Unsko-sanski kanton

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.14</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Unsko-sanski kanton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1039</id>
    <revision>
      <id>3916684</id>
      <parentid>3804605</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T05:33:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916684</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26222" sha1="9prkfe29564u1npxh8q86iq2ibt2r2h" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| zvanično_ime                   = Unsko-sanski kanton
| izvorno_ime                    = Унско-сански кантон
| vrsta_teritorije               = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]
| ime_genitiv                    = Unsko-sanskog kantona
| zastava                        = Flag of Una-Sana.svg
| grb                            = Coat of arms of Una-Sana.svg
| uzrečica                       =
| himna                          =
| karta                          = Una-Sana in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
| opis_karte                     = Lokacija Unsko-sanskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
| nalazi_se_u_sastavu            = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| podjela_vrsta2                 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| podjela_ime2                   = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| glavno_sjedište                = [[Bihać]]
| glavno_sjedište_koordinate     = {{coord|44|48|49.7|N|15|52|19.7|E|type:city|display=inline,title}}
| najveći_grad                   = [[Bihać]]
| službeni_jezik                 = [[Bosanski jezik|bosanski]]&lt;br /&gt;[[Srpski jezik|srpski]]&lt;br /&gt;[[Hrvatski jezik|hrvatski]]&lt;ref name=&quot;ustav&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/unsko-sanski-kanton/ustav-unsko-sanskog-kantona.html|title=Ustav Unsko-sanskog kantona|date=5. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Unsko-sanskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| sistem_pisanja                 = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;
| etničke_grupe                  = 90,02% [[Bošnjaci]]&lt;br /&gt;3,09% [[Srbi]]&lt;br /&gt;1,85% [[Hrvati]]&lt;br /&gt;5,04% [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| religija                       =
| demonim                        =
| upravni_oblik                  = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]]
| titula_vladara                 = [[Spisak premijera Unsko-sanskog kantona|Premijer]]
| vladar                         = [[Mustafa Ružnić]] ([[Narodni evropski savez|NES]])
| titula_vladara2                = [[Skupština Unsko-sanskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]]
| vladar2                        = [[Nisvet Jusić]] ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]])
| zakonodavstvo                  = [[Skupština Unsko-sanskog kantona|Skupština]]
| tip_suvereniteta               = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]]
| nastanak                       =
| događaj1                       = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine)
| događaj_datum1                 = januar 1993.
| događaj2                       = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone)
| događaj_datum2                 = 18. mart 1994.
| događaj3                       = Proglašen [[Ustav Unsko-sanskog kantona|Ustav kantona]]
| događaj_datum3                 = 27. maj 1995.&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;
| događaj4                       = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone)
| događaj_datum4                 = 14. decembar 1995.
| događaj5                       = Službeno uspostavljeni kantoni
| događaj_datum5                 = 12. juni 1996.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024|archive-date=21. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241121003958/https://hrcak.srce.hr/file/303059|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| događaj6                       = Proglašen prečišćeni tekst [[Ustav Unsko-sanskog kantona|Ustava kantona]]
| događaj_datum6                 = 15. januar 2004.&lt;ref name=&quot;Ustav USK&quot;&gt;{{Cite web|url=https://vladausk.ba/v4/files/media/pdf/5c9c8f130fdc40.38835346_ustav.pdf|title=Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona|date=15. 1. 2004|website=vladausk.ba|publisher=[[Skupština Unsko-sanskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| površina                       = 4.125
| procenat_vode                  =
| stanovnika                     = {{Gubitak}}273.261&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
| stanovnika_godina              = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| procjena                       = {{Gubitak}}262.277&lt;ref name=&quot;FZS&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Unsko-sanski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Unsko-sanski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| procjena_godina                = 2022
| gustoća                        = 66,24
| bdp_ukupno                     =
| bdp_godina                     =
| bdp_per_capita                 =
| bdp_nominalni_ukupno           =
| bdp_nominalni_godina           =
| bdp_nominalni_per_capita       =
| hdi                            = {{Gubitak}}0.774&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&amp;years=2021&amp;interpolation=0&amp;extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2021
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| gini                           =
| gini_godina                    =
| gini_nivo                      =
| valuta                         = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]])
| vremenska_zona                 = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena       = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma                  = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najviša_tačka_ime              = [[Osječenica]]
| najviša_tačka_metara           = 1797
| najveće_jezero_ime             = [[Bužimsko jezero]]
| najveće_jezero_površina        = 0,02
| najveća_rijeka_ime             = [[Una]]
| najveća_rijeka_dužina          = 212
| vozacka_strana                 = desna
| pozivni_broj                   = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 37]]
| iso_kod                        = [[ISO 3166-2:BA|BA-01]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}}
| internetski_nastavak           = [[.ba]]
| veb-sajt                       =
}}
'''Unsko-sanski kanton''' ('''USK''') jedan je od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] ([[Bosna i Hercegovina]]).

Sastoji se od gradova [[Bihać]], [[Bosanska Krupa]] i [[Cazin]] te još pet općina. Unsko-sanski kanton na sjeveru, zapadu i sjeveroistoku graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], na istoku i jugoistoku sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]] te na jugozapadu sa [[Kanton 10|Kantonom 10]]. Po rezultatima popisa stanovništva iz 2013. Unsko-sanski kanton je sa 273.261 stanovnika i 66,25 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; četvrti po broju stanovnika i sedmi po gustoći naseljenosti među [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonima Federacije Bosne i Hercegovine]], dok je sa površinom od 4.125&amp;nbsp;km² nakon Kantona 10 drugi najveći kanton, što čini 15,79% površine Federacije i 8,10% teritorije Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;USK&quot; /&gt;

== Geografija ==
Kanton je smješten u sjeverozapadnom djelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa sjedištem u [[Bihać]]u. Područje kantona, pored nekih gradova koji se nalaze u Republici Srpskoj, čini [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]]. Kanton ima izuzetno povoljan geoprometni položaj, jer zauzima prostor na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – [[Mediteran]] – [[Bliski Istok]]. U morfološkoj strukturi područja ističu se brežuljci i niska polja, aluvijalne ravni i kotline, raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Ovo područje je pod uticajem umjereno-kontinentalne klime.

Značajno bogastvo kantona čine prirodne ljepote, jer ovo područje obiluje rijekama, manjim i većim vodotocima, toplim izvorima, pećinama, šumama kao i kulturno-historijskim spomenicima. Ove značajne prirodne vrijednosti odlikuju se izvornošću, raznovrsnošću, specifičnošću i atraktivnošću. Blizina [[Plitvička jezera (nacionalni park)|Plitvičkih jezera]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]], izgrađenost saobraćajnica i planirana izgradnja infrastrukturnih objekata doprinijelo je boljem korištenju ovog prirodnog resursa i razvoju tranzitnog turizma, te predstavlja pouzdanu osnovu za razvoj boravišnog i izletničkog turizma.
Atraktivne rijeke [[Una]], [[Sana]], [[Dabar (rijeka)|Dabar]], [[Krušnica]], [[Klokot (rijeka)|Klokot]], [[Unac]] i [[Korana]], bogatstvo šuma, termomineralni izvori i ostale turističke pogodnosti ovog kraja, također doprinose da se orijentacijom na razvoj turizma omogućuje i brži ukupni razvoj privrede Unsko-sanskog kantona.

Na području kantona nalazi se [[Nacionalni park Una]], te niz starih utvrđenja kao što su [[Stari grad Ostrovica]], [[Velika Kladuša]], [[Ostrožac (Cazin)|Ostrožac]] i druga.

Na području kantona pored velikog broja izvora pitke vode, nalaze se i izvori kvalitetnih termomineralnih voda (Gata, Sanski Most, [[Velika Kladuša]]).

==Politika i administracija ==
Prema zakonu jedan je od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Unsko-sanski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u Federaciji, Unsko-sanski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, [[Grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarsvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona|policija]], [[Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva Unsko-sanskog kantona|zdravstvo]], socijalna zaštita, promet).

Građani Unsko-sanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini Unsko-sanskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu USK sačinjava koalicija između Narodnog evropskog saveza (NES), Stranke demokratske akcije (SDA), Demokratske fronte (DF) i Stranke za BiH (SBiH).

Na lokalnom nivou građani Unsko-sanskog kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u tri grada i pet općina.

Kanton se sastoji od osam općina: [[Bihać]], [[Bosanska Krupa]], [[Bosanski Petrovac]], [[Bužim]], [[Cazin]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Sanski Most]] i [[Velika Kladuša]].
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Općina
!Broj naselja
!Broj stanovnika (2013)
!Gustoća
!Površina (km²)
|-
|''[[Bihać|Grad Bihać]]''
|59
|56.261
|62,51
|900
|-
||''[[Bosanska Krupa|Grad Bosanska Krupa]]''
|37
|25.545
|45,53
|561
|-
|[[Bosanski Petrovac]]
|35
|7.946
|11,08
|717
|-
|[[Bužim]]
|7
|19.340
|149,92
|129
|-
||''[[Cazin|Grad Cazin]]''
|54
|66.149
|187,07
|353,6
|-
|[[Ključ (općina)|Ključ]]
|41
|16.744
|46,77
|358
|-
|[[Sanski Most]]
|67
|41.475
|53,11
|781
|-
|[[Velika Kladuša]]
|49
|40.419
|122,11
|331
|-
|'''Unsko-sanski kanton'''
|'''349'''
|'''273.261'''
|'''66,25'''
|'''4.125'''
|}

== Historija ==
[[Datoteka:Velika Kladusa, Bosnia-Herzegovina, Castle.JPG|mini|Tvrđava u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]]]]
Prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] današnja općina [[Petrovac]] pripadala je [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]], [[Oštra Luka]] [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], [[Ribnik]] [[Ključ (općina)|Ključu]] i općina [[Krupa na Uni]] [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Historija današnjeg Unsko-sanskog kantona kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]].

== Stanovništvo ==
Prema popisu iz 2013. kanton ima 273.261 stanovnika i gustoću od 66,25 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, čime je po broju stanovnika četvrti i po gustoći naseljenosti sedmi među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Osim Bosanske Krupe, Cazina i Velike Kladuše, koji su veoma naseljeni, Unsko-sanski spada u red rijetko naseljenih kantona Federacije.

Godine 2016. učešće osoba starijih od 65 godina iznosilo je 9,1% (najmanji udio u Federacije), udio radnog kontingenta stanovništva 71,2%, dok učešće osoba između 0 i 14 godina iznosi 19,7%.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska anliza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=26. 12. 2017|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819094958/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = USK
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;Popis 2013 (prvo izdanje)&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;USK&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 273261
| g2013_bosnjaci           = 246012
| g2013_srbi               = 8452
| g2013_hrvati             = 5073
| g2013_bosanci            = 7498
| g2013_romi               = 439
| g2013_muslimani          = 2371
| g2013_bosanciihercegovci = 516
| g2013_albanci            = 129
| g2013_jugosloveni        = 55
| g2013_ukrajinci          = 2
| g2013_crnogorci          = 18
| g2013_turci              = 7
| g2013_slovenci           = 52
| g2013_pravoslavci        = 37
| g2013_makedonci          = 11
| g2013_nisu_izjasnili     = 1847
| g2013_nepoznato          = 338
| g1991_ukupno             = 330479
| g1991_muslimani          = 241511
| g1991_srbi               = 67351
| g1991_hrvati             = 8766
| g1991_jugosloveni        = 8456
}}
[[Datoteka:ŠTRBAČKI BUK 2.JPG|mini|desno|222x222px|Štrbački buk u [[Nacionalni park Una|Nacionalnom parku Una]] ]]

== Privreda i infrastruktura ==
=== Privreda ===
Prema podacima iz 2016. najvažnije privredne grane u kantonu po broju zaposlenih jesu [[trgovina]] na veliko i malo, [[Industrija|prerađivačka industrija]], [[hotelijerstvo]] i [[ugostiteljstvo]], [[građevinarstvo]] i [[drvna industrija]]. Privredno središte je Bihać, grad koji ima najviše zaposlenih i najveću prosječnu platu u kantonu (929{{Razmak}}KM), koja je 226{{Razmak}}KM veća od najmanje (Cazin / 703{{Razmak}}KM) i 118{{Razmak}}KM veća od prosječne plate u USK (811{{Razmak}}KM).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Unsko-sanski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Unsko-sanski kanton u brojkama|last=|first=|date=|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=26. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

Najveći aduti privrednog razvoja kantona su njegov povoljan geoprometni položaj, mnoštvo prirodnih resursa i sirovina (šume, rijeke, vode, ruda), povoljna klima te prirodne ljepote i pogodnosti za turizam.

==== Poljoprivreda ====
[[Datoteka:Krušnica 01.jpg|mini|desno|222x222px|Vrelo rijeke [[Krušnica|Krušnice]] u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]] ]]Poljoprivredne površine približno su jednake šumskim površinama i uz povoljan klimatski faktor predstavljaju dobru osnovu za poljoprivrednu proizvodnju. Ukupne poljoprivredne površine iznose 196.308{{Razmak}}ha, od čega su oranice i bašte 102.490{{Razmak}}ha, pašnjaci 91.203{{Razmak}}ha i voćnjaci 2.615{{Razmak}}ha. Značajne površine koje se tretiraju kao neobradive (32,2 %), uz programska ulaganja mogu se pretvoriti u obradiva zemljišta, tako da ovo područje može dati veoma značajan doprinos u proizvodnji hrane. Inače, ovo područje [[Ujedinjene nacije]] zvanično su proglasile područjem na kojem se, zbog ekoloških uvjeta, može proizvoditi zdrava hrana.

==== Drvna industrija ====
Rastu šuma, koje u znatnoj mjeri opredjeljuju i ekonomsku strukturu ovog kantona doprinose edafski i orografski faktori koji su prisutni na ovome terenu. Prema stručnim procjenama, ove su šume s većim procentom drvne mase po hektaru od drugih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine (90{{Razmak}}m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; dubeće drvne mase po glavi stanovništva). Šume su jedno od najvećih bogatstava Unsko-sanskog kantona. Ukupne šumske površine su 190.880{{Razmak}}ha, od čega su visoke šume 85.899{{Razmak}}ha, niske šume 86.234{{Razmak}}ha i goleti 18.747{{Razmak}}ha. Šumarstvo i prerada drveta na ovom području imaju dosta dugu tradiciju tako da u gotovo svim općinama postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, a u općinama Bihać, [[Bosanska Krupa]], [[Sanski Most]], [[Ključ (općina)|Ključ]] i [[Bosanski Petrovac]] i razvijeni kapaciteti za preradu drveta.

==== Energetika i rudarstvo ====
Područje kantona po svojoj geološkoj građi predstavlja perspektivnu bazu za istraživanja i eksploataciju korisnih sirovina. Iako je stepen geološke istraženosti ovoga područja veoma nizak, otkrivena su značajna ležišta [[mrki ugalj|mrkog uglja]] na području Sanskog Mosta (Kamengrad), koja se planiraju eksploatatirati u sklopu izgradnje Termoelektrane Kamengrad, [[boksit]]a u Bosanskoj Krupi, [[mangan]]a u [[Bužim]]u, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, gipsa u Kulen Vakufu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, kvarcnog pijeska u Sanskom Mostu i Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina koje se koriste u proizvodnji građevinskih materijala.

=== Infrastruktura ===
====Saobraćaj ====
USK je izuzetno dobro komunikacijski povezan s [[Hrvatska|Hrvatskom]], a time i ostalim zemljama [[Evropa|Evrope]]. Najkraći kopneni put prema velikim lukama i značajnim središtima ([[Split]], [[Šibenik]], [[Zadar]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]]) vodi preko Bihaća i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Unska pruga vezala je područje Splita, Zadra i Šibenika sa [[Zagreb]]om. Željezničkom prugom i magistralnim putem (330&amp;nbsp;km) kanton je povezan sa [[Sarajevo]]m i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.

===== Putevi =====
Na području kantona postoji 468,4&amp;nbsp;km regionalnih puteva, od kojih je 305&amp;nbsp;km asfaltirano, te 344&amp;nbsp;km magistralnih puteva (290&amp;nbsp;km asfaltirano).[[Datoteka:Bosnia Road M5 Dubovsko.jpg|mini|Magistralni put M5 između [[Bihać]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]]]Kroz Unsko-sanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put [[Magistralni put M14|M14]] (Bihać – [[Draksenić]])

Sa juga na sjever: Magistralni put [[Magistralni put M4.2|M4.2]] (Velika Kladuša – [[Srbljani]]), [[Magistralni put M5|M5]] (Bihać – [[Foča (RS)|Foča]]), [[Magistralni put M11|M11]] ([[Ripač]] – [[Lohovo]]), [[Magistralni put M14.2|M14.2]] (Bosanska Krupa – [[Bosansko Grahovo]]) i [[Magistralni put M15|M15]] ([[Kozarska Dubica]] – [[Posušje]])

===== Željeznica =====
[[Unska pruga]] ([[Novi Grad]] – Bihać – [[Knin]]) u dužini od 178&amp;nbsp;km, prije rata bila je najrentabilniji način prevoz robe i putnika u pravcu sjever-jug. Danas je za prevoz robe i putnika osposobljen dio te pruge na relaciji [[Blatna]] – Martin Brod.
===== Aviopromet =====
[[Datoteka:Una Valley Railroad.jpg|mini|Unska pruga između [[Bihać]]a i [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]]]]
Na području kantona ne postoji nijedan komercijalni aerodrom. Postoje dva objekta zračnog prometa koji nisu u funkciji: vojni aerodrom &quot;Željava&quot;, na granici sa Hrvatskom, a prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je veoma moderan sa svim tehničkim karakteristikama, ali je toku rata veoma oštećen i sva navigacijska oprema je opljačkana, te [[Aerodrom Ćoralići|aerodrom &quot;Ćoralići&quot;]], sa šljunčanom pistom dužine 1.200{{Razmaci}}m i pratećim objektima. U blizini Bihaća postoji i sportski [[Aerodrom Golubić|aerodrom &quot;Golubić&quot;]], bez asfaltne piste.

==== Elektroenergetski sistem ====
Ukupno instalirana snaga proizvođača električne energije na Unsko-sanskom kantonu je 8,5{{Razmaci}}MW i daju je hidroelektrane &quot;Krušnica&quot; (0,5{{Razmaci}}MW) i HE &quot;Una-Kostela&quot; (8{{Razmaci}}MW). Na kantonu je prisutan, a neiskorišten, značajan hidroenergetski potencijal, te su u toku aktivnosti na izradi minimuma potrebne dokumentacije za izgradnju hidroelektrana na Unsko-sanskom kantonu.

Kanton ima napajanje električnom energijom sa četiri strane:[[Datoteka:Željava, Underground 9.jpg|mini|Potpuno razrušena unutrašnjost [[Vojni aerodrom Željava|Vojnog aerodroma Željava]]]]'''Dalekovodi u Unsko-sanskom kantonu:'''
*dalekovod 220{{Razmaci}}KV: [[Prijedor]] – Bihać
* dalekovod 110{{Razmaci}}KV: [[Donji Lapac]] – [[Kulen Vakuf]] – Bihać te Kulen Vakuf – Bosanski Petrovac
* Ključ – Sanski Most
* dalekovod 110{{Razmaci}}KV: [[Drvar]] – Bosanski Petrovac
* dalekovod 110{{Razmaci}}KV: Prijedor – Sanski Most

==== Vodosnabdjevanje ====
Svaki općinski centar ima svoj vodovodni sistem kojima se upravlja neovisno od drugih. Vodovodna mreža je dosta devastirana, tako da se gubici vode kreću i do 30 %. Velik broj izvora, čistih vodotoka i već istraženi dio podzemnih akumulacija ukazuje na to da ovo područje može, uz materijalna ulaganja, potpuno obezbijediti vodu za stanovništvo i industriju.

==== Obrazovanje ====
U kantonu postoji ukupno 24 osnovnih škola (20 državnih i četiri privatnih). [[Univerzitet u Bihaću]], osnovan 1997, broji ukupno sedam fakulteta i 4.881 studenata (stanje: 2007/08). Osim univerziteta u Bihaću, u USK postoji još jedna privatna visoka škola – Visoka međunarodna škola Cazin.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://unbi.ba/index.php/2-uncategorised/7-o-univerzitetu|title=O Univerzitetu|last=User|first=Super|website=unbi.ba|language=en-gb|access-date=26. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|language=en-US|access-date=26. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|title=Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|language=en-US|access-date=26. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227085229/http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Zdravstvo ====
Glavna bolnica u kantonu je [[Kantonalna bolnica Bihać|kantonalna bolnica &quot;Dr. Irfan Ljubijankić&quot; u Bihaću]], pored koje postoje još brojni domovi zdravlja te [[Banja Gata Bihać|banja ''Gata'']], koja se također nalazi u Bihaću.

== Politika ==
===Kantonalna skupština ===
[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 30 zastupnika.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/7/201/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:56%;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj
glasova
!%
!Ukupan
broj mandata
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka demokratske akcije]]
|22.938
|25,39
|8
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narodni evropski savez]]
|21.732
|24,05
|8
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|9.367
|10,37
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]]
|7.871
|8,71
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|svijetlo|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]
|7.864
|8,70
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narod i pravda]]
|4.298
|4,76
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|LS BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|Laburistička stranka BiH]]
|3.888
|4,30
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SzBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]{{Efn|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] je u Unsko-sanskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]].|naziv=Napomena 6|grupa=koalicija}}
|3.249
|3,60
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Naša stranka]]
|2.890
|3,20
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
! colspan=&quot;2&quot; |84.097
!30
|}

== Također pogledajte ==
* [[Radiotelevizija Unsko-sanskog kantona]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Una-Sana Canton}}
* [https://www.vladausk.ba/ Zvanični sajt Vlade Unsko-sanskog kantona]
* [http://www.tzusk.net/ Turistička zajednica unsko-sanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080225212141/http://www.tzusk.net/ |date=25. 2. 2008 }}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Unsko-sanski kanton}}

[[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Unsko-sanski kanton|*]]</text>
      <sha1>9prkfe29564u1npxh8q86iq2ibt2r2h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tuzlanski kanton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1475</id>
    <revision>
      <id>3916682</id>
      <parentid>3831594</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T04:49:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28238" sha1="mhwsal2vqfn6wpixx0199qepqcmooq9" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| zvanično_ime                   = Tuzlanski kanton
| izvorno_ime                    = Тузлански кантон
| vrsta_teritorije               = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]
| ime_genitiv                    = Tuzlanskog kantona
| zastava                        = Flag of Tuzla Canton.svg
| grb                            = Coat of arms of Tuzla Canton.svg
| uzrečica                       =
| himna                          =
| karta                          = Tuzla in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
| opis_karte                     = Lokacija Tuzlanskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
| nalazi_se_u_sastavu            = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| podjela_vrsta2                 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| podjela_ime2                   = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| glavno_sjedište                = [[Tuzla]]
| glavno_sjedište_koordinate     = {{coord|44|32|21.9|N|18|40|30.1|E|type:city|display=inline,title}}
| najveći_grad                   = [[Tuzla]]
| službeni_jezik                 = [[Bosanski jezik|bosanski]]&lt;br /&gt;[[Srpski jezik|srpski]]&lt;br /&gt;[[Hrvatski jezik|hrvatski]]&lt;ref name=&quot;ustav&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/tuzlanskog-kantona/ustav-tuzlanskog-kantona.html|title=Ustav Tuzlanskog kantona|date=5. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Tuzlanskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| sistem_pisanja                 = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;
| etničke_grupe                  = 88,2% [[Bošnjaci]]&lt;br /&gt;5,3% [[Hrvati]]&lt;br /&gt;1,6% [[Srbi]]&lt;br /&gt;4,9% [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| religija                       =
| demonim                        =
| upravni_oblik                  = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]]
| titula_vladara                 = [[Spisak premijera Tuzlanskog kantona|Premijer]]
| vladar                         = [[Irfan Halilagić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
| titula_vladara2                = [[Skupština Tuzlanskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]]
| vladar2                        = [[Žarko Vujović]] ([[Nezavisni kandidat|Nez.]])
| zakonodavstvo                  = [[Skupština Tuzlanskog kantona|Skupština]]
| tip_suvereniteta               = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]]
| nastanak                       =
| događaj1                       = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine)
| događaj_datum1                 = januar 1993.
| događaj2                       = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone)
| događaj_datum2                 = 18. mart 1994.
| događaj3                       = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone)
| događaj_datum3                 = 14. decembar 1995.
| događaj4                       = Uspostavljeni kantoni
| događaj_datum4                 = 12. juni 1996.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024|archive-date=21. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241121003958/https://hrcak.srce.hr/file/303059|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| događaj5                       = Proglašen [[Ustav Tuzlanskog kantona|Ustav kantona]]
| događaj_datum5                 = 25. juni 1997.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstina.tk.gov.ba/Dokumenti/sl_novine/1997/sl_novine_7-1997.pdf|title=Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona|date=10. 4. 1996|website=skupstinazp.ba|publisher=[[Skupština Tuzlanskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| događaj6                       =
| događaj_datum6                 =
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| površina                       = 2.649
| procenat_vode                  =
| stanovnika                     = {{Gubitak}}445.028&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
| stanovnika_godina              = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| procjena                       = {{Gubitak}}431.938&lt;ref name=&quot;FZS&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Tuzlanski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Tuzlanski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| procjena_godina                = 2022
| gustoća                        = 167,99
| bdp_ukupno                     =
| bdp_godina                     =
| bdp_per_capita                 =
| bdp_nominalni_ukupno           =
| bdp_nominalni_godina           =
| bdp_nominalni_per_capita       =
| hdi                            = {{Gubitak}}0.773&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&amp;years=2021&amp;interpolation=0&amp;extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2021
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| gini                           =
| gini_godina                    =
| gini_nivo                      =
| valuta                         = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]])
| vremenska_zona                 = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena       = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma                  = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najviša_tačka_ime              =
| najviša_tačka_metara           =
| najveće_jezero_ime             =
| najveće_jezero_površina        =
| najveća_rijeka_ime             =
| najveća_rijeka_dužina          =
| vozacka_strana                 = desna
| pozivni_broj                   = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 35]]
| iso_kod                        = [[ISO 3166-2:BA|BA-03]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}}
| internetski_nastavak           = [[.ba]]
| veb-sajt                       =
}}
'''Tuzlanski kanton''' ('''TK''') jest jedan od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od grada [[Tuzla|Tuzle]], [[Gračanica|Gračanice]], [[Gradačac|Gradačca]], [[Lukavac|Lukavca]], [[Srebrenik]]a, [[Živinice|Živinica]] i još 7 općina.

Tuzlanski kanton na sjeverozapadu, sjeveroistoku i istoku  graniči sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na sjeveru sa [[Brčko distrikt]]om, te na jugu i zapadu sa [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskim kantonom]]. Po rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva 2013.]] sa 445.028&lt;ref name=&quot;Popis_2013&quot;/&gt; stanovnika Tuzlanski kanton je najmnogoljudniji i sa 168 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; nakon [[Kanton Sarajevo|Sarajevskog kantona]] najgušće naseljeni kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa površinom od 2.649&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; šesti po površini u FBiH, što čini 10,14% površine Federacije i 5,17% teritorije Bosne i Hercegovine. Do 1999. Tuzlanski kanton je nosio ime '''Tuzlansko-podrinjski kanton'''.

==Geografija==
Kanton je smješten u sjeveroistočnom djelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koje na jugu karakterišu izrazito planinsko područje ([[Konjuh (planina)|Konjuh]], [[Javornik (planina)|Javornik]] i [[Ozren]]), doline rijeka Spreče i Tinje u centralnom dijelu, dok se od sjeverozapada prema jugoistoku kantona nalaze masivi Skipovca, Trebave i Majevice. Nadmorska većina u kantonu se kreće od 150&amp;nbsp;metara na sjeveru do 1328&amp;nbsp;metara nadmorske visine na vrhu planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]]. Tuzlanski kanton ima umjereno-kontinentalnu klimu sa prosječnom godišnjom temperaturom od oko 10,1&amp;nbsp;°C i prosječnom količinom padavina sa oko 908,6&amp;nbsp;l/m. Najtopliji mjesec u godini je juli, dok je najhladniji januar.

Kroz Tuzlanski Kanton teku rijeke [[Spreča]], [[Tinja]], [[Drinjača]] i [[Sapna]], koje pripadaju slivovima rijeka [[Drina]] i [[Bosna]]. Osim toga, na području Tuzlanskog kantona postoje i jezera kao  [[Modrac]], [[Snježnica (jezero)|Snježnica]], [[Bistarac]], [[Šićki Brod]], [[Vidara (jezero)|Vidara]], [[Hazna]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/138-tuzlanski-kanton-opste-informacije|title=Turistička zajednica Tuzlanskog kantona - Tuzlanski kanton - opšte informacije|last=User|first=Super|access-date=20. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906001539/https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/138-tuzlanski-kanton-opste-informacije|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Prirodne ljepote ===
Ovo područje se očituje velikim turističkim potencijalom. Pored [[rijeka]], planinskih rječica i brzaka stvoreno je i egzistira nekoliko većih i manjih vještačkih jezera – [[Modrac]], [[Bistarac]], [[Hazna]], [[Vidara]], [[Snježnica]], [[Mačkovac]], [[Vijenac (jezero)|Vijenac]] i [[Panonska jezera]].

Modrac je akumulaciono jezero u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] sa površinom od 17&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, udaljeno 10&amp;nbsp;km od [[Tuzla|Tuzle]]. Ulaganjem privatnog i državnog kapitala, jezero Modrac pretvoreno je u mjesto za odmor u kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine. Izgrađeni su mnogi turistički objekti, pješčana plaža sa igralištima za odbojku, tenis i nogomet. Jezero daje mogućnosti za bavljenje sportovima na vodi, [[ribolov]]om, plivanjem.

Na području općine [[Kladanj]] datira veliki [[Šuma|šumski]] potencijal, preko planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]]. Također, postoje dvije poznate pećine: [[Djevojačka pećina|Djevojačka]] i [[Debravska pećina]]. Jezero Hazna se nalazi u [[Gradačac|Gradačcu]], blizu centra grada, posjeduje plaže, restorane i igrališta. Atrakcije [[Srebrenik]]a su kombinacija šumsko-planinskog, ravničarskog i riječnog potencijala, a ističu se kupališta, ribogojilišta, kao i prelijepa planina [[Majevica]]. Velika blaga područja čine mineralni i termalni izvori od kojih su neki iskorišteni za banjska lječilišta – [[Slana banja]] u Tuzli; [[Banja Ilidža]] u Gradačcu; [[Kladanjska voda]] kod Kladnja.

==Historija==
[[Datoteka:Srebrenik zblizka, celni pohled.jpg|mini|Kula u [[Srebrenik]]u.]]
Na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona, ljudi su živjeli još u [[paleolit]]u. To potvrđuje [[arheologija|arheološki]] nalazi: Kamen kod ušća [[Usora|Usore]] u [[Rijeka Bosna|Bosnu]], Makljenovac kod [[Doboj]]a, Krčevine kod Brijesnice, Barice kod Gornje Orahovice. Iz vremena
[[neolit]]a otkriveno je više lokaliteta naselja u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]], [[Tuzla|Tuzli]], Korića Hanu kod Gračanice, [[Ražljevo|Ražljevu]], Tramošnici i Skugriću kod [[Gradačac|Gradačca]]. Ova nalazišta su pripadala [[Vinčanska kultura|vinčanskoj]] kulturnoj grupi. Najpoznatije nekropole [[stećak]]a su sačuvane na području [[Kladanj|Kladnja]], [[Banovići|Banovića]], [[Kalesija|Kalesije]], [[Živinice|Živinica]], [[Lukavac|Lukavca]], [[Tuzla|Tuzle]], [[Teočak]]a i [[Sapna|Sapne]].

Mnogi stećci na ovim lokalitetima su obogaćeni zanimljivom i vrijednom ornamentikom i predstavljaju zanimljiv umjetnički izraz toga vremena. Najčešći motivi na stećcima su: polumjesec, zvijezda, ljiljan, sunce, križ, štit i mač. Natpisi na pojedinim stećcima su pisani [[bosančica|bosančicom]].

Postoje [[franjevački odred|franjevački]] [[samostan]]i (izgrađeni su u periodu od 1378. do 1460. godine) u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Teočak]]u, [[Koraj]]u i drugim lokalitetima.

Trenutno djeluje više listova, [[radio]] i [[televizija|televizijskih]] stanica. Većina ih se deklarira kao nezavisni. Grad [[Gradačac]] ima Stari Grad čiji je kompleks vrlo zanimljiv. U [[Srebrenik]]u se nalazi Dom kulture, u kojem se održavaju značajne kulturne manifestacije. Poznata kula [[Zmaj od Bosne|Zmaja od Bosne]], Muzejska zbirka, Banja Ilidža i Centar za kulturu i informisanje, predstavljaju pravo blago kulturne baštine.

Historija današnjeg Tuzlanskog kantona počinje kao ''Tuzlansko-podrinjski kanton'' 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Pet godina kasnije, Tuzlansko-podrinjski kanton dobiva svoje današnje ime - Tuzlanski kanton.

== Politika i administracija ==
Tuzlanski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva [[Administrativna jedinica|entiteta]] Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.skupstina.tk.gov.ba/ustav|title=Ustav|website=Skupština Tuzlanskog kantona|access-date=20. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:General view of Tuzla - panoramio (1330).jpg|mini|[[Tuzla]], sjedište kantona.]]
[[Datoteka:Municipalities and Cities of Canton Tuzla.png|mini|Općine i gradovi u Tuzlanskom kantonu.]]
Tuzlanski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Tuzlanski kanton posjeduje vlastiti [[ustav]], [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinu]], vladu, [[Zastave i grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|policija]], [[Ministarstvo obrazovanja, nauke i sporta Tuzlanskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo prostornog uređenja Tuzlanskog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti ([[Ministarsvo zdravstva Tuzlanskog kantona|zdravstvo]], [[Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona|socijalna zaštita]], [[Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona|promet]]).

Građani Tuzlanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 35 zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona. Na osnovu rezultata općih izbora 2022. godine trenutnu vladu Tuzlanskog kantona sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), Demokratske fronte (DF), nezavisnih zastupnika, dok je trenutni premijer Irfan Halilagić (SDA).

Na lokalnom nivou građani Tuzlanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 7 općina i 6 gradova.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Općina
!Broj naselja
!Broj stanovnika (2013)
!Gustoća (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
!Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
|-
|[[Banovići]]
|20
|22.773
|123,1
|185
|-
|[[Čelić]]
|20
|10.502
|75
|140
|-
|[[Doboj Istok]]
|6
|10.248
|250
|41
|-
|''[[Gračanica|Grad Gračanica]]''
|23
|45.220
|209,4
|216
|-
|''[[Gradačac|Grad Gradačac]]''
|34
|39.340
|180,5
|218
|-
|[[Kalesija]]
|28
|33.053
|164,4
|201
|-
|[[Kladanj]]
|48
|12.348
|37,3
|331
|-
|''[[Lukavac|Grad Lukavac]]''
|44
|44.520
|132,1
|337
|-
|[[Sapna]]
|13
|11.178
|94,7
|118
|-
|''[[Srebrenik|Grad Srebrenik]]''
|49
|39.678
|160
|148
|-
|[[Teočak]]
|10
|7.424
|256
|29
|-
|''[[Tuzla|Grad Tuzla]]''
|66
|110.979
|377,5
|294
|-
|''[[Živinice|Grad Živinice]]''
|29
|57.765
|198,5
|291
|-
|'''Tuzlanski kanton'''
|'''390'''
|'''445.028'''
|'''168'''
|'''2649'''
|}

==Stanovništvo==
Tuzlanski kanton prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013. godine]] ima 445.028 stanovnika, čime je najmnogoljudniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom od 168 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; nakon [[Kanton Sarajevo|Sarajevskog]] drugi po gustoći u FBiH. Osim Kladnja, kojeg odlikuje brdsko-planinsko područje i veoma rijetko naseljen te Čelića, mjesto koje je srednje naseljeno, Tuzlanski kanton čine veoma gusto naseljena područja, od kojih je Tuzla najnaseljeniji.

2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 10,4%, udio radnog kontingenta stanovništva 71,5% i udio osoba između 0-14 godina iznosi 18,1%.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje Kantona Sarajevo|access-date=23. 12. 2017|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819094958/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| admin_godina             = 2013
| g2013_ukupno             = 445028
| g2013_bosnjaci           = 392356
| g2013_srbi               = 7058
| g2013_hrvati             = 23592
| g2013_bosanci            = 8027
| g2013_romi               = 2821
| g2013_muslimani          = 2839
| g2013_bosanciihercegovci = 2302
| g2013_albanci            = 409
| g2013_jugosloveni        = 151
| g2013_ukrajinci          = 11
| g2013_crnogorci          = 65
| g2013_turci              = 66
| g2013_slovenci           = 51
| g2013_pravoslavci        = 27
| g2013_makedonci          = 54
| g2013_nisu_izjasnili     = 3444
| g2013_nepoznato          = 763
| g1991_ukupno             = 502418
| g1991_muslimani          = 334843
| g1991_srbi               = 83268
| g1991_hrvati             = 39846
| g1991_jugosloveni        = 34310
}}

== Privreda i infrastruktura ==
[[Datoteka:Tuzla Thermal Power Plant02A.jpg|mini|[[Termoelektrana Tuzla|Tuzlanska termoelektrana]].]]

=== Privreda ===
Najvažnija [[privreda|privredna]] grana Tuzlanskog kantona je [[Manufaktura|industrija]]. Područje kantona raspolaže raznovrsnim resursima, na čemu je izrastao širok dijapazon industrijske proizvodnje. [[Ugalj]] i [[kamena so]], dva su najvažnija [[mineral]]na resursa ove regije. Solno ležište je jedino ove vrste u Bosni i Hercegovini, dok je prema rezervama uglja ovaj prostor najveće energetsko područje Bosne i Hercegovine. Industrijski proizvodi i razne robe, koji su stizali na ove prostore, potiskivali su tradicionalnu zanatsku proizvodnju i čaršijsku trgovinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.kpktz.ba/index.php/privreda-tk/privreda-tuzlanskog-kantona|title=Privreda Tuzlanskog Kantona|website=www.kpktz.ba|access-date=22. 12. 2017|archive-date=31. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180131023453/http://www.kpktz.ba/index.php/privreda-tk/privreda-tuzlanskog-kantona|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Sa preko miljardu tona rezervi mineralnih sirovina i 100-godišnjom tradicijom eksplotacije, Tuzlanski kanton je najznačajaniji rudarsko-industrijski bazen u Bosni i Hercegovini. 2009. godine u rudnicima Tuzlanskog kantona je proizvedeno oko 4,6 miliona tona uglja, od čega najviše u [[Rudnici Kreka|rudnicima Kreka]] (2,7 miliona tona). Većina tog uglja se sagorjeva kasnije u [[Termoelektrana Tuzla|Termoelektrani Tuzla]], koja je sa instalisanom snagom od 715 MW najveće energetsko postrojenje Bosne i Hercegovine. Taj sektor ekonomije broji i veoma značajne investicije, kao što su izgradnja novog bloka TE Tuzla ili planiranje izgradnje termoelektrane u Banovićima.
[[Datoteka:Tuzla Valley coal mines.jpg|mini|Pregled rudnika u tuzlanskom bazenu.]]
Osim energetske industrije i rudarstva, značajne privredne grane su sa više od 4000 radnika metalna industrija (npr. [[Cimos]] u Gradačcu ili [[TTU energetik|TTU]] u Tuzli), drvna industrija sa oko 2700 zaposlenih (npr. [[Isowood Gračanica|Isowood]] u Gračanici ili [[Izazov (kompanija)|Izazov]] u Kalesiji), prehrambena industrija i poljoprivreda sa 2000 zaposlenih (npr. [[Pivara Tuzla|Pivara]] ili [[Bony (kompanija)|Bony]] iz Tuzle), tekstilna industrija (npr. [[Intral BH]]) i hemijska industrija sa 2400 zaposlenih (npr. [[Sisecam Soda Lukavac|Sisecam Soda]] u Lukavcu ili [[Solana Tuzla]], koja je jedina solana u BiH). Sa 114.102 hektara poljoprivrednog zemljišta, što čini 49% ukupne teretorije kantona, poljorprivreda je također veoma važan sektor u TK.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Dokumenti/2014/vodici/171214/Vodic_za_investitore_Tuzlanskog_kantona_FINAL_za_WEB.pdf|title=Vodič za investitore Tuzlanskog kantona|last=|first=|date=|website=vladatk.kim.ba|publisher=Vlada Tuzlanskog kantona|access-date=23. 12. 2017|archive-date=10. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010174036/http://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Dokumenti/2014/vodici/171214/Vodic_za_investitore_Tuzlanskog_kantona_FINAL_za_WEB.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Infrastruktura ===

==== Saobraćaj ====

===== Putevi =====
Kroz Tuzlanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi:

Sa zapada na istok: [[Magistralni put M4]] ([[Novi Grad]] – [[Karakaj]]) i [[Magistralni put M19.2|M19.2]] (Kladanj – [[Vlasenica]])

Sa juga na sjever: [[Magistralni put M1.8]] ([[Orašje]] – Tuzla) i M18 ([[Bijeljina]] – [[Šćepan Polje]])

Ukupna dužina magistralnih puteva u Tuzlanskom kantonu iznosi 249,89&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|access-date=23. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

===== Željeznica =====
Kroz Tuzlanski kanton prolaze [[Željezniča pruga Doboj-Tuzla|pruge Doboj-Tuzla]] (kroz Lukavac i Tuzlu), [[Željeznička pruga Tuzla-Zvornik|pruga Tuzla-Zvornik]] (kroz Kalesiju i Tuzlu) i [[Željeznička pruga Brčko-Banovići|pruga Brčko-Banovići]] (kroz Banoviće, Živinice, Tuzlu i Srebrenik).

===== Aviopromet =====

[[Međunarodni aerodrom Tuzla]] (TZL), smješten u [[Dubrave Gornje|Gornjim Dubravama]] 15 kilometara od Tuzle, je nakon [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskog aerodroma]] drugi najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, sa ukupno 311.398 putnika (2016).&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.6yka.com/novost/124233/tuzla-biljezi-30-puta-vise-putnika-od-banjaluke-u-martu-banjalucki-aerodrom-imao-najmanje-putnika-u-2016.godini|title=Tuzla bilježi 30 puta više putnika od Banjaluke u martu, banjalučki aerodrom imao najmanje putnika u 2016.godini!|last=(www.promotim.ba)|first=Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka {{!}} Developed by Promotim|newspaper=6yka.com|access-date=23. 12. 2017|archive-date=23. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170623132957/http://www.6yka.com/novost/124233/tuzla-biljezi-30-puta-vise-putnika-od-banjaluke-u-martu-banjalucki-aerodrom-imao-najmanje-putnika-u-2016.godini|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===== Javni prijevoz =====
Centar javnog prijevoza Tuzlanskog kantona je Tuzla. Sa više od pola miliona putnika na godišnjem nivou i ukupno 35 prijevoznika koji operatuju preko nje, tuzlanska autobuska stanica je najveća u TK i jedna od najvećih u Bosni i Hercegovini. S autobuskih stanica TK postoje brojne autobuske linije prema inostranstvu i drugim gradovima u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transturist.ba/?g=stanica&amp;s=stranica&amp;m=46&amp;n=AUTOBUSNA_STANICA_TUZLA|title=Trans Turist dd - AUTOBUSNA STANICA TUZLA|website=www.transturist.ba|access-date=23. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

Iako kroz TK prolaze ukupno tri pruge, nakon ukidanja željezničke linije Sarajevo-Beograd 2012. godine samo još na pruzi Doboj-Tuzla postoji redovan putnički promet, pa su tako samo Lukavac i Tuzla u okviru lokalne linije Tuzla-Doboj spojeni na putničku mrežu Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine. Iz [[Doboj]]a postoji mogućnost presjedanja u mrežu brzih vozova ''BH Voz'' prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Sarajevo|Sarajevu]] (pa iz Sarajeva preko [[Mostar]]a dalje prema [[Čapljina|Čapljini]]), čime su Lukavac i Tuzla spojeni sa svim najvećim gradovima u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.6yka.com/novost/127187/od-danas-bh-vozom-povezani-sarajevo-tuzla-doboj-i-banjaluka|title=Od danas 'BH vozom' povezani Sarajevo, Tuzla, Doboj i Banjaluka|last=(www.promotim.ba)|first=Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka {{!}} Developed by Promotim|newspaper=6yka.com|access-date=23. 12. 2017|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213064214/https://www.6yka.com/novosti/od-danas-39bh-vozom39-povezani-sarajevo-tuzla-doboj-i-banjaluka|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Obrazovanje ====
[[Datoteka:13.05.11 Tuzla ŽRS 813.039 (5805473633).jpg|mini|Lokalni voz linije Doboj-Tuzla u željezničkoj stanici u Tuzli.]]
U Tuzlanskom kantonu postoje ukupno 32 državne srednje škole i brojne osnovne škole. [[Univerzitet u Tuzli]], jedini u Tuzlanskom kantonu, broji ukupno 11 fakulteta i tri akademija te 15.000 studenata.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|access-date=23. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Zdravstvo ====
Glavna bolnica u TK je [[Univerzitetski klinički centar Tuzla]], koja je jedna od pet ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini. Pored toga, postoji još jedna opća bolnica u Gračanici, [[Specijalna bolnica &quot;Centar za srce BH&quot; Tuzla|specijalna bolnica &quot;Centar za srce BH&quot;]] (jedna od pet u BiH) te brojni [[Dom zdravlja|domovi zdravlja]].

== Politika ==
=== Kantonalna skupština ===
[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 35 zastupnika.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/7/203/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:56%;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj
glasova
!%
!Ukupan
broj mandata
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka demokratske akcije]]
|60.559
|30,20
|13
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|37.156
|18,53
|8
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
|20.705
|10,32
|4
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Pokret demokratske akcije]]
|16.102
|8,03
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SzBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|10.755
|5,36
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narod i pravda]]
|10.606
|5,29
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SD BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]]{{Efn|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SD BiH]] je u Tuzlanskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Zeleni pokret]].|naziv=Napomena 7|grupa=koalicija}}
|8.002
|3,99
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Naša stranka]]
|7.062
|3,52
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
! colspan=&quot;2&quot; |170.947
!35
|}

== Također pogledajte ==
* [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Canton Tuzla}}
* [http://www.vladatk.kim.ba/ Službeni sajt Tuzlanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110924075514/http://www.vladatk.kim.ba/ |date=24. 9. 2011 }}

{{Općine Tuzlanskog kantona}}
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Tuzlanski kanton]]
[[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>mhwsal2vqfn6wpixx0199qepqcmooq9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Željezničar Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1562</id>
    <revision>
      <id>3916637</id>
      <parentid>3916266</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T19:23:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenutni sastav */</comment>
      <origin>3916637</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44535" sha1="6g8r4zhlke5ls52pzm74k4lucssz4su" xml:space="preserve">{{Preusmjerenje|FK Željezničar}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #1A478F
| Ime kluba                   = FK Željezničar
| Puno ime                    = Fudbalski klub&lt;br&gt;Željezničar Sarajevo
| Grb                         = FK Željezničar Sarajevo.png
| veličina_grba               = 200px
| Nadimak                     = ''Željo''&lt;br&gt;''Plavi''
| Osnovan                     = 19. septembar 1921.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Raspušten                   =
| Lokacija                    = [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]]
| Konfederacija               = [[UEFA]]
| Liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion                     = [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
| Kapacitet                   = 13.057&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion-grbavica/|title=Stadion Grbavica|access-date=16. 7. 2026|website=fkzeljeznicar.ba}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba               =
| Predsjednik kluba           = [[Jusuf Tanović]]
| Trener                      = [[David Muslera Rodríguez]]
| Uspjesi                     = 16 trofeja
| Nacionalni kupovi           = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1'''
| Evropski kupovi             =
| Adresa                      = Bulevar Ivice Osima 27&lt;br /&gt;71000 Sarajevo
| Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica                 = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba]
| Trenutna sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_t1                   = _zeljeznicar2122h
| uzorak_dr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_š1                   =
| uzorak_č1                   =
| lijeva ruka1                =
| tijelo1                     =
| desna ruka1                 =
| šorc1                       = 0000FF
| čarape1                     = 0000FF
| opis1                       =
| uzorak_lr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_t2                   = _zeljeznicar2122a
| uzorak_dr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_š2                   =
| uzorak_č2                   =
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 87CEFA
| čarape2                     = 87CEFA
| opis2                       =
| uzorak_lr3                  = _haugesund17h
| uzorak_t3                   = _macronkimah1wrb
| uzorak_dr3                  = _haugesund17h
| uzorak_š3                   =
| uzorak_č3                   =
| lijeva ruka3                = FFFFFF
| tijelo3                     = FFFFFF
| desna ruka3                 = FFFFFF
| šorc3                       = FFFFFF
| čarape3                     = FFFFFF
| opis3                       =
}}
'''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]].

Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]].

Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]].

==Historija==
===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu===
Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim klubovima, Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama.

Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1.

{{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''&lt;br /&gt;U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}}

===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza===
[[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]]

Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama &quot;plavi&quot; su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza.

Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički &quot;Željezničarski sportski klub&quot; nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija.

Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK.

===Oduzimanje najboljih igrača===
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije.

===Prva titula===
[[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]]

Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku s beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su &quot;plavi&quot; sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman &quot;plavih&quot; je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić.

===Period poslije rata u BiH===
[[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.&lt;ref&gt;[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]&lt;/ref&gt; Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata  2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]&lt;/ref&gt; Utakmica je završena rezultatom 1:1.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]&lt;/ref&gt;

5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao &quot;Zubandan&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]&lt;/ref&gt;

U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu &lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]&lt;/ref&gt;. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]&lt;/ref&gt; i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Evropski nastupi==
Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova.

Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone &quot;plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra s bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0.

Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija.

Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2.

Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7).

Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1.

Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu.

Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, dok je na Koševu bilo 0-1 &lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]&lt;/ref&gt;.

Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]&lt;/ref&gt;. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]&lt;/ref&gt;.

===Utakmice===
====[[UEFA Liga prvaka]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]].
| [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]
|1 {{tooltip|R|Runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]]
|1–2
|0–2
|1–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]].
| rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]]
|0–0
|0–4
|0–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]]
|3–0
|1–0
|4–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|0–1
|0–4
|0–5
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]]
|0–1
|0–5
|0–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]]
|1–2
|1–4
|2–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]
|1–2
|3–4
|4–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Evropska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]
|0–2
|0–6
|0–8
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]]
|0–0
|1–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]]
|2–2
|0–0
|2–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]]
|1–0
|2–0
|3–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|2–0
|1–0
|3–0
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]]
|0–1
|1–2
|1–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]]
|1–0
|2–2
|3–2
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]]
|3–1
|2–0
|5–1
||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]]
|1–2
|1–3
|2–5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|{{n/a}}
|1–3
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Konferencijska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–2
|2–1
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]]
|2–2
|0–2
|2–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]]
|1–1
|1–3
|2–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup UEFA]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]].
| 1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|3–0
|1–3
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2R
| align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|1–1
|2–2
|3–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3R
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]]
|1–2
|2–1
|3–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]].
|1R
| align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2R
| align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]]
|2–1
|1–1
|3–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3R
| align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]
|4–0
|0–2
|4–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–0
|1–1
|3–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]]
|0–0
|1–3
|1–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]]
|0–0
|0–1
|0–1
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]
|1–0
|3–1
|4–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]]
|4–0
|5–1
|9–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]]
|1–2
|0–7
|1–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup velesajamskih gradova]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]].
|1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|3–4
|4–5
|7–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}

====[[UEFA Intertoto kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
!
|-
| rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]].
| rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]]
|2–1
|1–2
|rowspan=3 align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|3–1
|1–1
|-
| align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]]
|2–2
|0–0
|-
|}

====[[Mitropa kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]]
|4–1
|2–0
|6–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]].
|1R
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
|2–2
|1–2
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]].
|1R
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|4–0
|1–1
|5–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]]
|1–1
|1–2
|2–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==Stadion==
{{Glavni|Stadion Grbavica}}

Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.057 sjedećih mjesta.

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.&lt;ref&gt;https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/&lt;/ref&gt;]]

==Navijači==
Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion.

Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija &quot;The Maniacs 87&quot; |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju &quot;The Maniacs&quot;, ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe &quot;Blue Tigers&quot; i &quot;Joint Union&quot;. Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.&lt;ref&gt;[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime &quot;Braće Begić&quot;.
Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.&lt;ref&gt;[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir &quot;Dževad Begić Đilda&quot; na Grbavici]&lt;/ref&gt;

Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]],  [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi.

==Trenutni sastav==
''Posljednja izmjena: 3. augusta 2026.''&lt;ref&gt;{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 27. 6. 2026| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 27. 6. 2026| year = 2026| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Amar Ibrišimović]]|poz=DF|ostalo=na posudbi iz [[FC Schalke 04|Schalkea 04]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=[[Aleksa Pejić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=SEN|ime=[[Yacouba Dabo]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Aldian Korora]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=POR|ime=[[Afonso Vitorino]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Bojan Nastić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=MEX|ime=[[Jorge Guzmán]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Eldar Dragović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=[[Ajdin Raščić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Deni Milošević]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=LBR|ime=[[Jonathan Freeman]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=AUT|ime=[[Muharem Husković]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=NJE|ime=[[Marko Karamarko]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=ŠPA|ime=[[Ángel Jiménez]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=49|nac=BRA|ime=[[Gabriel Cunha]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=BIH|ime=[[Alvin Ćosić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

====Igrači na posudbi====
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NGA|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF|ostalo=u [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] do 30. juna 2027}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Uspjesi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga]]'''
|I mjesto
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13.]]
|-
|II mjesto
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20.]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1971–72.
|-
|II mjesto
|1970–71.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1956–57, 1961–62, 1977–78.
|-
|II mjesto
|1953–54.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
|Pobjednik
|1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18.]]
|-
|Finalista
|1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13.
|-
|'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]'''
|Finalista
|1980–81.
|-
|'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]'''
|Pobjednik
|1998, 2000, 2001.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup UEFA]]'''
|1/2 finale
|1984–85.
|-
|1/4 finale
|1971–72.
|}

==Treneri==
{{Div col|5}}
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941)
*[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948)
*{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949)
*{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953)
*{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954)
*{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955)
*{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956)
*{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958)
*{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959)
*{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960)
*{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961)
*{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964)
*{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966)
*{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976)
*{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977)
*{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986)
*{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987)
*{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987)
*{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989)
*{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992)
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999)
*{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004)
*{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008)
*{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008)
*{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016)
*{{ZD|SVN}} [[Miloš Kostić]] (2016)
*{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018)
*{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021)
*{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021)
*{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023)
*{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023)
*{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024)
*{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025)
*{{ZD|SVN}} [[Slaviša Stojanović]] (2025–2026)
*{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]] (2026)
*{{ZD|ŠPA}} [[David Muslera Rodríguez]] (2026–danas)
{{Div col end}}

==Predsjednici kluba==
{{Div col|5}}
*Hinko Tegzeš
*Ljubo Gospodnetić
*Tadija Živković
*Drago Matulić
*Dušan Savić
*Pavle Bašić
*Ljubiša Veselinović
*Vidak Bulajić
*Halid Topić
*Josip Vranešić
*Gojko Pobrić
*Miladin Draškić
*Radoslav Škobić
*Božidar Čalović
*Omer Topuzović
*Nusret Mahić
*Hamdija Omanović
*Anto Sučić
*Nedjeljko Stipić
*Subhija Karamehić
*Božo Bevanda
*Nedžad Dizdarević
*Hajrudin Čengić
*Esad Ibrahimović
*[[Nedžad Branković]]
*Kemal Kozarić
*Redžad Ćatić
*Sabahudin Žujo
*Faruk Telibećirović
*Narcis Džumhur
*Samir Landžo
*Mladen Grubešić
*Faruk Telibećirović
*Sabahudin Žujo
*[[Almir Gredić]]
*Vedran Vukotić
*Senad Misimović
*Nihad Selimović
*Admir Džubur
*Samir Cerić
*Nazif Hasanbegović
*Edis Kovačević
*Jusuf Tanović
*Oro Ibrišimović
*Admir Tunović
*Nijaz Brković
*Sanin Mirvić
{{Div col end}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|FK Željezničar}}
*[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba]
*[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača]
*[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e]
*[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }}
*[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&amp;task=view&amp;id=493&amp;Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org]

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Navkutije
|ime        =
|naslov     = FK Željezničar u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>6g8r4zhlke5ls52pzm74k4lucssz4su</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Visoko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2734</id>
    <revision>
      <id>3916693</id>
      <parentid>3900378</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T07:45:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="103371" sha1="rp1x2dk876240tls17b592yepsmy328" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Visoko (višeznačnica)}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Visoko
| službeno_ime                 = Grad Visoko
| naselje_vrsta                = Grad
| slika                        = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/4/2/1
| image1                 = Visok and rivers Fojnička and Bosna.jpg
| image2                 = Šerefudin's White Mosque.jpg
| image3                 = Church of St. Procopius in Visoko 2.jpg
| image4                 = Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg
| image5                 = Old town Visoki.jpg
| image6                 = Čaršijska from Tabhana bridge 2.jpg
| image7                 = Tourist info Visoko.jpg
| image8                 = VisokoPolje.jpg
}}
| slika_opis                   = Sutok [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnička rijeka|Fojničke rijeke]], s brdom [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]] u pozadini, [[Šerefudinova Bijela džamija]], [[Crkva svetog Prokopija|Crvka Svetog Prokopija]], [[Samostan sv. Bonaventure|Franjevački samostan sv. Bonaventure]], [[Stari grad Visoki]], Pogled na Čaršijsku ulicu sa Kožarskog mosta, Ulica Jalija, Pogled na Visoko sa Vrela.
| slika_veličina               =
| slika_zastava                =
| slika_grb                    = Visokogrb.png
| slika_karta                  = BiH municipality location Visoko.svg
| karta_opis                   = Grad Visoko u Bosni i Hercegovini
| koordinate                   = {{coord|43|59|26.1|N|18|10|56.9|E}}
| mapframe                     = yes
| mapframe_shape               = yes
| mapframe_type                = shape
| wikidata_općina              = Q12756592
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| osnovan                      = 1354.
| gradonačelnik                = Mirza Ganić&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/116/0|title=Lokalni izbori 2024 - Visoko|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka        = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_naselja             = 4.88
| površina_grada               = 233.62
| nadmorska_visina             =
| stanovništvo_datum           = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_naselje         = 11205
| stanovništvo_grad            = 39938
| stanovništvo_demonim         = Visočanin / Visočak
| poštanski_broj               = 71 300
| pozivni_broj                 = (+387) 32
| matični_broj_naselja         = 158275&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=19. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| veb-sajt                     = {{URL|http://www.visoko.gov.ba/}}
}}
'''Visoko''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]]. Prirodna sredina grada je određena dolinama rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnička rijeka|Fojnice]]. Po popisu iz 2013. u Visokom živi 39.938 stanovnika.

Područje Visokog bilježi stalnu naseljenost više neolitskih kultura iz [[5. milenij p. n. e.|5. milenija]] p. n. e. uz [[Arheološko područje Okolište|Okolište]] kao reprezentativni primjer [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], i jedno od najvećih{{sfn|Kujundžić-Vejzagić, Muller, Rassmann, Schuler|2004|p=13-31}} [[neolit]]skih naselja u jugoistočnoj Evropi. Visočka dolina bila je rani centar [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovne države Bosne]],{{sfn|Anđelić|1984|p=105}} a do 15. vijeka razvilo se u jedno od upravnih i političkih središta bosanske feudalne države.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books/about/Gradski_%C5%BEivot_u_Srbiji_i_Bosni_XIV_XV_v.html?id=jNmrDAAAQBAJ&amp;redir_esc=y|title=Gradski život u Srbiji i Bosni (XIV-XV vijek): The Urban Life in Serbia and Bosnia (XIV-XV Century)|last=Kovačević-Kojić|first=Desanka|date=11. 7. 2007|publisher=Istorijski institut|year=|isbn=9788677430597|location=|pages=323|language=sr}}&lt;/ref&gt; U [[Mile (Visoko)|Milima]] bilo je jedno od sjedišta bosanskog bana i centar [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|državnog života]], gdje se održavao [[stanak]], te jedno od mjesta za koje se pretpostavlja da se okrunio prvi [[Bosanski kraljevi|bosanski kralj]] [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko Kotromanić]].{{sfn|Ćošković|2009|p=}} [[Stari grad Visoki|Visoki]] koji se nalazi na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] bio je politički važna [[tvrđava]],&lt;ref&gt;[[Pavao Anđelić]] (Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 105)&lt;/ref&gt; a njegovo podgrađe [[Podvisoki]] bilo je jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;[[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – Doba stare bosanske države, &quot;Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko 1984, 160-162&lt;br /&gt;&lt;/ref&gt;

Nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]], područje ulazi u sastav [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kao centar [[Nahija|nahije]]. Od srednjovjekovnog grada izrasta u naselje osmanskog tipa. Bitnu ulogu u razvoju grada u ranim godinama odigrao je bosanski namjesnik [[Ajas-beg|Ajas-paša]].&lt;ref&gt;Šabanović, &quot;Dvije najstarije vakufname u Bosni&quot;, 35.&lt;br /&gt;&lt;/ref&gt; Godine 1878. nakon kratkotrajnih borbi područjem ovladava [[Visoko u sastavu Austro-Ugarske|Austro-Ugarska]], te se u njenom sastavu razvija kao organizirano naselje sa razvijenom trgovinom, uredima i drugim institucijama. Dana 11. novembra 1911 grad je skoro potpuno izgorio u [[požar]]u koji je slučajno započet.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/kantoni/zenicko-dobojski-kanton/430394/danas-117-godisnjica-visocke-jangije-pozar-u-kojem-je-izgorjela-cijela-carsija|title=Danas 117. godišnjica visočke jangije: Požar u kojem je izgorjela cijela čaršija|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=7. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] poznat po kožarskoj i tekstilnoj industriji, te je bio najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Od 2006. područje je postalo poznato po [[Bosanske piramide|tvrdnjama o postojanju piramida]] zbog kojeg ga posjećuju desetine hiljada turista godišnje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/rodni-kraj/turizam/turisticka-ponuda-visokog-dostupna-na-internet-platformi|title=Turistička ponuda Visokog dostupna na internet platformi|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=Oslobođenje d.o.o.|language=bs-ba|access-date=6. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Grad Visoko se prostire na površini od 233,62&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot;&gt;{{cite web |title=Plan upravljanja otpadom Grada Visoko za period 2023–2028. (nacrt) |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2023/10/PUO-Visoko_nacrt.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; i nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot; /&gt; Graniči sa općinama [[Kiseljak]], [[Busovača]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Ilijaš]] i [[Ilidža]].&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot;&gt;{{cite web |title=Akcioni plan održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) Grada Visoko za period do 2030. |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/04/SECAP_Visoko_final-1-1.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Željezničkom prugom [[Bosanski Šamac]]–[[Sarajevo]]–[[Ploče]], Visoko je povezano s gradovima u pravcu sjevera ([[Zenica]]) i u pravcu juga sve do [[Jadransko more|Jadranskog mora]] (Neum, Ploče). Visoko je  regionalnim putevima povezan sa susjednim općinama i magistralnim putem sa Sarajevom i Zenicom.&lt;ref name=&quot;Invest2021&quot;&gt;{{cite web |title=Investicijski vodič – bosanska verzija |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/INVESTICIJSKI-VODIC-BOSANSKA-VERZIJA-NOVO-1-.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ZFBiH2025&quot;&gt;{{cite web |title=Red vožnje Željeznica FBiH za 2025/2026. godinu |url=https://www.zfbh.ba/red-voznje-zeljeznica-fbih-za-2025-2026-godinu/ |website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Izgradnjom [[Evropski put E73|prometnog koridora Vc]], grad je dobio na značaju kao saobraćajno središte.&lt;ref name=&quot;AutocesteVc&quot;&gt;{{cite web |title=O autocesti |url=https://www.jpautoceste.ba/o-autocesti/ |website=JP Autoceste FBiH |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Na području grada se nalazi sportski aerodrom u Moštrima.&lt;ref name=&quot;AeroklubVisoko&quot;&gt;{{cite web |title=Sportski aerodrom/letilište »Kenan Jusufbašić - Visoko« - LQVI |url=https://www.aeroklub-izet-kurtalic.ba/flying_f_ba.html |website=Aero klub Izet Kurtalić |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Prirodni resursi kojima raspolaže grad su poljoprivredno zemljište, šume, vode, te mineralne sirovine kao što su glina, gips, ugalj i različite vrste stijena.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Invest2021&quot; /&gt;

Prirodna sredina grada je određena dolinama rijeka [[Rijeka Bosna|Bosne]] i [[Fojnica (rijeka)|Fojnice]], morfološkim diferencijacijama dolina sa padinama podbrda i vijencem visokih planina srednje Bosne - [[Ozren (planina u BiH)|Ozren]]a, [[Vranica|Vranice]] i [[Zvijezda (planina)|Zvijezde]].&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Prostor grada doseže relativno niske nadmorske visine i to od 399 do 1050m nadmorske visine, što je veoma povoljno sa stanovišta razvoja [[poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje, [[industrija|industrije]], građenja i održavanja [[saobraćaj]]nica i drugih sistema komunalne infrastrukture.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Područje grada je smješteno na nadmorskoj visini od 422 m.&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot; /&gt;

Brdoviti tereni na području grada čine oko 60% prostora i primorali su gradnju glavnih saobraćajnica u dolinama rijeka Bosne i Fojnice.&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Ovaj faktor je kroz historiju sputavao razvoj intenzivnije poljoprivredne proizvodnje i onemogućavao je upotrebu mehanizacije, izuzev u Visočkom polju čija je dužina 8&amp;nbsp;km a širina 2&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;

=== Geografski položaj ===
{{Susjedne općine
 | S  = [[Kakanj]]
 | SZ = [[Kakanj]]&lt;br&gt;[[Busovača]]
 | SI = [[Kakanj]]&lt;br&gt;[[Vareš]]
 | Z  = [[Kiseljak]]
 | I  = [[Breza (općina)|Breza]]&lt;br&gt;[[Ilijaš]]
 | J  = [[Ilidža]]
 | JZ = [[Kiseljak]]&lt;br&gt;[[Ilidža]]
 | JI = [[Ilijaš]]&lt;br&gt;[[Ilidža]]
}}
&lt;br /&gt;
=== Klima ===
Grad pripada južnom dijelu umjerenog pojasa.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Na području grada preovladava umjereno kontinentalna vlažna klima, umjereno topla vlažna klima sa toplim ljetom od 18 – 22&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Srednja godišnja temperatura je 9,5&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; U toku godine dva mjeseca imaju negativne temperature.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Januar je najhladniji mjesec u godini sa srednjom temperaturom od  -2,6&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Apsolutna minimalna temperatura je također izmjerena u januaru i iznosila je 14,1&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Najtopliji mjesec je august sa srednjom temperaturom od 18,9&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Apsolutna maksimalna temperatura izmjerena je u augustu i iznosila je 36,6&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Područje grada Visokog u zimskim mjesecima karekteriše pojava temperaturnih inverzija, uslijed čega dolazi do prizemne kondenzacije vodene pare što često uzrokuje pojavu [[Magla|magle]], naročito u dolini rijeke Bosne.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Količina padavina ima veliki značaj za razvoj poljoprivrede. Maksimum padavina javlja se u novembru i decembru, dok se sporedni maksimum javlja u maju. Minimum padavina je u februaru a sporedni minimum u augustu. Godišnja količina padavina iznosi oko 930&amp;nbsp;mm. Osunčanost iznosi oko 1.742 sata godišnje.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;

=== Reljef ===
[[Datoteka:VisokoPolje.jpg|mini|Pogleda sa [[Vrela (Visoko)|Vrela]] na dio grada, i visočko polje u daljini]]
Teritorij grada Visokog pripada širem području poznatom u geologiji kao Sarajevsko-Zenički bazen.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; U ovom bazenu pojavljuju se stijene koje sačinjavaju građu mlađih [[miocen]]skih sedimenata, dok se samo na krajnjem zapadnom dijelu pojavljuju najstarije [[Paleozoik|paleozojske]] stijene.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Jugozapadni okvir se sastoji od karbonskih i [[Perm (period)|permskih]] škriljaca, [[krečnjak]]a i [[dolomit]]a.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Sjeveroistočni okvir sastavljen je od mlađih stijena, [[Jura|jurskih]] lapora i pješčara, [[trijas]]kih [[krečnjak]]a i škriljaca.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Ovaj prostor spušten je početkom [[oligocen]]a, za vrijeme [[Alpe|alpskog]] nabiranja i ispunjen je jezerskim oligo miocenskim naslagama.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija Visokog}}
[[Datoteka:Okoliste. Neolithic settlement 5200 BC. Bosnia and Herzegovina (cropped).jpg|alt=Neolitsko naselje Okolište|mini|Neolitsko naselje Okolište]]

=== Prahistorija ===
{{Glavni|Historija Visokog#Prahistorija|Historija Visokog#Metalno doba|Historija Visokog#Antički period}}
Plodna dolina Visokog kroz koju protiču dvije rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosna]] i Fojnica omogućila je nastanak više neolitskih naselja koja su pronađena na obalama rijeka u mjestima kao što su Arnautovići, Donje Moštre, Okolište, Zbilje, Ginje, Dvor. Reprezentativni primjer [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]] je [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], jedno od najvećih [[neolit]]skih naselja u južnoistočnoj Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Visoko|first=Zavičajni muzej|last2=Terzić|first2=Samra|date=1. 1. 2020|title=Radovi Zavicajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|journal=Radovi Zavicajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020}}&lt;/ref&gt;

Prije dolaska [[Rimsko Carstvo|Rimljana]], većinski dio Bosne je naseljavalo [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Desidijati|Dezidijata]]. Na području Vratnice je pronađen zajednički grob dezitijatskih ratnika.&lt;ref&gt;O grobnici Vratnica, Gornji Skladovi, Visoko v. Mesihović, 2007 A, 788-791&lt;/ref&gt; Grobnica se datira u drugu polovicu [[4. vijek p. n. e.|4 vijeka p.n.e]].&lt;ref&gt;Čović 1984, 37-48; 1987, 512, kontra Perić 1994/95, 125 datirajući grobnicu u kasno III stoljeće pr. Kr&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Dezidijati&quot;: Identitetski konstrukt između antičkih i suvremenih percepcija, Danijel Džino, str. 81&lt;/ref&gt; Ostaci rimske kulture pronađeni su na arheološkom lokalitetu u Milama-Arnautovići, Vratnici, i Raskršću blizu Maurovića.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/posjetite-op%C4%87inu/kulturno-historijsko-naslije%C4%91e/historijski-osvrt.aspx|title=Historijski osvrt|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180909005535/http://visoko.gov.ba/posjetite-op%C4%87inu/kulturno-historijsko-naslije%C4%91e/historijski-osvrt.aspx|archive-date=9. 9. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
{{Glavni|Visoko u srednjem vijeku|Stari grad Visoki|Mile (Visoko)|Podvisoki|Moštre (srednji vijek)}}[[Datoteka:Old town Visoki.jpg|mini|[[Stari grad Visoki]] |alt=]]
Srednjovjekovna bosanska država svoj razvoj započinje na visočkom području za koji se vezuje najuži sadržaj teritorijalnog i političkog pojma Bosna u koje se ubrajaju ključne tačke [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]], [[Mile (Visoko)|Mili]] (Arnautovići), [[Stari grad Visoki|Visoki]] i [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupići]] gdje je izraslo naselje tipa teritorijalne općine,{{sfn|Vego|1982|p=77}} a tu je vremenom organiziran i viši administrativno politički izraz – župa po imenu Bosna. Širenje župe na okolne župe u susjedstvu dovelo je do stvaranja prve državne zajednice na ovom području.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kurtović|first=Esad|date=|title=Esad Kurtović, Kratka historija srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 2019, 144 str.|url=https://www.academia.edu/40800003/Esad_Kurtovi%C4%87_Kratka_historija_srednjovjekovne_Bosne_Sarajevo_2019_144_str|journal=|language=en|page=11|doi=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

Grad Visoki na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] prvi put spominje 1. septembra 1355. kada je u njemu ban [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] izdao [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] povelju kojom im potvrđuje prava i povlastice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2409|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=7. 5. 2019|archive-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512184746/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2409|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Visoko je bilo pod feudalnom upravom [[Kotromanići|Kotromanića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33481|title=Kotromanići {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=12. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;

Grad Visoki, [[Podvisoki]], Mile, Biskupići i Moštre su bili središte nekadašnje [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] odakle se dalje razvijala bosanska država. Prvi bosanski kralj [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] je krunisan i pokopan u crkvi u [[Mile (Visoko)|Milama]], gdje se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a bile su i mjesto održavanja [[Stanak|stanka]] [[Rusag|državnog sabora]]. Tvrđava [[Stari grad Visoki|Visoki]] je štitila podgrađe [[Podvisoki]] koji je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; U Moštrima se nalazila kuća krstjana{{sfn|Anđelić|1984|p=125}}, gdje je [[Crkva bosanska]] obavljala svoje javne poslove i imala visoko učilište bosanske [[vjera|vjerske]] organizacije.&lt;ref&gt;Đ. Basler (njegovo nav. dj. p. 273.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dr. Pavao Anđelić - Bobovac i Kraljeva Sutjeska : Sarajevo, 1973. 231-258.&lt;/ref&gt; U Biskupićima se nalazila crkva koju je sagradio prvi domaći bosanski [[ban]], [[Kulin ban|Kulin]].

=== Osmansko Carstvo ===
[[Datoteka:Ilustracija.jpg|mini|Crtež Visokog iz osmanskog perioda|alt=]]
{{Glavni|Visoko u sastavu Osmanskog Carstva}}
Postavši dijelom novog carstva prekinut je način dotadašnjeg razvoja Visokog obzirom da Osmanlije donose novi tip gradnje. Od srednjovjekovnog grada, Visoko će izrasti u naselje osmanskog tipa. U okvirima ovog novog tipa grada historijsku ulogu imao je bosanski namjesnik [[Ajas-beg|Ajas-paša]] koji je u Visokom podigao kompleks građevinskih objekata koji su činili novu urbanu jezgru. 1477. Ajas-beg je izgradio hamam, mekteb, vodovod, most na rijeci Bosni i Medresu, te utemeljio [[vakuf]] i [[Tekija|tekiju]] [[Nakšibendijski tarikat|nakšibendijskog]] reda koja i danas postoji.

Kao sjedište nahije nalazilo se isprva u sastavu [[kadiluk]]a Bobovac (1463 – prije 1470), a potom u sastavu kadiluka Sarajevo sve do 1851, kada je postalo samostalan kadiluk.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64842|title=Visoko {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=5. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; Prilikom upada [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] [[1697.|1697]]. u Bosnu, prije nego će krenuti za Sarajevo, Visoko je opljačkano i zapaljeno.&lt;ref&gt;Durajlić, Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području grada Visokog, 25.&lt;/ref&gt;

=== Austro-Ugarska monarhija ===
{{Glavni|Visoko u sastavu Austrougarske}}
[[Datoteka:Building in NeoMoorish style.jpg|mini|Primjer zgrade građene u pseudo-Maurskom stilu za vrijeme Austrougarske vladavine|alt=]]
Nakon Berlinskog kongresa, [[Austro-Ugarska]] je 1878. okupirala čitav [[Bosanski pašaluk|Bosanski ejalet]]. Otpor austrijskoj vojsci je bio kratkotrajan, i trajao nekih 6 sati pod vodstvom [[Muhamed Hadžijamaković|Muhameda Hadžijamakovića]], a pridružili su im se i pravoslavni Visočani.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} Konačan otpor je slomljen poslije podne 17. augusta 1878. kada se grupa povlači prema Sarajevu.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}}

U prvim godinama [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] vladavine Visoko nije bitno mijenjalo izgled te je zadržalo karakteristike [[orijent]]alnog tipa. Iako se veći broj muslimana tada iselio u [[Turska|Tursku]], i dalje je Visoko ostalo pretežno muslimansko mjesto. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanskog perioda i dalje se razvijao kožarski zanat, tako je izvoz kože rastao iz godine u godinu. Dalji razvoj je zaustavio katastrofalni požar koji je izbio 11. novembra 1911. Tom prilikom je izgorjelo preko 450 kuća, dućana i ostalih objekata, što je bilo više od pola grada.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Omerović|first=Enes S.|last2=Visoko|first2=Zavičajni muzej|last3=Pulo|first3=Mubera|last4=Younis|first4=Hana|last5=Efendira-Čehić|first5=Habiba|date=1. 1. 2024|title=Visoko i okolina kroz historiju 3. Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije|journal=Visoko i okolina kroz historiju 3. Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
=== Kraljevina Jugoslavija  ===
{{Glavni|Historija_Visokog#Kraljevina Jugoslavija}}
U novoj državi Srba Hrvata i Slovenaca, kasnije [[Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], struktura stanovništva se nije previše mijenjala. Betonski most, preko rijeke Bosne, napravljen 1929. po projektu inženjera Julija Hahamovića, predstavlja prvi objekat od armiranog betona na ovim prostorima. Zgrada bivšeg Sokolskog doma (danas prostor DTV Partizana) izgrađena 1934.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Bilo je u sastavu [[Sarajevska oblast|Sarajevske oblasti]] (1922–29), zatim [[Drinska banovina|Drinske banovine]] (1929–41).&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

=== Drugi Svjetski rat ===
{{Glavni|Historija_Visokog#Drugi svjetski rat}}
Nakon pada Jugoslavije, Visoko se našlo pod upravom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], i bilo je u sastavu župe Lašva–Glaž (1941–45).&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Grad su 7. aprila 1945 oslobodili pripadnici 7, 9 i 17. Krajiške brigade iz Desete divizije JNA. Iz Visočke općine 1205 vojnika je učestvovalo u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodno oslobodilačkom ratu]], dok ih je 142 poginulo. Poslije rata ustanove i ulice u Visokom su obično dobile imena po ratnim herojima. Tako je [[Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko|škola na Kraljevcu]] dobila ime po narodnom heroju [[Ognjen Prica|Ognjenu Prici]], a srednja škola je nosila ime [[Janko Balorda|Janka Balorde]].

Danas se 7. april slavi kao dan oslobođenja kada se svake godine upriličava polaganje cvijeća na Spomen kosturnicu borcima NOAR-a. Jevrejsko groblje, udaljeno je 5–6&amp;nbsp;km od centra grada na putu prema Kiseljaku, u okviru kojeg se nalazi i spomenik palim borcima i jevrejskim žrtvama fašizma u Visokom. Ćeliju [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] su 1940. formirali Džudžo Mehmed - Meho, Meho Patak, Janko Balorda i Himzo Salihbegović. Oni su imali spomen biste koje je napravio kipar Milanović Ranko.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/nas-primitivan-odnos-prema-visockoj-proslosti-i-herojima-tog-vremena/|title=Naš primitivan odnos prema visočkoj prošlosti i herojima tog vremena|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2019|archive-date=3. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182404/https://visoko.co.ba/nas-primitivan-odnos-prema-visockoj-proslosti-i-herojima-tog-vremena/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== SFR Jugoslavija ===
[[Datoteka:Urban_settlement_Luke_in_Visoko.jpg|mini|Naselje Luke izgrađeno za vrijeme SFRJ, danas najgušće naseljeni dio Visokog.]]
{{Glavni|Historija Visokog#Socijalistička Jugoslavija}}
Od 1955. Visoko je postalo [[srez]] odnosno središte nekoliko današnjih općina: [[Breza (općina)|Breza]], [[Fojnica]], [[Ilijaš]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] i [[Vareš]]. U isto vrijeme vrši se nagla industrijalizacija gdje se posebno ističe kožarska, te prehrambena, metalna, tekstilna, trgovinska i građevinska industrija koja je bila u mogućnosti opskrbljavati čitav tadašnji srez te izvoziti u susjedne savezne republike i inostranstvo.

Tadašnja privreda, prema podacima iz 1991. zapošljavala je 88% stanovništva, koja je u 1991. ostvarila ukupan izvoz od 92,5 miliona [[dolar]]a. Visočka općina je bila najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]],&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Vitex u tekstilnoj, KTK u kožnoj industriji.

=== Visoko u Bosanskom ratu ===
{{Glavni|Visoko u Bosanskom ratu|Operativna grupa Visoko}}
Vanredno stanje na području visočke općine je proglašeno 6. aprila 1992, a istog mjeseca počinje doturanje naoružanja prema [[Sarajevo|Sarajevu]]. Glavne borbe vođene su na području [[Čekrčići|Čekrčića]], dijela općine Visoko koji su bili pod kontrolom VRS-a. Operativna grupa Visoko djelovala je na ratištima u Olovu za vrijeme operacije [[Operacija &quot;Drina 93&quot;#Olovsko bojište|&quot;Drina 93&quot;]], a u [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskom sukobu]] na ratištima u Fojnici i Varešu.

=== Moderna historija ===
[[Datoteka:Visočica.JPG|mini|Brdo Grad (također poznato kao [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]])|alt=]]
[[Datoteka:Visoko,_Alija_Izetebegović_street.jpg|mini|Ulica Alije Izetbegovića u Visokom.]]
{{Glavni|Visočke piramide|Historija_Visokog#Moderna historija}}
'''Visočke piramide''' su tvrdnja istraživača [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]] koja tvrdi da se nedaleko od grada Visokog nalazi više piramida izgrađenih ljudskom rukom u davnoj prošlosti. Istraživanja na lokalitetu počela su 14. aprila 2006. Do 2021. lokaliteti su privukli desetine hiljada turista.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Visokog|Spisak naseljenih mjesta u gradu Visokom}}
[[Datoteka:Kraljevac, Visoko.jpg|thumb|Naselje Kraljevac i
Hadži-Murovetova džamija]]
=== Nacionalni sastav stanovništva – grad Visoko ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Visoko
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad
| maticni_broj             = 11126
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 39938
| g2013_bosnjaci           = 36697
| g2013_srbi               = 286
| g2013_hrvati             = 576
| g2013_bosanci            = 566
| g2013_romi               = 986
| g2013_muslimani          = 228
| g2013_bosanciihercegovci = 134
| g2013_albanci            = 45
| g2013_jugosloveni        = 4
| g2013_ukrajinci          = 4
| g2013_crnogorci          = 4
| g2013_turci              = 3
| g2013_slovenci           = 4
| g2013_makedonci          = 7
| g2013_nisu_izjasnili     = 266
| g2013_nepoznato          = 51
| g1991_ukupno             = 46160
| g1991_muslimani          = 34373
| g1991_srbi               = 7471
| g1991_hrvati             = 1872
| g1991_jugosloveni        = 1464
| g1981_ukupno             = 40901
| g1981_muslimani          = 28838
| g1981_srbi               = 6831
| g1981_hrvati             = 1879
| g1981_jugosloveni        = 2969
| g1981_slovenci           = 14
| g1981_crnogorci          = 50
| g1981_albanci            = 88
| g1981_madari             = 4
| g1981_romi               = 53
| g1981_makedonci          = 21
| g1971_ukupno             = 35503
| g1971_muslimani          = 25683
| g1971_srbi               = 7166
| g1971_hrvati             = 1914
| g1971_jugosloveni        = 392
| g1971_slovenci           = 18
| g1971_crnogorci          = 52
| g1971_albanci            = 61
| g1971_madari             = 6
| g1971_romi               = 9
| g1971_makedonci          = 18
| g1961_ukupno             = 29518
| g1961_muslimani          = 19723
| g1961_srbi               = 7186
| g1961_hrvati             = 1747
| g1961_jugosloveni        = 685
| g1961_slovenci           = 18
| g1961_crnogorci          = 56
| g1961_albanci            = 35
| g1961_madari             = 11
| g1961_romi               = 1
| g1961_makedonci          = 17
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Visoko ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Visoko
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 158275
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 11205
| g2013_bosnjaci           = 9390
| g2013_srbi               = 153
| g2013_hrvati             = 236
| g2013_bosanci            = 389
| g2013_romi               = 601
| g2013_muslimani          = 39
| g2013_bosanciihercegovci = 97
| g2013_albanci            = 35
| g2013_jugosloveni        = 3
| g2013_ukrajinci          = 2
| g2013_crnogorci          = 4
| g2013_turci              = 2
| g2013_slovenci           = 4
| g2013_makedonci          = 7
| g2013_nisu_izjasnili     = 192
| g2013_nepoznato          = 12
| g1991_ukupno             = 13663
| g1991_muslimani          = 10056
| g1991_srbi               = 1641
| g1991_hrvati             = 395
| g1991_jugosloveni        = 1115
| g1981_ukupno             = 11653
| g1981_muslimani          = 7693
| g1981_srbi               = 1241
| g1981_hrvati             = 392
| g1981_jugosloveni        = 2072
| g1981_slovenci           = 12
| g1981_crnogorci          = 41
| g1981_albanci            = 69
| g1981_madari             = 4
| g1981_romi               = 52
| g1981_makedonci          = 17
| g1971_ukupno             = 9491
| g1971_muslimani          = 7187
| g1971_srbi               = 1369
| g1971_hrvati             = 442
| g1971_jugosloveni        = 294
| g1971_slovenci           = 14
| g1971_crnogorci          = 39
| g1971_albanci            = 46
| g1971_madari             = 6
| g1971_makedonci          = 13
| g1961_ukupno             = 7470
| g1961_muslimani          = 5048
| g1961_srbi               = 1432
| g1961_hrvati             = 527
| g1961_jugosloveni        = 359
| g1961_slovenci           = 13
| g1961_crnogorci          = 43
| g1961_albanci            = 16
| g1961_madari             = 8
| g1961_makedonci          = 8
}}

== Administracija ==
[[Datoteka:Visoko town hall 1.JPG|mini|Zgrada uprave Grada u Visokom]]
Predstavničko tijelo Visokog je Gradsko vijeće koje ima ukupno 25 vijećnika. U donošenje odluka od lokalnog značenja uključeni su i građeni putem [[Mjesna zajednica|mjesnih zajednica]]. U Gradu Visoko formirano je ukupno 26 mjesnih zajednica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx|title=Općinska administracija|website=visoko.gov.ba|access-date=4. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190507191439/http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx|archive-date=7. 5. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Savjet mjesne zajednice ima od 5 do 9 članova, ovisno o broju stanovnika mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice ima: 5 članova u mjesnoj zajednici koja ima do 1.000 stanovnika, 7 članova u mjesnoj zajednici koja ima od 1.000 do 2.000 stanovnika, 9 članova u mjesnoj zajednici koja ima preko 2.000 stanovnika.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf|title=Statut općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20160711051258/http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf|archive-date=11. 7. 2016|url-status=dead|access-date=}}&lt;/ref&gt;

Općina Visoko je 1. aprila 2019 administrativno postala [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]]. To su omogućili zakoni koje je sjednici usvojio većinom glasova [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Federalnog parlamenta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/op%C4%87ina-visoko-administrativno-postaje-grad-visoko.aspx|title=Općina Visoko administrativno postaje Grad Visoko|website=visoko.gov.ba|access-date=6. 5. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Infrastruktura ==
[[Datoteka:Autobahn Visoko.jpg|mini|Visoko je povezano evropskim [[Evropski put E73|autoputem E73]], koridor V, ogranak C.]]
Zdravstvene usluge na području grada pruža Dom zdravlja Visoko. Dom zdravlja u Visokom izgrađen je 1953. U nekim mjesnim zajednicama na području grada postoje ambulante porodične medicine (MZ [[Veliko Čajno|Gračanica]], MZ [[Donje Moštre|Moštre]], MZ [[Poriječani]], MZ [[Buci (Visoko)|Buci]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/zdravstvo-i-socijalna-za%C5%A1tita.aspx|title=Zdravstvo i socijalna zaštita|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426053908/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/zdravstvo-i-socijalna-za%C5%A1tita.aspx|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nosilac socijalne zaštite je Javna ustanova &quot;Centar za socijalni rad&quot; Visoko.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|title=Informacije o javnim ustanovama na području Općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Visoko je smješteno uz [[Evropski put E73]] ([[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]]) koji ga direktno veže sa Zenicom i Sarajevom, a čiji je dio i [[magistralni put M17]]. Sa ostalim mjestima povezan je regionalnom cestom R443 (Visoko – [[Kiseljak]] – [[Kreševo]] – [[Tarčin]]). Regionalnom cestom R445 koja prati Autoput A1 moguće je doći do Kaknja i Semizovca, gdje se cesta uključuje na [[magistralni put M18]]. Na M18 moguće se uključiti i s Autoputa A1. Nalazi se uz željezničku prugu [[Pruga Šamac – Sarajevo|Šamac – Sarajevo]]. U Moštru se nalazi sportski aerodrom.

Javno preduzeće &quot;Visokogas&quot; je zaduženo za opskrbu [[Prirodni plin|prirodnog gasa]] koji je proveden ne većini uže gradske jezgre i nekim okolnim mjesnim zajednicama. [[Vodovod]] obuhvata prostor uže urbane zone i pojedinih prigradskih naselja i urbanih područja.

== Obrazovanje ==
{{Glavni|Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Medresa &quot;Osman-ef. Redžović&quot;|Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko}}
[[Datoteka:Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg|mini|Franjevačka klasična gimnazija i Sjemenište u Visokom]]

Razvoj [[obrazovanje|obrazovanja]] u Visokom vezan je za dugu tradiciju vjerskih, konfesionalnih i javnih škola koje su djelovale još u [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] periodu, a snažniji institucionalni razvoj nastavljen je u vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i tokom 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;DurajlicCobiss&quot;&gt;{{cite web |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/19925254/oiunsa?format=isbd |website=COBISS+ |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot;&gt;{{cite web |title=Obrazovanje |url=https://www.visoko.gov.ba/zivot-u-gradu/obrazovanje/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Zahvaljujući izvorima u kojima su sačuvana imena prepisivača rukopisa koji su prepisivali u Visokom i okolnim mjestima, može se zaključiti da je prva visočka [[medresa]] osnovana prije 1651.&lt;ref name=&quot;Durajlic2012&quot;&gt;{{cite book |last=Durajlić |first=Esad |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |publisher=Medžlis Islamske zajednice Visoko; Zavičajni muzej Visoko; Fondacija Visoki |location=Visoko |year=2012 |page=201}}&lt;/ref&gt; Medresa Ahmed-efendije podignuta je 1838. zahvaljujući dobrovoljnim prilozima visočkih muslimana te je iste godine i otvorena.&lt;ref name=&quot;Durajlic209&quot;&gt;{{cite book |last=Durajlić |first=Esad |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |publisher=Medžlis Islamske zajednice Visoko; Zavičajni muzej Visoko; Fondacija Visoki |location=Visoko |year=2012 |page=209}}&lt;/ref&gt; U medresi je postojala i biblioteka koju je 1840. [[vakuf|uvakufio]] Mustafa-paša Babić.&lt;ref name=&quot;Durajlic209&quot; /&gt; Ta ustanova pripadala je tipu niže medrese.&lt;ref name=&quot;Durajlic209&quot; /&gt; Tradicija medresanskog obrazovanja u visočkom kraju obnovljena je početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], kada je u Velikom Čajnu reaktivirana medresa koja nosi ime po Osman-ef. Redžoviću.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt;

[[Pravoslavlje|Pravoslavna]] osnovna škola u Visokom, prema raspoloživim podacima, počela je raditi oko 1840. u privatnoj kući. Zgrada škole počela se graditi oko 1857, kada je završena [[Crkva svetog Prokopija|pravoslavna crkva]]. U toku postojanja nastava se odvijala u dvije zgrade: prva se nalazila u neposrednoj blizini crkve na brdu zvanom Klisa, a druga, veća i uslovnija, na prostoru današnje Fabrike kožne konfekcije. Škola je radila sve do 1914, kada je ukinuta.&lt;ref name=&quot;SkolstvoKotara&quot;&gt;{{cite web |title=Školstvo i obrazovanje u kotaru/srezu Visoko 1878–1918. |url=https://www.ceeol.com/content-files/document-1356953.pdf |website=CEEOL |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje [[ruždija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo je predviđeno osmanskim Zakonom o školstvu iz 1869, a u Visokom je ruždija otvorena oko 1870. Djelovala je do 1879, odnosno do prvih godina nakon uspostavljanja austrougarske uprave.&lt;ref name=&quot;Arnautovic2019&quot;&gt;{{cite web |title=Arhitektura i urbanizam Visočke nahije kroz muzejsku fototeku |url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/wp-content/uploads/2020/03/katalog_arhitektura_tursko-doba.pdf |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 1881. počela je s radom ''Općinska škola'' u Visokom, smještena u kući Hasan-bega Zečevića. Općinska pučka škola izgrađena je krajem 1885, a konačna dogradnja završena je 1886. Školu su pohađala djeca svih konfesija, pa je ubrzo postala premala, zbog čega je dio nastave ponovo organiziran i u iznajmljenim objektima.&lt;ref name=&quot;SkolstvoKotara&quot; /&gt; Pripreme za izgradnju nove škole na [[Kraljevac|Kraljevcu]] počele su 1907, intenzivna gradnja 1909, a učenici su 1910. ušli u novu &quot;veliku školu”.&lt;ref name=&quot;KulinBan&quot;&gt;{{cite web |title=Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko |url=https://bs.wikipedia.org/wiki/Osnovna_%C5%A1kola_%22Kulin_ban%22_Visoko |website=Wikipedia na bosanskom jeziku |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Zgrada škole dograđivana je 1961, 1971. i 1975/76. godine, a do 1993. nosila je naziv Osnovna škola ''Ognjen Prica''; odlukom [[Općinsko vijeće|Općinskog vijeća]] od 20. januara 1993. nosi ime Osnovna škola &quot;Kulin Ban&quot; Visoko.&lt;ref name=&quot;KulinBan&quot; /&gt;

U urbanom dijelu grada od 1965. djeluje i Osnovna škola &quot;Safvet-beg Bašagić&quot;, koja je do prve polovine 1990-ih nosila ime ''Ahmet Fetahagić''.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt; Na području grada djeluju i druge osnovne škole i područne škole, među kojima su [[Osnovna škola &quot;Alija Nametak&quot; Buci]], [[Osnovna škola &quot;Mula Mustafa Bašeskija&quot; Donje Moštre]], [[Osnovna škola &quot;Mehmedalija Mak Dizdar&quot; Dobrinje]] i [[Osnovna škola &quot;Musa Ćazim Ćatić&quot; Veliko Čajno]].&lt;ref name=&quot;InvesticijskiVodic&quot;&gt;{{cite web |title=Investicijski vodič – bosanska verzija |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/Investicijski-vodic-ispravljeno-ponovo.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U Visokom djeluje i [[Škola za osnovno muzičko obrazovanje ''Avdo Smajlović'']].&lt;ref name=&quot;InvesticijskiVodic&quot; /&gt;

[[Franjevci|Franjevačka]] gimnazija preseljena je iz [[Guča Gora|Guče Gore]] u Visoko 1900.&lt;ref name=&quot;KonsSamostan&quot;&gt;{{cite web |title=Zaštita nacionalnog blaga |url=https://www.visoko.gov.ba/zastita-nacionalnog-blaga/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Do tada je u Gučoj Gori radila kao petorazredna, a u Visokom kao šestorazredna sve do školske 1913/14, kada je uveden sedmi, a 1914/15. i osmi razred.&lt;ref name=&quot;KonsSamostan&quot; /&gt; Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] gimnazija je nastavila s radom, a 1924. priznato joj je pravo javnosti.&lt;ref name=&quot;Vuksic2003&quot;&gt;{{cite web |title=Pogled na katoličko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1945. |url=https://hrcak.srce.hr/file/484312 |website=Hrcak |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U socijalističkoj Jugoslaviji njen rad bio je ograničen, ali nije potpuno prekinut, a nakon 1990-ih nastavila je djelovati kao Franjevačka klasična gimnazija u Visokom, jedina aktivna klasična gimnazija u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KonsSamostan&quot; /&gt;

[[Gimnazija &quot;Visoko&quot;|Gimnazija u Visokom]] osnovana je 1960.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt; Godine 1969. formirana je Škola učenika u privredi, a 1971. izvršena je integracija Gimnazije i te škole u Srednjoškolski centar ''Janko Balorda''.&lt;ref name=&quot;MSSHistorijat&quot;&gt;{{cite web |title=O nama |url=https://mssvisoko.edu.ba/about-us/ |website=Mješovita srednja škola &quot;Hazim Šabanović&quot; Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U ratnom i poratnom periodu ustanova je preimenovana, prvo u SŠC ''Hazim Šabanović'', a potom u Mješovitu srednju školu &quot;Hazim Šabanović&quot;.&lt;ref name=&quot;MSSHistorijat&quot; /&gt; Ta škola nastavlja tradiciju ranijih stručnih i zanatskih škola u Visokom, uključujući Stručnu zanatsku školu iz 1922. i Kožarsku stručnu školu iz 1929.&lt;ref name=&quot;MSSHistorijat&quot; /&gt;

U savremenom sistemu obrazovanja u Visokom djeluju osnovne i srednje škole općeg, stručnog, muzičkog i vjerskog profila. Među najznačajnijim ustanovama su [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom]], [[Gimnazija &quot;Visoko&quot;]], [[Mješovita srednja škola &quot;Hazim Šabanović&quot; Visoko|Mješovita srednja škola &quot;Hazim Šabanović&quot;]], [[Medresa &quot;Osman-ef. Redžović&quot;]], [[Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko|Osnovna škola &quot;Kulin Ban&quot;]], [[Osnovna škola &quot;Safvet-beg Bašagić&quot; Visoko|Osnovna škola &quot;Safvet-beg Bašagić&quot;]] i [[Škola za osnovno muzičko obrazovanje ''Avdo Smajlović'']].&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;InvesticijskiVodic&quot; /&gt;

==Mediji==

Krajem 1980-ih u Visokom je bio aktivan list &quot;Osvit&quot; koji se kritički odnosio prema tadašnjoj društvenoj i političkoj situaciji na lokalnom, bosanskohercegovačkom i jugoslavenskom nivou. Članovi redakcije su bili Jadranko Fejzić, Behudin Alimanović i Amra Ferzan.

S nekoliko saradnika [[Ilhan Dervović]] 1992. pokreće lokalnu Televiziju Visoko. Pored Radija Visoko, koji je radio stanica sa najdužim djelovanjem , bilo je aktivno i više drugih radio stanica, Radio Q, Radio BOR, Radio Naba i druge.

== Kultura i arhitektura ==
=== Nacionalni spomenici  ===
[[Datoteka:Reconstruction of church in Mile.JPG|mini|Rekonstrukcija crkve u Milama]]{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Visokom}}
[[Datoteka:Tabhanska_mosque_in_Visoko,_Bosnia.jpg|mini|[[Tabačka džamija u Visokom|Tabačka džamija]] u Visokom, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]
[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]] je uvrstila ukupno osam nacionalnih spomenika koji se nalaze u Visokom. Dok je većina spomenika, novijeg datuma posebno, očuvana, [[Stari grad Visoki]] i nekadašnja grobna crkva u Milama su u potpuno porušenom stanju. Nemar općinskih i državnih vlasti je rezultirala time da su ostaci bedema nekadašnjeg kraljevskog grada Visoki potpuno pokriveni vegetacijom koja se nalazi na vrhu brda Grad. Tek 2007. je započeto ograničeno otkrivanje i zaštita ovog kulturnog spomenika.

[[Mile (Visoko)|Mile]] su bile kraljevsko stolno i saborno mjesto ''Velikog [[rusag]]a bosanskog'', te krunidbeno i grobno mjesto [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanskih kraljeva]] za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]]. Osim toga, u to vrijeme u Milama se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a od 1340. biva središte vikarije.
[[Datoteka:Šerefudin's White Mosque.jpg|mini|[[Šerefudinova Bijela džamija]] |alt=]]Arhitektonski značajna [[Šerefudinova Bijela džamija]], djelo je bosanskohercegovačkog arhitekte [[Zlatko Ugljen|Zlatka Ugljena]]. Džamija je sagrađena 1980. i dobitnica je više nagrada, a najpoznatija je međunarodna [[Aga Khanova nagrada za arhitekturu]], jedna od najprestižnijih nagrada čija je svrha prepoznavanje izvrsnih arhitektonskih građevina i daljnje ohrabrivanje gradnje u [[Islamsko društvo|islamskim društvima]].

[[Samostan svetog Bonaventure|Samostan sv. Bonaventure]], je katolički vjerski objekat u [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanskoj nadbiskupiji]] i proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;sup&gt;[[Samostan sv. Bonaventure#cite%20note-Crkva-1|[1]]]&lt;/sup&gt; Nacionalni spomenik se sastoji od zgrade Samostana sa gimnazijom i sjemeništem, pripadajuće crkve i pokretnog naslijeđa koje čini zbirka slika starih majstora.
[[Datoteka:Church of St. Procopius.jpg|mini|Crkva svetog Prokopija]][[Crkva svetog Prokopija]] izgrađena je 1857.&lt;sup&gt;[[Crkva svetog Prokopija#cite%20note-1|[1]]]&lt;/sup&gt; ili 1853.&lt;sup&gt;[[Crkva svetog Prokopija#cite%20note-Spomenik-2|[2]]]&lt;/sup&gt; je hram [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], pripada [[Dabrobosanska mitropolija|Dabrobosanskoj mitropoliji]] te je sjedište Visočke parohije

=== Muzika ===

Jedna od najdužih organizovanih muzičkih djelatnosti na području Visokog jeste bila djelatnost [[Orkestar limene glazbe Visoko|Orkestra limene glazbe]].

U [[Mulići]]ma je djelovao [[Institut sevdaha|Institut Sevdaha]] [[Omer Pobrić|Omera Pobrića]] koji se bavi očuvanjem [[Bošnjaci|bošnjačke]] muzičke tradicije i [[sevdalinka|sevdalinke]]. Institut nudi kolekcije sevdalinki na raznim nosačima zvuka, kao i knjige vezane za muzičku tradiciju Bošnjaka.

Danas najpoznatiji muzičari iz Visokog su [[Bartolomej Stanković]], pianista sa značajnom međunarodnom reputacijom, te [[Suad Pašić Paja]], [[džez]] [[saksofon]]ist.

=== Kulturne manifestacije ===
Svake godine između jula i augusta u Visokom se održava tradicionalna manifestacija &quot;Visočko ljeto&quot;. Sastoji se od dana trgovine, kulture i sporta, u okviru kojih se organizuje tradicionalni oblik prodaje roba široke potrošnje za vrijeme dana trgovine, a različiti sadržaji: pozorišne predstave, filmske projekcije, likovne izložbe, muzički koncerti, sportske manifestacije, revijalne utakmice sportista i sportskih klubova Općine Visoko za vrijeme dana kulture i sporta.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Udruženje građana Ars Tragovi svake godine u mjesecu novembru organizuje kulturnu manifestaciju &quot;Dani Zaima Muzaferije&quot; u čast filmskom, televizijskom, i teatarskom glumcu [[Zaim Muzaferija|Zaimu Muzaferiji]], koji je živio i radio u Visokom.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

=== Muzeji ===
[[Datoteka:Muzej visoko 2.jpg|mini|Zgrada [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajnog muzeja]] u Visokom|alt=]]
U Visokom postoji [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajni muzej]] u kome se nalazi brojno kulturno historijsko naslijeđe Visokog, ali i Bosne. Muzej je osnovan 1953, a najveće zasluge pripadaju inicijativnom odboru u kome su bili Vaso Radić, Salko Oruč, Hasan Šahinović, Avdo Čakić i drugi. Prvi [[kustos]] muzeja je bio [[Anton Smodič]] koji je pokrenuo neke od prvih projekata koji su uključivali katalogiziranje, uređivanje zbirki, prikupljanje materijala i tehničkih crteža i slično.

Vrijednosti koje se nalaze u muzeju su najviše vezane za [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovnu državu Bosnu]] gdje se čuvaju mnogi predmeti i dokumenti iz srednjovjekovnog doba, kao i dijelovi ruševina starog grada Visoki. Muzej posjeduje i pomoćni odjel u [[Goduša (Visoko)|Goduši]] – Etno radionicu u kojoj su smješteni primjerci čibučarskog, češljarskog i sviraldžijskog zanata. Fond Zavičajnog muzeja obuhvata muzejsku građu, sastavljenu od oko 2.500 inventarisanih eksponata, dok sama arheološka zbirka broji preko 100.000 fragmenata, prikupljenih sa šireg područja Visokog.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|title=Javne ustanove|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=4. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Biblioteke===
Od 1946. u Visokom djeluje javna ustanova [[Gradska biblioteka Visoko]]. Godine 1953. rad biblioteke je znatno unaprijeđen dobivanjem odgovarajućeg smještaja, angažiranjem profesionalnog bibliotečkog radnika Nedžiba Mustagrudića. Knjižnica koja od 1887. djeluje pri franjevačkom [[Samostan svetog Bonaventure|samostanu Sv. Bonaventure u Visokom]], posjeduje knjižnični fond, koji broji oko 50.000 svezaka, pretežno s područja [[Filozofija|filozofije]], [[Historija|historije]], [[književnost]]i, [[Teologija|teologije]], itd. Knjižnica posjeduje i izuzetno vrijedna [[Enciklopedija|enciklopedijska]] i [[Leksikografija|leksikografska]] izdanja, te bogatu kolekciju [[Periodičke publikacije|periodike]] od 19. stoljeća do danas.&lt;ref name=&quot;Knjižnica samostana sv. Bonaventure&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/visoko-samostan-sv-bonaventure|access-date=14. 12. 2021|title=Knjižnica samostana sv. Bonaventure}}&lt;/ref&gt; Knjižnica je namijenjena nastavnicima [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačke klasične gimnazije]], njezinim učenicima, ako ne mogu naći neku knjigu u svojim knjižnicama, vremenom je ona proširila krug korisnika na članove [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]], U novije vrijeme otvorena je i za vanjske korisnike, prije svega, naučne radnike, studente, pa i za maturante srednjih škola.&lt;ref name=&quot;Samostan sv. Bonaventure&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/node/603|access-date=14. 12. 2021|title=Samostana sv. Bonaventure}}&lt;/ref&gt;
=== Galerije===
Od 1976. u Visokom djeluje umjetnička galerija [[Likum '76.|Likum '76]] gdje su izlagali brojni umjetnici iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, te se pored umjetničkih izložbi održavaju i drugi kulturni događaji. Visočki likovni susreti i izložba umjetnika amatera tradicionalni su događaji u galeriji.

Galerija pri franjevačkom [[Samostan svetog Bonaventure|samostanu Sv. Bonaventure]] u Visokom posjeduje izuzetno bogatu i vrijednu zbirku likovne umjetnosti, u prvom redu moderne, no i djela starih majstora. Zastupljeno je preko 50 modernih umjetnika, između ostalih [[Slavko Šohaj|Šohaj]], Seder, [[Nada Pivac|Pivac]], Bifel, [[Ismet Mujezinović]], [[Ismar Mujezinović]], [[Mersad Berber]], Kajinić, Grgić, Labaš, Marinović, [[Franjo Likar|Likar]], [[Ivan Lovrenčić|Lovrenčić]], [[Radenko Mišević|Mišević]], [[Zlatko Keser|Keser]]. U dvorištu samostana nalaze se brončani kip [[Sveti Franjo|Sv. Franje]] od [[Ante Starčević (kipar)|Ante Starčevića]] i poprsje [[Grgo Martić|fra Grge Martića]] od [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrović]]a.&lt;ref name=&quot;samostan sv. Bonaventure&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/visoko-samostan-sv-bonaventure|access-date=14. 12. 2021|title=Samostan sv. Bonaventure}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Organizirano bavljenje sportom i fizičkom kulturom u Visokom počinje otvaranjem konfesionalnih i državnih škola u koje se uvodi i nastavni predmet tjelesni odgoj &quot;gombanje&quot;. Osim rukometa i nogometa, najuspješniji sport u Visokom je [[aeromodelarstvo]]. [[Aero klub &quot;Izet Kurtalić&quot;]] jedan je od najuspješnijih bosanskohercegovačkih aero klubova,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-iz-visokog-60-godina-ispunjava-san-o-visinama/140329017|title=Klub iz Visokog 60 godina ispunjava san o visinama|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=16. 6. 2020}}&lt;/ref&gt; a najveće uspjehe ostvario pobjedama na svjetskim prvenstvima u F1B kategoriji 1996. i 1999. Član tog kluba i bivši načelnik Visokog [[Kenan Jusufbašić]] bio je osam puta prvak Jugoslavije i 15 puta prvak s klubom &quot;Izet Kurtalić&quot; u Bosni i Hercegovini. Godine 1996. osvojio je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u Italiji. U sklopu reprezentacije BiH osvojio je 1997. i 1999. Svjetsko prvenstvo u aeromodelarstvu. Na osnovu tih rezultata proglašen je za najboljeg sportistu godine u Bosni i Hercegovini 1999.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://magazinplus.eu/in-memoriam-kenan-jusufbasic-svjetski-i-evropski-prvak-u-aviomodelarstvu/|title=In memoriam: Kenan Jusufbašić – Svjetski i evropski prvak u aviomodelarstvu|website=Magazin Plus|language=bs-BA|access-date=16. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Rukomet ===
[[Datoteka:1974 Bosna Visoko.jpg|mini|[[Rukometni klub Bosna Visoko|Rukometni klub Bosna]]: Ekipa koja je osvojila 4. mjesto u Prvoj ligi Jugoslavije|alt=]]
{{Glavni|RK Bosna Visoko}}
[[File:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|mini|Najpopularniji{{Mrtav link}} i najuspješniji sport u Visokom je rukomet. [[RK Bosna Visoko]] bila je dva puta prvak BiH 1997. i 1999, i tri puta pobjednik Kupa Bosne i Hercegovine 1995, 1998, i 2001.]]
Najuspješniji sport u Visokom je rukomet, gdje je rukometni klub Bosna od svog osnivanja imao značajne rezultate. Klub je proveo 7 sezona u prvoj rukometnoj ligi Jugoslavije, pri tome ostvarujući značajne uspjehe u Kupu Savezne Republike BiH, osvojivši ga 1965, 1968, 1971, i 1982, a do finala Jugoslovenskog Kupa su došli 1965. Najbolji plasman u ligi su ostvarili u sezoni 1974/75 kada su osvojili 4. mjesto. Poslije 1992. klub je nastavio sa uspješnim radom, i osvojio ligu Bosne i Hercegovine dva puta, 1997. i 1999, a [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu|Kup Bosne i Hercegovine]] tri puta, 1995, 1998, 2001. Najbolji plasman u evropskim takmičenjima su ostvarili u sezoni 1999/2000 došavši do 1/8 finala EHF Kupa, kada su izgubili od eventualnog prvaka RK Metković ukupnim rezultatom 48-44.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals|title=European Handball Federation - 1999/00 Men's EHF Cup / 1/8-finals|website=www.eurohandball.com|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501175418/http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Nogomet ===
{{Glavni|NK Bosna Visoko}}
[[File:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|mini|Stadion{{Mrtav link}} Luke gdje [[NK Bosna Visoko|NK Bosna]] igra svoje domaće utakmice. Najveći uspjeh kluba je osvajanje [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine 1999.]] ]]
Prva nogometna utakmica u Visokom odigrana je 1923. kada se formira i prvi nogometni klub Jadran. 1934. formira se i drugi nogometni klub Radnički. 1953. dolazi do spajanja ova dva kluba i tako nastaje nogometni klub Bosna. Nogometni klub Bosna je svoje najveće uspjehe doživio osvojivši nogometni [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]] [[1999.|1999]], kao i [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] iste godine, u obje utakmice pobijedivši [[FK Sarajevo]]. Jedan od sportskih klubova s najdužom tradicijom u Visokom bio je i Fudbalski klub &quot;Zanatlija&quot;, no ugašen je 2018.&lt;ref name=&quot;FK Zanatlija&quot;&gt;{{cite web|url=https://visoko.co.ba/zvanicno-ugasen-jedan-od-simbola-grada-fk-zanatlija/|access-date=15. 12. 2021|title=Ugašen FK Zanatlija}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
Grad Visoko ima na raspolaganju poslovnu bazu od 3 industrijske zone s potrebnom infrastrukturom: slobodnu zonu Visoko ([[Topuzovo Polje|Topuzovo polje]]), jednu od 4 slobodne zone u BiH i jednu od najstarijih osnovanih slobodnih zona u BiH i carinski terminal Visoko. Značajne grane privrede u Visokom su kožarsko-tekstilna, poljoprivredna, prehrambena i metaloprerađivačka, i auto-industrijska.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf|title=INVESTICIJSKI SAŽETAK|last=|first=|date=|website=|publisher=Općina VIsoko|access-date=|archive-date=15. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215023054/http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Bruto domaći proizvod|BDP]] općine Visoko za 1991. po glavi stanovnika je bio za 10% veći od tadašnjeg prosjeka BiH, 88% zaposlenih je radilo u privredi i općina je bila najveći izvoznik tekstila i kože u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Pored intenzivnog razvoja industrije i trgovine, značajan doprinos u razvoju općine Visoko je dala [[poljoprivreda]], građevinarstvo, zatim saobraćaj i zanatstvo. Poslijeratni oporavak privrede, koja je doživjela gubitak od skoro 400 miliona KM štete, bio je spor a postotak nezaposlenih visok, ali se do 2014. vremenom smanjivao.

Prema podacima iz 2014. na području grada Visokog posluje 364 privrednih društava i 1.041 samostalni privrednik (fizička lica) koja obavljaju samostalnu privrednu djelatnost. Nosioci privrednog razvoja Općine Visoko su preduzeća iz djelatnosti proizvodnje kože i kožnih proizvoda; proizvodnje, pakovanja i prerade prehrambenih proizvoda; proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda; proizvodnje građevinskog materijala; te metaloprerađivačke i drvne industrije. Većina preduzeća unutar ovih djelatnosti su izvozna preduzeća. Na području grada Visoko postoje i drugi značajni prerađivački kapaciteti u mesnoj (Industrija mesa Semić, Akova Group - Brovis) i konditorskoj industriji (Rampart, Vispak).

=== Autoindustrija ===
Izgrađena je nova fabrika prerade tekstila, gume i kože [[Prevent grupacija|Prevent]] koja je 2004. investirala preko 5 miliona KM za osposobljavanje proizvodnje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.apf.com.ba/info/saop/1/?cid=350,2,1|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20070218010836/http://www.apf.com.ba/info/saop/1/?cid=350,2,1|archive-date=18. 2. 2007|url-status=dead|access-date=5. 9. 2006}}&lt;/ref&gt; Fabrika Preventa smještena na Slobodnoj Zoni u Visokom trenutno upošljava preko 1500 radnika i pravi kožne i tekstilne presvlake za sve glavne proizvođače u automobilskoj industriji u Evropi, uključujući proizvođače automobila kao što su [[Volkswagen]], [[Audi]], [[Škoda]], [[SEAT|Seat]], [[BMW]], [[PSA grupacija]], [[Renault]], [[Opel]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/prevent-grupacija-i-ove-godine-proizvela-autopresvlake-za-milion-vozila-u-evropi/|title=Prevent Grupacija i ove godine proizvela autopresvlake za milion vozila u Evropi|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=1. 5. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501120221/https://visoko.co.ba/prevent-grupacija-i-ove-godine-proizvela-autopresvlake-za-milion-vozila-u-evropi/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Broj proizvedenih kožnih autopresvlaka je dostigao 20 miliona, zaključno sa oktobrom 2018.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Prevent je kontinuirano najveći izvoznik u čitavoj Bosni i Hercegovini. Prema podacima iz 2014, učešće u ukupnom izvozu [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] iznosi 32,21%.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last=|first=|date=2014|title=Strategija razvoja Općine Visoko|url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|journal=Grad Visoko|pages=33-43|doi=|access-date=|archive-date=13. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Mesna industrija ===
{{Glavni|Visočka pečenica}}

U BiH je prisutna tradicija proizvodnje suhomesnatih proizvoda među kojima posebno mjesto zauzimaju suho meso i [[sudžuk]] koji dolaze sa područja grada Visokog, a tradicija proizvodnje traje od sredine 1750-tih godina.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|title=Strategija razvoja Općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-date=13. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Visočka pečenica je trajni suhomesnati proizvod za koji je udruženje mesoprerađivača s područja grada Visoko &quot;ViPS&quot; (Visočka pečenica i sudžuka) podnijelo zahtjev prema Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za dodjelu oznake geografskog porijekla za Visočku pečenicu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Brenja|first=Dragan|last2=Krvavica|first2=Marina|last3=Čaušević|first3=Amir|last4=Patković|first4=Emir|last5=Begić|first5=Munevera|last6=Ganić|first6=Amir|date=30. 7. 2019|title=Zaštita zemljopisnog podrijetla &quot;Visočke pečenice&quot; – put do brenda|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=326471|journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu|language=hr|volume=XXI|issue=4|pages=386–396|issn=1332-0025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Begić|first=Munevera|last2=Zorlak|first2=Alma|last3=Ganić|first3=Amir|date=19. 2. 2018|title=Utjecaj različitih količina dodane kuhinjske soli na senzorna svojstva 'Visočke pečenice'|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=286931|journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu|language=hr|volume=XX|issue=1|pages=50–57|doi=10.31727/m.20.1.3|issn=1332-0025}}&lt;/ref&gt; U Visokom je zaključno sa 2020. bilo 45 registrovanih zanatskih prerađivača mesa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.agroklub.ba/prehrambena-industrija/visocka-pecenica-prepoznatljiv-bih-proizvod-uskoro-zasticen-oznakom-porijekla/57602/|title=Visočka pečenica - prepoznatljiv BiH proizvod uskoro zaštićen oznakom porijekla|last=Pašalić|first=Adi|date=2020|website=Agroklub.ba|publisher=|language=bs|access-date=22. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Postala je geografski zaštićeni proizvod 5. juna 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/visocka-pecenica-postala-zasticen-nacionalni-proizvod/|title=Visočka pečenica postala zaštićen nacionalni proizvod|date=5. 6. 2020|website=Biznis Info|language=bs-BA|access-date=9. 6. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Datoteka:VisokoTransport.jpg|mini|Zgrada na desnoj strani slike je bila vlasništvo danas nefunkcionalne firme Velepromet iz vremena socijalističkog samoupravljanja|alt=]]

=== Poljoprivreda ===
Najkvalitetnije poljoprivredno zemljište nalazi se uz dolinu rijeke Bosne i Fojnice, te njihovih pritoka ([[Gornje Moštre|gornje]] i [[Donje Moštre|donje]] moštransko, [[Dobrinje (Visoko)|dobrinjsko]] i [[Kondžilo (Visoko)|radovljansko]] podruĉje). Grad Visoko ima oko 0,22 hektara poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika. U Zeničko-Dobojskom kantonu, grad Visoko se nalazi u samom vrhu kada je riječ o proizvodnji [[krompir]]a, [[Paprika|paprike]], [[Lucerka|lucerke]] i [[grah]]a.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Plodna ravnica u slivu rijeke Bosne na području Moštra poznata je po uzgajanju kvalitetne paprike.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.agroklub.ba/povrcarstvo/mostranska-paprika-brend-ili-mit/30263/|title=&quot;Moštranska paprika&quot; brend ili mit?|last=Pašalić|first=Adi|date=2017|website=Agroklub.ba|publisher=|language=bs|access-date=22. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Turizam ===
Prema tvrdnjama [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]] na području Visokog nalazi se [[Bosanske piramide|pet piramida]]. U 2006. ti arheološki lokaliteti piramida su privukli preko 200.000 turista. Sve veći broj turista je poboljšao kvalitet turističke infrastrukture, tako da Visoko u svom centru ima Turist info pult, a zahvaljujući saradnji Fondacije sa gradskim, kantonalnim i federalnim vlastima pristupilo se sistematskom rješavanju turističke infrastrukture: asfaltiranju puteva, izgradnji zaobilaznice da bi bila formirana pješačka zona ispred tunela Ravne (koja je otvorena u martu 2019.), pravljenju parking prostora, otpočinjanju rada na novom Regulacionom planu za kompleks Ravne, itd.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://piramidasunca.ba/bs/aktuelnosti/item/14212-fondacijin-izvje%C5%A1taj-o-turizmu-na-podru%C4%8Dju-op%C4%87ine-visoko-period-mart-2018-%E2%80%93-maj-2019.html|title=FONDACIJIN IZVJEŠTAJ O TURIZMU NA PODRUČJU OPĆINE VISOKO PERIOD MART 2018. – MAJ 2019 - Fondacija &quot;Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation|website=piramidasunca.ba|access-date=1. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/postavljena-vertikalna-signalizacija-na-lokalitetu-ravne.aspx|title=Postavljena vertikalna signalizacija na lokalitetu Ravne|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=6. 5. 2019|archive-date=6. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190506092334/http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/postavljena-vertikalna-signalizacija-na-lokalitetu-ravne.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Grad je u 2018. uložio 500.000 [[Konvertibilna marka|KM]] u razvoj turizma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/ba/pregled-novosti/mart-2018/op%C4%87ina-visoko-u-2018-godini-ula%C5%BEe-500000-km-u-razvoj-turizma.aspx|title=OPĆINA VISOKO U 2018. GODINI ULAŽE 500.000 KM U RAZVOJ TURIZMA|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=6. 5. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Prerada kože  ===
[[Datoteka:Visoko traditional Bosnian building.JPG|mini|Stara Kožara u Visokom]]Stari način proizvodnje kože u Visokom trajao je s manjim izmjenama i sticanjem rutine i iskustva tokom cijelog perioda osmanske vladavine. Isti način je zadržan i dolaskom Austrougarske monarhije, da bi tek poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] došlo do savremenijeg i modernijeg načina prerade kože u gotove proizvode kao što su odjevni i obučarski. U 1928. pored stare tabhane je podignuta moderna radionica za doradu raznovrsnije gotove kože. U tom periodu počinju se upotrebljavati sredstva za štavu i obradu koža kao i mehanizacija u vidu strojeva. 1929. formirana je &quot;Stručno-zanatsko-kožarska škola Visoko&quot;, gdje su se školovali budući kadrovi za kožarsku industriju. Ova škola bila je glavna kožarska sa cijelu tadašnju Jugoslaviju, pa su se u njoj školovali učenici iz svih dijelova države. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanskog perioda i dalje se razvijao tabački zanat, tako je izvoz kože rastao, tako je u zadnjim godinama Austrougarske vlasti bilo obrađivano 20.000 goveđih i 60.000 ovčjih i kozijih koža, a opančari su izrađivali milion pari opanaka.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=53}} Visočka općina je bila najveći izvoznik [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Danas je jedna tabačka stupa historijski eksponat koji se nalazi na mjestu Zavišajnog muzeja. Predstavlja jedinu sačuvanu tabačku stupu na Balkanu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/konzervacija-i-ocuvanje-jedine-sacuvane-tabacke-stupe-na-balkanu/|title=Konzervacija i očuvanje jedine sačuvane tabačke stupe na Balkanu|last=Osmanbegović|first=Emina|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=30. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220330053504/https://visoko.co.ba/konzervacija-i-ocuvanje-jedine-sacuvane-tabacke-stupe-na-balkanu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Poznate ličnosti ==
{{Div col|cols=3}}
*[[Ajas-beg]], osmanski sandžak-beg
*[[Zdenko Antović]], rukometaš
*[[Janko Balorda]], narodni heroj
*[[Enes Begović]], pjevač
*[[Mustafa Cerić]], bivši [[reisul-ulema]]
*[[Ilhan Dervović]], režiser, producent i ekološki aktivista
*[[Ahmet Fetahagić]], narodni heroj
*[[Ignacije Gavran]], bosanski franjevac, prevoditelj, historičar, filozof, putopisac
*[[Salih Hadžialić]], historičar, orijentalist, komparativist religija
*[[Faruk Ihtijarević]], nogometaš
*[[Mehmed Klepo]], likovni umjetnik
*[[Ibrahim Krzović]], historičar umjetnosti, likovni kritičar
*[[Nasuh Matrakčija|Matrakçı Nasuh]], osmanski polimat
*[[Armin Muzaferija]], pjevač
*[[Elvedina Muzaferija]], alpska skijašica
*[[Gordana Muzaferija]], teatrologinja
*[[Zaim Muzaferija]], glumac
*[[Haris Mujezinović]], košarkaš
*[[Salko Oruč]], političar za vrijeme SFRJ
*[[Nebojša Pajkić]], scenarista, režiser, dramaturg i filmski kritičar
*[[Milaš Radomirić]], trgovac, srednji vijek
*[[Ibrahim Sakić]], filmski kritičar, publicist, scenarist
*[[Avdo Smailović]], kompozitor
*[[Bartolomej Stanković]], pijanist
*[[Hazim Šabanović]], historičar
*[[Ugo Vlaisavljević]], filozof
*[[Slaviša Vukićević]], nogometaš
{{div col end}}

== Gradovi pobratimi ==
* [[Bjelovar]], [[Hrvatska]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bjelovar.hr/o-bjelovaru/gradovi-prijatelji/|title=Gradovi prijatelji|website=Grad Bjelovar|language=hr|access-date=6. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;
* Kartal, [[Turska]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.haber34.com/bosnada-kartal-belgeseli-24173-haberi.html|title=Bosna`da Kartal belgeseli|date=|publisher=Haber34.com|access-date=5. 4. 2012|archive-date=5. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305071029/http://www.haber34.com/bosnada-kartal-belgeseli-24173-haberi.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
=== Opće monografije i sinteze o Visokom ===
{{Refbegin|30em}}
* {{Cite book|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|editor-last=Anđelić|editor-first=Pavao|editor2-last=Bojanovski|editor2-first=Ivo|editor3-last=Čović|editor3-first=Borivoj|editor4-last=Marijanović|editor4-first=Brunislav|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=322|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite book|title=Visoko i okolina kroz historiju. 2, Osmanski period|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2021|pages=360|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf}}
* {{Cite book|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=387|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Kreševljaković|first=Hamdija|title=Visoko|location=Sarajevo|publisher=Islamska dionička štamparija|year=1934|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visoko-hamdija-kresevljakovic-1934pdf/}}
* {{Cite book|last=Filipović|first=Milenko S.|title=Visočka nahija|series=Naselja i poreklo stanovništva|volume=25|location=Beograd|publisher=Srpska kraljevska akademija|year=1928|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visocka-nahijamilenko-filipovic/}}
* {{Cite book|last=Filipović|first=Milenko S.|title=Visočka nahija|series=Biblioteka Trag|location=Visoko|publisher=Mak|year=2002|isbn=9789958977701|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visocka-nahijamilenko-filipovic/}}
* {{Cite book|title=Kulturno-historijsko naslijeđe na području opštine Visoko|work=Prostorni plan opštine Visoko za period od 1986. do 2000, odnosno 2015. godine|location=Sarajevo|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1986}}
* {{Cite book|last=Ahić|first=Tarik|last2=Handžija|first2=Ahmed|last3=Smajović|first3=Munib|title=Visoko: privredno-kulturni informator|location=Visoko|year=1998}}
* {{Cite book|last=Klepo|first=Lidija|last2=Drugović|first2=Jasmina|title=Gradska biblioteka Visoko 1946—2016|location=Visoko|year=2021|pages=149}}

=== Prethistorija, Okolište i arheologija Visočke kotline ===
* {{Cite book|last=Marijanović|first=Brunislav|chapter=Mlađe kameno doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=13—29|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite book|last=Čović|first=Borivoj|chapter=Bakreno, bronzano i željezno doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=29—49|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite journal|last=Benac|first=Alojz|title=Prilozi za proučavanje neolita u dolini rijeke Bosne|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|volume=20|location=Sarajevo|year=1965|pages=261—275}}
* {{Cite journal|last=Benac|first=Alojz|title=Okolište, Moštre, Visoko|journal=Arheološki pregled|volume=8|location=Beograd|year=1966|pages=21—22}}
* {{Cite journal|last=Perić|first=Slaviša|title=Novi nalazi s Okolišta kod Visokog|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nova serija, Arheologija|volume=40—41|location=Sarajevo|year=1986|pages=15—22|url=https://zemaljskimuzej.ba/publikacije/gzm-ns-a-40-41-1985-86/}}
* {{Cite journal|last=Kujundžić-Vejzagić|first=Zilka|last2=Müller|first2=Johannes|last3=Rassmann|first3=Knut|last4=Schüler|first4=Tim|title=Okolište — iskopavanje i geofizička prospekcija centralnobosanskog tel-naselja iz prve polovine petog milenija prije nove ere|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=33|location=Sarajevo|year=2004|pages=13—31}}
* {{Cite journal|last=Hofmann|first=Robert|last2=Kujundžić-Vejzagić|first2=Zilka|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Rassmann|first5=Knut|title=Rekonstrukcija procesa naseljavanja u kasnom neolitu na području centralne Bosne|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=59572}}
* {{Cite web|last=Hofmann|first=Robert|last2=Kujundžić-Vejzagić|first2=Zilka|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Rassmann|first5=Knut|title=Excavations in Okolište and the reconstruction of Late Neolithic settlement processes in the Visoko Basin in Central Bosnia (5200—4500 B.C.)|website=Aegeo-Balkan Prehistory|year=2008|url=https://www.aegeobalkanprehistory.net/index.php?id_art=12&amp;p=article|access-date=27. 4. 2026|archive-date=13. 2. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260213044100/http://www.aegeobalkanprehistory.net/index.php?p=article&amp;id_art=12|url-status=dead}}
* {{Cite book|editor-last=Müller|editor-first=Johannes|editor2-last=Rassmann|editor2-first=Knut|editor3-last=Hofmann|editor3-first=Robert|title=Okolište 1: Untersuchungen einer spätneolithischen Siedlungskammer in Zentralbosnien|series=Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie|volume=228|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2013|isbn=978-3-7749-3839-7|url=https://www.academia.edu/3269506/Okoli%C5%A1te_1_Untersuchungen_einer_sp%C3%A4tneolithischen_Siedlungskammer_in_Zentralbosnien}}
* {{Cite book|last=Hofmann|first=Robert|title=Okolište 2: Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien|series=Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie|volume=243|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2013|isbn=978-3-7749-3872-4|url=https://www.academia.edu/6025739/Okoli%C5%A1te_2_Sp%C3%A4tneolithische_Keramik_und_Siedlungsentwicklung_in_Zentralbosnien}}
* {{Cite journal|last=Hofmann|first=Robert|title=Okolište — Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien: Ergebnisse und Interpretationen|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=42|location=Sarajevo|year=2013|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god42/40.20.pdf}}
* {{Cite journal|last=Dreibrodt|first=Stefan|last2=Lubos|first2=Claudia|last3=Hofmann|first3=Robert|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Richling|first5=Ira|last6=Nelle|first6=Oliver|title=Holocene river and slope activity in the Visoko Basin, Bosnia-Herzegovina — climate and land-use effects|journal=Journal of Quaternary Science|volume=28|issue=6|year=2013|pages=559—570|doi=10.1002/jqs.2645}}
* {{Cite journal|last=Wolters|first=Stefanie|last2=Bittmann|first2=Felix|title=Pollenanalytische Untersuchungen zur Landschaftsentwicklung im Visoko-Becken / Bosnien-Herzegowina|journal=Bericht der Römisch-Germanischen Kommission|volume=87|year=2008|pages=167—174|url=https://nihk.de/en/research/completed-projects/okoliste-archeaobotany}}
* {{Cite journal|last=Vander Linden|first=Marc|last2=Pandžić|first2=Ivana|last3=Orton|first3=David|title=New radiocarbon dates for the Neolithic period in Bosnia &amp; Herzegovina|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=43|location=Sarajevo|year=2014|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god43/Godisnjak%2043-1.pdf}}
* {{Cite journal|last=Prillwitz|first=Susanne|last2=Hofmann|first2=Robert|last3=Müller-Scheeßel|first3=Nils|last4=Müller|first4=Johannes|title=Using the Capability Approach to Conceptualise Inequality in Archaeology: the Case of the Late Neolithic Bosnian Site Okolište, c. 5200—4600 BCE|journal=Journal of Archaeological Method and Theory|volume=23|year=2016|pages=541—560|doi=10.1007/s10816-015-9252-4|url=https://zenodo.org/record/1185714}}
* {{Cite book|last=Müller-Scheeßel|first=Nils|last2=Hofmann|first2=Robert|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Rassmann|first4=Knut|chapter=The Socio-Political Development of the Late Neolithic Settlement of Okolište/Bosnia-Hercegowina: Devolution by Transhumance?|title=Tells: Social and Environmental Space|editor-last=Hofmann|editor-first=Robert|editor2-last=Moetz|editor2-first=Fevzi-Kemal|editor3-last=Müller|editor3-first=Johannes|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2012|pages=303—330|url=https://www.academia.edu/4449431/The_Socio_Political_Development_of_the_Late_Neolithic_Settlement_of_Okoli%C5%A1te_Bosnia_Hercegowina_Devolution_by_Transhumance}}
* {{Cite journal|last=Hofmann|first=Robert|last2=Whittle|first2=Alasdair|last3=Brück|first3=Joanna|title=Orientation of Neolithic dwellings in Central and Southeast Europe|journal=Quaternary International|volume=560—561|year=2020|pages=216—232|doi=10.1016/j.quaint.2020.06.013|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1040618220302317}}
* {{Cite web|title=Praistorijsko naselje na lokalitetu Okolište u naseljima Okolište i Radinovići, arheološko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/dispBHvisoko1.doc}}{{Mrtav link}}

=== Antičko doba i rimska uprava ===
* {{Cite book|last=Bojanovski|first=Ivo|chapter=Rimsko doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=49—99|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite journal|last=Bojanovski|first=Ivo|title=Rimska cesta dolinom Bosne i njezina topografija|journal=Radovi sa simpozijuma &quot;Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura”|location=Zenica|publisher=Muzej grada Zenice|year=1973|pages=393—414}}
* {{Cite book|last=Bojanovski|first=Ivo|title=Bosna i Hercegovina u antičko doba|series=Djela ANUBiH|volume=66|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1988}}
* {{Cite book|last=Busuladžić|first=Adnan|title=Rimske vile u Bosni i Hercegovini|location=Sarajevo|year=2011}}
* {{Cite journal|last=Kaljanac|first=Adnan|last2=Hadžihasanović|first2=Jesenko|title=Rezultati arheoloških istraživanja na lokalitetu Kundruci kod Visokog: prethodno saopštenje|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=9—71|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Silajdžić|first=Tarik|title=Svibe — prilozi istraživanju rimske antike na području centralne Bosne|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=72—108|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Mesihović|first=Salmedin|title=Arduba — &quot;Visoki grad”?|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=9—31|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}

=== Srednjovjekovno Visoko, Mile, Podvisoki i Bosanska država ===
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|chapter=Geopolitički položaj Visokog|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=9—11|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|chapter=Srednji vijek — doba stare bosanske države|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=101—311|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite journal|last=Anđelić|first=Pavao|title=Revizija čitanja Kulinove ploče|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|volume=15—16|location=Sarajevo|year=1961|pages=287—316}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1973}}
* {{Cite journal|last=Anđelić|first=Pavao|title=Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nova serija, Arheologija|volume=34|location=Sarajevo|year=1979|pages=183—247}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1982|url=https://pdfcoffee.com/pavao-andeli-studije-o-teritorijalno-politikoj-organizacije-srednjovjekovne-bosne-pdf-free.html}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Periodi u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1984}}
* {{Cite book|last=Vego|first=Marko|title=Naselja bosanske srednjovjekovne države|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1957}}
* {{Cite book|last=Vego|first=Marko|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1982}}
* {{Cite book|last=Vego|first=Marko|title=Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1970|url=https://archive.org/details/zbornik_srednjovjekovnih_natpisa_bosne_i_hercegovine-marko_vego}}
* {{Cite book|last=Kovačević-Kojić|first=Desanka|title=Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1978}}
* {{Cite book|last=Ćirković|first=Sima|title=Istorija srednjovjekovne bosanske države|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|year=1964}}
* {{Cite book|last=Filipović|first=Emir O.|title=Bosansko kraljevstvo: historija srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Mladinska knjiga|year=2017}}
* {{Cite journal|last=Klepo|first=Ervin|title=O urbanističkom razvoju Visokog od XIV do konca XIX stoljeća|journal=Historijska traganja|issue=18|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|year=2019|pages=9—31|url=https://historijskatraganja.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/12/HT18-ClanakErvinKlepo.pdf}}
* {{Cite journal|last=Klepo|first=Ervin|title=Visoko u srednjem vijeku|location=Sarajevo|publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|year=2021|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|access-date=27. 4. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429003049/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|url-status=dead}}
* {{Cite journal|last=Klepo|first=Ervin|title=Srednjovjekovni grad Visoko|journal=Spoznaja|year=2025|url=https://spoznaja.unze.ba/article/476/pdf}}
* {{Cite journal|last=Zadro|first=Dejan|title=Srednjovjekovna franjevačka crkva sv. Nikole u Milima (Arnautovići) kod Visokog: kritički osvrt na dosadašnja povijesno-arheološka istraživanja|url=https://www.academia.edu/856482/Srednjovjekovna_franjeva%C4%8Dka_crkva_sv_Nikole_u_Milima_Arnautovi%C4%87i_kod_Visokog_Kriti%C4%8Dki_osvrt_na_dosada%C5%A1nja_povijesno_arheolo%C5%A1ka_istra%C5%BEivanja}}
* {{Cite journal|last=Zadro|first=Dejan|title=Franjevačka crkva i samostan sv. Nikole u Milima kod Visokog|journal=Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/33-Prilozi-Naucne-rasprave-DejanZadro.pdf}}
* {{Cite book|last=Jelenić|first=Julijan|title=Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole|location=Sarajevo|year=1906|url=https://digital.bgs.ba/wp-content/uploads/2022/07/Julijan_Jelenic-Kraljevsko_Visoko_i_samostan_sv_Nikole.pdf}}
* {{Cite web|title=Mile, arheološko područje — Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1341|access-date=27. 4. 2026|archive-date=30. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260430082308/https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1341|url-status=dead}}
* {{Cite web|title=Arheološko područje Mile — Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići, općina Visoko|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf}}{{Mrtav link}}
* {{Cite web|title=Historijsko područje — Stari grad Visoki, općina Visoko|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://kons.gov.ba/event/read/101?lang=hr}}

=== Stećci, nekropole i spomenici kulture ===
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci centralne Bosne|location=Sarajevo|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine|year=1967}}
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci: kataloško-topografski pregled|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1971}}
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci — kultura i umjetnost|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1982}}
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Leksikon stećaka|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=2004}}
* {{Cite book|last=Lovrenović|first=Dubravko|title=Stećci|location=Sarajevo|publisher=Rabic|year=2009}}
* {{Cite book|last=Bujak|first=Edin|title=Stećkopedija: kameno blago stare bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Mladinska knjiga|year=2018}}
* {{Cite journal|last=Ganić|first=Đenana|title=Ubikacija, evidentiranje i rekognosciranje stećaka na području općine Visoko s procjenom stanja oštećenja/očuvanosti|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=1|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2020|pages=185—208|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020}}
* {{Cite journal|last=Ganić|first=Đenana|title=Ubikacija, evidentiranje i rekognosciranje stećaka na području općine Visoko s procjenom stanja oštećenja/očuvanosti — III faza|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=109—123|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite book|last=Čović|first=Borivoj|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988}}
* {{Cite book|last=Miletić|first=Nada|chapter=Gorašnica, Ginje — Dvor|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=18}}
* {{Cite book|last=Miletić|first=Nada|chapter=Klisa, Visoko|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=22}}
* {{Cite book|last=Perić|first=Slaviša|chapter=Zagorice|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=28}}

=== Osmanski period ===
* {{Cite book|last=Husić|first=Aladin|chapter=Visoko i okolina u vrijeme osmanske vladavine: upravna organizacija, konfesionalne, demografske i privredne prilike|title=Visoko i okolina kroz historiju. 2, Osmanski period|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2021|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf}}
* {{Cite journal|last=Čar-Drnda|first=Hatidža|title=Teritorijalna i upravna organizacija Visočke nahije do početka XVII stoljeća|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|location=Sarajevo|publisher=Orijentalni institut}}
* {{Cite book|last=Handžić|first=Adem|title=Studije o Bosni: historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda|location=Istanbul|year=1994}}
* {{Cite journal|last=Bejtić|first=Alija|title=Osmanlijski spomenici arhitekture u Bosni i Hercegovini|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom|volume=3—4|location=Sarajevo|publisher=Orijentalni institut|year=1953|pages=229—297}}
* {{Cite book|last=Kreševljaković|first=Hamdija|title=Izabrana djela|volume=2|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1991}}
* {{Cite journal|last=Dervišević|first=Haris|title=U ozračju ruhanijetskih harfova: kaligrafija šejha hafiza Zilke Žolje|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=180—193|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Uzunalić|first=Mustafa|title=Keramičke lule iz Zavičajnog muzeja u Visokom|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=124—138|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Pulo|first=Mubera|title=Orijentalna zbirka Zavičajnog muzeja u Visokom — katalog dokumenata na arapskom jeziku|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=211—246|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite web|title=Graditeljska cjelina — Tabačka (Tabačica) džamija u Visokom|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Visoko%20TabacicaBH.pdf|access-date=27. 4. 2026|archive-date=20. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240720205706/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Visoko%20TabacicaBH.pdf|url-status=dead}}
* {{Cite web|title=Graditeljska cjelina — Stara džamija sa haremom u Goduši kod Visokog|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista}}

=== Austrougarski period i Kraljevina Jugoslavija ===
* {{Cite book|last=Šehić|first=Zijad|chapter=Visoko u novom carstvu|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Younis|first=Hana|chapter=Visoko i Visočani u austrougarskoj svakodnevici|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Omerović|first=Enes S.|chapter=Visoko u periodu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Pulo|first=Mubera|last2=Silajdžić|first2=Tarik|chapter=Školstvo i obrazovanje u kotaru/srezu Visoko 1878—1941|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=195—223|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.ceeol.com/search/chapter-detail?id=1300507}}
* {{Cite book|last=Krzović|first=Ibrahim|chapter=Arhitektura Visokog u austrougarskom i međuratnom periodu|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Kardaš|first=Mehmed|chapter=Jezik i pisana baština visočkog kraja|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|chapter=Kultura življenja Visočana i Visočanki krajem XIX i početkom XX stoljeća|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite journal|last=Arnautović|first=Dženana|title=Nataša Šahinović i njen značaj u zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa Visokog|journal=Historijska traganja|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|year=2024|url=https://historijskatraganja.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/12/12-Arnautovic_-HT_2024_online-issue.pdf}}
* {{Cite book|last=Hadžibegović|first=Iljas|title=Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju|year=2004}}
* {{Cite book|last=Hauptman|first=Ferdo|title=Privreda i društvo Bosne i Hercegovine u doba austrougarske vladavine 1878—1918|series=Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine|volume=2|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1987}}
* {{Cite book|last=Juzbašić|first=Dževad|title=Politika i privreda u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=2002}}
* {{Cite book|last=Gavranović|first=Berislav|title=Bosna i Hercegovina u doba austrougarske okupacije 1878|series=Građa ANUBiH|volume=18|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1973}}
* {{Cite book|last=Mandić|first=Mihovil|title=Povijest okupacije Bosne i Hercegovine 1878|url=https://archive.org/details/povijest_okupacije_bosne_i_hercegovine_1878_1910-mihovil_mandic|location=Zagreb|year=1910}}

=== Društveni, kulturni i muzejski rad ===
* {{Cite journal|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|title=Kolekcije fotografija, dopisnih karti i razglednica iz Fototeke Zavičajnog muzeja Visoko — prilog proučavanju porodice Vojnović iz Visokog|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=139—179|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|title=Virtuelna izložba Zavičajnog muzeja u Visokom — Marica Vojnović, Visočanka (1892—1982): zaostavština predmeta i fotografija s kraja 19. i početka 20. stoljeća|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}
* {{Cite journal|last=Delibašić|first=Esad|title=Odgovor na krizu muzeja: nova muzeologija i ekomuzej|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=194—210|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|title=Pregled najvažnijih aktivnosti Zavičajnog muzeja u Visokom za period 2020—2022. godine|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=278—283|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/2024/12/13/radovi-2-zavicajni-muzej-visoko/}}
* {{Cite journal|title=Pregled najvažnijih aktivnosti Zavičajnog muzeja u Visokom za period 2022—2024. godine|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=245—250|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}
* {{Cite web|title=Zavičajni muzej Visoko — fundus|website=Zavičajni muzej Visoko|url=https://www.zavicajnimuzej.com/fundus/}}
* {{Cite web|title=Zavičajni muzej Visoko — historijat|website=Zavičajni muzej Visoko|url=https://www.zavicajnimuzej.com/o-muzeju-2/}}

=== ''Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko'' ===
* {{Cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=1|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2020|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020}}
* {{Cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/126434337/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_3}}
* {{Cite web|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|website=JU Zavičajni muzej Visoko|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}
{{refend}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Visoko Municipality}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični veb-sajt grada Visokog]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Zeničko-dobojski kanton}}
{{Visoko}}
{{Grad Visoko}}

{{Poluzaštita}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Visoko|*]]
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Zeničko-dobojskom kantonu]]</text>
      <sha1>rp1x2dk876240tls17b592yepsmy328</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Historija BiH</title>
    <ns>10</ns>
    <id>2781</id>
    <revision>
      <id>3916696</id>
      <parentid>3754421</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T08:23:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Rimska Panonija.</comment>
      <origin>3916696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2239" sha1="qmb76w7pts0r9vzuuja55qn7qbntgcc" xml:space="preserve">{{sidebar with collapsible lists
| name = Historija BiH
| bodyclass = vcard plainlist notheme
| wraplinks = true
| title = {{region history sidebar title
 | country = Bosne i Hercegovine
 | linkoverride = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historiji&lt;br/&gt;Bosne i Hercegovine]]
 | image = [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|80px|Grb Bosne i Hercegovine]]
 }}
| headingstyle = background:#eee
|list1title = [[Historija_Bosne_i_Hercegovine#Prahistorijsko_doba|Rana historija]]
|list1 =
* [[Historija_Bosne_i_Hercegovine#Prahistorijsko_doba|Prahistorija]]
* [[Dalmacija (rimska provincija)|Rimska Dalmacija]]
* [[Panonija (rimska provincija)|Rimska Panonija]]
|list2title = [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Srednji vijek]]
|list2 =
* [[Bosna (zemlja)]]
* [[Bosanska Banovina]]
* [[Bosansko Kraljevstvo]]
|list3title = Osmansko doba
|list3 =
* [[Pad Bosne 1463.|Osmansko osvajanje]]
* [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Osmansko doba]]&lt;br/&gt;{{small|([[Bosanski sandžak|Sandžak]])}}&lt;br/&gt;{{small|([[Bosanski pašaluk|Pašaluk]])}}&lt;br/&gt;{{small|([[Bosanski vilajet|Vilajet]])}}
|list4title = Austrougarsko doba
|list4 =
* [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austrougarsko doba]]&lt;br/&gt;{{small|([[Aneksijska kriza]])}}
|list5title = Jugoslavija
|list5 =
* [[Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji|Kraljevina Jugoslavija]]&lt;br/&gt;{{small|([[Drinska banovina]])}}
* [[Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata|Drugi svjetski rat]]
* [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
|list6title = Moderna historija
|list6 =
* [[Republika Bosna i Hercegovina]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]&lt;br/&gt;{{small|([[Bošnjačko-hrvatski sukob]]&lt;nowiki&gt; | &lt;/nowiki&gt;[[Unutarbošnjački sukob u Bosanskoj krajini|Unutarbošnjački sukob]])}}
* [[Bosna i Hercegovina]]
* {{small|([[Federacija Bosne i Hercegovine]])}}
* {{small|([[Republika Srpska]])}}
| belowstyle = border-top:#aaa 1px solid; border-bottom:#aaa 1px solid;
| below = {{portal-inline|Bosna i Hercegovina|size=tiny}}
}}&lt;noinclude&gt;
{{clear}}
[[Kategorija:Šabloni Bosne i Hercegovine|Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Šabloni za historiju Bosne i Hercegovine|Historija Bosne i Hercegovine]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>qmb76w7pts0r9vzuuja55qn7qbntgcc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastava Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2889</id>
    <revision>
      <id>3916706</id>
      <parentid>3901505</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T09:27:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30935" sha1="ewq6q2cmsmeybrnoxtt3m9kxmnhywro" xml:space="preserve">{{Infokutija zastava
| naslov         = Bosna i Hercegovina
| slika          = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg
| veličina_slike = 200px
| noborder       =
| alt            =
| opis_slike     =
| članak         =
| nadimak        =
| ostali_nadimci =
| korištenje     = [[Nacionalna zastava]]
| simbol         =
| proporcije     = 1:2
| usvojena       = 4. februar 1998. (nametnuta);&lt;br&gt;10. august 2001. (zakonom usvojena)
| ukinuta        =
| dizajn         = Plava podloga sa žutim trouglom desno od centra i redom od devet bijelih petokrakih zvijezda duž hipotenuze trougla
| dizajner       = [[Mladen Kolobarić]] (kao vođa Westendorpove komisije)
}}

'''Zastava Bosne i Hercegovine''' jedan je od državnih simbola [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], zajedno sa [[Grb Bosne i Hercegovine|grbom]] i [[Himna Bosne i Hercegovine|državnom himnom]]. Proglašena je odlukom visokog predstavnika [[Carlos Westendorp|Carlosa Westendorpa]] 4. februara 1998. godine, a [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] usvojila ju je zakonom 2001. godine. Zastava je plave boje, sa žutim trouglom desno od centra i redom od devet bijelih petokrakih zvijezda (sedam punih i dvije polovične) duž hipotenuze trougla. Zamijenila je prethodnu zastavu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] iz 1992. godine, koja je sadržavala štit sa zlatnim ljiljanima.

Trougao na zastavi simbolizira tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine ([[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvate]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe]]), kao i približni geografski oblik zemlje. Zvijezde predstavljaju Evropu i zamišljene su kao beskonačan niz. Prvobitna svijetloplava boja zamijenjena je tamnoplavom koja odgovara plavoj boji [[Zastava Evropske unije|zastave Evropske unije]].

Zastava se zvanično ističe na svim zgradama zajedničkih institucija Bosne i Hercegovine, diplomatsko-konzularnih predstavništava, graničnim prijelazima, te prilikom zvaničnih međunarodnih posjeta i takmičenja.

== Izgled zastave ==

Temeljna odredba o izgledu zastave Bosne i Hercegovine sadržana je u članu 3. Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine:&lt;ref name=&quot;ZoZ&quot;&gt;{{Citation | title=Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine | journal=Službeni glasnik BiH | volume= | issue=19/01 | date=2001-08-03 | url=http://www.mpr.gov.ba/userfiles/file/Biblioteka/zakoni/hr/ZAKON%20O%20ZASTAVI%20BiH/Zakon%20o%20zastavi%20BiH%20-%2019%20-%2001.pdf | format=PDF | archive-url=https://web.archive.org/web/20081119223607/http://www.mpr.gov.ba/userfiles/file/Biblioteka/zakoni/hr/ZAKON%20O%20ZASTAVI%20BiH/Zakon%20o%20zastavi%20BiH%20-%2019%20-%2001.pdf | archive-date=2008-11-19 }}&lt;/ref&gt;

{{citat|Zastava Bosne i Hercegovine je plave boje. Desno od centra nalazi se trougao žute boje. Paralelno lijevoj strani trougla, od gornjeg ruba zastave do donjeg ruba, proteže se red bijelih petokrakih zvijezda. Zastava je pravougaonog oblika. Odnos između dužine i širine zastave je 1:2.}}

Zakon dalje propisuje da mjere i tehničke specifikacije u vezi sa likovno-grafičkim rješenjem i dimenzijama zastave, koje se nalaze u prilogu zakona, čine njegov sastavni dio.

Zastava je prvobitno nametnuta odlukom visokog predstavnika 4. februara 1998. godine,&lt;ref name=&quot;CW&quot;&gt;{{Citation | title=Decision on the Law on the Flag of Bosnia and Herzegovina | date=1998-02-03 | publisher=Office of the High Representative | url=http://www.ohr.int/decisions/statemattersdec/default.asp?content_id=344 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110514065505/http://www.ohr.int/decisions/statemattersdec/default.asp?content_id=344 | archive-date=2011-05-14 }}&lt;/ref&gt; da bi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donijela Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine, objavljen u Službenom glasniku BiH 3. augusta 2001. godine.&lt;ref name=&quot;ZoZ&quot; /&gt;

=== Konstrukcija ===

Prema službenoj konstrukcijskoj šemi:&lt;ref name=&quot;konstrukcija&quot;&gt;{{Citation | title=Grafički standardi zastave Bosne i Hercegovine | publisher=Parlamentarna skupština BiH | year=2001 | type=Prilog uz Zakon }}&lt;/ref&gt;

* Omjer širine i dužine zastave je 1:2.
* Trougao je jednakokraki, sa jednom stranicom postavljenom pod uglom od 45° u odnosu na ivice zastave.
* Zvijezde su pravilni petokraki, sa jednim krakom usmjerenim prema gore.
* Zvijezde su ravnomjerno raspoređene duž linije paralelne lijevoj strani trougla.
* Gornja zvijezda je pozicionirana tako da dva njena unutrašnja vrha dodiruju gornju ivicu zastave.
* Donja zvijezda je pozicionirana tako da dva njena unutrašnja vrha dodiruju donju ivicu zastave.

Prema mjerenjima sa EPS crteža, vertikalna središnja linija centralne zvijezde nalazi se na udaljenosti od približno 42% dužine zastave od jarbola.

[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (construction sheet).svg|mini|centar|500p|Konstrukcijska shema zastave Bosne i Hercegovine]]

=== Boje ===

Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine ne precizira tačne nijanse boja. Prvobitna svijetloplava boja na zastavi bila je plava boja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Međutim, odlukom visokog predstavnika izabrana je tamno plava, koja korespondira sa plavom bojom [[Zastava Evropske unije|zastave Evropske unije]].&lt;ref name=&quot;CW&quot; /&gt;

Službene specifikacije boja prema različitim izvorima:&lt;ref&gt;{{Citation | title=Boje zastave Bosne i Hercegovine | publisher=Ministarstvo civilnih poslova BiH }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:80%; padding:5px; font-size:95%; margin:0.5em auto;&quot;
! Boja
! Prikaz
! Pantone
! CMYK
! RGB
! HTML/hexadecimalni kod
|-
| Plava
| style=&quot;background:#001489&quot;|
| align=&quot;center&quot;|Reflex Blue C
| align=&quot;center&quot;|100, 87, 0, 20
| align=&quot;center&quot;|(0, 20, 137)
| align=&quot;center&quot;|&lt;code&gt;#001489&lt;/code&gt;
|-
| Žuta
| style=&quot;background:#FFCD00&quot;|
| align=&quot;center&quot;|116 C
| align=&quot;center&quot;|0, 10, 98, 0
| align=&quot;center&quot;|(255, 205, 0)
| align=&quot;center&quot;|&lt;code&gt;#FFCD00&lt;/code&gt;
|-
| Bijela
| style=&quot;background:#FFFFFF&quot;|
| align=&quot;center&quot;|—
| align=&quot;center&quot;|0, 0, 0, 0
| align=&quot;center&quot;|(255, 255, 255)
| align=&quot;center&quot;|&lt;code&gt;#FFFFFF&lt;/code&gt;
|}

Prema protokolu za Olimpijske igre u Londonu 2012. godine, korištene su PMS 294 (plava) i 116 (žuta).&lt;ref&gt;{{Citation | title=London 2012 – Flag Protocol | publisher=BOCOG | year=2012 }}&lt;/ref&gt;

== Simbolika ==

Zastava Bosne i Hercegovine nosi višeslojnu simboliku koja je objašnjena prilikom njenog proglašenja 1998. godine.

=== Žuti trougao ===

Tri vrha trougla simboliziraju tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine: [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvate]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe]]. Trougao također predstavlja približni geografski oblik teritorije Bosne i Hercegovine. Žuta boja simbolizira sunce i nadu.&lt;ref name=&quot;CW&quot; /&gt;

=== Plava podloga i bijele zvijezde ===

Plava i bijele zvijezde predstavljaju Evropu, odnosno činjenicu da je Bosna i Hercegovina dio evropske porodice naroda. Zvijezde su zamišljene kao beskonačan niz – što objašnjava polovične zvijezde na vrhu i dnu zastave – simbolizirajući kontinuitet, a ne konačan broj.&lt;ref name=&quot;CW&quot; /&gt;

Prvobitna svijetloplava boja na zastavi bila je plava boja Ujedinjenih nacija, da bi kasnije izabrana tamno plava koja odgovara plavoj boji zastave Evropske unije.

Portparol OHR-a Duncan Bullivant izjavio je 4. februara 1998. godine:&lt;ref&gt;{{Citation | title=Press Briefing of the High Representative | date=1998-02-04 | publisher=Office of the High Representative | url=http://www.ohr.int/ }}&lt;/ref&gt;

{{citat|Ova zastava je zastava budućnosti. Ona predstavlja jedinstvo, a ne podjele, to je zastava koja pripada Evropi. Trougao predstavlja tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine, žuta boja sunce koje predstavlja simbol nade. Plava i zvijezde predstavljaju Evropu, Evropu čiji je Bosna i Hercegovina sastavni dio.}}

== Proces usvajanja ==

=== Političke nesuglasice (1995–1997) ===

Pitanje zastave Bosne i Hercegovine nije rješavano [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskim mirovnim sporazumom]] 1995. godine, kojim je konstituirana sadašnja Bosna i Hercegovina. Politički predstavnici konstitutivnih naroda dugo vremena iznosili su radikalno različite prijedloge zajedničke zastave, oko kojih se nisu mogli dogovoriti. Bilo je prijedloga za zastavu s podijeljenim poljima za [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju]] i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] ili za tri konstitutivna naroda.&lt;ref name=&quot;Heimer&quot;&gt;{{Citation | last=Heimer | first=Željko | year=2008 | title=Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine | journal=Vexillologia }}&lt;/ref&gt;

Na konferenciji u Bonu u decembru 1997. godine, Vijeće za implementaciju mira (PIC) zadužilo je visokog predstavnika da &quot;uspostavi proces koji vodi ka odluci o novoj zastavi i simbolima ako se strane ne mogu dogovoriti do 31. decembra 1997. godine&quot;.&lt;ref&gt;{{Citation | title=Bonn Peace Implementation Conference – Conclusions | date=1997-12-10 | publisher=OSCE }}&lt;/ref&gt;

=== Nezavisna komisija (januar 1998) ===

Nakon što strane nisu ispoštovale ovaj rok, visoki predstavnik Carlos Westendorp je 12. januara 1998. godine osnovao nezavisnu komisiju sastavljenu od bosanskohercegovačkih intelektualaca i akademskih građana, sa zadatkom da predloži alternative za novu zastavu.&lt;ref name=&quot;OHR_jan&quot;&gt;{{Citation | title=Press Release – Independent Commission Appointed | date=1998-01-12 | publisher=Office of the High Representative }}&lt;/ref&gt;

Komisija je 26. januara 1998. godine predložila tri modela zastave:

# '''Alternativa 1''' – zastava sa trouglom i zvijezdama (dizajn koji je kasnije usvojen)
# '''Alternativa 2''' – zastava sa maslinovom grančicom
# '''Alternativa 3''' – &quot;papagaj zastava&quot; po uzoru na zastavu Češke Republike

Predloženi dizajni proslijeđeni su Parlamentarnoj skupštini, koja je trebala odabrati i usvojiti jedan od modela 3. februara 1998. godine.&lt;ref name=&quot;OHR_feb&quot;&gt;{{Citation | title=Press Release – Flag Proposals Submitted | date=1998-01-26 | publisher=Office of the High Representative }}&lt;/ref&gt;

=== Neuspjeh u Parlamentu (3. februar 1998) ===

Na šestoj sjednici Parlamentarne skupštine 3. februara 1998. godine, poslanici nisu uspjeli sakupiti potrebnu većinu za usvajanje bilo kojeg prijedloga. U Predstavničkom domu, Alternativa 1 osigurala je 16 glasova, 16 uzdržanih i samo jedan glas protiv. Poslanici [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] su se uzdržali.&lt;ref name=&quot;parliament&quot;&gt;{{Citation | title=Zapisnik šestog zasjedanja Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH | date=1998-02-03 | publisher=Parlamentarna skupština BiH }}&lt;/ref&gt;

=== Odluka visokog predstavnika (4. februar 1998) ===

Visoki predstavnik Carlos Westendorp je 3. februara 1998. godine donio Odluku o nametanju Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine. U pismu članovima Predsjedništva i predsjedavajućim Parlamentarne skupštine, Westendorp je naveo:&lt;ref name=&quot;CW&quot; /&gt;

{{citat|Na osnovu toga odlučio sam da postoji dovoljan legitimitet da sada donesem odluku. U skladu sa mojim ovlaštenjima prema Aneksu 10 Mirovnog sporazuma i članu XI Bonskog dokumenta, ovim odlučujem da Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine sa alternativom jedan stupi na snagu sa neposrednim efektom. Međutim, plava i žuta boja korištene na zastavi su izmijenjene i bit će plava i žuta boja zastave Vijeća Evrope.}}

Nekoliko sati kasnije, nova zastava je podignuta ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Dana 6. februara 1998. godine, nova zastava je podignuta ispred zgrade UN-a u New Yorku, a generalni sekretar Kofi Annan pozdravio je novu zastavu u &quot;porodicu naroda&quot;.&lt;ref&gt;{{Citation | title=UN Secretary-General welcomes new flag of Bosnia and Herzegovina | date=1998-02-06 | publisher=United Nations }}&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana, zastava je podignuta na ceremoniji otvaranja [[Bosna i Hercegovina na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Zimskih olimpijskih igara u Naganu]].&lt;ref&gt;{{Citation | title=Flag of Bosnia raised at Nagano Olympics | date=1998-02-07 | publisher=Associated Press }}&lt;/ref&gt;

=== Parlamentarno usvajanje (2001) ===

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine 2001. godine, koji je objavljen u Službenom glasniku BiH 3. augusta 2001. godine.&lt;ref name=&quot;ZoZ&quot; /&gt; Dom naroda je 23. maja 2001. godine usvojio 11 zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, uključujući zakone o zastavi, grbu i himni.&lt;ref&gt;{{Citation | title=Usvajanje zakona u Domu naroda | date=2001-05-23 | publisher=Parlamentarna skupština BiH }}&lt;/ref&gt;

== Historijske zastave ==

=== Srednjovjekovna Bosna ===

Zastava Banovine, a potom i Kraljevine Bosne, zasnivala se na grbu bosanske dinastije Kotromanić, kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] i njegovih nasljednika. Zastava srednjovjekovne Bosne bila je bijele boje sa grbom dinastije Kotromanić u sredini. Zastava Kraljevine Bosne se razlikovala od zastave Republike Bosne i Hercegovine po tome što je imala krunu sa heraldičkim ljiljanima. Isti štit i zastavu koristila je bosanska vojska za vrijeme bitke na [[Kosovo|Kosovu]] protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]].&lt;ref name=&quot;Heimer&quot; /&gt;

&lt;gallery style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
Datoteka:Banate of Bosnia flag of Stjepan II Kotromanic.svg|Zastava [[Spisak bosanskih banova|bana]] [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]
Datoteka:Bosnian Royal Flag of Tvrtko I of Bosnia (rotated).svg|Zastava [[Spisak bosanskih kraljeva|kralja]] [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]]
&lt;/gallery&gt;

=== Borba za autonomiju (1831–1832) ===

Za vrijeme borbe za autonomiju Bosne od septembra 1831. do juna 1832. pod vodstvom [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] usvojena je nova zastava Bosne. Početkom 1832. Bosna i Hercegovina je kratko vrijeme bila oslobođena osmanske vladavine i proglašena je nezavisnost. Zastava korištena od 1831. do 1832. bila je zelene boje sa žutim mjesecom i zvijezdom petokrakom u sredini. Zastava se počela koristiti sa početkom borbe protiv osmanske vlasti 14. septembra 1830. godine.&lt;ref name=&quot;Heimer&quot; /&gt;

[[Datoteka:Flag of Bosnia (1831-1832).svg|mini|centar|245p|Zastava nezavisne Bosne iz 1831.]]

=== Veliki bosanskohercegovački ustanak (1875–1877) ===

Za vrijeme velikog bosanskohercegovačkog ustanka 1875. do 1877. godine pobunjenici su koristili zastavu vodoravno podijeljenu na dva dijela, gornji bijeli i donji crveni. U gornjem polju zastave nalazio se crveni polumjesec sa crvenom šestokrakom zvijezdom. Postoje indicije da su ovu zastavu koristili pobunjenici protiv austrougarskog okupatora 1878.&lt;ref&gt;{{Citation | title=Zastave bosanskih ustanika | journal=Historijski zbornik | year=1990 }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Flag of Bosnia (1875–1877).svg|mini|centar|245p|Nepotvrđena zastava iz 1875.]]

=== Nezavisna Bosna (1878) ===

Ubrzo nakon pristanka sultana da Bosna pređe u Austro-Ugarske ruke, osmanske trupe su povučene iz Bosne. U isto vrijeme u Bosni su izbile bune protiv austrougarskog okupatora. Pobunjenici su proglasili nezavisnost i Bosna je jedno vrijeme ''de facto'' bila nezavisna. Zastava korištena od pobunjenika u 1878. je zelena sa žutim polumjesecom i zvijezdom u sredini zastave.&lt;ref name=&quot;Heimer&quot; /&gt;

[[Datoteka:Flag of Independent Bosnia (1878).svg|mini|245p|centar|Zastava nezavisne Bosne iz 1878.]]

=== Austro-Ugarska uprava (1878–1918) ===

Poslije austrougarskog preuzimanja Bosne i Hercegovine 1878. godine adaptirana je nova zastava. Zastave zemalja unutar Austro-Ugarske monarhije imale su standardiziran izgled – horizontalno podijeljene na dva dijela u različitim bojama. Boje izabrane za Bosnu i Hercegovinu bile su crvena i žuta (crveno-žuto za Bosnu, žuto-crveno za Hercegovinu). Za razliku od ostalih zastava, bosanska zastava je imala i grb – ruku sa sabljom, motiv iz grba [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] iz 14. vijeka.&lt;ref&gt;{{Citation | title=Grbovi i zastave u Austro-Ugarskoj | url=http://zeljko-heimer-fame.from.hr/descr/ah-hu.html }}&lt;/ref&gt;

Poslije austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine 1908. godine korištena je zastava podijeljena horizontalno u dva jednaka dijela – kod zastave Bosne gornji dio je bio crven, a donji žut, a kod zastave Hercegovine obrnuto.

&lt;gallery style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
Datoteka:Flag_of_Bosnia_(1878-1908).svg|Zastava Bosne u Austro-Ugarskoj (1878–1908)
Datoteka:Flag of Bosnia (1908–1918).svg|Zastava Bosne i Hercegovine u Austro-Ugarskoj (1908–1918)
&lt;/gallery&gt;

=== Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (1946–1992) ===

Za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] do 1992. godine, zastava SR BiH bila je crvene boje, što je predstavljalo socijalističke i komunističke ideale BiH i Jugoslavije u cjelini. U gornjem lijevom uglu zastave nalazila se umanjena [[Zastava Jugoslavije|zastava Jugoslavije]] sa crvenom petokrakom, obrubljena zlatnožutom trakom. Zastava je proglašena Ustavom Narodne Republike Bosne i Hercegovine od 31. decembra 1946. godine. Odnos širine i dužine zastave bio je 1:2.&lt;ref name=&quot;crwflags&quot;&gt;{{Citation | title=Republic of Bosnia and Herzegovina (Socialist Yugoslavia) | url=https://www.crwflags.com/fotw/flags/yu_fy-ba.html | access-date=2019-06-06 }}&lt;/ref&gt;

Prije usvajanja ove zastave, kao zastava Bosne i Hercegovine koristila se crvena zastava sa zlatno obrubljenom zvijezdom u sredini.

[[Datoteka:Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg|mini|centar|245p|Zastava Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (1946–1992)]]

&lt;gallery style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
Datoteka:First Proposed Flag of the Peoples Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|Prvi prijedlog zastave za Narodnu republiku Bosnu i Hercegovinu
Datoteka:1947 Proposed Flag of the People's Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|Prijedlog iz 1947. godine
&lt;/gallery&gt;

=== Republika Bosna i Hercegovina (1992–1998) ===

Prva zastava nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, usvojena po proglašenju nezavisnosti 1992. godine, bila je bijela zastava sa štitom zlatnih ljiljana preuzetim od prvog bosanskog kralja iz 14. vijeka [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka Kotromanića]]. Zastava je usvojena 4. maja 1992. godine.&lt;ref&gt;{{Citation | title=Uredba o zastavi Republike Bosne i Hercegovine | journal=Službeni list RBiH | issue=4 | date=1992-05-20 }}&lt;/ref&gt;

Zastava Republike Bosne i Hercegovine bila je pravougaonog oblika, bijele boje sa grbom Republike Bosne i Hercegovine u sredini. Odnos širine i dužine zastave bio je 1:2. Prvi put je zvanično predstavljena 22. maja 1992. godine ispred zgrade Ujedinjenih nacija u New Yorku, kada je Republika Bosna i Hercegovina primljena u članstvo UN-a.&lt;ref&gt;{{Citation | title=Bosnia and Herzegovina admitted to UN | date=1992-05-22 | publisher=United Nations }}&lt;/ref&gt;

Republika Bosna i Hercegovina nastavila je sa korištenjem zastave sa ljiljanima i nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma sve do februara 1998. godine, kada je visoki predstavnik proglasio sadašnju zastavu. Zastava je zamijenjena jer se smatrala previše bošnjački orijentiranom.&lt;ref name=&quot;Heimer&quot; /&gt;

[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|centar|245p|Zastava [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] (1992–1998)]]

=== Sadašnja zastava (1998–danas) ===

Sadašnja zastava Bosne i Hercegovine proglašena je odlukom visokog predstavnika Carlosa Westendorpa 4. februara 1998. godine.&lt;ref name=&quot;CW&quot; /&gt; Prvobitno je nametnuta političkim putem i nema kulturno-historijsko utemeljenje. Zastava je prvi put predstavljena na Zimskim olimpijskim igrama u Naganu 1998. godine.

Zastava je plave boje, desno od centra nalazi se trougao žute boje. Paralelno lijevoj strani trougla, od gornjeg ruba zastave do donjeg ruba, proteže se red od devet bijelih petokrakih zvijezda (sedam punih i dvije polovične). Zastava je pravougaonog oblika, odnosa širine i dužine 1:2.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine 2001. godine,&lt;ref name=&quot;ZoZ&quot; /&gt; čime je zastava dobila puni zakonski legitimitet.

[[Datoteka:First Westendorp Proposal of BiH flag.svg|mini|245p|centar|Izvorna verzija prijedloga za zastavu Bosne i Hercegovine]]

== Zvanično isticanje zastave ==

Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine propisuje:&lt;ref name=&quot;ZoZ&quot; /&gt;

Zastava Bosne i Hercegovine se zvanično ističe na nivou države Bosne i Hercegovine na sljedeći način:

a) na svim zgradama Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara i njegova tri ministarstva, Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Stalnog komiteta za vojna pitanja, Komisije za ljudska prava, Centralne banke i Stalne izborne komisije, kao i na bilo kojoj drugoj zgradi zajedničkih institucija;

b) na svim zgradama diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine;

c) prilikom službenog odlaska članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine u inostranstvo i njihovog povratka;

d) na službenim prijevoznim sredstvima koja koriste članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine;

e) prilikom svih zvaničnih međunarodnih posjeta, takmičenja i drugih skupova (političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih) na kojima Bosna i Hercegovina učestvuje ili je predstavljena;

f) na graničnim prijelazima Bosne i Hercegovine.

U svim slučajevima, druge zastave iz Bosne i Hercegovine neće se isticati zajedno sa zastavom Bosne i Hercegovine.

Zastava se također ističe na ulazima ili blizu ulaza u objekte i kasarne Oružanih snaga i Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

Nepoštovanje zastave Bosne i Hercegovine predstavlja kažnjivo djelo.

== Vojne zastave ==

Oružane snage Bosne i Hercegovine koriste državnu zastavu kao zvanični simbol. Zastava je stalno postavljena na ulazima ili blizu ulaza u objekte i kasarne Oružanih snaga i Ministarstva odbrane.&lt;ref name=&quot;ZoZ&quot; /&gt;

Bosna i Hercegovina, kao kontinentalna zemlja sa ograničenim pristupom moru (samo 20 km obale kod Neuma), nema razvijenu ratnu mornaricu niti posebne pomorske zastave.

== Zastava predsjednika i institucija ==

Bosna i Hercegovina ima tročlano Predsjedništvo, te ne postoji jedinstvena zastava predsjednika. Umjesto toga, članovi Predsjedništva koriste državnu zastavu na službenim prijevoznim sredstvima i prilikom zvaničnih posjeta.&lt;ref name=&quot;ZoZ&quot; /&gt;

Parlamentarna skupština, Vijeće ministara i druge zajedničke institucije koriste državnu zastavu kao zvanični simbol.

== Povezane zastave ==

=== Zastava Federacije Bosne i Hercegovine ===

Federacija Bosne i Hercegovine, kao jedan od dva entiteta, ranije je imala vlastitu zastavu i grb. Međutim, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je proglasio da zastava i grb Federacije ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda, te su stavljeni van snage. Danas se na području Federacije koristi državna zastava Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Citation | title=Odluka Ustavnog suda o zastavi Federacije | publisher=Ustavni sud BiH }}&lt;/ref&gt;

=== Zastava Republike Srpske ===

Republika Srpska koristi vlastitu zastavu – horizontalno podijeljenu na crvenu, plavu i bijelu boju (crveno-plavo-bijela trobojnica), u proporcijama 1:2. Ova zastava je usvojena 1992. godine i predstavlja zvanični simbol entiteta.&lt;ref&gt;{{Citation | title=Ustav Republike Srpske – član o zastavi | publisher= | date= }}&lt;/ref&gt;

=== Zastava Brčko distrikta ===

Brčko distrikt, kao posebna administrativna jedinica pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, nema vlastitu službenu zastavu, već koristi državnu zastavu Bosne i Hercegovine.

== Međunarodna upotreba ==

Zastava Bosne i Hercegovine koristi se u svim međunarodnim institucijama čiji je Bosna i Hercegovina članica, kao i prilikom zvaničnih međunarodnih posjeta, takmičenja i skupova na kojima je zemlja predstavljena.&lt;ref name=&quot;ZoZ&quot; /&gt; Zastava se ističe na sljedeći način:

* '''Ujedinjene nacije (UN)''' – članica od 22. maja 1992;&lt;ref name=&quot;UN_1998&quot;&gt;{{Citation | title=UN Secretary-General welcomes new flag of Bosnia and Herzegovina | date=1998-02-06 | publisher=United Nations }}&lt;/ref&gt; zastava podignuta ispred sjedišta u New Yorku 6. februara 1998; danas se ističe ispred svih misija (New York, Ženeva, Beč).&lt;ref name=&quot;OHR_bulletin&quot;&gt;{{Citation | title=OHR Bulletin 66 | date=1998-02-23 | publisher=Office of the High Representative | url=https://www.ohr.int/archive/1995-2000/docs/bulletins/b980223.htm#10 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN_admission&quot;&gt;{{Citation | title=Bosnia and Herzegovina admitted to UN | date=1992-05-22 | publisher=United Nations }}&lt;/ref&gt;

* '''Vijeće Evrope''' – članica od 24. aprila 2002;&lt;ref&gt;{{Citation | title=Bosnia and Herzegovina – Council of Europe | publisher=Council of Europe | url=https://www.coe.int/en/web/portal/bosnia-and-herzegovina | access-date= }}&lt;/ref&gt; boje zastave usklađene sa zastavom Vijeća;&lt;ref name=&quot;CW&quot; /&gt; zastava se ističe ispred sjedišta u Strazburu.

* '''Evropska unija (EU)''' – kandidatkinja od decembra 2022;&lt;ref&gt;{{Citation | title=BiH CoM passes a decision on displaying the EU flag on the buildings of the state institutions | date=2023-10-03 | publisher=ABNSE | url=https://abnase.com/bih-com-passes-a-decision-on-displaying-the-eu-flag-on-the-buildings-of-the-state-institutions/ | access-date= }}&lt;/ref&gt; od 2023. zastava se ističe na zgradama državnih institucija uz zastavu EU.

* '''Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE)''' – članica od 1992;&lt;ref&gt;{{Citation | title=OSCE Mission to Bosnia and Herzegovina | publisher=OSCE | url=https://www.osce.org/mission-to-bosnia-and-herzegovina | access-date= }}&lt;/ref&gt; domaćin OSCE misije od 1995; zastava se ističe na misiji u Sarajevu i sjedištu u Beču.

* '''NATO''' – članica Partnerstva za mir od 2006;&lt;ref name=&quot;NATO_PfP&quot;&gt;{{Citation | title=NATO HQ Sarajevo – a success to be continued | publisher=NATO | url=https://jfcnaples.nato.int/ | access-date= }}&lt;/ref&gt; zastava se koristi u komandi u Sarajevu i vojnim objektima.

* '''Organizacija islamske saradnje (OIS)''' – posmatrač od 1992;&lt;ref&gt;{{Citation | title=Member States – OIC | publisher=Organisation of Islamic Cooperation | url=https://www.oic-oci.org/states/?lan=en | access-date= }}&lt;/ref&gt; zastava se ističe na samitima i sastancima ove organizacije.

* '''Centralnoevropska inicijativa (CEI)''' – članica od 1992; zastava se ističe na sastancima i projektnim aktivnostima.

* '''Savjet za regionalnu saradnju (RCC)''' – članica od 2008; zastava se koristi na sastancima i regionalnim inicijativama.

* '''Međunarodni monetarni fond (MMF)''' – članica od 1992; zastava se ističe na godišnjim sastancima.

* '''Svjetska banka''' – članica od 1992; zastava se koristi na godišnjim sastancima i zvaničnim događajima.

* '''Svjetska zdravstvena organizacija (SZO)''' – članica od 1992; zastava se ističe na sjednicama Skupštine SZO.

* '''UNESCO''' – članica od 1992; zastava se koristi na sjednicama Generalne konferencije.

* '''Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA)''' – članica od 1992; zastava se ističe na sastancima IAEA.

* '''Međunarodna organizacija rada (ILO)''' – članica od 1993;&lt;ref&gt;{{Citation | title=Bosnia and Herzegovina – ILO | publisher=International Labour Organization | url=https://www.ilo.org/ | access-date= }}&lt;/ref&gt; zastava se koristi na godišnjim konferencijama.

* '''Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO)''' – članica od 1997;&lt;ref&gt;{{Citation | title=ISO members – Bosnia and Herzegovina | publisher=ISO | url=https://www.iso.org/ | access-date= }}&lt;/ref&gt; zastava se ističe na sastancima ISO.

* '''Evropski institut za telekomunikacijske standarde (ETSI)''' – članica od 1997.&lt;ref&gt;{{Citation | title=ETSI members – Bosnia and Herzegovina | publisher=ETSI | url=https://www.etsi.org/ | access-date= }}&lt;/ref&gt;

* '''Međunarodni olimpijski komitet (MOK)''' – punopravna članica od 1993;&lt;ref&gt;{{Citation | title=Olympic Committee of Bosnia and Herzegovina | publisher= | url=https://www.olympic.org/bosnia-and-herzegovina | access-date= }}&lt;/ref&gt; zastava se koristi na Olimpijskim igrama od 1992.

* '''Međunarodni sportski događaji''' – zastava se redovno koristi na Svjetskim i Evropskim prvenstvima u svim sportovima.

* '''Diplomatsko-konzularna predstavništva''' – zastava se ističe na svim ambasadama, konzulatima i stalnim misijama BiH u inostranstvu (46 ambasada, 37 konzulata, 4 misije).&lt;ref&gt;{{Citation | title=Bosnia and Herzegovina Embassies and consulates | publisher=EmbassyPages | url=https://www.embassypages.com/bosniaherzegovina | access-date= }}&lt;/ref&gt;

* '''Granični prijelazi''' – prema Zakonu o zastavi, zastava se ističe na svim međunarodnim graničnim prijelazima.&lt;ref name=&quot;ZoZ&quot; /&gt;

== Nepravilni oblici zastave ==

Dva najčešća nepravilna oblika zastave su:&lt;ref&gt;{{Citation | title=Upotreba zastave BiH – upozorenje OHR-a | publisher=Office of the High Representative }}&lt;/ref&gt;

1. '''Zastava sa svijetloplavom podlogom''' – Ovaj oblik zastave je zvanični oblik kojeg je izabrao visoki predstavnik, ali prije nego je usvojen član ustavnog zakona o državnoj zastavi. Plava boja je potamnjena na nijansu zastave EU, tako da se radi o nepravilnom obliku.

2. '''Zastava s neispravnim položajem žutog trougla''' – Ovaj oblik zastave se najčešće javlja kao nepravilan oblik, a više puta je na dnevniku državne televizije po inicijativi OHR-a i Predsjedništva BiH građanima objašnjavano kakav je pravilan položaj žutog trougla na zastavi.

[[Datoteka:Irregular flags of Bosnia and Herzegovina.gif|mini|centar|300p|Nepravilni oblici zastave]]

== Tehničke specifikacije ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:80%; margin:0.5em auto;&quot;
|-
! Specifikacija !! Detalji
|-
| Oblik || Pravougaonik
|-
| Odnos širine i dužine || 1:2
|-
| Boje || Plava, žuta, bijela
|-
| Trougao || Jednakokraki, žute boje, desno od centra
|-
| Zvijezde || 9 bijelih petokrakih (7 punih, 2 polovične)
|-
| Položaj zvijezda || Paralelno lijevoj strani trougla, od gornjeg do donjeg ruba
|-
| Plava (Pantone) || Reflex Blue C
|-
| Žuta (Pantone) || 116 C
|}

== Također pogledajte ==

* [[Spisak bosanskohercegovačkih zastava]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Državna himna Bosne i Hercegovine]]
* [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Zastava Republike Srpske]]

== Reference ==

{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==

{{Commonscat|Flags of Bosnia and Herzegovina}}

* [http://www.parlament.ba/ Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110219223918/http://www.parlament.ba/ |date=19. 2. 2011 }}
* [http://www.ohr.int/ Office of the High Representative]
* [https://www.crwflags.com/fotw/flags/ba.html Flags of the World – Bosnia and Herzegovina]

{{BiH po temama}}
{{Zastave Evrope}}

[[Kategorija:Zastave država|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Zastave Bosne i Hercegovine| ]]</text>
      <sha1>ewq6q2cmsmeybrnoxtt3m9kxmnhywro</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak džamija u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3775</id>
    <revision>
      <id>3916632</id>
      <parentid>3915774</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:26:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916632</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="138008" sha1="kxuh2stxutawxd51imuxeqf5eix96k5" xml:space="preserve">Ovo je spisak svih [[džamija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], sortiranih po općinama i pripadajućim medžlisima [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], kako postojećih, tako i onih, kojih više nema.

== Banovići ==
Na području općine [[Banovići]] nalazi se 14 džamija, u sklopu Medžlisa Islamske zajednice Banovići, [[Tuzlansko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mizbanovici.ba/dzemati/|title=Džemati|website=Medžlis Banovići|language=bs-BA|access-date=7. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Džamija Banovići
|[[Banovići]] – Centar
|{{coord|44.406340|18.525319}}
|1992.
|U sklopu kompleksa Islamske zajednice Banovići
|-
|Džamija Banovići Selo – centar
|[[Banovići Selo]]
|{{coord|44.403856|18.446706}}
|1984.
|Srušena stara džamija 1952.
|-
|Džamija Brezovača
|[[Ćatići (Banovići)|Ćatići]]
|{{coord|44.353458|18.407866}}
|1891.
|Nova džamija svečano otvorena 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://muftijstvotz.ba/banovici-otvorena-dzamija-u-dzematu-brezovaca/|title=Banovići: Otvorena džamija u džematu Brezovača|last=AĐ|date=22. 6. 2022|website=Muftijstvo tuzlansko|language=bs-BA|access-date=20. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|Gradska džamija
|[[Banovići]]
|{{coord|44.406329|18.527516}}
|1939.
|Srušena stara džamija 1953, džemat ponovo formiran 1992.
|-
|Džamija Grivice
|[[Grivice]]
|{{coord|44.423408|18.502409}}
|1990.
|
|-
|Džamija Mrdići
|[[Grivice]] – Mrdići
|{{coord|44.440886|18.505182}}
|1999.
|
|-
|Džamija Omazići
|[[Omazići]]
|{{coord|44.429001|18.544154}}
|1975.
|
|-
|Džamija Pribitkovići
|[[Pribitkovići]]
|{{coord|44.423788|18.415437}}
|2006.
|
|-
|Džamija Podgorje
|[[Podgorje (Banovići)|Podgorje]]
|{{coord|44.404232|18.495278}}
|1989.
|
|-
|Džamija Repnik&lt;br&gt;(Džamija Hrvati)
|[[Repnik]]
|{{coord|44.392352|18.537042}}
|1970.
|
|-
|Džamija Šeherzana
|[[Seona (Banovići)|Seona]]
|{{coord|44.441151|18.369178}}
|1950. stara džamija
|Nova džamija izgrađena 2007.
|-
|Džamija Tulovići-Brigići
|[[Tulovići]]
|{{coord|44.432518|18.479176}}
|2004.
|
|-
|Džamija Tulovići
|[[Tulovići]]
|{{coord|44.434750

|18.484150}}
|2000.
|
|-
|Džamija Treštenica
|[[Treštenica Donja|Treštenica]]
|{{coord|44.437093|18.459374}}
|1939.
|Obnovljena 2022.
|}

==Banja Luka==
Na području općine [[Banja Luka]] nalazi se 16 džamija, koje pripadaju Medžlisu Islamske zajednice Banja Luka, [[Banjalučko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medzlis-bl.ba/dzamije/|title=DŽAMIJE {{!}} Medžlis Islamske zajednice Banja Luka|language=en-US|access-date=7. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Naziv !! Mjesto !! Koordinate !! Izgrađena !!width=&quot;300px&quot;| Napomene
|-
| [[Arnaudija džamija (Banja Luka)|Arnaudija]]&lt;br&gt;(Džamija Hasana defterdara ili Defterdarija) || [[Banja Luka]] – Bulevar || {{coord|44.769996|17.181940}} || 1594. ||  '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 7. maja 1993, obnovljena 2017–2024.
|-
| [[Behram-efendijina džamija]]&lt;br&gt;(Behrem-begova džamija) || [[Banja Luka]] – Novoselija || {{coord|44.736277|17.158244}} || 1560. || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 26. maja 1993, obnovljena 2005.
|-
| [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhad-pašina džamija]]&lt;br&gt;(Ferhadija) || [[Banja Luka]] – Bulevar || {{coord|44.767418|17.187272}} || 1579. || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 7. maja 1993, obnovljena 2001–2016.
|-
| [[Gazanferija džamija]]&lt;br&gt;(Gazanfer-begova džamija) || [[Banja Luka]] – [[Obilićevo]] || {{coord|44.762718|17.188797}} || krajem 16. stoljeća || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 4. jula 1993, obnovljena 2016.
|-
| [[Grapska džamija]]&lt;br&gt;(Hadži-Begzadova džamija) || [[Banja Luka]] – [[Srpske Toplice]] || {{coord|44.749651|17.154902}} || 1528. || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 14. jula 1993, obnovljena 2008.
|-
| [[Hadži Kurd džamija]]&lt;br&gt;(Hadži-Kurtova džamija) || [[Banja Luka]] – Novoselija || {{coord|44.736470|17.155312}} || 17. stoljeće || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 14. jula 1993, obnovljena 2009.
|-
| [[Hadži Mustaj-paše Sokolovića džamija]]|| [[Banja Luka]] – Novoselija || {{coord|44.739617|17.156727}} || 1570. || Srušena 14. jula 1993.
|-
| [[Hadži Omerova džamija]]&lt;br&gt;(Dolačka džamija) || [[Banja Luka]] – Centar || {{coord|44.767219|17.193868}} || 1686. || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 3. septembra 1993, obnovljena 2007.
|-
| [[Jama džamija]]&lt;br&gt;(Sofi Mehmed-pašina džamija) || [[Banja Luka]] – [[Srpske Toplice]] || {{coord|44.750491|17.161376}} || 1554. || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 4. jula 1993, obnovljena 2001–2006.
|-
| [[Mehdi-bega Imamovića džamija]]&lt;br&gt;(Mahdibegija ili Hisečka džamija) || [[Banja Luka]] – Kočićev Vijenac || {{coord|44.756284|17.177237}} || 1630. || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 4. jula 1993, obnovljena 2000.
|-
| [[Potočka džamija (Banja Luka)|Potočka džamija]]&lt;br&gt;(Hadži-Pervizova džamija) || [[Banja Luka]] – [[Obilićevo]] || {{coord|44.758373|17.189786}} || 1630. || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 6. septembra 1993, obnovljena 2011.
|-
| [[Potpećinska džamija]]&lt;br&gt;(Sefer-begova džamija) || [[Banja Luka]] – Bulevar || {{coord|44.765797|17.178027}} || 1618. || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 9. aprila 1993, obnovljena 2004.
|-
| [[Stupnička džamija]]&lt;br&gt;(Džamija hadži Saliha) || [[Banja Luka]] – [[Stupnica (Banja Luka)|Stupnica]]|| {{coord|44.758845|17.184234}} || 1595. || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 9. septembra 1993, obnovljena 2008.
|-
| [[Talih džamija]]&lt;br&gt;(Hadži Osmanbega džamija) || [[Banja Luka]] – Pobrđe || {{coord|44.770014|17.178961}} || 1580. || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 8. septembra 1993, obnovljena.
|-
| [[Tulekova džamija]]&lt;br&gt;(Hadži-Zulfikarova džamija) || [[Banja Luka]] – Novoselija || {{coord|44.738593|17.154118}} || 1760. || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 17. maja 1993, obnovljena 2003–2007.
|-
| [[Vrbanjska džamija]] || [[Banja Luka]] – [[Vrbanja (Banja Luka)|Vrbanja]] || {{coord|44.764052|17.247276}} || 17. stoljeće || Srušena 11. maja 1993, obnovljena 2003.
|}

===Džamije u historiji===
* [[Sitarska džamija]] (prenesena u 19. vijeku u Bronzani Majdan)
* [[Herića džamija]] (srušena 1918)&lt;ref name=&quot;Kubad&quot;&gt;{{cite web|url=https://senzor.ba/kubad-agina-dzamija-u-tabacima-dzamija-na-stijeni/|title=Kubad-agina džamija u Tabacima: Džamija na stijeni|access-date=9. 11. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
* [[Tabačka džamija]] (srušena 1919)&lt;ref name=&quot;Kubad&quot; /&gt;
* [[Kalenderija džamija]] (srušena 1923)
* [[Džamija Mehmeda Trećeg]] (srušena)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://mojinfo.ba/banjaluka-da-li-ste-znali-da-se-u-kastelu-nalazila-dzamija/|title=Banjaluka: Da li ste znali da se u Kastelu nalazila džamija?|access-date=9. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;
* [[Pašića džamija]] (srušena 1924)&lt;ref name=&quot;Kubad&quot; /&gt;
*[[Džafer-agina džamija]] (srušena 1928)&lt;ref name=&quot;Kubad&quot; /&gt;
* [[Apardi-pašina džamija]] (srušena 1928)&lt;ref name=&quot;Kubad&quot; /&gt;
* [[Kubad-agina džamija]] (srušena 1930)&lt;ref name=&quot;Kubad&quot; /&gt;
* [[Sijamija džamija]] (Šehova džamija, srušena 1931)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://stav.ba/vijest/stanivukovic-gradi-novi-palas-na-temeljima-sijamija-dzamije-vakuf-je-za-gradnju-tog-hotela-vracao-kredit-20-godina/17382|title=Stanivuković gradi novi „Palas“ na temeljima Sijamija džamije; vakuf je za gradnju tog hotela vraćao kredit 20 godina|access-date=9. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;
* [[Džamija na Ilidži]] (Mahmut čelebi džamija, srušena 1950)
* [[Careva džamija (Banja Luka)|Careva džamija]] (srušena 1957)
* [[Musala (Banja Luka)|Musala]] (srušena 1957)
* [[Osman-šahova džamija]] (srušena 1959)

==Berkovići==
Na području općine Berkovići nalazi se jedna džamija, koja pripada Medžlisu Islamske zajednice Stolac, [[Mostarsko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://islamskazajednica.ba/component/content/article?id=14703:u-dabrici-otvorena-obnovljena-sefer-begova-dzamija|title=U Dabrici otvorena obnovljena džamija Sefer-age Begovića|last=administrator|date=9. 7. 2012|website=Islamska zajednica|language=bs-ba|access-date=21. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Džamija Sefer-age Begovića]]&lt;br&gt;(Džamija u Dabrici)
|[[Dabrica]]
|{{coord|43.167409|18.003256}}
|1610–1611.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 1992, obnovljena 2012.
|}

==Bihać==
Na području općine Bihać nalazi se 36 džamija, koje pripadaju Medžlisu Islamske Zajednice Bihać, [[Bihaćko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://islamskazajednica.ba/index.php/adresar/muftijstva/muftijstvo-bihacko/215-adresar/medlisi/8001-medlis-iz-biha|title=Medžlis IZ Bihać|date=11. 1. 2010|website=Islamska zajednica|language=bs-ba|access-date=10. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Džamija Bajrići
|[[Bajrići (Bihać)|Bajrići]]
|{{coord|44.877373|15.881906}}
|
|
|-
|Džamija Bakšaiš
|[[Bihać]] – Bakšaiš
|{{coord|44.825833|15.867244}}
|
|
|-
|Džamija Brekovica
|[[Brekovica]]
|{{coord|44.881794|15.888265}}
|
|
|-
|Džamija Čavkići
|[[Bihać]] – Čavkići
|{{coord|44.840087|15.890898}}
|
|
|-
|Džamija Čekrlije
|[[Bihać]] – Čekrlije
|{{coord|44.820039|15.915831}}
|
|
|-
|Džamija Ćukovi
|[[Ćukovi]]
|{{coord|44.660931|16.063162}}
|
|
|-
|Džamija Duljci
|[[Orašac (Bihać)|Orašac]] – Duljci
|{{coord|44.652576|16.069849}}
|
|
|-
|[[Fethija džamija (Bihać)|Džamija Fethija]]
|[[Bihać]] – Centar
|{{coord|44.816099|15.869942}}
|1266.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|Džamija Gata
|[[Bihać]] – Gata
|{{coord|44.916941|15.818562}}
|
|
|-
|Džamija Golubić
|[[Bihać]] – Golubić
|{{coord|44.787010|15.922658}}
|
|Džamija je srušena, obnovljena
|-
|[[Džamija Ić-Hisar]]&lt;br&gt;(Harmanska džamija)
|[[Bihać]] – Harmani
|{{coord|44.813312|15.867171}}
|1797.
|Obnovljena 1967. i 2002.
|-
|Hatinačka džamija
|[[Bihać]] – Hatinac
|{{coord|44.820055|15.873314}}
|
|
|-
|Džamija Izačić
|[[Izačić]]
|{{coord|44.871679|15.781322}}
|
|
|-
|Džamija Ribić - Orljani
|[[Jezero (Bihać)|Jezero]]
|{{coord|44.808265|15.887233}}
|
|
|-
|Džamija Kamenica-Muslići
|[[Bihać]] – Kamenica
|{{coord|44.850433|15.818740}}
|
|
|-
|Džamija Klisa
|[[Klisa (Bihać)|Klisa]]
|{{coord|44.589677|16.071182}}
|
|
|-
|Klokotska džamija
|[[Klokot (Bihać)|Klokot]]
|{{coord|44.835665|15.810452}}
|
|
|-
|Sultan Ahmedova džamija (Bihać)
|[[Kulen Vakuf]]
|{{coord|44.561181|16.088942}}
|
|
|-
|Džamija Mala Peć
|[[Mala Peća]]
|{{coord|44.912619|15.785560}}
|
|
|-
|Džamija Mali Lug
|[[Bihać]] – Mali Lug
|{{coord|44.825000|15.889204}}
|
|
|-
|Džamija Orašac
|[[Orašac (Bihać)|Orašac]]
|{{coord|44.627756|16.071724}}
|
|
|-
|Džamija Papari
|[[Papari]]
|{{coord|44.847755|15.801420}}
|
|
|-
|Džamija Pokoj
|[[Bihać]] – Pokoj
|{{coord|44.854434|15.878524}}
|
|
|-
|Džamija Prekounje
|[[Bihać]] – Gornje Prekounje
|{{coord|44.814961|15.878781}}
|
|
|-
|Džamija Pritoka
|[[Pritoka (Bihać)|Pritoka]]
|{{coord|44.791169|15.927280}}
|
|
|-
|Džamija Ribić
|[[Bihać]] – Ribić
|{{coord|44.808429|15.886896}}
|
|
|-
|Džamija Ripač
|[[Ripač]]
|{{coord|44.763801|15.955839}}
|
|
|-
|Džamija Ružica
|[[Bihać]] – Ružica
|{{coord|44.813544|15.897994}}
|
|
|-
|Džamija Sokolac
|[[Bihać]] – Sokolac
|{{coord|44.787174|15.896484}}
|
|Srušena tokom rata, ponovo otvorena 31. jula 2000.
|-
|Džamija Spahići
|[[Spahići (Bihać)|Spahići]]
|{{coord|44.878755|15.908866}}
|
|
|-
|Džamija Gornji Srbljani
|[[Srbljani]]
|{{coord|44.897840|15.948224}}
|
|
|-
|Džamija Turija–Vrsta
|[[Turija (Bihać)|Turija]]–[[Vrsta (Bihać)|Vrsta]]
|{{coord|44.885348|15.830033}}
|
|
|-
|Džamija &quot;Ebu Bekra&quot; Veliki Lug
|[[Bihać]] – Veliki Lug
|{{coord|44.836471|15.875866}}
|
|
|-
|Džamija Vikići
|[[Vikići]]
|{{coord|44.893301|15.786210}}
|
|
|-
|Džamija Vinica
|[[Bihać]] – Vinica
|{{coord|44.823271|15.904913}}
|
|
|-
|Džamija Veliko Založje
|[[Bihać]] – Veliko Založje
|{{coord|44.829741|15.911353}}
|
|
|}

==Bijeljina==
Na području općine [[Bijeljina]] nalazi se 10 džamija (6 aktivnih), u sklopu Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina, [[Tuzlansko muftijstvo]].
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Ahmed-age Krpića džamija]]
|[[Bijeljina]]
|{{coord|44.751816|19.219200}}
|krajem 18. stoljeća
|Srušena 13. marta 1993, obnovljena, svečano otvorenje 21. jula 2024.
|-
|[[Ahmed-bega Salihbegovića džamija]]
|[[Bijeljina]]
|{{coord|44.760542|19.217728}}
|1875/76.
|Minirana i srušena 13. marta 1993, u fazi obnove
|-
|[[Atik džamija]]&lt;br&gt;(Sultan Sulejmanova, Stara ili Carska džamija)
|[[Bijeljina]]
|{{coord|44.756707|19.217102}}
|između 1520. i 1566.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 13. marta 1993, obnovljena 2002–2014.
|-
|Džedid džamija&lt;br&gt;(Atik džamija)
|[[Janja]]
|{{coord|44.666180|19.234809}}
|
|
|-
|Preljubovića Dašnica džamija
|[[Bijeljina]]
|{{coord|44.760272|19.212898}}
|1905.
|Srušena 13. marta 1993, u fazi obnove
|-
|Palutinska džamija
|[[Janja]]
|{{coord|44.667060|19.246786}}
|
|
|}

===Džamije u historiji===
* Mehmed Salih Vedžihi pašina (Janjica džamija; izgrađena 1836-1838, srušena 1960-ih, dimenzije 18x10m)

==Bileća==
Na području općine [[Bileća]] nalaze se 4 džamije, koje pripadaju Medžlisu Islamske zajednice Bileća, [[Mostarsko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/bileca|title=Medžlis Islamske zajednice Bileća|last=Urednik|date=21. 2. 2019|website=Muftijstvo Mostarsko|language=bs-ba|access-date=21. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Avdića džamija u Planoj|Avdića džamija]]
|[[Plana (Bileća)|Plana]]
|{{coord|42.961602|18.403643}}
|1617.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena tri puta i obnovljena 1795, 1964, 2013.
|-
|Bajramovića džamija
|[[Orahovice (Bileća)|Orahovice]]
|{{coord|43.010879|18.358979}}
|1934.
|
|-
|[[Careva džamija (Bileća)|Careva džamija]]&lt;br&gt;(Gradska ili Obradovića džamija)
|[[Bileća]]
|{{coord|42.879808|18.430442}}
|1895.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 1992, obnovljena 2011.
|-
|[[Džamija Hasan-paše Predojevića]]
|[[Bileća]]
|{{coord|42.877409|18.419886}}
|1572.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Obnovljena 1906, srušena 1941, nije više obnavljana.
|}

==Bosanska Krupa==
Na području općine [[Bosanska Krupa]] nalaze se 24 džamije, u sklopu Medžlisa islamske zajednice Bosanska Krupa, [[Bihaćko muftijstvo|Bihaćko Muftijstvo]].&lt;ref name=&quot;Muftijstvo bihaćko&quot;&gt;{{Cite web |url=http://rijaset.islamskazajednica.ba/index.php/muftijstva-1/muftijstva-islamske-zajednice/muftijstvo-bihacko |title=Muftijstvo bihaćko |work=[[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] |access-date=14. 2. 2017 |archive-date=2. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170502164021/http://rijaset.islamskazajednica.ba/index.php/muftijstva-1/muftijstva-islamske-zajednice/muftijstvo-bihacko |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Džamija Arapuša
|[[Arapuša]]
|{{coord|44.879110|16.258509}}
|
|
|-
|Džamija Baštra
|[[Baštra]]
|{{coord|44.994151|16.158153}}
|
|
|-
|Džamija Bešići
|[[Bosanska Otoka]]
|{{coord|44.958110|16.176181}}
|
|
|-
|Gradska džamija Bosanska Otoka
|[[Bosanska Otoka]]
|{{coord|44.957566|16.179232}}
|
|
|-
|Džamija Dijelovi
|[[Jezerski]]
|{{coord|44.981983|16.085641}}
|
|
|-
|Džamija Hafizovići
|[[Jezerski]] – Hafizovići
|{{coord|44.990796|16.099579}}
|
|
|-
|Džamija Stari Grad
|[[Jezerski]]
|{{coord|44.978333|16.099310}}
|
|
|-
|[[Tvrđava Jezerski|Džamija u starom gradu Jezerskom]]
|[[Jezerski]]
|{{coord|44.979034|16.098611}}
|19. stoljeće
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;kao dio graditeljske cjeline [[Tvrđava Jezerski|stari grad Jezerski]]
|-
|Džamija Krčana
|[[Bosanska Krupa]] – Krčana
|{{coord|44.891122|16.138986}}
|
|
|-
|Gradska džamija Bosanska Krupa
|[[Bosanska Krupa]]
|{{coord|44.884973|16.156362}}
|
|
|-
|Gradska džamija Krupa II Centar
|[[Bosanska Krupa]]
|{{coord|44.886845|16.148628}}
|2004.
|
|-
|Džamija Krušnica
|[[Bosanska Krupa]]
|{{coord|44.880257|16.166806}}
|
|
|-
|Džamija Ljusina
|[[Ljusina]]
|{{coord|44.939731|16.151667}}
|
|
|-
|Džamija Mahmić Most
|[[Mahmić Selo]]
|{{coord|45.026093|16.072222}}
|
|
|-
|Džamija Mahmić Selo
|[[Mahmić Selo]]
|{{coord|44.996406|16.062997}}
|
|
|-
|Džamija Mali Badić
|[[Mali Badić]]
|{{coord|44.898962|16.213599}}
|
|
|-
|Džamija Muslimanska Jasenica
|[[Jasenica (Bosanska Krupa)|Jasenica]]
|{{coord|44.834144|16.257821}}
|
|
|-
|Džamija Oraščani
|[[Pištaline]] – Oraščani
|{{coord|44.957443|16.071345}}
|
|
|-
|Džamija Ostrožnica
|[[Ostrožnica]]
|{{coord|44.886331|16.181869}}
|
|
|-
|Džamija Selimovo brdo
|[[Mahmić Selo]]
|{{coord|45.000642|16.061396}}
|1997.
|
|-
|Džamija Šabići
|[[Veliki Badić]] – Šabići
|{{coord|44.920050|16.179966}}
|
|
|-
|Džamija Tromeđa
|[[Mahmić Selo]]
|{{coord|44.978475|16.049129}}
|2004.
|
|-
|Džamija Mustelji
|[[Veliki Badić]] – Mustelji
|{{coord|44.907885|16.196466}}
|
|
|-
|Džamija Veliki Dubovik
|[[Veliki Dubovik (Bosanska Krupa)|Veliki Dubovik]]
|{{coord|44.845264|16.290520}}
|
|
|-
|Džamija Voloder
|[[Voloder (Bosanska Krupa)|Voloder]]
|{{coord|44.962367|16.176668}}
|
|
|}

==Bosanski Petrovac==
Na području općine [[Bosanski Petrovac]], nalazi se 5 džamija, u sklopu medžlisa Islamske zajednice Bosanski Petrovac, [[Bihaćko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://muftijstvobihacko.ba/medzlisi-muftijstva-bihackog/|title=Medžlisi Muftijstva bihaćkog – Muftijstvo bihaćko|last=admin|date=12. 8. 2022|language=en-US|access-date=21. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Džamija Bjelaj
|[[Bjelaj]]
|{{coord|44.584582|16.193853}}
|
|
|-
|Džamija Donji Bišćani
|[[Bosanski Petrovac]]
|{{coord|44.547280|16.364578}}
|
|
|-
|Gradska džamija
|[[Bosanski Petrovac]]
|{{coord|44.554044|16.368780}}
|2003.
|Obnovljena 2010.
|-
|Džamija Rašinovac
|[[Rašinovac]]
|{{coord|44.573801|16.353622}}
|
|
|-
|Džamija Srednji Bišćani
|[[Bosanski Petrovac]]
|{{coord|44.550322|16.364202}}
|
|
|}

==Bratunac==
Na području općine [[Bratunac]] nalazi se 8 džamija (aktivnih 6 džemata), koje pripadaju Medžlisu Islamske zajednice Bratunac, [[Tuzlansko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://muftijstvotz.ba/miz-bratunac-obiljezen-dan-dzamija/|title=MIZ Bratunac: Obilježen Dan džamija|last=AĐ|date=8. 5. 2024|website=Muftijstvo tuzlansko|language=bs-BA|access-date=21. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Čaršijska džamija
|[[Bratunac]]
|{{coord|44.185956|19.332791}}
|
|
|-
|Džamija Glogova
|[[Glogova (Bratunac)|Glogova]]
|{{coord|44.209267|19.264072}}
|
|
|-
|Džamija Hrnčići
|[[Hrnčići]]
|{{coord|44.231476|19.135943}}
|
|
|-
|Džamija Jagodnja–Joševa
|[[Jagodnja (Bratunac)|Jagodnja]] - [[Joševa (Bratunac)|Joševa]]
|{{coord|44.046847|19.508598}}
|polovinom 18. stoljeća
|Srušena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]], obnovljena 2022.
|-
|Džamija Konjević Polje
|[[Konjevići (Bratunac)|Konjevići]]
|{{coord|44.251235|19.109562}}
|
|
|-
|Džamija Pobuđe
|[[Pobuđe]]
|{{coord|44.217762|19.125789}}
|
|
|-
|Džamija Zapolje
|[[Zapolje (Bratunac)|Zapolje]]
|{{coord|44.119707|19.451102}}
|
|Srušena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]], obnovljena 2023.
|}

==Brčko==
Na području općine [[Brčko]] nalazi se 27 džamija, u sklopu Medžlisa Islamske zajednice Brčko, [[Tuzlansko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://muftijstvotz.ba/medzlis-islamske-zajednice-brcko/|title=Medžlis Islamske zajednice Brčko|last=AĐ|date=5. 3. 2018|website=Muftijstvo tuzlansko|language=bs-BA|access-date=21. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Azizija džamija (Brčko)|Azizija džamija]]
|[[Brezovo Polje (Brčko)|Brezovo Polje]]
|{{coord|44.847397|18.955935}}
|1862.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Minirana i srušena 21. maja 1993. tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], obnovljena.
|-
|[[Begova džamija (Brčko)|Begova džamija]]
|[[Brezovo Polje (Brčko)|Brezovo Polje]]
|{{coord|44.847527|18.951233}}
|1750.
|Srušena 21. maja 1993. tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://dzamije.info/index.php?p=objekte&amp;f=show&amp;id=1463|title=dzamije.info - Bosanske džamije|date=1. 7. 2016|website=web.archive.org|access-date=12. 5. 2024|archive-date=1. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160701212134/http://dzamije.info/index.php?p=objekte&amp;f=show&amp;id=1463|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bijela džamija (Brčko)|Bijela džamija]]&lt;br&gt;(Džedid džamija)
|[[Brčko]] – Kolobara
|{{coord|44.879492|18.804179}}
|1881.
|Srušena 17. jula 1992. tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Obnavljana 1893, 1962 i 2005.
|-
|Džamija Brka Nova
|[[Brka (Brčko)|Brka]]
|{{coord|44.829518|18.724607}}
|1898/1899.
|
|-
|Brod džamija
|[[Brod (Brčko)|Brod]]
|{{coord|44.855422|18.765704}}
|početkom 19. stoljeća
|
|-
|Džamija Brka Stara
|[[Brka (Brčko)|Brka]]
|{{coord|44.828613|18.726669}}
|krajem 17. stoljeća
|
|-
|Čande džamija
|[[Čande]]
|{{coord|44.787689|18.680282}}
|1930.
|Obnovljena i rekonstruisana 1970. i 2004.
|-
|[[Ćoseti džamija]]
|[[Ćoseta]]
|{{coord|44.789596|18.669913}}
|1963.
|Obnovljena 2014.
|-
|Džamija Dizdaruša
|[[Dizdaruša (Brčko)|Dizdaruša]]
|{{coord|44.856162|18.803851}}
|1991.
|Srušena 1992. tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], obnovljena
|-
|Džamija Gornji Rahić
|[[Gornji Rahić]]
|{{coord|44.781166|18.692343}}
|1747.
|Srušena 1993. tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], obnovljena 1998.
|-
|Hadži-Pašina džamija
|[[Brčko]]
|{{coord|44.877548|18.800044}}
|početkom 19. stoljeća
|Srušena 1992. tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://dzamije.info/index.php?p=objekte&amp;f=show&amp;id=1461|title=dzamije.info - Bosanske džamije|date=1. 7. 2016|website=web.archive.org|access-date=12. 5. 2024|archive-date=1. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160701222103/http://dzamije.info/index.php?p=objekte&amp;f=show&amp;id=1461|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
|-
|Džamija Ivici
|[[Ivici (Brčko)|Ivici]]
|{{coord|44.875092|18.789174}}
|1894.
|Srušena 1992. tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]
|-
|Džamija Klanac
|[[Brčko]]
|{{coord|44.871189|18.799248}}
|2010.
|
|-
|Maoča Nova&lt;br&gt;(Nova džamija)
|[[Maoča (Brčko)|Maoča]]
|{{coord|44.767817|18.656438}}
|1937.
|
|-
|Maoča stara&lt;br&gt;(Stara džamija)
|[[Maoča (Brčko)|Maoča]]
|{{coord|44.764359|18.655393}}
|1794.
|
|-
|Nožinagina džamija
|[[Maoča (Brčko)|Maoča]]
|{{coord|44.764568|18.657321}}
|19. stoljeće
|
|-
|Džamija Omerbegovača
|[[Omerbegovača]]
|{{coord|44.839430|18.791182}}
|krajem 19. stoljeća
|
|-
|Džamija Ograđenovac
|[[Ograđenovac]]
|{{coord|44.791791|18.698803}}
|1910.
|
|-
|Džamija Palanka
|[[Palanka (Brčko)|Palanka]]
|{{coord|44.798669|18.728702}}
|1991. (nova džamija)
|
|-
|Džamija Prutače
|[[Gornji Rahić]] – Prutače
|{{coord|44.779740|18.669715}}
|2000.
|
|-
|Džamija Rašljani
|[[Rašljani]]
|{{coord|44.871189|18.799248}}
|1938.
|
|-
|Džamija Rijeke
|[[Rijeke (Brčko)|Rijeke]]
|{{coord|44.865754|18.796279}}
|1990.
|Srušena 1992. tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], obnovljena 2000.
|-
|[[Savska (Atik) džamija|Savska džamija]]&lt;br&gt;(Atik ili Carska džamija)
|[[Brčko]] – Centar
|{{coord|44.879530|18.808562}}
|1650.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 17. jula 1992.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://dzamije.info/index.php?p=objekte&amp;f=show&amp;id=1462|title=dzamije.info - Bosanske džamije|date=1. 7. 2016|website=web.archive.org|access-date=12. 5. 2024|archive-date=1. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160701111745/http://dzamije.info/index.php?p=objekte&amp;f=show&amp;id=1462|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;, obnovljena 2006.
|-
|Džamija Šatorovići
|[[Šatorovići (Brčko)|Šatorovići]]
|{{coord|44.770452|18.768659}}
|krajem 18. stoljeća
|Srušena 1992. tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]&lt;br&gt;Obnavljana 1935, 1978 i 1997.
|}

==Breza==
Na području općine [[Breza (općina)|Breza]] nalazi se 21 džamija, u sklopu Medžlisa Islamske zajednice Breza, [[Zeničko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://islamskazajednica.ba/215-adresar/medlisi/8028-medlis-iz-breza|title=Islamska zajednica u BiH|website=Islamskazajednica.ba|language=bs-ba|access-date=22. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Gradska džamija (Breza)|Gradska džamija]]
|[[Breza (općina)|Breza]]
|{{coord|44.019970|18.260404}}
|
|
|-
|[[Stara džamija (Breza)|Stara džamija]]
|[[Breza (općina)|Breza]]
|{{coord|44.006696|18.257535}}
|
|
|-
|Džamija Banjevac
|[[Banjevac (Breza)|Banjevac]]
|{{coord|44.022617|18.249757}}
|
|
|-
|Džamija Bukovik
|[[Bukovik (Breza)|Bukovik]]
|{{coord|44.060428|18.236864}}
|
|
|-
|Džamija Bulbušići
|[[Bulbušići]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Gornja Breza
|[[Gornja Breza]]
|{{coord|44.035784|18.245722}}
|
|
|-
|Džamija Izbod
|[[Izbod]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Kahve
|[[Kahve (Breza)|Kahve]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Kamenice
|[[Kamenice (Breza)|Kamenice]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Koritnik
|[[Koritnik (Breza)|Koritnik]]
|{{coord|44.011110|18.280873}}
|
|
|-
|Džamija Mahala
|Breza - [[Mahala (Breza)|Mahala]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Mahmutović Rijeka
|[[Mahmutovića Rijeka|Mahmutović Rijeka]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|[[Stara džamija (Breza)|Stara džamija]]
|[[Podgora (Breza)|Podgora]]
|{{coord|43.994721|18.287472}}
|oko 1960.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|Stara džamija
|[[Potkraj (Breza)|Potkraj]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Prhinje
|[[Prhinje (Breza)|Prhinje]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Slivno
|[[Slivno (Breza)|Slivno]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Stara džamija
|[[Trtorići]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Vardište
|[[Vardište]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Vijesolići
|[[Vijesolići]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Vrbovik
|[[Vrbovik]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Župča
|[[Župča]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|}

==Brod==
Na području općine [[Brod (općina)|Brod]] nalaze se 3 džamije, u sklopu Medžlisa Islamske zajednice Bosanski Brod, [[Banjalučko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.medzlisbbrod.com/o-medzlisu/|title=O Medžlisu – Medžlis Islamske Zajednice Bosanski Brod|language=bs-BA|access-date=22. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Džamija Gornje Kolibe|Džamije Gornje Kolibe]]
|[[Gornje Kolibe]]
|{{coord|45.086031|18.028347}}
|19. stoljeće
|Srušena 1992, obnovljena 2008.
|-
|[[Husein-begova džamija u Brodu|Husein-begova džamija]]
|[[Brod (općina)|Brod]]
|{{coord|45.147583|17.999453}}
|1909. premještena i nova izgrađena
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena u oktobru 1992, obnovljena
|-
|Džamija Sijekovac
|[[Sijekovac]]
|{{coord|45.119151|17.976336}}
|19. stoljeće
|Srušena 1992, obnovljena
|}

==Bugojno==
Na području općine [[Bugojno]] nalaze se 22 džamije, u sklopu Medžlisa Islamske zajednice Bugojno, [[Travničko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bug.ba/dvije-decenije-dzamije-i-kulturnog-centra-princeze-dzevhera-bugojno.html|title=Dvije decenije Džamije i Kulturnog centra Princeze Dževhera Bugojno|last=Redakcija|date=28. 2. 2021|website=Bug.ba - Info portal Bugojno|language=bs-BA|access-date=20. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Džamija Drvetine
|[[Drvetine]]
|{{coord|44.103464|17.452699}}
|krajem 19. stoljeća
|
|-
|[[Džamija princeze Dževhere]]
|[[Bugojno]]
|{{coord|44.051487|17.444899}}
|2001.
|Kompleks Islamski centar princeze Dževhere sa džamijom
|-
|Džamija Gaj
|[[Bugojno]] – Gaj
|{{coord|44.062629|17.441669}}
|2006.
|
|-
|[[Gradska džamija (Bugojno)|Gradska džamija]]&lt;br&gt;(Sultan Ahmedova džamija)
|[[Bugojno]] – Centar
|{{coord|44.055792|17.450172}}
|1693.
|
|-
|Džamija Gromile
|[[Gromile (Bugojno)|Gromile]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Karadže
|[[Karadže]]
|{{coord|44.070718|17.435038}}
|1997.
|
|-
|Džamije Karalinka
|[[Alibegovići]]
|{{coord|44.057919|17.420525}}
|2018.
|
|-
|Džamija Kopčić
|[[Kopčić]]
|{{coord|44.108958|17.420056}}
|1990.
|Srušena 1992. tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], obnovljena 1998.
|-
|Džamija Kula
|[[Kula (Bugojno)|Kula]]
|{{coord|44.065654|17.463243}}
|2008.
|
|-
|Džamija Odžak
|[[Odžak (Bugojno)|Odžak]]
|{{coord|44.014908|17.510221}}
|početak 18. stoljeća
|
|-
|Džamija Pirići
|[[Drvetine]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|1945.
|
|-
|Džamija Podripci
|[[Drvetine]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|1989.
|
|-
|Džamija Poljice
|[[Bugojno]] – Poljice
|{{coord|44.048465|17.434717}}
|2000.
|
|-
|Džamija Poriče
|[[Poriče]]
|{{coord|44.057346|17.402486}}
|1979.
|Obnovljena 2004.
|-
|Džamija Rovna
|[[Rovna]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|1968.
|
|-
|Džamija Sultanovići
|[[Bugojno]] – Sultanovići
|{{coord|44.045863|17.440074}}
|2019.
|
|-
|Džamija Vesela
|[[Vesela (Bugojno)|Vesela]]
|{{coord|44.033052|17.423295}}
|1981. (nova džamija)
|Stara džamija srušena 1974.
|-
|Džamija Vileši
|[[Vileši]]
|{{coord|44.057431|17.504509}}
|
|
|-
|Džamija Voznik
|[[Bugojno]] – Voznik
|{{coord|44.063835|17.453922}}
|2008.
|
|-
|Džamija Vrbanja
|[[Vrbanja (Bugojno)|Vrbanja]]
|{{coord|44.029593|17.459013}}
|1965.
|
|-
|Džamija Zanesovići
|[[Zanesovići]]
|{{coord|44.009378|17.519400}}
|1968.
|
|-
|Džamija Zlavast
|[[Zlavast]]
|{{coord|44.009836|17.483553}}
|2017.
|
|}

==Busovača==
Na području općine [[Busovača]] nalazi se 8 džamija, u sklopu Medžlisa Islamske zajednice Busovača, [[Travničko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mizbusovaca.ba/|title=Medžlis Islamske zajednice Busovača|last=Codingest|website=mizbusovaca.ba|language=en|access-date=21. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Bijela Džamija&lt;br&gt;(Nova džamija Bukovci)
|[[Bukovci (Busovača)|Bukovci]]
|{{coord|44.054000|17.963629}}
|2016.
|
|-
|Džamija Bukovci
|[[Bukovci (Busovača)|Bukovci]]
|{{coord|44.045483|17.956725}}
|1962.
|Obnovljena 2000.
|-
|Džamija Gornja Rovna
|[[Gornja Rovna]]
|{{coord|44.120626|17.820898}}
|1954. stara džamija
|2017. nova džamija otvorena
|-
|Džamija Kaćuni
|[[Kaćuni (Busovača)|Kaćuni]]
|{{coord|44.066899|17.938692}}
|1968. stara džamija
|2022. nova džamija otvorena
|-
|Džamija Lugovi
|[[Krvavičići|Krvavičio]]
|{{coord|44.084043|17.946584}}
|1600.
|Obnavljana 1990. i 1995.
|-
|Džamija Merdani
|[[Putiš]] – Gavrine Kuće
|{{coord|44.135887|17.897965}}
|2016.
|
|-
|Džamija Putiš
|[[Putiš]]
|{{coord|44.144193|17.894445}}
|1700.
|Obnovljena 2004.
|-
|[[Sulejman-begova džamija (Busovača)|Sulejman-begova džamija]]
|[[Busovača]] – Centar
|{{coord|44.098189|17.877421}}
|16. stoljeće
|Srušena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], obnovljena 2002.
|}

==Bužim==
Na području općine [[Bužim]] nalazi se 19 džamija, u sklopu Medžlisa islamske zajednice Bužim, [[Bihaćko muftijstvo]].&lt;ref name=&quot;Muftijstvo bihaćko&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgradnja
!Napomena
|-
|[[Bijela džamija (Bužim)|Bijela džamija]]
|[[Bužim]]
|{{coord|45.089724|16.016136}}
|
|
|-
|Džamija Brigovi
|[[Brigovi (Bužim)|Brigovi]]
|{{coord|45.042992|16.048098}}
|
|
|-
|Džamija Bućevci - centar
|[[Bužim]]
|{{coord|45.099674|16.072097}}
|
|
|-
|Džamija Bućevci
|[[Bućevci]]
|{{coord|45.096043|16.077783}}
|
|
|-
|Džamija Bužim
|[[Bužim]]
|{{coord|45.061204|16.032168}}
|
|
|-
|[[Stara drvena džamija u Bužimu|Stara drvena džamija]]
|[[Bužim]]
|{{coord|45.047008|16.029478}}
|19. stoljeće
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Obnovljena 1938. i 2003.
|-
|Džamija Čava
|[[Čava (Bužim)|Čava]]
|{{coord|45.024204|16.093943}}
|
|
|-
|Džamija Donja Lubarda
|[[Donja Lubarda]]
|{{coord|45.092613|15.996322}}
|
|
|-
|Džamija Elkasova Rijeka
|[[Elkasova Rijeka]]
|{{coord|45.047522|15.993538}}
|
|
|-
|Džamija Jusufovići
|[[Jusufovići]]
|{{coord|45.050876|15.971281}}
|
|
|-
|Džamija Konjodor I
|[[Konjodor (Bužim)|Konjodor]]
|{{coord|45.014287|16.027406}}
|
|
|-
|Džamija Konjodor II
|[[Konjodor (Bužim)|Konjodor]]
|{{coord|44.995796|16.031550}}
|
|
|-
|Džamija Lubarda
|[[Lubarda]]
|{{coord|45.011906|16.024098}}
|
|
|-
|Džamija Mrazovac
|[[Mrazovac]]
|{{coord|45.079646|16.005391}}
|
|
|-
|Džamija Prokop
|[[Prokop (Bužim)|Prokop]]
|{{coord|45.049202|16.077827}}
|
|
|-
|Džamija Radoč
|[[Radoč (Bužim)|Radoč]]
|{{coord|45.069027|16.102941}}
|
|
|-
|Džamija Šehidija
|[[Šehidija]]
|{{coord|45.075457|16.016354}}
|
|
|-
|Džamija Zaradostovo
|[[Zaradostovo]]
|{{coord|45.070223|16.038917}}
|
|
|}

==Cazin==
Na području grada [[Cazin]]a nalazi se 10 džamija, u sklopu Medžlisa Islamske zajednice Cazin, [[Bihaćko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://islamskazajednica.ba/index.php/adresar/muftijstva/muftijstvo-bihacko/215-adresar/medlisi/8034-medlis-iz-cazin|title=Medžlis IZ Cazin|date=14. 1. 2010|website=Islamska zajednica|language=bs-ba|access-date=21. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Stari grad Bijela Stijena|Džamija Bijela Stijena]]
|[[Ostrožac (tvrđava)|Ostrožac]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|17. stoljeće
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|Stara džamija Ostrožac
|[[Ostrožac (Cazin)|Ostrožac]]
|{{coord|44.906782|15.938622}}
|
|
|-
|Gradska džamija
|[[Cazin]]
|{{coord|44.968775|15.943217}}
|
|
|-
|Stara džamija Gnjilavac
|[[Cazin]] – [[Polje (Cazin)|Polje]]
|{{coord|44.955241|15.949340}}
|
|
|-
|Nova džamija Gnjilavac
|[[Cazin]] – [[Polje (Cazin)|Polje]]
|{{coord|44.954457|15.950186}}
|
|
|-
|Džamija Mala Lisa
|[[Cazin]] – Slatina
|{{coord|44.969045|15.914421}}
|
|
|-
|Džamija Slatina
|[[Cazin]] – Slatina
|{{coord|44.959673|15.907726}}
|
|
|-
|Džamija Čizmići
|[[Čizmići]]
|{{coord|44.955689|15.894042}}
|
|
|-
|Džamija Horozovići
|[[Ćoralići]]
|{{coord|44.984641|15.880111}}
|
|
|-
|Džamija Pjanići
|[[Pjanići]]
|{{coord|44.977246|15.821139}}
|
|
|}

==Čajniče==
Na području općine [[Čajniče]] nalaze se 4 džamije, u sklopu Medžlisa Islamske zajednice Čajniče, [[Goraždansko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mizcajnice.blogspot.com/|title=MEDŽLIS ISLAMSKE ZAJEDNICE ČAJNIČE|website=mizcajnice.blogspot.com|access-date=22. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Džamija u Đakovićima]]
|[[Đakovići (Čajniče)|Đakovići]]
|{{coord|43.554131|19.203712}}
|18. stoljeće
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3745|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=16. 5. 2024|archive-date=16. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516222659/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3745|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Srušena 1992, obnovljena 2018.
|-
|[[Mir Muhamedova džamija]]
|[[Čajniče]]
|{{coord|43.561208|19.066677}}
|krajem 16. stoljeća
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 1992, obnovljena 1967. i 2012.
|-
|[[Džamija u Međurječju|Džamija Međurječje]]
|[[Međurječje]]
|{{coord|43.650795|19.086057}}
|oko 1763.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 1943. i 17. jula 1992, obnovljena 2011.
|-
|[[Sinan-begova džamija]]
|[[Čajniče]]
|{{coord|43.561208|19.066677}}
|1570.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 1992, u fazi obnove
|}

==Čapljina==
Na području općine [[Čapljina]] nalaze se 8 džamija (7 aktivnih džemata), u sklopu Medžlisa Islamske zajednice [[Čapljina]], [[Mostarsko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://miz-capljina.ba/dzemati/|title=Džemati – Medžlis Islamske Zajednice|language=bs-BA|access-date=22. 5. 2024}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Džamija Bivolje Brdo
|[[Bivolje Brdo]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Crnići
|[[Crnići (Čapljina)|Crnići]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|1965.
|Srušena tokom rata u Bosni i Hercegovini 1993, obnovljena 2008.
|-
|[[Hadži-Alijina džamija]]&lt;br&gt;(Šišman Ibrahim-pašina džamija)
|[[Čapljina]] – [[Počitelj]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|1562–1963.
|Srušena u potpunosti od strane [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]] 1993, obnovljena 2003.
|-
|Džamija Lokve
|[[Lokve (Čapljina)|Lokve]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Oplićići
|[[Opličići|Oplićići]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|1966.
|Srušena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1993, obnovljena 2007.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/364804|title=Obnovljena džamija simbol povratka|last=d.o.o|first=OliveBH|website=infobiro.ba|access-date=20. 5. 2024|archive-date=20. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520130547/http://www.infobiro.ba/article/364804|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|Džamija Rečice
|Rečice
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|1895. (stara džamija)
|Nova džamija izgrađena 1927.&lt;br&gt;Srušena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], obnovljena
|-
|Džamija Višići
|[[Višići]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|1978.
|Srušena tokom rata u Bosni i Hercegovini, u fazi obnove
|}

==Čelić==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Džamija Čaršija Čelić
|[[Čelić]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Brdo
|[[Čelić]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Džihani
|[[Čelić]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Čaršija Koraj
|[[Koraj]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Kovačevići
|[[Koraj]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Ratkovići
|[[Ratkovići (Čelić)|Ratkovići]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Brnjik
|[[Brnjik]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Vražići
|[[Vražići (Čelić)|Vražići]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Velino Selo
|[[Velino Selo (Čelić)|Velino Selo]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Nahvioci
|[[Nahvioci (Čelić)|Nahvioci]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Donji Humci
|[[Humci|Donji Humci]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Gornji Humci
|[[Humci|Gornji Humci]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|}

==Čelinac==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Careva džamija
|[[Čelinac]]
|{{coord|44.725990|17.309108}}
|
|
|-
|Čaršijska džamija
|[[Čelinac]]
|{{coord|44.726747|17.316935}}
|
|
|}

==Čitluk==
===Džamije u historiji===
* Džamija kod Ploča u Polju, 500 metara niže [[Čitluk]]a (dimenzije 6 x 6 m). Srušena poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].
* Džamija na lokalitetu Pločno (srušena poslije drugog svjetskog rata).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/teme/item/2977-otkud-bosnjaci-u-citluku-od-marginalizacije-do-zaborava|title=Otkud Bošnjaci u Čitluku: Od marginalizacije do zaborava|last=Eminović|first=Hasan|website=www.preporod.com|language=bs-ba|access-date=20. 5. 2024|archive-date=20. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520012426/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/teme/item/2977-otkud-bosnjaci-u-citluku-od-marginalizacije-do-zaborava|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Derventa ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Donjačka džamija]]
|[[Derventa]]
|{{coord|44.977234|17.907880}}
|Između 1570. i 1600.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 31. maja 1992, obnovljana 1970 i 2017.
|-
|Gornjačka džamija
|[[Derventa]]
|{{coord|44.981795|17.891739}}
|
|Srušena 1992, obnovljena 2018.
|-
|[[Gradska džamija (Derventa)|Gradska džamija]]&lt;br&gt;(Ali-agina džamija)
|[[Derventa]]
|{{coord|44.976009|17.907385}}
|1570.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Srušena 1992, obnavljana 1895, 2011.
|-
|Džamija Potočani
|[[Derventa]] - Potočani
|{{coord|44.975207|17.899325}}
|
|
|}

==Doboj==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Džamija Selimija
|[[Doboj]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|}

==Doboj Istok==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Džamija Brijesnica Velika
|[[Brijesnica Velika]]
|{{coord|44.726542|18.209819}}
|u 19. stoljeću
|Renovirana 1930. i 1986.
|-
|Džamija Hadžići
|[[Brijesnica Mala]]
|{{coord|44.733589|18.227886}}
|1938.
|Rekonstruisana 1989–1990.
|-
|Džamija Klokotnica–Polje
|[[Klokotnica]]
|{{coord|44.725542|18.184393}}
|2009.
|
|-
|Nova džamija Lukavica Rijeka
|[[Lukavica Rijeka (Doboj Istok)|Lukavica Rijeka]]
|{{coord|44.766794|18.163496}}
|2012.
|
|-
|Stara džamija Lukavica Rijeka
|[[Lukavica Rijeka (Doboj Istok)|Lukavica Rijeka]]
|{{coord|44.769070|18.163739}}
|1980.
|Oštećena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], renovirana 1999.
|-
|Nova džamija Stanić Rijeka
|[[Stanić Rijeka (Doboj Istok)|Stanić Rijeka]]
|{{coord|44.737426|18.141124}}
|2004.
|
|-
|Stara džamija Stanić Rijeka
|[[Stanić Rijeka (Doboj Istok)|Stanić Rijeka]]
|{{coord|44.725206|18.140438}}
|
|
|-
|Džamija Škrebe
|[[Brijesnica Mala]]
|{{coord|44.724644|18.224916}}
|1999.
|
|}

==Doboj Jug==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Kuvajtska džamija
|[[Matuzići]]
|{{coord|44.694876|18.050550}}
|2013.
|
|-
|Nova džamija Mravići
|[[Mravići]]
|{{coord|44.672243|18.058800}}
|2011.
|
|-
|Stara džamija Mravići
|[[Mravići]]
|{{coord|44.665080|18.049903}}
|
|Zvanično otvorena 2002.
|-
|Salihija džamija
|[[Matuzići]]
|{{coord|44.687652|18.048585}}
|1940.
|Porušena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], obnovljena 1997.
|}

==Donji Vakuf==
Na području općine [[Donji Vakuf]] nalazi se 12 džamija koje pripadaju Medžlisu Islamske zajednice Donji Vakuf, [[Travničko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mizdonjivakuf.ba/dzemati/|title=Medžlis Islamske zajednice Donji Vakuf|access-date=6. 6. 2024|archive-date=23. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240623201348/http://mizdonjivakuf.ba/dzemati/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Baš džamija
|[[Donji Vakuf]] - centar
|
|
|
|-
|Džamija Torlakovac
|[[Torlakovac]]
|
|
|
|-
|Džamija Brdo Prusac
|[[Prusac]]
|
|
|
|-
|Džamija Doganovci
|[[Doganovci]]
|
|
|
|-
|Duzića džamija
|[[Donji Vakuf]]
|
|
|
|-
|Džamija Oborci
|[[Oborci]]
|
|
|
|-
|Džamija Kutanja
|[[Kutanja (Donji Vakuf)|Kutanja]]
|
|
|
|-
|Džamija Londža
|[[Londža]]
|
|
|
|-
|[[Handanija džamija u Pruscu|Hajdar Ćehajina džamija]]
(Handanagina - Handanije)
|[[Prusac]]
|
|1617.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|Džamija Oborci Šeherdik
|[[Oborci]]
|
|
|
|-
|[[Pruščakova džamija u Pruscu|Džamija Hasana Kafije Pruščaka]]
|[[Prusac]]
|
|1607.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|Džamija Hadži-Jusufa
|[[Donji Vakuf]]
|
|
|
|-
|Džamija Novo Naselje Prusac
|[[Prusac]]
|
|
|
|}

==Foča==
Na području općine [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] nalazi se 6 džamija (17 kroz historiju&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/|title=SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)|date=6. 11. 2016|website=focanskidani|language=bs-BA|access-date=5. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;), u sklopu Medžlisa Islamske zajednice Foča, [[Goraždansko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://islamskazajednica.ba/index.php/adresar/muftijstva/muftijstvo-gorazdansko/215-adresar/medlisi/8040-medlis-iz-foa|title=Medžlis IZ Foča|last=Čaušević|first=Armin|date=14. 1. 2010|website=Islamskazajednica.ba|language=bs-ba|access-date=5. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Aladža džamija]]
(''Šarena džamija, Hasana Nezira)''
|[[Foča (Republika Srpska)|Foča (RS)]]
|{{coord|43.505400|18.779700}}
|1549.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
Srušena tokom rata 1992. od strane [[Vojska Republike Srpske|VRS]], obnovljena 2019.
|-
|[[Careva džamija (Foča)|Careva džamija]]
(Sultan Bajezida Valije II. džamija)
|[[Foča (Republika Srpska)|Foča (RS)]]
|{{coord|43.504431|18.776320}}
|1500/1501.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
Srušena tokom rata 1992. od strane VRS, obnovljena 2016.
|-
|[[Musluk džamija]]
(Atik Ali-pašina džamija)
|[[Foča (Republika Srpska)|Foča (RS)]]
|{{coord|43.511979|18.779759}}
|1564.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
Srušena tokom rata 1992. od strane VRS, obnovljena 2007.
|-
|Džamija Kozarevac
|[[Kozarevac]], [[Tjentište]]
|{{coord|43.373959|18.706449}}
|2007.
|Svečano otvorena 2008.&lt;ref&gt;Dnevni Avaz 12.7.2008.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Turhan Emin-begova džamija]]
|[[Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)|Ustikolina, Foča (FBiH)]]
|{{coord|43.583346|18.791351}}
|oko 1448.
|Srušena tokom rata 1992. od strane VRS, obnovljena 2007.
|-
|Džamija Zebina Šuma
|[[Zebina Šuma]]
|{{coord|43.598491|18.838142}}
|2022.
|
|}

=== Džamije u historiji ===

* [[Džamija i medresa Mehmed-paše Kukavice]] (zgrada džamije je minirana 28. maja 1992, a zapaljeni su [[medresa]], [[abdesthana]] i stan [[muderis]]a).
* Džaferbegova ili Džafer Čelebijina džamija
* Mustafa-pašina džamija
* Sultanije Fatime džamija
* Džamija Defterdara Memišahbega ili Nazorova džamija
* Kadi Osman-efendijina ili Šehova džamija
* Hadži Mustafin mesdžid ili Pilavska džamija
* Hadži Osman-begova džamija ili Čečova džamija
* Dev Sulejmanbegova džamija
* Ali Čohodareva džamija

==Fojnica==
* Centralna džamija Fojnica
* Hadžimuharemova džamija Fojnica
* Džamija Ragale
* Džamija Ostružnica

==Gacko==
* [[Džamija Omer-paše Kazanca]]
* [[Džamija u Pridvorici (Gacko)|Džamija u Pridvorici]]
* [[Džamija u Gacku]]
* [[Džamija u Havtovcu]]
* [[Džamija u Velikoj Gračanici]]
* [[Džamija u Ključu]]
* [[Džamija u Fazlagići Kuli]]

==Glamoč==
* [[Džamija u Biličiću]]

==Goražde==
* Džamija Stara čaršija Goražde
* Džamija Bin Hamis
* Džamija Obarak
* Džamija Kajserija
* Džamija Vranići Goražde
*Sinan-Begova džamiija
*Džamija Bare
*Džamija Laleta/Budići
*Džamija Bačći

==Gornji Vakuf-Uskoplje==
* [[Kriva munara u Pridvorcima]]

==Gračanica==
* [[Donja džamija u Lukavici]] – Sa pripadajućim haremom proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
* [[Lipanjska džamija]] – Proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
* [[Stara džamija Soko u Sokolu]] – zajedno sa pripadajućim haremom proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
* [[Šarena džamija (Gračanica)|Šarena džamija u Gračanici]]

==Gradačac==
* [[Husejnija džamija]]
* [[Sviračka džamija]]
* [[Reuf-Begova džamija]]
* [[Bukvara džamija]]
* [[Kamberi džamija]]

==Gradiška==
* [[Azizija (Gradiška)|Azizija]], izgrađena 1863.&lt;ref name=&quot;rijaset.ba1&quot;&gt;{{Cite web |url=http://test.rijaset.ba/index.php?id=1081&amp;option=com_content&amp;task=view |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 8. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070606150553/http://test.rijaset.ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1081 |archive-date=6. 6. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; (džemat Orahova), srušena 28. marta 1993. (nedjelja)&lt;ref name=&quot;rijaset.ba2&quot;&gt;http://test.rijaset.ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1470{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
* [[Čatrnjska džamija]], mesdžid izgrađen 1975.&lt;ref name=&quot;rijaset.ba1&quot;/&gt; (džemat Čatrnja), srušena 11.aprila 1993. (nedjelja)&lt;ref name=&quot;rijaset.ba2&quot;/&gt;
* [[Čikulska džamija]], izgrađena 1787.&lt;ref name=&quot;rijaset.ba1&quot;/&gt; (džemat Čikule), srušena 28. marta 1993. (nedjelja)&lt;ref name=&quot;rijaset.ba2&quot;/&gt;
* [[Dubravačka I džamija]], izgrađena 1870.&lt;ref name=&quot;rijaset.ba1&quot;/&gt; (džemat Dubrave I), srušena 27. marta 1993. (subota)&lt;ref name=&quot;rijaset.ba2&quot;/&gt;
* [[Dubravačka II džamija]], izgrađena 1720.&lt;ref name=&quot;rijaset.ba1&quot;/&gt; (džemat Dubrave II), srušena 28. marta 1993. (nedjelja)&lt;ref name=&quot;rijaset.ba2&quot;/&gt;
* [[Haluška džamija]], izgrađena 1892, (džemat Orahova), srušena 28. marta 1993. (nedjelja)&lt;ref name=&quot;rijaset.ba2&quot;/&gt;
* [[Jusufagina džamija]], izgrađena 1869.&lt;ref name=&quot;rijaset.ba1&quot;/&gt; (džemat Orahova), srušena 28. marta 1993. (nedjelja)&lt;ref name=&quot;rijaset.ba2&quot;/&gt;
* [[Liskovačka džamija]], izgrađena 1890.&lt;ref name=&quot;rijaset.ba1&quot;/&gt;(džemat Liskovac), srušena 1. februara 1993. (ponedjeljak) u 04:00 ujutro&lt;ref name=&quot;rijaset.ba2&quot;/&gt;
* [[Selmija džamija]], izgrađena 1627.&lt;ref name=&quot;rijaset.ba1&quot;/&gt; (džemat Obradovac), srušena 25. marta 1993. (četvrtak) u 20:20&lt;ref name=&quot;rijaset.ba2&quot;/&gt;
* [[Šibić begova džamija]], izgrađena 1891.&lt;ref name=&quot;rijaset.ba1&quot;/&gt; (džemat Rovine), srušena 11. novembra 1992.&lt;ref name=&quot;rijaset.ba2&quot;/&gt;
* [[Tekijska džamija]] (džemat Tekija), srušena 25. marta 1993. (četvrtak ) u 22:55&lt;ref name=&quot;rijaset.ba2&quot;/&gt;

==Ilidža==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Džamija Butmir (srušena)]]
|[[Ilidža]] – [[Butmir]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|[[Džamija Butmir II]]
|[[Ilidža]] – [[Butmir]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|}

==Ilijaš==
* [[Džamija u Podlugovima]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://vakuf.ba/aktuelnosti/svecano-otvaranje-dzamije-u-podlugovima-ilijas/404|title=Svečano otvaranje džamije u Podlugovima, Ilijaš|publisher=|access-date=6. 5. 2016|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305031713/http://vakuf.ba/aktuelnosti/svecano-otvaranje-dzamije-u-podlugovima-ilijas/404|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* &quot;[[Egipatska džamija Ilijaš|Egipatska džamija]]&quot; Ilijaš
* [[Centralna džamija Ilijaš|Centralna džamija]], Ilijaš
* [[Džamija Crna Rijeka]]
* [[Džamija Misoča]]
* [[Džamija Mrakovo]]
* [[Džamija Srednje]]
* [[Džamija Rakova Noga]]
* [[Džamija Dragoradi]]
* [[Džamija Donji Ivančići]]

==Jajce==
* [[Hadadan džamija]] (izgrađena 1630, potpuno devastirana 1992, obnovljena 2000)
* [[Sinan - begova džamija]] (izgrađena prije 1660, srušena 1992, obnovljena 2003)
* [[Dizdareva džamija]] (izgrađena 1870, srušena 1992, obnovljena 2002)
* [[Džamija Esme Sultanije]] (izgrađena u periodu između 1753. i 1773, srušena 1992, završena obnova 2008)
* [[Ibrahim-begova džamija]] (izgrađena prije 1660. srušena 1992)
* [[Šamića džamija]] (izgrađena prije 1660, srušena 1992)
* [[Sultan Bajazidova džamija]], (Torlak Alijina džamija, građena u periodu od 1512. do 1524, srušena 1992, obnovljena 1998)
* [[Pšenička džamija]] (izgrađena 1840, srušena 1992, obnovljena 2001)
* [[Kruščička džamija]] (izgrađena 1989, srušena 1992, obnovljena 2000)
* [[Divičanska džamija]] (izgrađena za vrijeme Gazi Husrev-bega, srušena 1992, obnovljena 1997)
* [[Vakfijja džamija]] (izgrađena 1948, srušena 1992, obnovljena 2002)
* [[Lendićka džamija]] (izgrađena 2004)
* [[Lupnička džamija]] (izgrađena 1988, potpuno devastirana 1992, obnovljena 1999)
* [[Bešpeljska džamija]] (izgrađena prije 1700, srušena 1992, obnovljena 2002)
* [[Vlasinjska džamija]] (izgrađena 1891, srušena 1992, u toku je obnova)
* [[Šipovačka džamija]] (izgrađena 1707, srušena 28. 8. 1992, obnovljena 2005)
* [[Volarska džamija]](izgrađena 1750, srušena 1941, obnovljena 2006)
* [[Bešnjevska džamija]] (izgrađena 1750, srušena 28. 8. 1992, u toku je obnova)
* [[Plivska džamija]] (izgrađena 1780, srušena 28. 8. 1992)
* [[Džamija Šehidija u Šibenici]] (izgrađena 2002)
* [[Barevska džamija]] (izgrađena 1780, srušena 1992, u toku je obnova)
* [[Ipotska džamija]] (izgrađena 1991, potpuno devastirana 1992, obnovljena 1996)
* [[Biokovska džamija]] (izgrađena 1830, srušena 1992, obnovljena 2005)
* [[Bešnjevska džamija]] (izgrađena 1750, srušena 28. 8. 1992, obnovljena 2007)
* [[Barevska džamija]] (izgrađena 1780, srušena 1992, obnova u toku)

===Džamije u historiji===
* [[Ramadan-begova džamija]] (srušena 1933, nije obnavljana)
* [[Fethija-Sulejman-hanova džamija]] (kao džamija služila je od 1530. do 1833. kada je izgorjela i više nije obnavljana)

==Kakanj==
* [[Džamija Gora]] u [[Gora (Kakanj)|Gori]] (izgrađena 2014)
* [[Džamija Lučani]] - Izradnja džamije je počela 2007, a otvorena je 9. augusta 2008.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;Avaz 21.7.2008.&lt;/ref&gt; Džamija ima glavnu [[kupola|kupolu]] i [[minaret]] sa dva [[šerefe]]ta. Nalazi se u istoimenom naselju [[Gornji Lučani]]. &lt;!--{{coord|44.138291|17.993875}}--&gt;
* [[Džamija Modrinje]] u [[Modrinje|Modrinju]] (izgrađena 2010) &lt;!--{{coord|44.127509|18.015777}}--&gt;
* [[Džamija Sopotnica]] u [[Sopotnica (Kakanj)|Sopotnici]] (izgrađena 1980) &lt;!--{{coord|44.117672|18.001078}}--&gt;

==Kladanj==
* [[Kuršumlija džamija]] - Još poznata i kao hadži Bali-begova džamija, izgrađena je 1545, a 2005. je proglašena nacionalnim spomenikom&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2536|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|publisher=|access-date=6. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925095956/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2536|archive-date=25. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Hadim Ali-pašina džamija]]
* [[Tehvil-agina džamija]]
* [[Stara drvena džamija u Tuholju]]

==Konjic==
* [[Čaršijska džamija u Konjicu|Čaršijska džamija]] – Proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
* [[Džamija Gornje Polje]] – Otvorena 20. 7. 2008. Gradnja džamije trajala je četiri godine&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt;. Ima glavnu [[kupola|kupolu]], i više manjih. Munara ima dva [[šerefe]]ta.
* [[Repovačka džamija]]
* [[Stara džamija u Gornjoj Mahali (Seonica)|Stara džamija u Gornjoj Mahali]] – Proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
* [[Tekijska džamija u Konjicu|Tekijska džamija]] – Proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

==Kotor-Varoš==
*[[Kotorska džamija]]
*Careva džamija
*Džamija u Donjem Varošu
*Džamija u Vrbanjcima
*Džamija u Hrvačanima
*Džamija u Hanifćima
*Džamija u Garićima
*Džamija u Hadrovcima
*Džamija u Šipragama
*Džamija u Večićima - Trzna
*Stara džamija u Većičima
*Džamija u Vraniću
*Džamija Ravne
*Džamija Doljani

==Kostajnica==
* [[Azizija džamija (Kostajnica)|Azizija]]

==Kozarska Dubica==
* [[Čaršijska džamija (Kozarska Dubica)|Čaršijska džamija]]
* [[Gradska džamija]]
* [[Džamija u naselju Jošik]]
* [[Puhalska džamija]]

==Ljubuški==
* [[Džamija Gožulj]]
* [[Džamija Pobrišće]]

===Džamije u historiji===
* [[Džamija u tvrđavi Ljubuški]] (srušena 1929)

==Maglaj==
* [[Jusuf-pašina &quot;Kuršumlija&quot; džamija]]
* [[Nova gradska džamija (Vali Redžep Jezidžoglu)]]
* [[Džamija Sukija]]
* [[Džamija Liješnica]]
* [[Džamija Misurići]]
* [[Fazli-pašina]]
* [[Džamija Bijela Ploča]]
* [[Džamija Čobe]]
* [[Džamija Domislica]]
* [[Džamija Kopice]]
* [[Džamija Krušik]]
* [[Džamija Donja Kosova]]
* [[Džamija Gornja Kosova]]
* [[Džamija Gornja Liješnica]]
* [[Džamija Jablanica]]
* [[Muharem-pašina džamija]]
* [[Džamija Ravna]]
* [[Džamija Strupina]]
* [[Džamija Ulišnjak]]

==Milići==
* [[Musa-pašina džamija (Nova Kasaba)]]

==Modriča==
* [[Donja džamija (Modriča)]]

==Mostar==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Sultan Sulejmanova džamija (Blagaj)|Sultan Sulejmanova džamija]]&lt;br&gt;(Careva džamija)
|[[Blagaj (Mostar)|Blagaj]]
|{{coord|43.257005|17.894865}}
|1519/20.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|}
* [[Sinan pašina ili Atik đžamija]] na Mejdanu (izgrađena 1474, porušena 1948, ponovno renovirana 2017)
* [[Mesdžid sultana Selima Javuza|Sultan Selimov mesdžid]] u Hendeku kod Starog mosta (pod zaštitom)
* [[Karađoz-begova džamija]] (izgrađena 1557–1558)
* [[Ćejvan Čehajina]] sagrađena 1553, u narodu poznata i kao Inat džamija, jer je jedina džamija u Mostaru kod koje se munara nalazi na lijevoj strani od ulaza u džamiju
* [[Vučjakovića džamija|Nesuh Age Vučjakovića džamija]] (poznata kao džamija pod lipom)
* [[Džamija Hadži Kurtova ili Tabačica]]
* [[Džamija u Podhumu|Derviš Age Bajezidagića džamija]] u Podhumu (izgrađena 1592)
* [[Nezir Agina džamija]] na Spili iznad Jusovine na Šemovcu
* [[Babe Beširova džamija]] na Balinovcu
* [[Sevri Hadži Hasanova džamija]] u Donjoj mahali
* [[Jahja Esfelovov mesdžid]] u Donjoj mahali
* [[Hadži Husein Kotle mesdžid]] na Luci, zapušten mada pod spomeničkom zaštitom
* Milavića mesdžid na Ogradi
* [[Lakišića džamija]] na Ričini (Korzo) izgrađena 1650–1651.
* [[Hadži Memijina džamija u Mostaru|Hadži-Memijina džamija]] u Cernici
* [[Čose Jahja hodžina džamija]] na Musali
* [[Berićet džamija]] (u Jasenici izgrađena 1975)
* [[Koski Mehmed-pašina džamija]] sagrađena 1619.
* [[Muslibegovića mesdžid]] u Malom Brankovcu
* [[Džamija &quot;Bosanski mudžahidi&quot;]] u Zaliku (Sjeverni logor), izgrađena 1996.
* [[Džamija hadži Tere Jahje]] na Carini
* [[Roznamedžijina džamija]] u Fejićevoj ulici
* [[Džamija Ali-bega Lafe]] na Pijesku
* [[Ali-havadžina džamija]] na Vakufima uz lijevi rukavac rjeke Radobolje (davno srušena). Radobolja se naviše račva u dva pravca i pravi tzv.Zelića adu.
* [[Šarića Ibrahim-age džamija]]
* [[Milavića mesdžid]] na Ogradi kraj Lučkog mosta
* [[Džamija u Vrapčićima]]
* [[Džamija u Kočinama]]
* Džamija Livač
* Karađoz-begova džamija Potoci
* Džamija Humilišani
* Džamija Podgorani
* Džamija Emel u Željuši

===Džamije u historiji===
* [[Džamija u tvrđavi Blagaj]] (napuštena 1835)
* [[Memi hodžina džamija]] na Carini (srušena)
* [[Mehmed Čertodanova džamija]] na Carini sjeverno od hotela Neretva (srušena)
* [[Hadži Balina džamija]] koju zovu i Ćumurijinom džamijom, također, na Malom Brankovcu (davno srušena)
* [[Dušića mesdžid]] u Gornjem Brankovcu (davno srušen)
* [[Fatima-kadune džamija]] kod higijenskog zavoda, jedina džamija sa kvadratnom  munarom, danas ne postoji
* [[Kamber-agina džamija]] u Podgradskoj čaršiji (zapravo najstarija džamija u Mostaru, ali je ona pri gradnji Lučkog mosta 1910. porušena)
* [[Ćelebića džamija]] na južnoj periferiji grada,koja je kroz vijekove važila kao hadžijska džamija (srušena)
* [[Čevrina džamija]] u Oručluku (to je već posljednja mahala na jugu grada-veže s Čekrkom, tj. posljednjom južnom tačkom uže kotline Mostarske, davno porušena)

==Mrkonjić Grad==
* [[Hamidija džamija|Rička džamija]] (džemat Hamidija)
* [[Kizlaragina džamija]] (džemat Hamidija)
* [[Džamija u Baljvinama]] (džemat Baljvine)

==Neum==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Tucakovića džamija
|[[Rabrani]]
|
|17. vijek
|Srušena više puta, obnovljena i svečano otvorena 2023.
|}

=== Džamije u historiji ===
* [[Neumska džamija]] (srušena)

==Nevesinje==
* [[Careva džamija (Nevesinje)|Careva džamija]]
* [[Dugalića džamija u Nevesinju|Dugalića džamija]]
* [[Čaršijska džamija u Nevesinju|Čaršijska džamija]]
* [[Ljubovića džamija u Odžaku (Nevesinje)|Ljubovića džamija u Odžaku]]
* [[Čelebića džamija u Donjoj Bijenji]]
* Džamija u Borovčićima
* Džamija u Kljunima
* Džamija u Sopiljima
* Džamija u Hruštima
* Džamija u Laktu
* Džamija u Kruševljanima
* Džamija u Presjeki
*
*

==Novi Grad==
* [[Čaršijska džamija (Novi Grad)]]
* [[Vidorijska džamija]]
* [[Urijanska džamija]]
* [[Prekosanjska džamija]]
* [[Buljučka džamija]]
* [[Blagajska džamija]] (dvije)
* [[Suhačka džamija]] (dvije)
* [[Hozićka džamija]]
* [[Džamija u Donjim Agićima]]
* [[Džamija u Gornjim Agićima]]

==Odžak==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Atmadža džamija]]
|[[Atmačići]]
|
|
|
|-
|[[Hadži-Džanina džamija]]
|[[Janjari]]
|
|
|
|-
|[[Azizija džamija (Glinje)|Azizija džamija]]
|[[Glinje (Ugljevik)|Glinje]]
|
|
|
|-
|[[Hajrija džamija]]
|[[Srednja Trnova]]
|
|
|
|}

==Olovo==
* Džamija u Bukov Dolu
* Džamija u Žinovoj
* [[Džamija u Gornjem Olovu]]
* [[Stara džamija u Solunu]]
* [[Nova džamija u Solunu]]
* [[Stara džamija na Rijeci]]
* [[Nova džamija u Carevoj Ćupriji]]
* [[Džamija u Kamensko]]
* [[Džamija u Ćuništima]]
* [[Džamija u Milankovićima]]
* [[Džamija u Jelaškama]]
* [[Džamija u Nevačkoj]]
* [[Miljevićka džamija]]
* [[Džamija u Petrovićima]]
* [[Džamija u Glavično]]
* [[Džamija Irnis Ćatić]]
* [[Džamija u Kolakovićima]]

== Posušje ==

=== Džamije u historiji ===

* Džamija u Viru (datira iz 16. stoljeća, srušena u 20. stoljeću)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/286/561|title=Pregled članka - O muslimaskim sakralim objektima u ribnim dijelovima Hercegovačkog sandžaka krajem XVII stoljeća|website=www.anali-ghb.com|access-date=12. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Hajdar-pašina džamija u Višćanima (srušena)&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* Džamija u Zagoricama (srušena)&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Prijedor==
* [[Čaršijska džamija u Prijedoru|Čaršijska džamija ili Salih-begova u mahali Čaršija]] (Prijedor)
* [[Zagradska džamija u Zagradu]]
* [[Gradska džamija (Prijedor)|Sultan Ahmedova ili Mahmudija ili gradska džamija u Starom gradu]]
* [[Džamija Dolnja Puharska]]
* [[Džamija Gornja Puharska]]
* [[Džamija Turska Gomjenica]]
* [[Džamija Čejreci]]
* [[Džamija Čarakovo]]
* [[Džamija Rizvanovići]]
* [[Džamija Zecovi]]
* [[Džamija Ćela]]
* [[Džamija Bastaši]]
* [[Džamija Majkovača]] (srušena oko 1900)
* [[Džamija Bišćani]]
* [[Džamija Rakovčani]]
* [[Džamija Brezičani]]
* [[Džamija Donja Ljubija]] / Ljubija islam
* [[Džamija Dera]]
* [[Džamija Kozaruša]]
* [[Džamija Kalata]]
* [[Džamija Brđani]]
* [[Džamija Ališići]]
* [[Džamija Mutnik Kozarac]]
* [[Džamija Kozarac - stari grad]]
* [[Džamija Mujkanovići]]
* [[Džamija Trnopolje]]
* [[Džamija Kamičani]]
* [[Džamija Hambarine]]
* [[Džamija Kevljani]]
* [[Džamija Srednji Jakupovići]]
* [[Džamija Hadžići]]
* [[Džamija Alići - Softići]]
* [[Džamija Hrnići]]

==Prnjavor==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Džamija Babanovci]]
|[[Babanovci]]
|{{coord|44.878086|17.689998}}
|
|
|-
|[[Gradska džamija (Prnjavor)|Gradska džamija]]
|[[Prnjavor]]
|{{coord|44.867892|17.661901}}
|1800.
|Harem džamije je '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|[[Džamija Konjuhovci]]
|[[Konjuhovci]]
|{{coord|44.879842|17.655482}}
|
|
|}

==Prozor-Rama==
Na području općine [[Prozor-Rama]] nalazi se 14 džamija. Medžlis islamske zajednice Prozor spada pod Muftijstvo Mostarsko.&lt;ref name=&quot;Muftijstvo Mostarsko&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/muftijstvo/administrativno-uredenje |title=Medžlisi Muftijstva mostarskog |work=muftijstvo-mostarsko.ba |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170408170023/http://muftijstvo-mostarsko.ba/index.php/muftijstvo/administrativno-uredenje |archive-date=8. 4. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.medzlisprozor.com/index.php/dzamije |title=Džamije u Prozoru |work=medzlisprozor.com |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104150742/http://medzlisprozor.com/index.php/dzamije |archive-date=4. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na području općine Prozor nalazilo se nekoliko džamija kojih više nema: Hadži Nesuhova (Mahalska) džamija, Sultan Bajezid veli hanova (Careva) džamija, Zaimovića (Hajrulah-agina) džamija, te mekteb Ibtidaija i Musala.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1370-vjerski-objekti-u-prozoru-kojih-odavno-vise-nema |title=Vjerski objekti u Prozoru kojih odavno više nema |work=[[Preporod (novine)|preporod]].com |access-date=26. 2. 2017 |archive-date=20. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190920030553/https://preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1370-vjerski-objekti-u-prozoru-kojih-odavno-vise-nema |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Čaršijska (Nuhefendića) džamija&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlisprozor.com/index.php/dzamije/carsijska-dzamija |title=Čaršijska (Nuhefendića) džamija u Prozoru |work=medzlisprozor.com |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104151319/http://medzlisprozor.com/index.php/dzamije/carsijska-dzamija |archive-date=4. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Prozor-Rama]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Duge&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-na-dugama |title=Džamija na Dugama |work=medzlisprozor.com |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104150551/http://medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-na-dugama |archive-date=4. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Duge (Prozor-Rama)|Duge]]
|{{coord|43.801775|17.643933}}
|
|
|-
|Džamija Grevići&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-u-grevicima |title=Džamija u Grevićima |work=medzlisprozor.com |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104205216/http://medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-u-grevicima |archive-date=4. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Grevići]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Hadži Nesuhova (Mahalska) džamija&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlisprozor.com/index.php/dzamije/mahalska-dzamija |title=Hadži Nesuhova (Mahalska) džamija u Prozoru |work=medzlisprozor.com |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104205611/http://medzlisprozor.com/index.php/dzamije/mahalska-dzamija |archive-date=4. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Prozor-Rama]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Here&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-u-herama |title=Džamija u Herama |work=medzlisprozor.com |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104205000/http://medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-u-herama |archive-date=4. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Here]]
|{{coord|43.822055|17.690198}}
|
|
|-
|Džamija Klek&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-na-kleku |title=Džamija na Kleku |work=medzlisprozor.com |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104151224/http://medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-na-kleku |archive-date=4. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Klek (Prozor-Rama)|Klek]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Kovačevo Polje&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-u-kovacevom-polju |title=Džamija u Kovačevom Polju |work=medzlisprozor.com |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104205151/http://medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-u-kovacevom-polju |archive-date=4. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Kovačevo Polje]]
|{{coord|43.790158|17.556465}}
|
|
|-
|Džamija Kute&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-u-kutama |title=Džamija u Kutama |work=medzlisprozor.com |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104151615/http://medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-u-kutama |archive-date=4. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Kute (Prozor-Rama)|Kute]]
|{{coord|43.819762|17.724520}}
|
|
|-
|Džamija Lizoperci&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlisprozor.com/index.php/dzamije/145-dzamija-u-lizopercima |title=Džamija u Lizopercima |work=medzlisprozor.com |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170416231813/http://medzlisprozor.com/index.php/dzamije/145-dzamija-u-lizopercima |archive-date=16. 4. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Lizoperci]]
|{{coord|43.718805|17.731316}}
|
|
|-
|Džamija Lug&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-na-lugu |title=Džamija na Lugu |work=medzlisprozor.com |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104205200/http://medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-na-lugu |archive-date=4. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Lug (Prozor-Rama)|Lug]]
|{{coord|43.797235|17.629413}}
|
|
|-
|Džamija Skrobućani&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-na-skrobucanima |title=Džamija na Škrobućanima |work=medzlisprozor.com |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104205618/http://medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-na-skrobucanima |archive-date=4. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Skrobućani]]
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Šćipe&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-u-scipama |title=Džamija u Šćipama |work=medzlisprozor.com |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104151950/http://medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-u-scipama |archive-date=4. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Šćipe]]
|{{coord|43.823657|17.744277}}
|
|
|-
|Džamija Tošćanica&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-u-toscanici |title=Džamija u Tošćanici |work=medzlisprozor.com |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104150436/http://medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-u-toscanici |archive-date=4. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Tošćanica]]
|{{coord|43.717702|17.744050}}
|
|
|-
|Džamija Varvara&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-u-varvari |title=Džamija u Varvari |work=medzlisprozor.com |access-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104154111/http://medzlisprozor.com/index.php/dzamije/dzamija-u-varvari |archive-date=4. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Varvara (Prozor-Rama)|Varvara]]
|{{coord|43.819259|17.489313}}
|
|
|}

==Rudo==
* [[Bajrakli džamija (Rudo)]] - obnovljena i otvorena 19. 7. 2008.&lt;ref&gt;Avaz 20.7.2008.&lt;/ref&gt;

==Sanski Most==
Na području općine [[Sanski Most]] nalazi se 29 džamija. Medžlis islamske zajednice Sanski Most spada pod [[Bihaćko muftijstvo]].&lt;ref name=&quot;Muftijstvo bihaćko&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Džamija Čaplje&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/aplje.html |title=Džemat Čaplje |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130623073809/http://www.medzlis.info/aplje.html |archive-date=23. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Čaplje (Sanski Most)|Čaplje]]
|{{coord|44.728614|16.691416}}
|
|
|-
|Džamija Čirkići&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/irkii.html |title=Džemat Čirkići |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130623073840/http://www.medzlis.info/irkii.html |archive-date=23. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Čirkići]]
|{{coord|44.829164|16.510638}}
|
|
|-
|Džamija Demiševci&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/demievci.html |title=Džemat Demiševci |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130623074105/http://www.medzlis.info/demievci.html |archive-date=23. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Demiševci]]
|{{coord|44.784807|16.618743}}
|
|
|-
|Džamija sultan Mehmeda Fatiha 1463&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/donji-kamengrad.html |title=Džemat Donji Kamengrad |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130623074119/http://www.medzlis.info/donji-kamengrad.html |archive-date=23. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Donji Kamengrad]]
|{{coord|44.786280|16.574595}}
|
|
|-
|Nova džamija Donji Kamengrad&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/donji-kamengrad/nova-damija.html |title=Džemat Donji Kamengrad - Nova džamija |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-date=17. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241217132737/http://www.medzlis.info/donji-kamengrad/nova-damija.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Donji Kamengrad]]
|{{coord|44.789570|16.569023}}
|
|
|-
|Džamija Došci–Gornji Kamengrad&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/doci-gornji-kamengrad.html |title=Džemat Došci - Gornji Kamengrad |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201707/http://www.medzlis.info/doci-gornji-kamengrad.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|Došci–[[Gornji Kamengrad]]
|{{coord|44.800960|16.538057}}
|
|
|-
|Džamija generala Mehmeda Alagića&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/fajtovci.html |title=Džemat Fajtovci |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201711/http://www.medzlis.info/fajtovci.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Fajtovci]]
|{{coord|44.790031|16.513228}}
|
|
|-
|Džamija Gorice&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/gorice.html |title=Džemat Gorice |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201716/http://www.medzlis.info/gorice.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Gorice (Sanski Most)|Gorice]]
|{{coord|44.781896|16.481894}}
|
|
|-
|Džamija Gornje Hrustovo&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/gornje-hrustovo-kerani.html |title=Džemat Gornje Hrustovo |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130620182526/http://www.medzlis.info/gornje-hrustovo-kerani.html |archive-date=20. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Hrustovo (Sanski Most)|Gornje Hrustovo]]
|{{coord|44.665067|16.715631}}
|
|
|-
|[[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begova džamija]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/gradski-demat.html |title=Džemat Sanski Most (grad) |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201721/http://www.medzlis.info/gradski-demat.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Sanski Most]]
|{{coord|44.763794|16.664811}}
|
|
|-
|Džamija Hrustovo&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/hrustovo.html |title=Džemat Hrustovo |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130623074125/http://www.medzlis.info/hrustovo.html |archive-date=23. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Hrustovo (Sanski Most)|Hrustovo]]
|{{coord|44.675563|16.717762}}
|
|
|-
|Džamija Husimovci&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/husimovci.html |title=Džemat Husimovci |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130623073823/http://www.medzlis.info/husimovci.html |archive-date=23. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Husimovci]]
|{{coord|44.782108|16.609395}}
|
|
|-
|Džamija Kijevo&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/kijevo.html |title=Džemat Kijevo |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130619233613/http://www.medzlis.info/kijevo.html |archive-date=19. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Kijevo (Sanski Most)|Kijevo]]
|{{coord|44.732325|16.735268}}
|
|
|-
|Džamija Bosanskih muhadžira&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/kruhari-jezernice.html |title=Džemat Kruhari-Jezernice |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201726/http://www.medzlis.info/kruhari-jezernice.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Kruhari]]–Jezernice
|{{coord|44.759415|16.680209}}
|
|
|-
|Džamija Lukavice&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/lukavice.html |title=Džemat Lukavice |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201732/http://www.medzlis.info/lukavice.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Lukavice]]
|{{coord|44.814893|16.491588}}
|
|
|-
|Džamija Modra&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/modra.html |title=Džemat Modra |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201737/http://www.medzlis.info/modra.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Modra]]
|{{coord|44.827250|16.469845}}
|
|
|-
|Džamija Naprelje&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/naprelje.html |title=Džemat Naprelje |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130623074142/http://www.medzlis.info/naprelje.html |archive-date=23. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Naprelje]]
|{{coord|44.782774|16.511752}}
|
|
|-
|Džamija Novo Naselje–Bartikovci&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/novo-naselje-bartikovci.html |title=Džemat Novo Naselje - Bartikovci |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201744/http://www.medzlis.info/novo-naselje-bartikovci.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|Novo Naselje–Bartikovci
|{{coord|44.795103|16.626042}}
|
|
|-
|Džamija Okreč&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/okre.html |title=Džemat Okreč |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201748/http://www.medzlis.info/okre.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Okreč]]
|{{coord|44.814406|16.527276}}
|
|
|-
|Džamija Podbriježje&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/pobrijeje.html |title=Džemat Podbriježje |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201753/http://www.medzlis.info/pobrijeje.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Podbriježje]]
|{{coord|44.773533|16.641771}}
|
|
|-
|Džamija Skucani Vakuf (desna obala)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/skucani-vakuf-desna-obala.html |title=Džemat Skucani Vakuf - desna obala |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201759/http://www.medzlis.info/skucani-vakuf-desna-obala.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Skucani Vakuf]]
|{{coord|44.784164|16.458858}}
|
|
|-
|Džamija Skucani Vakuf (lijeva obala)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/skucani-vakuf-lijeva-obala.html |title=Džemat Skucani Vakuf - lijeva obala |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201803/http://www.medzlis.info/skucani-vakuf-lijeva-obala.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Skucani Vakuf]]
|{{coord|44.790377|16.468696}}
|
|
|-
|Džamija Stari Majdan&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/stari-majdan.html |title=Džemat Stari Majdan |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201816/http://www.medzlis.info/stari-majdan.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Stari Majdan]]
|{{coord|44.828486|16.606076}}
|
|
|-
|Džamija Šehovci&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/ehovci.html |title=Džemat Šehovci |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130623073816/http://www.medzlis.info/ehovci.html |archive-date=23. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Šehovci (Sanski Most)|Šehovci]]
|{{coord|44.778087|16.676558}}
|
|
|-
|Džamija Tomina&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/tomina.html |title=Džemat Tomina |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201817/http://www.medzlis.info/tomina.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Tomina]]
|{{coord|44.702771|16.733910}}
|
|
|-
|[[Trnavska džamija]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/trnova.html |title=Džemat Trnova |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201822/http://www.medzlis.info/trnova.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Trnova (Sanski Most)|Trnova]]
|{{coord|44.802572|16.668295}}
|
|
|-
|Džamija Vrhpolje&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/vrhpolje.html |title=Džemat Vrhpolje |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130623074208/http://www.medzlis.info/vrhpolje.html |archive-date=23. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|[[Vrhpolje (Sanski Most)|Vrhpolje]]
|{{coord|44.672921|16.746775}}
|
|
|-
|Džamija Vrše&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/vre.html |title=Džemat Vrše |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130623073841/http://www.medzlis.info/vre.html |archive-date=23. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|Vrše
|{{coord|44.814613|16.551478}}
|
|
|-
|Džamija Zdena&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlis.info/zdena.html |title=Džemat Zdena |work=medzlis.info |access-date=14. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622201955/http://www.medzlis.info/zdena.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|Zdena
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|
|
|}

==Sarajevo==
Na području [[Sarajevo|sarajevskih]] općina [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]] i [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] nalaze se 123 džamije. Medžlis Islamske zajednice u Sarajevu pripada [[Sarajevsko muftijstvo|Sarajevskom muftijstvu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://muftijstvosarajevsko.ba/medzlisi/|title=Medžlisi Muftijstva sarajevskog|website=Muftijstvo sarajevsko|language=bs-BA|access-date=13. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Ali-pašina džamija]]
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]]
|{{coord|43.857923|18.412789}}
|1560/61.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|Džamija Ašikovac&lt;br&gt;(Džamija Uskudar Ahmed Čelebi)
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – [[Bardakčije]]
|{{coord|43.866291|18.424284}}
|1528.
|
|-
|Džamija Stara Breka&lt;br&gt;(Džamija Pačadži hadži Nesuh,&lt;br&gt;Džamija Bardakčije)
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – [[Bardakčije]]
|{{coord|43.869124|18.422715}}
|krajem 16. vijeka
|
|-
|Džamija Bjelave&lt;br&gt;(Džamija Nabrdilo hadži Ali)
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – Bjelave
|{{coord|43.865792|18.420373}}
|1531.
|
|-
|Džamija Provare&lt;br&gt;(Hadži Džaferova džamija)
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – Bjelave
|{{coord|43.864333|18.417291}}
|1540.
|
|-
|Malezijska džamija
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – Breka
|{{coord|43.870908|18.416685}}
|2001.
|
|-
|Džamija Ciglane
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – Ciglane
|{{coord|43.865178|18.410108}}
|2008–2016.
|
|-
|Džamija Čekaluša&lt;br&gt;(Džamija Kulin hadži Bali)
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – Džidžikovac
|{{coord|43.862291|18.416352}}
|1565.
|
|-
|Džamija Gorica&lt;br&gt;(Džamija Dajanli hadži Ibrahima)
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – Gorica
|{{coord|43.859696|18.410714}}
|
|
|-
|Džamija Panjina Kula
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – Hrastovi
|{{coord|43.876512|18.420835}}
|2003.
|
|-
|Džamija Jezero
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – [[Koševo (Sarajevo)|Koševo]]
|{{coord|43.874161|18.412676}}
|
|
|-
|Džamija Koševsko Brdo
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – Koševsko Brdo
|{{coord|43.866237|18.405635}}
|2014.
|
|-
|[[Džamija šejha Magribije]]&lt;br&gt;(Magribija džamija)
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – [[Marijin Dvor]]
|{{coord|43.857155|18.409259}}
|sredinom 16. vijeka
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|Džamija Gornja Saračeva&lt;br&gt;(Džamija Sarač hadži Hajdar)
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – [[Mejtaš]]
|{{coord|43.863311|18.422493}}
|sredinom 16. vijeka
|
|-
|Kasim Katibova džamija&lt;br&gt;(Džamija Pehlivanuša)
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – [[Mejtaš]]
|{{coord|43.862613|18.424176}}
|prije 1562.
|
|-
|Sarač Ismailova džamija
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – [[Mejtaš]]
|{{coord|43.861713|18.423062}}
|prije 1515.
|
|-
|Džamija Nahorevo
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – [[Nahorevo]]
|{{coord|43.909616|18.410380}}
|1965.
|Srušena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], obnovljena 2005.
|-
|[[Čobanija (džamija)|Džamija Čobanija]]&lt;br&gt;(Čoban Hasan-vojvode džamija)
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – [[Skenderija (naselje)|Skenderija]]
|{{coord|43.855271|18.420936}}
|sredinom 16. vijeka, prije 1565.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|Hadži Turhanova džamija&lt;br&gt;(Džamija Soukbunar)
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – Soukbunar
|{{coord|43.852651|18.414987}}
|1558.
|
|-
|Džamija Gornji Soukbunar
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – Soukbunar
|{{coord|43.849321|18.414988}}
|2007–2015.
|
|-
|Džamija Šip
|[[Centar (Sarajevo)|Centar]] – Šip
|{{coord|43.881274|18.394466}}
|2007.
|
|-
|Džamija Ahatovići
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – Ahatovići
|{{coord|43.888455|18.278858}}
|1973.
|Srušena 3. juna 1992, obnovljena nakon rata
|-
|Džamija Hak Nur
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – [[Alipašin Most]]
|{{coord|43.852498|18.349754}}
|
|
|-
|Bosanska džamija
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – [[Alipašino Polje]]
|{{coord|43.841198|18.351921}}
|2019.
|
|-
|[[Džamija kralja Fahda (Sarajevo)|Džamija kralja Fahda]]
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – [[Alipašino Polje]]
|{{coord|43.839767|18.343243}}
|2000.
|
|-
|Džamija Aneks
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – [[Aneks]]
|{{coord|43.843086|18.371543}}
|1994.
|
|-
|Džamija Boljakov Potok
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – Boljakov Potok
|{{coord|43.857059|18.346048}}
|1969–1970.
|
|-
|Džamija Takwa
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – Boljakov Potok
|{{coord|43.854542|18.349553}}
|2018.
|
|-
|Džamija Bojnik
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – [[Bojnik (Novi Grad, Sarajevo)|Bojnik]]
|{{coord|43.872132|18.280939}}
|2006.
|
|-
|Džamija Briješće Brdo
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – [[Briješće (Sarajevo)|Briješće]]
|{{coord|43.864920|18.331148}}
|
|
|-
|Džamija Bulbulistan
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – [[Briješće (Sarajevo)|Briješće]]
|{{coord|43.858776|18.332864}}
|2010.
|
|-
|Džamija Teftedarin Do
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – [[Briješće (Sarajevo)|Briješće]]
|{{coord|43.861176|18.322304}}
|2008.
|
|-
|Džamija Buća Potok
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – Buća Potok
|{{coord|43.860297|18.363159}}
|
|
|-
|Džamija Hatidže r.a.
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – Buća Potok
|{{coord|43.862389|18.369420}}
|
|
|-
|Džamija u ulici Sulje Jahića
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – Buća Potok
|{{coord|43.863997|18.359852}}
|
|
|-
|Džamija Dobrinja 1-C5
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]]
|{{coord|43.826610|18.349306}}
|2015.
|
|-
|Džamija Dobrinja 3B
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]]
|{{coord|43.829090|18.352070}}
|
|
|-
|Džamija Nedžarići&lt;br&gt;(Džamija Dobrinjskih gazija)
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]]
|{{coord|43.831557|18.341599}}
|
|
|-
|[[Istiklal džamija (Sarajevo)|Istiklal džamija]]
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – [[Otoka (Sarajevo)|Otoka]]
|{{coord|43.846298|18.360694}}
|2001.
|
|-
|Džamija Mesudija
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – Rječica
|{{coord|43.891983|18.305144}}
|2021.
|
|-
|Džamija Heroja Sokolje
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – Sokolje
|{{coord|43.866929|18.318039}}
|2014.
|
|-
|Šehidska džamija Sokolje
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – Sokolje
|{{coord|43.868371|18.321375}}
|
|
|-
|Džamija Šehadet
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – Švrakino Selo
|{{coord|43.839897|18.356214}}
|2012.
|
|-
|Džamija Švrakino Selo
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – Švrakino Selo
|{{coord|43.842744|18.365257}}
|1974.
|
|-
|Džamija Vitkovac
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – Vitkovac
|{{coord|43.858533|18.343419}}
|1998.
|
|-
|Džamija Zabrđe
|[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] – Zabrđe
|{{coord|43.872833|18.320403}}
|
|
|-
|Kuvajtska džamija
|[[Novo Sarajevo]] – [[Čengić Vila]]
|{{coord|43.851185|18.373384}}
|2006.
|
|-
|Džamija Grbavica 1&lt;br&gt;(Jordanska džamija)
|[[Novo Sarajevo]] – [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]]
|{{coord|43.852414|18.397974}}
|2002.
|
|-
|Džamija Grbavica 2&lt;br&gt;(Džamija Ummu Arif Zabadne)
|[[Novo Sarajevo]] – [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]]
|{{coord|43.850470|18.389491}}
|2008.
|
|-
|Džamija Hrasno&lt;br&gt;(Hadži Idrizova džamija)
|[[Novo Sarajevo]] – [[Hrasno (Novo Sarajevo)|Hrasno]]
|{{coord|43.849964|18.379816}}
|1931.
|
|-
|Džamija Hrasno Brdo – Milinkladska&lt;br&gt;(Šehidska džamija)
|[[Novo Sarajevo]] – Hrasno Brdo
|{{coord|43.842962|18.378748}}
|2002.
|
|-
|Džamija Muhammed Salih el-Hanna
|[[Novo Sarajevo]] – Hrasno Brdo
|{{coord|43.841422|18.384330}}
|2014.
|
|-
|Džamija Šanac
|[[Novo Sarajevo]] – Hrasno Brdo
|{{coord|43.845258|18.385620}}
|2009.
|
|-
|Džamija Bakarevac
|[[Novo Sarajevo]] – [[Pofalići]]
|{{coord|43.861470|18.394068}}
|2000.
|
|-
|Džamija Pofalići
|[[Novo Sarajevo]] – [[Pofalići]]
|{{coord|43.861013|18.383518}}
|1999.
|
|-
|Džamija Donji Velešići
|[[Novo Sarajevo]] – [[Velešići]]
|{{coord|43.871319|18.401516}}
|2013.
|
|-
|Džamija Gornji Velešići
|[[Novo Sarajevo]] – [[Velešići]]
|{{coord|43.867655|18.397120}}
|1980.
|
|-
|Džamija Čeljigovići&lt;br&gt;(Timurhan Nezirova džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Babića Bašča]]
|{{coord|43.856704|18.437954}}
|prije 1562.
|
|-
|[[Hadžijska džamija]]&lt;br&gt;(Vekil Haračova džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Babića Bašča]] ([[Alifakovac]])
|{{coord|43.858463|18.434804}}
|između 1541. i 1561.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|[[Jakub-pašina džamija]]
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Babića Bašča]] ([[Alifakovac]])
|{{coord|43.856134|18.436235}}
|1491.
|Srušena 1936, obnovljena 2008.
|-
|[[Baščaršijska džamija]]&lt;br&gt;(Džamija Havadže Duraka)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Baščaršija]]
|{{coord|43.859135|18.431265}}
|1528.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|[[Gazi Husrev-begova džamija]]&lt;br&gt;(Begova džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Baščaršija]]
|{{coord|43.859166|18.429116}}
|1531.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|[[Tabački mesdžid]]
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Baščaršija]]
|{{coord|43.858468|18.431026}}
|1591.
|
|-
|[[Bakarevića džamija]]&lt;br&gt;(Bakareva ili Kekeki-Sinanova džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Bistrik]]
|{{coord|43.855061|18.431159}}
|početkom 16. vijeka
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Bistrik]]
|{{coord|43.857350|18.430724}}
|1462.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|Džamija Čokadži hadži Sulejmana
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Bistrik]]
|{{coord|43.855718|18.429511}}
|
|
|-
|Džamija Gazi Mehmed-bega Isakovića&lt;br&gt;(Džamija Bistrik)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Bistrik]]
|{{coord|43.853334|18.431179}}
|1520.
|
|-
|Džamija Hrvatin&lt;br&gt;(Ivlakovali hadži Mehmedova džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Bistrik]]
|{{coord|43.854936|18.434226}}
|1558.
|
|-
|Džamija Podtakiša
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Bistrik]]
|{{coord|43.854530|18.435756}}
|1598.
|
|-
|Džamija Faletići&lt;br&gt;(Egipatska džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Faletići (Stari Grad)|Faletići]]
|{{coord|43.882466|18.472273}}
|1934.
|Srušena u junu 1992, nova izgrađena 2001.
|-
|[[Džamija Muslihudina Čekrekčije]]&lt;br&gt;(Čekrekčijina džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Ferhadija (naselje)|Ferhadija]]
|{{coord|43.859880|18.431917}}
|1526.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|[[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadija džamija]]
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Ferhadija (naselje)|Ferhadija]]
|{{coord|43.858904|18.427128}}
|1561/1562.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|Džamija Sagr hadži Ali&lt;br&gt;(Džamija Hrid)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Hrid-Jarčedoli|Hrid]]
|{{coord|43.853760|18.438904}}
|1549.
|Rekonstruisana 2013–2014.
|-
|Džamija Jarčedoli
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Hrid-Jarčedoli|Jarčedoli]]
|{{coord|43.853738|18.446822}}
|1989.
|
|-
|Džinina džamija&lt;br&gt;(Džamija Peltek Husamedin)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]]
|{{coord|43.862067|18.433707}}
|
|
|-
|[[Mišćina džamija]]&lt;br&gt;(Kebkebir hadži Ahmedova džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]]
|{{coord|43.862559|18.435533}}
|1543. ili 1557.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|Džamija Nadmlini&lt;br&gt;(Kučuk Katib Muhjiddinova džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]]
|{{coord|43.860115|18.434991}}
|prije 1516.
|
|-
|Džamija Potok&lt;br&gt;(Tabak hadži Sulejmanova džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]]
|{{coord|43.863869|18.432649}}
|
|
|-
|[[Šejh-Feruhova džamija]]&lt;br&gt;(Abdesthana)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]]
|{{coord|43.861571|18.432882}}
|prije 1516.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|Bakijska džamija&lt;br&gt;(Mesdžid Duradžik hadži Ahmeda)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Logavina]]
|{{coord|43.860986|18.431395}}
|
|
|-
|Ćurčića džamija&lt;br&gt;(Jahja-pašina džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Logavina]]
|{{coord|43.861616|18.429365}}
|1482–1483.
|
|-
|Džamija Donja Logavina&lt;br&gt;(Buzadži hadži Hasanova džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Logavina]]
|{{coord|43.861202|18.427877}}
|
|
|-
|Džamija Golobrdica&lt;br&gt;(Džamija Mimar Sinan)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Logavina]]
|{{coord|43.864016|18.428401}}
|prije 1528.
|
|-
|Džamija Karpuzova&lt;br&gt;(Džamija Arebi Džedid)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Logavina]]
|{{coord|43.862537|18.427247}}
|između 1540. i 1570.
|
|-
|Džamija Nateguša&lt;br&gt;(Džamija Mimar-zade Davud Čelebija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Logavina]]
|{{coord|43.863445|18.426490}}
|1540.
|
|-
|[[Sarač Alijina džamija]]&lt;br&gt;(Džamija Vrbanjuša)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Logavina]]
|{{coord|43.865603|18.429209}}
|početkom 16. vijeka
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|Džamija Huremuša&lt;br&gt;(Hadži Sejidina džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Mahmutovac
|{{coord|43.851965|18.432960}}
|
|
|-
|Džamija Paje&lt;br&gt;(Džamija Hitri Sulejman)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Mahmutovac
|{{coord|43.849926|18.433418}}
|1578.
|
|-
|Džamija Budakovići&lt;br&gt;(Džamija Abdi Halife)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Medrese
|{{coord|43.868598|18.428014}}
|oko 1562.
|
|-
|Džamija Grličića Brdo&lt;br&gt;(Džamija Ismail bin Ali el-Imadi)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Medrese
|{{coord|43.870982|18.437907}}
|2009.
|
|-
|Hubijar-agina džamija&lt;br&gt;(Džamija Medreseta)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Medrese
|{{coord|43.867695|18.432147}}
|krajem 16. vijeka
|
|-
|Džamija Kjose Sinan&lt;br&gt;(Džamija Lučevica)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Medrese
|{{coord|43.865496|18.432836}}
|
|
|-
|Džamija Nova Mahala&lt;br&gt;(Buzadži hadži Jahjina džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Medrese
|{{coord|43.867088|18.434736}}
|krajem 15. vijeka
|
|-
|[[Bakr-babina džamija]]
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Mjedenica ([[Atmejdan]])
|{{coord|43.856911|18.427308}}
|1544.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;kao dio arheološkog područja [[Atmejdan]]
|-
|Džamija Mjedenica&lt;br&gt;(Nedžar Ibrahimova džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Mjedenica
|{{coord|43.855466|18.425117}}
|
|
|-
|Džamija Hladivode
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Mošćanica
|{{coord|43.876299|18.453194}}
|
|
|-
|Džamija Obhodža
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Mošćanica
|{{coord|43.863960|18.453726}}
|
|
|-
|Džamija Sedrenik
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Sedrenik]]
|{{coord|43.872577|18.432834}}
|1998–2002.
|
|-
|Arapova džamija&lt;br&gt;(Arabi Atik džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Sumbuluša
|{{coord|43.864709|18.434677}}
|
|
|-
|Šejh Muslihudinova džamija&lt;br&gt;(Džamija na Ploči)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Sumbuluša
|{{coord|43.863754|18.437247}}
|
|
|-
|Džamija Sumbuluša&lt;br&gt;(Bali-zade hadži Mehmeda džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Sumbuluša
|{{coord|43.865049|18.436380}}
|
|
|-
|Džamija Rogo Zade&lt;br&gt;(Džamija Vinograd)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Sumbuluša
|{{coord|43.867881|18.436972}}
|1660.
|
|-
|[[Brdo džamija]]&lt;br&gt;(Džamija Kadi Hasan-efendija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Širokača]]
|{{coord|43.854103|18.427947}}
|1560.
|
|-
|Džamija Donja Širokača&lt;br&gt;(Karaferhadova džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Širokača]]
|{{coord|43.854835|18.426903}}
|
|
|-
|Džamija Goloderica&lt;br&gt;(Džamija Sinan Halife Voloder)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Širokača]]
|{{coord|43.851195|18.426236}}
|1528.
|
|-
|Džamija Gornja Širokača&lt;br&gt;(Džamija Gazgani hadži Ali)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Širokača]]
|{{coord|43.852669|18.425947}}
|1561.
|
|-
|Džamija Komatin&lt;br&gt;(Džamija Komatin haždi Memi)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Širokača]]
|{{coord|43.848887|18.425227}}
|1482–1483.
|
|-
|Terzibašina džamija
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Širokača]]
|{{coord|43.852746|18.427905}}
|1524.
|
|-
|[[Džamija Žagrići]]
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Širokača]]
|{{coord|43.853172|18.423774}}
|1544.
|
|-
|[[Džamija Bali-bega Malkočevića]]&lt;br&gt;(Džamija Balibegovica)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Toka–Džeka
|{{coord|43.852890|18.428930}}
|druga polovina 15. vijeka
|
|-
|Džamija Toka&lt;br&gt;(Ašik Memi džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Toka–Džeka
|{{coord|43.850370|18.430895}}
|1551.
|
|-
|Džamija Velika Berkuša&lt;br&gt;(Timurhanova džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – Toka–Džeka
|{{coord|43.850505|18.428405}}
|1560.
|
|-
|[[Bijela džamija (Sarajevo)|Bijela džamija]]&lt;br&gt;(Džamija Divan katiba Hajdara)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]]
|{{coord|43.861092|18.440459}}
|između 1536. i 1545.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|Džamija Carina&lt;br&gt;(Kasap-zade hadži Ibrahimova džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]]
|{{coord|43.862117|18.444349}}
|1515.
|
|-
|Hadži Mahmud Hendek džamija
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]]
|{{coord|43.860165|18.441284}}
|između 1562. i 1604.
|
|-
|Džamija Iplidžik Sinana&lt;br&gt;(Džamija Jekovac)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]]
|{{coord|43.861947|18.438863}}
|prije 1565.
|
|-
|Lubina džamija&lt;br&gt;(Topal-zade hadži Inhan-age džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]]
|{{coord|43.862801|18.439407}}
|između 1528. i 1557.
|
|-
|Mokro-zade Sinan Vojvode džamija&lt;br&gt;(Džamija Ćebedžije)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]]
|{{coord|43.863092|18.444173}}
|između 1540. i 1602.
|
|-
|Musluk džamija&lt;br&gt;(Havadže-zade hadži Mustafe džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]]
|{{coord|43.863512|18.441155}}
|1587.
|
|-
|Než-zade hadži Hasana džamija
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]]
|{{coord|43.860996|18.443083}}
|1570.
|
|-
|Porčina džamija&lt;br&gt;(Džamija Vojvode hatun Sinana)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]]
|{{coord|43.862588|18.442104}}
|1522.
|
|-
|[[Sagrakči hadži Mahmudova džamija]]&lt;br&gt;(Džamija Ulomljenica)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]]
|{{coord|43.863346|18.430464}}
|oko 1530.
|
|-
|Džamija Strošići&lt;br&gt;(Gerdeni hadži Husejinova džamija)
|[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] – [[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]]
|{{coord|43.864045|18.439116}}
|1473.
|
|}

===Džamije u historiji===
* [[Abdulhalim-agin mesdžid]] (Skenderćehajin mesdžid; izgrađen 1504)
* [[Čemaluševa džamija]] (Džamija Havadže Kemaludina; izgrađena 1515, srušena 1940)
* [[Haradži hadži Mustafin mesdžid]]
* Kalin hadži Alijina džamija (Čejirdžik džamija; izgrađena 1535, srušena 1947)
* [[Skender-pašina džamija]] (izgrađena 1518, srušena 1935)

==Sokolac==
* [[Sultan-Selimova džamija (Knežina)|Sultan-Selimova]]
* Džamija u Novoseocima, srušena 22. septembra 1992.

==Srebrenica==
* [[Bijela džamija (Srebrenica)]]
* [[Čaršijska džamija (Srebrenica)]]
* [[Đozića džamija (Srebrenica)]]
* [[Džamija u Petriči]]
* [[Begića džamija (Srebrenica)]]

==Srebrenik==
Na području općine Srebrenik nalaze se 40 džamija. Medžlis islamske zajednice Srebrenik spada pod Muftijstvo Tuzlansko.&lt;ref name=&quot;Muftijstvo tuzlansko&quot;&gt;{{Cite web |url=http://rijaset.islamskazajednica.ba/index.php/muftijstva-1/muftijstva-islamske-zajednice/muftijstvo-tuzlansko |title=Muftijstvo tuzlansko |work=[[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] |access-date=19. 4. 2017 |archive-date=30. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170430231522/http://rijaset.islamskazajednica.ba/index.php/muftijstva-1/muftijstva-islamske-zajednice/muftijstvo-tuzlansko |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medzlisizsrebrenik.com/dzemati/ |title=Džemati MIZ Srebrenik |access-date=19. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

* [[Babunovići]]
* Bare (prigradski džemat)
* [[Behrami]]
* Bjelave
* [[Brda (Srebrenik)|Brda]]
* [[Brezik (Srebrenik)|Brezik]]
* [[Brnjičani]]
* [[Cage (Srebrenik)|Cage]]
* [[Čekanići]]
* [[Ćehaje]]
* [[Ćojluk (Srebrenik)|Ćojluk]]
* [[Donji Srebrenik]]
* Dedići ([[Seona (Srebrenik)|Seona]])
* [[Donji Moranjci]]
* [[Duboki Potok (Srebrenik)|Duboki Potok]]
* [[Falešići]]
* Gazijska džamija  ([[Kiseljak (Srebrenik)|Kiseljak]])
* [[Gornji Moranjci]]
* [[Gornji Srebrenik]]
* Hrvati ([[Sladna]])
* [[Huremi]]
* [[Ježinac]]
* [[Kuge (Srebrenik)|Kuge]]
* Kurtići
* [[Lisovići (Srebrenik)|Lisovići]]
* [[Luka (Srebrenik)|Luka]]
* Lušnica
* [[Ljenobud]]
* Murati
* Omerbašići
* [[Podorašje]]
* Potpeć
* [[Rapatnica]]
* [[Seona (Srebrenik)|Seona]]
* [[Srebrenik]]
* Špionica
* Tinja
* [[Tutnjevac (Srebrenik)|Tutnjevac]]
* [[Uroža]]
* [[Zahirovići]]

==Stolac==
* [[Sultan Selimova džamija|Sultan Selimova]] ili Careva džamija (izgrađena 1519, srušio HVO 1993, obnovljena 2003)
* [[Ismail Kapetana Šarića]] ili Šarića džamija (izgrađena 1741, srušio HVO 1993, obnovljena 2005)
* [[Podgorska džamija]] (izgrađena 1774, srušio HVO 1993, obnovljena 2003)
* [[Ćuprijska džamija]] (izgrađena 1736, srušio HVO 1993, obnovljena 2003)
* [[Džamija na Ošanjićima]] (stara oko 350 godina)
* [[Džamija u Bitunji]] (izgrađena oko 1896, srušio HVO 1993, obnovljena 2011)
* [[Džamija u Ljubinju]] (izgrađena 1592, srušena 1948. i 1993, obnovljena 2013)
* [[Džamija Pješivac]] (izgrađena 1926, minirao HVO 1993, obnovljena 2005)
* [[Džamija Aladinići]] (izgrađena 1938, srušio HVO HVO 1993, obnovljena 2008)
* [[Džamija Rotimlja]] (izgrađena krajem 16. vijeka, srušio HVO 1993, obnovljena 2004)
* [[Džamija Borojevići]] (izgrađena 1969, srušio HVO 1993, obnovljena 2003)
* [[Džamija Dabrica]] (izgrađena 1611. srušio HVO 1993, obnovljena 2012)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://miz-stolac.ba/o-nama/|title=O nama – Medžlis Islamske zajednice Stolac|language=bs-BA|access-date=22. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;

===Džamije u historiji===
* [[Džamija u tvrđavi Stolac]] (srušena 1888. prilikom preseljenja u novosagrađenu tvrđavu)
* [[Veli-dedina džamija]] (srušeo HVO i postavljen križ od njenih ostataka)

==Šamac==
* [[Azizija džamija (Šamac)]]

==Teočak==
* [[Fethija džamija (Teočak)]] (u upotrebi je od 1548)

==Tešanj==
Na području općine [[Tešanj]] nalazi se 17 džamija. Medžlis islamske zajednice Tešanj spada pod [[Zeničko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.miztesanj.ba/sections/78|title=O Medžlisu - Medžlis Islamske zajednice Tešanj|website=www.miztesanj.ba|access-date=8. 10. 2024|archive-date=8. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241008195047/https://www.miztesanj.ba/sections/78|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Avdi-pašina džamija&lt;br&gt;(Drvena džamija)
|[[Tešanj]]
|{{coord|44.616722|17.991620}}
|prije 1640.
|Obnavljana 1781, 1990. i 2006.
|-
|Dibekhana džamija&lt;br&gt;(Riječka džamija)
|[[Tešanj]]
|{{coord|44.612304|17.986216}}
|1750.
|Obnavljana 1967, 1999. i 2007.
|-
|[[Gazi Ferhad-begova džamija u Tešnju|Gazi Ferhad-begova džamija]]&lt;br&gt;(Čaršijska džamija, Ferhadija)
|[[Tešanj]]
|{{coord|44.614435|17.987277}}
|1564.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''
|-
|Hamza-begova džamija&lt;br&gt;(Ženska džamija)
|[[Tešanj]]
|{{coord|44.612806|17.985496}}
|1639.
|
|-
|Harman džamija&lt;br&gt;(Sejjid Sulejmanova džamija, Guvanjska džamija)
|[[Tešanj]]
|{{coord|44.617477|17.990895}}
|1863.
|
|-
|Kutahya džamija&lt;br&gt;(Plava džamija)
|[[Tešanj]]
|{{coord|44.623230|17.981491}}
|2012.
|
|-
|Džamija Bobare–Drinčići
|[[Bobare (Tešanj)|Bobare]]
|{{coord|44.663274|17.914771}}
|1984.
|Obnovljena 2004.
|-
|Džamija Bukva
|[[Bukva (Tešanj)|Bukva]]
|{{coord|44.620907|17.994278}}
|1986.
|Stara džamija izgrađena u doba osmanske vladavine, renovirana 1906. i srušena 1965. Nova džamija obnovljena 1997.
|-
|Sulejmanija džamija
|[[Jelah (Tešanj)|Jelah]]
|{{coord|44.652643|17.961304}}
|1971.
|Rekonstruisana 2006–2013.
|-
|Džamija Jelah-Polje
|[[Jelah-Polje]]
|{{coord|44.663785|17.948182}}
|
|
|-
|Džamija Kotlanice
|[[Tešanj]]
|&lt;!--{{coord||}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Dobropolje
|[[Tešanj]]
|&lt;!--{{coord||}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Raduša
|[[Tešanj]]
|&lt;!--{{coord||}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Oraš Planje
|[[Tešanj]]
|&lt;!--{{coord||}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Džemilić Planje
|[[Tešanj]]
|&lt;!--{{coord||}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Tešanjka
|[[Tešanj]]
|&lt;!--{{coord||}}--&gt;
|
|
|-
|Džamija Medakovo
|[[Tešanj]]
|&lt;!--{{coord||}}--&gt;
|
|
|}

==Tomislavgrad==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Čaršijska džamija u Tomislavgradu|Čaršijska džamija]]&lt;br&gt;(Džudža Džaferova džamija)
|[[Tomislavgrad]]
|{{coord|43.717811|17.225214}}
|prije 1615.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].'''
1997. u džamiju je postavljena eksplozivna naprava.
|-
|Džamija Dilaveri–Mandino Selo
|[[Mandino Selo]]
|{{coord|43.683224|17.308613}}
|2022.
|
|-
|Džamija &quot;Merjem Seid eš-Šamsi&quot;&lt;br&gt;(Džamija Oplećani)
|[[Oplećani]]
|{{coord|43.716917|17.277910}}
|2019.
|
|-
|Džamija Mokronoge
|[[Mokronoge (Tomislavgrad)|Mokronoge]]
|{{coord|43.764917|17.226991}}
|
|
|-
|Džamija Omerovići
|[[Omerovići (Tomislavgrad)|Omerovići]]
|{{coord|43.658549|17.209220}}
|
|
|-
|Džamija Stipanjići
|[[Stipanjići]]
|{{coord|43.710175|17.162797}}
|
|
|-
|Džamija Šuica
|[[Šuica (Tomislavgrad)|Šuica]]
|{{coord|43.838418|17.190022}}
|
|
|}

==Travnik==
Na području općine [[Travnik]] nalazi se 15 džamija. Medžlis islamske zajednice Travnik spada pod [[Travničko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.muftiluk-tr.ba/medzlisi/adresar.html|title=Adresar - Muftijstvo travničko|website=www.muftiluk-tr.ba|access-date=9. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Nova džamija Bandol
|[[Bandol]]
|{{coord|44.226689|17.723142}}
|1996.
|
|-
|Stara džamija Bandol
|[[Bandol]]
|{{coord|44.226971
|17.722639
}}
|početkom 18. vijeka
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://miztravnik.com.ba/arhiva/stara-dzamija-bandol-dobila-status-nacionalnog-spomenika/|title=Stara džamija Bandol dobila status nacionalnog spomenika – Medžlis Islamske zajednice Travnik|language=bs-BA|access-date=16. 10. 2024|archive-date=17. 12. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241217142054/http://miztravnik.com.ba/arhiva/stara-dzamija-bandol-dobila-status-nacionalnog-spomenika/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;'''
Zapaljena 1993. tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], nije obnovljena, koristi se nova džamija u neposrednoj blizini.
|-
|Džamija Bijelo Bučje
|[[Bijelo Bučje (Travnik)|Bijelo Bučje]]
|
|1946.
|Prva džamija izgrađena tokom osmanlijskog doba, nakon rušenja druga 1946, a trenutna 1987.
|-
|Džamija Brajić
|[[Brajići (Travnik)|Brajići]]
|
|1968.
|Oštećena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], 1993, a obnovljena u periodu od 1996 - 2003.
|-
|Džamija Čukle
|[[Čukle]]
|
|1981.
|
|-
|Džamija Dolac na Lašvi
(Novo Naselje)
|[[Dolac na Lašvi]]
|
|2007.
|
|-
|Džamija Dub
|[[Dub (Travnik)|Dub]]
|
|1936.
|
|-
|Džamija Gluha Bukovica
|[[Gluha Bukovica (Travnik)|Gluha Bukovica]]
|
|1966.
|
|-
|Džamija Goleš
|[[Goleš (Travnik)|Goleš]]
|
|15. vijek
|Srušena 1992, od strane [[Vojska Republike Srpske|VRS]], nova podignuta 2000.
|-
|[[Hadži-Alibegova džamija|Hadži Ali-begova džamija]]
(Mehmed-paše Kukavice)
|[[Travnik]] - centar
|
|1757/58.
|U sklopu džamije nalazi se [[sahat-kula]], harem i česma što si proglašeni za '''[[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''.&lt;ref name=&quot;alibeg&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bhtourism.ba/loc/whattoseeanddo.wbsp?wbf_mjesto=;30;|title=BH Turizam - Šta vidjeti i raditi|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20160315100556/http://bhtourism.ba/loc/whattoseeanddo.wbsp?wbf_mjesto=;30;|archive-date=15. 3. 2016|url-status=dead|access-date=6. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
Izgorjela u požaru 1856, temeljito obnovljena 1865.
|-
|Džamija Han Bila
|[[Han Bila]]
|
|1983.
|
|-
|[[Jeni džamija]]
(Hasan-agina)
|[[Travnik]] - centar
|
|1549.
|Oštećena 1903. i tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], u svom sklopu ima i [[Tekija|tekiju]].
[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|'''Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.''']]&lt;ref name=&quot;alibeg&quot; /&gt;
|-
|Džamija Jezerci
|[[Jezerci]]
|
|19. vijek
|Na mjestu prve džamije, druga sagrađena 1963, koja je 1993. oštećena od [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO-a]]. Obnovljena.
|-
|Džamija Kalibunar
|[[Travnik]] - Kalibunar
|
|2005.
|
|-
|[[Šarena džamija (Travnik)|Šarena džamija]]
(Sulejmanija)
|[[Travnik]] - centar
|{{coord|44.226561|17.669805}}
|16. vijek
|Izgorjela u požaru 1815, 1903, u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].
Obnovljena temeljito 1980-tih i 2019.
|-
|[[Lukačka džamija]]
|[[Travnik]] - Luke
|
|krajem 18. vijeka
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].'''
Zapaljena 1903, u funkciji džamije od 1992.
|}
==Trebinje==
* [[Dživar džamija]]
* [[Džamija u Mostaćima]]
* [[Osman-pašina džamija]] (Resulbegovića) 1726.
* [[Džamija u Kotezima|Džamija Muje Kotezlije]] u Kotezima
* [[Careva džamija (Trebinje)|Sultan Ahmedova ili Careva džamija (stara)]] (1719.)&lt;ref name=&quot;medzlis&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.medzlis-trebinje.ba/web/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=42&amp;Itemid=126 |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140422082141/http://www.medzlis-trebinje.ba/web/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=42&amp;Itemid=126 |archive-date=22. 4. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Trnovo==
* [[Džamija u Umoljanima]]

==Tuzla==
Na području grada [[Tuzla]] nalaze se 42 džamije (i tri mesdžida) koje pripadaju Medžlisu Islamske zajednice Tuzla, [[Tuzlansko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medzlistuzla.ba/dzamije/|title=Džamije|website=Medžlis Islamske zajednice Tuzla|language=bs-BA|access-date=5. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|Amber-hatun džamija
(Tušanjska)
|[[Tuzla]] - Tušanj
|{{coord|44.543571|18.664465}}
|2013.
|U sklopu džamije nalazi se Islamski centar.
|-
|[[Džamija kralja Abdullaha]]
|[[Tuzla]] - centar
|{{coord|44.527895|18.694724}}
|2000.
|Predstavlja centralnu džamiju na nivou Medžlisa Islamske zajednice Tuzla.
Preimenovana 2014. iz Prinčeva džamija u Džamija kralja Abdullaha.
|-
|[[Arslanagina (Vikaljska) džamija|Arslanagina džamija]]
(Vikaljska)
|[[Tuzla]]
|{{coord|44.534334|18.660944}}
|1645.
|Nova izgrađena i otvorena 2002.
|-
|[[Atik Behram-begova (Šarena) džamija|Atik džamija]]
(Behram-begova - Šarena)
|[[Tuzla]] - centar
|{{coord|44.540004|18.673335}}
|prije 1548.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].'''
U fazi temeljite rekonstrukcije.
|-
|Džamija Avdibašići
|Avdibašići
|{{coord|44.622547|18.620904}}
|1970.
|Obnavljana 1997, 2006 i svečano otvorena 11. augusta 2007.
|-
|[[Džamija Behram-begove medrese]]
|[[Tuzla]] - centar
|{{coord|44.538131|18.653899}}
|1999.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]''', skupa sa [[Behram-begova medresa|Behram-begovom medresom]]. Obnovljena 2005, 2012.
|-
|[[Bijela džamija (Tuzla)|Bijela džamija u Slavinovićima]]
|[[Tuzla]] - Slavinovići
|{{coord|44.525658|18.722765}}
|1997.
|Oštećena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].
|-
|[[Gazi Turali-begova (Poljska) džamija|Gazi Turali-begova džamija]]
(Poljska)
|[[Tuzla]] - centar
|{{coord|44.536426|18.679331}}
|1572.
|[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|'''Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.''']]
Obnavljana 1890, 2007. i ponovo svečano otvorena 14. septembra 2014.
|-
|[[Husein Čauša džamija]]
(Džindijska)
|[[Tuzla]] - centar
|{{coord|44.540965|18.678361}}
|1701.
|'''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].'''
Obnovljena 1990.
|-
|Svijetla džamija Hukići
|[[Tuzla]] - Slavinovići
|{{coord|44.522321|18.712798}}
|2012.
|
|-
|[[Džamija Cerik]]
|[[Cerik (Tuzla)|Cerik]]
|{{coord|44.506918|18.606952}}
|1974.
|Rekonstruisana 2005.
|-
|[[Stara džamija Dobrnja]]
|[[Dobrnja (Tuzla)|Dobrnja]]
|{{coord|44.580489|18.578289}}
|1937. do 1939.
|Rekonstruisana 1964, koristi se novoizgrađena džamija od 1990.
|-
|Džamija Dobrnja
|[[Dobrnja (Tuzla)|Dobrnja]]
|{{coord|44.578994|18.585656}}
|1990.
|
|-
|Džamija Donji Čaklovići
|[[Čaklovići Donji|Donji Člakovići]]
|{{coord|44.518325|18.739396}}
|1973.
|Obnovljena 1996.
|-
|Džamija Grabovica
|[[Grabovica Donja|Grabovica]]
|{{coord|44.542280|18.706869}}
|16. vijek
|U fazi obnove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medzlistuzla.ba/aktivnosti-dzemata-grabovica-na-poboljsanju-vjerske-infrastrukture/|title=Aktivnosti džemata Grabovica na poboljšanju vjerske infrastrukture|last=Administrator|date=12. 4. 2017|website=Medžlis Islamske zajednice Tuzla|language=bs-BA|access-date=6. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Hadži Hasanova (Čaršijska) džamija|Hadži Hasanova džamija]]
(Čaršijska)
|[[Tuzla]] - centar
|{{coord|44.538806|18.675629}}
|1548.
|Obnavljana 1871, 1873/74.
|-
|Hadžijska džamija
|[[Tuzla]] - Novo Naselje Solina
|{{coord|44.551256|18.692259}}
|1997.
|
|-
|Kethode-Arapčića džamija
(Brđanska ili Osman-Čehaja)
|[[Tuzla]]
|{{coord|44.536092|18.671003}}
|prije 1600.
|Obnovljena 2018.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medzlistuzla.ba/dzamija-u-dzematu-brdo-kethode/|title=Brdo (Kethode) džamija|last=adminmedzlis|date=26. 7. 2013|website=Medžlis Islamske zajednice Tuzla|language=bs-BA|access-date=5. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|Džamija Krojčica
|Tuzla - Krojčica
|{{coord|44.525394|18.652103}}
|1997.
|
|-
|Džamija Lipnica
|[[Lipnica (Tuzla)|Lipnica]]
|{{coord|44.578598|18.618662}}
|1968.
|Temeljito renovirana 1998.
|-
|[[Mehmedagina (Jalska) džamija|Mehmedagina džamija]]
(Jalska)
|[[Tuzla]] - centar
|{{coord|44.537311|18.673157}}
|16. vijek
|[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|'''Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.''']]
Oštećena tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] od strane [[Vojska Republike Srpske|VRS]], 1992. Obnovljena 1878 i 1890.
|-
|Džamija Milešići
|[[Milešići]]
|{{coord|44.566975|18.566529}}
|1990.
|Izgrađena prvobitno kao mesdžid, da bi 1998. dobila osobine džamije. Dimenzije džamije su 7,5x8,5m. s ulaznim trijemom dimenzija 7,5x2,25m. Visina munare je 10 m sa [[mahfil]]a džamije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=637&amp;Itemid=264|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823062710/http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=637&amp;Itemid=264|archive-date=23. 8. 2011|url-status=dead|access-date=7. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|Džamija Mihatovići
|[[Mihatovići (Tuzla)|Mihatovići]]
|{{coord|44.540764|18.570336}}
|1980.
|[[Munara]] je podignuta 2005. Dimenzije [[džamija|džamije]] su 8x7,5 m, a visina [[Munara|munare]] je 23m.
|-
|Džamija Momanov
|Momanovo
|{{coord|44.520457|18.725847}}
|2019.
|
|-
|Džamija Moluhe
|[[Tuzla]] - Moluhe
|{{coord|44.538268|18.640934}}
|1997.
|
|-
|Džamija Mramor
|[[Mramor (Tuzla)|Mramor]]
|{{coord|44.578923|18.562996}}
|2014.
|
|-
|Džamija Donja Obodnica
|Donja Obodnica
|{{coord|44.611176|18.638937}}
|1900.
|Obnovljena 1961, srušena 2000, da bi 2003. svečano otvorena nova džamija na istoj lokaciji.
|-
|Džamija Osoje
|[[Osoje (Tuzla)|Osoje]]
|{{coord|44.614443|18.597844}}
|2014.
|
|-
|Džamija Pasci
|[[Pasci Donji|Pasci]]
|{{coord|44.491716|18.649877}}
|1973.
|Obnovljena 2003.
|-
|Džamija Plane
|[[Plane (Tuzla)|Plane]]
|{{coord|44.529327|18.583409}}
|1999.
|
|-
|[[Džamija Sepetari]]
|[[Tuzla]] - Sepetari
|{{coord|44.536849|18.718489}}
|2010.
|
|-
|Džamija Dolovi stara Solina
|Solina
|{{coord|44.565929|18.693865}}
|2009.
|
|-
|Šehidska džamija Petrovice
|[[Petrovice Gornje]]
|{{coord|44.492642|18.635859}}
|Poslije 2000.
|
|-
|Džamija Šerifa i El-Avadi
(Džamija Šabani)
|Šabani
|{{coord|44.599651|18.651562}}
|2017.
|
|-
|[[Džamija Ševar]]
|[[Kiseljak (Tuzla)|Kiseljak]]
|{{coord|44.499547|18.577049}}
|1943.
|Temeljito obnovljena 1976, da bi 2003. svečano se otvorila nova džamija.
|-
|Džamija Šići
|[[Šići (Tuzla)|Šići]]
|{{coord|44.516374|18.579060}}
|1996.
|1980. sagrađen Mesdžid na čijem mjestu poslije izgrađena džamija.
|-
|Džamija Tewba
|[[Čaklovići Gornji|Gornji Čaklovići]]
|{{coord|44.513873|18.772615}}
|2013.
|
|-
|[[Vaiz Mehmed Ali-efendijina (Mejdanska) džamija|Vaiz Mehmed Ali-efendijina džamija]]
(Mejdanska)
|[[Tuzla]]
|{{coord|44.536805|18.667969}}
|1644.
|Rekonstruisana 2006/2007.
|-
|Džamija Vasići
|Vasići
|{{coord|44.517718|18.771951}}
|2013.
|
|-
|Džamija Vrapče
|Vrapče
|{{coord|44.527944|18.679223}}
|1997.
|Rekonstruisana 2007.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=40009|title=Tuzlarije net|website=bhstring.net|access-date=6. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|Džamija Zlatnih ljiljana
(Simin Han)
|[[Simin Han]]
|{{coord|44.526800|18.745219}}
|2006.
|
|}

==Velika Kladuša==
* [[Džamija Zagrad]]
* [[Džamija u Šabićima (Velika Kladuša)|Džamija u Šabićima]]
* [[Gradska džamija u Velikoj Kladuši|Gradska džamija]]
* [[Džamija Rajnovac]]
* [[Džamija Podzvizd (Grad)]]
* [[Džamija Podzvozd (Kose)]]
* Džamija Johovica
* Džamija Drmaljevo
* Džamija Polje 
* Dzamija Trnovi
* Dzamija Čelinje
* Dzamija Todorovo

==Visoko==
* [[Džamija u Arnautovićima]] (izgrađena 1980, munara 1998, na mjestu gdje je bio mesdžid iz 1937)
* [[Šerefudinova Bijela Džamija|Šerefuddin-Bijela džamija (Gradska)]] (izgrađena prvi put 1477, današnji izgled je dobila ponovnom gradnjom 1970-1980.)
* [[Alauddin Sagir džamija]]  (izgrađena 1620, današnji izgled dobila ponovnom gradnjom 1981)
* [[Džamija u Donjem Moštru]] (izgrađena 1968, rekonstrukcija 2000/01, obnovljena 2011.
* [[Džamija Donji Kralupi]] (izgrađena 1973, potpuno devastirana u ratu 1992-95, rekonstrukcija 1997.
* [[Džamija Džindići]]  (izgrađena prije 1895, današnji izgled dobila ponovnom gradnjom 1997-2007)
* [[Stara džamija sa haremom u Goduši|Stara džamija (Goduša)]]  (izgrađena prije 1565, oštećena u ratu 1992-95, rekonstrukcija u toku)
* [[Nova džamija (Goduša)]] (izgrađena 1990, munara 2004/05)
* [[Džamija Gornji Kralupi]] (izgrađena 1997, munara 2005/06)
* [[Džamija Grajani]] (početak gradnje 2000, munara 2005)
* [[Džamija Kalići]] (sagrađena 1950. Na istom mjestu izgrađena nova 1974. Temeljna rekonstrukcija 2003)
* [[Džamija Koložići]]  (izgrađena 2000-2003)
* [[Džamija Dol]]  (izgrađena 2005)
* [[Hadži Muruvetova džamija]] ( izgrađena u 17. vijeku, današnji izgled je dobila ponovnom gradnjom 1986)
* [[Džamija Liješeva]] (izgrađena 1962, izgradnja nove džamije počela 2007)
* [[Džamija Maurovići]] (prvobitno izgrađena u 17. vijeku, ponovo izgrađena 1936; porušena 1987, današnji izgled je dobila gradnjom 1980-1991. na novoj-današnjoj lokaciji)
* [[Džamija Mokronozi]] (prvobitno izgrađena u turskom vaktu, ponovo izgrađena 1964, današnji izgled dobila gradnjom  na istoj lokaciji 2000)
* [[Jeni-Ber džamija]] (izgrađena u 18, vijeku ponovo izgrađena 1981, nakon ratnih oštećena rekonstrukcija 1996)
* [[Džamija Orašac]] (izgrađena 1961, rekonstrukcija 1999)
* [[Džamija Luke]] (izgrađena 2000-2005)
* [[Hadži Ibrahimova džamija]] (izgrađena u 16. vijeku oštećena u ratu 92-95, rekonstrukcija 1996)
* [[Džamija Rosulje]] (izgrađena oko 1770, stara džamija srušena 1975, današnji izgled je dobila gradnjom 1976, nakon ratnih oštećena rekonstrukcija 2007)
* [[Hadži Hasanova džamija – Saračica]] (izgrađena u 17. vijeku, oštećena u ratu 92-95, rekonstrukcija 2000)
* [[Džamija Seoča]] (prvobitno izgrađena u 17. vijeku, zatim 1900, današnji izgled dobila ponovnom gradnjom 2001-2004)
* [[Džamija Srhinje]] (bila u turskom vaktu, današnja izgrađena 1974)
* [[Džamija Muhašinovići]] (u izgradnji, početak gradnje 2005)
* [[Alauddin Kebir džamija - Šadrvan]] (izgrađena prije 1556, izgorjela 1911. u velikom požaru u Visokom. Pretrpjela velika oštećenja u ratu 92-95. Obnovljena 1996)
* [[Džamija i islamski centar Šareni Hanovi]] (u izgradnji)
* [[Tabačka džamija u Visokom|Tabačka džamija]] (nacionalni spomenik, izgrađena oko 1871, u toku rata oštećena, temeljna rekonstrukcija 2006/07)
* [[Džamija Tušnjići]] (izgrađena 1960. gdje je bila stara džamija iz turskog vremena
* [[Džamija Vratnica]] (izgrađena 1948, stara porušena zbog velikih oštećenja u ratu na 92-95, nova izgrađena 1997-2007)
* [[Džamija Zbilje]] (izgradnja 1982-1988, munara 2006)
* [[Džamija Donja Zimča]] (u izgradnji)
* [[Džamija Ozrakovići]] (izgrađena 1999, munara dograđena 2016)

==Vitez==
* [[Ahmed-agina džamija]] (izgrađena 1589/1590)
* Džamija Počulica

==Vogošća==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Mjesto
!Koordinate
!Izgrađena
!Napomena
|-
|[[Adil-begova džamija]]
|[[Kobilja Glava (Vogošća)|Kobilja Glava]]
|{{coord|43.883838|18.384642}}
|1989.
|
|-
|Džamija Barice
|Barice
|&lt;!--{{coord|}}--&gt;
|?
|
|}

==Zavidovići==
* [[Gradska džamija u Zavidovićima|Gradska džamija]]
* [[Čaršijska džamija u Zavidovićima|Čaršijska džamija]]
* [[Stara džamija u Rujnici]] (nacionalni spomenik BiH)
* [[Džamija u Činovićima]]
* [[Džamija u Garama (Vozuća)]]
* [[Džamija u Hajderovićima]]
* [[Džamija u Imamovićima]]
* [[Džamija u Livadama]]
* [[Džamija u Junuzovićima]]
* [[Džamija u Krivaji]]
* [[Džamija u Perovićima]]
* [[Džamija u Osječanima]]
* [[Džamija u Ribnici]]
* [[Džamija u Borovnici]]
* [[Džamija u Džebama]]
* [[Džamija u Bajvatima]] (izgrađena 1938, popravka 1998/99)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zdici.info/vjerski-objekti-u-zavidovicima-za-vijeme-austro-ugarske-uprave|title=Zdici.info {{!}} Vjerski objekti u Zavidovićima za vijeme austro-ugarske uprave|website=www.zdici.info|language=en|access-date=8. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;
* [[Džamija u Gostovićima]]
* [[Džamija u Mustajbašićima]]
* [[Džamija u Dubravici]]
* [[Džamija u Vozućoj]]

==Zenica==
Na području grada [[Zenica]] nalazi se 79 džamija koje pripadaju Medžlisu Islamske zajednice Zenica, [[Zeničko muftijstvo]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=DŽEMATI – MIZZenica |url=https://mizzenica.ba/medzlis/dzemati/ |publisher=Medžlis Islamske zajednice Zenica |access-date=3. 5. 2024 |date=8. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Naziv !! Mjesto !! Koordinate !! Izgrađena !!width=&quot;300px&quot;| Napomene
|-
| Džamija Al-Amin || [[Donji Čajdraš]] ||| {{coord|44.189379|17.873279}} || 2011. ||
|-
| Džamija Arnauti || [[Arnauti (Zenica)|Arnauti]] ||| {{coord|44.201032|18.055513}} || 1982. || Rekonstruisana i obnovljena 2002–2008.
|-
| Džamija Babići || [[Orahovica (Zenica)|Orahovica]] || {{coord|44.329492|17.844119}} || 1974. ||
|-
| Babinska džamija || [[Drugavci]] || {{coord|44.238225|18.007640}} || 1961. || Srušena 2012, nova izgrađena 2014.
|-
| [[Bijela džamija (Novo Radakovo)|Bijela džamija Radakovo]]|| [[Zenica]] – Novo Radakovo || {{coord|44.194471|17.932173}} || 2008. ||
|-
| Bijela džamija || [[Putovići]] || {{coord|44.161018|17.972007}} || 2001. ||
|-
| Džamija Bistrica || [[Bistrica (Zenica)|Bistrica]] || {{coord|44.357212|17.902318}} || 1976. ||
|-
| [[Džamija Blatuša]] || [[Zenica]] – Blatuša || {{coord|44.210489|17.914955}} || 2000. ||
|-
| [[Džamija Bosna]] || [[Zenica]] – Bilino Polje || {{coord|44.207197|17.908235}} || 2014. ||
|-
| Džamija Briznik || [[Briznik]] || {{coord|44.204029|18.031723}} || 2012. ||
|-
| [[Džamija Broda]]&lt;br&gt;(Džamija Mala Broda)
| [[Zenica]] – Mala Broda || {{coord|44.195022|17.892446}} || 2008. || Mesdžid sagrađen 1995. na mjestu današnje džamije
|-
| Džamija na Dobriljenu || [[Dobriljevo]] || {{coord|44.177014|17.880579}} || 1972. ||
|-
| Džamija Donja Gračanica&lt;br&gt;(Gračanička džamija) || [[Donja Gračanica (Zenica)|Donja Gračanica]] || {{coord|44.233363|17.909746}} || 1980. ||
|-
| Džamija Donja Vraca&lt;br&gt;(Vratačka džamija) || [[Donja Vraca]] || {{coord|44.256986|17.892382}} || 1969. ||
|-
| Džamija Drivuša || [[Drivuša]]|| {{coord|44.175086|17.970703}} || 2016. ||
|-
| [[Ensar džamija]] || [[Zenica]] – Babina Rijeka || {{coord|44.20147|17.92516}} || 1998. ||
|-
| Džamija Gladovići || [[Gladovići (Zenica)|Gladovići]] || {{coord|44.300834|17.932615}} || 1966. ||
|-
| Džamija Gnjusi || [[Gnjusi (Zenica)|Gnjusi]] || {{coord|44.180626|17.947390}} || 1984. ||
|-
| Gorička džamija || [[Gorica (Zenica)|Gorica]] || {{coord|44.151596|17.970571}} || 1986. ||
|-
| Džamija Gornja Mahala || [[Orahovica (Zenica)|Orahovica]] || {{coord|44.331959|17.846798}} || 1970. ||
|-
| Džamija Gornja Zenica || [[Gornja Zenica]] || {{coord|44.175151|17.908901}} || 1971. ||
|-
| Džamija Gradišće || [[Gradišće (Zenica)|Gradišće]] || {{coord|44.240277|17.876565}} || 1937. ||
|-
| Džamija Grm || [[Grm (Zenica)|Grm]] || {{coord|44.201439|17.870917}} || 2002. ||
|-
| [[Jalijska džamija]] || [[Zenica]] – Jalija || {{coord|44.19854|17.91751}} || 1600. || Obnavljana 1966, 1999. i 2014.
|-
| Džamija Jastrebac || [[Jastrebac (Zenica)|Jastrebac]] || {{coord|44.344334|17.829245}} || 1990. ||
|-
| Džamija Kasapovići || [[Kasapovići (Zenica)|Kasapovići]] || {{coord|44.223916|17.971034}} || 2005. ||
|-
| Džamija Klopče || [[Zenica]] – Klopče || {{coord|44.196729|17.954923}} || 1977. ||
|-
| [[Kočevska džamija]] || [[Zenica]] – Centar || {{coord|44.19964|17.90769}} || 1557. (stara džamija) || Nova džamija izgrađena 1990.
|-
| Džamija Kolići || [[Kolići]] || {{coord|44.361382|17.892621}} || 1989. ||
|-
| Džamija Koprivna || [[Koprivna (Zenica)|Koprivna]] || {{coord|44.288774|17.920989}} || 2003. ||
|-
| Džamija Kozarci || [[Kozarci]] || {{coord|44.214568|17.863248}} || 1996. ||
|-
| Džamija Lašva || [[Lašva (Zenica)|Lašva]] || {{coord|44.125481|17.942984}} || 1996. ||
|-
| Džamija Lokvine || [[Lokvine]] || {{coord|44.204681|17.853771}} || 1935. ||
|-
| Džamija Lokvine–Luke&lt;br&gt;(Centralna džamija Lokvine) || [[Lokvine]] || {{coord|44.205127|17.857308}} || 2009. ||
|-
| Džamija Lukovo Polje || [[Zenica]] – Lukovo Polje|| {{coord|44.190436|17.945205}} || 2004. ||
|-
| Malezijska džamija&lt;br&gt;(As-Sahabah) || [[Orahovica (Zenica)|Orahovica]] || {{coord|44.329646|17.858906}} || 2010. ||
|-
| Džamija Moščanica || [[Mošćanica]] || {{coord|44.166236|18.017356}} || 2007. ||
|-
| Nemilska džamija || [[Nemila]] || {{coord|44.330932|17.912272}} || 1938. ||
|-
|Nova džamija Nemila
|[[Nemila]]
|{{coord|44.328953|17.912280}}
|2024.
|U sklopu džamije nalazi se Islamski centar Nemila.
|-
| Džamija Nur || Zenica - Perin Han (Nur Han) || {{coord|44.187083|17.963626}} || 2004. ||
|-
| Džamija Obrenovci || [[Obrenovci]] || {{coord|44.216029|17.857352}} || 2001. ||
|-
| [[Orahovička džamija]]&lt;br&gt;(Džamija Kovačevići) || [[Nemila]] - [[Orahovica (Zenica)|Orahovica]] || {{coord|44.330543|17.852370}} || 1936. || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Renovirana 1979.&lt;br&gt;Ne koristi se od 2010.
|-
| Džamija Orahovička rijeka || [[Nemila]] || {{coord|44.333530|17.895731}} || 2010. ||
|-
| [[Osman-agina džamija]]&lt;br&gt;(Janjička džamija) || [[Janjići (Zenica)|Janjići]] || {{coord|44.155180|17.961679}} || 1626. ||
|-
| [[Osman-čelebijina džamija (Zenica)|Osman-čelebijina džamija]]&lt;br&gt;(Potočka džamija) || [[Zenica]] – Centar || {{coord|44.19798|17.90972}} || krajem 15. stoljeća || Obnovljena 2004. sa istim izgledom
|-
| Džamija Pehare || [[Zenica]] – Pehare || {{coord|44.220221|17.916402}} || 2004. ||
|-
| Džamija Pepelari || [[Pepelari]] || {{coord|44.303912|18.037665}} || 1976. ||
|-
| Džamija Peševići || [[Peševići]] || {{coord|44.233457|17.970274}} || 1980. ||
|-
| Džamija Poca || [[Poca]] || {{coord|44.233668|17.984860}} || 2012. ||
|-
| Džamija Pojske || [[Pojske]] || {{coord|44.243472|17.820398}} || 1967. ||
|-
| Džamija Poljice || Zenica - Poljice|| {{coord|44.186720|17.946076}} || 1997. ||
|-
| Džamija Ponirak || [[Ponirak]] || {{coord|44.279723|17.912899}} || 1986. ||
|-
| Džamija Pridražići || [[Tetovo (Zenica)|Tetovo]] – Pridražići|| {{coord|44.239849|17.889735}} || 2012. ||
|-
| Džamija Puhovac || [[Puhovac (Zenica)|Puhovac]] || {{coord|44.214114|18.049349}} || 2000. ||
|-
| Džamija Radinovići || [[Radinovići (Zenica)|Radinovići]] || {{coord|44.225606|18.065327}} || 1968. ||
|-
| [[Džamija Safija]] || [[Zenica]] – Brist || {{coord|44.20387|17.90102}} || 2016. ||
|-
| [[Sejmenska džamija (Zenica)|Sejmenska džamija]] || [[Zenica]] – Centar || {{coord|44.195978|17.916883}} || početkom 16. stoljeća || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].'''
Obnavljana 1976. i 2002.
|-
| Džamija Seoci || [[Vrhpolje (Zenica)|Vrhpolje]] || {{coord|44.233441|18.047149}} || nepoznato ||
|-
| Džamija Smajići || [[Smajići]] || {{coord|44.351068|17.882562}} || 2003. ||
|-
| Džamija Stara Nemila || [[Nemila]] || {{coord|44.330312|17.919708}} || 1998. ||
|-
| Džamija Starina || [[Starina]] || {{coord|44.367888|17.914483}} || 1962. || Nova džamija izgrađena 2009.
|-
| Džamija Stranjani || [[Stranjani]] || {{coord|44.230980|17.837861}} || 1934. ||
|-
| [[Sultan Ahmedova džamija (Zenica)|Sultan Ahmedova džamija]]&lt;br&gt;(Čaršijska džamija) || [[Zenica]] – Centar || {{coord|44.199360|17.912719}} || prije 1506. || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]'''&lt;br&gt;Obnavljana 1506, 1872, 1914, 1986–1987, te 1996.&lt;br&gt;Rekonstruisana 2011–2015.
|-
| [[Džamija sultana Mehmeda II el-Fatiha]]&lt;br&gt;(Vrandučka džamija) || [[Vranduk (Zenica)|Vranduk]] || {{coord|44.291775|17.904241}} || 1460. || '''[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]''' kao dio graditeljske cjeline [[Tvrđava Vranduk|starog grada Vranduka]]
|-
| Džamija Šehida&lt;br&gt;(Ričička džamija) || [[Zenica]] – Ričice || {{coord|44.222395|17.919602}} || 2004. ||
|-
| Džamija Šehidi Vrselja || [[Pojske]] || {{coord|44.248544|17.825008}} || 1989. || Rekonstruisana 2005.
|-
| Džamija Šerići || [[Šerići (Zenica)|Šerići]] || {{coord|44.357719|17.814057}} || 2003. ||
|-
| Džamija Talami || [[Zenica]] – Crkvice || {{coord|44.208761|17.930093}} || 1981. ||
|-
| Džamija Tetovo || [[Tetovo (Zenica)|Tetovo]]|| {{coord|44.229599|17.886636}} || 1964. ||
|-
| Džamija Tišina || [[Tišina (Zenica)|Tišina]] || {{coord|44.165385|17.983663}} || 1971. ||
|-
| Džamija Topčić Polje || [[Topčić Polje]] || {{coord|44.356247|17.932083}} || 1974. ||
|-
| Džamija Trešnjeva Glava || [[Trešnjeva Glava]] || {{coord|44.258236|18.023552}} || 2009. ||
|-
| [[Džamija Trgovišće]] || [[Zenica]] – Trgovišće || {{coord|44.190350|17.908080}} || 2007. ||
|-
| Džamija Vakifa || [[Gornja Gračanica]] – Čekote || {{coord|44.267609|17.957595}} || 1936. ||
|-
| Džamija Varda || [[Briznik]] || {{coord|44.211665|18.028622}} || 1986. ||
|-
| Džamija Varošište || [[Ponirak]] || {{coord|44.281643|17.915326}} || 2017. ||
|-
| Džamija Vukotići || [[Nemila]] – [[Vukotići (Zenica)|Vukotići]] || {{coord|44.341093|17.821088}} || 1990. ||
|-
| Džamija Zahići || [[Zahići]] || {{coord|44.241924|18.050058}} || 2007. ||
|-
| Džamija Zapoda || [[Tetovo (Zenica)|Tetovo]] – [[Gradišće (Zenica)|Gradišće]] || {{coord|44.241312|17.884894}} || 2005. ||
|}

==Zvornik==
* [[Hadžijina džamija]] ([[Kula Grad]])
* [[Džamija Begsuja]] ([[Zvornik]])
* [[Džamija Divič]] ([[Divič]])
* [[Džamija Donja Kamenica]] ([[Donja Kamenica (Zvornik)|Donja Kamenica]])
* [[Džamija Drinjača]] ([[Drinjača (Zvornik)|Drinjača]])
* [[Džamija Dugi Dio]] ([[Dugi Dio]])
* [[Džamija Đulići]] ([[Đulići (Zvornik)|Đulići]])
* [[Džamija Glumina]] ([[Glumina (Zvornik)|Glumina]])
* [[Džamija Gornja Kamenica]] ([[Gornja Kamenica (Zvornik)|Gornja Kamenica]])
* [[Džamija Gornji Šepak]] ([[Gornji Šepak]])
* [[Džamija Grbavci]] ([[Grbavci Donji]])
* [[Džamija Hasići]] ([[Snagovo]])
* [[Džamija Jošanica]] ([[Jošanica (Zvornik)|Jošanica]])
* [[Džamija Karakaj]] ([[Karakaj]])
* [[Džamija Klisa]] ([[Klisa (Zvornik)|Klisa]])
* [[Džamija Križevići]] ([[Križevići]])
* [[Džamija Kula Grad]] ([[Kula Grad]])
* [[Džamija Kušlat]] ([[Paljevići]])
* [[Džamija Lupe]] ([[Kučić Kula]])
* [[Džamija Novo Selo]] ([[Novo Selo (Zvornik)|Novo Selo]])
* [[Džamija Redžići]] ([[Glodi]])
* [[Džamija Skočić]] ([[Skočić]])
* [[Džamija Snagovo]] ([[Gornje Snagovo]])
* [[Džamija Sultanovići]] ([[Sultanovići (Zvornik)|Sultanovići]])
* [[Džamija Zamlaz]]  ([[Zvornik]])
* [[Mehmed Čelebijina džamija u Kozluku|Mehmed Čelebijina džamija]] ([[Kozluk]])
* [[Riječka džamija]] ([[Zvornik]])

==Žepče==
* [[Gornjomahalska džamija]]
* [[Priječka džamija]]
* [[Stara džamija (Žepče)]]
* [[Ferhatpašina džamija (Žepče)]] (napravljena 1568)
* [[Trzanska džamija|Alibegova džamija]] (obnovljena 2017)

== Kulturne baštine Bosne i Hercegovine ==
Spisak [[džamija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] izgrađenih od [[15. vijek]]a do danas zaštićenih kao spomenici kulturne baštine Bosne i Hercegovine:

* [[Aladža džamija]], [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
* [[Alaudinova (Šadrvanska) džamija]], [[Visoko]]
* [[Arnaudija džamija (Banja Luka)|Arnaudija džamija]], [[Banja Luka]]
* [[Azizija džamija (Šamac)|Azizija džamija]], [[Šamac]]
* [[Gazi Husrev-begova džamija|Begova džamija]], [[Sarajevo]]
* [[Careva džamija (Sarajevo)]], [[Sarajevo]]
* [[Balaguša džamija|Čaršijska džamija,]] [[Livno]]
* [[Čaršijska džamija u Konjicu]], [[Konjic]]
* [[Čaršijska džamija u Tomislavgradu|Čaršijska džamija]], [[Tomislavgrad]]
* [[Čelebića džamija u Donjoj Bijenji]], [[Nevesinje]]
* [[Dizdareva džamija]], [[Jajce]]
* [[Džamija u Umoljanima]], [[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo (FBiH)]]
* [[Džamija Esme sultanije]], [[Jajce]]
* [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhat-pašina džamija]] (Ferhadija), [[Banja Luka]]
* [[Fethija džamija (Bihać)]], [[Bihać]]
* [[Husejnija džamija]], [[Gradačac]]
* [[Karađoz-begova džamija]], [[Mostar]]
* [[Ljubovića džamija u Odžaku (Nevesinje)]], [[Nevesinje]]
* [[Jeni džamija]], [[Travnik]]
* [[Jusuf-pašina &quot;Kuršumlija&quot; džamija]], [[Maglaj]]
* [[Musa-pašina džamija (Nova Kasaba)]], [[Milići]]
* [[Osman-pašina džamija]], [[Trebinje]]
* [[Repovačka džamija]], [[Konjic]]
* [[Sejmenska džamija (Zenica)]]
* [[Stara drvena džamija u Tuholju]], Kladanj
* [[Sultan Sulejmanova džamija (Blagaj)]], [[Mostar]]
* [[Sultan Selimova džamija]], [[Knežina]], [[Sokolac]]
* [[Šarena džamija (Travnik)|Šarena džamija]] (Sulejmanija), [[Travnik]]
* [[Šišman Ibrahim-pašina džamija]], [[Počitelj]]
* [[Tabačka džamija u Visokom]], [[Visoko]] - Restaurirana, drveni minaret
* [[Veli-dedina džamija]], [[Stolac]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.islamskazajednica.ba Zvanični sajt Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]

{{Spisak džamija u Evropi}}

[[Kategorija:Spiskovi|Džamija]]
[[Kategorija:Džamije u Bosni i Hercegovini|*]]
[[Kategorija:Spiskovi džamija po državama|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Džamije u Evropi]]
[[Kategorija:Spisak religijskih objekata u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu|Džamije u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>kxuh2stxutawxd51imuxeqf5eix96k5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srednjobosanski kanton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4438</id>
    <revision>
      <id>3916642</id>
      <parentid>3915808</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T20:18:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916642</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22244" sha1="qebg8tw35ii9jkzn2co9dtv6304vpah" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| zvanično_ime                   = Srednjobosanski kanton
| izvorno_ime                    = Kanton Središnja Bosna&lt;br&gt;Средњобосански кантон
| vrsta_teritorije               = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]
| ime_genitiv                    = Srednjobosanskog kantona
| zastava                        = Flag of Central Bosnia.svg
| grb                            = Coat of arms of Central Bosnia.svg
| uzrečica                       =
| himna                          =
| karta                          = Central Bosnia in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
| opis_karte                     = Lokacija Srednjobosanskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
| nalazi_se_u_sastavu            = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| podjela_vrsta2                 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| podjela_ime2                   = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| glavno_sjedište                = [[Travnik]]
| glavno_sjedište_koordinate     = {{coord|44|13|38.3|N|17|40|01.4|E|type:city|display=inline,title}}
| najveći_grad                   = [[Travnik]]
| službeni_jezik                 = [[Bosanski jezik|bosanski]]&lt;br /&gt;[[Srpski jezik|srpski]]&lt;br /&gt;[[Hrvatski jezik|hrvatski]]&lt;ref name=&quot;ustav&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/srednjobosanski-kanton/ustav-srednjobosanskog-kantona.html|title=Ustav Srednjobosanskog kantona|date=8. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Srednjobosanskog kantona]]|access-date=8. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| sistem_pisanja                 = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;
| etničke_grupe                  = 57,58% [[Bošnjaci]]&lt;br /&gt;38,33% [[Hrvati]]&lt;br /&gt;1,19% [[Srbi]]&lt;br /&gt;2,90% [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| religija                       =
| demonim                        =
| upravni_oblik                  = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]]
| titula_vladara                 = [[Spisak premijera Srednjobosanskog kantona|Premijer]]
| vladar                         = [[Tahir Lendo]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
| titula_vladara2                = [[Skupština Srednjobosanskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]]
| vladar2                        = [[Dražen Matišić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| zakonodavstvo                  = [[Skupština Srednjobosanskog kantona|Skupština]]
| tip_suvereniteta               = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]]
| nastanak                       =
| događaj1                       = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine)
| događaj_datum1                 = januar 1993.
| događaj2                       = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone)
| događaj_datum2                 = 18. mart 1994.
| događaj3                       = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone)
| događaj_datum3                 = 14. decembar 1995.
| događaj4                       = Proglašen [[Ustav Srednjobosanskog kantona|Ustav kantona]]
| događaj_datum4                 = 28. mart 1996.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/hr/9-uncategorised/98-ustav.html|title=Službene novine Srednjobosanskog kantona|date=28. 3. 1996|website=sbk-ksb.gov.ba|publisher=[[Skupština Srednjobosanskog kantona]]|access-date=8. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| događaj5                       = Uspostavljeni kantoni
| događaj_datum5                 = 12. juni 1996.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024|archive-date=21. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241121003958/https://hrcak.srce.hr/file/303059|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| događaj6                       =
| događaj_datum6                 =
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| površina                       = 3.189
| procenat_vode                  =
| stanovnika                     = {{Gubitak}}254.686&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
| stanovnika_godina              = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| procjena                       = {{Gubitak}}245.633&lt;ref name=&quot;FZS&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Srednjobosanski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Srednjobosanski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=8. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| procjena_godina                = 2022
| gustoća                        = 79,86
| bdp_ukupno                     =
| bdp_godina                     =
| bdp_per_capita                 =
| bdp_nominalni_ukupno           =
| bdp_nominalni_godina           =
| bdp_nominalni_per_capita       =
| hdi                            = {{Gubitak}}0.782&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&amp;years=2021&amp;interpolation=0&amp;extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2021
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| gini                           =
| gini_godina                    =
| gini_nivo                      =
| valuta                         = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]])
| vremenska_zona                 = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena       = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma                  = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najviša_tačka_ime              = [[Nadkrstac]] ([[Vranica]])
| najviša_tačka_metara           = 2112
| najveće_jezero_ime             = [[Veliko Plivsko jezero]]
| najveće_jezero_površina        = 3,3
| najveća_rijeka_ime             = [[Vrbas]]
| najveća_rijeka_dužina          = 250
| vozacka_strana                 = desna
| pozivni_broj                   = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 30]]
| iso_kod                        = [[ISO 3166-2:BA|BA-06]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}}
| internetski_nastavak           = [[.ba]]
| veb-sajt                       =
}}
[[Datoteka:Travnik Panorama 2.JPG|mini|[[Travnik]], glavni grad kantona. ]]
'''Srednjobosanski kanton''' ('''SBK''') jedan je od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od ukupno 11 općina i grada [[Novi Travnik]], dok je glavno sjedište kantona općina [[Travnik]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.federalna.ba/novom-travniku-dodjeljen-status-grada-ap70o|title=Novom Travniku dodjeljen status grada}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SBK&quot; /&gt;

Srednjobosanski kanton na sjeveru i sjeverozapadu graniči sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na istoku sa [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskim]], na jugoistoku sa [[Kanton Sarajevo|Sarajevskim]], na jugu sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskim kantonom]] i na zapadu sa [[Kanton 10|Kantonom 10]]. Sa 254.686 stanovnika (2013) i 79,86 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Srednjobosanski kanton je i po broju stanovnika i po gustoći naseljenosti peti među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa površinom od 3.189&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; peti u FBiH, što čini 12,21% površine Federacije i 6,23% površine Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Popis_2013&quot;/&gt;

==Geografija==
Kanton obuhvata geografsko jezgro Bosne i Hercegovine. Ovaj kanton svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistočne dijelove makro regiona Bosanska krajina, a istočnom polovinom koindicira sa krajnjim sjeverozapadnom područjima sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije. Karakteristika  kantona su izrazito planisko-brdsko područje (300–2110 m), sa najvišim vrhom [[Nadkrstac]] na planini [[Vranica|Vranici]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.tzsbk.com/o-kantonu.html|title=O kantonu|website=www.tzsbk.com|language=hr-hr|access-date=23. 12. 2017|archive-date=11. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171111060335/http://www.tzsbk.com/o-kantonu.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Najveće rijeke su [[Vrbas]] i [[Lašva (rijeka)|Lašva]]. Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo područje na značajnu tranzitnost u svim smjerovima (sjever-jugoistok-zapad) i nivoima (Bosna i Hercegovina, Balkan, i dalje Zapadna Evropa, Mala Azija i Bliski Istok). Klimatske karakteristike su planinsko-kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za riječne doline i nadmorsku visinu.

Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima sjeverozapad-jugoistok ([[Bihać]]-[[Travnik]]-[[Sarajevo]]-[[Goražde]]) i sjeveroistok-jugozapad ([[Tuzla]]-[[Zenica]]-[[Travnik]]-[[Bugojno]]-[[Mostar]]-[[Ploče]], odnosno [[Neum]], te od [[Bugojno|Bugojna]] za pravac [[Livno]]-[[Split]]).

== Historija ==
Prije početka rata u Bosni i Hercegovini općina [[Jezero (općina)|Jezero]] (danas u Republici Srpskoj) je pripadala općini [[Jajce]], dok su [[Dobretići]] pripadali Skender Vakufu (danas također u Republici Srpskoj). Historija današnjeg Srednjobosanskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Srednjobosanski kanton zvanično je konstituiran 20. septembra 1995. kao jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]].

== Politika i administracija ==
Srednjobosanski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Srednjobosanski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Srednjobosanski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, [[Zastave i grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|policija]], [[Ministarsvo nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Srednjobosanskog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Srednjobosanskog kantona|zdravstvo]], socijalna zaštita, promet).

Građani Srednjobosanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini Srednjobosanskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu SBK sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) i kolacije [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=18&amp;Itemid=33|title=Vlada SBK - KSB - Ustav|last=Administrator|website=www.sbk-ksb.gov.ba|access-date=23. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Imenovana-Vlada-Srednjobosanskog-kantona/309319|title=Imenovana Vlada Srednjobosanskog kantona|last=Fena|newspaper=Nezavisne novine|language=sr-Latn|access-date=23. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Municipalities of Central Bosnia Canton.png|mini|Općine u Srednjobosanskom kantonu|265x265piksel]]
Na lokalnom nivou građani Srednjobosanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 12 općina.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Općina
!Broj naselja
!Broj stanovnika
!Gustoća
!Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
|-
|[[Bugojno]]
|78
|31.470
|87,2
|361
|-
|[[Busovača]]
|47
|17.910
|113,4
|159
|-
|[[Dobretići]]
|18
|1.629
|27,6
|59
|-
|[[Donji Vakuf]]
|68
|13.985
|43,7
|320
|-
|[[Fojnica]]
|55
|12.356
|40,4
|306
|-
|[[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
|52
|20.933
|52,1
|402
|-
|[[Jajce]]
|58
|27.258
|80,4
|339
|-
|[[Kiseljak]]
|82
|20.722
|125,6
|165
|-
|[[Kreševo]]
|27
|5.273
|35,4
|149
|-
|''[[Novi Travnik|Grad Novi Travnik]]''
|52
|23.832
|98,5
|242
|-
|[[Travnik]]
|90
|53.482
|101,1
|529
|-
|[[Vitez (općina)|Vitez]]
|34
|25.836
|162,5
|159
|-
|'''Srednjobosanski kanton'''
|'''661'''
|'''254.686'''
|'''79,86'''
|'''3.189'''
|}

== Stanovništvo ==
Srednjobosanski kanton prema popisu iz 2013. godine ima 254.686 stanovnika i gustoću od 79.86 stanovnika/km², čime je po broju staonvnika i po gustoći peti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dok su Dobretići, Gornji i Donji Vakuf, Fojnica i Kreševo veoma rijetko naseljene općine, ostatak kantona je srednje naseljen.
{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|desno1=%|maks=100|ime_stuba4=[[Srbi]]|ime_stuba3=Ostali|ime_stuba2=[[Hrvati]]|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|float=right|cifra_stuba4=1.195|boja_stuba1=#228B22|cifra_stuba3=2.891|cifra_stuba2=38.33|cifra_stuba1=57.58|boja_stuba4=#FF0000|boja_stuba3=#403021|boja_stuba2=#007FFF|naslov=Etničke grupe u SBK 2013.}}{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    =
| vrsta_naseljenog_mjesta  = SBK
| maticni_broj             =
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;SBK&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;SBK&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 254686
| g2013_bosnjaci           = 146652
| g2013_srbi               = 3043
| g2013_hrvati             = 97629
| g2013_bosanci            = 1441
| g2013_romi               = 1347
| g2013_muslimani          = 1216
| g2013_bosanciihercegovci = 378
| g2013_albanci            = 154
| g2013_jugosloveni        = 55
| g2013_ukrajinci          = 2
| g2013_crnogorci          = 60
| g2013_turci              = 94
| g2013_slovenci           = 25
| g2013_pravoslavci        = 28
| g2013_makedonci          = 17
| g2013_nisu_izjasnili     = 1014
| g2013_nepoznato          = 1108
| g1991_ukupno             = 331782
| g1991_muslimani          = 143678
| g1991_srbi               = 37805
| g1991_hrvati             = 129822
| g1991_jugosloveni        = 13764
}}

== Privreda i infrastruktura ==
[[Datoteka:PC 96.jpg|mini|Poslovni centar PC-96 u Vitezu, najveći prodajni kompleks u Srednjoj Bosni]]
Na području kantona razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području kantona. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za kanton tako i za Bosnu i Hercegovinu.

Od energetskih sirovina ističu se [[lignit]] na području Vrbaske doline, mrki ugalj na području Lašvanske doline i zemni plin na području Kiseljaka.

Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području [[Jajce|Jajca]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]]; rude željeza – [[magnetit]], [[hematit]] i [[limonit]]i na području planine [[Radovan]]; rude [[gips]]a na području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]]; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]] , te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, krečnjaci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području [[Kiseljak]]a, [[Fojnica|Fojnice]] i [[Bugojno|Bugojna]].

Od ukupne površine kantona 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare.

Područje kantona spada u red brdsko-planinskih poljoprivrednih područja, gdje dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivredne kulture: žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž), povrće (krompir, kupus, luk, grah) i krmno bilje (travno djetelinske smjese, djetelina, silažno krmno bilje, stočna repa).
[[Datoteka:Donji Vakuf, silnice na Travnik.jpg|mini|Magistralni put [[Magistralni put M5|M5]] kod [[Travnik]]a]]
U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Područje je izuzetno bogato rijeka i ima velike mogućnosti izgradnje mini hidroelektrana, ribnjaka i turističkih objekata.

=== Infrastruktura ===

====Saobraćaj ====
Kanton ima dosta visok nivo katergorizirane putne mreže. Obuhvaća gornje dijelove tri odvojena sliva rijeka [[Vrbas]], [[Fojnica]] i [[Lašva (rijeka)|Lašva]]. Energetski uvjeti su povoljni. Na području kantona postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 260,6&amp;nbsp;km i regionalnih u dužini od 337&amp;nbsp;km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama pretežno optičkim vodom.

Kroz Srednjobosanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi:
*Sa zapada na istok: [[Magistralni put M5]] ([[Bihać]]-[[Foča]]) i [[Magistralni put M 16.4|M16.4]] ([[Bugojno]]-[[Travnik]])
* Sa juga na sjever: [[Magistralni put M16]] ([[Gradiška]]-[[Kazaginac]]) i [[Magistralni put M16.2|M16.2]] ([[Bugojno]]-[[Jablanica]])&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=24. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

==== Obrazovanje ====
U Srednjobosanskom kantonu postoji ukupno 32 državnih i 4 privatnih srednjih škola. U SBK postoji ukupno 3 privatnih univerziteta (dva u Travniku i jedan u Kiseljaku), dok državnih univerziteta nema.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|language=en-US|access-date=24. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|title=Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|language=en-US|access-date=24. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227085229/http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Zdravstvo ====
Glavna bolnica u Srednjobosanskom kantonu je kantonalna bolnica u Travniku. Pored toga, postoje još dvije opće bolnice u Bugojnu i Novoj Biloj, jedna specijalna bolnica u Travniku te brojni domovi zdravlja i privatne klinike.

== Politika ==
=== Kantonalna skupština ===
[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 30 zastupnika.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/7/206/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:56%;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj
glasova
!%
!Ukupan
broj mandata
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka demokratske akcije]]
|36.479
|33,40
|11
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u Srednjobosanskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSSSR]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=Napomena 2|grupa=koalicija}}
|29.596
|27,10
|9
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|12.306
|11,27
|4
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narod i pravda]]
|8.469
|7,75
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]]
|6.827
|6,25
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] je u Srednjobosanskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]].|naziv=Napomena 5|grupa=koalicija}}
|5.390
|4,94
|2
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
! colspan=&quot;2&quot; |99.067
!30
|}

== Također pogledajte ==
* [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Canton Central Bosnia}}
* [http://www.sbk-ksb.gov.ba/ Zvanična stranica Vlade srednjobosanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170507123132/http://www.sbk-ksb.gov.ba/ |date=7. 5. 2017 }}
* [http://www.tzsbk.com/ Turistička zajednica srednjobosanskog kantona]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Srednjobosanski kanton}}

[[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Srednjobosanski kanton]]</text>
      <sha1>qebg8tw35ii9jkzn2co9dtv6304vpah</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zapadnohercegovački kanton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5255</id>
    <revision>
      <id>3916703</id>
      <parentid>3824281</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T09:17:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19975" sha1="i1xyyjee56nqqavbu4n99wcmhbieh9j" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| zvanično_ime                   = Zapadnohercegovački kanton
| izvorno_ime                    = Западнохерцеговачки кантон&lt;br&gt;Županija Zapadnohercegovačka{{Efn|[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] je 7. jula 1998. donio presudu gdje, između ostalog, naziv &quot;županija&quot; nije u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije BiH]]. Međutim, kantonalne vlasti ga idalje koriste.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/open_page_nw.php?l=bs&amp;pid=178|title=Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998.|date=7. 7. 1998|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;}}
| vrsta_teritorije               = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]
| ime_genitiv                    = Zapadnohercegovačkog kantona
| zastava                        =
| grb                            =
| uzrečica                       =
| himna                          =
| karta                          = West Herzegovina in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
| opis_karte                     = Lokacija Zapadnohercegovačkog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
| nalazi_se_u_sastavu            = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| podjela_vrsta2                 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| podjela_ime2                   = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| glavno_sjedište                = [[Široki Brijeg]]
| glavno_sjedište_koordinate     = {{coord|43|22|59.8|N|17|35|35.0|E|type:city|display=inline,title}}
| najveći_grad                   = [[Široki Brijeg]]
| službeni_jezik                 = [[Bosanski jezik|bosanski]]&lt;br /&gt;[[Hrvatski jezik|hrvatski]]&lt;ref name=&quot;ustav&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.skupstina-zzh.ba/Opsirnije.aspx?id=475&amp;isPrint=True|date=26. 3. 1996|website=skupstina-zzh.ba|publisher=[[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona]]|access-date=10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| sistem_pisanja                 = {{hlist|[[Latinica]]}}&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;
| etničke_grupe                  = 98,7% [[Hrvati]]&lt;br /&gt;0,8% [[Bošnjaci]]&lt;br /&gt;0,1% [[Srbi]]&lt;br /&gt;0,4% [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| religija                       =
| demonim                        =
| upravni_oblik                  = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]]
| titula_vladara                 = [[Spisak premijera Zapadnohercegovačkog kantona|Premijer]]
| vladar                         = [[Predrag Čović]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| titula_vladara2                = [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]]
| vladar2                        = [[Ivan Jelčić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| zakonodavstvo                  = [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|Skupština]]
| tip_suvereniteta               = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]]
| nastanak                       =
| događaj1                       = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine)
| događaj_datum1                 = januar 1993.
| događaj2                       = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone)
| događaj_datum2                 = 18. mart 1994.
| događaj3                       = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone)
| događaj_datum3                 = 14. decembar 1995.
| događaj4                       = Proglašen [[Ustav Zapadnohercegovačkog kantona|Ustav kantona]]
| događaj_datum4                 = 26. mart 1996.&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;
| događaj5                       = Uspostavljeni kantoni
| događaj_datum5                 = 12. juni 1996.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024|archive-date=21. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241121003958/https://hrcak.srce.hr/file/303059|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| događaj6                       =
| događaj_datum6                 =
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| površina                       = 1.362,2
| procenat_vode                  =
| stanovnika                     = {{Gubitak}}94.898&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
| stanovnika_godina              = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| procjena                       = {{Gubitak}}92.390&lt;ref name=&quot;FZS&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Zapadnohercegova%C4%8Dki-kanton-po-kantonima.pdf|title=Zapadnohercegovački kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| procjena_godina                = 2022
| gustoća                        = 69,67
| bdp_ukupno                     =
| bdp_godina                     =
| bdp_per_capita                 =
| bdp_nominalni_ukupno           = {{Rast}}$375,8 miliona
| bdp_nominalni_godina           = Procjena 2022.
| bdp_nominalni_per_capita       = {{Rast}}$9.568
| hdi                            = {{Gubitak}}0.803&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&amp;years=2021&amp;interpolation=0&amp;extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2021
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| gini                           =
| gini_godina                    =
| gini_nivo                      =
| valuta                         = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]])
| vremenska_zona                 = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena       = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma                  = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najviša_tačka_ime              = Pločno ([[Čvrsnica]])
| najviša_tačka_metara           = 2228
| najveće_jezero_ime             = [[Blidinje jezero]]
| najveće_jezero_površina        = 5,25
| najveća_rijeka_ime             = [[Trebižat]]
| najveća_rijeka_dužina          = 51,3
| vozacka_strana                 = desna
| pozivni_broj                   = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 39]]
| iso_kod                        = [[ISO 3166-2:BA|BA-08]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}}
| internetski_nastavak           = [[.ba]]
| veb-sajt                       =
}}
[[Datoteka:Panorama-Široki07393.JPG|mini|[[Široki Brijeg]], glavni grad kantona. ]]
[[Datoteka:Municipalities and Cities of West Herzegovina Canton.png|mini|Lokalne zajednice kantona]]
'''Zapadnohercegovački kanton''' ('''ZHK''') jedan je od 10 kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od grada [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] i još tri općine.

Zapadnohercegovački kanton na sjeveru graniči sa [[Kanton 10|Kantonom 10]], na sjeveroistoku i istoku sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]] te na zapadu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Zapadnohercegovački kanton je sa 94.898 stanovnika (2013) četvrti među kantonima, dok je sa 69,67 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; peti po gustoći.  Ukupna površina kantona iznosi 1362,2&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što čini 5,21% površine Federacije BiH i 2,66% teretorije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

== Geografija ==
Kanton je smješten u [[jugozapad]]nom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa sjedištem u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Površina kantona iznosi 1.362,2&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što čini 5,21% površine [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Kanton se nalazi u Hercegovini, regiji po kojoj je kanton dobio ime.

Prostire se od sjeverne strane planine [[Čvrsnica|Čvrsnice]] pa sve do granice sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] na zapadu i jugu, dok s istoka graniči sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskim kantonom]]. Kroz kanton protječu tri rijeke: [[Lištica (rijeka)|Lištica]], [[Trebižat]] i [[Ričina (rijeka)|Ričina]]. Najviši planinski vrh je Pločno (2228 m) na [[Čvrsnica|Čvrsnici]].

== Historija ==
Historija današnjeg Zapadnohercegovačkog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]], a u decembru iduće taj kanton je potpisivanjem dejtonskog mirovnog sporazuma zvanično postao dio Federacije Bosne i Hercegovine. 26. marta 1996. godine Zapadnohercegovački kanton zvanično je konstituisan kao jedan od deset kantona FBiH.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id_kategorija=1&amp;id=10|title=SKUPŠTINA ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE|website=www.skupstina-zzh.ba|language=hr|access-date=1. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Politika i administracija ==
Zapadnohercegovački kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Zapadnohercegovački kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, [[Grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstvo unutrašnjih poslova Zapadnohercegovačkog kantona|policija]], [[Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zapadnohercegovačkog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarsvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Zapadnohercegovačkog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite Zapadnohercegovačkog kantona|zdravstvo]], socijalna zaštita, promet).

Građani Zapadnohercegovačkog kantona kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 25 zastupnika u kantonalnoj Skupštini. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu kantona sačinjava koalicija  [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vladazzh.com/sastav-vlade.aspx|title=Sustav Vlade ŽZH|last=ŽZH|first=Vlada|website=www.vladazzh.com|access-date=1. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;

Na lokalnom nivou građani Zapadnohercegovačkom kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u dvije općine i dva grada.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Općina
!Broj naselja
!Broj stanovnika (2013)
!Gustoća (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
!Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
|-
|[[Grude]]
|13
|17.308
|78,4
|220,8
|-
|''[[Ljubuški|Grad Ljubuški]]''
|35
|28.184
|96,3
|292,7
|-
|[[Posušje]]
|20
|20.477
|44,4
|461,1
|-
|''[[Široki Brijeg|Grad Široki Brijeg]]''
|34
|28.929
|74,6
|387,6
|-
|'''Zapadnohercegovački kanton'''
|102
|94.898
|69,7
|1.362,2
|}

=== Neustavni grb i zastava kantona ===
Grb i zastavu Zapadnohercegovačkog kantona, koji su identični obilježjima samoproglašene, međunarodno nepriznate paradržave [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] proglasio je neustavnim, jer predstavljaju samo jedan konstutivni narod, [[Hrvati|Hrvate]], čime je povrijeđen princip nacionalne ravnopravnosti naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Uprkos tome, kantonalne vlasti i dalje koriste ta obiležja.

&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Datoteka:Coat of arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|Grb
Datoteka:Flag of Herceg-Bosna.png|Zastava
&lt;/gallery&gt;

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Županija-zh09212.JPG|mini|Zgrada vlade kantona u Širokom Brijegu]]
Zapadnohercegovački kanton prema popisu iz 2013. godine ima 94.989 stanovnika (četvrti u FBiH), dok gustoća izosi 69,7 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (peti u FBiH).

Godine 2016. učešće osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika ZHK iznosio je 13,3%, udio radnog kontingenta stanovništva 66,7% i udio osoba između 0 i 14 godina 20%.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=1. 1. 2018|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819094958/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Godine 2013. ukupan broj domaćinstava u Zapadnohercegovačkom kantonu iznosio je 25.081, a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosio je 3,77. Najveći osoba živi u domaćinstvu sa četiri člana (4.716 ili 18,8%), dva člana (4.584 ili 18,28%) i tri člana (3.831 ili 15,27%).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|title=Rezultati popisa|last=|first=|date=|website=popis.gov.ba|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=1. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Zapadnohercegovački kanton
| maticni_broj             = 8
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = 
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              =
| g1971_izvor              = 
| g2013_ukupno             = 94898
| g2013_bosnjaci           = 718
| g2013_srbi               = 101
| g2013_hrvati             = 93725
| g2013_bosanci            = 1
| g2013_muslimani          = 7
| g2013_bosanciihercegovci = 5
| g2013_albanci            = 53
| g2013_jugosloveni        = 1
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_crnogorci          = 3
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 66
| g2013_nepoznato          = 164
| g1991_ukupno             = 88992
| g1991_muslimani          = 1611
| g1991_srbi               = 231
| g1991_hrvati             = 86164
| g1991_jugosloveni        = 278
}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Godina
!Rođeni
!Umrli
!Prirodni&lt;br /&gt;priraštaj
!Zaključeni&lt;br /&gt;brakovi
!Razvedeni&lt;br /&gt;brakovi
|-
|2018.
|749
|819
| −75
|405
|15
|-
|2019.
|716
|831
| −115
|375
|24
|}

==Privreda i infrastruktura ==
[[Datoteka:A1 - Bijaca (1).JPG|mini|Autoput [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]] kod [[Bijača|Bijače]]]]

=== Privreda ===
Glavni aduti privrednog razvoja Zapadnohercegovačkog kantona je povoljan geoprometni položaj (smješten na [[Evropski put E73|paneuropskom koridoru 5C]] i blizina prema Hrvatskoj, to jest [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]), mnoštvo prirodnih resursa (energetski izvori vjetra i sunca, te mnoštvo prirodnih ljepota za razvoj turizma) te puno obradive površine za razvoj poljoprivrede.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mg-zzh.com/images/dokumenti/strategija_hr.pdf|title=Strategija razvoja Zapadnohercegovačkog kantona|last=|first=|date=|website=mg-zzh.com|publisher=Ministarstvo privrede Zapadnohercegovačkog kantona|access-date=1. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20170628043600/http://www.mg-zzh.com/images/dokumenti/strategija_hr.pdf|archive-date=28. 6. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Zapadnohercegovački kanton je drugi najrazvijeniji kanton Federacije BiH. GDP po glavi stanovnika ZHK je prema procjeni iz 2012. godine iznosio 5826 KM, što je te godine činilo 83,2% prosjeka FBiH (7001 KM).

=== Infrastruktura ===

==== Saobraćaj ====

===== Putevi =====
Kroz Zapadnohercegovački kanton prolaze sljedeći magistralni putevi:
* Sa zapada na istok: Magistralni put [[Magistralni put M6|M6]] ([[Grude]] – [[Trebinje]]) i [[Magistralni put M6.1|M6.1]] ([[Resanovci]] – [[Gacko]])
Ukupna dužina magistralnih puteva u Zapadnohercegovačkom kantonu iznosi 125,51 kilometara.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=1. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;

==== Obrazovanje ====
U Zapadnohercegovačkom kantonu postoji ukupno 12 srednjih škola (osam državnih i četiri privatnih), dok na području Širokog Brijega djeluje Akademija likovnih umjetnosti kao sastavnica Univerziteta u Mostaru (hrv. Sveučilišta u Mostaru).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|access-date=1. 1. 2018|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|title=Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|access-date=1. 1. 2018|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227085229/http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==
=== Kantonalna skupština ===
[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 25 zastupnika.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/7/208/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:56%;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj
glasova
!%
!Ukupan
broj mandata
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u Zapadnohercegovačkom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] i [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]].|naziv=Napomena 4|grupa=koalicija}}
|25.880
|63,26
|14
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
|6.483
|15,85
|4
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|svijetlo|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska republikanska stranka]]
|3.068
|7,50
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP BiH|svijetlo|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava BiH]]
|1.971
|4,82
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSPdAS BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević BiH]]
|1.713
|4,19
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne]]
|1.430
|3,50
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
! colspan=&quot;2&quot; |40.545
!23
|}

== Također pogledajte ==
* [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|West Herzegovina Canton}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.vladazzh.com/ Zvanični sajt Zapadnohercegovačkog kantona]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Zapadnohercegovački kanton}}

[[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Zapadnohercegovački kanton]]</text>
      <sha1>i1xyyjee56nqqavbu4n99wcmhbieh9j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Karlovački mir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5627</id>
    <revision>
      <id>3916593</id>
      <parentid>3832028</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:18:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43204-27</username>
        <id>184400</id>
      </contributor>
      <comment>Pisalo je Varšavski mir, a zapravo je Vašvarski, na koji upućuje i link.</comment>
      <origin>3916593</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4895" sha1="jkombce4bm6waf3jfa8s8nibst7pynj" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Место закључења карловачког мира 1699..JPG|mini|260px|Kapela mira u Sremskim Karlovcima, mjesto potpisivanja Karlovačkog mira 1699.]]
'''Karlovački mir''' ({{Jez-de|Friede von Karlowitz}}; {{Jez-tr|Karlofça Antlaşması}}) potpisan je 1699. u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] (današnja [[Vojvodina]], [[Srbija]]), na završetku [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] (1683–1699) između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] na jednoj strani i [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]], [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], [[Papinska Država|Papinske Države]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] na drugoj strani.

== Pozadina ==
Po isteku dvadesetogodišnjeg [[Vašvarski mir|Vašvarskog mira]] između Osmanlijske i [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], na vidiku se sve jasnije pokazivala mogućnost novog rata. Naime, u Osmanskom Carstvu [[Mehmed IV|Mehmeda Četvrtoga]] glavnu riječ vodile su političke snage uvjerene u mogućnost konačnog uništenja habsburške sile i povratka na staru slavu i moć Osmanskog Carstva. Tako je godine 1683. veliki vezir [[Kara Mustafa-paša]] pod zidine Beča doveo vojsku od 250.000 ljudi. Međutim, [[Beč]] je izdržao, a konačan udarac Osmanlijama zadali su šurjak [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva|cara Leopolda Prvoga]], [[Karlo Lotarinški]], i poljski kralj [[Jan Sobjeski]], koji su 12. septembra 1683. uništili osmanlijsku vojsku. Tako se rat, isprva s osmanlijske strane planiran kao rat za eliminaciju Beča kao najozbiljnijeg protivnika, pretvorio u opći rat za potiskivanje turske moći iz toga dijela Evrope. Leopold Prvi sklapanjem saveza s Venecijom proširio je rat na područje od [[Dunav]]a do [[Crna Gora|Crne Gore]], te su se oblikovale tri ratne linije – Ugarska, Dalmacija i Slavonija. Do 1687. najveći dio Ugarske, Slavonije i Hrvatske bio je oslobođen od osmanlijske prevlasti, a carska je vojska prodrla do [[Beograd]]a. Nakon zastoja koji je nastupio uslijed napada francuskog kralja [[Luj XIV, kralj Francuske|Luja Četrnaestog]] na habsburške posjede na Rajni, te osmanlijskog poraza kod Slankamena 1691, konačan preokret ratnih zbivanja donijela je pobjeda carskog vojskovođe [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] 11. augusta 1697. u bici kod Sente na Tisi, čime je skršena vojna moć novog [[Mustafa II|sultana Mustafe Drugog]].

== Mirovni ugovor ==
Nakon ratova koje je Osmansko Carstvo koncem 17. stoljeća vodilo sa Habsburškom Monarhijom i Mletačkom Republikom, a naročito poslije iscrpljujućeg &quot;šesnaestogodišnjeg&quot; [[Bečki rat|Bečkog rata]], posredstvom Engleske, Španske i Holandije, uslijedili su mirovni pregovori zaraćenih strana u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]. Osmansko Carstvo je zaključilo mirovni ugovor s Austrijom 26. januara, a 12 dana kasnije, 7. februara 1699, s Mletačkom Republikom. Najveći broj članova ovih ugovora se odnosio na područje Bosne, kao pograničnog dijela Osmanskog Carstva. Prema odredbama Karlovačkog mira Osmansko Carstvo trajnoje  izgubilo sve svoje posjede u Slavoniji, Lici, Krbavi i Dalmaciji, čime je znatno smanjen teritorij [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluk]]. Ovi mirovni pregovori su zaključeni na principu [[uti possidetis]], što znači da je svaka strana zadržala one teritorije koje je u tom trenutku kontrolirala. Upravo ovim ugovorom započinje proces formiranja i oblikovanja savremenih granica [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

== Značenje ==
Njime su utvrđena sjeverna, zapadna i jugozapadna granica Bosne koja je išla tokovima rijeka [[Una|Une]], [[Sava|Save]] i [[Cetina|Cetine]]. Granice Bosne i Hercegovine su neznatno korigirane kasnijim mirovnim ugovorima, prvo [[Požarevački mir|Požarevačkim]] iz 1718, zatim [[Beogradski mir|Beogradskim]] iz 1739, te [[Svištovski mir|Svištovskim]], sklopljenim 1791. i u tom okviru su potvrđene odlukama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878.

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Treaty of Karlowitz}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{Sporazumi Osmanskog Carstva}}

[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1699.]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Osmanskog Carstva]]
[[Kategorija:Sremski Karlovci]]
[[Kategorija:Sporazumi Poljsko-Litvanske Unije]]
[[Kategorija:Sporazumi Svetog Rimskog Carstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Mletačke Republike]]
[[Kategorija:Sporazumi Papinske Države]]
[[Kategorija:Sporazumi Ruskog Carstva]]
[[Kategorija:1699. u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:1699. u Poljsko-Litvanskoj Uniji]]
[[Kategorija:1699. u Svetom Rimskom Carstvu]]
[[Kategorija:1699. u Papinskoj Državi]]
[[Kategorija:1699. u Ruskom Carstvu]]
[[Kategorija:Historijski dokumenti]]</text>
      <sha1>jkombce4bm6waf3jfa8s8nibst7pynj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sapna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5734</id>
    <revision>
      <id>3916606</id>
      <parentid>3915726</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T15:18:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916606</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16336" sha1="fe3hqkwwvqowvw82ood8108ugwbe5vd" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Sapna (višeznačnica)}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Sapna
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Općina Sapna
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Sapna - panoramio (cropped).jpg
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Sapna
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Sapna grb.jpg
| grb_alt                    = 
| etimologija                = 
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = Sapna municipality.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Sapna u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|29|38.9|N|19|00|06.9|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Zudin Mahmutović&lt;ref&gt;{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/82/0 |website=www.izbori.ba |access-date=11. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Pokret demokratske akcije|PDA]]
| površina_naselja           = 9.34
| površina_općine            = 122.35
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 2027
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 11178
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 75 411
| pozivni_broj               = (+387) 35
| matični_broj_naselja       = 163520&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 11312
| veb-sajt                   = {{URL|http://opcinasapna.ba/}}
| fusnote                    = 
| mapframe_id                = Q12756669
}}
'''Sapna''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] u sjeveroistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

== Historija ==
Prostor Sapne u izvorima se vezuje za srednjovjekovnu [[Župa|župu]] Sapnu, a u [[Osmansko carstvo|osmanskom periodu]] za [[Nahija|nahiju]] Sapnu u sastavu [[Zvornički sandžak|Zvorničkog sandžaka]].&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot;&gt;{{cite web|url=https://opcinasapna.ba/2015-06-30-12-33-02/historija|title=Historija|website=Općina Sapna|access-date=13. 3. 2026|archive-date=16. 2. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260216201025/https://opcinasapna.ba/2015-06-30-12-33-02/historija|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Omerovic1604&quot;&gt;{{cite journal|last=Omerović|first=Edhem|year=2016|title=Popis nahije Sapna iz 1604. godine|url=https://bastina.ba/wp-content/uploads/2016/03/izdavastvo_2016_20161123_bastina_8_radovi_1_Pro%C5%A1lost_Edhem_Omerovi%C4%87_POPIS-NAHIJE-SAPNA-IZ-1604_GODINE.pdf|journal=Baština sjeveroistočne Bosne|volume=VIII|pages=49–85|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U administrativnom smislu savremena općina Sapna formirana je 18. marta 1998. godine podjelom prijeratne općine [[Zvornik]].&lt;ref name=&quot;Opcina1998&quot;&gt;{{cite web|url=https://opcinasapna.ba/|title=Općina Sapna - zvanična prezentacija|website=Općina Sapna|access-date=13. 3. 2026|archive-date=11. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260311013001/http://www.opcinasapna.ba/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
Sapna se kao administrativno-teritorijalni pojam spominje još u srednjem vijeku, a na starijim kartama zabilježen je naziv '''Župa Sapna'''.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt; Na području Sapne sačuvan je veći broj [[stećak]]a, što se u lokalnoj historiografiji uzima kao pokazatelj kontinuirane naseljenosti ovoga prostora u srednjem vijeku.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;

Prema podacima koje donosi Edhem Omerović na osnovu osmanskih izvora i deftera, srednjovjekovna župa Sapna najvjerovatnije je obuhvatala najmanje 34 sela, odnosno prostor koji je u osmanskom periodu u velikoj mjeri nastavio egzistirati kao nahija Sapna.&lt;ref name=&quot;Omerovic1604&quot; /&gt;

=== Osmanski period ===
Nakon osmanskog osvajanja Sapna se spominje kao [[nahija]] u sastavu [[Zvornički sandžak|Zvorničkog sandžaka]], koji je, prema dostupnim podacima, formiran oko 1480. godine.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Omerovic1604&quot; /&gt; Sapna je u tom periodu bila važno komunikacijsko područje između [[Zvornik]]a i [[Teočak]]a.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;

Defter iz 1604. godine predstavlja jedan od važnijih izvora za proučavanje naselja, demografskih prilika i teritorijalnog obuhvata nahije Sapna u ranom novom vijeku.&lt;ref name=&quot;Omerovic1604&quot; /&gt;

=== Austro-Ugarska i jugoslavenski period ===
Za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] Sapna je pripadala zvorničkom kotaru (srezu).&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt; I u doba [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] ostala je u sastavu sreza Zvornik, u okviru tuzlanskog okruga.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;

Nakon Drugog svjetskog rata Sapna je neko vrijeme zadržala status općinskog središta, ali je 1958. godine, nakon gašenja zvorničkog sreza i njegovog pripajanja tuzlanskom, općina Sapna pripojena općini Zvornik.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
Do početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] područje današnje Sapne nalazilo se u sastavu općine Zvornik.&lt;ref name=&quot;Opcina1998&quot; /&gt; U presudama i sažecima presuda [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-ja]] utvrđeno je da su u proljeće 1992. godine na području općine Zvornik izvršeni napadi na bošnjačka naselja te prisilna premještanja i deportacije nesrpskog stanovništva; među primjerima koji se navode jesu događaji u [[Divič]]u i [[Kozluk]]u.&lt;ref name=&quot;ICTYKrajisnik&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/060927_Krajisnik_summary_en.pdf|title=Judgement Summary for Momčilo Krajišnik|date=27. 9. 2006|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sud Bosne i Hercegovine je 2021. godine djelimično potvrdio optužnicu u predmetu ''Šemsudin Muminović i drugi'', koja se odnosi na ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u mjestu [[Pantići]], Sapna, Zvornik, za period od 1992. do 1994. godine.&lt;ref name=&quot;SudBiHMuminovic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/1955|title=S1 1 K 039396 20 Kri Mujo Muratović i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U vezi s događajima nakon pada [[Srebrenica|Srebrenice]], MKSJ je u skupu usaglašenih činjenica naveo da su 19. jula 1995. pripadnici [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] kod [[Nezuk]]a zarobili 11 Bošnjaka iz kolone koja se povlačila iz Srebrenice te da je 10 njih pogubljeno.&lt;ref name=&quot;ICTYNezuk&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/perisic/tdec/en/090819.pdf|title=Decision in respect of Srebrenica agreed facts|date=19. 8. 2009|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Nezuk je danas jedna od mjesnih zajednica općine Sapna.&lt;ref name=&quot;MZSapna&quot;&gt;{{cite web|url=https://opcinasapna.ba/2015-06-30-12-33-02/mjesne-zajednice|title=Mjesne zajednice|website=Općina Sapna|access-date=13. 3. 2026|archive-date=16. 2. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260216211811/https://opcinasapna.ba/2015-06-30-12-33-02/mjesne-zajednice|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Savremeni period ===
Savremena općina Sapna počela je egzistirati 18. marta 1998. godine, kada se na osnovu odluke [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Federalnog parlamenta]] prvi put sastalo Općinsko vijeće Sapna.&lt;ref name=&quot;Opcina1998&quot; /&gt; Nastala je podjelom prijeratne općine Zvornik na općinu Zvornik u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i općinu Sapna u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Opcina1998&quot; /&gt;

U savremenoj administrativnoj organizaciji općina obuhvata mjesne zajednice Baljkovica, Donji Zaseok, Goduš, Kobilići, Kovačevići, Kraljevići, Međeđa, Nezuk, Rastošnica, Sapna, Skakovica, Vitinica, Zaseok i Žuje-Šarci.&lt;ref name=&quot;MZSapna&quot; /&gt;

== Geografija ==
=== Geografski položaj ===
{{Susjedne općine
 | S  = [[Teočak]]
 | SZ = [[Lopare]]
 | SI = [[Teočak]]&lt;br&gt;[[Zvornik]]
 | Z  = [[Kalesija]]
 | I  = [[Zvornik]]
 | J  = [[Kalesija]], [[Zvornik]]
 | JZ = [[Kalesija]]
 | JI = [[Zvornik]]
}}

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Sapne|Spisak naseljenih mjesta u općini Sapna}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Sapna ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Sapna
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 11312
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 127/28) |work=fzs.ba |access-date= 9. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 11178
| g2013_bosnjaci           = 10827
| g2013_srbi               = 234
| g2013_hrvati             = 3
| g2013_bosanci            = 12
| g2013_romi               = 39
| g2013_muslimani          = 32
| g2013_albanci            = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 10
| g2013_nepoznato          = 11
| g1991_ukupno             = 4436
| g1991_muslimani          = 3956
| g1991_srbi               = 430
| g1991_hrvati             = 6
| g1991_jugosloveni        = 16
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Sapna ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Sapna
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 163520
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=http://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 2027
| g2013_bosnjaci           = 2023
| g2013_nisu_izjasnili     = 3
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 1807
| g1991_muslimani          = 1722
| g1991_srbi               = 46
| g1991_hrvati             = 6
| g1991_jugosloveni        = 14
| g1981_ukupno             = 1660
| g1981_muslimani          = 1652
| g1981_srbi               = 2
| g1981_jugosloveni        = 2
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_crnogorci          = 2
| g1971_ukupno             = 1070
| g1971_muslimani          = 1025
| g1971_srbi               = 33
| g1971_jugosloveni        = 3
| g1971_crnogorci          = 2
| g1971_albanci            = 2
}}

== Sapna danas ==
Veći dio bivše općine Zvonik Daytonskim sporazumom je pripao Republici Srpskoj. Manji dio, naselja: Sapna, Goduš, Kraljevići, Međeđa, Rastošnica, Rožanj i dijelovi naselja Baljkovica, Kiseljak, Nezuk, Vitinica i Zaseok pripao je Federaciji. Na tom dijelu, površine 118&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, formirana je nova općina - općina Sapna.

Područje ove općine je izrazito poljoprivredno. Njen brdsko - planinski položaj je pogodan za razvoj voćarstva i uzgoj stoke. Da bi se mogla razvijati savremena proizvodnja, potrebno je izgraditi infrastrukturne objekte: puteve, električnu mrežu, uvesti mehanizaciju, podići pogon za preradu poljoprivrednih proizvoda. Neki od ovih projekata su već u znatnoj mjeri realizirani. Stanovništvo kontinuirano emigrira u zapadnoeuropske zemlje, posebno mladi.

== Institucije ==
Osim općine, Sapna ima i policijsku stanicu, Dom zdravlja, filijale penzionog i zdravstvenog osiguranja, poštu, banku, elektro-distribuciju, radio stanicu Radio Glas Drine, civilnu zaštitu, nekoliko filijala različitih osiguravajućih kuća, osnovnu i srednju školu. Osim toga, ovdje egzistira i nekoliko privatnih firmi sa ograničenom proizvodnom aktivnošću.

== Sport ==
Nogometni klub Vitezovi Sapna je osnovan [[1997]]. godine i otada se takmičio u kantonalnim ligama Tuzlanskog kantona. U prve dvije godine postojanja klub je prešao iz 3. u 1. kantonalnu ligu. Domaće utakmice igrao je u Rastošnici a po izgradnji stadiona, na Gradskom stadionu u Sapni. Zbog nedostatka sredstava klub je ugašen 2006. godine. Osim ovog kluba postojali su i FK Jedinstvo iz Nezuka i FK Moča iz Goduša, ali su i oni kratkotrajno funkcionisali. Jedino je opstao klub iz Vitinice koji je 1999. godine osnovan pod imenom FK Mladost a od 2006. godine nosi ime OFK Vitinica. OFK Vitinica svoje domaće utakmice igra na Gradskom stadionu u Sapni a trenutno se takmičio u Prvoj ligi Tuzlanskog kantona do 2012. godine kada je ugašen.

2016. godine osnovan je FK Sapna koji baštini historiju FK Vitezovi Sapna i FK Mladost Vitinica. Takmiči se u posljednjem rangu - 3. kantonalnoj ligi Tuzlanskog kantona u kojoj u posljednje 4 sezone zauzima 2. mjesto i svaki put ne uspijeva da se plasira u viši rang. Pored nogometnih klubova, Sapna ima i Odbojkaški klub invalida &quot;Drina&quot; Sapna, koji se već godinama takmiči u Prvoj ligi Bosne i Hercegovine. Ovaj klub svoje domaće utakmice odigrava u Sportskoj dvorani u Sapni.

== Također pogledajte ==
* [[Marš mira]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sapna Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinasapna.ba/ Zvanični sajt općine Sapna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150529083053/http://www.opcinasapna.ba/ |date=29. 5. 2015 }}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Tuzlanski kanton}}
{{Općina Sapna}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]]
[[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]]
[[Kategorija:Sapna|*]]
[[Kategorija:Zvornik]]</text>
      <sha1>fe3hqkwwvqowvw82ood8108ugwbe5vd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čelić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8095</id>
    <revision>
      <id>3916716</id>
      <parentid>3848759</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T11:11:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12590" sha1="9w18vxpusa3m00fnn3rgd1btd6rub1g" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Čelić
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Općina Čelić
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = {{multiple image
| total_width              = 300
| border                   = infobox
| perrow                   =
| caption_align            = center
| image1                   = Ratkoviči.jpg
| image2                   = Sajam jagoda u Čeliću, 2024.jpg
}}
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Od vrha, s lijeva na desno: Panorama [[Ratkovići (Čelić)|Ratkovića]] u Čeliću, tradiocionalni sajam &quot;jagodastog voća&quot;.
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Opstina-celic-grb.jpg
| grb_alt                    = 
| etimologija                = 
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = Čelić municipality.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Čelić u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|43|17.8|N|18|49|18.3|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Tuzlanski kanton]]
| općina                     = Čelić
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Admir Hrustanović&lt;ref name=&quot;izbori2020&quot;&gt;{{cite web |title=Čelić |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/52/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| površina_ukupno            = 
| površina_naselja           = 13.45
| površina_općine            = 136.23
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_ukupno        = 
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 3436
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 10502
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 75 246
| pozivni_broj               = (+387) 35
| matični_broj_naselja       = 171107&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 11231
| veb-sajt                   = {{URL|https://opcinacelic.ba}}
| fusnote                    = 
| mapframe_id                = Q12756703
}}
'''Čelić''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene [[općina|općine]] u sjeveroistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] koji se nalazi na brežuljkastim i blago brdovitim padinama [[Majevica|Majevice]] i dijelovima ravne [[Posavina|Posavine]], nadmorske visine od 140 – 711 metara. Zauzima površinu od 140&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a na ovom prostoru živi oko 12.000 stanovnika. Sastavni je dio [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]].
Graniči sa općinama [[Srebrenik]], [[Tuzla]], [[Lopare]] i [[Brčko]] Distriktom.&lt;ref name=&quot;O Općini&quot;&gt;{{Cite web|url=https://opcinacelic.ba/o-opcini-1|title=O Općini|website=Općina Čelić - Službena web stranica|access-date=9. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

Administrativni, kulturni i privredni centar je Čelić, smješten na magistralnom putu [[Tuzla]]-[[Brčko]], na mjestu gdje se sastaju rijeke Gnjica i Šibošnica. Na području općine prisutno je više nekropola [[stećak]]a, dvije džamije iz Osmanskog perioda i više objekata narodnog graditeljstva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mostarski.ba/celic/|title=Upoznajmo BiH/Općina Čelić - Mostarski.ba|date=13. 9. 2020|website=mostarski.ba|language=en-US|access-date=9. 10. 2024|archive-date=9. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241009214502/https://mostarski.ba/celic/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Općina Čelić.svg|mini|desno|265px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Geografski položaj općine Čelić&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;]]
=== Geografski položaj ===
{{Susjedne općine
 | S  = [[Brčko]]
 | SZ = [[Brčko]]&lt;br&gt;[[Srebrenik]]
 | SI = [[Brčko]]&lt;br&gt;[[Lopare]]
 | Z  = [[Srebrenik]]
 | I  = [[Lopare]]
 | J  = [[Tuzla]]
 | JZ = [[Srebrenik]]&lt;br&gt;[[Tuzla]]
 | JI = [[Lopare]]&lt;br&gt;[[Tuzla]]
}}

== Historija ==
Godine 1991. općina [[Lopare]] u čijem je sastavu bila teritorija današnje općine Čelić pristupila je zajednici Srpske autonomne oblasti Semberije i Majevice.

Privremena skupština koju su sačinjavali odbornici [[Bošnjaci|Bošnjackog]] i [[Hrvati|Hrvatskog]] naroda kao i predsjednici Savjeta i Skupština mjesnih zajednica, 2. novembra 1991. donijela je odluku o raspisivanju referenduma za izdvajanje iz Skupštine općine [[Lopare]] i SAO Semberije i Majevice po mjesnim zajednicama [[Koraj (Lopare)|Koraj]], Čelić, [[Ratkovići (Čelić)|Ratkovići]], [[Brnjik]], [[Vražići (Čelić)|Vražići]], [[Velino Selo (Čelić)]], [[Sitari]], [[Humci]], [[Nahvioci]], [[Šibošnica]] i [[Drijenča]].

Referendum je održan 17. i 18. novembra 1991. Rezultat referenduma bio je da se preko 99% stanovništva izjasnio za izdvajanje iz općine [[Lopare]] i formiranje općine Čelić. Rezultati referenduma dostavljeni su Vladi i Skupštini [[Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;O Općini&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/359628900/BILTEN-%C4%8CELI%C4%86-HISTORIJA-docx|title=Bilten Čelić Historija {{!}} PDF|website=Scribd|language=en|access-date=9. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

Nakon referenduma pristupilo se izradi Elaborata o ekonomskoj opravdanosti formiranja općine Čelić. Na čelu tima za izradu Elaborata bio je [[Abdulah Kovačević]]. U ratnom periodu, Predsjedništvo R BiH je 10. marta 1994. donijelo uredbu sa zakonskom snagom o obrazovanju općine Čelić.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Spisak naseljenih mjesta u općini Čelić}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Čelić ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Čelić
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 11231
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 10502
| g2013_bosnjaci           = 9341
| g2013_srbi               = 192
| g2013_hrvati             = 843
| g2013_bosanci            = 35
| g2013_romi               = 15
| g2013_muslimani          = 18
| g2013_bosanciihercegovci = 1
| g2013_albanci            = 6
| g2013_jugosloveni        = 2
| g2013_pravoslavci        = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 36
| g2013_nepoznato          = 10
| g1991_ukupno             = 7010
| g1991_muslimani          = 5101
| g1991_srbi               = 597
| g1991_hrvati             = 1183
| g1991_jugosloveni        = 47
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naselje Čelić ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Čelić
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 171107
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 3436
| g2013_bosnjaci           = 3374
| g2013_srbi               = 4
| g2013_bosanci            = 14
| g2013_romi               = 10
| g2013_muslimani          = 10
| g2013_bosanciihercegovci = 1
| g2013_albanci            = 4
| g2013_nisu_izjasnili     = 13
| g2013_nepoznato          = 4
| g1991_ukupno             = 3215
| g1991_muslimani          = 3006
| g1991_srbi               = 106
| g1991_hrvati             = 10
| g1991_jugosloveni        = 59
| g1981_ukupno             = 2987
| g1981_muslimani          = 2824
| g1981_srbi               = 78
| g1981_hrvati             = 7
| g1981_jugosloveni        = 59
| g1981_crnogorci          = 2
| g1981_albanci            = 7
| g1981_madari             = 2
| g1981_makedonci          = 2
| g1971_ukupno             = 2691
| g1971_muslimani          = 2547
| g1971_srbi               = 88
| g1971_hrvati             = 10
| g1971_jugosloveni        = 21
| g1971_albanci            = 11
| g1961_ukupno             = 2555
| g1961_muslimani          = 2290
| g1961_srbi               = 110
| g1961_hrvati             = 26
| g1961_jugosloveni        = 99
| g1961_albanci            = 5
| g1961_madari             = 4
| g1961_makedonci          = 2
| g1961_crnogorci          = 7
}}

== Mjesne zajednice ==
Općinu Čelić sačinjavaju mjesne zajednice: Čelić, [[Ratkovići (Čelić)|Ratkovići]], [[Brnjik]], [[Vražići (Čelić)|Vražići]], [[Velino Selo (Čelić)|Velino Selo]], [[Šibošnica]], [[Nahvioci]], [[Humci]] i [[Drijenča]].

== Grb općine Čelić ==
[[Datoteka:Opstina-celic-grb.jpg|lijevo|mini|Grb općine Čelić]]
Grb općine Čelić se sastoji od šest elemenata: utvrde kao simbola odbrane, saća kao simbola marljivosti, polumjeseca i zvijezde kao simbola [[Islam]]a i [[Bošnjaci|Bošnjaka]], cvijeta s dva reda od po dvanaest latica, koje simboliziraju naselja od kojih se sastoji općina. Unutrašnji red peteljki je crven, a vanjski zelen, osim jedne peteljke koja se crveno-bijelo šahirana, označavajući [[Hrvati|hrvatsko]] stanovništvo općine. Zlatni lijljan je državotvorni simbol, a izlazeće sunce znak je novog svitanja općine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nacelnik.net/opstina/opstina-celic/|title=Čelić|website=Nacelnik|language=en-US|access-date=9. 10. 2024|archive-date=9. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241009213213/https://nacelnik.net/opstina/opstina-celic/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Čelić Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://opcinacelic.ba/ Zvanični sajt općine Čelić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111210619/http://wp.celic.com.ba/ |date=11. 1. 2016 }}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Tuzlanski kanton}}
{{Općina Čelić}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]]
[[Kategorija:Čelić|*]]
[[Kategorija:Lopare]]</text>
      <sha1>9w18vxpusa3m00fnn3rgd1btd6rub1g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zeničko-dobojski kanton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9455</id>
    <revision>
      <id>3916708</id>
      <parentid>3846532</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T09:59:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26391" sha1="8lfvox0xu6ysb4xcr90gk6za2vptus3" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| zvanično_ime                   = Zeničko-dobojski kanton
| izvorno_ime                    = Зеничко-добојски кантон
| vrsta_teritorije               = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]
| ime_genitiv                    = Zeničko-dobojskog kantona
| zastava                        = Flag of Zenica-Doboj.svg
| grb                            = Coat of arms of Zenica-Doboj.svg
| uzrečica                       =
| himna                          =
| karta                          = Zenica-Doboj in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
| opis_karte                     = Lokacija Zeničko-dobojskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
| nalazi_se_u_sastavu            = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| podjela_vrsta2                 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| podjela_ime2                   = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| glavno_sjedište                = [[Zenica]]
| glavno_sjedište_koordinate     = {{coord|44|12|12.8|N|17|54|28.2|E|type:city|display=inline,title}}
| najveći_grad                   = [[Zenica]]
| službeni_jezik                 = [[Bosanski jezik|bosanski]]&lt;br /&gt;[[Srpski jezik|srpski]]&lt;br /&gt;[[Hrvatski jezik|hrvatski]]&lt;ref name=&quot;ustav&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/zenicko-dobojskog-kantona/ustav-zenicko-dobojskog-kantona.html|title=Ustav Zeničko-dobojskog kantona|date=5. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| sistem_pisanja                 = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;
| etničke_grupe                  = 82,2% [[Bošnjaci]]&lt;br /&gt;12,0% [[Hrvati]]&lt;br /&gt;1,5% [[Srbi]]&lt;br /&gt;4,3% [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref name=&quot;Popis_2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| religija                       =
| demonim                        =
| upravni_oblik                  = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]]
| titula_vladara                 = [[Spisak premijera Zeničko-dobojskog kantona|Premijer]]
| vladar                         = [[Nezir Pivić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
| titula_vladara2                = [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]]
| vladar2                        = [[Ćazim Huskić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
| zakonodavstvo                  = [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|Skupština]]
| tip_suvereniteta               = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]]
| nastanak                       =
| događaj1                       = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine)
| događaj_datum1                 = januar 1993.
| događaj2                       = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone)
| događaj_datum2                 = 18. mart 1994.
| događaj3                       = Proglašen [[Ustav Zeničko-dobojskog kantona|Ustav kantona]]
| događaj_datum3                 = 20. septembar 1995.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zdk.ba/budzet/item/158-ustav-zeni%C4%8Dko-dobojskog-kantona|title=Službene novine Zeničko-dobojskog kantona|date=20. 9. 1995|website=zdk.ba|publisher=[[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024|archive-date=5. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240105191105/https://www.zdk.ba/budzet/item/158-ustav-zeni%C4%8Dko-dobojskog-kantona|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| događaj4                       = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone)
| događaj_datum4                 = 14. decembar 1995.
| događaj5                       = Uspostavljeni kantoni
| događaj_datum5                 = 12. juni 1996.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024|archive-date=21. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241121003958/https://hrcak.srce.hr/file/303059|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| događaj6                       =
| događaj_datum6                 =
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| površina                       = 3.344,1
| procenat_vode                  =
| stanovnika                     = {{Gubitak}}364.433&lt;ref name=&quot;Popis_2013&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
| stanovnika_godina              = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| procjena                       = {{Gubitak}}352.114&lt;ref name=&quot;FZS&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Zeni%C4%8Dko-dobojski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Zeničko-dobojski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| procjena_godina                = 2022
| gustoća                        = 108,97
| bdp_ukupno                     =
| bdp_godina                     =
| bdp_per_capita                 =
| bdp_nominalni_ukupno           =
| bdp_nominalni_godina           =
| bdp_nominalni_per_capita       =
| hdi                            = {{Gubitak}}0.782&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&amp;years=2021&amp;interpolation=0&amp;extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2021
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| gini                           =
| gini_godina                    =
| gini_nivo                      =
| valuta                         = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]])
| vremenska_zona                 = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena       = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma                  = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najviša_tačka_ime              = [[Tajan]]
| najviša_tačka_metara           = 1297
| najveće_jezero_ime             =
| najveće_jezero_površina        =
| najveća_rijeka_ime             =
| najveća_rijeka_dužina          =
| vozacka_strana                 = desna
| pozivni_broj                   = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 32]]
| iso_kod                        = [[ISO 3166-2:BA|BA-04]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}}
| internetski_nastavak           = [[.ba]]
| veb-sajt                       =
}}
'''Zeničko-dobojski kanton''' ('''ZDK''') jest jedan od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od grada [[Zenica|Zenice]], [[Visoko]]g, [[Zavidovići|Zavidovića]] i još 9 općina.

Zeničko-dobojski kanton na sjeveroistoku i sjeveru graniči sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na sjeveroistoku i istoku sa [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskim kantonom]], na jugu sa [[Kanton Sarajevo|Sarajevskim]], na jugozapadu i zapadu sa [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskim]] te na istoku sa Republikom Srpskom. Sa 385.067 stanovnika (2013) Zeničko-dobojski je, nakon Sarajevskog i Tuzlanskog, treći kanton po broju stanovnika u Federaciji BiH, dok je sa 3.343,3&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; treći po površini u FBiH, što čini 12,81% površine Federacije Bosne i Hercegovine i 6,72% površine Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Popis_2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/KantBr4.pdf|title=Zeničko-dobojski kanton u brojkama|last=|first=|date=|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=8. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zedoturizam.ba/index.php/bs/o-kantonu/o-ze-do-kantonu|title=O Ze-do kantonu|website=www.zedoturizam.ba|access-date=8. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171112055906/http://www.zedoturizam.ba/index.php/bs/o-kantonu/o-ze-do-kantonu|archive-date=12. 11. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Kanton je smješten u centralnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa sjedištem u [[Zenica|Zenici]]. Kroz kanton teku rijeke [[Krivaja]], [[Usora (rijeka)|Usora]] te [[Bosna (rijeka)|Bosna]], na kojoj dolini leži većina općina u ZDK. Najveća planina Zeničko-dobojskog kantona je planina Tajan,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tajan.ba/|title=Tajan park prirode|access-date=8. 8. 2024|archive-date=23. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023125018/https://www.tajan.ba/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; nalazi se između Kaknja i Zavidovića. Najviši vrh Tajana nalazi se na 1297 metara nadmorske visine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visitbih.ba/spomenik-prirode-tajan-kod-zavidovica-prelijepa-zelena-oaza/|title=Spomenik prirode Tajan kod Zavidovića}}&lt;/ref&gt; Na području od 50&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 2008. proglašen je spomenik prirode Tajan. Veliki dio površine kantona je pod šumama (59%) s velikim zalihama drvne mase u iznosu od oko 40 miliona&amp;nbsp; m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zedoturizam.ba/index.php/bs/o-kantonu/geografija|title=Geografija|website=www.zedoturizam.ba|access-date=8. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171112055732/http://www.zedoturizam.ba/index.php/bs/o-kantonu/geografija|archive-date=12. 11. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] općine [[Doboj Jug]] i [[Usora (općina)|Usora]] pripadali su Doboju i Tešnju. Historija današnjeg Zeničko-dobojskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Zeničko-dobojski kanton zvanično je konstituiran 20. septembra 1995. kao jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]].

== Politika i administracija ==
Zeničko-dobojski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Zeničko-dobojski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Zeničko-dobojski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|vladu]], [[Zastave i grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|policija]], [[Ministarstvo za obrazovanje, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarsvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona|prostorna]] i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva Zeničko-dobojskog kantona|zdravstvo]], [[Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeničko-dobojskog kantona|socijalna zaštita]], promet).

Građani Zeničko-dobojskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 35 zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona.

Na lokalnom nivou građani Zeničko-dobojskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 9 općina i 3 grada.
[[Datoteka:Municipalities and Cities of Zenica-Doboj Canton.png|mini|Općine unutar Zeničko-dobojskog kantona.]]
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Općina
!Broj naselja
!Broj stanovnika (2013)
!Gustoća (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
!Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
|-
|[[Breza (općina)|Breza]]
|28
|14.168
|194,3
|72,9
|-
|[[Doboj Jug]]
|2
|4.137
|405,6
|10,2
|-
|[[Kakanj]]
|106
|37.441
|99,3
|377
|-
|[[Maglaj]]
|40
|23.146
|79,8
|290
|-
|[[Olovo (općina)|Olovo]]
|45
|10.175
|25
|407,8
|-
|[[Tešanj]]
|41
|43.063
|276,2
|155,9
|-
|[[Usora (općina)|Usora]]
|13
|6.603
|132,6
|49,8
|-
|[[Vareš]]
|85
|8.892
|22,8
|390,1
|-
|''[[Visoko|Grad Visoko]]''
|88
|39.938
|173
|230,8
|-
|''[[Zavidovići|Grad Zavidovići]]''
|47
|35.988
|61
|590,3
|-
|''[[Zenica|Grad Zenica]]''
|83
|110.663
|198,1
|558,5
|-
|[[Žepče]]
|41
|30.219
|107,2
|282
|-
|'''Zeničko-dobojski kanton'''
|'''619'''
|'''364.433'''
|'''115,8'''
|'''3.343,3'''
|}

==Stanovništvo==
=== Demografija ===
[[Datoteka:ZENICA (Bosnie Herzégovine).jpg|mini|[[Bosna (rijeka)|Rijeka Bosna]] u Zenici.]]
Prema popisu iz 2013, Zeničko-dobojski kanton ima 364.433 stanovnika, čime je ZDK nakon [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog]] i [[Kanton Sarajevo|Sarajevskog kantona]] treći kanton po broju stanovnika u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom u iznosu od 115,8 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; treći u [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]]. Gustoća stanovnika nejednako je raspodijeljena. Dok su mjesta dolinom Bosne, Tešanj, Usora i Breza gusto naseljena područja, ostatak kantona čine brdsko-planinska područja, koja su veoma rijetko naseljena.

Godine 2016. učešće osoba starijih od 64 godine u ukupnom broju stanovnika Zeničko-dobojskog kantona iznosio je 9,6%, udio osoba dobi 15–64 godine 71,2% i udio osoba mlađih od 15 godina 19,2%.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza Federacije Bosne i Hercegovine po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=15. 12. 2017|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819094958/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = ZDK
| admin_godina             = 2013
| g2013_ukupno             = 364433
| g2013_bosnjaci           = 299452
| g2013_srbi               = 5543
| g2013_hrvati             = 43819
| g2013_bosanci            = 5303
| g2013_romi               = 3158
| g2013_muslimani          = 1519
| g2013_bosanciihercegovci = 1384
| g2013_albanci            = 241
| g2013_jugosloveni        = 121
| g2013_ukrajinci          = 13
| g2013_crnogorci          = 97
| g2013_turci              = 34
| g2013_slovenci           = 61
| g2013_pravoslavci        = 18
| g2013_makedonci          = 37
| g2013_nisu_izjasnili     = 2453
| g2013_nepoznato          = 358
| g1991_ukupno            = 484398
| g1991_muslimani         = 280461
| g1991_srbi              = 74155
| g1991_hrvati            = 90250
| g1991_jugosloveni       = 28991
}}

== Privreda i infrastruktura ==
=== Privreda ===
Sa značajnim nalazištima [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željezne rude]] i drugih mineralnih sirovina, u Zeničko-dobojskom kantonu je izrazito razvijena [[Metalurgija|metalurška]] i metaloprerađivačka industrija. Ostale važne privredne grane u Zeničko-dobojskom kantonu su [[drvna industrija]], proizvodnja [[Celulaza|celuloze]] i [[papir]]a, [[Tekstil|tekstilna industrija]], proizvodnja [[Električna struja|struje]] i [[poljoprivreda]].

Historija metalne industrije na području današnjeg ZDK počela je 1892, kada je sa radom počela [[Željezara Zenica|Željezara u Zenici]]. Vrhunac rada imala je krajem 1980-ih godina, kada je broj zaposlenih iznosio rekordnih 24.000 i proizvodnja čelika iznosila 1,87 miliona tona. Međutim, osim te grane industrije u prijeratnom periodu značajne grane bile su i tekstilna industrija (Koteks u [[Visoko]]m), proizvodnja celuloze i papira ([[Natron-Hayat Maglaj|Natron]] u [[Maglaj]]u), drvna industrija ([[Krivaja Zavidovići|Krivaja]] u [[Zavidovići]]ma), proizvodnja struje i rudarstvo ([[Termoelektrana Kakanj|Termoelektrana u Kaknju]] i brojni rudnici u Zenici, Kaknju, [[Vareš]]u i [[Breza (općina)|Brezi]]) i poljoprivreda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/serijal-privatizacijske-pljacke---zenicka-zeljezara-od-radnickog-raja-do-strajkova/25279640.html|title=Serijal Privatizacijske pljačke - Zenička Željezara: Od radničkog raja do štrajkova|website=Radio Slobodna Evropa|access-date=16. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rmubreza.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1&amp;Itemid=2|title=Osnovni podaci|last=Cigura|first=Đenan|website=www.rmubreza.ba|access-date=16. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.krivajahomes.com/ba/o-nama/|title=O nama - Krivaja Homes|website=www.krivajahomes.com|access-date=16. 12. 2017|archive-date=8. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171208024339/http://www.krivajahomes.com/ba/o-nama|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://avaz.ba/vijesti/233130/reportaza-iz-varesa-od-rudnika-zlata-do-slijepog-crijeva|title=REPORTAŽA IZ VAREŠA Od rudnika zlata do slijepog crijeva|newspaper=Avaz.ba|access-date=16. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
Zbog ratnih razaranja i nestanka tržišta tokom i nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], veliki broj industrijskih pogona prestali su s radom ili rade sa smanjenim kapacitetom. Pozitivni primjeri uspješne privatizacije su Natron u Maglaju ili zenička željezara, koja je jedan od najvećih izvoznika Bosne i Hercegovine i među najvećim željezarama na području bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{citation|url=https://www.youtube.com/watch?v=X0FGTCiS1hI|title=Istina o Željezari Zenica: Investirano preko 127 miliona maraka i zapošljava 2.500 radnika.|last=Stranka za BiH|date=6. 9. 2014|access-date=16. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Vue de ZENICA depuis la rivière BOSNA.jpg|mini|[[Zenica]], sjedište kantona.]]

Na osnovu dotadašnjih pogona i industrija nastale su nove grane privrede, od kojih je najznačajnija [[automobilska industrija]]. [[Prevent grupacija]] u Visokom proizvodi autoprevslake, namještaj i zapošljava više od 3000 radnika u Visokom , dok se u Tešnju, u sklopu njemačkog preduzeća [[Mann+Hummel]] proizvode filtere za auto industriju. Osim automobilske, i prehrambena industrija (AS Group u Tešnju, Akova Impex u Visokom) postale su važne grane privrede ZDK.

Prosječna plata u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi 738&amp;nbsp;KM (januar 2017). Najveća neto plata isplaćuje se u Kaknju (981&amp;nbsp;KM), dok se najniža isplaćuje u Tešnju (583&amp;nbsp;KM).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zdk-szz.ba/wordpress/wp-content/uploads/2017/04/Bilten2-2017-.pdf|title=Statistički bilten - Februar 2017|last=|first=|date=|website=zdk-szz.ba|publisher=JU Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona|access-date=16. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Zeljezara Zenica.jpg|mini|Željezara u [[Zenica|Zenici]].]]

=== Infrastruktura ===
====Saobraćaj ====

===== Drumski saobraćaj =====
Kroz Zeničko-dobojski kanton prolaze sljedeći magistralni i [[autoput]]evi:[[Datoteka:Kakanj (Kraftwerk).jpg|mini|[[Termoelektrana Kakanj]].]]Sa zapada na istok: [[Magistralni put M4]] ([[Novi Grad]]–[[Karakaj]]),

Sa juga na sjever: Magistralni put [[Magistralni put M5|M5]] ([[Izačić]]–[[Donje Vardište]]), [[Magistralni put M17|M17]] ([[Šamac]]–[[Čapljina]]), [[Magistralni put M18|M18]] ([[Bijeljina]]–[[Šćepan Polje|Sćepan Polje]]), [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Svilaj]]–[[Bijača|BIjača]])

Ukupna dužina magistralnih puteva u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi 138 kilometara.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|access-date=16. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Autobahn Visoko.jpg|mini|[[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] kod [[Visoko]]g.]]

===== Željeznica =====
Vareš, Zenica, Kakanj, Žepče, Maglaj, Zavidovići, Visoko imaju priključak na [[Pruga Šamac – Sarajevo|prugu Šamac-Sarajevo]], preko koje postoji veza sa svim [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|velikim gradovima u Bosni i Hercegovini]]. Dužina pruga u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi oko 150 kilometara, dok broj putničkih stanica i stajališta iznosi 31, od kojih šest imaju priključak na mrežu brzih vozova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bueker.net/trainspotting/map.php?file=maps/croatia---slovenia---bosnia-hercegovina/croatia---slovenia---bosnia-hercegovina.gif|title=enlarged map|last=Büker|first=Thorsten|website=www.bueker.net|access-date=17. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zfbh.ba/zfbhbax/konekcija.php|title=RED VOŽNJE|website=www.zfbh.ba|access-date=17. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20141111033429/http://www.zfbh.ba/zfbhbax/konekcija.php|archive-date=11. 11. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===== '''Javni prijevoz''' =====
[[Datoteka:Zeljeznicka stanica Train station Zenica.jpg|mini|Željeznička stanica u Zenici.]]
Centar javnog prijevoza Zeničko-dobojskog kantona je Zenica. Preko zeničke, maglajske, kakanjske i visočke autobuske stanice saobraćaju glavne bosanskohercegovačke linije prema inostranstvu, dok i iz ostalih mjesta postoje brojne međunarodne, lokalne, kantonalne, međuentitetske i federalne linije.

Glavna željeznička stanica u ZDK-u je u Zenici, odakle postoji veza sa većinom lokalnih i svim brzim linijama koji prolaze kroz kanton. U Zeničko-dobojskom kantonu postoji kantonalna lokalna kantonalna linija između Zenice i Maglaja, međukantonalnih do [[Podlugovi|Podlugova]] i [[Sarajevo|Sarajeva]] te brzih linija do [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Doboj]]a (mogućnost priključka na lokalni voz Doboj-[[Tuzla]]) i Sarajeva (mogućnost priključka na brzi voz Sarajevo-[[Čapljina]]).

===== Obrazovanje =====
U Zeničko-dobojskom kantonu postoji ukupno 32 [[Srednja škola|srednjih škola]] (školska godina 2014/15) i brojne [[Osnovna škola|osnovne škole]]. [[Univerzitet u Zenici]], jedini univerzitet u ZDK, ima ukupno 5364 studenata (2013) i osam fakulteta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://unze.ba/download/UNZE_Impact_2013.pdf|title=Opći podaci o univerzietu u Zenici krajem 2013. godine|last=|first=|date=|website=unze.ba|publisher=Univerzitet u Zenici|access-date=17. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.zdk.ba/budzet/item/3471-spisak-verifikovanih-srednjih-skola-i-domova-ucenika-u-zenicko-dobojskom-kantonu-upisanih-u-registar-srednjih-skola-i-domova-ucenika-u-skolskoj-2014-2015-godini|title=SPISAK VERIFIKOVANIH SREDNJIH ŠKOLA I DOMOVA UČENIKA U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU, UPISANIH U REGISTAR SREDNJIH ŠKOLA I DOMOVA UČENIKA U ŠKOLSKOJ 2014/2015. GODINI|last=Slipic|first=Ibrahim|access-date=17. 12. 2017|archive-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180201103125/http://www.zdk.ba/budzet/item/3471-spisak-verifikovanih-srednjih-skola-i-domova-ucenika-u-zenicko-dobojskom-kantonu-upisanih-u-registar-srednjih-skola-i-domova-ucenika-u-skolskoj-2014-2015-godini|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===== Zdravstvo =====
Glavna bolnica u Zeničko-dobojskom kantonu je [[Kantonalna bolnica Zenica]]. Pored toga, postoji još jedna [[Opća bolnica Tešanj|opća bolnica u Tešnju]] te brojni [[Dom zdravlja|domovi zdravlja]].

== Politika ==
=== Kantonalna skupština ===
[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 35 zastupnika.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/7/204/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:56%;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj
glasova
!%
!Ukupan
broj mandata
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka demokratske akcije]]
|45.832
|29,23
|11
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Bosanskohercegovačka inicijativa|Bosanskohercegovačka inicijativa - KF]]
|23.006
|14,67
|5
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|20.095
|12,82
|5
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
|14.129
|9,01
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narod i pravda]]
|11.318
|7,22
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u Zeničko-dobojskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSSSR]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]], [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]], [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] i [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]].|naziv=Napomena 1|grupa=koalicija}}
|10.965
|6,99
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narodni evropski savez]]
|9.328
|5,95
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Savez za bolju budućnost]]
|6.545
|4,17
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Naša stranka]]
|4.952
|3,16
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
! colspan=&quot;2&quot; |146.170
!35
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Canton Zenica-Doboj}}
* {{službeni sajt}}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Zeničko-dobojski kanton]]</text>
      <sha1>8lfvox0xu6ysb4xcr90gk6za2vptus3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Teočak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9814</id>
    <revision>
      <id>3916678</id>
      <parentid>3894841</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T02:40:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18069" sha1="faay20zdgmscaw8re9awq6p50bql224" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Teočak
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Općina Teočak
| naselje_vrsta              = Općina
| slika                      = Teocak, mestecko na entitni hranici.jpg
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Panorama Teočaka
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Logo Teocak.png
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = Teočak municipality.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Teočak u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|36|10.9|N|18|58|57.9|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Tajib Muminović&lt;ref name=&quot;Izbori_2016&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/55/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Teočak |work=izbori.ba |access-date= 12. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_općine            = 30.37
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_općina        = 7424
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 75 414
| pozivni_broj               = (+387) 35
| matični_broj_općine        = 11339&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.opcinateocak.ba/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Teočak''' je [[općina]] u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Općina je osnovana nakon referenduma 1992. na kome su se građani opredijelili da se odvoje od općine [[Ugljevik]].

== Geografija ==
Teočak je smješten na sjeveroistočnim padinama planine [[Majevica|Majevice]], na nadmorskoj visini od 300 do 600 metara.

=== Geografski položaj ===
{{Susjedne općine
 | S  = [[Ugljevik]]
 | SZ = [[Ugljevik]]&lt;br&gt;[[Lopare]]
 | SI = [[Ugljevik]]
 | Z  = [[Lopare]]
 | I  = [[Ugljevik]]
 | J  = [[Sapna]]
 | JZ = [[Lopare]]&lt;br&gt;[[Sapna]]
 | JI = [[Ugljevik]]&lt;br&gt;[[Sapna]]
}}

== Historija ==
[[Datoteka:Teocak-Kamene-kugle.jpg|mini|desno|200px|Kamene kugle ispred džamije u Teočaku]]Zbog položaja na prilazima iz [[Podrinje|Podrinja]] prema unutrašnjosti Bosne, Teočak je u različitim epohama imao izrazit vojnostrateški značaj.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/7023379/HAMDIJA_KRE%C5%A0EVLJAKOVI%C4%86_STARI_BOSANSKI_GRADOVI|title=Stari bosanski gradovi|last=Kreševljaković|first=Hamdija|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gacanin&quot;&gt;{{cite journal|last=Gačanin|first=Sabaheta|year=2024|title=Narativ o osvajanju Bosne iz hronike Hašt bihišt|url=https://www.academia.edu/126525398/Narativ_o_osvajanju_Bosne_iz_hronike_Ha%C5%A1t_bihi%C5%A1t_Narrative_of_the_Conquest_of_Bosnia_from_The_Chronicle_of_Hasht_Bihisht_Radovi_143_165|journal=Radovi Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)|volume=11|pages=143–165|doi=10.46352/23036974.2024.143|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
Stari grad Teočak podignut je na osamljenom brežuljku iznad doline Tavne. Prema opisu Hamdije Kreševljakovića, utvrda je imala trokutastu osnovu, s kulom na svakom uglu, dok se ulaz nalazio ispod zapadne kule.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt; U istom radu navodi se da se Teočak prvi put spominje 1432. godine, kada ga ugarski kralj daruje [[Đurađ Branković|despotu Đurđu Brankoviću]], te da je u Podteočaku (''Sotto Teozack'') despot boravio 28. augusta 1442.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt;

Politički značaj Teočaka dodatno je porastao u drugoj polovini 15. stoljeća, u vrijeme borbi za pogranični prostor između [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]], [[Srpska Despotovina|Srpske Despotovine]], [[Ugarska|Ugarske]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Petar Vrankić navodi da je nakon smrti despota [[Lazar Branković|Lazara Brankovića]] 1458. bosanski kralj [[Stjepan Tomaš]] brzo zauzeo jedanaest gradova uz [[Drina|Drinu]], među njima [[Srebrenica|Srebrenicu]], [[Zvornik]] i Teočak, te ih uključio u Bosansko Kraljevstvo.&lt;ref name=&quot;Vrankic&quot;&gt;{{cite journal|last=Vrankić|first=Petar|year=2025|title=Family, Political and Spiritual Profile of Queen Katarina Kosača-Kotromanić in the Then Historical Context|url=https://hrcak.srce.hr/file/485292|journal=Hercegovina|volume=11|pages=9–70|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada Bosne 1463. Teočak ostaje važna tačka na ugarsko-osmanskom pograničnom prostoru. Davor Salihović bilježi da je kancelarija kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]] 1467. izdala povelju kojom se [[Nikola Iločki|Nikoli Iločkom]], tadašnjem vječnom grofu Teočaka, dopušta osnivanje trga na savskom prijelazu Apayoch, što pokazuje da je teočanski prostor imao i vojni i privredni značaj u kasnosrednjovjekovnom pograničju.&lt;ref name=&quot;Salihovic&quot;&gt;{{cite journal|last=Salihović|first=Davor|year=2019|title=The Process of Bordering at the Late Fifteenth-Century Hungarian-Ottoman Frontier|url=https://hrcak.srce.hr/file/335497|journal=History in Flux|issue=1|pages=93–120|doi=10.32728/flux.2019.1.5|access-date=13. 3. 2026|archive-date=18. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220118182403/https://hrcak.srce.hr/file/335497|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Za osmanske izvore Teočak je bio jedna od prvih ključnih tvrđava na pravcu prodora u Bosnu. Sabaheta Gačanin, analizirajući narativ iz hronike ''Hašt bihišt'', ističe da je Teočak opisan kao tvrđava ''na samom ulazu u Bosnu'' i kao ''ključ'' za dalje napredovanje prema unutrašnjosti zemlje.&lt;ref name=&quot;Gacanin&quot; /&gt; Isti izvor pokazuje da je Teočak u osmanskoj percepciji bio dobro utvrđeno i strateški važno mjesto u Podrinju.&lt;ref name=&quot;Gacanin&quot; /&gt;

U Teočaku su bile dvije nekropole [[stećak]]a Mramor i Harci, koje svjedoče o bosanskoj posebnosti, a i do danas su neki od stećaka očuvani.

==== Srebrenička banovina ====
Jedno vrijeme Teočak je bio čak glavni grad novoproklamovanog kralja. Desilo se to što su u jednom trenutku i Turska i Ugarska igrale na kartu postojanja [[Bosanska država|Bosanske države]] pa su obje države imenovale tobože &quot;kraljeve Bosne&quot;. Turci su imenovali [[Matija Vojsalić|Matiju Vojsalića]] za &quot;kralja Bosne&quot; i držali ga s tom titulom samo 1476. godine, upravo iste godine kada je hrišćanska vojska privremeno povratila Srebrenicu. Naime, Ugarska je za &quot;kralja Bosne&quot; imenovala uglednog mađarskog velikaša [[Nikola Iločki|Nikolu Iločkog]] koji se od 1438. javlja kao mačvanski ban, i prebacila ga u &quot;glavni grad&quot; [[Jajce]] 1471. Ubrzo potom od 1472-1477. &quot;kralj Nikola Iločki&quot; biva prebačen u Teočak gdje stoluje pet godina, nakon čega biva ukinuta ta titula, a dalje se cijela administracija prepušta Srebreničkoj banovini. Mađari su držali Teočak do 1521. kada su i njega zajedno sa [[Srebrenik]]om (Srebrenička banovina) zauzeli Turci.

=== Osmansko doba ===
Tačan datum osmanskog osvajanja Teočaka nije potpuno razjašnjen u historiografiji.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt; Kreševljaković navodi da su [[Osmanlije]] u grad dovele vodu s vrela Vodce, što pokazuje da je utvrda bila prilagođena dužem vojnom držanju i osmanskoj posadnoj službi.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt; Isti autor bilježi da je Teočak nakon osvajanja imao posadu sve do iza 1804. godine, da je prva sigurna vijest o toj posadi iz 1655, te da je grad napušten između 1804. i 1833.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt;

Osmanski sloj Starog Teočaka sačuvan je i u njegovom sakralnom i memorijalnom pejzažu. U podnožju gradskih zidina nalazila se stara džamija, kasnije poznata kao džamija Fethija, a lokalitet je bio obilježen i starim nišanima te kamenim kuglama od granita koje se u literaturi vezuju za utvrdu.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bastina10&quot;&gt;{{cite journal|year=2018|title=Časopis ''Baština sjeveroistočne Bosne'', br. 10|url=https://www.academia.edu/114582249/%C4%8Casopis_Ba%C5%A1tina_sjeveroisto%C4%8Dne_Bosne_br_10_Tuzla_2018_Journal_The_Heritage_of_Northeast_Bosnia_No_10_Tuzla_2018|publisher=JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Teočak u 19. i 20. stoljeću ===
Napustivši funkciju stalne tvrđavske posade početkom 19. stoljeća, Teočak je postepeno izgubio staru ulogu pograničnog vojnog centra, ali je zadržao historijski značaj kroz ostatke fortifikacija i osmanskog sakralnog naslijeđa.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt; U novijoj stručnoj literaturi Stari grad Teočak označava se kao najznačajniji kulturni spomenik općine Teočak i kao prirodno-graditeljska cjelina koju čine ostaci srednjovjekovne i osmanske fortifikacije, džamija Fethija, nišani i granitne kugle.&lt;ref name=&quot;Bastina10&quot; /&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
U [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]] Teočak je ponovo dobio izuzetnu vojnostratešku važnost. Početkom 1992. bilo u potpunom okruženju jedinica [[JNA]] i srpske [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]], u gradu nije bilo hrane ni lijekova te da se nije moglo ni ulaziti ni izlaziti iz njega.&lt;ref name=&quot;SudBiHMarkovic&quot;&gt;{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Open/14951?n=Prvostepena+presuda+-+Miroslav+Markovi%C4%87_A.pdf|title=Prvostepena presuda u predmetu Miroslav Marković|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Dana 14. jula 1992. iz Teočaka je prema pravcu [[Sapna|Sapne]], Goduše i Vitnice krenula kolona od oko 120 bošnjačkih civila, među kojima je bilo žena i djece. Na putu prema Orića Visu i [[Lokanj]]u zarobljeno je oko 86 civila, nakon čega je veći broj njih odveden i ubijen.&lt;ref name=&quot;SudBiHMarkovic&quot; /&gt; Sudski utvrđeni opis događaja potvrđuje da je riječ bila o civilnoj koloni koja je pokušavala izaći iz opkoljenog Teočaka.&lt;ref name=&quot;SudBiHMarkovic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Detektor1&quot;&gt;{{cite web|url=https://detektor.ba/2015/10/26/napad-na-ljude-iz-teocaka/|title=Napad na ljude iz Teočaka|date=26. 10. 2015|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Detektor2&quot;&gt;{{cite web|url=https://detektor.ba/2016/01/18/napad-na-kolonu-2/|title=Napad na kolonu|date=18. 1. 2016|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Srpske snage su u julu 1992. upućivale ultimatum stanovništvu i vojnim strukturama u Teočaku da predaju grad.&lt;ref name=&quot;Detektor3&quot;&gt;{{cite web|url=https://detektor.ba/2021/09/07/nedic-i-djurkovic-ultimatum-srpskih-snaga-civilima-i-vojnicima-u-teocaku/|title=Nedić i Đurković: Ultimatum srpskih snaga civilima i vojnicima u Teočaku|date=7. 9. 2021|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Operacije na teočko-sapnjskom pravcu bile su dio šire ofanzive bosanskih Srba iz kasne 1993. godine, povezane s operacijom ''[[Operacija &quot;Drina '93&quot;|Drina 93]]'', s ciljem potiskivanja snaga [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] istočno od [[Tuzla|Tuzle]].&lt;ref name=&quot;BalkanBattlegroundsDrina93&quot;&gt;{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|volume=I|place=Washington, DC|page=253}}&lt;/ref&gt; U opisu same borbe navodi se da je napad počeo 20. novembra 1993, da se vodio na pravcima prema Obršinama, Lazu, Zečijoj Kosi i Starom Teočaku, te da je nakon višesedmičnih borbi ARBiH zadržala svoje glavne odbrambene položaje.&lt;ref name=&quot;BalkanBattlegroundsDrina93&quot; /&gt;

Ratni značaj teočanskog pravca potvrđuju i transkripti MKSJ-a, u kojima se spominju položaji na prilazima iz [[Pilica (Zvornik)|Pilice]] i Lokanja prema Teočaku.&lt;ref name=&quot;ICTYPopovic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/popovic/trans/bcs/070419IT_BCS.pdf|title=Predmet ''Popović i drugi'': transkript ročišta od 19. aprila 2007.|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Širi prostor [[Sapna|Sapne]] i Teočaka ostao je važan i u kasnijim fazama rata gdje su se vodile operacije [[Majevica 95]] i [[Spreča 95]].&lt;ref name=&quot;BalkanBattlegrounds&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.loc.gov/resource/g6841sm.gct00210/?sp=1&amp;st=grid|title=''Balkan battlegrounds'': Map 28, Bosnia, Sapna-Teocak, Nov.-Dec. 1993|website=Library of Congress|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Poslijeratni razvoj ===
U savremenom teritorijalnom ustrojstvu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] Teočak je jedna od općina nastalih poslijeratnom teritorijalnom prekompozicijom 1995. godine, na prostoru prijeratne općine [[Ugljevik]].&lt;ref name=&quot;ANUBIH&quot;&gt;{{cite journal|last1=Pejanović|first1=Mirko|last2=Osmić|first2=Amer|year=2025|title=Demografske promjene u izrazito nerazvijenim općinama u Bosni i Hercegovini formiranim Dejtonskim mirovnim sporazumom|url=https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/750b4bb8-2cbc-4e79-a135-c276f30acdd4/content|journal=Posebna izdanja ANUBiH-a|volume=CCXIX|issue=21|pages=139–154|doi=10.5644/PI2025.219.07|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema analizi [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH-a]], Teočak spada među izrazito nerazvijene općine formirane nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtona]].&lt;ref name=&quot;ANUBIH&quot; /&gt;

Isti rad pokazuje i dugoročno nepovoljne demografske trendove. Broj stanovnika sadašnje općine Teočak smanjen je sa 7.309 prema popisu iz 1991. na 5.219 u 2023. godini, dok je broj učenika u osnovnim školama pao sa 871 u 2007. na 336 u 2023. godini.&lt;ref name=&quot;ANUBIH&quot; /&gt;

Historijsko jezgro Teočaka i danas je prije svega prepoznatljivo po Starom gradu i njegovom neposrednom osmanskom sloju. Na listama peticija [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] nalaze se Stari grad Teočak (peticija iz 2015), džamija Fethija u Starom Teočaku (2003) i Mahalska ili Nova džamija u Starom Teočaku (2003), kao i više drugih dobara na području općine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-opcine-11.11.2022.pdf|title=Lista peticija gradovi/općine|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Zbog toga se historija Teočaka ne veže samo uz političke i vojne događaje nego i uz trajanje njegovog kulturnog pejzaža: srednjovjekovnu utvrdu, osmansku džamiju, stare nišane, kamene kugle i lokalitete sa stećcima koji potvrđuju dug kontinuitet života na ovom prostoru.&lt;ref name=&quot;Kresevljakovic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bastina10&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KONS&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Spisak naseljenih mjesta u općini Teočak}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Teočak ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Teočak
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina 
| maticni_broj             = 11339
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g2013_ukupno             = 7424
| g2013_bosnjaci           = 7398
| g2013_srbi               = 7
| g2013_hrvati             = 5
| g2013_bosanci            = 5
| g2013_albanci            = 1
| g2013_jugosloveni        = 6
| g2013_nepoznato          = 2
| g1991_ukupno             = 2321
| g1991_muslimani          = 2306
| g1991_srbi               = 3
| g1991_hrvati             = 1
| g1991_jugosloveni        = 1
}}

== Džamije ==
[[Datoteka:Teocak-Grad-i-dzamija.jpg|mini|desno|200px|Džamija i ostaci srednjovijekovnog grada Teočaka]]
* Bilalići - Džamija Bilalići
* Stari Teočak - Nova džamija
* Teočak - Džamija Centar
* Teočak - Fethija džamija
* Jasikovac - Džamija Jasikovac
* Husejnovići - Džamija Husejnovići

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Teočak Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinateocak.ba/ Zvanični sajt općine Teočak]{{Mrtav link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.teocak.ba/ Medijski portal općine Teočak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170730084359/http://www.teocak.ba/ |date=30. 7. 2017 }}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Tuzlanski kanton}}
{{Općina Teočak}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]]
[[Kategorija:Teočak|*]]
[[Kategorija:Ugljevik]]</text>
      <sha1>faay20zdgmscaw8re9awq6p50bql224</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Robert Altman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9895</id>
    <revision>
      <id>3916591</id>
      <parentid>3756210</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:54:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916591</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6909" sha1="7rigjr1uvpxz0ige62pxnumhgcu5kf1" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Robert Altman
| slika              = Robert Altman - 1983.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = Altman u 1983.
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1925|02|20}}
| mjesto_rođenja     = [[Kansas City]], [[Missouri]], [[SAD]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2006|11|20|1925|02|20}}
| mjesto_smrti       = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD
| nacionalnost       = Amerikanac
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Režiser, scenarist i producent
| godine_aktivnosti  = 1947–2006.
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = ''[[M*A*S*H]]'' (1970)&lt;br /&gt;''[[Nashville (film)|Nashville]]'' (1975)&lt;br /&gt;''[[Gosford Park]]''
}}
'''Robert Altman''' ([[20. februar]] [[1925]] – [[20. novembar]] [[2006]]) bio je američki [[režiser]], [[scenarist]] i [[filmski producent]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Robert-Altman|title=Robert Altman {{!}} Biography, Movies, &amp; Facts {{!}} Britannica|date=12. 5. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=9. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
Učestvovao je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] kao pilot. Nakon rata studira tehniku na univerzitetu Missouri; potom radi kao novinar, te piše i objavljuje priče. 1946. s G.W. Georgeom piše sinopsis za film ''Tjelohranitelj'' R. Fleischera. Od 1949. do 1955. režira reklame i namjenske dokumentarne filmove.

Kao režiser igranih filma debitira [[1955]]. filmom ''Delikventi'' (The Deliquents), kojim ne pobuđuje veću pozornost kritike kao ni sljedećim filmom - kompilacijskom ''Pričom o James Deanu'' (The James Dean Story, 1957, suredatelj s G. W. Georgeom). No [[Alfred Hitchcock]] ga angažira u svojoj tv-seriji ''Alfred Hitchcock vam predstavlja''. Od 1957. do 1967. režira pojedine epizode u serijama ''Bonanza'', ''Lude dvadesete'' i ''Autobusna stanica''. Filmu se vraća 1968. i režira dva naslova osrednje vrijednosti : ''Odbrojavanje'' (Countdown, 1968.) i ''Toga hladnoga dana u parku'' (That cold day in the park, 1969.).

Filmom ''M.A.S.H'' (1970.)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|title=Robert Altman’s 20 best films – ranked!|url=https://www.theguardian.com/film/2021/jun/17/robert-altmans-20-best-films-ranked|newspaper=The Guardian|date=17. 6. 2021|access-date=9. 7. 2023|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Ryan|last=Gilbey}}&lt;/ref&gt; postiže veliki uspjeh kod kritike i publike i osvaja Grand Prix u Cannesu - velik dio kritike ga proglašava najeminentnijim predstavnikom modernog američkog filma. Iste godine režira ekscentričnu komediju ''Brewster Mc Cloud''. U sljedećih 5 godina režira: ''Priviđenja'' (Images, 1972.), ''Kalifornijski poker'' (California Split, 1974.), tri žanrovski jasno profilirana filma - vestern ''[[Kockar i bludnica]]'' (McCabe and Mrs. Miller, 1971.), detektivski film ''Privatni detektiv'' (The Long Goodbye, 1973., prema romanu R. Chandlera) te gangsterski film ''Svi smo mi lopovi'' (Thieves like us, 1974.). Unosi značajke svog svjetonazora i stila: sklonost prema razaranju američkih mitova, usporavanje akcije naglašavanjem atmosfere i psihološke razrade likova, forsiranje slučajnosti čime se razbija kauzalnost naracije. Vrhunac Altmanove režiserske karijere predstavlja film ''Nashville'' (1975.).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.criterion.com/shop/collection/82-robert-altman|title=Robert Altman|website=The Criterion Collection|language=en|access-date=9. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; Slijedi stanovita stagnacija, no sredinom devedesetih se javlja sa nekoliko značajnih filmova: The Player (Igrač, 1992.); Kratki rezovi (Short Cuts, 1993.), Pret.a-Porter, 1994., a 2001.- Gosford Park.

Ostali filmovi (kao režiser):&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rogerebert.com/cast-and-crew/robert-altman|title=Robert Altman movie reviews &amp;amp; film summaries {{!}} Roger Ebert|website=https://www.rogerebert.com/|language=en|access-date=9. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; 
* &quot;Buffalo Bill i Indijanci&quot; (Buffalo Bill and the Indians, 1976.)
* &quot;Tri žene&quot; (Three Women, 1977.)
* &quot;Svadba&quot; (A Wedding, 1978.)
* &quot;Idealan par&quot; (A Perfect Couple, 1979.)
* &quot;Kvintet&quot; (Quintet 1979.)
* &quot;Popaj&quot; (Popeye, 1980.)
* &quot;Zdravlje&quot; (Health, 1982.)
* &quot;Jimmy Dean, vrati se&quot; (Come back to the Five &amp; Dime Jimmy Dean, 1982.)
* Streamers, 1983.
* &quot;Ludi za ljubavlju&quot; (Fool for Love, 1985. prema komadu Sama Shepharda)
* Beyond Therapy, 1987.
* Vincent and Theo, 1990.
* Kansas City, 1996.
* The Gingerbread Man, 1998.
* The Company, 2003...

Filmovi (kao [[filmski producent]]): Dobrodošli u Los Angeles (A. Rudolph, 1977.); Mačka je vidjela ubicu (R.Benton, 1977.); Sjeti se mog imena (A. Rudolph, 1978.); Bogata djeca (R.M. Young, 1979.)

== Nagrade ==
'''AMERIČKI FILMSKI INSTITUT'''
* 2001- Najbolja režija '' Gosford Park ''

'''BRITANSKA FILMSKA AKADEMIJA'''
* 2001- Najbolja režija ''Gosford Park''

'''KANSKI FILMSKI FESTIVAL'''
* 1992- Najbolja režija ''The Player''

'''ZLATNI GLOBUS'''
* 2001- Najbolja režija ''Gosford Park''

'''INDEPENDENT SPIRIT AWARDS'''
* 1993- Najbolja režija ''Short Cuts''
* 1993- Najbolji scenario ''Short Cuts''

'''UDRUŽENJE KRITIČARA L.A.-a'''
* 2001- Najbolja režija ''Gosford Park''

'''NATIONAL BOARD OF REVIEW'''
* 1975- Najbolja režija ''Neshville''

'''NACIONALNO UDRUŽENJE FILMSKIH KRITIČARA'''
* 2001- Najbolja režija ''Gosford Pard''
* 1992- Najbolja režija ''The Player''

'''UDRUŽENJE KRITIČARA NJU JORKA'''
* 2001- Najbolja režija ''Gosford Park''
* 1992- Najbolja režija ''The Player''
* 1992- Najbolji film (produkcija) ''The Player''
* 1975- Najbolji film (produkcija) ''Neshville''

'''VENECIJANSKI FILMSKI FESTIVAL'''
* 1993- Najbolji film ''Short Cuts''

== Također pogledajte ==
* [[Film]]
* [[Spisak režisera]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.sensesofcinema.com/2005/great-directors/altman/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225021133/http://www.sensesofcinema.com/2005/great-directors/altman/ |date=25. 12. 2010 }}
* [http://www.robertaltman.com Altman's Annex: Official Robert Altman Site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190523113451/http://robertaltman.com/ |date=23. 5. 2019 }}
* ''[http://www.guardian.co.uk/weekend/story/0,3605,1205890,00.html Still up to mischief]'' - ''The Guardian
* {{IMDb name|id=nm0000265}}

{{Oscar za životno djelo}}
{{Zlatni globus režija}}
{{BAFTA za najbolju režiju}}
{{Cannes - najbolji režiser}}
{{Zlatni lav za životno djelo}}
{{Počasni Zlatni medvjed}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Altman, Robert}}
[[Kategorija:Rođeni 1925.]]
[[Kategorija:Umrli 2006.]]
[[Kategorija:Američki režiseri]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]
[[Kategorija:Američki scenaristi]]
[[Kategorija:Independent Spirit za najboljeg režisera]]
[[Kategorija:Biografije, Kansas City (Missouri)]]</text>
      <sha1>7rigjr1uvpxz0ige62pxnumhgcu5kf1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Čaršija</title>
    <ns>4</ns>
    <id>19126</id>
    <revision>
      <id>3916631</id>
      <parentid>3916537</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:19:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Alat za patroliranje */ odgovor</comment>
      <origin>3916631</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="244075" sha1="s2xaa431ozl0dmkuajeo43zra3khlbc" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Hello everyone,

The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance.

The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading.

Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]].

After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further.

If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org'''].

On behalf of the CEC,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26989444 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Hello everyone,

This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''.

If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. 

On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26989444 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;U4C Special Election - Call for Candidates&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Hello all,

A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024.

The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]].

In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki.

Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]].

In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26989444 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Wikimedia Movement Charter ratification voting results&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Hello everyone,

After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.  

As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy.

The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: 

'''Individual vote:'''

Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333).

'''Affiliates vote:'''

Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111).

'''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:'''

The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].  

With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''.

We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance.

The Charter Electoral Commission,

[[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26989444 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Vote now to fill vacancies of the first U4C&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Dear all,

I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility.

The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]].

Please share this message with members of your community so they can participate as well.

In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26989444 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Dear all,

The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now.

'''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC.

Please share this message with members of your community so they can participate as well.

In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27183190 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;Sub-referencing&quot;/&gt;
[[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]]
Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]].

'''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you:

* [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. 
* [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities.

[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand.

Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC)
&lt;section end=&quot;Sub-referencing&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&amp;oldid=27309345 --&gt;

== Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC ==

Hi all,

The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page].

This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites.

Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation!

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27183190 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Hello all,

The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]].

I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026:

* North America (USA and Canada)
** Ajraddatz

The following seats were not filled during this special election:

* Latin America and Caribbean
* Central and East Europe (CEE)
* Sub-Saharan Africa
* South Asia
* The four remaining Community-At-Large seats

Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community.

Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]].

On behalf of the U4C and the Elections Committee,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27183190 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Hello all,

The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board.

Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]].

When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''.

To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]].

Best regards,

The Elections Committee and Board Selection Working Group&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27183190 --&gt;

== Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica ==

Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve &quot;obletjeti&quot;? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST)
: Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:46, 27 septembar 2024 (CEST)
::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST)

{{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET)

:Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:09, 26 januar 2025 (CET)
::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET)
::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET)
:::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET)

:Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr.  kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET)

=== Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga ===
Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET)

=== Primjeri ===
Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 14:01, 9 februar 2025 (CET)

:Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET)
:: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 16:24, 9 februar 2025 (CET)

=== Trenutno stanje ===

Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati.

Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali   pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima.

Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:01, 10 februar 2025 (CET)

:Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET)
:: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 13:16, 10 februar 2025 (CET)
:: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 13:17, 10 februar 2025 (CET)
:::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], &quot;Geokutija|Savezna država&quot;, &quot;Geokutija|Regija&quot;. Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je &quot;IK naselje&quot;, za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET)
::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo?
::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 13:51, 10 februar 2025 (CET)
Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET)

:Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET)

== Dozvola od IZ ==

Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST)

:Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST)

::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST)

== 'Wikidata item' link is moving. Find out where... ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;&lt;i&gt;Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.&lt;/i&gt;{{tracked|T66315}}

Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project.
The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the &lt;span style=&quot;color: #54595d;&quot;&gt;&lt;u&gt;''General''&lt;/u&gt;&lt;/span&gt; section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the &lt;span style=&quot;color: #54595d;&quot;&gt;&lt;u&gt;''In Other Projects''&lt;/u&gt;&lt;/span&gt; section.

We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the   [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2.
More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].&lt;br&gt;&lt;br&gt;We welcome your feedback and questions.&lt;br&gt; [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&amp;oldid=27524260 --&gt;

== Oktobar – mjesec knjige ==

Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST)

:Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Hello all,

Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted.

The following four candidates were the most voted:

# [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]]
# [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]]
# [[User:Victoria|Victoria Doronina]]
# [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]]

While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024.

[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]]

Best regards,

The Elections Committee and Board Selection Working Group

&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27183190 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Seeking volunteers to join several of the movement’s committees&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. 

Read more about the committees on their Meta-wiki pages:
* [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]]
* [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]]
* [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]]

Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have.

For the Committee Support team,
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27601062 --&gt;

== Program CEE Hub Microgrant ==

[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope.

Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR.

Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja.

Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje.

Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave!

--[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST)

== 'Wikidata item' link is moving, finally. ==

Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&amp;oldid=27535421 --&gt;

== CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour ==

Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions.

The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]].

In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities:
* [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]].
* [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]].
* [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works.

You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=26669262 --&gt;

== Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC ==

Hello everyone,

The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone &lt;https://zonestamp.toolforge.org/1732896000&gt;). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: &lt;https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024&gt;.

This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation.

Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27746256 --&gt;

== Bosna i Hercegovina  i Mediteranske igre  ==

Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije?

* Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)-

Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći.

Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET)

== [[Lech Kaczyński]] ==

&quot;Rocky&quot; se &quot;povampirio&quot; nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET)

== [[Wikipedia:Čaršija]] ==

&quot;Rocky&quot; se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET)

== Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
My apologies for writing in English.
{{Int:Please-translate}}.

I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review.
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]].

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]].

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27746256 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 starts soon ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;center&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/center&gt;

Dear Wiki Community,

You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia.
 
You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles.
 
Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project:
# Create a page for the contest on the local wiki.
# Set up a campaign on '''CampWiz''' tool.
# Create the local list and mention the timeline and local and international prizes.
# Request local admins for site notice.
# Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]].

This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools''']

Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance.
 
We look forward to your immense coordination.
 
Thank you and Best wishes,

'''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]'''

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET)

== Wiki Loves Folklore is back! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]

Dear Wiki Community,
You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March.

You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&amp;campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest.

You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language.

Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. 

'''Kind regards,'''

'''Wiki loves Folklore International Team'''
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&amp;oldid=26503019 --&gt;

== Kopirajt na poštanske markice BH pošte ==

Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET)

:Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:33, 2 februar 2025 (CET)

::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET)
:::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:00, 2 februar 2025 (CET)

::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET)

@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET)

== Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
My apologies for writing in English.
{{Int:Please-translate}}.

This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review.
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. 

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28198931 --&gt;

== Prijedlog za ujednačavanje ==

U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET)
: To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:19, 15 februar 2025 (CET)
::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET)
: Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET)
::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt; Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;
Hello everyone!
[[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]]
We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''.

This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba.

'''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''.

Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language &amp; Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]].

We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there!
&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 09:28, 22 februar 2025 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28217779 --&gt;

== CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round ==

'''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions).

The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR.

Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions.

You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds.

If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions!

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=28306207 --&gt;

== Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku ==

Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (&lt;code&gt;sh&lt;/code&gt;) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET)

:Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao &quot;Wikizvor&quot; i &quot;Wikivijesti&quot;, dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao &quot;Wikiteka&quot; i &quot;Wikinovosti&quot;. Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski &quot;W(j)ečnik&quot; nedavno je preimenovan u &quot;Wikirječnik&quot;, tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET)
:::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET)
::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&amp;group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET)
:::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET)
::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET)
:[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&amp;oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET)
{{raščistiti}}
Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na &quot;HR&quot; itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET)
: Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s &quot;našim&quot;, već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET)

:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (&lt;code&gt;/bs&lt;/code&gt;), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET)
::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET)
:ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET)
----
Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) 

Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom:
# Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je  te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice.
# Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. 
– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET)

:2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET)
::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada.   [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET)
::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST)
:Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST)
::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST)
::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST)
:::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST)
::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST)
:::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST)
::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST)
::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST)
:::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST)
::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST)

== Neprihvatljivo korisnicko ime ==

Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET)

:{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET)

== Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
My apologies for writing in English.
{{Int:Please-translate}}.

I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes.
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]].

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]].

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28307738 --&gt;

== An improved dashboard for the Content Translation tool ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
{{Int:hello}} Wikipedians,

Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}.

The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&amp;filter-type=automatic&amp;filter-id=previous-edits&amp;active-list=suggestions&amp;from=en&amp;to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device.

With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below.
[[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the &quot;For you&quot; and &quot;...More&quot; buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups (&quot;Create new pages&quot; and &quot;Expand with new sections&quot;)-one for each activity.]]
[[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]]
We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''.
Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. 

Thank you!

On behalf of the Language and Product Localization team.
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]&lt;/bdi&gt; 03:55, 13 mart 2025 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&amp;oldid=28382282 --&gt;

== AnToni ==
Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja.  Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET)

== Kosovo ==
Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? 

Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici  srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET)

Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih.  [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET)

:I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET)
::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET)
:::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)).  – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET)
::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci &quot;xxx u yyy&quot; se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao &quot;kosovski Srbi&quot;, &quot;kosovski Turci&quot;...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:41, 16 mart 2025 (CET)
:::::Članak premestiti na &quot;Bošnjaci na Kosovu&quot; i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET)

Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje:
* Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]].
* Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak.
* Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]].
* Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]].

I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: &quot;''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''&quot;, sve se može riješiti na lijep način.

Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 05:33, 22 mart 2025 (CET)

== Teritorijalna organizacije Srbije ==
AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET)
=== Vučje ===
AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET)

=== Šablon:Korisnik Južnjak ===
Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET)

=== AnToni nastavlja ===
Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao 

;CItat
''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''...

Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija.  Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET)

== Promjena prikazivanja istaknutih članaka ==

S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na &quot;rotaciju&quot; koja ima na nekim drugim projektima već.

Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja).

Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET)

:Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET)
:: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam &quot;početni&quot; datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET)
:::Ja sam za! Tako će se glavna stranica &quot;osvježavati&quot;. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:59, 25 mart 2025 (CET)
::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET)
:Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET)
::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET)
:Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET)
:Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]]

Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST)
:: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST)

== Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon.

Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. 

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]].

Please share this message with members of your community so they can participate as well.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28469465 --&gt;

== Slike bez licence ==

Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST)

== Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends ==

Hi everyone, 

We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23&lt;sup&gt;rd&lt;/sup&gt; of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]).

Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them.

You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026.

'''&lt;u&gt;''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''&lt;/u&gt;'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=28546550 --&gt;

== Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]]
{{int:please-translate}}

Hello, dear Wikipedians!&lt;br/&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! 

The most active contesters will receive prizes.

If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.
&lt;br/&gt;

We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]])
&lt;/div&gt;

18:11, 16 april 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&amp;oldid=28552112 --&gt;

== Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines (&quot;UCoC EG&quot;) and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki.

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]].

Please share this message with members of your community so they can participate as well.

In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28469465 --&gt;

== Sub-referencing: User testing ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]]
&lt;small&gt;''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''&lt;/small&gt;

Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further:

#'''Try it out and share your feedback'''
#:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. 
#'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs'''
#:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''.

We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well.

Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! &lt;/div&gt; &lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])&lt;/bdi&gt; 17:03, 28 april 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&amp;oldid=28628657 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki.

The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]].

Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well.

In cooperation with the U4C -- &lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28618011 --&gt;

== Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma ==

Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite.

U ime Međuprojektne saradnje, 
[[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST)

== Nazivi članaka o papama ==

Da li da idemo s riječju &quot;papa&quot; kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST)

:Meni je logičnije da počinje s &quot;Papa...&quot; [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:09, 10 maj 2025 (CEST)
::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST)
:::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST)

== Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open ==

Dear all,              

The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference.

Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st.

The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here].

Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]].

Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available.

If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr].

Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process.

Best regards,       

On behalf of

'''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team'''

&lt;nowiki&gt;--~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST)

:Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST)
:@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST)
::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST)
:::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST)
::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST)

:Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST)
::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST)
:::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]].

You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC.

If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, &lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])&lt;/bdi&gt; 00:06, 16 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28618011 --&gt;

== RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)''

Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. 

We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation.

You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&amp;oldid=28768453 --&gt;

== Proposal to enable the &quot;Contribute&quot; entry point in Bosnian Wikipedia ==

{{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians,

Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}.

The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called &quot;Contribute&quot; to your Wikipedia.

The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia.

Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia.

'''Who can access it'''

Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the &quot;Contribute&quot; icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to &quot;view contributions&quot; is also available to access the list of your contributions.

[[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]]                             [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]]

For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the &quot;Contributions&quot; option unless they change it to the &quot;Contribute&quot; manually.

We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the &quot;Contributions&quot; entry point as default.          

We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025.

We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the &quot;Contribute&quot; entry point in your Wikipedia.

We look forward to your response soon.

Thank you!

On behalf of the WMF Language and Product Localization team.
[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection &amp; Call for Questions&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Dear all,

This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats.

The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4].

Here are the key planned dates:

* May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6]
* June 17 – July 1, 2025: Call for candidates
* July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5]
* August 2025: Campaign period
* August – September 2025: Two-week community voting period
* October – November 2025: Background check of selected candidates
* Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated

Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]].

'''Call for Questions'''

In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]]

'''Election Volunteers'''

Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]]

Thank you!

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results

[2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter

[3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024

[4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles

[5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ

[6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates

Best regards,

Victoria Doronina

Board Liaison to the Elections Committee

Governance Committee&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28618011 --&gt;

== CEE Meeting 2025: call for session submissions  ==

Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]].

We hope to see you in Thessaloniki!

Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;  Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;
Hello everyone,  

''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)''

The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''.

This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable.

The three main features of this extension are:

* '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki.
*  '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''.
*  '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions.

'''Note''': The extension comes with a new user right called '''&quot;Event Organizer&quot;''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment.

The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]])

If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout.

Thank you! &lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)&lt;/bdi&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&amp;oldid=28803829 --&gt;

== Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka ==

Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST)

== AnToni, Prekmurje, slike ==

Dragi korisnici i administratori!

{{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST)

:Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:24, 11 juni 2025 (CEST)

{{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST)

{{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija:
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Kipsinci5.JPG
&lt;/gallery&gt;

Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio:

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Kapela v Kupšincih.jpg
&lt;/gallery&gt;

-- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST)

Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku:

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Kapela v Bratoncih.jpg
&lt;/gallery&gt;

Iako ona ista kapela je i na mojoj: 

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Bratonci7.jpg
&lt;/gallery&gt;

-- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST)
: Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST)	
:zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST)

== Vote now in the 2025 U4C Election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Apologies for writing in English.
{{Int:Please-translate}}

Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC].

Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28848819 --&gt;

== „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ 	 ==

Poštovani saradnici,

obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. 

U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme.

Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom.

Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju:

• prisustvo u drugim enciklopedijama,

• međunarodne nagrade,

• prisustvo u svjetskim medijima.

To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno.

⸻

Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o:

• subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora,

• neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST)

:To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:23, 15 juni 2025 (CEST)
::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja.
::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju:
::– prisustvo u akreditovanim medijima,
::– citiranost u drugim člancima 
::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji.
::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti.
::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST)
:::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:44, 15 juni 2025 (CEST)
::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“
::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“
::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“
::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno:
::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika,
::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive,
::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“.
::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika.
::::'''Zahtjev:'''
::::Ljubazno molim:
::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike;
::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren;
::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene.
::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST)
:::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih  izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:12, 15 juni 2025 (CEST)
::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin.
::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica.
::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju.
::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice.
::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima.
::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj.
::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST)
:::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji.  [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:30, 15 juni 2025 (CEST)
::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate.
::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi.
::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST)
:::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST)
::::::::::Poštovani,
::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu.
::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice:
::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.);
::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora;
::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku;
::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja.
::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO.
::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke.
::::::::::Srdačno,
::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST)
:::::::::::Po čemu su navedeni mediji &quot;etablirani&quot;? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki.  [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:02, 15 juni 2025 (CEST)
::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih &quot;argumenata&quot; daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST)
:Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST)
::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali.  [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST)
: Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju (&quot;dopunjenom i tehnički i izvorima&quot;) isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST)
::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti.
::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. 
::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav.  [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;
Hello all,

The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position.

This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3]

Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election.

Best regards,

Abhishek Suryawanshi&lt;br /&gt;
Chair of the Elections Committee

On behalf of the Elections Committee and Governance Committee

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates

[2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term.

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28866958 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;
Dear Wikimedia Community,

The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]]  of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]].

A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity.

Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact.

Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement.

Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate.

Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended.

=== Wikispore ===

The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects.

After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. 

We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future.

As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting.

Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed.

=== Wikinews ===

We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways.

Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf &lt;nowiki&gt;[1]&lt;/nowiki&gt;][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 &lt;nowiki&gt;[2]&lt;/nowiki&gt;][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F &lt;nowiki&gt;[3]&lt;/nowiki&gt;] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years.

While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews &lt;nowiki&gt;[4]&lt;/nowiki&gt;][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F &lt;nowiki&gt;[5]&lt;/nowiki&gt;, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? &lt;nowiki&gt;[6]&lt;/nowiki&gt;].

[[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews.

Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs.

SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives.

'''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to:
*Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects,
*Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace,
*Merge content into compatibly licensed external projects,
*Archive Wikinews projects.
Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels.

=== Feedback and next steps ===

We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language.

I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. 
&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&amp;oldid=28911188 --&gt;

== Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka ==
Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST)

== Industrija, en:Industry (manufacturing) ==

Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST)

:Kod nas je &quot;[[Proizvodnja]]&quot; čvor / višeznačnica, a na EN je čvor &quot;[[:en:Industry|Industry]]&quot;. :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda &quot;[[Industrija (proizvodnja)]]&quot; (jer imamo &quot;[[Industrija (ekonomija)]]&quot;? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST)

==Ažuriranje (grado)načelnika==
Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST)

:Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST)

::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-26945-92|&amp;#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Temporary accounts will be rolled out soon&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;body&quot;/&gt;
Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''.

Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. 

'''Why we are building temporary accounts'''

Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. 

Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users.

'''How temporary accounts work'''
[[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]]
Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: &lt;code dir=ltr&gt;~2025-12345-67&lt;/code&gt; (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it.

'''What does this mean for different groups of users?'''

'''For logged-out editors'''

* This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki.
* If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice.

'''For community members interacting with logged-out editors'''

* A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address).
* Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community.

'''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki'''

* '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.)
* '''For admins blocking logged-out editors''':
** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option.
** It will still be possible to block an IP address or IP range.
* Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this.

'''Our requests for you, and next steps'''

* If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]].
* If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in.
* Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options.
* Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses.

To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!&lt;section end=&quot;body&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]&lt;/bdi&gt; 23:35, 26 august 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&amp;oldid=29181713 --&gt;

== Godine ==
{{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&amp;diff=prev&amp;oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:33, 2 septembar 2025 (CEST)

== Centar za istraživačko novinarstvo ==

Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše &quot;Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]&quot;. U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST)

== Yahadzija i klonovi ==

{{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST)

:neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST)
::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše &quot;funkcije&quot;. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST)
:::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:00, 17 septembar 2025 (CEST)
::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:33, 17 septembar 2025 (CEST)
:::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST)
::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST)
::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST)
:::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST)
: čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST)

== Korisni alati ==

Pozdrav ekipa, 

{{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna &quot;alata&quot; pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate:
* SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje].
* Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje].
[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST)

:Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST)
::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. 
::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. 
::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija.
::Nadam se da će ti koristiti.
::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST)
:ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Migration to Parsoid&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;em&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]&lt;/em&gt;

Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier.

If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation.

There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki.

To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]].
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]&lt;/bdi&gt;  21:49, 2 oktobar 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&amp;oldid=29381387 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Hello all,

The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board.

To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]].

Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]].

When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]].

'''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.'''

Best regards,

Abhishek Suryawanshi&lt;br /&gt;Chair, Elections Committee&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29360896 --&gt;

== Azijski mjesec 2025. ==
Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na &quot;fountain-u&quot;? --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST)

:Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST)
:: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST)
:::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST)
:::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST)
:::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST)
::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na &quot;fountain-u&quot; [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST)
:::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST)
:imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST)
::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;function1&quot;/&gt;
{{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere).

There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki.
{{Int:Feedback-thanks-title}}
&lt;section end=&quot;function1&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29432175 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Seeking volunteers to join several of the movement’s committees&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. 

Read more about the committees on their Meta-wiki pages:
* [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]]
* [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]]
* [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]]

Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have.

For the Committee Support team,
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

-[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29517125 --&gt;

== Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist ==

Hi everyone,

The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]!

Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you!

'''As a Program Specialist, you will:'''

* Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs,
* Strengthen regional cooperation and cross-border projects,
* Help guide campaigns and initiatives across the CEE region,
* Work closely with the CEE Hub team and community members.

This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones.

'''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025'''
➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️

If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them!
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=29192870 --&gt;

== Infokutija:Paravojna organizacija ==

Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na  [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET)
:{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET)

== Preusmjerenja ==

Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. 

Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET)

: Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET)

: Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da &quot;obični&quot; čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET)

{{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati:
* [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]]
* [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]]

Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 15:19, 5 januar 2026 (CET)

:Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi).

[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET)

== Okeanijski mjesec ==
Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: &quot;Okeanijski mjesec&quot; ili kako drugačije? Inače ima i &quot;Afrički mjesec&quot; u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti &quot;Južnoamerički&quot; i &quot;Sjevernoamerički mjesec&quot;  kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:13, 11 novembar 2025 (CET)

:Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET)

== Brisanje članaka gospodina čaraparka ==

zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET)

:Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET)

== Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia ==

'''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences].

Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]].

If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. 

Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region.

English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example).

[[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=29670161 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;function2&quot;/&gt;
{{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki&lt;/span&gt;. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki.
{{Int:Feedback-thanks-title}}
&lt;section end=&quot;function2&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29583860 --&gt;

== Spiskovi GerardMa ==

Šta da radimo s ovim spiskovima: 
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]?
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET)

== Statistike ==

Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 21:54, 3 januar 2026 (CET)

:joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET)
:: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 22:26, 3 januar 2026 (CET)

== TOP20 user pageview pages in year 2025 ==

TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews]
&lt;pre&gt;
              538917 -
              492163 wiki.phtml
              446244 Posebno:Pretraga
              376381 Početna_strana
              169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država
               91182 Ajetul-Kursi
               55143 Posebno:Nedavne_izmjene
               54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025.
               47908 Noćni_namaz
               46529 Bosna_i_Hercegovina
               43403 Ramo_Isak
               42574 Županije_u_Hrvatskoj
               42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini
               42276 Spisak_država_Evrope_po_površini
               39423 Spisak_država_po_površini
               39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država
               37968 99_Allahovih_imena
               37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine
               35649 Evropa
               32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine
&lt;/pre&gt;
--[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET)

== Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration ==

https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET)

== Feminism and Folklore 2026 starts soon ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 

Dear Wiki Community,

We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia.

The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects.

;About the Campaign 
'''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices.

;What Can Participants Write About? 
Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to:

* Folk festivals, rituals, and celebrations  
* Folk dances, music, and traditional performances  
* Women and queer figures in folklore  
* Women in mythology and oral traditions  
* Women warriors, witches, and witch-hunting narratives  
* Fairy tales, folk stories, and legends  
* Folk games, sports, and cultural practices  

Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools.

;How to Sign Up as an Organizer 
Organizers are requested to complete the following steps to register their community:

# Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] 
# Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool  
# Prepare a local article list and clearly mention:
#* Campaign timeline  
#* Local and international prizes  
# Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]]  
# Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]'''

;Campaign Tools

The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants:

* '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats.
* '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore.

Both tools are now available for use in the campaign.  '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]'''

;Learn More &amp; Get Support
For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the  
'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''.

If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via:
* '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]'''
* Email us using details on the contact page.

;Join Us 
We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia.

Thank you and best wishes,
  
'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]'''

----

''Stay connected:''  
[[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp;
[[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

== Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country ==
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]
Hello everyone,

We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe.

;About Wiki Loves Folklore 

'''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight:
* Folk traditions and rituals  
* Cultural festivals and celebrations  
* Traditional attire and crafts 
* Performing arts, music, and dance  
* Everyday practices rooted in folk heritage  

Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world.

[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] 

; Host a Local Edition 

As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to:
* Increase visibility of your region’s folk culture  
* Engage new contributors in your community  
* Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content  

'''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:'''  

If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know.

If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region.

;Get in Touch 
If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via:

* The project Talk pages  
* Email: '''support@wikilovesfolklore.org'''

We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail.

Warm regards,  

'''The Wiki Loves Folklore International Team'''
&lt;/div&gt;
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&amp;oldid=29228188 --&gt;

== razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 ==

206.347 bajtova i 238,493 bytes

Povod je greška Script error: The function &quot;hyphen2dash&quot; does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET)
: {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 06:43, 20 januar 2026 (CET)
::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]].

The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]].

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

22:01, 19 januar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29905753 --&gt;

== razlika u modulima Modul:String2 ==

Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &amp;#x22;split&amp;#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET)

== Šablon:In lang ==

{{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang&lt;noinclude&gt;|{{CONTENTLANGUAGE}}&lt;/noinclude&gt;}}

Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value).

Backtrace:

# '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&amp;action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function &quot;name_from_tag&quot;
# '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&amp;action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ?
# '''(tail call)''': ?
# '''mw.lua:527''': ?
# '''[C]''': ?

[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET)

== Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 ==

Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''.

Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije.

Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak.

Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET)

:Dobar dan,
:Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi &quot;Premjesti&quot;, klikom na njega u polju &quot;Novi naslov&quot; gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite.
:Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET)

== CEE Women 2026 ==

Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima.  [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET)
: {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 16:49, 6 februar 2026 (CET)
::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET)
:::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:27, 6 februar 2026 (CET)
::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija &quot;Online edit-a-thon&quot; realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -&quot;Prizes and awards&quot;. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET)
:::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:43, 12 februar 2026 (CET)
::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na &quot;ti&quot; s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET)
:::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama.   [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET)
::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za &quot;Online edit-a-thons&quot;, pa da se u maratonu &quot;CEE Women Campaign 2026&quot; na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:41, 14 februar 2026 (CET)
:::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET)
:::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada.
:::::::Mjesto     EUR
:::::::1.     100,00
:::::::2.      75,00
:::::::3.      50,00
:::::::4.      25,00
:::::::5.      25,00
:::::::6.      25,00
:::::::7.      25,00
:::::::8.      25,00
:::::::9.      25,00
:::::::10.     25,00
:::::::Ukupno  400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET)
::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:36, 16 februar 2026 (CET)
:::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali.
:::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET)
::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:03, 16 februar 2026 (CET)
:::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, 
:::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova
:::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden
:::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx.
:::::::::::* Članak ne smije biti siroče
:::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme 
:::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije.
:::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija.
:::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno!  [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET)
::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET)
:::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:45, 3 mart 2026 (CET)

== New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities ==

Hi everyone, 

'''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts.

You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process.

We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start.

* ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December).
* ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF.

Join our online Q&amp;A session to learn more (same content, two options to join):
* 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&amp;A Nr. 1|register here]])
* 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&amp;A Nr. 2|register here]])

More info &amp; contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=29670168 --&gt;

== Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]]
{{int:please-translate}}

Dear Wikipedians!

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''.

The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences.

🧩'''How to participate?'''

Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine.

🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''.

'''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.'''

If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&amp;messages=&amp;language=en&amp;x=D banner] into your own language.

Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! 

[[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&amp;oldid=28552112 --&gt;

== De, ljudi... ==

Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST)
: Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 08:15, 25 april 2026 (CEST)
::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST)
::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:19, 25 april 2026 (CEST)
::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST)
:::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST)

== Request for comment (global AI policy) ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}}
A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}}
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST)
&lt;/bdi&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30424282 --&gt;

== Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 ==

''Please help us and your community by translating this announcement into your language!''

Dear all,

The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway.

There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community.

'''Eligibility criteria:'''

* Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]:
** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025
** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026
** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026
* Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]]

You can check your eligibility using the following tool:

https://cee-sc-election.toolforge.org/

'''How to proceed:'''

Candidates may nominate themselves or be nominated by others.

If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026.

The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]:

Please also inform your communities about the election and encourage participation.

Best regards,  

Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026

--[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;

== Potencijalno čaraparenje ==

Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST)

:Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] &quot;newcomer tasks&quot; (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST)
::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku &quot;Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST)

== Preimenovanje kategorija ==

Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST)

:To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST)
::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST)
:::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST)

== Karta za rijeke ==

{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST)

:Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST)
:Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST)
::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST)
::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST)
:::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST)
:::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST)
::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST)
:::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST)
::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST)
:::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST)
::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST)
:::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST)
::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST)
:{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST)
::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST)
:::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST)
::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja &quot;tehničar&quot;. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST)

== Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca ==

Dear Bosnian language community,

On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania.

&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''&lt;/span&gt;

=== Call for Delegate Nominations ===

We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network.

It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community.

&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''&lt;/span&gt;

Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary.

=== Registration process ===

Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients.

Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting.

&lt;p style=&quot;font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb&quot;&gt;'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''&lt;/p&gt;

* '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: &lt;u&gt;13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)&lt;/u&gt;.'''
* Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC).

For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email:
&lt;p style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''&lt;/p&gt;

We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements.

Warm regards,&lt;br/&gt;Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team&lt;br/&gt;Wikimedians of Romania and Moldova User Group&lt;br/&gt; [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST)

== Izbor za CEE 2026. ==
Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode.  Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji.
=== Komentari ===
* Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:32, 14 maj 2026 (CEST)

=== Prijedlozi ===

====[[User:Mhare|Mhare]]====
===== Za =====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:43, 14 maj 2026 (CEST)
* {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST)

===== Protiv =====

===== Komentari =====
* Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST)
* Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:23, 14 maj 2026 (CEST)

====[[User:Panasko|Panasko]]====
===== Za =====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:43, 14 maj 2026 (CEST)

===== Protiv =====

===== Komentari =====
Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}}

== Wiki Loves Eurovision 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]]

Hello everyone!

You are invited to participate in the &quot;[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]&quot; article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available:

* 1st prize: a voucher worth €60
* 2nd prize: a voucher worth €50
* 3rd prize: a voucher worth €40
* 4th–10th prize: a voucher worth €30

To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;

== [[meta:User:TenWhile6/XReport]] ==

(Prebačeno s moje SZR): 

Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog &quot;korisnika&quot; Više -&gt; Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST)

:Nisam znao jer na Metu upadnem &quot;svake prestupne&quot;. :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST)
::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST)
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Vote now in the 2026 U4C election&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC].

Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;

== Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca ==

Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]].

By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates.

We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''.

'''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform 

Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates.

For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email:
:'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]'''

Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca!

On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST)

== RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])&lt;/bdi&gt; 19:11, 23 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;Message&quot;/&gt;
'''Legal &amp; Safety Contacts'''

Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]].

&lt;section end=&quot;Message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:29, 25 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&amp;oldid=30731267 --&gt;

== [[Emir Hadžihafizbegović]] ==

Pozdrav, sakriti ovu narednu izmjenu ovdje: [[Posebno:Diff/3901510]]. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:53, 12 juli 2026 (CEST)

== Yahadzija ==

{{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Panasko}}: Opet popuštate dok me nema. Znam da niko ne može stalno biti ovdje, ali blokirajte mu svaki novi račun '''odmah''', bez izuzetka, jer ovo postaje teatar apsurda i ode unedogled. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:47, 21 juli 2026 (CEST)

:Blokiramo, neke nisam bio siguran je li on mada po temama sam 99%siguran da jeste. Ovdje treba vidjeti da li raditi purge stranica koje je napravio, odnosno ima li osnova da ih ostavljamo ovakve, ko zna kakve sve greske sadrze. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:36, 21 juli 2026 (CEST)
::Kako kad. Neke donekle doradi, u nekima ostavi nered. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:49, 21 juli 2026 (CEST)
:::ovdje negdje ostavljati nazive u yahadz da/ne, da ne zakačimo nekoga drugog [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 01:03, 23 juli 2026 (CEST)

== Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}}
You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}}
[[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]])  14:24, 24 juli 2026 (CEST)
&lt;/bdi&gt;
&lt;!-- Message sent by User:DreamRimmer@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;
:'''Kratko: Ćete, da li [[:m:Requests_for_comment/The_future_of_Abstract_Wikipedia|ima još]] biti ''Abstract Wikipedia'' ili ni?''' [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 17:50, 24 juli 2026 (CEST)

== Alat za patroliranje ==

Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}},

ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. 

Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST)

:hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>s2xaa431ozl0dmkuajeo43zra3khlbc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Render (računarska grafika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19827</id>
    <revision>
      <id>3916580</id>
      <parentid>3561696</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:00:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916580</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3373" sha1="p5g9xygvifgiywz6k1wuckid1xhtvo5" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Render''' ({{bs|prikazati}}) jest postupak stvaranja [[slika|slike]] od nekog modela uz pomoć posebnog [[program]]a. Model je opis [[3D|trodimenzionalnih]] objekata u definiranom jeziku ili strukturi podataka. Ti podaci mogu sadržavati podatke o [[Geometrija|geometriji]], [[Tačka gledišta|tački gledišta]], [[Tekstura|teksturi]] i podatke o osvijetljenju. Engleska riječ ''render'' također se koristi kod opisivanja procesa izračunavanja [[Specijalni efekat|specijalnih efekata]] u obradi [[Video|videa]].

Ovaj proces koristi se kod [[računar]]a i [[Računarske igre|računarskih igara]], [[simulator]]a, [[film]]ova i specijalnih efekata, te u vizualizaciji dizajna. Svako polje koristi različit odnos i odlike tehnike. Imamo raznih vrsta tzv. renderiranja, odnosno procesa stvaranja slika. Neki su više namijenjeni za određene poslove, neki su slobodni (''vidi: [[Otvoreni softver|Open source]]''), a neki su skupi i obično se koriste u komercijalne svrhe (npr., pravljenje visokobudžetnih 3D [[Crtani film|crtanih filmova]]). Render-programi su pažljivo napravljeni programi koji se bave disciplinama kao što su fizika svjetla, vizualno sagledavanje, [[matematika]] itd.

U [[3D računarska grafika|3D grafici]] renderiranje se može odvijati sporo (''prerender'') ili u stvarnom vremenu. Prerenderiranje je intenzivan proces koji se koristi u stvaranju filmova, dok je renderiranje u stvarnom vremenu najviše prisutno kod 3D računarskih igara, gdje se vizualna scena odmah obrađuje uz pomoć [[Grafička kartica|grafičke kartice]] i prikazuje na [[monitor]]u.

== Također pogledajte ==
* [[2D računarska grafika]]
* [[Ray Tracing]]
* [[Vektorska grafika]]

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/19961221040900/http://siggraph.org/ ACM interesna grupa &amp;mdash; najveća akademska i profesionalna asocijacija i konferencija] 
* [http://www.raytracingnews.org/ Ray Tracing News]{{Mrtav link}} Letak vezan za tehničke stvari
* [http://www.realtimerendering.com/ Real-Time Rendering izvori] Spisak linkova za izvore
* [http://www.graphicspapers.com/ Baza podataka grafičkih citata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125012817/http://www.graphicspapers.com/ |date=25. 1. 2021 }}
* [https://web.archive.org/web/20040923075327/http://www.cs.brown.edu/~tor/ Spisak linkova za posljednje siggraph materijale]
* [http://www.pointzero.nl/renderers/ Spisak linkova za sve vrste renderiranja]
* [https://web.archive.org/web/20040327030245/http://www.renderman.org/ Renderman]
* [http://totalreal.com/wiki/gallerie_e01.html Primjeri iz arhitekture]
* [http://radsite.lbl.gov/radiance/ 'Radiance' renderer.] Veoma precizan softver
* [http://pixie.sourceforge.net/ Pixie, efikasan i besplatan OpenSource renderer]
* [http://www.aqsis.org/ 'Aqsis' renderer, besplatan OpenSource REYES renderer]
* [https://web.archive.org/web/20061017162758/http://www.daylongraphics.com/products/leveller/render/techniques.htm Tehnike renderiranja]

=== Render farm ===
* [http://www.rebusfarm.com &quot;REBUSFarm Render Farm&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061202022201/http://www.rebusfarm.com/ |date=2. 12. 2006 }}
* [https://web.archive.org/web/20070208054217/http://www.rebusmedia.de/html_eng/Render_Farm.htm &quot;Render Farm Service&quot;]

[[Kategorija:Računarska grafika]]
[[Kategorija:3D računarska grafika]]</text>
      <sha1>p5g9xygvifgiywz6k1wuckid1xhtvo5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20751</id>
    <revision>
      <id>3916668</id>
      <parentid>3892834</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T00:53:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916668</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21917" sha1="kaniy898xd082kyb5453fio16kog3yy" xml:space="preserve">{{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje
| naziv_turnira          = Svjetsko prvenstvo u nogometu
| godina                 = 1934.
| ostali_naslovi         = ''Campionato Mondiale di Calcio''
| slika                  = 1934 fifa worldcup poster.jpg
| veličina               = 240px
| tekst                  = 
| država                 = Italija
| datumi                 = 27. maj – 10. juni 1934.
| br_ekipa               = 16
| konfederacije          = 4
| stadioni               = 
| gradovi                = 
| šampion_drugo          = {{NOG|ITA|1861}}
| broj                   = 1
| drugi_drugo            = {{NOG|ČSSR}}
| treći_drugo            = {{NOG|NJE|carstvo}}
| četvrti_drugo          = {{NOG|AUT}}
| utakmice               = 17
| golovi                 = 70
| posjećenost            = 363000
| najbolji_strijelac     = {{ZD|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]&lt;br&gt;(5 golova)
| prethodnasezona        = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930]].
| sljedećasezona         = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]].
}}
'''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.''' bilo je drugo po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] a prvo prvenstvo održano u [[Evropa|Evropi]]. Na prvenstvu je učestvovalo 16 reprezentacija. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] u finalnoj utakmici nakon produžetaka bila je uspješnija od [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačke]] rezultatom 2–1. Treće mjesto osvojila je [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austriju]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1934/wc34final.html |title=FIFA SP 1934. |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=2. 12. 2017 |archive-date=17. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171117165857/http://www.planetworldcup.com/CUPS/1934/wc34final.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://thesefootballtimes.co/2016/07/27/when-the-world-cup-rolled-into-fascist-italy-in-1934/ |title=WHEN THE WORLD CUP ROLLED INTO FASCIST ITALY IN 1934 |work=thesefootballtimes.co |language=engleski |access-date=2. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Izbor domaćina ==
Domaćin drugog po redu svjetskog prvenstva izabran je 14. maja 1932. godine u [[Stockholm]]u. Iako je Švedska pokazala interesovanje za organizaciju svjetskog prvenstva pred početak glasanja odustali su od kandidature, te je [[Italija]] ostala jedini kandidat za organizaciju ovog svjetskog prvenstva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=1. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Kvalifikacije ==
{{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.}}
U kvalifikacijama za svjetsko prvenstvo 1934. učestvovale su 32 reprezentacije: 21 iz Evrope, 3 iz [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]], 4 iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i 4 iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Domaćin Italija također je učestvovala u kvalificijama. Zbog slabog odaziva evropskih timova na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930]]. aktuelni prvak [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] bojkotirao je igre te nije nastupio.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/34q.html |title=Kvalifikacije za FIFA SP 1934. |work=RSSSF.com |language=engleski |access-date=2. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Lokacije stadiona ==
Utakmice Svjetskog prvenstva 1934. odigrale su se u Italiji u osam gradova: [[Firenca|Firenci]], [[Napulj]]u, [[Trst]]u i [[Torino|Torinu]] gdje su izgrađeni novi stadioni, dok su stadioni u [[Milano|Milanu]], [[Rim]]u, [[Bologna|Bolonji]] i [[Genova|Genovi]] renovirani.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
|[[Bologna]]
|[[Firenca]]
|[[Genova]]
|-
|[[Stadion &quot;Littoriale&quot;]]
|[[Stadion &quot;Giovanni Berta&quot;]]
|[[Stadion &quot;Luigi Ferraris&quot;]]
|-
|Kapacitet: 50.100
|Kapacitet: 47.290
|Kapacitet: 36.703
|-
| [[Datoteka:Stadio Littoriale Bologna.jpg|200px]]
| [[Datoteka:Stadio Comunale Giovanni Berta.jpg|200px]]
| [[Datoteka:Vecchio Stadio Marassi 1.jpg|200px]]
|-
|[[Milano]]
|rowspan=&quot;4&quot;|
{{Lokacijska karta+|Italija|width=270|float=right|caption= |places=
{{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=44.492314|lon_deg=11.309667|position=right |label=[[Bologna]]}}
{{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=43.780822|lon_deg=11.282258|position=right |label=[[Firenca]]}}
{{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=44.416431|lon_deg=8.952428|position=bottom |label=[[Genova]]}}
{{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=45.478025|lon_deg=9.124206|position=top |label=[[Milano]]}}
{{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=40.859722|lon_deg=14.293333|position=left |label=[[Napulj]]}}
{{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=41.927222|lon_deg=12.472222|position=left |label=[[Rim]]}}
{{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=45.633333|lon_deg=13.8|position=right |label=[[Trst]]}}
{{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=45.04175|lon_deg=7.650014|position=top |label=[[Torino]]}}
}}
|[[Napulj]]
|-
|[[San Siro]]
|[[Stadion &quot;Giorgio Ascarelli&quot;]]
|-
|Kapacitet: 55.000
|Kapacitet: 40.000
|-
| [[Datoteka:San Siro stadium in 1934.jpg|200px]]
| [[Datoteka:StadioPartenopeo.jpg|200px]]
|-
|[[Rim]]
|[[Trst]]
|[[Torino]]
|-
|[[Stadion &quot;Nazionale PNF&quot;]]
|[[Stadion &quot;Littorio&quot;]]
|[[Stadion &quot;Benito Mussolini&quot;]]
|-
|Kapacitet: 47.300
|Kapacitet: 8.000
|Kapacitet: 28.140
|-
| [[Datoteka:Stadio Pnf.jpg|200px]]
| [[Datoteka:StadiodelLittorio.jpg|200px]]
| [[Datoteka:Stadio Comunale Benito Mussolini.jpg|200px]]
|-
|}

== Nosioci ==
{{Nosioci na FIFA SP 1934.}}

== Igrači ==
{{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1934.}}

== Sudije ==
{{Sudije na FIFA SP 1934.}}

== Rezultati ==
{{Nokaut faza FIFA SP 1934.}}

=== Prvi krug ===
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 1 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Francuska|Austrija – Francuska]]
|datum      = 27. maj 1934.
|vrijeme    = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|AUT}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Austrija - Francuska&lt;/includeonly&gt;|3–2]]
|aet        = yes
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1104/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|FRA}}
|golovi1    = [[Matthias Sindelar|Sindelar]] {{gol|44}}&lt;br&gt;[[Anton Schall|Schall]] {{gol|93}}&lt;br&gt;[[Josef Bican|Bican]] {{gol|109}}
|golovi2    = [[Jean Nicolas|Nicolas]] {{gol|18}}&lt;br&gt;[[Georges Verriest|Verriest]] {{gol|116|pen.}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Benito Mussolini&quot;|Benito Mussolini]]
|lokacija   = [[Torino]]
|gledalaca  = 16.000
|sudac      = {{ZD|NIZ}} [[Johannes van Moorsel]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 1 /&gt;
----
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 2 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Mađarska – Egipat|Mađarska – Egipat]]
|datum      = 27. maj 1934.
|vrijeme    = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|MAĐ|1940}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Mađarska - Egipat&lt;/includeonly&gt;|4–2]]
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1119/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|EGI|1922}}
|golovi1    = [[Pál Teleki (nogometaš)|Teleki]] {{gol|11}}&lt;br&gt;[[Géza Toldi|Toldi]] {{gol|31||61}}&lt;br&gt;[[Jenő Vincze|Vincze]] {{gol|53}}
|golovi2    = [[Abdulrahman Fawzi|Fawzi]] {{gol|35||39}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Giorgio Ascarelli&quot;|Giorgio Ascarelli]]
|lokacija   = [[Napulj]]
|gledalaca  = 9.000
|sudac      = {{ZD|ITA}} [[Rinaldo Barlassina]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 2 /&gt;
----
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 3 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Švicarska – Nizozemska|Švicarska – Nizozemska]]
|datum      = 27. maj 1934.
|vrijeme    = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|ŠVI}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Švicarska - Nizozemska&lt;/includeonly&gt;|3–2]]
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1133/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|HOL}}
|golovi1    = [[Leopold Kielholz|Kielholz]] {{gol|7||43}}&lt;br&gt;[[André Abegglen|Abegglen]] {{gol|66}}
|golovi2    = [[Kick Smit|Smit]] {{gol|29}}&lt;br&gt;[[Leen Vente|Vente]] {{gol|69}}
|stadion    = [[San Siro]]
|lokacija   = [[Milano]]
|gledalaca  = 33.000
|sudac      = {{ZD|ŠVE}} [[Ivan Eklind]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 3 /&gt;
----
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 4 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Švedska – Argentina|Švedska – Argentina]]
|datum      = 27. maj 1934.
|vrijeme    = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|ŠVE}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Švedska - Argentina&lt;/includeonly&gt;|3–2]]
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1102/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|ARG}}
|golovi1    = [[Sven Jonasson|Jonasson]] {{gol|9||67}}&lt;br&gt;[[Knut Kroon|Kroon]] {{gol|79}}
|golovi2    = [[Ernesto Belis|Belis]] {{gol|4}}&lt;br&gt;[[Alberto Galateo|Galateo]] {{gol|48}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Littoriale&quot;|Littoriale]]
|lokacija   = [[Bologna]]
|gledalaca  = 14.000
|sudac      = {{ZD|AUT}} [[Eugen Braun]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 4 /&gt;
----
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 5 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Njemačka – Belgija|Njemačka – Belgija]]
|datum      = 27. maj 1934.
|vrijeme    = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|NJE|1933}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Njemačka - Belgija&lt;/includeonly&gt;|5–2]]
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1108/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|BEL}}
|golovi1    = [[Stanislaus Kobierski|Kobierski]] {{gol|25}}&lt;br&gt;[[Otto Siffling|Siffling]] {{gol|49}}&lt;br&gt;[[Edmund Conen|Conen]] {{gol|66||70||87}}
|golovi2    = [[Bernard Voorhoof|Voorhoof]] {{gol|29||43}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Giovanni Berta&quot;|Giovanni Berta]]
|lokacija   = [[Firenca]]
|gledalaca  = 8.000
|sudac      = {{ZD|ITA}} [[Francesco Mattea]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 5 /&gt;
----
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 6 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Španija – Brazil|Španija – Brazil]]
|datum      = 27. maj 1934.
|vrijeme    = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|ŠPA|1931}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Španija - Brazil&lt;/includeonly&gt;|3–1]]
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1111/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|BRA|1889}}
|golovi1    = [[José Iraragorri|Iraragorri]] {{gol|18|pen.|25}}&lt;br&gt;[[Isidro Lángara|Lángara]] {{gol|29}}
|golovi2    = [[Leônidas da Silva|Leônidas]] {{gol|55}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Luigi Ferraris&quot;|Luigi Ferraris]]
|lokacija   = [[Genova]]
|gledalaca  = 21.000
|sudac      = {{ZD|NJE}} [[Alfred Birlem]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 6 /&gt;
----
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 7 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Italija – Sjedinjene Američke Države|Italija – SAD]]
|datum      = 27. maj 1934.
|vrijeme    = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|ITA|1861}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Italija - Sjedinjene Američke Države&lt;/includeonly&gt;|7–1]]
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1135/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|SAD|1912}}
|golovi1    = [[Angelo Schiavio|Schiavio]] {{gol|18||29||64}}&lt;br&gt;[[Raimundo Orsi|Orsi]] {{gol|20||69}}&lt;br&gt;[[Giovanni Ferrari|Ferrari]] {{gol|63}}&lt;br&gt;[[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{gol|90}}
|golovi2    = [[Aldo Donelli|Donelli]] {{gol|57}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Nazionale PNF&quot;|Nazionale PNF]]
|lokacija   = [[Rim]]
|gledalaca  = 25.000
|sudac      = {{ZD|ŠVI}} [[René Mercet]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 7 /&gt;
----
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 8 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Čehoslovačka – Rumunija|Čehoslovačka – Rumunija]]
|datum      = 27. maj 1934.
|vrijeme    = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|ČSSR}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Čehoslovačka - Rumunija&lt;/includeonly&gt;|2–1]]
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1141/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|RUM}}
|golovi1    = [[Antonín Puč|Puč]] {{gol|50}}&lt;br&gt;[[Oldřich Nejedlý|Nejedlý]] {{gol|67}}
|golovi2    = [[Ștefan Dobay|Dobay]] {{gol|11}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Littorio&quot;|Littorio]]
|lokacija   = [[Trst]]
|gledalaca  = 9.000
|sudac      = {{ZD|BEL}} [[John Langenus]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 8 /&gt;

=== Četvrtfinale ===
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 9 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Čehoslovačka – Švicarska|Čehoslovačka – Švicarska]]
|datum      = 31. maj 1934.
|vrijeme    = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|ČSSR}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Čehoslovačka - Švicarska&lt;/includeonly&gt;|3–2]]
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=418/match=1143/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|ŠVI}}
|golovi1    = [[František Svoboda|Svoboda]] {{gol|24}}&lt;br&gt;[[Jiří Sobotka|Sobotka]] {{gol|49}}&lt;br&gt;[[Oldřich Nejedlý|Nejedlý]] {{gol|82}}
|golovi2    = [[Leopold Kielholz|Kielholz]] {{gol|18}}&lt;br&gt;[[Willy Jäggi|Jäggi]] {{gol|78}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Benito Mussolini&quot;|Benito Mussolini]]
|lokacija   = [[Torino]]
|gledalaca  = 12.000
|sudac      = {{ZD|AUT}} [[Alois Beranek]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 9 /&gt;
----
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 10 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Njemačka – Švedska|Njemačka – Švedska]]
|datum      = 31. maj 1934.
|vrijeme    = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|NJE|1933}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Njemačka - Švedska&lt;/includeonly&gt;|2–1]]
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=418/match=1129/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|ŠVE}}
|golovi1    = [[Karl Hohmann|Hohmann]] {{gol|60||63}}
|golovi2    = [[Gösta Dunker|Dunker]] {{gol|82}}
|stadion    = [[San Siro]]
|lokacija   = [[Milano]]
|gledalaca  = 3.000
|sudac      = {{ZD|ITA}} [[Rinaldo Barlassina]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 10 /&gt;
----
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 11 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Italija – Španija|Italija – Španija]]
|datum      = 31. maj 1934.
|vrijeme    = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|ITA|1861}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Italija - Španija&lt;/includeonly&gt;|1–1]]
|aet        = yes
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=418/match=1122/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|ŠPA|1931}}
|golovi1    = [[Giovanni Ferrari|Ferrari]] {{gol|44}}
|golovi2    = [[Luis Regueiro|Regueiro]] {{gol|30}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Giovanni Berta&quot;|Giovanni Berta]]
|lokacija   = [[Firenca]]
|gledalaca  = 35.000
|sudac      = {{ZD|BEL}} [[Louis Baert]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 11 /&gt;
----
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 12 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Mađarska|Austrija – Mađarska]]
|datum      = 31. maj 1934.
|vrijeme    = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|AUT}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Austrija - Mađarska&lt;/includeonly&gt;|2–1]]
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=418/match=1106/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|MAĐ|1940}}
|golovi1    = [[Johann Horvath|Horvath]] {{gol|8}}&lt;br&gt;[[Karl Zischek|Zischek]] {{gol|51}}
|golovi2    = [[György Sárosi|Sárosi]] {{gol|60|pen.}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Littoriale&quot;|Littoriale]]
|lokacija   = [[Bologna]]
|gledalaca  = 23.000
|sudac      = {{ZD|ITA}} [[Francesco Mattea]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 12 /&gt;

;Ponovljena utakmica
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 13 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Italija – Španija|Italija – Španija]]
|datum      = 1. juni 1934.
|vrijeme    = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|ITA|1861}}
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=418/match=1123/index.html#nosticky
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Italija - Španija&lt;/includeonly&gt;|1–0]]
|tim2       = {{NOG|ŠPA|1931}}
|golovi1    = [[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{gol|11}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Giovanni Berta&quot;|Giovanni Berta]]
|lokacija   = [[Firenca]]
|gledalaca  = 43.000
|sudac      = {{ZD|ŠVI}} [[René Mercet]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 13 /&gt;

=== Polufinale ===
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 14 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Italija – Austrija|Italija – Austrija]]
|datum      = 3. juni 1934.
|vrijeme    = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|ITA|1861}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Italija - Austrija&lt;/includeonly&gt;|1–0]]
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3492/match=1107/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|AUT}}
|golovi1    = [[Enrique Guaita|Guaita]] {{gol|19}}
|stadion    = [[San Siro]]
|lokacija   = [[Milano]]
|gledalaca  = 35.000
|sudac      = {{ZD|ŠVE}} [[Ivan Eklind]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 14 /&gt;
----
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 15 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Čehoslovačka – Njemačka|Čehoslovačka – Njemačka]]
|datum      = 3. juni 1934.
|vrijeme    = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|ČSSR}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Čehoslovačka - Njemačka&lt;/includeonly&gt;|3–1]]
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3492/match=1130/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|NJE|1933}}
|golovi1    = [[Oldřich Nejedlý|Nejedlý]] {{gol|21||69||80}}
|golovi2    = [[Rudolf Noack|Noack]] {{gol|62}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Nazionale PNF&quot;|Nazionale PNF]]
|lokacija   = [[Rim]]
|gledalaca  = 15.000
|sudac      = {{ZD|ITA}} [[Rinaldo Barlassina]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 15 /&gt;

=== Utakmica za treće mjesto ===
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 16 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Njemačka – Austrija|Njemačka – Austrija]]
|datum      = 7. juni 1934.
|vrijeme    = 18:00 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|NJE|1933}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Njemačka - Austrija&lt;/includeonly&gt;|3–2]]
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3491/match=1105/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|AUT}}
|golovi1    = [[Ernst Lehner|Lehner]] {{gol|1||42}}&lt;br&gt;[[Edmund Conen|Conen]] {{gol|27}}
|golovi2    = [[Johann Horvath|Horvath]] {{gol|28}}&lt;br&gt;[[Karl Sesta|Sesta]] {{gol|54}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Giorgio Ascarelli&quot;|Giorgio Ascarelli]]
|lokacija   = [[Napulj]]
|gledalaca  = 7.000
|sudac      = {{ZD|ITA}} [[Albino Carraro]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 16 /&gt;

=== Finale ===
{{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1934.}}
&lt;section begin=SP 1934 - utakmica 17 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1
|historija  = [[Nogometne utakmice Italija – Čehoslovačka|Italija – Čehoslovačka]]
|datum      = 10. juni 1934.
|vrijeme    = 17:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
|tim1       = {{NOG-D|ITA|1861}}
|rezultat   = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.&lt;includeonly&gt;#Italija - Čehoslovačka&lt;/includeonly&gt;|2–1]]
|aet        = yes
|izvještaj  = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3490/match=1134/index.html#nosticky
|tim2       = {{NOG|ČSSR}}
|golovi1    = [[Raimundo Orsi|Orsi]] {{gol|81}}&lt;br&gt;[[Angelo Schiavio|Schiavio]] {{gol|95}}
|golovi2    = [[Antonín Puč|Puč]] {{gol|71}}
|stadion    = [[Stadion &quot;Nazionale PNF&quot;|Nazionale PNF]]
|lokacija   = [[Rim]]
|gledalaca  = 55.000
|sudac      = {{ZD|ŠVE}} [[Ivan Eklind]]
}}&lt;section end=SP 1934 - utakmica 17 /&gt;

== Rezultat ==
{{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1934.|Italija|1.}}

== Statistika ==
=== Lista strijelaca ===
{{Lista strijelaca FIFA SP 1934.}}

=== Tabela ===
{{Tabela FIFA SP 1934.}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|FIFA World Cup 1934}}
* {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}
* [http://www.rsssf.com/tables/34full.html SP 1934]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1934_world_cup.php SP 1934.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}}

{{Svjetsko prvenstvo u nogometu}}
{{FIFA SP 1934.}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|*]]
[[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1934]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Italiji]]
[[Kategorija:1934. u nogometu]]
[[Kategorija:1934. u Italiji]]</text>
      <sha1>kaniy898xd082kyb5453fio16kog3yy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastava Austrije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30561</id>
    <revision>
      <id>3916705</id>
      <parentid>3710896</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T09:27:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2472" sha1="atztghjjghalgwr7s1z6agudihuw9o7" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of Austria.svg|mini|188p|[[Datoteka:FIAV_100100.svg|20p]] Proporcije narodne zastave: 2:3]]
[[Datoteka:Flag of Austria (state).svg|mini|188p|[[Datoteka:FIAV_011011.svg|20p]] Proporcije državne zastave: 2:3]]

'''[[Zastava]] [[Austrija|Austrije]]''' ima 3 jednaka vodoravna polja, [[Crvena|crvene]] (vrh), [[Bijela|bijele]] i crvene boje.

== Historija ==
Smatra se da je zastava Austrije, uz [[Zastava Danske|dansku zastavu]], među najstarijim nacionalnim zastavama na [[svijet]]u.

Prema legendi, zastavu je izmislio [[vojvoda]] [[Leopold V Austrijski (Babenberg)|Leopold V Austrijski]] (1157–1194) za vrijeme žestoke bitke tokom [[Krstaški ratovi|krstaških ratova]]. Nakon bitke, njegova borbena odora bila je potpuno natopljena krvlju, ali kad je skinuo pojas, platno ispod njega bilo je čisto. Pod dojmom ovog prizora usvojio je boje i raspored za svoju zastavu.

Zastavu je zapravo u 13. vijeku oblikovao vojvoda [[Fridrik II Austrijski]] (1210–1246; poznat kao Fridrik Svadljivi), posljednji iz [[dinastija|dinastije]] [[Babenbergovci|Babenberg]]. Htio je veći stepen nezavisnosti od [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], pa je napravio novi [[grb]]: crveno polje sa srebrnom vrpcom. Najstariji prikaz nove zastave nalazi se na [[pečat]]u koji se čuva u [[samostan]]u [[Lilinenfeld (samostan)|Lilinenfeld]] u [[općina|općini]] [[Lilienfeld (grad)|Lilinenfeld]] austrijske [[Austrijske pokrajine|savezne pokrajine]] [[Donja Austrija|Donje Austrije]], sa datumom 30. novembar 1230.&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=https://books.google.com/books?id=Ly4iAQAAMAAJ&amp;q=1786+austria+flag&amp;pg=PA7|journal = Austrian Information|volume=27|issue=6|year=1974|page=7|title=Austria's national colors: Red-White-Red}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=scHXHTkRmZcC&amp;pg=PA19 Thomas Hylland Eriksen and Richard Jenkins (editors) 2007, ''Flag, Nation and Symbolism in Europe and America''], Routledge, {{ISBN|0-203-93496-2}} (pp. 19–20)&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Grb Austrije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Flags of Austria}}
* [http://www.fotw.net/flags/at.html ''Austrija''] na stranicama ''Flags of the World''
* [http://peter-diem.at/default_e.htm Simboli Austrije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303230432/http://peter-diem.at/default_e.htm |date=3. 3. 2016 }}

{{Austrija po temama}}
{{Zastave Evrope}}

[[Kategorija:Austrija]]
[[Kategorija:Zastave država|Austrija]]</text>
      <sha1>atztghjjghalgwr7s1z6agudihuw9o7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Solun</title>
    <ns>0</ns>
    <id>31617</id>
    <revision>
      <id>3916629</id>
      <parentid>3904390</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:06:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916629</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32538" sha1="142a3cxj43lmi39742m4fu3g1do2b0b" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Solun (višeznačnica)}}
{{Infokutija naselje
  |Grb                     = Flag of Thessaloniki.svg
  |Karta                   = Thessaloniki.png
  |Država                  = {{ZD|GRČ}} [[Grčka]]
  |ImeSrednjegNivoaVlasti  = Periferije Grčke
  |SrednjiNivoVlasti       = [[Centralna Makedonija]]
  |Općina                  = 
  |Stanovništvo            = 363987
  |StanovništvoGodina      = 2001
  |StanovništvoUrban       = 
  |StanovništvoUrbanGodina = 
  |StanovništvoMetro       = 1057825
  |StanovništvoMetroGodina = 2001
  |StanovništvoProcjena    = 
  |StanovništvoGodina2     = 
  |Površina                = 17.8
  |Nadmorska visina        = 
  |Pozivni broj            = 
  |Poštanski broj          = 53x xx, 54x xx, 55x xx, 56x xx
  |VrstaNaselja            = Grad
  |Načelnik                = Vassilios Papageorgopoulos
  |NačelnikIzabran         = 1999
  |NačelnikTitula          = 
  |NačelnikStranka         = ND
  |Web                     = www.thessalonikicity.gr
  |Slika                   = Thessalonica_Montage_L.png
  |SlikaInfo               = Solun
}}
'''Solun''' ili '''Tesaloniki''' ([[grčki]]: ''Θεσσαλονίκη'', [[latinica|latinično]]: ''Thessaloníki'') je drugi po veličini grad u [[Grčka|Grčkoj]]. Ovo je glavno mjesto grčke [[Makedonija (Grčka)|regije Makedonije]] i smatra se drugim grčkim glavnim gradom zbog svoje velike historijske i strateške važnosti. Grad se rasprostire na 17&amp;nbsp;km, duž [[Solunski zaliv|Solunskog zaliva]] i sastoji se od 13 općina.

U grčkom jeziku, grad je još poznat pod nazivom Σαλονίκη (''Saloniki''), u [[turski jezik|turskom]] kao ''Selânik'', u [[slavenski jezici|slavenskim jezicima]] kao '''Solun''' (''Солун''), na [[arumunjski jezik|arumunjskom]] kao ''Săruna'' i na [[ladino|ladinu]] kao ''Selanik''.

U Grčkoj je grad drugo po veličini privredno, industrijsko, trgovačko i kulturno središte, kao i važno prometno mjesto u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Trgovačka luka grada je vrlo važna za Grčku i za druge zemlje na jugoistoku [[Evropa|Evrope]]. Grad je poznat po mnogobrojnim spomenicima i zgradama iz [[Bizantijsko carstvo|bizantskog]] i [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskog]] perioda.

== Historija ==
=== [[Helenistička Grčka|Helenističko doba]] ===

Grad je oko [[315. p. n. e.|315. godine p. n. e.]] osnovao [[Kasander]], kralj Makedonije (''Μακεδών'') na ili blizu mjesta starog grada Terme i na 26 drugih okolnih sela. Nazvao je grad po svojoj ženi Tesaloniki, sestri [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], njoj je ime dao njen otac [[Filip II Makedonski]], koji je na dan njenog rođenja ostvario pobjedu (grčki, latinično: ''nike'') protiv [[Tesalija]]ca.

Solun se počeo naglo razvijati, i u 2. vijeku p. n. e. je dobio zidove. Grad je bio autonomni dio Kraljevine Makedonije, sa vlastitim parlamentom u kojem je kralj imao svog predstavnika.

=== [[Rimsko Carstvo|Rimsko]] doba ===

Poslije pada Kraljevine Makedonije, [[168. p. n. e.]], Solun je postao grad u [[Rimska Republika|Rimskoj Republici]]. Postao je važno trgovačko središte na [[Via Egnatia|Via Egnatiji]], rimskoj cesti koja je spajala [[Bizantion]] ([[latinski]]: ''Byzantium'', kasnije [[Konstantinopol]]) sa [[Dyrrachium]]om (danas [[Drač]], [[albanski jezik|albanski]]: ''Durrës'') u [[Albanija|Albaniji]]. Ta cesta je omogućavala trgovinu između Evrope i Azije. Grad je postao glavno mjesto jednog od četiri rimska okruga u Makedoniji. Zadržao je svoje povlastice, ali je njime vladao [[pretor]] (latinski: ''praetor'') i imao je rimski vojni garnizon. U jednom kratkom periodu u 1. vijeku p. n. e., sve grčke provincije su bile pod Solunom. Zbog velike trgovačke važnosti, Rimljani su gradu izgradili prostranu luku (Σκαπτός Λιμήν), koja je opsluživala grad sve do 18. vijeka.

[[Datoteka:Thessaloniki-Arch of Galerius (eastern face).jpg|mini|200p|[[Galerije]]v slavoluk u Solunu]]

Solunska akropola koja se nalazi na sjevernim brdima je izgrađena [[55. p. n. e.|55 godine p. n. e.]], nakon napada [[Tračka|Tračana]].

U gradu je tokom 1. vijeka osnovana [[jevreji|jevrejska]] kolonija, a i bio je jedan od ranih centara [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Na svom drugom misionarskom putovanju [[Sveti Pavao|Pavao iz Tarza]] je propovijedao u gradskoj [[sinagoga|sinagogi]] i postavio temelje nove [[crkva|crkve]]. Pobunjeni Jevreji su ga izbacili iz grada i on je pobjegao u Veroiju. Pavlova poslanica Solunjanima je poslana kršćanskoj zajednici u Solunu.

Zaštitnika, [[Sveti Dimitrije|Svetog Dimitrija]], grad je dobio [[306]]. godine. Njemu se pripisuje veliki broj čuda koja su spasila grad. On je bio rimski [[prokonzul]] ([[latinski]]: ''Proconsul'') Grčke, za vrijeme protivkršćanskog cara [[Maksimijan]]a i bio je mučen u rimskom zatvoru, na čijem mjestu je danas crkva Svetog Dimetrija. Crkvu je sagradio rimski [[podprefekt]] [[Ilirik]]a, 463. godine.

=== Bizantsko doba ===
[[Datoteka:Saint George Rotunda.jpg|mini|desno|200p|Rotunda - najstarija zgrada u središtu grada]]

Nako podjele [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na istočni i zapadni dio kojima se vladalo iz [[Konstantinopol]]a i [[Rim]]a, Solun je potpao pod [[Istočno Rimsko Carstvo]] (Bizant). Solun je bio drugi po važnosti grad poslije Konstantinopola. [[390]]. godine, grad je postao mjesto revolta protiv cara [[Teodozije I Veliki|Teodozija Prvog]] i njegovih [[Goti|gotskih]] plaćenika. Rimski general i nekoliko drugih visokih funkcionera su ubijeni u pobuni, što je rezultiralo masakrom od 7.000 do 15.000 stanovnika na gradskom hipodromu.

Nakon ovoga slijedi zlatno doba grada, sve do pada Rimskog Carstva i najezda [[Barbari|barbara]]. [[620]]. godine veliki [[potres]] je pogodio grad u kojem je srušen veliki broj zgrada, uključujući i rimski forum.

U [[7. vijek]]u, [[Slaveni]] su napali grad, ali ga nisu uspjeli osvojiti. Bizantska braća [[Ćirilo i Metodije]], koji su rođeni u Solunu su poslani od strane bizantskog cara [[Mihajlo III|Mihajla Trećeg]] u misionarsku misiju u sjeverne regije zemlje. Tamo su uzeli [[južnoslavenski jezici|južnoslavenski govor]] za osnovu [[starocrkvenoslavenski jezik|starocrkvenoslavenskog jezika]].

U 9. vijeku, Bizantinci su odlučili preseliti tržnicu za [[bugarska]] dobra iz [[Carigrad]]a u Solun. Bugarski [[car]] [[Simeon I]] je napao [[Tračka|Tračku]], pobijedio bizantsku vojsku i prisilio Carstvo da vrati tržnicu u Carigrad. [[904]]. godine [[Saraceni]] sa [[Kreta|Krete]] su napali grad i nakon deset dana pljačkanja, otišli s bogatim plijenom i 22.000 [[rob]]ova, većinom mlađeg stanovništva.

Usprkos ovom, grad se brzo oporavio i zajedno s Bizantom doživio procvat u 10, 11. i 12. vijeku. Broj stanovnika grada se naglo povećavao, zajedno sa velikom jevrejskom zajednicom. Svakog oktobra, izvan gradskih zidina se održavao sajam sv. Dimitrija, koji je trajao šest dana. U to vrijeme ovo je bio jedan od najvećih sajmova u tom dijelu svijeta.

Ekonomski razvoj grada je nastavljen i u 12. vijeku za vrijeme dinastije Komneni, koja je proširila bizantsku vladu na sjever u [[Srbija|Srbiju]] i [[Mađarska|Mađarsku]]. U gradu se tad nalazila kovnica novca, što je u to vrijeme bio veliki znak bogatstva.

Poslije smrti cara [[Manuel I|Manuela I]], [[1180]]. godine, Bizantsko carstvo je započelo svoj pad. 1185. godine [[Normani|normanski]] vladari [[Sicilija|Sicilije]] su napali i okupirali grad, što je rezultiralo njegovim popriličnim uništenjem. Njihova vladavina je trajala manje od godinu dana, jer ih je Bizant pobijedio u dvije bitke i prisilio na evakuaciju.

Solun je nestao sa karte Bizanta [[1204]]. godine, kada su [[Carigrad]] osvojili [[križari]] u [[Četvrti križarski rat|Četvrtom križarskom ratu]]. Solun i okolna teritorija su postali dio Solunskog Kraljevstva u [[Latinsko carstvo|Latinskom carstvu]]. Grad je vraćen u [[Bizantsko carstvo]] [[1246]]. godine.

Iako je ovo vrijeme raznih invazija, Solun je imao veliki broj stanovnika i razvijenu trgovinu. Ovo je rezultiralo intelektualnim i umjetničkim procvatom, čiji tragovi se i danas mogu naći u mnogim crkvama i njihovim freskama.

U 14. vijeku grad je zahvatio zelotski pokret, koji je započeo kao religijski sukob između konzervativnog [[biskup]]a Gregoriosa Palamasa (''Γρηγόριος Παλαμάς'') i redovnika [[Barlaam]]a. Brzo se ovo pretvorilo u politički sukob u kojem su zeloti nakratko osvojili vlast nad gradom.

=== Osmanlijsko doba ===
[[Datoteka:White Tower Thessaloniki 2009.jpg|mini|200p|desno|Bijeli Toranj, osmanlijska utvrda]]
Bizantsko carstvo, koje nije uspijevalo zaštititi grad od najezda Osmanlija, je prodala Solun Mletačkoj Republici, koja je kontrolirala grad do osmanlijskog napada [[29. mart]]a [[1430]]. godine, pod vodstvom [[Murat II|Murata Drugog]], koji je nakon trodnevne opsade zauzeo grad.

Tokom [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijske]] vlasti, grad je postao multikulturalan, a stanovništvo su činili [[Jevreji]] (najveća zajednica), [[Turci]], [[Slaveni]], [[Albanci]] i [[Grci]] koji su činili četvrtinu stanovništva. Od oko 130.000 stanovnika koji su živjeli u gradu početkom vijeka, 60.000 su bili [[Sefardi|Sefardski Jevreji]], čiji su preci prognani iz [[Španija|Španije]] i [[Portugal]]a poslije [[1492]].

Grad je ostao u rukama Osmanlija idućih pet vijekova i postao je jedan od najvažnijih gradova u Carstvu i jedno od najvažnijih trgovačkih središta [[Balkan]]a. [[Željeznička pruga]] je stigla u grad 1888. godine, a u periodu od 1896. do 1904. je izgrađena nova luka. Osnivač moderne Turske, [[Kemal Atatürk]] je rođen u gradu 1881. godine, a ovdje se i nalazilo sjedište pokreta [[Mladi Turci|Mladih Turaka]], početkom 20. vijeka. Solun je prvo bio središte [[Sandžak (osmanlijska upravna oblast)|sandžak]]a u [[vilajet]]u [[Rumeli]] između 1393. i 1402. i opet, između 1430. i 1864. godine, nakon čega je postao pokrajina. Solunska pokrajina se sastojala od sandžaka Selânik (''Solun''), [[Drama (grad)|Drama]] i [[Serres]] (''Siroz'' ili ''Serez'').

Građevine iz osmanlijskog perioda se mogu najviše naći u dijelu grada 'Ano Poli' (Gornji grad), u kojem se nalaze jedine tradicionalne drvene kuće i fontane koje su preživjele veliki požar. U središtu grada je opstalo i nekoliko [[džamija]], kao &quot;Hamza-Bej džamija&quot;, Alatza Imaret džamija&quot;, &quot;Bezesteni&quot; i &quot;Jahudi Hamam&quot;. Skoro svi od više od 40 [[minaret]]a su izgorjeli u požaru ili su maknuti poslije 1912. Samo je jedan preživio u Rotundi. Također je preživjelo i nekoliko turskih kupališta.
[[Datoteka:Thessaloniki Upper Town2.jpg|mini|centar|600p|Solunski 'Ano Poli' (Stari grad)]]

=== Moderno doba ===
[[Datoteka:Greek soldiers marching in Thessaloniki 1916.jpg|mini|desno|Marš grčkih vojnika u Solunu, 1916. godine]]
Solun je bio meta [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]], 1912. godine, tokom kojeg je [[Grčka]] ujedinjena, [[26. oktobar|26. oktobra]] [[1912]]. godine, što je u Grčkoj praznik. Kralj [[Đuro I|Đuro Prvi]] je ubijen u [[atentat]]u tokom svog posjeta Solunu, [[18. mart]]a [[1913]].

1915. godine, tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], savezničke snage su se iskrcale u Solunu i koristili grad kao bazu za ofanzivu protiv pronjemačke [[Bugarska|Bugarske]]. Prosavezničku privremenu vladu je odavde vodio [[Elefterios Venizelos]], suprotno volji neutralnog kralja Grčke.

Veći dio grada je uništen u požaru [[18. august]]a [[1917]]. godine, kojeg su slučajno uzrokovali [[Francuska|francuski]] vojnici. Požar je u beskućnike pretvorio 72.000 ljudi, od ukupno 271.157 ljudi koji su živjeli tad u gradu. Obnova središta grada je bila zabranjena, sve dok se nije donio moderni razvojni plan grada. Taj plan je napravio francuski arhitekt [[Ernest Hebrard]]. Njegov plan je uklonio istočnjački izgled grada i pretvorio ga u moderni evropski grad.

Jedna od glavnih posljedica požara je bilo i uništenje polovine domova Jevreja, što je dovelo do njihovog masovnog iseljenja. Veliki broj njih se preselio u [[Palestina|Palestinu]], a manji u [[Francuska|Francusku]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Njih su zamijenili grčke izbjeglice, koje su bježale iz Smirne u Turskoj, 1922. pred [[Grčko-turski rat|Grčko-turskim ratom]]. Kao rezultat ove humanitarne krize, gradsko stanovništvo se naglo povećalo.

Solun je zauzela [[Nacistička Njemačka]], [[9. april]]a [[1941]]. godine i držala ga pod okupacijom sve do [[30. oktobar|30. oktobra]] [[1944]]. Grad je teško oštećen u Savezničkom bombardiranju, a jevrejsko stanovništvo su gotovo u potpunosti istrijebili [[nacisti]]. Jedva je hiljadu Jevreja preživjelo. Poslije rata je Solun brzo obnovljen i broj stanovništva se naglo povećao. Grad se najviše razvijao od 1950-ih do 1980-tih, ali bez urbanističkog plana, što je dovelo do velikih prometnih gužvi, koje su ostale do danas.

[[20. juni|20. juna]] [[1978]]. godine, grad je pogodio jak potres jačine 6,5 stepeni. Ovaj potres je prouzrokovao štetu na mnogim zgradama i historijskim spomenicima, kao i smrt 40 ljudi. Grad se opet brzo oporavio i nakon ove prirodne katastrofe.

Raniji kršćanski i bizantski spomenici u Solunu su stavljeni na [[UNESCO]]-ov popis [[Spomenici svjetske baštine|Svjetske baštine]], [[1988]]. godine. Solun je postao [[Evropski grad kulture]] za [[1997]]. godinu.

Solun je vrlo važan univerzitetski centar [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]] i u njemu živi veliki broj studenata iz cijele zemlje. U gradu se nalazi Aristotelov Univerzitet, najveći u Grčkoj, i Makedonski Univerzitet.

== Ekonomija ==
Solunska ekonomija najviše ovisi o luci, kao i o industrijskom i trgovačkom sektoru. Industrijski se u gradu proizvodi: rafinirano ulje, hemikalije, [[tekstil]], mašine, [[brašno]], [[cement (materijal)|cement]], farmaceutika i alkohol. Veliki broj obližnjih država koriste ovaj grad kao luku. Većina ljudi u gradu je zaposlena u manjim poduzećima. Službeno je 2002. godine stopa [[nezaposlenost]]i bila 10%, ali pravi brojevi su vjerovatno mnogo niži.

== Stanovništvo ==
=== Statistički podaci ===
Stanovništvo u Solunskoj općini-

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! Godina !! Stanovništvo !! Promjena  
|-
| 1981 || 406,413 || - 
|-
| 1991 || 383,967 || -22,446/-5.52% 
|-
| 2001 || 363,987 || -19,980/-5.20% 
|}
Iako se stanovništvo općine Solun konstantno smanjuje, aglomerizacijsko područje grada raste, budući da se stanovništvo preseljava u predgrađa.

=== Solunski Jevreji ===
[[Datoteka:Street in Ladidaka neighbourhood of Thessaloniki July 2006.jpg|200p|mini|desno|Dućani u četvrti Ladadika, koja je prije bila jevrejska četvrt]]
Solunska jevrejska zajednica je bila većinom [[sefardi]]jskog porijekla, iako je postojala i manja grupa starih [[Romanioti|Romaniota]]. Tokom osmanlijske vladavine Jevreji u Solunu su činili više od polovine stanovništva i postojala je jaka jevrejska vladavina u trgovini, sve dok Grčka nije preuzela grad u 1912. godini. Kao rezultat jevrejskog uticaja na grad, veliki broj nejevrejskog stanovništva je govorila [[ladino]], a grad se praktički gasio u subotu, na jevrejski [[sabat]].

Najveće opadanje broja Jevreja počinje nakon velikog požara 1917. Grčka vlada je u svojim naporima heleniziranja grada, namjerno onemogućavala povratak Jevreja svojim domovima, iako je kompenzirala njihove gubitke. Veliki broj Jevreja se tad preselio u [[Turska|Tursku]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Evropa|Evropu]] i [[Aleksandrija|Aleksandriju]] u [[Egipat|Egiptu]]. [[1922]]. godine zakon koji je zabranio trgovinu nedjeljom je dodatno uzdrmao jevrejske trgovce.

Solunski Jevreji su i dalje bili važan dio grada, sve do nacističke okupacije tokom Drugog svjetskog rata. Nacisti su ubili 96% solunskih Jevreja u [[holokaust]]u, čime su uništili jevrejsku zajednicu grada.

Danas u gradu živi oko 1.000 Jevreja, iako postoje značajne zajednice solunskih Jevreja u SAD-u i [[Izrael]]u.

'''Jevreji u Solunu'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.jmth.gr/web/thejews/pages/pages/history/pages/his.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 12. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081226001725/http://www.jmth.gr/web/thejews/pages/pages/history/pages/his.htm |archive-date=26. 12. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina
! Ukupno stanovništva
! Jevrejsko stanovništvo
! postotak Jevreja
|-
|1842
| align=&quot;right&quot; |70.000
| align=&quot;right&quot; |36.000
| align=&quot;right&quot; |51%
|-
|1870
| align=&quot;right&quot; |90.000
| align=&quot;right&quot; |50.000
| align=&quot;right&quot; |56%
|-
|1882/84
| align=&quot;right&quot; |85.000
| align=&quot;right&quot; |48.000
| align=&quot;right&quot; |56%
|-
|1902
| align=&quot;right&quot; |126.000
| align=&quot;right&quot; |62.000
| align=&quot;right&quot; |49%
|-
|1913
| align=&quot;right&quot; |157.889
| align=&quot;right&quot; |61.439
| align=&quot;right&quot; |39%
|-
|1943
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; |53.000
| align=&quot;right&quot; |
|-
|2000
| align=&quot;right&quot; |363.987
| align=&quot;right&quot; |1.000
| align=&quot;right&quot; |0%
|}

== Kultura ==
[[Datoteka:Thessaloniki odeion August 2 2006.jpg|mini|200p|desno|Dio Hipodroma]]
[[Datoteka:Agia Sofia front July 2006.jpg|mini|200p|desno|Aja Sofija]]
=== Muzeji ===
* [http://www.jmth.gr/ Jevrejski muzej u Solunu] (Museo Djudio de Salonik)
* Makedonski muzej savremene umjetnosti
* [http://www.greekstatemuseum.com Državni muzej savremene umjetnosti]
* Makedonsko-trački folklorni i etnološki muzej
* [http://www.mbp.gr/ Muzej Bizantske kulture]
* [https://web.archive.org/web/20061206012106/http://alexander.macedonia.culture.gr/2/21/211/21116/e211pm01.html Solunski arheološki muzej]
* [http://www.cinemuseum.gr Solunski kinematografski muzej]{{Mrtav link}}
* Solunski muzej makedonske borbe
* [http://www.sportmuseum.gr/index.php?lan=1 Solunski sportski muzej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061222080321/http://www.sportmuseum.gr/index.php?lan=1 |date=22. 12. 2006 }}
* [http://www.eyath.gr/ Vodeni muzej]
* Bijeli toranj, muzej i spomenik
* [http://www.tmth.edu.gr/ Tehnički muzej ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070111014723/http://www.tmth.edu.gr/ |date=11. 1. 2007 }}
* [http://www.thmphoto.gr/ Muzej fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061224214900/http://www.thmphoto.gr/ |date=24. 12. 2006 }}
* [https://web.archive.org/web/20070406234057/http://web.auth.gr/teloglion/ Zaklada za umjetnost Teloglion]

=== Arheološka nalazišta ===
* Kripta crkve sv. Dimitrija
* Agia Paraskevi, Solun, staro groblje
* Stara Agora u Solunu
* Manastir Latomos u Solunu
* Rimska palača i Hipodrom

=== Spomenici ===
* Galerijev slavoluk i grobnica
* Gradske zidine
* Trigonijski toranj
* Stara Agora
* Rotunda
* Rimska palača i Hipodrom
* Crkva Aje Sofije

=== Manifestacije ===
* [https://web.archive.org/web/20060502095655/http://www.tif.gr/ Solunski međunarodni trgovački sajam]
* [http://www.filmfestival.gr/ Solunski međunarodni filmski festival] 
* [https://web.archive.org/web/20070806104925/http://www.filmfestival.gr/docfestival/index.htm Solunski festival dokumentarnog filma]
* [http://www.photosynkyria.gr/ Solunski međunarodni festival fotografije]
* Dimitria
* Video Dance Festival
* DMC DJ Championship

=== Mediji ===
{| width=&quot;100%&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
| width=&quot;50%&quot; |
==== Novine ====
* Makedonia-Thessaloniki 
* Agelioforos

==== Televizija ====
* [[ERT3]] [http://www.ert3.gr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130530084015/http://www.ert3.gr/ |date=30. 5. 2013 }} - odjeljak [[Elliniki Radiophoniki Tileorasi]] (ERT)
* [[TV Macedonia]] [http://www.maketv.gr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121127163728/http://www.maketv.gr/ |date=27. 11. 2012 }}
* TV100
* Apollon TV
* Best TV (lokalna) 
* TV Balkania
* [http://www.europeone.gr Europe One] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210620223252/https://europeone.gr/ |date=20. 6. 2021 }}
* Omega TV
* Orion TV
* Panorama TV
* Gnomi TV
* TV Thessaloniki
* Vergina TV
* 4E, Crkvena TV stanica

| width=&quot;50%&quot; |
==== Radio ====
* [https://web.archive.org/web/20181215172521/http://www.984.gr/ Panorama FM - 98.4 FM]
* [https://web.archive.org/web/20191207043432/http://www.starfm.gr/ Star FM - 97.1 FM]
* [http://www.laikos.fm Laikos FM - 87.6 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190818051714/http://laikos.fm/ |date=18. 8. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20190818063009/http://88miso.gr/ Mylos FM - 88.5 FM]
* [https://web.archive.org/web/20180307080501/http://radiodj89.gr/ Thessaloniki Radio Deejay - 89.0 FM]
* [http://www.zooradio.gr Zoo Radio - 90.8 FM]
* [http://www.ellinikosfm.gr Ellinikos FM - 92.8 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210619155722/http://www.ellinikosfm.gr/ |date=19. 6. 2021 }}
* [http://www.heartfm.gr Heart FM - 93.1 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190916131950/http://heartfm.gr/ |date=16. 9. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20180809061523/http://www.radiothessaloniki.gr/ Radio Thessaloniki - 94.5 FM]
* [https://web.archive.org/web/20060224074951/http://www.eroticosfm.gr/ Eroticos FM - 94.8 FM]
* [http://www.cosmoradio.gr Cosmoradio - 95.1 FM]
* [https://web.archive.org/web/20140210230846/http://www.metropolisfm.gr/ Athlitiko Metropolis - 95.5 FM]
* [http://www.ert3.gr ERT 3 95.8 FM - public - 95.8 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130530084015/http://www.ert3.gr/ |date=30. 5. 2013 }}
* [http://www.ert3.gr ERT 3 102 FM - public - 102.0 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130530084015/http://www.ert3.gr/ |date=30. 5. 2013 }}
* [http://www.extrasports.gr Extra Sport - 103.0 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320233306/http://www.extrasports.gr/ |date=20. 3. 2021 }}
* [https://web.archive.org/web/20110502083204/http://bananafm.gr/ Banana FM - 104.0 FM]
* [http://www.rockradio.gr Rock Radio 104.7 - 104.7 FM]
* [http://www.1055rock.gr 1055 Rock - 105.5 FM] 
* [http://www.cityinternational.gr City International -106.1 FM ]
* [http://www.safari.gr Safari FM - 107.1 FM]
* [http://www.republicradio.gr Republic Radio - 100.3 FM]{{Mrtav link}}
|}

=== Sportski klubovi ===

[[Datoteka:Toumba-Stadium7.jpg|mini|desno|200p| Navijači '''PAOK'''-a na utakmici]]
[[Datoteka:Aris-Basket2.jpg|mini|desno|200p|[[Alexandreio Melathron]] (Palais des Sports) Košarkaška dvorana (kapacitet: 5.500). Dom historijske košarkaške ekipe  '''Aris''']]

* [[Iraklis]] FC [http://www.iraklis-fc.gr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080219063023/http://www.iraklis-fc.gr/ |date=19. 2. 2008 }} Igra u prvoj ligi. (2005-2006: 4. mjesto)
* [[PAOK FC]] [http://www.paokfc.gr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924211614/http://www.paokfc.gr/ |date=24. 9. 2020 }} Igra u prvoj ligi. (2004-2005: 5. mjesto)
* [[Aris FC]] [https://web.archive.org/web/20120312071340/http://www.arisfc.gr/] Igra u prvoj ligi. (2004-2005: 14. mjesto)
* [[Apollon Kalamarias]] [https://web.archive.org/web/20081017162242/http://www.apollonkalamariasfc.gr/] Igra u prvoj ligi (2004-2005: 12. mjesto)
* Agrotikos Asteras - treća liga
* Epanomi (bivši ILTEX Lykoi, danas su to spojeni klubovi) - treća liga
* Pavlos Melas FC - treća liga

=== Bolnice i klinički centri ===
* Međubalkanski medicinski centar [http://www.iatriko.gr]
* AHEPA univerzitetska bolnica [http://www.ahepahosp.gr]
* [http://www.papageorgiou-hospital.gr Bolnica Papageorgiou]
* [http://www.gpapanikolaou.gr/gr/index_gr Bolnica Papanicolaou]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* Solunska Hipokratova bolnica
* bolnica Georgia Gennimatasa
* Bolnica sv. Dimitrija
* [http://www.klinikiagiosloukas.gr Klinika sv. Luke]
* [https://web.archive.org/web/20050414154612/http://www.euromedica.com.gr/DisplayCenterInfo.asp?un_id=68 Kyanous Stavros (Crveni Križ)]

== Prijevoz ==
Prvi autoput je kroz Solun prošao u 1970-ima. Solun je dostupan s autoputem GR-1/E75 iz [[Atina|Atine]], GR-4, GR-2, (Via Egnatia) /E90 i GR-12/E85 iz Serresa i [[Sofija|Sofije]]. Autoput GR-1 je u 1970-ima dosegnuo Solun i to je bio kraj njegove gradnje. U 1980-ima započela je gradnja solunske obilaznice, koja je otvorena 1988. Nedavno je postojeća infrastruktura na autoputevima dograđena. Gradnja 9,6&amp;nbsp;km duge mreže [[metro]]a je počela u junu 2006, a završetak gradnje planiran je 2018. godine. Ovo će bitno smanjiti velike gužve u središtu grada. Javni prijevoz u gradu se trenutno odvija samo [[autobus]]ima.

Grad je veliki željeznički čvor na Balkanu, sa direktnim vezama za Sofiju, [[Skoplje]], [[Beograd]], [[Moskva|Moskvu]], [[Beč]], [[Budimpešta|Budimpeštu]], [[Istanbul]] i [[Zagreb]], kao i za Atinu i druga odredišta u Grčkoj.

Aviosaobraćaj se odvija preko Makedonskog međunarodnog aerodroma. Budući da su piste na aerodromu dosta kratke, aerodrom ne može primati prevelike [[avion]]e, u budućnosti se planira njegovo proširenje.

== Klima ==
Solun se nalazi u području izmijenjene [[Sredozemna klima|sredozemne klime]], zahvaljujući otvorenosti grada i okoline utjecajima iz unutrašnjosti [[Balkan]]a. Zbog toga su [[zima|zime]] sa negativnim temperaturama i manjim količinama snijega normalna pojava, što je bitno drugačije od južne [[Grčka|Grčke]] i [[Atina|Atine]]. [[Mraz]] je također česta pojava zimi. [[Ljeto|Ljeta]] su topla, ali ne žarka sa rijetkim padavinama u vidu jakih pljuskova. Godišnja količina oborina je 451&amp;nbsp;mm.

{| class=&quot;wikitable&quot;
| style=&quot;background: #99CCCC; color: #000080&quot; height=&quot;17&quot; | [[Mjesec]]

| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Jan

| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Feb

| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Mart

| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | April

| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Maj

| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Juni

| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Juli

| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Aug

| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Sept

| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Okt

| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Nov

| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Dec
|-----
| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Maks. [°C]

| style=&quot;background: #FFFF99; color:#000080;&quot; | 9

| style=&quot;background: #FFCC66; color:#000080;&quot; | 10

| style=&quot;background: #FFCC66; color:#000080;&quot; | 13

| style=&quot;background: #FFCC66; color:#000080;&quot; | 18

| style=&quot;background: #FFCC00; color:#000080;&quot; | 23

| style=&quot;background: #FF9900; color:#000080;&quot; | 28

| style=&quot;background: #FF9900; color:#000080;&quot; | 31

| style=&quot;background: #FF9900; color:#000080;&quot; | 30

| style=&quot;background: #FFCC00; color:#000080;&quot; | 26

| style=&quot;background: #FFCC66; color:#000080;&quot; | 21

| style=&quot;background: #FFFF66; color:#000080;&quot; | 14

| style=&quot;background: #FFFF66; color:#000080;&quot; | 10
|-----
| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; height=&quot;16;&quot; | Min. [°C]

| style=&quot;background: #FFFFCC; color: black;&quot; | 1

| style=&quot;background: #FFFFCC; color: black;&quot; | 2

| style=&quot;background: #FFFF99; color: black;&quot; | 5

| style=&quot;background: #FFFF99; color: black;&quot; | 7

| style=&quot;background: #FFFF99; color: black;&quot; | 12

| style=&quot;background: #FFFF99; color: black;&quot; | 16

| style=&quot;background: #FFFF66; color: black;&quot; | 18

| style=&quot;background: #FFFF66; color: black;&quot; | 18

| style=&quot;background: #FFFF99; color: black;&quot; | 15

| style=&quot;background: #FFFF99; color: black;&quot; | 11

| style=&quot;background: #FFFF99; color: black;&quot; | 6

| style=&quot;background: #FFFFCC; color: black;&quot; | 2
|-----
| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Padavine (mm)
| style=&quot;background: #0033FF; color: black;&quot; | 40
| style=&quot;background: #66CCFF; color: black;&quot; | 38
| style=&quot;background: #0033FF; color: black;&quot; | 43
| style=&quot;background: #66CCFF; color: black;&quot; | 35
| style=&quot;background: #0033FF; color: black;&quot; | 43
| style=&quot;background: #66CCFF; color: black;&quot; | 30
| style=&quot;background: #66FFFF; color: black;&quot; | 22
| style=&quot;background: #66FFFF; color: black;&quot; | 20
| style=&quot;background: #66FFFF; color: black;&quot; | 27
| style=&quot;background: #0033FF; color: black;&quot; | 45
| style=&quot;background: #0033FF; color: black;&quot; | 58
| style=&quot;background: #0033FF; color: black;&quot; | 50
|-----
| style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Najveće temp. [°C]
| style=&quot;background: #FFFF99;&quot; | 20 || style=&quot;background: #FFFF99;&quot; | 22
| style=&quot;background: #FFCC66;&quot; | 25
| style=&quot;background: #FFCC00;&quot; | 31 || style=&quot;background: #FF9900;&quot; | 36
| style=&quot;background: #FF9900;&quot; | 39
| style=&quot;background: #FF9900;&quot; | 42 || style=&quot;background: #FF9900;&quot; | 39
| style=&quot;background: #FF9900;&quot; | 36
| style=&quot;background: #FFCC00;&quot; | 32 || style=&quot;background: #FFCC66;&quot; | 27
| style=&quot;background: #FFCC66;&quot; | 26
|}

== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Thessaloniki_from_Karabournaki.jpg|Djelimični pogled na grad
Datoteka:Thessaloniki Eptapyrgio entrance.jpg|Ulaz u Eptapirgio 
Datoteka:07Thessaloniki Agia Sophia01.jpg|Trg '''Aja Sofija''' 
Datoteka:07Thessaloniki Aristoteles-Str1.jpg|Božićne lampice na Aristotelovom trgu
&lt;/gallery&gt;

== Poznate ličnosti ==
* [[Sveti Ćiril]] i [[Sveti Metod]], apostoli Slavenima.
* [[Manolis Anagnostakis]], doktor i ljevičarski pisac
* [[Pavle Savić]], srpski fizičar
* [[Stavros Koujioumtzis]] (1932-2005), grčki kompozitor
* [[Dionisis Savvopoulos]] (rođen 1944.), grčki pjevač i kompozitor
* [[Arif Hikmet]] (umro 1978.), turski arhitekt
* [[Stratos Dionisiou]] (umro 1990.), pjevač
* [[Zoe Laskari]] (rođena 1938.), grčka glumica
* [[Marinella]] (rođena  1935.), grčka pjevačica
* [[Kostas Voutsas]] ( rođen 1930.), grčki glumac
* [[Calliope Tatti]] (1897 - 1978)
* [[Mustafa Kemal Atatürk]] (1881 - 1938), političar, osnivač moderne Turske
* [[Nazım Hikmet]], (1902 - 1963), turski pjesnik
* [[Cahit Arf]] (1910 - 1997), turski matematičar
* [[Salih Omurtak]] (1889 - 1954) turski general
* [[Peja Stojaković]], srpsko-grčki [[NBA]] košarkaš

== Gradovi partneri ==
(u hronološkom redu)
* {{ZD|SAD}} [[Hartford, Connecticut|Hartford]], [[Connecticut]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], od 5. maja [[1962]].
* {{ZD|BUG}} [[Plovdiv]], [[Bugarska]], od 27. februara [[1984]].
* {{ZD|AUS}} [[Melbourne]], [[Victoria (Australija)|Victoria]], [[Australija]], od 19. marta [[1984]].
* {{ZD|KIP}} [[Limassol]], [[Kipar]], od 30. juna [[1984]].
* {{ZD|NJE}} [[Leipzig]], [[Saska]], [[Njemačka]], od 10. oktobra [[1984]].
* {{ZD|ITA}} [[Bologna]], [[Emilia-Romagna]], [[Italija]], od 20. oktobra [[1984]].
* {{ZD|SLK}} [[Bratislava]], [[Slovačka]], od 23. aprila [[1986]].
* {{ZD|NJE}} [[Köln]], [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]], [[Njemačka]], od 3. maja [[1988]].
* {{ZD|RUM}} [[Constanţa]], [[Rumunija]], od 5. jula [[1988]].
* {{ZD|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], od 6. augusta [[1990]].
* {{ZD|FRA}}  [[Nica]], [[Provansa-Alpe-Azurna obala]], [[Francuska]], od 20. marta [[1992]].
* {{ZD|EGI}} [[Aleksandrija]], [[Egipat]], od 12. jula [[1993]].
* {{ZD|IZR}} [[Tel Aviv]], [[Izrael]], od 24. novembra [[1994]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Thessaloniki}}
* [https://web.archive.org/web/20070927020700/http://www.sonbaski.com/selaniki.htm Thessaloníki Photos]
* [https://web.archive.org/web/20080118232140/http://www.thessalonikicity.gr/ Službena stranica]
* [http://www.cityportal.gr Vodič kroz grad]
* [http://www.filmfestival.gr/ Solunski filmski festival]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?tb=1&amp;city=Thessaloniki&amp;country=GR Mapquest - Solun]
* [http://www.travel-to-thessaloniki.com/ Vodič]
* [http://www.saloniki.org www.saloniki.org Solun]
* [https://web.archive.org/web/20060103151442/http://www.superbgreece.com/Makedonia/Thessaloniki/index.htm Vodič za posjetioce]
* [https://web.archive.org/web/20070107065913/http://sabin.ro/gallery/thessaloniki Galerija fotografija]
* [https://web.archive.org/web/20070927073224/http://lahana.org/blog/Thessaloniki%20postcard.htm Stare razglednice]
* [https://web.archive.org/web/20070206191234/http://www.in-chalkidiki.com/thessaloniki.htm Solun današnjice]
* [http://www.greece-map.net/thessaloniki.htm Karta grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312123543/http://www.greece-map.net/thessaloniki.htm |date=12. 3. 2007 }}
* [http://www.auth.gr/ Aristotelov Univerzitet u Solunu]
* [https://web.archive.org/web/20070927073232/http://lahana.org/blog/Thessaloniki.htm Tramvaj u Solunu]
* [http://www.uom.gr/ Makedonski Univerzitet]

{{Evropski gradovi kulture}}

[[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]]
[[Kategorija:Solun|*]]</text>
      <sha1>142a3cxj43lmi39742m4fu3g1do2b0b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krunisanje Tvrtka I Kotromanića</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32427</id>
    <revision>
      <id>3916680</id>
      <parentid>3916357</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T03:30:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Ujednačavanje formata referenci.</comment>
      <origin>3916680</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20588" sha1="4gm46oovoqhokoeb70c6bzwxdnc3kcf" xml:space="preserve">{{Historija_BiH}}

'''Krunisanje Tvrtka I Kotromanića''', dotadašnjeg [[Spisak bosanskih banova|bosanskog bana]], za [[Spisak bosanskih kraljeva|kralja Bosne]] predstavlja jedan od najznačajnijih događaja u historiji [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne bosanske države]], čime [[Bosanska Banovina|Bosanska]] [[Bosanska Banovina|Banovina]] postaje kraljevina i čime je uspostavljeno [[Bosansko Kraljevstvo]] pod domaćom dinastijom [[Kotromanići|Kotromanića]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Ćirković, Sima. ''Istorija srednjovekovne bosanske države''. Beograd: Srpska književna zadruga, 1964.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaić, Nada. ''Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377.)''. Zagreb: Globus, 1989.&lt;/ref&gt;

Sam obred krunisanja, kao i datum, mjesto održavanja i identitet koronatora, nisu jednoznačno potvrđeni u historijskim izvorima.&lt;ref&gt;Sima Ćirković piše da je krunisanje obavljeno u jesen, najvjerovatnije na Mitrovdan (26. oktobra) 1377. u &quot;srpskoj zemlji, možda u manastiru Mileševu, mestu osobitog kulta svetog Save, osnivača srpske crkve&quot;.&lt;/ref&gt; Zbog nedostatka primarnih izvora, koji ovu temu ne obrađuju dovoljno detaljno, u historiografiji postoje različita tumačenja. Stoga okolnosti krunisanja i dalje ostaju predmet rasprava među historičarima.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;Klix.ba. &quot;[https://www.klix.ba/vijesti/bih/ovako-su-historicari-odgovorili-na-pitanje-ko-je-bio-tvrtko-i-kotromanic/230915043 Ovako su historičari odgovorili na pitanje: Ko je bio Tvrtko I Kotromanić]&quot;. Pristupljeno 3. 8. 2026.&lt;/ref&gt;

Prvi sačuvani pisani spomen nove vladarske titule nalazi se u svečanoj povelji pisanoj 10. aprila 1378. godine u Žrnovnici na [[Dubrovačka Republika|dubrovačkom području]], a potvrđenoj 17. juna iste godine u Trstivnici. Titula glasi: &quot;...''kralj Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranam''&quot;.&lt;ref&gt;&quot;... Богом постављеному Стефану краљу Србљем и Босне и Поморију и Западним странам ...&quot; (10. april 1378.), Љубомир Стојановић, Старе српске повеље и писма, I/1, Српска краљевска академија, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Београд - Сремски Карловци 1929, 76-77.&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
[[Tvrtko I Kotromanić]], nakon smrti svog strica [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] 1353,&lt;ref&gt;''U drugoj polovini 1353. godine, umro je ban Stjepan II Kotromanić, posle dosta duge i vrlo uspešne vladavine.'' Sima Ćirković: Istorija srednjovekovne bosanske države, str. 121. SKZ. Beograd, 1964.&lt;/ref&gt; dolazi na čelo Bosanske Banovine. Početak njegove vladavine obilježili su unutrašnji sukobi s bratom [[Stjepan Vuk Kotromanić|Vukom]], kao i pritisci [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Ugarske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Ugarski kralj [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovik I Anžuvinski]] pokrenuo je 1363. križarski pohod na Bosnu, ali Tvrtko je uspio očuvati položaj bana i faktičku samostalnost svoje države, iako je formalno priznavao ugarsko vrhovništvo.&lt;ref&gt;Tvrtko je neko vrijeme vladao &quot;milošću božijom i kralja Ludovika&quot; - 1366.&lt;/ref&gt;

Presudna promjena političkih prilika nastupila je 1371. godine, kada su u [[Bitka na Marici|Maričkoj bici]] poginuli kralj [[Vukašin Mrnjavčević]] i njegov brat [[Mrnjavčević|Uglješa]],&lt;ref&gt;Pantelić, Svetlana. &quot;[https://www.casopisbankarstvo.rs/Portals/0/Casopis/2011/3_4/B03-04-2011-Novac.pdf Istorija iskovana novcem: Novac kralja Vukašina Mrnjavčevića (1365–1371)]&quot;. ''Bankarstvo'', br. 11–12 (2006).&lt;/ref&gt; a iste godine umro je i srpski car [[Uroš Nejaki]], posljednji vladar i izdanak dinastije [[Nemanjići|Nemanjića]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Komatina, Predrag. &quot;Promene na srpskom prestolu 1370–1371. godine. Pokušaj reinterpretacije&quot;. ''Istorijski časopis'', knj. LXVI (2017): 149–171. DOI: 10.34298/IC1766149K.&lt;/ref&gt; Njegovom smrću dinastija Nemanjića izumrla je po muškoj liniji,&lt;ref&gt;Sima Ćirković, ''Istorija srednjovekovne bosanske države'', Beograd 1964, str. 135–136.&lt;/ref&gt; dok se područje nekadašnjeg [[Srpsko Carstvo|Srpskog Carstva]] raspalo na više oblasnih gospodstava.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Tvrtko je iskoristio novonastale prilike za širenje bosanske države prema istoku. U savezu s [[Lazar Hrebeljanović|knezom Lazarom Hrebeljanovićem]] porazio je 1373. župana [[Nikola Altomanović|Nikolu Altomanovića]],&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; nakon čega je Bosni pripojio gornje [[Podrinje]], [[Polimlje]] s manastirom Mileševom i [[Gacko]]. Do početka 1377. godine od [[Đurađ Balšić|Đurađa Balšića]] preuzeo je [[Trebinje]], [[Konavle (područje)|Konavle]] i [[Dračevica|Dračevicu]], čime je Bosanska Banovina obuhvatila znatan dio nekadašnjih zemalja Nemanjića.&lt;ref&gt;Sima Ćirković, ''Istorija srednjovekovne bosanske države''. Beograd: Srpska književna zadruga, 1989. John V. A. Fine Jr., ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest''. Ann Arbor: University of Michigan Press, 1987. Nada Klaić, ''Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377.)''. Zagreb: Globus, 1989. Rade Mihaljčić, ''Kraj srpskog carstva''. Beograd: Srpska književna zadruga, 1975. Sima Ćirković, ''The Serbs''. Malden, MA: Blackwell Publishing, 2004.&lt;/ref&gt;

Osnov za preuzimanje kraljevske titule Tvrtko je nalazio i u svom porijeklu. Preko bake po očevoj liniji, Jelisavete Nemanjić, kćerke kralja [[Stefan Dragutin|Stefana Dragutina]], bio je potomak dinastije Nemanjića, što mu je omogućilo da svoju vlast predstavi kao nastavak njihove vladarske tradicije i da istakne pravo na upražnjeni kraljevski prijestol.&lt;ref&gt;Noel Malcolm, Bosna – kratka povijest, str. 32.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klix.ba. &quot;[https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-danasnji-dan-prije-648-godina-tvrtko-je-okrunjen-za-kralja-srbljem-i-bosni-i-pomorju-i-zapadnim-stranam/251026060 Na današnji dan prije 648 godina Tvrtko je okrunjen za kralja 'Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim Stranam]&quot;. Pristupljeno 4. 8. 2026.&lt;/ref&gt;

Uoči krunisanja Tvrtko je dodatno učvrstio međunarodni položaj Bosne sklapanjem braka s [[Doroteja Vidinska|Dorotejom]], kćerkom bugarskog cara Ivana Stracimira.&lt;ref&gt;RadioSarajevo.ba. &quot;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/na-danasnji-dan-tvrtko-i-ozenio-bugarsku-princezu-doroteju-a-slavlja-na-dvoru-su-bila-ovakva/570831 Na današnji dan: Tvrtko I oženio bugarsku princezu Doroteju, a slavlja na dvoru su bila ovakva]&quot;. 8. 12. 2024. Pristupljeno 4. 8. 2026.&lt;/ref&gt; Ovaj dinastički savez doprinio je jačanju ugleda bosanskog vladara među susjednim državama i evropskim vladarskim kućama.

== Potencijalna mjesta krunisanja ==
Pitanje mjesta na kojem je Tvrtko I krunisan za kralja predmet je rasprave među historičarima.

=== Mileševa ===
Dugo vremena u historiografiji je prevladavalo mišljenje da se krunisanje odigralo u manastiru Mileševi u Polimlju, te da ga je izvršio tamošnji iguman. Ovakvo tumačenje zasnivalo se prvenstveno na djelu Mavra Orbinija ''Kraljevstvo Slavena'' iz 1601. Orbini, dubrovački benediktinac italijanskog porijekla, u svom je djelu iznio tezu da je Tvrtko krunisan u Mileševi, nad grobom svetog Save, što je snažno uticalo na kasnija historiografska tumačenja.&lt;ref&gt;''U ovom posljednjem dijelu nalazio se i manastir Mileševa u kojem su se čuvali posmrtni ostaci Svetoga Save, jednog od najvažnijih svetaca u povijesti Srpske pravoslavne crkve. Godine 1377. Tvrtko je proslavio svoj uspjeh tako što se u Mileševi okrunio za kralja - ne samo Bosne nego i Srbije. (Ovdje iznosim tradicionalnu teoriju prema kojoj je Tvrtko okrunjen u Mileševi. Međutim, nedavna su istraživanja pokazala da se on nije okrunio u Mileševi, nego u mjestu Mile, nedaleko od Visokog, u središnjoj Bosni. Vidi Anđelić, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, i Džaja, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Dodatak 1.) Međutim, ovaj je posljednji detalj bio samo znak prilično pompozne dinastičke samohvale, u skladu s impozantnim dvorom u bizantskom stilu što ga je ustrojio u svojoj kraljevskoj tvrđavi na Bobovcu. Tvrtko je zaista bio potomak utemeljitelja srpske dinastije Nemanjića, ali nikad nije ozbiljno pokušao zavladati Srbijom.''

Noel Malcolm, Bosna - Kratka povijest.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Međutim, savremena historijska nauka odbacuje ovakvo tumačenje iz više razloga. Prvo, u vrijeme Tvrtkovog krunisanja Mileševa nije bila mitropolija – prvi pouzdani pomen mileševskog mitropolita datira tek iz 1440-ih godina. Drugo, Tvrtko je bio [[Katoličanstvo|katolik]], oženjen po katoličkom obredu, te je malo vjerovatno da bi prihvatio krunisanje od pravoslavnog sveštenstva. Treće, Mileševa se nalazila u oblasti kojom su upravljali lokalni velikaši, a ne u neposrednom Tvrtkovom posjedu, što bi činilo krunisanje na tom mjestu politički rizičnim.

=== Mile kod Visokog ===
Danas većina historičara, prvenstveno Anđelić i Lovrenović, a na osnovu arheoloških istraživanja, paleografskih analiza i obrade izvora, prihvata tezu da se krunisanje dogodilo u crkvi u Milama (današnje naselje [[Arnautovići]] kod [[Visoko|Visokog]]).&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Ova crkva, podignuta u vrijeme bana Stjepana II Kotromanića, predstavljala je vjersko i političko središte srednjovjekovne Bosne. U neposrednoj blizini nalazio se kraljevski dvor i utvrđeni grad [[Stari grad Visoki|Visoki]]. U Milama su sahranjivani bosanski vladari; ban Stjepan II, kralj Tvrtko I, [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|kralj Dabiša]] i drugi, što svjedoči o izuzetnom značaju ovog mjesta za bosansku državnost.

Arheološka istraživanja na lokalitetu Arnautovići, provođena od 1973. do 1975, otkrila su ostatke monumentalne crkve iz 14. vijeka, koja po svojoj veličini i arhitekturi odgovara mjestu namijenjenom za kraljevsku krunidbu. KONS je u julu 2003. ovu crkvu proglasila nacionalnim spomenikom.&lt;ref&gt;[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]] (KONS). Odluka: ''[http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf Arheološko područje Mile – Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići, općina Visoko]'', br. 06-6-894/03-2.&lt;/ref&gt;

== Pitanje krunitelja ==
Pitanje ko je izvršio čin krunisanja jednako je složeno kao i pitanje mjesta. S obzirom na specifičnu konfesionalnu situaciju u srednjovjekovnoj Bosni, odgovor nije sa sigurnošću utvrđen.

U historiografiji se ovo pitanje uglavnom svodi na tri opcije: predstavnika Katoličke crkve, predstavnika Pravoslavne crkve odnosno mitropolita Mileševe i Djeda Crkve bosanske. Savremena istraživanja uglavnom polaze od analize političkih okolnosti, crkvene organizacije u Bosni krajem 14. vijeka i položaja samog Tvrtka kao vladara.

=== Katolička biskupija ===
Prema jednoj hipotezi, krunisanje bosanskog kralja mogao je izvršiti katolički biskup. Međutim, ova pretpostavka se smatra manje vjerovatnom zbog položaja Bosanske biskupije u to vrijeme. Naime, katolička Bosanska biskupija imala je svoje sjedište u Đakovu, na teritoriji Ugarske, te se nalazila pod neposrednom vlašću ugarskog kralja. Samim tim, njen biskup bio je politički povezan s ugarskim dvorom, što dovodi u pitanje mogućnost da bi učestvovao u krunisanju bosanskog vladara, koji je upravo tim činom potvrđivao samostalnost Bosne i njeno udaljavanje od ugarskog uticaja.

Zbog toga dio historičara smatra malo vjerovatnim da bi biskup Bosanske biskupije krunisao bosanskog kralja, jer bi takav čin imao i snažnu političku poruku. Osim toga, nijedan poznati historijski izvor ne navodi da je papa dao odobrenje za krunisanje, niti se spominje prisustvo katoličkih prelata ili drugih crkvenih predstavnika prilikom krunisanja bosanskih kraljeva. U dostupnim izvorima nema potvrde o učešću pape ili nekog drugog visokog katoličkog dostojanstvenika sve do krunisanja posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića 1461.&lt;ref&gt;Lovrenović, Dubravko. ''Na klizištu povijesti (Sveta kruna ugarska i Sveta kruna bosanska) 1387–1463''. Zagreb – Sarajevo: Synopsis, 2006.

''U razdoblju između 1377. i 1461. nije zabilježeno da je neki od prelata Katoličke crkve od strane Rimske kurije ovlašten da kruni bosanske kraljeve. Ni bosanski vladari o tome ništa ne govore. Nezaobilazne su to činjenice u cijelom mozaiku posrednih i neposrednih dokaza da se u toj ulozi nalazio episkop Crkve bosanske. Sve je u tom svijetu feudalne kulture sličilo jedno drugom kao jaje jajetu, ako već ne po opsegu, a ono svakako po formi i sadržaju. Sama realizacija obrasca najviše je zavisila od mjesnih okolnosti. Tu se očituje nepisano pravilo povijesti: da su pokušaji stavljanja njezinih nogu u jednu čizmu obično završavali neuspješno, odnosno kao u bosanskom slučaju šizmom: reakcijom na latinizaciju (»globalizaciju«).''&lt;/ref&gt;

=== Pravoslavna crkva ===
Iako je srpska patrijaršija imala kanonsku nadležnost nad određenim dijelovima Tvrtkovih posjeda, njeno učešće u krunisanju katoličkog vladara bilo bi kanonski sporno. Osim toga, krunisanje od strane pravoslavnog mitropolita podrazumijevalo bi priznavanje njegovog crkvenog autoriteta, što bi za Tvrtka kao bosanskog vladara imalo i određene političke posljedice.

Teza o pravoslavnom krunitelju najviše se povezivala sa starijim tumačenjem prema kojem je Tvrtko krunisan u Mileševi, kod groba svetog Save, od strane tamošnjeg crkvenog velikodostojnika. Međutim, savremena historiografija ovu mogućnost uglavnom odbacuje. Historičari ukazuju da nema potvrde da je mileševski crkveni autoritet imao ulogu u krunisanju vladara, niti da su srpski kraljevi bili krunisani u Mileševi. Srpska kraljevska tradicija bila je prvenstveno vezana za Peć, dok su carevi krunisani u Skoplju.

Zbog nedostatka direktnih izvora koji bi povezali Mileševu ili tamošnjeg crkvenog velikodostojnika s Tvrtkovim krunisanjem, ova interpretacija danas ima znatno manju podršku među historičarima.

=== Crkva bosanska ===
Najuticajniju hipotezu u savremenoj historiografiji iznio je historičar Dubravko Lovrenović, prema kojoj je Tvrtka I Kotromanića za kralja krunisao Djed Crkve bosanske, vrhovni poglavar ove crkvene institucije.&lt;ref&gt;Lovrenović, Dubravko. &quot;Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokušaj revalorizacije)&quot;. Forum Bosnae, br. 3–4 (1999): 227–287; Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2006, 614–723.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Ova teza zasniva se na činjenici da je Crkva bosanska krajem 14. vijeka predstavljala jednu od najznačajnijih vjerskih i društvenih institucija u bosanskoj državi. Njeni predstavnici bili su prisutni na vladarskom dvoru i među visokim plemstvom, a institucija Djeda imala je autoritet koji je mogao imati ulogu u potvrđivanju vladarske vlasti.

Nakon što je sjedište Bosanske biskupije sredinom 13. vijeka premješteno u Đakovo, Bosna je ostala bez snažne katoličke crkvene institucije sa stalnim sjedištem na vlastitom prostoru. Dio historičara smatra da je u takvim okolnostima Crkva bosanska preuzela važnu političku i društvenu funkciju, uključujući i ulogu u legitimizaciji vlasti bosanskih vladara.

Prema ovom tumačenju, krunisanje u Milama nije bilo samo čin proglašenja novog kralja, nego i simboličko potvrđivanje kraljevske vlasti kroz domaću instituciju koja je imala značajan ugled u srednjovjekovnoj Bosni. Djed Crkve bosanske u tom bi slučaju imao ulogu sličnu onoj koju su u drugim evropskim kraljevstvima imali nadbiskupi ili patrijarsi prilikom krunisanja vladara.

Historičari poput Dženana Dautovića naglašavaju da se u srednjem vijeku vladarska vlast nije mogla odvojiti od religijskog legitimiteta, odnosno potrebe da vladar dobije potvrdu višeg autoriteta. U slučaju srednjovjekovne Bosne, prema ovom tumačenju, upravo je domaća crkvena organizacija mogla predstavljati takav autoritet.

Odsustvo detaljnih pisanih izvještaja o samom obredu objašnjava se složenom političkom i vjerskom situacijom tog vremena, ali i činjenicom da su mnogi izvori iz srednjovjekovne Bosne izgubljeni. Ako je krunisanje izvršio predstavnik Crkve bosanske, takav čin bi u katoličkim izvorima mogao biti posebno problematičan zbog negativnog stava prema toj zajednici.

Ipak, ova teorija nije zasnovana na direktnom dokazu, jer nijedan sačuvani izvor ne navodi ime osobe koja je izvršila krunisanje. Historičar Enes Dedić ističe da se zaključak o Djedu Crkve bosanske prvenstveno izvodi metodom eliminacije drugih kandidata: katoličkog biskupa i pravoslavnog crkvenog velikodostojnika. Zbog toga Djed ostaje najizgledniji kandidat, ali ne i potpuno potvrđena historijska činjenica.

Lovrenovićeva teza danas predstavlja jedno od najuticajnijih objašnjenja u bosanskoj i regionalnoj medievistici, iako među historičarima i dalje postoji rasprava o ovom pitanju.

== Značaj titule ==
Titula koju je Tvrtko preuzeo nakon krunisanja – &quot;kralj Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranam&quot; – imala je značajno mjesto u političkoj ideologiji srednjovjekovne bosanske države. Prvi put se ova titula pojavljuje u povelji izdatoj Dubrovčanima 10. aprila 1378. godine, pisanoj na srpskoslovenskom jeziku uz korištenje istočne (srpsko-vizantijske) diplomatske formule. Titula je sadržavala više elemenata: bosanski dio (&quot;kralj Bosni&quot;) označavao je Tvrtkovu vlast nad matičnom zemljom Kotromanića, dok je dio &quot;kralj Srbljem&quot; povezivan s njegovim nasljednim pravom preko dinastije Nemanjića i osvajanjima na području nekadašnje srpske države. Dio titule koji se odnosio na Pomorje i Zapadne strane odražavao je njegove teritorijalne posjede i političke ambicije na širem prostoru Balkana. U istoj povelji Tvrtko navodi i izraz &quot;sugubi vijenac&quot; (dvostruka kruna), koji historičari uglavnom tumače kao simbol povezanosti njegove vlasti nad Bosnom i pravom koje je polagao na naslijeđe Nemanjića.

Krunisanje Tvrtka I za kralja predstavljalo je potvrdu političke snage bosanske države i novog položaja dinastije Kotromanića. Kraljevska titula omogućila je Tvrtku da nastupa ravnopravnije prema drugim evropskim vladarima i da svoju vlast predstavi kao nasljedstvo domaće bosanske tradicije, ali i kao nastavak političkog naslijeđa Nemanjića.

Nakon što je postao kralj, Tvrtko I nastavio je širiti granice Bosne. Iskoristivši građanski rat u Ugarskoj nakon smrti kralja Ludovika I 1382. godine, proširio je svoju vlast na dijelove Dalmacije i 1390. godine uzeo titulu &quot;kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja&quot;. Tokom njegove vladavine Bosna je dostigla najveći teritorijalni obim u svojoj srednjovjekovnoj historiji. Razvijali su se gradovi, trgovina i rudarstvo, a država je imala značajan politički uticaj u regiji. Tvrtko je umro 1391. godine, a naslijedio ga je ban Dabiša, koji je također krunisan za kralja.

Nakon Tvrtkove smrti Bosna je postepeno gubila dio teritorija koje je osvojio, ali je kraljevska titula ostala trajni element bosanske vladarske tradicije sve do pada Bosne pod osmansku vlast 1463. godine.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==

* [[Pavao Anđelić|Anđelić, Pavao]]. ''Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog''. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1979.
* [[Dubravko Lovrenović|Lovrenović, Dubravko]]. ''Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokušaj revalorizacije)'': Forum Bosnae, br. 3–4 (1999): 227–287.
* Lovrenović, Dubravko. ''Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387–1463''. Zagreb, Sarajevo: Synopsis, 2006.
* [[Ljubomir Stojanović|Stojanović, Ljubomir]]. ''Stare srpske повеље и писма'', knj. I/1. Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda, Prvo odeljenje, Spomenici na srpskom jeziku 19. Beograd, Sremski Karlovci: Srpska kraljevska akademija, 1929.

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20110802021835/http://www.bosona.ba/ba/Default.aspx bosona.ba]
* [http://visit.kraljeva-sutjeska.com/index.pdf visit.kraljeva-sutjeska.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101117185734/http://visit.kraljeva-sutjeska.com/index.pdf |date=17. 11. 2010 }}

[[Kategorija:Politička historija srednjovjekovne Bosne]]</text>
      <sha1>4gm46oovoqhokoeb70c6bzwxdnc3kcf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916695</id>
      <parentid>3916680</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T08:20:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Razne izmjene.</comment>
      <origin>3916695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20770" sha1="9wheb2hxzhitylhxbcaxmblu229ohcu" xml:space="preserve">{{Historija_BiH}}

'''Krunisanje Tvrtka I Kotromanića''', dotadašnjeg [[Spisak bosanskih banova|bosanskog bana]], za [[Spisak bosanskih kraljeva|kralja Bosne]] predstavlja jedan od najznačajnijih događaja u historiji [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne bosanske države]], čime [[Bosanska Banovina|Bosanska]] [[Bosanska Banovina|Banovina]] postaje kraljevina i čime je uspostavljeno [[Bosansko Kraljevstvo]] pod domaćom dinastijom [[Kotromanići|Kotromanića]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Ćirković, Sima. ''Istorija srednjovekovne bosanske države''. Beograd: Srpska književna zadruga, 1964.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaić, Nada. ''Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377.)''. Zagreb: Globus, 1989.&lt;/ref&gt;

Sam obred krunisanja, kao i datum, mjesto održavanja i identitet koronatora, nisu jednoznačno potvrđeni u historijskim izvorima.&lt;ref&gt;Sima Ćirković piše da je krunisanje obavljeno u jesen, najvjerovatnije na Mitrovdan (26. oktobra) 1377. u &quot;srpskoj zemlji, možda u manastiru Mileševu, mestu osobitog kulta svetog Save, osnivača srpske crkve&quot;.&lt;/ref&gt; Zbog nedostatka primarnih izvora, koji ovu temu ne obrađuju dovoljno detaljno, u historiografiji postoje različita tumačenja. Stoga okolnosti krunisanja i dalje ostaju predmet rasprava među historičarima.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;Klix.ba. &quot;[https://www.klix.ba/vijesti/bih/ovako-su-historicari-odgovorili-na-pitanje-ko-je-bio-tvrtko-i-kotromanic/230915043 Ovako su historičari odgovorili na pitanje: Ko je bio Tvrtko I Kotromanić]&quot;. Pristupljeno 3. 8. 2026.&lt;/ref&gt;

Prvi sačuvani pisani spomen nove vladarske titule nalazi se u svečanoj povelji pisanoj 10. aprila 1378. godine u Žrnovnici na [[Dubrovačka Republika|dubrovačkom području]], a potvrđenoj 17. juna iste godine u Trstivnici. Titula glasi: &quot;...''kralj Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranam''&quot;.&lt;ref&gt;&quot;... Богом постављеному Стефану краљу Србљем и Босне и Поморију и Западним странам ...&quot; (10. april 1378.), Љубомир Стојановић, Старе српске повеље и писма, I/1, Српска краљевска академија, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Београд - Сремски Карловци 1929, 76-77.&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
[[Tvrtko I Kotromanić]], nakon smrti svog strica [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] 1353,&lt;ref&gt;''U drugoj polovini 1353. godine, umro je ban Stjepan II Kotromanić, posle dosta duge i vrlo uspešne vladavine.'' Sima Ćirković: Istorija srednjovekovne bosanske države, str. 121. SKZ. Beograd, 1964.&lt;/ref&gt; dolazi na čelo Bosanske Banovine. Početak njegove vladavine obilježili su unutrašnji sukobi s bratom [[Stjepan Vuk Kotromanić|Vukom]], kao i pritisci [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Ugarske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Ugarski kralj [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovik I Anžuvinski]] pokrenuo je 1363. križarski pohod na Bosnu, ali Tvrtko je uspio očuvati položaj bana i faktičku samostalnost svoje države, iako je formalno priznavao ugarsko vrhovništvo.&lt;ref&gt;Tvrtko je neko vrijeme vladao &quot;milošću božijom i kralja Ludovika&quot; - 1366.&lt;/ref&gt;

Presudna promjena političkih prilika nastupila je 1371. godine, kada su u [[Bitka na Marici|Maričkoj bici]] poginuli kralj [[Vukašin Mrnjavčević]] i njegov brat [[Mrnjavčević|Uglješa]],&lt;ref&gt;Pantelić, Svetlana. &quot;[https://www.casopisbankarstvo.rs/Portals/0/Casopis/2011/3_4/B03-04-2011-Novac.pdf Istorija iskovana novcem: Novac kralja Vukašina Mrnjavčevića (1365–1371)]&quot;. ''Bankarstvo'', br. 11–12 (2006).&lt;/ref&gt; a iste godine umro je i srpski car [[Uroš Nejaki]], posljednji vladar i izdanak dinastije [[Nemanjići|Nemanjića]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Komatina, Predrag. &quot;Promene na srpskom prestolu 1370–1371. godine. Pokušaj reinterpretacije&quot;. ''Istorijski časopis'', knj. LXVI (2017): 149–171. DOI: 10.34298/IC1766149K.&lt;/ref&gt; Njegovom smrću dinastija Nemanjića izumrla je po muškoj liniji,&lt;ref&gt;Sima Ćirković, ''Istorija srednjovekovne bosanske države'', Beograd 1964, str. 135–136.&lt;/ref&gt; dok se područje nekadašnjeg [[Srpsko Carstvo|Srpskog Carstva]] raspalo na više oblasnih gospodstava.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Tvrtko je iskoristio novonastale prilike za širenje bosanske države prema istoku. U savezu s [[Lazar Hrebeljanović|knezom Lazarom Hrebeljanovićem]] porazio je 1373. župana [[Nikola Altomanović|Nikolu Altomanovića]],&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; nakon čega je Bosni pripojio gornje [[Podrinje]], [[Polimlje]] s manastirom Mileševom i [[Gacko]]. Do početka 1377. godine od [[Đurađ Balšić|Đurađa Balšića]] preuzeo je [[Trebinje]], [[Konavle (područje)|Konavle]] i [[Dračevica|Dračevicu]], čime je Bosanska Banovina obuhvatila znatan dio nekadašnjih zemalja Nemanjića.&lt;ref&gt;Sima Ćirković, ''Istorija srednjovekovne bosanske države''. Beograd: Srpska književna zadruga, 1989. John V. A. Fine Jr., ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest''. Ann Arbor: University of Michigan Press, 1987. Nada Klaić, ''Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377.)''. Zagreb: Globus, 1989. Rade Mihaljčić, ''Kraj srpskog carstva''. Beograd: Srpska književna zadruga, 1975. Sima Ćirković, ''The Serbs''. Malden, MA: Blackwell Publishing, 2004.&lt;/ref&gt;

Osnov za preuzimanje kraljevske titule Tvrtko je nalazio i u svom porijeklu. Preko bake po očevoj liniji, Jelisavete Nemanjić, kćerke kralja [[Stefan Dragutin|Stefana Dragutina]], bio je potomak dinastije Nemanjića, što mu je omogućilo da svoju vlast predstavi kao nastavak njihove vladarske tradicije i da istakne pravo na upražnjeni kraljevski prijestol.&lt;ref&gt;Noel Malcolm, Bosna – kratka povijest, str. 32.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klix.ba. &quot;[https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-danasnji-dan-prije-648-godina-tvrtko-je-okrunjen-za-kralja-srbljem-i-bosni-i-pomorju-i-zapadnim-stranam/251026060 Na današnji dan prije 648 godina Tvrtko je okrunjen za kralja 'Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim Stranam]&quot;. Pristupljeno 4. 8. 2026.&lt;/ref&gt;

Uoči krunisanja Tvrtko je dodatno učvrstio međunarodni položaj Bosne sklapanjem braka s [[Doroteja Vidinska|Dorotejom]], kćerkom bugarskog cara Ivana Stracimira.&lt;ref&gt;RadioSarajevo.ba. &quot;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/na-danasnji-dan-tvrtko-i-ozenio-bugarsku-princezu-doroteju-a-slavlja-na-dvoru-su-bila-ovakva/570831 Na današnji dan: Tvrtko I oženio bugarsku princezu Doroteju, a slavlja na dvoru su bila ovakva]&quot;. 8. 12. 2024. Pristupljeno 4. 8. 2026.&lt;/ref&gt; Ovaj dinastički savez doprinio je jačanju ugleda bosanskog vladara među susjednim državama i evropskim vladarskim kućama.

== Potencijalna mjesta krunisanja ==
Pitanje mjesta na kojem je Tvrtko I krunisan za kralja predmet je rasprave među historičarima.

=== Mileševa ===
Dugo vremena u historiografiji je prevladavalo mišljenje da se krunisanje odigralo u manastiru Mileševi u Polimlju, te da ga je izvršio tamošnji iguman. Ovakvo tumačenje zasnivalo se prvenstveno na djelu Mavra Orbinija ''Kraljevstvo Slavena'' iz 1601. Orbini, dubrovački benediktinac italijanskog porijekla, u svom je djelu iznio tezu da je Tvrtko krunisan u Mileševi, nad grobom svetog Save, što je snažno uticalo na kasnija historiografska tumačenja.&lt;ref&gt;''U ovom posljednjem dijelu nalazio se i manastir Mileševa u kojem su se čuvali posmrtni ostaci Svetoga Save, jednog od najvažnijih svetaca u povijesti Srpske pravoslavne crkve. Godine 1377. Tvrtko je proslavio svoj uspjeh tako što se u Mileševi okrunio za kralja - ne samo Bosne nego i Srbije. (Ovdje iznosim tradicionalnu teoriju prema kojoj je Tvrtko okrunjen u Mileševi. Međutim, nedavna su istraživanja pokazala da se on nije okrunio u Mileševi, nego u mjestu Mile, nedaleko od Visokog, u središnjoj Bosni. Vidi Anđelić, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, i Džaja, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Dodatak 1.) Međutim, ovaj je posljednji detalj bio samo znak prilično pompozne dinastičke samohvale, u skladu s impozantnim dvorom u bizantskom stilu što ga je ustrojio u svojoj kraljevskoj tvrđavi na Bobovcu. Tvrtko je zaista bio potomak utemeljitelja srpske dinastije Nemanjića, ali nikad nije ozbiljno pokušao zavladati Srbijom.''

Noel Malcolm, Bosna - Kratka povijest.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Međutim, savremena historijska nauka odbacuje ovakvo tumačenje iz više razloga. Prvo, u vrijeme Tvrtkovog krunisanja Mileševa nije bila mitropolija – prvi pouzdani pomen mileševskog mitropolita datira tek iz 1440-ih godina. Drugo, Tvrtko je bio [[Katoličanstvo|katolik]], oženjen po katoličkom obredu, te je malo vjerovatno da bi prihvatio krunisanje od pravoslavnog sveštenstva. Treće, Mileševa se nalazila u oblasti kojom su upravljali lokalni velikaši, a ne u neposrednom Tvrtkovom posjedu, što bi činilo krunisanje na tom mjestu politički rizičnim.

=== Mile kod Visokog ===
Danas većina historičara, prvenstveno Anđelić i Lovrenović, a na osnovu arheoloških istraživanja, paleografskih analiza i obrade izvora, prihvata tezu da se krunisanje dogodilo u crkvi u Milama (današnje naselje [[Arnautovići]] kod [[Visoko|Visokog]]).&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Ova crkva, podignuta u vrijeme bana Stjepana II Kotromanića, predstavljala je vjersko i političko središte srednjovjekovne Bosne. U neposrednoj blizini nalazio se kraljevski dvor i utvrđeni grad [[Stari grad Visoki|Visoki]]. U Milama su sahranjivani bosanski vladari; ban Stjepan II, kralj Tvrtko I, [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|kralj Dabiša]] i drugi, što svjedoči o izuzetnom značaju ovog mjesta za bosansku državnost.

Arheološka istraživanja na lokalitetu Arnautovići, provođena od 1973. do 1975, otkrila su ostatke monumentalne crkve iz 14. vijeka, koja po svojoj veličini i arhitekturi odgovara mjestu namijenjenom za kraljevsku krunidbu. KONS je u julu 2003. ovu crkvu proglasila nacionalnim spomenikom.&lt;ref&gt;[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]] (KONS). Odluka: ''[http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf Arheološko područje Mile – Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići, općina Visoko]'', br. 06-6-894/03-2.&lt;/ref&gt;

== Pitanje krunitelja ==
Pitanje ko je izvršio čin krunisanja jednako je složeno kao i pitanje mjesta. S obzirom na specifičnu konfesionalnu situaciju u srednjovjekovnoj Bosni, odgovor nije sa sigurnošću utvrđen.

U historiografiji se ovo pitanje uglavnom svodi na tri opcije: predstavnika [[Katolička crkva|Katoličke crkve]], predstavnika [[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] (odnosno mitropolita Mileševe) i [[Spisak djedova Crkve bosanske|djeda]] [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Savremena istraživanja uglavnom polaze od analize političkih okolnosti, crkvene organizacije u Bosni krajem 14. vijeka i položaja samog Tvrtka kao vladara.

=== Katolička biskupija ===
Prema jednoj hipotezi, krunisanje bosanskog kralja mogao je izvršiti katolički [[biskup]]. Međutim, ova pretpostavka se smatra manje vjerovatnom zbog položaja Bosanske biskupije u to vrijeme. Naime, katolička Bosanska biskupija imala je svoje sjedište u [[Đakovo|Đakovu]], na teritoriji Ugarske, te se nalazila pod neposrednom vlašću ugarskog kralja. Samim tim, njen biskup bio je politički povezan s ugarskim dvorom, što dovodi u pitanje mogućnost da bi učestvovao u krunisanju bosanskog vladara, koji je upravo tim činom potvrđivao samostalnost Bosne i njeno udaljavanje od ugarskog uticaja.

Zbog toga dio historičara smatra malo vjerovatnim da bi biskup Bosanske biskupije krunisao bosanskog kralja, jer bi takav čin imao i snažnu političku poruku. Osim toga, nijedan poznati historijski izvor ne navodi da je papa dao odobrenje za krunisanje, niti se spominje prisustvo katoličkih prelata ili drugih crkvenih predstavnika prilikom krunisanja bosanskih kraljeva. U dostupnim izvorima nema potvrde o učešću pape ili nekog drugog visokog katoličkog dostojanstvenika sve do krunisanja posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića 1461.&lt;ref&gt;Lovrenović, Dubravko. ''Na klizištu povijesti (Sveta kruna ugarska i Sveta kruna bosanska) 1387–1463''. Zagreb – Sarajevo: Synopsis, 2006.

''U razdoblju između 1377. i 1461. nije zabilježeno da je neki od prelata Katoličke crkve od strane Rimske kurije ovlašten da kruni bosanske kraljeve. Ni bosanski vladari o tome ništa ne govore. Nezaobilazne su to činjenice u cijelom mozaiku posrednih i neposrednih dokaza da se u toj ulozi nalazio episkop Crkve bosanske. Sve je u tom svijetu feudalne kulture sličilo jedno drugom kao jaje jajetu, ako već ne po opsegu, a ono svakako po formi i sadržaju. Sama realizacija obrasca najviše je zavisila od mjesnih okolnosti. Tu se očituje nepisano pravilo povijesti: da su pokušaji stavljanja njezinih nogu u jednu čizmu obično završavali neuspješno, odnosno kao u bosanskom slučaju šizmom: reakcijom na latinizaciju (»globalizaciju«).''&lt;/ref&gt;

=== Pravoslavna crkva ===
Iako je srpska patrijaršija imala kanonsku nadležnost nad određenim dijelovima Tvrtkovih posjeda, njeno učešće u krunisanju katoličkog vladara bilo bi kanonski sporno. Osim toga, krunisanje od strane pravoslavnog mitropolita podrazumijevalo bi priznavanje njegovog crkvenog autoriteta, što bi za Tvrtka kao bosanskog vladara imalo i određene političke posljedice.

Teza o pravoslavnom krunitelju najviše se povezivala sa starijim tumačenjem prema kojem je Tvrtko krunisan u Mileševi, kod groba [[Sveti Sava|svetog Save]], od strane tamošnjeg crkvenog velikodostojnika. Međutim, savremena historiografija ovu mogućnost uglavnom odbacuje. Historičari ukazuju da nema potvrde da je mileševski crkveni autoritet imao ulogu u krunisanju vladara, niti da su srpski kraljevi bili krunisani u Mileševi. Srpska kraljevska tradicija bila je prvenstveno vezana za [[Peć]], dok su carevi krunisani u [[Skoplje|Skoplju]].

Zbog nedostatka direktnih izvora koji bi povezali Mileševu ili tamošnjeg crkvenog velikodostojnika s Tvrtkovim krunisanjem, ova interpretacija danas ima znatno manju podršku među historičarima.

=== Crkva bosanska ===
Najuticajniju hipotezu u savremenoj historiografiji iznio je historičar [[Dubravko Lovrenović]], prema kojoj je Tvrtka I Kotromanića za kralja krunisao djed Crkve bosanske, vrhovni poglavar ove crkvene institucije.&lt;ref&gt;Lovrenović, Dubravko. &quot;Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokušaj revalorizacije)&quot;. Forum Bosnae, br. 3–4 (1999): 227–287; Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2006, 614–723.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Ova teza zasniva se na činjenici da je Crkva bosanska krajem 14. vijeka predstavljala jednu od najznačajnijih vjerskih i društvenih institucija u bosanskoj državi. Njeni predstavnici bili su prisutni na vladarskom dvoru i među visokim plemstvom, a institucija djeda imala je autoritet koji je mogao imati ulogu u potvrđivanju vladarske vlasti.

Nakon što je sjedište Bosanske biskupije sredinom 13. vijeka premješteno u Đakovo, Bosna je ostala bez snažne katoličke crkvene institucije sa stalnim sjedištem na vlastitom prostoru. Dio historičara smatra da je u takvim okolnostima Crkva bosanska preuzela važnu političku i društvenu funkciju, uključujući i ulogu u legitimizaciji vlasti bosanskih vladara.

Prema ovom tumačenju, krunisanje u Milama nije bilo samo čin proglašenja novog kralja, nego i simboličko potvrđivanje kraljevske vlasti kroz domaću instituciju koja je imala značajan ugled u srednjovjekovnoj Bosni. Djed Crkve bosanske u tom bi slučaju imao ulogu sličnu onoj koju su u drugim evropskim kraljevstvima imali nadbiskupi ili patrijarsi prilikom krunisanja vladara.

Historičari poput Dženana Dautovića naglašavaju da se u srednjem vijeku vladarska vlast nije mogla odvojiti od religijskog legitimiteta, odnosno potrebe da vladar dobije potvrdu višeg autoriteta. U slučaju srednjovjekovne Bosne, prema ovom tumačenju, upravo je domaća crkvena organizacija mogla predstavljati takav autoritet.

Odsustvo detaljnih pisanih izvještaja o samom obredu objašnjava se složenom političkom i vjerskom situacijom tog vremena, ali i činjenicom da su mnogi izvori iz srednjovjekovne Bosne izgubljeni. Ako je krunisanje izvršio predstavnik Crkve bosanske, takav čin bi u katoličkim izvorima mogao biti posebno problematičan zbog negativnog stava prema toj zajednici.

Ipak, ova teorija nije zasnovana na direktnom dokazu, jer nijedan sačuvani izvor ne navodi ime osobe koja je izvršila krunisanje. Historičar Enes Dedić ističe da se zaključak o djedu Crkve bosanske prvenstveno izvodi metodom eliminacije drugih kandidata: katoličkog biskupa i pravoslavnog crkvenog velikodostojnika. Zbog toga djed ostaje najizgledniji kandidat, ali ne i potpuno potvrđena historijska činjenica.

Lovrenovićeva teza danas predstavlja jedno od najuticajnijih objašnjenja u bosanskoj i regionalnoj [[Medievistika|medievistici]], iako među historičarima i dalje postoji rasprava o ovom pitanju.

== Značaj titule ==
Titula koju je Tvrtko preuzeo nakon krunisanja – &quot;kralj Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranam&quot; – imala je značajno mjesto u političkoj ideologiji srednjovjekovne bosanske države. Prvi put se ova titula pojavljuje u povelji izdatoj Dubrovčanima 10. aprila 1378. godine, pisanoj na srpskoslovenskom jeziku uz korištenje istočne (srpsko-vizantijske) diplomatske formule. Titula je sadržavala više elemenata: bosanski dio (&quot;kralj Bosni&quot;) označavao je Tvrtkovu vlast nad matičnom zemljom Kotromanića, dok je dio &quot;kralj Srbljem&quot; povezivan s njegovim nasljednim pravom preko dinastije Nemanjića i osvajanjima na području nekadašnje srpske države. Dio titule koji se odnosio na Pomorje i Zapadne strane odražavao je njegove teritorijalne posjede i političke ambicije na širem prostoru Balkana. U istoj povelji Tvrtko navodi i izraz &quot;sugubi vijenac&quot; (dvostruka kruna), koji historičari uglavnom tumače kao simbol povezanosti njegove vlasti nad Bosnom i pravom koje je polagao na naslijeđe Nemanjića.

Krunisanje Tvrtka I za kralja predstavljalo je potvrdu političke snage bosanske države i novog položaja dinastije Kotromanića. Kraljevska titula omogućila je Tvrtku da nastupa ravnopravnije prema drugim evropskim vladarima i da svoju vlast predstavi kao nasljedstvo domaće bosanske tradicije, ali i kao nastavak političkog naslijeđa [[Nemanjići|Nemanjića]].

Nakon što je postao kralj, Tvrtko I nastavio je širiti granice Bosne. Iskoristivši [[građanski rat]] u Ugarskoj nakon smrti kralja Ludovika I 1382, proširio je svoju vlast na dijelove Dalmacije i 1390. uzeo titulu &quot;kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja&quot;. Tokom njegove vladavine Bosna je dostigla najveći teritorijalni obim u svojoj srednjovjekovnoj historiji. Razvijali su se gradovi, [[trgovina]] i [[rudarstvo]], a država je imala značajan politički uticaj u regiji. Tvrtko je umro 1391, a naslijedio ga je ban Dabiša, koji je također krunisan za kralja.

Nakon Tvrtkove smrti Bosna je postepeno gubila dio teritorija koje je osvojio, ali je kraljevska titula ostala trajni element bosanske vladarske tradicije sve do [[Pad Bosne 1463.|pada Bosne pod osmansku vlast]] 1463.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==

* [[Pavao Anđelić|Anđelić, Pavao]]. ''Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog''. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1979.
* [[Dubravko Lovrenović|Lovrenović, Dubravko]]. ''Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokušaj revalorizacije)'': Forum Bosnae, br. 3–4 (1999): 227–287.
* Lovrenović, Dubravko. ''Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387–1463''. Zagreb, Sarajevo: Synopsis, 2006.
* [[Ljubomir Stojanović|Stojanović, Ljubomir]]. ''Stare srpske повеље и писма'', knj. I/1. Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda, Prvo odeljenje, Spomenici na srpskom jeziku 19. Beograd, Sremski Karlovci: Srpska kraljevska akademija, 1929.

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20110802021835/http://www.bosona.ba/ba/Default.aspx bosona.ba]
* [http://visit.kraljeva-sutjeska.com/index.pdf visit.kraljeva-sutjeska.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101117185734/http://visit.kraljeva-sutjeska.com/index.pdf |date=17. 11. 2010 }}

[[Kategorija:Politička historija srednjovjekovne Bosne]]</text>
      <sha1>9wheb2hxzhitylhxbcaxmblu229ohcu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ćelijski automat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32752</id>
    <revision>
      <id>3916714</id>
      <parentid>3915958</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T10:51:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73644" sha1="jcd7h2xyrd4yi5i8ldvv1stku30y1g1" xml:space="preserve">==Uvod==
'''Ćelijski automat''' je [[model]] [[fizikalni sistem|fizikalnog sistema]].

U tom modelu, diskretizirane veličine su [[prostor]] i [[vrijeme (fizika)|vrijeme]]. [[Interakcija|Interakcije]] su ograničene samo na lokalnost.

Ćelijski automati imaju sastav od pravilne rešetke od n-dimenzija, koju čine polja [[ćelija]]. Pri tome svaka ta ćelija može biti u jednom od konačnog broja mogućih [[stanje|stanja]].

Stanje svake ćelije se mijenja/osvježava u diskretiziranim vremenskim [[interval]]ima (pri čemu je pravilnost tih ažuriranja lokalna). Pritom, stanje ćelije u vremenskoj tački t+1 je zavisna veličina, na koju utiče stanje susjedstva te ćelije u trenutku k.

Susjedstvo te ćelije definišemo kao tu samu ćeliju, koja je predmetom posmatranja, i određeni broj susjednih ćelija. Ovo zavisi od protežnosti ćelijskog automata i vrsti susjedstva (postoje, naprimjer, [[Von Neumannovo susjedstvo]], [[Mooreovo susjedstvo]]...)

==Pozadina==
[[Slika:Gospers glider gun.gif|class=skin-invert-image|frame|right|[[Bill Gosper|Gosperov]] [[Pištolj (ćelijski automat)|Jedrilica]] koja stvara &quot;[[Jedrilica|jedrilice]]&quot; u ćelijskom automatu [[Conwayeva igra života]]&lt;ref&gt;Daniel Dennett (1995), ''Darwin's Dangerous Idea'', Penguin Books, London, {{ISBN|978-0-14-016734-4}}, {{ISBN|0-14-016734-X}}&lt;/ref&gt;]]
'''Ćelijski automat''' (mn. '''ćelijski automati''', skr. '''CA''') jeste diskretni model računanja koji se proučava u teoriji automata. Ćelijski automati se također nazivaju '''[[ćelijski prostor]]i''', '''[[teselacijski automat]]i''', '''homogene strukture''', '''ćelijske strukture''', '''teselacijske strukture''' i '''iterativne sekvence'''.&lt;ref name=reviews&gt;{{Cite journal | url=http://www.stephenwolfram.com/publications/articles/ca/83-statistical/ | author=Wolfram, Stephen | title=Statistical Mechanics of Cellular Automata | journal=Reviews of Modern Physics | issue=3 | volume=55 | pages=601–644 | year=1983 | doi=10.1103/RevModPhys.55.601 | bibcode=1983RvMP...55..601W | access-date=28 February 2011 | archive-date=21 September 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130921060232/http://www.stephenwolfram.com/publications/articles/ca/83-statistical/ }}&lt;/ref&gt; Ćelijski automati pronašli su primjenu u raznim oblastima, uključujući [[fizika|fiziku]], [[teorijska biologija|teorijsku biologiju]] i modeliranje [[mikrostruktura]].
Ćelijski automat sastoji se od regularne mreže ''ćelija'', svaka u jednom od konačnog broja ''[[Stanje (računarstvo)|stanja]]'', kao što su ''uključeno'' i ''isključeno'' (za razliku od [[spojena rešetkasta mapa spojene rešetkaste mape]]). Mreža može biti u bilo kojem konačnom broju dimenzija. Za svaku ćeliju, skup ćelija nazvan njeno ''susjedstvo'' je definisan u odnosu na određenu ćeliju. Početno stanje (vrijeme ''t'' = 0) bira se dodjeljivanjem stanja svakoj ćeliji. Nova ''generacija'' kreira se (unaprijed ''t'' za 1), prema nekom fiksnom ''pravilu'' (općenito, matematičkoj funkciji)&lt;ref&gt;{{cite book|title=Cellular Automata Machines: A New Environment for Modeling|first1=Tommaso|last1=Toffoli|first2=Norman|last2=Margolus|publisher=MIT Press|year=1987|isbn=978-0-262-20060-8|page=27|url=https://books.google.com/books?id=HBlJzrBKUTEC&amp;pg=PA27}}&lt;/ref&gt; što određuje novo stanje svake ćelije u smislu aktuelnog stanja ćelije i stanja ćelija u njenom susjedstvu. Tipično, pravilo za ažuriranje stanja ćelija je isto za svaku ćeliju i ne mijenja se tokom vremena, te se primjenjuje na cijelu mrežu istovremeno,&lt;ref&gt;{{cite book | author=Schiff, Joel L. | title=Cellular Automata: A Discrete View of the World | year=2011 | publisher=Wiley &amp; Sons, Inc | isbn=978-1-118-03063-9 | ref=schiff|page=40|url=https://books.google.com/books?id=uXJC2C2sRbIC&amp;pg=PA40}}&lt;/ref&gt; iako su poznati izuzeci, kao što su [[stohastički ćelijski automat]] i [[asinhroni ćelijski automat]].

Koncept su prvobitno osmislili [[Stanislaw Ulam]] i [[John von Neumann]] 1940-ih dok su bili savremenici u [[Nacionalna laboratorija Los Alamos| Nacionalnoj laboratoriji Los Alamos]]. Iako su ga neki proučavali tokom 1950-ih i 1960-ih, tek 1970-ih i [[Conwayeva Igra života]], dvodimenzionalni ćelijski automat, interes za ovu temu proširio se izvan akademske zajednice. U 1980-ima, [[Stephen Wolfram]] bavio se sistematskim proučavanjem jednodimenzijskih ćelijskih automata, ili onoga što on naziva [[elementarni ćelijski automat|elementarni ćelijski automati]]; njegov istraživački asistent [[Matthew Cook]] pokazao je da je [[Pravilo 110|jedno od ovih pravila]] [[Turing-potpunosti]].

Primarne klasifikacije ćelijskih automata, kako ih je opisao Wolfram, numerirane su od jedan do četiri. To su, redom, automati u kojima se obrasci uglavnom stabiliziraju u [[homogenost]], automati u kojima se obrasci razvijaju u uglavnom stabilne ili oscilirajuće strukture, automati u kojima se obrasci razvijaju naizgled haotičan način i automati u kojima obrasci postaju izuzetno složeni i mogu trajati dugo vremena, sa stabilnim lokalnim strukturama. Smatra se da je ova posljednja klasa [[računar]]ski univerzalna ili sposobna simulirati [[Turingova mašina| Turingovu mašinu]]. Posebne vrste ćelijskih automata su ''[[Reverzibilni ćelijski automat|reverzibilni]]'', gdje samo jedna konfiguracija vodi direktno do sljedeće, i ''totalistički'', u kojem buduća vrijednost pojedinačnih ćelija zavisi samo od ukupne vrijednosti grupe susjednih ćelija. Ćelijski automati mogu simulirati razne sisteme iz stvarnog svijeta, uključujući biološke i hemijske.

==Pregled==
{{multiple image|align=right
|image1=CA-Moore.svg|caption1= Crvene ćelije su [[Mooreovo susjedstvo]] za plavu ćeliju.
|image2=CA-von-Neumann.svg|caption2= Crvene ćelije su [[von Neumannovo susjedstvo]] za plavu ćeliju. &quot;Unakrsno susjedstvo&quot; raspona 2 uključuje i ružičaste ćelije.
}}
Jedan od načina simuliranja dvodimenzijskog ćelijskog automata je pomoću beskonačnog lista [[milimetarski papir|milimetarskog papira]] zajedno sa skupom pravila kojih se ćelije trebaju pridržavati. Svaki kvadrat se naziva &quot;ćelija&quot; i svaka ćelija ima dva moguća stanja, crno ili bijelo. „Susjedstvo“ ćelije su obližnje, obično susjedne, ćelije. Dva najčešća tipa susjedstava su ''[[von Neumannovo susjedstvo]]'' i ''[[Mooreovo susjedstvo]]''.&lt;ref name=kier-seybold-cheng-15&gt;{{Harvnb|Kier, Seybold, Cheng|2005|p=15|ref=kier-seybold-cheng}}&lt;/ref&gt; Prvi, nazvan po osnivaču teoretičara ćelijskih automata, sastoji se od četiri [[ortogon]]alno susjedne ćelije.&lt;ref name=kier-seybold-cheng-15/&gt; Drugi uključuje von Neumannovo susjedstvo kao i četiri dijagonalno susjedne ćelije.&lt;ref name=kier-seybold-cheng-15/&gt; Za takvu ćeliju i njegovo Mooreovo susjedstvo postoji 512 (= 2&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt;) mogućih uzoraka. Za svaki od 512 mogućih [[uzorak]]a, tabela pravila bi navela da li će središnja ćelija biti crna ili bijela u sljedećem vremenskom intervalu. [[Conwayeva igra života]] je popularna verzija ovog modela. Drugi uobičajeni tip susjedstva je ''prošireno von Neumannovo susjedstvo'', koje uključuje dvije najbliže ćelije u svakom ortogonalnom smjeru, ukupno osam.&lt;ref name=kier-seybold-cheng-15/&gt; Opća jednadžba za ukupan broj mogućih automata je ''k''&lt;sup&gt;''k''&lt;sup&gt;''s''&lt;/sup&gt;&lt;/sup&gt;, gdje je ''k'' broj mogućih stanja za ćeliju, a ''s'' je broj susjednih ćelija (uključujući i samu ćeliju koja se izračunava) koje se koriste za određivanje sljedećeg stanja ćelije.&lt;ref name=bialynick-9&gt;{{Harvnb|Bialynicki-Birula, Bialynicka-Birula|2004|p=9|ref=bialynick}}&lt;/ref&gt; Dakle, u dvodimenzijskom sistemu sa Murovom okolinom, ukupan mogući broj automata bio bi 2&lt;sup&gt;2&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt;&lt;/sup&gt;, ili {{val|1.34|e=154}}.

Obično se pretpostavlja da svaka ćelija u univerzumu počinje u istom stanju, osim konačnog broja ćelija u drugim stanjima; dodjeljivanje vrijednosti stanja naziva se ''konfiguracija''.&lt;ref name=schiff-41&gt;{{Harvnb|Schiff|2011|p=41|ref=schiff}}&lt;/ref&gt; Općenitije, ponekad se pretpostavlja da svemir počinje prekriven periodičnim uzorkom i da samo konačan broj ćelija krši taj obrazac. Potonja pretpostavka je uobičajena kod jednodimenzikjsih ćelijskih automata. [[Slika:Torus.png|thumb|right|Toroidni oblik ([[torus]])]]
Ćelijski automati često se simuliraju na konačnoj mreži, a ne na beskonačnoj. U dvije dimenzije, svemir bi bio pravougaonik umjesto beskonačne ravni. Očigledan problem s konačnim mrežama je kako rukovati ćelijama na rubovima. Način na koji se s njima rukuje utjecat će na vrijednosti svih ćelija u mreži. Jedna moguća metoda je dozvoliti da vrijednosti u tim ćelijama ostanu konstantne. Druga metoda je drugačije definiranje susjedstava za ove ćelije. Moglo bi se reći da imaju manje susjeda, ali bi se onda morala definirati i nova pravila za ćelije koje se nalaze na rubovima. Ove ćelije obično se obrađuju [[periodični granični uvjet|periodičnim graničnim uvjetima]], što rezultira ''toroidnim'' rasporedom: kada jedna ide s vrha, jedna dolazi na odgovarajuću poziciju na dnu, a kada jedna ide s lijeve strane, jedna dolazi s desne strane. (Ovo u suštini simulira beskonačno periodično popločavanje, a u oblasti parcijalnih [[diferencijalna jednačina|diferencijalnih jednačina]] ponekad se naziva ''periodičnim'' graničnim uslovima.) Ovo se može vizualizovati kao spajanje lijeve i desne ivice pravougaonika trakom kako bi se formirala cijev, a zatim spajanje gornje i donje ivice cijevi trakom kako bi se formirao torus (oblik krofne). Univerzumi drugih dimenzija slično se obrađuju. Ovo rješava granične probleme sa susjedstvima, ali još jedna prednost je što se lahko programira pomoću modularnih aritmetičkih funkcija. Naprimjer, u jednodimenzijskom ćelijskom automatu, kao što su primjeri u nastavku, susjedstvo ćelije ''x&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;t&lt;/sup&gt;'' je {''x''&lt;sub&gt;''i''−1&lt;/sub&gt;&lt;sup style=&quot;margin-left:-2ex;&quot;&gt;''t''−1&lt;/sup&gt;, ''x''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;''t''−1&lt;/sup&gt;, ''x''&lt;sub&gt;''i''+1&lt;/sup&gt;&lt;sup style=&quot;margin-left:-2ex;&quot;&gt;''t''−1&lt;/sup&gt;}, gdje je ''t'' vremenski korak (vertikalni), a ''i'' je indeks (horizontalni) u jednoj [[generacija|generaciji]].

==Historija==
[[Stanisław Ulam]], dok je radio u Nacionalnoj laboratoriji Los Alamos 1940-ih, proučavao je rast [[kristal]]a, koristeći jednostavnu [[Model rešetke (fizika)|mrežu rešetke]] kao svoj model.&lt;ref name=pickover&gt;{{cite book | author=Pickover, Clifford A. | title=The Math Book: From Pythagoras to the 57th Dimension, 250 Milestones in the History of Mathematics | url=https://archive.org/details/mathbookfrompyth00pick | url-access=limited | page=[https://archive.org/details/mathbookfrompyth00pick/page/n410 406] | year=2009| publisher=Sterling Publishing Company, Inc | isbn=978-1-4027-5796-9}}&lt;/ref&gt; U isto vrijeme, [[John von Neumann]] {{mdash}} Ulamov kolega u Los Alamosu {{mdash}} radio je na problemu [[samoreplicirajući sistem|samoreplicirajućih sistema]].&lt;ref name=schiff-1&gt;{{Harvnb|Schiff|2011|p=1|ref=schiff}}&lt;/ref&gt; Von Neumannov početni [[dizajn]] bio je zasnovan na ideji da jedan [[robot]] gradi drugog robota. Ovaj dizajn je poznat kao kinematički model.&lt;ref&gt;John von Neumann, &quot;The general and logical theory of automata,&quot; in Lloyd A. Jeffress, ed., Cerebral Mechanisms in Behavior – The Hixon Symposium, John Wiley &amp; Sons, New York, 1951, pp. 1–31.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Kemeny | first1 = John G. | year = 1955 | title = Man viewed as a machine | journal = Sci. Am. | volume = 192 | issue = 4| pages = 58–67 | doi=10.1038/scientificamerican0455-58| bibcode = 1955SciAm.192d..58K}}; ''Sci. Am.'' 1955; 192:6 (errata).&lt;/ref&gt; Dok je razvijao ovaj dizajn, von Neumann je shvatio veliku teškoću izgradnje samoreplicirajućeg robota i veliku cijenu obezbjeđivanja &quot;mora dijelova&quot; za robota od kojih bi izgradio svog replikanta. Neumann je napisao rad pod naslovom &quot;Opća i logička teorija automata&quot;, 1948.&lt;ref name=schiff-1/&gt; Ulam je bio taj koji je predložio korištenje ''diskretnog'' sistema za stvaranje redukcionističkog modela samoreplikacije.&lt;ref name=schiff-3&gt;{{Harvnb|Schiff|2011|p=3|ref=schiff}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilachinski-xxix&gt;{{Harvnb|Ilachinski|2001|p=xxix|ref=ilachinski}}&lt;/ref&gt; [[Nils Aall Barricelli]] izvršio je mnoga od najranijih istraživanja ovih modela [[vještački život|vještačkog života]]. 
[[Slika:Vonneumann-john r.jpg|thumb|[[John von Neumann]], [[Nacionalna laboratorija Los Alamos|Los Alamos]] Identifikacijska značka]]
Ulam i von Neumann su krajem 1950-ih stvorili metodu za izračunavanje kretanja tekućine. Osnovni koncept metode bio je da se tekućina posmatra kao grupa diskretnih jedinica i izračuna [[kretanje]] svake od njih na osnovu ponašanja njenih susjeda.&lt;ref name=bialynick-8&gt;{{Harvnb|Bialynicki-Birula, Bialynicka-Birula|2004|p=8|ref=bialynick}}&lt;/ref&gt; Tako je rođen prvi sistem ćelijskih automata. Poput Ulamove rešetkaste mreže, [[Von Neumannovi ćelijski automat|von Neumannovi ćelijski automati]] su dvodimenzijski, s njegovim samoreplikatorom implementiranim [[algoritam]]ski. Rezultat je bio [[Von Neumannov univerzalni konstruktor|univerzalni kopirni uređaj i konstruktor]] koji radi unutar ćelijskog automata s malim susjedstvom (samo one ćelije koje se dodiruju su susjedi; za von Neumannove ćelijske automate, samo [[ortogon]]alne ćelije), i sa 29 stanja po ćeliji.&lt;ref name=wolfram-876&gt;{{Harvnb|Wolfram|2002|p=876|ref=wolfram}}&lt;/ref&gt; Von Neumann je dao [[konstruktivan dokaz|dokaz postojanja]] da bi određeni obrazac pravio beskonačne kopije sebe unutar datog ćelijskog univerzuma dizajnirajući konfiguraciju od 200.000 ćelija koja bi to mogla učiniti.&lt;ref name=wolfram-876/&gt; Ovaj dizajn je poznat kao model [[teselacija|teselacije]] i naziva se [[von Neumannov univerzalni konstruktor]].&lt;ref name=TSRA&gt;{{harvnb|von Neumann|1966}}&lt;ref&gt;
Također, 1940-ih, [[Norbert Wiener]] i [[Arturo Rosenblueth]] razvili su model podražljivih medija s nekim karakteristikama ćelijskog automata.&lt;ref name=&quot;Wiener-Rosenblueth&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Wiener | first1 = N. | last2 = Rosenblueth | first2 = A. | year = 1946 | title = The mathematical formulation of the problem of conduction of impulses in a network of connected excitable elements, specifically in cardiac muscle | journal = Arch. Inst. Cardiol. México | volume = 16 | issue = 3| pages = 205–65 | pmid = 20245817 }}&lt;/ref&gt; Njihova specifična motivacija bio je matematički opis provođenja impulsa u srčanim sistemima. Međutim, njihov model nije ćelijski automat jer je medij u kojem se signali šire kontinuiran, a talasni frontovi su krivulje.&lt;ref name=&quot;Wiener-Rosenblueth&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;reshodko&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Letichevskii|first1=A. A. |last2= Reshodko|first2=L. V.|title=N. Wiener's theory of the activity of excitable media |journal=Cybernetics|volume=8|issue=5 |year=1974|pages=856–864|doi=10.1007/bf01068458|s2cid=121306408 }}&lt;/ref&gt; Pravi model ćelijskog automata ekscitabilnih medija razvili su i proučavali J. M. Greenberg i S. P. Hastings 1978. godine; pogledajte [[Greenberg-Hastingsov ćelijski automat]]. Originalni rad Wienera i Rosenbluetha sadrži mnoge uvide i nastavlja se citirati u modernim istraživačkim publikacijama o [[srčana aritmija|srčanoj aritmiji]] i ekscitabilnim sistemima.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi = 10.1038/355349a0 | last1 = Davidenko | first1 = J. M. | last2 = Pertsov | first2 = A. V. | last3 = Salomonsz | first3 = R. | last4 = Baxter | first4 = W. | last5 = Jalife | first5 = J. | year = 1992 | title = Stationary and drifting spiral waves of excitation in isolated cardiac muscle | journal = Nature | volume = 355 | issue = 6358| pages = 349–351 | pmid = 1731248 |bibcode = 1992Natur.355..349D | s2cid = 4348759 }}&lt;/ref&gt;
Tokom 1960-ih, ćelijski automati su proučavani kao poseban tip dinamičkog sistema i prvi put je uspostavljena veza sa matematičkim poljem simboličke dinamike. Godine 1969, Gustav A. Hedlund je sastavio mnoge rezultate slijedeći ovo gledište&lt;ref&gt;{{cite journal | doi = 10.1007/BF01691062 | last1 = Hedlund | first1 = G. A.  | year = 1969 | title = Endomorphisms and automorphisms of the shift dynamical system | journal = Math. Systems Theory | volume = 3 | issue = 4| pages = 320–3751 | s2cid = 21803927 }}&lt;/ref&gt; u onome što se još uvijek smatra fundamentalnim radom za matematičko proučavanje ćelijskih automata. Najfundamentalniji rezultat je karakterizacija u [[Curtis-Hedlund-Lyndonova teorema|Curtis-Hedlund-Lyndonovu teoremu]] skupa globalnih pravila ćelijskih automata kao skupa [[kontinuirana funkcija|kontinuiranih]] [[endomorfizam]]a [[pomjerajući prostor|pomjerajućih prostora]].

U 1969., njemački informatičarski pionir [[Konrad Zuse]] objavio je svoju knjigu ''[[Izračunavanje prostora]]'', predlažući da su fizički zakoni svemira diskretni po prirodi i da je cijeli svemir rezultat determinističkog izračuna na jednom ćelijskom automatu; &quot;Zuseova teorija&quot; postala je temelj područja istraživanja pod nazivom ''[[digitalna fizika]]''.&lt;ref name=schiff-182&gt;{{Harvnb|Schiff|2011|p=182|ref=schiff}}&lt;/ref&gt;
Također 1969., informatičar [[Alvy Ray Smith]] završio je doktorsku disertaciju na Stanfordu o teoriji ćelijskih automata, prvom matematičkom tretmanu CA kao opće klase [[računar]]a. Mnogi radovi su proizašli iz ove disertacije: pokazao je ekvivalentnost susjedstava različitih oblika, kako svesti Mooreovo susjedstvo na von Neumannovo susjedstvo ili kako svesti bilo koje susjedstvo na von Neumannovo susjedstvo.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Smith|first=Alvy Ray|title=Cellular Automata Complexity Trade-Offs|url=http://alvyray.com/Papers/CA/TradeOff.pdf|access-date=11 February 2018|archive-date=27 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150927025107/http://alvyray.com/Papers/CA/TradeOff.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; On je [[matematički dokaz|dokazao]] da su dvodimenzijski CA univerzalni za računanje, uveo je jednodimenzijske CA i pokazao da su i oni univerzalni za računanje, čak i sa jednostavnim susjedstvima.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Smith|first=Alvy Ray|title=Simple Computation-Universal Cellular Spaces|url=http://alvyray.com/Papers/CA/UniversalCA_1D.pdf|access-date=11 February 2018|archive-date=14 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180614022424/http://alvyray.com/Papers/CA/UniversalCA_1D.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pokazao je kako podvesti kompleksni von Neumannov dokaz univerzalnosti konstrukcije (i stoga samoreproducirajućih mašina) u posljedicu univerzalnosti računanja u jednodimenzijskoj CA.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Smith|first=Alvy Ray|title=Simple Nontrivial Self-Reproducing Machines|url=http://alvyray.com/Papers/CA/alife2_optimized.pdf|access-date=11 February 2018|archive-date=27 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150927025123/http://alvyray.com/Papers/CA/alife2_optimized.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Namijenjen kao uvod u njemačko izdanje von Neumannove knjige o CA, napisao je pregled te oblasti s desetinama referenci na radove mnogih autora iz mnogih zemalja tokom desetak godina rada, koje moderni istraživači CA često previđaju.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Smith|first=Alvy Ray|title=Introduction to and Survey of Cellular Automata or Polyautomata Theory|url=http://alvyray.com/Papers/CA/PolyCA76.pdf|access-date=11 February 2018|archive-date=7 August 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150807015233/http://alvyray.com/Papers/CA/PolyCA76.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih, dvo-stabni, dvodimenzijski ćelijski automat nazvan [[Conwayeva Igra Života|Igra Života]] postao je široko poznat, posebno među ranom računarskom zajednicom. Izumio ga je [[John Horton Conway|John Conway]], a popularizirao [[Martin Gardner]] u članku u ''Scientific American'',&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Gardner | first1 = Martin | year = 1970 | title = Mathematical Games: The fantastic combinations of John Conway's new solitaire game &quot;life&quot; | url = http://www.ibiblio.org/lifepatterns/october1970.html | journal = Scientific American | volume = 223 | issue = 4 | pages = 120–123 | doi = 10.1038/scientificamerican1070-120 | archive-date = 27 August 2013 | access-date = 24 August 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130827141821/http://ibiblio.org/lifepatterns/october1970.html | url-status = live }}&lt;/ref&gt; njegova pravila su sljedeća:
# Svaka živa ćelija s manje od dva živa susjeda umire, kao da je uzrokovana nedovoljnom populacijom.
# Svaka živa ćelija s dva ili tri živa susjeda živi u sljedećoj generaciji.
# Svaka živa ćelija s više od tri živa susjeda umire, kao da je uzrokovana prenaseljenošću.
# Svaka mrtva ćelija s tačno tri živa susjeda postaje živa ćelija, kao da je reprodukcijom.
Uprkos svojoj jednostavnosti, sistem postiže impresivnu raznolikost ponašanja, fluktuirajući između prividne [[slučajnost]]i i reda. Jedna od najočitijih karakteristika Igre života je česta pojava „klizalica“, rasporeda ćelija koje se u suštini same kreću po mreži. Moguće je organizirati automat tako da klizači međusobno djeluju kako bi izvodili proračune, i nakon mnogo truda pokazano je da Igra života može emulirati [[univerzalna Turingova mašina|univerzalnu Turingovu mašinu]].&lt;ref&gt;Paul Chapman. Life universal computer. http://www.igblan.free-online.co.uk/igblan/ca/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090906014935/http://www.igblan.free-online.co.uk/igblan/ca/ |date=6 September 2009 }} November 2002&lt;/ref&gt; Smatralo se uglavnom rekreativnom temom, te je početkom 1970-ih urađeno malo daljnjeg rada izvan istraživanja specifičnosti Igre života i nekoliko srodnih pravila.&lt;ref name=Wainwright-16&gt;{{Harvnb|Wainwright|2010|p=16}}&lt;/ref&gt;

[[Stephen Wolfram]] je samostalno počeo raditi na ćelijskim automatima sredinom 1981. godine nakon što je razmotrio kako se čini da se složeni obrasci formiraju u prirodi kršeći [[drugi zakon termodinamike]].&lt;ref name=wolfram-880/&gt; Njegova istraživanja su u početku bila potaknuta željom da modelira sisteme poput [[neuronska mreža|neuronskih mreža]] koje se nalaze u mozgu.&lt;ref name=wolfram-880/&gt; Svoj prvi rad objavio je u ''Reviews of Modern Physics'' istražujući ''[[elementarni ćelijski automat|elementarne ćelijske automate]]'' (posebno [[Pravilo 30]]) u junu 1983.&lt;ref name=reviews/&gt;&lt;ref name=wolfram-880&gt;{{Harvnb|Wolfram|2002|p=880|ref=wolfram}}&lt;/ref&gt; Neočekivana složenost ponašanja ovih jednostavnih pravila navela je Wolframa da posumnja da složenost u prirodi može biti posljedica sličnih mehanizama.&lt;ref name=wolfram-880/&gt; Međutim, njegova istraživanja dovela su ga do spoznaje da su ćelijski automati loši u modeliranju neuronskih mreža.&lt;ref name=wolfram-880/&gt; Osim toga, tokom ovog perioda Wolfram je formulisao koncepte intrinzične [[slučajnost]]i i [[računarska nesvodljivost|računarske nesvodljivosti]],&lt;ref name=wolfram-881&gt;{{Harvnb|Wolfram|2002|p=881|ref=wolfram}}&lt;/ref&gt; i sugerirao da bi [[Pravilo 110]] moglo biti [[Turing-potpunost|univerzalno]]—činjenica koju je kasnije dokazao Wolframov istraživački asistent [[Matthew Cook]] 1990-ih.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Mitchell, Melanie | author-link=Melanie Mitchell | title=Is the Universe a Universal Computer? | journal=[[Science]] | date=4 October 2002 | volume=298 | issue=5591 | pages=65–68 | doi=10.1126/science.1075073| s2cid=122484855 }}&lt;/ref&gt;

==Klasifikacija==
Wolfram je u radu ''[[Nova vrsta nauke]]'' i nekoliko radova iz sredine 1980-ih definirao četiri klase u koje se ćelijski automati i nekoliko drugih jednostavnih računarskih modela mogu podijeliti ovisno o njihovom ponašanju. Dok su ranije studije o ćelijskim automatima pokušavale identificirati vrste obrazaca za specifična pravila, Wolframova klasifikacija bila je prvi pokušaj klasifikacije samih pravila. Po redoslijedu složenosti, klase su:
*Klasa 1: Gotovo svi početni obrasci brzo evoluiraju u stabilno, homogeno stanje. Svaka slučajnost u početnom obrascu nestaje.&lt;ref name=ilachinski-12&gt;{{Harvnb|Ilachinsky|2001|p=12|ref=ilachinski}}&lt;/ref&gt;
*Klasa 2: Gotovo svi početni obrasci brzo evoluiraju u stabilne ili oscilirajuće strukture. Dio slučajnosti u početnom obrascu može se filtrirati, ali dio ostaje. Lokalne promjene početnog obrasca obično ostaju lokalne.&lt;ref name=ilachinski-12/&gt;
*Klasa 3: Gotovo svi početni obrasci evoluiraju na pseudo-slučajan ili haotičan način. Sve stabilne strukture koje se pojave brzo uništava okolna buka. Lokalne promjene početnog obrasca obično se šire unedogled.&lt;ref name=ilachinski-12/&gt;
*Klasa 4: Gotovo svi početni obrasci evoluiraju u strukture koje međusobno djeluju na složene i zanimljive načine, s formiranjem lokalnih struktura koje su sposobne preživjeti dugi vremenski period.&lt;ref name=ilachinski-13&gt;{{Harvnb|Ilachinsky|2001|p=13|ref=ilachinski}}&lt;/ref&gt; Stabilne ili oscilirajuće strukture tipa klase 2 mogu biti krajnji ishod, ali broj koraka potrebnih za postizanje ovog stanja može biti vrlo velik, čak i kada je početni obrazac relativno jednostavan. Lokalne promjene početnog obrasca mogu se širiti unedogled. Wolfram je [[hipoteza|pretpostavio]] da su mnogi ćelijski automati klase 4, ako ne i svi, sposobni za [[Turingova potpunost|univerzalno računanje]]. To je dokazano za Pravilo 110 i Conwayevu Igru života.
Ove definicije su kvalitativne prirode i postoji određeni prostor za interpretaciju. Prema Wolframu, &quot;...sa gotovo svakom općom shemom klasifikacije neizbježno postoje slučajevi koji se dodjeljuju jednoj klasi prema jednoj definiciji, a drugoj klasi prema drugoj definiciji. I tako je sa ćelijskim automatima: povremeno postoje pravila... koja pokazuju neke karakteristike jedne klase, a neke druge.&quot;&lt;ref name=wolfram-231&gt;{{Harvnb|Wolfram|2002|p=231|ref=wolfram}}&lt;/ref&gt;

Bilo je nekoliko pokušaja klasifikacije ćelijskih automata u formalno rigorozne klase, inspirisane Wolframovom klasifikacijom. Na primjer, Culik i Yu su predložili tri dobro definirane klase (i četvrtu za automate koji se ne podudaraju ni sa jednom od njih), koje se ponekad nazivaju Culik-Yu klasama; pripadnost ovim klasama dokazala je [[Neodlučiv problem|neodlučivost]].&lt;ref name=&quot;DelormeMazoyer1998&quot;&gt;{{cite book|editor1=M. Delorme |editor2=J. Mazoyer |title=Cellular automata: a parallel model|chapter-url=https://books.google.com/books?id=dGs87s5Pft0C&amp;pg=PA239|year=1998|publisher=Springer|isbn=978-0-7923-5493-2|page=239|chapter=Topological chaos and CA|author1=G. Cattaneo |author2=E. Formenti |author3=L. Margara }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Voorhees1996&quot;&gt;{{cite book|author=Burton H. Voorhees|title=Computational analysis of one-dimensional cellular automata|url=https://books.google.com/books?id=WcZTQHPrG68C&amp;pg=PA8|year=1996|publisher=World Scientific|isbn=978-981-02-2221-5|page=8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Garzon1995&quot;&gt;{{cite book|author=Max Garzon|title=Models of massive parallelism: analysis of cellular automata and neural networks |url=https://archive.org/details/modelsmassivepar00garz|url-access=limited| year=1995 | publisher=Springer | isbn=978-3-540-56149-1 | page=[https://archive.org/details/modelsmassivepar00garz/page/n159 149]}}&lt;/ref&gt;
Wolframova klasa 2 može se podijeliti u dvije podgrupe stabilnih (fiksne tačke) i oscilirajućih (periodičnih) pravila.&lt;ref name=li-packard&gt;{{cite journal | url=http://www.complex-systems.com/pdf/04-3-3.pdf | author1=Li, Wentian | author2=Packard, Norman | title=The structure of the elementary cellular automata rule space | journal=Complex Systems | pages=281–297 | volume=4 | year=1990 | access-date=25 January 2013 | archive-date=25 June 2016 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160625222140/http://www.complex-systems.com/pdf/04-3-3.pdf | url-status=live }}&lt;/ref&gt;
Ideja da postoje četiri klase dinamičkih sistema prvobitno je potekla od hemičara Ilje Prigogina, dobitnika Nobelove nagrade, koji je identificirao ove četiri klase termodinamičkih sistema: 
*(1) sisteme u termodinamičkoj ravnoteži, 
*(2) prostorno/vremenski uniformne sisteme, 
*(3) haotične sisteme i 
*(4) složene sisteme daleko od ravnoteže sa disipativnim strukturama (vidi sliku 1 u radu Nicolisa, Prigogineovog studenta, iz 1974. godine)).&lt;ref name=nicolis&gt;{{cite journal | url=http://www.complex-systems.com/pdf/04-3-3.pdf | author1=Nicolis | title=Dissipative Structures, Catastrophes, and Pattern Formation: A Bifurcation Analysis | journal=PNAS | pages=2748–2751 | volume=71 | number=7 | year=1974 | access-date=25 March 2017 | doi=10.1073/pnas.71.7.2748 | pmid=16592170 | pmc=388547 | bibcode=1974PNAS...71.2748N | doi-access=free | archive-date=25 June 2016 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160625222140/http://www.complex-systems.com/pdf/04-3-3.pdf | url-status=live }}&lt;/ref&gt;

===Reverzibilni===
{{glavni|Reverzibilni ćelijski automat}}
Ćelijski automat je ''reverzibilan'' ako za svaku trenutnu konfiguraciju ćelijskog automata postoji tačno jedna prošla konfiguracija ([[predslika]]).&lt;ref name=kari-379&gt;{{Harvnb|Kari, Jarrko|1991|p=379|ref=gutowitz}}&lt;/ref&gt; Ako se ćelijski automat posmatra kao funkcija koja preslikava konfiguracije u konfiguracije, reverzibilnost implicira da je ta funkcija [[bjektivnost|bijektivna]].&lt;ref name=kari-379/&gt; Ako je ćelijski automat reverzibilan, njegovo vremenski obrnuto ponašanje također se može opisati kao ćelijski automat; ova činjenica je posljedica djelovanja faktora [[Curtis-Hedlund-Lyndonova teorema|Curtis-Hedlund-Lyndonove teoreme]], topološke karakterizacije ćelijskih automata.&lt;ref&gt;{{Cite journal|first=D.|last=Richardson|title=Tessellations with local transformations|journal=J. Comput. Syst. Sci.|volume=6|year=1972|pages=373–388|issue=5|doi=10.1016/S0022-0000(72)80009-6|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Cellular Automata in Hyperbolic Spaces – Tome I, Volume 1|first=Maurice|last=Margenstern|publisher=Archives contemporaines|year=2007|isbn=978-2-84703-033-4|page=134|url=https://books.google.com/books?id=wGjX1PpFqjAC&amp;pg=PA134}}&lt;/ref&gt; Za ćelijske automate u kojima nema svaka konfiguracija predsliku, konfiguracije bez predslike nazivaju se obrasci ''[[Rajski vrt (ćelijski automat)|Rajski vrt]]''.&lt;ref name=schiff-103&gt;{{Harvnb|Schiff|2011|p=103|ref=schiff}}&lt;/ref&gt;

Za jednodimenzijske ćelijske automate postoje poznati algoritmi za odlučivanje da li je pravilo reverzibilno ili ireverzibilno.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Amoroso | first1 = Serafino | last2 = Patt | first2 = Yale N. | year = 1972 | title = Decision Procedures for Surjectivity and Injectivity of Parallel Maps for Tessellation Structures | journal = J. Comput. Syst. Sci. | volume = 6 | issue = 5| pages = 448–464 | doi=10.1016/s0022-0000(72)80013-8| doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|journal=Complex Systems|volume=5|year=1991|pages=19–30|title=De Bruijn Graphs and Linear Cellular Automata|first=Klaus|last=Sutner|url=http://www.complex-systems.com/pdf/05-1-3.pdf|archive-date=14 May 2011|access-date=7 February 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514173327/http://www.complex-systems.com/pdf/05-1-3.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Međutim, za ćelijske automate s dvije ili više dimenzija reverzibilnost je neodlučiva; to jest, ne postoji algoritam koji kao ulaz uzima pravilo automata i za koji je garantovano da ispravno određuje da li je automat reverzibilan. Dokaz koji je dao [[Jarkko Kari]] povezan je s problemom popločavanja pomoću [[Wangova pločica|Wangovih pločica]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|first=Jarkko|last=Kari|title=Reversibility of 2D cellular automata is undecidable|journal=Physica D|volume=45|issue=1–3|year=1990|pages=379–385|doi=10.1016/0167-2789(90)90195-U|bibcode = 1990PhyD...45..379K}}&lt;/ref&gt; Kada 2D automat nije reverzibilan, dokaz često može biti trivijalan jer različiti obrasci koji se preslikavaju u isto stanje mogu biti prilično uobičajeni.
Reverzibilni ćelijski automati se često koriste za simuliranje fizičkih [[fenomen]]a kao što su [[dinamika]] [[plin]]ova i [[fluid]]a, budući da se pokoravaju zakonima [[termodinamika| termodinamike]]. Takvi ćelijski automati imaju pravila posebno konstruirana da budu reverzibilni. Takve sisteme su proučavali Tommaso Toffoli, Norman Margolus i drugi. Nekoliko tehnika može se koristiti za eksplicitnu konstrukciju reverzibilnih ćelijskih automata sa poznatim inverzima. Dvije uobičajene su ćelijski automat drugog reda i blokovski ćelijski automat, a obje uključuju modificiranje definicije ćelijskog automata na neki način. Iako takvi automati ne zadovoljavaju striktno gore datu definiciju, može se pokazati da ih konvencionalni ćelijski automati mogu emulirati sa dovoljno velikim susjedstvima i brojem stanja, te se stoga mogu smatrati podskupom konvencionalnih ćelijskih automata. Suprotno tome, pokazano je da svaki reverzibilni ćelijski automat može biti emuliran blokovnim ćelijskim automatom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=On the circuit depth of structurally reversible cellular automata|first=Jarkko|last=Kari|journal=Fundamenta Informaticae|volume=38|year=1999|pages=93–107|doi=10.3233/FI-1999-381208}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=Representing reversible cellular automata with reversible block cellular automata|last=Durand-Lose|first=Jérôme|journal=Discrete Mathematics and Theoretical Computer Science|volume=AA|year=2001|pages=145–154|url=http://www.dmtcs.org/dmtcs-ojs/index.php/proceedings/article/download/264/855|archive-url=https://web.archive.org/web/20110515134011/http://www.dmtcs.org/dmtcs-ojs/index.php/proceedings/article/download/264/855|archive-date=15 May 2011}}&lt;/ref&gt;

===Totalistički===
{{Sidro|Totalistički|Vanjski totalistički|Semitotalistički|Semitotalistički|Izotropni}}Posebna klasa ćelijskih automata su ''totalistički'' ćelijski automati. Stanje svake ćelije u totalističkom ćelijskom automatu predstavljeno je brojem (obično cijelim brojem izvučenim iz konačnog skupa), a vrijednost ćelije u trenutku ''t'' zavisi samo od ''zbira'' vrijednosti ćelija u njenom susjedstvu (moguće uključujući i samu ćeliju) u trenutku &amp;nbsp;''t''&amp;nbsp;−&amp;nbsp;1.&lt;ref name=wolfram-60&gt;{{Harvnb|Wolfram|2002|p=60|ref=wolfram}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;cadu&quot;&gt;{{Cite book|title=Cellular automata: a discrete universe|first=Andrew|last=Ilachinski|publisher=World Scientific|year=2001|isbn=978-981-238-183-5|pages=44–45|url=https://books.google.com/books?id=3Hx2lx_pEF8C&amp;pg=PA4}}&lt;/ref&gt;

Ako stanje ćelije u trenutku ''t'' zavisi i od njenog vlastitog stanja i od ukupnog broja njenih susjeda u trenutku &amp;nbsp;''t''&amp;nbsp;−&amp;nbsp;1 onda se ćelijski automat ispravno naziva ''vanjski totalistički''.&lt;ref name=&quot;cadu&quot; /&gt; [[Conwayeva Igra Života]] je vanjski totalistički (ali ne totalistički), s vrijednostima ćelija 0 i 1. Vanjski totalistički ćelijski automati s istom [[Mooreovo susjedstvo]] strukturom kao Život se ponekad nazivaju [[{{Nije tipografska greška|Life-like}} ćelijski automat|{{Nije tipografska greška|like-like}} ćelijski automati]].&lt;ref&gt;The phrase &quot;{{Not a typo|life-like}} cellular automaton&quot; dates back at least to {{harvtxt|Barral|Chaté|Manneville|1992}}, who used it in a broader sense to refer to outer totalistic automata, not necessarily of two dimensions. The more specific meaning given here was used e.g. in several chapters of {{harvtxt|Adamatzky|2010}}. See: {{Cite journal|title=Collective behaviors in a family of high-dimensional cellular automata|first1=Bernard|last1=Barral|first2=Hugues|last2=Chaté|first3=Paul|last3=Manneville|journal=Physics Letters A|volume=163|issue=4|year=1992|pages=279–285|doi=10.1016/0375-9601(92)91013-H|bibcode = 1992PhLA..163..279B }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;eppstein-72-73&quot;&gt;{{Harvnb|Eppstein|2010|pp=72–73}}&lt;/ref&gt;

Općenito, „izotropni“ skup pravila je onaj koji nije nužno vanjski totalistički, ali i dalje ima sve refleksijske simetrije. U slučaju ćelijskog automata na kvadratnoj mreži, grupa simetrija je [[Diedarska grupa reda 8|D8]].

===Povezani automati===
Postoje mnoge moguće generalizacije koncepta ćelijskog automata. 
[[Slika:Oscillator.gif|class=skin-invert-image|right|frame| Ćelijski automat zasnovan na heksagonalnim ćelijama umjesto kvadrata (pravilo 34/2)]]
Jedan od načina je korištenje nečeg drugog osim pravokutne (kubne, ''itd.'') mreže. Naprimjer, ako je ravan [[heksagonalno popločavanje|popločana pravilnim šesterovugloima]], ti šesterouglovi bi se mogli koristiti kao ćelije. U mnogim slučajevima, rezultirajući ćelijski automati su ekvivalentni onima s pravokutnim mrežama sa posebno [[dizajn]]iranim susjedstvima i pravilima. Druga varijacija bi bila da se sama mreža učini nepravilnom, kao što je slučaj sa [[Penrosove pločice|Penrosovim pločicama]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.newscientist.com/article/dn22134-first-gliders-navigate-everchanging-penrose-universe.html|title=First gliders navigate ever-changing Penrose universe|author=Jacob Aron|work=New Scientist}}&lt;/ref&gt;
Također, pravila mogu biti vjerovatnosnaa, a ne deterministička. Takvi ćelijski automati nazivaju se [[vjerovatnosni ćelijski automati]]. Vjerovatnosno pravilo daje, za svaki obrazac u vremenu ''t'', [[vjerovatnoća|vjerovatnoće]] da će centralna ćelija preći u svako moguće stanje u vremenu ''t'' + 1. Ponekad se koristi jednostavnije pravilo; na primjer: &quot;pravilo je Igra života, ali u svakom vremenskom koraku postoji [[vjerovatnoća]] od 0,001% da će svaka ćelija preći u suprotnu boju.&quot;
Susjedstvo ili pravila mogu se mijenjati tokom vremena ili prostora. Naprimjer, u početku novo stanje ćelije moglo bi biti određeno horizontalno susjednim ćelijama, ali za sljedeću [[generacija|generaciju]] bi se koristile vertikalne ćelije.
U ćelijskim automatima, novo stanje ćelije nije pod uticajem novog stanja drugih ćelija. Ovo se može promijeniti tako da, naprimjer, blok ćelija 2 puta 2 može biti određen samim sobom i ćelijama koje su mu susjedne.
Postoje ''[[kontinuirani automat|kontinuirani automati]]''. Ovo je slično totalističkim ćelijskim automatima, ali umjesto da pravilo i stanja budu diskretni (npr. tabela, koristeći stanja 0,1,2), koriste se kontinuirane funkcije, a stanja postaju kontinuirana (obično vrijednosti u [[jedinični interval|jediničnom intervalu|[0,1]]]). Stanje lokacije je konačan broj realnih brojeva. Određeni ćelijski automati mogu na ovaj način proizvesti difuziju u tečnim uzorcima.
[[Kontinuirani prostorni automat]]i imaju kontinuum lokacija. Stanje lokacije je konačan broj realnih brojeva. Vrijeme je također kontinuirano, a stanje se razvija prema diferencijalnim jednačinama. Jedan važan primjer su teksture [[reakcija-difuzija]], [[diferencijalna jednačina|diferencijalne jednačine]] koje je predložio [[Alan Turing]] kako bi objasnio kako hemijske reakcije mogu stvoriti pruge na [[zebra]]ma i mrlje na [[leopard]]ima.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Murray |first1=J. D. |title=Mathematical biology |date=2003 |publisher=Springer |location=New York |isbn=0-387-95228-4 |edition=3rd}}&lt;/ref&gt; Kada se ovo aproksimira ćelijskim automatima, često se dobijaju slični obrasci. MacLennan [http://www.cs.utk.edu/~mclennan/contin-comp.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100816034006/http://www.cs.utk.edu/%7Emclennan/contin-comp.html |date=16. 8. 2010 }} smatra kontinuirane prostorne automate modelom računanja.
Postoje poznati primjeri kontinuiranih prostornih automata, koji pokazuju [[fenomen]]e širenja analogne jedrilicama u Igri života.&lt;ref&gt;Pivato, M: &quot;RealLife: The continuum limit of Larger than Life cellular automata&quot;,  ''Theoretical Computer Science'', 372 (1), March 2007, pp. 46–68&lt;/ref&gt;
''Automati za prepisivanje grafova'' su proširenja ćelijskih automata zasnovana na [[sistem za prepisivanje grafova|sistemima za prepisivanje grafova]].&lt;ref&gt;{{Cite book |doi = 10.1007/978-3-642-01284-6_14|isbn = 978-3-642-01283-9|chapter = Graph-Rewriting Automata as a Natural Extension of Cellular Automata|title = Adaptive Networks|series = Understanding Complex Systems|year = 2009|last1 = Tomita|first1 = Kohji|last2 = Kurokawa|first2 = Haruhisa|last3 = Murata|first3 = Satoshi|pages = 291–309}}&lt;/ref&gt;

==Elementarni ćelijski automati==
{{Glavni|Elementarni ćelijski automat}}
Najjednostavniji netrivijalni ćelijski automat bio bi jednodimenzijski, sa dva moguća stanja po ćeliji, a susjedi ćelije definirani su kao susjedne ćelije s obje strane ćelije. Ćelija i njena dva susjeda formiraju susjedstvo od tri ćelije, tako da postoji 2&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;=&amp;nbsp;8 mogućih obrazaca za susjedstvo. Pravilo se sastoji od odlučivanja, za svaki obrazac, hoće li ćelija biti &lt;math&gt;1&lt;/math&gt; ili &lt;math&gt;0&lt;/math&gt;  u sljedećoj generaciji. Tada postoji 2&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;=&amp;nbsp;256 mogućih pravila.&lt;ref name=bialynick-9/&gt; 
[[Slika:One-d-cellular-automate-rule-30.gif|thumb| Animacija načina na koji pravila 1D ćelijskog automata određuju sljedeću generaciju]]
Ovih 256 ćelijskih automata se općenito nazivaju njihovim [[Wolframov kod|Wolframovim kodom]], standardnom konvencijom imenovanja koju je izmislio Wolfram, a koja svakom pravilu daje broj od 0 do 255. Brojni radovi su analizirali i upoređivali različite slučajeve među 256 ćelijskih automata (mnogi su trivijalno izomorfni). Ćelijski automati [[pravilo 30]], [[pravilo 90]], [[pravilo 110]] i [[pravilo 184]] posebno su zanimljivi. Slike ispod prikazuju historiju pravila 30 i 110, kada početna konfiguracija sadrži 1 (na vrhu svake slike) okruženu nulama. Svaki red piksela predstavlja generaciju u historiji automata, pri čemu je ''t''=0 gornji red. Svaki piksel je obojen bijelo za &lt;math&gt;0&lt;/math&gt;   i crno za &lt;math&gt;1&lt;/math&gt;  .
[[Slika:CA rule30s.png|class=skin-invert-image|thumb|Pravilo 30]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|+ [[Pravilo 30]] ćelijski automat&lt;br /&gt;(binarni 00011110 = decimalni 30)
|-
! Postojeći obrazac
| 111 || 110 || 101 || 100 || 011 || 010 || 001 || 000
|-
!Novo stanje za centralnu ćeliju
| 0 || 0 || 0 || 1 || 1 || 1 || 1 || 0
|}
Pravilo 30 pokazuje ponašanje ''klase 3'', što znači da čak i jednostavni obrasci unosa poput prikazanog vode do haotičnih, naizgled nasumičnih historija.
 [[Slika:Sample run of Rule 110 elementary cellular automaton, starting from single cell.png|class=skin-invert-image|thumb|256 iteracija Pravila 110]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|+ [[Pravilo 110]] ćelijski automat&lt;br /&gt;(binarni 01101110 = decimalni 110)
|-
! Postojeći obrazac
| 111 || 110 || 101 || 100 || 011 || 010 || 001 || 000
|-
! Novo stanje za centralnu ćeliju
| 0 || 1 || 1 || 0 || 1 || 1 || 1 || 0
|}
Pravilo 110, poput Igre života, pokazuje ono što Wolfram naziva ponašanjem ''klase 4'', koje nije ni potpuno slučajno ni potpuno repetitivno. Lokalizirane strukture pojavljuju se i međusobno djeluju na različite, komplicirane načine. Tokom razvoja koncepta ''[[Nova vrsta nauke]]'', kao istraživački asistent Wolframa 1994. godine, [[Matthew Cook]] je dokazao da su neke od ovih struktura dovoljno bogate da podrže [[univerzalnost Turingove mašine|univerzalnost]]. Ovaj rezultat je zanimljiv jer je pravilo 110 izuzetno jednostavan jednodimenzijski sistem i teško ga je konstruisati da izvodi specifično ponašanje. Ovaj rezultat stoga pruža značajnu podršku Wolframovom stavu da su sistemi klase 4 inherentno vjerovatno univerzalni. Cook je predstavio svoj dokaz na konferenciji o ćelijskim automatima Instituta [[Santa Fe]] 1998. godine, ali Wolfram je spriječio da dokaz bude uključen u zbornik konferencije, jer Wolfram nije želio da dokaz bude objavljen prije objavljivanja ''Nove vrste nauke''.&lt;ref name=giles&gt;{{cite journal | author=Giles, Jim | title=What Kind of Science is This? | journal=[[Nature]] | volume=417 | issue=6886 | pages=216–218 | year=2002|doi=10.1038/417216a | pmid=12015565 | bibcode=2002Natur.417..216G | s2cid=10636328 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; U 2004., Cookov dokaz je konačno objavljen u Wolframovom časopisu ''Complex Systems'' (Vol. 15, Br. 1), više od deset godina nakon što ga je Cook osmislio. Pravilo 110 je bilo osnova za neke od najmanjih univerzalnih Turingovih mašina.ref&gt;{{cite journal | url=http://www.nybooks.com/articles/archives/2002/oct/24/is-the-universe-a-computer/?pagination=false | author=Weinberg, Steven | title=Is the Universe a Computer? | journal=The New York Review of Books | date=24 October 2002 | volume=49 | issue=16 | access-date=12 October 2012}}&lt;/ref&gt;

==Prostor pravila==
Pravilo elementarnog ćelijskog automata određeno je s osam bajtova, a sva pravila elementarnog ćelijskog automata mogu se smatrati da se nalaze na [[čvor (geometrija)|čvorovima]] 8-dimenzijske jedinične [[hiperkocka|hiperkocke]]. Ova jedinična hiperkocka je prostor pravila ćelijskog automata. Za ćelijske automate najbližeg susjeda, pravilo je određeno s 2&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;=&amp;nbsp;32 bajta, a prostor pravila ćelijskog automata je 32-dimenzionalna jedinična hiperkocka. Udaljenost između dva pravila može se definirati brojem koraka potrebnih za [[kretanje]] od jednog čvora, koji predstavlja prvo pravilo, do drugog čvora, koji predstavlja drugo pravilo, duž [[ivica (geometrija)|ivice]] hiperkocke. Ova udaljenost od pravila do pravila naziva se i [[Hammingova udaljenost]].
Prostor pravila ćelijskog automata nam omogućava da postavimo pitanje o tome da li su pravila sa sličnim dinamičkim ponašanjem &quot;blizu&quot; jedno drugom. Grafičko crtanje visokodimenzijske hiperkocke na dvodimenzijskoj ravni ostaje težak zadatak, a jedan grubi lokator pravila u hiperkocki je broj bajta-1 u 8-bajtnom nizu za elementarna pravila (ili 32-bajtni niz za pravila sljedećeg najbližeg susjeda). Crtanje pravila u različitim Wolfram klasama u ovim dijelovima prostora pravila pokazuje da pravila klase 1 imaju tendenciju da imaju manji broj bitova-1, dakle smještenih u jednoj regiji prostora, dok pravila klase 3 imaju tendenciju da imaju veći udio (50%) bitova-1.&lt;ref name=li-packard/&gt;
Za veći prostor pravila ćelijskog automata, pokazano je da se pravila klase 4 nalaze između pravila klase 1 i klase 3.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Physica D|volume=45|issue=1–3|year=1990|pages=77–94|title= Transition phenomena in cellular automata rule space |author1=Wentian Li |author2=Norman Packard |author3=Chris G Langton |doi=10.1016/0167-2789(90)90175-O|bibcode = 1990PhyD...45...77L |citeseerx=10.1.1.15.2786}}&lt;/ref&gt; Ovo zapažanje je osnova za frazu [[ivica haosa]] i podsjeća na [[fazni prelaz]] u [[termodinamika|termodinamici]].

==Primjene==
===Biologija=== 
[[Slika:Textile cone.JPG|thumb|left|''[[Conus textile]]'' pokazuje obrazac ćelijskog automata na svojoj ljusci.&lt;ref name=coombs/&gt;]]
{{Glavni|Obrasci u prirodi}}
Nekoliko bioloških procesa ili [[fenomen]]a može se simulirati pomoću ćelijskih automata, koji se u takvim kontekstima primjene smatraju specifičnom vrstom [[argument-zasnovani model|modela zasnovanog na agentima]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Cuevas |first1=Erik |last2=Avila |first2=Karla |last3=Islas Toski |first3=Miguel |last4=Escobar |first4=Héctor |date=2025 |title=Agent-Based Models with MATLAB | publisher=Morgan Kaufmann |page=105 |isbn=9780443240058 |url=https://books.google.com/books?id=3D0TEQAAQBAJ }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Berto |first1=Francesco |last2= Tagliabue |first2= Jacopo |date=2023 |title=Cellular Automata |url=https://plato.stanford.edu/entries/cellular-automata/ |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Stanford University Press}}&lt;/ref&gt; U ovim biološkim simulacijama, uobičajeno je da se ćelije ćelijskog automata poistovjećuju s [[ćelija (biologija)|biološkim ćelijama]].&lt;ref&gt;{{cite book | last1 = Graw | first1 = Frederik | last2 = Perelson | first2 = Alan S. | editor1-last = Ledzewicz | editor1-first = Urszula | editor2-last = Schättler | editor2-first = Heinz | editor3-last = Friedman | editor3-first = Avner | editor4-last = Kashdan | editor4-first = Eugene | contribution = Spatial Aspects of HIV Infection | date = September 2012 | doi = 10.1007/978-1-4614-4178-6_1 | isbn = 9781461441786 | pages = [https://archive.org/details/mathematicalmeth0000unse_x9q2/page/3 3]–31 | publisher = Springer New York | title = Mathematical Methods and Models in Biomedicine| url = https://archive.org/details/mathematicalmeth0000unse_x9q2 }}&lt;/ref&gt;
Neki primjeri bioloških fenomena modeliranih ćelijskim automatima s jednostavnim prostorom stanja su:
* Uzorci nekih školjki, poput onih u rodovima ''[[Conus (puž)|Conus]]'' i ''[[Cymbiola]]'', generiraju se prirodnim ćelijskim automatima. [[Pigment]]ne ćelije se nalaze u uskoj traci duž ruba školjke. Svaka ćelija [[lučenje|luči]] pigmente u skladu s aktivirajućom i inhibirajućom aktivnošću susjednih pigmentnih ćelija, slijedeći prirodnu verziju matematičkog pravila.&lt;ref name=&quot;coombs&quot;&gt;{{citation|last=Coombs|first=Stephen|title=The Geometry and Pigmentation of Seashells|date=15 February 2009|url=http://www.maths.nott.ac.uk/personal/sc/pdfs/Seashells09.pdf|pages=3–4|archive-url=https://web.archive.org/web/20130107235922/http://www.maths.nott.ac.uk/personal/sc/pdfs/Seashells09.pdf|access-date=2 September 2012|archive-date=7 January 2013}}&lt;/ref&gt; Ćelijska traka ostavlja obojeni uzorak na ljusci kako polako raste. Naprimjer, široko rasprostranjena vrsta ''[[Conus textile]]'' ima uzorak koji podsjeća na Wolframovo [[pravilo 30]] ćelijskog automata.&lt;ref name=&quot;coombs&quot; /&gt;
* Biljke regulišu unos i gubitak [[plin]]ova putem mehanizma ćelijskog automata. Svaka [[stoma]] na [[list]]u djeluje kao ćelija.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi = 10.1073/pnas.0307811100 | last1 = Peak | first1 = West | last2 = Messinger | first2 = Mott | year = 2004 | title = Evidence for complex, collective dynamics and emergent, distributed computation in plants | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences | volume = 101 | issue = 4| pages = 918–922 |bibcode = 2004PNAS..101..918P | pmid=14732685 | pmc=327117| doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
* Pokretni obrasci talasa na koži [[glavonošci|glavonožaca]] mogu se simulirati pomoću dvodimenzijskog ćelijskog automata sa dva stanja, pri čemu svako stanje odgovara ili proširenom ili uvučenom [[hromatofora|hromatoforu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Archived copy|url=http://gilly.stanford.edu/past_research_files/APackardneuralnet.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20100725123926/http://gilly.stanford.edu/past_research_files/APackardneuralnet.pdf|archive-date=25 July 2010|access-date=14 September 2008}}&lt;/ref&gt;
* Prag automata je izumljen za simulaciju [[]]neurona, a mogu se simulirati i složena ponašanja poput prepoznavanja i [[učenje|učenja]].&lt;ref name=&quot;ilachinski-275&quot;&gt;{{Harvnb|Ilachinsky|2001|p=275|ref=ilachinski}}&lt;ref&gt;
* [[Fibroblast]]i imaju sličnosti sa ćelijskim automatima, jer svaki fibroblast interraguje samo sa svojim susjedima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Disordered Systems and Biological Organization|year=1986|pages=374–375|author=Yves Bouligand|chapter=Fibroblasts, Morphogenesis and Cellular Automata}}&lt;/ref&gt;

Pored toga, biološki fenomeni koji zahtijevaju eksplicitno modeliranje brzina agenata (na primjer, oni uključeni u [[kolektivna ćelijska migracija|kolektivnu ćelijsku migraciju]]) mogu se modelirati ćelijskim automatima sa složenijim prostorom stanja i pravilima, kao što su [[BIO-LGCA|biološki ćelijski automati rešetkastog plina]]. To uključuje fenomene od velikog medicinskog značaja, kao što su:
* Karakterizacija različitih načina [[metastaza|metastatske]] invazije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Ilina|first1=Olga|last2=Gritsenko|first2=Pavlo G.|last3=Syga|first3=Simon|last4=Lippoldt|first4=Jürgen|last5=La Porta|first5=Caterina A. M.|last6=Chepizhko|first6=Oleksandr|last7=Grosser|first7=Steffen|last8=Vullings|first8=Manon|last9=Bakker|first9=Gert-Jan|last10=Starruß|first10=Jörn|last11=Bult|first11=Peter|date=September 2020|title=Cell–cell adhesion and 3D matrix confinement determine jamming transitions in breast cancer invasion|journal=Nature Cell Biology|language=en|volume=22|issue=9|pages=1103–1115|doi=10.1038/s41556-020-0552-6|issn=1465-7392|pmc=7502685|pmid=32839548}}&lt;/ref&gt;
* Uloga [[tumorska heterogenost|heterogenosti]] u razvoju agresivnih [[karcinom]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Reher|first1=David|last2=Klink|first2=Barbara|last3=Deutsch|first3=Andreas|last4=Voss-Böhme|first4=Anja|date=2017-08-11|title=Cell adhesion heterogeneity reinforces tumour cell dissemination: novel insights from a mathematical model|journal=Biology Direct|volume=12|issue=1|page=18|doi=10.1186/s13062-017-0188-z|issn=1745-6150|pmc=5553611|pmid=28800767 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
* [[Fenotipska promjena]] tokom proliferacije tumora.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hatzikirou|first1=H.|last2=Basanta|first2=D.|last3=Simon|first3=M.|last4=Schaller|first4=K.|last5=Deutsch|first5=A.|date=2012-03-01|title='Go or Grow': the key to the emergence of invasion in tumour progression?|url=https://academic.oup.com/imammb/article-lookup/doi/10.1093/imammb/dqq011|journal=Mathematical Medicine and Biology|language=en|volume=29|issue=1|pages=49–65|doi=10.1093/imammb/dqq011|pmid=20610469|issn=1477-8599|url-access=subscription|archive-date=18 October 2021|access-date=21 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211018200453/https://academic.oup.com/imammb/article-lookup/doi/10.1093/imammb/dqq011|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

===Hemija===
[[Belousov-Žabotinskijeva reakcija]] je prostorno-vremenski [[hemijski oscilator]] koji se može simulirati pomoću ćelijskog automata. Pedesetih godina 20. stoljeća [[Anatol Žabotinski|A. M. Žabotinski]] (nastavljajući rad [[B. P. Belousov|B. P. Belousova]]) otkrio je da kada se tanki, homogeni sloj smjese [[malonska kiselina|malonske kiseline]], zakiseljenog bromata i cerinske soli pomiješa i ostavi netaknut, fascinantni geometrijski uzorci poput koncentričnih krugova i spirala šire se kroz medij. U odjeljku &quot;Računarske rekreacije&quot; izdanja ''Scientific American'' iz augusta 1988.&lt;/ref&gt; [[A. K. Dewdney]] discussed a cellular automaton&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Gerhardt | first1 = M. | last2 = Schuster | first2 = H. | year = 1989 | title = A cellular automaton describing the formation of spatially ordered structures in chemical systems | journal = Physica D | volume = 36 | issue = 3| pages = 209–221 | doi=10.1016/0167-2789(89)90081-x| bibcode = 1989PhyD...36..209G }}&lt;/ref&gt; razvili su ga Martin Gerhardt i Heike Schuster sa Univerziteta u Bielefeldu (Njemačka). Ovaj automat proizvodi valne obrasce koji podsjećaju na one u reakciji Belousov-Žabotinskog. Kombinirajući vezanje za jednu česticu iz rastućeg agregata, slijedeći osnovni model Wittena i Sandera &lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Witten |first1=T. A. |last2=Sander |first2=L. M. |date=1981-11-09 |title=Diffusion-Limited Aggregation, a Kinetic Critical Phenomenon |url=https://journals.aps.org/prl/abstract/10.1103/PhysRevLett.47.1400 |journal=Physical Review Letters |volume=47 |issue=19 |pages=1400–1403 |doi=10.1103/PhysRevLett.47.1400 |bibcode=1981PhRvL..47.1400W |archive-date=26 November 2024 |access-date=3 February 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241126223933/https://journals.aps.org/prl/abstract/10.1103/PhysRevLett.47.1400 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; za simuliranje rasta ograničenog difuzijom s pričvršćivanjem na pozicije preloma, kako su predložili Kossel i Stranski još 1920-ih, vidi &lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Woodruff |first=D. P. |date=2015-04-13 |title=How does your crystal grow? A commentary on Burton, Cabrera and Frank (1951) 'The growth of crystals and the equilibrium structure of their surfaces' |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society A: Mathematical, Physical and Engineering Sciences |volume=373 |issue=2039|doi=10.1098/rsta.2014.0230 |pmc=4360084 |pmid=25750141|bibcode=2015RSPTA.37340230W }}&lt;/ref&gt; za verziju priloga s ograničenom kinetikom, Goranova et al.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Goranova |first1=D. |last2=Rashkov |first2=R. |last3=Avdeev |first3=G. |last4=Tonchev |first4=V. |date=2016-09-01 |title=Electrodeposition of Ni–Cu alloys at high current densities: details of the elements distribution |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10853-016-0126-y |journal=Journal of Materials Science |language=en |volume=51 |issue=18 |pages=8663–8673 |doi=10.1007/s10853-016-0126-y |bibcode=2016JMatS..51.8663G |issn=1573-4803|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; predložio je model za elektrohemijsko ko-taloženje dva metalna kationa.

===Fizika===
[[Datoteka:Gas velocity.gif|thumb|Vizualizacija automata rešetkastog plina. Nijanse sive pojedinačnih piksela proporcionalne su gustini čestica gasa (između 0 i 4) na tom pikselu. Plin je okružen ljuskom crnih ćelija koje djeluju kao reflektori kako bi stvorile zatvoreni prostor.]]
Probabilistički ćelijski automati se koriste u [[statistička fizika|statističkoj]] i [[fizika kondenzovane materije|fizici kondenzovane materije]] za proučavanje [[fenomen]]a poput dinamike fluida i faznih prijelaza. [[Isingov model]] je prototipski primjer, u kojem svaka ćelija može biti u bilo kojem od dva stanja nazvana &quot;gore&quot; i &quot;dolje&quot;, što čini idealizirani prikaz [[magnet]]a. Podešavanjem parametara modela, udio ćelija koje su u istom stanju može se mijenjati, na načine koji pomažu u objašnjavanju kako se [[feromagnet]] demagnetiziraju kada se zagrijavaju. Štaviše, rezultati proučavanja faznog prelaza demagnetizacije mogu se prenijeti na druge fazne prelaze, poput isparavanja tečnosti u gas; ova pogodna unakrsna primjenjivost poznata je kao [[univerzalnost (dinamički sistemi)|univerzalnost]].&lt;ref&gt;{{cite book |last=Sethna |first=James P. |title=Statistical Mechanics: Entropy, Order Parameters, and Complexity |year=2008 |publisher=Oxford University Press |url=https://pages.physics.cornell.edu/~sethna/StatMech/ |isbn=978-0-198-56677-9 |oclc=845714772 |archive-date=7 June 2021 |access-date=19 August 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210607230444/http://pages.physics.cornell.edu/~sethna/StatMech/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|first=Mehran |last=Kardar |author-link=Mehran Kardar |title=Statistical Physics of Fields |title-link=Statistical Physics of Particles |year=2007 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-87341-3 |oclc=920137477}}&lt;/ref&gt; Fazni prijelaz u [[Dvodimenzijski kritični Isingov model|dvodimenzijskom Isingovom modelu]] i drugim sistemima u njegovoj [[klasa univerzalnosti|klasi univerzalnosti]] bio je od posebnog interesa, jer zahtijeva [[konformna teorija polja|konformnu teoriju polja]] za dubinsko razumijevanje.&lt;ref&gt;{{cite journal|first1=Andrea |last1=Cappelli |first2=Jean-Bernard |last2=Zuber |year=2010 |title=A-D-E Classification of Conformal Field Theories |journal=Scholarpedia |volume=5 |number=4 |arxiv=0911.3242 |doi=10.4249/scholarpedia.10314 |bibcode=2010SchpJ...510314C|s2cid=18207779 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Ostali ćelijski automati koji su bili značajni u [[fizika|fizici]] uključuju [[rešetkasti plinski automat|rešetkaste plinske automate]], koji simuliraju protoke fluida. U nizu radova&lt;ref name=&quot;Krzyzewski2017&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Toktarbaiuly2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Krzyzewski2019&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Popova2020&quot;/&gt; predložen je i dalje razvijen takozvani ''vicinalni ćelijski automat'' (vicCA) za modeliranje potencijalno nestabilnog rasta i sublimacije vicinalnih [[kristal]]nih površina u 1+1D. Pored događaja pričvršćivanja/odvajanja koji su kodirani u pravilima CA, adatomi na vrhu vicinala formiraju tanki sloj, a njihovo termičko kretanje modelirano je Monte Carlo modulom.&lt;ref name=&quot;Krzyzewski2017&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Krzyzewski2019&quot;/&gt; Odlučujući korak dalje bio je prelazak modela na 2+1D,&lt;ref name=&quot;Zaluska2021&quot;/&gt; gdje je dobijen niz različitih struktura, koje autori nazivaju &quot;vicinalnim stvorenjima&quot; – stepenasti snopovi, stepenasti meandri, nano-stubovi, nanožice itd.&lt;ref name=&quot;Zaluska2021&quot;/&gt; vicCA model je intenzivno koristio Aleksej Redkov za razvoj algoritma mašinskog učenja na njemu, značajno ubrzavajući proračune za faktor 10&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, a istovremeno omogućavajući sistematsku klasifikaciju posmatranih [[fenomen]]a.

===Računarske nauke, kodiranje i komunikacija===
Ćelijski automatski procesori su fizičke implementacije CA koncepata, koji mogu [[računar]]ski obrađivati informacije. Elementi za obradu su raspoređeni u regularnu mrežu identičnih ćelija. Mreža je obično kvadratno popločavanje, ili [[teselacija]], od dvije ili tri dimenzije; druga popločavanja su moguća, ali se još ne koriste. Stanja ćelija određena su samo interakcijama sa susjednim ćelijama. Ne postoji način za direktnu komunikaciju sa udaljenijim ćelijama.&lt;ref&gt;{{cite book | author=Muhtaroglu, Ali | title=Cellular Automaton Processor Based Systems for Genetic Sequence Comparison/Database Searching | chapter=4.1 Cellular Automaton Processor (CAP) | pages=62–74 | publisher=Cornell University |date=August 1996}}&lt;/ref&gt; Jedna takva konfiguracija niza procesora ćelijskih automata je [[sistolni niz]]. Interakcija ćelija može se odvijati putem električnog naboja, magnetizma, vibracija ([[fonon]]a na kvantnim skalama) ili bilo kojim drugim fizički korisnim sredstvom. To se može učiniti na nekoliko načina, tako da nisu potrebne žice između bilo kojeg elementa. Ovo je vrlo različito od procesora koji se koriste u većini računara danas ([[Von Neumannova arhitektura|von Neumannovi dizajni]]) koji su podijeljeni u dijelove s elementima koji mogu komunicirati s udaljenim elementima putem žica.
[[Pravilo 30]] prvobitno je predloženo kao moguća [[blok šifra]] za upotrebu u [[kriptografija| kriptografiji]]. Dvodimenzijski ćelijski automati mogu se koristiti za konstruiranje [[generator pseudoslučajnih brojeva|generatora pseudoslučajnih brojeva]].&lt;ref&gt;{{cite journal | first1=M. | last1=Tomassini | first2=M. | last2=Sipper | first3=M. | last3=Perrenoud | title=On the generation of high-quality random numbers by two-dimensional cellular automata | journal=IEEE Transactions on Computers | volume=49 | issue=10 | pages=1146–1151 | year=2000 | doi=10.1109/12.888056 | bibcode=2000ITCmp..49.1146T | s2cid=10139169 | url=http://infoscience.epfl.ch/record/28657 | archive-date=24 June 2021 | access-date=17 June 2025 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210624195231/https://infoscience.epfl.ch/record/28657 | url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ćelijski automati su predloženi za [[kriptografija javnog ključa|kriptografiju javnog ključa]]. [[Jednosmjerna funkcija]] je evolucija konačne CA, čiji se inverz smatra teškim za pronaći. S obzirom na pravilo, svako može lako izračunati buduća stanja, ali čini se da je vrlo teško izračunati prethodna stanja. &lt;!-- Međutim, dizajner pravila može ga kreirati na takav način da ga lahko invertuje. Stoga je očigledno [[funkcija zatvarača]] i može se koristiti kao kriptosistem javnog ključa. Sigurnost takvih sistema trenutno nije poznata. --&gt; Ćelijski automati su također primijenjeni za dizajniranje [[detekcija i ispravljanja grešaka|kodova za ispravljanje grešaka]].&lt;ref&gt;{{cite journal | title=Design of CAECC - cellular automata based error correcting code | first1=D. Roy | last1=Chowdhury | first2=S. | last2=Basu | first3=I. Sen | last3=Gupta | first4=P. Pal | last4=Chaudhuri | journal=[[IEEE Transactions on Computers]] | volume=43 | issue=6 | date=June 1994 | doi=10.1109/12.286310 | pages=759–764 | bibcode=1994ITCmp..43..759C }}&lt;/ref&gt;
Ostali problemi koji se mogu riješiti pomoću ćelijskih automata uključuju:
* [[Problem sinhronizacije streljačkog voda]]
* [[Problem većine (ćelijski automat)|Problem većine]]

===Generativna umjetnost i muzika===
{{Glavni|Generativna umjetnost}}
Ćelijski automati su korišteni u [[generativna muzika|generativnoj]]&lt;ref&gt;Burraston, Dave, and Ernest Edmonds. &quot;[https://web2.qatar.cmu.edu/~gdicaro/15382-Spring18/additional/generative-music-ca-review.pdf Cellular automata in generative electronic music and sonic art: a historical and technical review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201125124832/https://web2.qatar.cmu.edu/~gdicaro/15382-Spring18/additional/generative-music-ca-review.pdf |date=25 November 2020 }}.&quot; Digital Creativity 16.3 (2005): 165-185.&lt;/ref&gt; i kompoziciji [[evolutivna muzika|evolutivne muzike]] &lt;ref&gt;Miranda, Eduardo Reck. &quot;[https://sites.google.com/site/jimmycifuentes/EvolvingCAMusic.pdf Evolving cellular automata music: From sound synthesis to composition].&quot; Proceedings of 2001 Workshop on Artificial Life Models for Musical Applications. 2001.&lt;/ref&gt; te  generiranju [[proceduralni teren|proceduralnog terena]] u video igrama.&lt;ref&gt;{{Cite book|chapter-url = https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-14687-0_2|doi = 10.1007/978-3-030-14687-0_2|chapter = Evolving Diverse Cellular Automata Based Level Maps|title = Proceedings of 6th International Conference in Software Engineering for Defence Applications|series = Advances in Intelligent Systems and Computing|year = 2020|last1 = Ashlock|first1 = Daniel|last2 = Kreitzer|first2 = Matthew|volume = 925|pages = 10–23|isbn = 978-3-030-14686-3|s2cid = 85562837|archive-date = 8 April 2022|access-date = 7 June 2021|archive-url = https://web.archive.org/web/20220408001134/https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-14687-0_2|url-status = live}}&lt;/ref&gt;

===Generiranje lavirinta===
{{glavni|Algoritam generiranja lavirinta|Algoritmi ćelijskog automata}}

==Specifična pravila==
Specifična pravila ćelijskog automata uključuju:
{{cols}}
* [[Brianov mozak]]
* [[Coddov ćelijski automat]]
* [[CoDi]]
* [[Conwayeva igra života]]
* [[Dan i noć (ćelijski automat)|Dan i noć]]
* [[Langtonov mrav]]
* [[Langtonove petlje]]
* [[Lenia]]
* [[Nobili ćelijski automati]]
* [[Pravilo 90]]
* [[Pravilo 184]]
* [[Sjeme (ćelijski automat)|Sjeme]]
* [[Turmite]]
* [[Von Neumannov ćelijski automat]]
* [[Wireworld]]
{{colend}}

==Također pogledajte==
* [[Model zasnovan na agentima]]
* [[Teorija automata]]
* [[Ciklični ćelijski automat]]
* [[Diskretni račun]]
* [[Pobudljivi medij]]
* [[Golly (program)|Golly]]
* [[Iterativne petlje šablona]]
* [[Model rešetke (fizika)|Model rešetke]]
* [[Pokretni ćelijski automat]]
* [[Kvantni ćelijski automat]]
* [[Sistem za podršku prostornom odlučivanju]]
* [[Nekonvencionalno računarstvo]]	

==Reference==
{{Reflist|30em|refs=
&lt;ref name=&quot;Krzyzewski2017&quot;&gt;F. Krzyżewski, M. Załuska-Kotur, A. Krasteva, H. Popova, and V. Tonchev, &quot;Step bunching and macrostep formation in 1D atomistic scale model of unstable vicinal crystal growth,&quot; Journal of Crystal Growth '''474''', 135 (2017). [https://doi.org/10.1016/j.jcrysgro.2017.06.010 DOI]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Toktarbaiuly2018&quot;&gt;O. Toktarbaiuly et al., &quot;Step bunching with both directions of the current: Vicinal W(110) surfaces versus atomistic-scale model,&quot; Phys. Rev. B '''97''', 035436 (2018). [https://doi.org/10.1103/PhysRevB.97.035436 DOI]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Krzyzewski2019&quot;&gt;F. Krzyżewski, M. Załuska-Kotur, A. Krasteva, H. Popova, and V. Tonchev, &quot;Scaling and Dynamic Stability of Model Vicinal Surfaces,&quot; Crystal Growth &amp; Design '''19''', 821 (2019). [https://doi.org/10.1021/acs.cgd.8b01587 DOI]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Popova2020&quot;&gt;H. Popova, F. Krzyżewski, M. A. Załuska-Kotur, and V. Tonchev, &quot;Quantifying the Effect of Step–Step Exclusion on Dynamically Unstable Vicinal Surfaces: Step Bunching without Macrostep Formation,&quot; Crystal Growth &amp; Design '''20''', 7246 (2020). [https://doi.org/10.1021/acs.cgd.0c00957 DOI]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Zaluska2021&quot;&gt;M. Załuska-Kotur, H. Popova, and V. Tonchev, &quot;Step bunches, nanowires and other vicinal 'Creatures'—Ehrlich–Schwoebel effect by cellular automata,&quot; Crystals '''11''', 1135 (2021). [https://doi.org/10.3390/cryst11091135 DOI]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Redkov2025&quot;&gt;A. V. Redkov, &quot;Data science of the in silico crystallization,&quot; Acta Materialia '''287''', 120762 (2025). [https://doi.org/10.1016/j.actamat.2025.120762 DOI]&lt;/ref&gt;
}}

===Citirani izvori===
{{Refbegin|30em}}
*{{cite book | title=Game of Life Cellular Automata|editor-first=Andrew | editor-last=Adamatzky | publisher=Springer | year=2010 | isbn=978-1-84996-216-2 }}
*{{cite book | first1=Iwo | last1=Bialynicki-Birula | first2=Iwona | last2=Bialynicka-Birula | title=Modeling Reality: How Computers Mirror Life | year=2004 | publisher=Oxford University Press | isbn=978-0-19-853100-5| ref=bialynick}}
*{{cite book | first1=Bastien | last1=Chopard | first2=Michel | last2=Droz | title=Cellular Automata Modeling of Physical Systems | url=https://archive.org/details/cellularautomata0000chop | year=2005 | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0-521-46168-9 | ref=chopard-droz}}
* {{Harvc|last=Eppstein|first=David|year=2010|contribution=Growth and decay in life-like cellular autometa|in= Adamatzky}}
*{{cite book | editor=Gutowitz, Howard | title=Cellular Automata: Theory and Experiment | url=https://archive.org/details/cellularautomata0000unse | year=1991 | publisher=MIT Press | isbn=978-0-262-57086-2 | ref=gutowitz}}
*{{cite book | author=Ilachinski, Andrew | title=Cellular Automata: A Discrete Universe | year=2001 | publisher=[[World Scientific]] | isbn=978-981-238-183-5 | ref=ilachinski}}
*{{cite book | first1=Lemont B. | last1=Kier | first2=Paul G. | last2=Seybold | first3=Chao-Kun | last3=Cheng | title=Modeling Chemical Systems using Cellular Automata | year=2005 | publisher=Springer | isbn=978-1-4020-3657-6 | ref=kier-seybold-cheng}}
* {{cite book | last=von Neumann |first=John |editor-last=Burks |editor-first=Arthur W. | title=Theory of Self-Reproducing Automata | url=https://archive.org/details/theoryofselfrepr00vonn_0 |url-access=registration | year=1966 | publisher=University of Illinois Press |place=Urbana}}
* {{Harvc|last=Wainwright|first=Robert|year=2010|contribution=Conway's game of life: early personal recollections|in= Adamatzky}}
*{{cite book | author=Wolfram, Stephen | title=A New Kind of Science | year=2002 | publisher=[[Wolfram Media]] | isbn=978-1-57955-008-0 | ref=wolfram | url=https://archive.org/details/newkindofscience00wolf }}
{{refend}}

==Dodatni izvori==
{{refbegin|30em}}
*{{cite SEP |url-id=cellular-automata |title=Cellular Automata |first=Francesco |last=Berto  |first2=Jacopo |last2=Tagliabue |ref=none}}
*{{cite book |chapter=The Evolutionary Design of Collective Computation in Cellular Automata |first1=James P. |last1=Crutchfeld |first2=Melanie |last2=Mitchell |first3=Rajarshi |last3=Das |editor1-first=J. P. |editor1-last=Crutchfield |editor2-first=P. K. |editor2-last=Schuster |title=Evolutionary Dynamics: Exploring the Interplay of Selection, Neutrality, Accident, and Function |place=New York |publisher=Oxford University Press |year=2002 |ref=none}}
*{{cite journal |last1=Kroc |first1=Jiří |last2=Jiménez-Morales |first2=Francisco |last3=Guisado |first3=José Luis |last4=Lemos |first4=María Carmen |last5=Tkáč |first5=Jakub |title=Building Efficient Computational Cellular Automata Models of Complex Systems: Background, Applications, Results, Software, and Pathologies |date=December 2019 |url=https://www.researchgate.net/publication/338019707 |journal=Advances in Complex Systems |volume=22 |issue=5 |pages=1950013 (38 pages) |doi=10.1142/S0219525919500139 |s2cid=212988726 |ref=none}}
*{{cite conference |title=Evolving Cellular Automata with Genetic Algorithms: A Review of Recent Work |first1=Melanie |last1=Mitchell |first2=James P. |last2=Crutchfeld |first3=Rajarshi |last3=Das |conference=Proceedings of the First International Conference on Evolutionary Computation and Its Applications (EvCA'96) |place=Moscow, Russia |publisher=Russian Academy of Sciences |year=1996 |ref=none}}
*{{cite journal |first=A. M. |last=Turing |year=1952 |title=The Chemical Basis of Morphogenesis |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |volume=B237 |issue=641 |pages=37–72 |doi=10.1098/rstb.1952.0012 |bibcode=1952RSPTB.237...37T |ref=none}} Proposes reaction-diffusion, a type of continuous automaton.
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Cellular automata}}
{{Wikibooks|Cellular Automata}}
*[https://mcell.ca/ Mirek's Cellebration] – Home to free cellular automata explorer software, &quot;MCell&quot;. The software supports a large number of 1D and 2D rules. The site provides both an extensive rules lexicon and many image galleries loaded with examples of rules. Source code (JavaScript) is available.
*[https://www.sourceforge.net/projects/golly Golly] supports von Neumann, Nobili, GOL, and a great many other systems of cellular automata.  Developed by Tomas Rokicki and Andrew Trevorrow.  This is the only simulator currently available that can demonstrate von Neumann type self-replication.
*[http://atlas.wolfram.com/TOC/TOC_200.html Wolfram Atlas] – An atlas of various types of one-dimensional cellular automata.
*[http://www.conwaylife.com/ Conway Life] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110129080439/http://www.conwaylife.com/ |date=29. 1. 2011 }}
*[http://cafaq.com/ Cellular automaton FAQ] from the newsgroup comp.theory.cell-automata
*[http://cell-auto.com/neighbourhood/index.html &quot;Neighbourhood Survey&quot;] (includes discussion on triangular grids, and larger neighborhood CAs)
*[http://bactra.org/notebooks/cellular-automata.html Cosma Shalizi's Cellular Automata Notebook] contains an extensive list of academic and professional reference material.
{{portal|Računarsko programiranje |Sistemska nauka}}
{{Authority control}}
[[Kategorija: Ćelijski automati| ]]
[[Kategorija: Teorija sistema]]
[[Kategorija: Dinamički sistemi]]
[[Kategorija: Računarske oblasti studija]]
[[Kategorija:Računarstvo]]
[[Kategorija:Informatika]]</text>
      <sha1>jcd7h2xyrd4yi5i8ldvv1stku30y1g1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sarajevo u prahistorijsko doba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34728</id>
    <revision>
      <id>3916607</id>
      <parentid>3877213</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T15:22:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916607</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5253" sha1="jel53hneqke1l8oidbkwl7v1cryt958" xml:space="preserve">{{Historija Sarajeva}}
Današnje [[Sarajevo]] ima dugu i bogatu [[historija|historiju]] koja datira iz [[Kameno doba|kamenog doba]]. Tokom [[paleozoik]]a nije bilo ljudi u regionu, iako su pronađeni ostaci prastarih životinja, poput stare vrste medvjeda, [[Pećinski medvjed|pećinskog medvjeda]]. Iskopavanje tog perioda nikada nije bilo veoma opširno, i ako je područje Sarajeva zaista bilo naseljeno tokom perioda [[paleozoik]]a, stanovnici su vjerovatno bili [[Neandertalac|neandertalci]].
== Neolit ==
Tokom [[neolit]]a, područje Sarajeva je bilo dom [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Ti ljudi su živjeli u [[Butmir]]u, naselju u blizini [[Ilidža|Ilidže]], glavnom predgrađu Sarajeva.&lt;ref name=&quot;ČovićIlir&quot;&gt;{{Cite web |url= https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 1. 10. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191001111100/https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Područje je bogato [[kremen]]om, koji je osnovno sredstvo za pravljenja oruđa i oružja, i nema sumnje da je bilo privlačno nekadašnjem čovjeku, kao što je bila rijeka [[Željeznica]] koja teče tim dijelom grada.&lt;ref name=&quot;Sarajevo&quot;&gt;{{Cite web |url= http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |title= Saša Buljević - Naselja i naseobinske strukture neolita na podruĉju Bosne i Hercegovine |work= Filozofski fakultet u Sarajevu |access-date= 9. 2. 2019 |archive-date= 6. 11. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191106135915/http://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Butmirska kultura je poznata po svojoj [[keramika|keramici]].&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;  Jedinstvena i umjetnička, jedna je od glavnih razloga zašto su danas butmirski ljudi poznati kao neponovljiv narod. Senzacionalna otkrića krajem [[19. vijek]]a su dovela do održavanja međunarodnog kongresa [[Arheologija|arheologa]] i [[Antropologija|antropologa]] u Sarajevu sljedeće godine. Sav iskopani materijal se može pronaći u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]].
== Bronzano i željezno doba ==
Butmirska kultura je iščeznula oko [[2400. p. n. e.]], vjerovatno pokorena sljedećim značajnim stanovnicima Sarajeva, [[Iliri]]ma, koji su imali nekoliko važnijih naselja u regionu, najviše oko rijeke [[Miljacka|Miljacke]] i sarajevske kotline. Najznačajniji od tih je [[Debelo Brdo (Sarajevo)|Debelo Brdo]], u današnjem starom dijelu grada, gdje je bilo smješteno ilirsko utvrđenje kasnijeg [[Željezno doba|željeznog doba]]. Brojne ilirske tvrđave su postojale i u drugim dijelovima grada, kao i na planini [[Trebević]].

Iliri na području Sarajeva su pripadali plemenu ''[[Desitijati|Dezitijata]]'', ratobornoj grupi koja je pružila zadnje otpore [[Rimsko Carstvo|rimskoj]] okupaciji u vremenu od [[6.]] do [[9.]] godini, a slomio ju je car [[Tiberije]], označavajući početak rimske uprave nad okolnim područjem.
== Rimsko doba ==
Tokom rimske uprave, Sarajevo je bilo dio provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]]. Glavni rimski putevi su prolazili kroz dolinu rijeke [[Miljacka|Miljacke]], povezujući se s bogatim obalnim gradovima Dalmacije i [[Jadransko more|Jadranskim morem]].&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;&gt;{{Cite web |url= https://view.joomag.com/bih-u-anti%C4%8Dko-doba-ivo-bojanovski/0865127001413887200?page=11 |title= BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA  |work=Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Važnost ovih puteva je vidljiva kroz brojne rimske artefakte pronađene u Sarajevu. Na lijevoj strani Miljacke pronađene su rimske cigle i rimski natpisi koji su nagovještavali gradilište i obližnje gradsko kupatilo.&lt;ref name=&quot;Urbanizacija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |title=Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Amina Veladžić -  Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine - UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET |access-date=25. 6. 2021 |archive-date=8. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210108194504/http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Najveće naselje na tom području je svakako &quot;[[Aquae S (Ilidža)]]&quot; (vjerovatno ''Aquae Sulphurae'') na tlu današnje [[Ilidža|Ilidže]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Ilidza_Rimske%20iskopine%20SR.pdf |title=Rimske iskopine |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Sarajevo}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Historija Sarajeva|Prahistorijsko doba]]</text>
      <sha1>jel53hneqke1l8oidbkwl7v1cryt958</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Richard Feynman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46901</id>
    <revision>
      <id>3916699</id>
      <parentid>3916546</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T09:01:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3916699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67113" sha1="0wivp3lzjf1mlpj2cpdi9g3jzjh95l7" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Richard Feynman
| slika                   = Richard Feynman 1988.png
| opis_slike              = Feynman u 1988.
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1918|5|11}}
| mjesto_rođenja          = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1988|2|15|1918|5|11}}
| mjesto_smrti            = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD
| polje                   = [[Teorijska fizika]]
| radna_institucija       = [[Univerzitet Cornell]]&lt;br /&gt;[[Kalifornijski tehnološki institut]]
| alma_mater              = [[Masačusetski institut za tehnologiju]] ([[Bachelor of Science|S.B.]])&lt;br /&gt;[[Univerzitet Princeton]] ([[Doctor of Philosophy|Ph.D.]])
| doktorski_mentor        = [[John Archibald Wheeler]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[James M. Bardeen]]
* [[Laurie Brown (fizičar)|Laurie Mark Brown]]
* [[Thomas Curtright]]
* [[Albert Hibbs]]
* [[Giovanni Rossi Lomanitz]]
* [[George Zweig]]
}}
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Projekt &quot;Manhattan&quot;]]
* [[Nanotehnologija]]
* [[Kvantno računarstvo]]
* [[Kvantna elektrodinamika]]}}
| nagrade                 = {{Plainlist|
* [[Nagrada Albert Einstein]] (1954)
* [[Nagrada Ernest Orlando Lawrence|Nagrada E. O. Lawrence]] (1962)
* [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1965)
* [[Članstvo u Kraljevskom društvu]] (1965)
* [[Ørstedova medalja]] (1972)
* [[Nacionalna medalja za nauku]] (1979)}}
| fusnote                 = 
}}
'''Richard Phillips Feynman''' (11. maj 1918 – 15. februar 1988) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] teorijski fizičar.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Richard-Feynman|title=Richard Feynman {{!}} Biography &amp; Facts|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=18. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=Richard Phillips Feynman|journal=Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095816115|language=en|doi=10.1093/oi/authority.20110803095816115}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najutjecajnih američkih fizičara [[20. vijek]]a i jedan od 10 najvećih fizičara&lt;ref name=&quot;media.caltech.edu&quot;&gt;{{Cite web |url=http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321043038/http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |archive-date=21. 3. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.
Za svoj rad na kvantnoj elektrodinamici, Feynman je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1965]]. godine, zajedno s [[Julian Schwinger|Julianom Schwingerom]] and [[Shin-Ichiro Tomonaga|Shin-Ichirom Tomonagom]], za njihov fundamentalni rad na polju [[kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]] (QED), s dubokim posljedicama za fiziku elementarnih čestica&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1965/summary/ &quot;The Nobel Prize in Physics 1965&quot;]. Nobel Foundation.&lt;/ref&gt; Također je poznat po svom radu na formulaciji putnog integrala kvantne mehanike, teoriji fizike superfluidnosti pothlađenog tekućeg helija i partonskom modelu. Feynman je razvio slikovnu shemu za matematičke izraze koji opisuju ponašanje subatomskih čestica, koja je kasnije postala poznata kao Feynmanovi dijagrami i još uvijek se široko koristi.

Pored toga što je bio nadatnuti predavač i amaterski [[muzičar]], učestvovao je u razvoju [[atomska bomba|atomske bombe]], a bio je kasnije i član odbora koji je istraživao nesreću [[Space Shuttle]]a Challenger. Uz svoj rad u teorijskoj fizici, Feynmanu se pripisuje pionirska uloga u oblasti kvantnog računarstva i uvođenje koncepta nanotehnologije. Bio je profesor teorijske fizike na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (California Institute of Technology) na katedri Richarda C. Tolmana. U anketi koju je 1999. godine britanski časopis Physics World proveo među 130 vodećih fizičara širom svijeta, rangiran je kao sedmi najveći fizičar svih vremena.&lt;ref&gt;[https://physicsworld.com/a/physics-past-present-future/ &quot;Physics: past, present, future&quot;]. Physics World.&lt;/ref&gt;

Također je poznat kroz zbirke svojih anegdota Ralpha Leightona, opisanim u knjigama ''Surely You're Joking, Mr. Feynman!'', ''What Do You Care What Other People Think?'' i ''Tuva or Bust!''. Richard Feynman je bio u mnogim stvarima ekscentrik i slobodni duh.  Bio je tema nekoliko [[biografija]], počevši s Genius: The Life and Science of Richard Feynman autora Jamesa Gleicka.

Feynman je bio vatreni popularizator fizike kroz knjige i predavanja, uključujući predavanje o [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]] „[[There's Plenty of Room at the Bottom]]“ (Mnogo je prostora na dnu) održano na sastanku Američkog fizičkog društva na Caltechu, 29. decembra 1959. godine, gdje razmotra mogućnost neposredne manipulacije pojedinačnih atoma, kao mnogo snažnijeg oblika sintetičke hemije, nego one korištene do tada. Držao je dodiplomska predavanja, &quot;Feynmanova predavanja o fizici&quot; (1961–1964), kao i predavanja za laiku, zabilježena u knjigama Karakter fizičkog zakona (1965) i QED: Čudna teorija svjetlosti i materije (1985).

[[Kim Eric Drexler|K. Eric Drexler]] kasnije uzima Feynmanov koncept milijarde malih fabrika, i dodaje ideju da one mogu kopirati same sebe, kontrolisane računarom, umjesto ljudske kontrole. Ovo je Drexler iznio u svojoj knjizi iz 1986: '''Engines of Creation: The Coming Era of Nanotechnology'''.

== Rani život ==
Rođen je 11. maja 1918. godine u Queensu, New York City, kao sin Lucille (rođene Phillips), domaćice, i Melvillea Arthura Feynmana, menadžera prodaje uniformi.&lt;ref&gt;O'Connor, J. J.; Robertson, E. F. (August 2002). &quot;Richard Feynman (1918–1988) – Biography – MacTutor History of Mathematics&quot;. University of St. Andrews.&lt;/ref&gt; Feynmanov otac je rođen u jevrejskoj porodici u [[Minsk]]u, Rusko Carstvo,&lt;ref&gt;Oakes, Elizabeth H. (2007). Encyclopedia of World Scientists, Revised edition. New York: Facts on File. ISBN 978-1-4381-1882-6. OCLC 466364697. p. 231.&lt;/ref&gt; i imigrirao je sa roditeljima u Sjedinjene Američke Države u dobi od pet godina. Feynmanova majka je rođena u Sjedinjenim Američkim Državama u jevrejskoj porodici. Lucillein otac je emigrirao iz Poljske, a njena majka je također poticala iz porodice poljskih imigranata. Školovala se za učiteljicu u osnovnoj školi, ali se udala za Melvillea 1917. godine, prije nego što je imala priliku da počne raditi kao učiteljica. Richard je kasno počeo pričati i nije progovorio sve do svog trećeg rođendana. Kao odrasla osoba, govorio je s njujorškim naglaskom&lt;ref&gt;Chown, Marcus (May 2, 1985). &quot;Strangeness and Charm&quot;. New Scientist: 34. ISSN 0262-4079. p. 34.&lt;/ref&gt; dovoljno jakim da se shvati kao pretjeranost ili afektacija,&lt;ref&gt;Friedman, Jerome (2004). &quot;A Student's View of Fermi&quot;. In Cronin, James W. (ed.). Fermi Remembered. Chicago, Illinois: University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-12111-6. OCLC 835230762. p. 231.&lt;/ref&gt; toliko da su njegovi prijatelji [[Wolfgang Pauli]] i [[Hans Bethe]] jednom komentirali da Feynman govori kao &quot;klošar&quot;.

Mladi Feynman bio je pod snažnim očevim uticajem, koji ga je ohrabrivao da postavlja pitanja kako bi osporio ortodoksno razmišljanje i koji je uvijek bio spreman da Feynmana nauči nečemu novom. Od majke je naslijedio smisao za humor po kojem je bio prepoznatljiv. Kao dijete, imao je talenat za inženjerstvo, održavao je eksperimentalnu laboratoriju u svom domu i uživao je u popravljanju radio-aparata. Popravljanje radio-aparata vjerovatno je bio njegov prvi posao. Kada je bio u osnovnoj školi, napravio je kućni alarmni sistem protiv provale.&lt;ref&gt;Henderson, Harry (2011). Richard Feynman: Quarks, Bombs, and Bongos. Chelsea House Publishers. ISBN 978-0-8160-6176-1. OCLC 751114185. p. 8.&lt;/ref&gt;

Kada je imao pet godina, njegova majka je rodila mlađeg brata, Henryja Phillipsa, koji je umro u dobi od četiri sedmice. Četiri godine kasnije, rodila se Richardova sestra Joan i porodica se preselila u Far Rockaway, Queens. Iako su bili razdvojeni devet godina, Joan i Richard su bili bliski. Iako je njihova majka mislila da žene nemaju sposobnost da razumiju složenije naučne stvari, Joan je postala [[Astrofizika|astrofizičarka]] i pomogla da se nađe objašnjenje šta uzrokuje [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]].&lt;ref&gt;Hirshberg, Charles (April 18, 2002). &quot;My Mother, the Scientist&quot;. Popular Science.&lt;/ref&gt;

=== Religija ===
Feynmanovi roditelji su bili iz [[Jevreji|jevrejskih]] porodica, i svakog petka su išli u [[Sinagoga|sinagogu]]. Međutim, u mladosti se Feynman opisao kao &quot;zakleti ateista&quot;. Mnogo godina kasnije, u pismu Tini Levitan, odbijajući zahtjev za informacijama za njenu knjigu o jevrejskim dobitnicima Nobelove nagrade, izjavio je: &quot;Odabrati na odobrenje neobične elemente koji potiču od nekog navodno jevrejskog nasljeđa znači otvoriti vrata svim vrstama besmislica o rasnoj teoriji&quot;, dodajući: &quot;Sa trinaest godina ne samo da sam preobraćen u druge vjerske stavove, već sam i prestao vjerovati da je jevrejski narod na bilo koji način 'izabrani narod'&quot;.&lt;ref&gt;Harrison, John. [https://www.telegraph.co.uk/culture/books/3643596/Physics-bongos-and-the-art-of-the-nude.html &quot;Physics, bongos and the art of the nude&quot;]. The Daily Telegraph.&lt;/ref&gt;

Kasnije u životu, tokom posjete Jevrejskom teološkom sjemeništu, Feynman se prvi put susreo s [[Talmud]]om. Vidio je da sadrži originalni tekst u malom kvadratu na svakoj stranici, a oko njega su bili komentari koje su tokom vremena pisali različiti ljudi. Na taj način, Talmud se razvijao i sve o čemu se raspravljalo pažljivo je zabilježeno. Uprkos tome što je bio impresioniran, Feynman je bio razočaran nedostatkom interesa za [[Priroda|prirodu]] i vanjski svijet koji su izražavali rabini, koji su marili samo za ona pitanja koja proizlaze iz Talmuda.

== Obrazovanje ==
Feynman je pohađao srednju školu Far Rockaway, koju su pohađali i drugi dobitnici Nobelove nagrade Burton Richter i Baruch Samuel Blumberg. Na početku srednje škole, Feynman je brzo prebačen da pohađa naprednije časove matematike. [[Kvocijent inteligencije|Test inteligencije]] proveden u srednjoj školi procijenio je njegov IQ na 125 - visok, ali &quot;samo pristojan&quot;, prema biografu Jamesu Gleicku.&lt;ref&gt;Gleick, James (1992). Genius: The Life and Science of Richard Feynman. Pantheon Books. ISBN 0-679-40836-3. OCLC 243743850,  p. 30.&lt;/ref&gt; Njegova sestra Joan, koja je postigla jedan bod više, kasnije je u šali tvrdila novinaru da je pametnija. Godinama kasnije odbio je da se pridruži Mensi International, rekavši da mu je IQ prenizak.

Sa 15 godina sam je podučavao [[Trigonometrija|trigonometriju]], naprednu algebru, beskonačne redove, analitičku geometriju, te [[Diferencijalna jednačina|diferencijalni]] i integralni račun. Prije upisa na fakultet, eksperimentisao je s matematičkim temama poput poluderivacije koristeći vlastitu notaciju. Kreirao je posebne simbole za [[logaritam]], [[sinus]], [[kosinus]] i tangentne funkcije kako ne bi izgledale kao tri varijable pomnožene zajedno. Kao član Društva časti Arista, u posljednjoj godini srednje škole osvojio je prvenstvo Univerziteta New York u matematici. Njegova navika direktne karakterizacije ponekad je uznemirila konvencionalnije mislioce; na primjer, jedno od njegovih pitanja, kada je učio [[Anatomija|anatomiju]] mačaka, bilo je &quot;Imate li mapu mačke?&quot; (odnoseći se na anatomsku tabelu).

[[Datoteka:Richard Feynman 1939 MIT yearbook portrait.jpg|thumb|desno|upright=0.5|Portret iz godišnjaka MIT-a (1939.)]]
Prijavio se na Univerzitet Columbia, ali nije primljen zbog kvote određene za broj primljenih Jevreja. Umjesto toga, pohađao je Massachusetts Institute of Technology, gdje se pridružio bratstvu Pi Lambda Phi. Iako je prvobitno studirao matematiku, kasnije je prešao na [[Elektrotehnika|elektrotehniku]], jer je matematiku smatrao previše apstraktnom. Primijetivši da je &quot;otišao predaleko&quot;, prešao je na fiziku, za koju je tvrdio da je &quot;negdje između&quot;.&lt;ref&gt;Feynman, Richard (March 5, 1966). &quot;Richard Feynman – Session II&quot; (Interview). Interviewed by Charles Weiner. American Institute of Physics.&lt;/ref&gt; Kao student dodiplomskog studija objavio je dva rada u Physical Reviewu. Jedan od njih, koji je napisao zajedno s Manuelom Vallartom, nosio je naslov &quot;Raspršenje kosmičkih zraka na zvijezdama galaksije&quot;.&lt;ref&gt;Vallarta, M. S.; Feynman, Richard P. (March 1939). &quot;The Scattering of Cosmic Rays by the Stars of a Galaxy&quot; (PDF). Physical Review. 55 (5). American Physical Society: 506–507. Bibcode:1939PhRv...55..506V. doi:10.1103/PhysRev.55.506.2. ISSN 0031-899X.&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;Vallarta je otkrio svom studentu tajnu izdavaštva mentora-štićenika: ime starijeg naučnika je prvo. Feynman se osvetio nekoliko godina kasnije, kada je Heisenberg završio cijelu knjigu o kosmičkim zracima frazom: &quot;Takav efekat se ne može očekivati ​​prema Vallarti i Feynmanu&quot;. Kada su se sljedeći put sreli, Feynman je radosno pitao Vallartu da li je vidio Heisenbergovu knjigu. Vallarta je znao zašto se Feynman smiješi. &quot;Da&quot;, odgovorio je. &quot;Vi ste posljednja riječ u kosmičkim zracima.&quot;&lt;/blockquote&gt;

Druga je bila njegova diplomska teza, na temu &quot;Sile u molekulima&quot;,&lt;ref&gt;Feynman, R. P. (August 1939). &quot;Forces in Molecules&quot;. Physical Review. 56 (4). American Physical Society: 340–343. Bibcode:1939PhRv...56..340F. doi:10.1103/PhysRev.56.340. S2CID 121972425.&lt;/ref&gt; zasnovana na temi koju je zadao John C. Slater, koji je bio dovoljno impresioniran radom da ga objavi. Njen glavni rezultat poznat je kao Hellmann-Feynmanov teorem.

Godine 1939. Feynman je stekao diplomu i imenovan je Putnamovim stipendistom. Postigao je savršen rezultat na prijemnim ispitima za postdiplomski studij fizike na Univerzitetu Princeton, izvanredan rezultat iz matematike, ali je loše prošao na historiji i engleskom jeziku. Šef odsjeka za fiziku, Henry D. Smyth, imao je još jednu zabrinutost, pišući Philipu M. Morseu pitajući: &quot;Je li Feynman Jevrej? Nemamo definitivno pravilo protiv Jevreja, ali moramo održavati njihov udio u našem odsjeku razumno malim zbog teškoće njihovog smještaja.&quot; Morse je priznao da je Feynman zaista Jevrej, ali je uvjerio Smytha da Feynmanova &quot;fizionomija i ponašanje, međutim, ne pokazuju tragove ove karakteristike&quot;.

Među učesnicima Feynmanovog prvog seminara, koji je ticao klasične verzije Wheeler-Feynmanove teorije apsorbera, bili su Albert Einstein, Wolfgang Pauli i [[John von Neumann]]. Pauli je dao pronicljivu primjedbu da bi teoriju bilo izuzetno teško kvantizirati, a Einstein je rekao da bi se ova metoda mogla pokušati primijeniti na gravitaciju u općoj relativnosti, što su Sir Fred Hoyle i Jayant Narlikar učinili mnogo kasnije kao Hoyle-Narlikarovu teoriju gravitacije.&lt;ref&gt;Hoyle, F.; Narlikar, J. V. (1964). &quot;A New Theory of Gravitation&quot;. Proceedings of the Royal Society A. 282 (1389): 191–207. Bibcode:1964RSPSA.282..191H. doi:10.1098/rspa.1964.0227. S2CID 59402270.&lt;/ref&gt; Doktorirao je na Princetonu 1942. godine; njegov mentor za tezu bio je John Archibald Wheeler. U svojoj doktorskoj disertaciji pod nazivom &quot;Princip najmanjeg djelovanja u kvantnoj mehanici&quot;, Feynman je primijenio princip stacionarnog djelovanja na probleme kvantne mehanike, inspirisan željom da kvantizira Wheeler-Feynmanovu teoriju apsorbera elektrodinamike, i postavio temelje za formulaciju integrala puta i Feynmanove dijagrame. Ključni uvid bio je da se pozitroni ponašaju poput elektrona koji se kreću unatrag u vremenu. James Gleick je napisao:

&lt;blockquote&gt;Ovo je bio Richard Feynman koji se približavao vrhuncu svojih moći. Sa dvadeset tri godine... možda nije bilo fizičara na svijetu koji bi se mogao mjeriti s njegovim ekscentričnim vladanjem izvornim materijalima teorijske nauke. Nije se radilo samo o matematici (iako je postalo jasno... da je matematička mašinerija koja se pojavila u Wheeler-Feynmanovoj saradnji bila izvan Wheelerovih vlastitih sposobnosti). Feynman je izgleda posjedovao zastrašujuću lakoću sa suštinom jednačina, poput Einsteina u istim godinama, poput sovjetskog fizičara Leva Landaua - ali malo drugih.&lt;/blockquote&gt;

Jedan od uslova Feynmanove stipendije za Princeton bio je da se ne može oženiti; ipak, nastavio je viđati svoju srednjoškolsku ljubav, Arline Greenbaum, i bio je odlučan da se oženi njome kada dobije doktorat uprkos saznanju da je teško bolesna od [[Tuberkoloza|tuberkuloze]]. To je u to vrijeme bila neizlječiva [[bolest]] i nije se očekivalo da će živjeti duže od dvije godine. 29. juna 1942. godine, trajektom su se uputili prema Staten Islandu, gdje su se vjenčali u gradskoj kancelariji. Ceremoniji nisu prisustvovali ni porodica ni prijatelji, a svjedočila su joj dva stranca. Feynman je mogao poljubiti Arline samo u obraz. Nakon ceremonije odveo ju je u bolnicu Deborah, gdje ju je posjećivao vikendom.

== Projekt Manhattan ==
[[Datoteka:Feynman-richard_p.jpg|thumb|upright|alt=Feynman smiling|Feynmanova identifikacijska značka Los Alamosa]]
Godine 1941, dok je Drugi svjetski rat trajao u Evropi, ali Sjedinjene Američke Države još nisu bile u ratu, Feynman je proveo ljeto radeći na balističkim problemima u Frankford Arsenalu u Pennsylvaniji. Nakon što je [[napad na Pearl Harbor]] uveo Sjedinjene Američke Države u rat, Feynmana je regrutovao [[Robert R. Wilson]], koji je radio na sredstvima za proizvodnju obogaćenog uranijuma za upotrebu u [[Nuklearno oružje|atomskoj bombi]], kao dio onoga što će postati [[Projekt &quot;Manhattan&quot;]]. U to vrijeme, Feynman nije stekao diplomu postdiplomskog studija. Wilsonov tim u Princetonu radio je na uređaju zvanom izotron, namijenjenom elektromagnetskom odvajanju uranijuma-235 od uranijuma-238. To je urađeno na sasvim drugačiji način od onog koji je koristio [[kalutron]] koji je razvijao tim pod Wilsonovim bivšim mentorom, [[Ernest Lawrence|Ernestom O. Lawrenceom]], u Radijacijskoj laboratoriji [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerziteta u Kaliforniji (Berkeley)]].&lt;ref&gt;Herken, Gregg (2002). Brotherhood of the Bomb: The Tangled Lives and Loyalties of Robert Oppenheimer, Ernest Lawrence, and Edward Teller. New York: Henry Holt and Co. ISBN 978-0-8050-6588-6. OCLC 48941348.&lt;/ref&gt; Na papiru, izotron je bio mnogo puta efikasniji od kalutrona, ali Feynman i Paul Olum su se potrudili da utvrde da li je to istinito u praksi. Konačno, na Lawrenceovu preporuku, izotronski projekat je napušten.

U tom trenutku, početkom 1943. godine, Robert Oppenheimer je osnivao Laboratoriju Los Alamos, tajnu laboratoriju na visoravni u Novom Meksiku gdje bi se dizajnirala i gradila atomska bomba. Timu sa Princetona je ponuđeno da se tamo premjesti. &quot;Kao grupa profesionalnih vojnika&quot;, kasnije se prisjetio Wilson, &quot;masovno smo se prijavili da idemo u Los Alamos.&quot; Oppenheimer je regrutovao mnoge mlade fizičare, uključujući Feynmana, kojeg je telefonom iz Chicaga obavijestio da je za Arline pronašao prezbiterijanski sanatorijum u [[Albuquerque]]u, Novi Meksiko. Bili su među prvima koji su krenuli za Novi Meksiko, vozom 28. marta 1943. Željeznica je Arline obezbijedila invalidska kolica, a Feynman je dodatno platio za privatnu sobu za nju. Tamo su proveli godišnjicu braka.

U Los Alamosu, Feynman je raspoređen u Teorijski (T) odjel [[Hans Bethe|Hansa Bethea]], i dovoljno je impresionirao Bethea da postane vođa grupe. On i Bethe su razvili Bethe-Feynmanovu formulu za izračunavanje prinosa fisijske bombe, koja se nadovezala na prethodni rad Roberta Serbera. Kao mlađi fizičar, nije bio centralna osoba u projektu. Upravljao je računarskom grupom ljudskih računara u teorijskom odjelu. Sa Stanleyjem Frankelom i Nicholasom Metropolisom, pomagao je u uspostavljanju sistema za korištenje [[IBM]] [[Bušena kartica|bušenih kartica]] za izračunavanje. Izumio je novu metodu izračunavanja logaritama koju je kasnije koristio na Connection Machine. Strastveni bubnjar, Feynman je shvatio kako &quot;navesti&quot; mašinu da klikće u muzičkim ritmovima. Drugi rad u Los Alamosu uključivao je izračunavanje [[neutron]]skih jednačina za &quot;Water Boiler&quot; u Los Alamosu, mali [[nuklearni reaktor]], kako bi se izmjerilo koliko je sklop fisibilnog materijala blizu kritičnosti. Nakon završetka ovog posla, Feynman je upućen u Clinton Engineer Works u Oak Ridgeu, Tennessee, gdje je Manhattan Project imao svoja postrojenja za obogaćivanje urana. Tu je pomagao inženjerima u planiranju sigurnosnih procedura za skladištenje materijala kako bi se izbjegle kritične nesreće, posebno kada obogaćeni uran dođe u kontakt s vodom, koja djeluje kao moderator neutrona. Insistirao je da običnim vojnicima održi predavanje o nuklearnoj fizici kako bi shvatili potencijalne opasnosti. Objasnio je da, iako se bilo koja količina neobogaćenog urana može sigurno skladištiti, tim materijalom se mora pažljivo rukovati. Razvio je niz sigurnosnih preporuka za različite stepene obogaćivanja.&lt;ref&gt;Wellerstein, Alex (June 6, 2014). [https://blog.nuclearsecrecy.com/2014/06/06/feynman-and-the-bomb/ &quot;Feynman and the Bomb&quot;].&lt;/ref&gt; Rečeno mu je da ako mu ljudi u Oak Ridgeu budu stvarali bilo kakve poteškoće s njegovim prijedlozima, treba da ih obavijesti da u tom slučaju Los Alamos &quot;ne može biti odgovoran za njihovu sigurnost&quot;.

[[Datoteka:Los Alamos colloquium.jpg|thumb|alt=A crowd seated in folding chairs|lijevo|Na kolokvijumu o Tellerovom &quot;Superu&quot; u laboratoriji Los Alamos 1946. godine. Feynman je u drugom redu, četvrti s lijeva, pored Oppenheimera.]]
Po povratku u Los Alamos, postavljen je na čelo grupe odgovorne za teorijski rad i proračune o predloženoj bombi od uranijum hidrida, što se na kraju pokazalo neizvodljivim. Fizičar [[Niels Bohr]] ga je tražio za individualne diskusije. Kasnije je Bohr otkrio razlog: većina ostalih fizičara previše se divila Bohru da bi se s njim raspravljali. Feynman nije imao takve inhibicije, energično ističući sve što je smatrao manjkavim u Bohrovom razmišljanju. Rekao je da osjeća jednako poštovanje prema Bohru kao i bilo ko drugi, ali kada bi ga neko naveo da priča o fizici, postao bi toliko fokusiran da bi zaboravio na društvene pristojnosti. Možda zbog toga Bohr nikada nije bio naročito naklonjen Feynmanu. Feynman je impresionirao Oppenheimera, koji je u pismu šefu odsjeka za fiziku Univerziteta u Kaliforniji, Raymondu T. Birgeu, u novembru 1943. napisao da je Feynman &quot;bez sumnje najbriljantniji mladi fizičar ovdje, i svi to znaju&quot;.&lt;ref&gt;Smith, Alice Kimball; Weiner, Charles (1980). Robert Oppenheimer: Letters and Recollections. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. ISBN 978-0-8047-2620-7. p. 269.&lt;/ref&gt;

U Los Alamosu, koji je bio izolovan iz sigurnosnih razloga, Feynman se zabavljao istražujući kombinacijske brave na ormarićima i stolovima fizičara. Često je otkrivao da su ostavljali kombinacije brava na fabričkim postavkama, zapisivali kombinacije ili koristili lako pogodne kombinacije poput datuma. Pronašao je kombinaciju jednog ormarića isprobavajući brojeve za koje je mislio da bi ih fizičar mogao koristiti (ispostavilo se da je to 27–18–28 prema osnovi [[Prirodni logaritam|prirodnih logaritama]], e = 2,71828 ...), i otkrio je da su tri ormarića za spise u kojima je kolega čuvao istraživačke bilješke imali istu kombinaciju. Ostavljao je bilješke u ormarićima kao šalu, plašeći svog kolegu, Frederica de Hoffmanna, da pomisli da im je špijun dobio pristup.&lt;ref&gt;Pugh, Kevin J. (2017). Computers, Cockroaches, and Ecosystems: Understanding Learning Through Metaphor. Charlotte, North Carolina: Information Age Publishing. ISBN 978-1-68123-776-3. OCLC 971941339. pp. 1-2.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Feynman and Oppenheimer at Los Alamos.jpg|alt=The scientists standing in a semi-circle, wearing suits|thumb|Feynman (u sredini) sa Robertom Oppenheimerom (desno od Feynmana) na društvenom događaju u laboratoriji Los Alamos tokom Projekta Manhattan]]
Feynmanova mjesečna plata od 380 dolara (što je ekvivalentno 7.000 dolara u 2025. godini) bila je otprilike polovina iznosa potrebnog za njegove skromne životne troškove i Arlineine medicinske račune, te su bili prisiljeni da koriste njenu ušteđevinu od 3.300 dolara (što je ekvivalentno 61.000 dolara u 2025. godini). Vikendom je posuđivao automobil od svog prijatelja Klausa Fuchsa kako bi se vozio u Albuquerque da vidi Arline. Na pitanje ko je u Los Alamosu najvjerovatnije špijun, Fuchs je spomenuo Feynmanovo provaljivanje sefova i česta putovanja u Albuquerque; Sam Fuchs je kasnije priznao da je špijunirao za Sovjetski Savez. [[FBI]] je sastavio obiman dosije o Feynmanu,&lt;ref&gt;Morisy, Michael; Hovden, Robert (June 6, 2012). J Pat Brown (ed.). [https://web.archive.org/web/20190505211540/https://www.muckrock.com/news/archives/2012/jun/06/feynman-files-professors-invitation-past-iron-curt/ &quot;The Feynman Files: The professor's invitation past the Iron Curtain&quot;]. MuckRock.&lt;/ref&gt; posebno s obzirom na Feynmanovo Q odobrenje.

Dana 16. juna 1945. godine iz sanatorijuma su ga obavijestili da Arline umire, Feynman se odvezao u Albuquerque i proveo s njom posljednje sate njenog života. Zatim se udubio u rad na projektu i bio je prisutan na nuklearnom testu Trinity. Tvrdio je da je jedina osoba koja je vidjela eksploziju bez vrlo tamnih naočala ili zavarivačkih sočiva, obrazlažući da je sigurno gledati kroz vjetrobransko staklo kamiona, jer bi to blokiralo štetno [[ultraljubičasto zračenje]]. Ogroman sjaj [[Eksplozija|eksplozije]] natjerao ga je da se sagne na pod kamiona, gdje je vidio privremenu naknadnu sliku &quot;ljubičaste mrlje&quot;.

== Cornell (1945–1949) ==
Feynman je nominalno bio imenovan na Univerzitetu Wisconsin-Madison kao docent fizike, ali je bio na neplaćenom odsustvu tokom svog učešća u Projektu Manhattan. Godine 1945. primio je pismo od [[dekan]]a Marka Ingrahama sa Fakulteta za književnost i nauku u kojem je zatražio njegov povratak na univerzitet da predaje u narednoj akademskoj godini. Njegovo imenovanje nije produženo jer se nije obavezao da će se vratiti. U govoru održanom tamo nekoliko godina kasnije, Feynman je našalio: &quot;Sjajno je vratiti se na jedini univerzitet koji je ikada imao dovoljno pameti da me otpusti.&quot;&lt;ref&gt;March, Robert H. (2003). &quot;Physics at the University of Wisconsin: A History&quot;. Physics in Perspective. 5 (2): 130–149. Bibcode:2003PhP.....5..130M. doi:10.1007/s00016-003-0142-6. S2CID 120730710.&lt;/ref&gt;

Već 30. oktobra 1943. godine, Bethe je napisao pismo šefu odsjeka za fiziku svog [[Univerzitet Cornell|univerziteta, Cornella]], kako bi preporučio zapošljavanje Feynmana. Dana 28. februara 1944. godine, ovo je podržao Robert Bacher, također sa Cornella, i jedan od najstarijih naučnika u Los Alamosu. To je dovelo do ponude u augustu 1944. godine, koju je Feynman prihvatio. Oppenheimer se nadao da će zaposliti Feynmana na Univerzitetu Kalifornije, ali Birge je bio nerad za to. Dao je Feynmanu ponudu u maju 1945. godine, ali ju je Feynman odbio. Cornell je izjednačio svoju ponudu za platu od 3.900 dolara (što je ekvivalentno 70.000 dolara u 2025. godini) godišnje. Feynman je postao jedan od prvih vođa grupe Laboratorije Los Alamos koji je otišao, odlazeći u Ithaku, New York, u oktobru 1945. godine.

S obzirom da Feynman više nije radio u laboratoriji Los Alamos, više nije bio izuzet od regrutacije. Na njegovom uvodnom sistematskom pregledu, vojni psihijatri su dijagnosticirali da Feynman pati od mentalne bolesti i vojska mu je dala izuzeće 4-F iz mentalnih razloga. Njegov otac je iznenada umro 8. oktobra 1946. godine, zbog čega je Feynman patio od depresije. Dana 17. oktobra 1946. godine, napisao je pismo pokojnoj supruzi Arline, u kojem je izrazio duboku [[ljubav]] i [[Tuga|tugu]]. Pismo je bilo zapečaćeno i otvoreno tek nakon njegove smrti. &quot;Molim vas, izvinite što ovo ne šaljem&quot;, završavalo je pismo, &quot;ali ne znam vašu novu adresu.&quot;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20190505210037/http://www.lettersofnote.com/2012/02/i-love-my-wife-my-wife-is-dead.html &quot;I love my wife. My wife is dead&quot;]. Letters of Note. February 15, 2012.&lt;/ref&gt; Nesposoban da se fokusira na istraživačke probleme, Feynman je počeo da se bavi fizičkim problemima, ne radi korisnosti, već radi ličnog zadovoljstva. Jedan od njih uključivao je analizu fizike rotirajućeg, nutirajućeg diska dok se kreće kroz zrak, inspirisan incidentom u kafeteriji na Cornellu kada je neko bacio tanjir za večeru u zrak. Čitao je rad Sir [[William Rowan Hamilton|Williama Rowana Hamiltona]] o kvaternionima i bezuspješno pokušavao da ih upotrijebi za formuliranje [[Posebna teorija relativnosti|relativističke teorije]] [[elektron]]a. Njegov rad tokom ovog perioda, koji je koristio jednačine rotacije za izražavanje različitih brzina rotacije, na kraju se pokazao važnim za naredni njegov rad koji je osvojio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]], no pošto se osjećao iscrpljeno i usmjerio je svoju pažnju na manje neposredno praktične probleme, iznenadile su ga ponude za profesorska mjesta s drugih renomiranih [[univerzitet]]a, uključujući Institut za napredne studije, Univerzitet [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornije u Los Angelesu]] i Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu.

[[Datoteka:Feynman EP Annihilation.svg|thumb|lijevo|alt=A diagram displaying two particles colliding and releasing gamma radiation|Feynmanov dijagram anihilacije elektron/pozitron]]
Feynman nije bio jedini frustrirani teorijski fizičar u ranim poslijeratnim godinama. Teorija kvantne elektrodinamike se suočavala sa problemom [[Beskonačnost|beskonačnih]] [[integral]]a u teoriji perturbacija. To su bili jasni matematički nedostaci u teoriji, koje su Feynman i Wheeler bezuspješno pokušavali zaobići. &quot;Teoretičari&quot;, primijetio je Murray Gell-Mann, &quot;bili su u nemilosti&quot;. U junu 1947. godine, vodeći američki fizičari sastali su se na konferenciji Shelter Island. Za Feynmana, to je bila njegova &quot;prva velika konferencija s velikim ljudima... Nikada nisam bio na ovakvoj u mirnodopsko vrijeme.&quot; Problemi koji su mučili [[Kvantna elektrodinamika|kvantnu elektrodinamiku]] su razmatrani, ali teoretičari su bili potpuno zasjenjeni dostignućima eksperimentalista, koji su izvijestili o otkriću Lambovog pomaka, mjerenju magnetskog momenta elektrona i hipotezi o [[Pion|dva mezona]] Roberta Marshaka.

Bethe je preuzeo vodstvo iz rada Hansa Kramersa i izveo renormaliziranu nerelativističku kvantnu jednačinu za Lambov pomak. Sljedeći korak bio je stvaranje relativističke verzije. Feynman je smatrao da on to može izvesti, ali kada se vratio Betheu sa svojim rješenjem, ono nije konvergiralo. Feynman je ponovo pažljivo razradio problem, primjenjujući formulaciju integrala po putanji koju je koristio u svojoj tezi. Poput Bethea, učinio je integral konačnim primjenom graničnog člana. Rezultat je odgovarao Betheovoj verziji.&lt;ref&gt;Feynman, Richard P. (December 11, 1965). [https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1965/feynman/lecture/ &quot;Richard P. Feynman – Nobel Lecture: The Development of the Space–Time View of Quantum Electrodynamics&quot;]. Nobel Foundation.&lt;/ref&gt; Predstavio je svoj rad kolegama na konferenciji Pocono 1948. godine, međutim rad nije dobro primljen. Julian Schwinger je održao dugu prezentaciju svog rada iz kvantne elektrodinamike, a Feynman je zatim ponudio svoju verziju pod nazivom &quot;Alternativna formulacija kvantne elektrodinamike&quot;. Nepoznati Feynmanovi dijagrami, korišteni prvi put, zbunili su publiku. Feynman nije uspio da dočara svoju poentu, a [[Paul Dirac]], [[Edward Teller]] i Niels Bohr su imali određene prigovore.

[[Freeman Dyson|Freemanu Dysonu]] je barem jedna stvar bila jasna: Shin'ichirō Tomonaga, Schwinger i Feynman su razumjeli o čemu govore čak i ako niko drugi nije, ali nije ništa objavio. Bio je uvjeren da je Feynmanovu formulaciju lakše razumjeti i na kraju je uspio uvjeriti Oppenheimera u to. Dyson je 1949. godine objavio rad, koji je Feynmanovom radu dodao nova pravila koja su objašnjavala kako implementirati renormalizaciju.&lt;ref&gt;Dyson, F. J. (1949). &quot;The radiation theories of Tomonaga, Schwinger, and Feynman&quot;. Physical Review. 75 (3): 486–502. Bibcode:1949PhRv...75..486D. doi:10.1103/PhysRev.75.486.&lt;/ref&gt; Feynman je bio potaknut da objavi svoje ideje u Physical Reviewu u seriji radova tokom tri godine. Njegovi radovi iz 1948. godine na temu &quot;Relativistička granica za klasičnu elektrodinamiku&quot; pokušali su objasniti ono što nije uspio objasniti na Pocon konferenciji. Njegov rad iz 1949. godine na temu &quot;Teorija pozitrona&quot; bavio se [[Schrödingerova jednačina|Schrödingerovom jednačinom]] i Diracovom jednačinom i uveo ono što se danas naziva Feynmanov propagator. Konačno, u radovima o &quot;Matematičkoj formulaciji kvantne teorije elektromagnetske interakcije&quot; iz 1950. i &quot;Operatorski račun s primjenom u kvantnoj elektrodinamici&quot; iz 1951., razvio je matematičku osnovu svojih ideja, izveo poznate formule i unaprijedio nove.

Dok su radovi drugih u početku citirali Schwingera, radovi koji su citirali Feynmana i koristili Feynmanove dijagrame pojavili su se 1950. godine i ubrzo su postali više rasprostranjeni. Studenti su naučili i koristili moćan novi alat koji je Feynman stvorio. Kasnije su napisani [[računarski program]]i za procjenu Feynmanovih dijagrama, omogućavajući fizičarima da koriste kvantnu teoriju polja za donošenje visokopreciznih predviđanja.&lt;ref&gt;Aoyama, Tatsumi; Kinoshita, Toichiro; Nio, Makiko (February 8, 2018). &quot;Revised and improved value of the QED tenth-order electron anomalous magnetic moment&quot;. Physical Review D. 97 (3) 036001. arXiv:1712.06060. Bibcode:2018PhRvD..97c6001A. doi:10.1103/PhysRevD.97.036001. ISSN 2470-0010. S2CID 118922814.&lt;/ref&gt; Marc Kac je prilagodio Feynmanovu tehniku ​​sumiranja mogućih historija čestice proučavanju paraboličnih parcijalnih diferencijalnih jednačina, dajući ono što je danas poznato kao Feynman-Kac formula, čija se upotreba proteže izvan fizike na mnoge primjene stohastičkih procesa.&lt;ref&gt;Kac, Mark (1949). &quot;On Distributions of Certain Wiener Functionals&quot;. Transactions of the American Mathematical Society. 65 (1): 1–13. doi:10.2307/1990512. JSTOR 1990512.&lt;/ref&gt; Međutim, za Schwingera, Feynmanov dijagram je bio &quot;pedagogija, a ne fizika&quot;.

Osvrćući se na ovaj period, Feynman bi se s ljubavlju prisjećao svog vremena u Telluride Houseu, gdje je živio tokom većeg dijela svoje karijere na Cornellu. U jednom intervjuu, opisao je Dom kao &quot;grupu dječaka koji su posebno odabrani zbog svoje učenosti, zbog svoje pameti ili šta god to bilo, da im se da besplatan smještaj i hrana i tako dalje, zbog njihove inteligencije&quot;. Uživao je u udobnosti doma i rekao je da je &quot;tamo obavio fundamentalni rad&quot; za koji je dobio Nobelovu nagradu.&lt;ref&gt;Feynman, Richard (March 5, 1966). [https://repository.aip.org/node/128719 &quot;Richard Feynman – Session III&quot;] (Interview). Interviewed by Charles Weiner. American Institute of Physics.&lt;/ref&gt;

Međutim, Feynman je također navodno bio nemiran tokom svog boravka na Cornellu. Do 1949. godine, pred kraj ovog perioda, još uvijek se nije nastanio u stalnoj kući ili stanu, već se selio između pansiona i studentskih domova. Neko vrijeme je živio s raznim oženjenim prijateljima, ali su se ovi aranžmani navodno često prekidali kada bi &quot;aranžmani postali seksualno nestabilni&quot;.

Sa 31 godinom, navodno se često udvarao udatim prijateljicama i studenticama, te unajmljivao seksualne radnice; prema Gleicku, ovo ponašanje je narušilo mnoga njegova prijateljstva. Feynman je kasnije napisao da mu se nije sviđala hladna zimska klima na Itaki i da je osjećao da živi u sjeni Hansa Bethea dok je bio na Cornellu.

== Brazil (1949–1952) ==
[[File:Richard Feynman undated.png|alt=Feynman seated on the floor with drums around him|thumb|Feynman s bubnjevima]]
Feynman je proveo nekoliko sedmica u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] u julu 1949. godine. Te godine, [[Sovjetski Savez]] je detonirao svoju prvu atomsku bombu, što je izazvalo zabrinutost zbog špijunaže. Fuchs je uhapšen kao sovjetski špijun 1950. godine, a FBI je ispitivao Bethea o Feynmanovoj lojalnosti. Fizičar David Bohm je uhapšen 4. decembra 1950. godine, i emigrirao je u Brazil u oktobru 1951. godine. Zbog straha od nuklearnog rata, odlučio je da period 1951-1952. provede u Brazilu, gdje je držao kurseve u Centru Brasileiro de Pesquisas Físicas.

U Brazilu je bio impresioniran samba muzikom i naučio je svirati frigideiru, metalni udarački instrument u obliku tave.&lt;ref&gt;Beck, John H. (2013). Encyclopedia of Percussion. Taylor &amp; Francis. p. 155. ISBN 978-1-317-74768-0.&lt;/ref&gt; Amaterski je svirao bongo i konga [[Bubanj|bubnjeva]] i često ih je svirao u [[Orkestar|orkestru]] u mjuziklima.

== Caltech i poslije (1952–1978) ==
=== Lični i politički život ===
Nakon Brazila nije se vratio na Cornell. Bacher, koji je odigrao ključnu ulogu u dovođenju Feynmana na Cornell, nagovorio ga je da dođe na [[Kalifornijski tehnološki institut]] (Caltech). U to vrijeme zaljubio se u Mary Louise Bell iz Neodeshe u Kanzasu, koju je upoznao u kafeteriji na Cornellu, gdje je ona studirala historiju meksičke umjetnosti i tekstila. Kasnije ga je slijedila na Caltech, gdje je držao predavanje. Dok je bio u Brazilu, ona je predavala historiju namještaja i interijera na Državnom univerzitetu Michigan. Zaprosio ju je poštom iz Rio de Janeira, a vjenčali su se u Boiseu u Idahu 28. juna 1952. godine, ubrzo nakon što se vratio. Često su se svađali, a njihovi politički stavovi su bili različiti; Iako se on registrovao i glasao kao republikanac, ona je bila konzervativnija, a njeno mišljenje o saslušanju o sigurnosti Oppenheimera iz 1954. godine („Gdje ima dima ima i vatre“) ga je uvrijedilo. Rastavili su se 20. maja 1956. godine.

Nakon krize sa Sputnikom 1957. godine, interes američke vlade za nauku je porastao na neko vrijeme. Feynman je razmatran za mjesto u predsjedničkom Savjetodavnom odboru za nauku, ali nije imenovan. U to vrijeme, FBI je intervjuisao ženu blisku Feynmanu, moguće njegovu bivšu suprugu Bell, koja je u pismenoj izjavi navela da vjeruje kako je on [[Komunizam|komunista]] ili prokomunista - i kao takav predstavlja vrlo jasan sigurnosni rizik. Dalje je dodala da iako izuzetno pametan - zaista genije - on je potpuno nemilosrdan, nesputan moralom, etikom ili religijom - i neće se zaustaviti ni pred čim da bi postigao svoje ciljeve.&lt;ref&gt;Wellerstein, Alex (July 11, 2014). [https://blog.nuclearsecrecy.com/2014/07/11/smeared-richard-feynman/ &quot;Who smeared Richard Feynman?&quot;].&lt;/ref&gt;

Američka vlada je ipak poslala Feynmana u Ženevu na Konferenciju Atomi za mir u septembru 1958. Na plaži [[Ženevsko jezero|Ženevskog jezera]] upoznao je Gweneth Howarth, iz Rippondena, Zapadni Yorkshire. Vjenčali su se 24. septembra 1960. godine u hotelu Huntington u Pasadeni. Dobili su sina Carla 1962. godine, a usvojili su kćerku Michelle 1968. godine.

=== Optužbe za seksizam ===
Protesti zbog njegovog navodnog seksizma na Caltechu održani su 1968. godine, a zatim ponovo 1972. godine. Demonstranti su &quot;prigovarali na njegovo korištenje seksističkih priča o 'vozačicama' i ženama bez pojma u njegovim predavanjima.&quot;&lt;ref&gt;Lipman, Julia C. (March 5, 1999). [http://tech.mit.edu/V119/N10/col10lipman.10c.html &quot;Finding the Real Feynman&quot;]. The Tech.&lt;/ref&gt; Feynman se prisjetio demonstranata koji su ušli u salu i demonstrirali pred predavanje koje je trebao održati u San Franciscu, nazivajući ga &quot;seksističkom svinjom&quot;. Kasnije se osvrnuo na incident tvrdeći da ga je to potaknulo da se obrati demonstrantima, rekavši da &quot;žene zaista pate od predrasuda i diskriminacije u fizici, a vaše prisustvo ovdje danas služi da nas podsjeti na ove poteškoće i potrebu da ih otklonimo&quot;.

U svojim memoarima iz 1985. godine, &quot;Sigurno se šalite, gospodine Feynman!&quot;, prisjetio se održavanja sastanaka u striptiz klubovima, zapošljavanja studentice kao golog modela dok je učila [[Crtež|crtanje]] tokom svog boravka na Caltechu i pretvaranja da je student kako bi prevario mlađe žene da spavaju s njim.&lt;ref&gt;Feynman, Richard P.; Leighton, Ralph; Hutchings, Edward (1985). &quot;Surely you're joking, Mr. Feynman!&quot;: adventures of a curious character. New York: W.W. Norton. ISBN 978-0-393-01921-6.&lt;/ref&gt;

=== Fizika ===
Na Caltechu, Feynman je istraživao fiziku [[superfluid]]nosti pothlađenog tekućeg helijuma, gdje helijum izgleda pokazuje potpuni nedostatak [[viskoznost]]i kada teče. Feynman je pružio kvantno-mehaničko objašnjenje za teoriju superfluidnosti sovjetskog fizičara [[Lev Landau|Leva Landaua]]. Primjena Schrödingerove jednačine na problem pokazala je da superfluid pokazuje kvantno mehaničko ponašanje koje se može uočiti na makroskopskoj skali. Ovo je pomoglo s problemom [[superprovodljivost]]i, ali konačno rješenje je izmicalo Feynmanu. Problem je riješen je BCS teorijom superprovodljivosti, koju su predložili [[John Bardeen]], Leon Neil Cooper i John Robert Schrieffer 1957. godine.

[[Datoteka:RichardFeynman-PaineMansionWoods1984 copyrightTamikoThiel bw.jpg|alt=Feynman standing among trees|thumb|lijevo|Feynman na imanju Robert Treat Paine u Walthamu, Massachusetts, 1984. godine]]
Feynman, inspirisan željom da kvantizuje Wheeler-Feynmanovu teoriju apsorbera iz elektrodinamike, postavio je temelje za formulaciju putnog integrala i Feynmanove dijagrame.

Sa [[Murray Gell-Mann|Murrayem Gell-Mannom]], Feynman je razvio model slabog raspada, koji je pokazao da je strujno sprezanje u procesu kombinacija vektorskih i aksijalnih struja (primjer slabog raspada je raspad neutrona na elektron, proton i antineutrino). Iako su E. C. George Sudarshan i Robert Marshak razvili teoriju gotovo istovremeno, Feynmanova saradnja sa Gell-Mannom smatrana je ključnom jer je [[slaba interakcija]] bila uredno opisana vektorskim i aksijalnim strujama. Tako je kombinovana teorija beta raspada [[Enrico Fermi|Enrica Fermija]] iz 1933. godine sa objašnjenjem kršenja pariteta.

Feynman je pokušao da objasni, tzv. partonski model, [[Jaka interakcija|jake interakcije]] koje upravljaju raspršenjem nukleona. Partonski model se pojavio kao dopuna kvarkovskom modelu koji je razvio Gell-Mann. Veza između dva modela bila je nejasna; Gell-Mann je Feynmanove partone podrugljivo nazivao &quot;navlakama&quot;. Sredinom 1960-ih, fizičari su vjerovali da su kvarkovi samo knjigovodstveni uređaj za brojeve simetrije, a ne stvarne čestice; statistika omega-minus čestice, ako bi se interpretirala kao tri identična čudna kvarka povezana zajedno, činila bi se nemogućom ako bi kvarkovi bili stvarni.

Eksperimenti dubokog neelastičnog raspršenja u [[Stenfordski linearni akcelerator SLAC|Nacionalnoj akceleratorskoj laboratoriji SLAC]] (ranije nazvanoj Stenfordski linearni akcelerator) krajem 1960-ih pokazali su da nukleoni ([[proton]]i i [[neutron]]i) sadrže čestice nalik tačkama koje raspršuju elektrone. Bilo je prirodno identificirati ih s [[kvark]]ovima, ali Feynmanov partonski model pokušao je interpretirati eksperimentalne podatke na način koji nije uvodio dodatne hipoteze. Na primjer, podaci su pokazali da oko 45% energetskog momenta nose električno neutralne čestice u [[nukleon]]u. Ove električno neutralne čestice se sada smatraju [[gluon]]ima koji nose sile između kvarkova, a njihov trovrijednosni kvantni broj boje rješava problem omega-minus. Feynman nije osporavao model kvarka; na primjer, kada je peti kvark otkriven 1977. godine, Feynman je odmah svojim studentima ukazao da otkriće implicira postojanje šestog kvarka, koji je otkriven u deceniji nakon njegove smrti.

Nakon uspjeha [[Kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]], Feynman se okrenuo kvantnoj gravitaciji. Po analogiji s [[foton]]om, koji ima spin 1, istraživao je posljedice slobodnog bezmasenog polja spina 2 i izveo [[Einsteinova jednačina polja|Einsteinovu jednačinu polja]] opće relativnosti, ali malo više od toga. Računarski uređaj koji je Feynman tada otkrio za gravitaciju, &quot;duhovi&quot;, koji su &quot;čestice&quot; u unutrašnjosti njegovih dijagrama koje imaju &quot;pogrešnu&quot; vezu između spina i statistike, pokazali su se neprocjenjivim u objašnjavanju ponašanja kvantnih čestica Yang-Millsovih teorija, na primjer, [[Kvantna hromodinamika|kvantne hromodinamike]] i [[Elektroslaba teorija|elektroslabe teorije]]. Radio je na sve četiri [[fundamentalne interakcije]] (Fundamentalne sile) prirode: [[Elektromagnetizam|elektromagnetnoj]], [[Slaba interakcija|slaboj sili]], [[Jaka interakcija|jakoj sili]] i gravitaciji. John i Mary Gribbin u svojoj knjizi o Feynmanu navode da &quot;Niko drugi nije dao tako utjecajan doprinos istraživanju sve četiri interakcije&quot;.

Djelimično kao način da se publicira napredak u fizici, Feynman je ponudio nagrade od 1.000 dolara za dva svoja izazova u nanotehnologiji; od kojih je jedan savladao William McLellan, a drugi Tom Newman.

Feynman je također bio zainteresiran za odnos između fizike i računarstva. Također je bio jedan od prvih naučnika koji je zamislio mogućnost kvantnih računara.&lt;ref&gt;Nielsen, Michael A.; Chuang, Isaac L. (2010). Quantum Computation and Quantum Information (10th anniversary ed.). Cambridge: Cambridge University Press. p. 7. ISBN 978-1-107-00217-3. OCLC 844974180.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; Rieffel, Eleanor G.; Polak, Wolfgang H. (March 4, 2011). Quantum Computing: A Gentle Introduction. MIT Press. p. 44. ISBN 978-0-262-01506-6.&lt;/ref&gt; Osamdesetih godina prošlog stoljeća počeo je provoditi ljeta radeći u Thinking Machines Corporation, pomažući u izgradnji nekih od prvih paralelnih superračunara i razmatrajući konstrukciju [[Kvantno računarstvo|kvantnih računara]].&lt;ref&gt;Feynman, Richard (1982). &quot;Simulating Physics with Computers&quot;. International Journal of Theoretical Physics. 21 (6–7): 467–488. Bibcode:1982IJTP...21..467F. CiteSeerX 10.1.1.45.9310. doi:10.1007/BF02650179. S2CID 124545445.&lt;/ref&gt;

Između 1984. i 1986. godine razvio je varijacijsku metodu za približno izračunavanje integrala puta, što je dovelo do moćne metode pretvaranja divergentnih perturbacijskih ekspanzija u konvergentne ekspanzije jakog sprezanja (varijacijska teorija perturbacija) i, kao posljedice toga, do najtačnijeg određivanja&lt;ref&gt;Kleinert, Hagen (1999). &quot;Specific heat of liquid helium in zero gravity very near the lambda point&quot;. Physical Review D. 60 (8) 085001. arXiv:hep-th/9812197. Bibcode:1999PhRvD..60h5001K. doi:10.1103/PhysRevD.60.085001. S2CID 117436273.&lt;/ref&gt; kritičnih eksponenata izmjerenih u satelitskim eksperimentima.&lt;ref&gt; Lipa, J. A.; Nissen, J.; Stricker, D.; Swanson, D.; Chui, T. (2003). &quot;Specific heat of liquid helium in zero gravity very near the lambda point&quot;. Physical Review B. 68 (17) 174518. arXiv:cond-mat/0310163. Bibcode:2003PhRvB..68q4518L. doi:10.1103/PhysRevB.68.174518. S2CID 55646571.&lt;/ref&gt; Na Caltechu je jednom na svojoj tabli napisao &quot;Ono što ne mogu stvoriti, ne razumijem&quot;.&lt;ref&gt;Way, Michael (2017). &quot;What I cannot create, I do not understand&quot;. Journal of Cell Science. 130 (18): 2941–2942. doi:10.1242/jcs.209791. ISSN 1477-9137. PMID 28916552. S2CID 36379246.&lt;/ref&gt;

=== Mašinska tehnologija ===
[[Datoteka:Protein translation.gif|thumb|270px|Feynmanova vizija medicinske upotrebe nanotehnologije &quot;gutanjem doktora&quot; mogla bi se djelimično ostvariti ribosomom, koji funkcioniše kao biološka mašina. Takva dinamika proteinskih domena sada se može vidjeti tek neutronskom spin eho spektroskopijom.]] 
Feynman je proučavao ideje [[John von Neumann|Johna von Neumanna]] dok je istraživao kvantnu teoriju polja. Njegovo najpoznatije predavanje na tu temu održano je 1959. godine na Kalifornijskom tehnološkom institutu, a objavljeno je godinu dana kasnije pod naslovom &quot;Ima puno mjesta na dnu&quot;. U ovom predavanju teoretizirao je o budućim mogućnostima dizajniranja minijaturiziranih mašina, koje bi mogle graditi manje kopije samih sebe. Ovo predavanje se često citira u tehničkoj literaturi o [[Mikrotehnika|mikrotehnologiji]] i [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]].&lt;ref&gt;Martin Ebers; Susana Navas, eds. (2020). Algorithms and Law. Cambridge University Press. pp. 5–6. ISBN 978-1-108-42482-0.&lt;/ref&gt;

Feynman je također sugerisao da bi, u principu, trebalo biti moguće napraviti nanoskalne mašine koje &quot;raspoređuju atome onako kako želimo&quot; i vrše hemijsku sintezu mehaničkom manipulacijom.

Također je predstavio mogućnost &quot;gutanja doktora&quot;, ideju koju je u eseju pripisao svom prijatelju i postdiplomcu Albertu Hibbsu. Ovaj koncept uključivao je izgradnju malog, [[Hirurgija|hirurškog]] [[robot]]a, koji bi djelovao unutar pacijentovog [[Organizam|organizma]].

=== Pedagogija ===
Početkom 1960-ih, Feynman je prihvatio zahtjev da &quot;uljepša&quot; nastavu studenata na Caltechu. Nakon tri godine posvećene tom zadatku, održao je niz predavanja koja su kasnije postala Feynmanova predavanja o fizici. Izvještaji o tome koliko su originalna predavanja bila uspješna se razlikuju. Feynmanov vlastiti predgovor, napisan neposredno nakon ispita na kojem su studenti loše prošli, bio je pomalo pesimističan. Njegove kolege David L. Goodstein i Gerry Neugebauer kasnije su rekli da je ciljana publika studenata prve godine smatrala materijal zastrašujućim, dok su ga stariji studenti i nastavnici smatrali inspirativnim, tako da je predavaonica ostala puna čak i kada su studenti prve godine odustajali. Nasuprot tome, fizičar Matthew Sands prisjetio se da je posjećenost studenata bila tipična za kurs sa obimnim predavanjima.&lt;ref&gt;Sands, Matthew (April 1, 2005). &quot;Capturing the Wisdom of Feynman&quot;. Physics Today. 58 (4): 49–55. Bibcode:2005PhT....58d..49S. doi:10.1063/1.1955479. ISSN 0031-9228.&lt;/ref&gt;

Pretvaranje predavanja u [[Knjiga|knjige]] zaokupljalo je Matthewa Sandsa i Roberta B. Leightona kao honorarne koautore nekoliko godina. Feynman je predložio da se na koricama knjige nalazi slika bubnja s matematičkim dijagramima o vibracijama nacrtanim na njemu, kako bi se ilustrirala primjena matematike u razumijevanju svijeta. Umjesto toga, izdavači su knjigama dali obične crvene korice, iako su u predgovor uključili sliku Feynmana kako svira bubnjeve. Iako knjige nisu usvojene od strane [[univerzitet]]a kao udžbenici, one se i dalje dobro prodaju jer pružaju duboko razumijevanje fizike.

Mnoga Feynmanova predavanja i razni razgovori pretvoreni su u druge knjige, uključujući Karakter fizičkog zakona, [[Kvantna elektrodinamika|QED]]: Čudna teorija svjetlosti i materije, Statistička mehanika, Predavanja o gravitaciji i Feynmanova predavanja o računarstvu.

Feynman je pisao o svojim iskustvima podučavanja studenata fizike u Brazilu. Navike učenja studenata i udžbenici na portugalskom jeziku bili su toliko lišeni bilo kakvog konteksta ili primjene informacija da, po Feynmanovom mišljenju, studenti uopće nisu učili fiziku. Na kraju godine, Feynman je pozvan da održi predavanje o svojim nastavnim iskustvima, i on je pristao da to učini, pod uslovom da može govoriti otvoreno, što je i učinio.

Feynman se protivio učenju napamet, ili pamćenju činjenica bez razmišljanja i primjene, kao i drugim metodama podučavanja koje su naglašavale formu iznad funkcije. Po njegovom mišljenju, jasno razmišljanje i jasna prezentacija bili su osnovni preduslovi za pažnju.

Godine 1964. služio je u Komisiji za nastavni plan i program države Kalifornije, koja je bila odgovorna za odobravanje udžbenika koje će koristiti škole u Kaliforniji. Zaključio je da su mnogi [[Matematika|matematički]] tekstovi pokrivali teme koje su bile korisne samo čistim matematičarima kao dio &quot;Nove matematike&quot;. Učenici osnovne škole učili su o skupovima, ali:
&lt;blockquote&gt;Možda će većinu ljudi koji su proučavali ove udžbenike iznenaditi kada otkriju da se simbol ∪ ili ∩ koji predstavlja uniju i presjek skupova, te posebna upotreba zagrada { } i tako dalje, sve te složene notacije za skupove koje su date u ovim knjigama, gotovo nikada ne pojavljuju ni u jednom spisu iz teorijske fizike, inženjerstva, poslovne [[Aritmetika|aritmetike]], računarskog dizajna ili drugih mjesta gdje se matematika koristi. Ne vidim potrebu ni razlog da se sve ovo objašnjava ili uči u školi. To nije koristan način izražavanja. To nije uvjerljiv i jednostavan način. Tvrdi se da je precizan, ali u koju svrhu precizan?&lt;ref&gt;Feynman, Richard P. (March 1965). &quot;New Textbooks for the &quot;New&quot; Mathematics&quot; (PDF). Engineering and Science. 28 (6). California Institute of Technology: 9–15. ISSN 0013-7812.&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

U aprilu 1966. godine, Feynman je održao govor Nacionalnom udruženju nastavnika prirodnih nauka, u kojem je predložio kako bi se [[student]]i mogli natjerati da razmišljaju kao naučnici, da budu otvorenog uma i znatiželjni. Tokom predavanja, dao je definiciju nauke, za koju je rekao da se odvijala u nekoliko faza. Evolucija inteligentnog života na planeti Zemlji - stvorenja poput mačaka koja se igraju i uče iz iskustva. Evolucija ljudi, koji su počeli koristiti jezik za prenošenje znanja s jedne osobe na drugu, tako da se znanje ne gubi kada osoba umre. Nažalost, netačno znanje se moglo prenijeti kao i tačno znanje, pa je bio potreban još jedan korak. [[Galileo Galilei|Galileo]] i drugi su počeli sumnjati u istinitost onoga što je prenošeno i istraživati ​​ab initio, iz iskustva, kakva je prava situacija - to je bila nauka.

Godine 1974., Feynman je održao govor na dodjeli diploma na Caltechu na temu nauke o kargo kultu, koja ima privid [[Nauka|nauke]], ali je samo pseudoznanost zbog nedostatka &quot;vrste naučnog integriteta, principa naučnog mišljenja koji odgovara vrsti potpune iskrenosti&quot; od strane naučnika. Poučio je diplomce da &quot;Prvi princip je da ne smijete zavaravati sebe - a vi ste najlakša osoba za prevariti. Dakle, morate biti vrlo oprezni u vezi s tim. Nakon što niste prevarili sebe, lako je ne prevariti druge naučnike. Nakon toga samo morate biti iskreni na konvencionalan način.&quot;&lt;ref&gt;Feynman, Richard P. (June 1974). &quot;Cargo Cult Science&quot; (PDF). Engineering and Science. 37 (7). California Institute of Technology: 10–13. ISSN 0013-7812. Retrieved June 10, 2023.&lt;/ref&gt;

Feynman je bio [[Doktor (titula)|doktorski mentor]] 30 studenata.&lt;ref&gt;Van Kortryk, T. (May 2017). &quot;The doctoral students of Richard Feynman&quot;. Physics Today (5) 12179. arXiv:1801.04574. Bibcode:2017PhT..2017e2179.. doi:10.1063/PT.5.9100. S2CID 119088526.&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
[[Datoteka:Richard P. Feynman’s Grave.jpg|thumb|Grob Richarda P. i Gweneth M. Feynmana]]
Godine 1978. Feynman je potražio medicinsku pomoć zbog bolova u trbuhu i dijagnosticiran mu je liposarkom, rijedak oblik raka. Hirurzi su uklonili &quot;vrlo veliki&quot; tumor koji je zdrobio jedan bubreg i [[Slezena|slezenu]]. Godine 1986. ljekari su otkrili još jedan rak, Waldenströmovu makroglobulinemiju. Daljnje operacije su izvršene u oktobru 1986. i oktobru 1987. Ponovo je hospitaliziran u Medicinskom centru UCLA 3. februara 1988. Ruptura čira na dvanaestopalačnom crijevu uzrokovala je zatajenje [[bubreg]]a, ali on je odbio [[Dijaliza|dijalizu]] koja bi mu mogla produžiti život za nekoliko mjeseci. Feynmanova supruga Gweneth, sestra Joan i rođakinja Frances Lewine pazile su na njega tokom posljednjih dana njegovog života sve do njegove smrti 15. februara 1988. u 69. godini života.

Kada se Feynman bližio smrti, pitao je svog prijatelja i kolegu Dannyja Hillisa zašto Hillis izgleda tako tužno. Hillis je odgovorio da misli da će Feynman uskoro umrijeti. Hillis citira Feynmanov odgovor:
&lt;blockquote&gt;„Da“, uzdahnuo je, „i mene to ponekad nervira. Ali ne toliko koliko misliš. [...] Kada ostariš kao ja, počneš shvatati da si većinu dobrih stvari koje znaš ionako ispričao drugim ljudima.“&lt;/blockquote&gt;&lt;ref&gt;Hillis, W. Daniel (1989). &quot;Richard Feynman and The Connection Machine&quot;. Physics Today. 42 (2). American Institute of Physics: 78–83. Bibcode:1989PhT....42b..78H. doi:10.1063/1.881196. ISSN 0031-9228 – via The Long Now. Hillis on his conversation with Feynman about his dying.&lt;/ref&gt;

Pred kraj života, Feynman je pokušao posjetiti Tuvansku Autonomnu Sovjetsku Socijalističku Republiku (ASSR) u Sovjetskom Savezu, san koji nije realizovan zbog birokratskih problema Hladnog rata. Pismo sovjetske vlade kojim se odobrava putovanje primljeno je tek dan nakon njegove smrti. Njegova kćerka Michelle kasnije je otputovala na to mjesto.

Sahranjen je na groblju i mauzoleju Mountain View u Altadeni, Kalifornija.

== Popularna kultura ==
[[Datoteka:Richard-Feynman-bust-NTHU-campus.jpg|alt=A bronze bust with flowers next to it, resting on a stone base|thumb|upright=0.7|Feynmanova bista unutar kampusa Nacionalnog univerziteta Tsing Hua, Tajvan]]
Aspekti Feynmanovog života prikazani su u raznim medijima. Portretirao ga je glumac Matthew Broderick u biografskom filmu Infinity iz 1996. godine.&lt;ref&gt;Holden, Stephen (October 4, 1996). [https://www.nytimes.com/1996/10/04/movies/a-man-a-woman-and-an-atomic-bomb.html &quot;A Man, a Woman and an Atomic Bomb&quot;]. The New York Times.&lt;/ref&gt; [[Glumac]] Alan Alda angažovao je dramskog pisca Petera Parnella da napiše predstavu s dva lika o izmišljenom danu u Feynmanovom životu, smještenom dvije godine prije Feynmanove smrti. Predstava QED, premijerno je izvedena u Mark Taper Forumu u Los Angelesu 2001. godine, a kasnije je predstavljena u Vivian Beaumont Theatreu na [[Broadway]]u, a u obje produkcije Alda je glumio Richarda Feynmana. Real Time Opera je premijerno izvela svoju operu Feynman na Festivalu kamerne muzike Norfolk (Connecticut) u junu 2005. godine. Godine 2011. Feynman je bio tema biografskog grafičkog romana pod nazivom jednostavno Feynman, koji je napisao Jim Ottaviani, a ilustrovao Leland Myrick. Godine 2013, Feynmanovu ulogu u Rogersovoj komisiji dramatizirao je [[BBC]] u filmu The Challenger (američki naslov: The Challenger Disaster), s Williamom Hurtom u ulozi Feynmana. Godine 2016. Oscar Isaac je javno pročitao Feynmanovo ljubavno pismo pokojnoj Arline iz 1946. godine. U američkom filmu Oppenheimer iz 2023. godine, u režiji Christophera Nolana, a zasnovanom na Američkom Prometeju, Feynmana glumi glumac Jack Quaid.&lt;ref&gt;[https://www.vanityfair.com/hollywood/photos/2023/07/oppenheimer-cast-actors-vs-real-people &quot;The Cast of 'Oppenheimer' and the Real People They Play&quot;]. Vanity Fair. July 20, 2023.&lt;/ref&gt;

==Bibliografija==
===Odabrani naučni radovi===
*{{cite book|title=Selected Papers of Richard Feynman: With Commentary|first=Richard P.|last=Feynman|editor=Laurie M. Brown|publisher=World Scientific|series=20th Century Physics|year=2000|isbn=978-9810241315|url=https://archive.org/details/selectedpapersof0000feyn}}
*{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|title=The Principle of Least Action in Quantum Mechanics|year=1942|series=Ph.D. Dissertation, Princeton University|publisher=World Scientific (with title &quot;Feynman's Thesis: a New Approach to Quantum Theory&quot;)|publication-date=2005|editor=Laurie M. Brown|isbn=978-9812563804|url=https://archive.org/details/feynmansthesisne00feyn_0}}
*{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Interaction with the Absorber as the Mechanism of Radiation|journal=  [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 17|pages=157–181|year=1945|doi=10.1103/RevModPhys.17.157|bibcode = 1945RvMP...17..157W|issue=2–3 }}
*{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|osti=4341197|title=A Theorem and its Application to Finite Tampers|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}}
*{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Thomas A. Welton|first2=T. A.|last2= Welton|osti=4381097|title=Neutron Diffusion in a Space Lattice of Fissionable and Absorbing Materials|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}}
*{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Nicholas Metropolis|last2=Metropolis|first2= N.|author3-link=Edward Teller|first3=E.|last3= Teller|osti=4417654|title=Equations of State of Elements Based on the Generalized Fermi-Thomas Theory|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1947}}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-time approach to non-relativistic quantum mechanics|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 20|pages= 367–387|year=1948a|doi=10.1103/RevModPhys.20.367|bibcode = 1948RvMP...20..367F|issue=2 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= Relativistic Cut-Off for Quantum Electrodynamics|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1948-11-15_74_10/page/1430|journal=[[Physical Review]]|volume= 74|pages=1430–1438|year=1948b|doi=10.1103/PhysRev.74.1430|bibcode = 1948PhRv...74.1430F|issue=10 }}
*{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Classical Electrodynamics in Terms of Direct Interparticle Action|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 21|pages=425–433|year=1949|doi=10.1103/RevModPhys.21.425|bibcode = 1949RvMP...21..425W|issue=3 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The theory of positrons|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1949-09-15_76_6/page/749|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages= 749–759|year=1949|doi=10.1103/PhysRev.76.749|bibcode = 1949PhRv...76..749F|issue=6 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-Time Approach to Quantum Electrodynamic|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1949-09-15_76_6/page/769|journal=[[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages=769–789|year=1949b|doi=10.1103/PhysRev.76.769|bibcode = 1949PhRv...76..769F|issue=6 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Mathematical formulation of the quantum theory of electromagnetic interaction|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1950-11-01_80_3/page/440|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 80|pages= 440–457|year=1950|doi=10.1103/PhysRev.80.440|bibcode = 1950PhRv...80..440F|issue=3 }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= An Operator Calculus Having Applications in Quantum Electrodynamics|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 84|pages=108–128|year=1951|doi=10.1103/PhysRev.84.108|bibcode = 1951PhRv...84..108F }}
*{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The λ-Transition in Liquid Helium|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1953-06-15_90_6/page/1116|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 90|pages=1116–1117|year=1953|doi=10.1103/PhysRev.90.1116.2|bibcode = 1953PhRv...90.1116F|issue=6 }}
*{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Frederic de Hoffmann|last2=de Hoffmann|first2= F.|author3-link=Robert Serber|last3=Serber|first3=R.|osti=4354998|title=Dispersion of the Neutron Emission in U235 Fission|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1955}}
*{{cite journal|pmid = 17774518|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=24. 2. 1956|year=1956|title=Science and the Open Channel
|url = https://archive.org/details/sim_science_1956-02-24_123_3191/page/n1|volume=123|issue=3191|periodical=[[Science (journal)|Science]]|page=307|doi = 10.1126/science.123.3191.307|bibcode = 1956Sci...123..307F }}
*{{cite journal|first1=M.|last1=Cohen| first2=Richard P.|last2= Feynman|title=Theory of Inelastic Scattering of Cold Neutrons from Liquid Helium|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 107|pages=13–24|year=1957|doi=10.1103/PhysRev.107.13|bibcode = 1957PhRv..107...13C }}
*{{cite journal|first1=Richard P.|last1=Feynman|first2= F. L.|last2= Vernon|first3= R.W.|last3=Hellwarth|title=Geometric representation of the Schrödinger equation for solving maser equations|journal=J. Appl. Phys|year=1957|doi=10.1063/1.1722572|volume=28|page=49|bibcode = 1957JAP....28...49F }}
*{{cite web|last=Feynman|first=Richard P.|url=http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|title=Plenty of Room at the Bottom|publisher=Presentation to American Physical Society|year=1959|access-date=2. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100211190050/http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|archive-date=11. 2. 2010|url-status=dead}}
*{{cite journal|pmid = 13889186|last1=Edgar|first1=R. S.|last2=Feynman|first2=Richard P.|last3=Klein|first3=S.|last4=Lielausis|first4=I.
|publication-date=februar 1962|year=1962|title=Mapping experiments with r mutants of bacteriophage T4D
|volume=47|periodical=[[Genetics (journal)|Genetics]]|pages=179–86|last5 = Steinberg|first5 = CM|pmc = 1210321}}
*{{cite journal|pmid = 17791121|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=12. 8. 1966|year=1966
|title=The Development of the Space-Time View of Quantum Electrodynamics
|url = https://archive.org/details/sim_science_1966-08-12_153_3737/page/698|volume=153|issue=3737|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=699–708|doi = 10.1126/science.153.3737.699|bibcode = 1966Sci...153..699F }}
*{{cite journal|pmid = 17778830|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=15. 2. 1974|year=1974a|title=Structure of the proton
|url = https://archive.org/details/sim_science_1974-02-15_183_4125/page/601|volume=183|issue=4125|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=601–610|doi = 10.1126/science.183.4125.601|bibcode = 1974Sci...183..601F }}
*{{cite journal|url=http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|format=PDF|title=Cargo Cult Science|author=Feynman, Richard P.|journal=Engineering and Science|volume=37|issue=7|year=1974|access-date=2. 8. 2011|archive-date=4. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090304000024/http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|url-status=dead}}
*{{cite journal|pmid = 9897894|last=Feynman|first=Richard P.|last2=Kleinert|first2=Hagen|author2-link=Hagen Kleinert|publication-date=decembar 1986|year=1986|title=Effective classical partition functions|volume=34|issue=6|periodical=Phys. Rev., A|pages=5080–5084|doi = 10.1103/PhysRevA.34.5080|bibcode = 1986PhRvA..34.5080F }}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* http://www.feynmanlectures.caltech.edu/ Feynman-ova predavanja na Caltech-u

{{Richard Feynman}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{stub-nobel}}

{{DEFAULTSORT:Feynman, Richard}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Rođeni 1918.]]
[[Kategorija:Umrli 1988.]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Kvantni fizičari]]
[[Kategorija:Eksperimentalni fizičari]]
[[Kategorija:Richard Feynman| ]]
[[Kategorija:Jevreji]]
[[Kategorija:Biografije, New York]]
[[Kategorija:Američki teorijski fizičari]]</text>
      <sha1>0wivp3lzjf1mlpj2cpdi9g3jzjh95l7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velika Viktorijina pustinja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>57110</id>
    <revision>
      <id>3916689</id>
      <parentid>3626478</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T06:33:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1744" sha1="sdtkty93lewn2lcvqwh6pv6m555jsnx" xml:space="preserve">[[Datoteka:IBRA 6.1 Great Victoria Desert.png|mini|Velika Viktorijina pustinja]]
'''Velika Viktorijina pustinja'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Great-Victoria-Desert|title=Great Victoria Desert {{!}} Plants, Animals, &amp; Facts {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-06-16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.outback-australia-travel-secrets.com/great-victoria-desert.html|title=Great Victoria Desert, Australia - The Largest Desert In Australia|website=www.outback-australia-travel-secrets.com|access-date=2024-06-16}}&lt;/ref&gt; se nalazi u južnom dijelu centralne [[Australija|Australije]], između planina Musgrav i Peterman na istoku i Robinson gorja na zapadu. Na jugu ova pustinja prelazi u vapnenačku ravnicu [[Nullarbor]].

[[Pustinja]] se izdiže iznad razine mora od oko 200 m na jugu do 700 m na sjeveru. Ova pustinja je pješčana s mnogo malih dina koje se zakonomjerno nižu jedna za drugom. Predjeli pješčanih pustinja smjenjuju se s jezerskim depresijama i zaslanjenim pustinjama. Na istoku se Velika Viktorijina pustinja spaja s pustinjama prostrane depresije jezera Eyre. Zapadni dio predstavljen je ravnicom sa slabim pokrivačem eolskog pijeska.

Prosječna godišnja količina padavina u Velikoj Viktorijinoj pustinji je 200-250 mm.

Tlo i biljni svijet imaju veoma sličan karakter kao i [[Velika pješčana pustinja]].
{{Commonscat|Deserts of Australia}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://dopa-explorer.jrc.ec.europa.eu/ecoregion/11305 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241211004247/https://dopa-explorer.jrc.ec.europa.eu/ecoregion/11305 |date=11. 12. 2024 }}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Pustinje u Australiji]]</text>
      <sha1>sdtkty93lewn2lcvqwh6pv6m555jsnx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vezuv</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59955</id>
    <revision>
      <id>3916690</id>
      <parentid>3838446</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T07:01:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4640" sha1="pa2doycxx3rd7tllpldidm9hc7fy2dt" xml:space="preserve">{{Infobox mountain
| name = Vezuv
| other_name = Monte Vesuvio
| photo = Vesuvius from Pompeii (hires version 2 scaled).png
| photo_caption = &lt;small&gt;Vezuv gleda od ruševina Pompeja&lt;/small&gt;
| elevation = 1281
| elevation_ref =
| prominence = 
| location = [[Napulj (pokrajina)]], Italy
| map = Italy | region_code= IT
| lat_d = 40 | lat_m = 49 | lat_s = | lat_NS = N
| long_d= 14 | long_m= 26 | long_s= | long_EW= E
| coordinates_ref =
| topo =
| type = [[Somma volcano]]
| age = 25,000 godina
| age_volcano = ''c.'' 17,000 godina
| volcanic_arc/belt = [[Campanian volcanic arc]]
| last_eruption = 1944
| first_ascent =
| easiest_route = pješke
}}
[[Datoteka:Napoli - Maschio Angioino - 202209302342 3.jpg|mini|desno|Napulj i Vezuv]]

'''Vezuv''' je [[stratovulkan]] u [[Italija|Italiji]], smješten u [[Napuljski zaliv|Napuljskom zalivu]] oko 9 km istočno od [[Napulj]]a i u neposrednoj blizini obale. Jedan je od nekoliko vulkana koji zajedno kreiraju Kampanijsko vulkansko područje. Vezuv se sastoji od velike vulkanske kupe, djelimično okružene stepenastim okvirom, prouzrokovano kolapsom više strukture.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parconazionaledelvesuvio.it/en/the-volcano/|title=The Volcano A History of 400.000 Years {{!}} Vesuvius National Park|website=Parco Nazionale del Vesuvio|language=en-US|access-date=2026-04-30|archive-date=15. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260515045947/https://www.parconazionaledelvesuvio.it/en/the-volcano/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Vezuv je najpoznati po svojoj erupciji 79. godine, što je dovelo do uništenja Rimskih gradova [[Pompeji|Pompeja]], Herculaneuma i nekoliko drugih. Erupcija je izbacila oblake kamenja, vulkanskog pepela i pare do visine od 22 km, lave i smrvljenog vulkanskog kamena u količini od 1,5 miliona tona po sekundi, otpuštajući nekoliko hiljada puta više termičke energije od bombardiranja [[Nagasaki|Nagasakija]] i [[Hiroshima|Hirošime]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Mount Vesuvius {{!}} Science {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-04-30}}&lt;/ref&gt; Pretpostavlja se da je od posljedica umrlo preko 15.000 ljudi. Jedino sačuvano svjedočenje je ono Plinija mlađeg u vidu dva pisma historičaru [[Tacticus|Tacticusu]]. Vezuv je eruptirao mnogo puta od tada, i jedini je vulkan na evropskom kontinentu koji je je eruptirao u zadnjih stotinu godina. Posljednja erupcija se dogodila 1944. godine i obilježena je eruptivnom i eksplozivnom aktivnošću niske energije. Poginula je 21 osoba, a gradovi San Sebastiano al Vesuvio i Massa di Somma djelimično su uništeni. Od tada je vulkan u stanju mirovanja, a karakterizira ga fumarolna aktivnost unutar kratera i nizak stepen [[Zemljotres|seizmičnosti]]. Trenutno nema pojava koje bi ukazivale na skoru pojavu eruptivne aktivnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iononrischio.gov.it/en/get-ready/volcanoes/vesuvius/what-know/|title=What to know - Vesuvius|website=www.iononrischio.gov.it|access-date=2026-04-30}}&lt;/ref&gt; Danas se smatara jednim od najopasnijih vulkana jer u njegovoj neposrednoj blizini živi preko tri miliona ljudi. 

== Geologija ==
Vezuv je jedan od niza vulkana koji su nepravilno raspoređeni širom regije Mediterana, od južne [[Grčka|Grčke]] prema srednjoj i južnoj Italiji, pa sve do [[Sicilija|Sicilije]] i njenih obližnjih ostrva. Najpoznatiji grčki vulkan, a danas ugašen, jeste ostrvo-ostatak kratera Santorini (ili ''Thera''), čija se erupcija ponekad smatra uzrokom uništenja minojske [[Kreta|Krete]]. Osim Vezuva, najpoznatiji italijanski vulkani, od kojih je većina nedavno aktivno, jesu [[Etna]] na Siciliji, te još dva vulkana na Eolskim ostrvima: [[Vulkano|Vulcano]] (po kojem su svi drugi vulkani dobili ime) i [[Stromboli]], koji neprekidno eruptira već više od 2.500 godina. [[Geologija|Geolozi]] objašnjavaju ovaj mediteranski niz vulkana pomoću teorije tektonike ploča. Po teoriji, [[Afrička ploča]] se polako kreće prema sjeveru, time se sudarajući sa [[Evropska ploča|Evropskom pločom]] i podvlačeći se pod nju. Njen prednji rub tone ispod Evropske ploče i na kraju se topi, stvarajući velike nakupine rastopljene stijene koje se na nazivaju [[magma]]. kOne se kasnije uzdižu i ispoljavaju kao vulkani. Ovaj nivo razumijevanja nastanka vulkana zastupljen je tek oko 1970. godine, kada je teorija tektonike ploča postala prihvaćena.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;


[[Kategorija:Vulkani u Italiji]]
[[Kategorija:VEI-6 vulkani]]
[[Kategorija:Planine u Italiji]]
[[Kategorija:Stratovulkani]]
[[Kategorija:Aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Subdukcijski vulkani]]</text>
      <sha1>pa2doycxx3rd7tllpldidm9hc7fy2dt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Uvorići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62856</id>
    <revision>
      <id>3916687</id>
      <parentid>3851618</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T05:58:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916687</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7809" sha1="h1c6sc3y2d7g6j1c6hhv4rcqq9v90pb" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Uvorići
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.0142
| dužina_stepeni               = 18.1865
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 929
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 158216&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Uvorići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Uvorići''' su [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Grad Visoko|Grada Visokog]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013. godine]], u naselju je živjelo 929 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=19800&amp;show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Uvorići se nalaze na području visočkog kraja, u administrativnim granicama Grada Visokog.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/Sifarnik_op_nas_mj.pdf|title=Šifarnik općina/naseljenih mjesta Federacije Bosne i Hercegovine|website=Federalni zavod za statistiku|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Naselje je povezano lokalnim putnim pravcem Uvorići–Trnovci, na kojem su 2021. izvođeni radovi rekonstrukcije i asfaltiranja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/pocela-rekonstrukcija-i-asfaltiranje-dijela-puta-uvorici-trnovci/|title=Počela rekonstrukcija i asfaltiranje dijela puta Uvorići – Trnovci|date=3. 11. 2021|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Na području Visokog evidentiran je veći broj srednjovjekovnih nekropola sa [[Stećak|stećcima]], među kojima se u službenom pregledu kulturno-historijskog naslijeđa navode i Uvorići.&lt;ref name=&quot;HistorijskiOsvrt&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/posjetite-grad/kulturno-historijsko-naslijedje/historijski-osvrt/|title=Historijski osvrt|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U stručnim radovima lokalitet ''Kadinjača'' u Uvorićima navodi se kao jedna od visočkih nekropola stećaka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/126434337/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_3|title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 3|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|title=Dženeta Lepić (diplomski rad o nekropolama stećaka na području Visokog)|website=Univerzitet u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=15. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260515132225/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2011. godine podnesena je peticija za zaštitu srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u naseljenom mjestu Uvorići, Visoko.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web-11.11.2022.pdf|title=Peticije|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U [[Osmansko carstvo|osmanskom periodu]] Uvorići su pripadali [[Visočka nahija|visočkoj nahiji]], koja je od druge polovine 15. stoljeća predstavljala važnu upravno-teritorijalnu oblast visočkog kraja.&lt;ref name=&quot;HistorijskiOsvrt&quot; /&gt; U osmanskim izvorima i historiografskoj literaturi Uvorići se navode među naseljima visočke nahije, a spominju se i majstori iz Uvorića i Kokoščića angažirani na građevinskim radovima na tvrđavi, uz određene poreske olakšice.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/download/447/pdf/1333|title=Hatidža Čar-Drnda: Demografsko kretanje, socijalni i konfesionalni sastav stanovništva u visočkoj nahiji|website=Prilozi za orijentalnu filologiju|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/8405577/Struktura_vojni%C4%8Dke_klase_u_15_i_po%C4%8Detkom_16_|title=Struktura vojničke klase u 15. i početkom 16. stoljeća s posebnim osvrtom na širenje islama u Bosni|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Uvorići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 158216
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 929
| g2013_bosnjaci           = 922
| g2013_bosanci            = 3
| g2013_muslimani          = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 895
| g1991_muslimani          = 884
| g1991_srbi               = 4
| g1981_ukupno             = 775
| g1981_muslimani          = 762
| g1981_srbi               = 11
| g1981_jugosloveni        = 2
| g1971_ukupno             = 694
| g1971_muslimani          = 684
| g1971_srbi               = 9
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>h1c6sc3y2d7g6j1c6hhv4rcqq9v90pb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zelenortska Ostrva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65374</id>
    <revision>
      <id>3916707</id>
      <parentid>3914097</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T09:50:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16014" sha1="72vfhxr8bthc53p4t8m98gtzusdzgxw" xml:space="preserve">{{Infokutija država|
izvorno_ime                    =República de Cabo Verde|
zvanično_ime                   =Zelenortska ostrva|
ime_genitiv                 =Zelenortskih ostrva|
zastava                        =Flag of Cape Verde (10-17).svg|
grb                            =Coat_of_arms_of_Cape_Verde.svg|
mapa                           =LocationCapeVerde.png|
službeni_jezik                 =[[Portugalski jezik|portugalski]] &lt;small&gt;(službeni)&lt;/small&gt; i devet [[Kreolski portugalski jezici|kreolskih portugalskih jezika]]|
glavni_grad                    =[[Praia]]|
vrsta_prve_vlasti              =Predsjednik|
vladar_prva_vlast              = [[José Maria Neves]]|
vrsta_druge_vlasti             =Predsjednik vlade|
vladar_druga_vlast             = [[Ulisses Correia e Silva]]|
po_površini_na_svijetu         =146.|
površina                       =4.033|
procenat_vode                  =~0|
po_broju_stanovnika_na_svijetu =164.|
stanovnika                     =483.628|
gustoća                        =123,7|
nezavisnost                    =Od [[Portugal]]a [[5. juni|5. juna]] [[1975]].|
valuta                         =[[Zelenortski eskudo]] (100 centava)|
vremenska_zona                 =[[UTC]] -1|
himna                          =&quot;[[Cântico da Liberdade]]&quot;|
internetski_nastavak           =[[.cv]]|
pozivni_broj                   =238|
|}}

'''Zelenortska Ostrva''' ili '''Zelenortska Republika''' ([[Portugalski jezik|portugalski]]: '''Cabo Verde''')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Cabo-Verde|title=Cabo Verde {{!}} History, Geography, &amp; Culture|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=10. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/capeverde/81431.htm|title=Cape Verde (03/07)|website=U.S. Department of State|access-date=5. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; su mala [[ostrvska država]] na [[arhipelag]]u u sjevernom dijelu [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]], oko 600&amp;nbsp;km od najzapadnijeg dijela [[Afrika|afričke]] obale. Površina ove otočne zemlje iznosi 4 033&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2.&lt;/sup&gt;

Portugalci su nenaseljena ostrva pronašli i kolonizirali u [[15. vijek]]u kada su postali glavni centar trgovine [[robovlasništvo|robovima]]. Portugalski naziv &quot;Cape Verde&quot; dolazi od najzapadnije tačke Afrike koja se danas nalazi u [[Senegal]]u.

== Etimologija ==
Zemlja je dobila ime po najzapadnijoj tački Afrike, poluostrvu ''[[Cap-Vert]]'', koja se danas nalazi na obali [[Senegal]]a.&lt;ref&gt;Lobban, [https://books.google.com/books?id=K8KA40g7vnQC&amp;pg=PA4 p. 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160125001356/https://books.google.com/books?id=K8KA40g7vnQC&amp;pg=PA4|date=25. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Ime &quot;''Cap-Vert''&quot; dolazi iz [[Portugalski jezik|portugalskog jezika]] &quot;Cabo Verde&quot; (&quot;zeleni rt&quot;), imena koje su portugalski istraživači dali [[rt]]u 1444. godine, nekoliko godina prije nego što su otkrili ostrva.

Dana 24. oktobra 2013., delegacija zemlje pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] obavijestila je da druge zemlje ne koriste više ime &quot;Zelenortska ostrva&quot; ili bilo koji drugi prijevod ''Cabo Verde-''a kao dio službenog naziva: sve zemlje trebaju poštovati i koristiti ime &quot;Republika Cabo Verde&quot; kao službeni naziv ove države.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nationalgeographic.com/adventure/article/131212-maps-cabo-verde-cartography-science-cape-verde-africa|title=Cape Verde Gets New Name: 5 Things to Know About How Maps Change|date=14. 12. 2013|website=Adventure|language=en|access-date=26. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.panapress.com/lang4-index.html|title=Panapress, notícias, análises e resenhas da atualidade africana – Site Oficial|website=Agência Panafricana de Notícias|language=pt|access-date=26. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; Govornici [[Engleski jezik|engleskog jezika]] koristili su naziv &quot;''Cape Verde''&quot; za arhipelag, a od [[nezavisnost]]i 1975. i za ovu zemlju. Godine 2013. [[vlada Zelenorskih Ostrva|vlada Zelenortskih Ostrva]] odlučila je da će ubuduće [[Portugalski jezik|portugalski]] naziv &quot;Cabo Verde&quot; upotrebljavati u službene svrhe, uključujući u [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]], čak i ako se drugačije izgovara i piše na engleskom jeziku.

== Historija ==

Zelenortska Ostrva bila su nenaseljena kad su ih Portugalci otkrili [[1456]]. godine i uključili u svoje [[Kolonija (politika)|kolonijalno]] carstvo. Zbog svog su položaja postali važna luka i značajno središte trgovine robovima.

Godine [[1975]]. ostrva su dobili nezavisnost zahvaljujući naporima Afričke stranke za nezavisnost Gvineje Bisau i Zelenortskih Ostrva. Poslije sticanja nezavisnosti ASNGZ je pokušala ujediniti Zelenortske Ostrva i [[Gvineja Bisau|Gvineju Bisau]] kontrolirajući vlade obje države, ali ovi su planovi 1980. propali. U Zelenortskoj Republici trenutno je na vlasti Afrička stranka za nezavisnost Zelenortskih Ostrva.

== Politika ==

Politički sastav funkcioniše prema ustavu iz [[1980]]. Izbori se održavaju za mjesto premijera i predsjednika koji se biraju na 5 godina.

== Geografija ==

Zelenortska Republika se sastoji od 10 većih i 8 manjih ostrva. Veća ostrva su:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worldatlas.com/maps/cape-verde|title=Cape Verde Maps &amp; Facts|date=13. 11. 2023|website=WorldAtlas|language=en-US|access-date=5. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

* Ilhas do Barlavento (sjeverna ostrvska grupa, [[ostrva zavjetrine]])
** [[Santo Antão]]
** [[São Vicente]]
** [[Santa Luzia]]
** [[São Nicolau]]
** [[Sal]]
** [[Boa Vista]]
* Ilhas do Sotovento (južna ostrvska grupa, [[ostrva privjetrine]])
** [[Maio]]
** [[Santiago]]
** [[Fogo]]
** Brava

Jedino nenaseljeno ostrvo je [[Santa Luzia]]. Danas je to prirodni rezervat. Sva ostrva su vulkanskog porijekla, a jedini aktivni vulkan se nalazi na ostrvu Fogo.

Zelenortska Ostrva su arhipelag vulkanskog porijekla smješten u centralnom dijelu Atlantskog okeana, približno 570 kilometara od obale zapadne Afrike. Ova zemlja je poznata po raznolikim pejzažima, koji se kreću od planinskih predjela do turističkih plaža. Ostrva imaju bogato kulturno naslijeđe pod uticajem portugalske kolonijalne historije i afričkih tradicija, što je rezultiralo jedinstvenim spojem jezika i umjetnosti.

Službeni jezik je portugalski, ali su u širokoj upotrebi i kreolski jezici, lokalno poznati kao &quot;''Kriolu''&quot;. Zelenortska Ostrva imaju stabilno političko okruženje i prepoznata su po demokratskom upravljanju, što ih čini jednom od razvijenijih zemalja u regiji. [[Ekonomija]] se u velikoj mjeri oslanja na [[turizam]] i [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Važnija manja ostrva su: [[ostrvo Branco]] i [[ostrvo Razo]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Cape Verde (Cabo Verde) {{!}} Social Sciences and Humanities {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=5. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Općine ==
[[Datoteka:Mindelo_portogrande.jpg|mini|Porto Grande – luka Mindelo, ostrvo São Vicente]]
[[Datoteka:Praia_aerialview.jpg|mini|Pogled na glavni grad Praiu]]

Zelenortska Republika je podijeljena na 17 općina:

* ostrvo Santo Antão:
** Paúl
** Porto Novo
** Ribeira Grande
* ostrvo São Vicente:
** São Vicente
* ostrvo Santa Luzia 
* ostrvo São Nicolau :
** São Nicolau
* ostrvo Sal:
** Sal
* ostrvo Boa Vista:
** Boa Vista
* ostrvo Maio:
** Maio
* ostrvo Santiago:
** Praia
** Santa Catarina
** Santa Cruz
** São Domingos
** São Miguel
** Tarrafal
* ostrvo Fogo:
** São Filipe
** Mosteiros
* ostrvo Brava:
** Brava

== Klima ==
&lt;table class=&quot;wikitable style1&quot; width=&quot;620&quot; border=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; id=&quot;Cape Verde Weather Chart&quot;&gt;&lt;caption&gt;&lt;/caption&gt;&lt;tr&gt;
    &lt;td width=&quot;183&quot;&gt;&lt;div align=&quot;left&quot;&gt;Godišnje vremensko stanje &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Temperature&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td width=&quot;203&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Količine padavina mm &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;Januar&lt;/td&gt;
    &lt;td width=&quot;108&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;75&amp;nbsp;°F&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td width=&quot;108&quot; class=&quot;style1&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;24&amp;nbsp;°C &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;5.3mm&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;Februar&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;75&amp;nbsp;°F&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td class=&quot;style1&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;24&amp;nbsp;°C&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;3.8mm&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;Mart&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;77&amp;nbsp;°F&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td class=&quot;style1&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;25&amp;nbsp;°C&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;1.3mm&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;April&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;77&amp;nbsp;°F&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td class=&quot;style1&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;25&amp;nbsp;°C&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;0.0mm&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;Maj&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;78&amp;nbsp;°F&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td class=&quot;style1&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;25&amp;nbsp;°C&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;0.0mm&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;Juni&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;79&amp;nbsp;°F&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td class=&quot;style1&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;26&amp;nbsp;°C&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;0.0mm&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;Juli&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;81&amp;nbsp;°F&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td class=&quot;style1&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;27&amp;nbsp;°C&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;0.8mm&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;Avgust&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;84&amp;nbsp;°F&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td class=&quot;style1&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;29&amp;nbsp;°C&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;14.1mm&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;Septembar&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;85&amp;nbsp;°F&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td class=&quot;style1&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;29&amp;nbsp;°C&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;33.6mm&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;Oktobar&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;83&amp;nbsp;°F&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td class=&quot;style1&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;29&amp;nbsp;°C&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;6.5mm&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;Novembar&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;81&amp;nbsp;°F&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td class=&quot;style1&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;27&amp;nbsp;°C&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;2.5mm&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;Decembar&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;77&amp;nbsp;°F&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td class=&quot;style1&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;25&amp;nbsp;°C&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;1.6mm&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;Zelenortska Ostrva imaju [[Tropska klima|tropsku]] polusušnu klimu koju karakterišu dva izražena godišnja doba: sušna sezona, koja traje od novembra do jula, i kišna sezona od augusta do oktobra. Količina padavina na ostrvima je mala i u prosjeku iznosi između 200 i 800 milimetara godišnje, uz značajne razlike zavisno od ostrva. Temperature ostaju relativno stabilne u toku cijele godine, pri čemu se prosječne maksimalne vrijednosti kreću od 25 [[°C]] do 30&amp;nbsp;°C. Preovladavajući sjeveroistočni [[pasati]] pružaju efekat hlađenja, čineći klimu generalno prijatnom za stanovnike zemlje, ali i posjetioce.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Cabo Verde - World Facts and Statistics|url=https://geofactbook.com/countries/cabo-verde|newspaper=Geo Factbook|access-date=5. 7. 2026|language=en|first=Geo|last=Factbook|archive-date=17. 2. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260217181258/https://geofactbook.com/countries/cabo-verde|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Ekonomija ==

Zelenortska Republika oskudijeva resursima. Suše su česte, tako da je nedostatak vode jedan od glavnih problema. Stanovništvo se bavi poljoprivredom na samo 4 ostrva, ali je slabo razvijena upravo zbog manjka vode i male količine padavina. BDP se uglavnom zasniva na uslužnim i ugostiteljskim poslovima. Zelenortska Ostrva surađuju s Portugalom na svim razinama privrede. Od devedestih godina doživjeli su značajan privredni napredak. Portugal predlaže uključenje Zelenortske Republike u EU. [[BDP]] je za 2004. procijenjen na 1.400 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Zelenortska Ostrva često su hvaljena kao primjer među afričkim zemljama zbog njihove stabilnosti i razvojnog rasta, uprkos nedostatku prirodnih resursa.  [[Barack Obama]] je 2013. godine rekao da su Zelenortska Ostrva &quot;stvarna priča o uspjehu&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://obamawhitehouse.archives.gov/photos-and-video/video/2013/03/28/president-obama-welcomes-african-leaders#transcript|title=Remarks by the President After Meeting with African Leaders|last=|first=|date=|website=Obama White House Archives|archiveurl=|archivedate=|url-status=live|accessdate=}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==

Većina stanovnika Zelenortskih Ostrva su doseljenici iz Portugala i potomci bivših afričkih robova. Veliki broj ljudi koji su porijeklom s ostrva žive u drugim zemljama: SAD-u (264.900), [[Portugal]]u (80.000), [[Angola|Angoli]] (45.000), [[São Tomé i Príncipe]]u, Senegalu, [[Francuska|Francuskoj]] i [[Holandija|Holandiji]].

Nešto veći od američke savezne države Rhode Island, Cabo Verde su 2024. godine imali 611.014 stanovnika. Dva glavna grada su  [[Praia]], smješten na otoku [[São Tiago (otok)|São Tiago]], s procijenjenom populacijom od oko 168.000 stanovnika (podaci sa popisa iz 2018.), te Mindelo na otoku [[São Vicente (otok)|São Vicente]]. Oko polovine stanovništva živi na otoku São Tiagu. Stanovnici Zelenortskih Otoka često emigriraju u [[Sjedinjene Američke Države]], Senegal i [[Evropa|Evropu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://africa.com/countries-of-africa/west-africa/cape-verde|title=Cape Verde — africa.com|last=Hosting|first=WebAcumen Software Development and|website=africa.com|language=en|access-date=5. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Glavne [[Etnička grupa|etničke grupe]] uključuju kreolsko stanovništvo, odnosno osobe mješovitog afričkog i portugalskog porijekla (71%), zatim osobe afričkog (28%) i evropskog (1%) porijekla. Iako je službeni jezik portugalski, mnogi stanovnici govore kreolskim dijalektom zasnovanim na starom portugalskom jeziku koji sadrži elemente afričkih i nekih evropskih jezika.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Kultura ==

Kultura Zelenortskih Ostrva ima portugalske i afričke korijene. Poznati su oblici muzike kao što su [[Morna]], [[Zelenortski fado]]. Senzualni ples [[Funana]] je mješavina portugalskih i afričkih stilova.

Najpoznati stanovnik Zelenortskih Ostrva je pjevačica narodne muzike [[Cesária Évora]].

== Novine i magazini ==

* A Semana (Praia,1991-)
* Expresso das Ilhas
* Journal O Cidadao (São Vicente)
* Jornal Horizonte (Praia, 1988-)
* Terra Nova (S.Vicente, 1975-)
* Artiletra (S.Vicente, 1991-)

Novine i magazini online:

* [https://web.archive.org/web/20070406192856/http://www.asemana.cv/ A Semana], [http://www.inforpress.cv/ Inforpress],
* [https://web.archive.org/web/20050525161826/http://www.hostultra.com/~caboverde/cidadao/index.htm О Cidado],
* [https://web.archive.org/web/20070221115540/http://www.paralelo14.com/p14/index.php Paralelo 14]
* [https://web.archive.org/web/20070612150925/http://www.vozdipovo-online.com/ Voz di  Povo]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commons|Cape Verde}}
{{Commonscat|Cape Verde}}
{{wikiatlas|Cape Verde}}
* {{službeni website|http://www.governo.cv}} Vlade Zelenortskih Ostrva
* {{CIA World Factbook link|cv|Zelenortska Ostrva}}
* [https://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2835.htm Zelenortska Ostrva] na &quot;State.gov&quot;
* [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/country_profiles/1021202.stm Zelenortska Ostrva] na [[BBC|BBC News]]
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/93703/Cape-Verde Zelenortska Ostrva] na ''Encyclopædia Britannic/a''
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=CV Zelenortska Ostrva] na &quot;International Futures&quot;

{{Države Afrike}}
{{Afrička unija}}
{{CPLP}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Zelenortska Ostrva|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Ostrva]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1975.]]
[[Kategorija:Države portugalskog govornog područja]]
[[Kategorija:Bivše portugalske kolonije]]
[[Kategorija:Države članice Afričke unije]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>72vfhxr8bthc53p4t8m98gtzusdzgxw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nizozemski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67823</id>
    <revision>
      <id>3916627</id>
      <parentid>3548370</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:01:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>92796</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3916627</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8865" sha1="cw52b67qv42se4frhvczol1ip1zcrok" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija jezik|ime=Nizozemski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=''Nederlandse taal''
|familycolor=lawngreen
|države=[[Nizozemska]], [[Belgija]] (''[[Flandrija]]''), [[Surinam]], [[Nizozemski Antili]], [[Aruba]], [[Francuska]] ([[Nord-Pas-de-Calais]]), [[Indonezija]]
|regije=Uglavnom [[Zapadna Evropa]], [[Južna Amerika]]
|govornici=maternji jezik: 24 miliona&lt;br /&gt;
|rang=37–48. (zavisno od izvora)
|jezička porodica=[[Indoevropski jezici|indoevropski]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;[[Germanski jezici|germanski]]&lt;br /&gt; 
&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Donjonjemački jezik|donjonjemački]]&lt;br /&gt; 
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Donjofranački jezik|donjofranački]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''nizozemski'''
|država=[[Nizozemska]], [[Belgija]], [[Surinam]], [[Nizozemski Antili]], [[Aruba]], [[Evropska unija]] 
|ustanova= Nizozemska jezička unija (''Nederlandse Taalunie'')
|iso1=nl|iso2=dut (B)/ nld (T)|sil=DUT
}}
'''Nizozemski jezik''' (''Nederlandse taal'') (također: ''Nederduits''/ donjonjemački jezik), poznat i kao '''holandski jezik''', ubraja se u germansku granu [[indoevropski jezik|indoevropskih jezika]]. Većinom se koristi u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Belgija|Belgiji]] te nekim bivšim i sadašnjim nizozemskim [[kolonija]]ma. Varijanta koja se koristi u Belgiji ponekad se naziva flamanskim jezikom.

== Porijeklo i razvoj ==
Nizozemski je jedan od zapadnogermanskih jezika. Nastao je iz donjofranačkog (jedne od grana donjonjemačkog) i drugih dijalekata donjonjemačkog jezika te se dalje razvijao u &quot;nižim zemljama Franačke&quot; – sjeverozapadno od Benraterove linije. Nauka o indogermanskim jezicima / [[germanistika]] smješta nizozemski jezik na zapadnu granu donjonjemačkog jezika uz bok donjosaskom i istočnodonjonjemačkoj grani njemačkog jezika. Govornici donjonjemačkih (sjevernonjemačkih) narječja i oni koji ih razumiju u pravilu su sposobni (većim dijelom) razumjeti i nizozemski. Ovaj jezik s pravom se može opisati kao strani jezik koji germanofoni najlakše mogu naučiti. Zbog, u poređenju s nizozemskim, složenije njemačke gramatike, ova izjava ne vrijedi i za govornike nizozemskog koji nauče njemački.

Prvobitno se, a i danas pretežno, govori u Nizozemskoj, flamanskom dijelu Belgije, [[Brisel]]u i pograničnim regijama [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Na jezičkoj granici prema njemačkom narječja nizozemskog, odnosno donjofranačkog neprimjetno prelaze u zapadnosrednjonjemačka narječja, koja su, također, franačkog porijekla.

Zasniva se na donjonjemačkom književnom jeziku 17. stoljeća, koji je postepeno obogaćivan izrazima iz narječja u pokrajinama Brabantu i Holandiji. Starija varijanta bio je prekoregionalni jezik Hanze, koji je bio u upotrebi u [[Antwerpen]]u, [[Brugge]]u, a nedugo potom i u Nizozemskoj, gdje se proširio kao jezik trgovine i učenosti. Posuđenice potječu iz francuskog te u novije vrijeme pretežno engleskog jezika. Kad je riječ o rječnicima, nizozemski je u znatno većoj mjeri od savremenog njemačkog očuvao staronjemačke riječi. Daljnji jezični razvoj i novi oblici današnjeg njemačkog jezika nikad nisu uspjeli ući u nizozemski, pa tako u (standardnom) njemačkom već nestali pojmovi nastavljaju živjeti u nizozemskom (npr. ''oorlog'', ''lenen'', ''kiezen'', ''verbazen''). Za razliku od standardnog njemačkog, riječi su glasovno nepromijenjene, odnosno ''platt'' (&quot;ravne&quot;), dakle, nisu učestvovale u promjeni suglasnika u njemačkom standardnom jeziku.

== Historijski pregled ==
Historija nizozemskog jezika često se dijeli na sljedeće faze:
* '''Staronizozemski''' (otprilike 800–1100) – ovim pojmom označavaju se starofranački dijalekti koji su se prostirali na današnjem nizozemskom govornom području. Ti dijalekti tek su slabo utvrđeni jer su njihovi tragovi neznatni.
* '''Pod srednjonizozemskim''' (otprilike 1100–1500) podrazumijevaju se flamanska i brabantska narječja donjofranačkog koja su djelomično bila prenesena i u pisani oblik. Iz ovog razdoblja usmenom predajom sačuvana su važna djela dvorskog i viteškog pjesništva. Srednjonizozemski se obično zvao &quot;dietsch&quot; ili &quot;dütsch&quot;.
* '''Novonizozemski''' (od 16. stoljeća), naprotiv, zasniva se na prekoregionalnom donjonjemačkom književnom jeziku (''nederdytsch''; ''nederduitsch''; &quot;srednjodonjonjemački&quot;). Od 17. stoljeća te posebno sredinom 20. donjonjemački je u sjevernoj Njemačkoj postepeno potiskivan od standardnog njemačkog (naročito u gradovima) te danas još postoji samo u obliku regionalnih dijalekata. U Flandriji, Brabantu i Nizozemskoj, međutim, donjonjemački se razvio u savremeni nizozemski standardni jezik.

Centralni događaj u historiji nizozemskog jezika bilo je dovršenje &quot;Statenbijbel&quot; (Državne Biblije) između 1618. i 1637. Ona ima slično značenje kao i njemački prijevod Biblije [[Martin Luther|Martina Luthera]]. Prijevod je nastao po nalogu crkvenog sabora u [[Dordrecht]]u te se usmjeravao prema autentičnim grčkim izvornicima. Prijevod [[Biblija|Biblije]] bitno je doprinio pojednostavljenju jezika.

Daljnja važna izdanja koja su utjecala na nastanak jedinstvenog jezika bila su prvi nizozemski gramatički priručnik ''Twe-sprack vande Nederduitsche letterkunst'', djelo nastalo radom Hendrika Laurenszona i drugih članova ugledne amsterdamskog &quot;Rederijkerskamera&quot; oko 1584, i temeljno djelo ''Aanleidinghe ter Nederduitsche Dichtkunste'', koje je 1650. napisao [[Just van den Vondel]].

== Rasprostranjenost ==
Osim u Kraljevini Nizozemskoj i Belgiji, nizozemski se u prošlosti uveliko koristio i na sjeveru Francuske, području znanom kao Francuska Nizozemska. Danas ga je na tom području praktično potpuno zamijenio [[francuski jezik]].

Na svijetu postoji približno 23 miliona izvornih govornika ovog jezika, ne računajući govornike afrikansa.

== Službeni status ==
Nizozemski je službeni jezik [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]] (koja obuhvata evropsku Nizozemsku, [[Aruba|Arubu]] i nekadašnje [[Nizozemski Antili|Nizozemske Antile]]). Također je jedini službeni jezik [[Surinam]]a, koji je do 1975. bio dio Kraljevine Nizozemske. U Belgiji ima status jednog od tri službena jezika te službenog jezika pokrajine Flandrije. Jedan je od službenih jezika Evropske unije.

Od 1980. tijelo koje regulira ovaj jezik jest Nizozemska jezička unija (Nederlandse Taalunie). Njen je zadatak usklađivanje i pojednostavljivanje raznih književnih i gramatičkih aspekata ovog jezika. Organizacija je zadužena i za promociju nizozemskog jezika. Redovno izdaje &quot;zelenu knjižicu&quot; (''groen boekje''), spisak službenih riječi nizozemskog jezika. Od 2005. i Surinam je član ove organizacije, tako da su tu sada, uz belgijsko-nizozemske, i brojni surinamski izrazi.

== Jezici proizašli iz nizozemskog ==
Bliski rođak nizozemskog jezika jest [[afrikans]] ili afrikanerski jezik, koji se govori u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i [[Namibija|Namibiji]]. Ovaj jezik nastao je većinom od raznih dijalekata nizozemskog iz 17. stoljeća. Govornici nizozemskog obično [[Međusobna razumljivost jezika|mogu razumjeti]] i čitati afrikans.

Također postoji određeni broj kreolskih jezika nizozemskog porijekla, većinom u Indoneziji i SAD-u.

== Dijalekti ==
[[Datoteka:Dutch-dialects.svg|300px|mini|desno|Dijalekti nizozemskog jezika]]
Postoje razni dijalekti nizozemskog, i u Nizozemskoj i u Belgiji. Obično se dijele u sljedeće grupe:

A. Jugozapadna grupa (Zeeuws / West-Vlaams)

# A zapadnoflamanski, uključuje Frans-Vlams i Ceuvs-Vlams

B. Sjeverozapadna grupa

C. Sjeveroistočna grupa

D. Centralnosjeverna grupa

E. Centralnojužna grupa

F. Jugoistočna grupa

G. Surinam

== Primjeri ==

{| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;5&quot;
!width= &quot;100&quot; align=&quot;left&quot; bgcolor=#1C39BB|Bosanski
!width= &quot;100&quot; align=&quot;left&quot; bgcolor=#CC3333|Holandski
|-
|zemlja
|aarde
|-
|nebo
|hemel
|-
|voda
|water
|-
|vatra
|vuur
|-
|muškarac
|man
|-
|žena
|vrouw
|-
|jesti
|eten
|-
|piti
|drinken
|-
|veliki
|groot
|-
|mali
|klein
|-
|noć
|nacht
|-
|dan
|dag
|-
|igrati (se)
|spelen
|-
|riječ
|woord
|}

== Također pogledajte ==
* [[Indoevropski jezici]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Dutch language}}
* [http://www.learnonline.nl Učenje nizozemskog posredstvom interneta]
* [https://web.archive.org/web/20070927223723/http://www.leren.nl/rubriek/talen/nederlands/learn_dutch/ Naučite nizozemski]
* [http://www.taalunieversum.org/ Nederlandse Taalunie &amp; Taalunieversum] (Nizozemska jezička unija)

{{Službeni jezici EU}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nizozemski jezik| ]]
[[Kategorija:Germanski jezici]]
[[Kategorija:Jezici u Nizozemskoj]]
[[Kategorija:Jezici u Belgiji]]
[[Kategorija:Jezici u Surinamu]]
[[Kategorija:Jezici na Arubi]]</text>
      <sha1>cw52b67qv42se4frhvczol1ip1zcrok</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916628</id>
      <parentid>3916627</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:02:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>92796</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3916628</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8865" sha1="8olgf9zyhhhxcep9d9gio422ya5cuov" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija jezik|ime=Nizozemski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=''Nederlandse taal''
|familycolor=lawngreen
|države=[[Nizozemska]], [[Belgija]] (''[[Flandrija]]''), [[Surinam]], [[Nizozemski Antili]], [[Aruba]], [[Francuska]] ([[Nord-Pas-de-Calais]]), [[Indonezija]]
|regije=Uglavnom [[Zapadna Evropa]], [[Južna Amerika]]
|govornici=Maternji jezik: 24 miliona&lt;br /&gt;
|rang=37–48. (zavisno od izvora)
|jezička porodica=[[Indoevropski jezici|indoevropski]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;[[Germanski jezici|germanski]]&lt;br /&gt; 
&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Donjonjemački jezik|donjonjemački]]&lt;br /&gt; 
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Donjofranački jezik|donjofranački]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''nizozemski'''
|država=[[Nizozemska]], [[Belgija]], [[Surinam]], [[Nizozemski Antili]], [[Aruba]], [[Evropska unija]] 
|ustanova= Nizozemska jezička unija (''Nederlandse Taalunie'')
|iso1=nl|iso2=dut (B)/ nld (T)|sil=DUT
}}
'''Nizozemski jezik''' (''Nederlandse taal'') (također: ''Nederduits''/ donjonjemački jezik), poznat i kao '''holandski jezik''', ubraja se u germansku granu [[indoevropski jezik|indoevropskih jezika]]. Većinom se koristi u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Belgija|Belgiji]] te nekim bivšim i sadašnjim nizozemskim [[kolonija]]ma. Varijanta koja se koristi u Belgiji ponekad se naziva flamanskim jezikom.

== Porijeklo i razvoj ==
Nizozemski je jedan od zapadnogermanskih jezika. Nastao je iz donjofranačkog (jedne od grana donjonjemačkog) i drugih dijalekata donjonjemačkog jezika te se dalje razvijao u &quot;nižim zemljama Franačke&quot; – sjeverozapadno od Benraterove linije. Nauka o indogermanskim jezicima / [[germanistika]] smješta nizozemski jezik na zapadnu granu donjonjemačkog jezika uz bok donjosaskom i istočnodonjonjemačkoj grani njemačkog jezika. Govornici donjonjemačkih (sjevernonjemačkih) narječja i oni koji ih razumiju u pravilu su sposobni (većim dijelom) razumjeti i nizozemski. Ovaj jezik s pravom se može opisati kao strani jezik koji germanofoni najlakše mogu naučiti. Zbog, u poređenju s nizozemskim, složenije njemačke gramatike, ova izjava ne vrijedi i za govornike nizozemskog koji nauče njemački.

Prvobitno se, a i danas pretežno, govori u Nizozemskoj, flamanskom dijelu Belgije, [[Brisel]]u i pograničnim regijama [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Na jezičkoj granici prema njemačkom narječja nizozemskog, odnosno donjofranačkog neprimjetno prelaze u zapadnosrednjonjemačka narječja, koja su, također, franačkog porijekla.

Zasniva se na donjonjemačkom književnom jeziku 17. stoljeća, koji je postepeno obogaćivan izrazima iz narječja u pokrajinama Brabantu i Holandiji. Starija varijanta bio je prekoregionalni jezik Hanze, koji je bio u upotrebi u [[Antwerpen]]u, [[Brugge]]u, a nedugo potom i u Nizozemskoj, gdje se proširio kao jezik trgovine i učenosti. Posuđenice potječu iz francuskog te u novije vrijeme pretežno engleskog jezika. Kad je riječ o rječnicima, nizozemski je u znatno većoj mjeri od savremenog njemačkog očuvao staronjemačke riječi. Daljnji jezični razvoj i novi oblici današnjeg njemačkog jezika nikad nisu uspjeli ući u nizozemski, pa tako u (standardnom) njemačkom već nestali pojmovi nastavljaju živjeti u nizozemskom (npr. ''oorlog'', ''lenen'', ''kiezen'', ''verbazen''). Za razliku od standardnog njemačkog, riječi su glasovno nepromijenjene, odnosno ''platt'' (&quot;ravne&quot;), dakle, nisu učestvovale u promjeni suglasnika u njemačkom standardnom jeziku.

== Historijski pregled ==
Historija nizozemskog jezika često se dijeli na sljedeće faze:
* '''Staronizozemski''' (otprilike 800–1100) – ovim pojmom označavaju se starofranački dijalekti koji su se prostirali na današnjem nizozemskom govornom području. Ti dijalekti tek su slabo utvrđeni jer su njihovi tragovi neznatni.
* '''Pod srednjonizozemskim''' (otprilike 1100–1500) podrazumijevaju se flamanska i brabantska narječja donjofranačkog koja su djelomično bila prenesena i u pisani oblik. Iz ovog razdoblja usmenom predajom sačuvana su važna djela dvorskog i viteškog pjesništva. Srednjonizozemski se obično zvao &quot;dietsch&quot; ili &quot;dütsch&quot;.
* '''Novonizozemski''' (od 16. stoljeća), naprotiv, zasniva se na prekoregionalnom donjonjemačkom književnom jeziku (''nederdytsch''; ''nederduitsch''; &quot;srednjodonjonjemački&quot;). Od 17. stoljeća te posebno sredinom 20. donjonjemački je u sjevernoj Njemačkoj postepeno potiskivan od standardnog njemačkog (naročito u gradovima) te danas još postoji samo u obliku regionalnih dijalekata. U Flandriji, Brabantu i Nizozemskoj, međutim, donjonjemački se razvio u savremeni nizozemski standardni jezik.

Centralni događaj u historiji nizozemskog jezika bilo je dovršenje &quot;Statenbijbel&quot; (Državne Biblije) između 1618. i 1637. Ona ima slično značenje kao i njemački prijevod Biblije [[Martin Luther|Martina Luthera]]. Prijevod je nastao po nalogu crkvenog sabora u [[Dordrecht]]u te se usmjeravao prema autentičnim grčkim izvornicima. Prijevod [[Biblija|Biblije]] bitno je doprinio pojednostavljenju jezika.

Daljnja važna izdanja koja su utjecala na nastanak jedinstvenog jezika bila su prvi nizozemski gramatički priručnik ''Twe-sprack vande Nederduitsche letterkunst'', djelo nastalo radom Hendrika Laurenszona i drugih članova ugledne amsterdamskog &quot;Rederijkerskamera&quot; oko 1584, i temeljno djelo ''Aanleidinghe ter Nederduitsche Dichtkunste'', koje je 1650. napisao [[Just van den Vondel]].

== Rasprostranjenost ==
Osim u Kraljevini Nizozemskoj i Belgiji, nizozemski se u prošlosti uveliko koristio i na sjeveru Francuske, području znanom kao Francuska Nizozemska. Danas ga je na tom području praktično potpuno zamijenio [[francuski jezik]].

Na svijetu postoji približno 23 miliona izvornih govornika ovog jezika, ne računajući govornike afrikansa.

== Službeni status ==
Nizozemski je službeni jezik [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]] (koja obuhvata evropsku Nizozemsku, [[Aruba|Arubu]] i nekadašnje [[Nizozemski Antili|Nizozemske Antile]]). Također je jedini službeni jezik [[Surinam]]a, koji je do 1975. bio dio Kraljevine Nizozemske. U Belgiji ima status jednog od tri službena jezika te službenog jezika pokrajine Flandrije. Jedan je od službenih jezika Evropske unije.

Od 1980. tijelo koje regulira ovaj jezik jest Nizozemska jezička unija (Nederlandse Taalunie). Njen je zadatak usklađivanje i pojednostavljivanje raznih književnih i gramatičkih aspekata ovog jezika. Organizacija je zadužena i za promociju nizozemskog jezika. Redovno izdaje &quot;zelenu knjižicu&quot; (''groen boekje''), spisak službenih riječi nizozemskog jezika. Od 2005. i Surinam je član ove organizacije, tako da su tu sada, uz belgijsko-nizozemske, i brojni surinamski izrazi.

== Jezici proizašli iz nizozemskog ==
Bliski rođak nizozemskog jezika jest [[afrikans]] ili afrikanerski jezik, koji se govori u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i [[Namibija|Namibiji]]. Ovaj jezik nastao je većinom od raznih dijalekata nizozemskog iz 17. stoljeća. Govornici nizozemskog obično [[Međusobna razumljivost jezika|mogu razumjeti]] i čitati afrikans.

Također postoji određeni broj kreolskih jezika nizozemskog porijekla, većinom u Indoneziji i SAD-u.

== Dijalekti ==
[[Datoteka:Dutch-dialects.svg|300px|mini|desno|Dijalekti nizozemskog jezika]]
Postoje razni dijalekti nizozemskog, i u Nizozemskoj i u Belgiji. Obično se dijele u sljedeće grupe:

A. Jugozapadna grupa (Zeeuws / West-Vlaams)

# A zapadnoflamanski, uključuje Frans-Vlams i Ceuvs-Vlams

B. Sjeverozapadna grupa

C. Sjeveroistočna grupa

D. Centralnosjeverna grupa

E. Centralnojužna grupa

F. Jugoistočna grupa

G. Surinam

== Primjeri ==

{| border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;5&quot;
!width= &quot;100&quot; align=&quot;left&quot; bgcolor=#1C39BB|Bosanski
!width= &quot;100&quot; align=&quot;left&quot; bgcolor=#CC3333|Holandski
|-
|zemlja
|aarde
|-
|nebo
|hemel
|-
|voda
|water
|-
|vatra
|vuur
|-
|muškarac
|man
|-
|žena
|vrouw
|-
|jesti
|eten
|-
|piti
|drinken
|-
|veliki
|groot
|-
|mali
|klein
|-
|noć
|nacht
|-
|dan
|dag
|-
|igrati (se)
|spelen
|-
|riječ
|woord
|}

== Također pogledajte ==
* [[Indoevropski jezici]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Dutch language}}
* [http://www.learnonline.nl Učenje nizozemskog posredstvom interneta]
* [https://web.archive.org/web/20070927223723/http://www.leren.nl/rubriek/talen/nederlands/learn_dutch/ Naučite nizozemski]
* [http://www.taalunieversum.org/ Nederlandse Taalunie &amp; Taalunieversum] (Nizozemska jezička unija)

{{Službeni jezici EU}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nizozemski jezik| ]]
[[Kategorija:Germanski jezici]]
[[Kategorija:Jezici u Nizozemskoj]]
[[Kategorija:Jezici u Belgiji]]
[[Kategorija:Jezici u Surinamu]]
[[Kategorija:Jezici na Arubi]]</text>
      <sha1>8olgf9zyhhhxcep9d9gio422ya5cuov</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Urbana ekologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67976</id>
    <revision>
      <id>3916685</id>
      <parentid>3590840</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T05:41:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3394" sha1="lucqddqylelhjtok7oay4gqb3wjlvrp" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Urbana ekologija''' je jedna od osnovnih disciplina [[urbanizam|urbanizma]], kao interdisciplinarne djelatnosti. Ona se bavi proučavanjem stanja naselja kao životne sredine u odnosu na 3 osnovna [[Ekologija|ekološka]] elementa: [[tlo]], [[Voda|vodu]] i [[zrak]], izučavanjem različitih poremećaja prirodnih procesa i mogućnostima sanacije takvih problema.

== Također pogledajte ==
* [[Ugljik dioksid]]
* [[Globalno zatopljenje]]

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20151008230146/http://hrcak.srce.hr/file/29703 www.hrcak.srce.hr: URBANA EKOLOGIJA I DRUŠTVENI UZROCI DEVASTIRANJA OKOLI[A GRA\ENJEM Boris MORSAN, Maja VAHČIĆ LUŠIĆ, Ivan MLADINA Arhitektonski fakultet, Zagreb]
* [http://www.bcnecologia.net Agencija za urbanu ekologiju, Barcelona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210129002810/http://www.bcnecologia.net/ |date=29. 1. 2021 }}
* [http://www.urbanecology.org.au Urbana ekologija, Australija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213095806/http://www.urbanecology.org.au/ |date=13. 2. 2021 }}
* [http://www.urban-ecology.be Centar za urbanu ekologiju, Brisel, Belgija]
* [http://www.beslter.org Baltimore Ecosystem Study] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120504012141/http://www.beslter.org/ |date=4. 5. 2012 }}
* [https://web.archive.org/web/20131207124201/http://www.safari7.org/ Safari 7, Urban Ecology Podcasts]
* [https://web.archive.org/web/20100118200838/http://caplter.asu.edu/home/index.jsp Central Arizona - Phoenix LTER]
* [http://www.oasisdesign.net/design/principles.htm Principles of Ecological Design]- knjiga
* [http://www.archinode.com Ecological Urban Design - Archinode Studio]
* [https://web.archive.org/web/20090912033523/http://arcue.botany.unimelb.edu.au/ ARCUE] Australian Research Centre for Urban Ecology
* [http://www.urbanecologycenter.org Urban Ecology Center, u Milwaukee, WI]
* [https://web.archive.org/web/20110927205254/http://www.ungs.edu.ar/areas/cg_lic_eco_urbana/1/-licenciatura-en-ecologia-urbana.html Urban Ecology in Buenos Aires - Universidad Nacional de General Sarmiento]
* [https://web.archive.org/web/20090426043524/http://www.urbaneco.washington.edu/ Urban Ecology Research Laboratory at the University of Washington]
* [https://web.archive.org/web/20070625135937/http://www.ithacahours.com/losangeles.html Los Angeles: A History of the Future] (Historija budućnosti)
* [http://www.urbaneco.org Institut za urbanu ekologiju (Cambridge, MA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213095855/https://www.urbaneco.org/ |date=13. 2. 2021 }}
* [http://www.i-cure.org/ Center for Urban Restoration Ecology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213095811/http://www.i-cure.org/ |date=13. 2. 2021 }}
* [https://web.archive.org/web/20080718180532/http://biocityatunisa.edu.au/ BioCity@UniSA research centre]
* [http://www.butler.edu/cue Center for Urban Ecology at Butler University] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213095812/https://www.butler.edu/cues |date=13. 2. 2021 }}
* [http://www.urbanecology.org.uk The Trust for Urban Ecology, London]
* [http://www.stadtoekologie-berlin.de/en/front_content.php Perspectives on Urban Ecology III] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310215434/http://www.stadtoekologie-berlin.de/en/front_content.php |date=10. 3. 2012 }}

[[Kategorija:Ekologija]]</text>
      <sha1>lucqddqylelhjtok7oay4gqb3wjlvrp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Snoopy</title>
    <ns>0</ns>
    <id>68413</id>
    <revision>
      <id>3916624</id>
      <parentid>3916317</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T17:48:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916624</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2005" sha1="8jc3xlt7k4rpnh3yzwfz6e7r26mnj6z" xml:space="preserve">'''Snoopy''' je fiktivni lik [[pas|psa]] iz popularnog [[strip]]a zvanog ''[[Peanuts]]''. Snoopyja je osmislio [[Charles M. Schulz]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Schulz|first=Charles M.|url=https://archive.org/details/aroundworldin45y00char/page/11|title=Around the world in 50 years: Charlie Brown's anniversary celebration|publisher=[[Andrews McMeel Publishing]]|year=1994|isbn=978-0-8362-1766-7|page=[https://archive.org/details/aroundworldin45y00char/page/11 11]|author-link=Charles M. Schulz}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Moliterni|first1=Claude|title=Snoopy, Charlie Brown et les autres. L'album de famille de Schulz|publisher=La Martinière|year=2000|isbn=978-2-7324-2681-5}}&lt;/ref&gt;

U početku se pojavljivao u stripu. Već 1965. pojavile su se crtane serije u kojima je glavni lik Snoopy, a epizode su trajale do 2006.

Snoopy se u stripu prvi put pojavio 4. oktobra 1950. Njegov autor ga je namjeravao nazvati &quot;Sniffy&quot;, ali se predomislio. Isprva je bio pas lutalica i nije pripadao dječaku [[Charlie Brown|Charlieju Brownu]]. Snoopy nije dugo bio pas lutalica, a to je spomenuto tek godinu i dva mjeseca nakon izlaženja prvog broja stripa. Snoopy ima i kućnog ljubimca, žutu ptičicu [[Woodstock (Peanuts)|Woodstock]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline}}

* [https://snoopystuff.com/snoopys-quote-was-so-deep-part-1/ Snoopy’s quote was so deep (Part 1)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231113204101/https://snoopystuff.com/snoopys-quote-was-so-deep-part-1/ |date=13. 11. 2023 }}
* [http://www.daysofleisure.com/writing/the_complete_text_of_Snoopy_s_novel.html The complete text of Snoopy's ''It Was a Dark and Stormy Night'']{{Dead link|date=December 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}
* [https://palisadespete.wordpress.com/2012/07/17/10-facts-about-linus-van-pelt-peanuts-13/ 10 Facts About Linus Van Pelt (“Peanuts”)]
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Likovi iz stripova]]
[[Kategorija:Likovi animiranih TV-serija]]</text>
      <sha1>8jc3xlt7k4rpnh3yzwfz6e7r26mnj6z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tabiini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70918</id>
    <revision>
      <id>3916672</id>
      <parentid>3807307</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T01:45:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="953" sha1="t3o337hhw8mv0yqkp2dbpct8h0s3jsy" xml:space="preserve">{{islam}}

'''Tābi‘īni'''&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://bekcc-denver.org/wp-content/uploads/2020/04/Akida-Potpomognute-Skupine-1.pdf|title=Akida-Potpomognute-Skupine-1}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;  ({{ArJ|التابعين}} &quot;Oni koji dolaze nakon&quot;) predstavljaju drugu generaciju [[musliman]]a. Rođeni su nakon smrti [[Muhammed]]a [[s.a.w.s.]], ali su bili savremenici [[ashabi|ashaba]].

Prema hadisu koji se prenosi od Muhammeda, s.a.w.s.: &quot;Najbolja generacija je moja generacija, zatim ona nakon nje, a zatim ona nakon nje.&quot; - tabiini su nakon ashaba najbolja generacija muslimana.

Spisak tabiina (nekompletan):

* [[Ebu Hanifa En-Nu‘man]]
* [[Said ibn el-Musejjib]]
* [[Muhammed ibn Sirin]]
* [[Omer ibn Abdulaziz]]

== Također pogledajte ==
* [[Ashabi]]
* [[Spisak ashaba]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.islamom-ponosni.de.tl/Ashabi-r-.-a-i-Tabini-r-.-a.htm&lt;nowiki/&gt;{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Islam]]</text>
      <sha1>t3o337hhw8mv0yqkp2dbpct8h0s3jsy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vječna vatra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>91132</id>
    <revision>
      <id>3916694</id>
      <parentid>3852594</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T07:55:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2522" sha1="9czpfabekwsed4yjcta2t0iam1dky2b" xml:space="preserve">[[Datoteka:Vjecna vatra, Sarajevo.jpg|mini|Vječna vatra]]
'''Vječna vatra''' je spomenik vojnim i civilnim žrtvama [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Spomenik je napravljen [[6. april]]a [[1946.]] godine na prvu godišnjicu oslobođenja Sarajeva od [[Treći rajh|njemačke]] okupacije.

Spomenik se nalazi u centru grada, između ulica [[Ulica maršala Tita (Sarajevo)|Maršala Tita]] i [[Ferhadija (ulica)|Ferhadije]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-Amra%C4%8C.pdf |title=Amra Čusto - KOLEKTIVNA MEMORIJA GRADA Vječna vatra i Spomen-park Vraca - Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Sarajevo, Bosna i Hercegovina |access-date=5. 5. 2020 |archive-date=16. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240616094749/https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-Amra%C4%8C.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], plamen na spomeniku je bio ugašen jer u gradu nije bilo potrebnog goriva.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&amp;action=full&amp;id=22 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 6. 2009 |archive-date=21. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101221150129/http://sonar.ba//discover.php?lang=ba&amp;action=full&amp;id=22 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Tekst napisan na zidu ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| bgcolor=#E6E6FA | &lt;center&gt; '''Tekst napisan na zidu''' &lt;/center&gt;
|-
|  &lt;center&gt; [[Datoteka:Red star.svg|12px]] HRABROŠĆU I ZAJEDNIČKI PROLIVENOM &lt;/center&gt; 
&lt;center&gt; KRVLJU BORACA BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH, &lt;/center&gt;
&lt;center&gt; HRVATSKIH, CRNOGORSKIH I SRPSKIH BRIGADA &lt;/center&gt;
&lt;center&gt; SLAVNE JUGOSLAVENSKE ARMIJE, ZAJEDNIČKIM &lt;/center&gt;
|- 
| &lt;center&gt; NAPORIMA I ŽRTVAMA SARAJEVSKIH RODOLJUBA &lt;/center&gt;
&lt;center&gt; SRBA, MUSLIMANA I HRVATA 6 APRILA 1945 &lt;/center&gt;
&lt;center&gt; OSLOBOĐENO JE SARAJEVO GLAVNI &lt;/center&gt;
&lt;center&gt; GRAD NARODNE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE &lt;/center&gt;
|-
|
&lt;center&gt; VJEČNA SLAVA I HVALA PALIM JUNACIMA &lt;/center&gt;
&lt;center&gt; ZA OSLOBOĐENJE SARAJEVA I NAŠE OTADŽBINE &lt;/center&gt;
&lt;center&gt; O PRVOJ GODIŠNJICI SVOGA OSLOBOĐENJA &lt;/center&gt;
&lt;center&gt; ZAHVALNO SARAJEVO &lt;/center&gt;
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Vječna vatra}}
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Spomenici u Sarajevu]]
[[Kategorija:Spomenici narodnooslobodilačke borbe u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>9czpfabekwsed4yjcta2t0iam1dky2b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bošnjački ljiljan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98072</id>
    <revision>
      <id>3916623</id>
      <parentid>3916112</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T17:47:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ivan VA</username>
        <id>39784</id>
      </contributor>
      <comment>/* Literatura */</comment>
      <origin>3916623</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35161" sha1="s0b7nmk9vuxmzy8nn4b87rqcxzwracx" xml:space="preserve">{{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}}
{{Spajanje|Ljiljan (simbol)}}

[[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|mini|desno|250px|Savremena rekonstrukcija potpunog kraljevskog grba [[Kotromanići|Kotromanića]]. Sačuvani pečati potvrđuju raspored heraldičkih figura, ali ne prenose njihove boje.]]

'''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' odnosi se na upotrebu stiliziranog heraldičkog ljiljana ({{jez-fr|fleur-de-lis}}) u grbovima, pečatima, zastavama, novcu i drugim obilježjima povezanim s Bosnom i Hercegovinom. Najprepoznatljiviji srednjovjekovni sklop čine kosa greda i šest ljiljana, koji se nakon uspostavljanja [[Kraljevina Bosna|Bosanske kraljevine]] pojavljuju na pečatima kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]]. Znak je zatim zadržan u kraljevskoj heraldici njegovih nasljednika, pa je imao vladarsku i dinastičku, ali i predstavničku funkciju za bosansku krunu i kraljevstvo.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;&gt;{{cite book
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |chapter=&quot;Creatio Regni&quot; in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić
 |editor-last=Whatley
 |editor-first=Laura J.
 |title=A Companion to Seals in the Middle Ages
 |publisher=Brill
 |location=Leiden i Boston
 |year=2019
 |pages=264–276
 |doi=10.1163/9789004391444_012
 |isbn=978-90-04-39144-4
 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FilipovicHeraldika&quot;&gt;{{cite book
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića
 |editor-last=Karamatić
 |editor-first=Marko
 |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću
 |publisher=Franjevačka teologija
 |location=Sarajevo
 |year=2008
 |pages=33–55
 |isbn=978-9958-742-08-8
 |url=https://zenodo.org/records/3895587
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Srednjovjekovna kraljevska heraldika nije ostala u neprekidnoj službenoj upotrebi nakon propasti Kraljevine Bosne 1463. U ranom novom vijeku Bosni su u evropskim i ilirskim grbovnicima pripisivani različiti grbovi, dok su austrougarske i jugoslavenske vlasti koristile obilježja koja nisu bila zasnovana na kotromanićkom grbu. Kosa greda sa šest ljiljana obnovljena je u državnoj simbolici tek 1992, kada je ugrađena u grb i zastavu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Ta obilježja bila su savremena heraldička rekonstrukcija i prilagodba srednjovjekovnih uzora, a ne kopija sačuvane srednjovjekovne zastave.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century
 |journal=Eikón / Imago
 |volume=14
 |year=2025
 |page=e97723
 |doi=10.5209/eiko.97723
 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
|date=}}&lt;/ref&gt;

Ljiljan danas ima nekoliko međusobno povezanih značenja. Može označavati srednjovjekovnu bosansku kraljevsku tradiciju, nekadašnja državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, vojnu simboliku [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] ili savremeni nacionalni i kulturni simbol [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Heraldički ljiljan također nije botanički prikaz vrste ''[[Lilium bosniacum]]'', iako su ta dva motiva u novije vrijeme često simbolički povezivana.

== Heraldički oblik i evropski kontekst ==

Heraldički ljiljan stilizirana je biljna figura s izduženim središnjim vrhom, dvama savijenim bočnim listovima i poprečnom trakom koja ih povezuje. Njegov oblik nije nastao kao precizan prikaz određene biljne vrste. U evropskoj heraldici mogao je imati kraljevsko, dinastičko, vjersko ili ukrasno značenje, zavisno od vremena i nosioca grba.&lt;ref name=&quot;Pastoureau&quot;&gt;{{cite book
 |last=Pastoureau
 |first=Michel
 |title=Heraldry: Its Origins and Meaning
 |publisher=Thames &amp; Hudson
 |location=London
 |year=1997
 |isbn=978-0-500-30074-9
 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Iako je posebno povezan s francuskom monarhijom, ljiljan nije bio isključivo francuski znak. Upotrebljavale su ga brojne evropske dinastije, gradovi, crkvene ustanove i plemićke porodice. Njegovo pojavljivanje u Bosni treba posmatrati u sklopu šireg kruženja heraldičkih obrazaca između jadranskih, srednjoevropskih, ugarskih i anžuvinskih dvorova. Poznati izvori ne omogućuju da se bosanska upotreba izvede iz samo jednog uzora, niti potvrđuju popularne priče prema kojima je ljiljan bosanskom vladaru neposredno &quot;darovao&quot; francuski kralj.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;&gt;{{cite book
 |last=Hašimbegović
 |first=Elma
 |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences
 |publisher=VDM Verlag Dr. Müller
 |location=Saarbrücken
 |year=2009
 |pages=88
 |isbn=978-3-639-04590-1
 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Važno ograničenje pri rekonstrukciji srednjovjekovnog grba predstavljaju izvori. Pečati su otisnuti u jednobojnom vosku, pa potvrđuju oblik i raspored figura, ali ne i heraldičke boje. Nije sačuvan ni domaći srednjovjekovni pisani blazon koji bi pouzdano odredio boju štita, grede i ljiljana. Zlatni vez na tekstilu iz [[Mile (Visoko)|Mila]] potvrđuje upotrebu zlatnih ljiljana na tom predmetu, ali sam po sebi ne dokazuje puni plavo-bijelo-zlatni blazon koji je kodificiran 1992.&lt;ref name=&quot;AndjelicPecati&quot;&gt;{{cite book
 |last=Anđelić
 |first=Pavao
 |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine
 |series=Djela, knjiga XXXVIII; Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 23
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1970
 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FilipovicHeraldika&quot;/&gt;

== Srednjovjekovna Bosna ==

=== Od banske kose grede do kraljevskog grba ===

[[Datoteka:Seal of Tvrtko I of Bosnia.jpg|mini|lijevo|220px|Mali pečat Tvrtka Kotromanića kao bana Bosne, 1356. Na štitu je kosa greda bez šest ljiljana.]]

Najraniji pouzdano datirani heraldički prikaz Tvrtka Kotromanića kao [[Banovina Bosna|bana Bosne]] nalazi se na pečatu povelje od 14. marta 1356. Na štitu je prikazana kosa greda, ali oko nje još nema šest ljiljana. Greda je pripadala starijem porodičnom heraldičkom naslijeđu Kotromanića i činila je osnovu kasnijeg kraljevskog grba.&lt;ref name=&quot;AndjelicPecati&quot;/&gt;

Nakon što je Tvrtko u jesen 1377. uzeo kraljevsku titulu, njegov heraldički program znatno je proširen. Uz kosu gredu pojavljuje se šest ljiljana, po tri sa svake strane. Promjena se u historiografiji tumači kao vizualno isticanje nove kraljevske časti: raniji banski i porodični znak preoblikovan je u složeniji kraljevski grb, prikladan novom položaju njegovog nosioca.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Pitanje porijekla ljiljana u Tvrtkovu grbu nije konačno razriješeno. [[Dubravko Lovrenović]] ističe dvije krajnje mogućnosti: ili je Tvrtko I ljiljane preuzeo &quot;sporazumno&quot;, za što ne postoje potvrde u sačuvanim izvorima, ili njihovo uvođenje odražava pretenzije bosanskog kralja i krune prema dijelu teritorija pod ingerencijom Svete krune Ugarske. Zbog nedostatka neposrednih izvora nijedno od tih tumačenja nije moguće sa sigurnošću dokazati, pa se pojava ljiljana u historiografiji uglavnom promatra u širem političkom i dinastičkom kontekstu.&lt;ref&gt;[[Dubravko Lovrenović]]: Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377, 249. str.&lt;/ref&gt;

Ljiljani nisu bili jedina oznaka novostečene kraljevske vlasti. Tvrtkovi pečati istovremeno su povezivali bosansku dinastičku tradiciju s njegovim pretenzijama na naslijeđe [[Nemanjići|Nemanjića]]. Zbog toga srednjovjekovni heraldički sklop treba čitati zajedno s kraljevskom titulaturom, ceremonijalom i političkim programom, a ne kao izoliran ukras.

=== Kraljevski pečati i nasljednici ===

Najpotpuniji prikaz Tvrtkove heraldike sačuvan je na velikom dvostranom kraljevskom pečatu, promjera približno 112&amp;nbsp;mm. Na prednjoj strani prikazan je kralj na gotičkom prijestolju, uz dva štita. Na jednom je dvoglavi orao, preuzet iz nemanjićke tradicije i povezan sa srpskim dijelom Tvrtkove kraljevske titule, dok je na drugom kosa greda sa šest ljiljana, povezana s Bosnom i Kotromanićima.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Na poleđini je kralj prikazan kao konjanik. Grb s kosom gredom i ljiljanima ponavlja se na njegovom štitu, zastavici i pokrivaču konja. Takvo ponavljanje nije bilo samo dekorativno: heraldički znak povezivao je vladara, njegovu vojnu moć i zemlju kojom je vladao. Na malom kraljevskom pečatu prikazan je i cjelovit heraldički ukras sa štitom, kacigom, krunom, čelenkom i plaštem.&lt;ref name=&quot;AndjelicPecati&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Kralj [[Stjepan Dabiša]] nastavio je koristiti Tvrtkovu veliku pečatnu matricu, čime je naglasio nasljedstvo kraljevske vlasti. Za vladavine [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]], najkasnije početkom 15. stoljeća, izrađena je nova matrica. Na njoj je raniji dvostruki heraldički program sažet, a kruna oblikovana ljiljanima postala je opći znak kraljevske časti i bosanske krune. Pečatnu tradiciju potom su, uz određene izmjene u kompoziciji i titulaturi, nastavili [[Tvrtko II Kotromanić]], [[Stjepan Tomaš]] i posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]].&lt;ref name=&quot;FilipovicDinastija&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia
 |journal=Südost-Forschungen
 |volume=78
 |year=2019
 |pages=1–38
 |doi=10.1515/sofo-2019-780104
 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
|date=}}&lt;/ref&gt;

Dosljedno ponavljanje ljiljana u kraljevskoj kancelariji dalo je znaku kontinuitet koji je nadilazio jednog vladara. Ipak, nije postojala moderna državna heraldička služba koja bi posebnim pravnim aktom utvrdila nepromjenjiv grb. Oblik se prenosio pečatima, novcem, dvorskim predmetima i drugim sredstvima javnog predstavljanja kraljevske vlasti.

=== Novac, tekstil i kamena plastika ===

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;180&quot;&gt;
TvrtkoIRevers.png|Revers zlatnika kralja Tvrtka I s heraldičkim štitom
Brokat iz Mila.JPG|Ulomak brokata sa zlatno vezenim ljiljanima iz kraljevskog mauzoleja u [[Mile (Visoko)|Milama]] u [[Visoko|Visokom]]
&lt;/gallery&gt;

Ljiljan se, osim na pečatima, pojavljuje i na bosanskom kraljevskom novcu. Pojedine emisije Tvrtka I nose štit s kosom gredom, krunu s ljiljanima ili druge sažete elemente kraljevskog heraldičkog programa. Novac je omogućavao širenje vladarskog znaka izvan dvora i kancelarije, pa je imao važnu predstavničku ulogu u privredi i međunarodnoj trgovini.

U kraljevskom mauzoleju u Milama pronađeni su ulomci skupocjenog tekstila sa zlatno vezenim ljiljanima. Brokat se povezuje s kraljevskim ukopom, najčešće s Tvrtkom I, i potvrđuje da je motiv bio dio dvorskog ceremonijala i materijalne kulture. Njegovi zlatni vezovi utjecali su i na modernu rekonstrukciju državnog grba početkom 1990-ih.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;

Stilizirani cvjetovi i ljiljanoliki oblici nalaze se i na nakitu, arhitektonskoj plastici te pojedinim [[stećak|stećcima]] i nadgrobnim spomenicima. Međutim, nije svaki trodijelni cvjetni ukras heraldički ljiljan niti se svaki takav motiv može povezati s Kotromanićima. Heraldičko značenje može se pouzdanije utvrditi tek kada je figura smještena na štitu, pečatu, zastavi ili u drugom jasno označenom vladarskom kontekstu.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

=== Vladarski, dinastički i zemaljski grb ===

Podjela na lični, porodični i državni grb u srednjem vijeku nije bila jednako stroga kao u modernim državama. Grb na Tvrtkovom pečatu pripadao je kralju i njegovoj dinastiji, ali je na poveljama, diplomatskim ispravama, novcu i ceremonijalnim predmetima istovremeno predstavljao bosansku kraljevsku vlast. Zbog toga ga je najpreciznije opisati kao vladarski i dinastički grb s predstavničkom funkcijom za Bosnu i bosansku krunu.&lt;ref name=&quot;FilipovicHeraldika&quot;/&gt;

Izraz &quot;grb Kraljevine Bosne&quot; koristan je kao savremena skraćenica, ali može stvoriti pogrešan utisak da je riječ o državnom grbu uređenom na isti način kao u 19. i 20. stoljeću. Poznati izvori potvrđuju kraljevsku i dinastičku upotrebu, a njihovo stalno pojavljivanje u službenoj komunikaciji objašnjava zašto je grb kasnije prihvaćen kao najprepoznatljivije obilježje srednjovjekovne bosanske državnosti.

Srednjovjekovni znak također ne treba pripisivati isključivo jednoj savremenoj naciji. Nastao je stoljećima prije oblikovanja modernih bošnjačkih, srpskih i hrvatskih nacionalnih pokreta. Njegova naknadna nacionalna tumačenja pripadaju novijoj političkoj i kulturnoj historiji.

== Od propasti kraljevstva do 20. stoljeća ==

=== Grbovnici i pripisani grbovi ===

Osmansko osvajanje 1463. okončalo je rad domaće kraljevske kancelarije i službenu upotrebu pečata Kotromanića. Ljiljani nisu postali obilježje osmanske uprave u Bosni, niti je između srednjovjekovne kraljevske heraldike i državne obnove 1992. postojao neprekinut lanac službene upotrebe.

Bosna se ipak nastavila pojavljivati u zapadnoevropskim i južnoslavenskim grbovnicima. Autori tih djela često nisu raspolagali domaćim srednjovjekovnim pečatima, pa su Bosni pripisivali međusobno različite grbove. U pojedinim ilirskim grbovnicima prikazane su ukrštene nazubljene grede ili štapovi s glavama, dok je u drugim evropskim heraldičkim djelima Bosnu predstavljala oklopljena ili odjevena ruka koja drži sablju.&lt;ref name=&quot;FilipovicSlavoluk&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika
 |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja
 |volume=39
 |year=2010
 |pages=173–188
 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11
 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227
 |access-date=2. 8. 2026
|date=}}&lt;/ref&gt;

Takvi prikazi nazivaju se pripisanim ili pretencioznim grbovima: predstavljali su zamisao kasnijih autora o heraldici određene zemlje, a ne nužno grb koji je nastao i bio službeno korišten u toj zemlji. Oni su važni za historiju evropske predstave o Bosni, ali nisu dokaz neprekinutog trajanja srednjovjekovnog kotromanićkog grba.

=== Austrougarska i jugoslavenska obilježja ===

[[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1889–1918).svg|mini|desno|220px|Grb Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom, uveden 1889.]]

Austrougarska uprava uvela je 1889. teritorijalni grb Bosne i Hercegovine sa zlatnim poljem i crveno odjevenom rukom koja drži srebrnu sablju. Kompozicija se oslanjala na jedan od kasnijih pripisanih bosanskih grbova, a ne na heraldiku Kotromanića. Njome je Monarhija nastojala stvoriti prepoznatljivo zemaljsko obilježje bez vezivanja za neku od savremenih nacionalnih zajednica.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;

Nakon 1918. Bosna i Hercegovina nije imala poseban kotromanićki grb u službenom sistemu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno Kraljevine Jugoslavije. Ljiljan se nije pojavljivao ni na republičkom amblemu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. Taj amblem sadržavao je industrijske dimnjake, planinski obris, klasove žita i crvenu petokraku zvijezdu, u skladu sa socijalističkom heraldikom i naglaskom na obnovu, radništvo i privredu.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;

== Republika Bosna i Hercegovina ==

=== Izrada i usvajanje obilježja ===

Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine prihvatila je 27. februara 1991. inicijativu da se ustavnim promjenama odrede novi naziv, grb i zastava republike. Formirana je stručna grupa u kojoj su bili Zvonimir Bebek, Boris Nilević, [[Enver Imamović]], Mirza Ćeman, Tihomir Glavaš i Vedran Hadžović. Zadatak nije bio oblikovati nacionalni znak samo jednog naroda, nego pronaći historijski utemeljena, etnički i vjerski neutralna obilježja koja bi mogla predstavljati sve građane i konstitutivne narode Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;

Prvi prijedlog zastave imao je svijetloplavu podlogu, djelimično inspiriranu bojom [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Parlamentarni postupak prekinut je izbijanjem rata, ali su Enver Imamović i Zvonimir Bebek nastavili rad na završnoj varijanti. Svijetloplava podloga zamijenjena je bijelom, a rub štita, prvobitno zamišljen u srebrnoj boji, postao je zlatan.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;

Kao osnovni motiv uzeti su kosa greda i šest ljiljana s kraljevskih pečata Kotromanića, dok su zlatna boja ljiljana i dekorativni dojam povezani s brokatom iz Mila. Rješenje je bilo historijski nadahnuto, ali oblikovano prema savremenim pravilima i potrebama. Ne postoji dokaz da je srednjovjekovna Bosna imala bijelu zastavu s plavim štitom istog izgleda.

[[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] odobrilo je privremeni grb i zastavu 4. maja 1992. Uredba sa zakonskom snagom objavljena je 20. maja. Grb je činio plavi štit presječen bijelom kosom gredom, s po tri zlatnožuta ljiljana u svakom plavom polju. Zastava je bila bijela, s grbom u sredini, a odnos širine i dužine iznosio je 1 : 2.&lt;ref name=&quot;Uredba1992&quot;&gt;{{cite journal
 |title=Uredba sa zakonskom snagom o utvrđivanju privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine
 |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine
 |volume=I
 |issue=4
 |date=20. 5. 1992
 |page=141
 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt; Način službene upotrebe dodatno je uređen posebnom uredbom u septembru 1992.&lt;ref name=&quot;Upotreba1992&quot;&gt;{{cite journal
 |title=Uredba sa zakonskom snagom o upotrebi privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine
 |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine
 |volume=I
 |issue=15
 |date=1992-09-05
 |page=361
 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

=== Grb i zastava u službenoj upotrebi ===

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;190&quot;&gt;
Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Grb Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998.
Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Zastava Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998.
&lt;/gallery&gt;

Grb se tokom rata nalazio na pečatima državnih organa, pasošima, ličnim kartama, vozačkim dozvolama, novčanicama, registarskim oznakama i diplomatskim obilježjima. Zastava je korištena na sjedištima državnih institucija, predstavništvima u inozemstvu i međunarodnim skupovima.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;

Prva zastava postavljena na zgradu Predsjedništva u [[Sarajevo|Sarajevu]] oštećena je granatiranjem nakon približno petnaest dana. Sačuvana je u zbirci [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine]]. Drugi primjerak podignut je 21. maja 1992. ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u [[New York]]u, dan prije prijema Bosne i Hercegovine u članstvo organizacije.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;

Obilježja su zamišljena kao građanska i zajednička, bez savremenog vjerskog znaka. Njihova se percepcija, međutim, promijenila tokom rata. Vlasti bosanskih Srba i bosanskih Hrvata uspostavile su vlastite političke i vojne simbole, dok su grb s ljiljanima nastavile koristiti institucije Republike Bosne i Hercegovine i njene oružane snage. Zbog takvog razvoja događaja motiv je u javnosti sve više povezivan s Bošnjacima, iako njegovo prvobitno službeno određenje nije bilo nacionalno isključivo.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;&gt;{{cite journal
 |last=Šadinlija
 |first=Mesud
 |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.
 |journal=Prilozi
 |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju
 |issue=52
 |year=2023
 |pages=199–219
 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199
 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf
 |access-date=2. 8. 2026
|date=}}&lt;/ref&gt;

=== Zamjena državnih obilježja 1998. ===

[[Daytonski mirovni sporazum]] nije neposredno odredio izgled novih državnih obilježja. Kako se politički predstavnici nisu mogli saglasiti o zajedničkoj zastavi, Parlamentarna skupština 3. februara 1998. nije usvojila nijedan od ponuđenih prijedloga. [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]] narednog je dana odredio novu zastavu, bez ljiljana i drugih znakova povezanih s pojedinim narodima ili ratnim stranama.&lt;ref name=&quot;OHRZastava&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bulletin-66-23-february-1998/
 |title=OHR Bulletin 66: Flag for BiH
 |publisher=Ured visokog predstavnika
 |date=23. 2. 1998
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Novi [[Grb Bosne i Hercegovine|grb Bosne i Hercegovine]] nametnut je posebnom odlukom 18. maja 1998.&lt;ref name=&quot;OHRGrb&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://www.ohr.int/archive/1995-2000/docs/decisions/19980518a.htm
 |title=Decision on the shape and design of the coat-of-arms of BiH
 |publisher=Ured visokog predstavnika
 |date=18. 5. 1998
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt; Time su obilježja Republike Bosne i Hercegovine prestala biti službeni simboli države. Zastava s ljiljanima zadržala je historijsko, ratno i identitetsko značenje, ali nije sadašnja zastava Bosne i Hercegovine.

== Vojna i entitetska heraldika ==

=== Armija Republike Bosne i Hercegovine ===

[[Datoteka:Emblem of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina (1992–1997).svg|mini|desno|240px|Grb Armije Republike Bosne i Hercegovine]]

Ljiljan je od početka rata uključen u obilježja [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane]], a zatim Armije Republike Bosne i Hercegovine. Privremeno obilježje Teritorijalne odbrane, utvrđeno 8. aprila 1992, opisano je kao stari bosanski štit plave boje s bijelom kosom gredom i po tri zlatnožuta ljiljana u svakom polju. Nakon usvajanja državnog grba 20. maja isti štit određen je kao jedinstveno obilježje oružanih snaga.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;/&gt;

Stalni amblem Armije uveden je 1. augusta 1992. Sadržavao je državni štit položen na ukrštene mačeve i naziv Armije u gornjem dijelu. Na kapama i šljemovima korištena je sažeta varijanta bez natpisa. Zastave jedinica bile su bijele, s amblemom i nazivom jedinice u sredini, u odnosu 3 : 5. Ljiljan je ugrađen i u činovne oznake, priznanja te druge elemente vojnog identiteta.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;/&gt;

Najviše ratno priznanje Armije nosilo je naziv [[Zlatni ljiljan|&quot;Zlatni ljiljan&quot;]]. Dodjeljivano je za istaknute zasluge i hrabrost, a njegov izgled neposredno se oslanjao na srednjovjekovni heraldički motiv. Priznanje je dobilo 1.735 pripadnika Armije, među kojima 813 posthumno.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;/&gt;

Kao i državna obilježja, vojni simboli prvobitno su oblikovani pozivanjem na zajedničku bosansku državnu tradiciju. Zbog nacionalnog sastava jedinica i političke podjele zemlje tokom rata, postepeno su postali jedan od glavnih simbola bošnjačkog ratnog iskustva i kulture sjećanja.

=== Federacija Bosne i Hercegovine ===

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;190&quot;&gt;
CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|Grb Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007.
Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|Zastava Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007.
&lt;/gallery&gt;

[[Federacija Bosne i Hercegovine]] dobila je grb i zastavu 1996. Gornji dio štita sadržavao je zlatnožuti ljiljan na zelenom polju i hrvatsku šahovnicu, dok se u donjem plavom polju nalazio krug od deset bijelih šestokrakih zvijezda, koje su predstavljale kantone. Zastava se sastojala od uspravnih crvenog, bijelog i zelenog polja; središnje bijelo polje bilo je tri puta šire od bočnih i nosilo je entitetski grb. Odnos zastave iznosio je 3 : 5.&lt;ref name=&quot;FBiHZakon&quot;&gt;{{cite journal
 |title=Zakon o grbu i zastavi Federacije Bosne i Hercegovine
 |journal=Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine
 |issue=21/96 i 26/96
 |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf
 |access-date=2. 8. 2026
|date=}}&lt;/ref&gt;

Ljiljan je u toj kompoziciji predstavljao bošnjačku komponentu Federacije, dok je šahovnica predstavljala hrvatsku. [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] u predmetu U-4/04 utvrdio je 31. marta 2006. da zakonske odredbe o grbu i zastavi nisu u skladu s ustavnim načelima ravnopravnosti. Sud nije proglasio neustavnim ljiljan kao pojedinačnu figuru, nego je zaključio da cjelokupna kompozicija predstavlja prvenstveno Bošnjake i Hrvate, a ne osigurava jednaku zastupljenost Srba, ostalih građana i svih konstitutivnih naroda.&lt;ref name=&quot;U404&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf
 |title=Djelimična odluka o meritumu U-4/04
 |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine
 |date=31. 3. 2006
 |format=PDF
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Parlament Federacije nije u ostavljenom roku usvojio nova obilježja. Ustavni sud donio je 27. januara 2007. rješenje o neizvršenju, a sporne odredbe prestale su važiti 16. juna, dan nakon objavljivanja rješenja u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine''.&lt;ref name=&quot;U404Neizvrsenje&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/pregled-izvrsenja-u-odluka-fbih-kantoni-gradovi-bs_1779099080.pdf
 |title=Pregled izvršenja &quot;U&quot; odluka u kojima je utvrđena neustavnost propisa Federacije BiH, kantona i gradova
 |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine
 |format=PDF
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Kantonalna i lokalna upotreba ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;180&quot;&gt;
Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|Grb [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]]
Coat of arms of Posavina.svg|Grb [[Posavski kanton|Posavskog kantona]]
&lt;/gallery&gt;

Ljiljan se pojavljuje i u obilježjima pojedinih kantona. Grb Bosansko-podrinjskog kantona Goražde sadrži zlatnožuti ljiljan, koji službeno obrazloženje opisuje kao tradicionalni znak bosanske državnosti.&lt;ref name=&quot;BPK&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://bpkg.gov.ba/kanton/8405/grb-i-zastava-bpk-a-gorazde/
 |title=Grb i zastava BPK-a Goražde
 |publisher=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Ustavni amandman Posavskog kantona iz 2000. odredio je grb čije središnje bijelo polje sadrži dva zlatna ljiljana. Iznad njih nalazi se hrvatska šahovnica, a ispod plavo polje s četiri bijele valovite linije. Kantonalna zastava sastavljena je od vodoravnih crvenog, bijelog i zelenog polja, s grbom u sredini.&lt;ref name=&quot;Posavina&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://skupstinazp.ba/new/dokumenti/amandmani/amandman-12-travanj-2000-godine/
 |title=Amandman na Ustav Županije Posavske
 |publisher=Skupština Županije Posavske
 |date=12. 4. 2000
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Kantonalni primjeri pokazuju da ljiljan nema jednako pravno ni simboličko značenje u svim savremenim kompozicijama. Može predstavljati bosansku državnu tradiciju, bošnjačku komponentu stanovništva ili jedan element složenog grba kojim se povezuju različite historijske i teritorijalne oznake. Ista raznolikost postoji u pojedinim općinskim, gradskim, veteranskim i kulturnim obilježjima.

== Savremena značenja ==

Savremena značenja ljiljana mogu se podijeliti u tri glavna, ali međusobno povezana sloja. Prvi je srednjovjekovni: znak upućuje na Kotromaniće, bosansku kraljevsku vlast i kulturno naslijeđe srednjovjekovne Bosne. U tom kontekstu nije vezan za savremenu nacionalnu pripadnost.

Drugi sloj odnosi se na Republiku Bosnu i Hercegovinu i Armiju Republike Bosne i Hercegovine. Ljiljan tada označava nekadašnju međunarodno priznatu republiku, njene institucije, ratnu odbranu i državni kontinuitet. Za dio građana ostao je historijska zastava Bosne i Hercegovine i obilježje sjećanja na period 1992–1995, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Treći sloj predstavlja savremena bošnjačka nacionalna i kulturna upotreba. Tokom i nakon rata znak je postao široko prihvaćen među Bošnjacima, pa se nalazi u kulturnim, memorijalnim, veteranskim i neformalnim nacionalnim obilježjima.&lt;ref name=&quot;FilipovicSimboli&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;/&gt;

== Odnos prema vrsti ''Lilium bosniacum'' ==

[[Datoteka:Lilium bosniacum - Blüte.JPG|mini|desno|230px|Cvijet vrste ''[[Lilium bosniacum]]''. Botanička vrsta i stilizirani heraldički znak imaju različito porijeklo.]]

''Lilium bosniacum'' (bosanski ljiljan) prihvaćena je biljna vrsta iz porodice ljiljana. Rasprostranjena je na dijelu središnjih [[Dinaridi|Dinarida]] i sjeverozapadnog Balkanskog poluotoka, pa nije ograničena isključivo na današnje granice Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Kew&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:537489-1
 |title=''Lilium bosniacum'' (Beck) Fritsch
 |website=Plants of the World Online
 |publisher=Kraljevski botanički vrtovi Kew
 |language=engleski
 |access-date=2. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

U popularnoj kulturi heraldički ljiljan ponekad se objašnjava kao stilizirani cvijet upravo te vrste. Poznati srednjovjekovni izvori, međutim, ne navode botaničku vrstu niti prikazuju realističan cvijet iz kojeg bi se mogla izvršiti takva identifikacija. ''Fleur-de-lis'' pripada konvencionalnom evropskom heraldičkom jeziku, dok je povezivanje s vrstom ''Lilium bosniacum'' savremena simbolička interpretacija.&lt;ref name=&quot;Pastoureau&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

== Terminologija ==

'''Heraldički ljiljan''' ili '''''fleur-de-lis''''' opći je stručni naziv za stiliziranu trodijelnu heraldičku figuru, bez obzira na zemlju, dinastiju ili savremeno nacionalno značenje. Izraz '''Kotromanićev ljiljan''' savremeni je opis ljiljana u grbu i drugim obilježjima dinastije Kotromanića i nije potvrđen kao srednjovjekovni vlastiti naziv. '''Bosanski ljiljan''' širi je savremeni naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom, Republikom Bosnom i Hercegovinom ili bosanskom državnom tradicijom, ali može biti dvosmislen jer označava i biljnu vrstu. '''Zlatni ljiljan''' opisuje heraldički ljiljan zlatne boje, dok kao vlastito ime, '''&quot;Zlatni ljiljan&quot;''', označava najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Naziv '''bošnjački ljiljan''' odnosi se na savremenu nacionalnu i kulturnu upotrebu znaka među Bošnjacima, ali ne predstavlja opći historijski naziv srednjovjekovnog grba niti sadašnje službeno državno obilježje Bosne i Hercegovine.

== Literatura ==

* {{cite book
 |last=Anđelić
 |first=Pavao
 |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1970
 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882
 |access-date=2026-08-02
}}
* {{cite book
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića
 |editor-last=Karamatić
 |editor-first=Marko
 |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću
 |publisher=Franjevačka teologija
 |location=Sarajevo
 |year=2008
 |pages=33–55
 |isbn=978-9958-742-08-8
 |url=https://zenodo.org/records/3895587
 |access-date=2026-08-02
}}
* {{cite journal
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika
 |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja
 |volume=39
 |year=2010
 |pages=173–188
 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11
 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227
 |access-date=2026-08-02
}}
* {{cite book
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |chapter=&quot;Creatio Regni&quot; in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić
 |editor-last=Whatley
 |editor-first=Laura J.
 |title=A Companion to Seals in the Middle Ages
 |publisher=Brill
 |location=Leiden i Boston
 |year=2019
 |pages=264–276
 |doi=10.1163/9789004391444_012
 |isbn=978-90-04-39144-4
 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289
 |language=engleski
 |access-date=2026-08-02
}}
* {{cite journal
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia
 |journal=Südost-Forschungen
 |volume=78
 |year=2019
 |pages=1–38
 |doi=10.1515/sofo-2019-780104
 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html
 |language=engleski
 |access-date=2026-08-02
}}
* {{cite journal
 |last=Filipović
 |first=Emir O.
 |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century
 |journal=Eikón / Imago
 |volume=14
 |year=2025
 |page=e97723
 |doi=10.5209/eiko.97723
 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723
 |language=engleski
 |access-date=2026-08-02
}}
* {{cite book
 |last=Hašimbegović
 |first=Elma
 |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences
 |publisher=VDM Verlag Dr. Müller
 |location=Saarbrücken
 |year=2009
 |isbn=978-3-639-04590-1
 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/
 |language=engleski
 |access-date=2026-08-02
}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Imamović|first=Enver|authorlink = |year=1995|url=https://www.scribd.com/doc/288230398/Enver-Imamovi%C4%87-Korijeni-Bosne-i-bosanstva|title=Korijeni Bosne i bosanstva : izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga|publisher=Međunarodni centar za mir | location = Sarajevo|id=}} {{COBISS|ID=87295490}}
* {{cite book
 |last=Pastoureau
 |first=Michel
 |title=Heraldry: Its Origins and Meaning
 |publisher=Thames &amp; Hudson
 |location=London
 |year=1997
 |isbn=978-0-500-30074-9
 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ
 |language=engleski
 |access-date=2026-08-02
}}
* {{cite journal
 |last=Šadinlija
 |first=Mesud
 |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.
 |journal=Prilozi
 |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju
 |location=Sarajevo
 |issue=52
 |year=2023
 |pages=199–219
 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199
 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf
 |access-date=2026-08-02
}}

== Također pogledajte ==

* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Zastava Bosne i Hercegovine]]
* [[Kotromanići]]
* [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Zlatni ljiljan]]
* ''[[Lilium bosniacum]]''

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{Commonscat|Fleur-de-lis (Bosnia and Herzegovina)|Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}}
[[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Kotromanići]]
[[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]]
[[Kategorija:Simboli Republike Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>s0b7nmk9vuxmzy8nn4b87rqcxzwracx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Bosna i Hercegovina po temama</title>
    <ns>10</ns>
    <id>100749</id>
    <revision>
      <id>3916594</id>
      <parentid>3817599</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:43:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3916594</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7785" sha1="bgq8w8qp2pr96bszxb2c6h32b615ahn" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Bosna i Hercegovina po temama
| naslov      = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} po temama
| tijeloklasa = hlist
| slika       = [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|80px|link=Grb Bosne i Hercegovine]]

| grupa1      = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]]
| podaci1     =
* [[Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira|Rani period]]
* [[Ilirik]]
* [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Srednjovjekovna historija Bosne i Hercegovine]]
** [[Bosna (zemlja)|rana Bosna]]
** [[Bosanska Banovina]]
** [[Bosansko Kraljevstvo]]
* [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] 
* [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj]]
* [[Kraljevina Jugoslavija]] 
* [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Drugi svjetski rat]]
* [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
** [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]]
* [[Republika Bosna i Hercegovina]]
** [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
** [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini|Etničko čišćenje]]
** [[Genocid u Bosni i Hercegovini|Genocid]]
** [[Opsada Sarajeva]]
* [[Vašingtonski sporazum]]
* [[Dejtonski sporazum]]

| grupa2      = [[Geografija Bosne i Hercegovine|Geografija]]
| podaci2     =
* [[Fauna]]
** [[Spisak ptica u Bosni i Hercegovini|Ptice]]
** [[Spisak sisara u Bosni i Hercegovini|Sisari]]
* [[Geologija Bosne i Hercegovine|Geologija]]
* [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Gradovi]] i [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]]
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini|Jezera]]
* [[Geografija Bosne i Hercegovine#Klima|Klima]]
* [[Okoliš Bosne i Hercegovine|Okoliš]]
* [[Spisak planina u Bosni i Hercegovini|Planine]]
* [[Regije Bosne i Hercegovine|Regije]]
**[[Bosna (regija)|Bosna]]
**[[Hercegovina]]
* [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini|Rijeke]]
* [[Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini|Zaštićena područja]]

| grupa3      = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Administracija]]
| podaci3     =
* [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Administrativna podjela]]
** [[Federacija Bosne i Hercegovine]] ([[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kantoni]])
** [[Republika Srpska]]
** [[Brčko distrikt]]
* [[Spisak institucija u Bosni i Hercegovini#Bosna i Hercegovina|Institucije]]
* [[Izbori u Bosni i Hercegovini|Izbori]] ([[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]])
* [[Korupcija u Bosni i Hercegovini|Korupcija]]
* [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružane snage]]
* [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]
** [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
** [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
* [[Policija Bosne i Hercegovine|Policija]]
* [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|Političke stranke]]
* [[Politika Bosne i Hercegovine|Politika]]
* [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
** [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući]]
** [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Članovi]]
* [[Sudski sistem Bosne i Hercegovine|Sudski sistem]]
** [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud]]
** [[Sud Bosne i Hercegovine]]
* [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustav]]
* [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine|Vanjska politika]]
** [[Vizni režim Bosne i Hercegovine|Vizni režim za ulazak]]
** [[Vizni režim za državljane Bosne i Hercegovine|Vizni režim za državljane]]
* [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara]]
** [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući]]
* [[Vladavina zakona u Bosni i Hercegovini|Vladavina zakona]]

| grupa4      = [[Privreda Bosne i Hercegovine|Privreda]]
| podaci4     = 
* [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka]]
* [[Saobraćaj u Bosni i Hercegovini|Saobraćaj]]
* [[Telekomunikacije u Bosni i Hercegovini|Telekomunikacije]] 
* [[Turizam u Bosni i Hercegovini|Turizam]]
* [[Konvertibilna marka|Valuta]]

| grupa6      = [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli]]
| podaci6     =
* [[Grb Bosne i Hercegovine|Grb]]
* [[Intermezzo (himna)|Himna]]
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine|Ordeni, odlikovanja i medalje]]
* [[Zastava Bosne i Hercegovine|Zastava]]

| grupa7      = [[:Kategorija:Bosanskohercegovačko društvo|Društvo]]
| podaci7     =
* [[Demografija Bosne i Hercegovine|Demografija]]
* [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini|Etničke grupe]]
* [[Konstitutivni narod]]i
** [[Bošnjaci]]
** [[Hrvati]]
** [[Srbi]]
* [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|&quot;Ostali&quot;]]
** [[Albanci u Bosni i Hercegovini|Albanci]]
** [[Austrijanci u Bosni i Hercegovini|Austrijanci]]
** [[Bosanci]] i [[Hercegovci]]
** [[Crnogorci u Bosni i Hercegovini|Crnogorci]]
** [[Česi u Bosni i Hercegovini|Česi]]
** [[Italijani u Bosni i Hercegovini|Italijani]]
** [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevreji]]
** [[Jugoslaveni#Bosna i Hercegovina|Jugoslaveni]]
** [[Kinezi u Bosni i Hercegovini|Kinezi]]
** [[Mađari u Bosni i Hercegovini|Mađari]]
** [[Makedonci u Bosni i Hercegovini|Makedonci]]
** [[Muslimani (narod)#Bosna i Hercegovina|Muslimani]]
** [[Nijemci u Bosni i Hercegovini|Nijemci]]
** [[Poljaci u Bosni i Hercegovini|Poljaci]]
** [[Romi u Bosni i Hercegovini|Romi]]
** [[Rumuni u Bosni i Hercegovini|Rumuni]]
** [[Rusi u Bosni i Hercegovini|Rusi]]
** [[Rusini u Bosni i Hercegovini|Rusini]]
** [[Slovaci u Bosni i Hercegovini|Slovaci]]
** [[Slovenci u Bosni i Hercegovini|Slovenci]]
** [[Turci u Bosni i Hercegovini|Turci]]
** [[Ukrajinci u Bosni i Hercegovini|Ukrajinci]]
* [[Jezici Bosne i Hercegovine|Jezici]]
* [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|Ljudska prava]]
* [[Obrazovanje u Bosni i Hercegovini|Obrazovanje]]
* [[Spisak ratova s učešćem Bosne i Hercegovine|Ratovi]]
* [[Religija u Bosni i Hercegovini|Religija]]
* [[LGBTQ prava u Bosni i Hercegovini|Seksualne manjine]]
* [[Sport u Bosni i Hercegovini|Sport]]
* [[Žene u Bosni i Hercegovini|Žene]]
** [[Pobačaj u Bosni i Hercegovini|Pobačaj]]

| grupa8      = [[Kultura Bosne i Hercegovine|Kultura]]
| podaci8     =
* [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]]
* [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|Arhitektura]]
* [[Jezici Bosne i Hercegovine|Jezici]]
** [[Bosanski jezik|Bosanski]]
** [[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
** [[Srpski jezik|Srpski]]
* [[Ep|Epske narodne pjesme]]
** [[Bošnjačke epske narodne pjesme|Bošnjačke]]
** [[Hrvatske epske narodne pjesme|Hrvatske]]
** [[Srpske epske narodne pjesme|Srpske]]
* [[Spisak bosanskohercegovačkih filmova|Kinematografija]]
* [[Bosanskohercegovačka književnost|Književnost]]
* [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]]
* [[Bosanska kuhinja|Kuhinja]]
** [[Bosanski lonac]]
** [[Ćevapi]]
** [[Burek]]
** [[Vinogradarstvo u Bosni i Hercegovini|Vinogradarstvo]]
* [[Mediji u Bosni i Hercegovini|Mediji]]
** [[Spisak radiostanica u Bosni i Hercegovini|Radio]] 
** [[Televizija u Bosni i Hercegovini|Televizija]]
* [[Muzika u Bosni i Hercegovini|Muzika]]
* [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalni spomenici]]
* [[Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini|Praznici i blagdani]]
** [[Dan državnosti Bosne i Hercegovine|Dan državnosti]]
** [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Dan nezavisnosti]]
* [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|Svjetska baština]]
* [[Umjetnost u Bosni i Hercegovini|Umjetnost]]

| ispod  = 
* {{Ikona|Kategorija}} [[:Kategorija:Bosna i Hercegovina|Kategorija]]
* {{Ikona|Portal}} [[Portal:Bosna i Hercegovina]]
}}&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Šabloni Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Šabloni za evropske zemlje po temama|Bosna i Hercegovina]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>bgq8w8qp2pr96bszxb2c6h32b615ahn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Bošnjački ljiljan</title>
    <ns>1</ns>
    <id>132497</id>
    <revision>
      <id>3916625</id>
      <parentid>3916123</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T17:56:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ivan VA</username>
        <id>39784</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zaključak */</comment>
      <origin>3916625</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28191" sha1="5dfklxytb5fmr3hq2hy7z33yctphy3q" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}

== Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma ==

Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim &quot;doprinosima&quot; ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;)

Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:37, 1 mart 2026 (CET)

== Anžuvinski ljiljan ==

&lt;nowiki&gt;U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~   &lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST)

:Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne &quot;teorija&quot; o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST)
:Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST)
:::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje
:::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST)
::::&lt;nowiki&gt;Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST)

== Bošnjački ljiljan? ==
Mijenjanje naziva u &quot;bošnjački ljiljan&quot; historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). 
Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:53, 28 juli 2026 (CEST)

:Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST)
::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST)
::: U heraldici ne postoji &quot;bosanski ljiljan&quot;. Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam &quot;bosanski&quot;. U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev &quot;bosanski &quot; označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:15, 30 juli 2026 (CEST)
::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije  formirane 1991. U njoj su bili:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;{{Rp|202}}
::::* Enver Imamović
::::* Zvonimir Bebek
::::* Tihomir Glavaš
::::* Boris Nilević
::::* Hasan-Mirza Ćeman
::::* Vedran Hadžović
::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno.
::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. 

=== Reference ===
{{Refspisak}}

[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST)

:::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:45, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta.
:::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer &quot;''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''&quot; – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia].
:::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :)
:::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u &quot;bošnjački ljiljan&quot;, već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku.
:::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu &quot;danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je&quot;. Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i &quot;prišivanje&quot; jednom narodu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 19:13, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim:
:::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''.
:::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola.
:::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). 
:::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::::Pozdrav, 
::::::::::pogrešno sam ulinkao, imamo [[Ljiljan (simbol)]], pa mislim da se on treba spojiti sa ovim člankom i ondaovaj brisati. Ne vidim potrebu imati 2 članka koji o istom govore. Iskoristiti ono što je dobro napisano i upotpuniti članak o simbolu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:25, 31 juli 2026 (CEST)
:::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo.
:::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je &quot;prvi&quot; koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku.
:::::::::Također, otkud teza da je &quot;proklamativno usvojen&quot; 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :)
:::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe.
:::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka.
:::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 22:39, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::hoćeš li doraditi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:05, 31 juli 2026 (CEST)
:::::::::Haris me preduhitrio :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 15:54, 31 juli 2026 (CEST)

== Rezime ==
=== Činjenice ===
U raspravi je potvrđeno, kao i što je u zakonima poznato:
* [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli BiH]] su [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava]], [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Intermezzo (himna)|himna]];
* Na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bosne_i_Hercegovine#Republika_Bosna_i_Hercegovina_(1992%E2%80%931998) zastavi RBIH] i grbu, te na nekom vojnom znakovlju, jedne od zaraćenih strana, nalazi se šest ljiljana;
* Bosanski/bošnjački ljiljan kao pojam ne postoji u heraldici;
* Ljiljani se nalaze na nekim grbovima nižih teritorijalnih jedinica u BiH;
* Ljiljani nisu simbol BiH. Ako jesu, onda su jedan od desetine ili stotine znakova ili simbola, koji su prisutni u BiH;
* Zastava RBIH, kao i izvedenice od nje, nedugo nakon zvaničnog usvajanja, je od Hrvata i Srba nepriznata kao simbol tih naroda, tako da je vremenom ljiljan postao simbol koji koriste bošnjačke političke i druge strukture. Hrvatski narod je izabrao šahovnicu, koja se npr. između ostalog zvanično nalazi na obilježju [https://bs.wikipedia.org/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Bosne_i_Hercegovine#Pukovi 1. puka OSBIH], respektivno dvoglavi bijeli orao (srpska trobojnica) za srpski puk, te grb s ljiljanima za bošnjački puk;
* Bosna i Hercegovina je zasnovana na odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a; Kao i nekoliko drugih republika Jugoslavije
=== Teze ===
Bez da me odgovor interesira, jer Wikipedija ne služi za iznošenje vlastitih ili tuđih teza, bilo bi dobro da kolega pokuša objasniti slijedeće pojmove:
* &quot;...najreprezentativniji simbol bosanstva...&quot; - šta je ''bosanstvo''? Da li je ljiljan simbol 37.110 Bosanaca u BiH? Ako jeste, ima li neka referenca?
* Autor E.I. u [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf članku] navodi ponovo Bosance (i Hercegovce) čiji je simbol ljiljan; Znaju li Bosanci i Hercegovci da je to &quot;njihov&quot; simbol?
* Ukoliko pojedinac, grupa ili neka politička partija smatra da su ljiljani simboli BiH, vjerovatno može o tome pokrenuti raspravu u  Skupštini BiH, te se tamo može donijeti odluka o promjenama simbola BiH; Naše na Wikipediji nije da mi donosimo odluke ili prijedloge, te da iznosimo želje i teze koje nemaju nikakvu podlogu u zakonima;
* Poznato je da Bosanci (i Hercegovci) nemaju politička prava u BiH, te je vjerovatno nemoguće rođeno dijete u registar rođenih upisati kao  Bosanac (i Hercegovac);
* Povezivanje srednjovjekovnih država i teritorija a područja BiH, ima istorijski, kulturološki značaj, ali nije osnova za današnju BiH, te njeno političko uređenje; 
=== Zaključak ===
Članak je predložen za brisanje, a po potrebi i interesu korisnika, o ljiljanu kao simbolu u BiH, se može napisati u članku [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]]--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:05, 31 juli 2026 (CEST)

:Mislim da je važno razdvojiti nekoliko stvari u ovome svemu.
:Činjenica da izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; nije formalni heraldički termin sama po sebi ne znači da je naziv neispravan, niti da ga treba zamijeniti nazivom &quot;bošnjački ljiljan&quot;. U grbovnicima, štaviše, ni nema imena ispod nekih grbova, ali valjda se zaslužuje da se zna na šta se odnosi nešto?
:Nazivi članaka na Wikipediji ne određuju se samo prema terminologiji jedne struke kada su potežu pitanja poput ovih, nego prema tome koji je naziv najzastupljeniji u relevantnim i pouzdanim izvorima. Heraldika govori o heraldičkim figurama poput ovih gore što sam ih nabrojao, dok se nazivi poput bosanskog ljiljana odnose na historijski i kulturni kontekst u kojem je određeni simbol korišten.
:Mislim da bi za pitanje naziva trebalo prvenstveno pogledati historiografsku i stručnu literaturu: postoji li u relevantnim izvorima naziv &quot;bosanski ljiljan&quot; i postoji li jednako utemeljena upotreba naziva &quot;bošnjački ljiljan&quot;. Koliko sam do sada uspio pronaći, prvi izraz koristi se u historiografskim radovima, i to dominantno, koji obrađuju srednjovjekovnu Bosnu i kasniju upotrebu ovog simbola. Ako postoji literatura koja pokazuje suprotno, mislim da bi upravo ona trebala biti osnova za promjenu naziva?
:Nadalje, smatram da pitanja o tome koliko se danas ljudi identificira s određenim simbolom ili kako ga pojedine političke ili društvene grupe doživljavaju nisu presudna za naziv članka. Savremena upotreba svakako treba biti obrađena u članku, ali naziv bi se trebao temeljiti na provjerljivim izvorima i historijskom kontekstu, a ne na trenutnom viđenju značenja simbola. Ovo, čini mi se, ponavljam više puta.
:Što se tiče samog brisanja, ne vidim da postoje razlozi koji bi opravdali uklanjanje članka. Tema je enciklopedijski značajna, postoje izvori, članak nije promotivan niti se radi o besmislenom sadržaju. Ako postoje problemi s neutralnošću, stilom ili nedovoljno preciznim formulacijama, to su razlozi za doradu članka, a ne za brisanje.
:Postoje brojni članci o historijskim simbolima koji danas nisu službeni, ali su i dalje enciklopedijski relevantni.
:Zato bih predložio da se rasprava vrati na dva ključna pitanja, dakle da se prijedlog za brisanje privremeno poništi (dok ne odlučimo šta ćemo i kako ćemo dalje):
:# Koji naziv je najviše zastupljen u relevantnoj literaturi?
:# Postoji li stvaran razlog za brisanje članka ili je problem prvenstveno u njegovom uređenju i organizaciji sadržaja zbog preklapanja sa člankom [[Ljiljan (simbol)]]?
:Mislim da bi se uz doradu članka i jasnije i preciznije formulacije moglo doći do nečeg konkretnog :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 12:59, 31 juli 2026 (CEST)
::Slučajno sam nabasao na ovu raspravu dok sam pregledavao stanje članka na hrwiki – samo bih izrazio potporu za Tulumov način razmišljanja. Prema nekim svima zajedničkim smjernicama, mi kao Wikipedisti ne prosuđujemo logičnost nazivlja, već preslikavamo zatečeno stanje (na tragu [[en:WP:RIGHTGREATWRONGS]]). Prema tome, ako postoji općeprihvaćeni naziv, čak i ako je tehnički pogrešan, trebalo bismo ga svejedno koristiti, a zatim (ako za to postoje izvori) u članku opisati raspravu koja se vodi oko tog naziva i njegove točnosti. Jedini izuzetak tog pravila su naslovi koji zbunjuju čitatelje i naslovi koji ''flagrantno'' krše pravila o neutralnosti. Eto, jedna autsajderska. :) Svako dobro! [[Korisnik:Runolist|Runolist]] ([[Razgovor s korisnikom:Runolist|razgovor]]) 20:17, 31 juli 2026 (CEST)
:Članak ne treba brisati, nego ga preimenovati i doraditi. Naziv &quot;Bošnjački ljiljan&quot; previše sužava temu, pa bi bolje odgovarao naslov poput &quot;Ljiljan u bosanskoj heraldici&quot;. U tekstu treba jasno odvojiti srednjovjekovnu upotrebu, državne simbole Republike Bosne i Hercegovine i kasniju bošnjačku simboliku.
:&quot;Bošnjački ljiljan&quot; može ostati kao preusmjerenje i biti objašnjen u posebnom odjeljku. Najbolje je da se naslov i sadržaj zasnivaju na pouzdanim izvorima, a ne na političkim tumačenjima. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:56, 31 juli 2026 (CEST)
::Meni je ovaj prijedlog sasvim prihvatljiv, članak je detaljno preuređen i mislim da se može ukloniti šablon za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 31 juli 2026 (CEST)
:::Šta smo, gdje smo, dokle smo? Haris je članak u međuvremenu ozbiljno preuredio, i stilski i sadržajno, tako da mislim da više nema razloga da šablon za brisanje ostane. Bilo bi šteta da članak bude obrisan isključivo zbog isteka roka predviđenog šablonom :)
:::Po meni je možda bilo logičnije odmah razdvojiti pojmove, pa da se od početka znalo šta ide pod simbol, šta pod biljku, a šta pod odlikovanje. Sad je to malo isprepleteno, ali nije ni sada kasno. Članak će se svakako još dorađivati.
:::Koliko je do sada pokazano u raspravi, za naziv '''Bošnjački ljiljan''' nisu ponuđeni relevantni historiografski ni heraldički izvori. Istovremeno, pokazano je da '''Bosanski ljiljan''' nije formalni heraldički termin, ali nije pokazano da kao historiografski naziv ne postoji. Naprotiv, navedeno je više relevantnih izvora koji ga upravo tako nazivaju, pa zbog tradicije, ali prije svega pravilne historiografske formulacije koja prati termin na koji se misli, djeluje mi najsavršenijim odabirom za naziv i dalje (pogledajte zadnji dio komentara na koji način bi se to sprovelo).
:::Harisov prijedlog mi nije loš i razumijem logiku iza njega, ali mi se čini da otvara neka nova pitanja i stvara blagu konfuziju. Ako članak nazovemo '''Ljiljan u bosanskoj heraldici''', onda se tema naslovom svodi prvenstveno na heraldiku i srednjovjekovnu Bosnu, iako članak obrađuje i kasniju upotrebu simbola, uključujući Republiku Bosnu i Herceogivnu i njegov savremeni identitetski kontekst. Drugim riječima, naslov i sadržaj ne bi više bili toliko usklađeni, a da ne pričam o tome što bi se i Hercegovci mogli naljutit :D
:::Šalu na stranu, ni '''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' ne djeluje idealno. Mogao bi ostaviti utisak da se govori o savremenoj heraldici Bosne i Hercegovine ili čak o aktuelnim državnim simbolima, što opet nije slučaj. A usput je i poprilično dug i nezgrapan.
:::Zato i dalje mislim da naslov prvenstveno treba jasno identifikovati predmet članka, a sadržaj treba objasniti njegov historijski razvoj, različite faze upotrebe i simboliku (kako nekadašnju, tako i aktuelnu). Ne možemo sve to ugurati u sam naziv.
:::Pa iz tog razloga kontam da je višeznačnica '''Bosanski ljiljan''' zapravo najjednostavnije rješenje. Na njoj se može u disambiguejšnu u zagradi ili iza crte ukratko, do dvije rečenice, objasniti šta je šta: simbol, biljka i odlikovanje ili šta već. Mislim da bi to bilo najpreglednije i za čitaoce i za nas koji ćemo kasnije održavati članke. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 02:17, 3 august 2026 (CEST)

Da se samo kratko uključim. Pošto vidim da ima volje za pisanjem. Odavno mi je bio plan da napišem članak o grbu BiH, baš odavno, al na kraju nisam. S[https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D1%80%D0%B1_%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%BD%D0%B5_%D0%B8_%D0%A5%D0%B5%D1%80%D1%86%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B5#%D0%9B%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B0%D1%82%D1%83%D1%80%D0%B0 kupio sam literature na tu temu], a plan je bio i tema ovog članka da se pokrije. Pa da preporučim autoru da ne počinje sakupljanje literature od početka. Koga zanima kako je konkretno išlo usvajanje 92-e, ima u ovoj knjizi Envera Imamovića iz 95e koju sam malopre dodao u literaturu. Ako autora članka zanima šira istorijska pozadina, nek se javi mogu ga uputiti u literaturu, mislim na taj trenutak kad se jedna zajednica simbolički oblikuje i prebrođava jaz, ebvo ovde od 500 godina, ima puno citirani pasus Karla Marksa na ovu temu. Deo literature ima i [https://sr.wikipedia.org/wiki/Zna%C4%8Dka_Zlatni_ljiljan u članku o Znački Zlatni ljiljan], taj sam članak na pisao. Pa eto, nek zavrne rukave. Sretno uredjivanje. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:56, 5 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>5dfklxytb5fmr3hq2hy7z33yctphy3q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spolni organi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137711</id>
    <revision>
      <id>3916586</id>
      <parentid>3875366</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:27:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43279-79</username>
        <id>184395</id>
      </contributor>
      <origin>3916586</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8500" sha1="4a0baktr5h6k2iwejt572qms4f4g1f3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Female and male genitalia.png|mini|Ženski i muški spolni organi]]
'''Spolni organi''' su dijelovi anatomije čovjeka i drugih živih bića koji su uključeni i koji se koriste pri razmnožavanju i time sačinjavaju reproduktivni sistem kompleksnih organizama:
Termin genitalije se koristi za vanjski, vidljivi dio spolnih organa: penis i mošnje kod [[muškarac]]a, [[velike usne|velike]], [[male usne]] i [[klitoris]] u [[žena]].&lt;ref name=&quot;Clark&quot;&gt;{{cite book|last1=Clark|first1=Robert K.|title=Anatomy and Physiology: Understanding the Human Body|url=https://books.google.com/?id=4idMNpe04qgC&amp;pg=PA268&amp;lpg=PA268&amp;dq=primary+sex+organ#v=onepage&amp;q=primary%20sex%20organ&amp;f=false|publisher=Jones &amp; Bartlett Learning|access-date=19. 2. 2018|language=en|date=2005|isbn=9780763748166}}&lt;/ref&gt; Svi ostali označavaju se kao '''sekundarni spolni organi''' i pripadajuće '''sekundarne spolne oznake''', podeljene na '''vanjske spolne organe''' – '''genitalije''' ili '''genitale''', vidljive pri rođenju u oba spola – i '''unutrašnje spolne organe'''.&lt;ref name=&quot;Clark&quot;/&gt; 
[[datoteka:CharaV3.jpg|thumb|right|Spolni organi [[zelene alge]] ''[[Chara]]'' su muškkr [[Anteridija|antheridije]] (crveno) i ženske [[Arhegonija|arhegonije]] (smeđe).]]
[[Mahovine]], [[paprati]] i neke slične biljke, kao reproduktivne organe,  imaju [[gametangija|gametangije]], koje su dio [[gametofit]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://biology.clc.uc.edu/courses/Bio106/mosses.htm |title=Mosses and Ferns |publisher=Biology.clc.uc.edu |date=16. 3. 2001 |access-date=1. 8. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728014926/http://biology.clc.uc.edu/courses/Bio106/mosses.htm |archive-date=28. 7. 2012 |df=dmy-all }}&lt;/ref&gt; [[Cvjetovi]] [[cvjetnica]] proizvode [[polen]] i [[jajna ćelija|jajne ćelije]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www2.estrellamountain.edu/faculty/farabee/BIOBK/BioBookflowers.html |title=Flowering Plant Reproduction |publisher=Emc.maricopa.edu |date=18. 5. 2010 |access-date=1. 8. 2012 |archive-date=16. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180816184313/http://www2.estrellamountain.edu/faculty/farabee/biobk/BioBookflowers.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  ali sami spolni organi nalaze se unutar gametofita u polenu i [[jajna ćelija|ovulama]]. [[četinari|Crnogorične biljke]] takođe proizvode svoje  reproduktivne strukture unutar gametofita sadržane u [[šišarka]]ma i polenu. Šišarke i polen nisu sami seksualni organi.[[Datoteka:Sideways sex.webm | mini | desno]][[Datoteka:Doggy style sex long.webm | mini | desno]][[Datoteka:Anilingus.webm | mini | desno]]

== Terminologija==
'''Primarni spolni organi''' su [[gonada|gonade]], spolni organi, tačnije [[testis]]i u [[mužjak]]a ili [[jajnici]] u ženki. Kao primarni spolni organi, gonade stvaraju reproduktivne [[gamet]]e koji sadrže nasljedne molekule [[DNK]]. Oni također proizvode većinu primarnih [[hormon]]a koji utiču na seksualni razvoj, te reguliraju druge spolne organe i seksualno diferencirano [[ponašanje]].
'''Sekundarni spolni organi''' odnose se na ostatak reproduktivnog sistema, bilo da je unutrašnji ili vanjski. [[Latinski]] izraz &quot;genitalije&quot;, ponekad skraćen kao &quot;genitali&quot;, koristi se za opisivanje spoljašnjih spolnih organa: kod muških sisara, [[penis]] i [[skrotum]]; a kod ženki sisara [[vulva]] i njeni organi.

Općenito u zoologiji, s obzirom na veliku raznolikost organa, fiziologija ponašanja uključenih u [[kopulacija|kopulaciju]], muški genitalije su strože definirane kao &quot;sve muške strukture koje se umeću u ženku ili koje se drže u blizini njenog [[gonopor]]a tokom prenosa sperme &quot;; ženske genitalije definiraju se kao &quot;oni dijelovi ženskog reproduktivnog trakta koji ostvaruju izravan kontakt s muškim genitalijama ili muškim proizvodima ([[spermatozoid]]i, spermatofore)&quot; tokom ili neposredno nakon kopulacije &quot;.&lt;ref&gt;Eberhard, W.G., 1985. Sexual Selection and Animal Genitalia. Harvard University Press&lt;/ref&gt;

==Sisari ==
=== Vanjski i unutrašnji organi ===
{{glavni|Reproduktivni sistem čovjeka}}
Vidljivi dio genitalija sisavaca kod muškaraca sastoji se od [[skrotum]] i [[penis]] a kod žena se sastoji od [[vulva]] ([[labia]], [[klitoris]] itd.) i [[vagina]].

U [[amniota|placentnih sisara]], ženke imaju dva genitalna otvora, vaginu i uretru, dok mužjaci imaju samo jedan, [[Vanjski otvor uretre (mužjak)|uretre]]..&lt;ref name=&quot;Wake1992&quot;&gt;{{cite book|author=Marvalee H. Wake|title=Hyman's Comparative Vertebrate Anatomy|url=https://books.google.com/books?id=VKlWjdOkiMwC&amp;pg=PA583|access-date=6. 5. 2013|date=15. 9. 1992|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-87013-7|pages=583}}&lt;/ref&gt; Muške i ženske genitalije imaju mnogo nervnih završetaka, što rezultira ugodnim i vrlo osjetljivim dodirom.&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=gbsZyQ1_muUC&amp;pg=PT13&amp;dq=&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=tUF7T_LBIYaL8gPv9-SkCA&amp;ved=0CE8Q6AEwBQ#v=onepage&amp;q=&amp;f=false Sexual Intimacy in Marriage]  William Cutrer&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=I9xrbK6CwzUC&amp;pg=PA9&amp;dq=&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=oD97T8mgD-Or0QX0_d2uCQ&amp;ved=0CEoQ6AEwBA#v=onepage&amp;q=&amp;f=false Daphne's Dance: True Tales in the Evolution of Woman's Sexual Awareness] Brigitta Olsen&lt;/ref&gt; U većini ljudskih društava, posebno u [[socijalni konzervativizam|konzervativnim]], izlaganje genitalija smatra se [[javna nepristojnost|javnom nepristojnošću]].&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=fxYhR6hqc3QC&amp;pg=PA219&amp;dq=&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=_-IzT8-4N4bN0QXNwcm0Ag&amp;ved=0CDoQ6AEwAQ#v=onepage&amp;q=&amp;f=false Unpopular Privacy: What Must We Hide?] retrieved 9 February 2012&lt;/ref&gt;
Kod  [[sisar]]a, spolni organi uključuju:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Mužjak]]
! [[Ženka]]
|-
|
*[[Bulbouretralne žlijezde]]
*[[Epididimis]]
*[[Penis]]
**[[Prepucij]]
**[[Frenulum penisa]]
**[[Glans penisa]]
*[[Prostata]]
*[[Skrotum]]
*[[Sjemenski kanalić]]i
*[[Testis]]i
[[Datoteka:ShortForeskin.jpg|thumb|center|Muški vanjski spolni organi bez stidnih dlaka]]
|
*[[Bartholinova žlijezda]]
*[[Fallopijeva tuba]]
*[[Jajnici]]
*[[Skeneova žlijezda]]
*[[Maternica]]
**[[Cerviks]]
*[[Vagina]]
*[[Vulva]]
**[[Himen]] 
**[[Klitoris]]
***[[Klitorisni frenulum]]
***[[Klitorisni glans]] (glans clitoridis)
*** [[Klitorisna kapuljača]]
** [[Labia]]
*** [[Labia majora]]
*** [[Labia minora]]
**** [[Frenulum labia minora]]&lt;ref name=&quot;Anne Fausto Sterling&quot;&gt;{{cite book|last=Fausto Sterling|first=Anne|title=Sexing The Body|year=2000|publisher=New York|location=New York|pages=44–77}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hosken, David J., and Paula Stockley. &quot;[http://www.sexologia.ulusofona.pt/biblio/Indice_files/Sexual%20selection%20and%20genital%20evolution.pdf Sexual selection and genital evolution].&quot; {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171012045147/http://www.sexologia.ulusofona.pt/biblio/Indice_files/Sexual%20selection%20and%20genital%20evolution.pdf# |date=12. 10. 2017 }} Trends in Ecology &amp; Evolution 19.2 (2004): 87-93.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Arnqvist, Göran. &quot;[http://heart.sdsu.edu/~website/biology_307/pdfs/genitalia.pdf Comparative evidence for the evolution of genitalia by sexual selection].&quot; {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120127135826/http://heart.sdsu.edu/~website/Biology_307/pdfs/genitalia.pdf# |date=27. 1. 2012 }} Nature 393.6687 (1998): 784.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Schilthuizen, M. 2014. [https://books.google.nl/books?id=xqM7AgAAQBAJ&amp;pg=PT2&amp;dq=nature%27s+nether+regions&amp;hl=nl&amp;sa=X&amp;ei=iV3xVOmpLob7PJaagRA&amp;ved=0CCQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=nature's%20nether%20regions&amp;f=false Nature's Nether Regions: What the Sex Lives of Bugs, Birds, and Beasts Tell Us About Evolution, Biodiversity, and Ourselves]. Penguin USA&lt;/ref&gt; Stoga se među životinjama može naći velika raznolikost genitalnih oblika i funkcija.
[[Datoteka:Vulva with tiny labia minora.jpg|thumb|uspravno |center| Slika vanjskih spolnih organa čovjeka (obrijana stidna dlaka)]]
|}

== Također pogledajte ==
* [[Seksualnost]]
* [[Seks]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Dopunska literatura==
*{{cite book|authors=Leonard, Janet L. and Alex Córdoba-Aguilar|title=The Evolution of Primary Sexual Characters in Animals|year=2010|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0199717033|url=https://books.google.com/books?id=PgtXj5R6OfMC&amp;printsec=frontcover#v=onepage&amp;q&amp;f=false}}

==Vanjski linkovi==
{{commons category|Sexual anatomy}}
{{ženski reproduktivni sistem}}
{{muški reproduktivni sistem}}

{{DEFAULTSORT:Sex Organ}}
[[Kategorija:Anatomija]]
[[Kategorija:Muški reproduktivni sistem]]
[[Kategorija:Ženski reproduktivni sistem]]</text>
      <sha1>4a0baktr5h6k2iwejt572qms4f4g1f3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916686</id>
      <parentid>3916586</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T05:51:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-43279-79|~2026-43279-79]] i vraćeno na izmjenu 3875366 korisnika NeptuneBot</comment>
      <origin>3916686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8360" sha1="owzsf2q5x80rm1edc09pwaoxi981r7l" xml:space="preserve">[[Datoteka:Female and male genitalia.png|mini|Ženski i muški spolni organi]]
'''Spolni organi''' su dijelovi anatomije čovjeka i drugih živih bića koji su uključeni i koji se koriste pri razmnožavanju i time sačinjavaju reproduktivni sistem kompleksnih organizama:
Termin genitalije se koristi za vanjski, vidljivi dio spolnih organa: penis i mošnje kod [[muškarac]]a, [[velike usne|velike]], [[male usne]] i [[klitoris]] u [[žena]].&lt;ref name=&quot;Clark&quot;&gt;{{cite book|last1=Clark|first1=Robert K.|title=Anatomy and Physiology: Understanding the Human Body|url=https://books.google.com/?id=4idMNpe04qgC&amp;pg=PA268&amp;lpg=PA268&amp;dq=primary+sex+organ#v=onepage&amp;q=primary%20sex%20organ&amp;f=false|publisher=Jones &amp; Bartlett Learning|access-date=19. 2. 2018|language=en|date=2005|isbn=9780763748166}}&lt;/ref&gt; Svi ostali označavaju se kao '''sekundarni spolni organi''' i pripadajuće '''sekundarne spolne oznake''', podeljene na '''vanjske spolne organe''' – '''genitalije''' ili '''genitale''', vidljive pri rođenju u oba spola – i '''unutrašnje spolne organe'''.&lt;ref name=&quot;Clark&quot;/&gt; 
[[datoteka:CharaV3.jpg|thumb|right|Spolni organi [[zelene alge]] ''[[Chara]]'' su muškkr [[Anteridija|antheridije]] (crveno) i ženske [[Arhegonija|arhegonije]] (smeđe).]]
[[Mahovine]], [[paprati]] i neke slične biljke, kao reproduktivne organe,  imaju [[gametangija|gametangije]], koje su dio [[gametofit]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://biology.clc.uc.edu/courses/Bio106/mosses.htm |title=Mosses and Ferns |publisher=Biology.clc.uc.edu |date=16. 3. 2001 |access-date=1. 8. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728014926/http://biology.clc.uc.edu/courses/Bio106/mosses.htm |archive-date=28. 7. 2012 |df=dmy-all }}&lt;/ref&gt; [[Cvjetovi]] [[cvjetnica]] proizvode [[polen]] i [[jajna ćelija|jajne ćelije]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www2.estrellamountain.edu/faculty/farabee/BIOBK/BioBookflowers.html |title=Flowering Plant Reproduction |publisher=Emc.maricopa.edu |date=18. 5. 2010 |access-date=1. 8. 2012 |archive-date=16. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180816184313/http://www2.estrellamountain.edu/faculty/farabee/biobk/BioBookflowers.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  ali sami spolni organi nalaze se unutar gametofita u polenu i [[jajna ćelija|ovulama]]. [[četinari|Crnogorične biljke]] takođe proizvode svoje  reproduktivne strukture unutar gametofita sadržane u [[šišarka]]ma i polenu. Šišarke i polen nisu sami seksualni organi. 
== Terminologija==
'''Primarni spolni organi''' su [[gonada|gonade]], spolni organi, tačnije [[testis]]i u [[mužjak]]a ili [[jajnici]] u ženki. Kao primarni spolni organi, gonade stvaraju reproduktivne [[gamet]]e koji sadrže nasljedne molekule [[DNK]]. Oni također proizvode većinu primarnih [[hormon]]a koji utiču na seksualni razvoj, te reguliraju druge spolne organe i seksualno diferencirano [[ponašanje]].
'''Sekundarni spolni organi''' odnose se na ostatak reproduktivnog sistema, bilo da je unutrašnji ili vanjski. [[Latinski]] izraz &quot;genitalije&quot;, ponekad skraćen kao &quot;genitali&quot;, koristi se za opisivanje spoljašnjih spolnih organa: kod muških sisara, [[penis]] i [[skrotum]]; a kod ženki sisara [[vulva]] i njeni organi.

Općenito u zoologiji, s obzirom na veliku raznolikost organa, fiziologija ponašanja uključenih u [[kopulacija|kopulaciju]], muški genitalije su strože definirane kao &quot;sve muške strukture koje se umeću u ženku ili koje se drže u blizini njenog [[gonopor]]a tokom prenosa sperme &quot;; ženske genitalije definiraju se kao &quot;oni dijelovi ženskog reproduktivnog trakta koji ostvaruju izravan kontakt s muškim genitalijama ili muškim proizvodima ([[spermatozoid]]i, spermatofore)&quot; tokom ili neposredno nakon kopulacije &quot;.&lt;ref&gt;Eberhard, W.G., 1985. Sexual Selection and Animal Genitalia. Harvard University Press&lt;/ref&gt;

==Sisari ==
=== Vanjski i unutrašnji organi ===
{{glavni|Reproduktivni sistem čovjeka}}
Vidljivi dio genitalija sisavaca kod muškaraca sastoji se od [[skrotum]] i [[penis]] a kod žena se sastoji od [[vulva]] ([[labia]], [[klitoris]] itd.) i [[vagina]].

U [[amniota|placentnih sisara]], ženke imaju dva genitalna otvora, vaginu i uretru, dok mužjaci imaju samo jedan, [[Vanjski otvor uretre (mužjak)|uretre]]..&lt;ref name=&quot;Wake1992&quot;&gt;{{cite book|author=Marvalee H. Wake|title=Hyman's Comparative Vertebrate Anatomy|url=https://books.google.com/books?id=VKlWjdOkiMwC&amp;pg=PA583|access-date=6. 5. 2013|date=15. 9. 1992|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-87013-7|pages=583}}&lt;/ref&gt; Muške i ženske genitalije imaju mnogo nervnih završetaka, što rezultira ugodnim i vrlo osjetljivim dodirom.&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=gbsZyQ1_muUC&amp;pg=PT13&amp;dq=&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=tUF7T_LBIYaL8gPv9-SkCA&amp;ved=0CE8Q6AEwBQ#v=onepage&amp;q=&amp;f=false Sexual Intimacy in Marriage]  William Cutrer&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=I9xrbK6CwzUC&amp;pg=PA9&amp;dq=&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=oD97T8mgD-Or0QX0_d2uCQ&amp;ved=0CEoQ6AEwBA#v=onepage&amp;q=&amp;f=false Daphne's Dance: True Tales in the Evolution of Woman's Sexual Awareness] Brigitta Olsen&lt;/ref&gt; U većini ljudskih društava, posebno u [[socijalni konzervativizam|konzervativnim]], izlaganje genitalija smatra se [[javna nepristojnost|javnom nepristojnošću]].&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=fxYhR6hqc3QC&amp;pg=PA219&amp;dq=&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=_-IzT8-4N4bN0QXNwcm0Ag&amp;ved=0CDoQ6AEwAQ#v=onepage&amp;q=&amp;f=false Unpopular Privacy: What Must We Hide?] retrieved 9 February 2012&lt;/ref&gt;
Kod  [[sisar]]a, spolni organi uključuju:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Mužjak]]
! [[Ženka]]
|-
|
*[[Bulbouretralne žlijezde]]
*[[Epididimis]]
*[[Penis]]
**[[Prepucij]]
**[[Frenulum penisa]]
**[[Glans penisa]]
*[[Prostata]]
*[[Skrotum]]
*[[Sjemenski kanalić]]i
*[[Testis]]i
[[Datoteka:ShortForeskin.jpg|thumb|center|Muški vanjski spolni organi bez stidnih dlaka]]
|
*[[Bartholinova žlijezda]]
*[[Fallopijeva tuba]]
*[[Jajnici]]
*[[Skeneova žlijezda]]
*[[Maternica]]
**[[Cerviks]]
*[[Vagina]]
*[[Vulva]]
**[[Himen]] 
**[[Klitoris]]
***[[Klitorisni frenulum]]
***[[Klitorisni glans]] (glans clitoridis)
*** [[Klitorisna kapuljača]]
** [[Labia]]
*** [[Labia majora]]
*** [[Labia minora]]
**** [[Frenulum labia minora]]&lt;ref name=&quot;Anne Fausto Sterling&quot;&gt;{{cite book|last=Fausto Sterling|first=Anne|title=Sexing The Body|year=2000|publisher=New York|location=New York|pages=44–77}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hosken, David J., and Paula Stockley. &quot;[http://www.sexologia.ulusofona.pt/biblio/Indice_files/Sexual%20selection%20and%20genital%20evolution.pdf Sexual selection and genital evolution].&quot; {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171012045147/http://www.sexologia.ulusofona.pt/biblio/Indice_files/Sexual%20selection%20and%20genital%20evolution.pdf# |date=12. 10. 2017 }} Trends in Ecology &amp; Evolution 19.2 (2004): 87-93.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Arnqvist, Göran. &quot;[http://heart.sdsu.edu/~website/biology_307/pdfs/genitalia.pdf Comparative evidence for the evolution of genitalia by sexual selection].&quot; {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120127135826/http://heart.sdsu.edu/~website/Biology_307/pdfs/genitalia.pdf# |date=27. 1. 2012 }} Nature 393.6687 (1998): 784.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Schilthuizen, M. 2014. [https://books.google.nl/books?id=xqM7AgAAQBAJ&amp;pg=PT2&amp;dq=nature%27s+nether+regions&amp;hl=nl&amp;sa=X&amp;ei=iV3xVOmpLob7PJaagRA&amp;ved=0CCQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=nature's%20nether%20regions&amp;f=false Nature's Nether Regions: What the Sex Lives of Bugs, Birds, and Beasts Tell Us About Evolution, Biodiversity, and Ourselves]. Penguin USA&lt;/ref&gt; Stoga se među životinjama može naći velika raznolikost genitalnih oblika i funkcija.
[[Datoteka:Vulva with tiny labia minora.jpg|thumb|uspravno |center| Slika vanjskih spolnih organa čovjeka (obrijana stidna dlaka)]]
|}

== Također pogledajte ==
* [[Seksualnost]]
* [[Seks]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Dopunska literatura==
*{{cite book|authors=Leonard, Janet L. and Alex Córdoba-Aguilar|title=The Evolution of Primary Sexual Characters in Animals|year=2010|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0199717033|url=https://books.google.com/books?id=PgtXj5R6OfMC&amp;printsec=frontcover#v=onepage&amp;q&amp;f=false}}

==Vanjski linkovi==
{{commons category|Sexual anatomy}}
{{ženski reproduktivni sistem}}
{{muški reproduktivni sistem}}

{{DEFAULTSORT:Sex Organ}}
[[Kategorija:Anatomija]]
[[Kategorija:Muški reproduktivni sistem]]
[[Kategorija:Ženski reproduktivni sistem]]</text>
      <sha1>owzsf2q5x80rm1edc09pwaoxi981r7l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Shemar Moore</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139967</id>
    <revision>
      <id>3916615</id>
      <parentid>3853110</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T16:32:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916615</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9655" sha1="g4ovg3hz9u5edast2d9rl8tohr97jo5" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime              = Shemar Moore
| slika            = Derek Morgan ('Zloč. umovi').jpg
| opis             =
| ime_pri_rođenju  = Shemar Franklin Moore
| datum_rođenja    = {{Datum rođenja i godine|1970|04|20}}
| mjesto_rođenja   = [[Oakland (Kalifornija)|Oakland]], [[California]]
| datum_smrti      =
| mjesto_smrti     =
| godine_aktivnosti = 1994–sada
| zanimanje        = [[Glumac]]
}}

'''Shemar Franklin Moore''' [[SAD|američki]] je [[glumac]] i bivši maneken. Najpoznatiji je po ulozi Malcolma Wintersa u seriji ''[[Mladi i nemirni]]'' (''The Young and the Restless''), koju je igrao od 1994. do 2002. Glumio je specijalnog agenta [[FBI]]-a [[Derek Morgan (Zločinački umovi)|Dereka Morgana]] u [[CBS]]-ovoj [[kriminalistički|kriminalističkoj]] [[televizijska serija|seriji]] ''[[Zločinački umovi]]''.

== Rane godine ==
Rođen je u Oaklandu, od oca Sherroda i majke Marilyn (r. Wilson), poslovne savjetnice.&lt;ref&gt;[http://www.filmreference.com/film/95/Shemar-Moore.html Mooreova biografija] na [http://www.filmreference.com/ ''Filmreference.com'']&lt;/ref&gt; Ima 3 polusestre (Kosheno, Sheburra i Shenon). Otac mu je [[Afroamerikanci|Afroamerikanac]], a majka [[Frankokanađani|frankokanadskog]] porijekla. Većinu djetinjstva proveo je u Drumfriesu, s porodicom Tynan. Njegova majka, koja ima diplomu iz [[matematika|matematike]], radila je kao nastavnica u [[Bahrein]]u i [[Danska|Danskoj]] nekoliko godina i Shemar je živio s njom u inozemstvu.&lt;ref name=&quot;boston.com&quot;&gt;[http://www.boston.com/news/globe/living/articles/2007/09/25/agent_of_change/ &quot;Agent promjene - Mooreov put do ''Zločinačkih umova''&quot;]&lt;/ref&gt; Po povratku u Kaliforniju preselili su se u [[Chico (Kalifornija)|Chico]], gdje je njegova majka radila u klinici, a zatim u [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]], gdje je završio srednju školu ''Gunn''.&lt;ref name=&quot;boston.com&quot;/&gt; Upisao se na ''Univerzitet Santa Clara'', gdje je diplomirao [[telekomunikacije]]. Kako bi plaćao račune tokom studiranja, radio je kao maneken.

== Karijera ==
Nakon što je 8 godina glumio u seriji ''Mladi i neumorni'', Moore se u novembru [[2004]]. vratio u seriju; prvo je bio planirao napustiti seriju, ali je nakon nekoliko mjeseci prešao iz glavnih u epizodne likove, da bi je konačno napustio u septembru [[2005]]. Moore je [[2007]]. izjavio: &quot;Moje vrijeme u ''Mladim i neumornim'' je gotovo. Glumio sam Malcolma dobrih 8 godina.&quot;&lt;ref name=&quot;Soap Opera Weekly&quot;&gt;&quot;No More ''Y&amp;R'' for Moore&quot; (&quot;Nema više ''M&amp;N'' za Moorea&quot;), ''Soap Opera Weekly'', [[13. februar|13. 2.]] 2007.&lt;/ref&gt;

Bio je voditelj licencirane verzije zabavne emisije ''Soul Train'' (od [[1999]]. do [[2003]]), a [[2001]]. pojavio se u igranom filmu ''Braća'' (''The Brothers''). Glumio je i detektiva Jesseja Reesea u seriji ''Birds of Prey'' (2002-2003).

Zatim je glumio Emeryja Simmsa u [[triler]]u ''Motives'', uz [[Vivica Fox|Viviku Fox]] i [[Golden Brooks]], a imao je i sporednu ulogu u filmu ''Dnevnik lude crnkinje'' (''Diary of a Mad Black Woman''). Također se pojavio kao momak lika koji je tumačila [[Kelly Rowland]] u [[romantična komedija|romantičnoj komediji]] ''The Seat Filler''.

''Zločinački umovi'' bili su sedmi pilot u kojem je Moore dobio ulogu.&lt;ref name=&quot;Soap Opera Weekly&quot;/&gt; U jednoj epizodi vidimo ga kako gleda ''Mlade i neumorne'' nakon što je &quot;provalio&quot; u [[Spencer Reid|Reidovu]] [[hotel]]sku sobu. U augustu [[2009]]. Moore je slomio nogu vozeći [[bicikl]] nakon što ga je udario [[automobil]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.tvshark.com/read/?art=arc3873 |title=&quot;Shemar Moore iz ''Zločinačkih umova'' slomio nogu nakon što ga je udario automobil&quot; |access-date=29. 1. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717115633/http://www.tvshark.com/read/?art=arc3873 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kao posljedica toga neće ga biti u nekoliko epizoda u [[Spisak epizoda Zločinačkih umova#Sezona 5|5. sezoni]] serije. Stekao je fanove kroz svoj dosta propraćeni manekenski rad, često se fotografirajući go do pojasa ili u [[erotika|erotičnim]] kadrovima. Ima ugovor sa ''DNA Model Managementom'' iz [[New York]]a.

1994. pojavio se u spotu [[Toni Braxton]] za pjesmu &quot;How Many Ways&quot;, a 2009. i na naslovnici magazina ''Men's Fitness'' (izdanje za mart).

== Privatni život ==
Oko [[1998]]. godine Mooreovoj majci dijagnosticirana je [[multipla skleroza]] (MS). Nakon tog saznanja, bio je užasnut pomišlju da će je izgubiti. Nakon što je to podijelio s kolegama iz ''Zločinačkih umova'', s kojima je vikendom vozio bicikl 80–120&amp;nbsp;km, predložili su mu da potraži &quot;događaje u vezi s MS širom zemlje, uključujući biciklističke vožnje&quot;. Stoga je Moore odlučio kombinirati svoj [[hobi]] (biciklizam) s jakom namjerom za podizanjem svijesti o MS i skupljanju novca za borbu protiv nje. Odlučio je da bi ''MS biciklistička tura'' bila savršena prilika za to. Bit će u mogućnosti upoznati druge ljude koji se s njom bore, osobe pogođene time što njihova voljena osoba ima MS i doktore/stručnjake, &quot;čije bi mozgove mogao 'pokupiti' i saznati šta oni čine u borbi protiv MS&quot;.&lt;ref name=&quot;Ability&quot;&gt;[http://www.abilitymagazine.com/shemar-moore.html &quot;Shemar Moore - intervju], magazin ''Ability'', izdanje sa Shemarom Mooreom, decembar/januar 2009/2010&lt;/ref&gt; On i njegove kolege iz ''Zločinačkih umova'' svake godine učestvuju u biciklističkoj turi od 160&amp;nbsp;km&lt;ref name=&quot;Ability&quot;/&gt; kako bi pomogli skupiti novac za istraživanja. Njegova majka trenutno je bolje. &quot;Pleše u kuhinji, ide na [[bejzbol]]ske utakmice i [[plivanje|pliva]]. Ponovo je u stanju putovati. Ustvari, upravo se vratila iz Danske s trosedmičnog putovanja. Dakle, vratili su joj se polet i hrabrost i to je sjajno.&quot;&lt;ref name=&quot;Ability&quot;/&gt;

[[20. juli|20. 7.]] 2007. Moore se dotakao svojih golišavih [[fotografija]] s plaže za [[homoseksualnost|homoseksualce]], koje su objavljene u magazinima ''[[People (magazin)|People]]'' i ''In Touch Weekly''&lt;ref name=&quot;People07&quot;&gt;[http://www.people.com/people/article/0,,20047594,00.html &quot;Shemar Moore nema problema s golišavim fotografijama&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110109023626/http://www.people.com/people/article/0,,20047594,00.html |date=9. 1. 2011 }}, ''People Weekly''&lt;/ref&gt;, rekavši:&lt;blockquote&gt;&quot;Gledajte, nisam imao problema s tim... Ono s čime imam problema jeste da prave stvar tako da ispadnem ''gay''. Reći ću odmah: nisam ''gay''. Volim žene. Žene su najveće Božije djelo.&quot;&lt;ref name=&quot;People07&quot;/&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[7. april|7. 4.]] [[2010]]. Moore je bio gost [[Ellen DeGeneres]] u njenom šouu i govorio o tome kako je bio povrijeđen kad ga je udario automobil dok je vozio bicikl u brdima blizu njegovog doma. Imao je napuknuto [[rebro]] i slomljenu nogu, od čega se u međuvremenu oporavio. Također je iskazao nelagodu zbog toga što mu se približava 40. rođendan; Ellen mu je nakon toga dala personalizirane registarske tablice &quot;40NHOT&quot; (&quot;40-godišnjak i seksi&quot;), pošto je on otkrio svoju želju da kupi ''[[Audi R8]]''. Također je istakao da je slobodan i u potrazi za vezom.

== Filmografija ==
=== Film ===

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;
! Godina
! Film
! Uloga
! Bilješke
|-
| 1998.
| ''Butter''
| Freddy Roland
|
|-
|  [[2000]].
| ''Box Marley''
| Jim Whittman
|
|-
| 2000.
| ''Kako se udati za milijardera: Božićna priča''
| Jason Hunt
|
|-
| 2001.
| ''Braća''
| Terry White
| 
|-
| 2003.
| ''Chasing Alice''
| Mason
|
|-
| 2004.
| ''Motives''
|  Emery Simms
| 
|-
| 2004.
| ''The Seat Filler''
| Trent
| 
|-
| 2004.
| ''Greener''
| Ricky Johnson
|
|-
| 2005.
| ''Dnevnik lude crnkinje''
| Orlando
|
|-
| 2007.
| ''Motives 2: Retribution''
| Emery Simms
| 
|-
|}

=== Televizija ===

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;
! Godina
! Naslov
! Uloga
! Bilješke
|-
| 1994–2005.
| ''Mladi i neumorni''
| Malcolm Winters
|-
| 1996.
| ''The Jamie Foxx Show''
| Elister
| TV-serija 
|- 
| 1998.
| ''Mama Flora's Family''
| Lincoln Fleming
| mini serija
|-
| 1998.
| ''Splackavellie''
| Konobar/potencijalna ljubav
| muzički spot
|-
| 2002–2003.
| ''Birds of Prey''
| Jesse Reese
| TV-serija
|-
| 2004.
| ''Scott Turow's Reversible Errors''
| Collins Farwell
| mini serija
|-
| 2005–2017
| ''Zločinački umovi''
| Derek Morgan 
| TV-serija 
|-
| 2010. 
| ''[[The Ellen DeGeneres Show]]''
| gost
|-
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.imdb.com/name/nm0005245/ Shemar Moore na ''imdb.com'']
* [http://www.cbs.com/primetime/criminal_minds/cast/ Biografija na ''CBS''-u]
* [http://www.tvguide.com/celebrities/shemar-moore/174522 Shemar Moore na ''TVGuideu'']
* [https://web.archive.org/web/20181223161605/http://shemarmoore.org/ Stranica fanova S. Moorea]
* [http://www.mensfitness.com/lifestyle/entertainment/224 Moore na naslovnici magazina ''Men's Fitness'']
* [http://www.abilitymagazine.com/shemar-moore.html Moore u magazinu ''Ability'']
* [https://web.archive.org/web/20110326142908/http://bradleycooper.ru/forum/3 Shemar Moore - Rusija (forum)]

{{Zločinački umovi}}

{{Commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Moore, Shemar}}
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Američki glumci]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Nizozemske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Irske]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>g4ovg3hz9u5edast2d9rl8tohr97jo5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>San u crvenom paviljonu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145157</id>
    <revision>
      <id>3916603</id>
      <parentid>3899891</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T15:02:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916603</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6449" sha1="hc1z4htc2gex6669ztjxzwlldox22hv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Hongloumeng2.jpg|200px|mini|desno|Scena iz knjige]]
'''San u crvenom paviljonu'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cliffsnotes.com/literature/d/dream-of-the-red-chamber/about-dream-of-the-red-chamber|title=About Dream of the Red Chamber|website=www.cliffsnotes.com|access-date=9. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; ([[kineski jezik|kin]]. &quot;Hong Lou Meng&quot;) je [[Kina|kineski]] [[roman]] iz [[18. vijek]]a, jedna od najpoznatijih i najuticajnijih kineskih klasičnih [[knjiga]]. Pripada skupini četiri velika klasična kineska romana.

Napisan je sredinom 18. vijeka za vrijeme [[Dinastija Qing|dinastije Qing]]. Autor je [[Cao Hsuečin]], koji je roman objavio anonimno, ali se kasnije ustanovilo da je on autor. Počeo je pisati roman &quot;Kamen&quot;, ali ga nije dovršio. Napisao je 80 poglavlja, a nakon njegove [[smrt]]i, krajem 18. vijeka, dodano je 40 novih poglavlja i promijenjeno ime romana u &quot;San u crvenom paviljonu&quot;. Dijelom je [[autobiografija|autobiografski]] tekst.

Zamršeni zapleti prikazuju uspon i pad porodice slične Caoovoj, a samim tim i same dinastije. Cao prikazuje moć oca nad porodicom, ali roman je zamišljen kao spomenik ženama koje je poznavao u mladosti: prijateljima, rođacima i sluškinjama. Na dubljem nivou, autor istražuje religijska i filozofska pitanja, a stil pisanja uključuje odjeke drama i romana kasnog Minga, kao i poeziju iz ranijih perioda.&lt;ref&gt;[[Jonathan Spence]], ''[[The Search for Modern China]]'' (New York: Norton, 1990), 106–110.&lt;/ref&gt;

Postoji posebna [[nauka]] &quot;crvenologija&quot;, koja proučava ovaj roman. U njemu je 30 glavnih i preko 400 sporednih likova, uglavnom ženskih. Bogata je [[psihologija|psihološka]] karakterizacija likova. Detaljno prikazuje [[život]] i socijalnu strukturu tipičnog kineskoga [[plemstvo|plemstva]] 18. vijeka. Crveni paviljon je naziv za mjesta stanovanja djevojaka iz bogatih plemićkih obitelji.
[[Datoteka:Jimao_Dream_of_the_Red_Chamber.jpg|mini|215x215piksel|Stranica iz &quot;Jimao rukopisa&quot; (jedne od Rouge verzija) romana, 1759.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Yu, Anthony C.|title=Rereading the Stone: Desire and the Making of Fiction in Dream of the Red Chamber|publisher=[[Princeton University Press]]|year=2001|isbn=0-691-09013-0|page=9}}&lt;/ref&gt;]]

== Sadržaj ==
U romanu je detaljno opisan [[porodica|porodični]] klan Jia (Đa) i njegova dva ogranka, kuće Rongguo i Ningguo. Smješteni su u velikim porodičnim kućama glavnoga grada. Njihovi preci postali su [[vojvoda|vojvode]]. Na početku romana, obje kuće pripadaju najpoštovanijim porodicama u [[grad]]u. Opisano je njihovo [[bogatstvo]] i uticaj sve dok ne dođe do pada i sukoba sa carem. Njihove kuće su pokradene i zaplijenjene, događaju se zločini i trpe bijedu. Pri kraju romana, njihovo stanje se popravlja. Jedna od glavnih priča u romanu je i [[ljubav]]ni trokut. Glavni lik Jia Baoyu (Đa Baoju) zaljubljen je u rođakinju Lin Daiyu (Lin Daiju), ali se ženi rođakinjom Xue Baochai (Šue Baoćai). Njihova ljubavna priča završava tragično.

== Jezik ==
Roman je napisan [[Pisani narodni kineski jezik|pisanim narodnim jezikom]] ( ''baihua''), a ne [[Klasični kineski jezik|klasičnim kineskim]] (''wenyan''). Cao Xueqin je bio vrlo vješt i u kineskoj poeziji i u klasičnom kineskom jeziku, pišući eseje u polu- ''wenyan'' stilu. Međutim, dijalozi u romanu su napisani [[Pekinški mandarinski dijalekt|pekinškim mandarinskim dijalektom]], koji je kasnije postao temelj modernog govornog kineskog jezika. Početkom 20. stoljeća, [[Leksikografija|leksikografi]] su koristili tekst za uspostavljanje vokabulara novog [[Standardni kineski jezik|standardiziranog jezika]], a reformatori su koristili roman za promociju pisanog narodnog jezika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.chinaheritagequarterly.org/features.php?searchterm=019_vale.inc&amp;issue=019|title=Vale: David Hawkes, Liu Ts'un-yan, Alaistair Morrison|publisher=China Heritage Quarterly of the Australian National University}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* Bryan Van Norden, [http://www.bryanvannorden.com/a-guide-to-reading-dream-of-the-red-chamber/ Guide to Reading ''Story of the Stone/Dream of the Red Chamber''.]
* [https://www.cliffsnotes.com/literature/d/dream-of-the-red-chamber/about-dream-of-the-red-chamber Zhang Xiugui, CliffsNotes]. Summary and notes.
* Richard Smith (Rice University) ''[https://www.ruf.rice.edu/~asia/DreamRedChamberOutline.html Dream of the Red Chamber]'' Outline of Vol I of ''Story of the Stone'', with comments.
* [https://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2005-11/12/content_494366.htm Article on China Central Television Program about ''Red Chamber''] – ''[[China Daily]]''. Raymond Zhou. 12 November 2005.
* [https://chinesenotes.com/hongloumeng.html ''Dream of the Red Chamber 紅樓夢''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220314035955/https://chinesenotes.com/hongloumeng.html |date=14. 3. 2022 }} Chinese text with embedded Chinese-English dictionary
* {{librivox book|title=The Dream of the Red Chamber|author=Xueqin CAO}}
* [https://redchamber.dash.umn.edu/Omeka/aboutcourse ''Dream of the Red Chamber'': Afterlives, University of Minnesota]. Eight sections of an on-line course, including &quot;[https://redchamber.dash.umn.edu/Omeka/exhibits/show/text-of-the-novel The Text of the Novel]; &quot;[https://redchamber.dash.umn.edu/Omeka/exhibits/show/nineteenth-century-responses Nineteenth Century Responses]&quot;; &quot;[https://redchamber.dash.umn.edu/Omeka/exhibits/show/5--twentieth-century-responses Twentieth and Twenty-first Century Responses]&quot;; &quot;[https://redchamber.dash.umn.edu/Omeka/exhibits The Social World of the Dream]&quot;;
* {{cite book|url=https://www.chinese-novels.com/book/the-dream-of-red-mansion/|title=Dream of the Red Chamber (free online reading)}}
* {{cite web|url=http://blogs.bl.uk/collectioncare/2016/10/from-west-to-east-conservation-of-the-chinese-novel-dream-of-the-red-chamber.html|title=From West to East: Conservation of the Chinese novel 'Dream of the Red Chamber'|last=Marshall|first=Heather|publisher=[[British Library]]|access-date=9. 11. 2025|archive-date=22. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220922145913/https://blogs.bl.uk/collectioncare/2016/10/from-west-to-east-conservation-of-the-chinese-novel-dream-of-the-red-chamber.html|url-status=dead}} Describes the book conservation work.{{Commonscat|Dream of the Red Chamber}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Svjetska književnost]]
[[Kategorija:Romani]]</text>
      <sha1>hc1z4htc2gex6669ztjxzwlldox22hv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vibrise</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145922</id>
    <revision>
      <id>3916691</id>
      <parentid>3853514</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T07:04:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2533" sha1="k7mjza2xhp7t7vetp8dpwt1c51kknsz" xml:space="preserve">[[Datoteka:Cats whiskers.jpg|mini|250px|Vibrise kod mačke]]
'''Vibrise''' ({{lat|vibrissae}}), poznatije kao &quot;'''brkovi'''&quot;, su specijalizirane taktilne [[dlake]] (ili kod nekih [[ptica]] specijalizirano [[perje]]) koje se koje se nalaze oko nosnica, iznad usana, na [[njuška|njušci]] i na drugim djelovima lica većine [[sisari|sisara]].

== Anatomija i fiziologija ==

Vibrise su uglavnom čvršće i deblje od drugih tipova dlaka a nalaze se u specijalnom [[folikul]]u unutar kapsule, odnosno sinusa ispunjenog [[krv]]lju. Dodirivanje vibrisa dovodi do njihovog savijanja, a krv se kreće unutar sinusa sa jedne strane na drugu. Krv unutar sinusa pojačava djelovanje na [[mehanoreceptori|mehanoreceptore]] koji se nalaze na bazi vibrise.

Kod nekih sisara folikule vibrise su okružene [[mišićno tkivo|mišićnim tkivom]] koji ih može pokretati, kao što je slučaj kod vibrisa [[pas]]a i [[mačka|mačaka]].

== Funkcija ==
[[Datoteka:A young cow seal - whiskers and all - geograph.org.uk - 1800697.jpg|mini|250px|Vibrise kod [[Foka (životinja)|foke]] koje koristi kao čulo dodira pod vodom]]
Vibrise nude prednost većini životinja kada se ne mogu osloniti na čulo [[vid]]a pri kretanju ili pronalaženju hrane. Neke životinje aktivno koriste svoje vibrise otkrivajući okolinu u kojoj se nalaze.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.interscience.wiley.com.eresources.shef.ac.uk/journal/109685111/abstract?CRETRY=1&amp;SRETRY=0 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://archive.today/20121223103450/http://www3.interscience.wiley.com.eresources.shef.ac.uk/journal/109685111/abstract?CRETRY=1&amp;SRETRY=0 |archive-date=23. 12. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Vidra|Vidre]] se na primjer pod vodom uglavnom služe vibrisama prilikom kretanja jer im je čulo vida tada znatno oslabljeno.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20110401/dzzp201104011327570.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 7. 2011 |archive-date=19. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110919201135/http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20110401/dzzp201104011327570.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Vibrise kod ljudi ==

Termin vibrise se može odnositi i na dlake unutar [[nos]]a kod [[ljudi]], ali ove dlake nemaju istu ulogu nego služe samo kao barijera za čvrste čestice u zraku.&lt;ref&gt;http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/Vibrissae&lt;/ref&gt;

== Reference ==

{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Proširiti sekciju}}

{{Commonscat|Vibrissae}}

[[Kategorija:Anatomija sisara]]</text>
      <sha1>k7mjza2xhp7t7vetp8dpwt1c51kknsz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sonic Youth</title>
    <ns>0</ns>
    <id>148869</id>
    <revision>
      <id>3916630</id>
      <parentid>3240282</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:08:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916630</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2497" sha1="qiz717mqale2abxtrxcf9lvkofng60w" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| ime               = Sonic Youth
| pozadina          = skupina
| slika             = 
| žanr              = [[Noise rock]]
| karijera          = [[1983]]-[[2011]]
| trenutni_članovi  = [[Thurston Moore]]&lt;br /&gt;[[Lee Ranaldo]]&lt;br /&gt;[[Kim Gordon]]&lt;br /&gt;[[Steve Shelley]]&lt;br /&gt;
| bivši_članovi     = [[Bob Bert]]&lt;br /&gt;[[Jim O'Rourke]]
| izdavač           = [[Blast First]], [[SST]], [[DGC]]
| porijeklo         = [[New York]], [[SAD]]
}}
[[File:Sonic Youth Chile 2011.png|alt=|thumb|270px|Sonic Youth 2011]]

[[Noise rock]] grupa '''Sonic Youth''' je bila [[Sjedinjene Američke Države|američka]] grupa. Osnovana je [[1983]]. u [[New York]]u. Osnovali su je pjevač/gitarist [[Thurston Moore]], gitarist [[Lee Ranaldo]] i basista [[Kim Gordon]]. Grupa je mjenjala mnogo bubnjara da bi najduže ostao [[Steve Shelley]] koji se pridružio grupi 1986.

== Članovi grupe ==
* '''Thurston Moore'''- [[gitarist]], [[pjevač]] (1983. - 2011.)
* '''Lee Ranaldo''' - [[gitarist]], [[pjevač]] (1983. - 2011.)
* '''Kim Gordon''' - [[basist]] (1983. - 2011.)
* '''Steve Shelley''' - [[bubnjar]], prateći vokal (1986. - 2011.)

=== Bivši članovi ===
* [[Bob Bert]] - [[bubnjar]] (1983-1986}

== Diskografija ==
* ''[[Sonic Youth (album)|Sonic Youth]]'' (1982)
* ''[[Confusion Is Sex]]'' (1983)
* ''[[Bad Moon Rising]]'' (1985)
* ''[[EVOL]]'' (1986)
* ''[[Sister]]'' (1987)
* ''[[Daydream Nation]]'' (1988)
* ''[[Goo]]'' (1990)
* ''[[Dirty]]'' (1992)
* ''[[Experimental Jet Set, Trash and No Star]]'' (1994)
* ''[[Washing Machine]]'' (1995)
* ''[[A Thousand Leaves]]'' (1998)
* ''[[NYC Ghosts &amp; Flowers]]'' (2000)
* ''[[Murray Street]]'' (2002)
* ''[[Sonic Nurse]]'' (2004)
* ''[[Rather Ripped]]'' (2006)
* &quot;[[The Eternal]]&quot; (2009)

=== EPi ===
* ''Sonic Youth'' (1982)
* ''Kill Yr. Idols'' (1983)
* ''Master-Dik'' (1988)
* ''Whores Moaning'' (1993)
* ''TV Shit'' (1993)
* ''Silver Session for Jason Knuth'' (1998)
* ''In the Fishtank 9'' (2001)
* ''Kali Yug Express'' (2002)
* ''Sensational Fix'' (2009)

=== Kompilacijski albumi ===
* ''Sonic Death'' (1984)
* ''Screaming Fields of Sonic Love'' (1995)
* ''Made in USA'' (1986, 1995)
* ''The Destroyed Room: B-Sides and Rarities'' (2006)
* ''Hits Are For Squares'' (2008)

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.sonicyouth.com www.sonicyouth.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201112033705/http://www.sonicyouth.com/ |date=12. 11. 2020 }}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Američke muzičke grupe]]</text>
      <sha1>qiz717mqale2abxtrxcf9lvkofng60w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wilhelm Wundt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>153918</id>
    <revision>
      <id>3916698</id>
      <parentid>3915930</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T08:47:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71815" sha1="okqzcoczxw7q8e2dk9269s57yoe4iup" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Wilhelm Wundt
| slika                 = Wilhelm Wundt.jpg
| slika_širina          = 
| naslov                = Wilhelm Wundt u 1902. godini
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1832|8|16}}
| mjesto_rođenja        = [[Neckarau]] blizu [[Mannheim]]a, Veliko Vojvodstvo Baden, [[Njemački savez]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1920|8|31|1832|8|16}}
| mjesto_smrti          = [[Großbothen]], Saksonija, [[Weimarska Republika|Njemačka]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = 
| narodnost             = Nijemac
| etnicitet             = 
| polje                 = {{Plainlist|
* [[Eksperimentalna psihologija]] 
* Kulturalna psihologija 
* [[Filozofija]] 
* [[Fiziologija]]
}}
| radna_institucija     = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Leipzigu]]
* [[Univerzitet u Heidelbergu]]
}}
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Heidelbergu]]
* [[Univerzitet u Tübingenu]]
* [[Univerzitet u Berlinu]]
}}
| doktorski_mentor      = [[Karl Ewald Hasse]]
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[James McKeen Cattell]]
* [[G. Stanley Hall]]
* [[Oswald Külpe]]
* [[Hugo Münsterberg]]
* [[Ljubomir Nedić]]
* [[Walter Dill Scott]]
* [[George M. Stratton]]
* [[Edward B. Titchener]]
* [[Lightner Witmer]]
}}
| akademski_savjetnici  = {{Plainlist|
* [[Hermann von Helmholtz]] 
* [[Johannes Peter Müller]] 
* [[Emil du Bois-Reymond]]
}}
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* Osnivanje prve laboratorije za eksperimentalnu psihologiju (1879)
* [[Eksperimentalna psihologija]]
* Kulturalna psihologija
* [[Apercepcija]]
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = 
| religija              = [[Luteranizam]]
| fusnote               = Supruga: Sophie Mau (u braku od 1872. do njene smrti 1912)&lt;br /&gt;Djeca: Eleanor, Louise i Max
}}

'''Wilhelm Maximilian Wundt''' bio je [[Njemačka|njemački]] [[fiziolog]], [[filozof]], [[psiholog]] i univerzitetski profesor, koji se smatra jednim od osnivača moderne [[psihologija|psihologije]] i ocem [[eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]. Među prvima je psihologiju izdvojio kao samostalnu naučnu disciplinu, odvojenu od [[filozofija|filozofije]] i [[biologija|biologije]], te je bio prvi naučnik koji je sebe nazivao psihologom.&lt;ref name=&quot;Carlson_2009_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Carlson |first=Neil R. |title=Psychology: The Science of Behaviour |edition=4. |publisher=Pearson Education Canada |date=2009 |isbn=978-0-205-70233-6 |url=https://archive.org/details/psychologyscienc0000carl_c4p5 |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1879. na [[Univerzitet u Leipzigu|Univerzitetu u Leipzigu]] osnovao je prvu laboratoriju za eksperimentalna psihološka istraživanja, čime je postavljen osnov za institucionalni razvoj psihologije kao samostalne naučne discipline.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Stanford University |date=2024 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Butler_Bowdon_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Butler-Bowdon |first=Tom |date=2007 |title=50 Psychology Classics: Who We Are, How We Think, What We Do; Insight and Inspiration from 50 Key Books |publisher=Nicholas Brealey Publishing |location=London |isbn=978-1-85788-386-2 |url=https://drsaurabhranjan.github.io/assets/files/50_Psychology_Classics__Who_We_Are__How_We_Think__What_We_Do__Insight_and_Inspiration_from_50_Key_Books.pdf |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Također je 1881. pokrenuo i prvi [[naučni časopis]] za psihološka istraživanja, ''[[Philosophische Studien]]'' (izlazio od 1881. do 1902), kojeg je kasnije naslijedio časopis ''Psychologische Studien'' (od 1905. do 1917), s ciljem objavljivanja istraživačkih radova svog instituta.&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Fahrenberg |first=Jochen |date=2019 |title=Wilhelm Wundt (1832 – 1920): Introduction, Quotations, Reception, Commentaries, Attempts at Reconstruction |publisher=Jochen Fahrenberg |url=https://jochen-fahrenberg.de/fileadmin/pdf2019/WUNDT__1832-1920_._Complete_Work__Fahrenberg_5.10.2019_.pdf |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema anketi objavljenoj 1991. u časopisu ''[[American Psychologist]]'', u kojoj je učestvovalo 29 američkih historičara psihologije, Wundt je zauzeo prvo mjesto među najznačajnijim psiholozima svih vremena, ispred [[William James|Williama Jamesa]] i [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]].&lt;ref name=&quot;Korn_1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Korn |first1=James H. |last2=Davis |first2=Roger |last3=Davis |first3=Stephen F. |date=1991 |title=Historians' and chairpersons' judgments of eminence among psychologists |journal=American Psychologist |volume=46 |issue=7 |pages=789–792 |doi=10.1037/0003-066X.46.7.789 |url=https://psycnet.apa.org/record/1991-34516-001 |url-access=subscription |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život ===

Wundt je rođen 16. augusta 1832. u [[Neckarau]]u u Badenu (danas dio [[Mannheim]]a) kao četvrto dijete Maximiliana Wundta (1787–1846), [[Luteranstvo|luteranskog]] svećenika, i Marie Frederike, rođene Arnold (1797–1868). Dvoje njegove braće i sestara umrlo je u ranom djetinjstvu, dok je brat Ludwig doživio odraslu dob.&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_2019&quot; /&gt; Wundtov djed po ocu bio je Friedrich Peter Wundt (1742–1805), profesor geografije i pastor u [[Heidelberg|Wieblingenu]]. Kada je Wundtu bilo oko šest godina, njegova porodica preselila se u [[Bruchsal|Heidelsheim]], tada mali srednjovjekovni grad u [[Baden-Württemberg]]u.&lt;ref name=&quot;Lamberti_2020&quot;&gt;{{cite book |last=Lamberti |first=Georg |date=2020 |title=Wilhelm Maximilian Wundt (1832-1920): Life, Work and Personality in Pictures and Texts |publisher=PABST Science Publishers |location=Lengerich |isbn=978-3-95853-622-7 |url=https://www.pabst-science-publishers.com/newpublications/detail-view.html?tt_products%5Bproduct%5D=223 |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Wundt je rođen u vrijeme [[Njemački savez|Njemačkog saveza]], u razdoblju koje pojedini historičari opisuju kao privredno stabilno. U tom periodu ulagalo se u obrazovanje, medicinu i tehnološki razvoj, što je doprinijelo razvoju nauke i stvaranju novih istraživačkih pristupa, uključujući i razvoj psihologije kao zasebne naučne discipline.&lt;ref name=&quot;Craig_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Craig |first=Gordon A. |date=1999 |title=Germany, 1866–1945 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-822113-5 |url=https://archive.org/details/germany186619450000crai |access-date=10. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje i karijera u Heidelbergu ===

Wundt je od 1851. do 1856. studirao na [[Univerzitet u Tübingenu|Univerzitetu u Tübingenu]], [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] i [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]]. Nakon što je 1856. na Univerzitetu u Heidelbergu stekao zvanje [[doktor medicine|doktora medicine]] pod mentorstvom [[Karl Ewald Hasse|Karla Ewalda Hassea]],&lt;ref name=&quot;Wundt_1856&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm |date=1856 |title=Untersuchungen über das Verhalten der Nerven in entzündeten und degenerirten Organen |publisher=Friedrich Vieweg und Sohn |location=Braunschweig |url=https://www.digitale-sammlungen.de/en/view/bsb10853404 |access-date=10. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; kratko je studirao kod [[Johannes Peter Müller|Johannesa Petera Müllera]] i [[Emil du Bois-Reymond|Emila du Bois-Reymonda]], a potom se pridružio osoblju Univerziteta u Heidelbergu. Godine 1858. postao je asistent [[fizičar]]a i fiziologa [[Hermann von Helmholtz|Hermanna von Helmholtza]], zadužen za izvođenje laboratorijskih vježbi iz [[Fiziologija|fiziologije]]. U tom periodu napisao je djelo ''Prilozi teoriji osjetne percepcije'' (1858–1862).

Godine 1864. imenovan je vanrednim profesorom [[antropologija|antropologije]] i [[medicinska psihologija|medicinske psihologije]], a iste godine objavio je i udžbenik o ljudskoj fiziologiji. Prema sadržaju njegovih predavanja i naučnim interesovanjima, sve se više usmjeravao prema psihologiji i srodnim disciplinama. Njegova predavanja iz psihologije objavljena su 1863–1864. pod naslovom ''Predavanja o psihologiji čovjeka i životinja''.

Nakon toga započeo je rad na djelu ''Osnove fiziološke psihologije'' ({{de|Grundzüge der physiologischen Psychologie}}), koje je objavljeno 1874. Djelo se u historiografiji psihologije često smatra prvim udžbenikom posvećenim [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnoj psihologiji]].&lt;ref name=&quot;Lamberti_2020&quot; /&gt;

=== Brak i porodica ===

Wundt je 1867, u blizini Heidelberga, upoznao Sophie Mau (1844–1912). Bila je najstarija kćerka profesora teologije na Univerzitetu u Kielu Heinricha Augusta Maua i njegove supruge Louise, rođene von Rumohr, te sestra arheologa [[August Mau|Augusta Maua]]. Vjenčali su se 14. augusta 1872. u Kielu.&lt;ref name=&quot;Lamberti_2020&quot; /&gt;

Imali su troje djece: Eleanor (1876–1957), koja je kasnije pomagala ocu u njegovom radu, Louise, zvanu Lilli (1880–1884) i Max (1879–1963), koji je kasnije postao profesor filozofije.

=== Karijera u Zürichu i Leipzigu ===

Godine 1875. Wundt je imenovan profesorom induktivne filozofije u Zürichu, a iste godine prihvatio je mjesto profesora filozofije na Univerzitetu u Leipzigu. Na tom univerzitetu [[Ernst Heinrich Weber]] i [[Gustav Theodor Fechner]] postavili su osnove istraživanja iz osjetne psihologije i [[psihofizika|psihofizike]], dok je dva vijeka ranije [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] razvio svoju filozofiju i [[teorijska psihologija|teorijsku psihologiju]], koje se smatraju važnim utjecajima na Wundtov filozofski i psihološki razvoj. Wundtovo poštovanje prema Ernstu Heinrichu Weberu vidljivo je i u njegovim memoarima, u kojima je zapisao da Webera treba smatrati ocem eksperimentalne psihologije:

{{Citat|Ja bih prije nazvao Webera ocem eksperimentalne psihologije… Weberova najveća zasluga bila je u tome što je došao na ideju mjerenja psihičkih veličina, pokazao njihove precizne međusobne odnose te prvi to razumio i proveo u djelo.&lt;ref name=&quot;Robinson_2010&quot;&gt;{{cite journal |last=Robinson |first=David K. |date=2010 |title=Founding fathers: David K. Robinson on an important meeting of minds at Leipzig University |journal=The Psychologist |publisher=British Psychological Society |url=https://www.bps.org.uk/psychologist/founding-fathers |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

=== Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju ===

Wundt je 1879. na Univerzitetu u Leipzigu osnovao laboratoriju posvećenu isključivo psihološkim istraživanjima. Ovaj događaj u historiografiji [[Psihologija|psihologije]] često se navodi kao simboličan ili institucionalni početak psihologije kao samostalne naučne discipline.&lt;ref name=&quot;VerywellMind_Wundt_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Cherry |first=Kendra |date=2026 |title=The First Experimental Psychology Lab |url=https://www.verywellmind.com/who-founded-the-first-psychology-lab-2795250 |website=Verywell Mind |publisher=Dotdash Meredith |access-date=11. 7. 2026 |language=en |archive-date=20. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030422/https://www.verywellmind.com/who-founded-the-first-psychology-lab-2795250 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U laboratoriji su radili brojni postdiplomci koji su provodili istraživanja o temama koje je određivao Wundt, a laboratorija je privukla mlade naučnike iz različitih dijelova svijeta zainteresirane za razvoj nove psihološke nauke.&lt;ref name=&quot;Buxton_1985&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Buxton |editor-first=Claude E. |date=1985 |title=Points of View in the Modern History of Psychology |publisher=Academic Press |location=Orlando |isbn=978-0-12-148510-8 |url=https://www.uv.mx/rmipe/files/2017/05/Poins-of-view-in-the-modern-history-of-psychology.pdf |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Univerzitet u Leipzigu dodijelio je Wundtu laboratorijski prostor još 1876. kako bi u njemu smjestio opremu koju je donio iz [[Zürich]]a. Laboratorija se nalazila u zgradi Konvikt, a zbog nepraktičnosti stalnog prenošenja opreme između laboratorije i učionice, mnoge demonstracije izvodio je upravo u tom prostoru. Wundt je dao izraditi odgovarajuće istraživačke instrumente te je prikupio veliki broj uređaja, među kojima su bili [[tahistoskop]]i, [[sat|hronoskopi]], njihala, električni uređaji, mjerači vremena i instrumenti za mapiranje osjeta.&lt;ref name=&quot;Wontorra_Separatum&quot;&gt;{{cite web |last=Wontorra |first=H. Maximilian |title=Apparategestützte experimentelle Psychologie an Wundts Institut (Separatum) |url=https://home.uni-leipzig.de/wundtbriefe/pdf/reschke_separatum.pdf |website=Institut za psihologiju, Univerzitet u Leipzigu |access-date=11. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Pojedinim postdiplomcima često je povjeravao određeni instrument sa zadatkom da razviju nove mogućnosti njegove primjene u budućim eksperimentalnim istraživanjima. Između 1885. i 1909. u laboratoriji je radilo 15 asistenata.&lt;ref name=&quot;Meischner_Metge_2003_Wellcome&quot;&gt;{{cite book |last=Meischner-Metge |first=Anneros |date=2003 |chapter=Wilhelm Wundt und seine Schüler |editor-last=Brauns |editor-first=Horst-Peter |title=Zentenarbetrachtungen. Historische Entwicklungen in der neueren Psychologie bis zum Ende des 20. Jahrhunderts |publisher=Peter Lang |location=Frankfurt am Main |pages=156–166 |isbn=978-3-631-37522-8 |url=https://wellcomecollection.org/works/tfc5474g |access-date=11. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; 
[[File:Wundt-research-group.jpg|mini|right|300px|{{center|Wilhelm Wundt (sjedi) sa saradnicima u svojoj psihološkoj laboratoriji}}]] 
Godine 1879. Wundt je započeo provođenje eksperimenata koji nisu bili dio redovne nastave. Prema nekim historičarima psihologije, upravo se ta istraživanja smatraju obilježjem prve laboratorije namijenjene isključivo psihološkim istraživanjima.&lt;ref name=&quot;Bringmann_Ungerer_1980&quot;&gt;{{cite journal |last=Bringmann |first=W. G. |last2=Ungerer |first2=G. A. |date=1980 |title=The foundation of the Institute for Experimental Psychology at Leipzig University |journal=Psychological Research |volume=42 |issue=1 |pages=5–18 |doi=10.1007/BF00308688 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00308688 |url-access=subscription |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Univerzitet je laboratoriju službeno priznao kao dio univerziteta tek 1883. Tokom narednih godina laboratorija se proširila na jedanaest prostorija. Psihološki institut, kako je kasnije nazvan, naposljetku je preseljen u novu zgradu projektovanu posebno za potrebe psiholoških istraživanja&lt;ref name=&quot;Wundt_1909&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm |date=1909 |chapter=Das Institut für Experimentelle Psychologie |editor-last=Rektor und Senat |title=Festschrift zur Feier des 500-jährigen Bestehens der Universität Leipzig |volume=4 |publisher=S. Hirzel |location=Leipzig |pages=118–133 |chapter-url=https://archive.org/details/p2festschriftzur04leipuoft/page/24/mode/2up |access-date=11. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Wundtova nastava na Institutu za eksperimentalnu psihologiju ===

Pregled Wundtovih predavanja tokom zimskih semestara od 1875. do 1879. pokazuje da je nastavni program obuhvatao širok spektar tema. Predavanja su održavana šest dana sedmično, u prosjeku po dva sata dnevno. Tako je, na primjer, u zimskom semestru 1875. predavao [[psiholingvistika|psihologiju jezika]], [[antropologija|antropologiju]], [[logika|logiku]] i [[epistemologija|epistemologiju]], dok su u narednom ljetnom semestru među predmetima bili [[psihologija]], mozak i nervni sistem te [[fiziologija]]. U narednim semestrima u nastavni program bili su uključeni i [[kosmologija]], historija filozofije i opća filozofija.&lt;ref name=&quot;Bringmann_Ungerer_1980&quot; /&gt;

=== Wundtovi doktoranti ===

U periodu od 1875. do 1919. Wundt je bio mentor pri izradi velikog broja doktorskih disertacija. Pod njegovim mentorstvom doktoriralo je 185 studenata, među kojima je bilo 70 stranaca, uključujući 23 studenta iz [[Rusija|Rusije]], [[Poljska|Poljske]] i drugih istočnoevropskih zemalja te 18 iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].&lt;ref name=&quot;Meischner_Metge_2003_Wellcome&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Uni_Leipzig_Wundt_Institute_EN&quot;&gt;{{cite web |author=Wilhelm Wundt Institute for Psychology |title=Zvanična stranica instituta na Univerzitetu u Leipzigu (engleska verzija) |url=https://www.lw.uni-leipzig.de/en/wilhelm-wundt-institute-for-psychology |website=Faculty of Life Sciences, Leipzig University |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mnogi njegovi studenti kasnije su ostvarili značajne akademske karijere u psihologiji i srodnim disciplinama. Među njemačkim učenicima bili su [[Oswald Külpe]], profesor na Univerzitetu u Würzburgu, [[Ernst Meumann]], profesor u Leipzigu i [[Hamburg]]u te jedan od pionira [[Pedagoška psihologija|pedagoške psihologije]], [[Hugo Münsterberg]], profesor u [[Freiburg]]u i na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] te jedan od osnivača [[Primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]], kulturni psiholog [[Willy Hellpach]] te [[Armenija|Armenac]] [[Gourgen Edilyan]].&lt;ref name=&quot;Uni_Leipzig_Institute_History&quot;&gt;{{cite web |author=Wilhelm Wundt Institute for Psychology |title=History of the Institute |url=https://www.lw.uni-leipzig.de/en/wilhelm-wundt-institute-for-psychology/institute-history-1/history-of-the-institute |website=Faculty of Life Sciences, Leipzig University |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među njegovim američkim studentima bili su [[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama, [[Granville Stanley Hall]], začetnik pokreta dječije psihologije i teoretičar razvoja adolescencije te rektor [[Univerzitet Clark|Univerziteta Clark]], [[Charles Hubbard Judd]], direktor Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Chicagu, [[Walter Dill Scott]], koji je dao značajan doprinos razvoju industrijske psihologije i predavao na Univerzitetu Harvard, [[Edward B. Titchener|Edward Bradford Titchener]], [[Lightner Witmer]], osnivač prve psihološke klinike u Sjedinjenim Američkim Državama, [[Frank Angell]], [[Edward Wheeler Scripture]] i [[James Mark Baldwin]], jedan od osnivača Odsjeka za psihologiju Univerziteta Princeton te istraživač koji je dao značajan doprinos ranoj psihologiji, psihijatriji i teoriji evolucije.&lt;ref name=&quot;Uni_Leipzig_Institute_History&quot; /&gt;

Zahvaljujući velikom broju svojih učenika, Wundt zauzima važno mjesto u [[Akademska genealogija|akademskoj genealogiji]] većine američkih psihologa prve i druge generacije.&lt;ref name=&quot;BenDavid_Collins_1966&quot;&gt;{{cite journal |last=Ben-David |first=Joseph |last2=Collins |first2=Randall |date=1966 |title=Social Factors in the Origins of a New Science: The Case of Psychology |journal=American Sociological Review |volume=31 |issue=4 |pages=451–465 |doi=10.2307/2090769 |url=http://www.jstor.org/stable/2090769 |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Među njegovim istaknutim studentima i saradnicima bili su i Englez [[Charles Spearman]], Rumun [[Constantin Rădulescu-Motru]], personalistički filozof i predstojnik Odsjeka za filozofiju Univerziteta u [[Bukurešt]]u, [[Hugo Eckener]], direktor kompanije [[Luftschiffbau Zeppelin]], kao i filozofi [[Rudolf Eisler]] i srbijanski filozof [[Ljubomir Nedić]]. Među studentima i posjetiocima koji su kasnije stekli međunarodni ugled bili su [[Vladimir Bekhterev]], [[Franz Boas]], [[Émile Durkheim]], [[Edmund Husserl]], [[Bronisław Malinowski]], [[George Herbert Mead]], [[Edward Sapir]], [[Ferdinand Tönnies]] i [[Benjamin Lee Whorf]].&lt;ref name=&quot;Meischner_Metge_2003_Wellcome&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Eckardt_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Eckardt |first=Georg |date=2010 |title=Kernprobleme in der Geschichte der Psychologie |publisher=Springer-Verlag |location=Wiesbaden |isbn=978-3-531-92423-6 |url=https://books.google.ba/books?id=NvZq0F-iONwC |access-date=11. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Sredinom 20. vijeka veliki dio Wundtovog naučnog rada bio je manje zastupljen u američkoj psihološkoj literaturi zbog nedostatka odgovarajućih prijevoda njegovih djela, pogrešnih tumačenja pojedinih njegovih učenika te kritika koje je [[biheviorizam]] upućivao Wundtovom istraživačkom programu.&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_2011&quot;&gt;{{cite book |last=Fahrenberg |first=Jochen |date=2011 |title=Wilhelm Wundt – Pionier der Psychologie und Außenseiter? Leitgedanken der Wissenschaftskonzeption und deren Rezeptionsgeschichte |publisher=Institut für Psychologie, Universität Freiburg |url=https://jochen-fahrenberg.de/uploads/media/Wilhelm_Wundt_Pionier_der_Psychologie_und_Aussenseiter.pdf |access-date=11. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Penzionisanje i smrt ===
[[Datoteka:Wilhelm Wundt Gravestone.jpg|mini|desno|300px|Nadgrobni spomenik Wilhelma i Sophie Wundt]]
Wundt se penzionisao 1917. kako bi se u potpunosti posvetio naučnom pisanju.&lt;ref name=&quot;Bringmann_et_al_1975&quot;&gt;{{cite journal |last=Bringmann |first=W. G. |last2=Balance |first2=W. D. |last3=Evans |first3=R. B. |date=1975 |title=Wilhelm Wundt 1832-1920: a brief biographical sketch |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=11 |issue=3 |pages=287–297 |doi=10.1002/1520-6696(197507)11:3&lt;287::aid-jhbs2300110309&gt;3.0.co;2-l |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/1520-6696(197507)11:3%3C287::AID-JHBS2300110309%3E3.0.CO;2-L |url-access=subscription |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema Wirthovim navodima (1920), Wundt je tokom ljeta 1920. godine osjećao da mu slabi životna snaga te je preminuo 31. augusta 1920.&lt;ref name=&quot;Wirth_1920&quot;&gt;{{cite journal |last=Wirth |first=Wilhelm |date=1920 |title=Unserem grossen Lehrer Wilhelm Wundt in unauslöschlicher Dankbarkeit zum Gedächtnis! |journal=Archiv für die gesamte Psychologie |volume=40 |pages=1–16 |url=https://archive.org/details/archivfurdiegesamtepsychologie.v.40.1920.princeton/page/n9/mode/2up |access-date=11. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Sahranjen je na [[Južno groblje (Leipzig)|Južnom groblju]] u Leipzigu zajedno sa suprugom Sophie i kćerkama Lilli i Eleanor.&lt;ref name=&quot;SAW_Wundt_Grab&quot;&gt;{{cite web |author=Sächsische Akademie der Wissenschaften zu Leipzig |title=Grabstätte von Wilhelm und Sophie Wundt |url=https://archiv.saw-leipzig.de/saw-archive/publikationen-quellen/quellen/grabstaette-von-wilhelm-und-sophie-wundt |website=Plenum und Gesamtakademie, Publikationen und Quellen |access-date=11. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

== Priznanja i počasti ==

Wundtu su dodijeljeni počasni doktorati [[Univerzitet u Leipzigu|Univerziteta u Leipzigu]] i [[Univerzitet u Göttingenu|Univerziteta u Göttingenu]], kao i odlikovanje ''[[Pour le Mérite]]'' za nauku i umjetnost. Tri puta je bio nominovan za [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]].&lt;ref name=&quot;Nobel_Wundt_Nomination&quot;&gt;{{cite web |author=Nobel Prize Outreach |date=2026 |title=Nomination Archive: Wilhelm Wundt |url=https://www.nobelprize.org/nomination/archive/ |website=Nobelprize.org |publisher=Nobel Foundation |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Bio je počasni član dvanaest naučnih organizacija i društava te dopisni član trinaest akademija nauka u Njemačkoj i inostranstvu. Između ostalog, 1895. izabran je za međunarodnog člana [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društvo]], a 1909. za stranog člana [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država]].&lt;ref name=&quot;APS_Wundt_Membership&quot;&gt;{{cite web |author=American Philosophical Society |date=2026 |title=Member History: Wilhelm Wundt |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Wilhelm+Wundt&amp;title=&amp;subject=&amp;subdiv=&amp;mem=&amp;year=&amp;year-max=&amp;dead=&amp;keyword=&amp;smode=advanced |website=Search.amphilsoc.org |publisher=American Philosophical Society |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NAS_Wundt_Membership&quot;&gt;{{cite web |author=National Academy of Sciences |date=2026 |title=Member Directory: Wilhelm Wundt |url=https://www.nasonline.org/membership/member-directory/?_member_directory_sort=last_name_asc |website=Nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Po njemu je nazvan [[Asteroidi|asteroid]] [[635 Vundtija]].

== Pregled Wundtovog rada ==

Wundt je naučnu karijeru započeo kao ljekar i neurofiziolog, a kasnije se usmjerio na istraživanja iz osjetne fiziologije, psihofizike i psihologije. U historiografiji psihologije smatra se jednim od glavnih osnivača [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao samostalne naučne discipline. Utemeljio je [[eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu psihologiju]] te jednim od pionira [[kulturna psihologija|kulturne psihologije]]. Razvio je istraživački program u empirijskoj psihologiji, a na njegovim psihološkim teorijama zasnivaju se i njegovi filozofski i etički radovi.

Wundtovo [[epistemologija|epistemološko]] stanovište, razlikovalo se od učenja [[John Locke|Johna Lockea]], engleskog [[empirizam|empirizma]] i [[senzualizam|senzualizma]], što je jasno izraženo u njegovoj knjizi ''Prilozi teoriji osjetne percepcije ({{de|Beiträge zur Theorie der Sinneswahrnehmung}}) iz 1862. Na naslovnoj stranici knjige nalazi se citat [[Gottfried Wilhelm Leibniz]]a:

{{Citat|Ništa nije u razumu što prethodno nije bilo u osjetilima, osim samoga razuma.&lt;ref name=&quot;Leibniz_Cambridge_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |date=1996 |orig-year=1765 |title=Leibniz: New Essays on Human Understanding |editor1-last=Remnant |editor1-first=Peter |editor2-last=Bennett |editor2-first=Jonathan |translator=Peter Remnant, Jonathan Bennett |series=Cambridge Texts in the History of Philosophy |publisher=Cambridge University Press |isbn=9780521576604 |url=https://books.google.ba/books?id=vD6nSUSbL7IC |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

Prema Wundtu, u takva načela ubrajaju se [[Zaključivanje|logičko zaključivanje]], [[Klasifikacija|kategorije mišljenja]], načelo [[uzročnost]]i, načelo svrhovitosti ([[teleologija]]), načelo [[emergencija|emergencije]] te druga epistemološka načela.

Najznačajnija Wundtova djela su:

* ''[https://books.google.ba/books?id=QLXgubRL7ksC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Lehrbuch der Physiologie des Menschen]'' (''Udžbenik ljudske fiziologije'', 1864/1865; 4. izdanje 1878);
* ''[https://darwin-online.org.uk/converted/pdf/1880_Wundt_Psychologie_A6454.pdf Grundzüge der physiologischen Psychologie]'' (''Osnove fiziološke psihologije'', 1874; 6. izdanje 1908–1911, 3 toma);
* ''[https://archive.org/details/systemderphiloso00wund System der Philosophie]'' (''Sistem filozofije'', 1889; 4. izdanje 1919, 2 toma);
* ''[https://www.unav.es/gep/WundtLogik1880.pdf Logik: Eine Untersuchung der Prinzipien der Erkenntnis und der Methoden wissenschaftlicher Forschung]'' (''Logika: Istraživanje principa spoznaje i metoda naučnog istraživanja'', 1880–1883; 4. izdanje 1919–1921, 3 toma);
* ''[https://archive.org/details/ethikeineuntersu0003wund/page/n3/mode/2up Ethik: Eine untersuchung der tatsachen und gesetze des sittlichen lebens]'' (''Etika: Istraživanje činjenica i zakona moralnog života'', 1886; 3. izdanje 1903, 2 toma);
* ''[https://archive.org/details/vlkerpsycholog11wund/page/n5/mode/2up Völkerpsychologie: Eine Untersuchung der Entwicklungsgesetze von Sprache, Mythos und Sitte]'' (''Kulturna psihologija: Istraživanje razvojnih zakonitosti jezika, mita i običaja'', 1900–1920, 10 tomova);
* ''[https://books.google.ba/books/about/Grundriss_der_Psychologie.html?id=TTGUPbtt8JcC&amp;redir_esc=y Grundriss der Psychologie]'' (''Pregled psihologije'', 1896; 14. izdanje 1920).

Ova 22 toma obuhvataju širok spektar tema. Analize Wundtovih sabranih djela ukazuju na snažnu povezanost između njegove teorijske psihologije, [[epistemologija|epistemologije]] i [[metodologija|metodologije]]. Prema autorima kao što su Danziger, Tweney i Fahrenberg, ograničen broj prijevoda Wundtovih djela otežao je njihovu recepciju među istraživačima koji ne poznaju njemački jezik te je doprinio različitim tumačenjima i pojednostavljenim prikazima njegovih teorija. Prema autorima kao što su Danziger, Tweney i Fahrenberg, ograničen broj prijevoda Wundtovih djela na engleski jezik otežao je njihovu recepciju među istraživačima koji ne poznaju njemački jezik te je doprinio različitim tumačenjima i pojednostavljenim prikazima njegovih teorija.&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Danziger_1980&quot;&gt;{{cite book |last=Danziger |first=Kurt |date=1980 |title=Wundt Studies: A Centennial Collection |chapter=On the threshold of the New Psychology: Situating Wundt and James |editor1-last=Bringmann |editor1-first=Wolfgang G. |editor2-last=Tweney |editor2-first=Ryan D. |publisher=Hogrefe |location=Toronto |pages=362–379 |url=https://www.si.edu/object/wundt-studies-centennial-collection-edited-wolfgang-g-bringmann-and-ryan-d-tweney-foreword-ernest-r%3Asiris_sil_294361 |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tweney_Yachanin_1980&quot;&gt;{{cite book |last1=Tweney |first1=Ryan D. |last2=Yachanin |first2=Stephen A. |date=1980 |title=Wundt Studies: A Centennial Collection |chapter=Titchener's Wundt |editor1-last=Bringmann |editor1-first=Wolfgang G. |editor2-last=Tweney |editor2-first=Ryan D. |publisher=Hogrefe |location=Toronto |pages=380–395 |url=https://www.si.edu/object/wundt-studies-centennial-collection-edited-wolfgang-g-bringmann-and-ryan-d-tweney-foreword-ernest-r%3Asiris_sil_294361 |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Glavne teme Wundtovog rada ==

=== Pamćenje ===

Wilhelm Wundt provodio je eksperimentalna istraživanja pamćenja koja se danas mogu dovesti u vezu s konceptima [[ikoničko pamćenje|ikoničkog pamćenja]], kratkoročnog pamćenja te efektima izvođenja i generisanja informacija.&lt;ref name=&quot;Carpenter_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Carpenter |first=Shana K. |date=2005 |title=Some Neglected Contributions of Wilhelm Wundt to the Psychology of Memory |journal=Psychological Reports |volume=97 |issue=1 |pages=63–73 |doi=10.2466/pr0.97.1.63-73 |issn=0033-2941 |pmid=16279306 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/pr0.97.1.63-73 |url-access=subscription |access-date=11. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Teorija procesa ===

Prema Wundtu, predmet psihologije jesu aktuelni psihički procesi, odnosno promjene i funkcionalni odnosi između [[percepcija|percepcije]], [[spoznaja|spoznaje]], [[emocija]] i [[volja|volje]] odnosno [[motivacija|motivacije]]. Psihičke pojave predstavljaju neprestano promjenjive procese [[svijest]]i i mogu se odrediti samo kao &quot;neposredna stvarnost događaja u psihološkom iskustvu&quot;.&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundriss_1897&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm Max |date=1897 |title=Grundriss der Psychologie |edition=2. |publisher=W. Engelmann |location=Leipzig |url=https://archive.org/details/GrundrissDerPsychologie |access-date=11. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Odnosi unutar svijesti, odnosno njeni aktivni organizacijski procesi, prema Wundtu se ne mogu objašnjavati [[metafizika|metafizičkim]] pojmovima poput [[Besmrtnost|besmrtne]] '[[duša|duše]]' niti apstraktnim [[transcendencija (religija)|transcendentnim]] ili [[duhovnost|duhovnim]] principom.

=== Razgraničenje kategorija ===

Wundt je smatrao da su usmjerenost na subjekt ({{de|Subjektbezug}}), vrednovanje ({{de|Wertbestimmung}}), postavljanje ciljeva ({{de|Zwecksetzung}}) i voljna djelatnost ({{de|Willenstätigkeit}}) posebne i osnovne kategorije psihologije.&lt;ref name=&quot;Wundt_Causalitat_1894&quot;&gt;{{cite journal |last=Wundt |first=Wilhelm |date=1894 |title=Ueber psychische Causalität und das Princip des psychophysischen Parallelismus |journal=Philosophische Studien |volume=10 |pages=1–124 |url=https://digitalesammlungen.uni-weimar.de/viewer/fulltext/lit29437/1/ |access-date=11. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Često je koristio izraz &quot;čovjek kao misleći i motivisani subjekt&quot;&lt;ref name=&quot;Wundt_Logik_1880&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm |date=1880 |title=Logik. Eine Untersuchung der Principien der Erkenntniss und der Methoden wissenschaftlicher Forschung. Erster Band: Erkenntnisslehre |publisher=Verlag von Ferdinand Enke |location=Stuttgart |url=https://www.unav.es/gep/WundtLogik1880.pdf |access-date=11. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; kako bi naglasio zajedničke karakteristike psihologije i [[humanističke nauke|humanističkih nauka]], ali i ukazao na razlike između psihologije i [[Prirodne nauke|prirodnih nauka]] u pogledu njihovih osnovnih kategorija i metodoloških pretpostavki.&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_Kategorienlehre_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Fahrenberg |first=Jochen |date=2013 |title=Zur Kategorienlehre der Psychologie: Komplementaritätsprinzip, Perspektiven und Perspektiven-Wechsel |edition=2. |publisher=Institut für Psychologie, Universität Freiburg |location=Freiburg |url=https://jochen-fahrenberg.de/uploads/media/Zur_Kategorienlehre_der_Psychologie_2013_01.pdf |access-date=11. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Psihofizički paralelizam ===

Pod utjecajem Leibniza, Wundt je razvio vlastito tumačenje pojma [[psihofizički paralelizam]], koji je definisao na sljedeći način: 
{{Citat|…gdje god postoje pravilni odnosi između psihičkih i fizičkih pojava, one nisu ni identične niti se mogu svesti jedna na drugu, jer su same po sebi neusporedive; međutim, povezane su tako da određeni psihički procesi redovno odgovaraju određenim fizičkim procesima ili, slikovito rečeno, teku 'usporedo'.&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundzuge_1902&quot;&gt;{{cite book |last1=Wundt |first1=Wilhelm Max |last2=Wirth |first2=Wilhelm |date=1902 |title=Grundzüge der physiologischen Psychologie |volume=3 |edition=5. |publisher=W. Engelmann |location=Leipzig |url=https://archive.org/details/grundzgederphy03wunduoft |access-date=11. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;}}

Prema Wundtovom shvatanju, unutrašnje iskustvo zasniva se na funkcijama mozga, ali psihičke promjene nemaju fizičke uzroke.

Leibniz je zapisao:

{{Citat|Duše djeluju prema zakonima svrhovitih uzroka, putem težnji, ciljeva i sredstava. Tijela djeluju prema zakonima djelotvornih uzroka, odnosno zakona kretanja. Ta dva područja, područje djelotvornih uzroka i područje svrhovitih uzroka, međusobno su usklađena.&lt;ref name=&quot;Leibniz_Meiner_2002&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |date=2002 |title=Monadologie und andere metaphysische Schriften |editor-last=Schneider |editor-first=Ulrich Johannes |publisher=Felix Meiner Verlag |location=Hamburg |url=https://ia800508.us.archive.org/24/items/MetaphysischeAbhandlungenMonadologiePrinzipienDerNaturGottfriedWilhelmLeibniz/Metaphysische%20Abhandlungen_Monadologie_Prinzipien%20der%20Natur%20-%20Gottfried%20Wilhelm%20Leibniz.pdf |access-date=11. 7. 2026 |language=de |series=Philosophische Bibliothek |volume=537}}&lt;/ref&gt;}}

Nadovezujući se na Leibnizovu filozofiju, Wundt razlikuje ''fizičku'' uzročnost (prirodnu uzročnost [[neurofiziologija|neurofiziologije]]) od ''psihičke'' uzročnosti procesa svijesti. Te dvije vrste uzročnosti, međutim, nisu suprotstavljene u dualističkom metafizičkom smislu, nego zavise od stanovišta s kojeg se posmatraju.&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_Leibniz_Wundt_2016&quot;&gt;{{cite book |last=Fahrenberg |first=Jochen |date=2016 |title=The Influence of Gottfried Wilhelm Leibniz on the Psychology, Philosophy, and Ethics of Wilhelm Wundt |publisher=Institut für Psychologie, Universität Freiburg |location=Freiburg |url=https://scispace.com/pdf/the-influence-of-gottfried-wilhelm-leibniz-on-the-psychology-26vcrm2py5.pdf |access-date=11. 7. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; [[Uzročnost|Uzročna objašnjenja]] u psihologiji trebaju se ograničiti na istraživanje efekta prethodnih uzroka, bez nastojanja da se iz njih izvedu potpuno precizna predviđanja. Na primjeru voljnih radnji Wundt pokazuje da je moguće obrnuti perspektivu pri razmatranju uzroka i posljedice te ciljeva i sredstava, pri čemu se uzročna i teleološka objašnjenja mogu međusobno dopunjavati i omogućiti cjelovitije razumijevanje psihičkih pojava.

Wundtovo shvatanje razlikovalo se od pristupa drugih savremenika koji su također zastupali psihofizički paralelizam. Umjesto da se zadrži na samom postulatu paralelizma, razvio je koncept ''psihičke uzročnosti'' kao dopunu prirodnoj uzročnosti u neurofiziologiji, zajedno s odgovarajućom metodologijom. Prema Wundtu, psihofizičko jedinstvo može se proučavati iz dva suštinski različita pristupa. Time se njegovo shvatanje razlikovalo od [[Gustav Fechner|Fechnerove]] hipoteze [[Identitet (filozofija)|identiteta]], koja je naglašavala drugačiji odnos između psihičkih i fizičkih pojava. Psihološke i fiziološke tvrdnje pripadaju dvama kategorijalno različitim referentnim sistemima, zbog čega je potrebno jasno razlikovati njihove osnovne kategorije kako bi se izbjegle [[kategorijalna greška|kategorijalne greške]] koje je opisivao [[Nicolai Hartmann]].&lt;ref name=&quot;Hartmann_Aufbau_1964&quot;&gt;{{cite book |last=Hartmann |first=Nicolai |date=1964 |title=Der Aufbau der realen Welt. Grundriss der allgemeinen Kategorienlehre |edition=3. |publisher=W. de Gruyter |location=Berlin |url=https://archive.org/details/deraufbauderreal0000unse |access-date=11. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Apercepcija ===

[[Apercepcija]] zauzima centralno mjesto u Wundtovoj psihološkoj teoriji. Leibniz je apercepciju opisivao kao proces u kojem elementarni osjetni utisci prelaze u [[samosvijest]], pri čemu pojedinačne težnje (nastojanja i voljni činovi) imaju ključnu ulogu.&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_Leibniz_Wundt_2016&quot; /&gt; Wundt je ovu ideju dalje razradio razvijajući odgovarajuće psihološke koncepte, primjenjujući metode eksperimentalne psihologije i predlažući neuropsihološki model koji je funkcije apercepcije povezivao s [[čeoni režanj|frontalnim režnjem]] [[Mozak|mozga]].&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_2019&quot; /&gt;

Prema Wundtu, apercepcija obuhvata niz teorijskih pretpostavki o integrativnom procesu svijesti. Kao primjer takvog integrativnog procesa Wundt je navodio selektivno usmjeravanje [[pažnja|pažnje]], koje uključuje objedinjavanje spoznajnih, emocionalnih i motivacijskih procesa.

=== Razvojna teorija uma ===

Wundt je smatrao da je osnovni zadatak psihologije razviti sveobuhvatnu teoriju razvoja [[um]]a, koja obuhvata razvoj od [[psihologija životinja|psihologije životinja]] do najviših dostignuća ljudske kulture, poput jezika, religije i etike. Za razliku od mnogih svojih savremenika, nije smatrao da postoji nesklad između razvojnih koncepata humanističkih nauka, kakve su zastupali [[Friedrich Hegel]] i [[Johann Gottfried Herder]], i [[Charles Darwin|Darwinove]] biološke teorije evolucije.

=== Kritički realizam ===

Wundt je smatrao da je &quot;psihologija empirijska nauka koja povezuje prirodne i humanističke nauke te da se pristupi obje oblasti međusobno dopunjuju, jer jedino zajedno mogu pružiti cjelovitu empirijsku spoznaju.&quot;&lt;ref name=&quot;Wundt_Realismus_1896&quot;&gt;{{cite journal |last=Wundt |first=Wilhelm |title=Ueber naiven und kritischen Realismus |journal=Philosophische Studien |date=1896 |volume=12 |url=https://opacplus.bsb-muenchen.de/title/1041139 |access-date=12. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Smatrao je da su njegova gledišta oslobođena metafizičkih pretpostavki i zasnovana na jasno određenim epistemološkim načelima, među kojima su razlikovanje subjekta i objekta u procesu opažanja te načelo uzročnosti.&lt;ref name=&quot;Wundt_Definition_1896&quot;&gt;{{cite journal |last=Wundt |first=Wilhelm |title=Über die Definition der Psychologie |journal=Philosophische Studien |date=1896 |volume=12 |issue=1 |pages=1–66 |url=https://psychologie.lw.uni-leipzig.de/wundt/opera/wundt/DefPsych/DefPsych.htm |access-date=12. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Uvođenjem pojma ''kritički realizam'' želio je jasno razlikovati vlastito filozofsko stanovište od drugih filozofskih pravaca.

=== Definicija psihologije ===

Wundt je nastojao iznova odrediti mjesto psihologije između filozofije i fiziologije, odnosno između humanističkih i prirodnih nauka. Umjesto metafizičkog shvatanja psihologije kao nauke o duši, zastupao je psihologiju kao empirijsku nauku o svijesti, koja raspolaže vlastitim kategorijama i epistemološkim načelima. Prema Wundtu, psihologija proučava &quot;cjelokupno iskustvo u njegovoj neposredno subjektivnoj stvarnosti&quot;. Zadatak psihologije je precizno analizirati procese svijesti, istražiti složene psihičke povezanosti i utvrditi zakonitosti koje njima upravljaju.&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundriss_1897&quot; /&gt;

# Psihologija nije &quot;nauka o pojedinačnoj duši&quot;. Prema Wundtu, život predstavlja jedinstven psihički i fizički proces koji se može posmatrati iz različitih perspektiva radi otkrivanja općih zakonitosti, posebno psihološko-historijskih i bioloških zakonitosti [[razvojna psihologija|razvoja]]. Wundt je smatrao da su emocionalne i voljne funkcije, jednako kao i spoznajne, sastavni i podjednako važni aspekti jedinstvenog psihofizičkog procesa.
# Psihologija se ne može svesti na fiziologiju. Metode fiziologije, prema Wundtu, nisu dovoljne za ostvarenje ciljeva psihologije. Takav pokušaj smatrao je metodološki neopravdanim jer bi &quot;međusobni odnosi psihičkih procesa ostali nerazumljivi čak i kada bi odnosi među moždanim procesima bili jednako jasno poznati kao mehanizam džepnog sata.&quot;&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundzuge_1902&quot; /&gt;
# Psihologija proučava svjesne procese. Wundt je iz epistemoloških i metodoloških razloga odbacivao uključivanje [[podsvijest]]i u područje naučne psihologije. U njegovo vrijeme, prije [[Sigmund Freud]]a, utjecajni autori poput filozofa [[Eduard von Hartmann]]a zastupali su metafizički koncept ''nesvjesnog''. Wundt je tome prigovarao iz dva razloga: odbacivao je psihologiju zasnovanu prvenstveno na metafizičkim pretpostavkama i smatrao da ne postoje pouzdane metode za naučno istraživanje nesvjesnih procesa. Ubrzo je napustio i vlastitu raniju pretpostavku o postojanju nesvjesnih sudova.&lt;ref name=&quot;Araujo_Wundt_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Araujo |first=Saulo de Freitas |title=Why did Wundt abandon his early theory of the unconscious? Towards a new interpretation of Wundt's psychological project |journal=History of Psychology |date=2011 |volume=15 |issue=1 |pages=33–49 |doi=10.1037/a0024478 |url=https://www.researchgate.net/publication/224834161_WHY_DID_WUNDT_ABANDON_HIS_EARLY_THEORY_OF_THE_UNCONSCIOUS_Towards_A_New_Interpretation_of_Wundt's_Psychological_Project |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Araujo_WundtBook_2016&quot;&gt;{{cite book |last=Araujo |first=Saulo de Freitas |title=Wundt and the Philosophical Foundations of Psychology: A Reappraisal |publisher=Springer |date=2016 |location=Cham, Švicarska |isbn=978-3-319-26634-3 |doi=10.1007/978-3-319-26636-7 |url=https://www.academia.edu/76162344/Wundt_and_the_Philosophical_Foundations_of_Psychology |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Wundtovo odbacivanje pojma nesvjesnog bilo je povezano i s njegovim skepticizmom prema Fechnerovoj teoriji nesvjesnog, kao i prema tada raširenim raspravama o [[hipnoza|hipnozi]] i [[spiritualizam|spiritualizmu]]. Iako je [[Sigmund Freud]] često citirao Wundta, Wundt je ostao skeptičan prema teorijama koje su počivale na pojmu nesvjesnog.&lt;ref name=&quot;Togel_FreudWundt_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Tögel |first=Christfried |chapter=Freud und Wundt. Von der Hypnose bis zur Völkerpsychologie |title=Freud und die akademische Psychologie |editor-last=Nitzschke |editor-first=Bernd |publisher=Urban &amp; Schwarzenberg |date=1989 |location=München |pages=97–105 |chapter-url=http://www.freud-biographik.de/frdwundt.htm |access-date=12. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_TeorijskaPsihologija_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Fahrenberg |first=Jochen |title=Theoretische Psychologie: Eine Systematik der Kontroversen |publisher=Pabst Science Publishers |date=2015 |location=Lengerich |isbn=978-3-95853-077-5 |url=https://jochen-fahrenberg.de/uploads/media/Theoretische_Psychologie_2015_01.pdf |access-date=12. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Wundt je također odbacivao shvatanje prema kojem bi se psihologija trebala svesti na [[Bihevioralne nauke|nauku o ponašanju]] u smislu kasnijeg strogog [[biheviorizam|biheviorizma]]. U laboratoriji u Leipzigu već su bile posmatrane i mjerene brojne bihevioralne i psihološke varijable. Wundt je naglašavao da su fiziološki pokazatelji, poput fizioloških promjena koje prate [[osjećanje|osjećanja]], kao i fizička mjerenja intenziteta podražaja u [[psihofizika|psihofizici]], samo pomoćna sredstva psihološkog istraživanja. Prema Wundtu, jednostrano oslanjanje na takve metode vodilo bi fiziologiji ponašanja odnosno [[redukcionizam|naučnom redukcionizmu]], a ne općoj ili kulturnoj psihologiji.
# Psihologija je empirijska humanistička nauka. Wundt je smatrao da psihologija ima trostruki karakter:
#* kao nauka o neposrednom iskustvu razlikuje se od prirodnih nauka, koje proučavaju posredno iskustvo i apstrahiraju subjekt;
#* kao nauka o &quot;općevažećim oblicima neposrednog ljudskog iskustva&quot; predstavlja osnov humanističkih nauka;
#* među svim empirijskim naukama upravo rezultati psihologije najviše doprinose razmatranju općih pitanja epistemologije i etike, dviju osnovnih oblasti filozofije.&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundriss_1897&quot; /&gt;

Wundt je ove koncepte razvijao tokom gotovo šezdeset godina istraživačkog i nastavnog rada, koji ga je od neurofiziologije doveo do psihologije i filozofije. Njegova psihologija usko je povezana s njegovim radovima iz fiziologije, filozofije, logike, epistemologije i etike. Osnovna područja njegovog interesa i osnovne ideje izraženi su u djelu ''Predavanja o psihologiji čovjeka i životinja'' ({{de|Vorlesungen über die Menschen und Tierseele}}) iz 1863. Ona obuhvataju ''individualnu psihologiju'' (danas približno odgovara općoj psihologiji, uključujući percepciju, pažnju, apercepciju, volju, osjećanja i emocije), ''kulturnu psihologiju'' kao teoriju razvoja ljudskog uma, [[psihologija životinja|psihologiju životinja]] i [[neuropsihologija|neuropsihologiju]]. Konceptualni okvir koji je Wundt oblikovao početkom 1860-ih godina kasnije je razradio u opsežan istraživački program. U okviru tog programa osnovan je prvi institut za eksperimentalnu psihologiju, psihologija je dodatno institucionalizovana kao samostalna naučna disciplina, a objavljen je i niz njegovih udžbenika i drugih naučnih radova.

== Fiziologija ==
[[Datoteka:Wundt illusion.svg|mini|desno|300px|{{center|Wundtova iluzija}}]]
Tokom boravka u Heidelbergu, od 1853. do 1873, Wundt je objavio brojne radove iz fiziologije, posebno iz eksperimentalne neurofiziologije, ''Udžbenik o ljudskoj fiziologiji'' (1865)&lt;ref name=&quot;Wundt_Physiologie_1868&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm |title=Lehrbuch der Physiologie des Menschen |publisher=Ferdinand Enke |date=1868 |edition=2. |location=Erlangen |url=https://books.google.ba/books?id=QLXgubRL7ksC |access-date=12. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; te ''Priručnik medicinske fizike'' (1867).&lt;ref name=&quot;Wundt_Physik_1867&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm |title=Handbuch der medicinischen Physik |publisher=Ferdinand Enke |date=1867 |location=Erlangen |url=https://books.google.com.na/books?id=8z0AAAAAQAAJ |access-date=12. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Također je napisao oko 70 prikaza naučnih publikacija iz oblasti neurofiziologije, neurologije, fiziologije, anatomije i histologije. Drugo značajno područje njegovog naučnog rada bila je fiziologija osjeta, uključujući prostornu percepciju, vidnu percepciju i optičke iluzije.

Jedna od [[optička iluzija|optičkih iluzija]] koju je opisao danas je poznata kao [[Wundtova iluzija]], varijanta [[Heringova iluzija|Heringove iluzije]]. Ova iluzija pokazuje da se ravne linije mogu doimati zakrivljenima kada se posmatraju na pozadini sastavljenoj od zrakasto raspoređenih linija.

== Psihologija ==

=== Polazište ===

Zahvaljujući medicinskom obrazovanju i radu kao asistent [[Hermann von Helmholtz|Hermanna von Helmholtza]], Wundt je bio upoznat sa standardima eksperimentalnog istraživanja, kao i sa spekulativnim pristupima koji su obilježavali dio psihologije sredinom 19. vijeka. Njegovo nastojanje da psihologiju razvije kao naučnu disciplinu, uz istovremeno naglašavanje potrebe za metodološkom kritikom, ogleda se u njegovim upozorenjima na ograničenja svakodnevnog jezika, koji se često oslanja na lična iskustva, naivnu introspekciju ili nekritična tumačenja karakteristična za laičku, odnosno &quot;narodnu&quot; psihologiju.&lt;ref name=&quot;Wundt_Logik_1880&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Wundt_Voelkerpsychologie_1904&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm Max |title=Völkerpsychologie: Eine Untersuchung der Entwicklungsgesetze von Sprache, Mythus und Sitte |volume=Band 1, Teil 2: Die Sprache |publisher=Wilhelm Engelmann |date=1904 |location=Leipzig |url=https://archive.org/details/vlkerpsycholog11wund |access-date=12. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Njegovo djelo ''Prilozi teoriji osjetne percepcije'' (1862)&lt;ref name=&quot;Wundt_Beitrage_1862&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm |title=Beiträge zur Theorie der Sinneswahrnehmung |publisher=Winter'sche Verlagshandlung |date=1862 |location=Leipzig und Heidelberg |url=https://books.google.ba/books?id=13dZAAAAcAAJ |access-date=12. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; smatra se prijelazom od fiziologije prema eksperimentalnoj psihologiji. U njemu postavlja pitanje: &quot;Zašto psihologija ne slijedi primjer prirodnih nauka? Historija prirodnih nauka sa svih strana pokazuje da je napredak svake nauke usko povezan s razvojem eksperimentalnih metoda.&quot;&lt;ref name=&quot;Wundt_Beitrage_1862&quot; /&gt; Istovremeno je smatrao da psihologija ne treba biti svedena na prirodnu nauku. Prema njegovom shvatanju, psihologija treba koristiti metodološka dostignuća prirodnih nauka, ali se istovremeno oslanjati i na historiju razvoja ljudskog duha te komparativnu psihologiju.&lt;ref name=&quot;Wundt_Beitrage_1862&quot; /&gt;

=== Opća psihologija ===

Djelo ''Osnove fiziološke psihologije'', posvećeno općoj psihologiji, Wundtov je najpoznatiji udžbenik. Njegov cilj bio je povezati dvije naučne discipline.

{{Citat|Fiziologija pruža informacije o svim životnim pojavama koje se mogu opažati pomoću naših vanjskih osjetila. U psihologiji čovjek, takoreći, posmatra samoga sebe iznutra i istražuje veze između tih procesa kako bi objasnio ono što predstavlja predmet unutrašnjeg opažanja.&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundzuge_1902&quot; /&gt;}}

Prema Wundtovom shvatanju, zadatak fiziološke psihologije bio je dvostruk: kao prvo, istraživati one životne procese koji se nalaze u samom centru, između vanjskog i unutrašnjeg iskustva, a zbog kojih je neophodno istovremeno koristiti obje metode posmatranja, i vanjsku i unutrašnju, te, kao drugo, na osnovu tih istraživanja pružiti što cjelovitije razumijevanje ljudskog postojanja.

Wundt je naglašavao da izraz ''fiziološka'' ne znači da se psihologija želi svesti na fiziologiju, što je smatrao nemogućim. Time je želio istaći da fiziološka psihologija koristi fiziološke, odnosno eksperimentalne metode te da, više nego druge grane psihologije njegovog vremena, proučava međusobni odnos psihičkih i fizičkih procesa. Smatrao je da se, ukoliko se metod smatra osnovnom karakteristikom naučne discipline, njegova eksperimentalna psihologija jasno se razlikuje od tradicionalne &quot;nauke o duši&quot;, koja se zasnivala gotovo isključivo na [[Introspekcija|samoposmatranju]].&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundzuge_1902&quot; /&gt;

Nakon opsežnih poglavlja o [[anatomija|anatomiji]] i fiziologiji [[Nervni sistem|nervnog sistema]], djelo ''Osnove fiziološke psihologije'' (1874) podijeljeno je na pet poglavlja: psihički elementi, psihičke strukture, međusobni odnosi psihičkih struktura, psihički razvoj te principi i zakonitosti psihičke uzročnosti.&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundzuge_1902&quot; /&gt; Wundt je insistirao na analizi psihičkih procesa na njihove sastavne elemente, ali nije zagovarao isključivo elementaristički pristup. Smatrao je da se psihički elementi uvijek moraju proučavati u njihovim međusobnim odnosima.

=== Koncept apercepcije ===

Wilhelm Wundt je odbacio u to vrijeme široko prihvaćeni [[asocijacija (psihologija)|asocijacionizam]] (teoriju asocijacije), prema kojem se psihičke veze i [[učenje]] prvenstveno objašnjavaju učestalošću i intenzitetom povezivanja pojedinih mentalnih sadržaja.&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundzuge_1902&quot; /&gt; Umjesto toga, razvio je sistem u historiji psihologije poznat kao psihologija apercepcije, tvrdeći da se svjesni psihički procesi ne mogu svesti na mehaničko povezivanje izolovanih elemenata svijesti.&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundzuge_1902&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Araujo_WundtBook_2016&quot; /&gt;

Prema Wundtu, apercepcija predstavlja aktivan proces u kojem se sadržaji svijesti namjerno izdvajaju, usmjeravaju i organizuju, pri čemu svijest ima stvaralačku, selektivnu i voljnu ulogu.&lt;ref name=&quot;Wundt_Outlines_1897&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm Max |title=Outlines of psychology |publisher=Leipzig, W. Engelmann; New York, G.E. Stechert |date=1897 |url=https://archive.org/details/cu31924014474534 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom ovog procesa, osjećaji i predodžbe se međusobno povezuju, analiziraju i objedinjuju u nove psihičke cjeline, ostajući u stalnoj vezi s emocionalnim i fiziološkim procesima organizma.&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundzuge_1902&quot; /&gt;

Wundt je naglašavao da se u apercepciji ne odvija puko spajanje postojećih sadržaja, već njihova stvaralačka sinteza, zbog čega rezultirajuće psihičke cjeline poprimaju potpuno nove osobine koje se ne mogu objasniti jednostavnim zbirom njihovih pojedinačnih dijelova.&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundriss_1897&quot; /&gt; Budući da je volju smatrao osnovnim organizacijskim načelom svjesnih procesa, Wundtovo teorijsko stajalište se u historiji psihologije najčešće definiše kao voluntarizam.&lt;ref name=&quot;Leahey_HistoryPsychology_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Psychology: From Antiquity to Modernity |publisher=Routledge |date=2017 |edition=8. revidirano |location=New York |isbn=978-1-317-22849-3 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Psychology.html?id=-mBQDwAAQBAJ |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Svoja teorijska objašnjenja Wundt je nastojao empirijski potkrijepiti. Posebno je proučavao [[mentalna hronometrija|mentalnu hronometriju]] i složena [[mentalna hronometrija|vremena reakcije]], smatrajući da ti parametri omogućavaju eksperimentalno praćenje toka i brzine aperceptivnih procesa.&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundzuge_1902&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Blumenthal_Wundt_1975&quot;&gt;{{cite journal |last=Blumenthal |first=Arthur L. |title=A reappraisal of Wilhelm Wundt |journal=American Psychologist |date=1975 |volume=30 |issue=11 |pages=1081–1088 |doi=10.1037/0003-066X.30.11.1081 |url=https://psycnet.apa.org/record/1976-23157-001 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U istraživanjima afektivnih stanja koristio je [[kimograf]] za precizno bilježenje promjena pulsa i disanja tokom izazivanja različitih emocija. Na osnovu ovih fizioloških pokazatelja i unutrašnjeg posmatranja ([[Introspekcija|introspekcije]]), razvio je svoju čuvenu trodimenzionalnu teoriju emocija, prema kojoj se svako emocionalno iskustvo može smjestiti unutar tri koordinatne ose: ugodno – neugodno, napeto – opušteno i uzbuđeno – potišteno.&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundzuge_1902&quot; /&gt;

=== Kulturna psihologija ===

Wilhelm Wundt je između 1900. i 1920. objavio desetotomno djelo ''Kulturna psihologija. Istraživanje razvojnih zakonitosti jezika, mita i običaja'' ({{de|Völkerpsychologie. Eine Untersuchung der Entwicklungsgesetze von Sprache, Mythus und Sitte}}). Ovo djelo, koje detaljno istražuje razvoj umjetnosti, prava, društva, kulture i historije, danas se smatra jednim od značajnijih ostvarenja rane [[kulturna psihologija|kulturne psihologije]] s početka 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Danziger_Volkerpsychologie_1983&quot;&gt;{{cite journal |last=Danziger |first=Kurt |title=Origins and basic principles of Wundt's Völkerpsychologie |journal=British Journal of Social Psychology |date=1983 |volume=22 |issue=4 |pages=303–313 |doi=10.1111/j.2044-8309.1983.tb00597.x |url=https://doi.org/10.1111/j.2044-8309.1983.tb00597.x |access-date=13. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Wundt je razvoj ljudske kulture tumačio kroz psihološka i spoznajna načela, koja je izveo iz svog ranijeg učenja o apercepciji – sistemu koji objašnjava kako viši umni procesi poput [[motivacija|volje]], asocijacija i [[kulturna asimilacija|asimilacije]] oblikuju ljudsko iskustvo.&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundzuge_1902&quot; /&gt;

Za razliku od individualne (eksperimentalne) psihologije koja proučava procese unutar pojedinca, kulturna psihologija se bavi općim zakonitostima razvoja ljudskog uma u društvu. Ona nastoji objasniti kako nastaju jezik, mišljenje, religija, običaji i umjetnička mašta te kako pojedinac kroz društvo stvara kulturna dobra. Wundt je vjerovao da se viši mentalni procesi ne mogu u potpunosti istražiti u laboratoriji. Zbog toga je zapisao da tamo &quot;gdje završava planski eksperiment, historija nastavlja eksperimentirati u ime psihologa&quot;. Prema njegovom mišljenju, predmet proučavanja ove discipline trebali su biti oni psihički procesi koji služe kao osnova za razvoj ljudskih zajednica i stvaranje zajedničkih duhovnih vrijednosti.&lt;ref name=&quot;Wundt_Probleme_1911&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm Max |title=Probleme der Völkerpsychologie |publisher=E. Wiegandt |date=1911 |location=Leipzig |url=https://archive.org/details/b2152371x |access-date=13. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Wundt nije bio prvi koji se bavio ovom temom, ali je unio značajne promjene. Nadahnut idejama mislioca kao što su [[Johann Gottfried Herder]], [[Johann Friedrich Herbart]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Wilhelm von Humboldt]], te radovima psihologa [[Moritz Lazarus|Moritza Lazarusa]] i lingviste [[Heymann Steinthal|Heymanna Steinthala]] (koji su 1860. osnovali prvi časopis za ovu oblast ''Zeitschrift für Völkerpsychologie und Sprachwissenschaft''), Wundt je kritikovao njihove teorije. Smatrao je da su bile previše filozofske i nastojao im je dati čvrstu psihološku osnovu zasnovanu na tri stuba ljudske psihe: mišljenju, osjećajima i volji.&lt;ref name=&quot;Araujo_WundtBook_2016&quot; /&gt;

Wundt je promjene u kulturi objašnjavao kroz tri dinamična načela:
* Načelo emergencije (stvaralačke sinteze) – pojava da u kulturi spajanjem jednostavnih elemenata nastaju potpuno nove cjeline koje su veće od zbira svojih dijelova.
* Načelo heterogonije ciljeva (nenamjernih posljedica) – fenomen da ljudsko djelovanje usmjereno prema jednom cilju često stvara potpuno nove, neplanirane nuspojave i motive.
* Načelo suprotnosti – težnja da se kulturni trendovi nakon nekog vremena okrenu u svoju suprotnost.&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_Wundt_2016&quot;&gt;{{cite book |last=Fahrenberg |first=Jochen |title=Wilhelm Wundts Kulturpsychologie (Völkerpsychologie): Eine psychologische Entwicklungstheorie des menschlichen Geistes |publisher=Jochen Fahrenberg |date=2016 |location=Freiburg |url=https://jochen-fahrenberg.de/uploads/media/Wundts_Psychol._Entwicklungstheorie_des_Geistes.pdf |access-date=13. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Deset tomova ovog djela obuhvata sljedeće cjeline: jezik (1. i 2. tom), umjetnost (3. tom), mitove i religiju (4–6. tom), društvo (7. i 8. tom), pravo (9. tom) te kulturu i historiju (10. tom). Metodologiju kulturne psihologije detaljnije je razradio u djelu ''Logik'' (1921). 
Unutar ovih tomova Wundt je obradio ogroman materijal: od razvoja poljoprivrede, zanatstva i vlasništva, preko analize bogova i kršćanstva, braka i porodice, pa sve do razvoja nauke i ljudske samosvijesti. Izdvojio je oko dvadeset &quot;osnovnih dinamičkih motiva&quot; koji pokreću ljudski napredak, kao što su podjela rada, težnja za spasenjem, oponašanje, igra, ali i motivi poput krivice, kazne i osvete.

U svom kasnijem, sažetijem djelu ''Elementi kulturne psihologije'' (1912), Wundt je predložio četiri glavna stepena kroz koja prolazi čovječanstvo:
# doba primitivnog čovjeka,
# totemističko doba,
# doba heroja i bogova,
# razdoblje razvoja humanosti i modernog čovječanstva.&lt;ref name=&quot;Wundt_Elemente_1912&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm Max |title=Elemente der Völkerpsychologie: Grundlinien einer psychologischen Entwicklungsgeschichte der Menschheit |publisher=Kröner |date=1912 |location=Leipzig |url=https://archive.org/details/elementedervlker00wund |access-date=13. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Ova podjela je bila prilično pojednostavljena, a granice među fazama nejasne. Međutim, ovo je bilo jedino Wundtovo djelo iz ove oblasti koje je prevedeno na engleski jezik pod naslovom ''Elements of Folk-Psychology'' (1916).&lt;ref name=&quot;Wundt_Elements_Gutenberg&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm Max |title=Elements of Folk Psychology |publisher=Project Gutenberg |date=2013 |translator=Edward L. Schaub |url=https://www.gutenberg.org/cache/epub/44138/pg44138-images.html |access-date=13. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga je međunarodna javnost decenijama imala pogrešan i vrlo ograničen uvid u stvarnu složenost i dubinu njegovog glavnog desetotomnog rada.

Sam naziv ''Völkerpsychologie'' (doslovno: psihologija naroda) pokazao se problematičnim u kasnijoj nauci jer su ga ljudi često miješali s [[etnologija|etnologijom]] (opisom kultura). I sam Wundt je razmišljao o boljim nazivima poput socijalne psihologije ili antropologije. Savremeni istraživači ističu da izvorni naziv ne odgovara sadržaju i da bi izraz ''kulturna psihologija'' ili ''psihološka razvojna teorija ljudskog uma'' mnogo bolje opisao ono što je Wundt zapravo želio postići.&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_Wundt_2016&quot; /&gt;

=== Neuropsihologija ===
[[Datoteka:Apperzeptionszentrum (Wundt, Grundzüge, 1903, 5th ed. Vol. 1, p. 324).jpg|mini|desno|300px|{{center|(Wundt, ''Grundzüge'', 1903, 5. izdanje, tom 1, str. 324)}}]]
Wilhelm Wundt je pružio značajan doprinos ranoj [[neuropsihologija|neuropsihologiji]] kroz tri glavna pravca djelovanja. Prvenstveno, uputio je oštru kritiku tada dominantnoj teoriji o rigidnoj lokalizaciji moždanih funkcija, koja je bila općeprihvaćena u [[neurologija|neurologiji]] 19. vijeka. Nadalje, insistirao je na tome da se istraživačke hipoteze moraju istovremeno zasnivati i na spoznajama iz neurologije i psihologije, čime je zagovarao integrativni pristup. Konačno, Wundt je razvio rani neuropsihološki model prema kojem je centar za apercepciju lociran u [[Čeoni režanj|frontalnom režnju]]. Smatrao je da procesi pažnje i kontrole pažnje predstavljaju najplodonosniji primjer konvergencije eksperimentalne psihologije i neurofiziologije. Prema njegovom stanovištu, empirijska istraživanja usmjerena na lokalizaciju viših funkcija [[Centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]] morala su polaziti od jasno definisanih psiholoških hipoteza, budući da se adekvatna istraživačka pitanja ne mogu dovoljno precizno koncipirati ukoliko se oslanjaju isključivo na anatomski ili fiziološki nivo analize.

Polazeći od vlastite teorije apercepcije, Wundt je od trećeg izdanja djela ''Grundzüge der physiologischen Psychologie'' razvio i odgovarajući neuropsihološki model. Prema ovom modelu, pretpostavljeni centar za apercepciju u frontalnom moždanom korteksu imao je ulogu povezivanja senzornih, motoričkih, autonomnih, kognitivnih, emocionalnih i motivacijskih komponenti psihičkih procesa.&lt;ref name=&quot;Ziche_1999_Wundt&quot;&gt;{{cite journal |last=Ziche |first=Paul |date=1999 |title=Neuroscience in its context. Neuroscience and psychology in the work of Wilhelm Wundt |journal=Physis; rivista internazionale di storia della scienza |volume=36 |issue=2 |pages=407–429 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11640242/ |pmid=11640242 |access-date=13. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_2015_Wundt&quot;&gt;{{cite book |last=Fahrenberg |first=Jochen |date=2015 |chapter=Wilhelm Wundts Neuropsychologie |pages=348–373 |title=Comparative Neuropsychology and Brain Imaging |editor1-last=Emmans |editor1-first=D. |editor2-last=Laihinen |editor2-first=A. |location=Wien |publisher=LIT-Verlag |chapter-url=https://jochen-fahrenberg.de/uploads/media/Wilhelm_Wundts_Neuropsychologie_2015.pdf |access-date=13. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Ovakvim teorijskim okvirom postavio je osnov za istraživački program usmjeren na najviše integrativne psihičke procese. Zbog toga se Wundt u savremenoj nauci smatra pretečom empirijskih istraživanja kognitivnih i emocionalnih [[izvršne funkcije|izvršnih funkcija]] prefrontalnog korteksa, kao i ranih hipoteza o multimodalnim konvergencijskim zonama unutar složenih kortikalnih i limbičkih mreža.

Iako se danas ovakav interdisciplinarni pristup [[neuronauka]]ma smatra uobičajenim, Wundtov doprinos njegovom razvoju uglavnom je ostao zanemaren u historijskim pregledima. Tako [[Charles Scott Sherrington]] u svom udžbeniku više puta referiše na Wundtove radove iz oblasti fiziologije refleksa,&lt;ref name=&quot;Sherrington_1920_IntegrativeAction&quot;&gt;{{cite book |last=Sherrington |first=Charles Scott |date=1920 |title=The integrative action of the nervous system |publisher=Yale University Press |location=New Haven |url=https://archive.org/details/integrativeactio00sheruoft/page/n7/mode/2up |access-date=13. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; ali potpuno zaobilazi njegove neuropsihološke koncepte.&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_2015_Wundt&quot; /&gt;

== Metodologija i istraživačke strategije ==

Wundt je smatrao da psihologija, zbog svog specifičnog položaja između prirodnih i društveno-humanističkih nauka, raspolaže izuzetno bogatim metodološkim mogućnostima:

{{Citat|S jedne strane stoje eksperimentalne metode, a s druge strane objektivni proizvodi kulturnog razvoja, koji također pružaju obilje materijala za komparativnu psihološku analizu.&lt;ref name=&quot;Wundt_Logik_1880&quot; /&gt;}}

Prema njegovom shvatanju, psihologija je empirijska nauka koja mora težiti sistematičnom istraživanju, provjeri rezultata i stalnoj kritičkoj procjeni vlastitih metoda. [[Samoposmatranje]] je, smatrao je, moguće samo ako je prethodno uvježbano i provedeno pod strogom eksperimentalnom kontrolom, zbog čega je odlučno odbacivao naivnu [[introspekcija|introspekciju]]. Wundt je dao i jednu od prvih standardnih definicija psihološkog eksperimenta.&lt;ref name=&quot;Wundt_1904_EmpirischePsychologie&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm Max |date=1904 |title=Über empirische und metaphysische Psychologie |publisher=W. Engelmann |location=Leipzig |url=https://books.google.ba/books/about/%C3%9Cber_empirische_und_metaphysische_Psych.html?id=_hShsu9gsrYC |access-date=13. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wundt_1908_KritischeNachlese&quot;&gt;{{cite journal |last=Wundt |first=Wilhelm |date=1908 |title=Kritische Nachlese zur Ausfragemethode |journal=Archiv für die gesamte Psychologie |volume=11 |url=https://pure.mpg.de/rest/items/item_2407774_2/component/file_2407773/content |access-date=13. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Njegova kritika [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]] imala je važnu ulogu u konstituisanju eksperimentalne psihologije. Kant je prethodno osporavao mogućnost pouzdanog mjerenja svjesnih procesa te je ukazivao na metodološke probleme samoposmatranja. Među tim problemima posebno je isticao utjecaj samog procesa opažanja na posmatrani sadržaj, neizbježne greške posmatrača, iskrivljene stavove ispitanika te teškoću koja nastaje kada subjekt istovremeno razmišlja i posmatra vlastite misli.&lt;ref name=&quot;Kant_SchriftenAnthropologie_1964&quot;&gt;{{cite book |last=Kant |first=Immanuel |date=1964 |title=Schriften zur Anthropologie, Geschichtsphilosophie, Politik und Pädagogik |editor1-last=Weischedel |editor1-first=Wilhelm |series=Werke in sechs Bänden, Band VI |publisher=Insel-Verlag |location=Frankfurt am Main |url=https://sisu.ut.ee/wp-content/uploads/sites/204/kant_anthropologie_vom_hochsten_moralisch-physischen_gut.pdf |access-date=13. 7. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Wundt je, nasuprot tome, tvrdio da se većina ovih poteškoća može ublažiti i prevazići metodološkim unapređenjima.&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundzuge_1902&quot; /&gt; Kasnije je ipak priznao da su [[mjerenje]] i matematika primjenjivi samo na najjednostavnije procese svijesti kao i da [[statističke metode]] imaju ograničenu vrijednost, na primjer u psihofizici ili pri obradi [[demografska statistika|demografskih statističkih podataka]].&lt;ref name=&quot;Fahrenberg_TeorijskaPsihologija_2015&quot; /&gt;

Eksperimentalna psihologija u Leipzigu uglavnom se zasnivala na četiri osnovne metodološke grupe: ''metodama utiska'', koje su obuhvatale različite tehnike mjerenja u psihofizici; ''reakcijskim metodama'', korištenim u mentalnoj hronometriji i istraživanjima apercepcije; ''metodama reprodukcije'', primjenjivanim u istraživanjima pamćenja; te ''metodama izražavanja'', koje su uključivale opažanje i psihofiziološka mjerenja u istraživanjima osjećaja.&lt;ref name=&quot;Wontorra_Separatum&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Wundt_Grundzuge_1902&quot; /&gt; Wundt je smatrao da upravo metodologija njegovih psihološko-lingvističkih istraživanja, predstavljenih u prva dva toma ''Völkerpsychologie'', pruža najplodniji pristup psihološkom proučavanju mišljenja.

Ona su uključivala analitičko i komparativno proučavanje objektivno postojećih izvora, kao što su historijski spisi, jezik, književna i umjetnička djela, te izvještaji o ljudskom ponašanju u ranijim kulturama, dok je neposredni etnološki materijal koristio rjeđe. Razlikovao je dva cilja komparativne metode: ''individualna usporedba'' nastoji obuhvatiti sve bitne osobine određenog fenomena, dok ''generička usporedba'' služi utvrđivanju varijacija i izgradnji tipologije. Pravila generičkog poređenja i kritičke interpretacije sistematski je izložio u djelu ''Logik''.&lt;ref name=&quot;Wundt_Logik_1880&quot; /&gt;

Wundt je metodološki pristup sažeo riječima:

{{Citat|Cjelokupnost tih metoda nazivamo interpretacijom, čiji je cilj omogućiti razumijevanje psihičkih procesa i duhovnog stvaralaštva.}}

Pritom se svjesno oslanjao na tradiciju humanističke [[hermeneutika|hermeneutike]], ali je tvrdio da se i proces interpretacije mora zasnivati na psihološkim načelima. Smatrao je da interpretacija postaje karakteristična metoda humanističkih nauka tek kada je povezana s kritičkim preispitivanjem. Kritika služi razotkrivanju odnosa koje je prethodno utvrdila psihološka analiza, ispituje vanjske i unutrašnje proturječnosti, procjenjuje vjerodostojnost duhovnih tvorevina te uključuje vrednovanje njihovih vrijednosti i stavova. Po njegovom mišljenju, tipične zablude intelektualističkih, individualističkih i ahistorijskih tumačenja duhovnih pojava proizlaze iz &quot;uobičajeno grube psihologije zasnovane na subjektivnim procjenama&quot;.&lt;ref name=&quot;Wundt_Logik_1880&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}
{{Filozofija nauke}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Wundt, Wilhelm}}
[[Kategorija:Rođeni 1832.]]
[[Kategorija:Umrli 1920.]]
[[Kategorija:Biografije, Mannheim]]
[[Kategorija:Njemački psiholozi]]
[[Kategorija:Eksperimentalni psiholozi]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Američkog filozofskog društva]]
[[Kategorija:Počasni članovi Sanktpeterburške akademije nauka]]</text>
      <sha1>okqzcoczxw7q8e2dk9269s57yoe4iup</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak generala i admirala JNA: C</title>
    <ns>0</ns>
    <id>365940</id>
    <revision>
      <id>3916713</id>
      <parentid>3803520</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T10:42:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-32552-67</username>
        <id>183095</id>
      </contributor>
      <comment>/* Č */</comment>
      <origin>3916713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3670" sha1="j5riqiz5g9khdofkywqfeomxh9ju4id" xml:space="preserve">* 
{{Generali i admirali JNA|ps=C|ps2=Č|ps3=Ć}}

== Spisak generala i admirala ==
=== C ===
* [[Viktor Cvelbar]] (1923–1997), general-major. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1973.
* [[Žarko Cvetković]] (1920–1990), general-major. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1975.
* [[Andrej Cetinski]] (1921–1997), general-major. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1977. [[Narodni heroj Jugoslavije|Narodni heroj]].
*Jevrem Cokić (1934), general-potpukovnik. Aktivna služba u JNA prestala mu je 20. maja 1992. Nakon nestanka JNA u maju 1992, vojnu službu nastavio u Vojsci Jugoslavije.
* [[Jerko Crmarić]] (1935–2009), general-major. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1992.
* [[Miloš Crnobrnja]] (1921–1997), general-major zrakoplovstva. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1969.
* [[Drago Crnogorac]] (1921), general-major. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1969.
=== Č ===
* [[Marijan Čad]] (1932–2020), general-potpukovnik. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1991.
* [[Jovan Čakalo]] (1918–1994), general-major. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1967.
* [[Zorko Čanadi]] (1925–2003), general-pukovnik. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1987. U razdoblju od 1. septembra 1985. do 15. septembra 1987. nalazio se na dužnosti [[Načelnici Generalštaba Vojske Jugoslavije#Načelnici Generalštaba JNA (1945-92)|načelnika Generalštaba JNA]].
* [[Branko Čađo]], general-major. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1992.
* [[Borko Čaušev]] (1917–2001), general-pukovnik. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1949.
* [[Idriz Čejvan]] (1921–), general-major.
* [[Savo Čelebić]] (1879–1955), general-major. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1946.
* [[Josip Černi]] (1903–2000), admiral. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1960.
* [[Hasan Četić]] (1924), general-major. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1977.
* [[Nedeljko Čopić]] (1938–1999), general-major.
* [[Rade Čorak]] (1923–2011), general-potpukovnik. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1981.
* [[France Črnugelj]] (1921–2013), general-major.
* [[Nikola Čubra]] (1933–1998), general-pukovnik. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1992.
* [[Vjekoslav Čulić]] (1934), vice-admiral.
* [[Fadilj Čuranoli]] (1926–2006), general-major.

=== Ć ===
* [[Mile Ćalović]] (1913–1977), general-potpukovnik. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1972.
* [[Enver Ćemalović]] (1920–1995), general-pukovnik avijacije. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1980.
* [[Petar Pero Ćetković]] (1907–1943), general-bojnik (posthumno promaknut u čin general-majora). [[Narodni heroj Jugoslavije|Narodni heroj]].
* [[Vlado Ćetković|Vladimir Ćetković]] (1911–1944), general-major. [[Narodni heroj Jugoslavije|Narodni heroj]].
* [[Dragan Ćirović]] (1923), general-major. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1979.
* [[Nedeljko Ćopić]] (1938–1999), general-major.
* [[Dušan Ćorković]] (1921–1980), general-pukovnik. [[Narodni heroj Jugoslavije|Narodni heroj]].
* [[Dane Ćuić]] (1922–1988), general-pukovnik.
* [[Ljubiša Ćurgus]] (1919–1988), general-potpukovnik avijacije. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1977.
* [[Milan Ćušić Mićo]] (1928–2007), general-pukovnik. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1991.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* http://www.maticacrnogorska.me/files/70/21%20srdja%20martinovic.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180418005815/http://www.maticacrnogorska.me/files/70/21%20srdja%20martinovic.pdf |date=18. 4. 2018 }}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Spisak generala i admirala Jugoslavenske narodne armije|C]]</text>
      <sha1>j5riqiz5g9khdofkywqfeomxh9ju4id</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Igralište/Transkripcijski faktor</title>
    <ns>4</ns>
    <id>396840</id>
    <revision>
      <id>3916583</id>
      <parentid>3916579</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:07:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bratuš-XY</username>
        <id>184374</id>
      </contributor>
      <origin>3916583</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82433" sha1="di1cs2bco3ho022kg7ojpmulel6gf1g" xml:space="preserve">{{Glosar transkripcijskih faktora}} 
[[File:Transcription Factors.svg|thumb|upright=1.85| Ilustracija aktivatora]]
U [[molekularna biologija| molekularnoj biologiji]], '''transkripcijski faktor''' ('''TF''') (ili '''faktor vezivanja DNK specifičan za sekvencu''') [[protein]] je koji kontroliše brzinu [[transkripcija (genetika)|transkripcije]] [[genetika|genetičkih]] informacija iz [[DNK]] u [[informacijska RNK| informacijsku RNK]], vezivanjem za [[sekvenca DNK|sekvence DNK]].&lt;ref name=&quot;pmid9570129&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Latchman DS |date=December 1997 |title=Transcription factors: an overview |journal=The International Journal of Biochemistry &amp; Cell Biology |volume=29 |issue=12 |pages=1305–12 |doi=10.1016/S1357-2725(97)00085-X |pmc=2002184 |pmid=9570129}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid2128034&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Karin M |date=February 1990 |title=Too many transcription factors: positive and negative interactions |journal=The New Biologist |volume=2 |issue=2 |pages=126–31 |pmid=2128034}}&lt;/ref&gt; Specificity can be due to sequence motifs, or epigenetic modifications.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Isbel |first1=Luke |last2=Grand |first2=Ralph S. |last3=Schübeler |first3=Dirk |date=December 2022 |title=Generating specificity in genome regulation through transcription factor sensitivity to chromatin |url=https://www.nature.com/articles/s41576-022-00512-6 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=23 |issue=12 |pages=728–740 |doi=10.1038/s41576-022-00512-6 |pmid=35831531 |issn=1471-0064|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Funkcija transkripcijskih faktora (TF) je regulisanje – uključivanje i isključivanje – gena kako bi se osiguralo da su oni [[Ekspresija gena|eksprimirani]] u željenim [[Ćelija (biologija)|ćelijama]], u pravo vrijeme i u pravoj količini tokom života ćelije i organizma. Grupe TF funkcionišu na koordiniran način, kako bi usmjeravale [[ćelijska dioba|diobu ćelija]], [[ćelijski rast|rast]] i [[ćelijska smrt|smrt ćelija]] tokom života; [[ćelijska migracija|migraciju ćelija]] i organizaciju ([[tijelesni plan]]) tokom [[embiogeneza|embrionalnog razvoja]] i povremeno kao odgovor na signale izvan ćelije, kao što je [[hormon]]. U [[ljudski genom| ljudskom genomu]], postoji približno 1600 TF, gdje je polovina njih [[cinkov prst C2H2|C2H2-cinkovi prsti]].&lt;ref name=&quot;pmid15193307&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Babu MM, Luscombe NM, Aravind L, Gerstein M, Teichmann SA |date=June 2004 |title=Structure and evolution of transcriptional regulatory networks |url=http://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=14 |issue=3 |pages=283–91 |doi=10.1016/j.sbi.2004.05.004 |pmid=15193307 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190830175950/https://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |archive-date=30 August 2019 |access-date=25 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lyons&quot;&gt;{{YouTube |title= How Genes are Regulated: Transcription Factors |id=MkUgkDLp2iE|time=2m16s}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lambert S, Jolma A, Campitelli L, Pratyush Z, Das K, Yin Y, Albu M, Chen X, Taipae J, Hughes T, Weirauch M |year=2018 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |pmid=29425488 |quote=The final tally encompasses 1,639 known or likely human TFs. |doi-access=free |pmc=12908702 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Lambert |first1=Samuel A. |last2=Jolma |first2=Arttu |last3=Campitelli |first3=Laura F. |last4=Das |first4=Pratyush K. |last5=Yin |first5=Yimeng |last6=Albu |first6=Mihai |last7=Chen |first7=Xiaoting |last8=Taipale |first8=Jussi |last9=Hughes |first9=Timothy R. |last10=Weirauch |first10=Matthew T. |date=2018-02-08 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |language=English |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |issn=0092-8674 |pmid=29425488 |pmc=12908702 }}&lt;/ref&gt; Transkripcijski faktori članovi su [[proteom]]a, kao i [[regulom]]a.
TF-ovi djeluju sami ili s drugim [[protrinski kompleks|proteinima u kompleksu]], promovirajući (kao [[aktivator (genetika)|aktivatoru]]), ili blokirajući (kao [[represor]]) regrutaciju [[RNK-polimeraza]] (enzima koji vrše [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz [[DNK]] u [[RNK]]) na specifične gene.&lt;ref name=&quot;pmid8870495&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Roeder RG |date=September 1996 |title=The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=21 |issue=9 |pages=327–35 |doi=10.1016/S0968-0004(96)10050-5 |pmid=8870495}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8990153&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Nikolov DB, Burley SK |date=January 1997 |title=RNA polymerase II transcription initiation: a structural view |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=94 |issue=1 |pages=15–22 |bibcode=1997PNAS...94...15N |doi=10.1073/pnas.94.1.15 |pmc=33652 |pmid=8990153 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11092823&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lee TI, Young RA |year=2000 |title=Transcription of eukaryotic protein-coding genes |journal=Annual Review of Genetics |volume=34 |pages=77–137 |doi=10.1146/annurev.genet.34.1.77 |pmid=11092823}}&lt;/ref&gt;

Karakteristično obilježje transkripcijskih faktora (TF) jest da sadrže barem jedan [[DNK-vezujući domen]] (DBD), koji se veže za specifičnu sekvencu DNK pored gena koje regulišu.&lt;ref name=&quot;pmid2667136&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Mitchell PJ, Tjian R |date=July 1989 |title=Transcriptional regulation in mammalian cells by sequence-specific DNA binding proteins |journal=Science |volume=245 |issue=4916 |pages=371–8 |bibcode=1989Sci...245..371M |doi=10.1126/science.2667136 |pmid=2667136}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9121580&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ptashne M, Gann A |date=April 1997 |title=Transcriptional activation by recruitment |journal=Nature |volume=386 |issue=6625 |pages=569–77 |bibcode=1997Natur.386..569P |doi=10.1038/386569a0 |pmid=9121580 |s2cid=6203915}}&lt;/ref&gt;  TF-ovi su grupirani u klase na osnovu njihovih DBD-ova.&lt;ref name=&quot;Jin_2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jin J, Zhang H, Kong L, Gao G, Luo J |date=January 2014 |title=PlantTFDB 3.0: a portal for the functional and evolutionary study of plant transcription factors |journal=Nucleic Acids Research |volume=42 |issue=Database issue |pages=D1182-7 |doi=10.1093/nar/gkt1016 |pmc=3965000 |pmid=24174544}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Matys_2006&quot; /&gt; Drugi proteini kao što su [[koaktivator (genetika)|koaktivatori]], [[kompleks remodeliranja strukture hromatina (RSC)|remodeleri hromatina]], [[histon-acetiltransferaza| histon-acetiltransferaze]], [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]], [[kinaza|kinaze]] i [[metilaza| metilaze]] neophodni su također za regulaciju gena, ali nemaju domene za vezivanje DNK, te stoga nisu TF-ovi.&lt;ref name=&quot;pmid11823631&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brivanlou AH, Darnell JE |date=February 2002 |title=Signal transduction and the control of gene expression |journal=Science |volume=295 |issue=5556 |pages=813–8 |bibcode=2002Sci...295..813B |doi=10.1126/science.1066355 |pmid=11823631 |s2cid=14954195}}&lt;/ref&gt;
TF-ovi su zanimljivi u medicini jer [[mutacije]]  TF-ova mogu uzrokovati specifične bolesti, a lijekovi se potencijalno mogu ciljano djelovati na njih.

== Broj ==
{{glavni| Spisak ljudskih transkripcijskih faktora |more=no}}
Transkripcijski faktori neophodni su za regulaciju ekspresije gena i, kao posljedica toga, nalaze se u svim živim [[organizmi]]ma. Broj transkripcijskih faktora koji se nalaze u organizmu povećava se s veličinom [[genom]]a, a veći genomi obično imaju više transkripcijskih faktora po genu.&lt;ref name=&quot;pmid12957540&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=van Nimwegen E |date=September 2003 |title=Scaling laws in the functional content of genomes |journal=Trends in Genetics |volume=19 |issue=9 |pages=479–84 |arxiv=physics/0307001 |doi=10.1016/S0168-9525(03)00203-8 |pmid=12957540 |s2cid=15887416}}&lt;/ref&gt;
U [[ljudski genom|ljudskom genomu]] postoji približno 2.800 proteina koji sadrže domene za vezivanje DNK, a pretpostavlja se da 1.600 od njih funkcionira kao transkripcijski faktori,&lt;ref name=&quot;pmid15193307&quot;/&gt; gdje je polovina njih (~800) protein C2H2-cinkovih prstiju.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Stoga, približno 10% gena u genomu kodira transkripcijske faktore, što ovu porodicu čini najvećom pojedinačnom porodicom ljudskih proteina. Nadalje, geni su često okruženi s nekoliko [[mjesto veznja|mjesta vezivanja]] za različite transkripcijske faktore, a efikasna ekspresija svakog od ovih gena zahtijeva kooperativno djelovanje nekoliko različitih transkripcijskih faktora (vidi, na primjer, [[jedarni hepatocitni faktor | jedarni faktori hepatocita]]). Dakle, kombinatorna upotreba podskupa od približno 2.000 ljudskih transkripcijskih faktora lahko objašnjava jedinstvenu regulaciju svakog gena u ljudskom genomu tokom [[razvojna biologija|razvoja]].&lt;ref name=&quot;pmid11823631&quot;/&gt;

== Mehanizam ==
Transkripcijski faktori vežu se za [[pojačivač (genetika)|pojačivače]] ili [[promotor (genetika)|promotore]] regije DNK susjedne genima, koje regulišu na osnovu prepoznavanja specifičnih DNK motiva. U zavisnosti od transkripcijskog faktora, transkripcija susjednog gena je ili smanjena ili pojačana. Transkripcijski faktori koriste različite mehanizme za regulaciju [[ekspresija gena|ekspresije gena]].&lt;ref name=&quot;pmid11758455&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gill G |year=2001 |title=Regulation of the initiation of eukaryotic transcription |journal=Essays in Biochemistry |volume=37 |pages=33–43 |doi=10.1042/bse0370033 |pmid=11758455}}&lt;/ref&gt;  Ovi mehanizmi uključuju:
* stabilizaciju ili blokiranje vezivanja [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] ili drugih faktora za DNK&lt;ref name=&quot;pmid9570129&quot;/&gt;
* [[kataliza|katalizu]] [[acetilacija| acetilaciju]] ili deacetilaciju [[histon]]skih proteina. Transkripcijski faktor to može učiniti direktno ili regrutovati druge proteine ​​s ovom katalitičkom aktivnošću. Mnogi transkripcijski faktori koriste jedan ili drugi od dva suprotstavljena mehanizma za regulaciju transkripcije:&lt;ref name=&quot;pmid11909519&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Narlikar GJ, Fan HY, Kingston RE |date=February 2002 |title=Cooperation between complexes that regulate chromatin structure and transcription |journal=Cell |volume=108 |issue=4 |pages=475–87 |doi=10.1016/S0092-8674(02)00654-2 |pmid=11909519 |s2cid=14586791 |doi-access=free |bibcode=2002Cell..108..475N }}&lt;/ref&gt;
** aktivnost [[histon-acetiltransferaza|histon-acetiltransferaze]] (HAT) – acetilira [[histon]]ske proteine, što slabi povezanost DNK s [[histon]]ima, što čini DNK dostupnijom za transkripciju, čime se transkripcija pojačava.
**aktivnost [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]] (HDAC) – deacetilira [[histon]]ske proteine, što jača povezanost DNK s histonima, što čini DNK manje dostupnom za transkripciju, čime se transkripcija smanjuje.
* regrutiraju [[koaktivator (genetika)|koaktivatorske]] ili [[korepresor (genetika)|korepresorske]] proteine ​​u kompleks DNK transkripcijskog faktora. &lt;ref name=&quot;pmid10322133&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Xu L, Glass CK, Rosenfeld MG |date=April 1999 |title=Coactivator and corepressor complexes in nuclear receptor function |journal=Current Opinion in Genetics &amp; Development |volume=9 |issue=2 |pages=140–7 |doi=10.1016/S0959-437X(99)80021-5 |pmid=10322133}}&lt;/ref&gt;

== Funkcija ==
Transkripcijski faktori jedna su od grupa proteina koji čitaju i interpretiraju genetički &quot;nacrt&quot; u DNK. Oni se vežu za DNK i pomažu u pokretanju programa povećane ili smanjene transkripcije gena. Kao takvi, oni su vitalni za mnoge važne ćelijske procese. U nastavku su navedene neke od važnih funkcija i bioloških uloga u koje su uključeni transkripcijski faktori:

=== Osnovna transkripcijska regulacija ===
Kod [[eukariot]]a, važna klasa transkripcijskih faktora koji se nazivaju [[opći transkripcijski faktor]]i (GTF) neophodni su za odvijanje transkripcije.&lt;ref name=&quot;isbn1-86094-126-5&quot;&gt;{{Cite book | vauthors = Weinzierl RO |url=https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein |title=Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery |publisher=World Scientific Publishing Company |year=1999 |isbn=1-86094-126-5 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12672487&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Reese JC |date=April 2003 |title=Basal transcription factors |journal=Current Opinion in Genetics &amp; Development |volume=13 |issue=2 |pages=114–8 |doi=10.1016/S0959-437X(03)00013-3 |pmid=12672487}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12676794&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Shilatifard A, Conaway RC, Conaway JW |year=2003 |title=The RNA polymerase II elongation complex |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=72 |pages=693–715 |doi=10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 |pmid=12676794}}&lt;/ref&gt;  Mnogi od ovih GTF-ova zapravo ne vežu DNK, već su dio velikog [[transkripcijski preinicijacijski kompleks| transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa]] koji direktno interreaguje sa [[RNK-polimeraza| RNK-polimerazom]]. Najčešći GTF-ovi jesu [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]] (vidi također [[TATA-vezujući protein]]), [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]].&lt;ref name=&quot;pmid16858867&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Thomas MC, Chiang CM |year=2006 |title=The general transcription machinery and general cofactors |journal=Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology |volume=41 |issue=3 |pages=105–78 |doi=10.1080/10409230600648736 |pmid=16858867 |s2cid=13073440}}&lt;/ref&gt;  Preinicijacijski kompleks veže se za [[promotor (genetika)|promotorske]] regije DNK uzvodno od gena koji regulišu.

=== Diferencijalno pojačanje transkripcije ===
Drugi transkripcijski faktori diferencijalno regulišu ekspresiju različitih gena vezivanjem za [[pojačivač (genetika)|pojačivačke]] regije DNK uz regulisane gene. Ovi transkripcijski faktori ključni su za osiguravanje da se geni eksprimiraju u pravoj ćeliji u pravo vrijeme i u pravoj količini, ovisno o promjenjivim zahtjevima organizma.&lt;ref name=&quot;pmid9570129&quot;/&gt;

==== Razvoj ====
Mnogi transkripcijski faktori u [[višećelijski organizam| višećelijskim organizmima]] uključeni su u razvoj.&lt;ref name=&quot;pmid1424766&quot;&gt;{{Cite book |title=Transcription factors and mammalian development |vauthors=Lobe CG |year=1992 |isbn=978-0-12-153127-0 |series=Current Topics in Developmental Biology |volume=27 |pages=351–83 |doi=10.1016/S0070-2153(08)60539-6 |pmid=1424766}}&lt;/ref&gt;  Reagujući na stimuluse, ovi transkripcijski faktori uključuju/isključuju transkripciju odgovarajućih gena, što zauzvrat omogućava promjene u ćelijskoj [[morfologija |morfologiji]] ili aktivnostima potrebnim za [[određivanje sudbine ćelije]] i [[ćelijska diferencijacija| ćelijsku diferencijaciju]]. Porodica transkripcijskih faktora [[Hox (gen)|Hox]], naprimjer, važna je za pravilno [[Regionalna specifikacija|formiranje tjelesnog obrasca]] u organizmima raznolikim od voćnih mušica do ljudi.&lt;ref name=&quot;pmid17008523&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lemons D, McGinnis W |date=September 2006 |title=Genomic evolution of Hox gene clusters |journal=Science |volume=313 |issue=5795 |pages=1918–22 |bibcode=2006Sci...313.1918L |doi=10.1126/science.1132040 |pmid=17008523 |s2cid=35650754}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16515781&quot;&gt;{{Cite journal  |vauthors=Moens CB, Selleri L |date=March 2006 |title=Hox cofactors in vertebrate development |journal=Developmental Biology |volume=291 |issue=2 |pages=193–206 |doi=10.1016/j.ydbio.2005.10.032 |pmid=16515781 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;  Drugi primjer je transkripcijski faktor kodiran genom [[SRY| Y-regiona koji određuje spol]] (SRY), koji ima glavnu ulogu u određivanju [[spol]]a kod [[ljudi]].&lt;ref name=&quot;pmid17187356&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ottolenghi C, Uda M, Crisponi L, Omari S, Cao A, Forabosco A, Schlessinger D |date=January 2007 |title=Determination and stability of sex |journal=BioEssays |volume=29 |issue=1 |pages=15–25 |doi=10.1002/bies.20515 |pmid=17187356 |hdl=11380/611683 |s2cid=23824870|hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

==== Odgovor na međućelijske signale ====
Ćelije mogu [[međućelijska komunikacija|međusobno komunicirati,]] oslobađanjem molekula koje proizvode [[transdukcija signala|signalne kaskade]] unutar druge receptivne ćelije. Ako signal zahtijeva pojačanu ili smanjenu regulaciju gena u ćeliji primaocu, transkripcijski faktori će se često nalaziti nizvodno u signalnoj kaskadi.&lt;ref name=&quot;pmid8293575&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Pawson T |year=1993 |title=Signal transduction--a conserved pathway from the membrane to the nucleus |journal=Developmental Genetics |volume=14 |issue=5 |pages=333–8 |doi=10.1002/dvg.1020140502 |pmid=8293575}}&lt;/ref&gt; Signalizacija [[estrogen]]a  primjer je prilično kratke signalne kaskade koja uključuje transkripcijski faktor [[estrogenski receptor|estrogenskog receptora]]: estrogen sekretuju tkiva kao što su [[jajnici|jajnici]] i [[placenta]], prelazi [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] ćelije primatelja i veže se za estrogenski receptor u [[citoplazma|citoplazmi]] ćelije. Estrogenski receptor zatim odlazi u [[ćelijsko jedro|jedro]] ćelije i veže se za njegova [[mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]], mijenjajući transkripcijsku regulaciju povezanih gena.&lt;ref name=&quot;pmid11916222&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Osborne CK, Schiff R, Fuqua SA, Shou J |date=December 2001 |title=Estrogen receptor: current understanding of its activation and modulation |journal=Clinical Cancer Research |volume=7 |issue=12 Suppl |pages=4338s–4342s; discussion 4411s–4412s |pmid=11916222}}&lt;/ref&gt;

==== Odgovor na okolinu ====
Transkripcijski faktori ne djeluju samo nizvodno od signalnih kaskada povezanih s biološkim podražajima, već mogu biti i nizvodno od signalnih kaskada uključenih u podražaje iz okoline. Primjeri uključuju [[faktor toplotnog šoka]] (HSF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje na višim temperaturama,&lt;ref name=&quot;pmid18239856&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Shamovsky I, Nudler E |date=March 2008 |title=New insights into the mechanism of heat shock response activation |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=6 |pages=855–61 |doi=10.1007/s00018-008-7458-y |pmc=11131843 |pmid=18239856 |s2cid=9912334}}&lt;/ref&gt; [[hipoksija-inducibilni faktor]] (HIF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje ćelija u okruženjima sa niskim sadržajem kisika,&lt;ref name=&quot;pmid18202826&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Benizri E, Ginouvès A, Berra E |date=April 2008 |title=The magic of the hypoxia-signaling cascade |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=7–8 |pages=1133–49 |doi=10.1007/s00018-008-7472-0 |pmc=11131810 |pmid=18202826 |s2cid=44049779}}&lt;/ref&gt;i [[protein koji veže sterolni regulatorni element]] (SREBP), koji pomaže u održavanju pravilnog nivoa [[lipid]]a u ćeliji.&lt;ref name=&quot;pmid15457548&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Weber LW, Boll M, Stampfl A |date=November 2004 |title=Maintaining cholesterol homeostasis: sterol regulatory element-binding proteins |journal=World Journal of Gastroenterology |volume=10 |issue=21 |pages=3081–7 |doi=10.3748/wjg.v10.i21.3081 |pmc=4611246 |pmid=15457548 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==== Kontrola ćelijskog ciklusa ====
Mnogi transkripcijski faktori, posebno neki koji su [[proto-onkogen]]i ili [[ tumor supresorski gen|tumor-supresori]], pomažu u regulaciji [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i kao takvi određuju koliko će ćelija postati velika i kada se može podijeliti na dvije kćerinske ćelije.&lt;ref name=&quot;pmid8960358&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wheaton K, Atadja P, Riabowol K |year=1996 |title=Regulation of transcription factor activity during cellular aging |journal=Biochemistry and Cell Biology |volume=74 |issue=4 |pages=523–34 |doi=10.1139/o96-056 |pmid=8960358 |bibcode=1996BCB....74..523W }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8864058&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Meyyappan M, Atadja PW, Riabowol KT |year=1996 |title=Regulation of gene expression and transcription factor binding activity during cellular aging |journal=Biological Signals |volume=5 |issue=3 |pages=130–8 |doi=10.1159/000109183 |pmid=8864058}}&lt;/ref&gt;  Jedan primjer jest [[onkogen]] [[Myc]], koji ima važnu ulogu u [[ćelijski rast|rastu ćelija]] i [[apoptoza|apoptozi]].&lt;ref name=&quot;pmid7846125&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Evan G, Harrington E, Fanidi A, Land H, Amati B, Bennett M |date=August 1994 |title=Integrated control of cell proliferation and cell death by the c-myc oncogene |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |volume=345 |issue=1313 |pages=269–75 |bibcode=1994RSPTB.345..269E |doi=10.1098/rstb.1994.0105 |pmid=7846125}}&lt;/ref&gt;

==== Patogeneza ====
Transkripcijski faktori  također semogu koristiti za promjenu [[ekspresija gena|ekspresije gena]] u ćeliji domaćinu kako bi se potaknula [[patogeneza]]. Dobro proučen primjer ovoga su efektori slični transkripcijskim aktivatorima ([[TAL-efektor]]) koje luče bakterije [[rod (biologija)|roda]] [[Xanthomonas]]. Kada se ubrizgaju u biljke, ovi proteini mogu ući u jezgro biljne ćelije, vezati se za sekvence biljnog promotora i aktivirati transkripciju biljnih gena koji pomažu u bakterijskoj infekciji.&lt;ref name=&quot;Boch J, Bonas U. 2010&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Boch J, Bonas U |year=2010 |title=Xanthomonas AvrBs3 family-type III effectors: discovery and function |journal=Annual Review of Phytopathology |volume=48 |issue=1 |pages=419–36 |doi=10.1146/annurev-phyto-080508-081936 |pmid=19400638|bibcode=2010AnRvP..48..419B }}&lt;/ref&gt; TAL-efektori sadrže centralnu ponavljajuću regiju u kojoj postoji jednostavna veza između identiteta dva kritična ostatka u sekvencnim ponavljanjima i sekvencijalnih DNK baza u ciljnom mjestu TAL-efektora.&lt;ref name=&quot;Moscou2010&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Moscou MJ, Bogdanove AJ |date=December 2009 |title=A simple cipher governs DNA recognition by TAL effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |page=1501 |bibcode=2009Sci...326.1501M |doi=10.1126/science.1178817 |pmid=19933106 |s2cid=6648530}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Boch J, Scholze H, Schornack S, ''et al.'' 2010&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Boch J, Scholze H, Schornack S, Landgraf A, Hahn S, Kay S, Lahaye T, Nickstadt A, Bonas U |date=December 2009 |title=Breaking the code of DNA binding specificity of TAL-type III effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1509–12 |bibcode=2009Sci...326.1509B |doi=10.1126/science.1178811 |pmid=19933107 |s2cid=206522347}}&lt;/ref&gt; Ovo svojstvo vjerovatno olakšava evoluciju ovih proteina, kako bi se bolje takmičili s odbrambenim mehanizmima ćelije domaćina.&lt;ref name=&quot;Voytas DF, Joung JK. 2010.&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Voytas DF, Joung JK |date=December 2009 |title=Plant science. DNA binding made easy |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1491–2 |bibcode=2009Sci...326.1491V |doi=10.1126/science.1183604 |pmc=7814878 |pmid=20007890 |s2cid=33257689}}&lt;/ref&gt;

== Regulacija ==
Uobičajeno je u biologiji da važni procesi imaju više slojeva regulacije i kontrole. To važi i za transkripcijske faktore: transkripcijski faktori ne samo da kontroliraju brzinu transkripcije kako bi regulirali količine genskih produkata ([[RNK]] i [[protein]]a) dostupnih ćeliji, već su i sami transkripcijski faktori regulirani (često drugim transkripcijskim faktorima). U nastavku slijedi kratak pregled nekih načina na koje se aktivnost transkripcijskih faktora može regulirati.

=== Sinteza ===

Transkripcijski faktori (kao i svi proteini) transkribiraju se iz gena na [[hromosom]]u u RNK, a zatim se RNK prevodi u protein. Bilo koji od ovih koraka može se regulirati, kako bi se utjecalo na proizvodnju (a time i aktivnost) transkripcijskog faktora. Implikacija ovoga je da transkripcijski faktori mogu sami sebe regulirati. Naprimjer, u petlji [[povratna sprega|negativne povratne sprege]], transkripcijski faktor djeluje kao vlastiti represor: ako se protein transkripcijskog faktora veže za DNK vlastitog gena, on smanjuje proizvodnju više sebe. Ovo je jedan mehanizam za održavanje niskih nivoa transkripcijskog faktora u ćeliji.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Pan G, Li J, Zhou Y, Zheng H, Pei D |date=August 2006 |title=A negative feedback loop of transcription factors that controls stem cell pluripotency and self-renewal |journal=FASEB Journal |volume=20 |issue=10 |pages=1730–2 |doi=10.1096/fj.05-5543fje |pmid=16790525 |s2cid=44783683 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

===Jedarna lokalizacija ===
Kod [[eukariot]]a, transkripcijski faktori (kao i većina proteina) se transkribiraju u [[ćelijsko jedro|jedru]] , ali se zatim transliraju u citoplazmi ćelije. Mnogi proteini koji su aktivni u jedru sadrže signale jedarne lokalizacije koji ih usmjeravaju prema jedru. Ali, za mnoge transkripcijske faktore, ovo je ključna tačka u njihovoj regulaciji.&lt;ref name=&quot;pmid8314906&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Whiteside ST, Goodbourn S |date=April 1993 |title=Signal transduction and nuclear targeting: regulation of transcription factor activity by subcellular localisation |journal=Journal of Cell Science |volume=104 |issue=4 |pages=949–55 |doi=10.1242/jcs.104.4.949 |pmid=8314906}}&lt;/ref&gt;  Važne klase transkripcijskih faktora, kao što su neki [[jedarni receptor]]i, prvo se moraju vezati za [[ligand]] dok su u citoplazmi prije nego što se mogu premjestiti u jedro.&lt;ref name=&quot;pmid8314906&quot;/&gt;

=== Aktivacija ===
Transkripcijski faktori mogu se aktivirati ili deaktivirati putem svojih signalno-senzorskih ili efektorskih domena. Međutim, nemaju svi transkripcijski faktori efektorski domen; naprimjer, približno 400 transkripcijskih faktora sa [[cinkov prst|cinkovim prstima]] C2H2 sadrži samo domene za vezivanje DNK (DBD).&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Aktivacija ili represija transkripcijskih faktora može se dogoditi putem niza mehanizama, uključujući:
* [[ligand]] vezivanje – Ne samo da vezivanje liganda može uticati na to gdje se transkripcijski faktor nalazi unutar ćelije, već vezivanje liganda može uticati i na to je li transkripcijski faktor u aktivnom stanju i sposoban vezati [[DNK]] ili druge kofaktore (vidi, naprimjer, [[jedarni receptor]]i).
* [[fosforilacija]]&lt;ref name=&quot;pmid2149275&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bohmann D |date=November 1990 |title=Transcription factor phosphorylation: a link between signal transduction and the regulation of gene expression |journal=Cancer Cells |volume=2 |issue=11 |pages=337–44 |pmid=2149275}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17536004&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Weigel NL, Moore NL |date=October 2007 |title=Steroid receptor phosphorylation: a key modulator of multiple receptor functions |journal=Molecular Endocrinology |volume=21 |issue=10 |pages=2311–9 |doi=10.1210/me.2007-0101 |pmid=17536004 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; – Mnogi transkripcijski faktori poput [[STAT-protein]]a moraju biti [[fosforilacija|fosforilirani]] prije nego što se mogu vezati za DNK.
* interakcija s drugim transkripcijskim faktorima (npr. homo– ili hetero[[proteinski dimer |dimerizacija]])
* interakcija s  [[transkripcijski koregulator|koregulatornim]] proteinima, kao što su koaktivatori (npr. [[COP9 konstitutivna fotomorfogena homologna podjedinica 5|COPS5]], [[EP300]], [[BCL3]]); korepresori (npr. [[korepresor jedarnog receptora 1|NCOR1]], [[SIN3A]], [[TRIM24]]). Međutim, postoje [[transkripcijski koregulator|koregulatori transkripcije]] koji mogu djelovati i kao aktivatori i kao represori.

=== Pristupačnost mjesta vezivanja DNK ===
Kod eukariota, DNK je organizirana uz pomoć [[histon]]a u kompaktne čestice koje se nazivaju [[nukleosom]]i, gdje sekvence od oko 147 [[bazni par|baznih parova]] DNK prave ~1,65 okreta oko oktamera histonskih proteina. DNK unutar nukleosoma  nedostupna je  mnogim transkripcijskim faktorima. Neki transkripcijski faktori, takozvani [[pionirski faktor]]i, još uvijek su u stanju vezati svoja mjesta vezivanja DNK na nukleosomskoj DNK. Za većinu drugih transkripcijskih faktora, nukleosom bi trebao biti aktivno odmotan molekularnim motorima kao što su [[remodeliranje hromatina|remodeleri hromatina]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=September 2009 |title=Predicting nucleosome positions on the DNA: combining intrinsic sequence preferences and remodeler activities |journal=Nucleic Acids Research |volume=37 |issue=17 |pages=5641–55 |doi=10.1093/nar/gkp610 |pmc=2761276 |pmid=19625488}}&lt;/ref&gt; Alternativno, nukleosom može se djelomično odmotati termalnim fluktuacijama, omogućavajući privremeni pristup mjestu vezivanja transkripcijskog faktora. U mnogim slučajevima, transkripcijski faktor treba [[Kompetitivna inhibicija|takmičiti se za vezivanje]] za svoje mjesto vezivanja DNK s drugim transkripcijskim faktorima i histonima ili [[hromatin]]skim nehistonskim proteinima .&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=October 2010 |title=Statistical-mechanical lattice models for protein-DNA binding in chromatin |journal=Journal of Physics: Condensed Matter |volume=22 |issue=41 |arxiv=1004.5514 |bibcode=2010JPCM...22O4105T |doi=10.1088/0953-8984/22/41/414105 |pmid=21386588 |s2cid=103345}}&lt;/ref&gt;  

=== Dostupnost ostalih kofaktora/transkripcijskih faktora ===
Većina transkripcijskih faktora ne funkcioniše samostalno. Mnoge velike TF-porodice formiraju kompleksne homotipske ili heterotipske interakcije, putem dimerizacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Amoutzias GD, Robertson DL, Van de Peer Y, Oliver SG |date=May 2008 |title=Choose your partners: dimerization in eukaryotic transcription factors |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=33 |issue=5 |pages=220–9 |doi=10.1016/j.tibs.2008.02.002 |pmid=18406148}}&lt;/ref&gt; Da bi došlo do transkripcije gena, određeni broj transkripcijskih faktora mora se vezati za regulatorne sekvence DNK. Ova kolekcija transkripcijskih faktora, zauzvrat, regrutuje posredničke proteine ​​kao što su [[transkripcijski koregulator|kofaktori]] koji omogućavaju efikasno regrutovanje [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]] i [[RNK- polimeraza|RNK-polimeraze]]. Dakle, da bi jedan transkripcijski faktor pokrenuo transkripciju, svi ovi drugi proteini također moraju biti prisutni, a transkripcijski faktor mora biti u stanju u kojem se može vezati za njih ako je potrebno.

Kofaktori su proteini koji moduliraju efekte transkripcijskih faktora. Kofaktori  zamjenjivi su između specifičnih genskih promotora; [[proteinski kompleks]] koji zauzima promotorsku DNK i aminokiselinska sekvenca kofaktora određuju njegovu prostornu konformaciju. Naprimjer, određeni steroidni receptori mogu razmjenjivati ​​kofaktore sa [[NF-κB]], što je prekidač između upale i ćelijske diferencijacije; na taj način steroidi mogu uticati na upalni odgovor i funkciju određenih tkiva.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Copland JA, Sheffield-Moore M, Koldzic-Zivanovic N, Gentry S, Lamprou G, Tzortzatou-Stathopoulou F, Zoumpourlis V, Urban RJ, Vlahopoulos SA |date=June 2009 |title=Sex steroid receptors in skeletal differentiation and epithelial neoplasia: is tissue-specific intervention possible? |journal=BioEssays |volume=31 |issue=6 |pages=629–41 |doi=10.1002/bies.200800138 |pmid=19382224 |s2cid=205469320}}&lt;/ref&gt;

=== Interakcija s metiliranim citozinom ===
Transkripcijski faktori i metilirani [[citozin]]i u DNK imaju glavnu ulogu u regulaciji ekspresije gena. (Metilacija citozina u DNK se prvenstveno događa tamo gdje citozin prati gvanin u 5' do 3' DNK sekvenci, [[CpG-mjesto]].) [[Metilacija]] CpG-mjesta u promotorskoj regiji gena obično potiskuje transkripciju gena,&lt;ref name=&quot;pmid17334365&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Weber M, Hellmann I, Stadler MB, Ramos L, Pääbo S, Rebhan M, Schübeler D |date=April 2007 |title=Distribution, silencing potential and evolutionary impact of promoter DNA methylation in the human genome |journal=Nat. Genet. |volume=39 |issue=4 |pages=457–66 |doi=10.1038/ng1990 |pmid=17334365 |bibcode=2007NaGen..39..457W |s2cid=22446734}}&lt;/ref&gt; while methylation of CpGs in the body of a gene increases expression.&lt;ref name=&quot;pmid25263941&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Yang X, Han H, De Carvalho DD, Lay FD, Jones PA, Liang G |date=October 2014 |title=Gene body methylation can alter gene expression and is a therapeutic target in cancer |journal=Cancer Cell |volume=26 |issue=4 |pages=577–90 |doi=10.1016/j.ccr.2014.07.028 |pmc=4224113 |pmid=25263941}}&lt;/ref&gt;  [[TET- enzimi]] imaju centralnu ulogu u demetilaciji metiliranih citozina. Demetilacija CpG-ova u promotoru gena aktivnošću TET-enzima povećava transkripciju gena.&lt;ref name=&quot;pmid24108092&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Maeder ML, Angstman JF, Richardson ME, Linder SJ, Cascio VM, Tsai SQ, Ho QH, Sander JD, Reyon D, Bernstein BE, Costello JF, Wilkinson MF, Joung JK |date=December 2013 |title=Targeted DNA demethylation and activation of endogenous genes using programmable TALE-TET1 fusion proteins |journal=Nat. Biotechnol. |volume=31 |issue=12 |pages=1137–42 |doi=10.1038/nbt.2726 |pmc=3858462 |pmid=24108092}}&lt;/ref&gt;

Procijenjena su [[Mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]] 519 transkripcijskih faktora.&lt;ref name=&quot;pmid28473536&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Yin Y, Morgunova E, Jolma A, Kaasinen E, Sahu B, Khund-Sayeed S, Das PK, Kivioja T, Dave K, Zhong F, Nitta KR, Taipale M, Popov A, Ginno PA, Domcke S, Yan J, Schübeler D, Vinson C, Taipale J |date=May 2017 |title=Impact of cytosine methylation on DNA binding specificities of human transcription factors |journal=[[Science]] |volume=356 |issue=6337  |doi=10.1126/science.aaj2239 |pmc=8009048 |pmid=28473536 |bibcode=2017Sci...356j2239Y |s2cid=206653898}}&lt;/ref&gt;  Od njih, 169 transkripcijskih faktora (33%) nije imalo CpG dinukleotide na svojim mjestima vezivanja, a 33 transkripcijska faktora (6%) mogla su se vezati za motiv koji sadrži CpG, ali nisu pokazivala preferenciju za [[mjesto vezivanja]] ni sa metiliranim ni sa nemetiliranim CpG. Postoji 117 transkripcijskih faktora (23%) koji su bili inhibirani u vezivanju za svoju sekvencu vezivanja ako je sadržavala metilirano CpG-mjesto, 175 transkripcijskih faktora (34%) koji su imali pojačano vezivanje ako je njihova sekvenca vezivanja imala metilirano [[CpG-mjesto]], a 25 transkripcijskih faktora (5%) su bili ili inhibirani ili su imali pojačano vezivanje ovisno o tome gdje se u sekvenci vezivanja nalazio metilirani CpG.
TET-enzimi  ne vežu se specifično za metilcitozin, osim kada su regrutovani (vidi [[demetilacija DNK]]). Višestruki transkripcijski faktori važni u [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciji ćelija]]  i specifikaciji loze, uključujući [[Homeoboksni protein NANOG|NANOG]], [[SALL4]]A, [[WT1]], [[EBF1]], [[SPI1|PU.1]] i [[TCF3|E2A]], pokazali su da regrutuju TET-enzime na specifične genomske lokuse (prvenstveno pojačivače) kako bi djelovali na metilcitozin (mC) i pretvorili ga u hidroksimetilcitozin hmC (i u većini slučajeva ih označavali za naknadnu potpunu demetilaciju u citozin)).&lt;ref name=&quot;pmid30809228&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lio CJ, Rao A |year=2019 |title=TET Enzymes and 5hmC in Adaptive and Innate Immune Systems |journal=Front Immunol |volume=10 |doi=10.3389/fimmu.2019.00210 |pmc=6379312 |pmid=30809228 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;  Čini se da TET-posredovana konverzija mC u hmC remeti vezivanje proteina koji vežu 5mC, uključujući proteine ​​[[MECP2]] i MBD ([[metil-CpG-vezujući domen]]), olakšavajući remodeliranje [[nukleosom]]a i vezivanje transkripcijskih faktora, čime aktivira transkripciju tih gena. [[EGR1]]  važan je transkripcijski faktor u formiranju [[pamćenje|memorije]]. Ima esencijalnu ulogu u [[epigenetika|epigenetskom]] reprogramiranju [[mozak|moždanih]] [[neuron]]a . Transkripcijski faktor [[EGR1]] regrutuje protein [[Tet-metilcitozin dioksigenaze 1|TET1]] koji pokreće put [[demetilacija DNK]].&lt;ref&gt;Sun Z, Xu X, He J, Murray A, Sun MA, Wei X, Wang X, McCoig E, Xie E, Jiang X, Li L, Zhu J, Chen J, Morozov A, Pickrell AM, Theus MH, Xie H.  EGR1 recruits TET1 to shape the brain methylome during development and upon neuronal activity.  Nat Commun. 2019 Aug 29;10(1):3892. doi: 10.1038/s41467-019-11905-3.  PMID 31467272&lt;/ref&gt;  EGR1, zajedno sa TET1,  koristi seu programiranju distribucije mjesta metilacije na moždanoj DNK tokom razvoja mozga i u [[učenje|učenju]] (pogledajte [[Epigenetika u učenju i pamćenju]]).

== Struktura ==
[[Datoteka:Transcription factor schematic 2.png|thumb|upright=1.85|Shematski dijagram aminokiselinske sekvence (amino-terminal lijevo i karboksilni  desno) prototipskog transkripcijskog faktora koji sadrži (1) domen koji veže DNK (DBD), (2) domen za detekciju signala (SSD) i aktivacijski domen (AD). Redoslijed postavljanja i broj domena mogu se razlikovati kod različitih tipova transkripcijskih faktora. Osim toga, funkcije transaktivacije i detekcije signala često su sadržane unutar istog domena.]]
[[Slika:LacI Dimer Structure Annotated.png|thumb|upright=1.35|'''Primjer arhitekture domena: [[lac-represor|laktozni represor (LacI)]]'''. N-terminalni domen za vezivanje DNK (označen) [[lac-represor|''lac'' represora]] veže svoju ciljnu DNK sekvencu (zlato) u glavnom žlijebu koristeći motiv [[heliks-okret-heliks]]. Vezivanje efektorske molekule (zeleno)  odvija se u regulatornoj domeni (označeno). Ovo pokreće alosterini odgovor posredovan linker regionom (označen).]]

Transkripcijski faktori su modularne strukture i sadrže sljedeće [[proteinski domen|domene]]:&lt;ref name=&quot;pmid9570129&quot;/&gt;
* '''[[DNK-vezujući domen]]''' ('''DBD'''), koji se veže za specifične sekvence DNK ([[pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]. Neophodna komponenta za sve vektore. Koristi se za pokretanje transkripcije vektorskih transgenskih sekvenci [[promotor (genetika)|promotor]]) uz regulirane gene. DNK sekvence koje vežu transkripcijske faktore često se nazivaju '''[[element hormonskog odgovora|elementi odgovora]]'''. Ponekad, DBD-ovi mogu direktno regrutovati transkripcijske koregulatore&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bianchi |first1=Daniëlle |last2=Borza |first2=Razvan |last3=De Zan |first3=Erica |last4=Huelsz-Prince |first4=Guizela |last5=Gregoricchio |first5=Sebastian |last6=Dekker |first6=Marleen |last7=Fish |first7=Alex |last8=Mazouzi |first8=Abdelghani |last9=Kroese |first9=Lona J. |last10=Linder |first10=Simon |last11=Hernandez-Quiles |first11=Miguel |last12=Vermeulen |first12=Michiel |last13=Celie |first13=Patrick H. N. |last14=Krimpenfort |first14=Paul |last15=Song |first15=Ji-Ying |date=2025-07-03 |title=Zincore, an atypical coregulator, binds zinc finger transcription factors to control gene expression |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.adv2861 |journal=[[Science]] |language=en |volume=389 |issue=6755 |doi=10.1126/science.adv2861 |pmid=40608935 |bibcode=2025Sci...389v2861B |issn=0036-8075|url-access=subscription |hdl=2066/324015 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; without the need of an activation domain.
* '''[[Trans-aktivacijski domen|Aktivacijski domen]]''' ('''AD'''), koji sadrži mjesta vezivanja za druge proteine, ​​kao što su [[transkripcijski koregulator]]i. Ova mjesta vezivanja  često se nazivaju '''aktivacijskim funkcijama''' ('''AF'''), '''Transaktivacijskim domenom''' ('''TAD''') ili '''Trans-aktivacijskim domenom''' [[Trans-aktivacijski domen|TAD]], ne treba ga miješati sa topološki asocijativnim domenom ([[Topološki asocijativni domen|TAD]]).&lt;ref name=&quot;pmid12893880&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wärnmark A, Treuter E, Wright AP, Gustafsson JA |date=October 2003 |title=Activation functions 1 and 2 of nuclear receptors: molecular strategies for transcriptional activation |journal=Molecular Endocrinology |volume=17 |issue=10 |pages=1901–9 |doi=10.1210/me.2002-0384 |pmid=12893880 |s2cid=31314461 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Međutim, nemaju svi TF-ovi aktivacijsku domenu (npr. polovina njih (~800) su C2H2 proteini [[cinkov prst|cinkovih prstiju]])&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Opcioni '''domen za detekciju signala''' ('''SSD''') (''npr.'', domen za vezivanje [[ligand]]a), koji osjeća vanjske signale i, kao odgovor, prenosi te signale ostatku transkripcijskog kompleksa, što rezultira pojačanom ili smanjenom regulacijom ekspresije gena. Također, DBD i domeni za detekciju signala mogu se nalaziti na odvojenim proteinima koji se udružuju unutar transkripcijskog kompleksa kako bi regulirali ekspresiju gena.

=== DNK-vezujći domen===
[[Datoteka:Transcription factors DNA binding sites.svg|thumb|right|DNK kontakti različitih tipova [[w:DNK-vezujući domen|DNK-vezujući domeni]] transkripcijskih faktora]]
{{Glavni|DNK-vezujći domen}}
Dio ([[proteinski domeni|domena]]) transkripcijskog faktora koji se veže za DNK naziva se njegov  za DNK-vezujući domen. U nastavku je djelomični popis nekih od glavnih porodica DNK-vezujućih domena /transkripcijskih faktora:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;width:300pt;&quot;| Porodica
! style=&quot;width:100pt;&quot;| [[InterPro]]
! style=&quot;width:100pt;&quot;| [[Pfam]]
! style=&quot;width:100pt;&quot;| [[Strukturna klasifikacija proteina|SCOP]]
|-
| [[Osnovni heliks-petlja-heliks]]&lt;ref name=&quot;pmid7553065&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Littlewood TD, Evan GI |year=1995 |title=Transcription factors 2: helix-loop-helix |journal=Protein Profile |volume=2 |issue=6 |pages=621–702 |pmid=7553065}}&lt;/ref&gt;
| {{InterPro|IPR001092}}
| {{Pfam|PF00010}}
| {{SCOP|47460}}
|-
| Osnovni [[leucinski zatvarač]] ([[bZIP-domen|bZIP]])&lt;ref name=&quot;pmid12192032&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Vinson C, Myakishev M, Acharya A, Mir AA, Moll JR, Bonovich M |date=September 2002 |title=Classification of human B-ZIP proteins based on dimerization properties |journal=Molecular and Cellular Biology |volume=22 |issue=18 |pages=6321–35 |doi=10.1128/MCB.22.18.6321-6335.2002 |pmc=135624 |pmid=12192032 |bibcode=2002MolCB..22.6321V }}&lt;/ref&gt;
| {{InterPro|IPR004827}}
| {{Pfam|PF00170}}
| {{SCOP|57959}}
|-
|[[C-terminal]]ni efektorski domen bipartitnih regulatora odgovora
| {{InterPro|IPR001789}}
| {{Pfam|PF00072}}
| {{SCOP|46894}}
|-
| AP2/ERF/GCC box
| {{InterPro|IPR001471}}
| {{Pfam|PF00847}}
| {{SCOP|54176}}
|-
| [[Heliks-okret-heliks]]&lt;ref name=&quot;pmid8831795&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wintjens R, Rooman M |date=September 1996 |title=Structural classification of HTH DNA-binding domains and protein-DNA interaction modes |journal=Journal of Molecular Biology |volume=262 |issue=2 |pages=294–313 |doi=10.1006/jmbi.1996.0514 |pmid=8831795}}&lt;/ref&gt;
|
|
|
|-
| Homeodomenski proteini, koji su kodirani [[homeoboks]]nim genima, su transkripcijski faktori. Homeodomenski proteini imaju ključnu ulogu u regulaciji [[razvojna biologija|razvojne biologije]].&lt;ref name=&quot;pmid7979246&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gehring WJ, Affolter M, Bürglin T |year=1994 |title=Homeodomain proteins |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=63 |issue=1 |pages=487–526 |doi=10.1146/annurev.bi.63.070194.002415 |pmid=7979246 |bibcode=1994ARBio..63..487G }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid 26464018&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bürglin TR, Affolter M |date=June 2016 |title=Homeodomain proteins: an update |journal=Chromosoma |volume=125 |issue=3 |pages=497–521 |doi=10.1007/s00412-015-0543-8 |pmc=4901127 |pmid=26464018}}&lt;/ref&gt;
| {{InterPro|IPR009057}}
| {{Pfam|PF00046}}
| {{SCOP|46689}}
|-
| [[CI-protein|lambda-represoroliki]]
| {{InterPro|IPR010982}}
|
| {{SCOP|47413}}
|-
| Srf-liki  ([[faktor serumskog odgovora]])
| {{InterPro|IPR002100}}
| {{Pfam|PF00319}}
| {{SCOP|55455}}
|-
| [[Pax-geni|Uparena kutija]]&lt;ref name=&quot;pmid9297966&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Dahl E, Koseki H, Balling R |date=September 1997 |title=Pax genes and organogenesis |journal=BioEssays |volume=19 |issue=9 |pages=755–65 |doi=10.1002/bies.950190905 |pmid=9297966 |s2cid=23755557}}&lt;/ref&gt;
|
|
|
|-
| [Krilati-heliks  transcripcijski faktori|Krilati heliks]]
| {{InterPro|IPR013196}}
| {{Pfam|PF08279}}
| {{SCOP|46785}}
|-
| [[Cinkov prst|Cinkovi prsti]]&lt;ref name=&quot;pmid11179890&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Laity JH, Lee BM, Wright PE |date=February 2001 |title=Zinc finger proteins: new insights into structural and functional diversity |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=11 |issue=1 |pages=39–46 |doi=10.1016/S0959-440X(00)00167-6 |pmid=11179890}}&lt;/ref&gt;
|
|
|
|-
| * Multi-domen Cys&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;His&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; cinkovih prstiju&lt;ref name=&quot;pmid10940247&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wolfe SA, Nekludova L, Pabo CO |year=2000 |title=DNA recognition by Cys2His2 zinc finger proteins |journal=Annual Review of Biophysics and Biomolecular Structure |volume=29 |pages=183–212 |doi=10.1146/annurev.biophys.29.1.183 |pmid=10940247}}&lt;/ref&gt;
|{{InterPro|IPR007087}}
|{{Pfam|PF00096}}
|{{SCOP|57667}}
|-
|* Zn&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/Cys&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;
|
|
|{{SCOP|57701}}
|-
|* Zn&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/Cys&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt; [[Cinkov prst]] [[jedarni receptor|jedarnog receptora]]
|{{InterPro|IPR001628}}
|{{Pfam|PF00105}}
|{{SCOP|57716}}
|}

=== Elementi odgovora ===
Sekvenca DNK za koju se transkripcijski faktor veže naziva se [[mjesto vezivanja transkripcijskog faktora]] ili [[element odgovora]].&lt;ref name=&quot;pmid15711128&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wang JC |date=March 2005 |title=Finding primary targets of transcriptional regulators |url=http://www.landesbioscience.com/journals/cc/abstract.php?id=1521 |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=3 |pages=356–8 |doi=10.4161/cc.4.3.1521 |pmid=15711128 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Transkripcijski faktori  međureaguju sa svojim mjestima vezivanja koristeći kombinaciju [[Kulonov zakon|elektrostatike]] (od kojih su [[vodikova veza|vodikove veze]] poseban slučaj) i [[Van der Waalsova sila|Van der Waalsove sile]]. Zbog prirode ovih hemijskih interakcija, većina transkripcijskih faktora veže DNK na način specifičan za sekvencu. Međutim, ne mogu sve [[Bazni par|baze]] u mjestu vezivanja transkripcijskog faktora zapravo interreagovati sa transkripcijskim faktorom. Osim toga, neke od ovih interakcija mogu biti slabije od drugih. Dakle, transkripcijski faktori ne vežu samo jednu sekvencu, već su sposobni da se vežu za podskup blisko povezanih sekvenci, svaka sa različitom jačinom interakcije.

Naprimjer, iako je [[konsenzusna sekvenca|konsenzusno mjesto vezivanja]] za [[TATA-vezujući protein]] (TBP) TATAAAA, transkripcijski faktor TBP također može vezati slične sekvence, kao što su TATATAT ili TATATAA.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Savinkova |first1=Ludmila |last2=Drachkova |first2=Irina |last3=Arshinova |first3=Tatyana |last4=Ponomarenko |first4=Petr |last5=Ponomarenko |first5=Mikhail |last6=Kolchanov |first6=Nikolay |date=2013-02-12 |title=An Experimental Verification of the Predicted Effects of Promoter TATA-Box Polymorphisms Associated with Human Diseases on Interactions between the TATA Boxes and TATA-Binding Protein |journal=PLOS ONE |language=en |volume=8 |issue=2 |doi=10.1371/journal.pone.0054626 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3570547 |pmid=23424617 |bibcode=2013PLoSO...854626S }}&lt;/ref

Budući da transkripcijski faktori mogu vezati skup srodnih sekvenci, a te sekvence su obično kratke, potencijalna mjesta vezivanja transkripcijskih faktora mogu se pojaviti slučajno ako je DNK sekvenca dovoljno duga. Međutim, malo je vjerovatno da će transkripcijski faktor vezati sve kompatibilne sekvence u [[ćelija (biologija)|ćelijskom]] [[genom]]u . Druga ograničenja, kao što je dostupnost DNK u ćeliji ili dostupnost [[kofaktor (biohemija)|kofaktora]], također mogu pomoći u diktiranju gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati. Dakle, s obzirom na genomsku sekvencu, još uvijek je teško predvidjeti gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati u živoj ćeliji.

Međutim, dodatna specifičnost prepoznavanja može se dobiti korištenjem više od jedne domene za vezivanje DNK (naprimjer, tandemski DBD-ovi u istom transkripcijskom faktoru ili dimerizacijom dva transkripcijska faktora) koji se vežu za dvije ili više susjednih sekvenci DNK.

== Klinički značaj ==
Transkripcijski faktori su od kliničkog značaja iz najmanje dva razloga: (1) [[mutacije]] mogu biti povezane sa specifičnim bolestima i (2) mogu biti mete lijekova.

=== Poremećaji ===
Zbog njihove važne uloge u razvoju, [[ćelijska signalizacija|međućelijskoj signalizaciji]] i [[ćelijski ciklus|ćelijskom ciklusu]], neke ljudske bolesti su povezane s [[mutacija]]ma transkripcijskih faktora.&lt;ref name=&quot;isbn0-19-511239-3&quot;&gt;{{Cite book | vauthors = Semenza GL  |url= https://archive.org/details/transcriptionfac00seme |title=Transcription factors and human disease |publisher=Oxford University Press |year=1999 |isbn=978-0-19-511239-9 |location=Oxford [Oxfordshire] |url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Mnogi transkripcijski faktori su ili [[tumor supresor]]i ili [[onkogen]]i, te su stoga mutacije ili njihova aberantna regulacija povezane s rakom. Poznato je da su tri grupe transkripcijskih faktora važne kod raka kod ljudi: (1) porodice [[NF-kappaB]] i [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]], (2) porodica [[STAT-protein|STAT]] i (3) [[receptor steroidnih hormona|steroidni receptori]].&lt;ref name=&quot;pmid16475943&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Libermann TA, Zerbini LF |date=February 2006 |title=Targeting transcription factors for cancer gene therapy |journal=Current Gene Therapy |volume=6 |issue=1 |pages=17–33 |doi=10.2174/156652306775515501 |pmid=16475943}}&lt;/ref&gt;
BU nastavku su navedeni neki od bolje proučenih primjera:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Stanje
! Opis
! [[genski lokus|Lokus]]
|-
| [[Rettov sindrom]]
| Mutacije u transkripcijskom faktoru [[MECP2]] povezane su s [[Rettov sindrom|Rettovim sindromom]], neurorazvojnim poremećajem.&lt;ref name=&quot;pmid16647848&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Moretti P, Zoghbi HY |date=June 2006 |title=MeCP2 dysfunction in Rett syndrome and related disorders |journal=Current Opinion in Genetics &amp; Development |volume=16 |issue=3 |pages=276–81 |doi=10.1016/j.gde.2006.04.009 |pmid=16647848}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17317146&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Chadwick LH, Wade PA |date=April 2007 |title=MeCP2 in Rett syndrome: transcriptional repressor or chromatin architectural protein? |url=https://zenodo.org/record/1258987 |url-status=live |journal=Current Opinion in Genetics &amp; Development |volume=17 |issue=2 |pages=121–5 |doi=10.1016/j.gde.2007.02.003 |pmid=17317146 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002233545/https://zenodo.org/record/1258987 |archive-date=Oct 2, 2023 |via=Zenodo}}&lt;/ref&gt;
| Xq28
|-
| [[Dijabetes]]
| Rijedak oblik dijabetesa koji se naziva [[MODY]] (Maturity-onset Diabetes of the young) može biti uzrokovan mutacijama u jedarnim faktorima hepatocita (HNF).&lt;ref name=&quot;pmid17923767&quot;&gt;{{Cite book |title=Distinct roles of HNF1beta, HNF1alpha, and HNF4alpha in regulating pancreas development, beta-cell function and growth |vauthors=Maestro MA, Cardalda C, Boj SF, Luco RF, Servitja JM, Ferrer J |publisher=Karger Medical and Scientific Publishers |year=2007 |isbn=978-3-8055-8385-5 |series=Endocrine Development |volume=12 |pages=33–45 |chapter=Distinct Roles of HNF1 Β, HNF1 α, and HNF4 α in Regulating Pancreas Development, Β -Cell Function and Growth |doi=10.1159/000109603 |pmid=17923767 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=AzvFFxY-3CMC&amp;pg=PA33}}&lt;/ref&gt; ili [[Pdx1|insulin-promotorskim faktorom-1]] (IPF1/Pdx1).&lt;ref name=&quot;pmid18360684&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Al-Quobaili F, Montenarh M |date=April 2008 |title=Pancreatic duodenal homeobox factor-1 and diabetes mellitus type 2 (review) |url=https://www.spandidos-publications.com/ijmm/article.jsp?article_id=ijmm_21_4_399 |url-status=live |journal=International Journal of Molecular Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=399–404 |doi=10.3892/ijmm.21.4.399 |pmid=18360684 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002232026/https://www.spandidos-publications.com/ijmm/21/4/399/abstract |archive-date=Oct 2, 2023 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
| Multiplo
|-
| [[govorna apraksija|Razvojna verbalna dispraksija]]
| [[Mutacije]] u transkripcijskom faktoru [[FOXP2]] povezane su s [[govorna apraksija|razvojnom verbalnom dispraksijom]], bolešću kod koje osobe nisu u stanju proizvesti fino koordinirane pokrete potrebne za [[govor]].&lt;ref name=&quot;pmid17330859&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lennon PA, Cooper ML, Peiffer DA, Gunderson KL, Patel A, Peters S, Cheung SW, Bacino CA |date=April 2007 |title=Deletion of 7q31.1 supports involvement of ''FOXP2'' in language impairment: clinical report and review |journal=American Journal of Medical Genetics. Part A |volume=143A |issue=8 |pages=791–8 |doi=10.1002/ajmg.a.31632 |pmid=17330859 |s2cid=22021740}}&lt;/ref&gt;
| 7q31
|-
| [[Autoimunska bolest|Autoimunske bolesti]]
| Mutacije u transkripcijskom faktoru [[FOXP3]] uzrokuju rijedak oblik [[autoimunska bolest|autoimunske bolesti]] koji se naziva [[IPEX (sindrom)|IPEX]]&lt;ref name=&quot;pmid18317533&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=van der Vliet HJ, Nieuwenhuis EE |year=2007 |title=IPEX as a result of mutations in FOXP3 |journal=Clinical &amp; Developmental Immunology |volume=2007 |pages=1–5 |doi=10.1155/2007/89017 |pmc=2248278 |pmid=18317533 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
| Xp11.23-q13.3
|-
| [[Li-Fraumenijev sindrom]]
| Uzrokovan mutacijama u tumor supresoru [[p53 (protein)|p53]].&lt;ref name=&quot;pmid15917654&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Iwakuma T, Lozano G, Flores ER |date=July 2005 |title=Li-Fraumeni syndrome: a p53 family affair |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=7 |pages=865–7 |doi=10.4161/cc.4.7.1800 |pmid=15917654 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
| 17p13.1
|-
| [[Rak dojke]]
| [[STAT-protein|STAT]] porodica je relevantna za [[rak dojke]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Clevenger CV |date=November 2004 |title=Roles and Regulation of Stat Family Transcription Factors in Human Breast Cancer |journal=American Journal of Pathology |type=Review |volume=165 |issue=5 |pages=1449–1460 |doi=10.1016/S0002-9440(10)63403-7 |pmc=1618660 |pmid=15509516 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
| Multiplo
|-
| Multipli [[kancer]]i
|Porodica [[HOX-gen|HOX]] uključena je u razvoj različitih vrsta raka.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Transcription factors as targets and markers in cancer&quot; Workshop 2007 |url=http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20120525104734/http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-date=25 May 2012 |access-date=14 December 2009}}&lt;/ref&gt;
| Multipli
|-
|[[Osteoartritis]]
|[[Mutacija]] ili smanjena aktivnost [[SOX9]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Govindaraj K, Hendriks J, Lidke DS, Karperien M, Post JN |date=January 2019 |title=Changes in Fluorescence Recovery After Photobleaching (FRAP) as an indicator of SOX9 transcription factor activity |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Regulatory Mechanisms |volume=1862 |issue=1 |pages=107–117 |doi=10.1016/j.bbagrm.2018.11.001 |pmid=30465885 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|
|}

=== Potencijalne mete lijekova ===
{{Glavni|Terapijska modulacija gena}}
Otprilike 10% trenutno propisivanih lijekova direktno cilja na klasu transkripcijskih faktora [[jedarni receptor]]i.&lt;ref name=&quot;pmid17139284&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Overington JP, Al-Lazikani B, Hopkins AL |date=December 2006 |title=How many drug targets are there? |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=5 |issue=12 |pages=993–6 |doi=10.1038/nrd2199 |pmid=17139284 |s2cid=11979420}}&lt;/ref&gt; Primjeri uključuju [[tamoksifen]] i [[bikalutamid]] za liječenje [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak prostate|prostate]], te različite vrste [[glukokortikoid|protivupalnih]] i [[anabolički steroid|anaboličkih]] [[steroid]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Gronemeyer H, Gustafsson JA, Laudet V |date=November 2004 |title=Principles for modulation of the nuclear receptor superfamily |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=3 |issue=11 |pages=950–64 |doi=10.1038/nrd1551 |pmid=15520817 |bibcode=2004NRvDD...3..950G |s2cid=205475111}}&lt;/ref&gt; Osim toga, transkripcijski faktori su često indirektno modulirani lijekovima putem [[signalna kaskada|signalnih kaskada]]. Moguće je direktno ciljati druge manje istražene transkripcijske faktore kao što je [[NF-κB]] lijekovima.&lt;ref name=&quot;pmid8049612&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bustin SA, McKay IA |date=June 1994 |title=Transcription factors: targets for new designer drugs |journal=British Journal of Biomedical Science |volume=51 |issue=2 |pages=147–57 |pmid=8049612}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid7549464&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Butt TR, Karathanasis SK |year=1995 |title=Transcription factors as drug targets: opportunities for therapeutic selectivity |journal=Gene Expression |volume=4 |issue=6 |pages=319–36 |pmc=6134363 |pmid=7549464}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9755455&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Papavassiliou AG |date=August 1998 |title=Transcription-factor-modulating agents: precision and selectivity in drug design |journal=Molecular Medicine Today |volume=4 |issue=8 |pages=358–66 |doi=10.1016/S1357-4310(98)01303-3 |pmid=9755455}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15790306&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ghosh D, Papavassiliou AG |year=2005 |title=Transcription factor therapeutics: long-shot or lodestone |journal=Current Medicinal Chemistry |volume=12 |issue=6 |pages=691–701 |doi=10.2174/0929867053202197 |pmid=15790306}}&lt;/ref&gt;Smatra se da je teže ciljati transkripcijske faktore izvan porodice jedarnih receptora terapijom [[mala molekula|malih molekula]] jer nije jasno da li su &quot;lijekoviti&quot;, ali je postignut napredak u vezi s Pax2&lt;ref name=&quot;pmid28094913&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Liao C, Ranghini E, Nikolovska-Coleska Z, Dressler G |year=2017 |title=Inhibition of Pax2 Transcription Activation with a Small Molecule that Targets the DNA Binding Domain |journal=ACS Chemical Biology |volume=12 |issue=3 |pages=724–734 |doi=10.1021/acschembio.6b00782 |pmc=5761330 |pmid=28094913}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid29685496&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Dressler GR |year=2018 |title=Are Pax proteins potential therapeutic targets in kidney disease and cancer? |journal=Kidney International |volume=94 |issue=2 |pages=259–267 |doi=10.1016/j.kint.2018.01.025 |pmc=6054895 |pmid=29685496}}&lt;/ref&gt; i [[notch signalni put|notch]] putem.&lt;ref name=&quot;pmid19907488&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Moellering RE, Cornejo M, Davis TN, Del Bianco C, Aster JC, Blacklow SC, Kung AL, Gilliland DG, Verdine GL, Bradner JE |date=November 2009 |title=Direct inhibition of the NOTCH transcription factor complex |journal=Nature |volume=462 |issue=7270 |pages=182–8 |bibcode=2009Natur.462..182M |doi=10.1038/nature08543 |pmc=2951323 |pmid=19907488}}

== Uloga u evoluciji ==
{{Glavni|Evolucijska razvojna biologija}}

[[duplikacija (genetika)|Duplikacije gena]] odigrale su ključnu ulogu u [[evolucija|evoluciji]] vrsta. To se posebno odnosi na transkripcijske faktore. Nakon što se pojave kao duplikati, akumulirane mutacije koje kodiraju za jednu kopiju mogu se odvijati bez negativnog uticaja na regulaciju nizvodnih ciljeva. Međutim, promjene specifičnosti vezivanja DNK transkripcijskog faktora s jednom kopijom [[Leafy]], koji se javlja kod većine kopnenih biljaka, nedavno su razjašnjene. U tom smislu, transkripcijski faktor s jednom kopijom može proći kroz promjenu specifičnosti putem promiskuitetnog međuprodukta bez gubitka funkcije. Slični mehanizmi su predloženi u kontekstu svih alternativnih [[filogeneza|filogenetskih]] hipoteza i uloge transkripcijskih faktora u evoluciji svih [[vrsta]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |date=July 2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}}&lt;/ref&gt;

== Uloga u aktivnosti biokontrole ==
Transkripcijski faktori imaju ulogu u aktivnosti [[Otpornost (ekologija)|otpornosti]] koja je važna za uspješnu aktivnost [[biokontrola|biokontrole]] Otpornost na [[oksidativni stres]] i alkalni pH doprinijeli su transkripcijski faktori Yap1 i Rim101 ''[[Papiliotrema|Papiliotrema terrestris]]'' LS28 kao molekularni alati koji su otkrili razumijevanje genetičkih mehanizama koji leže u osnovi aktivnosti biokontrole, što podržava programe [[Upravljanje bolestima (poljoprivreda)|upravljanja bolestima]] zasnovane na biološkoj i integriranoj kontroli.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Castoria R, Miccoli C, Barone G, Palmieri D, De Curtis F, Lima G, Heitman J, Ianiri G |date=March 2021 |title=Molecular Tools for the Yeast Papiliotrema terrestris LS28 and Identification of Yap1 as a Transcription Factor Involved in Biocontrol Activity |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=87 |issue=7 |bibcode=2021ApEnM..87E2910C |doi=10.1128/AEM.02910-20 |pmc=8091616 |pmid=33452020 |veditors=Cann I }}&lt;/ref&gt;

== Analiza ==
Postoje različite tehnologije dostupne za analizu transkripcijskih faktora. Na [[genom]]skom nivou, obično se koriste DNK-[[sekvenciranje]] i istraživanje [[baza podataka]].&lt;ref name=&quot;pmid16845064&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Grau J, Ben-Gal I, Posch S, Grosse I |date=July 2006 |title=VOMBAT: prediction of transcription factor binding sites using variable order Bayesian trees |url=http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Web Server issue |pages=W529-33 |doi=10.1093/nar/gkl212 |pmc=1538886 |pmid=16845064 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930084306/http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |archive-date=30 September 2018 |access-date=10 January 2014}}&lt;/ref&gt; Proteinska verzija transkripcijskog faktora može se detektirati korištenjem specifičnih [[antitijela]]. [[Uzorak]]  detektira se [[Western blot]] analizom. Korištenjem elektroforetskog testa pomjeranja mobilnosti (EMSA),&lt;ref name=&quot;pmid:18591661&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wenta N, Strauss H, Meyer S, Vinkemeier U |date=July 2008 |title=Tyrosine phosphorylation regulates the partitioning of STAT1 between different dimer conformations |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=105 |issue=27 |pages=9238–43 |bibcode=2008PNAS..105.9238W |doi=10.1073/pnas.0802130105 |pmc=2453697 |pmid=18591661 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; profil aktivacije transkripcijskih faktora može se detektovati. Multipleksni pristup za profiliranje aktivacije je TF čip sistem gdje se nekoliko različitih transkripcijskih faktora može detektovati paralelno.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Trauernicht |first1=Max |last2=Filipovska |first2=Teodora |last3=Rastogi |first3=Chaitanya |last4=Steensel |first4=Bas van |date=2024-12-18 |title=Optimized reporters for multiplexed detection of transcription factor activity |journal=Cell Systems |language=English |volume=15 |issue=12 |pages=1107–1122.e7 |doi=10.1016/j.cels.2024.11.003 |issn=2405-4712 |pmc=11667439 |pmid=39644900}}&lt;/ref&gt;
Najčešće korištena metoda za identifikaciju mjesta vezivanja transkripcijskih faktora je [[hromatinska imunoprecipitacija ]] (ChIP).&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Furey TS |date=December 2012 |title=ChIP-seq and beyond: new and improved methodologies to detect and characterize protein-DNA interactions |journal=Nature Reviews. Genetics |volume=13 |issue=12 |pages=840–52 |doi=10.1038/nrg3306 |pmc=3591838 |pmid=23090257}}&lt;/ref&gt; Ova tehnika  oslanja se na hemijsku fiksaciju hromatina pomoću [[formaldehid]]a, nakon čega slijedi koprecipitacija DNK i transkripcijskog faktora od interesa korištenjem [[antitijela]] koje specifično cilja taj protein. DNK sekvence  zatim se mogu identificirati [[mikročip]]om ili sekvenciranjem visokog protoka ([[ChIP-sekvenciranje|ChIP-seq]]) kako bi se odredila mjesta vezivanja transkripcijskih faktora. Ako nije dostupno antitijelo za protein od interesa, [[identifikacija DNK-adenin metiltransferaze|DamID]] može biti prikladna alternativa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Aughey GN, Southall TD |date=January 2016 |title=Dam it's good! DamID profiling of protein-DNA interactions |journal=Wiley Interdisciplinary Reviews: Developmental Biology |volume=5 |issue=1 |pages=25–37 |doi=10.1002/wdev.205 |pmc=4737221 |pmid=26383089}}&lt;/ref&gt;

== Klase ==
Kao što je detaljnije opisano u nastavku, transkripcijski faktori mogu se klasificirati prema 
*(1) mehanizmu djelovanja, 
*(2) regulatornoj funkciji ili 
*(3) homologiji sekvenci (a time i strukturnoj sličnosti) u njihovim domenima za vezivanje DNK. Također se klasificiraju prema 3D strukturi njihovog DBD-a i načinu na koji on kontaktira DNK.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wingender E, Schoeps T, Haubrock M, Dönitz J | title = TFClass: a classification of human transcription factors and their rodent orthologs | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = Database issue | pages = D97-102 | date = January 2015 | pmid = 25361979 | pmc = 4383905 | doi = 10.1093/nar/gku1064 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Blanc-Mathieu R, Dumas R, Turchi L, Lucas J, Parcy F | title = Plant-TFClass: a structural classification for plant transcription factors | journal = Trends in Plant Science | volume = 29 | issue = 1 | pages = 40–51 | date = January 2024 | pmid = 37482504 | doi = 10.1016/j.tplants.2023.06.023 | bibcode = 2024TPS....29...40B | url = https://hal.science/hal-04212079 }}&lt;/ref&gt;

=== Mehanistički ===
Postoje dvije mehanističke klase transkripcijskih faktora:
* [[Opći transkripcijski faktor]]i  uključeni su u formiranje [[Transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]]. Najčešći su skraćeno označeni kao [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]], [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]]. Oni su sveprisutni i interaguju sa regijom osnovnog promotora koja okružuje mjesto(a) početka transkripcije svih [[geni klase II|gena II klase]].&lt;ref name=&quot;pmidc&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Orphanides G, Lagrange T, Reinberg D |date=November 1996 |title=General transcription factors RNA polymerase II |journal=Genes and Development |volume=10 |number=21 |pages=2657–83 |doi=10.1101/gad.10.21.2657 |pmid=8946909 |doi-access=free}}&lt;renf&gt;
* '''Uzvodni transkripcijski faktori''' jesu proteini koji se vežu negdje uzvodno od mjesta inicijacije, kako bi stimulirali ili potisnuli transkripciju. Oni su otprilike sinonimi za '''specifični transkripcijski faktori''', jer se znatno razlikuju ovisno o tome koje su [[sekvenca prepoznavanja|sekvence prepoznavanja]] prisutne u blizini gena.&lt;ref name=&quot;boron125-126&quot;&gt;{{Cite book |title=Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approach |vauthors=Boron WF |publisher=Elsevier/Saunders |year=2003 |isbn=1-4160-2328-3 |pages=125–126}}&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot;
!colspan=4| Primjeri specifičnih transkripcijskih faktora
|-
! Faktor !! Strukturni tip !! [[Sekvenca prepoznavanja]] !! Vezuje se kao
|-
! [[Sp1 transkripcijski faktor|SP1]]
| [[Cinkov prst]] || [[pet primarnih krajeva|5']]-GGGCGG-[[tri primarna kraja|3']] || Monomer
|-
! [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]]
| [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-TGA(G/C)TCA-3' || Dimer
|-
! [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|C/EBP]]
| [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-ATTGCGCAAT-3' || Dimer
|-
! [[Faktor toplotnog šoka]]
| [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]]  || 5'-XGAAX-3' || Trimer
|-
! [[ATF/CREB]]
| [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]]  || 5'-TGACGTCA-3' || Dimer
|-
! [[Myc|c-Myc]]
| [[Osnovna heliks-petlja-heliks]]
| 5'-CACGTG-3' || Dimer
|-
! [[POU2F1|Oct-1]]
| [[Heliks-okret-heliks]] || 5'-ATGCAAAT-3' || Monomer
|-
! [[Jedarni faktor 1|NF-1]]
| Novi || 5'-TTGGCXXXXXXGCCAA-3' || Dimer
|-
|colspan=4| (G/C) = G ili C &lt;br /&gt; X = [[adenin|A]], [[timin|T]], [[guanin|G]] ili [[citozin|C]]
|}

=== Funkcionalne ===

Transkripcijski faktori su klasifikovani prema njihovoj regulatornoj funkciji:&lt;ref name=&quot;pmid11823631&quot; /&gt;
* I. '''Konstitutivni''' – prisutni u svim ćelijama u svakom trenutku, stalno aktivni, svi su [[Aktivator (genetika)|aktivatori]]. Vrlo vjerovatno imaju važnu olakšavajuću ulogu u transkripciji mnogih [[hromosom]]skih gena, moguće u genima koji se čine da su uvijek transkribovani (npr. strukturni proteini poput [[tubulin]]a i [[aktin]]a, i sveprisutni metabolički enzimi poput gliceraldehid-fosfat dehidrogenaze (GAPDH)). Npr.: [[opći transkripcijski faktor]]i, [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]], [[jedarni faktor 1|NF1]], [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|CCAAT]]
* II. '''Regulatorni (uslovno aktivni)''' – zahtijevaju aktivaciju.
** II.A '''Razvojni''' '''(specifični za tip ćelije)''' – počinju u oplođenom jajnoj ćeliji. Jednom eksprimirani, ne zahtijevaju dodatnu aktivaciju. Npr.:[[GATA-transkripcijski faktor|GATA]], [[HNF]], [[PIT-1]], [[MyoD]], [[Myf5]], [[Hox (gen)|Hox]], [[Transkripcijski faktori krilate spirale|krilata spirala]]
** II.B '''Zavisni od signala''' – mogu biti ili razvojno ograničeni u svojoj ekspresiji ili prisutni u većini ili svim ćelijama, ali svi su neaktivni (ili minimalno aktivni) sve dok ćelije koje sadrže takve proteine ​​ne budu izložene odgovarajućem intra- ili vanćelijskom signalu.
*** II.B.1 '''vanćelijski ligand ([[endokrini sistem|endokrini]] ili [[parakrina signalizacija|parakrini]])-zavisni''' – [[jedarni receptor]]i

*** II.B.2 '''Unutarćelijski [[ligand]] ([[autokrina signalizacija|autokrino]])-zavisni''' – aktiviraju ih male intracelularne molekule. Npr.: [[SREBP]], [[p53]], siročinski jedarni receptori.
*** II.B.3 '''Zavisni od interakcije receptora i liganda na površini ćelije''' – aktiviraju ih kaskade signalizacije drugog glasnika.
**** II.B.3.a Konstitutivni jedarni faktori aktivirani fosforilacijom serina – nalaze se unutar jedra. Enzimi za fosforilaciju serina mogu se aktivirati na dva glavna načina:
***** [[G-protein spregnuti receptor|G-protein  spregnuti receptori]] nakon vezivanja liganda povećavaju intracelularne nivoe [[Sistem sekundarnih glasnika|sekundarnih glasnika]] ([[cAMP]], [[Inozitol-trifosfat|IP&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], [[Diglicerid|DAG]], kalcij) koji, zauzvrat, aktiviraju proteinske enzime [[serin-treonin kinaze]] (kao što su [[Protein kinaza A|PKA]], [[Protein kinaza C|PKC]]).
***** [[Receptor tirozin kinaze]] nakon vezivanja liganda pokreću druge puteve koji konačno završavaju fosforilacijom serina obilnih rezidentnih nuklearnih transkripcijskih faktora.
***** Primjeri uključuju: [[CREB]], [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]], [[Mef2]]
**** II.B.3.b '''Latentni [[citoplazma]]tski faktori''' – nalaze se u citoplazmi kada su neaktivni. Strukturno i hemijski vrlo raznolika grupa, kao i njihovi putevi aktivacije. Npr.: [[STAT protein|STAT]], [[R-SMAD]], [[NF-κB]], [[Notch signalizacija|Notch]], [[Tubby-protein|TUBBY]], [[NFAT]]

=== Strukturni ===
Transkripcijski faktori se često klasifikuju na osnovu [[Homologija sekvenci|sličnosti sekvenci]] i stoga [[tercijarna struktura|ercijarne strukture]] njihovih domena koji vezuju DNK.&lt;ref name=&quot;pmid15706513&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Stegmaier P, Kel AE, Wingender E |year=2004 |title=Systematic DNA-binding domain classification of transcription factors |url=http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |journal=Genome Informatics. International Conference on Genome Informatics |volume=15 |issue=2 |pages=276–86 |pmid=15706513 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130619202726/http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |archive-date=19 June 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Matys_2006&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Matys V, Kel-Margoulis OV, Fricke E, Liebich I, Land S, Barre-Dirrie A, Reuter I, Chekmenev D, Krull M, Hornischer K, Voss N, Stegmaier P, Lewicki-Potapov B, Saxel H, Kel AE, Wingender E |date=January 2006 |title=TRANSFAC and its module TRANSCompel: transcriptional gene regulation in eukaryotes |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Database issue |pages=D108-10 |doi=10.1093/nar/gkj143 |pmc=1347505 |pmid=16381825}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=TRANSFAC database |url=https://www.gene-regulation.com/pub/databases/transfac/cl.html |access-date=5 August 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jin_2014&quot;/&gt; Sljedeća klasifikacija zasniva se na 3D strukturi njihovog [[DNK-vezujući domen|DBD]] i načinu na koji on kontaktira DNK. Prvobitno je razvijena za ljudski TF, a kasnije je proširena na [[glodar]]e &lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;, a također i na biljke.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
* 1. Natklasa: Osnovni domeni
** 1.1 Klasa: [[Leucinski zatvarač]] faktori ([[bZIP]])
*** 1.1.1 Porodica: [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]](-slične) komponente; uključuje ([[c-Fos]]/[[c-Jun]])
*** 1.1.2 Porodica: [[CREB]]
*** 1.1.3 Porodica: [[Ccaat-pojačivač-vezujuči proteini|C/EBP]]-slični faktori
*** 1.1.4 Porodica: bZIP / [[PAR (transkripcijski faktor)|PAR]]
*** 1.1.5 Porodica: Biljni faktori vezivanja G-kutije
*** 1.1.6 Porodica: Samo ZIP
** 1.2 Klasa: Heliks-petlja-heliks faktori ([[bHLH]])
*** 1.2.1 Porodica: Sveprisutni (klasa A) faktori
*** 1.2.2 Porodica: Miogeni transkripcijski faktori ([[MyoD]])
*** 1.2.3 Porodica: Achaete-Scute
*** 1.2.4 Porodica: Tal/Twist/Atonal/Hen
** 1.3 Klasa: Heliks-petlja-heliks / faktori leucinskog zatvarača ([[osnovni transkripcijski faktor leucinskog zatvarača tipa heliks-petlja-heliks|bHLH-ZIP]])
*** 1.3.1 Porodica: Sveprisutni bHLH-ZIP faktori; uključuje USF ([[USF1]], [[USF2]]); SREBP ([[SREBP]])
*** 1.3.2 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]]; uključuje [[Myc|c-Myc]]
** 1.4 Klasa: NF-1
*** 1.4.1 Porodica: NF-1 ([[NFIA|A]], [[NFIB (gen)|B]], [[NFIC (gen)|C]], [[NFIX|X]])
** 1.5 Klasa: RF-X
*** 1.5.1 Porodica: RF-X ([[RFX1|1]], [[RFX2|2]], [[RFX3|3]], [[RFX4|4]], [[RFX5|5]], [[RFXANK|ANK]])
** 1.6 Klasa: bHSH
* 2 Natklasa: Domeni za vezivanje DNK koje koordiniraju cink
** 2.1 Klasa: Cys4 [[cinkov prst]] tipa [[jedarni receptor]]
*** 2.1.1 Porodica: [[receptor steroidnih hormona|Receptori steroidnih hormona]]
*** 2.1.2 Porodica: Faktori slični [[receptor hormona štitnjače|receptoru hormona štitnjače]]
** 2.2 Klasa: raznoliki Cys4 [[cinkov prst|cinkovi prsti]]
*** 2.2.1 Porodica: [[GATA-transkripcijski faktor|GATA-Faktori]]
** 2.3 Klasa: Cys2His2 domen [[cinkov prst|cinkovih prstiju]]
*** 2.3.1 Porodica: Sveprisutni faktori, uključuje [[TFIIIA]], [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]]
*** 2.3.2 Porodica: Regulatori razvojnog/ćelijskog ciklusa; uključuje [[Krüppel]]
*** 2.3.4 Porodica: Veliki faktori sa svojstvima vezivanja sličnim NF-6B
** 2.4 Klasa: Cys6 cistein-cinkov klaster
** 2.5 Klasa: Cinkovi prsti naizmjeničnog sastava
* 3 Natklasa: [[Heliks-okret-heliks]]
** 3.1 Klasa: [[Homeoboks|Homeo domen]]
*** 3.1.1 Porodica: Samo homeodomen; uključuje [[Ubx]]
*** 3.1.2 Porodica: [[POU-poroduca|POU domen]] faktori; uključuje [[Oktamer-transkripcijski faktor|Oct]]
*** 3.1.3 Porodica: Homeodomen sa LIM regijom
*** 3.1.4 Porodica: homeodomen plus motivi cinkovog prsta
** 3.2 Klasa: Sparena kutija
*** 3.2.1 Porodica: Sparena plus homeodomen
*** 3.2.2 Porodica: Samo spareni domen
** 3.3 Klasa: [[FOX-proteini|Fork.glava]] / [[Transkripcijski faktor krilate spirale|krilata spirala]]
*** 3.3.1 Porodica: Razvojni regulatori; uključuje [[replikacijska viljuška|viljušku]]
*** 3.3.2 Porodica: Regulatori specifični za [[tkivo]]
*** 3.3.3 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]]
*** 3.3.0 Porodica: Ostali regulatori
** 3.4 Klasa: [[Faktor toplotnog šoka|Faktori toplotnog šoka]]
*** 3.4.1 Porodica: HSF
** 3.5 Klasa: Klasteri [[triptofan]]a
*** 3.5.1 Porodica: Myb
*** 3.5.2 Porodica: Ets-tip
*** 3.5.3 Porodica: [[interferon-regulatorni faktor|Regulatorni faktori interferona]]
** 3.6 Klasa: TEA (faktor transkripcijskog pojačivača) domen
*** 3.6.1 Porodica: TEA ([[TEAD1]], [[TEAD2]], [[TEAD3]], [[TEAD4]])
* 4 Natklasa: beta-Scaffold faktori sa kontaktima u manjim žljebovima
** 4.1 Klasa: RHR ([[domen homologije Rel|homologija Rel regija]])
*** 4.1.1 Porodica: Rel/[[Ankirinski repetitiv|ankirin]]; [[NF-κB|NF-kappaB]]
*** 4.1.2 Porodica: samo ankirin
*** 4.1.3 Porodica: [[NFAT]] ('''N'''nuklearni '''F'''aktor '''A'''aktiviranih '''T'''-ćelija) ([[NFATC1]], [[NFATC2]], [[NFATC3]])
** 4.2 Klasa: STAT
*** 4.2.1 Porodica: [[STAT-protein|STAT]]
** 4.3 Klasa: p53
*** 4.3.1 Porodica: [[p53]]
** 4.4 Klasa: [[MADS-kutija]]
*** 4.4.1 Porodica: Regulatori diferencijacije; uključuje ([[Mef2]])
*** 4.4.2  Porodica: Responderi na vanjske signale, SRF ([[faktor serumskog odgovora]]) ({{gen|SRF}})
*** 4.4.3  Porodica: Metabolički regulatori (ARG80)
** 4.5 Klasa: transkripcijski faktori beta-Barel [[alfa-heliks]]a
** 4.6 Klasa: [[TATA-vezujući protein]]i
*** 4.6.1  Porodica: TBP
** 4.7 Klasa: [[HMG-kutija]]
*** 4.7.1  Porodica: [[SOX-geni]], [[SRY]]
*** 4.7.2  Porodica: TCF-1 ([[HNF1A|TCF1]])
*** 4.7.3 Porodica: Povezana sa HMG2, [[SSRP1]]
*** 4.7.4  Porodica: UBF
*** 4.7.5  Porodica: MATA
** 4.8 Klasa: Heteromerni CCAAT faktori
*** 4.8.1 Porodica: Heteromerni CCAAT faktori
** 4.9 Klasa: Zrnastoglavih
*** 4.9.1 Porodica: Zrnastoglavih
** 4.10 Klasa: Faktori [[Domen hladnog šoka]]
*** 4.10.1 Porodica: csd
** 4.11 Klasa: Runt
*** 4.11.1 Porodica: Runt
* 0 Natklasa: Ostali transkripcijski faktori
** 0.1 Klasa: Proteini bakarne šake
** 0.2 Klasa: HMGI(Y) ([[HMGA1]])
*** 0.2.1 Porodica: HMGI(Y)
** 0.3 Klasa: Džepni domen
** 0.4 Klasa: Faktori slični E1A
** 0.5 Klasa: Faktori povezani s AP2/EREBP
*** 0.5.1 Porodica: [[Apetala 2|AP2]]
*** 0.5.2 Porodica: EREBP
*** 0.5.3 Natporodica: [[B3 DNK-vezujući domen|AP2/B3]]
**** 0.5.3.1 Porodica: ARF
**** 0.5.3.2 Porodica: ABI
**** 0.5.3.3 Porodica: RAV
== Baze podataka transkripcijskih faktora ==
Postoje brojne baze podataka koje katalogiziraju informacije o transkripcijskim faktorima, ali njihov opseg i korisnost se dramatično razlikuju. Neke mogu sadržavati samo informacije o stvarnim proteinima, neke o njihovim mjestima vezivanja ili o njihovim ciljnim genima. Primjeri uključuju sljedeće:
* footprintDB - baza metapodataka više baza podataka, uključujući JASPAR i druge
* [[JASPAR]]: [[baza podataka]] mjesta vezivanja transkripcijskih faktora za eukariote
* CIS-BP: &quot;online biblioteka transkripcijskih faktora i njihovih motiva vezivanja za DNK&quot; koja obuhvata različite vrste (u nekoliko kraljevstava), porodice proteina, genomske testove i studije&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Weirauch MT, Yang A, Albu M, Cote AG, Montenegro-Montero A, Drewe P, Najafabadi HS, Lambert SA, Mann I, Cook K, Zheng H, Goity A, van Bakel H, Lozano JC, Galli M, Lewsey MG, Huang E, Mukherjee T, Chen X, Reece-Hoyes JS, Govindarajan S, Shaulsky G, Walhout AJ, Bouget FY, Ratsch G, Larrondo LF, Ecker JR, Hughes TR|date=September 2014|title= Determination and inference of eukaryotic transcription factor sequence specificity|journal=Cell|volume=158|issue=6|pages=1431–43|doi=10.1016/j.cell.2014.08.009|pmc=4163041|pmid=25215497}}&lt;/ref&gt;
* PlantTFD: Baza podataka biljnih transkripcijskih faktora &lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Jin J, Tian F, Yang DC, Meng YQ, Kong L, Luo J, Gao G |date=January 2017 |title=PlantTFDB 4.0: toward a central hub for transcription factors and regulatory interactions in plants |journal=Nucleic Acids Res |volume=45 |issue=D1 |pages=D1040–D1045 |doi=10.1093/nar/gkw982 |pmc=5210657 |pmid=27924042}}&lt;/ref&gt;
* YeTFaSCo: Kvasac ([[Saccharomyces_cerevisiae|''S. cerevisiae'']]) baza podataka motiva vezivanja transkripcijskog faktora (TF)&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=de Boer |first=Carl G |author2=Timothy R Hughes |date=November 2011 |title=YeTFaSCo: a database of evaluated yeast transcription factor sequence specificities |journal=Nucleic Acids Res|volume=40 |issue=Database issue |pages=D169–D179 |doi=10.1093/nar/gkr993 |pmc=3245003 |pmid=22102575}}&lt;/ref&gt;
* [[TcoF-DB]]: Baza podataka transkripcijskih kofaktora i interakcija transkripcijskih faktora&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Schmeier S, Alam T, Essack M, Bajic VB |date=January 2017 |title=TcoF-DB v2: update of the database of human and mouse transcription co-factors and transcription factor interactions |journal=Nucleic Acids Research |volume=45 |issue=D1 |pages=D145–D150 |doi=10.1093/nar/gkw1007 |pmc=5210517 |pmid=27789689}}&lt;/ref&gt;
* TFcheckpoint: baza podataka kandidata za transkripcijske faktore kod ljudi, miševa i pacova
* transcriptionfactor.org (sada komercijalan, prodaje reagense)
* MethMotif.org: Integrativna baza podataka specifična za ćelije, koja sadrži motive vezivanja transkripcijskih faktora povezane s profilima metilacije DNK.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Xuan Lin QX, Sian S, An O, Thieffry D, Jha S, Benoukraf T |date=January 2019 |title=MethMotif: an integrative cell specific database of transcription factor binding motifs coupled with DNA methylation profiles |journal=Nucleic Acids Research |volume=47 |issue=D1 |pages=D145–D154 |doi=10.1093/nar/gky1005 |pmc=6323897 |pmid=30380113}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[DNK-vezujući protein]]
* [[Inhibitor DNK-vezujućeg proteina]]
* [[Mapper(2)]]
* [[Jedarni receptor]], klasa transkripcijskih faktora aktiviranih ligandom
* [[Otvorena baza podataka regulatornih anotacija]]
* [[Filogenetički otisak]]
* [[TRANSFAC|TRANSFAC baza podataka]]
* [[YeTFaSCo]]

== Reference ==
{{Refspisak|33em}}

== Dodatni izvori ==
{{Refbegin}}
* Carretero-Paulet, Lorenzo;&amp;nbsp;Galstyan, Anahit;&amp;nbsp;Roig-Villanova, Irma;&amp;nbsp;Martínez-García, Jaime F.;&amp;nbsp;Bilbao-Castro, Jose R.&amp;nbsp;«Genome-Wide Classification and Evolutionary Analysis of the bHLH Family of Transcription Factors in Arabidopsis, Poplar, Rice, Moss, and Algae».&amp;nbsp;''Plant Physiology'',&amp;nbsp;153,&amp;nbsp;3,&amp;nbsp;2010-07,&amp;nbsp;pàg.&amp;nbsp;1398–1412. [[doi:10.1104/pp.110.153593]]. {{ISSN|0032-0889}}
* {{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |year=2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Transcription+Factors}}
* [https://transcriptionfactor.org/ Transcription factor database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081204232625/http://www.transcriptionfactor.org/ |date=4 December 2008 }}

{{Ćelijska signalizacija}}
{{Transkripcijski faktori}}
{{Genarch}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Ekspresija gena]]
[[Kategorija:Proteinske porodice]]
[[Kategorija:Transkripcijski faktori|*]]
[[Kategorija:DNK]]
[[Kategorija:Biofizika]]
[[Kategorija:Evolucijska razvojna biologija]]</text>
      <sha1>di1cs2bco3ho022kg7ojpmulel6gf1g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916585</id>
      <parentid>3916583</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:17:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bratuš-XY</username>
        <id>184374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3916585</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82366" sha1="gbbtqe5odwih7inya10se2e4xjpfkjm" xml:space="preserve">[[File:Transcription Factors.svg|thumb|upright=1.85| Ilustracija aktivatora]]
U [[molekularna biologija| molekularnoj biologiji]], '''transkripcijski faktor''' ('''TF''') (ili '''faktor vezivanja DNK specifičan za sekvencu''') [[protein]] je koji kontroliše brzinu [[transkripcija (genetika)|transkripcije]] [[genetika|genetičkih]] informacija iz [[DNK]] u [[informacijska RNK| informacijsku RNK]], vezivanjem za [[sekvenca DNK|sekvence DNK]].&lt;ref name=&quot;pmid9570129&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Latchman DS |date=December 1997 |title=Transcription factors: an overview |journal=The International Journal of Biochemistry &amp; Cell Biology |volume=29 |issue=12 |pages=1305–12 |doi=10.1016/S1357-2725(97)00085-X |pmc=2002184 |pmid=9570129}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid2128034&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Karin M |date=February 1990 |title=Too many transcription factors: positive and negative interactions |journal=The New Biologist |volume=2 |issue=2 |pages=126–31 |pmid=2128034}}&lt;/ref&gt; Specificity can be due to sequence motifs, or epigenetic modifications.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Isbel |first1=Luke |last2=Grand |first2=Ralph S. |last3=Schübeler |first3=Dirk |date=December 2022 |title=Generating specificity in genome regulation through transcription factor sensitivity to chromatin |url=https://www.nature.com/articles/s41576-022-00512-6 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=23 |issue=12 |pages=728–740 |doi=10.1038/s41576-022-00512-6 |pmid=35831531 |issn=1471-0064|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Funkcija transkripcijskih faktora (TF) je regulisanje – uključivanje i isključivanje – gena kako bi se osiguralo da su oni [[Ekspresija gena|eksprimirani]] u željenim [[Ćelija (biologija)|ćelijama]], u pravo vrijeme i u pravoj količini tokom života ćelije i organizma. Grupe TF funkcionišu na koordiniran način, kako bi usmjeravale [[ćelijska dioba|diobu ćelija]], [[ćelijski rast|rast]] i [[ćelijska smrt|smrt ćelija]] tokom života; [[ćelijska migracija|migraciju ćelija]] i organizaciju ([[tijelesni plan]]) tokom [[embiogeneza|embrionalnog razvoja]] i povremeno kao odgovor na signale izvan ćelije, kao što je [[hormon]]. U [[ljudski genom| ljudskom genomu]], postoji približno 1600 TF, gdje je polovina njih [[cinkov prst C2H2|C2H2-cinkovi prsti]].&lt;ref name=&quot;pmid15193307&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Babu MM, Luscombe NM, Aravind L, Gerstein M, Teichmann SA |date=June 2004 |title=Structure and evolution of transcriptional regulatory networks |url=http://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=14 |issue=3 |pages=283–91 |doi=10.1016/j.sbi.2004.05.004 |pmid=15193307 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190830175950/https://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |archive-date=30 August 2019 |access-date=25 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lyons&quot;&gt;{{YouTube |title= How Genes are Regulated: Transcription Factors |id=MkUgkDLp2iE|time=2m16s}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lambert S, Jolma A, Campitelli L, Pratyush Z, Das K, Yin Y, Albu M, Chen X, Taipae J, Hughes T, Weirauch M |year=2018 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |pmid=29425488 |quote=The final tally encompasses 1,639 known or likely human TFs. |doi-access=free |pmc=12908702 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Lambert |first1=Samuel A. |last2=Jolma |first2=Arttu |last3=Campitelli |first3=Laura F. |last4=Das |first4=Pratyush K. |last5=Yin |first5=Yimeng |last6=Albu |first6=Mihai |last7=Chen |first7=Xiaoting |last8=Taipale |first8=Jussi |last9=Hughes |first9=Timothy R. |last10=Weirauch |first10=Matthew T. |date=2018-02-08 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |language=English |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |issn=0092-8674 |pmid=29425488 |pmc=12908702 }}&lt;/ref&gt; Transkripcijski faktori članovi su [[proteom]]a, kao i [[regulom]]a.
TF-ovi djeluju sami ili s drugim [[protrinski kompleks|proteinima u kompleksu]], promovirajući (kao [[aktivator (genetika)|aktivatoru]]), ili blokirajući (kao [[represor]]) regrutaciju [[RNK-polimeraza]] (enzima koji vrše [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz [[DNK]] u [[RNK]]) na specifične gene.&lt;ref name=&quot;pmid8870495&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Roeder RG |date=September 1996 |title=The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=21 |issue=9 |pages=327–35 |doi=10.1016/S0968-0004(96)10050-5 |pmid=8870495}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8990153&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Nikolov DB, Burley SK |date=January 1997 |title=RNA polymerase II transcription initiation: a structural view |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=94 |issue=1 |pages=15–22 |bibcode=1997PNAS...94...15N |doi=10.1073/pnas.94.1.15 |pmc=33652 |pmid=8990153 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11092823&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lee TI, Young RA |year=2000 |title=Transcription of eukaryotic protein-coding genes |journal=Annual Review of Genetics |volume=34 |pages=77–137 |doi=10.1146/annurev.genet.34.1.77 |pmid=11092823}}&lt;/ref&gt;

Karakteristično obilježje transkripcijskih faktora (TF) jest da sadrže barem jedan [[DNK-vezujući domen]] (DBD), koji se veže za specifičnu sekvencu DNK pored gena koje regulišu.&lt;ref name=&quot;pmid2667136&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Mitchell PJ, Tjian R |date=July 1989 |title=Transcriptional regulation in mammalian cells by sequence-specific DNA binding proteins |journal=Science |volume=245 |issue=4916 |pages=371–8 |bibcode=1989Sci...245..371M |doi=10.1126/science.2667136 |pmid=2667136}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9121580&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ptashne M, Gann A |date=April 1997 |title=Transcriptional activation by recruitment |journal=Nature |volume=386 |issue=6625 |pages=569–77 |bibcode=1997Natur.386..569P |doi=10.1038/386569a0 |pmid=9121580 |s2cid=6203915}}&lt;/ref&gt;  TF-ovi su grupirani u klase na osnovu njihovih DBD-ova.&lt;ref name=&quot;Jin_2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jin J, Zhang H, Kong L, Gao G, Luo J |date=January 2014 |title=PlantTFDB 3.0: a portal for the functional and evolutionary study of plant transcription factors |journal=Nucleic Acids Research |volume=42 |issue=Database issue |pages=D1182-7 |doi=10.1093/nar/gkt1016 |pmc=3965000 |pmid=24174544}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Matys_2006&quot; /&gt; Drugi proteini kao što su [[koaktivator (genetika)|koaktivatori]], [[kompleks remodeliranja strukture hromatina (RSC)|remodeleri hromatina]], [[histon-acetiltransferaza| histon-acetiltransferaze]], [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]], [[kinaza|kinaze]] i [[metilaza| metilaze]] neophodni su također za regulaciju gena, ali nemaju domene za vezivanje DNK, te stoga nisu TF-ovi.&lt;ref name=&quot;pmid11823631&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brivanlou AH, Darnell JE |date=February 2002 |title=Signal transduction and the control of gene expression |journal=Science |volume=295 |issue=5556 |pages=813–8 |bibcode=2002Sci...295..813B |doi=10.1126/science.1066355 |pmid=11823631 |s2cid=14954195}}&lt;/ref&gt;
TF-ovi su zanimljivi u medicini jer [[mutacije]]  TF-ova mogu uzrokovati specifične bolesti, a lijekovi se potencijalno mogu ciljano djelovati na njih.

== Broj ==
{{glavni| Spisak ljudskih transkripcijskih faktora |more=no}}
Transkripcijski faktori neophodni su za regulaciju ekspresije gena i, kao posljedica toga, nalaze se u svim živim [[organizmi]]ma. Broj transkripcijskih faktora koji se nalaze u organizmu povećava se s veličinom [[genom]]a, a veći genomi obično imaju više transkripcijskih faktora po genu.&lt;ref name=&quot;pmid12957540&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=van Nimwegen E |date=September 2003 |title=Scaling laws in the functional content of genomes |journal=Trends in Genetics |volume=19 |issue=9 |pages=479–84 |arxiv=physics/0307001 |doi=10.1016/S0168-9525(03)00203-8 |pmid=12957540 |s2cid=15887416}}&lt;/ref&gt;
U [[ljudski genom|ljudskom genomu]] postoji približno 2.800 proteina koji sadrže domene za vezivanje DNK, a pretpostavlja se da 1.600 od njih funkcionira kao transkripcijski faktori,&lt;ref name=&quot;pmid15193307&quot;/&gt; gdje je polovina njih (~800) protein C2H2-cinkovih prstiju.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Stoga, približno 10% gena u genomu kodira transkripcijske faktore, što ovu porodicu čini najvećom pojedinačnom porodicom ljudskih proteina. Nadalje, geni su često okruženi s nekoliko [[mjesto veznja|mjesta vezivanja]] za različite transkripcijske faktore, a efikasna ekspresija svakog od ovih gena zahtijeva kooperativno djelovanje nekoliko različitih transkripcijskih faktora (vidi, na primjer, [[jedarni hepatocitni faktor | jedarni faktori hepatocita]]). Dakle, kombinatorna upotreba podskupa od približno 2.000 ljudskih transkripcijskih faktora lahko objašnjava jedinstvenu regulaciju svakog gena u ljudskom genomu tokom [[razvojna biologija|razvoja]].&lt;ref name=&quot;pmid11823631&quot;/&gt;

== Mehanizam ==
Transkripcijski faktori vežu se za [[pojačivač (genetika)|pojačivače]] ili [[promotor (genetika)|promotore]] regije DNK susjedne genima, koje regulišu na osnovu prepoznavanja specifičnih DNK motiva. U zavisnosti od transkripcijskog faktora, transkripcija susjednog gena je ili smanjena ili pojačana. Transkripcijski faktori koriste različite mehanizme za regulaciju [[ekspresija gena|ekspresije gena]].&lt;ref name=&quot;pmid11758455&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gill G |year=2001 |title=Regulation of the initiation of eukaryotic transcription |journal=Essays in Biochemistry |volume=37 |pages=33–43 |doi=10.1042/bse0370033 |pmid=11758455}}&lt;/ref&gt;  Ovi mehanizmi uključuju:
* stabilizaciju ili blokiranje vezivanja [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] ili drugih faktora za DNK&lt;ref name=&quot;pmid9570129&quot;/&gt;
* [[kataliza|katalizu]] [[acetilacija| acetilaciju]] ili deacetilaciju [[histon]]skih proteina. Transkripcijski faktor to može učiniti direktno ili regrutovati druge proteine ​​s ovom katalitičkom aktivnošću. Mnogi transkripcijski faktori koriste jedan ili drugi od dva suprotstavljena mehanizma za regulaciju transkripcije:&lt;ref name=&quot;pmid11909519&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Narlikar GJ, Fan HY, Kingston RE |date=February 2002 |title=Cooperation between complexes that regulate chromatin structure and transcription |journal=Cell |volume=108 |issue=4 |pages=475–87 |doi=10.1016/S0092-8674(02)00654-2 |pmid=11909519 |s2cid=14586791 |doi-access=free |bibcode=2002Cell..108..475N }}&lt;/ref&gt;
** aktivnost [[histon-acetiltransferaza|histon-acetiltransferaze]] (HAT) – acetilira [[histon]]ske proteine, što slabi povezanost DNK s [[histon]]ima, što čini DNK dostupnijom za transkripciju, čime se transkripcija pojačava.
**aktivnost [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]] (HDAC) – deacetilira [[histon]]ske proteine, što jača povezanost DNK s histonima, što čini DNK manje dostupnom za transkripciju, čime se transkripcija smanjuje.
* regrutiraju [[koaktivator (genetika)|koaktivatorske]] ili [[korepresor (genetika)|korepresorske]] proteine ​​u kompleks DNK transkripcijskog faktora. &lt;ref name=&quot;pmid10322133&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Xu L, Glass CK, Rosenfeld MG |date=April 1999 |title=Coactivator and corepressor complexes in nuclear receptor function |journal=Current Opinion in Genetics &amp; Development |volume=9 |issue=2 |pages=140–7 |doi=10.1016/S0959-437X(99)80021-5 |pmid=10322133}}&lt;/ref&gt;

== Funkcija ==
Transkripcijski faktori jedna su od grupa proteina koji čitaju i interpretiraju genetički &quot;nacrt&quot; u DNK. Oni se vežu za DNK i pomažu u pokretanju programa povećane ili smanjene transkripcije gena. Kao takvi, oni su vitalni za mnoge važne ćelijske procese. U nastavku su navedene neke od važnih funkcija i bioloških uloga u koje su uključeni transkripcijski faktori:

=== Osnovna transkripcijska regulacija ===
Kod [[eukariot]]a, važna klasa transkripcijskih faktora koji se nazivaju [[opći transkripcijski faktor]]i (GTF) neophodni su za odvijanje transkripcije.&lt;ref name=&quot;isbn1-86094-126-5&quot;&gt;{{Cite book | vauthors = Weinzierl RO |url=https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein |title=Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery |publisher=World Scientific Publishing Company |year=1999 |isbn=1-86094-126-5 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12672487&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Reese JC |date=April 2003 |title=Basal transcription factors |journal=Current Opinion in Genetics &amp; Development |volume=13 |issue=2 |pages=114–8 |doi=10.1016/S0959-437X(03)00013-3 |pmid=12672487}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12676794&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Shilatifard A, Conaway RC, Conaway JW |year=2003 |title=The RNA polymerase II elongation complex |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=72 |pages=693–715 |doi=10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 |pmid=12676794}}&lt;/ref&gt;  Mnogi od ovih GTF-ova zapravo ne vežu DNK, već su dio velikog [[transkripcijski preinicijacijski kompleks| transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa]] koji direktno interreaguje sa [[RNK-polimeraza| RNK-polimerazom]]. Najčešći GTF-ovi jesu [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]] (vidi također [[TATA-vezujući protein]]), [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]].&lt;ref name=&quot;pmid16858867&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Thomas MC, Chiang CM |year=2006 |title=The general transcription machinery and general cofactors |journal=Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology |volume=41 |issue=3 |pages=105–78 |doi=10.1080/10409230600648736 |pmid=16858867 |s2cid=13073440}}&lt;/ref&gt;  Preinicijacijski kompleks veže se za [[promotor (genetika)|promotorske]] regije DNK uzvodno od gena koji regulišu.

=== Diferencijalno pojačanje transkripcije ===
Drugi transkripcijski faktori diferencijalno regulišu ekspresiju različitih gena vezivanjem za [[pojačivač (genetika)|pojačivačke]] regije DNK uz regulisane gene. Ovi transkripcijski faktori ključni su za osiguravanje da se geni eksprimiraju u pravoj ćeliji u pravo vrijeme i u pravoj količini, ovisno o promjenjivim zahtjevima organizma.&lt;ref name=&quot;pmid9570129&quot;/&gt;

==== Razvoj ====
Mnogi transkripcijski faktori u [[višećelijski organizam| višećelijskim organizmima]] uključeni su u razvoj.&lt;ref name=&quot;pmid1424766&quot;&gt;{{Cite book |title=Transcription factors and mammalian development |vauthors=Lobe CG |year=1992 |isbn=978-0-12-153127-0 |series=Current Topics in Developmental Biology |volume=27 |pages=351–83 |doi=10.1016/S0070-2153(08)60539-6 |pmid=1424766}}&lt;/ref&gt;  Reagujući na stimuluse, ovi transkripcijski faktori uključuju/isključuju transkripciju odgovarajućih gena, što zauzvrat omogućava promjene u ćelijskoj [[morfologija |morfologiji]] ili aktivnostima potrebnim za [[određivanje sudbine ćelije]] i [[ćelijska diferencijacija| ćelijsku diferencijaciju]]. Porodica transkripcijskih faktora [[Hox (gen)|Hox]], naprimjer, važna je za pravilno [[Regionalna specifikacija|formiranje tjelesnog obrasca]] u organizmima raznolikim od voćnih mušica do ljudi.&lt;ref name=&quot;pmid17008523&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lemons D, McGinnis W |date=September 2006 |title=Genomic evolution of Hox gene clusters |journal=Science |volume=313 |issue=5795 |pages=1918–22 |bibcode=2006Sci...313.1918L |doi=10.1126/science.1132040 |pmid=17008523 |s2cid=35650754}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16515781&quot;&gt;{{Cite journal  |vauthors=Moens CB, Selleri L |date=March 2006 |title=Hox cofactors in vertebrate development |journal=Developmental Biology |volume=291 |issue=2 |pages=193–206 |doi=10.1016/j.ydbio.2005.10.032 |pmid=16515781 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;  Drugi primjer je transkripcijski faktor kodiran genom [[SRY| Y-regiona koji određuje spol]] (SRY), koji ima glavnu ulogu u određivanju [[spol]]a kod [[ljudi]].&lt;ref name=&quot;pmid17187356&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ottolenghi C, Uda M, Crisponi L, Omari S, Cao A, Forabosco A, Schlessinger D |date=January 2007 |title=Determination and stability of sex |journal=BioEssays |volume=29 |issue=1 |pages=15–25 |doi=10.1002/bies.20515 |pmid=17187356 |hdl=11380/611683 |s2cid=23824870|hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

==== Odgovor na međućelijske signale ====
Ćelije mogu [[međućelijska komunikacija|međusobno komunicirati,]] oslobađanjem molekula koje proizvode [[transdukcija signala|signalne kaskade]] unutar druge receptivne ćelije. Ako signal zahtijeva pojačanu ili smanjenu regulaciju gena u ćeliji primaocu, transkripcijski faktori će se često nalaziti nizvodno u signalnoj kaskadi.&lt;ref name=&quot;pmid8293575&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Pawson T |year=1993 |title=Signal transduction--a conserved pathway from the membrane to the nucleus |journal=Developmental Genetics |volume=14 |issue=5 |pages=333–8 |doi=10.1002/dvg.1020140502 |pmid=8293575}}&lt;/ref&gt; Signalizacija [[estrogen]]a  primjer je prilično kratke signalne kaskade koja uključuje transkripcijski faktor [[estrogenski receptor|estrogenskog receptora]]: estrogen sekretuju tkiva kao što su [[jajnici|jajnici]] i [[placenta]], prelazi [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] ćelije primatelja i veže se za estrogenski receptor u [[citoplazma|citoplazmi]] ćelije. Estrogenski receptor zatim odlazi u [[ćelijsko jedro|jedro]] ćelije i veže se za njegova [[mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]], mijenjajući transkripcijsku regulaciju povezanih gena.&lt;ref name=&quot;pmid11916222&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Osborne CK, Schiff R, Fuqua SA, Shou J |date=December 2001 |title=Estrogen receptor: current understanding of its activation and modulation |journal=Clinical Cancer Research |volume=7 |issue=12 Suppl |pages=4338s–4342s; discussion 4411s–4412s |pmid=11916222}}&lt;/ref&gt;

==== Odgovor na okolinu ====
Transkripcijski faktori ne djeluju samo nizvodno od signalnih kaskada povezanih s biološkim podražajima, već mogu biti i nizvodno od signalnih kaskada uključenih u podražaje iz okoline. Primjeri uključuju [[faktor toplotnog šoka]] (HSF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje na višim temperaturama,&lt;ref name=&quot;pmid18239856&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Shamovsky I, Nudler E |date=March 2008 |title=New insights into the mechanism of heat shock response activation |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=6 |pages=855–61 |doi=10.1007/s00018-008-7458-y |pmc=11131843 |pmid=18239856 |s2cid=9912334}}&lt;/ref&gt; [[hipoksija-inducibilni faktor]] (HIF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje ćelija u okruženjima sa niskim sadržajem kisika,&lt;ref name=&quot;pmid18202826&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Benizri E, Ginouvès A, Berra E |date=April 2008 |title=The magic of the hypoxia-signaling cascade |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=7–8 |pages=1133–49 |doi=10.1007/s00018-008-7472-0 |pmc=11131810 |pmid=18202826 |s2cid=44049779}}&lt;/ref&gt;i [[protein koji veže sterolni regulatorni element]] (SREBP), koji pomaže u održavanju pravilnog nivoa [[lipid]]a u ćeliji.&lt;ref name=&quot;pmid15457548&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Weber LW, Boll M, Stampfl A |date=November 2004 |title=Maintaining cholesterol homeostasis: sterol regulatory element-binding proteins |journal=World Journal of Gastroenterology |volume=10 |issue=21 |pages=3081–7 |doi=10.3748/wjg.v10.i21.3081 |pmc=4611246 |pmid=15457548 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==== Kontrola ćelijskog ciklusa ====
Mnogi transkripcijski faktori, posebno neki koji su [[proto-onkogen]]i ili [[ tumor supresorski gen|tumor-supresori]], pomažu u regulaciji [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i kao takvi određuju koliko će ćelija postati velika i kada se može podijeliti na dvije kćerinske ćelije.&lt;ref name=&quot;pmid8960358&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wheaton K, Atadja P, Riabowol K |year=1996 |title=Regulation of transcription factor activity during cellular aging |journal=Biochemistry and Cell Biology |volume=74 |issue=4 |pages=523–34 |doi=10.1139/o96-056 |pmid=8960358 |bibcode=1996BCB....74..523W }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8864058&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Meyyappan M, Atadja PW, Riabowol KT |year=1996 |title=Regulation of gene expression and transcription factor binding activity during cellular aging |journal=Biological Signals |volume=5 |issue=3 |pages=130–8 |doi=10.1159/000109183 |pmid=8864058}}&lt;/ref&gt;  Jedan primjer jest [[onkogen]] [[Myc]], koji ima važnu ulogu u [[ćelijski rast|rastu ćelija]] i [[apoptoza|apoptozi]].&lt;ref name=&quot;pmid7846125&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Evan G, Harrington E, Fanidi A, Land H, Amati B, Bennett M |date=August 1994 |title=Integrated control of cell proliferation and cell death by the c-myc oncogene |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |volume=345 |issue=1313 |pages=269–75 |bibcode=1994RSPTB.345..269E |doi=10.1098/rstb.1994.0105 |pmid=7846125}}&lt;/ref&gt;

==== Patogeneza ====
Transkripcijski faktori  također semogu koristiti za promjenu [[ekspresija gena|ekspresije gena]] u ćeliji domaćinu kako bi se potaknula [[patogeneza]]. Dobro proučen primjer ovoga su efektori slični transkripcijskim aktivatorima ([[TAL-efektor]]) koje luče bakterije [[rod (biologija)|roda]] [[Xanthomonas]]. Kada se ubrizgaju u biljke, ovi proteini mogu ući u jezgro biljne ćelije, vezati se za sekvence biljnog promotora i aktivirati transkripciju biljnih gena koji pomažu u bakterijskoj infekciji.&lt;ref name=&quot;Boch J, Bonas U. 2010&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Boch J, Bonas U |year=2010 |title=Xanthomonas AvrBs3 family-type III effectors: discovery and function |journal=Annual Review of Phytopathology |volume=48 |issue=1 |pages=419–36 |doi=10.1146/annurev-phyto-080508-081936 |pmid=19400638|bibcode=2010AnRvP..48..419B }}&lt;/ref&gt; TAL-efektori sadrže centralnu ponavljajuću regiju u kojoj postoji jednostavna veza između identiteta dva kritična ostatka u sekvencnim ponavljanjima i sekvencijalnih DNK baza u ciljnom mjestu TAL-efektora.&lt;ref name=&quot;Moscou2010&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Moscou MJ, Bogdanove AJ |date=December 2009 |title=A simple cipher governs DNA recognition by TAL effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |page=1501 |bibcode=2009Sci...326.1501M |doi=10.1126/science.1178817 |pmid=19933106 |s2cid=6648530}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Boch J, Scholze H, Schornack S, ''et al.'' 2010&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Boch J, Scholze H, Schornack S, Landgraf A, Hahn S, Kay S, Lahaye T, Nickstadt A, Bonas U |date=December 2009 |title=Breaking the code of DNA binding specificity of TAL-type III effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1509–12 |bibcode=2009Sci...326.1509B |doi=10.1126/science.1178811 |pmid=19933107 |s2cid=206522347}}&lt;/ref&gt; Ovo svojstvo vjerovatno olakšava evoluciju ovih proteina, kako bi se bolje takmičili s odbrambenim mehanizmima ćelije domaćina.&lt;ref name=&quot;Voytas DF, Joung JK. 2010.&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Voytas DF, Joung JK |date=December 2009 |title=Plant science. DNA binding made easy |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1491–2 |bibcode=2009Sci...326.1491V |doi=10.1126/science.1183604 |pmc=7814878 |pmid=20007890 |s2cid=33257689}}&lt;/ref&gt;

== Regulacija ==
Uobičajeno je u biologiji da važni procesi imaju više slojeva regulacije i kontrole. To važi i za transkripcijske faktore: transkripcijski faktori ne samo da kontroliraju brzinu transkripcije kako bi regulirali količine genskih produkata ([[RNK]] i [[protein]]a) dostupnih ćeliji, već su i sami transkripcijski faktori regulirani (često drugim transkripcijskim faktorima). U nastavku slijedi kratak pregled nekih načina na koje se aktivnost transkripcijskih faktora može regulirati.

=== Sinteza ===

Transkripcijski faktori (kao i svi proteini) transkribiraju se iz gena na [[hromosom]]u u RNK, a zatim se RNK prevodi u protein. Bilo koji od ovih koraka može se regulirati, kako bi se utjecalo na proizvodnju (a time i aktivnost) transkripcijskog faktora. Implikacija ovoga je da transkripcijski faktori mogu sami sebe regulirati. Naprimjer, u petlji [[povratna sprega|negativne povratne sprege]], transkripcijski faktor djeluje kao vlastiti represor: ako se protein transkripcijskog faktora veže za DNK vlastitog gena, on smanjuje proizvodnju više sebe. Ovo je jedan mehanizam za održavanje niskih nivoa transkripcijskog faktora u ćeliji.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Pan G, Li J, Zhou Y, Zheng H, Pei D |date=August 2006 |title=A negative feedback loop of transcription factors that controls stem cell pluripotency and self-renewal |journal=FASEB Journal |volume=20 |issue=10 |pages=1730–2 |doi=10.1096/fj.05-5543fje |pmid=16790525 |s2cid=44783683 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

===Jedarna lokalizacija ===
Kod [[eukariot]]a, transkripcijski faktori (kao i većina proteina) se transkribiraju u [[ćelijsko jedro|jedru]] , ali se zatim transliraju u citoplazmi ćelije. Mnogi proteini koji su aktivni u jedru sadrže signale jedarne lokalizacije koji ih usmjeravaju prema jedru. Ali, za mnoge transkripcijske faktore, ovo je ključna tačka u njihovoj regulaciji.&lt;ref name=&quot;pmid8314906&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Whiteside ST, Goodbourn S |date=April 1993 |title=Signal transduction and nuclear targeting: regulation of transcription factor activity by subcellular localisation |journal=Journal of Cell Science |volume=104 |issue=4 |pages=949–55 |doi=10.1242/jcs.104.4.949 |pmid=8314906}}&lt;/ref&gt;  Važne klase transkripcijskih faktora, kao što su neki [[jedarni receptor]]i, prvo se moraju vezati za [[ligand]] dok su u citoplazmi prije nego što se mogu premjestiti u jedro.&lt;ref name=&quot;pmid8314906&quot;/&gt;

=== Aktivacija ===
Transkripcijski faktori mogu se aktivirati ili deaktivirati putem svojih signalno-senzorskih ili efektorskih domena. Međutim, nemaju svi transkripcijski faktori efektorski domen; naprimjer, približno 400 transkripcijskih faktora sa [[cinkov prst|cinkovim prstima]] C2H2 sadrži samo domene za vezivanje DNK (DBD).&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Aktivacija ili represija transkripcijskih faktora može se dogoditi putem niza mehanizama, uključujući:
* [[ligand]] vezivanje – Ne samo da vezivanje liganda može uticati na to gdje se transkripcijski faktor nalazi unutar ćelije, već vezivanje liganda može uticati i na to je li transkripcijski faktor u aktivnom stanju i sposoban vezati [[DNK]] ili druge kofaktore (vidi, naprimjer, [[jedarni receptor]]i).
* [[fosforilacija]]&lt;ref name=&quot;pmid2149275&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bohmann D |date=November 1990 |title=Transcription factor phosphorylation: a link between signal transduction and the regulation of gene expression |journal=Cancer Cells |volume=2 |issue=11 |pages=337–44 |pmid=2149275}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17536004&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Weigel NL, Moore NL |date=October 2007 |title=Steroid receptor phosphorylation: a key modulator of multiple receptor functions |journal=Molecular Endocrinology |volume=21 |issue=10 |pages=2311–9 |doi=10.1210/me.2007-0101 |pmid=17536004 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; – Mnogi transkripcijski faktori poput [[STAT-protein]]a moraju biti [[fosforilacija|fosforilirani]] prije nego što se mogu vezati za DNK.
* interakcija s drugim transkripcijskim faktorima (npr. homo– ili hetero[[proteinski dimer |dimerizacija]])
* interakcija s  [[transkripcijski koregulator|koregulatornim]] proteinima, kao što su koaktivatori (npr. [[COP9 konstitutivna fotomorfogena homologna podjedinica 5|COPS5]], [[EP300]], [[BCL3]]); korepresori (npr. [[korepresor jedarnog receptora 1|NCOR1]], [[SIN3A]], [[TRIM24]]). Međutim, postoje [[transkripcijski koregulator|koregulatori transkripcije]] koji mogu djelovati i kao aktivatori i kao represori.

=== Pristupačnost mjesta vezivanja DNK ===
Kod eukariota, DNK je organizirana uz pomoć [[histon]]a u kompaktne čestice koje se nazivaju [[nukleosom]]i, gdje sekvence od oko 147 [[bazni par|baznih parova]] DNK prave ~1,65 okreta oko oktamera histonskih proteina. DNK unutar nukleosoma  nedostupna je  mnogim transkripcijskim faktorima. Neki transkripcijski faktori, takozvani [[pionirski faktor]]i, još uvijek su u stanju vezati svoja mjesta vezivanja DNK na nukleosomskoj DNK. Za većinu drugih transkripcijskih faktora, nukleosom bi trebao biti aktivno odmotan molekularnim motorima kao što su [[remodeliranje hromatina|remodeleri hromatina]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=September 2009 |title=Predicting nucleosome positions on the DNA: combining intrinsic sequence preferences and remodeler activities |journal=Nucleic Acids Research |volume=37 |issue=17 |pages=5641–55 |doi=10.1093/nar/gkp610 |pmc=2761276 |pmid=19625488}}&lt;/ref&gt; Alternativno, nukleosom može se djelomično odmotati termalnim fluktuacijama, omogućavajući privremeni pristup mjestu vezivanja transkripcijskog faktora. U mnogim slučajevima, transkripcijski faktor treba [[Kompetitivna inhibicija|takmičiti se za vezivanje]] za svoje mjesto vezivanja DNK s drugim transkripcijskim faktorima i histonima ili [[hromatin]]skim nehistonskim proteinima .&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=October 2010 |title=Statistical-mechanical lattice models for protein-DNA binding in chromatin |journal=Journal of Physics: Condensed Matter |volume=22 |issue=41 |arxiv=1004.5514 |bibcode=2010JPCM...22O4105T |doi=10.1088/0953-8984/22/41/414105 |pmid=21386588 |s2cid=103345}}&lt;/ref&gt;  

=== Dostupnost ostalih kofaktora/transkripcijskih faktora ===
Većina transkripcijskih faktora ne funkcioniše samostalno. Mnoge velike TF-porodice formiraju kompleksne homotipske ili heterotipske interakcije, putem dimerizacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Amoutzias GD, Robertson DL, Van de Peer Y, Oliver SG |date=May 2008 |title=Choose your partners: dimerization in eukaryotic transcription factors |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=33 |issue=5 |pages=220–9 |doi=10.1016/j.tibs.2008.02.002 |pmid=18406148}}&lt;/ref&gt; Da bi došlo do transkripcije gena, određeni broj transkripcijskih faktora mora se vezati za regulatorne sekvence DNK. Ova kolekcija transkripcijskih faktora, zauzvrat, regrutuje posredničke proteine ​​kao što su [[transkripcijski koregulator|kofaktori]] koji omogućavaju efikasno regrutovanje [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]] i [[RNK- polimeraza|RNK-polimeraze]]. Dakle, da bi jedan transkripcijski faktor pokrenuo transkripciju, svi ovi drugi proteini također moraju biti prisutni, a transkripcijski faktor mora biti u stanju u kojem se može vezati za njih ako je potrebno.

Kofaktori su proteini koji moduliraju efekte transkripcijskih faktora. Kofaktori  zamjenjivi su između specifičnih genskih promotora; [[proteinski kompleks]] koji zauzima promotorsku DNK i aminokiselinska sekvenca kofaktora određuju njegovu prostornu konformaciju. Naprimjer, određeni steroidni receptori mogu razmjenjivati ​​kofaktore sa [[NF-κB]], što je prekidač između upale i ćelijske diferencijacije; na taj način steroidi mogu uticati na upalni odgovor i funkciju određenih tkiva.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Copland JA, Sheffield-Moore M, Koldzic-Zivanovic N, Gentry S, Lamprou G, Tzortzatou-Stathopoulou F, Zoumpourlis V, Urban RJ, Vlahopoulos SA |date=June 2009 |title=Sex steroid receptors in skeletal differentiation and epithelial neoplasia: is tissue-specific intervention possible? |journal=BioEssays |volume=31 |issue=6 |pages=629–41 |doi=10.1002/bies.200800138 |pmid=19382224 |s2cid=205469320}}&lt;/ref&gt;

=== Interakcija s metiliranim citozinom ===
Transkripcijski faktori i metilirani [[citozin]]i u DNK imaju glavnu ulogu u regulaciji ekspresije gena. (Metilacija citozina u DNK se prvenstveno događa tamo gdje citozin prati gvanin u 5' do 3' DNK sekvenci, [[CpG-mjesto]].) [[Metilacija]] CpG-mjesta u promotorskoj regiji gena obično potiskuje transkripciju gena,&lt;ref name=&quot;pmid17334365&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Weber M, Hellmann I, Stadler MB, Ramos L, Pääbo S, Rebhan M, Schübeler D |date=April 2007 |title=Distribution, silencing potential and evolutionary impact of promoter DNA methylation in the human genome |journal=Nat. Genet. |volume=39 |issue=4 |pages=457–66 |doi=10.1038/ng1990 |pmid=17334365 |bibcode=2007NaGen..39..457W |s2cid=22446734}}&lt;/ref&gt; while methylation of CpGs in the body of a gene increases expression.&lt;ref name=&quot;pmid25263941&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Yang X, Han H, De Carvalho DD, Lay FD, Jones PA, Liang G |date=October 2014 |title=Gene body methylation can alter gene expression and is a therapeutic target in cancer |journal=Cancer Cell |volume=26 |issue=4 |pages=577–90 |doi=10.1016/j.ccr.2014.07.028 |pmc=4224113 |pmid=25263941}}&lt;/ref&gt;  [[TET- enzimi]] imaju centralnu ulogu u demetilaciji metiliranih citozina. Demetilacija CpG-ova u promotoru gena aktivnošću TET-enzima povećava transkripciju gena.&lt;ref name=&quot;pmid24108092&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Maeder ML, Angstman JF, Richardson ME, Linder SJ, Cascio VM, Tsai SQ, Ho QH, Sander JD, Reyon D, Bernstein BE, Costello JF, Wilkinson MF, Joung JK |date=December 2013 |title=Targeted DNA demethylation and activation of endogenous genes using programmable TALE-TET1 fusion proteins |journal=Nat. Biotechnol. |volume=31 |issue=12 |pages=1137–42 |doi=10.1038/nbt.2726 |pmc=3858462 |pmid=24108092}}&lt;/ref&gt;

Procijenjena su [[Mjesto vezivanja|mjesta vezivanja DNK]] 519 transkripcijskih faktora.&lt;ref name=&quot;pmid28473536&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Yin Y, Morgunova E, Jolma A, Kaasinen E, Sahu B, Khund-Sayeed S, Das PK, Kivioja T, Dave K, Zhong F, Nitta KR, Taipale M, Popov A, Ginno PA, Domcke S, Yan J, Schübeler D, Vinson C, Taipale J |date=May 2017 |title=Impact of cytosine methylation on DNA binding specificities of human transcription factors |journal=[[Science]] |volume=356 |issue=6337  |doi=10.1126/science.aaj2239 |pmc=8009048 |pmid=28473536 |bibcode=2017Sci...356j2239Y |s2cid=206653898}}&lt;/ref&gt;  Od njih, 169 transkripcijskih faktora (33%) nije imalo CpG dinukleotide na svojim mjestima vezivanja, a 33 transkripcijska faktora (6%) mogla su se vezati za motiv koji sadrži CpG, ali nisu pokazivala preferenciju za [[mjesto vezivanja]] ni sa metiliranim ni sa nemetiliranim CpG. Postoji 117 transkripcijskih faktora (23%) koji su bili inhibirani u vezivanju za svoju sekvencu vezivanja ako je sadržavala metilirano CpG-mjesto, 175 transkripcijskih faktora (34%) koji su imali pojačano vezivanje ako je njihova sekvenca vezivanja imala metilirano [[CpG-mjesto]], a 25 transkripcijskih faktora (5%) su bili ili inhibirani ili su imali pojačano vezivanje ovisno o tome gdje se u sekvenci vezivanja nalazio metilirani CpG.

TET-enzimi  ne vežu se specifično za metilcitozin, osim kada su regrutovani (vidi [[demetilacija DNK]]). Višestruki transkripcijski faktori važni u [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciji ćelija]]  i specifikaciji loze, uključujući [[Homeoboksni protein NANOG|NANOG]], [[SALL4]]A, [[WT1]], [[EBF1]], [[SPI1|PU.1]] i [[TCF3|E2A]], pokazali su da regrutuju TET-enzime na specifične genomske lokuse (prvenstveno pojačivače) kako bi djelovali na metilcitozin (mC) i pretvorili ga u hidroksimetilcitozin hmC (i u većini slučajeva ih označavali za naknadnu potpunu demetilaciju u citozin)).&lt;ref name=&quot;pmid30809228&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lio CJ, Rao A |year=2019 |title=TET Enzymes and 5hmC in Adaptive and Innate Immune Systems |journal=Front Immunol |volume=10 |doi=10.3389/fimmu.2019.00210 |pmc=6379312 |pmid=30809228 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;  Čini se da TET-posredovana konverzija mC u hmC remeti vezivanje proteina koji vežu 5mC, uključujući proteine ​​[[MECP2]] i MBD ([[metil-CpG-vezujući domen]]), olakšavajući remodeliranje [[nukleosom]]a i vezivanje transkripcijskih faktora, čime aktivira transkripciju tih gena. [[EGR1]]  važan je transkripcijski faktor u formiranju [[pamćenje|memorije]]. Ima esencijalnu ulogu u [[epigenetika|epigenetskom]] reprogramiranju [[mozak|moždanih]] [[neuron]]a . Transkripcijski faktor [[EGR1]] regrutuje protein [[Tet-metilcitozin dioksigenaze 1|TET1]] koji pokreće put [[demetilacija DNK]].&lt;ref&gt;Sun Z, Xu X, He J, Murray A, Sun MA, Wei X, Wang X, McCoig E, Xie E, Jiang X, Li L, Zhu J, Chen J, Morozov A, Pickrell AM, Theus MH, Xie H.  EGR1 recruits TET1 to shape the brain methylome during development and upon neuronal activity.  Nat Commun. 2019 Aug 29;10(1):3892. doi: 10.1038/s41467-019-11905-3.  PMID 31467272&lt;/ref&gt;  EGR1, zajedno sa TET1,  koristi seu programiranju distribucije mjesta metilacije na moždanoj DNK tokom razvoja mozga i u [[učenje|učenju]] (pogledajte [[Epigenetika u učenju i pamćenju]]).

== Struktura ==
[[Datoteka:Transcription factor schematic 2.png|thumb|upright=1.85|Shematski dijagram aminokiselinske sekvence (amino-terminal lijevo i karboksilni  desno) prototipskog transkripcijskog faktora koji sadrži (1) domen koji veže DNK (DBD), (2) domen za detekciju signala (SSD) i aktivacijski domen (AD). Redoslijed postavljanja i broj domena mogu se razlikovati kod različitih tipova transkripcijskih faktora. Osim toga, funkcije transaktivacije i detekcije signala često su sadržane unutar istog domena.]]
[[Slika:LacI Dimer Structure Annotated.png|thumb|upright=1.35|'''Primjer arhitekture domena: [[lac-represor|laktozni represor (LacI)]]'''. N-terminalni domen za vezivanje DNK (označen) [[lac-represor|''lac'' represora]] veže svoju ciljnu DNK sekvencu (zlato) u glavnom žlijebu koristeći motiv [[heliks-okret-heliks]]. Vezivanje efektorske molekule (zeleno)  odvija se u regulatornoj domeni (označeno). Ovo pokreće alosterini odgovor posredovan linker regionom (označen).]]

Transkripcijski faktori su modularne strukture i sadrže sljedeće [[proteinski domen|domene]]:&lt;ref name=&quot;pmid9570129&quot;/&gt;
* '''[[DNK-vezujući domen]]''' ('''DBD'''), koji se veže za specifične sekvence DNK ([[pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]. Neophodna komponenta za sve vektore. Koristi se za pokretanje transkripcije vektorskih transgenskih sekvenci [[promotor (genetika)|promotor]]) uz regulirane gene. DNK sekvence koje vežu transkripcijske faktore često se nazivaju '''[[element hormonskog odgovora|elementi odgovora]]'''. Ponekad, DBD-ovi mogu direktno regrutovati transkripcijske koregulatore&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bianchi |first1=Daniëlle |last2=Borza |first2=Razvan |last3=De Zan |first3=Erica |last4=Huelsz-Prince |first4=Guizela |last5=Gregoricchio |first5=Sebastian |last6=Dekker |first6=Marleen |last7=Fish |first7=Alex |last8=Mazouzi |first8=Abdelghani |last9=Kroese |first9=Lona J. |last10=Linder |first10=Simon |last11=Hernandez-Quiles |first11=Miguel |last12=Vermeulen |first12=Michiel |last13=Celie |first13=Patrick H. N. |last14=Krimpenfort |first14=Paul |last15=Song |first15=Ji-Ying |date=2025-07-03 |title=Zincore, an atypical coregulator, binds zinc finger transcription factors to control gene expression |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.adv2861 |journal=[[Science]] |language=en |volume=389 |issue=6755 |doi=10.1126/science.adv2861 |pmid=40608935 |bibcode=2025Sci...389v2861B |issn=0036-8075|url-access=subscription |hdl=2066/324015 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; without the need of an activation domain.
* '''[[Trans-aktivacijski domen|Aktivacijski domen]]''' ('''AD'''), koji sadrži mjesta vezivanja za druge proteine, ​​kao što su [[transkripcijski koregulator]]i. Ova mjesta vezivanja  često se nazivaju '''aktivacijskim funkcijama''' ('''AF'''), '''Transaktivacijskim domenom''' ('''TAD''') ili '''Trans-aktivacijskim domenom''' [[Trans-aktivacijski domen|TAD]], ne treba ga miješati sa topološki asocijativnim domenom ([[Topološki asocijativni domen|TAD]]).&lt;ref name=&quot;pmid12893880&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wärnmark A, Treuter E, Wright AP, Gustafsson JA |date=October 2003 |title=Activation functions 1 and 2 of nuclear receptors: molecular strategies for transcriptional activation |journal=Molecular Endocrinology |volume=17 |issue=10 |pages=1901–9 |doi=10.1210/me.2002-0384 |pmid=12893880 |s2cid=31314461 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Međutim, nemaju svi TF-ovi aktivacijsku domenu (npr. polovina njih (~800) su C2H2 proteini [[cinkov prst|cinkovih prstiju]])&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;
* Opcioni '''domen za detekciju signala''' ('''SSD''') (''npr.'', domen za vezivanje [[ligand]]a), koji osjeća vanjske signale i, kao odgovor, prenosi te signale ostatku transkripcijskog kompleksa, što rezultira pojačanom ili smanjenom regulacijom ekspresije gena. Također, DBD i domeni za detekciju signala mogu se nalaziti na odvojenim proteinima koji se udružuju unutar transkripcijskog kompleksa kako bi regulirali ekspresiju gena.

=== DNK-vezujći domen===
[[Datoteka:Transcription factors DNA binding sites.svg|thumb|right|DNK kontakti različitih tipova [[w:DNK-vezujući domen|DNK-vezujući domeni]] transkripcijskih faktora]]
{{Glavni|DNK-vezujći domen}}
Dio ([[proteinski domeni|domena]]) transkripcijskog faktora koji se veže za DNK naziva se njegov  za DNK-vezujući domen. U nastavku je djelomični popis nekih od glavnih porodica DNK-vezujućih domena /transkripcijskih faktora:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;width:300pt;&quot;| Porodica
! style=&quot;width:100pt;&quot;| [[InterPro]]
! style=&quot;width:100pt;&quot;| [[Pfam]]
! style=&quot;width:100pt;&quot;| [[Strukturna klasifikacija proteina|SCOP]]
|-
| [[Osnovni heliks-petlja-heliks]]&lt;ref name=&quot;pmid7553065&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Littlewood TD, Evan GI |year=1995 |title=Transcription factors 2: helix-loop-helix |journal=Protein Profile |volume=2 |issue=6 |pages=621–702 |pmid=7553065}}&lt;/ref&gt;
|{{InterPro|IPR001092}}
|{{Pfam|PF00010}}
|{{SCOP|47460}}
|-
| Osnovni [[leucinski zatvarač]] ([[bZIP-domen|bZIP]])&lt;ref name=&quot;pmid12192032&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Vinson C, Myakishev M, Acharya A, Mir AA, Moll JR, Bonovich M |date=September 2002 |title=Classification of human B-ZIP proteins based on dimerization properties |journal=Molecular and Cellular Biology |volume=22 |issue=18 |pages=6321–35 |doi=10.1128/MCB.22.18.6321-6335.2002 |pmc=135624 |pmid=12192032 |bibcode=2002MolCB..22.6321V }}&lt;/ref&gt;
|{{InterPro|IPR004827}}
|{{Pfam|PF00170}}
|{{SCOP|57959}}
|-
|[[C-terminal]]ni efektorski domen bipartitnih regulatora odgovora
|{{InterPro|IPR001789}}
|{{Pfam|PF00072}}
|{{SCOP|46894}}
|-
|AP2/ERF/GCC box
|{{InterPro|IPR001471}}
|{{Pfam|PF00847}}
|{{SCOP|54176}}
|-
|[[Heliks-okret-heliks]]&lt;ref name=&quot;pmid8831795&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wintjens R, Rooman M |date=September 1996 |title=Structural classification of HTH DNA-binding domains and protein-DNA interaction modes |journal=Journal of Molecular Biology |volume=262 |issue=2 |pages=294–313 |doi=10.1006/jmbi.1996.0514 |pmid=8831795}}&lt;/ref&gt;
|
|
|
|-
|Homeodomenski proteini, koji su kodirani [[homeoboks]]nim genima, su transkripcijski faktori. Homeodomenski proteini imaju ključnu ulogu u regulaciji [[razvojna biologija|razvojne biologije]].&lt;ref name=&quot;pmid7979246&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gehring WJ, Affolter M, Bürglin T |year=1994 |title=Homeodomain proteins |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=63 |issue=1 |pages=487–526 |doi=10.1146/annurev.bi.63.070194.002415 |pmid=7979246 |bibcode=1994ARBio..63..487G }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid 26464018&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bürglin TR, Affolter M |date=June 2016 |title=Homeodomain proteins: an update |journal=Chromosoma |volume=125 |issue=3 |pages=497–521 |doi=10.1007/s00412-015-0543-8 |pmc=4901127 |pmid=26464018}}&lt;/ref&gt;
|{{InterPro|IPR009057}}
|{{Pfam|PF00046}}
|{{SCOP|46689}}
|-
|[[CI-protein|lambda-represoroliki]]
|{{InterPro|IPR010982}}
|
|{{SCOP|47413}}
|-
|Srf-liki  ([[faktor serumskog odgovora]])
|{{InterPro|IPR002100}}
|{{Pfam|PF00319}}
|{{SCOP|55455}}
|-
|[[Pax-geni|Uparena kutija]]&lt;ref name=&quot;pmid9297966&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Dahl E, Koseki H, Balling R |date=September 1997 |title=Pax genes and organogenesis |journal=BioEssays |volume=19 |issue=9 |pages=755–65 |doi=10.1002/bies.950190905 |pmid=9297966 |s2cid=23755557}}&lt;/ref&gt;
|
|
|
|-
|[Krilati-heliks  transcripcijski faktori|Krilati heliks]]
|{{InterPro|IPR013196}}
|{{Pfam|PF08279}}
|{{SCOP|46785}}
|-
|[[Cinkov prst|Cinkovi prsti]]&lt;ref name=&quot;pmid11179890&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Laity JH, Lee BM, Wright PE |date=February 2001 |title=Zinc finger proteins: new insights into structural and functional diversity |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=11 |issue=1 |pages=39–46 |doi=10.1016/S0959-440X(00)00167-6 |pmid=11179890}}&lt;/ref&gt;
|
|
|
|-
|* Multi-domen Cys&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;His&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; cinkovih prstiju&lt;ref name=&quot;pmid10940247&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wolfe SA, Nekludova L, Pabo CO |year=2000 |title=DNA recognition by Cys2His2 zinc finger proteins |journal=Annual Review of Biophysics and Biomolecular Structure |volume=29 |pages=183–212 |doi=10.1146/annurev.biophys.29.1.183 |pmid=10940247}}&lt;/ref&gt;
|{{InterPro|IPR007087}}
|{{Pfam|PF00096}}
|{{SCOP|57667}}
|-
|* Zn&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/Cys&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;
|
|
|{{SCOP|57701}}
|-
|* Zn&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/Cys&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt; [[Cinkov prst]] [[jedarni receptor|jedarnog receptora]]
|{{InterPro|IPR001628}}
|{{Pfam|PF00105}}
|{{SCOP|57716}}
|}

=== Elementi odgovora ===
Sekvenca DNK za koju se transkripcijski faktor veže naziva se [[mjesto vezivanja transkripcijskog faktora]] ili [[element odgovora]].&lt;ref name=&quot;pmid15711128&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wang JC |date=March 2005 |title=Finding primary targets of transcriptional regulators |url=http://www.landesbioscience.com/journals/cc/abstract.php?id=1521 |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=3 |pages=356–8 |doi=10.4161/cc.4.3.1521 |pmid=15711128 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Transkripcijski faktori  međureaguju sa svojim mjestima vezivanja koristeći kombinaciju [[Kulonov zakon|elektrostatike]] (od kojih su [[vodikova veza|vodikove veze]] poseban slučaj) i [[Van der Waalsova sila|Van der Waalsove sile]]. Zbog prirode ovih hemijskih interakcija, većina transkripcijskih faktora veže DNK na način specifičan za sekvencu. Međutim, ne mogu sve [[Bazni par|baze]] u mjestu vezivanja transkripcijskog faktora zapravo interreagovati sa transkripcijskim faktorom. Osim toga, neke od ovih interakcija mogu biti slabije od drugih. Dakle, transkripcijski faktori ne vežu samo jednu sekvencu, već su sposobni da se vežu za podskup blisko povezanih sekvenci, svaka sa različitom jačinom interakcije.

Naprimjer, iako je [[konsenzusna sekvenca|konsenzusno mjesto vezivanja]] za [[TATA-vezujući protein]] (TBP) TATAAAA, transkripcijski faktor TBP također može vezati slične sekvence, kao što su TATATAT ili TATATAA.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Savinkova |first1=Ludmila |last2=Drachkova |first2=Irina |last3=Arshinova |first3=Tatyana |last4=Ponomarenko |first4=Petr |last5=Ponomarenko |first5=Mikhail |last6=Kolchanov |first6=Nikolay |date=2013-02-12 |title=An Experimental Verification of the Predicted Effects of Promoter TATA-Box Polymorphisms Associated with Human Diseases on Interactions between the TATA Boxes and TATA-Binding Protein |journal=PLOS ONE |language=en |volume=8 |issue=2 |doi=10.1371/journal.pone.0054626 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3570547 |pmid=23424617 |bibcode=2013PLoSO...854626S }}&lt;/ref

Budući da transkripcijski faktori mogu vezati skup srodnih sekvenci, a te sekvence su obično kratke, potencijalna mjesta vezivanja transkripcijskih faktora mogu se pojaviti slučajno ako je DNK sekvenca dovoljno duga. Međutim, malo je vjerovatno da će transkripcijski faktor vezati sve kompatibilne sekvence u [[ćelija (biologija)|ćelijskom]] [[genom]]u . Druga ograničenja, kao što je dostupnost DNK u ćeliji ili dostupnost [[kofaktor (biohemija)|kofaktora]], također mogu pomoći u diktiranju gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati. Dakle, s obzirom na genomsku sekvencu, još uvijek je teško predvidjeti gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati u živoj ćeliji.

Međutim, dodatna specifičnost prepoznavanja može se dobiti korištenjem više od jedne domene za vezivanje DNK (naprimjer, tandemski DBD-ovi u istom transkripcijskom faktoru ili dimerizacijom dva transkripcijska faktora) koji se vežu za dvije ili više susjednih sekvenci DNK.

== Klinički značaj ==
Transkripcijski faktori su od kliničkog značaja iz najmanje dva razloga: (1) [[mutacije]] mogu biti povezane sa specifičnim bolestima i (2) mogu biti mete lijekova.

=== Poremećaji ===
Zbog njihove važne uloge u razvoju, [[ćelijska signalizacija|međućelijskoj signalizaciji]] i [[ćelijski ciklus|ćelijskom ciklusu]], neke ljudske bolesti su povezane s [[mutacija]]ma transkripcijskih faktora.&lt;ref name=&quot;isbn0-19-511239-3&quot;&gt;{{Cite book | vauthors = Semenza GL  |url= https://archive.org/details/transcriptionfac00seme |title=Transcription factors and human disease |publisher=Oxford University Press |year=1999 |isbn=978-0-19-511239-9 |location=Oxford [Oxfordshire] |url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Mnogi transkripcijski faktori su ili [[tumor supresor]]i ili [[onkogen]]i, te su stoga mutacije ili njihova aberantna regulacija povezane s rakom. Poznato je da su tri grupe transkripcijskih faktora važne kod raka kod ljudi: (1) porodice [[NF-kappaB]] i [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]], (2) porodica [[STAT-protein|STAT]] i (3) [[receptor steroidnih hormona|steroidni receptori]].&lt;ref name=&quot;pmid16475943&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Libermann TA, Zerbini LF |date=February 2006 |title=Targeting transcription factors for cancer gene therapy |journal=Current Gene Therapy |volume=6 |issue=1 |pages=17–33 |doi=10.2174/156652306775515501 |pmid=16475943}}&lt;/ref&gt;
BU nastavku su navedeni neki od bolje proučenih primjera:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Stanje
! Opis
! [[genski lokus|Lokus]]
|-
| [[Rettov sindrom]]
| Mutacije u transkripcijskom faktoru [[MECP2]] povezane su s [[Rettov sindrom|Rettovim sindromom]], neurorazvojnim poremećajem.&lt;ref name=&quot;pmid16647848&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Moretti P, Zoghbi HY |date=June 2006 |title=MeCP2 dysfunction in Rett syndrome and related disorders |journal=Current Opinion in Genetics &amp; Development |volume=16 |issue=3 |pages=276–81 |doi=10.1016/j.gde.2006.04.009 |pmid=16647848}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17317146&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Chadwick LH, Wade PA |date=April 2007 |title=MeCP2 in Rett syndrome: transcriptional repressor or chromatin architectural protein? |url=https://zenodo.org/record/1258987 |url-status=live |journal=Current Opinion in Genetics &amp; Development |volume=17 |issue=2 |pages=121–5 |doi=10.1016/j.gde.2007.02.003 |pmid=17317146 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002233545/https://zenodo.org/record/1258987 |archive-date=Oct 2, 2023 |via=Zenodo}}&lt;/ref&gt;
| Xq28
|-
| [[Dijabetes]]
| Rijedak oblik dijabetesa koji se naziva [[MODY]] (Maturity-onset Diabetes of the young) može biti uzrokovan mutacijama u jedarnim faktorima hepatocita (HNF).&lt;ref name=&quot;pmid17923767&quot;&gt;{{Cite book |title=Distinct roles of HNF1beta, HNF1alpha, and HNF4alpha in regulating pancreas development, beta-cell function and growth |vauthors=Maestro MA, Cardalda C, Boj SF, Luco RF, Servitja JM, Ferrer J |publisher=Karger Medical and Scientific Publishers |year=2007 |isbn=978-3-8055-8385-5 |series=Endocrine Development |volume=12 |pages=33–45 |chapter=Distinct Roles of HNF1 Β, HNF1 α, and HNF4 α in Regulating Pancreas Development, Β -Cell Function and Growth |doi=10.1159/000109603 |pmid=17923767 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=AzvFFxY-3CMC&amp;pg=PA33}}&lt;/ref&gt; ili [[Pdx1|insulin-promotorskim faktorom-1]] (IPF1/Pdx1).&lt;ref name=&quot;pmid18360684&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Al-Quobaili F, Montenarh M |date=April 2008 |title=Pancreatic duodenal homeobox factor-1 and diabetes mellitus type 2 (review) |url=https://www.spandidos-publications.com/ijmm/article.jsp?article_id=ijmm_21_4_399 |url-status=live |journal=International Journal of Molecular Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=399–404 |doi=10.3892/ijmm.21.4.399 |pmid=18360684 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002232026/https://www.spandidos-publications.com/ijmm/21/4/399/abstract |archive-date=Oct 2, 2023 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
| Multiplo
|-
| [[govorna apraksija|Razvojna verbalna dispraksija]]
| [[Mutacije]] u transkripcijskom faktoru [[FOXP2]] povezane su s [[govorna apraksija|razvojnom verbalnom dispraksijom]], bolešću kod koje osobe nisu u stanju proizvesti fino koordinirane pokrete potrebne za [[govor]].&lt;ref name=&quot;pmid17330859&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lennon PA, Cooper ML, Peiffer DA, Gunderson KL, Patel A, Peters S, Cheung SW, Bacino CA |date=April 2007 |title=Deletion of 7q31.1 supports involvement of ''FOXP2'' in language impairment: clinical report and review |journal=American Journal of Medical Genetics. Part A |volume=143A |issue=8 |pages=791–8 |doi=10.1002/ajmg.a.31632 |pmid=17330859 |s2cid=22021740}}&lt;/ref&gt;
| 7q31
|-
| [[Autoimunska bolest|Autoimunske bolesti]]
| Mutacije u transkripcijskom faktoru [[FOXP3]] uzrokuju rijedak oblik [[autoimunska bolest|autoimunske bolesti]] koji se naziva [[IPEX (sindrom)|IPEX]]&lt;ref name=&quot;pmid18317533&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=van der Vliet HJ, Nieuwenhuis EE |year=2007 |title=IPEX as a result of mutations in FOXP3 |journal=Clinical &amp; Developmental Immunology |volume=2007 |pages=1–5 |doi=10.1155/2007/89017 |pmc=2248278 |pmid=18317533 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
| Xp11.23-q13.3
|-
| [[Li-Fraumenijev sindrom]]
| Uzrokovan mutacijama u tumor supresoru [[p53 (protein)|p53]].&lt;ref name=&quot;pmid15917654&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Iwakuma T, Lozano G, Flores ER |date=July 2005 |title=Li-Fraumeni syndrome: a p53 family affair |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=7 |pages=865–7 |doi=10.4161/cc.4.7.1800 |pmid=15917654 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
| 17p13.1
|-
| [[Rak dojke]]
| [[STAT-protein|STAT]] porodica je relevantna za [[rak dojke]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Clevenger CV |date=November 2004 |title=Roles and Regulation of Stat Family Transcription Factors in Human Breast Cancer |journal=American Journal of Pathology |type=Review |volume=165 |issue=5 |pages=1449–1460 |doi=10.1016/S0002-9440(10)63403-7 |pmc=1618660 |pmid=15509516 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
| Multiplo
|-
| Multipli [[kancer]]i
|Porodica [[HOX-gen|HOX]] uključena je u razvoj različitih vrsta raka.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Transcription factors as targets and markers in cancer&quot; Workshop 2007 |url=http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20120525104734/http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-date=25 May 2012 |access-date=14 December 2009}}&lt;/ref&gt;
| Multipli
|-
|[[Osteoartritis]]
|[[Mutacija]] ili smanjena aktivnost [[SOX9]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Govindaraj K, Hendriks J, Lidke DS, Karperien M, Post JN |date=January 2019 |title=Changes in Fluorescence Recovery After Photobleaching (FRAP) as an indicator of SOX9 transcription factor activity |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Regulatory Mechanisms |volume=1862 |issue=1 |pages=107–117 |doi=10.1016/j.bbagrm.2018.11.001 |pmid=30465885 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|
|}

=== Potencijalne mete lijekova ===
{{Glavni|Terapijska modulacija gena}}
Otprilike 10% trenutno propisivanih lijekova direktno cilja na klasu transkripcijskih faktora [[jedarni receptor]]i.&lt;ref name=&quot;pmid17139284&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Overington JP, Al-Lazikani B, Hopkins AL |date=December 2006 |title=How many drug targets are there? |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=5 |issue=12 |pages=993–6 |doi=10.1038/nrd2199 |pmid=17139284 |s2cid=11979420}}&lt;/ref&gt; Primjeri uključuju [[tamoksifen]] i [[bikalutamid]] za liječenje [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak prostate|prostate]], te različite vrste [[glukokortikoid|protivupalnih]] i [[anabolički steroid|anaboličkih]] [[steroid]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Gronemeyer H, Gustafsson JA, Laudet V |date=November 2004 |title=Principles for modulation of the nuclear receptor superfamily |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=3 |issue=11 |pages=950–64 |doi=10.1038/nrd1551 |pmid=15520817 |bibcode=2004NRvDD...3..950G |s2cid=205475111}}&lt;/ref&gt; Osim toga, transkripcijski faktori su često indirektno modulirani lijekovima putem [[signalna kaskada|signalnih kaskada]]. Moguće je direktno ciljati druge manje istražene transkripcijske faktore kao što je [[NF-κB]] lijekovima.&lt;ref name=&quot;pmid8049612&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bustin SA, McKay IA |date=June 1994 |title=Transcription factors: targets for new designer drugs |journal=British Journal of Biomedical Science |volume=51 |issue=2 |pages=147–57 |pmid=8049612}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid7549464&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Butt TR, Karathanasis SK |year=1995 |title=Transcription factors as drug targets: opportunities for therapeutic selectivity |journal=Gene Expression |volume=4 |issue=6 |pages=319–36 |pmc=6134363 |pmid=7549464}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9755455&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Papavassiliou AG |date=August 1998 |title=Transcription-factor-modulating agents: precision and selectivity in drug design |journal=Molecular Medicine Today |volume=4 |issue=8 |pages=358–66 |doi=10.1016/S1357-4310(98)01303-3 |pmid=9755455}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15790306&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ghosh D, Papavassiliou AG |year=2005 |title=Transcription factor therapeutics: long-shot or lodestone |journal=Current Medicinal Chemistry |volume=12 |issue=6 |pages=691–701 |doi=10.2174/0929867053202197 |pmid=15790306}}&lt;/ref&gt;Smatra se da je teže ciljati transkripcijske faktore izvan porodice jedarnih receptora terapijom [[mala molekula|malih molekula]] jer nije jasno da li su &quot;lijekoviti&quot;, ali je postignut napredak u vezi s Pax2&lt;ref name=&quot;pmid28094913&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Liao C, Ranghini E, Nikolovska-Coleska Z, Dressler G |year=2017 |title=Inhibition of Pax2 Transcription Activation with a Small Molecule that Targets the DNA Binding Domain |journal=ACS Chemical Biology |volume=12 |issue=3 |pages=724–734 |doi=10.1021/acschembio.6b00782 |pmc=5761330 |pmid=28094913}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid29685496&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Dressler GR |year=2018 |title=Are Pax proteins potential therapeutic targets in kidney disease and cancer? |journal=Kidney International |volume=94 |issue=2 |pages=259–267 |doi=10.1016/j.kint.2018.01.025 |pmc=6054895 |pmid=29685496}}&lt;/ref&gt; i [[notch signalni put|notch]] putem.&lt;ref name=&quot;pmid19907488&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Moellering RE, Cornejo M, Davis TN, Del Bianco C, Aster JC, Blacklow SC, Kung AL, Gilliland DG, Verdine GL, Bradner JE |date=November 2009 |title=Direct inhibition of the NOTCH transcription factor complex |journal=Nature |volume=462 |issue=7270 |pages=182–8 |bibcode=2009Natur.462..182M |doi=10.1038/nature08543 |pmc=2951323 |pmid=19907488}}&lt;/ref&gt;

== Uloga u evoluciji ==
{{Glavni|Evolucijska razvojna biologija}}

[[duplikacija (genetika)|Duplikacije gena]] odigrale su ključnu ulogu u [[evolucija|evoluciji]] vrsta. To se posebno odnosi na transkripcijske faktore. Nakon što se pojave kao duplikati, akumulirane mutacije koje kodiraju za jednu kopiju mogu se odvijati bez negativnog uticaja na regulaciju nizvodnih ciljeva. Međutim, promjene specifičnosti vezivanja DNK transkripcijskog faktora s jednom kopijom [[Leafy]], koji se javlja kod većine kopnenih biljaka, nedavno su razjašnjene. U tom smislu, transkripcijski faktor s jednom kopijom može proći kroz promjenu specifičnosti putem promiskuitetnog međuprodukta bez gubitka funkcije. Slični mehanizmi su predloženi u kontekstu svih alternativnih [[filogeneza|filogenetskih]] hipoteza i uloge transkripcijskih faktora u evoluciji svih [[vrsta]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |date=July 2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}}&lt;/ref&gt;

== Uloga u aktivnosti biokontrole ==
Transkripcijski faktori imaju ulogu u aktivnosti [[Otpornost (ekologija)|otpornosti]] koja je važna za uspješnu aktivnost [[biokontrola|biokontrole]] Otpornost na [[oksidativni stres]] i alkalni pH doprinijeli su transkripcijski faktori Yap1 i Rim101 ''[[Papiliotrema|Papiliotrema terrestris]]'' LS28 kao molekularni alati koji su otkrili razumijevanje genetičkih mehanizama koji leže u osnovi aktivnosti biokontrole, što podržava programe [[Upravljanje bolestima (poljoprivreda)|upravljanja bolestima]] zasnovane na biološkoj i integriranoj kontroli.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Castoria R, Miccoli C, Barone G, Palmieri D, De Curtis F, Lima G, Heitman J, Ianiri G |date=March 2021 |title=Molecular Tools for the Yeast Papiliotrema terrestris LS28 and Identification of Yap1 as a Transcription Factor Involved in Biocontrol Activity |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=87 |issue=7 |bibcode=2021ApEnM..87E2910C |doi=10.1128/AEM.02910-20 |pmc=8091616 |pmid=33452020 |veditors=Cann I }}&lt;/ref&gt;

== Analiza ==
Postoje različite tehnologije dostupne za analizu transkripcijskih faktora. Na [[genom]]skom nivou, obično se koriste DNK-[[sekvenciranje]] i istraživanje [[baza podataka]].&lt;ref name=&quot;pmid16845064&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Grau J, Ben-Gal I, Posch S, Grosse I |date=July 2006 |title=VOMBAT: prediction of transcription factor binding sites using variable order Bayesian trees |url=http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Web Server issue |pages=W529-33 |doi=10.1093/nar/gkl212 |pmc=1538886 |pmid=16845064 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930084306/http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |archive-date=30 September 2018 |access-date=10 January 2014}}&lt;/ref&gt; Proteinska verzija transkripcijskog faktora može se detektirati korištenjem specifičnih [[antitijela]]. [[Uzorak]]  detektira se [[Western blot]] analizom. Korištenjem elektroforetskog testa pomjeranja mobilnosti (EMSA),&lt;ref name=&quot;pmid:18591661&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wenta N, Strauss H, Meyer S, Vinkemeier U |date=July 2008 |title=Tyrosine phosphorylation regulates the partitioning of STAT1 between different dimer conformations |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=105 |issue=27 |pages=9238–43 |bibcode=2008PNAS..105.9238W |doi=10.1073/pnas.0802130105 |pmc=2453697 |pmid=18591661 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; profil aktivacije transkripcijskih faktora može se detektovati. Multipleksni pristup za profiliranje aktivacije je TF čip sistem gdje se nekoliko različitih transkripcijskih faktora može detektovati paralelno.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Trauernicht |first1=Max |last2=Filipovska |first2=Teodora |last3=Rastogi |first3=Chaitanya |last4=Steensel |first4=Bas van |date=2024-12-18 |title=Optimized reporters for multiplexed detection of transcription factor activity |journal=Cell Systems |language=English |volume=15 |issue=12 |pages=1107–1122.e7 |doi=10.1016/j.cels.2024.11.003 |issn=2405-4712 |pmc=11667439 |pmid=39644900}}&lt;/ref&gt;
Najčešće korištena metoda za identifikaciju mjesta vezivanja transkripcijskih faktora je [[hromatinska imunoprecipitacija ]] (ChIP).&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Furey TS |date=December 2012 |title=ChIP-seq and beyond: new and improved methodologies to detect and characterize protein-DNA interactions |journal=Nature Reviews. Genetics |volume=13 |issue=12 |pages=840–52 |doi=10.1038/nrg3306 |pmc=3591838 |pmid=23090257}}&lt;/ref&gt; Ova tehnika  oslanja se na hemijsku fiksaciju hromatina pomoću [[formaldehid]]a, nakon čega slijedi koprecipitacija DNK i transkripcijskog faktora od interesa korištenjem [[antitijela]] koje specifično cilja taj protein. DNK sekvence  zatim se mogu identificirati [[mikročip]]om ili sekvenciranjem visokog protoka ([[ChIP-sekvenciranje|ChIP-seq]]) kako bi se odredila mjesta vezivanja transkripcijskih faktora. Ako nije dostupno antitijelo za protein od interesa, [[identifikacija DNK-adenin metiltransferaze|DamID]] može biti prikladna alternativa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Aughey GN, Southall TD |date=January 2016 |title=Dam it's good! DamID profiling of protein-DNA interactions |journal=Wiley Interdisciplinary Reviews: Developmental Biology |volume=5 |issue=1 |pages=25–37 |doi=10.1002/wdev.205 |pmc=4737221 |pmid=26383089}}&lt;/ref&gt;

== Klase ==
Kao što je detaljnije opisano u nastavku, transkripcijski faktori mogu se klasificirati prema 
*(1) mehanizmu djelovanja, 
*(2) regulatornoj funkciji ili 
*(3) homologiji sekvenci (a time i strukturnoj sličnosti) u njihovim domenima za vezivanje DNK. Također se klasificiraju prema 3D strukturi njihovog DBD-a i načinu na koji on kontaktira DNK.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wingender E, Schoeps T, Haubrock M, Dönitz J | title = TFClass: a classification of human transcription factors and their rodent orthologs | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = Database issue | pages = D97-102 | date = January 2015 | pmid = 25361979 | pmc = 4383905 | doi = 10.1093/nar/gku1064 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Blanc-Mathieu R, Dumas R, Turchi L, Lucas J, Parcy F | title = Plant-TFClass: a structural classification for plant transcription factors | journal = Trends in Plant Science | volume = 29 | issue = 1 | pages = 40–51 | date = January 2024 | pmid = 37482504 | doi = 10.1016/j.tplants.2023.06.023 | bibcode = 2024TPS....29...40B | url = https://hal.science/hal-04212079 }}&lt;/ref&gt;

=== Mehanistički ===
Postoje dvije mehanističke klase transkripcijskih faktora:
* [[Opći transkripcijski faktor]]i  uključeni su u formiranje [[Transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]]. Najčešći su skraćeno označeni kao [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]], [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]]. Oni su sveprisutni i interaguju sa regijom osnovnog promotora koja okružuje mjesto(a) početka transkripcije svih [[geni klase II|gena II klase]].&lt;ref name=&quot;pmidc&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Orphanides G, Lagrange T, Reinberg D |date=November 1996 |title=General transcription factors RNA polymerase II |journal=Genes and Development |volume=10 |number=21 |pages=2657–83 |doi=10.1101/gad.10.21.2657 |pmid=8946909 |doi-access=free}}&lt;renf&gt;
* '''Uzvodni transkripcijski faktori''' jesu proteini koji se vežu negdje uzvodno od mjesta inicijacije, kako bi stimulirali ili potisnuli transkripciju. Oni su otprilike sinonimi za '''specifični transkripcijski faktori''', jer se znatno razlikuju ovisno o tome koje su [[sekvenca prepoznavanja|sekvence prepoznavanja]] prisutne u blizini gena.&lt;ref name=&quot;boron125-126&quot;&gt;{{Cite book |title=Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approach |vauthors=Boron WF |publisher=Elsevier/Saunders |year=2003 |isbn=1-4160-2328-3 |pages=125–126}}&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot;
!colspan=4| Primjeri specifičnih transkripcijskih faktora
|-
! Faktor !! Strukturni tip !! [[Sekvenca prepoznavanja]] !! Vezuje se kao
|-
! [[Sp1 transkripcijski faktor|SP1]]
| [[Cinkov prst]] || [[pet primarnih krajeva|5']]-GGGCGG-[[tri primarna kraja|3']] || Monomer
|-
! [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]]
| [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-TGA(G/C)TCA-3' || Dimer
|-
! [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|C/EBP]]
| [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-ATTGCGCAAT-3' || Dimer
|-
! [[Faktor toplotnog šoka]]
| [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]]  || 5'-XGAAX-3' || Trimer
|-
! [[ATF/CREB]]
| [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]]  || 5'-TGACGTCA-3' || Dimer
|-
! [[Myc|c-Myc]]
| [[Osnovna heliks-petlja-heliks]]
| 5'-CACGTG-3' || Dimer
|-
! [[POU2F1|Oct-1]]
| [[Heliks-okret-heliks]] || 5'-ATGCAAAT-3' || Monomer
|-
! [[Jedarni faktor 1|NF-1]]
| Novi || 5'-TTGGCXXXXXXGCCAA-3' || Dimer
|-
|colspan=4| (G/C) = G ili C &lt;br /&gt; X = [[adenin|A]], [[timin|T]], [[guanin|G]] ili [[citozin|C]]
|}

=== Funkcionalne ===

Transkripcijski faktori su klasifikovani prema njihovoj regulatornoj funkciji:&lt;ref name=&quot;pmid11823631&quot; /&gt;
* I. '''Konstitutivni''' – prisutni u svim ćelijama u svakom trenutku, stalno aktivni, svi su [[Aktivator (genetika)|aktivatori]]. Vrlo vjerovatno imaju važnu olakšavajuću ulogu u transkripciji mnogih [[hromosom]]skih gena, moguće u genima koji se čine da su uvijek transkribovani (npr. strukturni proteini poput [[tubulin]]a i [[aktin]]a, i sveprisutni metabolički enzimi poput gliceraldehid-fosfat dehidrogenaze (GAPDH)). Npr.: [[opći transkripcijski faktor]]i, [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]], [[jedarni faktor 1|NF1]], [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|CCAAT]]
* II. '''Regulatorni (uslovno aktivni)''' – zahtijevaju aktivaciju.
** II.A '''Razvojni''' '''(specifični za tip ćelije)''' – počinju u oplođenom jajnoj ćeliji. Jednom eksprimirani, ne zahtijevaju dodatnu aktivaciju. Npr.:[[GATA-transkripcijski faktor|GATA]], [[HNF]], [[PIT-1]], [[MyoD]], [[Myf5]], [[Hox (gen)|Hox]], [[Transkripcijski faktori krilate spirale|krilata spirala]]
** II.B '''Zavisni od signala''' – mogu biti ili razvojno ograničeni u svojoj ekspresiji ili prisutni u većini ili svim ćelijama, ali svi su neaktivni (ili minimalno aktivni) sve dok ćelije koje sadrže takve proteine ​​ne budu izložene odgovarajućem intra- ili vanćelijskom signalu.
*** II.B.1 '''vanćelijski ligand ([[endokrini sistem|endokrini]] ili [[parakrina signalizacija|parakrini]])-zavisni''' – [[jedarni receptor]]i

*** II.B.2 '''Unutarćelijski [[ligand]] ([[autokrina signalizacija|autokrino]])-zavisni''' – aktiviraju ih male intracelularne molekule. Npr.: [[SREBP]], [[p53]], siročinski jedarni receptori.
*** II.B.3 '''Zavisni od interakcije receptora i liganda na površini ćelije''' – aktiviraju ih kaskade signalizacije drugog glasnika.
**** II.B.3.a Konstitutivni jedarni faktori aktivirani fosforilacijom serina – nalaze se unutar jedra. Enzimi za fosforilaciju serina mogu se aktivirati na dva glavna načina:
***** [[G-protein spregnuti receptor|G-protein  spregnuti receptori]] nakon vezivanja liganda povećavaju intracelularne nivoe [[Sistem sekundarnih glasnika|sekundarnih glasnika]] ([[cAMP]], [[Inozitol-trifosfat|IP&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], [[Diglicerid|DAG]], kalcij) koji, zauzvrat, aktiviraju proteinske enzime [[serin-treonin kinaze]] (kao što su [[Protein kinaza A|PKA]], [[Protein kinaza C|PKC]]).
***** [[Receptor tirozin kinaze]] nakon vezivanja liganda pokreću druge puteve koji konačno završavaju fosforilacijom serina obilnih rezidentnih nuklearnih transkripcijskih faktora.
***** Primjeri uključuju: [[CREB]], [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]], [[Mef2]]
**** II.B.3.b '''Latentni [[citoplazma]]tski faktori''' – nalaze se u citoplazmi kada su neaktivni. Strukturno i hemijski vrlo raznolika grupa, kao i njihovi putevi aktivacije. Npr.: [[STAT protein|STAT]], [[R-SMAD]], [[NF-κB]], [[Notch signalizacija|Notch]], [[Tubby-protein|TUBBY]], [[NFAT]]

=== Strukturni ===
Transkripcijski faktori se često klasifikuju na osnovu [[Homologija sekvenci|sličnosti sekvenci]] i stoga [[tercijarna struktura|ercijarne strukture]] njihovih domena koji vezuju DNK.&lt;ref name=&quot;pmid15706513&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Stegmaier P, Kel AE, Wingender E |year=2004 |title=Systematic DNA-binding domain classification of transcription factors |url=http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |journal=Genome Informatics. International Conference on Genome Informatics |volume=15 |issue=2 |pages=276–86 |pmid=15706513 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130619202726/http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |archive-date=19 June 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Matys_2006&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Matys V, Kel-Margoulis OV, Fricke E, Liebich I, Land S, Barre-Dirrie A, Reuter I, Chekmenev D, Krull M, Hornischer K, Voss N, Stegmaier P, Lewicki-Potapov B, Saxel H, Kel AE, Wingender E |date=January 2006 |title=TRANSFAC and its module TRANSCompel: transcriptional gene regulation in eukaryotes |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Database issue |pages=D108-10 |doi=10.1093/nar/gkj143 |pmc=1347505 |pmid=16381825}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=TRANSFAC database |url=https://www.gene-regulation.com/pub/databases/transfac/cl.html |access-date=5 August 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jin_2014&quot;/&gt; Sljedeća klasifikacija zasniva se na 3D strukturi njihovog [[DNK-vezujući domen|DBD]] i načinu na koji on kontaktira DNK. Prvobitno je razvijena za ljudski TF, a kasnije je proširena na [[glodar]]e &lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;, a također i na biljke.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
* 1. Natklasa: Osnovni domeni
** 1.1 Klasa: [[Leucinski zatvarač]] faktori ([[bZIP]])
*** 1.1.1 Porodica: [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]](-slične) komponente; uključuje ([[c-Fos]]/[[c-Jun]])
*** 1.1.2 Porodica: [[CREB]]
*** 1.1.3 Porodica: [[Ccaat-pojačivač-vezujuči proteini|C/EBP]]-slični faktori
*** 1.1.4 Porodica: bZIP / [[PAR (transkripcijski faktor)|PAR]]
*** 1.1.5 Porodica: Biljni faktori vezivanja G-kutije
*** 1.1.6 Porodica: Samo ZIP
** 1.2 Klasa: Heliks-petlja-heliks faktori ([[bHLH]])
*** 1.2.1 Porodica: Sveprisutni (klasa A) faktori
*** 1.2.2 Porodica: Miogeni transkripcijski faktori ([[MyoD]])
*** 1.2.3 Porodica: Achaete-Scute
*** 1.2.4 Porodica: Tal/Twist/Atonal/Hen
** 1.3 Klasa: Heliks-petlja-heliks / faktori leucinskog zatvarača ([[osnovni transkripcijski faktor leucinskog zatvarača tipa heliks-petlja-heliks|bHLH-ZIP]])
*** 1.3.1 Porodica: Sveprisutni bHLH-ZIP faktori; uključuje USF ([[USF1]], [[USF2]]); SREBP ([[SREBP]])
*** 1.3.2 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]]; uključuje [[Myc|c-Myc]]
** 1.4 Klasa: NF-1
*** 1.4.1 Porodica: NF-1 ([[NFIA|A]], [[NFIB (gen)|B]], [[NFIC (gen)|C]], [[NFIX|X]])
** 1.5 Klasa: RF-X
*** 1.5.1 Porodica: RF-X ([[RFX1|1]], [[RFX2|2]], [[RFX3|3]], [[RFX4|4]], [[RFX5|5]], [[RFXANK|ANK]])
** 1.6 Klasa: bHSH
* 2 Natklasa: Domeni za vezivanje DNK koje koordiniraju cink
** 2.1 Klasa: Cys4 [[cinkov prst]] tipa [[jedarni receptor]]
*** 2.1.1 Porodica: [[receptor steroidnih hormona|Receptori steroidnih hormona]]
*** 2.1.2 Porodica: Faktori slični [[receptor hormona štitnjače|receptoru hormona štitnjače]]
** 2.2 Klasa: raznoliki Cys4 [[cinkov prst|cinkovi prsti]]
*** 2.2.1 Porodica: [[GATA-transkripcijski faktor|GATA-Faktori]]
** 2.3 Klasa: Cys2His2 domen [[cinkov prst|cinkovih prstiju]]
*** 2.3.1 Porodica: Sveprisutni faktori, uključuje [[TFIIIA]], [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]]
*** 2.3.2 Porodica: Regulatori razvojnog/ćelijskog ciklusa; uključuje [[Krüppel]]
*** 2.3.4 Porodica: Veliki faktori sa svojstvima vezivanja sličnim NF-6B
** 2.4 Klasa: Cys6 cistein-cinkov klaster
** 2.5 Klasa: Cinkovi prsti naizmjeničnog sastava
* 3 Natklasa: [[Heliks-okret-heliks]]
** 3.1 Klasa: [[Homeoboks|Homeo domen]]
*** 3.1.1 Porodica: Samo homeodomen; uključuje [[Ubx]]
*** 3.1.2 Porodica: [[POU-poroduca|POU domen]] faktori; uključuje [[Oktamer-transkripcijski faktor|Oct]]
*** 3.1.3 Porodica: Homeodomen sa LIM regijom
*** 3.1.4 Porodica: homeodomen plus motivi cinkovog prsta
** 3.2 Klasa: Sparena kutija
*** 3.2.1 Porodica: Sparena plus homeodomen
*** 3.2.2 Porodica: Samo spareni domen
** 3.3 Klasa: [[FOX-proteini|Fork.glava]] / [[Transkripcijski faktor krilate spirale|krilata spirala]]
*** 3.3.1 Porodica: Razvojni regulatori; uključuje [[replikacijska viljuška|viljušku]]
*** 3.3.2 Porodica: Regulatori specifični za [[tkivo]]
*** 3.3.3 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]]
*** 3.3.0 Porodica: Ostali regulatori
** 3.4 Klasa: [[Faktor toplotnog šoka|Faktori toplotnog šoka]]
*** 3.4.1 Porodica: HSF
** 3.5 Klasa: Klasteri [[triptofan]]a
*** 3.5.1 Porodica: Myb
*** 3.5.2 Porodica: Ets-tip
*** 3.5.3 Porodica: [[interferon-regulatorni faktor|Regulatorni faktori interferona]]
** 3.6 Klasa: TEA (faktor transkripcijskog pojačivača) domen
*** 3.6.1 Porodica: TEA ([[TEAD1]], [[TEAD2]], [[TEAD3]], [[TEAD4]])
* 4 Natklasa: beta-Scaffold faktori sa kontaktima u manjim žljebovima
** 4.1 Klasa: RHR ([[domen homologije Rel|homologija Rel regija]])
*** 4.1.1 Porodica: Rel/[[Ankirinski repetitiv|ankirin]]; [[NF-κB|NF-kappaB]]
*** 4.1.2 Porodica: samo ankirin
*** 4.1.3 Porodica: [[NFAT]] ('''N'''nuklearni '''F'''aktor '''A'''aktiviranih '''T'''-ćelija) ([[NFATC1]], [[NFATC2]], [[NFATC3]])
** 4.2 Klasa: STAT
*** 4.2.1 Porodica: [[STAT-protein|STAT]]
** 4.3 Klasa: p53
*** 4.3.1 Porodica: [[p53]]
** 4.4 Klasa: [[MADS-kutija]]
*** 4.4.1 Porodica: Regulatori diferencijacije; uključuje ([[Mef2]])
*** 4.4.2  Porodica: Responderi na vanjske signale, SRF ([[faktor serumskog odgovora]]) ({{gen|SRF}})
*** 4.4.3  Porodica: Metabolički regulatori (ARG80)
** 4.5 Klasa: transkripcijski faktori beta-Barel [[alfa-heliks]]a
** 4.6 Klasa: [[TATA-vezujući protein]]i
*** 4.6.1  Porodica: TBP
** 4.7 Klasa: [[HMG-kutija]]
*** 4.7.1  Porodica: [[SOX-geni]], [[SRY]]
*** 4.7.2  Porodica: TCF-1 ([[HNF1A|TCF1]])
*** 4.7.3 Porodica: Povezana sa HMG2, [[SSRP1]]
*** 4.7.4  Porodica: UBF
*** 4.7.5  Porodica: MATA
** 4.8 Klasa: Heteromerni CCAAT faktori
*** 4.8.1 Porodica: Heteromerni CCAAT faktori
** 4.9 Klasa: Zrnastoglavih
*** 4.9.1 Porodica: Zrnastoglavih
** 4.10 Klasa: Faktori [[Domen hladnog šoka]]
*** 4.10.1 Porodica: csd
** 4.11 Klasa: Runt
*** 4.11.1 Porodica: Runt
* 0 Natklasa: Ostali transkripcijski faktori
** 0.1 Klasa: Proteini bakarne šake
** 0.2 Klasa: HMGI(Y) ([[HMGA1]])
*** 0.2.1 Porodica: HMGI(Y)
** 0.3 Klasa: Džepni domen
** 0.4 Klasa: Faktori slični E1A
** 0.5 Klasa: Faktori povezani s AP2/EREBP
*** 0.5.1 Porodica: [[Apetala 2|AP2]]
*** 0.5.2 Porodica: EREBP
*** 0.5.3 Natporodica: [[B3 DNK-vezujući domen|AP2/B3]]
**** 0.5.3.1 Porodica: ARF
**** 0.5.3.2 Porodica: ABI
**** 0.5.3.3 Porodica: RAV
== Baze podataka transkripcijskih faktora ==
Postoje brojne baze podataka koje katalogiziraju informacije o transkripcijskim faktorima, ali njihov opseg i korisnost se dramatično razlikuju. Neke mogu sadržavati samo informacije o stvarnim proteinima, neke o njihovim mjestima vezivanja ili o njihovim ciljnim genima. Primjeri uključuju sljedeće:
* footprintDB - baza metapodataka više baza podataka, uključujući JASPAR i druge
* [[JASPAR]]: [[baza podataka]] mjesta vezivanja transkripcijskih faktora za eukariote
* CIS-BP: &quot;online biblioteka transkripcijskih faktora i njihovih motiva vezivanja za DNK&quot; koja obuhvata različite vrste (u nekoliko kraljevstava), porodice proteina, genomske testove i studije&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Weirauch MT, Yang A, Albu M, Cote AG, Montenegro-Montero A, Drewe P, Najafabadi HS, Lambert SA, Mann I, Cook K, Zheng H, Goity A, van Bakel H, Lozano JC, Galli M, Lewsey MG, Huang E, Mukherjee T, Chen X, Reece-Hoyes JS, Govindarajan S, Shaulsky G, Walhout AJ, Bouget FY, Ratsch G, Larrondo LF, Ecker JR, Hughes TR|date=September 2014|title= Determination and inference of eukaryotic transcription factor sequence specificity|journal=Cell|volume=158|issue=6|pages=1431–43|doi=10.1016/j.cell.2014.08.009|pmc=4163041|pmid=25215497}}&lt;/ref&gt;
* PlantTFD: Baza podataka biljnih transkripcijskih faktora &lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Jin J, Tian F, Yang DC, Meng YQ, Kong L, Luo J, Gao G |date=January 2017 |title=PlantTFDB 4.0: toward a central hub for transcription factors and regulatory interactions in plants |journal=Nucleic Acids Res |volume=45 |issue=D1 |pages=D1040–D1045 |doi=10.1093/nar/gkw982 |pmc=5210657 |pmid=27924042}}&lt;/ref&gt;
* YeTFaSCo: Kvasac ([[Saccharomyces_cerevisiae|''S. cerevisiae'']]) baza podataka motiva vezivanja transkripcijskog faktora (TF)&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=de Boer |first=Carl G |author2=Timothy R Hughes |date=November 2011 |title=YeTFaSCo: a database of evaluated yeast transcription factor sequence specificities |journal=Nucleic Acids Res|volume=40 |issue=Database issue |pages=D169–D179 |doi=10.1093/nar/gkr993 |pmc=3245003 |pmid=22102575}}&lt;/ref&gt;
* [[TcoF-DB]]: Baza podataka transkripcijskih kofaktora i interakcija transkripcijskih faktora&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Schmeier S, Alam T, Essack M, Bajic VB |date=January 2017 |title=TcoF-DB v2: update of the database of human and mouse transcription co-factors and transcription factor interactions |journal=Nucleic Acids Research |volume=45 |issue=D1 |pages=D145–D150 |doi=10.1093/nar/gkw1007 |pmc=5210517 |pmid=27789689}}&lt;/ref&gt;
* TFcheckpoint: baza podataka kandidata za transkripcijske faktore kod ljudi, miševa i pacova
* transcriptionfactor.org (sada komercijalan, prodaje reagense)
* MethMotif.org: Integrativna baza podataka specifična za ćelije, koja sadrži motive vezivanja transkripcijskih faktora povezane s profilima metilacije DNK.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Xuan Lin QX, Sian S, An O, Thieffry D, Jha S, Benoukraf T |date=January 2019 |title=MethMotif: an integrative cell specific database of transcription factor binding motifs coupled with DNA methylation profiles |journal=Nucleic Acids Research |volume=47 |issue=D1 |pages=D145–D154 |doi=10.1093/nar/gky1005 |pmc=6323897 |pmid=30380113}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[DNK-vezujući protein]]
* [[Inhibitor DNK-vezujućeg proteina]]
* [[Mapper(2)]]
* [[Jedarni receptor]], klasa transkripcijskih faktora aktiviranih ligandom
* [[Otvorena baza podataka regulatornih anotacija]]
* [[Filogenetički otisak]]
* [[TRANSFAC|TRANSFAC baza podataka]]
* [[YeTFaSCo]]

== Reference ==
{{Refspisak|33em}}

== Dodatni izvori ==
{{Refbegin}}
* Carretero-Paulet, Lorenzo;&amp;nbsp;Galstyan, Anahit;&amp;nbsp;Roig-Villanova, Irma;&amp;nbsp;Martínez-García, Jaime F.;&amp;nbsp;Bilbao-Castro, Jose R.&amp;nbsp;«Genome-Wide Classification and Evolutionary Analysis of the bHLH Family of Transcription Factors in Arabidopsis, Poplar, Rice, Moss, and Algae».&amp;nbsp;''Plant Physiology'',&amp;nbsp;153,&amp;nbsp;3,&amp;nbsp;2010-07,&amp;nbsp;pàg.&amp;nbsp;1398–1412. [[doi:10.1104/pp.110.153593]]. {{ISSN|0032-0889}}
* {{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |year=2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Transcription+Factors}}
* [https://transcriptionfactor.org/ Transcription factor database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081204232625/http://www.transcriptionfactor.org/ |date=4 December 2008 }}

{{Ćelijska signalizacija}}
{{Transkripcijski faktori}}
{{Genarch}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Ekspresija gena]]
[[Kategorija:Proteinske porodice]]
[[Kategorija:Transkripcijski faktori|*]]
[[Kategorija:DNK]]
[[Kategorija:Biofizika]]
[[Kategorija:Evolucijska razvojna biologija]]</text>
      <sha1>gbbtqe5odwih7inya10se2e4xjpfkjm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916664</id>
      <parentid>3916585</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:32:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Wikipedia:Igralište/Transkripcijski faktor]]&quot;: Ustrajno [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparenje]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3916585</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82366" sha1="gbbtqe5odwih7inya10se2e4xjpfkjm" xml:space="preserve">[[File:Transcription Factors.svg|thumb|upright=1.85| Ilustracija aktivatora]]
U [[molekularna biologija| molekularnoj biologiji]], '''transkripcijski faktor''' ('''TF''') (ili '''faktor vezivanja DNK specifičan za sekvencu''') [[protein]] je koji kontroliše brzinu [[transkripcija (genetika)|transkripcije]] [[genetika|genetičkih]] informacija iz [[DNK]] u [[informacijska RNK| informacijsku RNK]], vezivanjem za [[sekvenca DNK|sekvence DNK]].&lt;ref name=&quot;pmid9570129&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Latchman DS |date=December 1997 |title=Transcription factors: an overview |journal=The International Journal of Biochemistry &amp; Cell Biology |volume=29 |issue=12 |pages=1305–12 |doi=10.1016/S1357-2725(97)00085-X |pmc=2002184 |pmid=9570129}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid2128034&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Karin M |date=February 1990 |title=Too many transcription factors: positive and negative interactions |journal=The New Biologist |volume=2 |issue=2 |pages=126–31 |pmid=2128034}}&lt;/ref&gt; Specificity can be due to sequence motifs, or epigenetic modifications.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Isbel |first1=Luke |last2=Grand |first2=Ralph S. |last3=Schübeler |first3=Dirk |date=December 2022 |title=Generating specificity in genome regulation through transcription factor sensitivity to chromatin |url=https://www.nature.com/articles/s41576-022-00512-6 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=23 |issue=12 |pages=728–740 |doi=10.1038/s41576-022-00512-6 |pmid=35831531 |issn=1471-0064|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Funkcija transkripcijskih faktora (TF) je regulisanje – uključivanje i isključivanje – gena kako bi se osiguralo da su oni [[Ekspresija gena|eksprimirani]] u željenim [[Ćelija (biologija)|ćelijama]], u pravo vrijeme i u pravoj količini tokom života ćelije i organizma. Grupe TF funkcionišu na koordiniran način, kako bi usmjeravale [[ćelijska dioba|diobu ćelija]], [[ćelijski rast|rast]] i [[ćelijska smrt|smrt ćelija]] tokom života; [[ćelijska migracija|migraciju ćelija]] i organizaciju ([[tijelesni plan]]) tokom [[embiogeneza|embrionalnog razvoja]] i povremeno kao odgovor na signale izvan ćelije, kao što je [[hormon]]. U [[ljudski genom| ljudskom genomu]], postoji približno 1600 TF, gdje je polovina njih [[cinkov prst C2H2|C2H2-cinkovi prsti]].&lt;ref name=&quot;pmid15193307&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Babu MM, Luscombe NM, Aravind L, Gerstein M, Teichmann SA |date=June 2004 |title=Structure and evolution of transcriptional regulatory networks |url=http://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=14 |issue=3 |pages=283–91 |doi=10.1016/j.sbi.2004.05.004 |pmid=15193307 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190830175950/https://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |archive-date=30 August 2019 |access-date=25 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lyons&quot;&gt;{{YouTube |title= How Genes are Regulated: Transcription Factors |id=MkUgkDLp2iE|time=2m16s}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lambert S, Jolma A, Campitelli L, Pratyush Z, Das K, Yin Y, Albu M, Chen X, Taipae J, Hughes T, Weirauch M |year=2018 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |pmid=29425488 |quote=The final tally encompasses 1,639 known or likely human TFs. |doi-access=free |pmc=12908702 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Lambert |first1=Samuel A. |last2=Jolma |first2=Arttu |last3=Campitelli |first3=Laura F. |last4=Das |first4=Pratyush K. |last5=Yin |first5=Yimeng |last6=Albu |first6=Mihai |last7=Chen |first7=Xiaoting |last8=Taipale |first8=Jussi |last9=Hughes |first9=Timothy R. |last10=Weirauch |first10=Matthew T. |date=2018-02-08 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |language=English |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |issn=0092-8674 |pmid=29425488 |pmc=12908702 }}&lt;/ref&gt; Transkripcijski faktori članovi su [[proteom]]a, kao i [[regulom]]a.
TF-ovi djeluju sami ili s drugim [[protrinski kompleks|proteinima u kompleksu]], promovirajući (kao [[aktivator (genetika)|aktivatoru]]), ili blokirajući (kao [[represor]]) regrutaciju [[RNK-polimeraza]] (enzima koji vrše [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz [[DNK]] u [[RNK]]) na specifične gene.&lt;ref name=&quot;pmid8870495&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Roeder RG |date=September 1996 |title=The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=21 |issue=9 |pages=327–35 |doi=10.1016/S0968-0004(96)10050-5 |pmid=8870495}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8990153&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Nikolov DB, Burley SK |date=January 1997 |title=RNA polymerase II transcription initiation: a structural view |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=94 |issue=1 |pages=15–22 |bibcode=1997PNAS...94...15N |doi=10.1073/pnas.94.1.15 |pmc=33652 |pmid=8990153 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11092823&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lee TI, Young RA |year=2000 |title=Transcription of eukaryotic protein-coding genes |journal=Annual Review of Genetics |volume=34 |pages=77–137 |doi=10.1146/annurev.genet.34.1.77 |pmid=11092823}}&lt;/ref&gt;

Karakteristično obilježje transkripcijskih faktora (TF) jest da sadrže barem jedan [[DNK-vezujući domen]] (DBD), koji se veže za specifičnu sekvencu DNK pored gena koje regulišu.&lt;ref name=&quot;pmid2667136&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Mitchell PJ, Tjian R |date=July 1989 |title=Transcriptional regulation in mammalian cells by sequence-specific DNA binding proteins |journal=Science |volume=245 |issue=4916 |pages=371–8 |bibcode=1989Sci...245..371M |doi=10.1126/science.2667136 |pmid=2667136}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9121580&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ptashne M, Gann A |date=April 1997 |title=Transcriptional activation by recruitment |journal=Nature |volume=386 |issue=6625 |pages=569–77 |bibcode=1997Natur.386..569P |doi=10.1038/386569a0 |pmid=9121580 |s2cid=6203915}}&lt;/ref&gt;  TF-ovi su grupirani u klase na osnovu njihovih DBD-ova.&lt;ref name=&quot;Jin_2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jin J, Zhang H, Kong L, Gao G, Luo J |date=January 2014 |title=PlantTFDB 3.0: a portal for the functional and evolutionary study of plant transcription factors |journal=Nucleic Acids Research |volume=42 |issue=Database issue |pages=D1182-7 |doi=10.1093/nar/gkt1016 |pmc=3965000 |pmid=24174544}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Matys_2006&quot; /&gt; Drugi proteini kao što su [[koaktivator (genetika)|koaktivatori]], [[kompleks remodeliranja strukture hromatina (RSC)|remodeleri hromatina]], [[histon-acetiltransferaza| histon-acetiltransferaze]], [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]], [[kinaza|kinaze]] i [[metilaza| metilaze]] neophodni su također za regulaciju gena, ali nemaju domene za vezivanje DNK, te stoga nisu TF-ovi.&lt;ref name=&quot;pmid11823631&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brivanlou AH, Darnell JE |date=February 2002 |title=Signal transduction and the control of gene expression |journal=Science |volume=295 |issue=5556 |pages=813–8 |bibcode=2002Sci...295..813B |doi=10.1126/science.1066355 |pmid=11823631 |s2cid=14954195}}&lt;/ref&gt;
TF-ovi su zanimljivi u medicini jer [[mutacije]]  TF-ova mogu uzrokovati specifične bolesti, a lijekovi se potencijalno mogu ciljano djelovati na njih.

== Broj ==
{{glavni| Spisak ljudskih transkripcijskih faktora |more=no}}
Transkripcijski faktori neophodni su za regulaciju ekspresije gena i, kao posljedica toga, nalaze se u svim živim [[organizmi]]ma. Broj transkripcijskih faktora koji se nalaze u organizmu povećava se s veličinom [[genom]]a, a veći genomi obično imaju više transkripcijskih faktora po genu.&lt;ref name=&quot;pmid12957540&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=van Nimwegen E |date=September 2003 |title=Scaling laws in the functional content of genomes |journal=Trends in Genetics |volume=19 |issue=9 |pages=479–84 |arxiv=physics/0307001 |doi=10.1016/S0168-9525(03)00203-8 |pmid=12957540 |s2cid=15887416}}&lt;/ref&gt;
U [[ljudski genom|ljudskom genomu]] postoji približno 2.800 proteina koji sadrže domene za vezivanje DNK, a pretpostavlja se da 1.600 od njih funkcionira kao transkripcijski faktori,&lt;ref name=&quot;pmid15193307&quot;/&gt; gdje je polovina njih (~800) protein C2H2-cinkovih prstiju.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Stoga, približno 10% gena u genomu kodira transkripcijske faktore, što ovu porodicu čini najvećom pojedinačnom porodicom ljudskih proteina. Nadalje, geni su često okruženi s nekoliko [[mjesto veznja|mjesta vezivanja]] za različite transkripcijske faktore, a efikasna ekspresija svakog od ovih gena zahtijeva kooperativno djelovanje nekoliko različitih transkripcijskih faktora (vidi, na primjer, [[jedarni hepatocitni faktor | jedarni faktori hepatocita]]). Dakle, kombinatorna upotreba podskupa od približno 2.000 ljudskih transkripcijskih faktora lahko objašnjava jedinstvenu regulaciju svakog gena u ljudskom genomu tokom [[razvojna biologija|razvoja]].&lt;ref name=&quot;pmid11823631&quot;/&gt;

== Mehanizam ==
Transkripcijski faktori vežu se za [[pojačivač (genetika)|pojačivače]] ili [[promotor (genetika)|promotore]] regije DNK susjedne genima, koje regulišu na osnovu prepoznavanja specifičnih DNK motiva. U zavisnosti od transkripcijskog faktora, transkripcija susjednog gena je ili smanjena ili pojačana. Transkripcijski faktori koriste različite mehanizme za regulaciju [[ekspresija gena|ekspresije gena]].&lt;ref name=&quot;pmid11758455&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gill G |year=2001 |title=Regulation of the initiation of eukaryotic transcription |journal=Essays in Biochemistry |volume=37 |pages=33–43 |doi=10.1042/bse0370033 |pmid=11758455}}&lt;/ref&gt;  Ovi mehanizmi uključuju:
* stabilizaciju ili blokiranje vezivanja [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] ili drugih faktora za DNK&lt;ref name=&quot;pmid9570129&quot;/&gt;
* [[kataliza|katalizu]] [[acetilacija| acetilaciju]] ili deacetilaciju [[histon]]skih proteina. Transkripcijski faktor to može učiniti direktno ili regrutovati druge proteine ​​s ovom katalitičkom aktivnošću. Mnogi transkripcijski faktori koriste jedan ili drugi od dva suprotstavljena mehanizma za regulaciju transkripcije:&lt;ref name=&quot;pmid11909519&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Narlikar GJ, Fan HY, Kingston RE |date=February 2002 |title=Cooperation between complexes that regulate chromatin structure and transcription |journal=Cell |volume=108 |issue=4 |pages=475–87 |doi=10.1016/S0092-8674(02)00654-2 |pmid=11909519 |s2cid=14586791 |doi-access=free |bibcode=2002Cell..108..475N }}&lt;/ref&gt;
** aktivnost [[histon-acetiltransferaza|histon-acetiltransferaze]] (HAT) – acetilira [[histon]]ske proteine, što slabi povezanost DNK s [[histon]]ima, što čini DNK dostupnijom za transkripciju, čime se transkripcija pojačava.
**aktivnost [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]] (HDAC) – deacetilira [[histon]]ske proteine, što jača povezanost DNK s histonima, što čini DNK manje dostupnom za transkripciju, čime se transkripcija smanjuje.
* regrutiraju [[koaktivator (genetika)|koaktivatorske]] ili [[korepresor (genetika)|korepresorske]] proteine ​​u kompleks DNK transkripcijskog faktora. &lt;ref name=&quot;pmid10322133&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Xu L, Glass CK, Rosenfeld MG |date=April 1999 |title=Coactivator and corepressor complexes in nuclear receptor function |journal=Current Opinion in Genetics &amp; Development |volume=9 |issue=2 |pages=140–7 |doi=10.1016/S0959-437X(99)80021-5 |pmid=10322133}}&lt;/ref&gt;

== Funkcija ==
Transkripcijski faktori jedna su od grupa proteina koji čitaju i interpretiraju genetički &quot;nacrt&quot; u DNK. Oni se vežu za DNK i pomažu u pokretanju programa povećane ili smanjene transkripcije gena. Kao takvi, oni su vitalni za mnoge važne ćelijske procese. U nastavku su navedene neke od važnih funkcija i bioloških uloga u koje su uključeni transkripcijski faktori:

=== Osnovna transkripcijska regulacija ===
Kod [[eukariot]]a, važna klasa transkripcijskih faktora koji se nazivaju [[opći transkripcijski faktor]]i (GTF) neophodni su za odvijanje transkripcije.&lt;ref name=&quot;isbn1-86094-126-5&quot;&gt;{{Cite book | vauthors = Weinzierl RO |url=https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein |title=Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery |publisher=World Scientific Publishing Company |year=1999 |isbn=1-86094-126-5 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12672487&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Reese JC |date=April 2003 |title=Basal transcription factors |journal=Current Opinion in Genetics &amp; Development |volume=13 |issue=2 |pages=114–8 |doi=10.1016/S0959-437X(03)00013-3 |pmid=12672487}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12676794&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Shilatifard A, Conaway RC, Conaway JW |year=2003 |title=The RNA polymerase II elongation complex |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=72 |pages=693–715 |doi=10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 |pmid=12676794}}&lt;/ref&gt;  Mnogi od ovih GTF-ova zapravo ne vežu DNK, već su dio velikog [[transkripcijski preinicijacijski kompleks| transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa]] koji direktno interreaguje sa [[RNK-polimeraza| RNK-polimerazom]]. Najčešći GTF-ovi jesu [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]] (vidi također [[TATA-vezujući protein]]), [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]].&lt;ref name=&quot;pmid16858867&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Thomas MC, Chiang CM |year=2006 |title=The general transcription machinery and general cofactors |journal=Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology |volume=41 |issue=3 |pages=105–78 |doi=10.1080/10409230600648736 |pmid=16858867 |s2cid=13073440}}&lt;/ref&gt;  Preinicijacijski kompleks veže se za [[promotor (genetika)|promotorske]] regije DNK uzvodno od gena koji regulišu.

=== Diferencijalno pojačanje transkripcije ===
Drugi transkripcijski faktori diferencijalno regulišu ekspresiju različitih gena vezivanjem za [[pojačivač (genetika)|pojačivačke]] regije DNK uz regulisane gene. Ovi transkripcijski faktori ključni su za osiguravanje da se geni eksprimiraju u pravoj ćeliji u pravo vrijeme i u pravoj količini, ovisno o promjenjivim zahtjevima organizma.&lt;ref name=&quot;pmid9570129&quot;/&gt;

==== Razvoj ====
Mnogi transkripcijski faktori u [[višećelijski organizam| višećelijskim organizmima]] uključeni su u razvoj.&lt;ref name=&quot;pmid1424766&quot;&gt;{{Cite book |title=Transcription factors and mammalian development |vauthors=Lobe CG |year=1992 |isbn=978-0-12-153127-0 |series=Current Topics in Developmental Biology |volume=27 |pages=351–83 |doi=10.1016/S0070-2153(08)60539-6 |pmid=1424766}}&lt;/ref&gt;  Reagujući na stimuluse, ovi transkripcijski faktori uključuju/isključuju transkripciju odgovarajućih gena, što zauzvrat omogućava promjene u ćelijskoj [[morfologija |morfologiji]] ili aktivnostima potrebnim za [[određivanje sudbine ćelije]] i [[ćelijska diferencijacija| ćelijsku diferencijaciju]]. Porodica transkripcijskih faktora [[Hox (gen)|Hox]], naprimjer, važna je za pravilno [[Regionalna specifikacija|formiranje tjelesnog obrasca]] u organizmima raznolikim od voćnih mušica do ljudi.&lt;ref name=&quot;pmid17008523&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lemons D, McGinnis W |date=September 2006 |title=Genomic evolution of Hox gene clusters |journal=Science |volume=313 |issue=5795 |pages=1918–22 |bibcode=2006Sci...313.1918L |doi=10.1126/science.1132040 |pmid=17008523 |s2cid=35650754}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16515781&quot;&gt;{{Cite journal  |vauthors=Moens CB, Selleri L |date=March 2006 |title=Hox cofactors in vertebrate development |journal=Developmental Biology |volume=291 |issue=2 |pages=193–206 |doi=10.1016/j.ydbio.2005.10.032 |pmid=16515781 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;  Drugi primjer je transkripcijski faktor kodiran genom [[SRY| Y-regiona koji određuje spol]] (SRY), koji ima glavnu ulogu u određivanju [[spol]]a kod [[ljudi]].&lt;ref name=&quot;pmid17187356&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ottolenghi C, Uda M, Crisponi L, Omari S, Cao A, Forabosco A, Schlessinger D |date=January 2007 |title=Determination and stability of sex |journal=BioEssays |volume=29 |issue=1 |pages=15–25 |doi=10.1002/bies.20515 |pmid=17187356 |hdl=11380/611683 |s2cid=23824870|hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

==== Odgovor na međućelijske signale ====
Ćelije mogu [[međućelijska komunikacija|međusobno komunicirati,]] oslobađanjem molekula koje proizvode [[transdukcija signala|signalne kaskade]] unutar druge receptivne ćelije. Ako signal zahtijeva pojačanu ili smanjenu regulaciju gena u ćeliji primaocu, transkripcijski faktori će se često nalaziti nizvodno u signalnoj kaskadi.&lt;ref name=&quot;pmid8293575&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Pawson T |year=1993 |title=Signal transduction--a conserved pathway from the membrane to the nucleus |journal=Developmental Genetics |volume=14 |issue=5 |pages=333–8 |doi=10.1002/dvg.1020140502 |pmid=8293575}}&lt;/ref&gt; Signalizacija [[estrogen]]a  primjer je prilično kratke signalne kaskade koja uključuje transkripcijski faktor [[estrogenski receptor|estrogenskog receptora]]: estrogen sekretuju tkiva kao što su [[jajnici|jajnici]] i [[placenta]], prelazi [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] ćelije primatelja i veže se za estrogenski receptor u [[citoplazma|citoplazmi]] ćelije. Estrogenski receptor zatim odlazi u [[ćelijsko jedro|jedro]] ćelije i veže se za njegova [[mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]], mijenjajući transkripcijsku regulaciju povezanih gena.&lt;ref name=&quot;pmid11916222&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Osborne CK, Schiff R, Fuqua SA, Shou J |date=December 2001 |title=Estrogen receptor: current understanding of its activation and modulation |journal=Clinical Cancer Research |volume=7 |issue=12 Suppl |pages=4338s–4342s; discussion 4411s–4412s |pmid=11916222}}&lt;/ref&gt;

==== Odgovor na okolinu ====
Transkripcijski faktori ne djeluju samo nizvodno od signalnih kaskada povezanih s biološkim podražajima, već mogu biti i nizvodno od signalnih kaskada uključenih u podražaje iz okoline. Primjeri uključuju [[faktor toplotnog šoka]] (HSF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje na višim temperaturama,&lt;ref name=&quot;pmid18239856&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Shamovsky I, Nudler E |date=March 2008 |title=New insights into the mechanism of heat shock response activation |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=6 |pages=855–61 |doi=10.1007/s00018-008-7458-y |pmc=11131843 |pmid=18239856 |s2cid=9912334}}&lt;/ref&gt; [[hipoksija-inducibilni faktor]] (HIF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje ćelija u okruženjima sa niskim sadržajem kisika,&lt;ref name=&quot;pmid18202826&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Benizri E, Ginouvès A, Berra E |date=April 2008 |title=The magic of the hypoxia-signaling cascade |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=7–8 |pages=1133–49 |doi=10.1007/s00018-008-7472-0 |pmc=11131810 |pmid=18202826 |s2cid=44049779}}&lt;/ref&gt;i [[protein koji veže sterolni regulatorni element]] (SREBP), koji pomaže u održavanju pravilnog nivoa [[lipid]]a u ćeliji.&lt;ref name=&quot;pmid15457548&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Weber LW, Boll M, Stampfl A |date=November 2004 |title=Maintaining cholesterol homeostasis: sterol regulatory element-binding proteins |journal=World Journal of Gastroenterology |volume=10 |issue=21 |pages=3081–7 |doi=10.3748/wjg.v10.i21.3081 |pmc=4611246 |pmid=15457548 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==== Kontrola ćelijskog ciklusa ====
Mnogi transkripcijski faktori, posebno neki koji su [[proto-onkogen]]i ili [[ tumor supresorski gen|tumor-supresori]], pomažu u regulaciji [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i kao takvi određuju koliko će ćelija postati velika i kada se može podijeliti na dvije kćerinske ćelije.&lt;ref name=&quot;pmid8960358&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wheaton K, Atadja P, Riabowol K |year=1996 |title=Regulation of transcription factor activity during cellular aging |journal=Biochemistry and Cell Biology |volume=74 |issue=4 |pages=523–34 |doi=10.1139/o96-056 |pmid=8960358 |bibcode=1996BCB....74..523W }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8864058&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Meyyappan M, Atadja PW, Riabowol KT |year=1996 |title=Regulation of gene expression and transcription factor binding activity during cellular aging |journal=Biological Signals |volume=5 |issue=3 |pages=130–8 |doi=10.1159/000109183 |pmid=8864058}}&lt;/ref&gt;  Jedan primjer jest [[onkogen]] [[Myc]], koji ima važnu ulogu u [[ćelijski rast|rastu ćelija]] i [[apoptoza|apoptozi]].&lt;ref name=&quot;pmid7846125&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Evan G, Harrington E, Fanidi A, Land H, Amati B, Bennett M |date=August 1994 |title=Integrated control of cell proliferation and cell death by the c-myc oncogene |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |volume=345 |issue=1313 |pages=269–75 |bibcode=1994RSPTB.345..269E |doi=10.1098/rstb.1994.0105 |pmid=7846125}}&lt;/ref&gt;

==== Patogeneza ====
Transkripcijski faktori  također semogu koristiti za promjenu [[ekspresija gena|ekspresije gena]] u ćeliji domaćinu kako bi se potaknula [[patogeneza]]. Dobro proučen primjer ovoga su efektori slični transkripcijskim aktivatorima ([[TAL-efektor]]) koje luče bakterije [[rod (biologija)|roda]] [[Xanthomonas]]. Kada se ubrizgaju u biljke, ovi proteini mogu ući u jezgro biljne ćelije, vezati se za sekvence biljnog promotora i aktivirati transkripciju biljnih gena koji pomažu u bakterijskoj infekciji.&lt;ref name=&quot;Boch J, Bonas U. 2010&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Boch J, Bonas U |year=2010 |title=Xanthomonas AvrBs3 family-type III effectors: discovery and function |journal=Annual Review of Phytopathology |volume=48 |issue=1 |pages=419–36 |doi=10.1146/annurev-phyto-080508-081936 |pmid=19400638|bibcode=2010AnRvP..48..419B }}&lt;/ref&gt; TAL-efektori sadrže centralnu ponavljajuću regiju u kojoj postoji jednostavna veza između identiteta dva kritična ostatka u sekvencnim ponavljanjima i sekvencijalnih DNK baza u ciljnom mjestu TAL-efektora.&lt;ref name=&quot;Moscou2010&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Moscou MJ, Bogdanove AJ |date=December 2009 |title=A simple cipher governs DNA recognition by TAL effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |page=1501 |bibcode=2009Sci...326.1501M |doi=10.1126/science.1178817 |pmid=19933106 |s2cid=6648530}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Boch J, Scholze H, Schornack S, ''et al.'' 2010&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Boch J, Scholze H, Schornack S, Landgraf A, Hahn S, Kay S, Lahaye T, Nickstadt A, Bonas U |date=December 2009 |title=Breaking the code of DNA binding specificity of TAL-type III effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1509–12 |bibcode=2009Sci...326.1509B |doi=10.1126/science.1178811 |pmid=19933107 |s2cid=206522347}}&lt;/ref&gt; Ovo svojstvo vjerovatno olakšava evoluciju ovih proteina, kako bi se bolje takmičili s odbrambenim mehanizmima ćelije domaćina.&lt;ref name=&quot;Voytas DF, Joung JK. 2010.&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Voytas DF, Joung JK |date=December 2009 |title=Plant science. DNA binding made easy |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1491–2 |bibcode=2009Sci...326.1491V |doi=10.1126/science.1183604 |pmc=7814878 |pmid=20007890 |s2cid=33257689}}&lt;/ref&gt;

== Regulacija ==
Uobičajeno je u biologiji da važni procesi imaju više slojeva regulacije i kontrole. To važi i za transkripcijske faktore: transkripcijski faktori ne samo da kontroliraju brzinu transkripcije kako bi regulirali količine genskih produkata ([[RNK]] i [[protein]]a) dostupnih ćeliji, već su i sami transkripcijski faktori regulirani (često drugim transkripcijskim faktorima). U nastavku slijedi kratak pregled nekih načina na koje se aktivnost transkripcijskih faktora može regulirati.

=== Sinteza ===

Transkripcijski faktori (kao i svi proteini) transkribiraju se iz gena na [[hromosom]]u u RNK, a zatim se RNK prevodi u protein. Bilo koji od ovih koraka može se regulirati, kako bi se utjecalo na proizvodnju (a time i aktivnost) transkripcijskog faktora. Implikacija ovoga je da transkripcijski faktori mogu sami sebe regulirati. Naprimjer, u petlji [[povratna sprega|negativne povratne sprege]], transkripcijski faktor djeluje kao vlastiti represor: ako se protein transkripcijskog faktora veže za DNK vlastitog gena, on smanjuje proizvodnju više sebe. Ovo je jedan mehanizam za održavanje niskih nivoa transkripcijskog faktora u ćeliji.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Pan G, Li J, Zhou Y, Zheng H, Pei D |date=August 2006 |title=A negative feedback loop of transcription factors that controls stem cell pluripotency and self-renewal |journal=FASEB Journal |volume=20 |issue=10 |pages=1730–2 |doi=10.1096/fj.05-5543fje |pmid=16790525 |s2cid=44783683 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

===Jedarna lokalizacija ===
Kod [[eukariot]]a, transkripcijski faktori (kao i većina proteina) se transkribiraju u [[ćelijsko jedro|jedru]] , ali se zatim transliraju u citoplazmi ćelije. Mnogi proteini koji su aktivni u jedru sadrže signale jedarne lokalizacije koji ih usmjeravaju prema jedru. Ali, za mnoge transkripcijske faktore, ovo je ključna tačka u njihovoj regulaciji.&lt;ref name=&quot;pmid8314906&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Whiteside ST, Goodbourn S |date=April 1993 |title=Signal transduction and nuclear targeting: regulation of transcription factor activity by subcellular localisation |journal=Journal of Cell Science |volume=104 |issue=4 |pages=949–55 |doi=10.1242/jcs.104.4.949 |pmid=8314906}}&lt;/ref&gt;  Važne klase transkripcijskih faktora, kao što su neki [[jedarni receptor]]i, prvo se moraju vezati za [[ligand]] dok su u citoplazmi prije nego što se mogu premjestiti u jedro.&lt;ref name=&quot;pmid8314906&quot;/&gt;

=== Aktivacija ===
Transkripcijski faktori mogu se aktivirati ili deaktivirati putem svojih signalno-senzorskih ili efektorskih domena. Međutim, nemaju svi transkripcijski faktori efektorski domen; naprimjer, približno 400 transkripcijskih faktora sa [[cinkov prst|cinkovim prstima]] C2H2 sadrži samo domene za vezivanje DNK (DBD).&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Aktivacija ili represija transkripcijskih faktora može se dogoditi putem niza mehanizama, uključujući:
* [[ligand]] vezivanje – Ne samo da vezivanje liganda može uticati na to gdje se transkripcijski faktor nalazi unutar ćelije, već vezivanje liganda može uticati i na to je li transkripcijski faktor u aktivnom stanju i sposoban vezati [[DNK]] ili druge kofaktore (vidi, naprimjer, [[jedarni receptor]]i).
* [[fosforilacija]]&lt;ref name=&quot;pmid2149275&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bohmann D |date=November 1990 |title=Transcription factor phosphorylation: a link between signal transduction and the regulation of gene expression |journal=Cancer Cells |volume=2 |issue=11 |pages=337–44 |pmid=2149275}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17536004&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Weigel NL, Moore NL |date=October 2007 |title=Steroid receptor phosphorylation: a key modulator of multiple receptor functions |journal=Molecular Endocrinology |volume=21 |issue=10 |pages=2311–9 |doi=10.1210/me.2007-0101 |pmid=17536004 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; – Mnogi transkripcijski faktori poput [[STAT-protein]]a moraju biti [[fosforilacija|fosforilirani]] prije nego što se mogu vezati za DNK.
* interakcija s drugim transkripcijskim faktorima (npr. homo– ili hetero[[proteinski dimer |dimerizacija]])
* interakcija s  [[transkripcijski koregulator|koregulatornim]] proteinima, kao što su koaktivatori (npr. [[COP9 konstitutivna fotomorfogena homologna podjedinica 5|COPS5]], [[EP300]], [[BCL3]]); korepresori (npr. [[korepresor jedarnog receptora 1|NCOR1]], [[SIN3A]], [[TRIM24]]). Međutim, postoje [[transkripcijski koregulator|koregulatori transkripcije]] koji mogu djelovati i kao aktivatori i kao represori.

=== Pristupačnost mjesta vezivanja DNK ===
Kod eukariota, DNK je organizirana uz pomoć [[histon]]a u kompaktne čestice koje se nazivaju [[nukleosom]]i, gdje sekvence od oko 147 [[bazni par|baznih parova]] DNK prave ~1,65 okreta oko oktamera histonskih proteina. DNK unutar nukleosoma  nedostupna je  mnogim transkripcijskim faktorima. Neki transkripcijski faktori, takozvani [[pionirski faktor]]i, još uvijek su u stanju vezati svoja mjesta vezivanja DNK na nukleosomskoj DNK. Za većinu drugih transkripcijskih faktora, nukleosom bi trebao biti aktivno odmotan molekularnim motorima kao što su [[remodeliranje hromatina|remodeleri hromatina]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=September 2009 |title=Predicting nucleosome positions on the DNA: combining intrinsic sequence preferences and remodeler activities |journal=Nucleic Acids Research |volume=37 |issue=17 |pages=5641–55 |doi=10.1093/nar/gkp610 |pmc=2761276 |pmid=19625488}}&lt;/ref&gt; Alternativno, nukleosom može se djelomično odmotati termalnim fluktuacijama, omogućavajući privremeni pristup mjestu vezivanja transkripcijskog faktora. U mnogim slučajevima, transkripcijski faktor treba [[Kompetitivna inhibicija|takmičiti se za vezivanje]] za svoje mjesto vezivanja DNK s drugim transkripcijskim faktorima i histonima ili [[hromatin]]skim nehistonskim proteinima .&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=October 2010 |title=Statistical-mechanical lattice models for protein-DNA binding in chromatin |journal=Journal of Physics: Condensed Matter |volume=22 |issue=41 |arxiv=1004.5514 |bibcode=2010JPCM...22O4105T |doi=10.1088/0953-8984/22/41/414105 |pmid=21386588 |s2cid=103345}}&lt;/ref&gt;  

=== Dostupnost ostalih kofaktora/transkripcijskih faktora ===
Većina transkripcijskih faktora ne funkcioniše samostalno. Mnoge velike TF-porodice formiraju kompleksne homotipske ili heterotipske interakcije, putem dimerizacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Amoutzias GD, Robertson DL, Van de Peer Y, Oliver SG |date=May 2008 |title=Choose your partners: dimerization in eukaryotic transcription factors |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=33 |issue=5 |pages=220–9 |doi=10.1016/j.tibs.2008.02.002 |pmid=18406148}}&lt;/ref&gt; Da bi došlo do transkripcije gena, određeni broj transkripcijskih faktora mora se vezati za regulatorne sekvence DNK. Ova kolekcija transkripcijskih faktora, zauzvrat, regrutuje posredničke proteine ​​kao što su [[transkripcijski koregulator|kofaktori]] koji omogućavaju efikasno regrutovanje [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]] i [[RNK- polimeraza|RNK-polimeraze]]. Dakle, da bi jedan transkripcijski faktor pokrenuo transkripciju, svi ovi drugi proteini također moraju biti prisutni, a transkripcijski faktor mora biti u stanju u kojem se može vezati za njih ako je potrebno.

Kofaktori su proteini koji moduliraju efekte transkripcijskih faktora. Kofaktori  zamjenjivi su između specifičnih genskih promotora; [[proteinski kompleks]] koji zauzima promotorsku DNK i aminokiselinska sekvenca kofaktora određuju njegovu prostornu konformaciju. Naprimjer, određeni steroidni receptori mogu razmjenjivati ​​kofaktore sa [[NF-κB]], što je prekidač između upale i ćelijske diferencijacije; na taj način steroidi mogu uticati na upalni odgovor i funkciju određenih tkiva.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Copland JA, Sheffield-Moore M, Koldzic-Zivanovic N, Gentry S, Lamprou G, Tzortzatou-Stathopoulou F, Zoumpourlis V, Urban RJ, Vlahopoulos SA |date=June 2009 |title=Sex steroid receptors in skeletal differentiation and epithelial neoplasia: is tissue-specific intervention possible? |journal=BioEssays |volume=31 |issue=6 |pages=629–41 |doi=10.1002/bies.200800138 |pmid=19382224 |s2cid=205469320}}&lt;/ref&gt;

=== Interakcija s metiliranim citozinom ===
Transkripcijski faktori i metilirani [[citozin]]i u DNK imaju glavnu ulogu u regulaciji ekspresije gena. (Metilacija citozina u DNK se prvenstveno događa tamo gdje citozin prati gvanin u 5' do 3' DNK sekvenci, [[CpG-mjesto]].) [[Metilacija]] CpG-mjesta u promotorskoj regiji gena obično potiskuje transkripciju gena,&lt;ref name=&quot;pmid17334365&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Weber M, Hellmann I, Stadler MB, Ramos L, Pääbo S, Rebhan M, Schübeler D |date=April 2007 |title=Distribution, silencing potential and evolutionary impact of promoter DNA methylation in the human genome |journal=Nat. Genet. |volume=39 |issue=4 |pages=457–66 |doi=10.1038/ng1990 |pmid=17334365 |bibcode=2007NaGen..39..457W |s2cid=22446734}}&lt;/ref&gt; while methylation of CpGs in the body of a gene increases expression.&lt;ref name=&quot;pmid25263941&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Yang X, Han H, De Carvalho DD, Lay FD, Jones PA, Liang G |date=October 2014 |title=Gene body methylation can alter gene expression and is a therapeutic target in cancer |journal=Cancer Cell |volume=26 |issue=4 |pages=577–90 |doi=10.1016/j.ccr.2014.07.028 |pmc=4224113 |pmid=25263941}}&lt;/ref&gt;  [[TET- enzimi]] imaju centralnu ulogu u demetilaciji metiliranih citozina. Demetilacija CpG-ova u promotoru gena aktivnošću TET-enzima povećava transkripciju gena.&lt;ref name=&quot;pmid24108092&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Maeder ML, Angstman JF, Richardson ME, Linder SJ, Cascio VM, Tsai SQ, Ho QH, Sander JD, Reyon D, Bernstein BE, Costello JF, Wilkinson MF, Joung JK |date=December 2013 |title=Targeted DNA demethylation and activation of endogenous genes using programmable TALE-TET1 fusion proteins |journal=Nat. Biotechnol. |volume=31 |issue=12 |pages=1137–42 |doi=10.1038/nbt.2726 |pmc=3858462 |pmid=24108092}}&lt;/ref&gt;

Procijenjena su [[Mjesto vezivanja|mjesta vezivanja DNK]] 519 transkripcijskih faktora.&lt;ref name=&quot;pmid28473536&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Yin Y, Morgunova E, Jolma A, Kaasinen E, Sahu B, Khund-Sayeed S, Das PK, Kivioja T, Dave K, Zhong F, Nitta KR, Taipale M, Popov A, Ginno PA, Domcke S, Yan J, Schübeler D, Vinson C, Taipale J |date=May 2017 |title=Impact of cytosine methylation on DNA binding specificities of human transcription factors |journal=[[Science]] |volume=356 |issue=6337  |doi=10.1126/science.aaj2239 |pmc=8009048 |pmid=28473536 |bibcode=2017Sci...356j2239Y |s2cid=206653898}}&lt;/ref&gt;  Od njih, 169 transkripcijskih faktora (33%) nije imalo CpG dinukleotide na svojim mjestima vezivanja, a 33 transkripcijska faktora (6%) mogla su se vezati za motiv koji sadrži CpG, ali nisu pokazivala preferenciju za [[mjesto vezivanja]] ni sa metiliranim ni sa nemetiliranim CpG. Postoji 117 transkripcijskih faktora (23%) koji su bili inhibirani u vezivanju za svoju sekvencu vezivanja ako je sadržavala metilirano CpG-mjesto, 175 transkripcijskih faktora (34%) koji su imali pojačano vezivanje ako je njihova sekvenca vezivanja imala metilirano [[CpG-mjesto]], a 25 transkripcijskih faktora (5%) su bili ili inhibirani ili su imali pojačano vezivanje ovisno o tome gdje se u sekvenci vezivanja nalazio metilirani CpG.

TET-enzimi  ne vežu se specifično za metilcitozin, osim kada su regrutovani (vidi [[demetilacija DNK]]). Višestruki transkripcijski faktori važni u [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciji ćelija]]  i specifikaciji loze, uključujući [[Homeoboksni protein NANOG|NANOG]], [[SALL4]]A, [[WT1]], [[EBF1]], [[SPI1|PU.1]] i [[TCF3|E2A]], pokazali su da regrutuju TET-enzime na specifične genomske lokuse (prvenstveno pojačivače) kako bi djelovali na metilcitozin (mC) i pretvorili ga u hidroksimetilcitozin hmC (i u većini slučajeva ih označavali za naknadnu potpunu demetilaciju u citozin)).&lt;ref name=&quot;pmid30809228&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lio CJ, Rao A |year=2019 |title=TET Enzymes and 5hmC in Adaptive and Innate Immune Systems |journal=Front Immunol |volume=10 |doi=10.3389/fimmu.2019.00210 |pmc=6379312 |pmid=30809228 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;  Čini se da TET-posredovana konverzija mC u hmC remeti vezivanje proteina koji vežu 5mC, uključujući proteine ​​[[MECP2]] i MBD ([[metil-CpG-vezujući domen]]), olakšavajući remodeliranje [[nukleosom]]a i vezivanje transkripcijskih faktora, čime aktivira transkripciju tih gena. [[EGR1]]  važan je transkripcijski faktor u formiranju [[pamćenje|memorije]]. Ima esencijalnu ulogu u [[epigenetika|epigenetskom]] reprogramiranju [[mozak|moždanih]] [[neuron]]a . Transkripcijski faktor [[EGR1]] regrutuje protein [[Tet-metilcitozin dioksigenaze 1|TET1]] koji pokreće put [[demetilacija DNK]].&lt;ref&gt;Sun Z, Xu X, He J, Murray A, Sun MA, Wei X, Wang X, McCoig E, Xie E, Jiang X, Li L, Zhu J, Chen J, Morozov A, Pickrell AM, Theus MH, Xie H.  EGR1 recruits TET1 to shape the brain methylome during development and upon neuronal activity.  Nat Commun. 2019 Aug 29;10(1):3892. doi: 10.1038/s41467-019-11905-3.  PMID 31467272&lt;/ref&gt;  EGR1, zajedno sa TET1,  koristi seu programiranju distribucije mjesta metilacije na moždanoj DNK tokom razvoja mozga i u [[učenje|učenju]] (pogledajte [[Epigenetika u učenju i pamćenju]]).

== Struktura ==
[[Datoteka:Transcription factor schematic 2.png|thumb|upright=1.85|Shematski dijagram aminokiselinske sekvence (amino-terminal lijevo i karboksilni  desno) prototipskog transkripcijskog faktora koji sadrži (1) domen koji veže DNK (DBD), (2) domen za detekciju signala (SSD) i aktivacijski domen (AD). Redoslijed postavljanja i broj domena mogu se razlikovati kod različitih tipova transkripcijskih faktora. Osim toga, funkcije transaktivacije i detekcije signala često su sadržane unutar istog domena.]]
[[Slika:LacI Dimer Structure Annotated.png|thumb|upright=1.35|'''Primjer arhitekture domena: [[lac-represor|laktozni represor (LacI)]]'''. N-terminalni domen za vezivanje DNK (označen) [[lac-represor|''lac'' represora]] veže svoju ciljnu DNK sekvencu (zlato) u glavnom žlijebu koristeći motiv [[heliks-okret-heliks]]. Vezivanje efektorske molekule (zeleno)  odvija se u regulatornoj domeni (označeno). Ovo pokreće alosterini odgovor posredovan linker regionom (označen).]]

Transkripcijski faktori su modularne strukture i sadrže sljedeće [[proteinski domen|domene]]:&lt;ref name=&quot;pmid9570129&quot;/&gt;
* '''[[DNK-vezujući domen]]''' ('''DBD'''), koji se veže za specifične sekvence DNK ([[pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]. Neophodna komponenta za sve vektore. Koristi se za pokretanje transkripcije vektorskih transgenskih sekvenci [[promotor (genetika)|promotor]]) uz regulirane gene. DNK sekvence koje vežu transkripcijske faktore često se nazivaju '''[[element hormonskog odgovora|elementi odgovora]]'''. Ponekad, DBD-ovi mogu direktno regrutovati transkripcijske koregulatore&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bianchi |first1=Daniëlle |last2=Borza |first2=Razvan |last3=De Zan |first3=Erica |last4=Huelsz-Prince |first4=Guizela |last5=Gregoricchio |first5=Sebastian |last6=Dekker |first6=Marleen |last7=Fish |first7=Alex |last8=Mazouzi |first8=Abdelghani |last9=Kroese |first9=Lona J. |last10=Linder |first10=Simon |last11=Hernandez-Quiles |first11=Miguel |last12=Vermeulen |first12=Michiel |last13=Celie |first13=Patrick H. N. |last14=Krimpenfort |first14=Paul |last15=Song |first15=Ji-Ying |date=2025-07-03 |title=Zincore, an atypical coregulator, binds zinc finger transcription factors to control gene expression |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.adv2861 |journal=[[Science]] |language=en |volume=389 |issue=6755 |doi=10.1126/science.adv2861 |pmid=40608935 |bibcode=2025Sci...389v2861B |issn=0036-8075|url-access=subscription |hdl=2066/324015 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; without the need of an activation domain.
* '''[[Trans-aktivacijski domen|Aktivacijski domen]]''' ('''AD'''), koji sadrži mjesta vezivanja za druge proteine, ​​kao što su [[transkripcijski koregulator]]i. Ova mjesta vezivanja  često se nazivaju '''aktivacijskim funkcijama''' ('''AF'''), '''Transaktivacijskim domenom''' ('''TAD''') ili '''Trans-aktivacijskim domenom''' [[Trans-aktivacijski domen|TAD]], ne treba ga miješati sa topološki asocijativnim domenom ([[Topološki asocijativni domen|TAD]]).&lt;ref name=&quot;pmid12893880&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wärnmark A, Treuter E, Wright AP, Gustafsson JA |date=October 2003 |title=Activation functions 1 and 2 of nuclear receptors: molecular strategies for transcriptional activation |journal=Molecular Endocrinology |volume=17 |issue=10 |pages=1901–9 |doi=10.1210/me.2002-0384 |pmid=12893880 |s2cid=31314461 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Međutim, nemaju svi TF-ovi aktivacijsku domenu (npr. polovina njih (~800) su C2H2 proteini [[cinkov prst|cinkovih prstiju]])&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;
* Opcioni '''domen za detekciju signala''' ('''SSD''') (''npr.'', domen za vezivanje [[ligand]]a), koji osjeća vanjske signale i, kao odgovor, prenosi te signale ostatku transkripcijskog kompleksa, što rezultira pojačanom ili smanjenom regulacijom ekspresije gena. Također, DBD i domeni za detekciju signala mogu se nalaziti na odvojenim proteinima koji se udružuju unutar transkripcijskog kompleksa kako bi regulirali ekspresiju gena.

=== DNK-vezujći domen===
[[Datoteka:Transcription factors DNA binding sites.svg|thumb|right|DNK kontakti različitih tipova [[w:DNK-vezujući domen|DNK-vezujući domeni]] transkripcijskih faktora]]
{{Glavni|DNK-vezujći domen}}
Dio ([[proteinski domeni|domena]]) transkripcijskog faktora koji se veže za DNK naziva se njegov  za DNK-vezujući domen. U nastavku je djelomični popis nekih od glavnih porodica DNK-vezujućih domena /transkripcijskih faktora:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;width:300pt;&quot;| Porodica
! style=&quot;width:100pt;&quot;| [[InterPro]]
! style=&quot;width:100pt;&quot;| [[Pfam]]
! style=&quot;width:100pt;&quot;| [[Strukturna klasifikacija proteina|SCOP]]
|-
| [[Osnovni heliks-petlja-heliks]]&lt;ref name=&quot;pmid7553065&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Littlewood TD, Evan GI |year=1995 |title=Transcription factors 2: helix-loop-helix |journal=Protein Profile |volume=2 |issue=6 |pages=621–702 |pmid=7553065}}&lt;/ref&gt;
|{{InterPro|IPR001092}}
|{{Pfam|PF00010}}
|{{SCOP|47460}}
|-
| Osnovni [[leucinski zatvarač]] ([[bZIP-domen|bZIP]])&lt;ref name=&quot;pmid12192032&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Vinson C, Myakishev M, Acharya A, Mir AA, Moll JR, Bonovich M |date=September 2002 |title=Classification of human B-ZIP proteins based on dimerization properties |journal=Molecular and Cellular Biology |volume=22 |issue=18 |pages=6321–35 |doi=10.1128/MCB.22.18.6321-6335.2002 |pmc=135624 |pmid=12192032 |bibcode=2002MolCB..22.6321V }}&lt;/ref&gt;
|{{InterPro|IPR004827}}
|{{Pfam|PF00170}}
|{{SCOP|57959}}
|-
|[[C-terminal]]ni efektorski domen bipartitnih regulatora odgovora
|{{InterPro|IPR001789}}
|{{Pfam|PF00072}}
|{{SCOP|46894}}
|-
|AP2/ERF/GCC box
|{{InterPro|IPR001471}}
|{{Pfam|PF00847}}
|{{SCOP|54176}}
|-
|[[Heliks-okret-heliks]]&lt;ref name=&quot;pmid8831795&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wintjens R, Rooman M |date=September 1996 |title=Structural classification of HTH DNA-binding domains and protein-DNA interaction modes |journal=Journal of Molecular Biology |volume=262 |issue=2 |pages=294–313 |doi=10.1006/jmbi.1996.0514 |pmid=8831795}}&lt;/ref&gt;
|
|
|
|-
|Homeodomenski proteini, koji su kodirani [[homeoboks]]nim genima, su transkripcijski faktori. Homeodomenski proteini imaju ključnu ulogu u regulaciji [[razvojna biologija|razvojne biologije]].&lt;ref name=&quot;pmid7979246&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gehring WJ, Affolter M, Bürglin T |year=1994 |title=Homeodomain proteins |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=63 |issue=1 |pages=487–526 |doi=10.1146/annurev.bi.63.070194.002415 |pmid=7979246 |bibcode=1994ARBio..63..487G }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid 26464018&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bürglin TR, Affolter M |date=June 2016 |title=Homeodomain proteins: an update |journal=Chromosoma |volume=125 |issue=3 |pages=497–521 |doi=10.1007/s00412-015-0543-8 |pmc=4901127 |pmid=26464018}}&lt;/ref&gt;
|{{InterPro|IPR009057}}
|{{Pfam|PF00046}}
|{{SCOP|46689}}
|-
|[[CI-protein|lambda-represoroliki]]
|{{InterPro|IPR010982}}
|
|{{SCOP|47413}}
|-
|Srf-liki  ([[faktor serumskog odgovora]])
|{{InterPro|IPR002100}}
|{{Pfam|PF00319}}
|{{SCOP|55455}}
|-
|[[Pax-geni|Uparena kutija]]&lt;ref name=&quot;pmid9297966&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Dahl E, Koseki H, Balling R |date=September 1997 |title=Pax genes and organogenesis |journal=BioEssays |volume=19 |issue=9 |pages=755–65 |doi=10.1002/bies.950190905 |pmid=9297966 |s2cid=23755557}}&lt;/ref&gt;
|
|
|
|-
|[Krilati-heliks  transcripcijski faktori|Krilati heliks]]
|{{InterPro|IPR013196}}
|{{Pfam|PF08279}}
|{{SCOP|46785}}
|-
|[[Cinkov prst|Cinkovi prsti]]&lt;ref name=&quot;pmid11179890&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Laity JH, Lee BM, Wright PE |date=February 2001 |title=Zinc finger proteins: new insights into structural and functional diversity |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=11 |issue=1 |pages=39–46 |doi=10.1016/S0959-440X(00)00167-6 |pmid=11179890}}&lt;/ref&gt;
|
|
|
|-
|* Multi-domen Cys&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;His&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; cinkovih prstiju&lt;ref name=&quot;pmid10940247&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wolfe SA, Nekludova L, Pabo CO |year=2000 |title=DNA recognition by Cys2His2 zinc finger proteins |journal=Annual Review of Biophysics and Biomolecular Structure |volume=29 |pages=183–212 |doi=10.1146/annurev.biophys.29.1.183 |pmid=10940247}}&lt;/ref&gt;
|{{InterPro|IPR007087}}
|{{Pfam|PF00096}}
|{{SCOP|57667}}
|-
|* Zn&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/Cys&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;
|
|
|{{SCOP|57701}}
|-
|* Zn&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/Cys&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt; [[Cinkov prst]] [[jedarni receptor|jedarnog receptora]]
|{{InterPro|IPR001628}}
|{{Pfam|PF00105}}
|{{SCOP|57716}}
|}

=== Elementi odgovora ===
Sekvenca DNK za koju se transkripcijski faktor veže naziva se [[mjesto vezivanja transkripcijskog faktora]] ili [[element odgovora]].&lt;ref name=&quot;pmid15711128&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wang JC |date=March 2005 |title=Finding primary targets of transcriptional regulators |url=http://www.landesbioscience.com/journals/cc/abstract.php?id=1521 |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=3 |pages=356–8 |doi=10.4161/cc.4.3.1521 |pmid=15711128 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Transkripcijski faktori  međureaguju sa svojim mjestima vezivanja koristeći kombinaciju [[Kulonov zakon|elektrostatike]] (od kojih su [[vodikova veza|vodikove veze]] poseban slučaj) i [[Van der Waalsova sila|Van der Waalsove sile]]. Zbog prirode ovih hemijskih interakcija, većina transkripcijskih faktora veže DNK na način specifičan za sekvencu. Međutim, ne mogu sve [[Bazni par|baze]] u mjestu vezivanja transkripcijskog faktora zapravo interreagovati sa transkripcijskim faktorom. Osim toga, neke od ovih interakcija mogu biti slabije od drugih. Dakle, transkripcijski faktori ne vežu samo jednu sekvencu, već su sposobni da se vežu za podskup blisko povezanih sekvenci, svaka sa različitom jačinom interakcije.

Naprimjer, iako je [[konsenzusna sekvenca|konsenzusno mjesto vezivanja]] za [[TATA-vezujući protein]] (TBP) TATAAAA, transkripcijski faktor TBP također može vezati slične sekvence, kao što su TATATAT ili TATATAA.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Savinkova |first1=Ludmila |last2=Drachkova |first2=Irina |last3=Arshinova |first3=Tatyana |last4=Ponomarenko |first4=Petr |last5=Ponomarenko |first5=Mikhail |last6=Kolchanov |first6=Nikolay |date=2013-02-12 |title=An Experimental Verification of the Predicted Effects of Promoter TATA-Box Polymorphisms Associated with Human Diseases on Interactions between the TATA Boxes and TATA-Binding Protein |journal=PLOS ONE |language=en |volume=8 |issue=2 |doi=10.1371/journal.pone.0054626 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3570547 |pmid=23424617 |bibcode=2013PLoSO...854626S }}&lt;/ref

Budući da transkripcijski faktori mogu vezati skup srodnih sekvenci, a te sekvence su obično kratke, potencijalna mjesta vezivanja transkripcijskih faktora mogu se pojaviti slučajno ako je DNK sekvenca dovoljno duga. Međutim, malo je vjerovatno da će transkripcijski faktor vezati sve kompatibilne sekvence u [[ćelija (biologija)|ćelijskom]] [[genom]]u . Druga ograničenja, kao što je dostupnost DNK u ćeliji ili dostupnost [[kofaktor (biohemija)|kofaktora]], također mogu pomoći u diktiranju gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati. Dakle, s obzirom na genomsku sekvencu, još uvijek je teško predvidjeti gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati u živoj ćeliji.

Međutim, dodatna specifičnost prepoznavanja može se dobiti korištenjem više od jedne domene za vezivanje DNK (naprimjer, tandemski DBD-ovi u istom transkripcijskom faktoru ili dimerizacijom dva transkripcijska faktora) koji se vežu za dvije ili više susjednih sekvenci DNK.

== Klinički značaj ==
Transkripcijski faktori su od kliničkog značaja iz najmanje dva razloga: (1) [[mutacije]] mogu biti povezane sa specifičnim bolestima i (2) mogu biti mete lijekova.

=== Poremećaji ===
Zbog njihove važne uloge u razvoju, [[ćelijska signalizacija|međućelijskoj signalizaciji]] i [[ćelijski ciklus|ćelijskom ciklusu]], neke ljudske bolesti su povezane s [[mutacija]]ma transkripcijskih faktora.&lt;ref name=&quot;isbn0-19-511239-3&quot;&gt;{{Cite book | vauthors = Semenza GL  |url= https://archive.org/details/transcriptionfac00seme |title=Transcription factors and human disease |publisher=Oxford University Press |year=1999 |isbn=978-0-19-511239-9 |location=Oxford [Oxfordshire] |url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Mnogi transkripcijski faktori su ili [[tumor supresor]]i ili [[onkogen]]i, te su stoga mutacije ili njihova aberantna regulacija povezane s rakom. Poznato je da su tri grupe transkripcijskih faktora važne kod raka kod ljudi: (1) porodice [[NF-kappaB]] i [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]], (2) porodica [[STAT-protein|STAT]] i (3) [[receptor steroidnih hormona|steroidni receptori]].&lt;ref name=&quot;pmid16475943&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Libermann TA, Zerbini LF |date=February 2006 |title=Targeting transcription factors for cancer gene therapy |journal=Current Gene Therapy |volume=6 |issue=1 |pages=17–33 |doi=10.2174/156652306775515501 |pmid=16475943}}&lt;/ref&gt;
BU nastavku su navedeni neki od bolje proučenih primjera:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Stanje
! Opis
! [[genski lokus|Lokus]]
|-
| [[Rettov sindrom]]
| Mutacije u transkripcijskom faktoru [[MECP2]] povezane su s [[Rettov sindrom|Rettovim sindromom]], neurorazvojnim poremećajem.&lt;ref name=&quot;pmid16647848&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Moretti P, Zoghbi HY |date=June 2006 |title=MeCP2 dysfunction in Rett syndrome and related disorders |journal=Current Opinion in Genetics &amp; Development |volume=16 |issue=3 |pages=276–81 |doi=10.1016/j.gde.2006.04.009 |pmid=16647848}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17317146&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Chadwick LH, Wade PA |date=April 2007 |title=MeCP2 in Rett syndrome: transcriptional repressor or chromatin architectural protein? |url=https://zenodo.org/record/1258987 |url-status=live |journal=Current Opinion in Genetics &amp; Development |volume=17 |issue=2 |pages=121–5 |doi=10.1016/j.gde.2007.02.003 |pmid=17317146 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002233545/https://zenodo.org/record/1258987 |archive-date=Oct 2, 2023 |via=Zenodo}}&lt;/ref&gt;
| Xq28
|-
| [[Dijabetes]]
| Rijedak oblik dijabetesa koji se naziva [[MODY]] (Maturity-onset Diabetes of the young) može biti uzrokovan mutacijama u jedarnim faktorima hepatocita (HNF).&lt;ref name=&quot;pmid17923767&quot;&gt;{{Cite book |title=Distinct roles of HNF1beta, HNF1alpha, and HNF4alpha in regulating pancreas development, beta-cell function and growth |vauthors=Maestro MA, Cardalda C, Boj SF, Luco RF, Servitja JM, Ferrer J |publisher=Karger Medical and Scientific Publishers |year=2007 |isbn=978-3-8055-8385-5 |series=Endocrine Development |volume=12 |pages=33–45 |chapter=Distinct Roles of HNF1 Β, HNF1 α, and HNF4 α in Regulating Pancreas Development, Β -Cell Function and Growth |doi=10.1159/000109603 |pmid=17923767 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=AzvFFxY-3CMC&amp;pg=PA33}}&lt;/ref&gt; ili [[Pdx1|insulin-promotorskim faktorom-1]] (IPF1/Pdx1).&lt;ref name=&quot;pmid18360684&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Al-Quobaili F, Montenarh M |date=April 2008 |title=Pancreatic duodenal homeobox factor-1 and diabetes mellitus type 2 (review) |url=https://www.spandidos-publications.com/ijmm/article.jsp?article_id=ijmm_21_4_399 |url-status=live |journal=International Journal of Molecular Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=399–404 |doi=10.3892/ijmm.21.4.399 |pmid=18360684 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002232026/https://www.spandidos-publications.com/ijmm/21/4/399/abstract |archive-date=Oct 2, 2023 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
| Multiplo
|-
| [[govorna apraksija|Razvojna verbalna dispraksija]]
| [[Mutacije]] u transkripcijskom faktoru [[FOXP2]] povezane su s [[govorna apraksija|razvojnom verbalnom dispraksijom]], bolešću kod koje osobe nisu u stanju proizvesti fino koordinirane pokrete potrebne za [[govor]].&lt;ref name=&quot;pmid17330859&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lennon PA, Cooper ML, Peiffer DA, Gunderson KL, Patel A, Peters S, Cheung SW, Bacino CA |date=April 2007 |title=Deletion of 7q31.1 supports involvement of ''FOXP2'' in language impairment: clinical report and review |journal=American Journal of Medical Genetics. Part A |volume=143A |issue=8 |pages=791–8 |doi=10.1002/ajmg.a.31632 |pmid=17330859 |s2cid=22021740}}&lt;/ref&gt;
| 7q31
|-
| [[Autoimunska bolest|Autoimunske bolesti]]
| Mutacije u transkripcijskom faktoru [[FOXP3]] uzrokuju rijedak oblik [[autoimunska bolest|autoimunske bolesti]] koji se naziva [[IPEX (sindrom)|IPEX]]&lt;ref name=&quot;pmid18317533&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=van der Vliet HJ, Nieuwenhuis EE |year=2007 |title=IPEX as a result of mutations in FOXP3 |journal=Clinical &amp; Developmental Immunology |volume=2007 |pages=1–5 |doi=10.1155/2007/89017 |pmc=2248278 |pmid=18317533 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
| Xp11.23-q13.3
|-
| [[Li-Fraumenijev sindrom]]
| Uzrokovan mutacijama u tumor supresoru [[p53 (protein)|p53]].&lt;ref name=&quot;pmid15917654&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Iwakuma T, Lozano G, Flores ER |date=July 2005 |title=Li-Fraumeni syndrome: a p53 family affair |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=7 |pages=865–7 |doi=10.4161/cc.4.7.1800 |pmid=15917654 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
| 17p13.1
|-
| [[Rak dojke]]
| [[STAT-protein|STAT]] porodica je relevantna za [[rak dojke]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Clevenger CV |date=November 2004 |title=Roles and Regulation of Stat Family Transcription Factors in Human Breast Cancer |journal=American Journal of Pathology |type=Review |volume=165 |issue=5 |pages=1449–1460 |doi=10.1016/S0002-9440(10)63403-7 |pmc=1618660 |pmid=15509516 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
| Multiplo
|-
| Multipli [[kancer]]i
|Porodica [[HOX-gen|HOX]] uključena je u razvoj različitih vrsta raka.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Transcription factors as targets and markers in cancer&quot; Workshop 2007 |url=http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20120525104734/http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-date=25 May 2012 |access-date=14 December 2009}}&lt;/ref&gt;
| Multipli
|-
|[[Osteoartritis]]
|[[Mutacija]] ili smanjena aktivnost [[SOX9]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Govindaraj K, Hendriks J, Lidke DS, Karperien M, Post JN |date=January 2019 |title=Changes in Fluorescence Recovery After Photobleaching (FRAP) as an indicator of SOX9 transcription factor activity |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Regulatory Mechanisms |volume=1862 |issue=1 |pages=107–117 |doi=10.1016/j.bbagrm.2018.11.001 |pmid=30465885 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|
|}

=== Potencijalne mete lijekova ===
{{Glavni|Terapijska modulacija gena}}
Otprilike 10% trenutno propisivanih lijekova direktno cilja na klasu transkripcijskih faktora [[jedarni receptor]]i.&lt;ref name=&quot;pmid17139284&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Overington JP, Al-Lazikani B, Hopkins AL |date=December 2006 |title=How many drug targets are there? |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=5 |issue=12 |pages=993–6 |doi=10.1038/nrd2199 |pmid=17139284 |s2cid=11979420}}&lt;/ref&gt; Primjeri uključuju [[tamoksifen]] i [[bikalutamid]] za liječenje [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak prostate|prostate]], te različite vrste [[glukokortikoid|protivupalnih]] i [[anabolički steroid|anaboličkih]] [[steroid]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Gronemeyer H, Gustafsson JA, Laudet V |date=November 2004 |title=Principles for modulation of the nuclear receptor superfamily |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=3 |issue=11 |pages=950–64 |doi=10.1038/nrd1551 |pmid=15520817 |bibcode=2004NRvDD...3..950G |s2cid=205475111}}&lt;/ref&gt; Osim toga, transkripcijski faktori su često indirektno modulirani lijekovima putem [[signalna kaskada|signalnih kaskada]]. Moguće je direktno ciljati druge manje istražene transkripcijske faktore kao što je [[NF-κB]] lijekovima.&lt;ref name=&quot;pmid8049612&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bustin SA, McKay IA |date=June 1994 |title=Transcription factors: targets for new designer drugs |journal=British Journal of Biomedical Science |volume=51 |issue=2 |pages=147–57 |pmid=8049612}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid7549464&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Butt TR, Karathanasis SK |year=1995 |title=Transcription factors as drug targets: opportunities for therapeutic selectivity |journal=Gene Expression |volume=4 |issue=6 |pages=319–36 |pmc=6134363 |pmid=7549464}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9755455&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Papavassiliou AG |date=August 1998 |title=Transcription-factor-modulating agents: precision and selectivity in drug design |journal=Molecular Medicine Today |volume=4 |issue=8 |pages=358–66 |doi=10.1016/S1357-4310(98)01303-3 |pmid=9755455}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15790306&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ghosh D, Papavassiliou AG |year=2005 |title=Transcription factor therapeutics: long-shot or lodestone |journal=Current Medicinal Chemistry |volume=12 |issue=6 |pages=691–701 |doi=10.2174/0929867053202197 |pmid=15790306}}&lt;/ref&gt;Smatra se da je teže ciljati transkripcijske faktore izvan porodice jedarnih receptora terapijom [[mala molekula|malih molekula]] jer nije jasno da li su &quot;lijekoviti&quot;, ali je postignut napredak u vezi s Pax2&lt;ref name=&quot;pmid28094913&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Liao C, Ranghini E, Nikolovska-Coleska Z, Dressler G |year=2017 |title=Inhibition of Pax2 Transcription Activation with a Small Molecule that Targets the DNA Binding Domain |journal=ACS Chemical Biology |volume=12 |issue=3 |pages=724–734 |doi=10.1021/acschembio.6b00782 |pmc=5761330 |pmid=28094913}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid29685496&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Dressler GR |year=2018 |title=Are Pax proteins potential therapeutic targets in kidney disease and cancer? |journal=Kidney International |volume=94 |issue=2 |pages=259–267 |doi=10.1016/j.kint.2018.01.025 |pmc=6054895 |pmid=29685496}}&lt;/ref&gt; i [[notch signalni put|notch]] putem.&lt;ref name=&quot;pmid19907488&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Moellering RE, Cornejo M, Davis TN, Del Bianco C, Aster JC, Blacklow SC, Kung AL, Gilliland DG, Verdine GL, Bradner JE |date=November 2009 |title=Direct inhibition of the NOTCH transcription factor complex |journal=Nature |volume=462 |issue=7270 |pages=182–8 |bibcode=2009Natur.462..182M |doi=10.1038/nature08543 |pmc=2951323 |pmid=19907488}}&lt;/ref&gt;

== Uloga u evoluciji ==
{{Glavni|Evolucijska razvojna biologija}}

[[duplikacija (genetika)|Duplikacije gena]] odigrale su ključnu ulogu u [[evolucija|evoluciji]] vrsta. To se posebno odnosi na transkripcijske faktore. Nakon što se pojave kao duplikati, akumulirane mutacije koje kodiraju za jednu kopiju mogu se odvijati bez negativnog uticaja na regulaciju nizvodnih ciljeva. Međutim, promjene specifičnosti vezivanja DNK transkripcijskog faktora s jednom kopijom [[Leafy]], koji se javlja kod većine kopnenih biljaka, nedavno su razjašnjene. U tom smislu, transkripcijski faktor s jednom kopijom može proći kroz promjenu specifičnosti putem promiskuitetnog međuprodukta bez gubitka funkcije. Slični mehanizmi su predloženi u kontekstu svih alternativnih [[filogeneza|filogenetskih]] hipoteza i uloge transkripcijskih faktora u evoluciji svih [[vrsta]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |date=July 2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}}&lt;/ref&gt;

== Uloga u aktivnosti biokontrole ==
Transkripcijski faktori imaju ulogu u aktivnosti [[Otpornost (ekologija)|otpornosti]] koja je važna za uspješnu aktivnost [[biokontrola|biokontrole]] Otpornost na [[oksidativni stres]] i alkalni pH doprinijeli su transkripcijski faktori Yap1 i Rim101 ''[[Papiliotrema|Papiliotrema terrestris]]'' LS28 kao molekularni alati koji su otkrili razumijevanje genetičkih mehanizama koji leže u osnovi aktivnosti biokontrole, što podržava programe [[Upravljanje bolestima (poljoprivreda)|upravljanja bolestima]] zasnovane na biološkoj i integriranoj kontroli.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Castoria R, Miccoli C, Barone G, Palmieri D, De Curtis F, Lima G, Heitman J, Ianiri G |date=March 2021 |title=Molecular Tools for the Yeast Papiliotrema terrestris LS28 and Identification of Yap1 as a Transcription Factor Involved in Biocontrol Activity |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=87 |issue=7 |bibcode=2021ApEnM..87E2910C |doi=10.1128/AEM.02910-20 |pmc=8091616 |pmid=33452020 |veditors=Cann I }}&lt;/ref&gt;

== Analiza ==
Postoje različite tehnologije dostupne za analizu transkripcijskih faktora. Na [[genom]]skom nivou, obično se koriste DNK-[[sekvenciranje]] i istraživanje [[baza podataka]].&lt;ref name=&quot;pmid16845064&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Grau J, Ben-Gal I, Posch S, Grosse I |date=July 2006 |title=VOMBAT: prediction of transcription factor binding sites using variable order Bayesian trees |url=http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Web Server issue |pages=W529-33 |doi=10.1093/nar/gkl212 |pmc=1538886 |pmid=16845064 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930084306/http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |archive-date=30 September 2018 |access-date=10 January 2014}}&lt;/ref&gt; Proteinska verzija transkripcijskog faktora može se detektirati korištenjem specifičnih [[antitijela]]. [[Uzorak]]  detektira se [[Western blot]] analizom. Korištenjem elektroforetskog testa pomjeranja mobilnosti (EMSA),&lt;ref name=&quot;pmid:18591661&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Wenta N, Strauss H, Meyer S, Vinkemeier U |date=July 2008 |title=Tyrosine phosphorylation regulates the partitioning of STAT1 between different dimer conformations |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=105 |issue=27 |pages=9238–43 |bibcode=2008PNAS..105.9238W |doi=10.1073/pnas.0802130105 |pmc=2453697 |pmid=18591661 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; profil aktivacije transkripcijskih faktora može se detektovati. Multipleksni pristup za profiliranje aktivacije je TF čip sistem gdje se nekoliko različitih transkripcijskih faktora može detektovati paralelno.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Trauernicht |first1=Max |last2=Filipovska |first2=Teodora |last3=Rastogi |first3=Chaitanya |last4=Steensel |first4=Bas van |date=2024-12-18 |title=Optimized reporters for multiplexed detection of transcription factor activity |journal=Cell Systems |language=English |volume=15 |issue=12 |pages=1107–1122.e7 |doi=10.1016/j.cels.2024.11.003 |issn=2405-4712 |pmc=11667439 |pmid=39644900}}&lt;/ref&gt;
Najčešće korištena metoda za identifikaciju mjesta vezivanja transkripcijskih faktora je [[hromatinska imunoprecipitacija ]] (ChIP).&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Furey TS |date=December 2012 |title=ChIP-seq and beyond: new and improved methodologies to detect and characterize protein-DNA interactions |journal=Nature Reviews. Genetics |volume=13 |issue=12 |pages=840–52 |doi=10.1038/nrg3306 |pmc=3591838 |pmid=23090257}}&lt;/ref&gt; Ova tehnika  oslanja se na hemijsku fiksaciju hromatina pomoću [[formaldehid]]a, nakon čega slijedi koprecipitacija DNK i transkripcijskog faktora od interesa korištenjem [[antitijela]] koje specifično cilja taj protein. DNK sekvence  zatim se mogu identificirati [[mikročip]]om ili sekvenciranjem visokog protoka ([[ChIP-sekvenciranje|ChIP-seq]]) kako bi se odredila mjesta vezivanja transkripcijskih faktora. Ako nije dostupno antitijelo za protein od interesa, [[identifikacija DNK-adenin metiltransferaze|DamID]] može biti prikladna alternativa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Aughey GN, Southall TD |date=January 2016 |title=Dam it's good! DamID profiling of protein-DNA interactions |journal=Wiley Interdisciplinary Reviews: Developmental Biology |volume=5 |issue=1 |pages=25–37 |doi=10.1002/wdev.205 |pmc=4737221 |pmid=26383089}}&lt;/ref&gt;

== Klase ==
Kao što je detaljnije opisano u nastavku, transkripcijski faktori mogu se klasificirati prema 
*(1) mehanizmu djelovanja, 
*(2) regulatornoj funkciji ili 
*(3) homologiji sekvenci (a time i strukturnoj sličnosti) u njihovim domenima za vezivanje DNK. Također se klasificiraju prema 3D strukturi njihovog DBD-a i načinu na koji on kontaktira DNK.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wingender E, Schoeps T, Haubrock M, Dönitz J | title = TFClass: a classification of human transcription factors and their rodent orthologs | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = Database issue | pages = D97-102 | date = January 2015 | pmid = 25361979 | pmc = 4383905 | doi = 10.1093/nar/gku1064 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Blanc-Mathieu R, Dumas R, Turchi L, Lucas J, Parcy F | title = Plant-TFClass: a structural classification for plant transcription factors | journal = Trends in Plant Science | volume = 29 | issue = 1 | pages = 40–51 | date = January 2024 | pmid = 37482504 | doi = 10.1016/j.tplants.2023.06.023 | bibcode = 2024TPS....29...40B | url = https://hal.science/hal-04212079 }}&lt;/ref&gt;

=== Mehanistički ===
Postoje dvije mehanističke klase transkripcijskih faktora:
* [[Opći transkripcijski faktor]]i  uključeni su u formiranje [[Transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]]. Najčešći su skraćeno označeni kao [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]], [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]]. Oni su sveprisutni i interaguju sa regijom osnovnog promotora koja okružuje mjesto(a) početka transkripcije svih [[geni klase II|gena II klase]].&lt;ref name=&quot;pmidc&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Orphanides G, Lagrange T, Reinberg D |date=November 1996 |title=General transcription factors RNA polymerase II |journal=Genes and Development |volume=10 |number=21 |pages=2657–83 |doi=10.1101/gad.10.21.2657 |pmid=8946909 |doi-access=free}}&lt;renf&gt;
* '''Uzvodni transkripcijski faktori''' jesu proteini koji se vežu negdje uzvodno od mjesta inicijacije, kako bi stimulirali ili potisnuli transkripciju. Oni su otprilike sinonimi za '''specifični transkripcijski faktori''', jer se znatno razlikuju ovisno o tome koje su [[sekvenca prepoznavanja|sekvence prepoznavanja]] prisutne u blizini gena.&lt;ref name=&quot;boron125-126&quot;&gt;{{Cite book |title=Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approach |vauthors=Boron WF |publisher=Elsevier/Saunders |year=2003 |isbn=1-4160-2328-3 |pages=125–126}}&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot;
!colspan=4| Primjeri specifičnih transkripcijskih faktora
|-
! Faktor !! Strukturni tip !! [[Sekvenca prepoznavanja]] !! Vezuje se kao
|-
! [[Sp1 transkripcijski faktor|SP1]]
| [[Cinkov prst]] || [[pet primarnih krajeva|5']]-GGGCGG-[[tri primarna kraja|3']] || Monomer
|-
! [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]]
| [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-TGA(G/C)TCA-3' || Dimer
|-
! [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|C/EBP]]
| [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-ATTGCGCAAT-3' || Dimer
|-
! [[Faktor toplotnog šoka]]
| [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]]  || 5'-XGAAX-3' || Trimer
|-
! [[ATF/CREB]]
| [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]]  || 5'-TGACGTCA-3' || Dimer
|-
! [[Myc|c-Myc]]
| [[Osnovna heliks-petlja-heliks]]
| 5'-CACGTG-3' || Dimer
|-
! [[POU2F1|Oct-1]]
| [[Heliks-okret-heliks]] || 5'-ATGCAAAT-3' || Monomer
|-
! [[Jedarni faktor 1|NF-1]]
| Novi || 5'-TTGGCXXXXXXGCCAA-3' || Dimer
|-
|colspan=4| (G/C) = G ili C &lt;br /&gt; X = [[adenin|A]], [[timin|T]], [[guanin|G]] ili [[citozin|C]]
|}

=== Funkcionalne ===

Transkripcijski faktori su klasifikovani prema njihovoj regulatornoj funkciji:&lt;ref name=&quot;pmid11823631&quot; /&gt;
* I. '''Konstitutivni''' – prisutni u svim ćelijama u svakom trenutku, stalno aktivni, svi su [[Aktivator (genetika)|aktivatori]]. Vrlo vjerovatno imaju važnu olakšavajuću ulogu u transkripciji mnogih [[hromosom]]skih gena, moguće u genima koji se čine da su uvijek transkribovani (npr. strukturni proteini poput [[tubulin]]a i [[aktin]]a, i sveprisutni metabolički enzimi poput gliceraldehid-fosfat dehidrogenaze (GAPDH)). Npr.: [[opći transkripcijski faktor]]i, [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]], [[jedarni faktor 1|NF1]], [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|CCAAT]]
* II. '''Regulatorni (uslovno aktivni)''' – zahtijevaju aktivaciju.
** II.A '''Razvojni''' '''(specifični za tip ćelije)''' – počinju u oplođenom jajnoj ćeliji. Jednom eksprimirani, ne zahtijevaju dodatnu aktivaciju. Npr.:[[GATA-transkripcijski faktor|GATA]], [[HNF]], [[PIT-1]], [[MyoD]], [[Myf5]], [[Hox (gen)|Hox]], [[Transkripcijski faktori krilate spirale|krilata spirala]]
** II.B '''Zavisni od signala''' – mogu biti ili razvojno ograničeni u svojoj ekspresiji ili prisutni u većini ili svim ćelijama, ali svi su neaktivni (ili minimalno aktivni) sve dok ćelije koje sadrže takve proteine ​​ne budu izložene odgovarajućem intra- ili vanćelijskom signalu.
*** II.B.1 '''vanćelijski ligand ([[endokrini sistem|endokrini]] ili [[parakrina signalizacija|parakrini]])-zavisni''' – [[jedarni receptor]]i

*** II.B.2 '''Unutarćelijski [[ligand]] ([[autokrina signalizacija|autokrino]])-zavisni''' – aktiviraju ih male intracelularne molekule. Npr.: [[SREBP]], [[p53]], siročinski jedarni receptori.
*** II.B.3 '''Zavisni od interakcije receptora i liganda na površini ćelije''' – aktiviraju ih kaskade signalizacije drugog glasnika.
**** II.B.3.a Konstitutivni jedarni faktori aktivirani fosforilacijom serina – nalaze se unutar jedra. Enzimi za fosforilaciju serina mogu se aktivirati na dva glavna načina:
***** [[G-protein spregnuti receptor|G-protein  spregnuti receptori]] nakon vezivanja liganda povećavaju intracelularne nivoe [[Sistem sekundarnih glasnika|sekundarnih glasnika]] ([[cAMP]], [[Inozitol-trifosfat|IP&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], [[Diglicerid|DAG]], kalcij) koji, zauzvrat, aktiviraju proteinske enzime [[serin-treonin kinaze]] (kao što su [[Protein kinaza A|PKA]], [[Protein kinaza C|PKC]]).
***** [[Receptor tirozin kinaze]] nakon vezivanja liganda pokreću druge puteve koji konačno završavaju fosforilacijom serina obilnih rezidentnih nuklearnih transkripcijskih faktora.
***** Primjeri uključuju: [[CREB]], [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]], [[Mef2]]
**** II.B.3.b '''Latentni [[citoplazma]]tski faktori''' – nalaze se u citoplazmi kada su neaktivni. Strukturno i hemijski vrlo raznolika grupa, kao i njihovi putevi aktivacije. Npr.: [[STAT protein|STAT]], [[R-SMAD]], [[NF-κB]], [[Notch signalizacija|Notch]], [[Tubby-protein|TUBBY]], [[NFAT]]

=== Strukturni ===
Transkripcijski faktori se često klasifikuju na osnovu [[Homologija sekvenci|sličnosti sekvenci]] i stoga [[tercijarna struktura|ercijarne strukture]] njihovih domena koji vezuju DNK.&lt;ref name=&quot;pmid15706513&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Stegmaier P, Kel AE, Wingender E |year=2004 |title=Systematic DNA-binding domain classification of transcription factors |url=http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |journal=Genome Informatics. International Conference on Genome Informatics |volume=15 |issue=2 |pages=276–86 |pmid=15706513 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130619202726/http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |archive-date=19 June 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Matys_2006&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Matys V, Kel-Margoulis OV, Fricke E, Liebich I, Land S, Barre-Dirrie A, Reuter I, Chekmenev D, Krull M, Hornischer K, Voss N, Stegmaier P, Lewicki-Potapov B, Saxel H, Kel AE, Wingender E |date=January 2006 |title=TRANSFAC and its module TRANSCompel: transcriptional gene regulation in eukaryotes |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Database issue |pages=D108-10 |doi=10.1093/nar/gkj143 |pmc=1347505 |pmid=16381825}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=TRANSFAC database |url=https://www.gene-regulation.com/pub/databases/transfac/cl.html |access-date=5 August 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jin_2014&quot;/&gt; Sljedeća klasifikacija zasniva se na 3D strukturi njihovog [[DNK-vezujući domen|DBD]] i načinu na koji on kontaktira DNK. Prvobitno je razvijena za ljudski TF, a kasnije je proširena na [[glodar]]e &lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;, a također i na biljke.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
* 1. Natklasa: Osnovni domeni
** 1.1 Klasa: [[Leucinski zatvarač]] faktori ([[bZIP]])
*** 1.1.1 Porodica: [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]](-slične) komponente; uključuje ([[c-Fos]]/[[c-Jun]])
*** 1.1.2 Porodica: [[CREB]]
*** 1.1.3 Porodica: [[Ccaat-pojačivač-vezujuči proteini|C/EBP]]-slični faktori
*** 1.1.4 Porodica: bZIP / [[PAR (transkripcijski faktor)|PAR]]
*** 1.1.5 Porodica: Biljni faktori vezivanja G-kutije
*** 1.1.6 Porodica: Samo ZIP
** 1.2 Klasa: Heliks-petlja-heliks faktori ([[bHLH]])
*** 1.2.1 Porodica: Sveprisutni (klasa A) faktori
*** 1.2.2 Porodica: Miogeni transkripcijski faktori ([[MyoD]])
*** 1.2.3 Porodica: Achaete-Scute
*** 1.2.4 Porodica: Tal/Twist/Atonal/Hen
** 1.3 Klasa: Heliks-petlja-heliks / faktori leucinskog zatvarača ([[osnovni transkripcijski faktor leucinskog zatvarača tipa heliks-petlja-heliks|bHLH-ZIP]])
*** 1.3.1 Porodica: Sveprisutni bHLH-ZIP faktori; uključuje USF ([[USF1]], [[USF2]]); SREBP ([[SREBP]])
*** 1.3.2 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]]; uključuje [[Myc|c-Myc]]
** 1.4 Klasa: NF-1
*** 1.4.1 Porodica: NF-1 ([[NFIA|A]], [[NFIB (gen)|B]], [[NFIC (gen)|C]], [[NFIX|X]])
** 1.5 Klasa: RF-X
*** 1.5.1 Porodica: RF-X ([[RFX1|1]], [[RFX2|2]], [[RFX3|3]], [[RFX4|4]], [[RFX5|5]], [[RFXANK|ANK]])
** 1.6 Klasa: bHSH
* 2 Natklasa: Domeni za vezivanje DNK koje koordiniraju cink
** 2.1 Klasa: Cys4 [[cinkov prst]] tipa [[jedarni receptor]]
*** 2.1.1 Porodica: [[receptor steroidnih hormona|Receptori steroidnih hormona]]
*** 2.1.2 Porodica: Faktori slični [[receptor hormona štitnjače|receptoru hormona štitnjače]]
** 2.2 Klasa: raznoliki Cys4 [[cinkov prst|cinkovi prsti]]
*** 2.2.1 Porodica: [[GATA-transkripcijski faktor|GATA-Faktori]]
** 2.3 Klasa: Cys2His2 domen [[cinkov prst|cinkovih prstiju]]
*** 2.3.1 Porodica: Sveprisutni faktori, uključuje [[TFIIIA]], [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]]
*** 2.3.2 Porodica: Regulatori razvojnog/ćelijskog ciklusa; uključuje [[Krüppel]]
*** 2.3.4 Porodica: Veliki faktori sa svojstvima vezivanja sličnim NF-6B
** 2.4 Klasa: Cys6 cistein-cinkov klaster
** 2.5 Klasa: Cinkovi prsti naizmjeničnog sastava
* 3 Natklasa: [[Heliks-okret-heliks]]
** 3.1 Klasa: [[Homeoboks|Homeo domen]]
*** 3.1.1 Porodica: Samo homeodomen; uključuje [[Ubx]]
*** 3.1.2 Porodica: [[POU-poroduca|POU domen]] faktori; uključuje [[Oktamer-transkripcijski faktor|Oct]]
*** 3.1.3 Porodica: Homeodomen sa LIM regijom
*** 3.1.4 Porodica: homeodomen plus motivi cinkovog prsta
** 3.2 Klasa: Sparena kutija
*** 3.2.1 Porodica: Sparena plus homeodomen
*** 3.2.2 Porodica: Samo spareni domen
** 3.3 Klasa: [[FOX-proteini|Fork.glava]] / [[Transkripcijski faktor krilate spirale|krilata spirala]]
*** 3.3.1 Porodica: Razvojni regulatori; uključuje [[replikacijska viljuška|viljušku]]
*** 3.3.2 Porodica: Regulatori specifični za [[tkivo]]
*** 3.3.3 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]]
*** 3.3.0 Porodica: Ostali regulatori
** 3.4 Klasa: [[Faktor toplotnog šoka|Faktori toplotnog šoka]]
*** 3.4.1 Porodica: HSF
** 3.5 Klasa: Klasteri [[triptofan]]a
*** 3.5.1 Porodica: Myb
*** 3.5.2 Porodica: Ets-tip
*** 3.5.3 Porodica: [[interferon-regulatorni faktor|Regulatorni faktori interferona]]
** 3.6 Klasa: TEA (faktor transkripcijskog pojačivača) domen
*** 3.6.1 Porodica: TEA ([[TEAD1]], [[TEAD2]], [[TEAD3]], [[TEAD4]])
* 4 Natklasa: beta-Scaffold faktori sa kontaktima u manjim žljebovima
** 4.1 Klasa: RHR ([[domen homologije Rel|homologija Rel regija]])
*** 4.1.1 Porodica: Rel/[[Ankirinski repetitiv|ankirin]]; [[NF-κB|NF-kappaB]]
*** 4.1.2 Porodica: samo ankirin
*** 4.1.3 Porodica: [[NFAT]] ('''N'''nuklearni '''F'''aktor '''A'''aktiviranih '''T'''-ćelija) ([[NFATC1]], [[NFATC2]], [[NFATC3]])
** 4.2 Klasa: STAT
*** 4.2.1 Porodica: [[STAT-protein|STAT]]
** 4.3 Klasa: p53
*** 4.3.1 Porodica: [[p53]]
** 4.4 Klasa: [[MADS-kutija]]
*** 4.4.1 Porodica: Regulatori diferencijacije; uključuje ([[Mef2]])
*** 4.4.2  Porodica: Responderi na vanjske signale, SRF ([[faktor serumskog odgovora]]) ({{gen|SRF}})
*** 4.4.3  Porodica: Metabolički regulatori (ARG80)
** 4.5 Klasa: transkripcijski faktori beta-Barel [[alfa-heliks]]a
** 4.6 Klasa: [[TATA-vezujući protein]]i
*** 4.6.1  Porodica: TBP
** 4.7 Klasa: [[HMG-kutija]]
*** 4.7.1  Porodica: [[SOX-geni]], [[SRY]]
*** 4.7.2  Porodica: TCF-1 ([[HNF1A|TCF1]])
*** 4.7.3 Porodica: Povezana sa HMG2, [[SSRP1]]
*** 4.7.4  Porodica: UBF
*** 4.7.5  Porodica: MATA
** 4.8 Klasa: Heteromerni CCAAT faktori
*** 4.8.1 Porodica: Heteromerni CCAAT faktori
** 4.9 Klasa: Zrnastoglavih
*** 4.9.1 Porodica: Zrnastoglavih
** 4.10 Klasa: Faktori [[Domen hladnog šoka]]
*** 4.10.1 Porodica: csd
** 4.11 Klasa: Runt
*** 4.11.1 Porodica: Runt
* 0 Natklasa: Ostali transkripcijski faktori
** 0.1 Klasa: Proteini bakarne šake
** 0.2 Klasa: HMGI(Y) ([[HMGA1]])
*** 0.2.1 Porodica: HMGI(Y)
** 0.3 Klasa: Džepni domen
** 0.4 Klasa: Faktori slični E1A
** 0.5 Klasa: Faktori povezani s AP2/EREBP
*** 0.5.1 Porodica: [[Apetala 2|AP2]]
*** 0.5.2 Porodica: EREBP
*** 0.5.3 Natporodica: [[B3 DNK-vezujući domen|AP2/B3]]
**** 0.5.3.1 Porodica: ARF
**** 0.5.3.2 Porodica: ABI
**** 0.5.3.3 Porodica: RAV
== Baze podataka transkripcijskih faktora ==
Postoje brojne baze podataka koje katalogiziraju informacije o transkripcijskim faktorima, ali njihov opseg i korisnost se dramatično razlikuju. Neke mogu sadržavati samo informacije o stvarnim proteinima, neke o njihovim mjestima vezivanja ili o njihovim ciljnim genima. Primjeri uključuju sljedeće:
* footprintDB - baza metapodataka više baza podataka, uključujući JASPAR i druge
* [[JASPAR]]: [[baza podataka]] mjesta vezivanja transkripcijskih faktora za eukariote
* CIS-BP: &quot;online biblioteka transkripcijskih faktora i njihovih motiva vezivanja za DNK&quot; koja obuhvata različite vrste (u nekoliko kraljevstava), porodice proteina, genomske testove i studije&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Weirauch MT, Yang A, Albu M, Cote AG, Montenegro-Montero A, Drewe P, Najafabadi HS, Lambert SA, Mann I, Cook K, Zheng H, Goity A, van Bakel H, Lozano JC, Galli M, Lewsey MG, Huang E, Mukherjee T, Chen X, Reece-Hoyes JS, Govindarajan S, Shaulsky G, Walhout AJ, Bouget FY, Ratsch G, Larrondo LF, Ecker JR, Hughes TR|date=September 2014|title= Determination and inference of eukaryotic transcription factor sequence specificity|journal=Cell|volume=158|issue=6|pages=1431–43|doi=10.1016/j.cell.2014.08.009|pmc=4163041|pmid=25215497}}&lt;/ref&gt;
* PlantTFD: Baza podataka biljnih transkripcijskih faktora &lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Jin J, Tian F, Yang DC, Meng YQ, Kong L, Luo J, Gao G |date=January 2017 |title=PlantTFDB 4.0: toward a central hub for transcription factors and regulatory interactions in plants |journal=Nucleic Acids Res |volume=45 |issue=D1 |pages=D1040–D1045 |doi=10.1093/nar/gkw982 |pmc=5210657 |pmid=27924042}}&lt;/ref&gt;
* YeTFaSCo: Kvasac ([[Saccharomyces_cerevisiae|''S. cerevisiae'']]) baza podataka motiva vezivanja transkripcijskog faktora (TF)&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=de Boer |first=Carl G |author2=Timothy R Hughes |date=November 2011 |title=YeTFaSCo: a database of evaluated yeast transcription factor sequence specificities |journal=Nucleic Acids Res|volume=40 |issue=Database issue |pages=D169–D179 |doi=10.1093/nar/gkr993 |pmc=3245003 |pmid=22102575}}&lt;/ref&gt;
* [[TcoF-DB]]: Baza podataka transkripcijskih kofaktora i interakcija transkripcijskih faktora&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Schmeier S, Alam T, Essack M, Bajic VB |date=January 2017 |title=TcoF-DB v2: update of the database of human and mouse transcription co-factors and transcription factor interactions |journal=Nucleic Acids Research |volume=45 |issue=D1 |pages=D145–D150 |doi=10.1093/nar/gkw1007 |pmc=5210517 |pmid=27789689}}&lt;/ref&gt;
* TFcheckpoint: baza podataka kandidata za transkripcijske faktore kod ljudi, miševa i pacova
* transcriptionfactor.org (sada komercijalan, prodaje reagense)
* MethMotif.org: Integrativna baza podataka specifična za ćelije, koja sadrži motive vezivanja transkripcijskih faktora povezane s profilima metilacije DNK.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Xuan Lin QX, Sian S, An O, Thieffry D, Jha S, Benoukraf T |date=January 2019 |title=MethMotif: an integrative cell specific database of transcription factor binding motifs coupled with DNA methylation profiles |journal=Nucleic Acids Research |volume=47 |issue=D1 |pages=D145–D154 |doi=10.1093/nar/gky1005 |pmc=6323897 |pmid=30380113}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[DNK-vezujući protein]]
* [[Inhibitor DNK-vezujućeg proteina]]
* [[Mapper(2)]]
* [[Jedarni receptor]], klasa transkripcijskih faktora aktiviranih ligandom
* [[Otvorena baza podataka regulatornih anotacija]]
* [[Filogenetički otisak]]
* [[TRANSFAC|TRANSFAC baza podataka]]
* [[YeTFaSCo]]

== Reference ==
{{Refspisak|33em}}

== Dodatni izvori ==
{{Refbegin}}
* Carretero-Paulet, Lorenzo;&amp;nbsp;Galstyan, Anahit;&amp;nbsp;Roig-Villanova, Irma;&amp;nbsp;Martínez-García, Jaime F.;&amp;nbsp;Bilbao-Castro, Jose R.&amp;nbsp;«Genome-Wide Classification and Evolutionary Analysis of the bHLH Family of Transcription Factors in Arabidopsis, Poplar, Rice, Moss, and Algae».&amp;nbsp;''Plant Physiology'',&amp;nbsp;153,&amp;nbsp;3,&amp;nbsp;2010-07,&amp;nbsp;pàg.&amp;nbsp;1398–1412. [[doi:10.1104/pp.110.153593]]. {{ISSN|0032-0889}}
* {{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |year=2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Transcription+Factors}}
* [https://transcriptionfactor.org/ Transcription factor database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081204232625/http://www.transcriptionfactor.org/ |date=4 December 2008 }}

{{Ćelijska signalizacija}}
{{Transkripcijski faktori}}
{{Genarch}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Ekspresija gena]]
[[Kategorija:Proteinske porodice]]
[[Kategorija:Transkripcijski faktori|*]]
[[Kategorija:DNK]]
[[Kategorija:Biofizika]]
[[Kategorija:Evolucijska razvojna biologija]]</text>
      <sha1>gbbtqe5odwih7inya10se2e4xjpfkjm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Taukčići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403513</id>
    <revision>
      <id>3916675</id>
      <parentid>3862566</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T02:14:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6625" sha1="1l91f8823pfa4wxuyexgqy1vrro4g5u" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Taukčići
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.006
| dužina_stepeni               = 18.184
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 296
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 158151&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Taukčići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Taukčići''' su [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Visoko]]g, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;KlepoUNSA&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|last=Klepo|first=Ervin|website=[[Univerzitet u Sarajevu]] – Filozofski fakultet|access-date=17. 3. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429003049/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FZS2014&quot;&gt;{{cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/Sifarnik_op_nas_mj.pdf|title=Šifarnik općina/naseljenih mjesta Federacije Bosne i Hercegovine: stanje 31. decembar 2014. godine|website=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
U savremenim stručnim i muzejskim pregledima visočkog kraja Taukčići se navode među lokalitetima na kojima je sačuvana srednjovjekovna sepulkralna baština u vidu [[stećak]]a.&lt;ref name=&quot;KlepoUNSA&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ZMVStecci&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/procesom-popisivanja-stecaka-na-podrucju-opcine-visoko/|title=Procesom popisivanja stećaka na području općine Visoko|date=16. 4. 2018|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Za razdoblje nakon [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije i u vrijeme [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] / [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], Taukčići se spominju u sastavu lokalne upravne mreže visočkog sreza. U pregledu upravne organizacije navodi se da su Taukčići pripadali okviru seoske općine [[Arnautovići]], a kasnije se navode i u sastavu općine [[Gračanica (Visoko)|Gračanica]].&lt;ref name=&quot;OmerovicAcademia&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/126846561/Enes_S_Omerovi%C4%87_Visoko_u_KHS_Jugoslaviji|title=Visoko u KHS-Jugoslaviji|last=Omerović|first=Enes S.|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Kulturno naslijeđe ===
Zavičajni muzej Visoko u svojim aktivnostima na popisivanju [[stećak]]a na području visočke općine ubrojio je i nekropolu u Taukčićima.&lt;ref name=&quot;ZMVStecci&quot; /&gt;

U muzejskom katalogu posvećenom arhitekturi i urbanizmu visočke nahije kroz muzejsku fototeku navodi se i ''bosanska kuća pod šindrom'' u Taukčićima, kao primjer tradicionalne stambene arhitekture ovog prostora.&lt;ref name=&quot;ZMVArhitektura&quot;&gt;{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/wp-content/uploads/2020/03/katalog_arhitektura_tursko-doba.pdf|title=Arhitektura i urbanizam Visočke nahije kroz muzejsku fototeku|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Taukčići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 158151
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 296
| g2013_bosnjaci           = 289
| g2013_bosanci            = 3
| g2013_bosanciihercegovci = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 3
| g1991_ukupno             = 308
| g1991_muslimani          = 257
| g1991_srbi               = 50
| g1981_ukupno             = 250
| g1981_muslimani          = 203
| g1981_srbi               = 45
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 124
| g1971_muslimani          = 116
| g1971_srbi               = 7
| g1971_hrvati             = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>1l91f8823pfa4wxuyexgqy1vrro4g5u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Učeća organizacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>408722</id>
    <revision>
      <id>3916688</id>
      <parentid>3903225</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T06:06:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54589" sha1="6jkdwh1rurrcaujip9kms68kbtvqelp" xml:space="preserve">{{Orphan|date=februar 2017}}

'''Učeća organizacija''' ili '''organizacija koja uči''' je [[organizacija]] u kojoj se [[znanje]], iskustvo i vještine [[ljudi]] koji čine organizaciju neprestano razvijaju kroz procese [[Učenje|učenja]] i promjena i prenose na organizaciju koja se i sama u tom procesu mijenja i razvija. Koncept učeće organizacije je [[Proizvod (višeznačnica)|produkt]] [[rad]]a i [[Istraživanje|istraživanja]] [[Nauka|naučnika]] iz [[SAD]]-a po imenu [[Peter Senge]]&lt;ref&gt;&lt;!-- fusnota, izbrisati nakon pisanja članka  --&gt;Peter Michael Senge (1947), autor [[Knjiga|knjige]] &quot;The Fifth Discipline: The Art and Practice of the Learning Organization&quot;, naučnik iz [[SAD]]-a, predavač na MIT Sloan School of Management, osnivač Society for Organizational learning, više na [https://en.wikipedia.org/wiki/Peter_Senge]&lt;/ref&gt; i kolegâ ([[Mike Pedler]],&lt;ref&gt;&lt;!-- fusnota, izbrisati nakon pisanja članka  --&gt;Mike Pedler, profesor emeritus na Henley Business School, Univerzitet Reading (UK), autor, između ostalog, &quot;A guide to the learning organization&quot;.&lt;/ref&gt; [[Chris Argyris]]&lt;ref&gt;&lt;!-- fusnota, izbrisati nakon pisanja članka  --&gt;Chris Argyris, teoretičar sa Univerziteta Harward, autor, između ostalog, Education for Leading-Learning, Organizational Dynamics, te (koautor sa Donald A. Schön): Organizational Learning II, Addison-Wesley, 1996.&lt;/ref&gt; i dr.) Sâm Senge [[Definicija|definira]] učeće organizacije kao: &quot;...organizacije u kojima ljudi kontinuirano povećavaju svoje kapacitete u svrhu postizanja rezultata koje zaista žele ostvariti, u kojoj se gaje novi i sve širi obrasci [[Mišljenje|mišljenja]], gdje su kolektivne aspiracije oslobođene i gdje ljudi kontinuirano uče kako bi cjelinu mogli vidjeti zajedno.&quot;&lt;ref&gt;&lt;!-- fusnota, multiple cite book/author instead of cite web --&gt;&quot;…organizations where people continually expand their capacity to create the results they truly desire, where new and expansive patterns of thinking are nurtured, where collective aspiration is set free, and where people are continually learning to see the whole together.&quot;{{cite web| url = http://infed.org/mobi/peter-senge-and-the-learning-organization/| title = Peter Senge and the learning organization| last = Smith| first = Mark| date = | website = INFED| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = en| archive-date = 13. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210213110442/https://infed.org/peter-senge-and-the-learning-organization/| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Peter Senge.jpg|mini|desno|Peter Senge]]
== Koncept == 
Teorija i praksa organizacijskog razvoja ({{jez-en|organizational development}}) i [[Dinamika|dinamike]] [[sistem]]a bili su temelj za uspostavljanje koncepta učeće organizacije. Među prvima koji su proučavali dinamiku grupe i organizacijski razvoja bio je [[Kurt Zadek Lewin]] (1890–1947), [[Njemačka|njemačko]]-[[SAD|američki]] [[psihologija|psiholog]], &quot;otac socijalne psihologije&quot;. Zasluge za sintagmu &quot;organizacijski razvoj&quot; pripisuju se [[Douglas McGregor|Douglasu McGregoru]] i [[Richard Beckhard|Richardu Beckhardu]]. Posebno važan doprinos učenja organizacijskog razvoja je [[fokus]]iranje na [[Humanizam|humanistički]] aspekt u organizaciji. U krugovima koji se bave praksom organizacijskog razvoja učeće organizacije smatraju se dijelom organizacijskog razvoja. Također je zastupljeno i mišljenje da zapravo nema pravih učećih organizacija. S druge strane, najuspješnije organizacije su postigle svoj uspjeh zahvaljujući upravo tome što su usvojile koncept učeće organizacije i na taj način savladavaju probleme i izazove [[Globalizacija|globalne]] [[Ekonomija|ekonomije]]. Prepoznavanje i uvažavanje vrijednosti [[individua]] – ljudi, kao najvažnijeg [[Resurs (višeznačnica)|resursa]]/potencijala, dakle, humanistički aspekt, sve češće se primjenjuje u praksi i postaje osnova za uspjeh organizacija.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://studomat.ba/prelaz-sa-tradicionalne-organizacije-na-organizaciju-koja-uci/2805/| title = Prelaz sa tradicionalne na organizaciju koja uči| last = Kuka| first = Ermin| date = 7. 9. 2012| website = Studomat| publisher = | access-date = 6. 3. 2016| language = }}&lt;/ref&gt;

Razlika učećih organizacija u odnosu na obične se nalazi u njihovoj sposobnosti trajnog transfera individualnog [[Znanje|znanja]] na organizaciju (Senge i Pedler).

Ustanovljeno je da se geneza pojavnog oblika organizacije koji se naziva učeća organizacija dogodila zbog nekoliko faktora:&lt;ref&gt;{{cite book |last1= Pedler|first1= M.|last2= Burgoyne|first2= J.|last3= Boydell|first3= T.|date= 1991|title= &quot;The Learning Company&quot;|trans-title= Učeća kompanija|url=https://archive.org/details/learningcompanys0000pedl_g2m2|language= |location= London|publisher= McGraw-Hill|isbn= |access-date= }}&lt;/ref&gt;

# u [[Teorija|teoriji]] i praksi organizacijskog razvoja sproveo se dovoljan [[broj]] [[Istraživanje|istraživanja]] sa empirijskim rezultatima i proizilazećim kvalitetom i kvantitetom znanja,
# prema birokraciji i institucijama koje ne vode računa o dobrostanju svojih pripadnika stvaraju se reakcije i razvija se otpor,
# rađanje težnje k izvrsnosti – koncept koji se odnosi na neophodno uvođenje korjenitih promjena u organizaciji, prema [[Tom Peters|Petersu]] i [[Robert Waterman|Watermanu]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1= Peters|first1= Tom|last2= Waterman|first2= Robert H. (1982, 2004)|title= &quot;In Search of Excellence&quot;|year= 1982|trans-title= U potrazi za izvrsnošću|url=https://archive.org/details/insearchofexcell00thom|url-access= registration|language= en|location= |publisher= |isbn= |access-date= }}&lt;/ref&gt;

=== Uvjeti za nastanak koncepta učeća organizacija ===
==== Promjene ====
[[Društvo|Društva]] i [[Poslovanje|poslovna]] okruženja u XXI [[Stoljeće|stoljeću]] prolaze kroz neprestane promjene u kojima organizacije traže način da stvore i održe konkurentsku prednost. Na prelazu iz [[Industrija|industrijskog]] u &quot;društvo znanja&quot;, znanje koje organizacija posjeduje jedan je od odlučujućih faktora u borbi za opstanak i ostvarivanje povoljnijeg položaja i naročito, prevlasti na [[Tržište|tržištu]]. Ovo sve više dobija na značaju shvati li se da [[ekonomija]] sve više gubi svoj osnovni smisao iz njene [[Definicija|definicije]], po kojem je riječ o vještini upravljanja i korištenja ograničenih resursa radi proizvodnje [[Roba|dobara]] i [[usluga]] u svrhu zadovoljenja čovjekovih potreba, a poprima novi smisao po kojem se ekonomija sve više iskorištava (zloupotrebljava) kao način za (prekomjerno) bogaćenje.&lt;ref&gt;[[Karl Marx]]: &quot;The Concentration and Centralisation of Capital&quot;, &quot;Law of Increasing Poverty&quot;,&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last= Picketty|first= Thomas|date= 2014|title= Capital in the Twenty-First Century|trans-title= Kapital u XXI stoljeću|url=https://archive.org/details/snj.capitalintwentyf0000pike_o7x0|language= en|location= |publisher= Harward University press |isbn= |access-date= }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.pekintimes.com/article/20151216/news/151219496| title = Knight: The rich get richer, the rest get by| last = Knight| first = Bill| date = 16. 12. 2015| website = Pekin Daily Times| publisher = | access-date = 6. 3. 2016| language = en}}&lt;/ref&gt;

==== Promjena u funkciji organizacijskog razvoja ====
&lt;!-- problem! [[Datoteka:Kurt_Lewin_Photo.jpg|mini|desno|Na fotografiji je Kurt Zadek Lewin (1890-1947), njemačko-američki psiholog, &quot;otac socijalne psihologije&quot;.]]--&gt;
Postizanje uspješnosti je prolazak ili put kroz određene faze do promjene. [[Kurt Lewin|Kurt Z. Lewin]] je utvrdio put od tri koraka koji se primjenjuje za postizanje promjene u planiranom smjeru, dostizanje planiranog cilja, odnosno, postizanje uspješnosti u radu tima. Prvi korak u promjeni ponašanje je &quot;odmrzavanje&quot; trenutne situacije (stanja [[Ravnoteža|ekvilibrijuma]], ''[[Status quo|statusa quo]]''). U ovom koraku prevazilaze se individualni otpori i [[konformizam]] grupe. Drugi korak je kretanje; potrebno je [[sistem]] koji se mijenja pokrenuti i usmjeriti ka zadatom cilju. Način na koji se to postiže je ubjeđivanje članova tima da nemaju koristi od ''statusa quo'', da sagledaju problem iz nove [[Perspektiva|perspektive]], potraže nove, relevantne [[Informacija|informacije]] i povežu se sa onim u ljudima [[Hijerarhija|hijerarhiji]] organizacije koji će podržati promjenu. Treći korak je ponovno &quot;zamrzavanje&quot; – nakon što je promjena implementirana nju treba učiniti održivom i zadržati je kako bi se spriječio povratak na staro. Svrha ponovnog zamrzavanja je integracija i stabilizacija novih vrijednosti u timu.

Lewinova teorija o tri koraka na putu ka promjeni proširena je na [[Teorija|teoriju]] koja se više fokusira na ulogu i odgovornosti agenta promjene nego na [[Evolucija|evoluciju]] same promjene. Sedam je koraka na putu do promjene (postizanja uspješnosti:&lt;ref&gt;{{cite book |last1= Lipitt|first1= Ronald|last2= Watson|first2= Jeanne|last3= Westley|first3= Bruce|date= 1958|title= &quot;Dynamics of planned change&quot;|trans-title= Dinamika planirane promjene|url=https://archive.org/details/bwb_Y0-ABH-239_s9h9|language= en|location= |publisher= |isbn= |access-date= }}&lt;/ref&gt; 
 
# [[Dijagnoza]] problema.
# Procjena motivacije i [[Kapacitet (višeznačnica)|kapaciteta]] za promjenu.
# Procjena resursa i motivacije agenta promjene. To uključuje posvećenost agenta prema promjeni, njegovu snagu i izdržljivost.
# Odabir predmeta progresivne promjene. U ovom koraku razvijaju se akcioni planovi i uspostavljaju strategije.
# Određivanje uloge agenta: učiniti je jasnom svima tako da se zna šta se može očekivati. Primjeri uloga su: motivator, facilitator i ekspert. 
# Održavanje promjene. [[Komunikacija]], povratne informacije i koordinacija grupe su esencijalni elementi u ovom koraku procesa promjene.
# Postepeno ukidanje odnosa u kome agent asistira. Agent promjene će se s vremenom povlačiti iz svoje uloge, a povlačenje završava onda kada promjena postane dio organizacije.

Ovdje je bitno naglasiti da se informacije kontinuirano razmjenjuju tokom procesa promjene.
Lippitt smatra da grupe/timovi djeluju na četiri nivoa: očekivanje organizacije, grupni zadaci, grupna podrška i individualne potrebe.&lt;ref&gt;{{cite book |last1= Lippitt |first1= R.|last2= Watson|first2= J. |last3= Westley|first3= B.|title= The Dynamicsof Planned Change |year= 1958 |trans-title= |url=https://archive.org/details/dynamicsofplanne6374lipp|language= |location= New York |publisher= Harcourt, Brace &amp; World, Inc.|isbn= |access-date= }}&lt;/ref&gt; Podrška uključuje ohrabrivanje pokazivanjem poštovanja prema ostalima, iskazivanjem i istraživanjem osjećaja u grupi, priznavajući greške i ispravljajući ih, učestvovanje svakog člana i utvrđivanje standarda za evaluaciju grupnog funkcioniranja i [[Proizvodnja|proizvodnje]].

==== Ljudski potencijali ====
Kadrovi tj. ljudski potencijali ili resursi su najvažniji resurs svake organizacije. Istraživanja su pokazala da je ulaganje u ljudske potencijale efektivnije od ulaganja u nekretnine, [[Mašina|mašine]] i opremu.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.oecd.org/site/progresskorea/44109779.pdf| title = Human Capital and its Measurement| last = Kwon| first = Dae-Bong| date = 27. 10. 2009| website = OECD.org| publisher = OECD| access-date = 6. 3. 2016| language = en }}&lt;/ref&gt; Globalna ekonomska kriza na kraju prve [[Decenija|deceniji]] XXI stoljeća &quot;zaobišla&quot; je one zemlje koje su više ulagale u [[obrazovanje]], npr. [[Finska|Finsku]].&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.educationincrisis.net/blog/item/818-education-reform-in-times-of-crisis-emulating-finland| title = Education reform in times of crisis: Emulating Finland?| last = Verger| first = Antoni| date = 7. 12. 2012| website = Education in Crisis| publisher = | access-date = 6. 3. 2016| language = en| archive-url = https://web.archive.org/web/20130304031146/http://www.educationincrisis.net/blog/item/818-education-reform-in-times-of-crisis-emulating-finland| archive-date=4. 3. 2013| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

Naročito je obrazovanje u [[Tehnika|tehničkim]] oblastima i primjena tog znanja bitna za opći razvitak i prosperitet [[Društvo|društva]].&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.herdata.org/public/BABOS-Information-about-the-state-of-science-in-the-Federation-BiH.pdf| title = Informacija o stanju nauke u FBiH| last = Ministarstvo obrazovanja i nauke| first =  FBiH| date = | website = HER Data| publisher = | access-date = 6. 3. 2016| language = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://books.google.ba/books?id=Tu05tylH0esC&amp;printsec=frontcover#v=onepage&amp;q&amp;f=false| title = XI međunarodni simpozij - &quot;Evropski put BiH u funkciji razvoja&quot;| last = Dmitrović| first = Milan, urednik| date = 2010| website = | publisher = Revicon| access-date = 6. 3. 2016| language = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/default.aspx?id=1251&amp;langTag=bs-BA| title = Strategija razvoja nauke u BiH 2010-2015| last = Vijeće Ministara| first = BiH| date = 20. 11. 2009| website = | publisher = | access-date = 6. 3. 2016| language = }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==== Društvo, čovjek i znanje ====
[[Društvo]] u kojem [[čovjek]] živi i čiji je dio, u neprestanom je kretanju&lt;ref&gt;&lt;!-- fusnota --&gt;isp. [[Heraklit]] (Panta Rhei)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;!-- fusnota --&gt;isp. {{cite book |last1= Haferkamp|first1= Hans|last2= Smelser|first2= Neil J. (1991/1992)|date= |title= &quot;Social Change and Modernity.&quot;|trans-title= Socijalna promjena i modernizam|url= |language= en|location= Berkeley|publisher= University of California Press|isbn= |access-date= }}&lt;/ref&gt; i podvrgnuto promjenama. Uporedo sa tim promjenama mijenjaju se i čovjekove potrebe i sâm čovjek. Razvitak [[Nauka|nauke]], uvođenje novih [[tehnologija]], naročito [[Informaciona tehnologija|informacionih]], i njihova primjena u čovjekovom okruženju uslovljavaju potrebu za stalnim usavršavanjem i usvajanjem novih [[Znanje|znanja]].

Nova znanja donose i nove promjene. Čovjek, svjestan stalnih promjena i novih potreba, naročito novih okolnosti koje zahtijevaju nova znanja, shvata da mora usvajati nova znanja da bi da mogao opstati u novim uslovima koje nameću, između ostalog, globalni ekonomski odnosi. Ipak, sve je češći  slučaj među pripadnicima generacije rođene na prelazu između XX i XXI stoljeća da su u smislu posjedovanja praktičnih vještina vjerovatno najmanje sposobni.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.educationincrisis.net/blog/item/818-education-reform-in-times-of-crisis-emulating-finland| title = Education reform in times of crisis: Emulating Finland?| last = Verger| first = Antoni| date = 7. 12. 2012| website = | publisher = | access-date = 5. 3. 2016| language = en| archive-url = https://web.archive.org/web/20130304031146/http://www.educationincrisis.net/blog/item/818-education-reform-in-times-of-crisis-emulating-finland| archive-date=4. 3. 2013| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-2253170/Inventor-warns-Google-generation-spend-life-screens-losing-creativity-skills.html| title = Inventor warns: Google generations spend life loosing creativity and skills| last = Stevens | first = John| date = 25. 12. 2012| website = Daily Mail| publisher = | access-date = 5. 3. 2016| language = en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.telegraph.co.uk/education/educationnews/10713188/Generation-of-children-left-without-vital-skills.html| title = Generation of children left without vital skills| last = Paton | first = Greame| date = 23. 3. 2014| website = Telegraph| publisher = | access-date = 5. 3. 2016 | language = en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://lockerdome.com/askmen/7428604460021268| title = U.S. Millennials Lag In Global Skills Study| last = Lang| first = Ian| date = 12. 2. 2015| website = Lockerdome| publisher = | access-date = 5. 3. 2016| language = en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//NONSGML+COMPARL+PE-560.693+01+DOC+WORD+V0//HR&amp;language=HR| title = Prijedlog rezolucije EU parlamenta o politici za razvoj vještina u borbi protiv nezaposlenosti mladih | last = Plura| first = Marek| date = 26. 6. 2015| website = European Parliament| publisher = | access-date = 5. 3. 2016| language = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.6yka.com/novost/50746/nezaposlenost-mladih-u-bih-ne-sanjajte-iskljucivo-o-poslu-u-javnoj-upravi-bice-ga-sve-manje| title = Nezaposlenost mladih u BiH| last = Padalović| first = Elvir| date = 5. 5. 2014| website = Buka.com| publisher = | access-date = 5. 3. 2016| language = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://studentski.hr/vijesti/svijet/bosna-i-hercegovina-biljezi-60-nezaposlenih-mladih-osoba| title = BiH bilježi 60% nezaposlenosti mladih | last = Vuksan| first = Laura| date = 10. 4. 2014| website = Studentski.hr| publisher = | access-date = 5. 3. 2016| language = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.cin.ba/studenti-izlaze-sa-fakulteta-bez-potrebnih-prakticnih-znanja/| title = Studenti izlaze sa fakulteta bez potrebnih praktičnih znanja | last = CIN | first = Centar za istraživačko novinarstvo| date = | website = CIN.ba| publisher = | access-date = 1. 3. 2016| language = }}&lt;/ref&gt;

==== Obrazovanje kao preduslov ====
U svim profesijama, zahtjevi radnog mjesta za znanjem i vještinama postaju sve veći tako da visoko [[Obrazovanje|obrazovani]] kadrovi, naročito oni koji svoja znanja grade multidisciplinarno, sve više dobijaju na značaju i ističu se kao preduslov za održavanje i unaprijeđivanje položaja [[organizacija]] u društveno-[[Ekonomija|ekonomskim]] odnosima XXI stoljeća. Svaka veća organizacija treba imati u svojoj strukturi timove sa kompetentnim kadrom odgovornim za obrazovanje/stručno usavršavanje.

Koncepcija [[Obrazovanje|obrazovanja]] se mijenjala i razvijala kroz [[Historija|historiju]], rasla je i napredovala zahvaljujući različitim formama obrazovanja stvaranim i korištenim u prošlosti a također se javljaju i nove forme obrazovanja. Pored obaveznog i formalnog obrazovanja, čovjek koji želi biti konkurentan na [[Tržište|tržištu]] radne snage mora se neprekidno usavršavati, &quot;raditi na sebi&quot;, usvajati nova znanja i vještine. Cjeloživotno i doživotno obrazovanje su potreba i obaveza čovjeka koji živi u XXI stoljeću.

Učeća organizacija ili organizacija koja uči, je zasnovana na dvjema premisama:&lt;ref&gt;{{cite book |last= Perović|first= Milan J.|date= |title= Obuka i osposobljavanje u funkciji integrisanog sistema menadžmenta|url= http://www.cqm.rs/2007/pdf/34/01.pdf|location= |publisher= Asocijacija za standardizaciju i kvalitet Srbije|page= |isbn= |access-date= 6. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

* Znanje je važan, a vjerovatno i dominantan resurs svake organizacije i predstavlja njenu bitnu, ako ne i najvažniju konkurentnu prednost&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://studomat.ba/prelaz-sa-tradicionalne-organizacije-na-organizaciju-koja-uci/2805/| title = Prelaz sa tradicionalne organizacije na organizaciju koja uči, članak | last = Ermin| first = Kuka| date = | website = Studomat.ba| publisher = | access-date = 6. 3. 2016| language = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.unze.ba/download/modulinovacije/UpravljanjeKarijerom%20.pdf| title = Upravljanje karijerom| last = Slatina| first = Mujo| date = | website = UNZE| publisher = Univerzitet u Zenici| access-date = 7. 3. 2016| language = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1 = Krstić| first1 = Bojan|last2 = Vukadinović| first2 = Dragana|date= |title= Ekonomske teme, godina XLVI, broj 3, 2008, Upravljanje znanjem kao izvor održive konkurentnosti preduzeća, str. 85-99 |url= http://www.eknfak.ni.ac.rs/dl/et2008-3.pdf|location= |publisher= Ekonomski fakultet Niš|page= |isbn= |access-date= 7. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
* Znanje kao resurs organizacije predstavlja ukupno znanje svih zaposlenih.

Kontekst XX stoljeća učinio je da individualno učenje postane nedovoljno i uslovio potrebu za učenjem kolektiviteta, organizacionim učenjem i znanjem. Kolektivno, eksplicitno znanje i intelektualni [[kapital]], u najširem smislu &quot;neopipljiva imovina&quot; ({{jez-en|intangible assets, property}}) postaje sve više najmoćnije konkurentsko oruđe XXI stoljeća.

Obrazovanje, osposobljavanje i obuka pojedinaca, preko timova do organizacije u njenoj cjelosti, put je ka organizaciji koja uči.

== Organizacijsko učenje ==
[[Datoteka:Learning Theories.pdf|Zbirka tekstova o teorijama učenja sa Wikipedije (Wikibooks.org)|thumb]]

Kreiranje [[Organizacija|organizacijskog]] znanja neodvojivo je vezano uz problem transfera individualnih vještina, iskustva znanja pojedinca, u povećanje kapaciteta organizacije za rješavanje problema, za ostvarivanje boljeg položaja u odnosu na okruženje. Organizacije bi, dakle, trebalo da uče preko svojih individualnih članova. Organizacija može učiti jedino crpeći znanje, iskustvo i djelovanje pojedinaca ali individudalno učenje pojedinca ne rezultuje direktnim povećanjem znanja organizacije. Organizacijsko učenje se temelji na individualnom ali individualno učenje ne garantuje organizacijsko. Učeni pojedinac ili više njih neće omogućiti spontani prelazak organizacije iz &quot;obične&quot; u učeću. Ako se znanje nalazi u pojedinačnim pripadnicima organizacije potrebno je pronaći [[mehanizam]] kojim se to znanje može staviti u funkciju organizacije kao cjeline, i to takav mehanizam koji će omogućiti voljan a ne prisilan transfer. S druge strane, individualno i organizacijsko učenje može se podudarati u slučaju organizacija čiji je broj članova mali. Takve su organizacije u fazi svoje geneze/početnog razvoja, ili prosto spadaju u tu kategoriju.

Sve što organizacija zna, a potrebno joj je za ostvarivanje ciljeva organizacije, zapravo je ukupno znanje svih njenih pripadnika.

Organizacijsko učenje povezuje s procesima prepoznavanja i identifikacije promjena u okruženju. Model koji se koristi u tu svrhu ima tri značajne komponente:&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.univ-montp3.fr/miap/ens/site/pub/uploads/ESEEC.HomePage/GRH2.pdf| title = Toward a model of organisations as interpretation systems, Academy of management review, Nr. 2, vol. 9, str. 286| last = Richard L. Daft| first = Karl E. Weick| date = | website = Université Paul-Valery Montpellier 3| publisher = Academy of management review| access-date = 29. 2. 2016| language = en| archive-date = 13. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210213110455/https://www.univ-montp3.fr/miap/ens/site/pub/uploads/ESEEC.HomePage/GRH2.pdf| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

* [[Skener|skeniranje]] okruženja kao proces kojim se detektuju i identifikuju promjene u okruženju,
* interpretacija, kao proces kojim se prikupljenim podacima i informacijama iz okruženja pridružuje značaj s aspekta i u kontekstu organizacijskih interesa i područja djelovanja, te
* učenje koje za krajnji rezultat ima preduzimanje konkretnih postupaka – za dobrobit i u interesu organizacije.
     
== Ostvarivanje koncepta učeća organizacija ==
[[Tradicija|Tradicionalne]] organizacije se oblikuju i usmjeravaju svoje djelovanje na [[efikasnost]] dok se učeće organizacije posvećuju rješavanju problema. Učeća organizacija je organizacija koja uči i ohrabruje učenje ljudi u organizaciji. Potencira razmjenu [[informacija]] između pripadnika organizacije i omogućava im da posjeduju više različitih znanja. Ovako se stvara organizacija koja se lako i brzo prilagođava promjenama, čiji pripadnici prihvataju nove ideje i promjene, adaptiraju se, razvijaju i dijele zajedničku viziju.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.adb.org/sites/default/files/publication/27563/building-learning-organization.pdf| title = Building a learning Organization| last = Serrat| first = Olivier| date = 21. 11. 2011| website = Asian Development Bank| publisher = Knowledge solutions| access-date = 7. 3. 2016| language = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://hbr.org/1993/07/building-a-learning-organization| title = Building a Learning Organization| last = Garvin| first = David A. (1993)| date = | website = Harvard Business Review| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.fatih.edu.tr/~jesr/jesr.torlak.pdf| title = Learning Organizations| last = Torlak| first = Gökhan| date = 18. 1. 2007| website = Fatih Üniversitesi| publisher = Journal of Economic and Social Research 6 (2), 87–116| access-date = 7. 3. 2016| language = | archive-url = https://web.archive.org/web/20160327142742/http://www.fatih.edu.tr/~jesr/jesr.torlak.pdf| archive-date=27. 3. 2016| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = https://www.engr.wisc.edu/services/elc/lor/files/Learning_Org_Lit_Review.pdf| title = What Is a Learning Organization? Reflections on the Literature and Practitioner Perspectives| last = Cors| first = Rebecca| date = 5. 5. 2003| website = University of Wisconsin-Madison| publisher = | access-date = 28. 2. 2016| language = | archive-url = https://web.archive.org/web/20160118172602/http://www.engr.wisc.edu/services/elc/lor/files/Learning_Org_Lit_Review.pdf| archive-date=18. 1. 2016| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

Učeća organizacija se stvara u nekoliko faza: izgradnja temelja (svijest, učenje, osnaživanje, okruženje, vođstvo) određivanje [[Strategija|strategije]] implementacije (mogući putevi za razvoj učeće organizacije: nasumični pristup, subverzivna i deklarisana strategija), promjene u ponašanju (pet osnovnih disciplina učeće organizacije: timsko učenje, lično usavršavanje, identifikacija mentalnih modela, zajednička vizija, sistemsko mišljenje).

;Svijest
Individue i organizacije prije svega trebaju spoznati potrebu za učenjem. Učenje u organizaciji mora biti zastupljeno na svim nivoima, od upravljačkog, preko [[Menadžment|menadžerskog]] do operativnog. Prihvatanje promjena u organizaciji mora pratiti i stvaranje uslova za promjenu – učenje.

;Učenje
Učenje je proces kojim se usvaja novo znanje, vještina ili navika. &quot;Učenje je progresivno i relativno trajno menjanje individue nastalo pod uticajem sredine i izazvano potrebama individue koja se menja.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book |last= Stevanović|first= Borislav|date= |title= Učenje i pamćenje (1973)|url= |location= Beograd|publisher= Zavod za osnovno obrazovanje i obrazovanje nastavnika SRS|page= |isbn= |access-date= }}&lt;/ref&gt;

Učenjem se postižu relativno stalne promjene u ponašanju koje se mogu mjeriti. Učenje kao proces kojim se usvaja novo znanje je proces u toku kojeg se [[Informacija|informacije]] (koje čine [[Logika|logički]] i [[smisao]]no kombinovani podaci), postavljaju u odnose, upoređuju i razvijaju, [[Pamćenje|pamte]] (retencija) da bi se mogle u datom trenutku prepoznati (rekognicija) ili [[Reprodukcija|reprodukovati]]. [[Skup]] informacija koje se postave u međusobni odnos predstavlja znanje a [[sinergija]] znanja i iskustva rezultuje sticanjem [[mudrost]]i.

Takozvane učeće [[Laboratorija|laboratorije]] – laboratorije za učenje pružaju mogućnost da organizacije uče kroz rad sa modelima koji reprodukuju [[Stvarnost|stvarne]] situacije. [[Igra|Igre]] [[Simulacija|simulacije]] su još jedan način za učenje, njihova posebna prednost je što mogućavaju uočavanje grešaka iz kojih se uči, bez negativnih posljedica grešaka. Na ovakav način se može dobiti ono pravo znanje, ono koje zaista zna primijeniti u [[Praksa|praksi]] ono što je naučeno.

;Osnaživanje
[[Datoteka:Klasični model hijerarhijskog odlučivanja.jpg|mini|Shema klasičnog modela hijerarhijskog odlučivanja]]
[[Datoteka:Složena hijerarhija po modelu učeće organizacije.jpg|mini|Shema složene hijerarhije po modelu učeće organizacije]]

[[Hijerarhija|Hijerarhijski]] nižim pripadnicima organizacije daje se dio kontrole (upravljači i menadžeri se ne isključuju) nad njihovim djelovanjem i odgovornost za njihove postupke. Na taj način oni se osnažuju. Menadžeri moraju ohrabrivati i usmjeravati pripadnike organizacije, motivisati, navoditi na aktivnosti i osmišljavati [[rad]]. Svi, na svim nivioma, trebaju imati jednake mogućnosti za učestvovanje – tako se pospješuje učenje jednih od drugih, i to simultano.

;Okruženje
Organizacije sa rigidnom, centralizovanom strukturom ne stvaraju dobro okruženje jer njeni pripadnici nemaju sveobuhvatnu sliku cijele organizacije i njenih ciljeva. Struktura organizacije mora biti fleksibilnija, ohrabrivati [[Inovacija|inovacije]], ohrabrivati protok informacija i tako stvarati bolje informisane pripadnike.

Menadžment se mora opredijeliti za novu [[Filozofija|filozofiju]] i dati aktivnu podršku promjenama; podsticati otvoreno davanje/razmjenu ideja, omogućiti [[Kritika|kritiku]] bez [[strah]]a od sankcija, prihvaćati nesigurnost i [[Tolerancija|tolerisati]] greške. (Paralela sa principima brainstorminga.&lt;ref&gt;{{cite book |last= Osborn|first= Alex F.|date= 15. 3. 2007|title= &quot;Your Creative Power&quot;|url= |location= |publisher= Myers Press|at= 33. glava|isbn= |access-date= }}&lt;/ref&gt;

;Vodstvo
Ovdje je odgovornost menadžmenta u predanosti stalnom učenju (i u smislu osiguravanja resursa: [[novac]], [[vrijeme]], osoblje). Upravljači i menadžeri trebaju njegovati koncept sistemskog mišljenja i ohrabrivati učenje davanjem podrške individualnom i organizacijskom učenju. Raspoloživi resursi određuju kvantitetu i kvalitetu učenja – organizacija, dakle, mora biti spremna poduprijeti učenje.

== Discipline ==
[[Datoteka:Pet disciplina učeće organizacije - shema.png|mini|Pet disciplina učeće organizacije]]

Peter Senge navodi pet osnovnih disciplina u građenju učeće organizacije:

* lično usavršavanje,  
* prepoznavanje mentalnih modela,  
* timsko učenje,  
* zajedničku viziju i  
* sistemsko mišljenje.

=== Lično usavršavanje ===
Lično usavršavanje je kontinuirani rad na sebi. Stvar je ličnog osvještenja i izbora i odnosi se na kontinuirano objektivno istraživanje razlike između trenutka u sadašnjosti i željene budućnosti. Lično usavršavanje podrazumijeva njegovanje i poboljšanje vještina, razvija samoprocjenu i stvara pouzdanje prilikom suočavanja sa novim izazovima i njihovom rješavanju. Ono što želimo postići u životu predstavlja cilj ličnog usavršavanja. U skladu sa funkcijama strategijskog menadžementa, odgovarajuća riječ bi mogla biti &quot;vizija&quot;. Lično usavršavanje je dio doživotnog procesa obrazovanja.  
 
Peter Senge opisuje lično usavršavanje kao jednu od temeljnih disciplina neophodnih za izgradnju učeće organizacije. Lično usavršavanje odnosi se na individualno obrazovanje/učenje, a Senge smatra da organizacija ne može učiti sve dok njeni članovi ne počnu učiti. Izdvajaju se dva definirajuća uslova:

# prvo neko treba definisati cilj koji se želi postići, a zatim 
# potrebno je precizno odrediti udaljenost od cilja.
 
Senge naziva razliku između onoga gdje se trenutno nalazimo i onoga što želimo postići &quot;kreativnom tenzijom&quot;. U stanju nezadovoljstva trenutnom situacijom potaknuti smo na promjenu, a to rezultira kreativnošću. U [[Dimenzija|dimenziji]] ličnog usavršavanja, koja je paralelna sa prethodno navedenim, individua treba da ima jasan koncept trenutne stvarnosti, sa naglaskom na riječi &quot;jasan&quot;. Dakle, potrebno je imati sposobnost jasnog sagledavanja stvarnosti, bez predrasuda i pogrešnih koncepata. Sa jasnom i tačnom slikom stvarnosti uviđaju se i ograničenja. Kreativna individua čak i ograničenja može pretvoriti u prednost.

=== Mentalni modeli ===
Svaka individua ima svoju, intimnu sliku [[svijet]]a, sa duboko usađenim pretpostavkama (stavovima). Ponašat će se u skladu s mentalnim modelima koje podsvjesno podržavaju, a ne prema [[teorija]]ma za koje tvrde da u njih vjeruju. Ako članovi tima mogu konstruktivno propitivati svoje ideje i stavove, mogu početi prepoznavati svoje mentalne modele, a zatim ih mijenjati u zajednički mentalni model tima.
 
=== Timsko učenje ===
Prema Sengeu, timsko učenje je: &quot;...proces usklađivanja i razvoja sposobnosti tima za dostizanje rezultata koje njegovi članovi zaista žele ostvariti. Timsko učenje se temelji na disciplini stvaranja zajedničke vizije i na disciplini ličnog usavršavanja pošto se sposobni timovi uvijek sastoje od sposobnih pojedinaca.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book |last= Senge|first= Peter|title= The Fifth Discipline: The art and practice of the learning organization 1990/2006|url= https://archive.org/details/fifthdisciplinea0000seng_k2n0|year= 2006|location= London|publisher= Random House|page= |isbn= }}&lt;/ref&gt;

Timsko učenje fokusira se na sposobnost grupnog učenja. Pod pretpostavkom da organizaciju čine odrasli, za odrasle važi da najbolje uče jedni od drugih, kroz dijalog, produktivnu diskusiju, ispitivanje pretpostavki, razmjenu [[ideja]] i [[informacija]], primanje i davanje povratnih informacija od tima i iz svojih rezultata. S timskim učenjem sposobnost učenja grupe postaje veća nego sposobnost učenja bilo kojeg pojedinca u grupi posebno. Timsko učenje ima za rezultat promjenu načina razmišljanja.

=== Zajednička vizija ===
Svi članovi organizacije moraju razumjeti, dijeliti i doprinijeti viziji kako bi postala stvarnost. Sa zajedničkom vizijom ljudi će raditi jer to žele, a ne zato što moraju.

=== Sistemsko mišljenje ===
[[Teorija|Teorije]] [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]] i teorije organizacijskog razvoja dale su temelje za primjenu sistemskog razmišljanja sredinom XX stoljeća. Organizacije su sistemi izloženi direktnim i posrednim uticajima okoline i promjena u njoj. Opstanak organizacija pod tim uticajima ponajviše zavisi od njihovog kapaciteta, sposobnosti i volje da prate promjene i da im se prilagođavaju. Sistemski pristup proučavanja osim vanjskih djejstava na organizaciju također se bavi elementima sistema, njihovoj interakciji i međuzavisnostima. Sa sistemskim mišljenjem i pristupom, organizacija dobija u određenoj mjeri ljudsku dimenziju i [[Atribut|atribuira]] joj se i sposobnost učenja. Naravno, organizacija može učiti onoliko koliko je spremna i sposobna omogućiti transfer znanja pojedinca na članove tima, između timova i, na kraju, na samu sebe.

Peter Senge je koncept sistemskog pristupa primjenio u svom razmišljanju i radu te je 1990. godine objavio prvo izdanje svoje knjige ''Peta disciplina: principi i praksa učeće organizacije''. Ova se knjiga smatra jednim od najuticajnijih radova na temu učećih organizacija. Nemala je i zasluga Sengeovog rada za popularizaciju ovog koncepta u praksi. Spoznavanje cjelokupne slike o organizaciji i njenom okruženju i sistemsko razmišljanje je [[Kohezija (višeznačnica)|kohezivni]] faktor jedinstva u organizaciji, [[potencijalna energija]] koja ima moć da stvori učeću organizaciju.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://infed.org/mobi/peter-senge-and-the-learning-organization/| title = Peter Senge and the learning organization (2001)| last = Smith| first = Mark K.| date = | website = infed| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = en| archive-date = 13. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210213110442/https://infed.org/peter-senge-and-the-learning-organization/| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.thechangeforum.com/Learning_Disciplines.htm| title = Five Learning Disciplines (2004)| last = Cropper| first = Bill| date = | website = The Change Forum| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = | archive-date = 13. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210213110506/http://www.thechangeforum.com/Learning_Disciplines.htm| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.moyak.com/papers/learning-organization.html| title = What is a learning organization?| last = Mason| first = Moya K.| date = | website = MKM Rese@rch| publisher = | access-date = | language = }}&lt;/ref&gt;

Sistemsko mišljenje predstavlja fundament svake učeće organizacije. To je sposobnost sagledavanja globalne [[Slika|slike]], međusobnih odnosa dijelova [[sistem]]a i odnosa između sistema, proučavanja kontinuiranih i složenih procesa umjesto samo dijelova procesa i prostih detalja. Sistemsko mišljenje otkriva nam da sistem ne određuje prosti zbir njegovih dijelova nego interakcija i sinergija tih dijelova. Ovo je ujedno i razlog što je tzv. peta disciplina – sistemsko mišljenje – ključna za svaku učeću organizaciju: to je disciplina koja se koristi za provođenje svih ostalih disciplina. Bez sistemskog mišljenja svaka pojedinačna disciplina bi bila izolovana i zbog toga ne bi mogla postići svoj cilj. S druge strane, ni sistemsko mišljenje ne bi bilo ostvarivo bez ostalih ključnih disciplina. Svaka od osnovnih disciplina potrebna je za uspješno provođenje sistemskog mišljenja.&lt;ref&gt;{{cite book |last= Senge |first= Peter|date= |title= The Fifth Discipline. The art and practice of the learning organization 1990/2006|trans-title= Peta disciplina, umijeće i praksa učeće organizacije| url= |language= en|location= London |publisher= Random House |isbn= |access-date= }}&lt;/ref&gt;

== Timovi == 
Timovi su osnovne jedinice organizacije u strukturalnom smislu a timski/grupni rad je osnova za ostvarivanje ciljeva organizacije u operativnom smislu. Ova dva elementa su ključni za dostizanje postavljenog cilja i poboljšanje funkcioniranja organizacije, dakle, za uspješnost organizacije.

Organizacijski razvoj ima prioritetno [[Humanizam|humanističku]] dimenziju, on se fokusira na ljude koji čine organizaciju, jer, već je rečeno, ljudi su najvažniji resurs/potencijal jedne organizacije. Smatra se da su individue koje imaju kontrolu nad svojim radom zadovoljnije svojim poslom i rade bolje od onih koji nemaju tu kontrolu. Organizacijski razvoj to naziva osnaživanje (eng. ''empowerment''). Izvanredni rezultati timova u kojima rade osnaženi individualci dokaz su koji potvrđuje teoriju organizacijskog razvoja.&lt;ref&gt;{{cite book |last1= Wendell L.|first1= French|last2= Bell|first2= Cecil|date= |title= &quot;Organisational Development: Behavioral Science Interventions for Organization Improvement&quot; (1999)|trans-title= |url= |language= en|location= |publisher= Prentice Hall|isbn= |access-date= }}&lt;/ref&gt; Smatrase da je preduslov organizacijskog razvoja rad u timovima, temeljni dio procesa koji se odvijaju u organizaciji i sistema koji čine organizaciju. Drugo temeljno uvjerenje je da timovi moraju imati slobodu upravljanja nad sopstvenim procesima, sistemima i odnosima jer su tako efektivniji. Centralna uloga timova u organizacijskom uspjehu potvrđena je u [[Teorija|teoriji]], istraživanjima i praksi. Timovi i timski rad su uslov organizacijskog razvoja i uspjeha.

Da bi tim mogao učiti, prvo mora postati tim. Identificirane su četiri faze kroz koje tim mora proći da bi postao uspješan:&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://openvce.net/sites/default/files/Tuckman1965DevelopmentalSequence.pdf| title = Developmental sequence in small groups| last = Tuckman| first = Bruce Wayne (1965/70)| date = | website = OpenVCE| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = | archive-url = https://web.archive.org/web/20151129012409/http://openvce.net/sites/default/files/Tuckman1965DevelopmentalSequence.pdf| archive-date=29. 11. 2015| url-status = dead}}.&lt;/ref&gt;
  
* Formiranje ({{jez-en|forming}}): grupa tek uči kako će se ponašati; vrijeme kada je posao na minimumu realizacije.  
* Burni period ({{jez-en|storming}}): period [[stres]]nog pregovaranja uslova pod kojima će tim raditi zajedno. 
* Normiranje ({{jez-en|norming}}): vrijeme kada su uloge prihvaćene, razvija se timski osjećaj i informacije se slobodno dijele.  
* Izvođenje ({{jez-en|performing}}): ostvareni su optimalna produktivnost, kvalitet, donošenje odluka, alokacija resursa i interpersonalna međuzavisnost.

Smatra se da nijedan tim ne prelazi direktno iz faze formiranja u fazu izvođenja. Timsko učenje je timska vještina koja se može naučiti. Praksa se stiče kroz dijalog, učeće laboratorije i mikro-svjetove. Mikro-svjetovi su [[računar]]ski generisani mikro[[kosmos]]i stvarnosti u kojima se uči pomoću [[eksperiment]]isanja. [[Simulacija]] je, vjeruje Senge, oruđe za učenje koje daje odgovore na pitanja &quot;Kako stvari rade?&quot; i &quot;Kako bi mogle raditi drugačije?&quot;.

=== Uspješni timovi ===
Postoji veliki broj istraživanja kojima se pokušalo odgovoriti na pitanje &quot;šta utiče na uspješnost tima?&quot;. Već je utvrđeno da organizaciju čine ljudi i da su oni najvažniji element organizacije. Uspješnost tima dakle primarno zavisi od osobina, sposobnosti i znanja ljudi koji čine tim, a zatim od njihovih odnosa.

Faktori koji mogu učiniti jedan tim uspješnim su, između ostalih, slijedeći:&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.brighthubpm.com/monitoring-projects/62415-seven-factors-of-effective-team-performance/| title = Seven factors of effective team performance| last = Plowman| first = N.| date = 15. 6. 2015| website = Bright Hub Project Management| publisher = | access-date = 28. 2. 2016| language = en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.teamworkdynamics.com/id20.html| title = Ten Critical Success Factors of Teamwork| last = | first = | date = | website = Dynamic Teamwork| publisher = | access-date = 28. 2. 2016| language = en| archive-url = https://web.archive.org/web/20161006200424/http://www.teamworkdynamics.com/id20.html| archive-date=6. 10. 2016| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://smallbusiness.chron.com/key-factors-effective-team-building-13903.html| title = Key Factors of Effective Team Building| last = Brown| first = Denise| date = | website = Chron| publisher = | access-date = 28. 2. 2016| language = en}}&lt;/ref&gt;

* kompetentnost članova tima,
* predanost radu i ciljevima,
* ujedinjenost u stremljenju ka zajedničkim ciljevima,
* polivalentna saradnja,
* jasno određeni cilj,
* struktura tima izgrađena prema zadatom cilju – željenim rezultatima,
* visoko postavljeni standardi,
* podrška drugih timova, posebno upravljačkih i strategijskih.

Lippitt objašnjava timski rad kao sposobnost grupe da rješava svoje probleme. Timski rad u grupi iskazuje se kroz:

* &quot;sposobnost grupe da istraži proces svog konstantnog usavršavanja kao tima&quot; i 
* &quot;stvaranje uvjeta za povjerenje i otvorenost u [[Komunikacija|komunikaciji]] i odnosima.&quot;

Prvo karakteriše grupna interakcija, interpersonalni odnosi, grupni ciljevi i komunikacija. Drugo se odnosi na visoku toleranciju prema različitim mišljenjima i ličnostima.

== Pogodnosti koje donosi učeća organizacija ==

* Održavanje visokog inovativnosti i konkurentnosti&lt;ref name=&quot;MCH&quot;&gt;{{cite book |last1= McHugh|first1= D. |last2= Groves|first2= D.|last3= Alker|first3= A.|date= |title= Managing learning: what do we learn from a learning organization?, The Learning Organization, 1998|trans-title= |url= |language= en|location= 5 (5) str .209-220|publisher= |isbn= |access-date= }}&lt;/ref&gt;
* Bolja pozicija i spremnost na reagovanje na valjske uticaje&lt;ref name =&quot;MCH&quot; /&gt;
* Bolje povezivanje resursa organizacije sa potrebama klijenata&lt;ref name=&quot;Pedler&quot;&gt;{{cite book |last1= Pedler|first1= M.|last2= Burgogyne|first2= J.|last3= Boydell|first3= T.|title= The Learning Company: A strategy for sustainable development, 1997|year= 1997|trans-title= |url=https://archive.org/details/learningcompanys0000pedl|url-access= registration|language= |location= London|publisher= McGraw-Hill|isbn= |access-date= }}&lt;/ref&gt;
* Poboljšanje kvaliteta&lt;ref name=&quot;Pedler&quot;/&gt;
* Brže promjene unutar organizacije&lt;ref name=&quot;Pedler&quot;/&gt;

== Izazovi za transformaciju ==
U knjizi ''Ples promjene'', grupa autora (''The Dance of Change'' – Peter Senge, [[Art Kleiner]], [[Richard Ross]], [[George Roth]] i [[Bryan Smith]]) navodi se mnoge razlozi koji mogu uzrokovati probleme organizaciji koja je na putu da se transformira u učeću organizaciju. Prvi razlog je nedostatak vremena.

Radnici i menadžeri mogu imati određene prioritete koji nadilaze nastojanja da se promijene praksa i ponašanje u organizaciji. Da bi se organizacija mogla promijeniti, potrebno je da poznaje mjere koje treba primijeniti da bi riješila problem. Jedno od mogućih rješenja je angažovanje mentora ili trenera koji dobro poznaje koncept učeće organizacije.

Neka od pitanja koja se odnose na učeću organizaciju je fragmentacija, kompetitivnost i reaktivnost, o tome su pisali i autori [[Sarita Chawla]] i [[John Renesch]] u radu ''Učeće organizacije'' ({{jez-en|Learning Organizations}}).

Fragmentacija se odnosi na raščlanjivanje problema. Na primjer, većina organizacija ima posebne dijelove koji se bave određenim [[Ekonomija|ekonomskim]] funkcijama (nabavka, finansije, [[marketing]], prodaja, i sl.) Kompetitivnost nastaje kada pojedinci nastoje nadmašiti kolege umjesto da sarađuju. Reaktivnost nastaje kada se organizacija mijenja jer reaguje na vanjske uticaje. Obavljanje nekog posla samo zato što je dodijeljen a ne jer se radi o kontinuiranoj kreaciji također nije optimalno. Ove pojave su tipične za poslovanje u [[Kapitalizam|kapitalizmu]] i nastojanju da se generiše što veći [[profit]].&lt;ref&gt;&lt;!-- fusnota --&gt;1. &quot;Our judgments are extremely biased because we live in a society that rests on private property, profit, and power as the pillars of its existence.&quot; – 2. &quot;Because the society we live in is devoted to acquiring property and making a profit, we rarely see any evidence of the being mode of existence and most people see the having mode as the most natural mode of existence, even the only acceptable way of life.&quot; Prevod: 1. &quot;Naše prosuđivanje je krajnje pristrasno jer živimo u društvu koje počiva na privatnoj svojini, profitu i moći kao stubovima svoga postojanja.&quot; – 2. &quot;Pošto je društvo u kome živimo posvećeno sticanju imovine i stvaranju profita, rijetko vidimo dokaze bivanja kao modusa postojanja i većina ljudi vidi modus imanja kao najprirodniji modus postojanja, čak kao jedini prihvatljivi način življenja.&quot;   
{{cite book|last=Erich|first=Fromm
|title=To have or to be
|year=2008
|location=New York, London
|publisher=Continuum
|isbn=0-8264-1738-8
|ref=}}&lt;/ref&gt;

== Završne napomene ==
XX i XXI stoljeće su period u kojem, naročito na području ekonomije i poslovanja, preovladava promišljanje prema kojem je znanje gotovo isključivi temeljni resurs koji može stvoriti trajno postizanje superiornog položaja onih organizacija (kompanija) koje intenzivno koriste znanje o odnosu na one koje znanju ne pridaju dovoljno pažnje i značaja. [[Engleska|Engleski]] [[filozof]] [[Francis Bacon]] je na početku XVII stoljeća dao izreku &quot;znanje je moć&quot;. Sticanje individualnog znanja i postizanje superiornog položaja u odnosu na druge su dugo vremena bili tretirani kao imperativ.&lt;ref&gt;&lt;!-- fusnota --&gt;Veoma rane reference se mogu naći i u [[Tora|Tori]], [[Kuran]]u... Vidjeti npr. &quot;The supremacy of knowledge: Dr Mohd Farid Mohd Shahran, Friday Khutbah delivered in IIUM Mosque on 22. 5. 2009.&quot;&lt;/ref&gt;
 
Organizacije koje aktivno i sistematski stavljaju znanje u funkciju imaju veću elastičnost i sposobnost prilagođavanja i relativno brže pronalaze nove načine za upravljanje ograničenim resursima i prilagođavanje okruženju koje donosi sve brže i turbulentnije promjene.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://w3.uqo.ca/collpi01/en/chang_mng_part1.pdf| title = Managing organisational change; Part one: Change in turbulent times| last1 = Collerete| first1 = Pierre| last2 = Schenider| first2 = Robert| last3 = Legris| first3 = Paul| date = | website = UQO| publisher = ISO Management system| access-date = 29. 2. 2016| language = en}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.efos.unios.hr/arhiva/dokumenti/Uceca%20organizacija_Alpeza_za%20nastavu.pdf| title = Učeća organizacija| last = Alpeza| first = Mirela| date = | website = EFOS| publisher = Ekonomski fakultet u Osijeku| access-date = 7. 3. 2016| language = | archive-date = 13. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210213110507/http://www.efos.unios.hr/arhiva/dokumenti/Uceca%20organizacija_Alpeza_za%20nastavu.pdf| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

Znanje, metode, praksa i procesi sticanja i unaprijeđivanja znanja i vještina oduvijek su bili, prvenstveno potreba, a posebno i objekat velike pažnje istraživanja i proučavanja u različitim naukama. Znanjem su se najprije bavili propitivački umovi filozofa žedni spoznaje, na samo o pitanjima znanja; [[Platon]] u Antičko doba, Descartes, &quot;otac&quot; moderne zapadne filozofske misli,&lt;ref&gt;{{cite book |last= Russel|first= Bertrand|date= |title= History of western philosophy (2004)|trans-title= Historija zapadne filozofije|url= |language= en|location= |publisher= Routledge Classics|isbn= |access-date= }}&lt;/ref&gt; [[Hegel]] sa svojim kanonskim doprinosom filozofiji,&lt;ref&gt;&lt;!-- fusnota --&gt;Bilo koji tekst koji koji donosi uvod u filozofiju.&lt;/ref&gt; samo su neki od mnogih. Slijedili su ih [[Sociologija znanja|sociolozi]], [[Psihologija|psiholozi]], [[Antropologija|antropolozi]], [[Lingvistika|lingvisti]], edukatori pa i [[Hermeneutika|hermeneutičari]] barem u dijelu koji se odnosi upravo na značenje i interpretaciju pojma &quot;znanje&quot;. Sasvim sigurno da je znanje bilo važno oduvijek, čak od postanka čovjeka, tada mu je bilo neophodno za preživljavanje, a sa razvitkom ljudskog govora znanje se moglo znatno brže razmjenjivati. Od najstarijih civlizacija na području [[Mezopotamija|Mezopotamije]], [[Indija|Indije]], preko [[Stara Grčka|Stare Grčke]], [[Antički Rim|Antičkog Rima]] i [[Renesansa|renesanse]] do [[Industrija|industrijskog]] društva i &quot;društva znanja&quot; znanje postaje sve važnije. Pitanje granica ljudskog znanja, o kognitivnim ograničenjima čovjeka, također je bilo i ostaje predmet naučne pažnje. Na pitanje &quot;koliki je kapacitet ljudskog uma za spoznajom&quot; možda može vrlo lako biti odgovoreno: on je neograničen.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://books.google.ba/books?id=LsROCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover#v=onepage&amp;q&amp;f=false| title = Knowledge management in organizations; K. Abu Bakar et al.: Measurement model or Relationship between KM enablers and KM performance in public sector| last1 = Uden| first1 = Lorna| last2 = Heričko| first2 = Marjan|last3 = Ting| first3 = I-Hsien|date = | website = | publisher = Springer IP Switzerland| access-date = 7. 3. 2016| language = en}}&lt;/ref&gt;

Dok se znanje tradicionalno shvatalo kao statično i apsolutno po svojoj prirodi, teoretičari XX i XXI stoljeća, temeljeći svoje stavove i na saznanjima svojih prethodnika, smatraju da je sticanje znanja dinamičan proces mijenjanja ličnih stavova kao dio potrage za istinom.&lt;ref&gt;{{cite book |last1= Blackler|first1= F.|last2= Nonaka|first2= I.|date= |title= Knowledge, knowledge work and organizations: an overview and interpretation&quot; in Starkey et al: &quot;How Organizations Learn, str. 165–201, 339–362|trans-title= |url= |language= |location= |publisher= Thomson, 2nd Edition, 2004.|isbn= |access-date= }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;!-- fusnota --&gt;Derivat iz, između stalog, epistemologije Jamesa Fredericka Ferriera (v. Scottish Philosophy: The old and the New, sažetak iz 1856), iz radova antičkih grčkih filozofa (npr. [[Platon]]), i još, ranije, [[Vede|Vedskih spisa]].&lt;/ref&gt;

Čovjek se neprestano mijenja, uz pomoć znanja i rada, opstaje u prirodi mijenjajući je, tako poboljšava svoj položaj u njoj i mijenja sebe, neminovno gradeći put ka boljoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://novebojeznanja.hr/UserDocsImages/Dokumenti%20i%20publikacije/Dokumenti%20i%20publikacije%20referirani%20u%20SOZT-u%20%28popis%201%29/011%20137%20HAZU%20Deklaracija%20o%20znanju%20-%20Hrvatska%20temeljena%20na%20znanju%20i%20primjeni%20znanja.pdf| title = Deklaracija o znanju (2004)| last = HAZU| first = Zagreb| date = | website = Nove boje znanja| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = | archive-date = 13. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210213110509/http://novebojeznanja.hr/UserDocsImages/Dokumenti%20i%20publikacije/Dokumenti%20i%20publikacije%20referirani%20u%20SOZT-u%20%28popis%201%29/011%20137%20HAZU%20Deklaracija%20o%20znanju%20-%20Hrvatska%20temeljena%20na%20znanju%20i%20primjeni%20znanja.pdf| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Učenje]]
* [[Znanje]]
* [[Organizacija]]
* [[Obrazovna tehnologija]]

== Reference i bilješke ==
{{Refspisak|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite web| url = http://qiroadmap.org/download/Phase%201%20Resources/Kritsonis,%20Alicia%20Comparison%20of%20Change%20Theories.pdf| title = Comparison of Change Theories| last = Kritsonis| first = Alicia| date = | website = Roadmap to a Culture of Quality Improvement| publisher = International journal of scholarly academic intellectual diversity| access-date = 7. 3. 2016| language = en| archive-url = https://web.archive.org/web/20151010064821/http://qiroadmap.org/download/Phase%201%20Resources/Kritsonis,%20Alicia%20Comparison%20of%20Change%20Theories.pdf| archive-date = 10. 10. 2015| url-status = dead}}
* {{cite web| url = http://www.efos.unios.hr/arhiva/dokumenti/Uceca%20organizacija_Alpeza_za%20nastavu.pdf| title = Učeća organizacija| last = Alpeza| first = Mirela| date = | website = Ekonomski fakultet u Osijeku| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = | archive-date = 13. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210213110507/http://www.efos.unios.hr/arhiva/dokumenti/Uceca%20organizacija_Alpeza_za%20nastavu.pdf| url-status = dead}}
* {{cite web| url = http://old.radiostudent.si/projekti/ngo/teksti/Raos.html| title = Učeća organizacija| last = Raos| first = Marija| date = | website = Radiostudent.si| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = }}
* {{cite web| url = http://www.unze.ba/download/modulinovacije/UpravljanjeKarijerom%20.pdf| title = Upravljanje karijerom| last = Slatina| first = Mujo| date = | website = Univerzitet u Zenici| publisher = | access-date = 7. 3. 2016| language = }}
* {{cite book |last1= Čokorilo|first1= Radovan|last2= Milošević|first2= Zoran|date= |title= Menadžment obrazovanja|url= |location= |publisher= |page= |isbn= |access-date= }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.inc.com/encyclopedia/organization-theory.html &quot;Organization theory&quot;] na stranici ''inc.com''.
* [http://home.uchicago.edu/~aabbott/Papers/swo.pdf Andrew Abbott: &quot;Sociology of work and occupations&quot;] na stranici [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]].

[[Kategorija:Sociologija]]
[[Kategorija:Ekonomija]]
[[Kategorija:Obrazovanje]]</text>
      <sha1>6jkdwh1rurrcaujip9kms68kbtvqelp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stara željeznička stanica (Banja Luka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>414213</id>
    <revision>
      <id>3916644</id>
      <parentid>3834909</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T20:53:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916644</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4888" sha1="o1njbhy3kzfo506k11obtz2fo57wi6n" xml:space="preserve">[[Datoteka:Музеј савремене умјетности Републике Српске.jpg|mini|desno|Nekadašnja željeznička stanica, sada muzej]]
'''Stara željeznička stanica u Banjoj Luci''' jest objekt u kojem je danas smješten [[Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske]]. Nalazi se u centru [[Banja Luka|Banje Luke]], između ulica Kralja Petra I Karađorđevića i Kninske.

[[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini|Prva pruga u Bosni i Hercegovini]] puštena je u saobraćaj 1872. godine, u vrijeme kada je [[Turska]] pokušala izgraditi željezničku prugu [[Istanbul]] – [[Beč]]. Bila je to pruga normalnog kolosijeka od Banje Luke do [[Dobrljin]]a kod [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]], u dužini od 101,6&amp;nbsp;km. Saobraćaj obustavljen je 14. novembra 1875. godine zbog nerentabilnosti. Austrougarske vlasti ponovo uspostavljaju saobraćaj od Banje Luke do Dobrljina 1879. godine.
Prvog decembra 1891. godine željeznička stanica Banja Luka povezana je sa gradom Banja Luka novoizgrađenom željezničkom prugom u dužini od 3&amp;nbsp;km. Tada je sagrađena i zgrada glavne željezničke stanice.

Godine 1968. ukinuta je željeznička pruga Banja Luka Grad - Banja Luka Predgrađe, tako da je stanica Banja Luka Predgrađe ponovo postala stanica Banja Luka.

Nakon dislokacije željezničke stanice iz centra grada u predgrađe, objekat željezničke stanice dobio je novu namjenu. Dogradnjom novih sadržaja i adaptacijom postojećih, zgrada željezničke stanice je postala sastavni dio nove autobuske stanice, zatim Umjetničke galerije, a 2004. Postala je Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske.

== Opis ==
Projektovana je u duhu historicizma kao i većina javnih objekata nastalih u [[Austro-Ugarska|Austrougarskom carstvu]] s kraja 19. stoljeća. Arhitektonski stil neorenesanse je izražen kako u dispoziciji objekta tako i raščlanjenoj i bogatoj fasadnoj dekoraciji.

Zgrada pravougaone je osnove i svojom dužom stranom je orjentirana u pravcu sjeveroistok – jugozapad. Vanjske dimenzije objekta iznose cca 78,0 × 20,0 m. Objekat se sastoji od dva bočna krila i centralnog dijela koji na jugoistočnoj strani ima naglašen glavni ulaz.

Historijska građevina – Stara željeznička stanica (Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske) u Banjoj Luci proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]
&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2997|title= Stara željeznička stanica u Banjoj Luci|work= kons.gov.ba|access-date= 13. 3. 2016|archive-date= 6. 5. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210506152240/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2997|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

== Muzej savremene umjetnosti ==
Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske osnovan je 13. januara 1971. godine kao Umjetnička galerija u Banjaluci, nakon akcije likovnih umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije i drugih krajeva svijeta, koji su se solidarisali s Banjalukom, pogođenom katastrofalnim zemljotresom 26. i 27. oktobra 1969. godine. Prikupiljeno je oko 800 umjetničkih djela, što je poslužilo kao temelj za osnivanje institucije i činilo njen početni fundus.

Umjetnička galerija preimenovana je 1994. godine u Galeriju likovnih umjetnosti Republike Srpske. a 2004. godine u Muzej savremene umjetnosti.

U okviru Muzeja djeluju četiri odjeljenja: Odjeljenje zbirki, Informaciono-dokumentacioni centar i biblioteka, Odjeljenje za edukativne programe i Odjeljenje za izložbene i programske djelatnosti.

Najznačajniji dosadašnji projekat institucije je organizacija, produkcija i prezentacija Paviljona Bosne i Hercegovine na 55. Venecijanskom bijenalu 2013. godine, za koji je izabrana izložba &quot;Vrt uživanja&quot; umjetnika Mladena Miljanovića.

Muzej je aktivan član međunarodne organizacije ICOM i redovno obilježava &quot;Međunarodni dan muzeja&quot; i manifestaciju &quot;Evropska noć muzeja&quot;.

U okviru internacionalne nagrade &quot;Živa&quot;, koju dodjeljuje Forum slavenskih kultura za najbolji muzej jugoistočne Evrope, Muzej je 2014. godine nagrađen specijalnim priznanjem za kreativnost, a istaknuta je i njegova značajna uloga u odnosu prema lokalnoj zajednici i podsticaju stvaralaštva mladih umjetnika.

== Literatura ==
* Ajdin Fevzija, Nacionalna univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2006 -Historija željeznica Bosne i Hercegovine

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://msurs.net/index.php/sr/info1 Zvanična stranica muzeja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160910184809/http://www.msurs.net/index.php/sr/info1 |date=10. 9. 2016 }}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Željezničke stanice u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Galerije u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>o1njbhy3kzfo506k11obtz2fo57wi6n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sandra Elkasević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>415310</id>
    <revision>
      <id>3916604</id>
      <parentid>3877482</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T15:05:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916604</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49190" sha1="s9k2krj4hq3ksog5vf1383yxzrn2rez" xml:space="preserve">{{Infokutija atletičar
| ime                        = Sandra Elkasević
| slika                      = Sandra Perković Doha 2015.jpg
| veličina_slike             = 250px
| opis_slike                 = Elkasević na [[Atletski Super Grand Prix Katara|mitingu]] u [[Doha|Dohi]] [[Atletski Super Grand Prix Katara 2015.|2015.]]
| puno_ime                   = 
| nadimak                    = 
| nacionalnost               = [[Hrvati]]ca
| disciplina                 = [[Bacanje diska]]
| klub                       = HAAK Mladost&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sport.hrt.hr/perkovic-u-haak-mladost |title=Perković u HAAK Mladosti |date=15. 1. 2014 |publisher=[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] |website=sport.hrt.hr |access-date=7. 4. 2014 |archive-date=8. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140408224429/http://sport.hrt.hr/perkovic-u-haak-mladost |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt; Dinamo Zrinjevac&lt;ref name=sr&gt;{{cite web |url= http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pe/sandra-perkovic-1.html |title= Sandra Perković |publisher= [[Sports Reference]] |access-date= 31. 7. 2016 |archive-date= 13. 8. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120813020816/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pe/sandra-perkovic-1.html |url-status= dead}}&lt;/ref&gt;
| trener                     = [[Edis Elkasević]]
| datum_rođenja              = {{Datum rođenja i godine|1990|6|21}}
| mjesto_rođenja             = [[Zagreb]]
| prebivalište               =
| datum_smrti                = &lt;!-- {{datum smrti i godine|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD}} prvo datum smrti, pa datum rođenja--&gt;
| mjesto_smrti               =
| visina                     = 183 cm&lt;ref name=&quot;Jutarnji&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/sandra-perkovic--dobro-da-nemam-decka--ne-znam-gdje-bih-nasla-jos-i-vremena-za-vezu/780267/ |title=Dobro da nemam dečka, nemam vremena i za vezu |date=18. 5. 2010 |last=Mikolčević |first=Sanja |publisher=[[Jutarnji list]] |access-date=31. 7. 2010 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303204409/http://www.jutarnji.hr/sandra-perkovic--dobro-da-nemam-decka--ne-znam-gdje-bih-nasla-jos-i-vremena-za-vezu/780267/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| masa                       = 85 kg (2012)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportski.net.hr/ostalo/zaista-imam-85-kilograma-a-nemam-celulita |title=Zaista imam 85 kilograma, a nemam celulita! |website=sportski.net.hr |last=Hrga |first=T. |date=9. 2. 2012 |access-date=14. 7. 2012 |archive-date=1. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140201133831/http://sportski.net.hr/ostalo/zaista-imam-85-kilograma-a-nemam-celulita |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- ** Možete samo koristiti {{{najbolji_rezultat1}}}; onda je {{{najbolji_rezultat_sport1}}}: &quot;Najbolji lični rezultat&quot;
     ** Ako koristite {{{najbolji_rezultat_sport1}}} ili {{{najbolji_rezultat2-4}}} morate upisati nešto u {{{najbolji_rezultat_sport1}}}
     ** --&gt;
| najbolji_rezultat_sport1   = Bacanje diska
| najbolji_rezultat1         = 71,41 m '''[[Hrvatski rekordi u atletici|NR]]''' (2017)
| najbolji_rezultat_sport2   = Bacanje kugle
| najbolji_rezultat2         = '''Na otvorenom:''' 16,40 m (2011) &lt;br/&gt; '''U dvorani:''' 16,99 m (2011)
| najbolji_rezultat_sport3   = 
| najbolji_rezultat3         = 
| najbolji_rezultat_sport4   = 
| najbolji_rezultat4         = 
| šabloni_medalja            = 
{{MedaljaDržava | {{ZID|Hrvatska}} }}
{{MedaljaSport|[[Atletika]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Olimpijske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2012.|London 2012.]]|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 – bacanje diska (žene)|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2016.|Rio de Janeiro 2016.]]|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 – bacanje diska (žene)|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaBronza|[[Olimpijske igre 2024.|Pariz 2024.]]|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2024 – bacanje diska (žene)|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|Moskva 2013.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013 – bacanje diska (žene)|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|London 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 – bacanje diska (žene)|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Peking 2015.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 – bacanje diska (žene)|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022 – bacanje diska (žene)|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Doha 2019.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019 – bacanje diska (žene)|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u atletici|Evropsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2010.|Barcelona 2010.]]|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2010 – bacanje diska (žene)|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2012.|Helsinki 2012.]]|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2012 – bacanje diska (žene)|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2014.|Zürich 2014.]]|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2014 – bacanje diska (žene)|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2016.|Amsterdam 2016.]]|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2016 – bacanje diska (žene)|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2018 – bacanje diska (žene)|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2022 – bacanje diska (žene)|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2024 – bacanje diska (žene)|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Mediteranske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Mediteranske igre 2013.|Mersin 2013.]]|[[Atletika na Mediteranskim igrama 2013.|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaZlato|[[Mediteranske igre 2018.|Tarragona 2018.]]|[[Atletika na Mediteranskim igrama 2018.|Bacanje diska]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Kontinentalni kup u atletici|Kontinentalni kup]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Kontinentalni kup u atletici 2010.|Split 2010.]]|Bacanje diska}}
{{MedaljaBronza|[[Kontinentalni kup u atletici 2014.|Marrakech 2014.]]|Bacanje diska}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2008.|Bydgoszc 2008.]]|Bacanje diska}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici|Evropsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2009.|Novi Sad 2009.]]|Bacanje diska}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2007.|Hengelo 2007.]]|Bacanje diska}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko kadetsko prvenstvo u atletici|Svjetsko kadetsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko kadetsko prvenstvo u atletici 2007.|Ostrava 2007.]]|Bacanje diska}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropski olimpijski festival mladih]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropski ljetni olimpijski festival mladih 2007.|Beograd 2007.]]|Bacanje diska}}
| aktualizirano              = 14. 9. 2025.
}}
'''Sandra Elkasević''' (rođ. '''Perković''') [[hrvatska]] je [[atletika|atletičarka]] i [[Hrvatski rekordi u atletici|rekorderka]] te zemlje u [[bacanje diska|bacanju diska]]. Bivša je olimpijska pobjednica (dvostruka uzastopna) i sedmerostruka uzastopna evropska prvakinja u toj disciplini te dvostruka svjetska prvakinja, uz dva srebra i bronzu.

Uspješnu juniorsku karijeru krunisala je osvajanjem zlatne medalje na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2009.|EJP-u 2009]], srušivši pritom i hrvatski rekord. Mjesec kasnije ušla je u finale [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetskog prvenstva]] kao najmlađa u konkurenciji.

U svojoj prvoj seniorskoj sezoni osvojila je zlatnu medalju na [[Evropsko prvenstvo u atletici 2010.|EP-u 2010]], postavši najmlađa evropska prvakinja u bacanju diska u historiji. Šestomjesečna suspenzija zbog dopinga nakon pozitivnog testa na zabranjeni [[psihostimulans]] udaljila ju je s takmičenja većinu sezone 2011, uključujući [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Svjetsko prvenstvo]], ali vratila se u jakoj formi u 2012. i odbranila titulu na [[Evropsko prvenstvo u atletici 2012.|Evropskom prvenstvu]].

Trener joj je [[Edis Elkasević]], za koga se udala posljednjeg dana 2023, uzevši njegovo prezime.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.index.hr/magazin/clanak/sandra-perkovic-nakon-udaje-promijenila-prezime-na-instagramu-i-objavila-prvu-fotku/2525501.aspx |title= Sandra Perković nakon udaje promijenila prezime na Instagramu i objavila prvu fotku |website= index.hr |date= 2. 1. 2024 |access-date= 10. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Svoj najbolji lični rezultat i državni rekord, 71,41 m, ostvarila je u julu 2017. na mitingu Galà dei Castelli u [[Švicarska|švicarskoj]] [[Bellinzona|Bellinzoni]].&lt;ref name=&quot;SN&quot;&gt;{{cite web|url=http://sportske.jutarnji.hr/sportmix/atletika/ma-bravo-kraljice-nevjerojatan-rezultat-hrvatske-heroine-u-svicarskoj-cudesna-sandra-perkovic-srusila-rekord/6381665/|title=Čudesna Sandra Perković srušila rekord!|publisher=[[Sportske novosti]]|date=18. 7. 2017|access-date=18. 7. 2017}}&lt;/ref&gt; Nijedna diskašica nije bacila toliko dugo više od 25 godina (71,68 m – [[Xiao Yanling]], Peking, 14. mart 1992).&lt;ref name=&quot;all-time&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.alltime-athletics.com/wdiscok.htm|title=All-time women's best discus throw|author=Peter Larsson|date=16. 7. 2017|access-date=19. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/sandra-perkovic-sokirala-konkurenciju-punih-25-godina-nista-slicno-nije-videno-20170719|title=Sandra Perković šokirala konkurenciju: Punih 25 godina ništa slično nije viđeno! |website= tportal.hr |date= 19. 7. 2017|access-date=19. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;

Perković se bavila i [[politika|politikom]]. Nakon [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2015.|parlamentarnih izbora 2015.]] postala je zastupnica u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.sabor.hr/zastupnici |title= Popis novih saborskih zastupnika koji su dali prisegu |publisher= Hrvatski sabor}}&lt;/ref&gt;

== Rane godine i juniorska karijera ==
Počela se baviti atletikom u drugom razredu osnovne škole, a igrala je i [[košarka|košarku]] i [[odbojka|odbojku]].&lt;ref name=&quot;Jutarnji&quot;/&gt; Do. 6. razreda atletika je prevagnula i Perković se koncentrirala na [[bacanje kugle]] i diska.&lt;ref name=&quot;Jutarnji&quot;/&gt; Godine 2001. postala je član AK Dinamo-Zrinjevac.&lt;ref name=&quot;Jutarnji&quot;/&gt; Od 2004. trenirao ju je bivši olimpijac i bacač kugle, [[Ivan Ivančić]], koji je prepoznao njen talent za bacanje diska.&lt;ref name=&quot;Jutarnji&quot;/&gt; U prvoj godini s novim trenerom poboljšala je najbolji lični rezultat s 32 na preko 50 m, kao što je Ivančić predvidio.&lt;ref name=&quot;Vecernji&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.vecernji.hr/sport/atletika/sandra-je-vec-dva-puta-bila-rubu-smrti-a-danas-zivi-san-clanak-173304 |title=Sandra je već dva puta bila na rubu smrti, a danas živi san |publisher=[[Večernji list]]|date=29. 7. 2010 |last1=Hebar |first1=Srđan |last2=Mrvec |first2=Damir |access-date=3. 8. 2010}}&lt;/ref&gt;

Prvi uspjesi u bacanju diska došli su 2006.&lt;ref name=&quot;Jutarnji&quot;/&gt; Na njenom prvom većem takmičenju, [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2006.|Svjetskom juniorskom prvenstvu 2006]], Perković nije uspjela ući u finale, ali je nakon toga postala redovna osvajačica medalja na međunarodnim takmičenjima, osvojivši srebrnu medalju i na [[Svjetsko kadetsko prvenstvo u atletici 2007.|Svjetskom kadetskom]] i na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2007.|Evropskom juniorskom prvenstvu 2007.]] i bronzanu medalju na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2008.|Svjetskom juniorskom prvenstvu 2008.]] U istoj godini zauzela je peto mjesto na svjetskoj juniorskoj listi s hicem 55,89 m.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/statistics/toplists/inout=o/age=j/season=2008/sex=W/all=n/legal=A/disc=DT/detail.html |title=Top Lists: Outdoor/Junior/2008/Women | date=16. 2. 2009 | website=iaaf.org | publisher=IAAF | access-date=13. 7. 2012}}&lt;/ref&gt;

Početkom 2009. doživjela je vrlo ozbiljan zastoj u karijeri nakon što su joj ljekari pogrešno dijagnosticirali [[upala crvuljka|upalu crvuljka]].&lt;ref name=&quot;Jutarnji&quot;/&gt; Njen crvuljak pukao je nakon tri dana, što je uzrokovalo gotovo kobnu [[sepsa|sepsu]], koja je zahtijevala dvije hitne operacije i dug oporavak.&lt;ref name=&quot;Jutarnji&quot;/&gt; Izgubila je 15&amp;nbsp;kg na težini i u početku se nije očekivalo da se vrati punim treninzima prije kraja godine.&lt;ref name=&quot;Jutarnji&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Vecernji&quot;/&gt;

Međutim, Perković je počela trenirati nakon tromjesečne pauze i vratila se na takmičenja u julu 2009. osvojivši zlatnu medalju na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2009.|Evropskom juniorskom prvenstvu]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], gdje je postavila novi državni rekord 62,44&amp;nbsp;m i također ispunila A-normu za Svjetsko prvenstvo.&lt;ref name=&quot;SPIKES&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ezadar&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.ezadar.hr/clanak/sandra-perkovic-zlatna-na-juniorskom-ep-u-novom-sadu | title=Sandra Perković zlatna na juniorskom EP u Novom Sadu | date=26. 7. 2009 | work=ezadar.hr | publisher=Elektronski Zadar d. o. o. | access-date=3. 8. 2010 | archive-date=28. 9. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090928083948/http://www.ezadar.hr/clanak/sandra-perkovic-zlatna-na-juniorskom-ep-u-novom-sadu | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njen hitac bio je najbolji na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici|evropskim juniorskim prvenstvima]] u 20 godina,&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.iaaf.org/news/kind=100/newsid=52333.html | title=Euro Junior Champs, Final Day | date=27. 7. 2009 | last=Minshull | first=Phil | work=iaaf.org | publisher=IAAF | access-date=5. 8. 2010 | archive-date=1. 10. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20091001184312/http://www.iaaf.org/news/kind=100/newsid=52333.html | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a razlika do drugoplasirane bila je 7 m i 33&amp;nbsp;cm, najveća u historiji ovih prvenstava.&lt;ref name=&quot;ezadar&quot;/&gt; Njena ostala dva ispravna hica u finalu također bi bila dovoljna za zlatnu medalju.&lt;ref name=&quot;ezadar&quot;/&gt;

Mjesec kasnije zauzela je [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009 – bacanje diska (žene)|9. mjesto]] na svom prvom većem seniorskom takmičenju, [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetskom prvenstvu 2009]], kao najmlađa diskašica u konkurenciji, uključujući i kvalifikacije.&lt;ref name=&quot;SPIKES&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Atletika/tabid/110/articleType/ArticleView/articleId/66811/Default.aspx | title=Sandra Perković deveta u finalu diska |publisher=[[Slobodna Dalmacija]]| date=21. 8. 2009 | last=Smolčić | first=Pero | access-date=4. 8. 2010}}&lt;/ref&gt; Kasnije iste godine popravila je državni rekord na 62,79&amp;nbsp;m.&lt;ref name=&quot;SPIKES&quot;/&gt; Na kraju su njeni rezultati ušli među prvih 11 na svjetskoj juniorskoj listi 2009.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.iaaf.org/statistics/toplists/inout=o/age=j/season=2009/sex=W/all=n/legal=A/disc=DT/detail.html |title=Top Lists: Outdoor/Junior/2009/Women |date=5. 2. 2010 |publisher= IAAF |access-date=13. 7. 2012}}&lt;/ref&gt;

Nakon uspješne sezone 2009. magazin ''[[SPIKES (magazin)|SPIKES]]'' proglasio ju je jednom od &quot;deset zvijezda u usponu koje treba pratiti u 2010&quot;,&lt;ref name=&quot;SPIKES&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.spikesmag.com/features/tenrisingstarstowatchin2010.aspx | title=Ten rising stars to watch in 2010 | work=SPIKES | publisher=[[Haymarket Network]] |access-date= 23. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120223212543/http://www.spikesmag.com/features/tenrisingstarstowatchin2010.aspx |archive-date=23. 2. 2012}}&lt;/ref&gt; a dobila je i nagradu [[Nagrada &quot;Dražen Petrović&quot;|&quot;Dražen Petrović&quot;]] od [[Hrvatski olimpijski odbor|Hrvatskog olimpijskog odbora]] za hrvatsku atletičarku koja najviše obećava za 2009. godinu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.hoo.hr/downloads/D.Petrovic-dobitnici2007-2010.pdf | title=Pregled dobitnika nagrade &quot;Dražen Petrović&quot; od 2007. do 2010. godine | date=26. 7. 2011 | publisher=Hrvatski olimpijski odbor | format=PDF | access-date=25. 6. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120816164720/http://www.hoo.hr/downloads/D.Petrovic-dobitnici2007-2010.pdf |archive-date=16. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;

== Seniorska karijera ==
Na Hrvatskom zimskom bacačkom prvenstvu, održanom 6. marta 2010. u [[Split]]u, Perković je uveliko popravila lični rekord na 66,85&amp;nbsp;m,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.european-athletics.org/10th-european-cup-winter-throwing/8393-perkovic-makes-her-plans-for-arles-barcelona-and-split.html |title= Perkovic makes her plans for Arles, Barcelona and Split |publisher= [[Evropska atletska asocijacija]] (EAA) |date= 9. 3. 2010 |access-date= 7. 7. 2012 |archive-url= https://archive.today/20130414194853/http://www.european-athletics.org/10th-european-cup-winter-throwing/8393-perkovic-makes-her-plans-for-arles-barcelona-and-split.html |archive-date=14. 4. 2013 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; ostvarivši najbolji rezultat u svijetu u 2010. i nadmašivši najbolji rezultat u svijetu iz 2009 (66,40&amp;nbsp;m), koji je ostvarila [[Li Yanfeng]]. Istog dana postavila je i lični rekord u bacanju kugle na otvorenom, bacivši hitac od 16,02&amp;nbsp;m. Nastavila je sa dobrom formom osvojivši zlatnu medalju u kategoriji U-23 na [[Evropski zimski bacački kup 2010.|Evropskom zimskom bacačkom kupu]] u [[Arles]]u; njen pobjednički hitac (61,93&amp;nbsp;m) bio bi dovoljan za srebrnu medalju u seniorskoj kategoriji.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.european-athletics.org/news/335-articles/events-2010/10th-european-cup-winter-throwing/8448-slovenias-ratej-provides-big-surprise-at-european-cup-winter-throwing.html |title= Slovenia's Ratej provides big surprise at European Cup Winter Throwing |publisher= EAA |date= 21. 3. 2010 |access-date= 7. 7. 2012 |archive-url= https://archive.today/20130414171453/http://www.european-athletics.org/news/335-articles/events-2010/10th-european-cup-winter-throwing/8448-slovenias-ratej-provides-big-surprise-at-european-cup-winter-throwing.html |archive-date=14. 4. 2013 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

U junu je osvojila zlatnu medalju i u bacanju diska i u bacanju kugle u 2. ligi [[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici 2010.|Evropskog ekipnog prvenstva]], pomogavši ekipi Hrvatske da izbori ulaz u 1. ligu za sezonu 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.iaaf.org/news/kind=100/newsid=57107.html |title= Strong throwing in Budapest and Belgrade – European Team champs 1st and 2nd Leagues |date= 21. 6. 2010 |last= Ramsak |first= Bob |publisher= IAAF |access-date= 5. 8. 2010 |archive-date= 26. 10. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121026024416/http://www.iaaf.org/news/kind=100/newsid=57107.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Kulminacija njene dobre forme u 2010. desila se na [[Evropsko prvenstvo u atletici 2010.|Evropskom prvenstvu]] u [[Barcelona|Barceloni]], gdje je osvojila zlatnu medalju. U kvalifikacijama se mučila i čak bila blizu eliminacije s obzirom na to da nije prebacila normu (60,00&amp;nbsp;m), zauzevši tek 10. mjesto od 12 takmičarki koje su prošle u finale. Međutim, u finalu je odmah na startu bacila hitac koji ju je držao na drugom mjestu sve do posljednje serije, kad je bacila pobjednički hitac 64,67&amp;nbsp;m, postavši najmlađa evropska prvakinja u bacanju diska ikad.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.european-athletics.org/20th-european-athletics-championships/8995-perkovic-makes-history-for-croatia-with-discus-gold.html | title=Croatia's Perkovic claims discus gold | publisher=EAA | date=9. 3. 2010 | access-date=7. 7. 2012 | archive-url=https://archive.today/20130414220345/http://www.european-athletics.org/20th-european-athletics-championships/8995-perkovic-makes-history-for-croatia-with-discus-gold.html | archive-date=14. 4. 2013 | url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.iaaf.org/news/kind=100/newsid=57830.html | title=Lemaitre, Abeylegesse and Perkovic steal centre stage in Barcelona – European champs, day 2 | date=28. 7. 2009 | last=Ramsak | first=Bob | publisher=IAAF | access-date=5. 8. 2010 | archive-date=26. 10. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20121026024435/http://www.iaaf.org/news/kind=100/newsid=57830.html | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Na [[Memorijal Van Damme 2010.|završnom mitingu]] [[IAAF Dijamantna liga 2010.|prve sezone]] [[IAAF Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Bruxelles]]u Perković je pobijedila s novim državnim rekordom (66,93&amp;nbsp;m), a u ukupnom poretku Dijamantne lige zauzela je drugo mjesto, iza [[Yarelis Barrios]].&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.diamondleague.com/IAAF-Diamond-Race/Overview-Disciplines/Discus-Throw-Women-Discipline/Discus-Throw---Women/?Template=News | title=Overview Disciplines – 27. 8. 2010: Discus Throw – Women | date=27. 8. 2010 | publisher=Diamond League AG | access-date=27. 8. 2010 | archive-url= https://web.archive.org/web/20101122085322/http://diamondleague.com/IAAF-Diamond-Race/Overview-Disciplines/Discus-Throw-Women-Discipline/Discus-Throw---Women/?Template=News | archive-date=22. 11. 2010 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nedugo nakon pobjede na [[Hanžekovićev memorijal|Hanžekovićevom memorijalu]] u Zagrebu 1. septembra zaključila je sezonu osvojivši srebrnu medalju na [[Kontinentalni kup u atletici 2010.|Kontinentalnom kupu]] u [[Split]]u. [[Evropska atletska asocijacija]] prepoznala je njen proboj u prvoj seniorskoj godini dodijelivši joj nagradu [[Evropski atletičar godine#Zvijezda u usponu|&quot;Zvijezda u usponu&quot;]].&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.european-athletics.org/ea-statistics/european-athlete-of-the-year.html?id=9230 | title=Croatia's Perković voted women's Rising Star of the Year | publisher=EAA | date=28. 9. 2010 | access-date=7. 7. 2012 | archive-url=https://archive.today/20120905212722/http://www.european-athletics.org/ea-statistics/european-athlete-of-the-year.html?id=9230 | archive-date=5. 9. 2012 | url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2011. pobijedila je na Hrvatskom zimskom bacačkom prvenstvu u Splitu i dodatno poboljšala državni rekord na 67,96&amp;nbsp;m. Na istom takmičenju postavila je i državni rekord u bacanju kugle: 16,40&amp;nbsp;m.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.hrt.hr/index.php?id=37&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=106546&amp;tx_ttnews%5BbackPid%5D=23&amp;cHash=9852de9c5a | title=Perković do rekorda u disku i kugli | date=26. 2. 2011 | publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]] | access-date=26. 2. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100627143116/http://www.hrt.hr/index.php?id=37 | archive-date=27. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; Samo nekoliko dana kasnije doživjela je povredu leđa, zbog koje je morala propustiti [[Evropski zimski bacački kup 2011.|Evropski zimski bacački kup]] u martu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.javno.hr/sport/18165/Sandra-Perkovic-ozlijedila-leda.html | title=Sandra Perković ozlijedila leđa | date=3. 3. 2011 | access-date=16. 5. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120324041548/http://www.javno.hr/sport/18165/Sandra-Perkovic-ozlijedila-leda.html |archive-date=24. 3. 2012}}&lt;/ref&gt; Na takmičenja se vratila u maju pobjedom na [[Zlatni Grand Prix Šangaja 2011.|mitingu]] Dijamantne lige u [[Šangaj]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.european-athletics.org/youth-athletics-programme-news/364-meetings-2011/diamond-league/9958-finlands-pitkaemaeki-and-croatias-vlai-equal-world-leads-in-shanghai.html |title=Finland’s Pitkämäki and Croatia’s Vlašić equal world leads in Shanghai |publisher=EAA |date=15. 5. 2011 |access-date=7. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20130414174631/http://www.european-athletics.org/youth-athletics-programme-news/364-meetings-2011/diamond-league/9958-finlands-pitkaemaeki-and-croatias-vlai-equal-world-leads-in-shanghai.html |archive-date=14. 4. 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Suspenzija zbog dopinga ===
U junu 2011. objavljeno je da je Perković pala na dva doping-testa izvršena u prethodnom mjesecu na mitinzima Dijamantne lige u Rimu i Šangaju. Bila je pozitivna na [[metilheksanamin]], psihostimulans koji je [[Svjetska antidopinška agencija]] zabranila 2010.&lt;ref name=&quot;Reuters&quot;&gt;{{cite news | url= http://in.reuters.com/article/2011/06/27/idINIndia-57943520110627 | title=European champion Perkovic faces suspension for failed drugs test | agency=[[Reuters]] | last=Ilić | first=Igor | date=27. 6. 2011 | access-date=31. 7. 2011 | archive-date=29. 6. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110629014542/http://in.reuters.com/article/2011/06/27/idINIndia-57943520110627 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JL 20110626&quot;&gt;{{cite web | url= http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=955479 | title=Sandra Perković bit će suspendirana na šest mjeseci! | publisher=Jutarnji list | date=26. 6. 2011 | last=Gabrovec | first=Gordan | access-date=1. 8. 2011 | archive-date=31. 8. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110831030809/http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=955479 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Perković je rekla da je bila pozitivna zbog &quot;Nox Pumpa&quot;, američkog energetskog napitka koji je koristila bez znanja da sadrži zabranjene supstance.&lt;ref name=&quot;Zadarski list&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.zadarskilist.hr/clanci/28062011/ivancic-je-odgovoran-za--sandrinu-dramu |title=Ivančić je odgovoran za Sandrinu dramu |date=28. 6. 2011 |publisher=[[Zadarski list]] |access-date=4. 8. 2011 |archive-date=4. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004203901/http://www.zadarskilist.hr/clanci/28062011/ivancic-je-odgovoran-za--sandrinu-dramu |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nije zatražila analizu svog B-uzorka.&lt;ref name=&quot;JL 20110626&quot;/&gt;

[[Hrvatski atletski savez]] suspendirao ju je na šest mjeseci, a suspenziju je kasnije potvrdio i IAAF, uzevši u obzir da nije imala namjeru uzeti zabranjeni stimulans niti je bila svjesna da ga koristi.&lt;ref name=&quot;Reuters&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SD&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.slobodnadalmacija.com/Atletika/tabid/110/articleType/ArticleView/articleId/144199/Default.aspx |title=Perković ipak smije na Igre: Sretna sam, iako ni šest mjeseci nije malo |date=22. 7. 2011 |last=Smolčić |first=P. |publisher=Slobodna Dalmacija |access-date=4. 8. 2011 |archive-date=30. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330090451/http://www.slobodnadalmacija.com/Atletika/tabid/110/articleType/ArticleView/articleId/144199/Default.aspx |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U skladu s IAAF-ovim pravilima, poništeni su joj svi rezultati postignuti nakon njenog prvog pozitivnog testa, uključujući i rezultat 69,99&amp;nbsp;m, postavljen 4. juna 2011. u [[Varaždin]]u, uprkos činjenici da je na tom takmičenju bila negativna na testu.&lt;ref name=&quot;JL 20110626&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Zadarski list&quot;/&gt; Hitac od 69,99&amp;nbsp;m bio bi najbolji u svijetu u posljednjih 12 godina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vecernji.hr/sport/atletika/perkovic-varazdinu-rezultata-sezone-hrvatskog-rekorda-clanak-296556 |title= Perković u Varaždinu do rezultata sezone i hrvatskog rekorda! |date=4. 6. 2011 |publisher=Večernji list |access-date=4. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Suspenzija je trajala do 7. decembra, spriječivši Perković da se takmiči u ostatku sezone 2011, uključujući i [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Svjetsko prvenstvo]].&lt;ref name=&quot;SD&quot;/&gt;

=== 2012. ===
Nakon isteka zabrane vratila se i nastavila dobro bacati: pobijedila je u kategoriji U-23 na [[Evropski zimski bacački kup 2012|Evropskom zimskom bacačkom kupu]],&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.tilastopaja.org/staticresults/eaa12821342.htm |title= 17–18 March Throws, Bar (MNE) |publisher=Tilastopaja|access-date= 29. 3. 2012}}&lt;/ref&gt; popravila državni rekord na 68,24&amp;nbsp;m na [[Zlatni Grand Prix Šangaja|Zlatnom Grand Prixu Šangaja]],&lt;ref&gt;{{cite web |author= Len Johnson |date= 19. 5. 2012 |url= http://www.iaaf.org/competitions/dlm/news/newsid=65015.html |title= Liu Xiang and G. Dibaba the standouts in rainy Shanghai – Samsung Diamond League |publisher= IAAF |access-date= 2. 6. 2012 |archive-date= 28. 8. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120828134305/http://www.iaaf.org/competitions/dlm/news/newsid=65015.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; zatim srušila rekord mitinga na [[Prefontaine Classic]]u početkom juna.&lt;ref&gt;{{cite web |author= Gains, Paul |date= 2. 6. 2012 |url= http://www.iaaf.org/competitions/dlm/news/newsid=65154.html |title= Dibaba 30:24.39 and Kiprop 27:01.98 on stunning but wet first night in Eugene – Samsung Diamond League |publisher= IAAF |access-date= 3. 6. 2012 |archive-date= 4. 6. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120604193839/http://www.iaaf.org/competitions/dlm/news/newsid=65154.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Ispunivši olimpijsku A-normu od 62,00 m, kvalificirala se za [[Olimpijske igre 2012.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.novilist.hr/Sport/Ostali-sportovi/Sandra-Perkovic-ispunila-normu-za-Olimpijske-igre |title=Sandra Perković ispunila normu za Olimpijske igre |date=3. 3. 2012 |publisher=[[Novi list]]| last=Bilić | first=Toni |access-date=25. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;

Na [[Evropsko prvenstvo u atletici 2012.|Evropskom prvenstvu]] u [[Helsinki]]ju njena glavna protivnica bila je Njemica [[Nadine Müller (atletičarka)|Nadine Müller]], svjetska viceprvakinja iz 2011. i vlasnica najboljeg hica sezone (68,89 m).&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.european-athletics.org/european-athletics-championships-2012/11188-preview-women-s-throws-pulsating-discus-battle-between-perkovic-and-mueller-on-the-cards.html |title= Preview – Women's throws: Pulsating discus battle between Perković and Müller on the cards |publisher= EAA |date=  |access-date= 13. 7. 2012 |archive-url= https://archive.today/20130414231337/http://www.european-athletics.org/european-athletics-championships-2012/11188-preview-women-s-throws-pulsating-discus-battle-between-perkovic-and-mueller-on-the-cards.html |archive-date=14. 4. 2013 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Nakon uspješno odrađenih kvalifikacija, u [[Evropsko prvenstvo u atletici 2012 – bacanje diska (žene)|finalu]] se našla u ozbiljnim problemima bacivši dva neispravna hica. Pod pritiskom, bacila je 67,62 m u 3. seriji, što se na kraju ispostavilo nedostižnim za Müller i ostale takmičarke i donijelo Perković odbranu titule evropske prvakinje.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.european-athletics.org/european-athletics-championships-2012/11247-perkovic-holds-her-nerve-to-retain-the-title.html |title= Perkovic holds her nerve to retain the title |publisher= EAA |date=  |access-date= 13. 7. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120703035524/http://www.european-athletics.org/european-athletics-championships-2012/11247-perkovic-holds-her-nerve-to-retain-the-title.html |archive-date=3. 7. 2012 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Na OI 2012. osvojila je [[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 – bacanje diska (žene)|zlatnu medalju]] s novim državnim rekordom (69,11 m).

=== 2013. ===
Olimpijskom zlatu dodala je i titulu svjetske prvakinje na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013 – bacanje diska (žene)|pobjedom]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|Svjetskom prvenstvu]] u Moskvi.

=== 2014. ===
U sezoni 2014. kompletirala je trostruku krunu na velikim takmičenjima pobijedivši na [[Evropsko prvenstvo u atletici 2014 – bacanje diska (žene)|Evropskom prvenstvu]] u Zürichu s novim ličnim i državnim rekordom (71,08 m). Dvije sedmice kasnije, na istom stadionu u Zürichu, kompletirala je i [[IAAF Dijamantna liga 2014.|sezonu Dijamantne lige]] novom pobjedom na isti dan kad je preminuo njen prvi trener, Ivan Ivančić.

=== 2015. ===
Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Peking]]u nastupala na [[Nacionalni stadion (Peking)|Nacionalnom stadionu u Pekingu]]&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://m.tportal.hr/sport/393562/Od-Sandre-se-medalja-ocekuje-a-sto-mogu-ostali.html |title= Od Sandre se medalja očekuje, a što mogu ostali? |website= tportal.hr |date= 21. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; 24. i 25. augusta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iaafbeijing2015.com/special/iaaf_sch_en/ |title=Beijing 2015: Timetable |date=11. 8. 2015 |access-date=10. 8. 2015 |work=Beijing 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150829074020/http://www.iaafbeijing2015.com/special/iaaf_sch_en/ |archive-date=29. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/4875/AT-DT-W-q----.SL2.pdf |title= Startna lista |publisher= IAAF |access-date= 3. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; U [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 – bacanje diska (žene)|kvalifikacijama]] je bacila 64,51 m u drugoj seriji, što je bilo dovoljno za drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web |author= Mihaela Bradovski |url= http://www.hrsport.net/vijesti/488960/ostali-sportovi-atletika/sandra-perkovic-s-drugim-rezultatom-kvalifikacija-do-finala-svjetskog-prvenstva/ |title= Sandra Perković s drugim rezultatom kvalifikacija do finala Svjetskog prvenstva |website= hrsport.hr |date= 24. 8. 2015 |access-date= 3. 10. 2016 |archive-date= 26. 8. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160826150719/http://www.hrsport.net/vijesti/488960/ostali-sportovi-atletika/sandra-perkovic-s-drugim-rezultatom-kvalifikacija-do-finala-svjetskog-prvenstva/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; U finalu je [[Kuba]]nka [[Denia Caballero]] već u prvoj seriji bacila 69,28 m, dok je Perković prestupila. To je ponovila u trećoj i petoj seriji, a u posljednjoj je seriji&lt;ref&gt;{{cite web |author= Marko Pavić |url= http://www.vecernji.hr/ostali-sportovi/sandra-perkovic-na-svjetskom-prvenstvu-u-pekingu-se-bori-za-zlatnu-medalju-1021078 |title= Sandra Perković posljednjim hicem osvojila srebro, Caballero slavila |publisher=Večernji list|date= 25. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; bacila 67,39 m&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.germanijak.hr/vijesti/sandra-perkovic-srebrna-na-svjetskom-prvenstvu-zadnjim-hicem-stigla-do-medalje-u-pekingu/12533 |title= Sandra Perković srebrna na Svjetskom prvenstvu! Zadnjim hicem stigla do medalje u Pekingu! |website= germanijak.hr |date= 25. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; i time osvojila srebrnu medalju.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/15-savezi-olimpijskih-sportova/hrvatski-atletski-savez/3671-sandra-perkovic-osvojila-srebrno-odlicje-na-sp-u |title= Sandra Perković osvojila srebrno odličje na SP-u |publisher= [[Hrvatski olimpijski odbor|HOO]] |date= 25. 8. 2015 |access-date= 3. 10. 2016 |archive-date= 17. 9. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160917142235/http://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/15-savezi-olimpijskih-sportova/hrvatski-atletski-savez/3671-sandra-perkovic-osvojila-srebrno-odlicje-na-sp-u |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Dana 8. septembra nastupila je na [[65. memorijal Borisa Hanžekovića|65. Hanžekovićevom memorijalu]] u Zagrebu,&lt;ref&gt;{{cite web |author= Pero Smolčić |url= http://www.slobodnadalmacija.hr/Atletika/tabid/110/articleType/ArticleView/articleId/298784/Default.aspx |title= Hanžekovićev memorijal: Sandra srušila rekord, Powell ispod 10 sekundi |publisher=Slobodna Dalmacija|date= 8. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; gdje je pred domaćom publikom potpuno opravdala status najbolje bacačice diska.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.vecernji.hr/atletika/asafa-powell-trcao-ispod-10-sekundi-ali-nije-uspio-oboriti-boltov-rekord-1023623 |title= Sandra ispunila obećanje i dva puta rušila rekord Hanžeka! |publisher=Večernji list|date= 8. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Dvaput je rušila rekord mitinga,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.glasistre.hr/vijesti/specijalna/perkovic-oborila-rekord-hanzeka--359066 |title= Perković oborila rekord Hanžeka! |publisher=[[Glas Istre]]|date= 8. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; koji je prije držala [[Gia Lewis Smallwood]] (66,29 m)&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.index.hr/sport/clanak/hanzek-sandra-perkovic-dva-puta-popravljala-rekord-mitinga/840793.aspx |title= Hanžek: Sandra Perković dva puta popravljala rekord mitinga |website= index.hr |date= 8. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; da bi u posljednjoj seriji bacila 69,88 m,&lt;ref&gt;{{cite web |author= Marko Šnidarić |url= http://www.24sata.hr/atletika/uzivo-sandra-perkovic-lovi-rekord-mitinga-na-hanzeku-280065 |title= Sandra Perković srušila rekord mitinga i slavila na Hanžeku |publisher=24 sata|date= 8. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; čime je za 3 m oborila rekord mitinga.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://gol.dnevnik.hr/clanak/ostali_sportovi/ovacije-olimpijskoj-pobjednici-perkovic-oborila-rekord-mitinga.html |title= Ovacije olimpijskoj pobjednici: Perković oborila rekord mitinga |website= Gol.hr |date= 8. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.jutarnji.hr/uzivo--spektakl-na-hanzeku-srusen-rekord-star-14-godina--asafa-powell-isao-ispod-carobne-granice-/1412357/ |title= FANTASTIČNA VEČER ZA HRVATSKU ATLETIKU: Čudesna Sandra Perković dvaput srušila rekord na Hanžeku! |publisher= Jutarnji list |date= 8. 9. 2015 |access-date= 3. 10. 2016 |archive-date= 21. 10. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20151021083519/http://www.jutarnji.hr/uzivo--spektakl-na-hanzeku-srusen-rekord-star-14-godina--asafa-powell-isao-ispod-carobne-granice-/1412357 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

=== 2016. ===
I sezona 2016. bila je trijumfalna za Perković. Pobijedila je na svim mitinzima [[IAAF Dijamantna liga 2016.|Dijamantne lige]] na kojima je nastupila i još jednom uvjerljivo osvojila prvo mjesto u ukupnom poretku svoje discipline. Također je četvrti put uzastopno postala evropska prvakinja [[Evropsko prvenstvo u atletici 2016 – bacanje diska (žene)|pobijedivši]] na [[Evropsko prvenstvo u atletici 2016.|Evropskom prvenstvu]] u [[Amsterdam]]u&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.vecernji.hr/ostali-sportovi/sandra-perkovic-lovi-cetvrti-naslov-europske-prvakinje-u-nizu-1098009 |title= Sjajna Sandra Perković osvojila četvrti europski naslov u nizu |publisher=Večernji list|date= 8. 7. 2016 |access-date= 3. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; da bi sve okrunila na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] [[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 – bacanje diska (žene)|odbranivši zlatnu medalju]] iz Londona, i to samo jednim ispravnim hicem, u trećoj seriji, nakon dva prestupa.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://sport.hrt.hr/348154/rio2016/stream-sandra-perkovic-po-obranu-zlata |title= [VIDEO] Sandra Perković s jednim ispravnim hicem obranila zlato |publisher= [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] |date= 16. 8. 2016 |access-date= 3. 10. 2016 |archive-date= 20. 9. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160920214842/http://sport.hrt.hr/348154/rio2016/stream-sandra-perkovic-po-obranu-zlata |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

=== 2017. ===
U ovoj sezoni vratila se na svjetski tron [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 – bacanje diska (žene)|deklasiravši]] konkurenciju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetskom prvenstvu]] u Londonu.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.com/vijesti/atletsko-sp-zlatna-medalja-za-perkovic |title= Atletsko SP: Zlatna medalja za Perković |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |date= 13. 8. 2017 |access-date= 23. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; U [[IAAF Dijamantna liga 2017.|Dijamantnoj ligi]] nastupila je na četiri mitinga i ostvarila tri pobjede i jedno drugo mjesto. Jedini poraz, prvi nakon 36 uzastopnih pobjeda, doživjela je od Kubanke [[Yaimé Pérez]] u [[Stockholm Bauhaus Athletics 2017.|Stockholmu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://drukciji.ba/2017/06/18/iznenadenje-u-stockholmu-perkovic-druga-nakon-36-uzastopnih-pobjeda/ |title= Iznenađenje u Stockholmu: Perković druga nakon 36 uzastopnih pobjeda |website= drukciji.ba |date= 18. 6. 2017 |access-date= 23. 9. 2017 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Perković je pobožna [[Katoličanstvo|rimokatolkinja]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=MVGJNv_9ZOM |title= Saša jači od Sandre Perković |publisher= [[YouTube]]}}&lt;/ref&gt; Tečno govori [[engleski jezik|engleski]] i ima osnovno razumijevanje [[italijanski jezik|italijanskog]].

== Politička karijera ==
Bila je kandidatkinja na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2015.|parlamentarnim izborima 2015]], predstavljajući [[Socijaldemokratija|socijaldemokratsku]] stranku [[Milan Bandić 365 - stranka rada i solidarnosti]] kao druga na stranačkoj listi za [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|2. izbornu jedinicu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.izbori.hr/izbori/ws.nsf/72B3A3DD1A9420E7C1257EE80064F608/$FILE/iz_002.pdf |title= Službena lista kandidata za 2. izbornu jedinicu na Parlamentarnim izborima 2015. |website= izbori.hr |access-date= 3. 10. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160304094546/http://www.izbori.hr/izbori/ws.nsf/72B3A3DD1A9420E7C1257EE80064F608/$FILE/iz_002.pdf |archive-date= 4. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Ta stranka osvojila je jedno zastupničko mjesto iz te izborne jedinice, ali s obzirom na to da nosilac liste, koji je bio gradonačelnik [[Zagreb]]a, sam [[Milan Bandić]], nije preuzeo svoj mandat uslijed nekompatibilnosti pozicija gradonačelnika i saborskog zastupnika, Perković je postala zastupnica u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] i položila zakletvu na prvoj sjednici novog saziva. Međutim, nije učestvovala u radu Sabora jer nije prisustvovala nijednoj sjednici osim prve, konstituirajuće.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.index.hr/vijesti/clanak/sandra-perkovic-kuka-jer-nije-dobila-stipendiju-a-za-izostanke-iz-sabora-dobit-ce-63-tisuce-kuna/893709.aspx |title= Sandra Perković kuka jer nije dobila stipendiju, a za izostanke iz Sabora dobit će 63 tisuće kuna |website= index.hr |date= 16. 5. 2016 |access-date= 3. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; Njen mandat istekao je 15. jula 2016. samoraspuštanjem Sabora, koje je dovelo do održavanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2016.|vanrednih parlamentarnih izbora]]. Tokom mandata Perković je bila članica Odbora za porodicu, mlade i sport.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=6435 |title= Zastupnici 8. saziva Hrvatskoga sabora: Sandra Perković |publisher= Hrvatski sabor |access-date= 3. 10. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160825135614/http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=6435 |archive-date= 25. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
[[Datoteka:London 2012 Women's Discus Throw Victory Ceremony.jpg|mini|desno|250px|Dodjela medalja u ženskom disku na [[OI 2012.]]]]
{| {{prettytable}}
! Godina
! Takmičenje
! Mjesto
! Daljina
|- align=center
| rowspan=2|'''2007.'''
| bgcolor=silver align=left |[[Svjetsko kadetsko prvenstvo u atletici 2007.|Kadetsko SP]]
| bgcolor=silver | '''2.'''
| bgcolor=silver | 51,25 m
|- align=center
| bgcolor=silver align=left |[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2007.|Juniorsko EP]]
| bgcolor=silver | '''2.'''
| bgcolor=silver | 55,42 m
|- align=center
| rowspan=2| '''2009.'''
| bgcolor=gold align=left |[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2009.|Juniorsko EP]]
| bgcolor=gold |'''1.'''
| bgcolor=gold |62,44 m
|- align=center
| align=left | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]]
| 9.
| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009 – bacanje diska (žene)|60,77 m]]
|- align=center
| '''2010.'''
| bgcolor=gold align=left | [[Evropsko prvenstvo u atletici 2010.|Evropsko prvenstvo]]
| bgcolor=gold | '''1.'''
| bgcolor=gold | [[Evropsko prvenstvo u atletici 2010 – bacanje diska (žene)|64,67 m]]
|- align=center
| rowspan=2|'''2012.'''
| bgcolor=gold align=left | [[Evropsko prvenstvo u atletici 2012.|Evropsko prvenstvo]]
| bgcolor=gold | '''1.'''
| bgcolor=gold | [[Evropsko prvenstvo u atletici 2012 – bacanje diska (žene)|67,62 m]]
|- align=center
| bgcolor=gold align=left | [[Olimpijske igre 2012.|Olimpijske igre]]
| bgcolor=gold | '''1.'''
| bgcolor=gold | [[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 – bacanje diska (žene)|69,11 m]]
|- align=center
| rowspan=2|'''2013.'''
| bgcolor=gold align=left | [[Mediteranske igre 2013.|Mediteranske igre]]
| bgcolor=gold | '''1.'''
| bgcolor=gold | 66,21 m
|- align=center
| bgcolor=gold align=left | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|Svjetsko prvenstvo]]
| bgcolor=gold | '''1.'''
| bgcolor=gold | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013 – bacanje diska (žene)|67,99 m]]
|- align=center
| '''2014.'''
| bgcolor=gold align=left | [[Evropsko prvenstvo u atletici 2014.|Evropsko prvenstvo]]
| bgcolor=gold | '''1.'''
| bgcolor=gold | [[Evropsko prvenstvo u atletici 2014 – bacanje diska (žene)|71,08 m]]
|- align=center
| '''2015.'''
| bgcolor=silver align=left | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo]]
| bgcolor=silver | '''2.'''
| bgcolor=silver | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 – bacanje diska (žene)|67,39 m]]
|- align=center
| rowspan=2|'''2016.'''
| bgcolor=gold align=left | [[Evropsko prvenstvo u atletici 2016.|Evropsko prvenstvo]]
| bgcolor=gold | '''1.'''
| bgcolor=gold | [[Evropsko prvenstvo u atletici 2016 – bacanje diska (žene)|69,97 m]]
|- align=center
| bgcolor=gold align=left | [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijske igre]]
| bgcolor=gold | '''1.'''
| bgcolor=gold | [[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 – bacanje diska (žene)|69,21 m]]
|- align=center
| '''2017.'''
| bgcolor=gold align=left | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
| bgcolor=gold | '''1.'''
| bgcolor=gold | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 – bacanje diska (žene)|70,31 m]]
|- align=center
| rowspan=2|'''2018.'''
| bgcolor=gold align=left | [[Mediteranske igre 2018.|Mediteranske igre]]
| bgcolor=gold | '''1.'''
| bgcolor=gold | 66,46 m
|-align=center
| bgcolor=gold align=left | [[Evropsko prvenstvo u atletici 2018.|Evropsko prvenstvo]]
| bgcolor=gold | '''1.'''
| bgcolor=gold | [[Evropsko prvenstvo u atletici 2018 – bacanje diska (žene)|67,62 m]]
|- align=center
| '''2019.'''
| bgcolor=cc9966 align=left | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetsko prvenstvo]]
| bgcolor=cc9966 | '''3.'''
| bgcolor=cc9966 | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019 – bacanje diska (žene)|66,72 m]]
|- align=center
| '''2021.'''
| bgcolor=gold align=left | [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijske igre]]
| 4.
| bgcolor=gold | [[Atletika na Olimpijskim igrama 2020 – bacanje diska (žene)|65,01 m]]
|- align=center
| rowspan=2|'''2022.'''
| bgcolor=silver align=left | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
| bgcolor=silver | '''2.'''
| bgcolor=silver | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022 – bacanje diska (žene)|68,45 m]]
|-align=center
| bgcolor=gold align=left | [[Evropsko prvenstvo u atletici 2022.|Evropsko prvenstvo]]
| bgcolor=gold | '''1.'''
| bgcolor=gold | [[Evropsko prvenstvo u atletici 2022 – bacanje diska (žene)|67,95 m]]
|- align=center
| rowspan=2|'''2023.'''
|- align=center
| align=left | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetsko prvenstvo]]
| 5.
| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023 – bacanje diska (žene)|66,57 m]]
|- align=center
| rowspan=2|'''2024.'''
| bgcolor=gold align=left | [[Evropsko prvenstvo u atletici 2024.|Evropsko prvenstvo]]
| bgcolor=gold | '''1.'''
| bgcolor=gold | [[Evropsko prvenstvo u atletici 2024 – bacanje diska (žene)|67,04 m]]
|- align=center
| bgcolor=cc9966 align=left | [[Olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]]
| bgcolor=cc9966 | '''3.'''
| bgcolor=cc9966 | [[Atletika na Olimpijskim igrama 2024 – bacanje diska (žene)|67,51 m]]
|- align=center
| rowspan=2|'''2025.'''
|- align=center
| align=left | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]]
| 5.
| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025 – bacanje diska (žene)|65,82 m]]
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sandra Perković}}
* [https://www.iaaf.org/athletes/croatia/sandra-perkovic-226369 Profil] na ''IAAF.org''

{{S-start}}
{{Redoslijed
|prije = {{ZD|NOR}} [[Karoline Bjerkeli Grøvdal]]
|naslov = [[Evropski atletičar godine#Zvijezda u usponu|Evropska zvijezda u usponu]] &lt;br/&gt; 2010.
|poslije = {{ZD|VB}} [[Jodie Williams]]
}}
{{Redoslijed
|prije = {{ZD|KIN}} [[Li Yanfeng]] &lt;br/&gt; {{ZD|KUB}} [[Denia Caballero]]
|naslov = Najbolji svjetski rezultat godine u bacanju diska &lt;br/&gt; 2012–2014. &lt;br/&gt; 2016–2018.
|poslije = {{ZD|KUB}} [[Denia Caballero]] &lt;br/&gt; {{ZD|KUB}} [[Yaimé Pérez]]
}}
{{S-end}}

{{Olimpijske pobjednice u bacanju diska}}
{{Svjetske prvakinje u bacanju diska}}
{{Evropske prvakinje u bacanju diska}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara u bacanju diska}}
{{Najbolji rezultat sezone u bacanju diska - žene}}
{{Hrvatska sportistica godine}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Elkasević, Sandra}}
[[Kategorija:Rođeni 1990.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski bacači diska]]
[[Kategorija:Hrvatski bacači kugle]]
[[Kategorija:Hrvatski olimpijci u atletici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Franjo Bučar&quot;]]
[[Kategorija:Sportisti na SP u atletici (Hrvatska)]]
[[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2012.]]
[[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]]
[[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]
[[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2024.]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Hrvatska)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Hrvatska)]]</text>
      <sha1>s9k2krj4hq3ksog5vf1383yxzrn2rez</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>São Paulo (savezna država)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>419599</id>
    <revision>
      <id>3916670</id>
      <parentid>3865456</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T01:11:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916670</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5371" sha1="trc8slzx1waneobod51t3k3kffuiawr" xml:space="preserve">{{Geokutija|Pokrajina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = São Paulo
| izvorno_ime           = 
| drugo_ime             =
| kategorija            = [[Savezne države Brazila|Savezna država Brazila]]
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               = Bandeira_do_estado_de_S%C3%A3o_Paulo.svg
| simbol                = Bras%C3%A3o_do_estado_de_S%C3%A3o_Paulo.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Brazil
| zastava_države        = da
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            = [[Minas Gerais]]&lt;br&gt;[[Paraná]]&lt;br&gt;[[Rio de Janeiro (savezna država)|Rio de Janeiro]]&lt;br&gt;[[Mato Grosso do Sul]] 
| dio                   =
| grad                  = 
| znamenitost           = 
| rijeka                = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[São Paulo]]
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina              = 248,222 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 44,396.485&lt;ref&gt;[http://www.ibge.gov.br/home/estatistica/populacao/estimativa2012/estimativa_dou.shtm ''Brazilski institut za statistiku''] Pristupljeno 25.10. 2016.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_datum = 2014.
| stanovništvo_gustoća  = 180
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =
| datum                 =
| vlada                 = 
| lider                 = Tarcísio de Freitas | lider_vrsta  = Guverner 
| lider_partija         = [[Republikanci (Brazil)|REP]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = UTC-03:00 | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = UTC-02:00| utc_offset_DST =
| poštanski_broj        = 01000-000 to 19990-000
| pozivni broj          = 
| kod                   =  | kod_vrsta = 
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Sao_Paulo_in_Brazil.svg
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [http://www.saopaulo.sp.gov.br/en/conhecasp/ www.saopaulo.sp.gov.br/en/conhecasp/]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''São Paulo''' je jedna od 26 [[Savezne države Brazila|saveznih država]] [[Brazil]]a. Smještena je unutar [[Jugoistočna regija (Brazil)|Jugoistočne regije]].
[[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad, kako savezne države tako i Brazila, jest [[São Paulo]], jedan od najvećih gradova svijeta. 
Kao najbogatija i privredno najrazvijenija savezna država, često se naziva &quot;lokomotiva Brazila&quot;,&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20120414122652/http://www.saopaulo.voith.com/v_saopaulo_n_a_cidade.htm ''São Paulo - lokomotiva Brazila''] Pristupljeno 25.10.2016.&lt;/ref&gt; a njen [[BDP]] čini trećinu BDP-a Brazila.

Država São Paulo je bogatija od [[Argentina|Argentine]], [[Urugvaj]]a, [[Paragvaj]]a i [[Bolivija|Bolivije]] zajedno.&lt;ref&gt;[https://www.weforum.org/agenda/2016/10/forget-the-nation-state-cities-will-transform-the-way-we-conduct-foreign-affairs/ ''Zaboravljene nacije-države: gradovi će transformirati način na koji se vodi vanjska politika''] Pristupljeno 25.10.2016.&lt;/ref&gt; Ako bi se pretpostavilo da je São Paulo nezavisna država, njen nominalni BDP bi bio među 20 najviših u svijetu (procjena iz 2010).

Jedna je od manjih saveznih država. Zauzima površinu od 248.222,8&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i po tome je 12 brazilska država. Prema podacima iz 2014. godine, u ovoj državi je živjelo 44.396.485 stanovnika, što je čini najmnogoljudnijom saveznom državom sa 180 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

== Geografija ==
Savezna država São Paulo smještena je u jugozapadnom dijelu Jugoistočne regije Brazila. Veći dio države (oko 85%) na nadmorskoj je visini između 300 i 900 m, 8% reljefa leži na manjoj visini, a ostatak od 7% iznad je 900 metara.&lt;ref&gt;[http://www.bibliotecavirtual.sp.gov.br/pdf/saopaulo-geografia.pdf ''Geografija države São Paulo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120119152048/http://www.bibliotecavirtual.sp.gov.br/pdf/saopaulo-geografia.pdf |date=19. 1. 2012}} Pristupljeno 25.10.2016.&lt;/ref&gt;
Prostire se 611&amp;nbsp;km u pravcu sjever-jug i 923&amp;nbsp;km od istoka ka zapadu.
Graniči sa državama: [[Minas Gerais]] na sjeveru i sjeveroistoku, [[Paraná]] na jugu, [[Rio de Janeiro (savezna država)|Rio de Janeiro]] na istoku i [[Mato Grosso do Sul]] na zapadu, kao i s [[Atlantski okean|Altlantskim okeanom]] na jugoistoku.

== Demografija ==
[[Datoteka:SP_DensidadePopulacional.svg|mini|upright=1.4|Gustina stanovništva po općinama države (podaci iz 2002)]]
Prema procjenama Brazilskog instituta za statistiku (IBGE) (podaci za 2014), u državi je živjelo 44.035.304 stanovnika. Gustina stanovništva je iznosila 177,4 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 
Najveći broj stanovnika u mnogim gradovima [[Italijani|italijanskog]] je porijekla, uključujući i glavni grad, gdje približno 65% stanovnika ima barem jednog italijanskog pretka, naročito iz regija [[Veneto]] i [[Kampanija]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|São Paulo}}

* [http://www.saopaulo.sp.gov.br/en/conhecasp/ Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212233135/https://www.saopaulo.sp.gov.br/conhecasp/ |date=12. 2. 2021 }}

{{Savezne države Brazila}}

[[Kategorija:São Paulo (savezna država)|*]]
[[Kategorija:Savezne države Brazila|São Paulo (savezna država)]]</text>
      <sha1>trc8slzx1waneobod51t3k3kffuiawr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zločinci u odijelima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>429523</id>
    <revision>
      <id>3916711</id>
      <parentid>3834723</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T10:27:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17109" sha1="p41inkb90s3s4efigwzobjcfxu8pj61" xml:space="preserve">{{Infokutija TV-emisija
| ime = Zločinci u odijelima
| slika = White Collar 2009 logo.svg
| veličina_slike = 200px
| slika_alt = 
| opis_slike= Logo
| originalni_naslov = White Collar
| žanr= [[Policijski žanr|policijski]] &lt;br&gt; [[drama]]
| autor = [[Jeff Eastin]] 
| glumci = [[Matt Bomer]]&lt;br&gt;[[Tim DeKay]]&lt;br&gt;[[Willie Garson]]&lt;br&gt;[[Tiffani Thiessen]]&lt;br&gt;[[Sharif Atkins]]&lt;br&gt;[[Marsha Thomason]]
| kompozitor_muzičke_teme = Jon Ehrlich
| država = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| jezik = [[Engleski jezik|engleski]]
| broj_sezona = 6
| broj_epizoda = 81
| spisak_epizoda = Spisak epizoda &quot;White Collar&quot;
| izvršni_producenti = Jeff Eastin&lt;br&gt;Jeff King&lt;br&gt;Mark Goffman&lt;br&gt;Nick Thiel
| producenti = Margo Myers Massey&lt;br&gt;Matt Bomer&lt;br&gt;Tim DeKay&lt;br&gt;Don Kurt
| lokacija = [[New York]]
| trajanje = 42 minute
| produkcijska_kompanija = Jeff Eastin &amp; Warrior George Productions&lt;br&gt;Fox Television Studios
| distributer = [[20th Television]]
| kanal= [[USA Network]]
| format_slike = [[1080i]] ([[HDTV]])
| format_tona = surround
| prvo_prikazano_u = [[SAD]]
| prvo_emitiranje = 23. oktobar 2009.
| zadnje_emitiranje = 18. decembar 2014.
| u_BiH = kablovski operateri
| web_stranica = http://www.usanetwork.com/series/whitecollar/
| naslov_web_stranice = Službena stranica
| imdb = 1358522
}}
'''White Collar''' (dosl. ''Bijeli okovratnici'', [[bosanski jezik|bos.]] ''Zločinci u odijelima'') bila je američka kriminalistička TV-serija koju je producirao [[Jeff Eastin]], sa [[Tim DeKay|Timom DeKayom]] i [[Matt Bomer|Mattom Bomerom]] u glavnim ulogama. Premijerno je prikazana na mreži [[USA Network]] 23. oktobra 2009. godine. Serija prati specijalnog FBI agenta  Petera Burka (Tim DeKay) i talentiranog prevaranta, lopova i krivotvoritelja Neala Caffreya (Matt Bomer), koji radi za Burka kao informant. Snimljeno je i emitirano šest sezona serije, a posljednja sezona završena je 18. decembra 2014.

== Radnja ==
Neal Caffrey, čuveni prevarant, lopov i [[Falsificiranje|krivotvoritelj]] uhapšen je nakon tri godine potrage koju je vodio specijalni FBI agent Peter Burke. Nakon što je otišao u [[zatvor]] na služenje četverogodišnje kazne, samo tri mjeseca prije isteka Caffrey bježi iz zatvora, tražeći svoju djevojku Kate. Međutim, Burke ga ponovo pronalazi i vraća ga u zatvor. Međutim, ovog puta Caffrey predlaže dogovor sa [[FBI]], nudeći Burku pomoć pri hvatanju prevaranata i lopova sličnih njemu u zamjenu za djelimičnu slobodu. Burke prihvata dogovor i time započinje njihovo neobično prijateljstvo i saradnja.

== Likovi ==
=== Glavni ===
* '''Neal Caffrey''' kojeg glumi [[Matt Bomer]]:&lt;ref name=&quot;profilesneal&quot;/&gt; Vješti krivotvoritelj i kradljivac, Caffrey je dospio u zatvor nakon što ga je tri godine slijedio i tražio specijalni FBI agent Peter Burke. U zamjenu za uslovnu slobodu, Neal mu predlaže da postane FBI savjetnik. Burke se nevoljno složio s tim, pod uslovom da Neal nosi elektronsku ogrlicu na nozi kojom FBI može pratiti njegovo kretanje. Iako mu je pružena mogućnost da sebi izgradi novi i pošten život, Neal se često vraća svojim starim navikama, tjerajući se da bira između slobode i ponovnog zatvora.
* '''Peter Burke''', specijalni FBI agent, kojeg glumi [[Tim DeKay]]:&lt;ref name=&quot;epiz0404&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;profilespeter&quot;/&gt; Vrijedni, uspješni i iskreni FBI agent, na čelu je istražnog tima u kojem Neal služi svoju uslovnu kaznu. Peter je vrlo odan svojoj supruzi i [[brak]]u. Neal mu mnogo vjeruje, a Peter pokušava ubijediti Neala da je pošten život moguć.
* '''Mozzie''', punog imena ''Theodore &quot;Teddy&quot; Winters'', kojeg glumi [[Willie Garson]]:&lt;ref name=&quot;profilesmozzie&quot;/&gt; Također prevarant i lopov, Nealov bliski prijatelj, kojem Neal najviše vjeruje. Odbačen još kao beba i nikad usvojen, odrastao je kao siroče u nekoliko udomiteljskih porodica u [[Detroit]]u, gdje je i postao prevarant. Iako nema Nealovu vještinu komunikacije s drugim ljudima, Mozzie je dobar preprodavač, ima [[Eidetsko pamćenje|fotografsko pamćenje]] i povremeno pomaže FBI-ju oko istraga. Nadimak je dobio po plišanom medvjediću iz djetinjstva kojeg je zvao &quot;Mozart&quot;.
* '''Elizabeth Burke''', Peterova supruga, koju glumi [[Tiffani Thiessen]]. El (kako je Peter često zove) je vjerna supruga, koja razumije etiku posla svog muža. Uvijek ga podržava u svemu, bilo kada on slijedi kriminalce ili kada na tajnom zadatku mora zavesti ženu, Elizabeth mu uvijek daje nove perspektive u vezi sa slučajem. Često je u situaciji da bude &quot;mirotvorac&quot; u svađama između Neala i Petera, zbog čega se prema Nealu ponekad ponaša kao mama. U 6. sezoni serije je zatrudnila s Peterom, poslije deset godina braka, te nakon što rađa sina, daje u ime Neal.
* Specijalni agent '''Diana Barrigan''' koju glumi [[Marsha Thomason]]. Diana je jedan od najbližih Peterovih saradnika u FBI odjeljenju &quot;White Collar&quot;.
* Specijalni agent '''Clinton Jones''' kojeg glumi [[Sharif Atkins]]. Kao Peterova &quot;desna ruka&quot;, Clinton je jedan od najboljih agenata u odjelu, bilo da se radi o slijeđenju Neala ili o prisluškivanju sumnjivaca. Iako nije zadovoljan što često mora izigravati Nealovu &quot;dadilju&quot; više nego što bi želio, ipak cijeni Nealov nekonvencionalni pristup rješavanju slučajeva.

=== Sporedni ===
* '''June Ellington''' koju glumi [[Diahann Carroll]]. June je Nealova stanodavka. Njen preminuli suprug Byron je također bio prevarant.
* '''Kate Moreau''' koju glumi [[Alexandra Daddario]]. Kate je prva Nealova djevojka, zbog koje je i pobjegao iz zatvora. Međutim, iz njemu nepoznatih razloga nije je našao nakon što je počeo raditi s Burkom. U prve dvije sezone, bezuspješno je pokušava pronaći. Na kraju druge sezone, Kate gine u avionu, nakon što je eksplodirao prije poletanja.
* Specijalni agent '''Reese Hughes''' kojeg glumi [[James Rebhorn]]. Reese je Peterov pretpostavljeni, šef odjela &quot;White Collar&quot;.
*'''Rachel Turner''' (poznata i kao ''Rebecca Lowe'') koju glumi [[Bridget Regan]]. Rebecca se prvi put pojavljuje kao nedužna zaposlenica jednog muzeja, kojeg je Neal morao opljačkati. Kasnije postaje Nealova djevojka. Međutim, nakon ubistva jednog osumnjičenog, Neal i Peter otkrivaju da je Rebecca zapravo prevarant. Završava u zatvoru, te jednom uspijeva pobjeći. Zaljubljena je u Neala, te mu pomaže u jednom slučaju. Nakon što je opet uhapšena, izvršava [[samoubistvo]].
* '''Sara Ellis''' koju glumi [[Hilarie Burton]]. Sara radi za osiguravajuću kompaniju &quot;Sterling Bosch&quot;, koju je Neal također prevario. Međutim, tokom 3. sezone serije, Sara i Neal se zbližavaju u strastvenoj i bliskoj vezi. Ona saznaje sve o Nealovom životu i njegovim prevarama. U toku 4. sezone, napušta Neala i odlazi u [[London]].
*'''Alexandra „Alex“ Hunter''' koju glumi [[Gloria Votsis]]. Alex je lopov i prevarantica, jedna od bliskih osoba iz Nealove prošlosti. Zajedno s njim, izvela je neke od najvećih pljački, poput krađe misteriozne &quot;muzičke kutije&quot; iz kraljevske palače u Danskoj.
* '''Vincent Adler''' kojeg glumi [[Andrew McCarthy]]. Adler je čovjek koji je naučio Neala mnogim lukavstvima. Također je osoba koja stoji iza Katine smrti. Neal i Adler su se upoznali prije 8 godina, kada je Neal pokušao pokrasti Adlera, ali ga on otkrije, te mu Neal ponudi da &quot;radi&quot; odnosno da krade za njega.

== Emitiranje ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; top&quot;
|- style=&quot;color:#fff; background:#38e;&quot;
| width=&quot;60&quot; | Sezona
| width=&quot;80&quot; | Epizode
| width=&quot;300&quot; | Emitiranje u SAD&lt;small&gt;&lt;br /&gt;USA Network&lt;/small&gt;
| width=&quot;300&quot; | Emitiranje u Njemačkoj &lt;small&gt;&lt;br /&gt;RTL (do S02E06) / RTL Crime (od S02E07 do S04E16)&lt;br /&gt;Netflix (od S05E01)&lt;/small&gt;
| width=&quot;300&quot; | Emitiranje u BiH &lt;small&gt;&lt;br /&gt;kabl. operat.&lt;/small&gt;
|-
| Sezona 1
| 14
| 23. oktobra 2009 do 9. marta 2010.
| 13. septembra do 13. decembra 2011.
| 2012.
|-
| Sezona 2
| 16
| 13. jula 2010. do 8. marta 2011.
| 4. oktobra 2012. do 30. maja 2013. 
| ?
|-
| Sezona 3
| 16
| 7. juna 2011. do 28. februara 2012.
| 19. septembra 2013. do 16. januara 2014. 
| u toku
|-
| Sezona 4
| 16
| 10. jula 2012. do 5. marta 2013.
| 30. maja 2014. do 12. septembra 2014.
| -
|-
| Sezona 5
| 13
| 17. oktobra 2013. do 30. januara 2014.
| od 27. jula 2015. -  
| -
|-
| Sezona 6
| 6
| 6. novembra do 18. decembra 2014.
| 27. jula 2015. - 
| -
|}

=== SAD ===
Serija je premijerno prikazana na američkoj TV-mreži [[USA Network]] 23. oktobra 2009. kada je prikazana prva sezona. Za prvu sezonu snimljeno je 14 epizoda. Tu sezonu zabilježena je gledanost od 5,4 miliona gledalaca u SAD, pa je tako nakon serije [[Monk]] druga najuspješnija premijera neke serije na mreži ''USA Network''. Na bazi tog uspjeha započeto je snimanje druge sezone 18. decembra 2009.&lt;ref name=&quot;season2&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/television/news/e3ia0d444a2a4b3e35a6e6c11b44bbe7ea0 |title='USA Network' bestellt zweite Staffel für ''White Collar'' |publisher=The Hollywood Reporter |date=18. 12. 2009 |access-date=29. 3. 2010 |author=Nellie Andreeva| archive-url=https://web.archive.org/web/20100312115345/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/television/news/e3ia0d444a2a4b3e35a6e6c11b44bbe7ea0 |archive-date=12. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;

Druga sezona započela je s prikazivanjem 13. jula 2010. Nakon prvih 14 epizoda prve sezone, koje su prikazane u jednom &quot;komadu&quot;, druga sezona je podijeljena u dva dijela. USA Network je prve epizode 2. sezone emitirala u ljeto te godine, a ostale epizode u proljeće 2011. godine. Ista šema prikazivanja je korištena i u trećoj sezoni serije, koja je prikazivana u periodu od 7. juna 2011. do 28. februara 2012.

Krajem augusta 2011. naručeno je snimanje 4. sezone, također sa 16 epizoda, čije prikazivanje je započelo 10.&amp;nbsp;jula 2012.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.serienjunkies.de/news/white-collar-usa_network-bestellt-staffel4-34079.html |title=White Collar: USA Network bestellt 4. Staffel |publisher=Serienjunkies |date=26. 8. 2011 |access-date=26. 8. 2011 |author=Bernd Michael Krannich |archive-date=20. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110920235543/http://www.serienjunkies.de/news/white-collar-usa_network-bestellt-staffel4-34079.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mreža je opet produžila seriju za još jednu sezonu u septebru 2012. a peta sezona sa novih 16 epizoda (kasnije smanjeno na 13), započela je sa prikazivanjem 17. oktobra 2013.&lt;ref name=&quot;S03DES05US&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.serienjunkies.de/news/white-collar-zeljko-ivanek-rebecca-53065.html |title=White Collar: Zeljko Ivanek und Rebecca Hazlewood in Staffel 5 dabei |work=serienjunkies.de |date=10. 9. 2013 |access-date=10. 9. 2013 |author=Adam Arndt }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; U martu 2014. serija je produžena za novu sezonu u kojoj je snimljeno i prikazano samo šest epizoda.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.deadline.com/2014/03/usa-picks-up-drama-pilots-complications-rush-to-series-confirms-white-collar-renewal/  |title=USA Picks Up Medical Drama Pilots ‘Rush’ &amp; Complications’ To Series, Confirms ‘White Collar’ Renewal |work=Deadline.com |date=21. 3. 2014 |access-date=26. 3. 2014 |author=Nellie Andreeva}}&lt;/ref&gt;

=== Njemačka ===
U Njemačkoj prva sezona serije počela je sa emitiranjem 13. septembra 2011. na RTL-u a završena je 13. decembra iste godine. Od oktobra 2012. [[RTL (Njemačka)|RTL]] je prikazao šest epizoda druge sezone, ali je 15. novembra 2012. prekinuo s emitiranjem serije zbog slabe gledanosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.serienjunkies.de/news/rtl-aendert-seriendonnerstag-wirft-white-44440.html |title=White Collar: RTL ändert den Seriendonnerstag, wirft White Collar raus |work=Serienjunkies.de |date=13. 11. 2012 |access-date=13. 11. 2012 |author=Bernd Michael Krannich |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924143035/http://www.serienjunkies.de/news/rtl-aendert-seriendonnerstag-wirft-white-44440.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Komercijalni kanal RTL Crime, koji također pripada RTL grupi, nastavio je prikazivanje serije 18. marta 2013. a druga sezona je završila 30. maja 2013. godine. Treću sezonu je također emitirao RTL Crime u periodu od 19. septembra 2013. do 16. januara 2014,&lt;ref name=&quot;S03DES05US&quot; /&gt; te odmah počeo sa 4. sezonom 30. maja iste godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.serienjunkies.de/news/white-collar-staffel4-mai-rtlcrime-58855.html |title=White Collar: 4. Staffel startet im Mai bei RTL Crime |work=Serienjunkies.de |date=2. 4. 2014 |access-date=2. 4. 2014 |author=Bernd Michael Krannich |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924144941/http://www.serienjunkies.de/news/white-collar-staffel4-mai-rtlcrime-58855.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Petu i šestu sezonu serije, gledaoci u Njemačkoj mogli su pratiti samo na [[Netflix]]u.

== Gledanost i kritike ==
Veb stranica [[Rotten Tomatoes]] navela je da su njeni čitaoci 100% zadovoljni serijom, a prosječna ocjena iznosi 8 od 10. Također navedena je i 21 recenzija. Opći zaključak veb stranice je &quot;serija ima vrlo dobru priču i nevjerovatnu hemiju između glavnih protagonista, ''White Collar'' je duhovita, brza i vratolomna serija&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=White Collar : Season 1|url=https://www.rottentomatoes.com/tv/white-collar/s01/|website=rottentomatoes.com|publisher=Rotten Tomatoes|access-date=24. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Na veb stranici [[Metacritic]], serija je postigla 79 od 100 bodova zasnovano na 21 recenziji, koje su općenito pozivitivne.&lt;ref&gt;{{cite web|title=White Collar : Season 1|url=http://www.metacritic.com/tv/white-collar|website=metacritic.com|publisher=Metacritic|access-date=24. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Nominacije i nagrade ==
Na dodjeli nagrade ''[[People's Choice Awards]]'', serija je nominirana u kategorijama &quot;omiljena TV opsesija&quot; i &quot;omiljena dramska komedija&quot; 2011. i ponovno 2015. godine. Također je nominirana za &quot;najbolju dramu na kablovskoj TV&quot; u periodu od 2012. do 2014.. [[Matt Bomer]] je osvojio nagadu za najboljeg glumca na kablovskoj TV u 2015.&lt;ref name=&quot;Peoples Choice Nominees&quot;&gt;{{cite|url=http://www.peopleschoice.com/pca/awards/nominees/|title=People's Choice Awards Nominees 2015|publisher=PCA}}&lt;/ref&gt; [[Diahann Carroll]] je 2012. i 2014. nominirana za &quot;najbolju sporednu ulogu u dramskim serijama&quot; na dodjeli nagrade ''[[Image Awards]]''. Na dodjeli nagrade ''[[TV Guide Awards]]'', glumci [[Tim DeKay]] i [[Matt Bomer]] su 2012. nominirani za &quot;najbolji glumački par&quot;. Na dodjeli nagrade ''[[NewNowNext Awards]]'', [[Matt Bomer]] je 2010. bio nominiran u kategoriji za &quot;najseksi glumca&quot;. [[Regan Mizrahi]] je bio nominiran u kategoriji &quot;najbolja uloga u TV serijama - mladi sporedni glumci&quot; na dodjeli nagrade ''[[Young Artist Awards]]'' 2012. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.youngartistawards.org/noms33.html |title=33rd Annual Young Artist Awards - Nominations / Special Awards |publisher=Youngartistawards.org |date=31. 3. 2011 |access-date=7. 4. 2012 |archive-date=4. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120404162133/http://www.youngartistawards.org/noms33.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Epizoda ''[[pilot (White Collar)|pilot]]'' dobila je nominaciju za &quot;najbolje dostignuće u TV castingu za pilot epizode dramskih serija&quot; na dodjeli nagrade ''[[Casting Society of America]]'' 2010. godine.

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;profilesneal&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.usanetwork.com/series/whitecollar/theshow/characterprofiles/neal/ |title=Character Profile: Neal Caffrey |publisher=USA Network |datum=4. 11. 2009 |access-date=22. 4. 2017 |archive-date=28. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100328185252/http://www.usanetwork.com/series/whitecollar/theshow/characterprofiles/neal/ |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;epiz0404&quot;&gt;{{Cite episode |title=Parting Shots |episodelink=Spisak epizoda &quot;White Collar&quot; |series=White Collar |network=USA Network |datum=31. 7. 2012 |season=4 |number=4 |minutes=40}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;profilespeter&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.usanetwork.com/series/whitecollar/theshow/characterprofiles/peter/ |title=Character Profile: Peter Burke |publisher=USA Network |datum=4. 11. 2009 |access-date=22. 4. 2017 |archive-date=26. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100126174157/http://www.usanetwork.com/series/whitecollar/theshow/characterprofiles/peter/ |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;profilesmozzie&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.usanetwork.com/series/whitecollar/theshow/characterprofiles/mozzie/ |title=Character Profile: Mozzie |publisher=USA Network |datum=4. 11. 2009 |access-date=22. 4. 2017 |archive-date=26. 9. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100926195155/http://www.usanetwork.com/series/whitecollar/theshow/characterprofiles/mozzie/ |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
}}

[[Kategorija:Američke TV-serije]]
[[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2009.]]
[[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Američke TV-serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Američke dramske serije iz 2000-tih]]</text>
      <sha1>p41inkb90s3s4efigwzobjcfxu8pj61</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tadžikistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>435758</id>
    <revision>
      <id>3916673</id>
      <parentid>3501226</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T01:47:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3654" sha1="698awohvk8wu3chnm1qhjuehf6j4rjy" xml:space="preserve">{{Infokutija država na takmičenju
| IAAF               = TJK
| atletski_savez     = [[Atletski savez Tadžikistana]]
| godina             = 2017.
| datum_početka      = 4. august
| datum_završetka    = 13. august
| takmičenje_dativ   = Svjetskom prvenstvu u atletici
| link_ka_takmičenju = 
| lokacija_dativ     = [[London]]u, [[UK]]
| sportovi           = 
| discipline         = 2
| takmičenja         = 
| takmičari          = 2
| takmičari_muškarci = 1
| takmičari_žene     = 1
| službenici         = 
| zlato              = 0
| srebro             = 0
| bronza             = 0
| plasman            = 
| početna_godina     = 1993
| učešća             = auto
| također_pogledajte = 
| veb-sajt           = {{URL|tjkathletics.tj}}
}}
'''[[Tadžikistan]]''' na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] u [[London]]u od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo je dvoje sportista u dvije discipline.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships/iaaf-world-championships-london-2017-5151/country/all |title=Spisak atletičara i atletičarki učesnika SPA 2017. |work=IAAF.org |access-date=26. 10. 2017 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
=== Muškarci ===
;Tehničke discipline
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=2|Atletičar
!rowspan=2|Disciplina
!colspan=2|Kvalifikacije
!colspan=2|Finale
!rowspan=2|{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Ref.&lt;/nowiki&gt;|Reference}}
|-
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Rezultat ({{tooltip|m|Metar}})
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
!Rezultat ({{tooltip|m|Metar}})
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
|-
|-align=center
|style=text-align:left| [[Dilšod Nazarov]]
|style=text-align:left| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - bacanje kladiva (muškarci)|Bacanje kladiva]]
|75,54
|6. '''{{AthAbbr|Q}}'''
|77,22
|7.
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Hammer Throw Men − Qualification − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-HT-M-q----.RS6.pdf|website=IAAF.org |access-date=26. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Hammer Throw Men − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-HT-M-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=26. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|}

=== Žene ===
;Trkačke discipline
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=2|Atletičarka
!rowspan=2|Disciplina
!colspan=2|Kvalifikacije
!colspan=2|Polufinale
!colspan=2|Finale
!rowspan=2|{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Ref.&lt;/nowiki&gt;|Reference}}
|-
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Rezultat
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
!Rezultat
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
!Rezultat
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
|-
|-align=center
|style=text-align:left|[[Kristina Pronženko]]
|style=text-align:left|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 400 m s preponama (žene)|400 m s preponama]]
|1:03.44
|39.
|colspan=4 {{n/a|Nije se kvalificirala}}
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=400 Metres Hurdles Women − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-400H-W-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=26. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Također pogledajte ==
* [[Tadžikistan na svjetskim prvenstvima u atletici]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.iaaf.org Zvanični sajt Međunarodnog atletskog saveza]
* [http://www.tjkathletics.tj Zvanični sajt atletskog saveza Tadžikistana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170925142214/http://tjkathletics.tj/ |date=25. 9. 2017 }}

{{Države na SP u atletici 2017.}}

[[Kategorija:Države na SP u atletici 2017.]]
[[Kategorija:Tadžikistan na SP u atletici|2017]]</text>
      <sha1>698awohvk8wu3chnm1qhjuehf6j4rjy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Institucije Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>10</ns>
    <id>444814</id>
    <revision>
      <id>3916645</id>
      <parentid>3916290</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:53:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3916645</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7540" sha1="0ahe9fnenhbyx24wtx5uym6s9735mqy" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Institucije Bosne i Hercegovine
| naslov      = [[Spisak institucija u Bosni i Hercegovini#Bosna i Hercegovina|Institucije Bosne i Hercegovine]]
| podaciklasa = hlist
| slika       = [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|30px]]

| grupa1 = Grane vlasti
| podaci1 =
* [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]
** [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
** [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
* [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
* [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara]]
* [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud]]
* [[Sud Bosne i Hercegovine|Sud]]
* [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine|Tužilaštvo]]
* [[Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine|Pravobranilaštvo]]
* [[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine|Visoko sudsko i tužilačko vijeće]]
* [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]]

| grupa2 = Ministarstva
| podaci2 = 
* [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine|Civilni poslovi]]
* [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|Finansije]]
* [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|Komunikacije i promet]]
* [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|Ljudska prava i izbjeglice]]
* [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Odbrana]]
* [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|Pravda]]
* [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Sigurnost]]
* [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|Vanjska trgovina i ekonomski odnosi]]
* [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Vanjski poslovi]]

| grupa3  = Sigurnost, policija&lt;br&gt;i obavještajni rad
| podaci3 = 
* [[Državna agencija za istrage i zaštitu|Istraga i zaštita]]
* [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosna agencija]]
* [[Agencija za policijsku podršku|Policijska podrška]]
* [[Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja|Forenzička ispitivanja i vještačenja]]
* [[Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova|Školovanje i stručno usavršavanje kadrova]]
* [[Državna komisija za integrisano upravljanje granicom Bosne i Hercegovine|Integrisano upravljanje granicom]]

| grupa4  = Finansije i ekonomija
| podaci4 = 
* [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka]]
* [[Uprava za indirektno oporezivanje|Indirektno oporezivanje]]
* [[Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine|Osiguranje depozita]]
* [[Izvozno-kreditna agencija Bosne i Hercegovine|Izvozno-kreditna agencija]]
* [[Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini|Unapređenje stranih investicija]]
* [[Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine|Ekonomsko planiranje]]
* [[Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine|Vanjskotrgovinska komora]]
* [[Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine|Koncesije]]
* [[Komisija za provođenje carinske politike Bosne i Hercegovine|Provođenje carinske politike]]

| grupa5  = Regulatorne agencije
| podaci5 = 
* [[Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine|Komunikacija]]
* [[Državna regulatorna komisija za električnu energiju Bosne i Hercegovine|Električna energija]]
* [[Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini|Osiguranje]]
* [[Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine|Nadzor nad tržištem]]
* [[Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine|Javne nabavke]]
* [[Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine|Konkurencijsko vijeće]]

| grupa6  = Obrazovanje,&lt;br&gt;kultura i sport
| podaci6 = 
* [[Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine|Predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje]]
* [[Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine|Razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta]]
* [[Centar za informisanje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine|Informisanje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja]]
* [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Očuvanje nacionalnih spomenika]]
* [[Agencija za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine|Antidoping kontrola]]

| grupa7  = Zdravstvo, rad i&lt;br&gt;socijalna zaštita
| podaci7 = 
* [[Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine|Sigurnost hrane]]
* [[Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine|Lijekovi i medicinska sredstva]]
* [[Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine|Rad i zapošljavanje]]
* [[Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine|Ravnopravnost spolova]]
* [[Fond za povratak Bosne i Hercegovine|Povratak]]
* [[Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini|Uklanjanje mina]]
* [[Komisija za deminiranje Bosne i Hercegovine|Deminiranje]]
* [[Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine|Veterinarstvo]]

| grupa8  = Standardi, statistika&lt;br&gt;i evidencija
| podaci8 = 
* [[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|Statistika]]
* [[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|Identifikacioni dokumenti, evidencija i razmjena podataka]]
* [[Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini|Zaštita ličnih podataka]]
* [[Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine|Akreditiranje]]
* [[Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine|Standardizacija]]
* [[Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine|Mjeriteljstvo]]
* [[Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine|Intelektualno vlasništvo]]

| grupa9  = Nadzor, revizija&lt;br&gt;i zaštita prava
| podaci9 = 
* [[Institucija ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Ombudsman za ljudska prava]]
* [[Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini|Ombudsman za zaštitu potrošača]]
* [[Dom za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Dom za ljudska prava]]
* [[Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine|Revizija institucija]]
* [[Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine|Razmatranje žalbi]]
* [[Odbor državne službe za žalbe Bosne i Hercegovine|Odbor državne službe za žalbe]]
* [[Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine|Prevencija korupcije i koordinacija borbe protiv korupcije]]

| grupa10 = Promet i infrastruktura
| podaci10= 
* [[Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine|Pružanje usluga u zračnoj plovidbi]]
* [[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine|Civilno zrakoplovstvo]]
* [[Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine|Poštanski promet]]
* [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Evropske integracije]]

| grupa11 = Uredi, službe&lt;br&gt;i ostalo
| podaci11= 
* [[Arhiv Bosne i Hercegovine|Arhiv]]
* [[Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine|Državna služba]]
* [[Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine|Poslovi sa strancima]]
* [[Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine|Zajednički poslovi institucija]]
* [[Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine|Reforma javne uprave]]
* [[Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine|Zakonodavstvo]]

| ispod = Institucije&lt;br&gt;[[Šablon:Institucije Federacije Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] · [[Šablon:Institucije Republike Srpske|Republike Srpske]] · [[Šablon:Institucije Brčko distrikta|Brčko distrikta]]
}}&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>0ahe9fnenhbyx24wtx5uym6s9735mqy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916647</id>
      <parentid>3916645</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:56:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3916647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7559" sha1="m05ayie5wjov0h39jqf3vn8i8cx960n" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Institucije Bosne i Hercegovine
| naslov      = [[Spisak institucija u Bosni i Hercegovini#Bosna i Hercegovina|Institucije Bosne i Hercegovine]]
| podaciklasa = hlist
| ispodklasa  = hlist
| slika       = [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|30px]]

| grupa1 = Grane vlasti
| podaci1 =
* [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]
** [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
** [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
* [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
* [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara]]
* [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud]]
* [[Sud Bosne i Hercegovine|Sud]]
* [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine|Tužilaštvo]]
* [[Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine|Pravobranilaštvo]]
* [[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine|Visoko sudsko i tužilačko vijeće]]
* [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]]

| grupa2 = Ministarstva
| podaci2 = 
* [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine|Civilni poslovi]]
* [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|Finansije]]
* [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|Komunikacije i promet]]
* [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|Ljudska prava i izbjeglice]]
* [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Odbrana]]
* [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|Pravda]]
* [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Sigurnost]]
* [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|Vanjska trgovina i ekonomski odnosi]]
* [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Vanjski poslovi]]

| grupa3  = Sigurnost, policija&lt;br&gt;i obavještajni rad
| podaci3 = 
* [[Državna agencija za istrage i zaštitu|Istraga i zaštita]]
* [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosna agencija]]
* [[Agencija za policijsku podršku|Policijska podrška]]
* [[Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja|Forenzička ispitivanja i vještačenja]]
* [[Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova|Školovanje i stručno usavršavanje kadrova]]
* [[Državna komisija za integrisano upravljanje granicom Bosne i Hercegovine|Integrisano upravljanje granicom]]

| grupa4  = Finansije i ekonomija
| podaci4 = 
* [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka]]
* [[Uprava za indirektno oporezivanje|Indirektno oporezivanje]]
* [[Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine|Osiguranje depozita]]
* [[Izvozno-kreditna agencija Bosne i Hercegovine|Izvozno-kreditna agencija]]
* [[Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini|Unapređenje stranih investicija]]
* [[Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine|Ekonomsko planiranje]]
* [[Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine|Vanjskotrgovinska komora]]
* [[Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine|Koncesije]]
* [[Komisija za provođenje carinske politike Bosne i Hercegovine|Provođenje carinske politike]]

| grupa5  = Regulatorne agencije
| podaci5 = 
* [[Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine|Komunikacija]]
* [[Državna regulatorna komisija za električnu energiju Bosne i Hercegovine|Električna energija]]
* [[Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini|Osiguranje]]
* [[Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine|Nadzor nad tržištem]]
* [[Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine|Javne nabavke]]
* [[Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine|Konkurencijsko vijeće]]

| grupa6  = Obrazovanje,&lt;br&gt;kultura i sport
| podaci6 = 
* [[Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine|Predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje]]
* [[Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine|Razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta]]
* [[Centar za informisanje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine|Informisanje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja]]
* [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Očuvanje nacionalnih spomenika]]
* [[Agencija za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine|Antidoping kontrola]]

| grupa7  = Zdravstvo, rad i&lt;br&gt;socijalna zaštita
| podaci7 = 
* [[Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine|Sigurnost hrane]]
* [[Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine|Lijekovi i medicinska sredstva]]
* [[Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine|Rad i zapošljavanje]]
* [[Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine|Ravnopravnost spolova]]
* [[Fond za povratak Bosne i Hercegovine|Povratak]]
* [[Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini|Uklanjanje mina]]
* [[Komisija za deminiranje Bosne i Hercegovine|Deminiranje]]
* [[Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine|Veterinarstvo]]

| grupa8  = Standardi, statistika&lt;br&gt;i evidencija
| podaci8 = 
* [[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|Statistika]]
* [[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|Identifikacioni dokumenti, evidencija i razmjena podataka]]
* [[Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini|Zaštita ličnih podataka]]
* [[Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine|Akreditiranje]]
* [[Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine|Standardizacija]]
* [[Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine|Mjeriteljstvo]]
* [[Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine|Intelektualno vlasništvo]]

| grupa9  = Nadzor, revizija&lt;br&gt;i zaštita prava
| podaci9 = 
* [[Institucija ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Ombudsman za ljudska prava]]
* [[Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini|Ombudsman za zaštitu potrošača]]
* [[Dom za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Dom za ljudska prava]]
* [[Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine|Revizija institucija]]
* [[Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine|Razmatranje žalbi]]
* [[Odbor državne službe za žalbe Bosne i Hercegovine|Odbor državne službe za žalbe]]
* [[Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine|Prevencija korupcije i koordinacija borbe protiv korupcije]]

| grupa10 = Promet i infrastruktura
| podaci10= 
* [[Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine|Pružanje usluga u zračnoj plovidbi]]
* [[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine|Civilno zrakoplovstvo]]
* [[Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine|Poštanski promet]]
* [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Evropske integracije]]

| grupa11 = Uredi, službe i ostalo
| podaci11= 
* [[Arhiv Bosne i Hercegovine|Arhiv]]
* [[Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine|Državna služba]]
* [[Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine|Poslovi sa strancima]]
* [[Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine|Zajednički poslovi institucija]]
* [[Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine|Reforma javne uprave]]
* [[Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine|Zakonodavstvo]]

| ispod = Institucije&lt;br&gt;[[Šablon:Institucije Federacije Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] · [[Šablon:Institucije Republike Srpske|Republike Srpske]] · [[Šablon:Institucije Brčko distrikta|Brčko distrikta]]
}}&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>m05ayie5wjov0h39jqf3vn8i8cx960n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jahja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>446310</id>
    <revision>
      <id>3916581</id>
      <parentid>3894203</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:06:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43276-19</username>
        <id>184394</id>
      </contributor>
      <comment>Sufiks saws zamijenjen sa a.s. Slika je uklonjena s obzirom da u Islamu ilustrativno prikazivanje Bozijih Poslanika nije dozvoljeno.</comment>
      <origin>3916581</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3313" sha1="k77ddg8we2ikrjzrqx7va6hqhlv9vrh" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| počasni_prefiks        = [[Poslanici u islamu|Božiji poslanik]]
| ime                    = Jahja
| počasni_sufiks         = [[a.s.]]
| slika                  = No photo.svg
| alt                    = 
| opis                   = 
| izvorno_ime            = يحيى
| izvorni_jezik          = ar.
| izgovor                = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = 
| mjesto_rođenja         = 
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| uzrok_smrti            = 
| mjesto_počivanja       = 
| godine_aktivnosti      = 
| era                    = 
| poznat_po              = 
| rodni_grad             = 
| religija               = [[Islam]]
| supružnik              = 
| djeca                  = 
| roditelji              = [[Zekerijja]]
| rodbina                = 
| fusnote                = 
}}
{{Poslanici spomenuti u Kur'anu}}
'''Jahja''' ([[Arapski jezik|arapski]]: يحيى) jest [[Poslanici u islamu|poslanik u islamu]], jedan od posljednih (prije [[Isa]]a i [[Muhammed]]a) i sin [[Zekerijja|Zekerijje]], također poslanika.

== Jahja u Kur'anu ==
Jahja je bio savremenik Isaa i njegov rođak. Nakon što mu je otac Zekerijja ostario i pobojao se da će ostati bez potomka i brinući se za stanje naroda kojem pripada, zamolio je [[Allah|Gospodara]] da mu podari sina koji će naslijediti njega i [[Jakub]]ovu porodicu. O tome se u [[Kur'an]]u, u suri &quot;[[Merjem (sura)|Merjem]]&quot;, kaže:

{{Citat2|Kaf-Ha-Ja-Ajn-Sad.&lt;br&gt;
Ovo je Kazivanje o milosti Gospodara tvoga prema robu Njegovu Zekerijjau&lt;br&gt;
kad je on Gospodara svoga tiho zovnuo,&lt;br&gt;
i rekao: &quot;Gospodaru moj, kosti su mi oronule i glava osjedjela, a nikada nisam, kad sam Ti, Gospodaru moj, molbu uputio, nesretan ostao.&lt;br&gt;
Bojim se rođaka mojih po krvi poslije mene, a žena mi je nerotkinja, zato mi pokloni od Sebe sina,&lt;br&gt;
da naslijedi mene i porodicu Jakubovu, i učini, Gospodaru moj, da budeš njime zadovoljan.|Kur'an, sura [[Merjem (sura)|Merjem]], prvih 6 ajeta&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ibn Kesirov tefsir sure Merjem|url=http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/019.pdf|website=ummet.at|access-date=7. 8. 2019|archive-date=18. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210518012714/http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/019.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}

O istom događaju se kazuje i u suri [[El-Enbija]] (ajeti 89. i 90).

U nastavku iste sure obznanjuje mu se radosna vijest o rođenju sina na što Zekerijja upita: ''Gospodaru moj, reče on, kako ću imati sina kad mi je žena nerotkinja, a već sam duboku starost doživio?'' ''Eto tako&quot;, reče. Gospodar tvoj je rekao: &quot;To je meni lahko, i tebe sam ranije stvorio, a nisi ništa bio.''

Dalje se govori o rođenju Jahje i nekim njegovim osobinama: ''O Jahja, prihvati Knjigu odlučno!&quot; - a dadosmo mu mudrost još dok je dječak bio, i nježnost i čednost, i bogobojazan je bio, i roditeljima svojim bio je dobar, i nije bio drzak i nepristojan. I neka je mir njemu na dan kada se rodio i na dan kada je umro i na dan kada bude iz mrtvih ustao!''

== Također pogledajte ==
* [[Poslanici u islamu]]

== Literatura ==
* [[Ibn-Kesir]] - Kazivanja o vjerovjesnicima

== Reference ==
{{refspisak|2}}

{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}
{{Poslanici u islamu |stanje=expanded}}

[[Kategorija:Vjerovjesnici i poslanici]]</text>
      <sha1>k77ddg8we2ikrjzrqx7va6hqhlv9vrh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916582</id>
      <parentid>3916581</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:06:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-43276-19|~2026-43276-19]] ([[User talk:~2026-43276-19|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]]</comment>
      <origin>3780339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3334" sha1="pe7f6cm4qqunv4bdfyv1vl2b6tvtbly" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| počasni_prefiks        = [[Poslanici u islamu|Božiji poslanik]]
| ime                    = Jahja
| počasni_sufiks         = [[s.a.v.s.]]
| slika                  = 
| veličina_slike         = 
| alt                    = 
| opis                   = 
| izvorno_ime            = يحيى
| izvorni_jezik          = ar.
| izgovor                = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = 
| mjesto_rođenja         = 
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| uzrok_smrti            = 
| mjesto_počivanja       = 
| godine_aktivnosti      = 
| era                    = 
| poznat_po              = 
| rodni_grad             = 
| religija               = [[Islam]]
| supružnik              = 
| djeca                  = 
| roditelji              = [[Zekerijja]]
| rodbina                = 
| fusnote                = 
}}
{{Poslanici spomenuti u Kur'anu}}
'''Jahja''' ([[Arapski jezik|arapski]]: يحيى) jest [[Poslanici u islamu|poslanik u islamu]], jedan od posljednih (prije [[Isa]]a i [[Muhammed]]a) i sin [[Zekerijja|Zekerijje]], također poslanika.

== Jahja u Kur'anu ==
Jahja je bio savremenik Isaa i njegov rođak. Nakon što mu je otac Zekerijja ostario i pobojao se da će ostati bez potomka i brinući se za stanje naroda kojem pripada, zamolio je [[Allah|Gospodara]] da mu podari sina koji će naslijediti njega i [[Jakub]]ovu porodicu. O tome se u [[Kur'an]]u, u suri &quot;[[Merjem (sura)|Merjem]]&quot;, kaže:

{{Citat2|Kaf-Ha-Ja-Ajn-Sad.&lt;br&gt;
Ovo je Kazivanje o milosti Gospodara tvoga prema robu Njegovu Zekerijjau&lt;br&gt;
kad je on Gospodara svoga tiho zovnuo,&lt;br&gt;
i rekao: &quot;Gospodaru moj, kosti su mi oronule i glava osjedjela, a nikada nisam, kad sam Ti, Gospodaru moj, molbu uputio, nesretan ostao.&lt;br&gt;
Bojim se rođaka mojih po krvi poslije mene, a žena mi je nerotkinja, zato mi pokloni od Sebe sina,&lt;br&gt;
da naslijedi mene i porodicu Jakubovu, i učini, Gospodaru moj, da budeš njime zadovoljan.|Kur'an, sura [[Merjem (sura)|Merjem]], prvih 6 ajeta&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ibn Kesirov tefsir sure Merjem|url=http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/019.pdf|website=ummet.at|access-date=7. 8. 2019|archive-date=18. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210518012714/http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/019.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}

O istom događaju se kazuje i u suri [[El-Enbija]] (ajeti 89. i 90).

U nastavku iste sure obznanjuje mu se radosna vijest o rođenju sina na što Zekerijja upita: ''Gospodaru moj, reče on, kako ću imati sina kad mi je žena nerotkinja, a već sam duboku starost doživio?'' ''Eto tako&quot;, reče. Gospodar tvoj je rekao: &quot;To je meni lahko, i tebe sam ranije stvorio, a nisi ništa bio.''

Dalje se govori o rođenju Jahje i nekim njegovim osobinama: ''O Jahja, prihvati Knjigu odlučno!&quot; - a dadosmo mu mudrost još dok je dječak bio, i nježnost i čednost, i bogobojazan je bio, i roditeljima svojim bio je dobar, i nije bio drzak i nepristojan. I neka je mir njemu na dan kada se rodio i na dan kada je umro i na dan kada bude iz mrtvih ustao!''

== Također pogledajte ==
* [[Poslanici u islamu]]

== Literatura ==
* [[Ibn-Kesir]] - Kazivanja o vjerovjesnicima

== Reference ==
{{refspisak|2}}

{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}
{{Poslanici u islamu |stanje=expanded}}

[[Kategorija:Vjerovjesnici i poslanici]]</text>
      <sha1>pe7f6cm4qqunv4bdfyv1vl2b6tvtbly</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Odnosi Moldavija–NATO</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456451</id>
    <revision>
      <id>3916609</id>
      <parentid>3847572</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T15:34:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Cid-nato_office.jpg|Cid-nato_office.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Pi.1415926535|Pi.1415926535]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Cid-nato office.jpg|]].</comment>
      <origin>3916609</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3274" sha1="4uhrqdwc2dstak8xy86dtmohz731o6n" xml:space="preserve">[[Datoteka:Location NATO Moldova.svg|mini|310x310piksel|{{Legenda|orange|Moldavija}}{{Legenda|green|Članice NATO-a}}]]
[[Datoteka:NATO affiliations in Europe.svg|mini|184x184piksel|{{Legenda|#004990|Članice NATO-a}}{{Legenda|lightblue|Akcijski plan za članstvo}}{{Legenda|yellow|Individualni partnerski plan}}{{Legenda|orange|Partnerstvo za mir}}]]
Službeni odnosi između [[Moldavija|Moldavije]] i [[NATO]]-a su započeli u 1992 kada se [[Moldavija]] pridružila Vijeću euroatlantskog partnerstva. Međutim, [[Moldavija]] je u ustavu neutralna država,tako da ne postoje planovi za [[Moldavija|Moldaviju]] da se pridruži organizaciji.

== Historija ==
Godine 1992, Moldavija se pridružila Vijeću euroatlantskog partnerstva,.Moldavija se pridružila [[Partnerstvo za mir|Partnerstvu za mir]] 16.marta 1994. Partnerstvo za mir je potpisao [[Mircea Snegur]] i [[Manfred Wörner]]. [[Vladimir Voronjin]] posjetio sjedište NATO-a u Bruxellesu 23. juna 2003. godine, 7. juna 2005, 22. juna 2006. godine, 18. juna 2007. godine i 5. decembra 2007. Na summitu u Istanbulu 2004. godine, NATO je prihvatio rusku vojnu prisutnost u Moldaviji i Gruziji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.jamestown.org/publications_details.php?volume_id=401&amp;issue_id=2979&amp;article_id=2368069|title=The Jamestown Foundation|date=30. 9. 2007|website=web.archive.org|access-date=22. 10. 2019|archive-date=30. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930183554/http://www.jamestown.org/publications_details.php?volume_id=401&amp;issue_id=2979&amp;article_id=2368069|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Američki ministar obrane [[Donald Rumsfeld]] zaustavio se, na putu za Istanbul, u Moldaviju, gdje je pozvao na povlačenje ruskih snaga iz zemlje.Dana 23. septembra 2004. godine, glavni tajnik NATO-a [[Jaap de Hoop Scheffe]]&lt;nowiki/&gt;r, otputovao u [[Kišinjev]] gdje se susreo s predsjednikom Moldavije [[Vladimir Voronin|Vladimirom Voroninom]], s ministrom vanjskih poslova Moldavije [[Andrei Stratanom]] i ministrom obrane [[Victorom Gaiciucom]]. Individualni partnerski plan NATO-a i Moldavije 19. maja 2006. godine uz potporu Odjela za diplomaciju NATO-a. Dana 3. aprila 2008 na samitu u [[Bukurešt]]u, NATO je najavio svoju podršku teritorijalnom integritetu, nezavisnosti i suverenosti Moldavije.[[Voronjin]] je sudjelovao na radnom ručku šefova država i vlada zemalja euroatlantskog partnerstva u Bukureštu. Dana 18. novembra 2008. godine, Parlamentarna skupština NATO-a usvojila je Rezoluciju 371 o budućnosti odnosa [[NATO]]-a i [[Rusija|Rusije]],  između ostalog, „poziva [[Vlada Rusije|Vladu]] i [[Parlament Rusije]] da poštuje svoje obveze koje su preuzete na sastanku u Istanbulu OESS-u 1999 i da povuče svoju ilegalnu vojnu prisutnost na području Moldavije u bliskoj budućnosti. Bivša komunistička vlast, koja je izgubio većinu u parlamentu na izborima 2009. godine, želia je vidjeti Moldaviju u savezu sa Rusijom U aprilu 2009. Moldavija je objavila da neće sudjelovati u vojnim vježbama  NATO-a.

== Javno mišljenje ==
Anketa je u junu 2018. godine otkrila da će 22% Moldavaca glasati za ulazak u NATO, a 43% se protivi

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Stamp of Moldova 302.gif
&lt;/gallery&gt;{{NATO}}

== Reference ==

[[Kategorija:Moldavija]]
[[Kategorija:NATO]]</text>
      <sha1>4uhrqdwc2dstak8xy86dtmohz731o6n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Type 15</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461805</id>
    <revision>
      <id>3916683</id>
      <parentid>3871651</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T05:01:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3222" sha1="5ehh2oeqz63iaqs80w8s81cistf1zkb" xml:space="preserve">{{Oklopno vozilo
|      ime= Type 15
|      slika=
|      opaska= 
|      posada= 3
|      dužina= 9.2 m
|      širina= 3.3 m
|      visina= 2.5 m
|      težina= 33 t
|      oklop= 	kompozitni i ERA oklop
|      primarno= 105 mm [[top]]
|      sekundarno= mitraljez 12.7 mm&lt;br&gt;bacač granata QLZ-04
|      pogon= [[dizelski motor]]
|      snaga= 1000 KS (746 kW)
|      suspenzija= hidropneumatska suspenzija
|      cestovna_brzina= 70 km/h
|      omjer_snage_i_težine= 30.3 ks/tona 
|      domet= 450 km 
}}
'''Type 15''' poznat i pod nazivima '''ZTQ-15''' i '''VT-5''' je [[Kina|kineski]] lahki tenk treće generacije. Type je koncipiran tako da zadovolji potrebe kineske vojske za lahkim, moblinim modenim tenkom koji bi uspješno djelovao po kineskim visoravnima, šumskim terenima i terenima ispresjecanim vodenim tokovima gdje bi teži tenkovi [[Type 99]] imali probleme u prohodnosti..&lt;ref name=&quot;armyrecon&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.armyrecognition.com/china_chinese_heavy_armoured_vehicle_tank_uk/vt5_light_weight_main_battle_tank_technical_data_sheet_specifications_pictures_video_11711164.html|title=Type 15 VT5 ZTQ-15 light weight main battle tank|access-date=25. 3. 2020|archive-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200220220836/https://www.armyrecognition.com/china_chinese_heavy_armoured_vehicle_tank_uk/vt5_light_weight_main_battle_tank_technical_data_sheet_specifications_pictures_video_11711164.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Upotreba tenka je potvrđena 2018. godine,&lt;ref name=&quot;armyrecon&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nationalinterest.org/blog/buzz/introducing-chinas-new-type-15-tank-heres-what-you-need-know-40297|title=Introducing China's New Type 15 Tank. Here's What You Need To Know.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.scmp.com/news/china/military/article/2179892/chinas-new-light-tank-mountainous-areas-goes-service|title=China's new light tank for mountainous areas goes into service}}&lt;/ref&gt; a prvi put je javnosti predstavljen na vojnoj paradi 2019. godine.

== Opis ==
[[File:VT-5 Light Tank.webm|thumb|right|Video prikaz tenka iz 2018.]]
Type 15 je naoružan topom kalibra 105&amp;nbsp;mm koji ispaljuje u tom kalibru nove vrste streljiva, tako da je superiorniji top u odnosu na topove istog kalibra koji se koriste na tenkovima [[Type 80/85/88|Type 88]] i [[Type 59]]. Prjektili koje ovaj top ispaljuje imaju mogućnost probijanja oklopa sviju glavnih borbenih tenkova koje koriste susjedi Kine na jugu i jugozapadno od Kine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.globalsecurity.org/military/world/china/type-15.htm|title=ZTQ-15 / Type 15 30-ton-class light tank}}&lt;/ref&gt;

Tenk je opremljen NBH zaštitom, modernim navigacijskim sistemom INS (interni navigacijski sistem) i staelitskom komunikacijom.&lt;ref name=&quot;militoday&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.military-today.com/tanks/new_chinese_light_tank.htm|title=New Chinese Light Tank|access-date=25. 3. 2020|archive-date=27. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200427070943/http://www.military-today.com/tanks/new_chinese_light_tank.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tenk se može transportovati pomoću vojnih teretnih aviona.

== Korisnici ==
*{{ZID|Kina}}

==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Kineski tenkovi]]</text>
      <sha1>5ehh2oeqz63iaqs80w8s81cistf1zkb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rimske ceste u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>462471</id>
    <revision>
      <id>3916590</id>
      <parentid>3816137</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:42:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916590</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10893" sha1="f7y05wlorbxlbmbqmwpwp0cm06k31b1" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ancient Bosnia.png|mini|Karta antičkih naselja i putova na području Bosne i Hercegovine|desno]] 
'''Rimske ceste u Bosni i Hercegovini''' i njihova izgradnja predstavljale su usvajanje vrijednosti i tekovina rimske civilizacije (proces romanizacije). [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su za transport robe ili za putovanja koristili i vodene puteve:[[Sava]], [[Drina]], [[Neretva]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Trebišnjica]], [[Una]] i njihove pritoke.
== Rimske ceste u Bosni i Hercegovini ==
=== Historijski izvori ===
Izvori za rimske ceste su:
* [[Ptolemej]]eva Geografija
* Solinski natpisi na četiri ploče koji su bili ugrađeni u toranj katedrale u [[Split]]u. Iz natpisa se saznaje da je u Dolabelino vrijeme u [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciji]] izgrađeno pet novih cesta, prvenstveno vojnog, a kasnije javnog karaktera.
* ''Imperatoris Anotnini Augusti Itineraria  provinciarum et amrtimum'', putna mapa sa stanicama duž puta i razdaljinama u [[Rimska milja|rimskim miljama]] između njih. Smatra se da je nastao za vrijeme Julija [[Cezar]]a, dok je prerađen početkom 3. stoljeća, za vrijeme cara [[Karakala|Karakale]]. Sastoji se od dva dijela, Itinerarium provinciarum koji se odnosi na suhozemne puteve kroz rimske provincije, i Itinerarium maritimum svjedoči o prekomorskim rutama Rimskog Imperija.&lt;ref name=&quot;amina&quot;/&gt; 
* [[Tabula Peutingeriana]], koja predstavlja grafičku skicu u boji od [[Velika Britanija|Velike Britanije]] do [[Indija|Indije]], čiji su pravci određeni kartiranjem na terenu. Napravljena je u obliku izdužene mape/svitak, što je dovelo do deformacije geografskih oblika kopna i mora. Prostor sjever-jug dat je vrlo zbijeno, a prostor istok-zapad jako je izdužen. Na njoj su obilježene mreže glavnih i sporednih cesta, naselja, putnih stanica, kastela, riječnih tokova, planina i imena rimskih pokrajina.&lt;ref name=&quot;amina&quot;/&gt;

Rimljani su na području [[Bosna i Hercegovina]], otkrili bogata rudna nalazišta. Ubrzo otvaraju rudnike [[Srebro|srebra]], [[Bakar|bakra]], [[Željezo|željeza]], [[Olovo|olova]], [[so]]li, i to u gradovima [[Srebrenica|Srebrenici]], [[Srebrenik]]u, [[Kupres]]u, [[Olovo|Olovu]], [[Vareš]]u, [[Tuzla|Tuzli]] itd. Radi što boljeg i bržeg razvoja [[Rudarstvo|rudarstva]], [[Trgovina|trgovine]], ali na kraju i uspostave njihove vlasti, grade i naselja, vojne logore i ceste. Proširili su cestovnu komunikaciju od Salone, do svih dijelova [[Ilirik]]a, te pokazali vrijednost mašinerije u gradnji puteva. Sve ovo je doprinijelo i romanizaciji stanovništva. 
=== Izgradnja cesta ===
Čim su definitivno umirili krajeve u unutrašnjosti poslije [[Veliki ilirski ustanak|Batonovog ustanka]], Rimljani su otpočeli intenzivnu izgradnju i regulisanje putne mreže. Magistralne ceste su polazile iz [[Salona|Salone]] i [[Narona|Narone]].&lt;ref name=&quot;PašalićNaselja&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/35947788/Pašalić-Esad-Anticka-naselja-i-komunikacije-u-Bosni-i-Hercegovini  |title= Esad Pašalić – ANTIČKA NASELJA I KOMUNIKACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI  |work=Zemaljski muzej, Sarajevo, 1960  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;  Osnovna mreža puteva izgrađena je najviše u vrijeme vladavine cara [[Tiberije|Tiberija]] (vladao od 14. do 37. godine), koji je kao zapovjednik legija u doba Batonovog ustanka dobro upoznao [[Ilirik]].

Gradnju cesta pratio je i veliki broj stražarnica i putnih stanica za potrebe obezbjebeđenja i održavanja.&lt;ref name=&quot;Dolab&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2039.pdf|title= SALMEDIN MESIHOVIĆ -Aevum Dolabellae – Dolabelino doba|work= ANUBiH, Godišnjak br 39|access-date= 9. 2. 2017|archive-url= https://web.archive.org/web/20150923172716/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2039.pdf|archive-date=23. 9. 2015|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Sa njima došao je i mir (''Pax Romana'') koji će trajati nekoliko stoljeća što će omogućiti svestraniji privredni i kulturni napredak. Ceste su gradili pripadnici VII. I XI. legije uz pomoć domaćeg stanovništva. To su bile kvalitetno urađene ceste koje će i dugo nakon odlaska Rimljana biti u upotrebi. Do današnjeg dana su vidljivi tragovi, i jedan broj [[Rimski miljokaz|miljokaza]] (krajputaši) kao najautentičniji dokazi postojanja cesti. Magistralne ceste su polazile iz [[Salona|Salone]] i [[Narona|Narone]].

Prve značajnije izgrađene ceste bile su:
* Cesta Salona – Narona – Leusinium – Scodra je dio velike carske komunikacije od [[Akvileja|Akvileje]] do [[Carigrad]]a. Prolazila je većim dijelom kroz današnju [[Dalmacija|Dalmaciju]], a preko Hercegovine kroz [[Ljubuški|Ljubuško polje]] – stanica Bigeste, gdje se jedan regionalni rimski put odvajao na sjeveroistok, te preko [[Brotnjo|Brotnja]] silazio u Bišće polje i [[Mostar]]. Od [[Čapljina|Čapljine]] cesta je vodila preko Stoca (Diluntum) do [[Panik]]a na Trebišnjici (Leusinium), i dalje preko [[Crna Gora|Crne Gore]] u [[Skadar]]. Kod 
* [[Narona]]- [[Stolac]] ([[Diluntum (Stolac)|Diluntum]]) - [[Nevesinje]]-[[Konjic]]- Ilidža ([[Aquae S (Ilidža)]]), sudeći po nalazu miljokaza sa natpisom Divo Augusto, iz doline Trešanice kod [[Konjic]]a. Tu se sastajala sa cestom iz pravca [[Hedum]]a, i nastavila za Srebrenicu.
==== Dolabela ==== 
Gradnju cesta počeo je [[Publije Kornelije Dolabela (konzul 10)|Dolabela]], koga je za namjesnika provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]] postavio [[Oktavijan August]] 14. god. Pošto je Oktavijan brzo umro, Dolabela je bio Tiberijev carski legat. Svoju namjesničku dužnost u Dalmaciji Dolabela je završio 20. god. n. e. Nakon toga je bio prokonzul senatske provincije [[Afrika|Afrike]] 23. i 24. god, gdje je uspješno priveo kraju rat sa numidskim i [[Mauritanija|mauritanskim]] plemenima.

Na osnovu epigrafskih spomenika iz [[Salona|Salone]] vidi se da je Dolabela zaslužan za izgradnju četiri putna pravca ukupne dužine 600&amp;nbsp;km, izgrađena za samo šest godina, što predstavlja jedan od najvećih građevinskih poduhvata u historiji Zapadnog [[Balkan]]a.&lt;ref name=&quot;Dolab&quot;/&gt; . Dolabela se posvetio i mnogim drugim infrastrukturnim radovima u gradovima u primorju, [[Cavtat]]a (Epidaurum) i [[Zadar|Zadra]] (Iader).

* Salona - [[Knin]]-[[Bosansko Grahovo]], do planine Uilice, dužine 77,5 rimskih milja. Kasnije će ovaj put biti produžen trasom [[Drvar]] -  [[Bosanski Petrovac]] - dolina [[Sana|Sane]] - dolina [[Una|Une]] - Sisak. U [[Petrovačko polje|Petrovačkom polju]], u selu [[Bara (Bosanski Petrovac)|Bara]], bila je putna stanica i raskrsnica, sa kasnije izgrađenim jednim krakom prema [[Bihać]]u pored [[Osječenica|Osječenice]], i drugim za [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]] preko [[Krnjeuša|Krnjeuše]].
* Salona-[[Livanjsko polje]]-[[Glamočko polje]]-[[Bosanska Gradiška]] kod [[Servicij]]a na [[Sava|Savi]], u dužini 167 rimskih milja
* Salona (od Sinja)-[[Kupres]]-Sarajevsko polje, do [[Hedum|dezitijatskog kastela He(...?)]] od 156 rimskih milja. Cesta je kasnije produžena preko [[Romanija|Romanije]] do [[Srebrenica]] (Domavia).
* Salona (od Sinja)-[[Kupres]]- rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (Bathinus), koja dijeli [[Breuci|Breuke]] i [[Oserijati|Oserijate]], dužine 158 rimskih milja.&lt;ref name=&quot;Putevi&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.academia.edu/10100228/Mreža_rimskih_putnih_komunikacija_na_području_središnje_Bosne |title= Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Sabina Vejzagič - Mreža rimskih putnih komunikacija |work=UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET 2018 |access-date= 9. 2. 2018}}&lt;/ref&gt; Itinerer ove ceste nije utvrđen. Jedna od varijanti je da je do [[Travnik]]a to ista cesta koja je išla do Heduma, gdje se odvojila, i završila u današnjoj Zenici, dok drugi smatraju da je kraj ceste sjevernije, prema granici Panonije i Dalmacije.

==== Razgraničenja teritorija ====
{{Glavni|Rimski katastar u provinciji Dalmaciji}}
Gradnju cesta pratila je i izrada [[Rimski katastar u provinciji Dalmaciji|katastarskih karata]] koje su služile za određivanje granica između pojedinih gradskih i seoskih oblasti (međašni natpisi i forma Dolabelliana).&lt;ref name=&quot;amina&quot;&gt;{{Cite web |url=http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |title=Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Amina Veladžić -  Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine - UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET |access-date=15. 4. 2020 |archive-date=8. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210108194504/http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
Time je rimska vlast, određujući tačne međe pojedinih zajednica koje imaju prava raspolaganja određenim teritorijem, utvrđivala područja pravne odgovornosti upravnih i samoupravnih tijela i dužnosnika, te postavila okvire obuhvatnog katastra. Ovo drugo imalo je posebno značenje: time se  poticalo domorodačko stanovništvo da prihvati rimski sistem vlasništva nad zemljom, što je presudan korak u procesu napuštanja domaćih tradicija i običaja ([[romanizacija]]).

=== Ostale ceste ===
* Narona-[[Popovo polje]]-[[Cavtat]]&lt;ref name=&quot;BojDolab&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/199375920/Ivo-Bojanovski-Dolabelin-sistem-cesta-u-rimskoj-provinciji-Dalmaciji |title= Ivo Bojanovski - Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji  |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974  |access-date= 9. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;
* Iz [[Epidaur]]a (Cavtat) je vodila jedna rimska cesta u unutrašnjost Balkana. Prolazila je kroz [[Trebinje]] (Asamo), [[Mosko]] (Ad Zizio), Panik (Leusinium), [[Bileća|Bileću]], [[Gacko]], [[Foča|Foču]] i [[Pljevlja]] (Municipium S...), te preko [[Prijepolje|Prijepolja]] vodila u [[Novi Pazar]], gdje se vezivala na tamošnji sistem rimskih cesta.
* Cesta dolinom [[Drina|Drine]] povezivala je [[Sirmium]] sa rudnicima olova i srebra na Drini. Jedan priključni put dolinom Saske rijeke je povezivao sa centrom rudarstva u Domaviji. Podrinjska komunikacija se nastavljala i na jugu od [[Skelani|Skelana]] prema [[Višegrad]]u.

=== Način izrade ===
Ceste su obično bile 3.5, do 4 m široke, gdje se dvoje kola moglo mimoići, dok je na stjenovitim putevima širina iznosila oko 1 do 1.5 m. Na pojedinim putevima, vide se razlike u gradnji, gdje su ustanovljena tri sloja: osnovica puta, elastična jezgra i površinski zatvor. 
Birani su što jednostavniji i kraći prelazi preko planinskih područja, a izbjegavali su se nasipi i usjeci. Ako  je postojala strma strana, pravio se podzid.

Vremenom, ceste su se nadograđivale, proširivale, pa i sistematizirale, gdje su čak na planinskim područjima napravljeni novi putevi. Uz ceste su se gradile putne stanice (mansiones, mutationes, tabernae) koje su imale zadatak da se brinu o obezbjeđenju i održavanju.

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u vrijeme Rimljana]]</text>
      <sha1>f7y05wlorbxlbmbqmwpwp0cm06k31b1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zingiberaceae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>465299</id>
    <revision>
      <id>3916710</id>
      <parentid>3884557</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T10:12:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6783" sha1="bl77fnqndwdx9ds6mp8nleo7kjvr7pb" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Zingiberaceae''
| slika        =Starr 071024-9870 Zingiber zerumbet.jpg 
| slika_širina = 280px
| slika_opis   =''Zingiber zerumbet'', cvijet
| status       = 
| regnum       =[[Plantae]]
| phylum      =[[Magnoliophyta]]
| classis      =[[Liliopsida]] 
| ordo         =[[Zingiberales]]
| familia      ='''''Zingiberaceae'''''
| familia_autorstvo =[[John Lindley|Lindl.]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.biolib.cz/en/taxon/id62422/ |title=BioLib |access-date=9. 6. 2020 |archive-date=24. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201024004815/https://www.biolib.cz/en/taxon/id62422/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo = [[Philip Barker Webb|Webb]] &amp; [[Sabin Berthelot|Berthel.]]&lt;ref&gt;[http://www.ipni.org/ipni/idPlantNameSearch.do?id=272195-1&amp;back_page=%2Fipni%2FeditSimplePlantNameSearch.do%3Ffind_wholeName%3DAeonium%2Bbalsamiferum%26output_format%3Dnormal IPNI Plant Name Details]&lt;/ref&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Zingiberaceae''''' je [[porodica (biologija)|porodica]] [[cvjetnica]]  u [[red (biologija)|redu]] [[Zingiberales]], [[razred (biologija)|razred]] [[Liliopsida]], [[divizija (biologija)|divizija]] [[Tracheophyta]].&lt;ref name=APGIV&gt;{{Cite journal|authors=Angiosperm Phylogeny Group|year=2016|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=181|issue=1|pages=1–20|issn=0024-4074|doi=10.1111/boj.12385|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Imenovana je po [[tipski rod|tipskom rodu]] ''[[Zinziber]]''.

Porodica ima preko 1.587 vrsta u 52 roda. Potiče  iz jugoistočne [[Azija|Azije]] i nema nit jednu ugroženu vrstu, a ima pet invazivnih: ''[[Elettaria cardamomum]]'', ''[[Alpinia zerumbet]]'' i tri iz roda ''[[Hedychium]]'' ([[Hedychium coronarium]]'', ''[[Hedychium gardnerianum]]'' i ''[[Hedychium coccineum]]'').

==Taksonomija i filogenija==
Porodica ''Zingiberaceae'' ima četiri potporodice: 
{{div col|2}}
: '''''[[Alpinioideae]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
::Pleme [[Alpinieae]]:
* [[Aframomum]] &lt;small&gt;K. Schum.&lt;/small&gt;
* [[Alpinia]] &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt;
* [[Amomum]] &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt;
* [[Aulotandra]] &lt;small&gt;Gagnep.&lt;/small&gt;
* [[Cyphostigma]] &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
* [[Elettaria]] &lt;small&gt;Maton&lt;/small&gt;
* [[Elettariopsis]] &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt;
* [[Etlingera]] &lt;small&gt;Giseke&lt;/small&gt;
* [[Geocharis]] &lt;small&gt;(K. Schum.) Ridl.&lt;/small&gt;
* [[Geostachys]] &lt;small&gt;(Baker) Ridl.&lt;/small&gt;
* [[Hornstedtia]] &lt;small&gt;Retz.&lt;/small&gt;
* [[Leptosolena]] &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
* [[Plagiostachys]] &lt;small&gt;Ridl.&lt;/small&gt;
* [[Renealmia]] &lt;small&gt;L.f.&lt;/small&gt;
* [[Siliquamomum]] &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt;
* [[Vanoverberghia]] &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt;
::Pleme [[Riedelieae]]:
* [[Burbidgea]] &lt;small&gt;Hook.f.&lt;/small&gt;
* [[Pleuranthodium]] &lt;small&gt;(K. Schum.) R.M. Sm.&lt;/small&gt;
* [[Riedelia]] &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt;
* [[Siamanthus]] &lt;small&gt;K.Larsen &amp; Mood&lt;/small&gt;
: '''''[[Siphonochiloideae]]''''' &lt;small&gt;W. J. Kress&lt;/small&gt; 
::Pleme [[Siphonochileae]]:
* [[Siphonochilus]] &lt;small&gt;J.M. Wood &amp; Franks.&lt;/small&gt;
: '''''[[Tamijioideae]]''''' &lt;small&gt;W. J. Kress&lt;/small&gt;, 
::Pleme [[Tamijieae]]:
* [[Tamijia]] &lt;small&gt;S. Sakai &amp; Nagam.&lt;/small&gt; 
: '''''[[Zingiberoideae]]''''' &lt;small&gt;Hasskarl&lt;/small&gt; 
::Pleme [[Globbeae]]:
* [[Gagnepainia]] &lt;small&gt;K. Schum.&lt;/small&gt;
* [[Globba]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
* [[Hemiorchis]] &lt;small&gt;Kurz&lt;/small&gt;
::Pleme [[Zingibereae]]:
* [[Boesenbergia]] &lt;small&gt;Kuntze&lt;/small&gt;
* [[Camptandra]] &lt;small&gt;Ridl.&lt;/small&gt;
* [[Caulokaempferia]] &lt;small&gt;K. Larsen&lt;/small&gt;
* [[Cautleya]] &lt;small&gt;(Benth.) Hook.f.&lt;/small&gt;
* [[Curcuma]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
* [[Curcumorpha]] &lt;small&gt;A.S. Rao &amp; D.M. Verma&lt;/small&gt;
* [[Distichochlamys]] &lt;small&gt;M.F.Newman&lt;/small&gt; 
* [[Haniffia]] &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
* [[Haplochorema]] &lt;small&gt;K. Schum.&lt;/small&gt;
* [[Hedychium]] &lt;small&gt;J. Konig&lt;/small&gt;
* [[Hitchenia]] &lt;small&gt;Wall.&lt;/small&gt;
* [[Kaempferia]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
* [[Kedhalia]] &lt;small&gt;C.K.Lim&lt;/small&gt; 
* [[Laosanthus]] &lt;small&gt;K.Larsen &amp; Jenjitt.&lt;/small&gt; 
* [[Myxochlamys]] &lt;small&gt;A.Takano &amp; Nagam.&lt;/small&gt;
* [[Nanochilus]] &lt;small&gt;K. Schum.&lt;/small&gt;
* [[Newmania]] &lt;small&gt;N.S.Lý &amp; Škorničk.&lt;/small&gt; 
* [[Paracautleya]] &lt;small&gt;R.M. Sm.&lt;/small&gt;
* [[Parakaempferia]] &lt;small&gt;A.S. Rao &amp; D.M. Verma&lt;/small&gt;
* [[Pommereschea]] &lt;small&gt;Wittm.&lt;/small&gt;
* [[Rhynchanthus]] &lt;small&gt;Hook.f.&lt;/small&gt;
* [[Roscoea]] &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
* [[Scaphochlamys]] &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt;
* [[Stadiochilus]] &lt;small&gt;R.M. Sm.&lt;/small&gt;
* [[Stahlianthus]] &lt;small&gt;Kuntze&lt;/small&gt;
* [[Zingiber]] &lt;small&gt;Boehm.&lt;/small&gt;
:Izumrli rodovi:
* [[Spirematospermum]] '''†'''
* [[Zingiberoideophyllum]] '''†'''
:Neriješen status:
* [[Cardamomum]] &lt;small&gt;Rumph.&lt;/small&gt; 
* [[Cienkowskia]] &lt;small&gt;Schweinf.&lt;/small&gt; 
* [[Donacodes]] &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; 
* [[Eriolopha]] &lt;small&gt;Ridl.&lt;/small&gt; 
* [[Ethanium]] &lt;small&gt;Salisb.&lt;/small&gt; 
* [[Gastrochilus]] &lt;small&gt;D.Don&lt;/small&gt; 
* [[Guillainia]] &lt;small&gt;Vieill.&lt;/small&gt; 
* [[Kolowratia]] &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt; 
* [[Languas]] &lt;small&gt;J.Koenig&lt;/small&gt; 
* [[Mantisia]] &lt;small&gt;Sims&lt;/small&gt;
* [[Nyctophylax]] &lt;small&gt;Zipp.&lt;/small&gt; 
* [[Phaeomeria]] &lt;small&gt;(Ridl.) K.Schum.&lt;/small&gt;
* [[Psychanthus]] &lt;small&gt;Raf.&lt;/small&gt; 
* [[Thylacophora]] &lt;small&gt;Ridl.&lt;/small&gt; 
* [[Zinziber]] &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt;
{{div col end|2}}&lt;ref name = &quot;COL&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2014/browse/tree/id/17060598|title= Species 2000 &amp; ITIS Catalogue of Life: 2014 Annual Checklist.|author= Roskov Y., Kunze T., Orrell T., Abucay L., Paglinawan L., Culham A., Bailly N., Kirk P., Bourgoin T., Baillargeon G., Decock W., De Wever A., Didžiulis V. (ed)|year= 2014|publisher= Species 2000: Reading, UK.|access-date= 26. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;

Prema [[katalog života|Katalogu života]], moguć je ovaj [[kladogram]] taksonomske pozicije ove porodice u  redu [[Zingiberales]].&lt;ref name = &quot;COL&quot;/&gt;

{{Clade
| label1 = '''&amp;nbsp;[[Zingiberales]]&amp;nbsp;'''
| 1={{Clade
 | 1=[[Cannaceae]]
 | 2=[[Costaceae]]
 | 3=[[Heliconiaceae]]
 | 4=[[Lowiaceae]]
 | 5=[[Marantaceae]]
 | 6=[[Musaceae]]
 | 7=[[Strelitziaceae]]
 | 8='''Zingiberaceae'''
 }}
}}

==Galerija==
&lt;gallery&gt;
Zingiber montanum Blanco2.370-cropped.jpg|''Zingiber montanum''
Aframomum melegueta.jpg|''Aframomum melegueta''
Alpina purpurata purpurata2.jpg|''Alpina purpurata purpurata''
Globba racemosa - Kunming Botanical Garden - DSC03112.JPG|''Globba racemosa''
Roscoea kunmingensis var k 120819.jpg|''Roscoea kunmingensis''
Etlingera fulgens - Palmengarten Frankfurt - DSC01838.JPG|''Etlingera fulgens'' 
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Zingiberaceae}}
{{wikivrste|Zingiberaceae}}

[[Kategorija:Zingiberales]]
[[Kategorija:Zingiberaceae]]</text>
      <sha1>bl77fnqndwdx9ds6mp8nleo7kjvr7pb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Savijanje proteina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469299</id>
    <revision>
      <id>3916610</id>
      <parentid>3907403</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T15:38:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916610</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67582" sha1="d22etyfteorc6uxxbp0i8n3edzx7avu" xml:space="preserve">{{Redirect|Proteinska termodnamika}}
[[Slika:Protein folding.png|thumb|right|360px|Protein prije savijanja]]
[[Slika:Protein structure.png|right|360px|thumb|Posljedica savijanja proteina]]
'''Sklapanje proteina''', '''savijanje proteina''' ili '''presavijanje proteina''', je [[fizički proces]] kojim [[protein]]ski lanac stiče svoju [[prirodno stanje|prirodnu]] [[tercijarna struktura proteina|trodimenzijsku strukturu]], [[Struktura proteina|konformaciju]] koja je obično biološki djelotvorna, na brz i ponovljiv način. To je fizički proces kojim se [[Peptid|polipeptid]] preklapa u svoju karakterističnu i funkcijsku trodimenzionzijsku strukturu iz [[slučajna zavojnica|slučajne zavojnice]].&lt;ref name=Alberts&gt;{{cite book | last1 = Alberts | first1 = Bruce | first2 = Alexander | last2 = Johnson | first3 = Julian | last3 = Lewis | first4 = Martin | last4 = Raff | first5 = Keith | last5 = Roberts | first6 = Peter | last6 = Walters| title = Molecular Biology of the Cell; Fourth Edition | publisher = Garland Science| year = 2002 | location = New York and London | chapter = The Shape and Structure of Proteins | chapterurl = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK26830/ | isbn = 978-0-8153-3218-3}}&lt;/ref&gt; Svaki [[protein]] postoji kao rasklopljeni lančani polipeptid ili slučajna zavojnica kada se [[translacija (biologija)|translatira]] iz sekvence [[iRNK]] do linearnog lanca [[aminokiselina]]. Ovom polipeptidu nedostaje stabilna (dugotrajna) trodimenzijska struktura (lijeva strana prve slike). Kako se polipeptidni lanac sintetizira u [[ribosom]]u, linearni lanac počinje se savijati u svoju trodimenzijsku strukturu. Preklapanje počinje čak i za vrijeme translacije polipeptidnog lanca. Aminokiseline međusobno djeluju da bi stvorile dobro definiranu trodimenzijsku strukturu, u presavijeni protein (desna strana slike), poznat kao [[izvorno stanje]]. Rezultirajuća prostorna (3D) struktura određena je aminokiselinskom sekvencom ili primarnom strukturom ([[Anfinsenova dogma]]).&lt;ref name=&quot;Anfinsen&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Anfinsen CB | title = The formation and stabilization of protein structure | journal = The Biochemical Journal | volume = 128 | issue = 4 | pages = 737–49 | date = juli 1972 | pmid = 4565129 | pmc = 1173893 | doi = 10.1042/bj1280737 }}&lt;/ref&gt;

Ispravna trodimenzionzijska struktura bitna je za funkcioniranje, iako neki dijelovi funkcijskih proteina [[intrinzično nestrukturirani proteini|mogu ostati nesavijeni]],&lt;ref&gt;{{cite book | first1 = Jeremy M. | last1 = Berg | first2 = John L. | last2 = Tymoczko | first3 = Lubert | last3 = Stryer | title = Biochemistry | publisher = W. H. Freeman | location = San Francisco | year = 2002 | isbn = 978-0-7167-4684-3 | chapter = 3. Protein Structure and Function | chapterurl = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Search&amp;db=books&amp;doptcmdl=GenBookHL&amp;term=stryer%5Bbook%5D+AND+215168%5Buid%5D&amp;rid=stryer.chapter.280}}&lt;/ref&gt; tako da je važna i [[dinamika proteina]]. Ako se ne preklope u nativnu strukturu, općenito se stvaraju neaktivni proteini, ali u nekim slučajevima pogrešno savijeni proteini imaju modificiranu ili toksičnu funkcionalnost. Smatra se da nekoliko [[degeneracija|neurodegenerativnih]] i drugih [[bolest]]i nastaje akumulacijom [[amiloid]]nih [[vlakno|fibrila]], formiranih od pogrešno sklopljenih proteina.&lt;ref name=&quot;Selkoe:03&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Selkoe DJ | title = Folding proteins in fatal ways | journal = Nature | volume = 426 | issue = 6968 | pages = 900–4 | date = decembar 2003 | pmid = 14685251 | doi = 10.1038/nature02264 | bibcode = 2003Natur.426..900S}}&lt;/ref&gt; Mnoge [[alergija|alergije]] izazvane su nepravilnim savijanjem nekih proteina, jer [[imunski sistem]] ne stvara [[antitijelo|antitijela]] na izvjesne proteinske strukture.&lt;ref&gt;{{cite book | last1 = Alberts | first1 = Bruce | first2 = Dennis | last2 = Bray | first3 = Karen | last3 = Hopkin | first4 = Alexander | last4 = Johnson | first5 = Julian | last5 = Lewis | first6 = Martin | last6 = Raff | first7 = Keith | last7 = Roberts | first8 = Peter | last8 = Walter| title = Essential cell biology | url = https://archive.org/details/essentialcellbio0000albe | date = 2010 | publisher = Garland Science | location = New York, NY | isbn = 978-0-8153-4454-4 | pages = [https://archive.org/details/essentialcellbio0000albe/page/120 120]–70 | edition = Third | chapter = Protein Structure and Function}}&lt;/ref&gt;

[[Denaturacija (biohemija)|Denaturacija]] proteina je proces prelaska iz presavijenog u [[slučajna zavojnica|rasklopljeno stanje]]. To se događa pri [[kuhanje|kuhanju]], u [[opekotina]]ma, u slučaju [[proteinopatija|proteinopatije]] i u drugim kontekstima.

Trajanje procesa savijanja dramatično varira ovisno o posmatranom proteinu. Kada se proučavaju [[in vitro|izvan ćelije]], najsporije presavijajućim proteinima treba mnogo minuta ili sati da se preklope prvenstveno zbog [[Prolin#Cis-trans izomerizacija|izomerizacije prolina]], i moraju proći kroz niz srednjih stanja, poput kontrolnih tačaka, prije nego što se postupak kompletira.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kim PS, Baldwin RL | title = Intermediates in the folding reactions of small proteins | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_1990_59/page/631 | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 59 | pages = 631–60 | year = 1990 | pmid = 2197986 | doi = 10.1146/annurev.bi.59.070190.003215 }}&lt;/ref&gt; S druge strane, vrlo mali pojedinačni – [[proteinsk domen|domenski]] proteini, dužine do stotinu aminokiselina, obično se presavijaju u jednom koraku.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jackson SE | title = How do small single-domain proteins fold? | journal = Folding &amp; Design | volume = 3 | issue = 4 | pages = R81-91 | year = 1998 | pmid = 9710577 | doi = 10.1016/S1359-0278(98)00033-9 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Vremenske skale milisekundi su norma, a najbrže poznate reakcije presavijanja proteina završavaju se u roku od nekoliko mikrosekundi.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kubelka J, Hofrichter J, Eaton WA | title = The protein folding 'speed limit' | journal = Current Opinion in Structural Biology | volume = 14 | issue = 1 | pages = 76–88 | date = februar 2004 | pmid = 15102453 | doi = 10.1016/j.sbi.2004.01.013 | url = https://zenodo.org/record/1259347 }}
&lt;/ref&gt;

== Proces presavijanja proteina ==
=== Primarna struktura ===
[[Primarna struktura proteina]] i njena linearna aminokiselinska sekvenca, određuje njegovu prirodnu konformaciju.&lt;ref name=&quot;Anfinsen1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Anfinsen CB | title = Principles that govern the folding of protein chains | url = https://archive.org/details/sim_science_1973-07-20_181_4096/page/222 | journal = Science | volume = 181 | issue = 4096 | pages = 223–30 | date = juli 1973 | pmid = 4124164 | doi = 10.1126/science.181.4096.223 | bibcode = 1973Sci...181..223A }}&lt;/ref&gt; Specifični aminokiselinski ostaci i njihov položaj u polipeptidnom lancu su odlučujući faktori kojima se dijelovi proteina usko preklapaju i čine njegovu trodimenzijsku konformaciju. Sastav aminokiselina nije toliko važan kao njihov redoslijed.&lt;ref name=&quot;Voet_2016&quot;&gt;{{cite book | title = Principles of Biochemistry | first1 = Donald | last1 = Voet | first2 = Judith G. | last2 = Voet | first3 = Charlotte W. | last3 = Pratt | publisher = Wiley | year = 2016 | edition = Fifth | isbn = 978-1-118-91840-1 }}&lt;/ref&gt; Suštinska činjenica presavijanja, međutim, ostaje da aminokiselinska sekvenca svakog proteina sadrži informacije koje specificiraju i nativnu strukturu i put za postizanje tog stanja. To ne znači da se gotovo identične aminokiselinske sekvence uvijek slično preklapaju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Alexander PA, He Y, Chen Y, Orban J, Bryan PN | title = The design and characterization of two proteins with 88% sequence identity but different structure and function | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 104 | issue = 29 | pages = 11963–8 | date = juli 2007 | pmid = 17609385 | pmc = 1906725 | doi = 10.1073/pnas.0700922104 | bibcode = 2007PNAS..10411963A }}&lt;/ref&gt; Konformacije se razlikuju i na osnovu faktora okoline; slični proteini različito se savijaju ovisno o tome gdje se nalaze.

=== Sekundarna struktura===
[[Slika:Alpha helix.png|thumb|350x350px|Spiralna formacija [[alfa-heliks]]a]]
[[Slika:BetaPleatedSheetProtein.png|left|thumb|200px| Antiparalelni [[beta-list|beta naborani list]] sa vodikovom vezom unutar okosnice]]
Formiranje [[sekundarna struktura proteina|sekundarne strukture]] prvi je korak u procesu presavijanja koji protein treba da bi preuzeo svoju prirodnu strukturu. Karakteristike sekundarne strukture su poznate kao [[alfa-heliks]]i i [[beta-list]]ovi, koje se brzo savijaju jer su stabilizirani [[unutarmolekulska sila|unutarmolekulskim]] [[vodikova veza|vodikovim vezama]], što je prvi okarakterizirao [[Linus Pauling]]. Stvaranje intramolekulskih vodikovih veza pruža još jedan važan doprinos stabilnosti proteina.&lt;ref name=&quot;Rose&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rose GD, Fleming PJ, Banavar JR, Maritan A | title = A backbone-based theory of protein folding | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 103 | issue = 45 | pages = 16623–33 | date = novembar 2006 | pmid = 17075053 | pmc = 1636505 | doi = 10.1073/pnas.0606843103 | bibcode = 2006PNAS..10316623R}}&lt;/ref&gt; α–heliksi nastaju stvaranjem vodikovih veza [[kičmeni lanac|okosnice]], kako bi oblikovale spiralni oblik (slika desno).&lt;ref name= &quot;Voet_2016&quot;/&gt; P–naborani sloj je struktura koja se formira sa okosnicom, savijenom unazad, da bi stvorile vodikove veze (kao što je prikazano na slici lijevo). Vodikove veze su [[peptidna veza|peptidne veze]] između [[amid]]nog vodika i [[karbonil]]nog kisika. Postoje antiparalelni β-nabrani i paralelni β-spirali listovi, gdje je stabilnost vodikovih veza jača u paralelnom β –listu, jer se vodikove veze pod idealnim uglom od 180 stepeni u usporedbi s kosim vodikovim vezama nastalim paralelnim u listovima.&lt;ref name=&quot;Voet_2016&quot;/&gt;

=== Tercijarna struktura ===
[[Alfa-heliks]]i i beta savijeni listovi mogu biti [[amfipatija|amfipatski]] po prirodi ili sadržavati hidrofilni i hidrofobni dio. Ovo svojstvo sekundarnih struktura pomaže u [[tercijarna struktura proteina|tercijarnoj strukturi proteina]], kada dolazi do presavijanja, tako da su hidrofilne strane okrenute ka [[voda|vodenoj]] okolini koja okružuje protein, a hidrofobne strane prema hidrofobnom jezgru proteina.&lt;ref name=&quot;Fersht_1999&quot;/&gt; Sekundarna struktura hijerarhijski ustupa mjesto formiranju tercijarne strukture. Kada se tercijarna struktura proteina formira i stabilizira hidrofobnim interakcijama, može nastati [[kovalentna veza]] u obliku [[disulfidna veza|disulfidnih mostova]] formiranih između dva [[cistein]]ska ostatka. Tercijarna struktura proteina uključuje jedan polipeptidni lanac, ali dodatne interakcije presavijenih polipeptidnih lanaca dovode do stvaranja kvaternarne strukture.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.nature.com/scitable/topicpage/protein-structure-14122136 | title = Protein Structure | publisher = Nature Education | access-date = 26. 11. 2016 | work = Scitable }}&lt;/ref&gt;

=== Kvaternarna struktura ===
Tercijarna struktura, u nekim proteinima, može se nastaviti formiranjem [[kvaternarna struktura proteina|kvaternarne strukture]], što obično uključuje &quot;ansamle&quot; ili &quot;koansamble&quot; podjedinica koje su se već presavile; drugim riječima, višestruki polipeptidni lanci mogli bi međusobno stvarati potpuno funkcionalni kvarternarni protein.&lt;ref name = &quot;Voet_2016&quot;/&gt;

=== Pokretačke sile savijanja proteina ===
[[Datoteka:225 Peptide Bond-01.jpg|thumb|263x263px|Rezimirani svi oblici strukture proteina]]
Preklapanje je [[spontani proces]], koji se uglavnom vodi hidrofobnim interakcijama, stvaranjem unutarmolekulskih [[vodikova veza|vodikovih veza]], [[van der Waalsove sile]], a suprotstavljajoj se [[konformacijska entropija]].&lt;ref&gt;{{cite book | first1 = Charlotte | last1 = Pratt | first2 = Kathleen | last2 = Cornely| chapter-url = http://www.wiley.com/college/pratt/0471393878/instructor/review/thermodynamics/7_relationship.html | chapter = Thermodynamics | title = Essential Biochemistry | publisher = Wiley | access-date = 26. 11. 2016 | date = 2004 | isbn = 978-0-471-39387-0 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/essentialbiochem00char }}&lt;/ref&gt; Proces savijanja često započinje [[translacija (genetika)|kotranslacijski]], tako da se [[N-kraj]] proteina počinje presavijati dok se [[C-kraj]]evi proteina još uvijek [[biosinteza proteina|sintetiziraju]] u [[ribosom]]ima. Međutim, molekula proteina može se spontano saviti tokom ili nakon [[biosinteza proteina|biosinteze]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=1. 2. 2011|title=Folding at the birth of the nascent chain: coordinating translation with co-translational folding|url=|journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=21 |issue=1 |pages=25–31 |doi=10.1016/j.sbi.2010.10.008 |pmid=21111607 |issn=0959-440X |last1=Zhang |first1=Gong |last2=Ignatova |first2=Zoya}}&lt;/ref&gt; Iako se ove [[makromolekula|makromolekule]] mogu smatrati &quot;[[Samosastavljanje|presavijenim]]&quot;, postupak također zavisi i od [[rastvarač]]a ([[voda]] ili [[lipidni dvosloj]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = van den Berg B, Wain R, Dobson CM, Ellis RJ | title = Macromolecular crowding perturbs protein refolding kinetics: implications for folding inside the cell | journal = The EMBO Journal | volume = 19 | issue = 15 | pages = 3870–5 | date = august 2000 | pmid = 10921869 | pmc = 306593 | doi = 10.1093/emboj/19.15.3870 }}&lt;/ref&gt; koncentracije [[soli]], [[pH]], [[temperatura|temperature]], mogućeg prisustva kofaktora i molekulskih [[šaperon (protein)|šaperona]].

Proteini će imati ograničenja sposobnosti presavijanja zbog ograničenih uglova savijanja ili konformacija koje su moguće. Ovi dozvoljeni uglovi presavijanja proteina opisani su dvodimenzijskom grafičkom pločom poznatom kao [[Ramachandranov plot]], prikazan sa psi i fi uglovima dozvoljene rotacije.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.proteinstructures.com/Structure/Structure/Ramachandran-plot.html | title = Torsion Angles and the Ramachnadran Plot in Protein Structures | first =  Salam | last = Al-Karadaghi| work = www.proteinstructures.com | access-date = 26. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;

==== Hidrofobni efekti ====
[[Slika:Protein folding schematic.png|thumb|200px|[[Hidrofobni kolaps]]. U kompaktnom naboru (desno), hidrofobne aminokiseline (u obliku crnih kuglica) kolabiraju prema centru da bi se zaštitile od vodene okoline.]] 
Preklapanje proteina mora biti termodinamički povoljno za ćeliju, da bi moglo biti spontana reakcija. Budući da je poznato da je savijanje proteina spontano, mora poprimiti negativnu vrijednost [[Gibbsova slobodna energija|Gibbsove slobodne energije]]. Gibbsova slobodna energija u presavijanju proteina direktno je povezana sa [[entlapija|entalpijom]] i [[entropija|entropijom]].&lt;ref name=&quot;Voet_2016&quot;/&gt; Da bi nastala negativna delta G i da bi savijanje proteina postalo termodinamički povoljno, entalpija, entropija ili obje moraju biti povoljne.
[[Datoteka:Molecular Dynamics Simulation of the Hydrophobic Solvation of Argon.webm|Entropija se smanjuje kako molekule vode postaju sve urednije u blizini hidrofobne otopljene supstance.|262x262px|mini]]
Važna pokretačka sila procesa presavijanja je minimiziranje broja hidrofobnih bočnih lanaca izloženih vodi.&lt;ref name=&quot;Pace&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pace CN, Shirley BA, McNutt M, Gajiwala K | title = Forces contributing to the conformational stability of proteins | url = https://archive.org/details/sim_faseb-journal_1996-01_10_1/page/75 | journal = FASEB Journal | volume = 10 | issue = 1 | pages = 75–83 | date = januar 1996 | pmid = 8566551 | doi = 10.1096/fasebj.10.1.8566551 }}&lt;/ref&gt; Hidrofobni učinak je pojava u kojoj se hidrofobni lanci proteina ulaze u jezgro proteina (daleko od hidrofilnog okruženja).&lt;ref name=&quot;Voet_2016&quot;/&gt; U vodenom okruženju, molekule vode su sklone da se agregiraju oko hidrofobnih područja ili bočnih lanaca proteina, stvarajući vodene ljuske uređenih molekula vode.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cui D, Ou S, Patel S | title = Protein-spanning water networks and implications for prediction of protein-protein interactions mediated through hydrophobic effects | journal = Proteins | volume = 82 | issue = 12 | pages = 3312–26 | date = decembar 2014 | pmid = 25204743 | doi = 10.1002/prot.24683 }}&lt;/ref&gt; Raspored molekula vode oko hidrofobne regije povećava red u sistemu i stoga doprinosi negativnoj promjeni entropije (manje entropije u sistemu). Molekule vode su fiksirane u tim vodenim kavezima koji pokreću [[hidrofobni kolaps]] ili savijanje hidrofobnih grupa prema unutra. Hidrofobni kolaps uvodi entropiju u sistem, razbijanjem vodenih kaveza čime se oslobađaju uređene vodene molekule.&lt;ref name= &quot;Voet_2016&quot;/&gt; Mnoštvo hidrofobnih grupa koje međusobno djeluju u jezgri globulasto presavijenog proteina doprinosi značajno stabilnosti proteina nakon presavijanja, zbog izuzetno akumuliranih van der Waalsovih sila (konkretno [[Londonska disperzijska sila|Londonske disperzijske sile]]).&lt;ref name=&quot;Voet_2016&quot;/&gt; Kao pokretač sila u termodinamici [[hidrofobni efekt]] postoji samo ako postoji vodeni medij sa [[amfifilnost|amfifilnom]] molekulom sa velikim hidrofobnim područjem.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tanford C | title = The hydrophobic effect and the organization of living matter | url = https://archive.org/details/sim_science_1978-06-02_200_4345/page/1012 | journal = Science | volume = 200 | issue = 4345 | pages = 1012–8 | date = juni 1978 | pmid = 653353 | doi = 10.1126/science.653353 | bibcode = 1978Sci...200.1012T }}&lt;/ref&gt; Snaga vodikovih veza ovisi o njihovoj okolini; prema tome, H-veze obavijene hidrofobnom jezgrom doprinose stabilnosti matičnog stanja više od H-veza izloženih vodenom.&lt;ref name=&quot;Deechongkit&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Deechongkit S, Nguyen H, Powers ET, Dawson PE, Gruebele M, Kelly JW | title = Context-dependent contributions of backbone hydrogen bonding to beta-sheet folding energetics | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2004-07-01_430_6995/page/100 | journal = Nature | volume = 430 | issue = 6995 | pages = 101–5 | date = juli 2004 | pmid = 15229605 | doi = 10.1038/nature02611 | bibcode = 2004Natur.430..101D}}&lt;/ref&gt;

U proteinima sa globulastim naborima, hidrofobne aminokiseline imaju sklonost za prošaranost duž primarne sekvence, a ne nasumično raspoređene ili skupljene zajedno.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Irbäck |first1=Anders |last2=Sandelin |first2=Erik |title=On Hydrophobicity Correlations in Protein Chains |journal=Biophysical Journal |date=novembar 2000 |volume=79 |issue=5 |pages=2252–2258 |doi=10.1016/S0006-3495(00)76472-1|pmid=11053106 |pmc=1301114 |arxiv=cond-mat/0010390 |bibcode=2000BpJ....79.2252I }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Irbäck |first1=A. |last2=Peterson |first2=C. |last3=Potthast |first3=F. |title=Evidence for nonrandom hydrophobicity structures in protein chains. |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1996-09-03_93_18/page/9533 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=3. 9. 1996 |volume=93 |issue=18 |pages=9533–9538 |doi=10.1073/pnas.93.18.9533|pmid=8790365 |pmc=38463 |arxiv=chem-ph/9512004 |bibcode=1996PNAS...93.9533I }}&lt;/ref&gt; Međutim, proteini koji su nedavno nastali ''[[de novo]]'', koji imaju tendenciju da budu [[suštinski poremećeni proteini|suštinski poremećeni]],&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Wilson |first1=Benjamin A. |last2=Foy |first2=Scott G. |last3=Neme |first3=Rafik |last4=Masel |first4=Joanna |title=Young genes are highly disordered as predicted by the preadaptation hypothesis of de novo gene birth |journal=Nature Ecology &amp; Evolution |date=24. 4. 2017 |volume=1 |issue=6 |pages=0146–146 |doi=10.1038/s41559-017-0146|pmc=5476217 |pmid=28642936}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Willis |first1=Sara |last2=Masel |first2=Joanna |title=Gene Birth Contributes to Structural Disorder Encoded by Overlapping Genes |journal=Genetics |date=septembar 2018 |volume=210 |issue=1 |pages=303–313 |doi=10.1534/genetics.118.301249 |pmid=30026186 |pmc=6116962}}&lt;/ref&gt; ispoljavaju suprotan obrazac hidrofobnog grupiranja aminokiselina duž primarne sekvence.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Foy |first1=Scott G. |last2=Wilson |first2=Benjamin A. |last3=Bertram |first3=Jason |last4=Cordes |first4=Matthew H. J. |last5=Masel |first5=Joanna |title=A Shift in Aggregation Avoidance Strategy Marks a Long-Term Direction to Protein Evolution |journal=Genetics |date=april 2019 |volume=211 |issue=4 |pages=1345–1355 |doi=10.1534/genetics.118.301719 |pmid=30692195 |pmc=6456324}}&lt;/ref&gt;

==== Šaperoni ====
 [[Slika:PDB 1gme EBI.jpg|thumb|Primjer malog eukariotskog [[protein toplotnog šoka|proteina toplotnog šoka]]]]
Molekule [[Šaperon (protein)|šaperona]] su klasa proteina koji pomažu u pravilnom savijanju ostalih proteina ''[[in vivo]]''. Postoje u svim ćelijskim odjeljcima i u interakciji su s polipeptidnim lancima, kako bi omogućili stvaranje prirodne trodimenzijske konformacije proteina; međutim, sami šaperoni nisu uključeni u konačnu strukturu proteina kojem pomažu.&lt;ref name=&quot;Dobson_2003&quot;/&gt; Šaperoni mogu pomoći u presavijanju čak i kada [[ribosom]] sintetizira novonastajući polipeptid.&lt;ref name=&quot; Hartl_1996&quot;/&gt; Molekulski šaperoni djeluju vezanjem, tako da stabiliziraju inače nestabilnu strukturu proteina u procesu presavijanja, ali šaperoni ne sadrže potrebne informacije da bi se znala tačna prirodna struktura proteina kojem pomažu. Oni su prije pratitelji koji djeluju sprečavanjem netačnih konformacija presavijanja.&lt;ref name=&quot;Hartl_1996&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hartl FU | title = Molecular chaperones in cellular protein folding | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1996-06-13_381_6583/page/n75 | journal = Nature | volume = 381 | issue = 6583 | pages = 571–9 | date = juni 1996 | pmid = 8637592 | doi = 10.1038/381571a0 | bibcode = 1996Natur.381..571H}}&lt;/ref&gt; Na taj način, oni zapravo ne povećavaju brzinu pojedinačnih koraka uključenih u preklopni put prema prirodnoj strukturi; umjesto toga, oni djeluju smanjenjem mogućih neželjenih nakupina polipeptidnog lanca koji bi inače mogli usporiti potragu za odgovarajućim međuproduktom i pružaju efikasniji put da polipeptidni lanac oblikuje ispravne konformacije.&lt;ref name=&quot;Dobson_2003&quot;/&gt; Šaperone ne treba zamijeniti sa sklopivim katalizatorima, koji zapravo kataliziraju inače spore korake na preklopnom putu. Primjeri sklopivih katalizatora su izomeraze [[protein-disulfid]]a i peptidil-prolil-[[izomeraza]], koje mogu biti uključene u stvaranje disulfidnih veza ili međusobnu konverziju između cis– i trans-stereoizomera.&lt;ref name=&quot;Hartl_1996&quot;/&gt; Šaperoni su pokazali kritičnost u procesu presavijanja proteina ''[[in vivo]]'', jer im pružaju pomoć potrebnu za postizanje odgovarajućih poravnanja i konformacija dovoljno efikasno da postanu &quot;biološki relevantni&quot;.&lt;ref name=&quot;Hartl_2011&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hartl FU, Bracher A, Hayer-Hartl M | title = Molecular chaperones in protein folding and proteostasis | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2011-07-21_475_7356/page/324 | journal = Nature | volume = 475 | issue = 7356 | pages = 324–32 | date = juli 2011 | pmid = 21776078 | doi = 10.1038/nature10317 }}&lt;/ref&gt; To znači da bi se polipeptidni lanac teorijski mogao presaviti u svoju prirodnu strukturu i bez pomoći šaperona, kao što su pokazali eksperimenti presavijanja proteina provedeni ''[[in vitro]]'';&lt;ref name= &quot;Hartl_2011&quot;/&gt; ali ovaj postupak je previše neučinkovit ili prespor da bi postojao u biološkim sistemima. Zato su šaperoni neophodni za savijanje proteina ''in vivo''. Zajedno sa njihovom ulogom u pomaganju formiranju prirodne strukture, sudjeluju i u različitim ulogama kao što su transport proteina, razgradnja i čak dopuštaju [[Denaturacija (biohemija)|denaturiranim proteinima]] izloženim određenim vanjskim faktorima denaturacije priliku da se ponovo ugrade u ispravne nativne.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kim YE, Hipp MS, Bracher A, Hayer-Hartl M, Hartl FU | title = Molecular chaperone functions in protein folding and proteostasis | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 82 | pages = 323–55 | year = 2013 | pmid = 23746257 | doi = 10.1146/annurev-biochem-060208-092442}}&lt;/ref&gt;

Potpuno denaturiranom proteinu nedostaje i tercijarna i sekundarna struktura, a postoji kao takozvana [[slučajna zavojnica]]. Pod određenim uvjetima, neki se proteini mogu ponovo presaviti; međutim, u mnogim slučajevima denaturacija je nepovratna.&lt;ref name=&quot;Shortle&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Shortle D | title = The denatured state (the other half of the folding equation) and its role in protein stability | url = https://archive.org/details/sim_faseb-journal_1996-01_10_1/page/27 | journal = FASEB Journal | volume = 10 | issue = 1 | pages = 27–34 | date = januar 1996 | pmid = 8566543 | doi = 10.1096/fasebj.10.1.8566543 }}&lt;/ref&gt; Ćelije ponekad štite svoje proteine od denaturacijskog uticaja toplote, pomoću [[enzim]]a, poznatih kao [[protein toplotnog šoka|proteini toplotnog šoka]] (tip šaperona), koji pomažu ostalim proteinima i u presavijanju i u zaoslalom presavijanju. [[Protein toplotnog šoka|Proteini toplotnog šoka]] pronađeni su u šaperonskim proteinomima svih ispitivanih vrsta, od [[bakterija]] do ljudi, što sugerira da su se razvili vrlo rano i imaju važnu funkciju. Neki proteini se nikad ne presavijaju u ćelijama, osim uz pomoć šaperona, koji ili izoliraju pojedinačne proteine, tako da njihovo savijanje ne prekida interakcija s drugim proteinima, ili pomažu u odmotavanju pogrešno sklopljenih proteina, omogućavajući im da se presaviju u ispravnu prirodnu strukturu.&lt;ref name=&quot;Lee_2005&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lee S, Tsai FT | title = Molecular chaperones in protein quality control | journal = Journal of Biochemistry and Molecular Biology | volume = 38 | issue = 3 | pages = 259–65 | year = 2005 | pmid = 15943899 | doi = 10.5483/BMBRep.2005.38.3.259 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Ova funkcija je presudna za sprečavanje rizika od [[precipitacija (hemija)|precipitacije]] u netopive amorfne agregate. Vanjski faktori koji su uključeni u denaturaciju proteina ili poremećaj izvornog stanja uključuju temperaturu, vanjska polja (električna, magnetna),&lt;ref name=&quot;ojeda&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ojeda-May P, Garcia ME | title = Electric field-driven disruption of a native beta-sheet protein conformation and generation of a helix-structure | journal = Biophysical Journal | volume = 99 | issue = 2 | pages = 595–9 | date = juli 2010 | pmid = 20643079 | pmc = 2905109 | doi = 10.1016/j.bpj.2010.04.040 | bibcode = 2010BpJ....99..595O }}&lt;/ref&gt; molekularno gomilanje,&lt;ref name=&quot;berg&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = van den Berg B, Ellis RJ, Dobson CM | title = Effects of macromolecular crowding on protein folding and aggregation | journal = The EMBO Journal | volume = 18 | issue = 24 | pages = 6927–33 | date = decembar 1999 | pmid = 10601015 | pmc = 1171756 | doi = 10.1093/emboj/18.24.6927 }}&lt;/ref&gt; pa čak i ograničenje prostora (tj. zatvorenost), što može imati veliki uticaj na presavijanje proteina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ellis RJ | title = Molecular chaperones: assisting assembly in addition to folding | url = https://archive.org/details/sim_trends-in-biochemical-sciences_2006-07_31_7/page/395 | journal = Trends in Biochemical Sciences | volume = 31 | issue = 7 | pages = 395–401 | date = juli 2006 | pmid = 16716593 | doi = 10.1016/j.tibs.2006.05.001 }}&lt;/ref&gt; Denaturaciji proteina također oogu doprinositi i visoke koncentracije [[rastvor|rastvorene supstance]], ekstremi [[pH]], mehaničke sile i prisustvo hemijskih denaturanata. Ovi pojedinačni faktori kategorizirani su zajedno kao stresni. Pokazalo se da tokom ćelijskog stresa šaperoni javljaju u sve većim koncentracijama i pomažu pravilnom presavijanju novih proteina, kao i denaturiranih ili pogrešno savijenih.&lt;ref name=&quot;Dobson_2003&quot;/&gt;

Pod nekim uslovima, proteini se neće saviti u svoje biohemijski djelotvorne forme. Temperature iznad ili ispod opsega u kojem ćelije mogu da žive uzrokovaće da nastaju [[termostabilnost|termički nestabilni]] proteini ili denaturiraju (zbog toga ključalo [[bjelančevina|bjelance]] postaje neprozirno). Termička stabilnost proteina, međutim, nije daleko od konstantne; naprimjer, pronađene su [[hipertermofil|hipertermofilne bakterije]] koje rastu na temperaturama visokim oko 122&amp;nbsp;°C,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Takai K, Nakamura K, Toki T, Tsunogai U, Miyazaki M, Miyazaki J, Hirayama H, Nakagawa S, Nunoura T, Horikoshi K | title = Cell proliferation at 122 degrees C and isotopically heavy CH4 production by a hyperthermophilic methanogen under high-pressure cultivation | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 105 | issue = 31 | pages = 10949–54 | date = august 2008 | pmid = 18664583 | pmc = 2490668 | doi = 10.1073/pnas.0712334105 | bibcode = 2008PNAS..10510949T }}&lt;/ref&gt; što naravno zahtijeva da njihov puni komplement vitalnih proteina i proteinskih sklopova bude stabilan na toj ili višoj temperaturi.

Bakterija ''[[Escherichia coli|E. coli]]'' je domaćin za [[Escherichia virus T4|bakteriofag T4]], a i gp31 protein kodiran s fagom funkcijski homologan sa [[šaperon (protein)]]|šaperonskim proteinom]] [[GroES]] ''E. coli'' i sposoban jeda ga nadomesti u sastavu čestica bakteriofaga T4 [[virus]]a tokom infekcije.&lt;ref name = Marusich1998&gt;Marusich EI, Kurochkina LP, Mesyanzhinov VV. Chaperones in bacteriophage T4 assembly. Biochemistry (Mosc). 1998;63(4):399-406&lt;/ref&gt; Poput GroES, gp31 tvori stabilni kompleks s [[GroEL]] šaperoninom koji je prijeko potreban za presavijanje i ''[[in vivo]]'' savijanje glavnog kapsidnog proteina [[bakteriofag]]a T4 gp23.&lt;ref name = Marusich1998/&gt;

== Nepravilno savijanje proteina i neurodegenerativne bolesti ==
{{glavni|Proteopatija}}
Smatra se da je protein pogrešno savijen ako ne može postići normalno prirodno stanje. To može biti posljedica [[mutacija]] gena za aminokiselinske sekvence ili poremećaja normalnog procesa presavijanja, djelovanjem vanjskih faktora.&lt;ref name= &quot;Chaudhuri_2006&quot;/&gt; Pogrešno sklopljeni protein obično sadrži [[Beta-list|β-listove]] koji su organizirani u supramolekulskom rasporedu poznatom kao kros-β struktura. Ovi sklopovi bogati β-listovima vrlo su stabilni, netopivi i uglavnom su otporni na proteolizu (razlaganje).&lt;ref name=&quot;Soto_2006&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Soto C, Estrada L, Castilla J | title = Amyloids, prions and the inherent infectious nature of misfolded protein aggregates | url = https://archive.org/details/sim_trends-in-biochemical-sciences_2006-03_31_3/page/150 | journal = Trends in Biochemical Sciences | volume = 31 | issue = 3 | pages = 150–5 | date = mart 2006 | pmid = 16473510 | doi = 10.1016/j.tibs.2006.01.002 }}&lt;/ref&gt; Strukturna stabilnost ovih nitasatih sklopova prouzrokovana je intenzivnim interakcijama između proteinskih monomera, formiranih okosničnim vodikovim vezama između njihovih β-lanaca.&lt;ref name = &quot;Soto_2006&quot;/&gt; Pogrešno savijanje proteina može podstaknuti daljnje pogrešno savijanje i nakupljanje drugih proteini u agregate ili oligomere. Povećani nivoi agregiranih proteina u ćeliji dovode do stvaranja [[amiloid]]a, sličnih struktura koje mogu prouzrokovati degenerativne poremećaje i [[apoptoza|ćelijsku smrt]].&lt;ref name=&quot;Chaudhuri_2006&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Chaudhuri TK, Paul S | title = Protein-misfolding diseases and chaperone-based therapeutic approaches | journal = The FEBS Journal | volume = 273 | issue = 7 | pages = 1331–49 | date = april 2006 | pmid = 16689923 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2006.05181.x }}&lt;/ref&gt; Amiloidi su nitaste strukture koje sadrže međumolekulske vodikove veze, visoko netopive i izrađene od konvertiranih proteinskih agregata.&lt;ref name=&quot;Chaudhuri_2006&quot;/&gt; Stoga, proteosomski put možda neće biti dovoljno efikasan da razgradi pogrešno savijene proteine prije agregacije. Pogrešno sklopljeni proteini mogu međusobno komunicirati i stvarati strukturirane agregate i u međumolekulskm interakcijama sticati toksičnost.&lt;ref name= &quot;Chaudhuri_2006&quot;/&gt;

Agregirani proteini povezani su sa [[prion]]ima srodnim bolestima kao što su [[Creutzfeldt – Jakobova bolest]], [[goveđa spongiformna encefalopatija]] (bolest ludih krava), a [[amiloid]]ima povezane bolesti kao što je [[Alzheimerova bolest]] i [[porodična amiloidna kardiomiopatija]] ili [[Porodična amiloidna polineuropatija|polineuropatija]],&lt;ref name=&quot;pmid12560553&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hammarström P, Wiseman RL, Powers ET, Kelly JW | title = Prevention of transthyretin amyloid disease by changing protein misfolding energetics | url = https://archive.org/details/sim_science_2003-01-31_299_5607/page/712 | journal = Science | volume = 299 | issue = 5607 | pages = 713–6 | date = januar 2003 | pmid = 12560553 | doi = 10.1126/science.1079589 | bibcode = 2003Sci...299..713H}}&lt;/ref&gt; kao i bolesti unutarćelijske agregacije kao što su [[Huntingtonova bolest|Hungtingtonova]] i [[Parkinsonova bolest]].&lt;ref name=&quot;Selkoe:03&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ChitiDobson&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Chiti F, Dobson CM | title = Protein misfolding, functional amyloid, and human disease | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_2006_75/page/333 | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 75 | pages = 333–66 | year = 2006 | pmid = 16756495 | doi = 10.1146/annurev.biochem.75.101304.123901 }}&lt;/ref&gt; Ove degenerativne bolesti koje se javljaju u starosti povezane su s agregacijom pogrešno sklopljenih proteina u netopive, vanćelijske agregate i / ili unutarćelijske inkluzije, uključujući unakrsne β [[amiloid]]ne [[fibrila|fibrile]]. Nije potpuno jasno jesu li agregati uzrok ili samo odraz gubitka [[homeostaza|homeostaze]] proteina, ravnoteže između sinteze, presavijanja, agregacije i prometa proteina. Nedavno je [[Evropska agencija za lijekove]] odobrila upotrebu [[Tafamidis]] ili Vyndaqel-a (kinetičkog stabilizatora tetramernog transtiretina) za liječenje transtiretinskih amiloidnih bolesti. To sugerira da proces stvaranja amiloidnih fibrila (a ne samih fibrila) uzrokuje degeneraciju postmitotskog tkiva kod ljudskih amiloidnih bolesti..&lt;ref name=&quot;pmid16359163&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Johnson SM, Wiseman RL, Sekijima Y, Green NS, Adamski-Werner SL, Kelly JW | title = Native state kinetic stabilization as a strategy to ameliorate protein misfolding diseases: a focus on the transthyretin amyloidoses | journal = Accounts of Chemical Research | volume = 38 | issue = 12 | pages = 911–21 | date = decembar 2005 | pmid = 16359163 | doi = 10.1021/ar020073i }}&lt;/ref&gt; Pogrešno savijanje i prekomjerna degradacija umjesto savijanja i funkcije dovodi do brojnih [[proteopatija]] i bolesti kao što su [[antitripsin]]ski–povezani [[emfizem]], [[cistična fibroza]] i [[lizosomska bolest skladištenja]], gdje je gubitak funkcije posljedica poremećaja. Iako se proteinska nadomjesna terapija u prošlosti koristila za ispravljanje potonjih poremećaja, novi pristup je upotreba [[farmaceutski pratiteljfarmaceutskih pratitelja]] za preklapanje mutiranih proteina kako bi postali dječotvorni.

== Eksperimentalne tehnike za proučavanje presavijanja proteina ==
Iako se zaključci o presavijanju proteina mogu donijeti putem [[analiza Phi vrijednosti|studije mutacija]], obično se eksperimentalne tehnike za proučavanje presavijanja proteina oslanjaju na [[Ravnoteža odvijanja|odvijanje]] ili savijanje proteina i posmatranje konformacijskih promjena, koristeći standard nekristalografskih.

=== RTG kristalografija ===
[[Datoteka:X ray diffraction.png|mini|Koraci [[X-zrake|kristalografije X-zrakama]] | 321x321px]]
[[Rendgenska kristalografija]] jedna je od efikasnijih i važnijih metoda za pokušaj dešifriranja trodimenzijske konfiguracije presavijenog proteina.&lt;ref name=&quot;Cowtan_2001&quot;&gt;{{cite encyclopedia | url = http://people.bu.edu/mfk/restricted566/phaseproblem.pdf | title = Phase Problem in X-ray Crystallography, and Its Solution | last = Cowtan | first = Kevin| date = 2001 | encyclopedia = Encyclopedia of Life Sciences |publisher=Macmillan Publishers Ltd, Nature Publishing Group|access-date=3. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Da bi se mogla provesti rendgenska kristalografija, protein koji se ispituje mora biti smješten unutar kristalne rešetke. Da bi se smjestio unutar kristalne rešetke, mora se imati prikladni rastvarač za kristalizaciju, dobiti čisti protein na prezasićenom nivou u otopini i taložiti kristale u rastvoru.&lt;ref&gt;{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=Jobr7svN0IIC&amp;pg=PR5 |title = Principles of Protein X-Ray Crystallography | last = Drenth | first = Jan| date = 5. 4. 2007 | publisher = Springer Science &amp; Business Media | isbn = 978-0-387-33746-3}}&lt;/ref&gt; Kada se protein kristalizira, rendgenske zrake mogu se koncentrirati kroz kristalnu rešetku, koja bi difraktirala zrake ili ih uputila prema van u različitim smjerovima. Ovi izlazni snopovi povezani su sa specifičnom trodimenzijskom konfiguracijom proteina koji je zatvoren u njima. [[X-zrake]] specifično komuniciraju s elektronskim oblacima koji okružuju pojedine atome unutar rešetkaste kristalne strukture i stvaraju uočljivi obrazac difrakcije.&lt;ref name=&quot;Fersht_1999&quot;&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=QdpZz_ahA5UC&amp;pg=PR20 |title=Structure and Mechanism in Protein Science: A Guide to Enzyme Catalysis and Protein Folding | last = Fersht | first = Alan|date = 1999 | publisher = Macmillan | isbn = 978-0-7167-3268-6}}&lt;/ref&gt; Ovaj obrazac može se pročitati i dovesti do pretpostavki o uključenim fazama ili faznim uglovima (koji kompliciraju ovaj metod), samo povezivanjem oblaka elektronske gustine s amplitudom rendgenskih zraka.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1107/S0907444903017815 |title=The phase problem |journal=Acta Crystallographica Section D |volume=59 |issue=11 |pages=1881–90 |year=2003 |last1=Taylor |first1=Garry|pmid=14573942 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Bez relacije uspostavljene putem matematičke osnove poznate kao [[Fourierova transformacija]], &quot;fazni problem&quot; učinio bi predviđanje difrakcionih obrazaca vrlo teškim. Nove metode, kao što je [[višestruka izomorfna zamjena]], za difrakciju rendgenskih zraka na predvidljiviji način, koriste prisustvo iona teškog metala, smanjujući broj uključenih varijabli i rješavajući fazni problem.

=== Fluorescentna spektroskopija ===
[[Fluorescentna spektroskopija]] je visoko osjetljiv metod za proučavanje stanja savijanja proteina. Tri aminokiseline, [[fenilalanin]] (Phe), [[tirozin]] (Tyr) i [[triptofan]] (Trp), imaju svojstvena fluorescentna obilježja, ali eksperimentalno se koriste samo Tyr i Trp, jer su njihovi [[kvantni prinos]]i dovoljno visoki da daju dobre fluorescentne signale. I Trp i Tyr pobuđuju se talasnom dužinom od 280&amp;nbsp;nm, dok se samo Trp pobuđuje talasnom dužinom od 295&amp;nbsp;nm. Zbog svog aromatskog karaktera, ostaci Trp i Tyr često se nalaze u potpunosti ili djelomično zaklonjeni u hidrofobnom jezgru proteina, na površini između dva proteinska domena ili na granici između podjedinica oligomernih proteina. U ovom apolarnom okruženju imaju visoke kvantne prinose, a samim tim i velike intenzitete fluorescencije. Po prestanku tercijarne ili kvartarne strukture proteina, ovi bočni lanci postaju izloženiji hidrofilnom okruženju rastvarača, a njihovi kvantni prinosi se smanjuju, što dovodi do niskih intenziteta fluorescencije. Za ostatke Trp, talasna dužina njihove maksimalne emisije fluorescencije također ovisi o njihovoj okolini.

Fluorescentna spektroskopija može se koristiti za karakterizaciju [[ravnoteža nesavijanja|ravnoteže nesavijanja]] proteina, mjerenjem varijacije u intenzitetu emisije fluorescencije ili u talasnoj dužini maksimalne emisije u funkciji vrijednosti.&lt;ref name=&quot;pmid=26607240&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bedouelle H | title = Principles and equations for measuring and interpreting protein stability: From monomer to tetramer | journal = Biochimie | volume = 121 | pages = 29–37 | date = februar 2016 | pmid = 26607240 | doi = 10.1016/j.biochi.2015.11.013 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Monsellier E, Bedouelle H | title = Quantitative measurement of protein stability from unfolding equilibria monitored with the fluorescence maximum wavelength | journal = Protein Engineering, Design &amp; Selection | volume = 18 | issue = 9 | pages = 445–56 | date = septembar 2005 | pmid = 16087653 | doi = 10.1093/protein/gzi046 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Denaturant može biti hemijska molekula ([[urea]], [[gvanidinij-hidroklorid]]), temperatura, pH, pritisak itd. Ravnoteža između različitih, ali diskretnih proteinskih stanja, tj. prirodno stanje, intrmedijarna stanja, stanje nesavijenosti, ovise o vrijednosti denaturanta; stoga i globalni signal fluorescencije ravnotežne njihove smjese također ovise o ovoj vrijednosti. Tako se dobija profil vezan za globalni signal proteina za vrijednost denaturanta. Profil ravnotežnog odvijanja može omogućiti otkrivanje i identificiranje neodvijajućih međuprodukata.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Park YC, Bedouelle H | title = Dimeric tyrosyl-tRNA synthetase from Bacillus stearothermophilus unfolds through a monomeric intermediate. A quantitative analysis under equilibrium conditions | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 273 | issue = 29 | pages = 18052–9 | date = juli 1998 | pmid = 9660761 | doi = 10.1074/jbc.273.29.18052 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ould-Abeih MB, Petit-Topin I, Zidane N, Baron B, Bedouelle H | title = Multiple folding states and disorder of ribosomal protein SA, a membrane receptor for laminin, anticarcinogens, and pathogens | journal = Biochemistry | volume = 51 | issue = 24 | pages = 4807–21 | date = juni 2012 | pmid = 22640394 | doi = 10.1021/bi300335r}}&lt;/ref&gt; Hugues Bedouelle razvio je opće jednadžbe da iz takvih profila dobije termodinamičke parametre koji karakteriziraju odvijajuće ravnoteže homomernih ili heteromernih proteina, do trimera i potencijalno tetramera. Fluorescentna spektroskopija u kombinaciji s uređajima za brzo miješanje, kao što je [[zaustavljeni protok]], za mjerenje kinetike savijanja proteina&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Royer CA | title = Probing protein folding and conformational transitions with fluorescence | journal = Chemical Reviews | volume = 106 | issue = 5 | pages = 1769–84 | date = maj 2006 | pmid = 16683754 | doi = 10.1021/cr0404390 }}&lt;/ref&gt; generiran je [[ševronski plot]] i izvedena [[Phi vrijednost analize]].

=== Kružni dihroizam === 
{{Glavni|Kružni dihroizam}}
[[Kružni dihroizam]] jedan je od najopćijih i osnovnih alata za proučavanje presavijanja proteina. Njegova spektroskopija mjeri apsorpciju [[kružna polarizacija|kružno polarizirane svetlosti]]. U proteinima su strukture, kao što su [[alfa-heliks]]i i [[beta-list]]ovi hiralne, te tako apsorbiraju takvu svjetlost. Apsorpcija ove svjetlosti djeluje kao marker stepena nabranosti proteinskog ansambla. Ova tehnika koristi se za mjerenje [[ravnoteža neodvijanja|ravnoteže neodvijanja]] proteina, mjerenjem promjene u ovoj apsorpciji, u ovisnosti o koncentraciji denaturanta ili [[temperatura]]. Rastopljena masa za denaturaciju mjeri [[termodinamička slobodna energija|oslobođenu energiju]] odvijanja, kao i vrijednost m proteina ili ovisnost o denaturantu. Tališna [[temperatura]] mjeri [[srednja tačka denaturacije|temperaturu denaturacije]] (Tm) proteina. Što se tiče fluorescentne spektroskopije, spektroskopija kružnog dihroizma može se kombinirati s brzim uređajima za mješanje, kao što je [[zaustavljeni protok]] za merenje [[Hemijska kinetika|kinetike]] presavijanja proteina i za generiranje [[ševron plot]]ova.

=== Vibracijski kružni dihroizam proteina ===
Noviji razvoj tehnika [[vibracijski kružni dihroizam|vibracijskog kružnog dihroizma]] (VCD) za proteine, koji sada uključuju instrumente [[Fourierova transformacija|Fourierove transformacije]] (FT), pružaju moćna sredstva za određivanje konformacija proteina u rastvoru, čak i za njihove vrlo velike molekule. Takve VCD studije proteina često se kombiniraju s [[difrakcija rendgenskih zraka|difrakcijom rendgenskih zraka]] proteinskih kristala, [[FT-IR]] podacima za proteinske rastvore u teškoj vodi (D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O) ili ''ab initio'' kvantna izračunavanja za pružanje nedvosmislenih strukturnih zadataka koji su nedostupni prema [[Kružni dihroizam|CD]].

=== Spektroskopija nuklearne magnetske rezonancije proteina ===
{{glavni | NMR proteina}}
Savijaanje proteina rutinski se proučava pomoću [[NMR spektroskopija|NMR spektroskopije]], naprimjer praćenjem protona [[izmjena vodik-deuterij|izmjene vodik-deuterijskih]] amidnih protona proteina u njihovom izvornom stanju, što osigurava stabilnost specifičnu za ostatke i ukupnu stabilnost proteina.&lt;ref&gt;Beatrice M.P. Huyghues-Despointes, C. Nick Pace, S. Walter Englander, and J. Martin Scholtz. &quot;Measuring the Conformational Stability of a Protein by Hydrogen Exchange.&quot; Methods in Molecular Biology. Kenneth P. Murphy Ed. Humana Press, Totowa, New Jersey, 2001. pp. 69–92&lt;/ref&gt;

=== Dvopolarizacijska interferometrija ===
{{Glavni| Dvopolarizacijska interferometrija}}
[[Dvopolarizacijska interferometrija]] je površinska tehnika za mjerenje optičkih svojstava molekulskih slojeva. Kada se koristi za karakteriziranje nabora proteina, mjeri njihovu [[konformacija proteina|konformaciju]] određivanjem ukupne veličine jednoslojnog proteina i njegove gustoće u stvarnom vremenu pri subangstremskoj razlučivosti,&lt;ref name=&quot;CrossFreeman2008&quot;&gt;{{cite book |doi=10.1002/9780470061565.hbb055 |chapter=Dual Polarization Interferometry: A Real-Time Optical Technique for Measuring (Bio)molecular Orientation, Structure and Function at the Solid/Liquid Interface |title=Handbook of Biosensors and Biochips |url=https://archive.org/details/handbookofbiosen0000unse_y4t7 |year=2008 |last1=Cross |first1=Graham H. |last2=Freeman |first2=Neville J. |last3=Swann |first3=Marcus J.|isbn=978-0-470-01905-4 }}&lt;/ref&gt; iako su mjerenja kinetike savijanja proteina u stvarnom vremenu ograničena na procese koji se odvijaju sporije od ~ 10&amp;nbsp;Hz. Slično [[kružni dihroizam|kružnom dihroizmu]], podsticaj za presavijanje može pokrenuti denaturant ili [[temperatura]].

=== Studije presavijanja s velikom vremenskom rezolucijom ===
Studije presavijanja proteina uveliko su napredovale posljednjih godina, razvojem brzih tehnika s vremenskim rješavanjem. Eksperimentatori brzo pokreću presavijanje uzorka nesavijenog proteina i promatraju rezultirajuću [[dinamika proteina|dinamiku]]. Brze tehnike koje se koriste uključuju [[raspršivanje neutrona]],&lt;ref name=&quot;Callaway&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bu Z, Cook J, Callaway DJ | title = Dynamic regimes and correlated structural dynamics in native and denatured alpha-lactalbumin | url = https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_2001-09-28_312_4/page/865 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 312 | issue = 4 | pages = 865–73 | date = septembar 2001 | pmid = 11575938 | doi = 10.1006/jmbi.2001.5006 }}&lt;/ref&gt; ultrabrzo miješanje rastvora, fotohemijske metode i [[temperaturni skok|spektroskopiju laserskog skoka temperature]]. Među mnogim naučnicima koji su pridonijeli razvoju ovih tehnika su Jeremy Cook, Heinrich Roder, [[Harry Gray]], [[Martin Gruebele]], Brian Dyer, William Eaton, [[Sheena Radford]], [[Chris Dobson]], [[Alan Fersht]], [[Bengt Nölting]] i Lars Konermann.

=== Proteoliza ===
[[Proteoliza]] je rutinski postupak koju se koristi za ispitivanje frakcije koja se odvijala u širokom rasponu uvjeta rastvora (npr. [[brza paralelna proteoliza (FASTpp]].&lt;ref name=&quot;Minde&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Minde DP, Maurice MM, Rüdiger SG | title = Determining biophysical protein stability in lysates by a fast proteolysis assay, FASTpp | journal = PLOS ONE | volume = 7 | issue = 10 | pages = e46147 | year = 2012 | pmid = 23056252 | pmc = 3463568 | doi = 10.1371/journal.pone.0046147 | bibcode = 2012PLoSO...746147M }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Park&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Park C, Marqusee S | title = Pulse proteolysis: a simple method for quantitative determination of protein stability and ligand binding | journal = Nature Methods | volume = 2 | issue = 3 | pages = 207–12 | date = mart 2005 | pmid = 15782190 | doi = 10.1038/nmeth740 }}&lt;/ref&gt;

=== Jednomolekulska spektroskopija sile ===
Tehnike pojedinačnih molekula poput optičke pincete i AFM, korištene su za razumijevanje mehanizama presavijanja izoliranih proteina kao i proteina sa šaperonima.&lt;ref name=&quot;pmid24001118&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mashaghi A, Kramer G, Lamb DC, Mayer MP, Tans SJ | title = Chaperone action at the single-molecule level | journal = Chemical Reviews | volume = 114 | issue = 1 | pages = 660–76 | date = januar 2014 | pmid = 24001118 | doi = 10.1021/cr400326k}}&lt;/ref&gt; [[Optička pinceta]] korištena je za istezanje pojedinačnih proteinskih molekula sa njihovih nesavijenih [[C-kraj|C–]] i [[N-kraj]]eva, kako bi se omogućilo proučavanje naknadnog resavijanja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jagannathan B, Marqusee S | title = Protein folding and unfolding under force | journal = Biopolymers | volume = 99 | issue = 11 | pages = 860–9 | date = novembar 2013 | pmid = 23784721 | pmc = 4065244 | doi = 10.1002/bip.22321}}&lt;/ref&gt; Tehnika omogućuje mjerenje brzine savijanja na razini jedne molekule; naprimjer, optička pinceta nedavno je primijenjena za proučavanje presavijanja i odvijanja proteina koji sudjeluju u koagulaciji krvi. Ključnu ulogu u procesu stvaranja krvnih ugrušaka ima protein zvani [[von Willebrandov faktor]]. Otkrilo se – pomoću mjerenja optičkom pincetom s jednom molekulom – da vWF vezan za kalcij djeluje kao senzor smicajuće sile u krvi. Sila smicanja dovodi do odvijanja A2 domena vWF, čija se brzina ponovnog savijanja dramatično povećava u prisutnosti kalcija.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jakobi AJ, Mashaghi A, Tans SJ, Huizinga EG | title = Calcium modulates force sensing by the von Willebrand factor A2 domain | journal = Nature Communications | volume = 2 | pages = 385 | date = juli 2011 | pmid = 21750539 | pmc = 3144584 | doi = 10.1038/ncomms1385 | bibcode = 2011NatCo...2..385J}}&lt;/ref&gt; Nedavno je također pokazano da jednostavni src SH3 domen pristupa sa multiplim putevima odvijanja pod silom.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jagannathan B, Elms PJ, Bustamante C, Marqusee S | title = Direct observation of a force-induced switch in the anisotropic mechanical unfolding pathway of a protein | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 109 | issue = 44 | pages = 17820–5 | date = oktobar 2012 | pmid = 22949695 | pmc = 3497811 | doi = 10.1073/pnas.1201800109 | bibcode = 2012PNAS..10917820J}}&lt;/ref&gt;

=== Slikanje biotina ===
Slikanje biotinom omogućuje ćelijske snimke (ne)presavijenih proteina. 'Slika' biotina pokazuje pristranost prema predviđenim [[suštinski poremećeni proteini|suštinski poremećenim proteinima]]
.&lt;ref name=&quot;Biotinylation by proximity labelling favours unfolded proteins&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Minde DP, Ramakrishna M, Lilley KS | title = Biotinylation by proximity labelling favours unfolded proteins | journal = bioRxiv | year = 2018 | doi = 10.1101/274761 | doi-access = free}}&lt;/ref&gt;

== Računarske studije presavijanja proteina ==
Računarske studije presavijanja proteina uključuju tri glavna aspekta koja se odnose na predviđanje stabilnosti proteina, kinetiku i strukturu. Nedavni pregled sažima dostupne računarske metode za savijanje proteina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Compiani M, Capriotti E | title = Computational and theoretical methods for protein folding | journal = Biochemistry | volume = 52 | issue = 48 | pages = 8601–24 | date = decembar 2013 | pmid = 24187909 | doi = 10.1021/bi4001529 }}&lt;/ref&gt;

=== Levinthalov paradoks ===
U 1969., Cyrus Levinthal primijetio je da, zbog vrlo velikog broja stepeni slobode u nesavijenom polipeptidnom lancu, molekula ima astronomski broj mogućih konformacija. U jednom od njegovih radova, to je procijenjeno na 3&lt;sup&gt;300&lt;/sup&gt; ili 10&lt;sup&gt;143&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.wikibooks.org/wiki/Structural_Biochemistry/Proteins/Protein_Folding#The_Levinthal_Paradox|title=Structural Biochemistry/Proteins/Protein Folding - Wikibooks, open books for an open world|website=en.wikibooks.org|access-date=5. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; [[Levinthalov paradoks]] je eksperiment zasnovan na zapažanju da bi, ako bi se protein savio uzastopnim uzimanjem uzoraka svih mogućih konformacija, za to bilo potrebno astronomsko vrijeme, čak i ako bi se konformacije prikupljale najvećom brzinom. (na skali [[nanosekunda|nanosekundi]] ili [[pikosekunda|piksosekundi]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last = Levinthal | first = Cyrus| year = 1968 | title = Are there pathways for protein folding? | url = http://www.biochem.wisc.edu/courses/biochem704/Reading/Levinthal1968.pdf | journal = Journal de Chimie Physique et de Physico-Chimie Biologique | volume = 65 | pages = 44–45 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090902211239/http://www.biochem.wisc.edu/courses/biochem704/Reading/Levinthal1968.pdf | archive-date = 2. 9. 2009 | doi = 10.1051/jcp/1968650044 | bibcode = 1968JCP....65...44L }}&lt;/ref&gt; Na temelju zapažanja da se proteini savijaju mnogo brže od ovoga, Levinthal je tada predložio da se ne događa nasumično konformacijsko pretraživanje, te se protein, prema tome, mora presaviti u nizu metastabilnih [[itermedijarna reakcija|intermedijarnih stanja]].

=== Energetsko okruženje presavijanja proteina ===
[[Datoteka:Folding funnel schematic.svg| thumb|286x286px | Energetski lijevak kojim rasklopljeni polipeptidni lanac poprima prirodnu strukturu]]
[[Konfiguracijski prostor (fizika)|Konfiguracijski prostor]] proteina tokom presavijanja može se vizualizirati kao [[energetski pejzaž]]. Prema Josephu Bryngelsonu i [[Peter Wolynes|Peteru Wolynesu]], proteini slijede &quot;princip minimalne frustracije&quot;, što znači da su prirodno evoluirani proteini optimizirali svoj energetsko okruženje,&lt;ref name=&quot;bryngelson&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bryngelson JD, Onuchic JN, Socci ND, Wolynes PG | title = Funnels, pathways, and the energy landscape of protein folding: a synthesis | journal = Proteins | volume = 21 | issue = 3 | pages = 167–95 | date = mart 1995 | pmid = 7784423 | doi = 10.1002/prot.340210302 | arxiv = chem-ph/9411008}}&lt;/ref&gt; i da je [[prirodna selekcija|priroda odabrala]] aminokiselinske sekvence tako da je njihovo savijeno stanje dovoljno stabilno. Pored toga, sticanje presavijenog stanja moralo je postati dovoljno brz proces. Iako je priroda smanjila nivo ''frustracije'' u proteinima, određeni stepen ostao je i do danas, što se može primijetiti u prisustvu lokalnih minimuma u energetskom okruženju proteina.

Posljedica ovih evolucijski odabranih sekvenci je da se općenito smatra da proteini imaju globalno &quot;usmjereni energetski pejzaž&quot; (skovao [[José Onuchic]])&lt;ref&gt;{{cite journal | author1 = Leopold PE | author2 = Montal M | author3 = Onuchic JN| title = Protein folding funnels: a kinetic approach to the sequence-structure relationship | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 89 | issue = 18 | pages = 8721–5 | date = septembar 1992 | pmid = 1528885 | pmc = 49992 | doi = 10.1073/pnas.89.18.8721 | bibcode = 1992PNAS...89.8721L}}&lt;/ref&gt; koji su u velikoj mjeri usmjereni prema matičnom stanju. Ovaj krajolik &quot;[[lijevak za preklapanje]]&quot; omogućava proteinu da se savije u prirodno stanje, bilo kojim od velikog broja puteva i intermedijara, umjesto da bude ograničen na jedan mehanizam. Teoriju podržavaju i [[rešetkasti protein|računarske simulacije modelnih proteina]] i eksperimentalne studije,&lt;ref name =&quot;bryngelson&quot;/&gt;, a korištena je za poboljšanje metoda za [[predviđanje strukture proteina]] i [[dizajn proteina]].&lt;ref name = &quot;bryngelson&quot;/&gt; Opis presavijanja proteina izravnavanjem okruženja slobodne energije također je u skladu sa [[drugi zakon termodinamike|2. zakonom termodinamike]].&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1016/j.physa.2008.12.004 |title=Protein folding as an evolutionary process |journal=Physica A: Statistical Mechanics and Its Applications | volume = 388 | issue = 6 | pages = 851–62 | year = 2009 | last1 = Sharma | first1 = Vivek | last2 = Kaila | first2 = Ville R.I.| last3 = Annila | first3 = Arto| bibcode = 2009PhyA..388..851S }}&lt;/ref&gt; Fizički gledano, razmišljanje o timokruženjima u smislu vizueliziranog potencijala ili ukupnih energetskih površina jednostavno s maksimumima, sedlastim tačkama, minimumima i lijevcima, češće poput geografskih pejzaža, možda je malo zavaravajuće. Relevantni opis zaista je visokodimenziijski fazni prostor u kojem bi mnogostrukosti mogle poprimiti razne složenije topološke oblike.&lt;ref name=&quot;Robson_2008&quot;&gt;{{cite book |doi=10.1016/S0079-6603(08)00405-4 |pmid=19121702 |chapter=Protein Folding Revisited |title=Molecular Biology of Protein Folding, Part B |volume=84 |pages=161–202 |series=Progress in Molecular Biology and Translational Science |year=2008 |last1=Robson |first1=Barry |last2=Vaithilingam |first2=Andy|isbn=978-0-12-374595-8 }}&lt;/ref&gt;

Nesavijeni polipeptidni lanac započinje na vrhu lijevka, gdje e može pretpostaviti najveći broj nerasvijećenih varijacija i u svom je najvišem energetskom stanju. Ovakvi energetski pejzaži ukazuju na to da postoji veliki broj početnih mogućnosti, ali da je moguća samo jedno matično stanje; međutim, ne otkriva brojne moguće puteve savijanja. Različite molekule istog tačnog proteina mogu biti u mogućnosti da prate marginalno različite puteve savijanja, tražeći različite međuprodukte niže energije, sve dok se postigne ista prirodna struktura.&lt;ref name=&quot;Dill_2012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Dill KA, MacCallum JL | title = The protein-folding problem, 50 years on | url = https://archive.org/details/sim_science_2012-11-23_338_6110/page/1042 | journal = Science | volume = 338 | issue = 6110 | pages = 1042–6 | date = novembar 2012 | pmid = 23180855 | doi = 10.1126/science.1219021 | bibcode = 2012Sci...338.1042D}}&lt;/ref&gt; Različiti putevi mogu imati različite frekvencije upotrebe, ovisno o termodinamičkoj povoljnosti svakog puta. To znači da ako se utvrdi da je jedan put termodinamički povoljniji od drugog, vjerovatno će se češće koristiti u potrazi za prirodnom strukturom.&lt;ref name=&quot;Dill_2012&quot;/&gt; Kako se protein počinje savijati i skupljati u različitin konformacijama, uvijek traži termodinamički povoljniju strukturu nego prije i tako nastavlja kroz energetski lijevak. Stvaranje sekundarnih struktura snažan je pokazatelj povećane stabilnosti unutar proteina, a samo će jedna kombinacija sekundarnih struktura koje pretpostavlja okosnica polipeptida imati najmanje energije i stoga će biti prisutna u izvornom stanju proteina.&lt;ref name= &quot;Dill_2012&quot;/&gt; Među prvim strukturama koje se formiraju nakon što se polipeptid počne savijati su [[alfa-heliks]]e i [[beta-list]]ove, pri čemu alfa-heliksi mogu nastati za samo 100 nanosekundi, a beta-listovi za jednu mikrosekundu.&lt;ref name=&quot;Dobson_2003&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Dobson CM | title = Protein folding and misfolding | journal = Nature | volume = 426 | issue = 6968 | pages = 884–90 | date = decembar 2003 | pmid = 14685248 | doi = 10.1038/nature02261 | bibcode = 2003Natur.426..884D}}&lt;/ref&gt;

U okruženju energetskog lijevka postoji sedlo u kojem se nalazi prijelazno stanje za određeni protein.&lt;ref name=&quot;Dobson_2003&quot;/&gt; Prijelazno stanje u dijagrami lijevka energije je konformacija koju mora pretpostaviti svaka molekula tog protein ako će konačno uspostaviti prirodnu strukturu. Nijedan protein ne može poprimiti takvu strukturu bez prethodnog prolaska kroz prijelazno stanje.&lt;ref name=&quot;Dobson_2003&quot;/&gt; Prijelazno stanje može se nazvati varijantom ili preuranjenim oblikom prirodnog stanja, a ne samo još jednim posredničkim korakom.&lt;ref name=&quot;Fersht_2000&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fersht AR | title = Transition-state structure as a unifying basis in protein-folding mechanisms: contact order, chain topology, stability, and the extended nucleus mechanism | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 97 | issue = 4 | pages = 1525–9 | date = februar 2000 | pmid = 10677494 | pmc = 26468 | doi = 10.1073/pnas.97.4.1525 | bibcode = 2000PNAS...97.1525F}}&lt;/ref&gt; Pokazalo se da je savijanje prijelaznog stanja presudno za određivanje brzine, a iako postoji u višem energetskom stanju od izvornog nabora, u velikoj mjeri nalikuje prirodnoj strukturi. Unutar prijelaznog stanja postoji jezgro oko kojeg se protein može saviti, nastalo na načim koji se naziva &quot;kondenzacija nukleacije&quot;, gdje struktura počinje kolabirati na jezgro.&lt;ref name=&quot;Fersht_2000&quot;/&gt;

=== Modeliranje savijanja proteina ===
[[Slika:ACBP MSM from Folding@home.tiff| right | thumb | 350px | Folding @ home koristi [[Markov model stanja]], poput ovog dijagrama, za modeliranje mogućih oblika i puta presavijanja koje protein može imati, jer se kondenzira iz svog početnog slučajno namotanog stanja (lijevo) u svoju izvornu 3D strukturu (desno).]]
''[[wiktionary: de novo|De novo]]'' ili ''[[ab initio]]'' tehnike za računanje predviđanja strukture proteina povezane su, ali se strogo razlikuju od eksperimentalnih studija presavijanja proteina. [[Molekulska dinamika]] (MD) važan je alat za proučavanje presavijanja i dinamike proteina [[in silico]].&lt;ref name=&quot;Rizzuti&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rizzuti B, Daggett V | title = Using simulations to provide the framework for experimental protein folding studies | journal = Archives of Biochemistry and Biophysics | volume = 531 | issue = 1–2 | pages = 128–35 | date = mart 2013 | pmid = 23266569 | pmc = 4084838 | doi = 10.1016/j.abb.2012.12.015 }}&lt;/ref&gt; Prve simulacije savijanja ravnoteže rađene su pomoću implicitnog modela rastvarača i kišobranastog uzimanja uzoraka.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Schaefer M, Bartels C, Karplus M | title = Solution conformations and thermodynamics of structured peptides: molecular dynamics simulation with an implicit solvation model | url = https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_1998-12-04_284_3/page/835 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 284 | issue = 3 | pages = 835–48 | date = decembar 1998 | pmid = 9826519 | doi = 10.1006/jmbi.1998.2172 }}&lt;/ref&gt; Zbog računarskih troškova, simulacije presavijanja sa eksplicitnom vodom ''ab initio'' MD, ograničene su na peptide i vrlo male proteine.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.cs.ucl.ac.uk/staff/d.jones/t42morph.html | title = Fragment-based Protein Folding Simulations | first = David | last = Jones| publisher = University College London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.biomolecular-modeling.com/Abalone/Protein-folding.html | title = Protein folding | format = by Molecular Dynamics}}&lt;/ref&gt; MD-simulacije većih proteina i dalje su ograničene na dinamiku eksperimentalne strukture ili njen razvoj na visokim temperaturama. Dugotrajnim procesima presavijanja (preko oko 1 milisekunde), poput savijanja proteina male veličine (oko 50 ostataka) ili većim, može se pristupiti pomoću [[Grubozrnasto modeliranje|grubozrnastih modela]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kmiecik S, Gront D, Kolinski M, Wieteska L, Dawid AE, Kolinski A | title = Coarse-Grained Protein Models and Their Applications | journal = Chemical Reviews | volume = 116 | issue = 14 | pages = 7898–936 | date = juli 2016 | pmid = 27333362 | doi = 10.1021/acs.chemrev.6b00163 | doi-access = free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kmiecik&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kmiecik S, Kolinski A | title = Characterization of protein-folding pathways by reduced-space modeling | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 104 | issue = 30 | pages = 12330–5 | date = juli 2007 | pmid = 17636132 | pmc = 1941469 | doi = 10.1073/pnas.0702265104 | bibcode = 2007PNAS..10412330K }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;teritfix&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Adhikari AN, Freed KF, Sosnick TR | title = De novo prediction of protein folding pathways and structure using the principle of sequential stabilization | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 109 | issue = 43 | pages = 17442–7 | date = oktobar 2012 | pmid = 23045636 | pmc = 3491489 | doi = 10.1073/pnas.1209000109 | bibcode = 2012PNAS..10917442A }}&lt;/ref&gt;

Projekt 100 petaFLOP [[distribuirano računarstvo|distribuiranog računarstva]] [[Folding@home]] koji je kreirala grupa Vijaya Pande na ''Stanford University'' simulira presavijanje proteina koristeći vreijme mirovanja [[CPU]] i [[GPU]] volonterskih personalnih računara. Cilj projekta je razumijevanje pogrešnog stvaranja proteina i ubrzanje dizajniranja lijekova za istraživanje bolesti.

Duge simulacije kontinuirane putanje izvedene su na [[Anton (računar)|Antonu]], masivnom paralelnom superračunaru koji je dizajnirao i izgradio [[D. E. Shaw Research]], oko prilagođenih [[ASIC]]-a i međusobnih veza. Najduži objavljeni rezultat simulacije izvedene pomoću Antona je simulacija NTL9 od 2,936 milisekundi pri 355 K.&lt;ref name=&quot;pmid22034434&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lindorff-Larsen K, Piana S, Dror RO, Shaw DE | title = How fast-folding proteins fold | url = https://archive.org/details/sim_science_2011-10-28_334_6055/page/516 | journal = Science | volume = 334 | issue = 6055 | pages = 517–20 | date = oktobar 2011 | pmid = 22034434 | doi = 10.1126/science.1208351 | bibcode = 2011Sci...334..517L}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
*[[Struktura proteina]]
*[[Biomolekulska struktura]]
* [[Denaturacija (biohemija)|Denaturacija]]
* [[Presavijanje (hemija)]]
* [[Potencijalna energija proteina]]
* [[Dinamika proteina]]
* [[Proteopatija]]
* [[Statistički potencijal]]
* [[Masena spektrometrija]]

== Reference ==
{{refspisak | 33em}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://fold.it/portal/info/science FoldIt - Folding Protein Game] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210104162104/http://fold.it/portal/info/science |date=4. 1. 2021 }}
* [https://foldingathome.org/about/the-foldinghome-consortium/ Folding@Home] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201121041938/https://foldingathome.org/about/the-foldinghome-consortium/ |date=21. 11. 2020 }}
* [http://boinc.bakerlab.org/rosetta Rosetta@Home]
* [http://www.worldcommunitygrid.org/research/proteome/overview.do Human Proteome Folding Project]
* [http://www.scfbio-iitd.res.in/bhageerath/bhageerath_h.jsp BHAGEERATH-H: Protein tertiary structure prediction server] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200929062112/http://www.scfbio-iitd.res.in/bhageerath/bhageerath_h.jsp |date=29. 9. 2020 }}
{{Proteinske teme}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Savijanje proteina|Savijanje proteina]]
[[Kategorija:Biomolekule]]
[[Kategorija:Proteini]]</text>
      <sha1>d22etyfteorc6uxxbp0i8n3edzx7avu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>SMAD4</title>
    <ns>0</ns>
    <id>478574</id>
    <revision>
      <id>3916597</id>
      <parentid>3885858</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T14:26:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916597</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34408" sha1="68k22j556kvd2drxv7bh4n8dunl9zof" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''SMAD4''' ili '''član 4 porodice SMAD''', '''reaktori majke protiv dekapentaplegijskog homologa 4''' ili '''DPC4 (deletirani-4 u raku gušterače)''' je visoko konzervirani [[protein]], u svim [[metazoa]]ma. Pripada porodici [[SMAD]] proteinskih [[faktor transkripcije|faktora transkripcije]], koji deluju kao posrednici u transmisiji TGF-β signala. Porodica [[citokin]]a [[transformrajući faktor rasta beta|TGFβ]] regulira kritične procese tokom [[životni ciklus|životnog ciklusa]] metazoa, sa važnim ulogama tokom razvoja [[embrion]] a, [[homeostaza]] tkiva, regeneracije i imunske regulacije .&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Massagué|first=Joan|title=TGFβ signalling in context|journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology|language=En|volume=13|issue=10|pages=616–630|doi=10.1038/nrm3434|pmid=22992590|issn=1471-0080|year=2012|pmc=4027049}}&lt;/ref&gt;

Dužina [[polipeptid]]nog lanca je  552  [[aminokiseline]], sa [[molekularna masa|molekulskom težinom]] od 60.439.&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q13485#sequences |title=UniProt, Q13485|access-date=September 12,  2017}}&lt;/ref&gt;.

SMAD 4 pripada grupi [[ko-SMAD]] (''koposrednik'' SMAD), drugoj klasi SMAD porodice. SMAD4 je jedini poznati ko-SMAD u većini metazoa. Također pripada i  proteina [[porodica Darwin|porodice Darwin]],  koji moduliraju članove superporodice porodica [[transformirajući faktor rasta beta|TGFβ]], porodice proteina od kojih svi imaju ulogu u regulaciji ćelijskih odgovora. SMAD4 sisara je [[homologija (biologija)|homolog]] proteina  rakcije majke protiv dekapentaplegika kod ''[[Drosophila]]'', zvanih Medeja.&lt;ref name=&quot;Massagué1998&quot;&gt;{{cite journal|last1=Massagué|first1=J.|title=TGF-β SIGNAL TRANSDUCTION|journal=Annual Review of Biochemistry|volume=67|issue=1|year=1998|pages=753–791|issn=0066-4154|doi=10.1146/annurev.biochem.67.1.753|pmid=9759503|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

SMAD4 stupa u interakciju s R-Smad-ima, kao što su [[SMAD2]], [[SMAD3]], [[SMAD1]], [[SMAD5]] i [[SMAD8]] (također zvani SMAD9), da bi formirao heterotrimerne komplekse. U jedru, kompleks SMAD4 i dva R-SMADS vežu se za [[DNK]] i reguliraju ekspresiju različitih gena, ovisno o ćelijskom kontekstu.&lt;ref name = &quot;Massagué1998&quot;/&gt; Unutarćelijske reakcije koje uključuju SMAD4, na površini ćelija pokreću vezanje [[faktor rasta|faktora rasta]] iz porodice [[TGFβ]]. Sekvenca unutarćelijskih reakcija koja uključuje SMAD naziva se SMAD-ni put ili put transformirajućeg faktora rasta beta (TGF-β), jer sekvenca započinje ćelijskim prepoznavanjem TGF-β.

== Gen==
Kod sisara SMAD4 kodiran je genom koji se nalazi na [[hromosom 18 (čovjek)|hromosomu 18]]. Kod ljudi, gen ''SMAD4'' sadrži 54-829 baznih parova i nalazi se od para br. 51,030.212 do para 51,085.041, u regiji q21,1 hromosoma 18.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | work = Entrez Gene | title = SMAD4 SMAD family member 4 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=4089 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;gene library&quot;&gt;{{cite web |title= SMAD 4 | work = The Genetics Home Reference Website | url = http://ghr.nlm.nih.gov/gene/SMAD4 }}&lt;/ref&gt;

[[slika:Chromosome 18.svg|thumb|right|Hromosom 18 kod ''[[Homo sapiens]]''. Gen '' SMAD 4 '' nalazi se na dugom kraku hromosoma, u lokusu q21.1. Ovo mjesto odgovara crnoj prugi između regija q12.3 i q21.2.]]

== Protein ==

SMAD4 je 552-aminokiselinski [[polipeptid]] molekulske težine 60.439 [[Dalton ( jedijedinica)|Da]]. SMAD4 ima dva funkcionalna domena poznat kao [[MH1-domen|MH1]] i [[MH2-domen|MH2]].

[[slika:PDB 1dd1 EBI.jpg|thumb|250px|right|SMAD 4 sastoji se od tri glavna domena, uključujući MH1 (gore), MH2 (dolje) i povezujući domen (desno).]]

Kompleks dva SMAD3 (ili dva SMAD2) i jedan SMAD4,  direktno se veže za [[DNK]]  interakcijom njihovih MH1 domena. Ovi kompleksi se upućuju na odgovarajuća  mjesta u [[genom]]u pomoću [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]], koji definiraju ćelijskuu lozu (LDTF)  određujući kontekst-zavisnu prirodu djelovanja TGF-β. Rani uvidi u specifičnost vezanja DNK za Smad-proteine proizašli su iz pregleda za vezanje oligonukleotida, koji su identificirali palindromski dupleks 5'-GTCTAGAC-3',  kao vezujuću sekvencu visokog afiniteta za SMAD3 i SMAD4 MH1 domene.&lt;ref&gt;{{cite journal|date=Mar 1998|title=Human Smad3 and Smad4 are sequence-specific transcription activators|journal=Molecular Cell|volume=1|issue=4|pages=611–617|doi=10.1016/s1097-2765(00)80061-1|pmid=9660945|vauthors=Zawel L, Dai JL, Buckhaults P, Zhou S, Kinzler KW, Vogelstein B, Kern SE}}&lt;/ref&gt; Ostali motivi su također identificirani u promotorima i pojačivačima. Ova dodatna mjesta  sadrže motiv CAGCC i konsenzusne sekvence GGC (GC) | (CG), potonje poznate i kao 5GC mjesta.&lt;ref name=&quot;Martin2017&quot; &gt;{{Cite journal|last1=Martin-Malpartida|first1=Pau|last2=Batet|first2=Marta|last3=Kaczmarska|first3=Zuzanna|last4=Freier|first4=Regina|last5=Gomes|first5=Tiago|last6=Aragón|first6=Eric|last7=Zou|first7=Yilong|last8=Wang|first8=Qiong|last9=Xi|first9=Qiaoran|date=12. 12. 2017|title=Structural basis for genome wide recognition of 5-bp GC motifs by SMAD transcription factors|journal=[[Nature]] Communications|language=En|volume=8|issue=1|pages=2070|doi=10.1038/s41467-017-02054-6|pmid=29234012|issn=2041-1723|pmc=5727232|bibcode=2017NatCo...8.2070M}}&lt;/ref&gt; Motivi 5GC su visoko predstavljeni kao klasteri lokacija, u SMAD-vezanim regijama širom genoma. Ovi klasteri mogu sadržavati i CAG (AC) | (CC) mjesta. Kompleks SMAD3 / SMAD4 također se veže za elemente promotorskih gena koji reagiraju na TPA i imaju motivske sekvence TGAGTCAG.&lt;ref name=&quot;ZhangFeng1998&quot;&gt;{{cite journal|last1=Zhang|first1=Ying|last2=Feng|first2=Xin-Hua|last3=Derynck|first3=Rik|title=Smad3 and Smad4 cooperate with c-Jun/c-Fos to mediate TGF-β-induced transcription|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-08-27_394_6696/page/908|journal=Nature|volume=394|issue=6696|year=1998|pages=909–913|issn=0028-0836|doi=10.1038/29814|pmid=9732876|bibcode=1998Natur.394..909Z|s2cid=4393852}}&lt;/ref&gt;

== Strukture ==

===Aminokiselinska sekvenca===

&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MDNMSITNTP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TSNDACLSIV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HSLMCHRQGG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ESETFAKRAI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ESLVKKLKEK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KDELDSLITA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ITTNGAHPSK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CVTIQRTLDG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RLQVAGRKGF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PHVIYARLWR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;WPDLHKNELK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HVKYCQYAFD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LKCDSVCVNP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YHYERVVSPG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IDLSGLTLQS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;NAPSSMMVKD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EYVHDFEGQP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SLSTEGHSIQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TIQHPPSNRA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;STETYSTPAL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LAPSESNATS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TANFPNIPVA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;STSQPASILG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GSHSEGLLQI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ASGPQPGQQQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;NGFTGQPATY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HHNSTTTWTG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SRTAPYTPNL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PHHQNGHLQH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HPPMPPHPGH&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YWPVHNELAF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QPPISNHPAP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EYWCSIAYFE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MDVQVGETFK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VPSSCPIVTV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DGYVDPSGGD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RFCLGQLSNV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HRTEAIERAR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LHIGKGVQLE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CKGEGDVWVR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;CLSDHAVFVQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SYYLDREAGR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;APGDAVHKIY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PSAYIKVFDL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RQCHRQMQQQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AATAQAAAAA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QAAAVAGNIP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GPGSVGGIAP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AISLSAAAGI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GVDDLRRLCI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LRMSFVKGWG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PDYPRQSIKE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TPCWIEIHLH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RALQLLDEVL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HTMPIADPQP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
:Simboli
{{refbegin|4}}
'''C''':  [[Cistein]] &lt;br&gt;
'''D''': [[Asparaginska kiselina]] &lt;br&gt;
'''E''': [[Glutaminska kiselina]] &lt;br&gt;
'''F''':  [[Fenilalanin]] &lt;br&gt;
'''G''':  [[Glicin]] &lt;br&gt;
'''H''':  [[Histidin]] &lt;br&gt;
'''I''':  [[Izoleucin]] &lt;br&gt;
'''K''': [[Lizin]] &lt;br&gt;
'''L''': [[Leucin]] &lt;br&gt;
'''M''':  [[Metionin]] &lt;br&gt;
'''N''':  [[Asparagin]] &lt;br&gt;
'''P''':  [[Prolin]] &lt;br&gt;
'''Q''':  [[Glutamin]] &lt;br&gt;
'''R''':  [[Arginin]] &lt;br&gt;
'''S''':  [[Serin]] &lt;br&gt;
'''T''':  [[Treonin]] &lt;br&gt;
'''V''':  [[Valin]] &lt;br&gt;
'''W''':  [[Triptofan]] &lt;br&gt;
'''Y''':  [[Tirozin]]
{{refend}}

=== Kompleksi domena MH1 sa motivima DNK ===

Prva struktura SMAD4 vezana za [[DNK]] bio je kompleks s palindromskim motivom GTCTAGAC..&lt;ref name=&quot;BaburajendranJauch2011&quot;&gt;{{cite journal|last1=Baburajendran|first1=Nithya|last2=Jauch|first2=Ralf|last3=Tan|first3=Clara Yueh Zhen|last4=Narasimhan|first4=Kamesh|last5=Kolatkar|first5=Prasanna R.|title=Structural basis for the cooperative DNA recognition by Smad4 MH1 dimers|journal=Nucleic Acids Research|volume=39|issue=18|year=2011|pages=8213–8222|issn=1362-4962|doi=10.1093/nar/gkr500|pmid=21724602|pmc=3185416}}&lt;/ref&gt; Nedavno su određene i strukture SMAD4 MH1 domena, vezane za nekoliko 5GC motiva. U svim kompleksima, interakcija s DNK uključuje kunzerviranu β-ukosnicu  MH1 domena. Ukosnica je djelimično fleksibilna u rastvoru, pa sa visokim stupanjem konformacijske fleksibilnosti omogućava prepoznavanje različitih sekvenci od 5 bp. Do efikasne interakcije sa GC-mjestima dolazi samo ako se G-[[nukleotid]] nalazi duboko u glavnom skupu i uspostavlja [[vodikove veze]] sa guaninskom grupom Arg81. Ova interakcija olakšava komplementarni površinski kontakt između ukosnice koja veže Smad DNK i glavne račve DNK. Druge direktne interakcije uključuju Lys88 i Gln83. Kristalna struktura rendgenskih zraka SMAD4 MH1 domena kod ''[[Trichoplax adhaerens]]'' , vezanih za motiv GGCGC, ukazuje na visoku konzerviranost ove interakcije u [[metazoa]]ma.&lt;ref name=&quot;Martin2017&quot;/&gt;

[[slika:Chimera render of Smad4 protein from PDB 5MEZ.png|thumb| SMAD4 MH1 domen vezan za GGCT motiv DNK, iz [[PDB|5MEZ]].]] 
[[slika:Smad4 bound to the GGCGC motif (close-up).png|thumb| Pogled izbliza na domen SMAD4 MH1 vezanog za motiv GGCGC DNK, iz [[PDB|5MEY]]]]
[[slika:Smad4 bound to the GGCGC motif.png|thumb|SMAD4 MH1 domen, vezana za motiv GGCGC DNK, iz [[PDB|5MEY]].]]

=== Kompleksi domena MH2 ===
Domen MH2, koji odgovara [[C-kraj]]u, odgovorna je za prepoznavanje receptora i povezivanje s drugim SMAD-ovima. Interakcija je sa R-SMADS MH2 domenom i formira [[heterodimer]]e i [[heterotrimer]]e. Neke tumorske mutacije otkrivene u SMAD4 pojačavaju interakcije između MH1 i MH2 domena.&lt;ref name=&quot;HataLo1997&quot;&gt;{{cite journal|last1=Hata|first1=Akiko|last2=Lo|first2=Roger S.|last3=Wotton|first3=David|last4=Lagna|first4=Giorgio|last5=Massagué|first5=Joan|title=Mutations increasing autoinhibition inactivate tumour suppressors Smad2 and Smad4|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1997-07-03_388_6637/page/82|journal=Nature|volume=388|issue=6637|year=1997|pages=82–87|issn=0028-0836|doi=10.1038/40424|pmid=9214507|bibcode=1997Natur.388R..82H|s2cid=4407819|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

== Nomenklatura i porijeklo imena ==

SMAD-ovi su visoko konzervirani po vrstama, posebno na [[N-kraj|N-terminalu]] [[MH1-domen]]a i [[C-kraj|C-terminalu]] [[MH2-domen]]a. 
SMAD-ovi proteini su homolozi i proteina MADkod  ''[[Drosophila]]''  i protein SMA ''[[Caenorhabditis elegans]]''. Ime je kombinacija oboje. Tokom istraživanja ''[[Drosophila]]'' utvrđeno je da mutacija gena ''MAD'' kod reakcije majke potiskuje  gen [[dekapentaplegija|dekapentaplegije]]  u [[embrion]]u. Dodana je fraza &quot;majke protiv&quot;, jer majke često formiraju strukture koje se protive raznim pitanjima, npr. [[majke protiv vožnje u pijanom stanju]] (MADD), što odražava &quot;poboljšanje majčinog učinka [[dekapentapleguija|dpp]]&quot; &lt;ref name=&quot;pmid7768443&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sekelsky JJ, Newfeld SJ, Raftery LA, Chartoff EH, Gelbart WM | title = Genetic characterization and cloning of mothers against dpp, a gene required for decapentaplegic function in Drosophila melanogaster | journal = Genetics | volume = 139 | issue = 3 | pages = 1347–58 | date = Mar 1995 | pmid = 7768443 | pmc = 1206461 | url = http://www.genetics.org/content/139/3/1347.full.pdf+html }}&lt;/ref&gt; i zasnovano na tradiciji neobičnog imenovanja unutar istraživačke zajednice.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://psmag.com/sonic-hedgehog-dicer-and-the-problem-with-naming-genes-113c58df8f7a#.os08udsyk | title = Sonic Hedgehog, DICER, and the Problem With Naming Genes | date= 26. 9. 2014 | first = Michael | last = White | name-list-style = vanc | work =  Pacific Standard }}&lt;/ref&gt; SMAD4 je poznat i kao DPC4, JIP ili MADH4.

== Funkcija i mehanizam djelovanja ==

SMAD4 je protein definiran kao bitni efektor u SMAD putu. SMAD4 služi kao posrednik između ivanćelijskih faktora rasta iz porodice TGFβ i gena unutar [[ćelijsko jedro|ćelijsog jedra]]. Skraćenica ''ko'' u ko-SMAD znači ''zajednički posrednik'' (koposrednik) . SMAD4 je također definiran kao pretvarač signala.

U TGF-β putu, TGF-β dimere prepoznaje [[transmembranski receptor]], poznat kao receptor tipa II. Kada se receptor tipa II aktivira vezanjem TGF-β,  fosforilira receptor tipa I. Receptor tipa I je također [[receptor na površini ćelije]]. Ovaj receptor zatim fosforilira SMAD-ove (R-SMAD), reguliran unutarćelijskim receptorima kao što su SMAD2 ili SMAD3. [[fosforilacija|Fosforilirani]] R-SMAD-ovi se zatim vežu za SMAD4. Asocijacija R-SMAD-SMAD4 je [[heteromer]]ni kompleks. Ovaj će se kompleks premjestiti iz citoplazme u jedro: to je translokacija. Sa R-SMAD-ovima,  SMAD4 može stvarati heterotrimerne, heteroheksamerne ili heterodimerne komplekse.

SMAD4 je supstrat [[Erk]]/[[MAPK]]-kinaze.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Roelen BA, Cohen OS, Raychowdhury MK, Chadee DN, Zhang Y, Kyriakis JM, Alessandrini AA, Lin HY | title = Phosphorylation of threonine 276 in Smad4 is involved in transforming growth factor-beta-induced nuclear accumulation | journal = American Journal of Physiology. Cell Physiology | volume = 285 | issue = 4 | date = Oct 2003 | pmid = 12801888 | doi = 10.1152/ajpcell.00053.2003 | pages=C823–30}}&lt;/ref&gt; and [[GSK3]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Demagny H, Araki T, De Robertis EM | title = The tumor suppressor Smad4/DPC4 is regulated by phosphorylations that integrate FGF, Wnt, and TGF-β signaling | journal = Cell Reports | volume = 9 | issue = 2 | date = Oct 2014 | pmid = 25373906 | doi = 10.1016/j.celrep.2014.09.020 | pages=688–700| doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Stimulacija puta FGF ([[faktor rasta fibroblasta]]) dovodi do [[fosforilacija|fosforilacije]]  SMAD4,  pomoću [[vanćelijska kinaza regulirana signalom|Erk]] kanonskog [[MAPK]]-mjesta, smeštenog na [[treonin]] 277. Ova fosforilacija ima dvostruki učinak na aktivnost SMAD4. Prvo, omogućava da dostigne svoj vrhunac transkripcijske aktivnosti, aktiviranjem [[faktor rasta|faktorom rasta]] reguliranog domena za aktivaciju transkripcije koja se nalazi u regiji SMAD4 linkera, SAD ('''S'''mad-'''A'''ctivation '''D'''omain)).&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=de Caestecker|first1=Mark P.|title=The Smad4 Activation Domain (SAD) Is a Proline-rich, p300-dependent Transcriptional Activation Domain|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-01-21_275_3/page/2114|journal=The Journal of Biological Chemistry|volume=275|issue=3|pages=2115–2122|doi=10.1074/jbc.275.3.2115|pmid=10636916|year=2000|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Drugo, [[MAPK]] primari SMAD4-a za [[GSK3]] posredovane fosforilacije koje uzrokuju inhibiciju transkripcije, a takođe generiraju fosfodegron koji se koristi kao mjesto pristajanja ubikvitinskih [[E3-ligaza]] beta-transducin ponavljajućih sadržaja ([[BTRC|beta-TrCP]]), koji poliubikvitinira SMAD4 i  razgrađuje ga u [[proteasom]]u.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 =Demagny | first1 = Hadrien | last2 = De Robertis | first2 = Edward M.|title=Smad4/DPC4: a Barrier against Tumor Progression driven by RTK/Ras/Erk and Wnt/GSK3 signaling | journal = Molecular &amp; Cellular Oncology | volume = 3 | issue = 2 | doi = 10.4161/23723556.2014.989133 | pmid = 27308623 | name-list-style = vanc | pages=e989133| year = 2015 | pmc = 4905428 }}&lt;/ref&gt; Predložena je [[fosforilacija]] SMAD4 [[GSK3]] za regulaciju stabilnosti proteina, tokom napredovanja gušteračinog  raka i [[rak debelog crijeva|karcinoma debelog crijeva]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Demagny | first1 = Hadrien | last2 = De Robertis | first2 = Edward M. | title = Point Mutations in the Tumor Suppressor Smad4/DPC4 Enhance its Phosphorylation by GSK3 and Reversibly Inactivate TGF-β Signaling | journal = Molecular &amp; Cellular Oncology | doi = 10.1080/23723556.2015.1025181 | pmid = 27308538 | name-list-style = vanc | volume=3 | issue = 1 | pages=e1025181| year = 2015 | pmc = 4845174 }}&lt;/ref&gt;

U jedru, heteromerni kompleks veže promotore i stupa u interakciju s transkripcijskim aktivatorima. Kompleksi [[SMAD3]]/SMAD4 mogu direktno vezati SBE. Ove asocijacije su slabe i trebaju dodatne [[faktor transkripcije|faktore transkripcije]], kao što su članovi porodice [[AP-1 (faktor transkripcije)|AP-1]], [[TFE3]] i [[FoxG1]],  za regulaciju [[ekspresija gena|ekspresije gena]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Inman GJ | title = Linking Smads and transcriptional activation | journal = The Biochemical Journal | volume = 386 | issue = Pt 1 | pages = e1–e3 | date = Feb 2005 | pmid = 15702493 | pmc=1134782 | doi=10.1042/bj20042133}}&lt;/ref&gt;

Mnogi [[ligand]]i TGFβ-a koriste ovaj [[TGFβ signalni put|put]], a zatim je SMAD4 uključen u mnoge ćelijske funkcije kao što su [[ćelijska diferencijacija|diferencijacija]], [[apoptoza]], [[gastrulacija]], [[embriogeneza]] i [[ćelijski ciklus]].

== Klinički značaj ==

Genetički eksperimenti poput [[nokaut-gen]]a (KO), koji se sastoje u modificiranju ili inaktivaciji gena, mogu se izvesti kako bi se vidjeli efekti disfunkcionalnog SMAD4 na ispitivani organizam. Eksperimenti se često izvode na kućnom mišu (''[[Mus musculus]]'').

Pokazano je da u mišjem KO '' SMAD4 '', [[zrnaste ćelije]], koje luče [[hormon]]e i [[faktor rasta|faktore rasta]] tokom razvoja [[oocit]]a, podvrgavaju se prijevremenoj luteinizaciji i izražavaju niže nivoe [[FSH receptor|receptora za stimuliranje folikula]] (FSHR) i viši nivoi [[LH-receptor|receptora luteinizirajućeg hormona]] (LHR). To je dijelom moguće zbog oštećenja efekata [[BMP7|morfogenetskog proteina kostiju-7]], jer BMP-7 koristi signalni put SMAD4.&lt;ref name=&quot;pmid19108831&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Shi J, Yoshino O, Osuga Y, Nishii O, Yano T, Taketani Y | title = Bone morphogenetic protein 7 (BMP-7) increases the expression of follicle-stimulating hormone (FSH) receptor in human granulosa cells | journal = Fertility and Sterility | volume = 93 | issue = 4 | pages = 1273–9 | date = Mar 2010 | pmid = 19108831 | doi = 10.1016/j.fertnstert.2008.11.014 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16513794&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pangas SA, Li X, Robertson EJ, Matzuk MM | title = Premature luteinization and cumulus cell defects in ovarian-specific Smad4 knockout mice | journal = Molecular Endocrinology | volume = 20 | issue = 6 | pages = 1406–22 | date = Jun 2006 | pmid = 16513794 | doi = 10.1210/me.2005-0462 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Delecije u genima koji kodiraju SMAD1 i [[SMAD5]] također su povezane sa metastaznim tumorima granulastih  ćelija kod miševa.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Middlebrook BS, Eldin K, Li X, Shivasankaran S, Pangas SA | year = 2009 | title = Smad1-Smad5 ovarian conditional knockout mice develop a disease profile similar to the juvenile form of human granulosa cell tumors | journal = Endocrinology | volume = 150 | issue = 12| pages = 5208–17 | doi = 10.1210/en.2009-0644 | pmid = 19819941 | pmc = 2819741 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

SMAD4 je često mutiran kod mnogih karcinoma. Mutacija se može naslijediti ili steći tokom životnog vijeka. Ako se naslijedi, utiče i na [[soma (biologija)|somatske]] ćelije i na ćelije reproduktivnih organa. Ako se mutacija ''SMAD 4'' stekne (''[[de novo]]''), postojat će samo u određenim somatskim ćelijama. Zapravo, SMAD 4 ne sintetiziraju sve ćelije. Protein je prisutan u ćelijama  organa kao što su [[koža]], [[gušterača]], [[debelo crijevo]], [[maternica]] i u [[epitel]]u. Takođe ga proizvode i [[fibroblasti]].

Funkcionalni SMAD 4 sudjeluje u regulaciji puta transdukcije TGF-β signala, koji negativno regulira rast epitelnih ćelija i [[vanćelijski matriks]] (ECM). Kada se promijeni struktura SMAD 4, [[ekspresija gena]] uključenih u rast ćelija više nije regulirana i ćelijskaa proliferacija može trajati bez ikakve inhibicije. Veliki broj ćelijskih dioba dovodi do stvaranja tumora, a zatim do multiploidnih [[rak debelog crijeva|kolorektumskih karcinoma]] i [[rak gušterače|karcinom pankreasa]]. Nalazi se inaktiviran u najmanje 50% karcinoma gušterače.&lt;ref name=&quot;isbn0-7216-0187-1&quot;&gt;{{cite book | last1 = Cotran | first1 =  Ramzi S. | last2 = Kumar | first2 = Vinay | last3 = Fausto | first3 = Nelson | last4 = Robbins | first4 = Stanley L. | last5 = Abbas | first5 = Abul K. | title = Robbins and Cotran pathologic basis of disease | edition = 7th | publisher = Elsevier Saunders | location = St. Louis, Mo | year = 2005  | isbn = 0-7216-0187-1 }}&lt;/ref&gt;

Pokazalo se da somatske mutacije pronađene u humano
ljudskom karcinomu domene MH1 SMAD 4 inhibiraju funkciju vezivanja DNK ovog domena.

Pronađen je i mutirani SMAD 4 kod osoba sa [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnom]] bolešću [[sindrom juvenilne polipoze]] (JPS). JPS karakteriziraju hamartomatozni polipi u gastrointestinalnom traktu (GI). Ti polipi obično su benigni, ali su u većem riziku od razvoja [[rak crijeva|gastrointestinalnog karcinoma]], posebno [[rak debelog crijeva|karcinoma debelog crijeva]].
Utvrđeno je oko 60 mutacija koje uzrokuju JPS. Povezani su s proizvodnjom manjeg SMAD 4, s nedostajućim domenima koji sprečavaju protein da se veže za R-SMADS i stvara [[heteromer]]ne komplekse.

Mutacije u '' SMAD4 '' (uglavnom supstitucije) mogu izazvati [[Myhreov sindrom]], rijetki nasljedni poremećaj koji karakteriziraju mentalne smetnje, [[nizak rast]], neobične crte lica i razne abnormalnosti kostiju.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Growth-Mental Deficiency Syndrome of Myhre | work = National Organization for rare disorders | url = http://www.rarediseases.org/rare-disease-information/rare-diseases/byID/1075/viewFullReport | access-date = 6. 6. 2021 | archive-date = 2. 4. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150402151301/http://www.rarediseases.org/rare-disease-information/rare-diseases/byID/1075/viewFullReport | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Caputo V, Bocchinfuso G, Castori M, Traversa A, Pizzuti A, Stella L, Grammatico P, Tartaglia M | title = Novel SMAD4 mutation causing Myhre syndrome | journal = American Journal of Medical Genetics Part A | volume = 164A | issue = 7 | pages = 1835–40 | date = Jul 2014 | pmid = 24715504 | doi = 10.1002/ajmg.a.36544 | s2cid = 5294309 }}&lt;/ref&gt;

== Reference==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin|33em}}
* {{cite journal | vauthors = Miyazono K | title = TGF-beta signaling by Smad proteins | journal = Cytokine &amp; Growth Factor Reviews | volume = 11 | issue = 1–2 | pages = 15–22 | year = 2000 | pmid = 10708949 | doi = 10.1016/S1359-6101(99)00025-8 }}
* {{cite journal | vauthors = Wrana JL, Attisano L | title = The Smad pathway | journal = Cytokine &amp; Growth Factor Reviews | volume = 11 | issue = 1–2 | pages = 5–13 | year = 2000 | pmid = 10708948 | doi = 10.1016/S1359-6101(99)00024-6 }}
* {{cite journal | vauthors = Verschueren K, Huylebroeck D | title = Remarkable versatility of Smad proteins in the nucleus of transforming growth factor-beta activated cells | journal = Cytokine &amp; Growth Factor Reviews | volume = 10 | issue = 3–4 | pages = 187–99 | year = 2000 | pmid = 10647776 | doi = 10.1016/S1359-6101(99)00012-X }}
* {{cite journal | vauthors = Massagué J | title = TGF-beta signal transduction | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_1998_67/page/752 | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 67 | pages = 753–91 | year = 1998 | pmid = 9759503 | doi = 10.1146/annurev.biochem.67.1.753 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Klein-Scory S, Zapatka M, Eilert-Micus C, Hoppe S, Schwarz E, Schmiegel W, Hahn SA, Schwarte-Waldhoff I | title = High-level inducible Smad4-reexpression in the cervical cancer cell line C4-II is associated with a gene expression profile that predicts a preferential role of Smad4 in extracellular matrix composition | journal = BMC Cancer | volume = 7 | pages = 209 | year = 2008 | pmid = 17997817 | pmc = 2186346 | doi = 10.1186/1471-2407-7-209 }}
* {{cite journal | vauthors = Kalo E, Buganim Y, Shapira KE, Besserglick H, Goldfinger N, Weisz L, Stambolsky P, Henis YI, Rotter V | title = Mutant p53 attenuates the SMAD-dependent transforming growth factor beta1 (TGF-beta1) signaling pathway by repressing the expression of TGF-beta receptor type II | url = https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_2007-12_27_23/page/8228 | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 27 | issue = 23 | pages = 8228–42 | date = Dec 2007 | pmid = 17875924 | pmc = 2169171 | doi = 10.1128/MCB.00374-07 }}
* {{cite journal | vauthors = Aretz S, Stienen D, Uhlhaas S, Stolte M, Entius MM, Loff S, Back W, Kaufmann A, Keller KM, Blaas SH, Siebert R, Vogt S, Spranger S, Holinski-Feder E, Sunde L, Propping P, Friedl W | title = High proportion of large genomic deletions and a genotype phenotype update in 80 unrelated families with juvenile polyposis syndrome | journal = Journal of Medical Genetics | volume = 44 | issue = 11 | pages = 702–9 | date = Nov 2007 | pmid = 17873119 | pmc = 2752176 | doi = 10.1136/jmg.2007.052506 }}
* {{cite journal | vauthors = Ali S, Cohen C, Little JV, Sequeira JH, Mosunjac MB, Siddiqui MT | title = The utility of SMAD4 as a diagnostic immunohistochemical marker for pancreatic adenocarcinoma, and its expression in other solid tumors | journal = Diagnostic Cytopathology | volume = 35 | issue = 10 | pages = 644–8 | date = Oct 2007 | pmid = 17854080 | doi = 10.1002/dc.20715 | s2cid = 36682992 }}
* {{cite journal | vauthors = Milet J, Dehais V, Bourgain C, Jouanolle AM, Mosser A, Perrin M, Morcet J, Brissot P, David V, Deugnier Y, Mosser J | title = Common variants in the BMP2, BMP4, and HJV genes of the hepcidin regulation pathway modulate HFE hemochromatosis penetrance | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_2007-10_81_4/page/798 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 81 | issue = 4 | pages = 799–807 | date = Oct 2007 | pmid = 17847004 | pmc = 2227929 | doi = 10.1086/520001 }}
* {{cite journal | vauthors = Salek C, Benesova L, Zavoral M, Nosek V, Kasperova L, Ryska M, Strnad R, Traboulsi E, Minarik M | title = Evaluation of clinical relevance of examining K-ras, p16 and p53 mutations along with allelic losses at 9p and 18q in EUS-guided fine needle aspiration samples of patients with chronic pancreatitis and pancreatic cancer | journal = World Journal of Gastroenterology | volume = 13 | issue = 27 | pages = 3714–20 | date = Jul 2007 | pmid = 17659731 | pmc = 4250643 | doi =  10.3748/wjg.v13.i27.3714}}
* {{cite journal | vauthors = Sebestyén A, Hajdu M, Kis L, Barna G, Kopper L | title = Smad4-independent, PP2A-dependent apoptotic effect of exogenous transforming growth factor beta 1 in lymphoma cells | journal = Experimental Cell Research | volume = 313 | issue = 15 | pages = 3167–74 | date = Sep 2007 | pmid = 17643425 | doi = 10.1016/j.yexcr.2007.05.028 }}
* {{cite journal | vauthors = Martin MM, Buckenberger JA, Jiang J, Malana GE, Knoell DL, Feldman DS, Elton TS | title = TGF-beta1 stimulates human AT1 receptor expression in lung fibroblasts by cross talk between the Smad, p38 MAPK, JNK, and PI3K signaling pathways | journal = American Journal of Physiology. Lung Cellular and Molecular Physiology | volume = 293 | issue = 3 | pages = L790–9 | date = Sep 2007 | pmid = 17601799 | pmc = 2413071 | doi = 10.1152/ajplung.00099.2007 }}
* {{cite journal | vauthors = Levy L, Howell M, Das D, Harkin S, Episkopou V, Hill CS | title = Arkadia activates Smad3/Smad4-dependent transcription by triggering signal-induced SnoN degradation | url = https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_2007-09_27_17/page/6068 | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 27 | issue = 17 | pages = 6068–83 | date = Sep 2007 | pmid = 17591695 | pmc = 1952153 | doi = 10.1128/MCB.00664-07 }}
* {{cite journal | vauthors = Grijelmo C, Rodrigue C, Svrcek M, Bruyneel E, Hendrix A, de Wever O, Gespach C | title = Proinvasive activity of BMP-7 through SMAD4/src-independent and ERK/Rac/JNK-dependent signaling pathways in colon cancer cells | journal = Cellular Signalling | volume = 19 | issue = 8 | pages = 1722–32 | date = Aug 2007 | pmid = 17478078 | doi = 10.1016/j.cellsig.2007.03.008 }}
* {{cite journal | vauthors = Sonegawa H, Nukui T, Li DW, Takaishi M, Sakaguchi M, Huh NH | title = Involvement of deterioration in S100C/A11-mediated pathway in resistance of human squamous cancer cell lines to TGFbeta-induced growth suppression | journal = Journal of Molecular Medicine | volume = 85 | issue = 7 | pages = 753–62 | date = Jul 2007 | pmid = 17476473 | doi = 10.1007/s00109-007-0180-7 | s2cid = 15667203 | url = http://ousar.lib.okayama-u.ac.jp/12990 }}
* {{cite journal | vauthors = Sheikh AA, Vimalachandran D, Thompson CC, Jenkins RE, Nedjadi T, Shekouh A, Campbell F, Dodson A, Prime W, Crnogorac-Jurcevic T, Lemoine NR, Costello E | title = The expression of S100A8 in pancreatic cancer-associated monocytes is associated with the Smad4 status of pancreatic cancer cells | journal = Proteomics | volume = 7 | issue = 11 | pages = 1929–40 | date = Jun 2007 | pmid = 17469085 | doi = 10.1002/pmic.200700072 }}
* {{cite journal | vauthors = Popović Hadzija M, Korolija M, Jakić Razumović J, Pavković P, Hadzija M, Kapitanović S | title = K-ras and Dpc4 mutations in chronic pancreatitis: case series | journal = Croatian Medical Journal | volume = 48 | issue = 2 | pages = 218–24 | date = Apr 2007 | pmid = 17436386 | pmc = 2080529 }}
* {{cite journal | vauthors = Losi L, Bouzourene H, Benhattar J | title = Loss of Smad4 expression predicts liver metastasis in human colorectal cancer | journal = Oncology Reports | volume = 17 | issue = 5 | pages = 1095–9 | date = maj 2007 | pmid = 17390050 | doi = 10.3892/or.17.5.1095 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Karlsson G, Blank U, Moody JL, Ehinger M, Singbrant S, Deng CX, Karlsson S | title = Smad4 is critical for self-renewal of hematopoietic stem cells | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-experimental-medicine_2007-03_204_3/page/466 | journal = The Journal of Experimental Medicine | volume = 204 | issue = 3 | pages = 467–74 | date = Mar 2007 | pmid = 17353364 | pmc = 2137898 | doi = 10.1084/jem.20060465 }}
* {{cite journal | vauthors = Takano S, Kanai F, Jazag A, Ijichi H, Yao J, Ogawa H, Enomoto N, Omata M, Nakao A | title = Smad4 is essential for down-regulation of E-cadherin induced by TGF-beta in pancreatic cancer cell line PANC-1 | journal = Journal of Biochemistry | volume = 141 | issue = 3 | pages = 345–51 | date = Mar 2007 | pmid = 17301079 | doi = 10.1093/jb/mvm039 }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1351/  GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Hereditary Hemorrhagic Telangiectasia]
* [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1469/  GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Juvenile Polyposis Syndrome]
* [http://www.arup.utah.edu/database/SMAD4/SMAD4_welcome.php SMAD4 gene variant database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210606212452/https://arup.utah.edu/database/SMAD4/SMAD4_welcome.php |date=6. 6. 2021 }}

{{TGF beta signalizacija}}
{{Geni supresije tumora}}
{{Transkripcijski faktori}}
{{Superporodični modulatori TGFβ receptora}}

{{DEFAULTSORT:Mothers Against Decapentaplegic Homolog 4}}
[[Kategorija:Razvojni geni i proteini]]
[[Kategorija:MH1 domen]]
[[Kategorija:MH2 domen]]
[[Kategorija:Transkripcijski faktori]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 18]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>68k22j556kvd2drxv7bh4n8dunl9zof</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>TMEM241</title>
    <ns>0</ns>
    <id>478575</id>
    <revision>
      <id>3916671</id>
      <parentid>3885859</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T01:28:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13485" sha1="56qdwklw4byjyacr5xii0czhxxtjsyh" xml:space="preserve">{{infokutija gen}}
'''Transmembranski protein 241''' (aka C18orf45, hVVT) je sveprisutni [[protein]]ski transporter šećera koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''TMEM241'''.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web
| title = Entrez Gene: Transmembrane protein 241
| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?db=gene&amp;cmd=retrieve&amp;list_uids=85019
| access-date = 9. 5. 2013 &lt;!-- T10:50:49.610870-08:00 --&gt; 
}}&lt;/ref&gt;

'''[[Gen]]'''&lt;br&gt;
U ljudi gen TMEM241 sadrži 142.188 bp, na 1poziciji 8q11.2, sa  24 [[egzon]]a.

Nalazi u blizini  gena [[CABLES1]], [[RIOK3]] i [[NPC1]],  na hromosomu 18.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite web|title=NCBI NM_032933.5|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/NM_032933.5|access-date=6. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

'''[[iRNK]]'''&lt;br&gt;
[[slika:3' UTR hairpin.png|thumb|Izoforma 1 5' UTR (netraslacijska regija) TMEM241-ove ukosnice |153x153px]]
Primarna [[iRNK]] za ljudski TMEM241, izoformu 1, sadrži petlju UTR [[mala ukosnica RNK|ukosničku]] petlju koja je kod [[primat]]a konzervirana. Primarna iRNK za ljudsu izoformu 1 TMEM241 sadrži mjesta vezanja u svom 3 'UTR za [[miRNK]] 520f-5p, 378a-5p i 6866-5p.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mirdb.org/cgi-bin/search.cgi|title=miRDB - MicroRNA Target Prediction And Functional Study Database|website=mirdb.org|access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Protein ==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 296 [[aminokiselina]], sa [[molekularna masa|molekulskom težinom]] od 32.647&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q24JQ0#sequences |title=UniProt, Q24JQ0|access-date=12. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;.

===Aminokiselinska sekvenca===

&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MCVRRSLVGL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TFCTCYLASY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LTNKYVLSVL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KFTYPTLFQG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WQTLIGGLLL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;HVSWKLGWVE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;INSSSRSHVL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VWLPASVLFV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GIIYAGSRAL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SRLAIPVFLT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LHNVAEVIIC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GYQKCFQKEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TSPAKICSAL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLLAAAGCLP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FNDSQFNPDG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YFWAIIHLLC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VGAYKILQKS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QKPSALSDID&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QQYLNYIFSV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VLLAFASHPT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;GDLFSVLDFP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FLYFYRFHGS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CCASGFLGFF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LMFSTVKLKN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLAPGQCAAW&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IFFAKIITAG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSILLFDAIL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TSATTGCLLL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GALGEALLVF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SERKSS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
:Simboli
{{refbegin|4}}
'''C''':  [[Cistein]] &lt;br&gt;
'''D''': [[Asparaginska kiselina]] &lt;br&gt;
'''E''': [[Glutaminska kiselina]] &lt;br&gt;
'''F''':  [[Fenilalanin]] &lt;br&gt;
'''G''':  [[Glicin]] &lt;br&gt;
'''H''':  [[Histidin]] &lt;br&gt;
'''I''':  [[Izoleucin]] &lt;br&gt;
'''K''': [[Lizin]] &lt;br&gt;
'''L''': [[Leucin]] &lt;br&gt;
'''M''':  [[Metionin]] &lt;br&gt;
'''N''':  [[Asparagin]] &lt;br&gt;
'''P''':  [[Prolin]] &lt;br&gt;
'''Q''':  [[Glutamin]] &lt;br&gt;
'''R''':  [[Arginin]] &lt;br&gt;
'''S''':  [[Serin]] &lt;br&gt;
'''T''':  [[Treonin]] &lt;br&gt;
'''V''':  [[Valin]] &lt;br&gt;
'''W''':  [[Triptofan]] &lt;br&gt;
'''Y''':  [[Tirozin]]
{{refend}}

=== Opća svojstva ===
Postoji više od 10 varijanti transkripta predviđenih za ljudski gen TMEM241 pronađen na [[BLAST]]-u. Izoform 1 je mase oko 31 [[Jedinica atomske mase|kDa]]. Protein ima izoelektričnu tačku 8,7,  a posebno je bogat aminokiselinom [[fenilalanin]]om, koja sadrži dvostruko veći udio od ove aminokiseline.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Brendel|first1=V|last2=Bucher|first2=P|last3=Nourbakhsh|first3=I.R|last4=Blaisdell|first4=B.E|last5=Karlin|first5=S|date=1992|title=Methods and algorithms for statistical analysis of protein sequences|journal=Proc. Natl. Acad. Sci.|doi=10.1073/pnas.89.6.2002|volume=89|issue=6|pages=2002–2006|pmc=48584|pmid=1549558}}&lt;/ref&gt;

=== Konzervirani domeni  ===
[[slika:Protein Annotation with 2ndary Structure PS4.png|thumb|Detalji strukture izoforme 1 TMEM24]]
[[slika:Alpha helix wheel diagram.png|thumb|Dijagram [[alfa-heliks]]nog točka izoforme 1 TMEM241, sa [[hidrofob]]nim i [[hidrofil]]nim interakcijama regije s lipidnom membranom.]]
TMEM241 sastavljen je od devet transmembranskih  domena, tvoreći hidrofobnu integralnu komponentu membrane&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web,
| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?LinkName=protein_gene&amp;from_uid=109150412
| title = TMEM241 transmembrane protein 241 [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI
| website = www.ncbi.nlm.nih.gov
| access-date = 28. 2. 2016
}}&lt;/ref&gt; sastavljen prvenstveno od [[alfa-heliks]]nih&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://harrier.nagahama-i-bio.ac.jp/sosui/cgi-bin/adv_sosui.cgi|title=SOSUI: Result|website=harrier.nagahama-i-bio.ac.jp|access-date=24. 4. 2016|archive-date=5. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160505170339/http://harrier.nagahama-i-bio.ac.jp/sosui/cgi-bin/adv_sosui.cgi|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://phobius.sbc.su.se/|title=Phobius|website=phobius.sbc.su.se|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mendel.imp.ac.at/sat/DAS/|title=DAS-TMfilter server|website=mendel.imp.ac.at|access-date=24. 4. 2016|archive-date=5. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160505124813/http://mendel.imp.ac.at/sat/DAS/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; TMEM241 sadrži VRG4 (glikozilacija otporna na vandate)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.yeastgenome.org/locus/S000003193|title=VRG4 {{!}} SGD|website=www.yeastgenome.org|access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;) domen sa homologijom domena transportera šećera VRG4 iz  ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' (kvasac).&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

=== Posttranslacijska modifikacija  ===
[[slika:Wikipedia simplified TMEM241.png|thumb|Mjesro postranslacijske modifikacije izoforme 1 TMEM241]]
Predviđa se da će TMEM241 biti podvrgnut raznim [[fosforilacija]]ma,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.cbs.dtu.dk|title=Welcome to CBS|website=www.cbs.dtu.dk|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; [[glikoliza]]ciji, [[palmitinska kiselina|palmitoilaciji]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://csspalm.biocuckoo.org/showResult.php|title=CSS-Palm - Palmitoylation Site Prediction|website=csspalm.biocuckoo.org|access-date=24. 4. 2016|archive-date=20. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180720101746/http://csspalm.biocuckoo.org/showResult.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  Naprimjer,  izoforma 1TMEM241&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/109150412|title=transmembrane protein 241 isoform 1 [Homo sapiens] - Protein - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; ima mjesta fosforilacije na S6, 64, 170, 177, 291, 295 i 296, mjestima glikacije na K125, 169 i 172; mjesta palmitoilacije na C13, 15, 221.

=== Interaktivni proteini ===
Postoje neki dokazi da ovaj protein može stupiti u interakciju s [[keratin]]skim filamentom, zasnovanom na [[Dvo-hibridni skrining|dva hibridna mjesta]] s keratinskim proteinom KRT40.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mentha.uniroma2.it/|title=mentha: the interactome browser|website=mentha.uniroma2.it|access-date=4. 5. 2016|archive-date=1. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160601030800/http://mentha.uniroma2.it/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Ekspresija ==

TMEM241 će se vjerovatno eksprimiratii u svim tkivima na različitim nivoima od bazne do umjerene ekspresije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/tools/profileGraph.cgi?ID=GDS3834:12797|title=GDS3834 / 12797 / TMEM241|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Neke studije su pronašle promjene u ekspresiji TMEM241. Naprimjer, u slučajevima [[akutna megakarioblastna leukemija|akutne megakarioblastne leukemije]], utvrđeno je da je TMEM241 jedan od najnadguliranijih gena.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Pelleri|first1=Maria|last2=Piovesan|first2=Allison|last3=Caracausi|first3=Maria|last4=Berardi|first4=Anna|last5=Vitale|first5=Lorenza|last6=Strippoli|first6=Pierluigi|title=Integrated differential transcriptome maps of Acute Megakaryoblastic Leukemia (AMKL) in children with or without Down Syndrome (DS)|journal=BMC Medical Genomics|date=2014|volume=7|issue=1|pages=63|doi=10.1186/s12920-014-0063-z|pmc=4304173|pmid=25476127}}&lt;/ref&gt; U drugom slučaju je utvrđeno da je TMEM241 povišen u regulaciji tokom nerazvijenog proteinskog odgovora nakon prekomerne ekspresije Ero1α ([[Endoplazmatski retikulum|endoplasmatskog retikulumskog]] oksidoreduklin 1α).&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite journal|last1=Hansen|first1=H.G.|last2=Schmidt|first2=J. D.|last3=Soltoft|first3=C. L.|last4=Ramming|first4=T.|last5=Geertz-Hansen|first5=H. M.|last6=Christensen|first6=B.|last7=Sorensen|first7=E. S.|last8=Juncker|first8=A. S.|last9=Appenzeller-Herzog|first9=C.|last10=Ellgaard|first10=L.|title=Hyperactivity of the Ero1 Oxidase Elicits Endoplasmic Reticulum Stress but No Broad Antioxidant Response|journal=Journal of Biological Chemistry|date=1. 10. 2012|volume=287|issue=47|pages=39513–39523|doi=10.1074/jbc.M112.405050|pmc=3501080|pmid=23027870}}&lt;/ref&gt;

== Homologija==
TMEM241 je konzerviran širom [[eukariot]]a.

=== Ortolozi ===
[[slika:TMEM241 Time of divergence from humans vs corrected % divergence.png|thumb|Stopa divergencije TMEM241]]&lt;br&gt; TMEM241 je konzerviran kod svih životinja, a homolozi se nalaze u svim [[eukarioti]]ma. TMEM241 ima 19% globalnog identiteta i 60% identiteta prema BDP-transporteru manoze sa ''[[S. cerevisiae]]'', koja sadrži VRG4 domen. Vjerovatno je da je TMEM241 transporter bruto-manoze zbog ove sličnosti. Grafikon s desne strane prikazuje relativni nivo konzerviranosti TMEM241 u mnogim vrstama organizama, koristeći princip [[Molekularni sat|molekulskog sata.]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naučno ime
!Uobičajeno ime
!Divergencija od  ''H. sapiens'' (milioni godina)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.timetree.org|title=TimeTree :: The Timescale of Life|last1=Hedges|first1=SB|last2=Marin|first2=J|website=www.timetree.org|access-date=27. 4. 2016|last3=Suleski|first3=M|last4=Kumar|first4=S}}&lt;/ref&gt;
!Dućina proteina (aminookiselina)
! Identitet (%) sa  ''[[H. sapiens]]''&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal|last=Pearson|first=W.R.|date=1990|title=Rapid and Sensitive Sequence Comparison with FASTP and FASTA|journal=Methods in Enzymology|doi=10.1016/0076-6879(90)83007-v|pages=63–98|pmid=2156132|volume=183|isbn=9780121820848}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=http://seqtool.sdsc.edu/|archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031200/http://seqtool.sdsc.edu/|url-status=dead|archive-date=11. 8. 2003|title=ALIGN}}&lt;/ref&gt; 
!Pristupni broj
|-
|''Homo sapiens''
|Čovjek
|0
|296
|100
|NP_116322
|-
|''Mus musculus''
|Miš
|90,1
|297
|84
|NP_001276595
|-
|''Calidris pugnax''
|Ruf (ptica)
|320,5
|296
|80
|XP_003219697
|-
|''Python bivittatus''
|Piton
|320,5
|296
|74
|XP_014793906
|-
|''Xenopus laevis''
|Kandžata žaba
|354,4
|293
|69
|NP_001091222

|-
|''Salmo salar''
|Losos
|4368
|296
|63
|XP_014036453
|-
|''Octopus bimaculoides''
|Oktopus
|903
|291
|35
|XP_014776992
|-
|''Halyomorpha halys''
|Smrdibuba
|903
|257
|32
|XP_014284006
|-
|''Saccharomyces cerevisiae''
|Kvasac
|1335,5
|216
|25
|AJS02580
|-
|''Coccomyxa subellipsoidea'' 
|Zelene alge
|1570,5
|296
|28
|XP_005651133
|}

=== Paralozi ===
TMEM241 ma dva paraloga kod ljudi koji imaju homologe u svim eukariotima, UGTREL8&lt;ref&gt;{{Cite web
| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_055954.1
| title = UDP-glucuronic acid/UDP-N-acetylgalactosamine transporter [Homo sapien - Protein - NCBI]
| website = www.ncbi.nlm.nih.gov
| access-date = 28. 2. 2016
}}&lt;/ref&gt; i UGTREL7.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/23169|title=SLC35D1 solute carrier family 35 member D1 [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=26. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; TMEM241, UGTREL8 i UGTREL7 su porodica proteina za transport šećera s bliskim identitetom s BDP-transporterom manoze identificiranim u ''[[S. cerevisiae]]''.

{| class=&quot;wikitable&quot;
!% Identity&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; 
!TMEM241
(''H.sapiens)''
!UGTREL7
(''H.sapiens)''
!UGTREL8
(''H.sapiens)''
!Transporter manoze GDP
(''S. cerevisiae)''
|-
|TMEM241 (''H. sapiens)''
|100%
|19,9%
|23,9%
|19,0%
|-
|UGTREL7 (''H. sapiens)''|19.9%
|100%
|52,2%
|18,8%
|-
|UGTREL8 (''H. sapiens)''
|23,9%
|52,2%
|100%
|19,9%
|-
|Transporter manoze GDP 
(''S. cerivisiae)''
|19,0%
|18,8%
|19,9%
|100%
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 18]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>56qdwklw4byjyacr5xii0czhxxtjsyh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak institucija u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482804</id>
    <revision>
      <id>3916646</id>
      <parentid>3916286</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:53:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3916646</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40726" sha1="nbykdut2yvw3rgqj46bl4pxy08gkf2k" xml:space="preserve">{{Politika Bosne i Hercegovine}}

'''Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine''' obuhvata sve agencije, institucije i organe javne vlasti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] na svim nivoima ustavnog uređenja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/|title=Adresar institucija u Bosni i Hercegovini|website=www.adresar.ads.gov.ba|access-date=3. 10. 2021|archive-date=17. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210917185003/http://adresar.ads.gov.ba/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/index.php/ba/pristup-informacijama/adresar-institucija-bih.html|title=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|date=5. 4. 2023|website=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|language=bs-ba|access-date=5. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;

Prema [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]], javna vlast je organizovana na tri nivoa: državni, entitetski ([[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]])&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|title=Adresar - Spisak institucija Federacije BiH|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927035804/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|title=Adresar - Spisak institucija Republike Srpske|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927085845/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; i [[Brčko distrikt]], kao posebnoj administrativnoj jedinici pod suverenitetom BiH.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|title=Adresar - Spisak institucija Brčko distrikta|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927200905/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/institucije|title=Institucije Brčko distrikta BiH|website=www.vlada.bdcentral.net|access-date=8. 9. 2023|archive-date=8. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230908094834/http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/institucije|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Daljnju podjelu javne vlasti obuhvataju i [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantoni]] (samo u Federaciji BiH), te [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|gradovi]] i [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]], kao jedinice lokalne samouprave.

== Bosna i Hercegovina ==

=== Grane vlasti ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
|PSBiH
| rowspan=&quot;3&quot; |{{URL|https://www.parlament.ba/|parlament.ba}}
|-
|[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
|PD PSBiH
|-
|[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
|DN PSBiH
|-
|[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
| –
|{{URL|http://www.predsjednistvobih.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=155&amp;pageIndex=1|predsjednistvobih.ba}}
|-
|[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]]
| –
|{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=91&amp;pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}}
|-
|[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]
| –
|{{URL|https://www.ustavnisud.ba/|ustavnisud.ba}}
|-
|[[Sud Bosne i Hercegovine]]
| –
|{{URL|http://www.sudbih.gov.ba/|sudbih.gov.ba}}
|-
|[[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]]
| –
|{{URL|http://www.tuzilastvobih.gov.ba/|tuzilastvobih.gov.ba}}
|-
|[[Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine]]
|PBR
|{{URL|https://pbr.gov.ba/bs-Latn-BA/|pbr.gov.ba}}
|-
|[[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine]]
|VSTV
|{{URL|https://vstv.pravosudje.ba/vstvfo/B/141|vstv.pravosudje.ba}}
|-
|[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]]
|CIK
|{{URL|https://www.izbori.ba/default.aspx?Lang=3|izbori.ba}}
|}

=== Ministarstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ministarstvo
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]]
|MCP
|{{URL|http://www.mcp.gov.ba/?lang=bs|mcp.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine]]
|MFT
|{{URL|https://www.mft.gov.ba/?lang=bs|mft.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]]
|MKT
|{{URL|http://www.mkt.gov.ba/|mkt.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine]]
|MHRR
|{{URL|http://mhrr.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=127&amp;pageIndex=1|mhrr.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]]
|MOD
|{{URL|http://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|mod.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]]
|MPR
|{{URL|http://mpr.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=115&amp;pageIndex=1|mpr.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]]
|MSB
|{{URL|http://msb.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&amp;langTag=bs-BA|msb.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine]]
|MVTEO
|{{URL|http://www.mvteo.gov.ba/?lang=bs|mvteo.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]]
|MVP
|{{URL|http://www.mvp.gov.ba/default.aspx?template_id=43&amp;pageIndex=1|mvp.gov.ba}}
|}

=== Sigurnost, policija i obavještajni rad ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Državna agencija za istrage i zaštitu]]
|SIPA
|{{URL|http://www.sipa.gov.ba/bs|sipa.gov.ba}}
|-
|[[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosna agencija]]
|OSA
|{{URL|https://www.osa-oba.gov.ba/index.html|osa-oba.gov.ba}}
|-
|[[Granična policija Bosne i Hercegovine]]
|GP BiH
|{{URL|http://www.granpol.gov.ba/?lang=bs|granpol.gov.ba}}
|-
|[[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine|Direkcija za koordinaciju policijskih tijela]]
|DKPT
|{{URL|http://www.dkpt.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=135&amp;pageIndex=1|dkpt.ba}}
|-
|[[Agencija za policijsku podršku]]
|PSA
|{{URL|https://psa.gov.ba/bs|psa.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja]]
|AFIV
|{{URL|https://www.afiv.gov.ba/pages/home|afiv.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]]
|AEPTM
|{{URL|https://www.aeptm.gov.ba/bs|aeptm.gov.ba}}
|-
|[[Državna komisija za integrisano upravljanje granicom Bosne i Hercegovine|Državna komisija za integrisano upravljanje granicom BiH]]
| –
| –
|}

=== Finansije i ekonomija ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]]
|CBBiH
|{{URL|https://www.cbbh.ba/?lang=bs|cbbh.ba}}
|-
|[[Uprava za indirektno oporezivanje|Uprava za indirektno oporezivanje BiH]]
|UINO
|{{URL|http://www.new.uino.gov.ba/bs|uino.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine|Agencija za osiguranje depozita BiH]]
|AOD
|{{URL|https://aod.ba/|aod.ba}}
|-
|[[Izvozno-kreditna agencija Bosne i Hercegovine|Izvozno-kreditna agencija BiH]]
|IGA
|{{URL|http://iga.gov.ba/|iga.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini|Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH]]
|FIPA
|{{URL|http://www.fipa.gov.ba/o_fipa/usluge/default.aspx?id=216&amp;langTag=bs-BA|fipa.gov.ba}}
|-
|[[Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine|Direkcija za ekonomsko planiranje BiH]]
|DEP
|{{URL|http://www.dep.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=139&amp;pageIndex=1|dep.gov.ba}}
|-
|[[Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine|Vanjskotrgovinska komora BiH]]
| –
|{{URL|https://www.komorabih.ba/|komorabih.ba}}
|-
|[[Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije BiH]]
| –
|{{URL|http://www.koncesijebih.ba/home/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;lang=bs-BA|koncesijebih.ba}}
|-
|[[Komisija za provođenje carinske politike Bosne i Hercegovine|Komisija za provođenje carinske politike BiH]]
| –
| –
|}

=== Regulatorne agencije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Agencija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine|Regulatorna agencija za komunikacije BiH]]
|RAK
|{{URL|https://www.rak.ba/bs-Latn-BA/|rak.ba}}
|-
|[[Državna regulatorna komisija za električnu energiju Bosne i Hercegovine|Državna regulatorna komisija za električnu energiju BiH]]
|DERK
|{{URL|http://www.derk.ba/|derk.ba}}
|-
|[[Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini|Agencija za osiguranje u BiH]]
|AZOBiH
|{{URL|http://www.azobih.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=206&amp;pageIndex=1|azobih.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine|Agencija za nadzor nad tržištem BiH]]
|ANNT
|{{URL|http://annt.gov.ba/Default.aspx?pageIndex=1&amp;langTag=bs-BA|annt.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine|Agencija za javne nabavke BiH]]
|AJN
|{{URL|https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/|javnenabavke.gov.ba}}
|-
|[[Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine|Konkurencijsko vijeće BiH]]
|BiHKONK
|{{URL|http://bihkonk.gov.ba/|bihkonk.gov.ba}}
|}

=== Obrazovanje, kultura i sport ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine|Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH]]
|APOSO
|{{URL|https://aposo.gov.ba/bs/|aposo.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine|Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH]]
|HEA
|{{URL|https://www.hea.gov.ba/|hea.gov.ba}}
|-
|[[Centar za informisanje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine|Centar za informisanje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja BiH]]
|CIP
|{{URL|http://www.cip.gov.ba/bs|cip.gov.ba}}
|-
|[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]]
|KONS
|{{URL|http://www.kons.gov.ba/?lang=bs|kons.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine|Agencija za antidoping kontrolu BiH]]
|ADA
|{{URL|https://www.ada.gov.ba/index.php/bs/?lang=ba|ada.gov.ba}}
|}

=== Zdravstvo, rad i socijalna zaštita ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine|Agencija za sigurnost hrane BiH]]
|FSA
|{{URL|https://fsa.gov.ba/bs/|fsa.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine|Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH]]
|ALMBiH
|{{URL|http://www.almbih.gov.ba/|almbih.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine|Agencija za rad i zapošljavanje BiH]]
|ARZ
|{{URL|http://www.arz.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=151&amp;pageIndex=1|arz.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine|Agencija za ravnopravnost spolova BiH]]
|ARS
|{{URL|https://arsbih.gov.ba/|arsbih.gov.ba}}
|-
|[[Fond za povratak Bosne i Hercegovine]]
|FZP
|{{URL|http://www.fondzapov.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=189&amp;pageIndex=1|fondzapov.gov.ba}}
|-
|[[Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini|Centar za uklanjanje mina u BiH]]
|BHMAC
|{{URL|http://www.bhmac.org/?lang=bs|bhmac.org}}
|-
|[[Komisija za deminiranje Bosne i Hercegovine|Komisija za deminiranje BiH]]
| –
| –
|-
|[[Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine|Ured za veterinarstvo BiH]]
|VET
|{{URL|http://www.vet.gov.ba/v2/?lang=bs|vet.gov.ba}}
|}

=== Standardi, statistika i evidencija ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|Agencija za statistiku BiH]]
|BHAS
|{{URL|https://bhas.gov.ba/|bhas.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH]]
|IDDEEA
|{{URL|https://www.iddeea.gov.ba/index.php?lang=bs|iddeea.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini|Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH]]
|AZIP
|{{URL|http://www.azlp.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=147&amp;pageIndex=1|azip.ba}}
|-
|[[Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine|Institut za akreditiranje BiH]]
|BATA
|{{URL|http://www.bata.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA|bata.gov.ba}}
|-
|[[Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine]]
|ISBiH
|{{URL|https://isbih.gov.ba/|isbih.gov.ba}}
|-
|[[Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine]]
|MET
|{{URL|https://www.met.gov.ba/bs-Latn-BA/|met.gov.ba}}
|-
|[[Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine|Institut za intelektualno vlasništvo BiH]]
|IPR
|{{URL|http://www.ipr.gov.ba/bs|ipr.gov.ba}}
|}

=== Nadzor, revizija i zaštita prava ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Institucija ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine]]
| –
|{{URL|https://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?id=0&amp;lang=BS|ombudsmen.gov.ba}}
|-
|[[Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini|Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH]]
|OZP
|{{URL|https://www.ozp.gov.ba/|ozp.gov.ba}}
|-
|[[Dom za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Dom za ljudska prava BiH]]
|HRC
|{{URL|http://hrc.ustavnisud.ba/bosnian/home.htm|hrc.ustavnisud.ba}}
|-
|[[Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju institucija BiH]]
| –
|{{URL|http://www.revizija.gov.ba/|revizija.gov.ba}}
|-
|[[Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine|Ured za razmatranje žalbi BiH]]
|URZ
|{{URL|https://urz.gov.ba/index.php?id=01&amp;jezik=bs|urz.gov.ba}}
|-
|[[Odbor državne službe za žalbe Bosne i Hercegovine|Odbor državne službe za žalbe BiH]]
| –
| –
|-
|[[Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine|Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH]]
|APIK
|{{URL|http://www.apik.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=194&amp;pageIndex=1|apik.ba}}
|}

=== Promet i infrastruktura ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine|Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH]]
|BHANSA
|{{URL|https://www.bhansa.gov.ba/bs|bhansa.gov.ba}}
|-
|[[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine|Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH]]
|BHDCA
|{{URL|http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/|bhdca.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine|Agencija za poštanski promet BiH]]
|RAP
|{{URL|http://www.rap.ba/?lang=bs|rap.ba}}
|-
|[[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije BiH]]
|DEI
|{{URL|https://www.dei.gov.ba/|dei.gov.ba}}
|}

=== Uredi, službe i ostale institucije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Arhiv Bosne i Hercegovine]]
|ABiH
|{{URL|http://www.arhivbih.gov.ba/|arhivbih.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu BiH]]
|ADS
|{{URL|https://www.ads.gov.ba/|ads.gov.ba}}
|-
|[[Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine|Služba za poslove sa strancima BiH]]
|SPS
|{{URL|http://sps.gov.ba/|sps.gov.ba}}
|-
|[[Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine|Služba za zajedničke poslove institucija BiH]]
|SZZP
|{{URL|http://www.szzp.gov.ba/|szzp.gov.ba}}
|-
|[[Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH]]
|PARCO
|{{URL|https://parco.gov.ba/|parco.gov.ba}}
|-
|[[Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo BiH]]
| –
|{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/zakonodavstvo/default.aspx?id=1908&amp;langTag=bs-BA&amp;template_id=92&amp;pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}}
|}

== Federacija Bosne i Hercegovine ==
{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}

=== Grane vlasti ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]]
|PFBiH
|{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/|parlamentfbih.gov.ba}}
|-
|[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamenta FBiH]]
|PD PFBiH
|{{URL|https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/|predstavnickidom-pfbih.gov.ba}}
|-
|[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamenta FBiH]]
|DN PFBiH
|{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/|parlamentfbih.gov.ba}}
|-
|[[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]]
| –
|{{URL|https://www.predsjednikfbih.gov.ba/|predsjednikfbih.gov.ba}}
|-
|[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]
| –
|{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/|fbihvlada.gov.ba}}
|-
|[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]
| –
|{{URL|https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/index.php|ustavnisudfbih.ba}}
|-
|[[Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]
|VSUD FBiH
|{{URL|https://vsud-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/70|vsud-fbih.pravosudje.ba}}
|-
|[[Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine|Federalno tužilaštvo FBiH]]
|FT FBiH
|{{URL|https://ft-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/97|ft-fbih.pravosudje.ba}}
|-
|[[Federalno pravobranilaštvo]]
| –
|{{URL|http://pravobranilastvofbih.gov.ba/|pravobranilastvofbih.gov.ba}}
|}

=== Ministarstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ministarstvo
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova FBiH]]
|FMUP
|{{URL|http://www.fmup.gov.ba/v2/|fmup.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde FBiH]]
|FMP
|{{URL|https://www.fmp.gov.ba/bs/|fmp.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija FBiH]]
|FMF
|{{URL|http://www.fmf.gov.ba/v2/index.php|fmf.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH]]
|FMERI
|{{URL|https://fmeri.gov.ba/|fmeri.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH]]
|FMPIK
|{{URL|http://fmpik.gov.ba/bh/|fmpik.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH]]
|FMRSP
|{{URL|https://fmrsp.gov.ba/|fmrsp.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH]]
|FMROI
|{{URL|https://fmroi.gov.ba/|fmroi.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH]]
|FMBI
|{{URL|https://fmbi.gov.ba/|fmbi.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva FBiH]]
|FMOH
|{{URL|http://fmoh.gov.ba/|fmoh.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH]]
|FMON
|{{URL|http://fmon.gov.ba/|fmon.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo kulture i sporta FBiH]]
|FMKS
|{{URL|https://www.fmks.gov.ba/|fmks.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine FBiH]]
|FMT
|{{URL|https://fmt.gov.ba/|fmt.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja FBiH]]
|FMPU
|{{URL|https://fmpu.gov.ba/|fmpu.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH]]
|FMPVS
|{{URL|https://fmpvs.gov.ba/|fmpvs.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH]]
|FMRPO
|{{URL|https://www.fmrpo.gov.ba/|fmrpo.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo okoliša i turizma FBiH]]
|FMOIT
|{{URL|https://www.fmoit.gov.ba/|fmoit.gov.ba}}
|}

=== Sigurnost, policija i civilna zaštita ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Federalna uprava policije]]
|FUP
|{{URL|http://fup.gov.ba/|fup.gov.ba}}
|-
|[[Federalna uprava civilne zaštite]]
|FUCZ
|{{URL|http://www.fucz.gov.ba/|fucz.gov.ba}}
|}

=== Finansije, ekonomija i tržište ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine|Poreska uprava FBiH]]
|PUFBiH
|{{URL|https://www.pufbih.ba/v1/|pufbih.ba}}
|-
|[[Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za bankarstvo FBiH]]
|FBA
|{{URL|https://www.fba.ba/|fba.ba}}
|-
|[[Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za privatizaciju u FBiH]]
|APF
|{{URL|http://www.apf.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&amp;langTag=bs-BA|apf.gov.ba}}
|-
|[[Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za vrijednosne papire FBiH]]
|KOMVP
|{{URL|https://www.komvp.gov.ba/|komvp.gov.ba}}
|-
|[[Registar vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine|Registar vrijednosnih papira FBiH]]
|RVP
|{{URL|https://www.rvp.ba/|rvp.ba}}
|-
|[[Komisija za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije FBiH]]
| –
| –
|-
|[[Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine|Privredna komora FBiH]]
|KFBiH
|{{URL|https://kfbih.com/|kfbih.com}}
|-
|[[Federalna direkcija robnih rezervi]]
|FDRR
|{{URL|https://www.fdrr.gov.ba/|fdrr.gov.ba}}
|-
|[[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine|Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju]]
|OIEIEK
|{{URL|https://www.oieiek.ba/|oieiek.ba}}
|}

=== Zdravstvo i socijalna zaštita ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH]]
|AKAZ
|{{URL|http://www.akaz.ba/|akaz.ba}}
|-
|[[Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za javno zdravstvo FBiH]]
|ZZJZ FBiH
|{{URL|https://www.zzjzfbih.ba/|zzjzfbih.ba}}
|-
|[[Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH]]
|ZTM FBiH
|{{URL|https://www.ztmfbih.ba/|ztmfbih.ba}}
|-
|[[Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje|Federalni zavod za MIOPIO]]
|FZ MIOPIO
|{{URL|https://www.fzmiopio.ba/?lang=ba|fzmiopio.ba}}
|-
|[[Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine|Gender centar FBiH]]
|GCFBiH
|{{URL|https://www.gcfbih.gov.ba/|gcfbih.gov.ba}}
|-
|[[Federalna komisija za nestale osobe]]
| –
|{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/posebna%20tijela/nestali.php|fbihvlada.gov.ba}}
|}

=== Zavodi i statistika ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Federalni zavod za statistiku]]
|FZS
|{{URL|https://fzs.ba/|fzs.ba}}
|-
|[[Federalni zavod za programiranje razvoja]]
|FZZPR
|{{URL|https://www.fzzpr.gov.ba/|fzzpr.gov.ba}}
|-
|[[Federalni hidrometeorološki zavod]]
|FHMZ
|{{URL|https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/index.php|fhmzbih.gov.ba}}
|}

=== Nadzor, revizija i zaštita prava ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Ured za nadzor društava za osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za nadzor društava za osiguranje FBiH]]
| –
| –
|-
|[[Ured za reviziju proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju proračuna u Federaciji BiH]]
| –
| –
|-
|[[Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava FBiH]]
| –
|{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/sa_suradnju_i_zast_pred_komis.php|fbihvlada.gov.ba}}
|-
|[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH]]
|CEST FBiH
|{{URL|http://www.fbih.cest.gov.ba/|fbih.cest.gov.ba}}
|}

=== Uprave, uredi i službe ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu FBiH]]
|ADSFBiH
|{{URL|https://www.adsfbih.gov.ba/|adsfbih.gov.ba}}
|-
|[[Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]]
|FGU
|{{URL|https://www.fgu.com.ba/bs/|fgu.com.ba}}
|-
|[[Ured za informiranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za informiranje FBiH]]
| –
| –
|-
|[[Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU]]
| –
|{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/zaknodavstvo.php|fbihvlada.gov.ba}}
|-
|[[Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine|Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH]]
| –
|{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bs/sluzba-za-zajednicke-poslove-organa-i-tijela-fbih|fbihvlada.gov.ba}}
|-
|[[Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine]]
|AFBiH
|{{URL|http://www.arhivfbih.gov.ba/index.php/bs/|arhivfbih.gov.ba}}
|}

== Republika Srpska ==
{{Politika Republike Srpske}}

=== Grane vlasti ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Narodna skupština Republike Srpske]]
|NSRS
|{{URL|https://www.narodnaskupstinars.net/|narodnaskupstinars.net}}
|-
|[[Vijeće naroda Republike Srpske]]
|VNRS
|{{URL|https://www.vijecenarodars.net/|vijecenarodars.net}}
|-
|[[Senat Republike Srpske]]
| –
| –
|-
|[[Predsjednik Republike Srpske]]
| –
|{{URL|https://www.predsjednikrs.rs/rs/|predsjednikrs.net}}
|-
|[[Vlada Republike Srpske]]
| –
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-sp-cyrl/Pages/default.aspx|vladars.net}}
|-
|[[Ustavni sud Republike Srpske]]
| –
|{{URL|http://www.ustavnisud.org/Default.aspx?lang=bos|ustavnisud.org}}
|-
|[[Vrhovni sud Republike Srpske]]
|VSUD RS
|{{URL|https://vsud-rs.pravosudje.ba/vstvfo/B/118|vsud-rs.pravosudje.ba}}
|-
|[[Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske]]
|RT-RS
|{{URL|https://rt-rs.pravosudje.ba/vstvfo/S/108|rt-rs.pravosudje.ba}}
|-
|[[Pravobranilaštvo Republike Srpske]]
| –
|{{URL|https://pravobranilastvors.net/|pravobranilastvors.net}}
|}

=== Ministarstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ministarstvo
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Ministarstvo finansija Republike Srpske|Ministarstvo finansija RS]]
|MF RS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/Pages/default.aspx|vladars.net - mf}}
|-
|[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova RS]]
|MUP RS
|{{URL|https://mup.vladars.net/lat/index.php|mup.vladars.net}}
|-
|[[Ministarstvo pravde Republike Srpske|Ministarstvo pravde RS]]
|MPR
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpr/Pages/default.aspx|vladars.net - mpr}}
|-
|[[Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske|Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS]]
|MULS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/Pages/default.aspx|vladars.net - muls}}
|-
|[[Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske|Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS]]
|MEOI
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/meoi/Pages/default.aspx|vladars.net - meoi}}
|-
|[[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS]]
|MPB
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpb/Pages/default.aspx|vladars.net - mpb}}
|-
|[[Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske|Ministarstvo trgovine i turizma RS]]
|MTT
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mtt/Pages/default.aspx|vladars.net - mtt}}
|-
|[[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske|Ministarstvo saobraćaja i veza RS]]
|MSV
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/msv/Pages/default.aspx|vladars.net - msv}}
|-
|[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS]]
|MPS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mps/Pages/default.aspx|vladars.net - mps}}
|-
|[[Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske|Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS]]
|MGR
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Pages/default.aspx|vladars.net - mgr}}
|-
|[[Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske|Ministarstvo prosvjete i kulture RS]]
|MPK
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Pages/default.aspx|vladars.net - mpk}}
|-
|[[Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske|Ministarstvo privrede i preduzetništva RS]]
|MPP
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpp/Pages/default.aspx|vladars.net - mpp}}
|-
|[[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS]]
|MZSZ
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/MZSZ/Pages/default.aspx|vladars.net - mzsz}}
|-
|[[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske]]
|MNK
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mnk/Pages/default.aspx|vladars.net - mnk}}
|-
|[[Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske|Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS]]
|MPOS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/Pages/default.aspx|vladars.net - mpos}}
|-
|[[Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske|Ministarstvo energetike i rudarstva RS]]
|MPER
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mper/Pages/default.aspx|vladars.net - mper}}
|}

=== Uprave ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]]
|RGU RS
|{{URL|https://www.rgurs.org/sr-lat|rgurs.org}}
|-
|[[Republička uprava za inspekcijske poslove]]
| –
|{{URL|http://www.inspektorat.vladars.net/|inspektorat.vladars.net}}
|-
|[[Republička uprava civilne zaštite]]
|RUCZ RS
|{{URL|https://ruczrs.org/?script=lat|ruczrs.org}}
|-
|[[Republička uprava za igre na sreću]]
|RUIS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/OM/RU/RUIS/Pages/default.aspx|vladars.net - ruis}}
|-
|[[Poreska uprava Republike Srpske]]
|PU RS
|{{URL|https://poreskaupravars.org/?lang=lat|poreskaupravars.org}}
|}

=== Zavodi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Republički zavod za statistiku]]
|RZS
|{{URL|https://www.rzs.rs.ba/|rzs.rs.ba}}
|-
|[[Republički pedagoški zavod]]
|RPZ
|{{URL|https://www.rpz-rs.org/jezik/lat|rpz-rs.org}}
|-
|[[Republički zavod za standardizaciju i metrologiju]]
|RZSM
|{{URL|https://rzsm.org/|rzsm.org}}
|-
|[[Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa]]
|RZZZS
|{{URL|https://nasljedje.org/|nasljedje.org}}
|-
|[[Republički hidrometeorološki zavod]]
|RHMZRS
|{{URL|https://rhmzrs.com/|rhmzrs.com}}
|-
|[[Republički zavod za geološka istraživanja]]
| –
|{{URL|https://www.geozavodrs.com/|geozavodrs.com}}
|-
|[[Republički zavod za obrazovanje odraslih]]
|MPOO
|{{URL|http://www.mpoo.org/|mpoo.org}}
|}

=== Agencije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Agencija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Agencija za državnu upravu Republike Srpske|Agencija za državnu upravu RS]]
|ADURS
|{{URL|https://adu.vladars.net/|adu.vladars.net}}
|-
|[[Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske|Agencija za agrarna plaćanja RS]]
|AAP
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/agencije/aap/Pages/default.aspx|vladars.net - aap}}
|-
|[[Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske|Agencija za upravljanje oduzetom imovinom RS]]
|AUOIRS
|{{URL|https://auoirs.net/|auoirs.net}}
|-
|[[Agencija za visoko obrazovanje Republike Srpske|Agencija za visoko obrazovanje RS]]
|AVORS
|{{URL|https://www.avors.org/index.php/sr/|avors.org}}
|-
|[[Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske|Agencija za bezbjednost saobraćaja RS]]
|ABSRS
|{{URL|https://www.absrs.org/index.php?id_jezik=1&amp;pismo=lat|absrs.org}}
|-
|[[Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske|Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS]]
|ASKVA
|{{URL|https://www.askva.org/askva.html|askva.org}}
|}

=== Direkcije i sekretarijati ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Republička direkcija za obnovu i izgradnju]]
|RDOI
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/direkcije/rdoi/Pages/default.aspx|vladars.net - rdoi}}
|-
|[[Republička direkcija za promet naoružanja i vojne opreme]]
| –
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Pages/rep_dir_za_promet_naoruzanja_i_vo.aspx|vladars.net - direkcija}}
|-
|[[Republički sekretarijat za zakonodavstvo]]
|SZZ
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/szz/Pages/default.aspx|vladars.net - szz}}
|-
|[[Republički sekretarijat za vjere]]
|RSV
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/rsv/Pages/default.aspx|vladars.net - rsv}}
|-
|[[Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije]]
| –
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mirl/Pages/default.aspx|vladars.net - mirl}}
|}

=== Finansije i tržište ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Komisija za hartije do vrijednosti Republike Srpske|Komisija za hartije do vrijednosti RS]]
|SECRS
|{{URL|https://www.secrs.gov.ba/|secrs.gov.ba}}
|-
|[[Centralni registar hartija od vrijednosti Republike Srpske|Centralni registar hartija od vrijednosti RS]]
|CRHOVRS
|{{URL|https://www.crhovrs.org/index.php/sr/|crhovrs.org}}
|-
|[[Fond stanovanja Republike Srpske|Fond stanovanja RS]]
| –
| –
|-
|[[Fond za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske|Fond za razvoj i zapošljavanje RS]]
| –
| –
|}

=== Centri i komisije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]]
|RCIRZ
|{{URL|https://www.rcirz.org/|rcirz.org}}
|-
|[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Republici Srpskoj|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u RS]]
|CEST RS
|{{URL|http://rs.cest.gov.ba/|rs.cest.gov.ba}}
|-
|[[Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći Republike Srpske|Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći RS]]
|MPR
|{{URL|http://www.mpr-centar.org/index.php/sr-YU/|mpr-centar.org}}
|-
|[[Gender centar Republike Srpske|Gender centar RS]]
|GC RS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Pages/default.aspx|vladars.net - gc}}
|-
|[[Komisija za izbor i imenovanje Republike Srpske|Komisija za izbor i imenovanje RS]]
| –
| –
|}

=== Ostale institucije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Arhiv Republike Srpske]]
|ARS
|{{URL|https://arhivrs.org/?sr_pismo=lat|arhivrs.org}}
|-
|[[Ombudsmen Republike Srpske]]
| –
| –
|-
|[[Republički devizni inspektorat]]
| –
| –
|-
|[[Biro za odnose sa javnošću Republike Srpske|Biro za odnose sa javnošću RS]]
| –
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Sekretarijat/Biro/Pages/Splash.aspx|vladars.net - biro}}
|-
|[[Ugostiteljski servisi Republike Srpske|Ugostiteljski servisi RS]]
|US
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/us/Pages/default.aspx|vladars.net - us}}
|-
|[[Odbor državne uprave za žalbe Republike Srpske|Odbor državne uprave za žalbe]]
| –
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/odbor_za_zalbe/Pages/default.aspx|vladars.net - odbor}}
|}

== Brčko distrikt ==
{{Politika Brčko distrikta}}

=== Grane vlasti ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Skupština Brčko distrikta]]
| –
|{{URL|https://www.skupstinabd.ba/index.php/ba/|skupstinabd.ba}}
|-
|[[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|Gradonačelnik Brčko distrikta]]
| –
|{{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}}
|-
|[[Vlada Brčko distrikta]]
| –
|{{URL|http://www.vlada.bdcentral.net/Home/?lang=bs|vlada.bdcentral.net}}
|-
|[[Kancelarija gradonačelnika Brčko distrikta]]
|KG
|{{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}}
|}

=== Pravosudne institucije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Osnovni sud Brčko distrikta]]
|OSDB
|{{URL|https://ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/90|ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}}
|-
|[[Apelacioni sud Brčko distrikta]]
|ASBD
|{{URL|https://apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/88|apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}}
|-
|[[Tužilaštvo Brčko distrikta]]
|JTBD
|{{URL|https://jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/117|jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba}}
|-
|[[Pravosudna komisija Brčko distrikta]]
|PKDB
|{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683|pkbd.pravosudje.ba}}
|-
|[[Kancelarija za pravnu pomoć Brčko distrikta]]
|KPPDB
|{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683/kategorije-vijesti/117903/117908|pkbd.pravosudje.ba}}
|}

=== Sigurnost ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Policija Brčko distrikta]]
| –
|{{URL|https://policijabdbih.gov.ba/index.php/bs|policijabdbih.gov.ba}}
|-
|[[Odjeljenje za javnu sigurnost Brčko distrikta|Odjeljenje za javnu sigurnost]]
|JS
|{{URL|http://www.js.bdcentral.net/|js.bdcentral.net}}
|}

=== Odjeljenja ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Odjeljenje
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Odjeljenje za stručne i administrativne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za stručne i administrativne poslove]]
|SAP
|{{URL|http://sap.bdcentral.net/|sap.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu Brčko distrikta|Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu]]
|PRSK
|{{URL|http://prsk.bdcentral.net/|prsk.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta|Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu]]
|PSV
|{{URL|http://psv.bdcentral.net/|psv.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta|Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge]]
|ZOU
|{{URL|http://zou.bdcentral.net/|zou.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za obrazovanje Brčko distrikta|Odjeljenje za obrazovanje]]
|OB
|{{URL|http://ob.bdcentral.net/|ob.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za komunalne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za komunalne poslove]]
|KP
|{{URL|http://kp.bdcentral.net/|kp.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove]]
|PPIPO
|{{URL|http://ppipo.bdcentral.net/|ppipo.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Brčko distrikta|Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja]]
|RLISP
|{{URL|http://rlisp.bdcentral.net/|rlisp.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za javne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za javne poslove]]
|JP
|{{URL|http://jp.bdcentral.net/|jp.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]]
|JR
|{{URL|http://www.jr.bdcentral.net/|jr.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju Brčko distrikta|Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju]]
|EIMS
|{{URL|http://eims.bdcentral.net/|eims.bdcentral.net}}
|}

=== Finansije, nadzor i ostale institucije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Mrežna stranica
|-
|[[Direkcija za finansije Brčko distrikta]]
|DF
|{{URL|http://df.bdbih.gov.ba/|df.bdbih.gov.ba}}
|-
|[[Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta]]
|FZO BD
|{{URL|https://fzobrcko.ba/|fzobrcko.ba}}
|-
|[[Komisija za papire od vrijednosti Brčko distrikta|Komisija za papire od vrijednosti]]
|SECBD
|{{URL|http://www.secbdbih.org/|secbdbih.org}}
|-
|[[Kancelarija za upravljanje javnom imovinom Brčko distrikta|Kancelarija za upravljanje javnom imovinom]]
|KUJI
|{{URL|http://kuji.bdbih.gov.ba/|kuji.bdbih.gov.ba}}
|-
|[[Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija Brčko distrikta|Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija]]
| –
|{{URL|https://www.revizija-bd.ba/|revizija-bd.ba}}
|-
|[[Ured koordinatora Brčko distrikta u Vijeću ministara]]
|KKSM
|{{URL|http://kksm.bdbih.gov.ba/|kksm.bdbih.gov.ba}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Politika Bosne i Hercegovine]]
* [[Sudski sistem Bosne i Hercegovine]]
* [[Ustav Bosne i Hercegovine]]
* [[Dejtonski sporazum]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}}{{BiH po temama}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Institucije]]
[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Institucije Federacije Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Institucije Republike Srpske|*]]
[[Kategorija:Institucije Brčko distrikta|*]]</text>
      <sha1>nbykdut2yvw3rgqj46bl4pxy08gkf2k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Siniša Milić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>483299</id>
    <revision>
      <id>3916618</id>
      <parentid>3790040</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T16:56:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916618</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5663" sha1="283dppb32o1iuu72mz4avep3419pema" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Siniša Milić
| slika              = 
| opis_slike         = 
| redoslijed         = 7. [[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|gradonačelnik]] [[Brčko distrikt]]a
| vrijeme_na_vlasti  = Od 29. novembra 2024.
| prethodnik         = [[Zijad Nišić]]
| nasljednik         = 
| redoslijed2        = 
| vrijeme_na_vlasti2 = 16. novembar 2016 – 10. decembar 2020.
| prethodnik2        = [[Anto Domić]]
| nasljednik2        = [[Esed Kadrić]]
| redoslijed3        = 6. [[Skupština Brčko distrikta#Spisak predsjednika|predsjednik]] [[Skupština Brčko distrikta|Skupštine Brčko distrikta]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 23. decembar 2020 – 29. novembar 2024.
| prethodnik3        = [[Esed Kadrić]]
| nasljednik3        = [[Damir Bulčević]]
| redoslijed4        = Šef [[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenja za javni registar]] [[Brčko distrikt]]a
| vrijeme_na_vlasti4 = 15. maj 2014 – 16. novembar 2016.
| prethodnik4        = 
| nasljednik4        = Zlatko Jašarević
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1971|02|16}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Srbi]]n
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| supružnik          = Zorica Milić
| djeca              = Dvoje
| obrazovanje        = '''Srednje:'''&lt;br&gt;[[Srednja građevinsko-geodetska škola u Sarajevu|Srednja geodetska tehnička škola u Sarajevu]]&lt;br&gt;'''Visoko:'''&lt;br&gt;[[Pravni fakultet u Istočnom Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Istočnom Sarajevu|Univerziteta u Istočnom Sarajevu]]&lt;br&gt;'''Magisterij:'''&lt;br&gt;[[Pravni fakultet u Istočnom Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Istočnom Sarajevu|Univerziteta u Istočnom Sarajevu]] ([[Građansko pravo]])
| zanimanje          = političar
| vjera              = [[Srpska pravoslavna crkva|Pravoslavlje]]
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
| nagrade            = 
| pripadnost         = 
| vojska             = 
| godine_službe      = 
| čin                = 
| komandovao         = 
| ratovi             = 
| ordeni             = [[Orden Svetog kralja Dragutina]]
}}
'''Siniša Milić''' ([[Sarajevo]], 16. februar 1971) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i srpski [[političar]] i magistar [[Pravo|pravnih nauka]]. Trenutno je [[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|gradonačelnik]] [[Brčko distrikt|Brčko distrikta Bosne i Hercegovine]] i član je Glavnog odbora i Političkog savjeta [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://vlada.bdcentral.net/Content/Read/biografija|title=O gradonačelniku|website=vlada.bdcentral.net|access-date=17. 12. 2024|archive-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240811092100/http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/biografija|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Osnovnu i srednju školu završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]], a zvanje diplomiranog pravnika stekao je na [[Pravni fakultet u Istočnom Sarajevu|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet u Istočnom Sarajevu|Univerziteta u Istočnom Sarajevu]]. Magistrirao je također na istom fakultetu - smjer [[Građansko pravo]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/ba/zastupnici/milic-sinisa.html|title=Skupština Brčko distrikta / Скупштина Брчко дистрикта - Milić Siniša|website=Skupština Brčko distrikta / Скупштина Брчко дистрикта - Skupština održala 68. redovnu sjednicu|language=bs-ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20211027182757/https://skupstinabd.ba/ba/zastupnici/milic-sinisa.html|archive-date=27. 10. 2021|url-status=dead|access-date=14. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

Obavljao je poslove urednika i novinara u Novinskoj agenciji [[Republika Srpska|Republike Srpske]] „[[Srna (novine)|SRNA]]“ od 1993. do 2006. U [[Skupština Brčko distrikta|Skupštini Brčko distrikta BiH]], kao stručni savjetnik za odnose s javnošću, radio je do 2014. Četiri godine je bio član Nadzornog tima za reformu javne uprave u BiH u oblasti Institucionalne saradnje, a dvije godine je bio predsjednik Komisije za polaganje stručnih ispita za rad u organima uprave. U političkoj i profesionalnoj karijeri obavljao je dužnost šefa Odjeljenja za javni registar u [[Vlada Brčko distrikta|Vladi Brčko distrikta BiH]] od 2014. do 2016.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Za gradonačelnika Brčko distrikta izabran je na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|izborima 2016.]] i na toj funkciji bio je sve do [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|izbora 2020]], kada postaje predsjednik Skupštine Brčko distrikta. Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024.]] ponovo postaje gradonačelnik.

Nosilac je [[Orden Svetog kralja Dragutina|ordena Svetog kralja Dragutina]] - Prepodobnog Teoktista kojim ga je odlikovao vladika zvorničko-tuzlanski g. Fotije.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Oženjen je i otac je dvoje djece.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Gradonačelnici Brčkog}}
{{Predsjednici Skuštine Brčko distrikta}}

{{DEFAULTSORT:Milić, Siniša}}
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Gradonačelnici Brčkog]]
[[Kategorija:Političari Saveza nezavisnih socijaldemokrata]]
[[Kategorija:Političari Brčko distrikta]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Istočnom Sarajevu]]</text>
      <sha1>283dppb32o1iuu72mz4avep3419pema</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>SLC22A5</title>
    <ns>0</ns>
    <id>483526</id>
    <revision>
      <id>3916596</id>
      <parentid>3907586</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T14:24:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916596</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24197" sha1="hiaveaugdkhwxiap8ec7tozk5jpa34s" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''SLC22A5''' je  [[membranski transportni protein]] pridružen  [[primarni nedostatak karnitina|primarnom nedostatku karnitina]]. To jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''SLC22A5''' sa [[hromosom 5|hromosoma 5]].
Ovaj protein je uključen u aktivno ćelijsko preuzimanje [[karnitin]]a. Djeluje kao [[simporter]], pomičući natrijeve [[ion]]e  i druge organske [[katikon]]e preko [[ćelijska membrana|membrane]],  zajedno s karnitinom. Takvi polispecifični [[proteini organskog kationskog transporta|organski kationski transporteri]] u [[jetra|jetri]], [[bubrezi]]ma, [[crijeva|crijevima]] i drugim [[organ]]ima kritični su za uklanjanje mnogih [[endogen]]ih malih organskih kationa, kao i širokog spektra lijekova i [[toksin]]a iz okoliša.&lt;ref name =&quot;entrez&quot;/&gt; [[Mutacije]] u genu '' SLC22A5 '' uzrokuju [[sistemski primarni nedostatak karnitina]], što može dovesti do [[zatajenje srca|zatajenja srca]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 557  [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]]  62.752 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/O76082#sequences |title=UniProt, O76082 |language=en |access-date=20. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MRDYDEVTAF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LGEWGPFQRL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IFFLLSASII&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PNGFTGLSSV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FLIATPEHRC&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RVPDAANLSS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AWRNHTVPLR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LRDGREVPHS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CRRYRLATIA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NFSALGLEPG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RDVDLGQLEQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ESCLDGWEFS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QDVYLSTIVT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EWNLVCEDDW&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KAPLTISLFF&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VGVLLGSFIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GQLSDRFGRK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NVLFVTMGMQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TGFSFLQIFS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KNFEMFVVLF&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VLVGMGQISN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YVAAFVLGTE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ILGKSVRIIF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;STLGVCIFYA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FGYMVLPLFA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YFIRDWRMLL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VALTMPGVLC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VALWWFIPES&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PRWLISQGRF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EEAEVIIRKA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AKANGIVVPS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TIFDPSELQD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSSKKQQSHN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ILDLLRTWNI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RMVTIMSIML&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;WMTISVGYFG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSLDTPNLHG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DIFVNCFLSA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MVEVPAYVLA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WLLLQYLPRR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YSMATALFLG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GSVLLFMQLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PPDLYYLATV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LVMVGKFGVT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AAFSMVYVYT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AELYPTVVRN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MGVGVSSTAS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RLGSILSPYF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VYLGAYDRFL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PYILMGSLTI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LTAILTLFLP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ESFGTPLPDT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IDQMLRVKGM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KHRKTPSHTR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MLKDGQERPT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ILKSTAF&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Struktura ==
Gen ''SLC22A5'' ima 10 [[egzon]]a,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Online Mendelian Inheritance in Man, OMIM®. Johns Hopkins University, Baltimore, MD. MIM Number: {603377}: {04/29/2015}: . World Wide Web URL: https://omim.org/&lt;/ref&gt; nalazi se na q kraku [[hromosom 5|hromosoma 5]] u poziciji 31.1 i obuhvata 25.910 parova baza.&lt;ref name = &quot;entrez&quot;/&gt; Gen proizvodi protein od 63 kDa sa 557 [[aminokiselina]].&lt;ref name=&quot;COPaKB&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zong NC, Li H, Li H, Lam MP, Jimenez RC, Kim CS, Deng N, Kim AK, Choi JH, Zelaya I, Liem D, Meyer D, Odeberg J, Fang C, Lu HJ, Xu T, Weiss J, Duan H, Uhlen M, Yates JR, Apweiler R, Ge J, Hermjakob H, Ping P | title = Integration of cardiac proteome biology and medicine by a specialized knowledgebase | journal = Circulation Research | volume = 113 | issue = 9 | pages = 1043–53 | date = oktobar 2013 | pmid = 23965338 | pmc = 4076475 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.113.301151 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;url_COPaKB&quot;&gt;{{cite web | url = https://amino.heartproteome.org/web/protein/O76082 | work = Cardiac Organellar Protein Atlas Knowledgebase (COPaKB) | title = SLC22A5 - Solute carrier family 22 member 5 | access-date = 20. 10. 2021 | archive-date = 26. 7. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180726040930/https://amino.heartproteome.org/web/protein/O76082 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Protein ima 12 pretpostavljenih [[transmembranski domen|transmembranskih domena]], sa dugom vanćelijskom petljom od 107 aminokiselina, između prve dva transmembranska domena i unutarćelijskom petljom između četvrtog i petog transmembranskog domena. Ova duga vanćelijska petlja ima tri potencijalna mjesta za [[glikozilacija|N-glikozilaciju]], a unutarćelijska petlja ima [[ATP-vezujući motiv|ATP/GTP vezujući motiv]]. U pretpostavljenim unutarćelijskim domenima postoji pet potencijalnih mjesta za [[fosforilacija|fosforilaciju]] [[Protein kinaza C|ovisne o protein-kinazi C]] i jedno za [[Protein-kinaza A|fosforilaciju ovisnu o protein-kinazi A]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wu X, Prasad PD, Leibach FH, Ganapathy V | title = cDNA sequence, transport function, and genomic organization of human OCTN2, a new member of the organic cation transporter family | url = https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1998-05-29_246_3/page/589 | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 246 | issue = 3 | pages = 589–95 | date = maj 1998 | pmid = 9618255 | doi = 10.1006/bbrc.1998.8669 }}&lt;/ref&gt;

== Funkcija ==
Gen ''SLC22A5'' kodira plazmatski [[integralni membranski protein]] koji funkcionira i kao transporter organskih kationa i transporter visokog afiniteta [[karnitin]]a ovisnog o [[natrij]]u.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: SLC22A5 solute carrier family 22 (organic cation transporter), member 5| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=6584| access-date =25. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;  Kodirani protein uključen je u [[aktivni transport|aktivno ćelijsko]] preuzimanje karnitina, prenoseći jedan natrijev  ion s jednom molekulom karnitina. Organski kationi koji se prenose ovim proteinom uključuju [[tetraetilamonij]] (TEA) bez uključivanja natrija. Odnos relativne aktivnosti preuzimanja karnitina i TEA je 11,3.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.uniprot.org/uniprot/O76082|title=SLC22A5 - Solute carrier family 22 member 5 - Homo sapiens (Human) - SLC22A5 gene &amp; protein|website=www.uniprot.org|language=en|access-date=25. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Klinički značaj ==
Glavni [[fenotip]]ski učinak [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivnih]] [[mutacija]], bilo [[heterozigot|složena heterozigotna]] ili [[homozigot]]na,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lahrouchi N, Lodder EM, Mansouri M, Tadros R, Zniber L, Adadi N, Clur SB, van Spaendonck-Zwarts KY, Postma AV, Sefiani A, Ratbi I, Bezzina CR | title = Exome sequencing identifies primary carnitine deficiency in a family with cardiomyopathy and sudden death | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 25 | issue = 6 | pages = 783–787 | date = juni 2017 | pmid = 28295041 | pmc = 5477358 | doi = 10.1038/ejhg.2017.22 }}&lt;/ref&gt; u genu ''SLC22A5'' je [[sistemski primarni nedostatak karnitina]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; karakterizirana je smanjenim transportom karnitina, gubitkom karnitina u urinu, niskim koncentracijama karnitina u serumu, smanjenom unutarćelijskom akumulacijom karnitina, smanjenom [[beta-oksidacija|beta-oksidacijom]] i [[citosol]]nim [[masne kiseline|masnimm kiselinama]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Pacijenti često pokazuju metaboličku dekompenzaciju, [[Nedostatak karnitin-acilkarnitin translokaze|hipoketonsku hipoglikemija]], [[jetrena encefalopatija|jetrenu encefalopatiju]], [[Reyeov sindrom]] i [[Sindrom iznenadne smrti dojenčadi|iznenadnu smrt novorođenčadi]] u prvoj godini, nakon čega jeslijedi kasniji početak [[kardiomiopatija]] ili [[Skeletni mišić|skeletnih]] [[miopatija]], [[Srčana aritmija|aritmije]], slabost mišića i [[zatajenje srca]] u ranom djetinjstvu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Yilmaz TF, Atay M, Toprak H, Guler S, Aralasmak A, Alkan A | title = MRI findings in encephalopathy with primary carnitine deficiency: a case report | journal = Journal of Neuroimaging | volume = 25 | issue = 2 | pages = 325–328 | date = 10. 3. 2014 | pmid = 24612242 | doi = 10.1111/jon.12102 | s2cid = 35640542 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mazzini M, Tadros T, Siwik D, Joseph L, Bristow M, Qin F, Cohen R, Monahan K, Klein M, Colucci W | title = Primary carnitine deficiency and sudden death: in vivo evidence of myocardial lipid peroxidation and sulfonylation of sarcoendoplasmic reticulum calcium ATPase 2 | language = en | journal = Cardiology | volume = 120 | issue = 1 | pages = 52–8 | date = 2011 | pmid = 22116472 | doi = 10.1159/000333127 | s2cid = 207687571 }}&lt;/ref&gt;

Pacijenti mogu biti a[[simptom]]ski, pri čemu oko 70% takvih pacijenata ima [[misens mutacije]] ili [[delecija (genetika)|delecije]]; učestalost [[nonsens mutacija]] je povećana kod simptomskih pacijenata.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Yoon YA, Lee DH, Ki CS, Lee SY, Kim JW, Lee YW, Park HD | title = SLC22A5 mutations in a patient with systemic primary carnitine deficiency: the first Korean case confirmed by biochemical and molecular investigation | journal = Annals of Clinical and Laboratory Science | volume = 42 | issue = 4 | pages = 424–8 | date = 2012 | pmid = 23090741 }}&lt;/ref&gt; Simptomi i ishod bolesti mogu se drastično poboljšati zamjenskom terapijom, uzimanjem  L-[[karnitin]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Agnetti A, Bitton L, Tchana B, Raymond A, Carano N | title = Primary carnitine deficiency dilated cardiomyopathy: 28 years follow-up | journal = International Journal of Cardiology | volume = 162 | issue = 2 | pages = e34–5 | date = januar 2013 | pmid = 22658351 | doi = 10.1016/j.ijcard.2012.05.038 }}&lt;/ref&gt; Procijenjena incidencija primarnog nedostatka karnitina u novorođenčadi je oko 1/40.000.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Koizumi A, Nozaki J, Ohura T, Kayo T, Wada Y, Nezu J, Ohashi R, Tamai I, Shoji Y, Takada G, Kibira S, Matsuishi T, Tsuji A | title = Genetic epidemiology of the carnitine transporter OCTN2 gene in a Japanese population and phenotypic characterization in Japanese pedigrees with primary systemic carnitine deficiency | journal = Human Molecular Genetics | volume = 8 | issue = 12 | pages = 2247–54 | date = novembar 1999 | pmid = 10545605 | doi = 10.1093/hmg/8.12.2247 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
SLC22A5 ima [[Interakcija protein-protein|interakcije]] sa [[PDZK1]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Također pogledajte==
* [[Rastvorni nosač]]

== References ==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin }}
* {{cite journal | vauthors = Ascunce RR, Nayar AC, Phoon CK, Srichai MB | title = Cardiac magnetic resonance findings in a case of carnitine deficiency | journal = Texas Heart Institute Journal | volume = 40 | issue = 1 | pages = 104–5 | date = 2013 | pmid = 23468586 | pmc = 3568278 }}
* {{cite journal | vauthors = Erguven M, Yilmaz O, Koc S, Caki S, Ayhan Y, Donmez M, Dolunay G | title = A case of early diagnosed carnitine deficiency presenting with respiratory symptoms | journal = Annals of Nutrition &amp; Metabolism | volume = 51 | issue = 4 | pages = 331–4 | date = 2007 | pmid = 17726310 | doi = 10.1159/000107675 | s2cid = 40574037 }}
* {{cite journal | vauthors = Hwu WL, Chien YH, Tang NL, Law LK, Lin CY, Lee NC | title = Deficiency of the carnitine transporter (OCTN2) with partial N-acetylglutamate synthase (NAGS) deficiency | journal = Journal of Inherited Metabolic Disease | volume = 30 | issue = 5 | pages = 816 | date = oktobar 2007 | pmid = 17703373 | doi = 10.1007/s10545-007-0594-y | s2cid = 2764651 }}
* {{cite journal | vauthors = Makhseed N, Vallance HD, Potter M, Waters PJ, Wong LT, Lillquist Y, Pasquali M, Amat di San Filippo C, Longo N | title = Carnitine transporter defect due to a novel mutation in the SLC22A5 gene presenting with peripheral neuropathy | journal = Journal of Inherited Metabolic Disease | volume = 27 | issue = 6 | pages = 778–80 | date = 2004 | pmid = 15617188 | doi = 10.1023/B:BOLI.0000045837.23328.f4 | s2cid = 24144621 }}
* {{cite journal | vauthors = Kinali M, Olpin SE, Clayton PT, Daubeney PE, Mercuri E, Manzur AY, Tein I, Leonard J, Muntoni F | title = Diagnostic difficulties in a case of primary systemic carnitine deficiency with idiopathic dilated cardiomyopathy | journal = European Journal of Paediatric Neurology | volume = 8 | issue = 4 | pages = 217–9 | date = 2004 | pmid = 15261886 | doi = 10.1016/j.ejpn.2004.03.007 }}
* {{cite journal | vauthors = Kinali M, Olpin SE, Clayton PT, Daubeney PE, Mercuri E, Manzur AY, Tein I, Leonard J, Muntoni F | title = Diagnostic difficulties in a case of primary systemic carnitine deficiency with idiopathic dilated cardiomyopathy | journal = European Journal of Paediatric Neurology | volume = 8 | issue = 4 | pages = 217–9 | date = 2004 | pmid = 15261886 | doi = 10.1016/j.ejpn.2004.03.007 }}
* {{cite journal | vauthors = Silverberg MS | title = OCTNs: will the real IBD5 gene please stand up? | journal = World Journal of Gastroenterology | volume = 12 | issue = 23 | pages = 3678–81 | date = juni 2006 | pmid = 16773684 | pmc = 4087460 | doi = 10.3748/wjg.v12.i23.3678 }}
* {{cite journal | vauthors = Matsuishi T, Hirata K, Terasawa K, Kato H, Yoshino M, Ohtaki E, Hirose F, Nonaka I, Sugiyama N, Ohta K | title = Successful carnitine treatment in two siblings having lipid storage myopathy with hypertrophic cardiomyopathy | journal = Neuropediatrics | volume = 16 | issue = 1 | pages = 6–12 | date = februar 1985 | pmid = 3974805 | doi = 10.1055/s-2008-1052536 }}
* {{cite journal | vauthors = Wu X, Prasad PD, Leibach FH, Ganapathy V | title = cDNA sequence, transport function, and genomic organization of human OCTN2, a new member of the organic cation transporter family | url = https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1998-05-29_246_3/page/589 | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 246 | issue = 3 | pages = 589–95 | date = maj 1998 | pmid = 9618255 | doi = 10.1006/bbrc.1998.8669 }}
* {{cite journal | vauthors = Shoji Y, Koizumi A, Kayo T, Ohata T, Takahashi T, Harada K, Takada G | title = Evidence for linkage of human primary systemic carnitine deficiency with D5S436: a novel gene locus on chromosome 5q | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 63 | issue = 1 | pages = 101–8 | date = juli 1998 | pmid = 9634512 | pmc = 1377235 | doi = 10.1086/301911 }}
* {{cite journal | vauthors = Tamai I, Ohashi R, Nezu J, Yabuuchi H, Oku A, Shimane M, Sai Y, Tsuji A | title = Molecular and functional identification of sodium ion-dependent, high affinity human carnitine transporter OCTN2 | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-08-07_273_32/page/20378 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 273 | issue = 32 | pages = 20378–82 | date = august 1998 | pmid = 9685390 | doi = 10.1074/jbc.273.32.20378 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Nezu J, Tamai I, Oku A, Ohashi R, Yabuuchi H, Hashimoto N, Nikaido H, Sai Y, Koizumi A, Shoji Y, Takada G, Matsuishi T, Yoshino M, Kato H, Ohura T, Tsujimoto G, Hayakawa J, Shimane M, Tsuji A | title = Primary systemic carnitine deficiency is caused by mutations in a gene encoding sodium ion-dependent carnitine transporter | journal = Nature Genetics | volume = 21 | issue = 1 | pages = 91–4 | date = januar 1999 | pmid = 9916797 | doi = 10.1038/5030 | s2cid = 20723174 }}
* {{cite journal | vauthors = Tang NL, Ganapathy V, Wu X, Hui J, Seth P, Yuen PM, Wanders RJ, Fok TF, Hjelm NM | title = Mutations of OCTN2, an organic cation/carnitine transporter, lead to deficient cellular carnitine uptake in primary carnitine deficiency | journal = Human Molecular Genetics | volume = 8 | issue = 4 | pages = 655–60 | date = april 1999 | pmid = 10072434 | doi = 10.1093/hmg/8.4.655 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Burwinkel B, Kreuder J, Schweitzer S, Vorgerd M, Gempel K, Gerbitz KD, Kilimann MW | title = Carnitine transporter OCTN2 mutations in systemic primary carnitine deficiency: a novel Arg169Gln mutation and a recurrent Arg282ter mutation associated with an unconventional splicing abnormality | url = https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1999-08-02_261_2/page/484 | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 261 | issue = 2 | pages = 484–7 | date = august 1999 | pmid = 10425211 | doi = 10.1006/bbrc.1999.1060 }}
* {{cite journal | vauthors = Wu X, Huang W, Prasad PD, Seth P, Rajan DP, Leibach FH, Chen J, Conway SJ, Ganapathy V | title = Functional characteristics and tissue distribution pattern of organic cation transporter 2 (OCTN2), an organic cation/carnitine transporter | url = https://archive.org/details/journal-of-pharmacology-and-experimental-therapeutics_1999_290_1-3/page/1482 | journal = The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics | volume = 290 | issue = 3 | pages = 1482–92 | date = septembar 1999 | pmid = 10454528 }}
* {{cite journal | vauthors = Vaz FM, Scholte HR, Ruiter J, Hussaarts-Odijk LM, Pereira RR, Schweitzer S, de Klerk JB, Waterham HR, Wanders RJ | title = Identification of two novel mutations in OCTN2 of three patients with systemic carnitine deficiency | url = https://archive.org/details/human-genetics_july-august-1999_105_1-2/page/157 | journal = Human Genetics | volume = 105 | issue = 1–2 | pages = 157–61 | year = 1999 | pmid = 10480371 | doi = 10.1007/s004390051079 }}
* {{cite journal | vauthors = Koizumi A, Nozaki J, Ohura T, Kayo T, Wada Y, Nezu J, Ohashi R, Tamai I, Shoji Y, Takada G, Kibira S, Matsuishi T, Tsuji A | title = Genetic epidemiology of the carnitine transporter OCTN2 gene in a Japanese population and phenotypic characterization in Japanese pedigrees with primary systemic carnitine deficiency | journal = Human Molecular Genetics | volume = 8 | issue = 12 | pages = 2247–54 | date = novembar 1999 | pmid = 10545605 | doi = 10.1093/hmg/8.12.2247 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Seth P, Wu X, Huang W, Leibach FH, Ganapathy V | title = Mutations in novel organic cation transporter (OCTN2), an organic cation/carnitine transporter, with differential effects on the organic cation transport function and the carnitine transport function | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 47 | pages = 33388–92 | date = novembar 1999 | pmid = 10559218 | doi = 10.1074/jbc.274.47.33388 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Mayatepek E, Nezu J, Tamai I, Oku A, Katsura M, Shimane M, Tsuji A | title = Two novel missense mutations of the OCTN2 gene (W283R and V446F) in a patient with primary systemic carnitine deficiency | journal = Human Mutation | volume = 15 | issue = 1 | pages = 118 | date = januar 2000 | pmid = 10612840 | doi = 10.1002/(SICI)1098-1004(200001)15:1&lt;118::AID-HUMU28&gt;3.0.CO;2-8 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Wang Y, Kelly MA, Cowan TM, Longo N | title = A missense mutation in the OCTN2 gene associated with residual carnitine transport activity | journal = Human Mutation | volume = 15 | issue = 3 | pages = 238–45 | year = 2000 | pmid = 10679939 | doi = 10.1002/(SICI)1098-1004(200003)15:3&lt;238::AID-HUMU4&gt;3.0.CO;2-3 }}
* {{cite journal | vauthors = Ohashi R, Tamai I, Inano A, Katsura M, Sai Y, Nezu J, Tsuji A | title = Studies on functional sites of organic cation/carnitine transporter OCTN2 (SLC22A5) using a Ser467Cys mutant protein | journal = The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics | volume = 302 | issue = 3 | pages = 1286–94 | date = septembar 2002 | pmid = 12183691 | doi = 10.1124/jpet.102.036004 | s2cid = 1944987 }}
* {{cite journal | vauthors = Rahbeeni Z, Vaz FM, Al-Hussein K, Bucknall MP, Ruiter J, Wanders RJ, Rashed MS | title = Identification of two novel mutations in OCTN2 from two Saudi patients with systemic carnitine deficiency | journal = Journal of Inherited Metabolic Disease | volume = 25 | issue = 5 | pages = 363–9 | date = septembar 2002 | pmid = 12408185 | doi = 10.1023/A:1020143632011 | s2cid = 25824831 }}
* {{cite journal | vauthors = Elimrani I, Lahjouji K, Seidman E, Roy MJ, Mitchell GA, Qureshi I | title = Expression and localization of organic cation/carnitine transporter OCTN2 in Caco-2 cells | journal = American Journal of Physiology. Gastrointestinal and Liver Physiology | volume = 284 | issue = 5 | pages = G863–71 | date = maj 2003 | pmid = 12684216 | doi = 10.1152/ajpgi.00220.2002 }}
* {{cite journal | vauthors = Karlic H, Lohninger A, Laschan C, Lapin A, Böhmer F, Huemer M, Guthann E, Rappold E, Pfeilstöcker M | title = Downregulation of carnitine acyltransferases and organic cation transporter OCTN2 in mononuclear cells in healthy elderly and patients with myelodysplastic syndromes | journal = Journal of Molecular Medicine | volume = 81 | issue = 7 | pages = 435–42 | date = juli 2003 | pmid = 12802501 | doi = 10.1007/s00109-003-0447-6 | s2cid = 10992930 }}
* {{cite journal | vauthors = Amat di San Filippo C, Wang Y, Longo N | title = Functional domains in the carnitine transporter OCTN2, defective in primary carnitine deficiency | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 278 | issue = 48 | pages = 47776–84 | date = novembar 2003 | pmid = 14506273 | doi = 10.1074/jbc.M307911200 | doi-access = free }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|SLC22A5+protein,+human}}
* [http://www.arup.utah.edu/database/OCTN2/OCTN2_welcome.php/ Primary Carnitine Deficiency (OCTN2 database)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211022064648/https://arup.utah.edu/database/OCTN2/OCTN2_welcome.php/ |date=22. 10. 2021 }}

{{NLM content}}
{{Membranski transportni proteini}}

[[Kategorija:Porodica rastvornih nosača]]
[[Kategorija:Amfetamin]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 5]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>hiaveaugdkhwxiap8ec7tozk5jpa34s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sandra Mason</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484515</id>
    <revision>
      <id>3916605</id>
      <parentid>3835001</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T15:05:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916605</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3711" sha1="a132n733e0ooe1sk2hws6nk84rn9f2p" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sandra of Barbados.jpg|mini|Sandra Mason]]
'''Dama Sandra Prunella Mason''', GCMG, DA, QC (rođena 17. januara 1949.) je barbadoška političarka i pravnica koja je osmi i trenutni [[generalni guverner Barbadosa]] od 2018. i [[novoizabrani predsjednik]] [[Barbados]]a. Ona će postati prvi [[predsjednik Barbadosa]] 30. novembra 2021. godine, kada će zemlja prestati biti [[Monarhija Barbados|ustavna monarhija]] i [[Republikanizam na Barbadosu|postati republika]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Governor General Dame Sandra named first president-elect|url=https://barbados.loopnews.com/content/gg-dame-sandra-mason-first-president-elect|access-date=21. 10. 2021|publisher=Loop Barbados|archive-date=7. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211107202129/https://barbados.loopnews.com/content/gg-dame-sandra-mason-first-president-elect|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.barbadosadvocate.com/news/new-g-g-named|title=New G-G named|date=28. 12. 2017|website=Barbados Advocate|language=en|access-date=27. 7. 2020|archive-date=30. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230114747/https://www.barbadosadvocate.com/news/new-g-g-named|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nationnews.com/2017/12/27/sandra-mason-to-be-new-governor-general/|title=Sandra Mason to be new Governor General|date=27. 12. 2017|website=www.nationnews.com|language=en-US|access-date=6. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nationnews.com/2017/12/29/congrats-to-the-new-gg/|title=Congrats to the new GG|date=29. 12. 2017|website=www.nationnews.com|language=en-US|access-date=6. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nationnews.com/2018/01/08/new-governor-general-dame-sandra-mason-installed/|title=New Governor General Dame Sandra Mason installed|last=Agard|first=Rachelle|last2=Amanda Lynch-Foster|date=8. 1. 2018|website=www.nationnews.com|language=en-US|access-date=6. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Mason je bila praktična [[advokat]]ica koja je radila kao [[sudija]] Višeg suda u [[Sveta Lucija|Svetoj Luciji]] i sudija Apelacionog suda na Barbadosu, i bila je prva žena primljena u [[advokatura (zakon)|advokatsku komoru]] na Barbadosu. Bila je predsjedavajuća komisije CARICOM za procjenu regionalne integracije, bila je prvi sudija za prekršaje imenovana za [[ambasador]]a s Barbadosa i prva žena koja je služila u Vrhovnom sudu zemlje. Bila je prva imenovana s Barbadosa u Arbitražni sud Sekretarijata Komonvelta. Godine 2017. imenovana je za 8. generalnog guvernera Barbadosa, s mandatom koji počinje 8. januara 2018. godine. Istovremeno sa imenovanjem, Mason je odlikovana sa Dame Grand Cross u Redu Svetog Mihaila i Svetog Đorđa. Po preuzimanju dužnosti generalnog guvernera, dama Sandra Mason postala je kancelarka Reda nacionalnih heroja, Reda Barbadosa i Ordena slobode.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://104.238.85.55/en/ShowPdf/399.pdf|title=Order of National Heroes Act 1998|date=20. 4. 1998|publisher=[[Vlada Barbadosa]]|access-date=28. 4. 2021|archive-date=2. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211202003123/http://104.238.85.55/en/ShowPdf/399.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gisbarbados.gov.bb/download/official-gazette-august-19-2019-no-67-package/|title=Official Gazette – No. 67 (Package)|last=[[Government of Barbados]]|date=19. 8. 2019|website=Government Information Service|access-date=26. 4. 2021|archive-date=5. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211005122847/https://gisbarbados.gov.bb/download/official-gazette-august-19-2019-no-67-package/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
 {{Refspisak}}

[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Barbados]]</text>
      <sha1>a132n733e0ooe1sk2hws6nk84rn9f2p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ZhengHe (svemirska letjelica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>488186</id>
    <revision>
      <id>3916709</id>
      <parentid>3836499</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T10:06:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6719" sha1="4xc8oibmcevrzbryhof4a8w35a1wqle" xml:space="preserve">'''''ZhengHe''''' je planirana kineska [[Uzorak-povrat|misija za vraćanje uzoraka]] asteroida i istraživanje kometa koja je trenutno u razvoju.

Planirana za lansiranje oko 2024. godine,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://spectrum.ieee.org/china-plans-near-earth-asteroid-smash-and-grab|title=China Plans Near-Earth Asteroid Smash-and-Grab|date=10. 8. 2021|website=IEEE Spectrum|language=en|access-date=4. 11. 2021}}&lt;/ref&gt; ''Zhenghe'' će koristiti [[solarni električni pogon]] za istraživanje [[Koorbitalna|ko-orbitalnog]] [[Asteroid blizu Zemlje|asteroida]] [[469219 Kamoʻoalewa|469.219 Kamo'oalewa]] koji je [[Asteroid blizu Zemlje|blizu Zemlje]]  i [[Kometa glavnog pojasa|glavnog pojasa kometa]] [[311P/PANSTARRS|311P / PANSTARRS]] .&lt;ref name=&quot;nature20190430&quot;&gt;{{Cite journal|last=Gibney|first=Elizabeth|date=30. 4. 2019|title=China plans mission to Earth's pet asteroid|url=https://www.nature.com/articles/d41586-019-01390-5|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|doi=10.1038/d41586-019-01390-5|pmid=32346150|access-date=4. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.xinhuanet.com/english/2019-11/06/c_138533014.htm|title=China to meet challenges of exploring asteroid, comet|date=6. 11. 2019|website=[[Xinhua News Agency|Xinhua]]|access-date=7. 11. 2019|archive-date=2. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220102102322/http://www.xinhuanet.com/english/2019-11/06/c_138533014.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Svemirska letjelica će se sastati s Kamoʻoalewom i obaviti [[Daljinska istraživanja|posmatranja daljinskim senzorima]] u orbiti, prije nego što sleti na asteroid kako bi prikupila uzorak od oko 100 grama [[regolit]]a.  Nano-orbiter i nano-lender bit će raspoređeni za obavljanje daljinskog istraživanja i promatranja uzorkovanja, a eksploziv će se koristiti za otkrivanje potencijalnih podzemnih [[Volatiles|isparljivih]] tvari.&lt;ref name=&quot;sn-20200805&quot;&gt;{{Cite web|url=https://spacenews.com/china-is-moving-ahead-with-lunar-south-pole-and-near-earth-asteroid-missions/|title=China is moving ahead with lunar south pole and near-Earth asteroid missions|last=Jones|first=Andrew|date=5. 8. 2020|website=[[SpaceNews]]|access-date=5. 8. 2020|archive-date=2. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302055030/https://spacenews.com/china-is-moving-ahead-with-lunar-south-pole-and-near-earth-asteroid-missions/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Svemirska letjelica će koristiti metode sidrenja i pričvršćivanja i dodiri-i-idi metodu kako bi pokušala sakupiti uzorak s asteroida. To bi bio prvi put da je metoda sidrenja i pričvršćivanja korištena na asteroidu, jer su i [[OSIRIS-REx]] i [[Hayabusa2|Hayabusa 2]] koristili dodirni-i-idi.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

''ZhengHe'' će se zatim vratiti na Zemlju kako bi ispustio povratnu kapsulu koja sadrži uzorak i izvršio [[Gravitacija asistencija|pomoćni]] manevar gravitacije kako bi potjerao svemirsku letjelicu prema [[Mars]]u, gdje će biti izvedena druga pomoć gravitacije kako bi se usmjerila na 311P/PANSTARRS.&lt;ref name=&quot;xinhua20190418&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.xinhuanet.com/english/2019-04/18/c_137988625.htm|title=China invites world scientists to explore asteroid, comet together|date=18. 4. 2019|website=[[Xinhua]]|access-date=4. 6. 2019|archive-date=29. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210629021551/http://www.xinhuanet.com/english/2019-04/18/c_137988625.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Može se pokušati i prelet neimenovanog asteroida na putu do 311P/PANSTARRS.&lt;ref name=&quot;sn-20200805&quot;/&gt; Daljinska detekcija i mjerenja na licu mjesta će se provoditi na 311P/PANSTARRS najmanje godinu dana.&lt;ref name=&quot;lpsc2019&quot;&gt;{{Cite conference}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;xinhua-20210424&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.xinhuanet.com/english/2021-04/24/c_139903587.htm|title=China pushes forward exploration of small celestial bodies|date=24. 4. 2021|website=[[Xinhua]]|access-date=30. 6. 2021|archive-date=27. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230327130356/http://www.xinhuanet.com/english/2021-04/24/c_139903587.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

2018. istraživači [[Kineska akademija nauka|Kineske akademije nauka]] predložili su plan istraživanja dubokog svemira koji pokriva vremenski okvir od 2020. do 2030. godine,&lt;ref name=&quot;Planning2030&quot;&gt;{{Cite journal|last=Xu|first=Lin|last2=Zou|first2=Yongliao|last3=Jia|first3=Yingzhuo|date=2018|title=China's planning for deep space exploration and lunar exploration before 2030|url=http://epizodsspace.airbase.ru/bibl/inostr-yazyki/Chinese_Journal_of_Space_Science/2018/5/Xu_et_al_China%27s_Planning_---_before_2030_Chin_J_Space_Sci_38_%282018%29.pdf|journal=Chinese Journal of Space Science|volume=38|issue=5|pages=591–592|doi=10.11728/cjss2018.05.591|access-date=4. 6. 2019|archive-date=3. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210303084605/http://epizodsspace.airbase.ru/bibl/inostr-yazyki/Chinese_Journal_of_Space_Science/2018/5/Xu_et_al_China%27s_Planning_---_before_2030_Chin_J_Space_Sci_38_%282018%29.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koji je uključivao misiju istraživanja asteroida planiranu za lansiranje oko 2022. ili 2024.&lt;ref name=&quot;spacedaily20180426&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.spacedaily.com/reports/China_outlines_roadmap_for_deep_space_exploration_999.html|title=China outlines roadmap for deep space exploration|date=26. 4. 2018|website=SpaceDaily|access-date=4. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;2018UNOOSA&quot;&gt;{{Citation|last=Wang|first=F.|title=Sixty-first session (2018) of the Committee on the Peaceful Uses of Outer Space|publisher=[[United Nations Office for Outer Space Affairs|UNOOSA]]|date=27. 6. 2018|access-date=4. 6. 2019}}.&lt;/ref&gt; U proljeće 2019., nakon što je projektnu studiju za misiju sprovela [[Kineska akademija svemirske tehnologije]] (CAST), [[Kineska nacionalna svemirska agencija|CNSA]] je počela tražiti međunarodne prijedloge za naučne instrumente koji će se nositi na ''ZhengHe'' .&lt;ref name=&quot;nature20190430&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;xinhua20190418&quot;/&gt;

== Instrumenti ==
''ZhengHe'' će uključiti nekoliko tipova instrumenata, uključujući multispektralne kamere širokog/uskog ugla i kamere u boji, [[Termoemisioni spektrometar|spektrometar termalne emisije, spektrometar]] vidljive/bliske infracrvene [[Spektrometar za snimanje|slike]], [[Masena spektrofotometrija|maseni spektrometar]], [[magnetometar]] i analizator nabijenih/neutralnih čestica i prašine.&lt;ref name=&quot;xinhua20190418&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;lpsc2019&quot;/&gt; Međunarodni doprinosi ovim nosiocima se podstiču.

Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra prijedlog za penetrator za isporuku [[Masena spektrofotometrija|masenog spektrometra]] za ispitivanje podzemnog leda 311P/PANSTARRS.

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Misije na komete]]
[[Kategorija:Kineske svemirske letjelice]]</text>
      <sha1>4xc8oibmcevrzbryhof4a8w35a1wqle</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zoolatech</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492234</id>
    <revision>
      <id>3916712</id>
      <parentid>3590984</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T10:34:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3457" sha1="l6g4xd9co2nmvfbvloe0k7fjes4zyhe" xml:space="preserve">'''Zoolatech''' je kompanija za razvoj softvera po narudžbi koja radi u oblasti inženjeringa poslovnih proizvoda, weba, razvoja mobilnih aplikacija, sajber sigurnosti, itd.&lt;ref name=&quot;harry.developer&quot;&gt;{{Cite web|url=https://thewebmind.org/top-10-best-website-design-companies-in-ukraine|title=TOP 10 BEST WEBSITE DESIGN COMPANIES IN UKRAINE|last=harry.developer|date=9. 8. 2021|website=The web mind - SEO website design|language=en-US|access-date=10. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708113334/https://thewebmind.org/top-10-best-website-design-companies-in-ukraine|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Sjedište kompanije je u Palo Altu, Kalifornija, SAD, sa uredima u Kijevu, Ukrajina, Guadalajara, Meksiko, i Wroclaw, Poljska.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://techbehemoths.com/company/zoolatech|title=Zoolatech Company Profile - TechBehemoths|website=techbehemoths.com|language=en-US|access-date=10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Лірник|first=Ольга Євгенівна|date=2021|title=Концепція просування програми стажування (на прикладі компанії Zoolatech)|url=https://ela.kpi.ua/handle/123456789/48269|journal=|language=uk|access-date=10. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708121016/https://ela.kpi.ua/handle/123456789/48269|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U februaru 2022. kompanija je bila primorana da se preseli iz Ukrajine zbog ruske invazije.

== Istorija ==
2017. godine ZoolaTech su osnovali Denis Rogov i Roman Kaplun.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://remoteworkukraine.com/ua/remote-job/senior-product-project-manager-zoolatech-06-07-2021/|title=Senior Product/Project Manager|language=uk|access-date=10. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708113310/https://remoteworkukraine.com/ua/remote-job/senior-product-project-manager-zoolatech-06-07-2021/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U martu 2021., kompanija je osnovala predstavništvo u Guadalajari, Meksiko.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://profiles.forbes.com/members/tech/profile/Roman-Kaplun-CEO-Co-Founder-Zoolatech/97353fc7-004e-43d0-aceb-61789372c269|title=Roman Kaplun|website=Forbes Councils|language=en|access-date=10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

Razvojna kompanija nudi prilagođeni softver i kvalitetni inženjering, kao i UX/UI dizajn, sajber-sigurnost, održavanje i podršku za proizvode u maloprodaji, e-trgovini, fintech-u, građevinarstvu, medijima, zabavi, putovanju i ugostiteljstvu.&lt;ref name=&quot;harry.developer&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.datanyze.com/companies/zoolatech/358176246|title=ZOOLATECH Company Profile {{!}} Management and Employees List|website=Datanyze|language=en|access-date=10. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708113401/https://www.datanyze.com/companies/zoolatech/358176246|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 2021. godini kompanija je zauzela 3. mjesto na rang-listi 10 najboljih IT poslodavaca godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mc.today/top-100-it-rabotodatelej-goda-nominatsiya-ot-101-do-1000-sotrudnikov-uznajte-kto-v-liderah/|title=Рейтинг IT-работодателей 2020-2021 до 1000 сотрудников в Украине|last=Деревянко|first=Анна|last2=Симонова|first2=Анастасия|date=14. 7. 2021|website=mc.today|language=ru-RU|access-date=10. 7. 2022|last3=Кузора|first3=Лариса}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==</text>
      <sha1>l6g4xd9co2nmvfbvloe0k7fjes4zyhe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tepih</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494431</id>
    <revision>
      <id>3916679</id>
      <parentid>3873550</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T02:41:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13448" sha1="duj5av5c3i92tgvvngs35qh4koji629" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ardabil_Carpet.jpg|mini|desno|483x483piksel| Jedan od Ardabil tepiha]]
[[Datoteka:Wollteppich_1.jpg|mini|desno|250x250piksel| Mali tepih]]
[[Datoteka:Pazyrykfull.jpg|mini|250x250piksel| Tepih napravljen prije 2500 godina]]
'''Tepisi''' su [[tekstil]]ije, koje pokrivaju podove ili [[zid]]ove. U prvobitnoj formi su to bili komadi premq kojima se prilagođavala cjelokupna dekoracija, uzorak i konstrukcija domova. Od 1950-ih godina tepih se proizvodi u proizvoljnoj dužini, kao traka u raznim širinama čak do 6 m, a koja se zatim siječe po potrebi kupca.

Prvi tepisi su se vjerovatno izrađivali u [[Srednja Azija|srednjoj Aziji]] prije 4–5 hiljada godina. Do sada najstariji nalaz je iz okoline Pasirika u dolini [[Altaj]]a.
[[Datoteka:Tepih_iz_Dvora_kralja_Milana.jpg|desno|250x250piksel|mini| Tepih sa dvora [[Milan Obrenović (kralj)|kralja Milana]], [[vuna]], tkanje, porub, 123×183 cm, 19. vijeka. Zbirka Muzeja rudničko-takovskog kraja iz [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]]]

== Historija ==
[[Datoteka:Pazyryk_carpet.jpg|desno|mini| Pazirški tepih, najstariji sačuvani tepih na svijetu (Armenija ili Persija, 5. vijek pne)]]
Čvorasti tepih vjerovatno potiče iz oblasti [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] (Sjeverni [[Iran]])&lt;ref&gt;E.J.W. Barber, ''Prehistoric Textiles: The Development of Cloth in the Neolithic and Bronze Ages with Special Reference to the Aegean'', (1992), str. 171&lt;/ref&gt; ili [[Armensko gorje|Armenskog gorja]].&lt;ref name=&quot;Volkmar Gantzhorn 1998&quot;&gt;Volkmar Gantzhorn, &quot;Oriental Carpets&quot;, (1998)&lt;/ref&gt; Iako postoje dokazi o šišanju [[koza]] i [[Ovca|ovaca]] radi vune i dlake koja je predena i tkana još prije [[7. milenij p. n. e.|7. milenijuma]], najraniji sačuvani primjerak je „tepih Pazirik“, koji datira iz 5. do 4. vijeka p. n. e. Otkrio ga je [[Sergej Ivanovič Rudenko]] 1949. godine u grobnici Pazirik u [[Altaj|Altajskim planinama]] u [[Sibir]]u. Radi se o tepihu bogate boje je dimenzija 200 x 183&amp;nbsp;cm i uokviren je ivicom [[grifon]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hermitagemuseum.org/html_En/03/hm3_2_7d.html|title=The State Hermitage Museum: Collection Highlights|date=4. 10. 2013|website=web.archive.org|access-date=18. 11. 2022|archive-date=4. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131004215646/http://www.hermitagemuseum.org/html_En/03/hm3_2_7d.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ovaj četvrtasti čupavi tepih, koji je gotovo savršeno netaknut, je pripisivan mnogim [[kultura]]ma. Mnogi stručnjaci smatraju da je [[Kavkaz (regija)|kavkaskog]], specifično [[Armenija|armenskog]] porijekla. Prostirka je tkana koristeći armenski dvostruki čvor, a boja crvenih niti izrađena je od armenske kočinele. Prema mišljenju stručnjaka drevnih tepiha, Ulrich Schurmanna: „''Iz svih dostupnih dokaza ubijeđen sam da je Pazirik tepih bio pogrebni pribor i najvarovatnije remek-djelo armenske izrade''“.&lt;ref&gt;[https://rbedrosian.com/Classic/Paz/paz1.htm Ulrich Schurmann, The Pazyryk. Its Use and Origin, Münceni, 1982, str. 46]&lt;/ref&gt; Ganchorn se slaže sa ovom tezom. Na ruševinama Persepolisa u [[Iran]]u, gdje su različite [[Nacija|nacije]] prikazane kako odaju počasti, dizajn konja sa tepiha Pazirik isti je kao i reljef koji prikazuje dio armenske delegacije.&lt;ref name=&quot;Volkmar Gantzhorn 1998&quot;/&gt; Historičar [[Herodot]],  pisao je u 5. vijeku prije nove ere, da su stanovnici [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]] tkali lijepe prostirke sjajnih boja koje nikada ne izblijede.&lt;ref&gt;The Nine Books of the Histories of Herodotus. Thomas Gaisford, Peter Laurent, London, 1846, CLIO I str. 99&lt;/ref&gt;

=== Armenija ===
U Armeniji su iskopani različiti fragmenti tepiha koji datiraju iz 7. vijeka prije nove ere ili ranije. Najstariji, i jedini preživjeli čvorasti tepih koji postoji je tepih Pazirik, iskopan iz smrznute grobnice u [[Sibir]]u, datiran od 5. do 3. vijeka p. n. e, sada u muzeju [[Ermitaž]] u [[Sankt Peterburg]]u. Ovaj četvrtasti čupavi tepih, gotovo savršeno očuvan, mnogi stručnjaci smatraju da je kavkaskog, specifično armenskog porijekla. Na ruševinama [[Persepolis]]a u Iranu, gdje su različite nacije prikazane kako odaju počast, dizajn konja sa tepiha Pazirik isti je kao i reljef koji prikazuje dio armenske delegacije. Armenski tepisi bili su poznati po putnicima koji su putovali u Arcah; arapski geograf i historičar [[Al-Masudi]] primjetio je da, među ostalim umjetničkim djelima, nikada nije vidio takve tepihe bili gdje drugo.&lt;ref&gt;Ulubabyan, Bagrat A (1975). ''Խաչենի իշխանությունը, X-XVI դարերում (The Principality of Khachen, From the 10th to 16th Centuries)'' (na jeziku: armenski). Yerevan, Armenian SSR: Armenian Academy of Sciences. str. 267.&lt;/ref&gt;

Historičar [[umjetnost]]i Hravard Hakobjan napominje da „''arcaški tepisi zauzimaju posebno mjesto u historiji armenske proizvodnje tepiha''“. Uobičajene teme i obrasci pronađeni na armenskim tepisima bili su prikazi [[zmaj]]eva i [[Orao|orlova]]. Oni su bili različitog stila, bogati bojama i ukrasnim motivima, te su čak bili i razdvojeni po kategorijama u zavisnosti od toga koje su životinje na njima prikazane, kao što su ''arcvagorgs'' (orlovski tepisi), ''višapagorgs'' (zmajevski tepisi) i ''ocagorgs'' (zmijski tepisi). Tepih koji se pominje u natpisima Kaptavana sastoji se od tri luka, „prekrivena vegatativnim ukrasima”, i umjetnički podseća na [[Iluminacija|iluminirane rukopise]] proizvedene u Arcahu.&lt;ref&gt;Hakobyan. ''Medieval Art of Artsakh'', str. 84&lt;/ref&gt;

Umjetnost tkanja tepiha je pored toga bila blisko povezana sa izradom zavjesa, o čemu svedoči odlomak Kirakosa Gandžakecija, armenskog historičara iz 13. vijeka iz Arcaha, koji je pohvalio Arzu-Katun, suprugu regionalnog princa Vaktang Kačenacija, i njene kćerke za njihovu stručnost i umijeće u tkanju.&lt;ref&gt;Kirakos Gandzaketsi. ''Պատմություն Հայոց'' (''History of Armenia''). Yerevan, Armenian SSR: Armenian Academy of Sciences, 1961, p. 216, as cited in Hakobyan. ''Medieval Art of Artsakh'', p. 84, note 18.&lt;/ref&gt;

=== Azerbejdžan ===
Gultapinovo iskopavanje otkrilo je nekoliko alata za tkanje tepiha koji datiraju iz 4. do 3. milenijuma prije nove ere. Prema enciklopediji'' [[Iranica Online]]:'' „''Glavna zona tkanja bila je u istočnom Zakavkazju južno od planina koje su presijekle region po dijagonali, područje koje se sada nalazi u Azerbejdžanskoj SSR; to je domovina turskog stanovništva poznatog danas kao Azeri. Ostale etničke grupe takođe su se bavile tkanjem, neki od njih u drugim dijelovima Kavkaza, ali su imali manji značaj.''”&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://iranicaonline.org/|title=Welcome to Encyclopaedia Iranica|last=Foundation|first=Encyclopaedia Iranica|website=iranicaonline.org|language=en-US|access-date=18. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Azerbejdžan]] je bio jedan od najvažnijih centara tkanja tepiha i kao rezultat toga razvilo se nekoliko različitih škola. Dok su škole tradicionalno podijeljene na četiri glavne grane, svaka regija ima svoju verziju tepiha. Škole su podijeljene u četiri glavne grane: Kuba-širvanska, Ganja-kazahstanska škola tkanja tepiha, Baku škola tepiha, karabaška škola tkanja tepiha.&lt;ref name=&quot;unesco.preslib.az&quot;&gt;{{Cite web|url=https://unesco.preslib.az/en/page/HnJIbef9wa|website=unesco.preslib.az|access-date=18. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Tkanje tepiha je porodična tradicija u Azerbejdžanu koja se prenosi verbalno i prsktično kroz praksu, a također je povezana sa svakodnevnim životom i običajima svog naroda. U Azerbejdžanu se proizvode različiti tipovi tepiha i prostirki, poput proizvoda od [[Svila|svile]], [[Vuna|vune]], zlatnih i srebrnih niti, kao i kilim, sumak, zili, verni, mafrashi i kurjun. Godine 2010., tradicionalna umjetnost azerbejdžanskog tkanja tepiha dodata je na ''Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva'' [[UNESCO|UNESCA]].&lt;ref name=&quot;unesco.preslib.az&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ich.unesco.org/en/lists|title=UNESCO - Browse the Lists of Intangible Cultural Heritage and the Register of good safeguarding practices|website=ich.unesco.org|language=en|access-date=18. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== Indija ===
[[Indija|Indijski]] tepisi poznati su po velikoj gustini čvorova. Ručno izrađeni tepisi su specijalitet i veoma su traženi na Zapadu. Industrija tepiha u Indiji uspjela je u uspostavljanju društvenih poslovnih modela koji pomažu ugroženim dijelovima društva. Značajni primjeri poduhvata društvenog preduzetništva su Džejpurski tepisi&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.chillibreeze.com/articles_various/Jaipur-rugs-1101.asp|title=A Case of Social Entrepreneurship|date=4. 10. 2013|website=web.archive.org|access-date=18. 11. 2022|archive-date=4. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131004215919/http://www.chillibreeze.com/articles_various/Jaipur-rugs-1101.asp|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; i maloprodajni lanac Fabindija.

=== Iran ===
[[Datoteka:Carpet Tree of Life.JPG|mini|Patern Drveta života]]
Iran je najveći svjetski proizvođač i izvoznik ručno izrađenih tepiha, koji proizvodi tri četvrtine ukupne svjetske proizvodnje i ima udio od 30% svjetskih izvoznih tržišta. Iran je također proizvođač najvećeg ručno izrađenog tepiha u historiji, površine 5.600m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Iran unveils vast handmade carpet|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/6924647.stm|date=31. 7. 2007|access-date=18. 11. 2022|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Crteži na perzijskim ćilimima predstavljaju scene iz svakodnevnog života, kulturno-historijske spomenike, drvo života i druge simbole.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Zašto su perzijski tepisi najbolji izbor?|url=https://supercistko.rs/prednosti-zbog-kojih-su-persijski-tepisi-najbolji-izbor/|newspaper=Tepih Servis Super Čistko|date=18. 6. 2022|access-date=18. 11. 2022|language=sr-RS|last=nikolastuparns|archive-date=21. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221021161324/https://supercistko.rs/prednosti-zbog-kojih-su-persijski-tepisi-najbolji-izbor/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Turska ===
[[Datoteka:Giulio Rosati 14.jpg|mini|''Prodavac tepiha'' (Đulio Rosati)]]
[[Turska|Turski]] tepisi (poznati i kao [[Anadolija|anadolijski]]), bilo da su ručno čvorovani ili ravno tkani, jedni su od najpoznatijih i etabliranih ručno izrađenih umjetničkih djela u svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.brukenthalmuseum.ro/europeana_en/etajI/05.htm|title=Muzeul National Brukenthal Sibiu|website=www.brukenthalmuseum.ro|access-date=18. 11. 2022|archive-date=9. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309054127/http://www.brukenthalmuseum.ro/europeana_en/etajI/05.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Historijski gledano: varski, kulturni, ekološki, društveno-politički i društveno-ekonomski uslovi stvorili su široko rasprostranjenu utilitarističku potrebu i pružili umjetničku inspiraciju mnogim plemenskim narodima i etničkim grupama u centralnoj [[Azija|Aziji]] i Turskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.turkishculture.org/tapestry/anatolian-carpets-kilims-743.htm|title=Anatolian Carpets and Kilims|date=7. 1. 2018|website=web.archive.org|access-date=18. 11. 2022|archive-date=7. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180107175145/http://www.turkishculture.org/tapestry/anatolian-carpets-kilims-743.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Najstariji zapisi o ravno tkanim ćilimima potiču iz [[neolit]]ske [[Keramika|keramike]] u Čatal Hojuku, iz perioda oko 7000 godina prije nove ere. Jedno od najstarijih naselja koja su ikada otkrivena, Čatal Hojuk se nalazi jugoistočno od Konije u sredini Anadolijske regije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.catalhoyuk.com/mission.html|title=Çatalhöyük: Mission Statement|date=1. 1. 2016|website=web.archive.org|access-date=18. 11. 2022|archive-date=1. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160101144734/http://www.catalhoyuk.com/mission.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dosadašnjim iskopavanjima (iskopano samo 3% površine grada) pronađena je karbonizovana tkanina, kao i fragmenti ćilima naslikani na zidovima pojedinih stanova. Većina njih predstavlja geometrijske i stilizovane oblike koji su slični ili identični drugim historijskim i savremenim dizajnima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.turkishculture.org/tapestry-61.htm|title=Kilims|website=www.turkishculture.org|access-date=18. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:AntiqueUsakCarpetLate19thCentury.jpg|mini|Ušački tepih (kasni 19. vek)]]
Žene svoje vještine tkanja su učile u ranom uzrastu, provodeći mjesece ili čak godine na izradi lijepih prostirki za upotrebu u svakodnevnom životu. Kao što je u većini kultura tkanja, tradicionalno i gotovo isključivo su žene i djevojke bile zanatlije i tkalje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.turkishculture.org/tapestry/anatolian-carpets/carpet-weaving-tradition-600.htm?type=1|title=The Carpet Weaving Tradition in Turkey|website=www.turkishculture.org|access-date=18. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Aslanapa, Oktay. One Thousand Years of Turkish Carpets. Translated and edited by William A. Edmonds. Istanbul: Eren 1988.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Geissler, C. A.; Brun, T. A.; Mirbagheri, I.; Soheli, A.; Naghibi, A.; Hedayat, H. (1981). „The American Journal of Clinical Nutrition: The Role of Women and Girls in traditional rug and carpet weaving”. ''The American Journal of Clinical Nutrition''. '''34''' (12): 2776—2783.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:CS1 održavanje: format datuma]]
[[Kategorija:Dizajn tekstila]]</text>
      <sha1>duj5av5c3i92tgvvngs35qh4koji629</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Treći saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504544</id>
    <revision>
      <id>3916681</id>
      <parentid>3695123</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T04:08:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7150" sha1="7l3dyl5r7vk3cav3j87rwdy063wa7zm" xml:space="preserve">'''Treći saziv [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 29. decembra 2000. za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2294&amp;ConvernerId=1|title=Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; a 20. mart 2001. za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2448&amp;ConvernerId=2|title=Konstituirajuća sjednica Doma naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327231623/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2448&amp;ConvernerId=2|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|općih izbora]] koji su održan 11. novembra 2000.

== Zastupnički dom ==
[[Datoteka:BiH HoR 2000.svg|mini|{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&amp;nbsp;(9)
&lt;br&gt;{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&amp;nbsp;(8)
&lt;br&gt;{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&amp;nbsp;(6)
&lt;br&gt;{{Color box|#ffcc00|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&amp;nbsp;(5)
&lt;br&gt;{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&amp;nbsp;(5)
&lt;br&gt;{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&amp;nbsp;(2)
&lt;br&gt;{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] - [[Demokratska socijalistička partija|DSP]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#d2b829|border=darkgray}} [[Demokratska stranka penzionera|DSP BiH]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#FF5555|border=darkgray}} [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#0000ff|border=darkgray}} [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#E17D19|border=darkgray}} [[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#780078|border=darkgray}} [[Srpski narodni savez Republike Srpske|SNS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#005826|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]&amp;nbsp;(1)
]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
!Naziv poslaničke grupe
!Broj mandata
|-
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |9
|-
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |8
|-
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |6
|-
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
|-
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
|-
|[[Partija demokratskog progresa|PDP]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] - [[Demokratska socijalistička partija|DSP]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Demokratska stranka penzionera|DSP BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Srpski narodni savez Republike Srpske|SNS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
!Ukupno
!42
|-
| colspan=&quot;2&quot; |Izvor: PD PSBiH&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Representative/List?page=1&amp;mandateId=4&amp;memberType=1|title=Poslanici Predstavničkog doma|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;
|}

== Dom naroda ==
[[Datoteka:BiH HoP 2000.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (5)''':
&lt;br&gt;{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&amp;nbsp;(2)
&lt;br&gt;{{Color box|#ffcc00|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#006600|border=darkgray}} [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;'''Klub Hrvata (5)''':
&lt;br&gt;{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&amp;nbsp;(2)
&lt;br&gt;{{Color box|#BBCCBB|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#00CCCC|border=darkgray}} [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#0000ff|border=darkgray}} [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;'''Klub Srba (5)''':
&lt;br&gt;{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#2B0E72|border=darkgray}} [[Demokratski narodni savez|DNS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#FF5555|border=darkgray}} [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]]&amp;nbsp;(1)
]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
!Naziv poslaničke grupe
!Broj mandata
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Klub Bošnjaka (5)
|-
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Klub Hrvata (5)
|-
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Klub Srba (5)
|-
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Partija demokratskog progresa|PDP]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Demokratski narodni savez|DNS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
!Ukupno
!15
|-
| colspan=&quot;2&quot; |Izvor: DN PSBiH&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Delegate/List?page=1&amp;mandateId=4|title=Delegati Doma naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{S-start}}
{{Redoslijed|
|prije = [[Drugi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|II saziv]]
|naslov = III saziv
|poslije = [[Četvrti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|IV saziv]]}}
{{S-end}}

{{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|3]]
[[Kategorija:2000. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2001. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2002. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>7l3dyl5r7vk3cav3j87rwdy063wa7zm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zamka srednjeg dohotka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504701</id>
    <revision>
      <id>3916702</id>
      <parentid>3900439</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T09:16:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11072" sha1="82olqsdhuxu6cinj8x1rkzluvz5ij2z" xml:space="preserve">{{Ekonomija bočni}}

'''Zamka srednjeg dohotka''' je situacija ekonomskog razvoja u kojoj država koja ostvaruje određeni prihod (zbog datih prednosti) zaglavi na tom nivou.&lt;ref name=&quot;economist&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.economist.com/blogs/dailychart/2011/12/asias-middle-income-trap/|title=Asias Middle Income Trap|last=Graphic detail Charts, maps and infographics|date=22. 12. 2011|publisher=Economist.com|access-date=11. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Termin je uvela [[Svjetska banka]] 2007. godine koja ga je definirala kao zemlje sa &quot;srednjim dohotkom&quot; s bruto nacionalnim proizvodom po glavi stanovnika između 1086 i 13205 dolara (2023.). U ovim zemljama živi oko 75% svjetskog stanovištva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worldbank.org/en/country/mic/overview|title=The World Bank in Middle Income Countries|date=2023|website=World Bank|language=en|access-date=1. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Porijeklo termina ==
Termin su skovali ekonomisti Indermit Gill i Homi Kharas 2007. godine kada su radili na osnovnim strategijama za [[Istočna Azija|istočnoazijsku]] ekonomiju u izvještaju [[Svjetska banka|Svjetske banke]] &quot;An East Asian Renaissance: Ideas for Economic Growth&quot;.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Zhou|first=Shaojie|date=2021|website=China: Surpassing the “Middle Income Trap”|location=Singapore|publisher=Palgrave Macmillan|language=en|isbn=978-981-15-6540-3|last2=Hu|first2=Angang|title=What is the &quot;Middle Income Trap&quot;?|series=Contemporary China Studies|pages=1–32}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.adb.org/sites/default/files/publication/224601/adbi-wp646.pdf|title=Transitioning From Low-Income Growth To High-Income Growth: Is There A Middle-Income Trap?|last=Bulman|first=David|last2=Eden|first2=Maya|website=[[Asian Development Bank Institute]]|access-date=7. 12. 2023|last3=Nguyen|first3=Ha}}&lt;/ref&gt;

== Dinamika i izbjegavanje ==
Prema konceptu, zemlja u zamci srednjeg dohotka izgubila je konkurentsku prednost u izvozu industrijskih proizvoda zbog rasta plata, ali nije u stanju da prati razvijenije ekonomije na tržištu visoke dodane vrijednosti. Kao rezultat toga, novoindustrijalizovane ekonomije kao što su Južna Afrika i [[Privreda Brazila|Brazil]] decenijama nisu napustile ono što Svjetska banka definiše kao &quot;srednji nivo dohotka&quot;, budući da je njihov bruto nacionalni proizvod po glavi stanovnika ostao konstantan između 1000 i 12000 dolara (2011.) cijene.&lt;ref name=&quot;economist&quot;/&gt; Oni pate od niskih investicija, sporog rasta u sekundarnom sektoru privrede, ograničene industrijske diverzifikacije i loših uslova na tržištu rada i, sve više, od starenja stanovništva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adb.org/news/op-ed/indonesia-risks-falling-middle-income-trap|title=Indonesia risks falling into the Middle Income trap|date=27. 3. 2012|publisher=Adb.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20140730221825/http://www.adb.org/news/op-ed/indonesia-risks-falling-middle-income-trap|archive-date=30. 7. 2014|url-status=dead|access-date=11. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

Sociolog Salvatore Babones i politikolog Hartmut Elsenhans nazivaju zamku srednjeg dohotka &quot;političkom zamkom&quot; jer postoje ekonomske metode za njeno prevazilaženje. Međutim, malo ih zemalja koristi zbog njihove političke situacije. Oni prate uzroke zamke do strukturalnih problema i nejednakosti koje su nastale u ranom procesu razvoja. Prema njihovim riječima, bogate elite potom slijede svoje interese cjenkajući se za jaku valutu koja pomjera strukturu ekonomije prema potrošnji luksuznih dobara i zakonima o radu sa niskim platama, što sprječava porast masovne potrošnje i masovnog dohotka. Oni tvrde da zemlje mogu izbjeći zamku srednjeg dohotka ulaganjem u fizičku i ljudsku infrastrukturu, provođenjem socijalne politike poput viših minimalnih plaća i slabe valute koja izvoz čini konkurentnim i stimulira domaće zapošljavanje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Babones|first=Salvatore|date=1. 12. 2015|title=Escaping the middle income trap|url=https://ses.library.usyd.edu.au/handle/2123/14853|archive-url=|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Babones|first=Salvatore|url=https://www.sup.org/books/title/?id=27762|title=BRICS or Bust?: Escaping the Middle-Income Trap|last2=Elsenhans|first2=Hartmut|date=2017|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-9989-8|location=Stanford|access-date=1. 4. 2024|archive-date=23. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240423112638/https://sup.org/books/title/?id=27762|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prema Azijskoj razvojnoj banci, izbjegavanje zamke srednjeg dohotka zahtijeva identifikaciju strategija za uvođenje novih procesa i pronalaženje novih tržišta za održavanje rasta izvoza. Također je bitno povećati domaću potražnju jer rastuća srednja klasa može iskoristiti svoju sve veću kupovnu moć da kupi visokokvalitetne, inovativne proizvode i pomogne u pokretanju rasta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adb.org/news/speeches/seminar-asia-2050|title=Seminar on Asia 2050|date=18. 10. 2011|publisher=Adb.org|access-date=11. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Najveći izazov je prelazak sa rasta vođenog resursima zasnovanog na jeftinoj radnoj snazi i jeftinom kapitalu na visoku produktivnost i [[Inovacija|inovacije]], što zahtijeva ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje – izgradnju visokokvalitetnog obrazovnog sistema koji podstiče kreativnost i podržava napredak u nauci i tehnologiji koji može biti primijenjen natrag u privredu.&lt;ref name=&quot;ADB&quot;&gt;{{Cite book|url=http://www.adb.org/publications/asia-2050-realizing-asian-century|title=Asia 2050: Realizing the Asian Century|date=9. 5. 2013|publisher=Adb.org|access-date=11. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

Prema ''The Economistu'' na osnovu podataka [[Svjetska banka|Svjetske banke]], od 1960. do 2022. godine, samo 23 ekonomije su izbjegle zamku srednjeg dohotka, među kojima su četiri azijska tigra [[Hong Kong]], [[Singapur]], [[Južna Koreja]],&lt;ref&gt;https://podcasts.google.com/feed/aHR0cHM6Ly9wb2Rlay5uZXQvaW5kZXgucGhwL3plaWhhbi1vbi1nZW9wb2xpdGljcy9mZWVk/episode/aHR0cHM6Ly9tZWRpYXMucG9kZWsubmV0LzU2OS8wYzRmYjQwMGVkOWJhZDE2OWY3MDg2ODRjYTljOWM3ZmRjZWJmY2E1Lm1wMw?sa=X&amp;ved=0CCoQz4EHahcKEwjA_vPt1PaEAxUAAAAAHQAAAAAQbg&lt;/ref&gt; i [[Tajvan]], [[Sejšeli]] u [[Afrika|Africi]], [[Poljska]] u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]], kao i [[Saudijska Arabija]] na [[Srednji istok|Bliskom istoku]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Which countries have escaped the middle-income trap?|work=The Economist|url=https://www.economist.com/finance-and-economics/2023/03/30/which-countries-have-escaped-the-middle-income-trap|access-date=15. 12. 2023|issn=0013-0613}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://finance.yahoo.com/news/countries-escaped-middle-income-trap-095744050.html|title=Which countries have escaped the middle-income trap?|date=30. 3. 2023|website=Yahoo Finance|language=en-US|access-date=19. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; Diverzifikacija izvoza se također smatra važnom kako bi se izbjegla zamka srednjeg dohotka.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://knowledge.ckgsb.edu.cn/2019/05/23/chinese-economy/china-middle-income-trap/|title=Aiming for the Top: Can China Escape the Middle Income Trap?|last=Shek|first=Colin|date=23. 5. 2019|website=Cheung Kong Graduate School of Business (CKGSB)|access-date=1. 4. 2024|archive-date=22. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422030455/https://knowledge.ckgsb.edu.cn/2019/05/23/chinese-economy/china-middle-income-trap/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Kritika ==
Postoje značajne rasprave o empirijskoj valjanosti &quot;zamke srednjeg dohotka&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Roach|first=Stephen S.|url=|title=Accidental Conflict: America, China, and the Clash of False Narratives|date=2022|publisher=[[Yale University Press]]|isbn=978-0-300-26901-7|location=New Haven|pages=91|oclc=1347023475|author-link=Stephen S. Roach}}&lt;/ref&gt;

Drugi ekonomisti ili smatraju da ne postoji zamka srednjeg dohotka&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.adb.org/sites/default/files/publication/224601/adbi-wp646.pdf|title=Transitioning from low-income growth to high-income growth: is there a middle-income trap?|last=Bulman|first=David|last2=Eden|first2=Maya|website=Asian Development Bank|last3=Nguen|first3=Ha}}&lt;/ref&gt; ili tvrde da debate o “zamci srednjeg dohotka” izgledaju anahrono: zemlje sa srednjim dohotkom su pokazale više stope rasta od svih ostalih od sredine 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cgdev.org/publication/new-era-unconditional-convergence|title=The New Era of Unconditional Convergence|last=Patel|first=Dev|last2=Sandefur|first2=Justin|website=Center For Global Development|last3=Subramanian|first3=Arvind}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledati ==

* [[Ortački kapitalizam]]
* [[Dvosektorski model]]
* [[Ljudski kapital]]
* [[Indeks ljudskog razvoja]]
* [[Prokletstvo resursa]]
* [[Teorija svjetskih sistema]]

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;0&quot;&gt;&lt;/references&gt;
{{Refspisak|35em}}

== Dalje čitanje ==
{{Library resources box}}

* {{Cite book|last=|first=|url=https://www.adb.org/publications/asia-2050-realizing-asian-century|title=Asia 2050: Realizing the Asian Century|date=1. 8. 2011|publisher=Asian Development Bank|language=en}}
* {{Cite web|url=http://www.adb.org/news/op-ed/indonesia-risks-falling-middle-income-trap|title=Indonesia risks falling into the middle-income trap {{!}} Asian Development Bank|date=|website=|archive-url=https://web.archive.org/web/20140730221825/http://www.adb.org/news/op-ed/indonesia-risks-falling-middle-income-trap|archive-date=30. 7. 2014|url-status=live|access-date=9. 3. 2021}}
* {{Cite web|url=http://mb.com.ph/node/320428/philippine|title=Philippines faces middle-income trap {{!}} The Manila Bulletin Newspaper Online|date=13. 2. 2013|website=[[Manila Bulletin]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130213130604/http://mb.com.ph/node/320428/philippine|archive-date=13. 2. 2013|url-status=live|access-date=9. 3. 2021}}
* [https://www.theglobeandmail.com/news/world/doug-saunders/russians-are-stuck-in-the-middle-income-trap/article2357037/ Russians are stuck in 'Middle Income Trap']
* {{Cite web|url=https://www.americasquarterly.org/latin-americas-middle-income-trap/|title=The Middle Income Trap - Latin America's Middle-Income Class|date=21. 1. 2011|website=Americas Quarterly|language=en-US|access-date=9. 3. 2021}}
* {{Cite web|url=https://www.theaustralian.com.au/business/business-spectator/news-story/how-china-can-avoid-the-middle-income-trap/6ccc1e2695b4d48250a2c9aa9eea532d|title=How China can avoid the middle income trap|date=28. 4. 2015|website=www.theaustralian.com.au|access-date=9. 3. 2021}}
* {{Cite news|date=5. 10. 2017|title=The middle-income trap has little evidence going for it|work=The Economist|url=https://www.economist.com/special-report/2017/10/05/the-middle-income-trap-has-little-evidence-going-for-it|access-date=9. 3. 2021|issn=0013-0613}}
* {{Cite book|last=Tasci|first=Kamil|url=http://rgdoi.net/10.13140/2.1.3064.4488|title=Escape from the Middle Income Trap: Which Turkey?|last2=Erinc Yeldan|last3=Voyvoda|first3=Ebru|last4=Ozsan|first4=Mehmet Emin|date=2013|publisher=Turkish Business and Enterprise Confederation|doi=10.13140/2.1.3064.4488}}</text>
      <sha1>82olqsdhuxu6cinj8x1rkzluvz5ij2z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zar je to još od nas ostalo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>516155</id>
    <revision>
      <id>3916704</id>
      <parentid>3682172</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T09:25:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2569" sha1="rvfhlop9syr52y4lx48bscoeh98zut1" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Zar je to još od nas ostalo
| vrsta           = Studijski album
| pozadina        = studio
| izvođač_gen     = [[Hari Mata Hari]]
| slika           =  
| objavljen       = 2007.
| snimljen        = 2007.
| mjesto          = [[Beograd]]
| studio          = 
| žanr            = [[Pop-muzika|Pop]], narodna muzika, balada
| trajanje        = 
| izdavač         = [[Hi-Fi Centar]]
| producent       = 
| prethodni_album = ''[[Lejla (radijska verzija) / Lejla (instrumental)]]''&lt;br /&gt;(2006)
| ovaj_album      = '''''Zar je to još od nas ostalo'''''&lt;br /&gt;(2007) 
| sljedeći_album  = ''[[Da ti k'o čovjek oprostim]]''&lt;br /&gt;(2014)
}}
'''&quot;Zar je to još od nas ostalo&quot;''' jedanaesta je [[Muzički singl|singl-ploča]] [[Sarajevo|sarajevske]] [[pop-muzika|pop-grupe]] [[Hari Mata Hari]], koju je 2007. objavila [[beograd]]ska [[Hi-Fi Centar]] u [[Compact disc|CD]] formatu. 
Naslovna pjesma &quot;Zar je to još od nas ostalo&quot;, za koju je snimljen i video spot, komponirana je u   maniru narodne i pop muzike uz kvalitetnu pjevačku izvedbu [[Hajrudin Varešanović|Hajrudina Varešanovića]] i odličnu muzičku pratnju članova grupe Hari Mata Hari. Počinje narodnim melodijskim motivom na fruli za kojim slijedi pjevanje Varešanovića (koji je ujedno kompozitor i pisac aranžmana za ovu pjesmu) u maniru pop balade uz lagahnu pratnju na [[Gitara|akustičnoj gitari]] i udaraljkama. U drugoj strofi pjesma se nastavlja u maniru narodne muzike uz pratnju [[Harmonika|harmonike]]. Druga polovina pjesme odsvirana je uz istaknute udaraljke i u [[Ritam|ritmu]] preuzetom iz [[Makedonska narodna muzika|makedonske narodne muzike]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.eurovisionuniverse.com/encyclopedia/hari-mata-hari/|title= ''Hari Mata Hari''|website= eurovisionuniverse.com|access-date= 20. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
Tekst su napisali [[Miroslav Rus]] i [[Faruk Buljubašić]] &quot;Fayo&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.hitrecords.hr/index.php/izvoai/H/7-hari-mata-hari/130-nikad-bolje/970-zar-je-to-jos-od-nas-ostalo|title= ''Hari Mata Hari - Zar je to još od nas ostalo''|website= hitrecords.hr|access-date= 20. 1. 2025|archive-date= 23. 1. 2025|archive-url= https://web.archive.org/web/20250123083049/https://www.hitrecords.hr/index.php/izvoai/H/7-hari-mata-hari/130-nikad-bolje/970-zar-je-to-jos-od-nas-ostalo|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

== Muzički primjer ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=Fkylj9KjUg4, &quot;Zar je to još od nas ostalo&quot;]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Singlovi iz 2007.]]
[[Kategorija:Singlovi Hari Mata Harija]]</text>
      <sha1>rvfhlop9syr52y4lx48bscoeh98zut1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šah 960</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520227</id>
    <revision>
      <id>3916718</id>
      <parentid>3704456</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T11:33:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5255" sha1="itk8owudjpqrnie33u3a6gtr6l7llu1" xml:space="preserve">{{Infokutija igra
| naziv              = Šah 960
| slika              = Chess960 example init position.png
| opis_slike         = Jedan od 960 mogućih početnih položaja figura
| dizajner           =
| ilustrator         =
| izdavač            =
| datum_publikacije  =
| godine_aktivno     = Od 19. juna 1996.
| žanr               = [[Igra na ploči]]&lt;br/&gt;[[Varijante šaha|Varijanta šaha]]
| sistem             =
| igrači             = Dva (nekad i više)
| godine_dometa      =
| vrijeme_postavka   = 1 minuta + 1 minuta za određivanje početnog položaja
| vrijeme_igre       = 10 do 60 minuta; turnirske partije mogu trajati od 10 minuta do šest sati ili duže
| slučajna_prilika   = Nema
| vještine           = [[Šahovska taktika|Taktika]], [[Šahovska strategija|strategija]]
| web-stranica       =
| bilješke           =
}}
'''Šah 960''' ili '''Fischerov nasumični šah''' jest [[Varijante šaha|varijanta]] [[šah]]a u kojoj se početni položaj figura na prvom redu određuje nasumično. Uveo ga je bivši svjetski šahovski prvak [[Bobby Fischer]] 1996. kako bi smanjio naglasak na pripremu [[Šahovsko otvaranje|otvaranja]] i potakao kreativnost u igri. Šah960 koristi istu [[Šahovska tabla|tablu]] i [[Šahovske figure|figure]] kao i klasični šah, ali su početne pozicije figura na prvom redu nasumično određene, slijedeći određena pravila. Nasumična postavka onemogućuje stjecanje prednosti pamćenjem otvaranja. Igrači se umjesto toga moraju osloniti na vještinu i kreativnost.

Slučajno raspoređivanje glavnih figura dugo je bilo poznato, ali je Fischer uveo nova pravila za to, &quot;čuvajući dinamičnu prirodu igre zadržavanjem lovaca suprotnih boja za svakog igrača i pravom [[Rokada|rokiranja]] za obje strane&quot;.[1] Rezultat je 960 mogućih početnih pozicija.

Godine 2008. [[FIDE]] je uvrstila šah 960 u dodatak Pravilima šaha.{{refn|FIDE je 2008. uvrstila pravila šaha 960 u dodatak Priručnika.&lt;ref name=&quot;FideLawsOfChess2009&quot;&gt;Sa [http://aekphotography.co.uk/CAA/html/laws_historic.html sajta o historiji pravila Asocijacije šahovskih sudija] {{Cite web |title= FIDE Laws of Chess – coming into force on 1 July 2009 |url= http://aekphotography.co.uk/CAA/Laws_of_Chess_2009.pdf |access-date= 5. 7. 2020 |publisher= Asocijacija šahovskih sudija (CCA)}}&lt;/ref&gt; Ovaj odjeljak sada je klasifikovan pod &quot;Smjernicama&quot;,&lt;ref name=&quot;FideLawsOfChess&quot;&gt;{{cite web |title= Fide Laws of Chess taking effect from 1 January 2023 |url= https://handbook.fide.com/chapter/E012023 |publisher= FIDE |language=en}}&lt;/ref&gt; što ukazuje da predstavljena pravila nemaju težinu FIDE-inih pravila.}} Prvo svjetsko prvenstvo koje je službeno odobrila FIDE, održano [[Svjetsko prvenstvo u šahu 960 2019.|2019]], donijelo je dodatnu važnost ovoj varijanti. Osvojio ga je [[Wesley So]].&lt;ref&gt;{{cite web |title= FIDE officially recognizes the World Fischer Random Chess Championship |url= https://fide.com/news/149 |publisher= FIDE |access-date= 28. 10. 2019 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 2022. novi prvak postao je [[Hikaru Nakamura]].&lt;ref&gt;{{Cite web |author= Jack Rodgers |title= Hikaru Nakamura Wins Fischer Random World Championship: Flash Report |url= https://www.chess.com/news/view/wins-fischer-random-world-championship-final-hikaru-nakamura |access-date= 30. 10. 2022 |website= [[Chess.com]] |date= 30. 10. 2022 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last= Briffoz |first= Eric |title= Adventures in Chess960 |publisher= Createspace.com |year=2018}}
* {{cite book |last= Milener |first= Gene |title= Play Stronger Chess by Examining Chess960 |publisher= Castle Long Publications |year= 2006 |isbn=978-09774521-01 |url= https://archive.org/details/playstrongerches00gene}} (potrebna registracija)
* {{cite book |last= Scharnagl |first=Reinhard |title= Fischer-Random-Schach (FRC/Chess960) |publisher= Books on Demand GmbH |year= 2004 |language=de |isbn=978-3833413223}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Chess960}}
* Eric van Reem, [http://www.chessvariants.com/diffsetup.dir/fischerh.html The birth of Fischer Random Chess], ''[[The Chess Variant Pages]]'' {{en simbol}}
* [http://www.computerchess.org.uk/ccrl/404FRC/ CCRL 404FRC] [[Rejting-lista za računarski šah]] za tempo 40/4 (šah 960)
* [http://www.chess960.net/ Chess960 information: Why, how, what, where] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250418024832/https://chess960.net/ |date=18. 4. 2025 }} {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20051122180126/http://www.bobby-fischer.net/bobby_fischer_sound_12.htm Fischer opisuje pravila svog nasumičnog šaha], audiosnimak Bobbyja Fischera {{en simbol}}
* [http://www.chessvariants.org/diffsetup.dir/fischer.html &quot;Fischer Random Chess&quot;], razni autori, ''[[The Chess Variant Pages]]''
* [http://www.chessgames.com/perl/fischerandom Generator za šah 960] na ''[[chessgames.com]]''
* [http://www.mark-weeks.com/cfaa/chess960/c960strt.htm Početni položaji u šahu 960] {{en simbol}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=kwQ3bpEhW6I Fischer opisuje pravila ovdje] {{en simbol}}

{{Šah}}
{{Bobby Fischer}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Šah 960| ]]
[[Kategorija:Varijante šaha]]
[[Kategorija:Bobby Fischer]]
[[Kategorija:1996. u šahu]]</text>
      <sha1>itk8owudjpqrnie33u3a6gtr6l7llu1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sastavi ekipa na Evropskom prvenstvu u košarci 2025.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>525760</id>
    <revision>
      <id>3916608</id>
      <parentid>3904357</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T15:33:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916608</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="114390" sha1="nwlef2sc0b9xp032p3kgy6vr3pp25v2" xml:space="preserve">Spisak igrača košarkaških reprezentacija koje se takmiče na '''[[Evropsko prvenstvo u košarci 2025.|EuroBasketu 2025]]'''. Svaka ekipa ima konačni sastav od 12 igrača; ekipa može imate do jednog naturalizovanog igrača u svom sastavu prema pravilima FIBA-e.

''Godine i klub igrača su navedeni prema stanju na početku turnira, 27. augusta 2025.''&lt;ref&gt;{{cite news|title=FIBA EuroBasket 2025 set for start in Riga, Tampere with rosters confirmed|url=https://www.fiba.basketball/en/news/fiba-eurobasket-2025-set-for-start-in-riga-tampere-with-rosters-confirmed|access-date=26. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=26. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Grupa A==
===Češka===
Spisak od 16 igrača objavljen je 24. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Omlazení lvi vyhlížejí EuroBasket|url=https://cz.basketball/omlazeni-lvi-vyhlizeji-eurobasket/a20437|access-date=7. 8. 2025|work=cz.basketball|date=24. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Tomáš Satoranský]] se povukao zbog povrede leđa 22. augusta,&lt;ref&gt;{{cite news|title=Tomas Satoransky to miss EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-229822-tomas-satoransky-miss-eurobasket-2025-czechia-roster.html|access-date=22. 8. 2025|work=basketnews.com|date=22. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; istog dana kada je objavljen konačni sastav ekipe.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Omlazení lvi vyrážejí na EuroBasket bez Satoranského|url=https://cz.basketball/omlazeni-lvi-vyrazeji-na-eurobasket-bez-satoranskeho/a20569|access-date=22. 8. 2025|work=cz.basketball|date=22. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Češke za EuroBasket 2025.
|color1 = white | bg1 = #11457e | color2 = white | bg2 = #d7141a}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Jan Zidek | pos = C | m = 2.04 | year = 1999 | month = 12 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CB Tizona|Tizona Burgos]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Vojtěch Hruban | pos = F | m = 2.01 | year = 1989 | month = 8 | date = 29 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basketball Nymburk|Nymburk]] | nat = CZE | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Adam Kejval | pos = C | m = 2.12 | year = 2002 | month = 1 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basket Brno|Brno]] | nat = CZE }}
{{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Martin Peterka | pos = FC | m = 2.05 | year = 1995 | month = 1 | date = 12 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[MKS Dąbrowa Górnicza (basketball)|Dąbrowa Górnicza]] | nat = POL }}
{{FIBA player|df=y| num = 17 | name = Jaromír Bohačík | pos = SF | m = 1.97 | year = 1992 | month = 5 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basketball Nymburk|Nymburk]] | nat = CZE }}
{{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Ondřej Sehnal | pos = PG | m = 1.90 | year = 1997 | month = 10 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basketball Nymburk|Nymburk]] | nat = CZE }}
{{FIBA player|df=y| num = 21 | name = Petr Křivánek | dab = basketball | pos = PG | m = 2.00 | year = 2003 | month = 5 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basket Brno|Brno]] | nat = CZE }}
{{FIBA player|df=y| num = 27 | name = Vít Krejčí | pos = G | m = 1.99 | year = 2000 | month = 6 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Atlanta Hawks | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 31 | name = Martin Kříž | pos = FC | m = 2.00 | year = 1993 | month = 6 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basketball Nymburk|Nymburk]] | nat = CZE }}
{{FIBA player|df=y| num = 32 | name = Richard Bálint | pos = G | m = 1.92 | year = 2002 | month = 11 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bamberg Baskets|Bamberg]] | nat = GER }}
{{FIBA player|df=y| num = 71 | name = Martin Svoboda | pos = F | m = 2.01 | year = 2001 | month = 12 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Sokol Písek | nat = CZE | dab=basketball}}
{{FIBA player|df=y| num = 77 | name = Tomáš Kyzlink | pos = SG | m = 1.98 | year = 1993 | month = 6 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Jilin Northeast Tigers | nat = CHN }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|ESP}} [[:es:Diego Ocampo|Diego Ocampo]]
| asst_coach=
* {{flagicon|ESP}} [[:es:Lluís Riera|Lluís Riera]]
* {{flagicon|CZE}} Jan Šotnar
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Estonija===
Spisak od 22 igrača objavljen je 7. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Heiko Rannula avalikustas Eesti meeste korvpallikoondise kandidaadid|url=https://www.basket.ee/et/uudised?news_id=12693|access-date=7. 8. 2025|work=basket.ee|date=7. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Maik Kotsar]] se povukao zbog povrede ramena 22. augusta.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Injury means key Estonia player Maik-Kalev Kotsar to miss basketball euro finals|url=https://news.err.ee/1609776492/injury-means-key-estonia-player-maik-kalev-kotsar-to-miss-basketball-euro-finals|date=22. 8. 2025|accessdate=25. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 25. augusta.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Selgusid 12 mängijat, kes esindavad Eestit EM-finaalturniiril|url=https://sport.postimees.ee/8310977/nimekiri-selgusid-12-mangijat-kes-esindavad-eestit-em-finaalturniiril|date=25. 8. 2025|accessdate=25. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Estonije za EuroBasket 2025.
| color1 = white | bg1 = #0072CE | color2 = white | bg2 = black}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Henri Drell | pos = SF | m = 2.05 | year = 2000 | month = 4 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }}
{{FIBA player|df=y| num = 1 | name = Märt Rosenthal | pos = SG | m = 1.96 | year = 1999 | month = 3 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[BC Kalev|Kalev]] | nat = EST }}
{{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Sander Raieste | pos = SF | m = 2.04 | year = 1999 | month = 3 | date = 31 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[UCAM Murcia CB|UCAM Murcia]] | nat = ESP}}
{{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Kaspar Treier | pos = PF | m = 2.04 | year = 1999 | month = 9 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[Napoli Basket (2016)|Napoli]] | nat = ITA}}
{{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Mikk Jurkatamm | pos = SG | m = 1.97 | year = 2000 | month = 9 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[S.S. Felice Scandone|Avellino]] | nat = ITA}}
{{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Matthias Tass | pos = C | m = 2.08 | year = 1999 | month = 3 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[Legia Warsaw (basketball)|Legia Warsaw]] | nat = POL}}
{{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Siim-Sander Vene | pos = PF | m = 2.03 | year = 1990 | month = 11 | date = 12 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[BC Šiauliai|Šiauliai]] | nat = LTU | note = C}}
{{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Kregor Hermet | pos = PF | m = 2.05 | year = 1997 | month = 6 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[BC Kalev|Kalev]] | nat = EST}}
{{FIBA player|df=y| num = 21 | name = Janari Jõesaar | pos = SG | m = 1.98 | year = 1993 | month = 12 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[KK Bosna Royal|Bosna]] | nat = BIH}}
{{FIBA player|df=y| num = 25 | name = Joonas Riismaa | pos = SG | m = 1.99 | year = 2002 | month = 3| date = 6| compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[Pallacanestro Cantù|Cantù]] | nat = ITA }}
{{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Artur Konontšuk | pos = SF | m = 2.02 | year = 2000 | month = 5 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[Bursaspor Basketbol|Bursaspor]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 77 | name = Kristian Kullamäe | pos = PG | m = 1.94 | year = 1999 | month = 5 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[BC Lietkabelis|Lietkabelis Panevėžys]] | nat = LTU }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|EST}} [[Heiko Rannula]]
| asst_coach=
* {{flagicon|EST}} [[Indrek Reinbok]]
* {{flagicon|EST}} [[Brett Nõmm]]
* {{flagicon|EST}} [[Kristjan Kangur]]
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Latvija===
Spisak od 25 igrača objavljen je 4. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Vīriešu valstsvienība: pirmdien sākas treniņi, gatavojoties Eiropas čempionāta finālturnīram|url=https://latvijav.basket.lv/viriesu-valstsvieniba-uz-treninnometni-uzaicinati-25-speletaji/|access-date=7. 8. 2025|work=latvijav.basket.lv|date=4. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Latvia announces their extended 25-man roster for Eurobasket 2025|url=https://basketnews.com/news-227403-latvia-announces-their-extended-25-man-roster-for-eurobasket-2025.html|access-date=7. 8. 2025|work=basketnews.com|date=5. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Smanjen je na 20 igrača 25. jula,&lt;ref&gt;{{cite news|title=Vīriešu valstsvienība: 28. jūlijā sākas komandas treniņi, ierindā 20 kandidāti|url=https://latvijav.basket.lv/viriesu-valstsvieniba-28/|access-date=10. 8. 2025|work=latvijav.basket.lv|date=25. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; a zatim na 17 igrača 2. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Vīriešu valstsvienība: uz treniņnometni Slovēnijā dodas 17 basketbolisti|url=https://latvijav.basket.lv/viriesu-valstsvieniba-29/|access-date=10. 8. 2025|work=latvijav.basket.lv|date=2. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Mārtiņš Laksa]] i [[Rodions Kurucs]] povukli su se zbog povreda 14. i 20. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Vīriešu valstsvienība: 45 minūšu uguņošanā ar Lietuvu mīnus 4; sestdien plkst.18 ar Slovēniju|url=https://latvijav.basket.lv/viriesu-valstsvieniba-31|access-date=21. 8. 2025|work=latvijav.basket.lv|date=14. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Vīriešu valstsvienība: zaudējums Grieķijai, ceturtdien plkst.20 ar Itāliju (TV6)|url=https://latvijav.basket.lv/viriesu-valstsvieniba-33|access-date=21. 8. 2025|work=latvijav.basket.lv|date=20. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 24. augusta, kada je otpao i [[Toms Skuja]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Vīriešu valstsvienība: nosaukts divpadsmitnieks EuroBasket2025, starts trešdien plkst.18 pret Turciju|url=https://latvijav.basket.lv/viriesu-valstsvieniba-35|access-date=24. 8. 2025|work=latvijav.basket.lv|date=24. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Latvije za EuroBasket 2025.
| color1 = white | bg1 = #9e3039 | color2 = white | bg2 = #9e3039 }}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Mareks Mejeris | pos = F | m = 2.07 | year = 1991 | month = 9 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = U-BT Cluj-Napoca | nat = ROM }}
{{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Kristaps Porziņģis | pos = C | m = 2.21 | year = 1995 | month = 8 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Atlanta Hawks | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Dāvis Bertāns | pos = F | m = 2.08 | year = 1992 | month = 11 | date = 12 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Dubai Basketball | nat = UAE }}
{{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Dairis Bertāns | pos = SG | m = 1.92 | year = 1989 | month = 9 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BK VEF Rīga|VEF Rīga]] | nat = LAT | note = C}}
{{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Rolands Šmits | pos = FC | m = 2.07 | year = 1995 | month = 6 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 18 | name = Klāvs Čavars | pos = C | m = 2.08 | year = 1996 | month = 2 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Sabah BC|Sabah]] | nat = AZE }}
{{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Rihards Lomažs | pos = SG | m = 1.93 | year = 1996 | month = 4 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Neptūnas|Neptūnas]] | nat = LTU }}
{{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Andrejs Gražulis | pos = PF | m = 2.02 | year = 1993 | month = 7 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Türk Telekom B.K.|Türk Telekom]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 28 | name = Mārcis Šteinbergs | pos = PF | m = 2.08 | year = 2001 | month = 8 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bàsquet Manresa|Manresa]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 47 | name = Artūrs Kurucs | pos = G | m = 1.91 | year = 2000 | month = 1 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CB Breogán|Breogán]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 55 | name = Artūrs Žagars | pos = PG | m = 1.90 | year = 2000 | month = 4 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Fenerbahçe S.K. (basketball)|Fenerbahce]] | nat = TUR |inj=yes}}
{{FIBA player|df=y| num = 66 | name = Kristers Zoriks | pos = PG | m = 1.93 | year = 1998 | month = 5 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Força Lleida CE|Força Lleida]] | nat = ESP }}
&lt;!-- end list of players --&gt;
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|ITA}} [[Luca Banchi]]
| asst_coach =
* {{flagicon|LAT}} [[Jānis Gailītis]]
* {{flagicon|LAT}} [[Artūrs Visockis-Rubenis]]
* {{flagicon|LAT}} [[Žanis Peiners]]
* {{flagicon|LAT}} Dāvis Čoders
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Portugal===
Spisak od 15 igrača objavljen je 18. juna.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Os 15 convocados de Mário Gomes para a preparação do EuroBasket 2025|url=https://www.fpb.pt/noticia/os-15-convocados-de-mario-gomes-para-a-preparacao-do-eurobasket-2025|access-date=7. 8. 2025|work=fpb.pt|date=18. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 21. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Portugal confirm final 12-player squad for EuroBasket|url=https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/portugal-confirm-final-12-player-squad-for-eurobasket|access-date=22. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=21. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Portugala za EuroBasket 2025.
| color1 = white | bg1 = #ff0000 | color2 = #ffff00 | bg2 = #006600}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Diogo Brito | pos = SG | m = 1.95 | year = 1997 | month = 4 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Obradoiro CAB|Obradoiro]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Vladyslav Voytso | pos = F | m = 2.00 | year = 1999 | month = 7 | date = 30 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CD Estela|Estela]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Travante Williams | pos = SF | m = 1.97 | year = 1993 | month = 7 | date = 29 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CSM Oradea (men's basketball)|Oradea]] | nat = ROU | note = N }}
{{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Diogo Ventura | pos = G | m = 1.95 | year = 1994 | month = 6 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Sporting CP (basketball)|Sporting]] | nat = POR }}
{{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Miguel Queiroz | dab = basketball | pos = PF | m = 2.04 | year = 1991 | month = 7 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Porto (basketball)|Porto]] | nat = POR | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Diogo Gameiro | pos = PG | m = 1.82 | year = 1995 | month = 8 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[S.L. Benfica (basketball)|Benfica]] | nat = POR }}
{{FIBA player|df=y| num = 16 | name = Francisco Amarante | pos = GF | m = 1.95 | year = 2000 | month = 3 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Oviedo CB|Oviedo]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 25 | name = Nuno Sá | pos = SF | m = 1.93 | year = 1997 | month = 3 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = AD Galomar | nat = POR }}
{{FIBA player|df=y| num = 28 | name = Rafael Lisboa | pos = PG | m = 1.82 | year = 1999 | month = 11 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Club Ourense Baloncesto|Ourense]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 29 | name = Cândido Sá | pos = C | m = 2.06 | year = 1992 | month = 11 | date = 7 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Cáceres Ciudad del Baloncesto|Cáceres]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 33 | name = Daniel Relvão | pos = C | m = 2.08 | year = 1996 | month = 6 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[S.L. Benfica (basketball)|Benfica]] | nat = POR }}
{{FIBA player|df=y| num = 88 | name = Neemias Queta | pos = C | m = 2.13 | year = 1999 | month = 7 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Boston Celtics | nat = USA }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|POR}} Mário Gomes
| asst_coach =
* {{flagicon|POR}} Nuno Tavares
* {{flagicon|POR}} [[Sérgio Ramos (basketball)|Sérgio Ramos]]
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
* '''(N)''' Naturalizovani igrač
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Srbija===
Spisak od 17 igrača objavljen je 28. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Селектор Пешић објавио списак кандидата за Евробаскет|url=https://kss.rs/selektor-pesic-objavio-spisak-kandidata-za-evrobasket/|access-date=6. 8. 2025|work=kss.rs|date=28. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Nikola Jokic leads NBA-heavy Serbia roster for EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-228518-serbia-eurobasket-2025-roster-nikola-jokic-nba-players.html|access-date=7. 8. 2025|work=basketnews.com|date=28. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 20. augusta, [[Uroš Trifunović]] i [[Alen Smailagić]] izostavljeni su iz spiska zbog povreda.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Uroš Trifunović and Alen Smailagić reportedly to miss EuroBasket for Serbia|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1858464/uros-trifunovic-and-alen-smailagic-reportedly-to-miss-eurobasket-for-serbia|access-date=21. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=20. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 23. augusta, pri čemu su [[Balša Koprivica]], [[Dejan Davidovac]] i [[Nikola Topić]] izostavljeni sa spiska.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Селектор Пешић одредио 12 играча за Европско првенство|url=https://kss.rs/selektor-pesic-odredio-12-igraca-za-evropsko-prvenstvo|access-date=23. 8. 2025|work=kss.rs|date=23. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Srbije za EuroBasket 2025.
| color1 = white | bg1 = #006CB7 | color2 = white | bg2 = #D93943}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Filip Petrušev | pos = FC | m = 2.11 | year = 2000 | month = 4 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Dubai Basketball | nat = UAE }}
{{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Nikola Jović | pos = F | m = 2.08 | year = 2003 | month = 6 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Miami Heat | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Bogdan Bogdanović | dab = basketball | pos = SG | m = 1.96 | year = 1992 | month = 8 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Los Angeles Clippers | nat = USA | note = C | inj=yes}}
{{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Vanja Marinković | pos = GF | m = 1.99 | year = 1997 | month = 1 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Partizan|Partizan]] | nat = SRB }}
{{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Tristan Vukčević | pos = FC | m = 2.13 | year = 2003 | month = 3 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Washington Wizards | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Ognjen Dobrić | pos = SF | m = 2.01 | year = 1994 | month = 10 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | nat = SRB }}
{{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Nikola Jokić | pos = C | m = 2.11 | year = 1995 | month = 2 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Denver Nuggets | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 22 | name = Vasilije Micić | pos = PG | m = 1.96 | year = 1994 | month = 1 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]] | nat = ISR }}
{{FIBA player|df=y| num = 23 | name = Marko Gudurić | pos = SG | m = 1.98 | year = 1995 | month = 3 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Olimpia Milano | nat = ITA }}
{{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Stefan Jović | pos = PG | m = 1.98 | year = 1990 | month = 11 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }}
{{FIBA player|df=y| num = 30 | name = Aleksa Avramović | pos = PG | m = 1.92 | year = 1994 | month = 10 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Dubai Basketball | nat = UAE }}
{{FIBA player|df=y| num = 33 | name = Nikola Milutinov | pos = C | m = 2.13 | year = 1994 | month = 12 | date = 30 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Olympiacos B.C.|Olympiacos]] | nat = GRČ }}
&lt;!-- end list of players --&gt;
{{FIBA roster footer
| head_coach = 
* {{flagicon|SRB}} [[Svetislav Pešić]]
| asst_coach =
* {{flagicon|SRB}} [[Oliver Kostić]]
* {{flagicon|SRB}} [[Marko Marinović]]
* {{flagicon|SRB}} [[Nenad Jakovljević]]
* {{flagicon|SRB}} [[Ognjen Stojaković]]
* {{flagicon|SRB}} [[Mihajlo Mitić (basketball)|Mihajlo Mitić]]
| roster_url = https://kss.rs/seniori-2025/
| otherlegend = 
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Turska===
Spisak od 16 igrača objavljen je 2. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=A Erkek Milli Takımımız 26 Temmuz'da Toplanıyor|url=https://tbf.org.tr/haber/a-erkek-milli-takimimiz-26-temmuz-da-toplaniyor-2025-07-02|access-date=7. 8. 2025|publisher=tbf.org.tr|date=2. 7. 2025|language=tr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Turkey announces EuroBasket preliminary roster|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1843916/turkey-unveils-eurobasket-preliminary-roster|access-date=6. 8. 2025|publisher=eurohoops.net|date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 18. augusta, [[Sarper David Mutaf]] je izostavljen iz spiska.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Millilerimiz Hazırlıklarını Basketbol Gelişim Merkezi'nde Sürdürdü|url=https://www.tbf.org.tr/haber/millilerimiz-hazirliklarini-basketbol-gelisim-merkezi-nde-surdurdu-2025-08-18|access-date=22. 8. 2025|publisher=tbf.org.tr|date=18. 8. 2025|language=tr}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 24. augusta, pri čemu su [[Yiğitcan Saybir]], [[Yiğit Arslan]] i [[Berk Uğurlu]] izostavljeni sa spiska.&lt;ref&gt;{{cite news|title=12 Dev Adam'ın Avrupa Şampiyonası Kadrosu Belli Oldu|url=https://tbf.org.tr/haber/12-dev-adam-in-avrupa-sampiyonasi-kadrosu-belli-oldu-2025-08-24|access-date=24. 8. 2025|publisher=tbf.org.tr|date=24. 8. 2025|language=tr}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Turske za EuroBasket 2025.
| color1 = white | bg1 = #d11919 | color2 = white | bg2 = #d11919}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Shane Larkin | pos = G | m = 1.80 | year = 1992 | month = 10 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | nat = TUR | note = N}}
{{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Şehmus Hazer | pos = G | m = 1.91 | year = 1999 | month = 2 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Sertaç Şanlı | pos = C | m = 2.13 | year = 1991 | month = 8 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Fenerbahçe S.K. (basketball)|Fenerbahçe]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Cedi Osman | pos = SF | m = 2.03 | year = 1995 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Onuralp Bitim | pos = GF | m = 1.98 | year = 1999 | month = 3 | date = 31 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Fenerbahçe S.K. (basketball)|Fenerbahçe]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 22 | name = Furkan Korkmaz | pos = GF | m = 2.01 | year = 1997 | month = 7 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }}
{{FIBA player|df=y| num = 23 | name = Alperen Şengün | pos = C | m = 2.11 | year = 2002 | month = 7 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Houston Rockets | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Ercan Osmani | pos = FC | m = 2.13 | year = 1998 | month = 4 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 33 | name = Erkan Yılmaz | pos = SF | m = 1.96 | year = 1997 | month = 12 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Adem Bona | pos = PF | m = 2.08 | year = 2003 | month = 3 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Philadelphia 76ers | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 55 | name = Kenan Sipahi | pos = PG | m = 1.97 | year = 1995 | month = 5 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bahçeşehir Koleji S.K.|Bahçeşehir Koleji]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 77 | name = Ömer Yurtseven | pos = C | m = 2.13 | year = 1998 | month = 6 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|TUR}} [[Ergin Ataman]]
| asst_coach =
* {{flagicon|TUR}} [[Yakup Sekizkök]]
* {{flagicon|TUR}} [[Ender Arslan]]
* {{flagicon|TUR}} [[Cenk Yıldırım]]
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
* '''(N)''' Naturalizovani igrač
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

==Grupa B==
===Finska===
Spisak od 16 igrača objavljen je 29. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Susijengi käynnistää EM-kotikisaleirityksen kuudentoista miehen vahvuisena|url=https://www.basket.fi/susijengi/uutiset/susijengi-kaynnistaa-em-kotikisaleirityksen-kuudentoista-miehen-vahvuisena|access-date=7. 8. 2025|work=basket.fi|date=29. 7. 2025|archive-date=31. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250731133315/https://www.basket.fi/susijengi/uutiset/susijengi-kaynnistaa-em-kotikisaleirityksen-kuudentoista-miehen-vahvuisena/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 22. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Susijengi vuoden 2025 EM-kisoihin on valittu|url=https://www.basket.fi/susijengi/uutiset/susijengi-vuoden-2025-em-kisoihin-on-valittu/|access-date=22. 8. 2025|work=basket.fi|date=22. 8. 2025|archive-date=22. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250822221842/https://www.basket.fi/susijengi/uutiset/susijengi-vuoden-2025-em-kisoihin-on-valittu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Finske za EuroBasket 2025.
| color1 = white | bg1 = #000080 | color2 = white | bg2 = #0000FF }}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 1 | name = Miro Little | pos = PG | m = 1.93 | year = 2004 | month = 5 | date = 30 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[UC Santa Barbara Gauchos men's basketball|UC Santa Barbara]] | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Sasu Salin | note = C | pos = SG | m = 1.90 | year = 1991 | month = 6 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CB Estudiantes|Estudiantes]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Olivier Nkamhoua | pos = PF | m = 2.03 | year = 2000 | month = 5 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Pallacanestro Varese|Varese]] | nat = ITA }}
{{FIBA player|df=y| num = 18 | name = Mikael Jantunen | pos = PF | m = 2.04 | year = 2000 | month = 4 | date = 20 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Fenerbahçe S.K. (basketball)|Fenerbahçe]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Elias Valtonen | pos = SF | m = 2.01 | year = 1999 | month = 6 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Fundación CB Granada|Granada]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 20 | name = Alexander Madsen | pos = C | m = 2.08 | year = 1995 | month = 1 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }}
{{FIBA player|df=y| num = 21 | name = Edon Maxhuni | pos = PG | m = 1.88 | year = 1998 | month = 3 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BCM Gravelines-Dunkerque|Gravelines-Dunkerque]] | nat = FRA }}
{{FIBA player|df=y| num = 23 | name = Lauri Markkanen | pos = FC | m = 2.13 | year = 1997 | month = 5 | date = 22 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Utah Jazz | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Miikka Muurinen | pos = PF | m = 2.11 | year = 2007 | month = 3 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = AZ Compass Prep | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 30 | name = Andre Gustavson | pos = SG | m = 1.95 | year = 1999 | month = 5 | date = 7 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }}
{{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Jacob Grandison | pos = SG | m = 1.98 | year = 1998 | month = 4 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }}
{{FIBA player|df=y| num = 35 | name = Ilari Seppälä | pos = PG | m = 1.88 | year = 1993 | month = 3 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|FIN}} [[Lassi Tuovi]]
| asst_coach =
* {{flagicon|FIN}} [[Hanno Möttölä]]
* {{flagicon|FIN}} [[Teemu Rannikko]]
* {{flagicon|USA}} Sean Sheldon
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Njemačka===
Spisak od 16 igrača objavljen je 21. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=DBB-Herren vor der EuroBasket: Erster Kader nominiert|url=https://www.basketball-bund.de/dbb-herren-vor-der-eurobasket-erster-kader-nominiert|access-date=7. 8. 2025|publisher=basketball-bund.de|date=29. 7. 2025|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Germany's EuroBasket preliminary roster features 3 NBA players|url=https://basketnews.com/news-228175-germanys-eurobasket-preliminary-roster-features-3-nba-players.html|access-date=7. 8. 2025|work=basketnews.com|date=21. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Tim Schneider]] i [[Christian Anderson]] izostavljeni su sa spiska 6. i 18. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=DBB-Herren: Trainingslager in Malaga beendet|url=https://www.basketball-bund.de/dbb-herren-trainingslager-in-malaga-beendet|access-date=15. 8. 2025|publisher=basketball-bund.de|date=6. 8. 2025|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=DBB-Herren: Training wieder aufgenommen|url=https://www.basketball-bund.de/dbb-herren-training-wieder-aufgenommen|access-date=22. 8. 2025|publisher=basketball-bund.de|date=18. 8. 2025|language=de}}&lt;/ref&gt; Dana 23. augusta, [[David Krämer]] se povukao zbog povrede mišića.&lt;ref&gt;{{cite news|title=DBB-Herren ohne David Krämer bei der EuroBasket|url=https://www.basketball-bund.de/dbb-herren-ohne-david-kraemer-bei-der-eurobasket|access-date=24. 8. 2025|publisher=basketball-bund.de|date=23. 8. 2025|language=de}}&lt;/ref&gt; Dan kasnije objavljen je konačni sastav ekipe, pri čemu je [[Nelson Weidemann]] bio posljednji izostavljen sa spiska.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Das ist der deutsche EuroBasket-Kader|url=https://www.basketball-bund.de/das-ist-der-deutsche-eurobasket-kader|access-date=24. 8. 2025|publisher=basketball-bund.de|date=24. 8. 2025|language=de}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Njemačke za EuroBasket 2025.
| color1 = white | bg1 = black | color2 = #FFCE00 | bg2 = #DD0000}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Isaac Bonga | pos = F | m = 2.03 | year = 1999 | month = 11 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Partizan|Partizan]] | nat = SRB }}
{{FIBA player|df=y| num = 1 | name = Oscar da Silva | pos = PF | m = 2.06 | year = 1998 | month = 9 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Bayern Munich (basketball)|Bayern Munich]] | nat = GER }}
{{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Maodo Lô | pos = PG | m = 1.91 | year = 1992 | month = 12 | date = 31 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Žalgiris|Žalgiris]] | nat = LTU }}
{{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Tristan da Silva | pos = SF | m = 2.03 | year = 2001 | month = 5 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Orlando Magic | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Johannes Voigtmann | pos = FC | m = 2.11 | year = 1992 | month = 9 | date = 30 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Bayern Munich (basketball)|Bayern Munich]] | nat = GER }}
{{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Franz Wagner | pos = GF | m = 2.08 | year = 2001 | month = 8 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Orlando Magic | nat =USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Daniel Theis | pos = C | m = 2.03 | year = 1992 | month = 4 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AS Monaco Basket|AS Monaco]] | nat = FRA }}
{{FIBA player|df=y| num = 17 | name = Dennis Schröder | pos = PG | m = 1.85 | year = 1993 | month = 9 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Sacramento Kings | nat = USA | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 21 | name = Justus Hollatz | pos = PG | m = 1.91 | year = 2001 | month = 4 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Bayern Munich (basketball)|Bayern Munich]] | nat = GER }}
{{FIBA player|df=y| num = 32 | name = Johannes Thiemann | pos = PF | m = 2.05 | year = 1994 | month = 2 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Gunma Crane Thunders | nat = JPN }}
{{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Leon Kratzer | pos = C | m = 2.12 | year = 1997 | month = 2 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Bayern Munich (basketball)|Bayern Munich]] | nat = GER }}
{{FIBA player|df=y| num = 42 | name = Andreas Obst | pos = SG | m = 1.91 | year = 1996 | month = 7 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Bayern Munich (basketball)|Bayern Munich]] | nat = GER }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|ESP}} [[Álex Mumbrú]]
| asst_coach =
* {{flagicon|ESP}} Alberto Miranda Sanchez
* {{flagicon|ESP}} Roberto Molina Romero
* {{flagicon|USA}} Randy Gregory
* {{flagicon|AUS}} Alan Ibrahimagic
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
* '''(N)''' Naturalizovani igrač
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Velika Britanija===
Spisak od 18 igrača objavljen je 1. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=GB Men’s training squad announced ahead of EuroBasket prep tour|url=https://gb.basketball/news/national-men/gb-men%E2%80%99s-training-squad-announced-ahead-of-eurobasket-prep-tour/|access-date=9. 8. 2025|publisher=gb.basketball|date=1. 8. 2025|archive-date=27. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250827005950/https://gb.basketball/news/national-men/gb-men%E2%80%99s-training-squad-announced-ahead-of-eurobasket-prep-tour/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 25. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Marc Steutel names final roster for FIBA EuroBasket 2025|url=https://gb.basketball/news/national-men/marc-steutel-names-final-roster-for-fiba-eurobasket-2025|access-date=25. 8. 2025|publisher=gb.basketball|date=25. 8. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Velike Britanije za EuroBasket 2025.
| color1 = white | bg1 = #012169 | color2 = white | bg2 = #C8102E}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Gabriel Olaseni | pos = C | m = 2.10 | year = 1994 | month = 12 | date = 29 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Mersin MSK|Mersin]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Joshua Ward-Hibbert | pos = SG | m = 1.98 | year = 1994 | month = 1 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Newcastle Eagles]] | nat = GBR }}
{{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Amin Adamu | pos = GF | m = 1.96 | year = 1997 | month = 10 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[London Lions (basketball)|London Lions]] | nat = GBR }}
{{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Luke Nelson | dab = basketball | pos = G | m = 1.91 | year = 1995 | month = 6 | date = 29 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Soproni KC|Soproni]] | nat = HUN }}
{{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Jelani Watson-Gayle | pos = PG | m = 1.80 | year = 1998 | month = 9 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }}
{{FIBA player|df=y| num = 12 | name = Tarik Phillip | pos = SG | m = 1.91 | year = 1993 | month = 8 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[London Lions (basketball)|London Lions]] | nat = GBR }}
{{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Jubrile Belo | pos = PF | m = 2.04 | year = 1998 | month = 6 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Falco KC Szombathely|Falco Szombathely]] | nat = HUN }}
{{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Akwasi Yeboah | pos = SF | m = 1.98 | year = 1997 | month = 6 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Trabzonspor B.K.|Trabzonspor]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 22 | name = Myles Hesson | pos = F | m = 1.98 | year = 1990 | month = 6 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }}
{{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Carl Wheatle | pos = F | m = 2.01 | year = 1998 | month = 3 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Reyer Venezia | nat = ITA | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 30 | name = Daniel Akin | link = Dan Akin | pos = FC | m = 2.06 | year = 1998 | month = 6 | date = 16 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Kolossos Rodou B.C.|Kolossos Rodou]] | nat = GRČ }}
{{FIBA player|df=y| num = 32 | name = Patrick Whelan | dab = basketball | pos = G | m = 1.96 | year = 1996 | month = 8 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Falco KC Szombathely|Falco Szombathely]] | nat = HUN }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|GBR}} [[Marc Stuetel]]
| asst_coach =
* {{flagicon|ESP}} Alberto Lorenzo
* {{flagicon|GRČ}} Andreas Kapoulas
* {{flagicon|GBR}} Jackson Gibbons
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Litvanija===
Spisak od 16 igrača objavljen je 4. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=„Lietuvos krepšinis“ pratęsė bendradarbiavimą su „Betsson“ – spaudos konferencijoje pristatytas vyrų rinktinės sąrašas|url=https://ltu.basketball/lietuvos-krepsinis-pratese-bendradarbiavima-su-betsson-spaudos-konferencijoje-pristatytas-vyru-rinktines-sarasas|access-date=7. 8. 2025|publisher=ltu.basketball|date=4. 7. 2025|language=lt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Lithuania's extended roster for Eurobasket 2025 revealed|url=https://basketnews.com/news-227352-lithuanias-extended-roster-for-eurobasket-2025-revealed.html|access-date=7. 8. 2025|publisher=basketnews.com|date=4. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 1. jula, [[Ignas Brazdeikis]] se povukao zbog povrede zgloba.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Ignas Brazdeikis undergoes ankle surgery, will miss EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-227156-ignas-brazdeikis-undergoes-ankle-surgery-will-miss-eurobasket-2025.html|access-date=9. 8. 2025|publisher=basketnews.com|date=1. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 24. augusta, pri čemu su [[Eimantas Bendžius]], [[Kristupas Žemaitis]] i [[Mantas Rubštavičius]] izostavljeni sa spiska.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Trenerių štabo sprendimas: už darbą pasiruošime padėkota M. Rubštavičiui, K. Žemaičiui ir E. Bendžiui|url=https://ltu.basketball/treneriu-stabo-sprendimas-uz-darba-pasiruosime-padekota-m-rubstaviciui-k-zemaiciui-ir-e-bendziui|access-date=25. 8. 2025|publisher=ltu.basketball|date=23. 8. 2025|language=lt}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Litvanije za EuroBasket 2025.
| color1 = #ffd700 | bg1 = #006400 | color2 = #c5272d | bg2 = #ffd700 }}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 1 | name = Marek Blaževič | pos = C | m = 2.11 | year = 2001 | month = 9 | date = 01 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Tofaş S.K.|Tofaş]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Margiris Normantas | pos = SG | m = 1.94 | year = 1996 | month = 10 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bilbao Basket|Bilbao]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Arnas Velička | pos = PG | m = 1.95 | year = 1999 | month = 12 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Neptūnas|Neptūnas]] | nat = LTU }}
{{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Gytis Radzevičius | pos = SF | m = 1.97 | year = 1995 | month = 8 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Rytas|Rytas Vilnius]] | nat = LTU }}
{{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Tadas Sedekerskis | pos = PF | m = 2.06 | year = 1998 | month = 1 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Saski Baskonia | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Ąžuolas Tubelis | pos = PF | m = 2.08 | year = 2002 | month = 3 | date = 22 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Žalgiris|Žalgiris]] | nat = LTU }}
{{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Rokas Jokubaitis | pos = PG | m = 1.93 | year = 2000 | month = 11 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Bayern Munich (basketball)|Bayern Munich]] | nat = GER }}
{{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Laurynas Birutis | pos = C | m = 2.13 | year = 1997 | month = 8 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Žalgiris|Žalgiris]] | nat = LTU }}
{{FIBA player|df=y| num = 17 | name = Jonas Valančiūnas | pos = C | m = 2.11 | year = 1992 | month = 5 | date = 6 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Denver Nuggets | nat = USA | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 31 | name = Rokas Giedraitis | pos = SF | m = 2.01 | year = 1992 | month = 8 | date = 16 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CB Canarias|Canarias]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 43 | name = Ignas Sargiūnas | pos = SG | m = 1.96 | year = 1999 | month = 9 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Rytas|Rytas Vilnius]] | nat = LTU }}
{{FIBA player|df=y| num = 91 | name = Deividas Sirvydis | pos = SG | m = 2.04 | year = 2000 | month = 6 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Žalgiris|Žalgiris]] | nat = LTU }}
&lt;!-- end list of players --&gt;
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|LTU}} [[Rimas Kurtinaitis]]
| asst_coach =
* {{flagicon|LTU}} [[Tomas Pačėsas]]
* {{flagicon|LTU}} [[Deividas Rinkevičius]]
* {{flagicon|LTU}} [[Paulius Malašauskas]]
* {{flagicon|LTU}} [[Andrius Ulčickas]]
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Crna Gora===
Spisak od 25 igrača objavljen je 1. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Selektor Boško Radović objavio širi spisak|url=https://www.kscg.me/vijesti/muske-reprezentacije/selektor-bosko-radovic-objavio-siri-spisak|access-date=7. 8. 2025|work=kscg.me|date=1. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Smanjen je na 15 igrača 9. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Selektor Boško Radović skratio spisak|url=https://www.kscg.me/vijesti/muske-reprezentacije/selektor-bosko-radovic-skratio-spisak|access-date=20. 8. 2025|work=kscg.me|date=9. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 22. augusta, istog dana kada se [[Jovan Kljajić]] povukao zbog povrede.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Otpali Kljajić i Anđušić, Crna Gora sa pet debitanata na prvenstvu|url=https://www.kscg.me/vijesti/muske-reprezentacije/otpali-kljajic-i-andusic-crna-gora-sa-pet-debitanata-na-prvenstvu|access-date=22. 8. 2025|work=kscg.me|date=22. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Crne Gore za EuroBasket 2025.
| color1 = #FFC000 | bg1 = #E30000 | color2 =  #FFC000 | bg2 = #E30000 }}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Kyle Allman Jr. | pos = SG | m = 1.96 | year = 1997 | month = 9 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Türk Telekom B.K.|Türk Telekom]] | nat = TUR | note = N }}
{{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Vladimir Mihailović | pos = G | m = 1.93 | year = 1990 | month = 8 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Zadar|Zadar]] | nat = CRO }}
{{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Nikola Vučević | pos = C | m = 2.08 | year = 1990 | month = 10 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Chicago Bulls | nat = USA | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Andrija Slavković | pos = GF | m = 2.02 | year = 1999 | month = 2 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]] | nat = MNE }}
{{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Emir Hadžibegović | pos = F | m = 2.06 | year = 1996 | month = 8 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Studentski centar|Studentski centar]] | nat = MNE }}
{{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Marko Simonović | dab = basketball, born 1999 | pos = FC | m = 2.13 | year = 1999 | month = 10 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Türk Telekom B.K.|Türk Telekom]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Bojan Tomašević | pos = PF | m = 2.03 | year = 2001 | month = 6 | date = 20 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat =  }}
{{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Zoran Vučeljić | pos = SG | m = 1.97 | year = 2003 | month = 9 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Studentski centar|Studentski centar]] | nat = MNE }}
{{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Đorđije Jovanović | pos = SF | m = 1.99 | year = 2003 | month = 5 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]] | nat = MNE }}
{{FIBA player|df=y| num = 17 | name = Balša Živanović | pos = SG | m = 1.90 | year = 2001 | month = 4 | date = 6 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Studentski centar|Studentski centar]] | nat = MNE}}
{{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Zoran Nikolić | dab = basketball | pos = C | m = 2.10 | year = 1996 | month = 4 | date = 1 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Studentski centar|Studentski centar]] | nat = MNE }}
{{FIBA player|df=y| num = 22 | name = Igor Drobnjak | pos = PG | m = 1.93 | year = 2000 | month = 4 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] | nat = SRB }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|MNE}} [[Boško Radović]]
| asst_coach=
* {{flagicon|MNE}} Vladimir Todorović
* {{flagicon|MNE}} Boško Boškovič
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
* '''(N)''' Naturalizovani igrač
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Švedska===
Spisak od 16 igrača objavljen je 26. juna.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Herrlandslagets EM-trupp uttagen|url=https://www.basket.se/nyheter/herrlandslagets-em-trupp-uttagen|access-date=7. 8. 2025|work=basket.se|date=26. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 15. jula, [[Bobi Klintman]] se povukao kako bi se fokusirao na oporavak od povrede.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Swedish NBA Star Bobi Klintman Skips European Championship for Recovery|url=https://swedenherald.com/article/swedish-nba-star-bobi-klintman-skips-european-championship-for-recovery|access-date=22. 8. 2025|work=swedenherald.com|date=15. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Bobi Klintmans deltagande i EM|url=https://www.basket.se/nyheter/bobi-klintmans-deltagande-i-em|access-date=22. 8. 2025|work=basket.se|date=15. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Christopher Czerapowicz]] se povukao zbog povrede 7. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Herrlandslaget spelar träningsmatcher i Polen och Portugal|url=https://www.basket.se/nyheter/herrlandslaget-spelar-traningsmatcher-i-polen-och-portugal|access-date=22. 8. 2025|work=basket.se|date=7. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Švedske za EuroBasket 2025.
|color1 = #fecd00 | bg1 = #006aa8 | color2 = #fecd00 | bg2 = #006aa8 }}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 1 | name = Denzel Andersson | pos = PF | m = 2.03 | year = 1996 | month = 9 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Obradoiro CAB|Obradoiro]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Adam Ramstedt | pos = C | m = 2.09 | year = 1995 | month = 7 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valur (men's basketball)|Valur]] | nat = ISL }}
{{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Wilhelm Falk | pos = GF | m = 2.03 | year = 2003 | month = 6 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | dab = basketball | clublink = [[UCAM Murcia CB|UCAM Murcia]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Tobias Borg | pos = G | m = 1.83 | year = 1993 | month = 11 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Palencia Baloncesto|Palencia]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Pelle Larsson | pos = SG | m = 1.96 | year = 2001 | month = 2 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Miami Heat | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 12 | name = Ludvig Håkanson | pos = PG | m = 1.89 | year = 1996 | month = 3 | date = 22 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Joventut Badalona | nat = ESP | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Mattias Markusson | pos = C | m = 2.17 | year = 1996 | month = 4 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[MKS Dąbrowa Górnicza (basketball)|Dąbrowa Górnicza]] | nat = POL }}
{{FIBA player|df=y| num = 16 | name = Nick Spires | pos = FC | m = 2.11 | year = 1994 | month = 2 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Södertälje BBK|Södertälje]] | nat = SWE }}
{{FIBA player|df=y| num = 18 | name = Viktor Gaddefors | pos = F | m = 2.03 | year = 1992 | month = 10 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Twarde Pierniki Toruń | nat = POL}}
{{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Melwin Pantzar | pos = G | m = 1.88 | year = 2000 | month = 4 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bilbao Basket|Bilbao]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 31 | name = Barra Njie | pos = PG | m = 1.91 | year = 2001 | month = 1 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basketball Löwen Braunschweig|Braunschweig]] | nat = GER }}
{{FIBA player|df=y| num = 35 | name = Simon Birgander | pos = C | m = 2.10 | year = 1997 | month = 10 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Joventut Badalona | nat = ESP }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|FIN}} {{flagicon|SWE}} [[Mikko Riipinen]]
| asst_coach =
* {{flagicon|SWE}} Joakim Källman
* {{flagicon|SWE}} Ludwig Degernas
* {{flagicon|SWE}} Adam Engström
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

==Grupa C==
===Bosna i Hercegovina===
Spisak od 24 igrača objavljen je 4. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Selektor Adis Bećiragić saopštio širi spisak igrača|url=https://basket.ba/selektor-adis-beciragic-saopstio-siri-spisak-igraca-2|access-date=7. 8. 2025|work=basket.ba|date=4. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 20. augusta, [[Xavier Castañeda]] se povukao zbog povrede i zamijenio ga je [[John Roberson]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Castaneda ne ide na Eurobasket, Roberson se priključio Zmajevima|url=https://basket.ba/castaneda-ne-ide-na-eurobasket-roberson-se-prikljucio-zmajevima|access-date=20. 8. 2025|work=basket.ba|date=20. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Istog dana, [[Džanan Musa]] se povukao kako bi se fokusirao na oporavak nakon operacije trbušnog zida.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Džanan Musa propušta Evropsko prvenstvo|url=https://basket.ba/dzanan-musa-propusta-evropsko-prvenstvo|access-date=20. 8. 2025|work=basket.ba|date=20. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Dzanan Musa underwent abdominal surgery|url=https://dubaibasketball.com/basketball/dzanan-musa-underwent-abdominal-surgery|access-date=20. 8. 2025|work=dubaibasketball.com|date=15. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 21. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Bosnia and Herzegovina name final 12-man roster for EuroBasket|url=https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/bosnia-and-herzegovina-12-man-roster-fiba-eurobasket-2025|access-date=21. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=21. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Ispratimo Zmajeve na Eurobasket: Od danas u prodaji ulaznice za meč BiH – Belgija|url=https://basket.ba/ispratimo-zmajeve-na-eurobasket-od-danas-u-prodaji-ulaznice-za-mec-bih-belgija|access-date=22. 8. 2025|work=basket.ba|date=21. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine za EuroBasket 2025.
| color1 = #FFDF00 | bg1 = #002395 | color2 = #FFDF00 | bg2 = #002395 }}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Jusuf Nurkić | pos = C | m = 2.13 | year = 1994 | month = 8 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Utah Jazz | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 2 | name = John Roberson | pos = PG | m = 1.80 | year = 1988 | month = 10 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | note = N }}
{{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Amar Alibegović | pos = PF | m = 2.06 | year = 1995 | month = 3 | date = 31 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Trapani Shark | nat = ITA }}
{{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Adnan Arslanagić | pos = PG | m = 1.83 | year = 1997 | month = 8 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat =  }}
{{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Edin Atić | pos = SG | m = 2.01 | year = 1997 | month = 1 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Bosna Royal|Bosna]] | nat = BIH }}
{{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Miralem Halilović | pos = PF | m = 2.08 | year = 1991 | month = 7 | date = 22 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Bosna Royal|Bosna]] | nat = BIH | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Amar Gegić | pos = G | m = 2.00 | year = 1998 | month = 2 | date = 14 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat =  }}
{{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Ajdin Penava | pos = PF | m = 2.06 | year = 1997 | month = 3 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Śląsk Wrocław (basketball)|Śląsk Wrocław]] | nat = POL }}
{{FIBA player|df=y| num = 17 | name = Aleksandar Lazić | pos = SG | m = 2.01 | year = 1996 | month = 6 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hangzhou 3x3]] | nat = CHN }}
{{FIBA player|df=y| num = 23 | name = Tarik Hrelja | pos = SG | m = 1.94 | year = 2006 | month = 5 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]] | nat = BIH }}
{{FIBA player|df=y| num = 27 | name = Adin Vrabac | pos = SF | m = 2.05 | year = 1994 | month = 1 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Szolnoki Olajbányász | nat = HUN }}
{{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Kenan Kamenjaš | pos = C | m = 2.07 | year = 2000 | month = 1 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Dubai Basketball | nat = UAE }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
| asst_coach =
* {{flagicon|BIH}} Gordan Firić
* {{flagicon|BIH}} Hajrudin Prolić
* {{flagicon|BIH}} Azur Sakić
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
* '''(N)''' Naturalizovani igrač
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Kipar===
Spisak od 16 igrača objavljen je 4. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Οι στόχοι της Εθνικής στο ξεκίνημα της προετοιμασίας για το FIBA EuroBasket – Δηλώσεις Χριστόφορου Λειβαδιώτη|url=https://www.cbf.basketball/el/events/details/%CE%BF%CE%B9-%CF%83%CF%84%CF%8C%CF%87%CE%BF%CE%B9-%CF%84%CE%B7%CF%82-%CE%B5%CE%B8%CE%BD%CE%B9%CE%BA%CE%AE%CF%82-%CF%83%CF%84%CE%BF-%CE%BE%CE%B5%CE%BA%CE%AF%CE%BD%CE%B7%CE%BC%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CF%82-%CF%80%CF%81%CE%BF%CE%B5%CF%84%CE%BF%CE%B9%CE%BC%CE%B1%CF%83%CE%AF%CE%B1%CF%82-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%BF-fiba-eurobasket-%CE%B4%CE%B7%CE%BB%CF%8E%CF%83%CE%B5%CE%B9%CF%82-%CF%87%CF%81%CE%B9%CF%83%CF%84%CF%8C%CF%86%CE%BF%CF%81%CE%BF%CF%85-%CE%BB%CE%B5%CE%B9%CE%B2%CE%B1%CE%B4%CE%B9%CF%8E%CF%84%CE%B7|access-date=7. 8. 2025|publisher=cbf.basketball|date=4. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 25. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Η 12άδα της Εθνικής Κύπρου για την ιστορική παρουσία στο FIBA EuroBasket 2025 – Δηλώσεις Χριστόφορου Λειβαδιώτη|url=https://www.cbf.basketball/el/events/details/%CE%B7-12%CE%AC%CE%B4%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CF%82-%CE%B5%CE%B8%CE%BD%CE%B9%CE%BA%CE%AE%CF%82-%CE%BA%CF%8D%CF%80%CF%81%CE%BF%CF%85-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%B9%CF%83%CF%84%CE%BF%CF%81%CE%B9%CE%BA%CE%AE-%CF%80%CE%B1%CF%81%CE%BF%CF%85%CF%83%CE%AF%CE%B1-%CF%83%CF%84%CE%BF-fiba-eurobasket-2025-%CE%B4%CE%B7%CE%BB%CF%8E%CF%83%CE%B5%CE%B9%CF%82-%CF%87%CF%81%CE%B9%CF%83%CF%84%CF%8C%CF%86%CE%BF%CF%81%CE%BF%CF%85-%CE%BB%CE%B5%CE%B9%CE%B2%CE%B1%CE%B4%CE%B9%CF%8E%CF%84%CE%B7|access-date=25. 8. 2025|publisher=cbf.basketball|date=25. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Kipra za EuroBasket 2025.
| color1 = white | bg1 = #0000FF | color2 = white | bg2 = #0000FF }}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 1 | name = Christos Loizides | pos = C | m = 2.01 | year = 1991 | month = 5 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AEK Larnaca B.C.|AEK Larnaca]] | nat = CYP }}
{{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Konstantinos Simitzis | pos = PG | m = 1.84 | year = 1995 | month = 8 | date = 12 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AEK Larnaca B.C.|AEK Larnaca]] | nat = CYP }}
{{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Ioannis Pasiali | pos = F | m = 2.02 | year = 1997 | month = 11 | date = 1 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Keravnos B.C.|Keravnos]] | nat = CYP }}
{{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Simon Michail | pos = PG | m = 1.84 | year = 1992 | month = 6 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Keravnos B.C.|Keravnos]] | nat = CYP }}
{{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Stefanos Iliadis | pos = PG | m = 1.87 | year = 1994 | month = 9 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis]] | nat = CYP }}
{{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Antreas Christodoulou | pos = GF | m = 1.98 | year = 1995 | month = 2 | date = 22 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AEL Limassol B.C.|Limassol]] | nat = CYP }}
{{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Aeneas Jung | pos = F | m = 2.03 | year = 2002 | month = 2 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[APOEL B.C.|APOEL]] | nat = CYP }}
{{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Ioannis Giannaras | pos = PG | m = 1.87 | year = 1999 | month = 3 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AEK Larnaca B.C.|AEK Larnaca]] | nat = CYP }}
{{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Michalis Koumis | pos = C | m = 2.05 | year = 1996 | month = 11 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Keravnos B.C.|Keravnos]] | nat = CYP }}
{{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Filippos Tigkas | pos = PG | m = 1.82 | year = 2002 | month = 11 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Keravnos B.C.|Keravnos]] | nat = CYP }}
{{FIBA player|df=y| num = 21 | name = Darral Willis | pos = C | m = 2.06 | year = 1996 | month = 1 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Taipei Taishin Mars | nat = TPE | note = N }}
{{FIBA player|df=y| num = 99 | name = Nikolaos Stylianou | pos = F | m = 1.98 | year = 1988 | month = 11 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Keravnos B.C.|Keravnos]] | nat = CYP | note = C }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|CYP}} Christophoros Livadiotis
| asst_coach =
* {{flagicon|CYP}} [[Michael Matsentides]]
* {{flagicon|VEN}} Pablo Cano
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
* '''(N)''' Naturalizovani igrač
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Gruzija===
Spisak od 16 igrača objavljen je 18. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=საქართველოს ეროვნული ნაკრების გაფართოებული შემადგენლობა ევრობასკეტისთვის ცნობილია|url=http://gbf.ge/news/saqarthvelos-erovnuli-nakrebis-gapharthoebuli-shemadgenloba-evrobasketisthvis-tsnobilia|access-date=7. 8. 2025|work=gbf.ge|date=18. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Gruzije za EuroBasket 2025.
| color1 = white | bg1 = #ff0000 | color2 = white | bg2 = #ff0000}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Rati Andronikashvili | pos = PG | m = 1.93 | year = 2001 | month = 3 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Obradoiro CAB|Obradoiro]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Sandro Mamukelashvili | pos = FC | m = 2.06 | year = 1999 | month = 5 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Toronto Raptors | nat = CAN }}
{{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Kakhaber Jintcharadze | pos = SF | m = 1.97 | year = 1993 | month = 7 | date = 16 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Amra Gagra|Amra Gagra]] | nat = GEO }}
{{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Beka Burjanadze | pos = PF | m = 2.03 | year = 1994 | month = 1 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Básquet Coruña|Coruña]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Giorgi Shermadini | pos = C | m = 2.17 | year = 1989 | month = 4 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CB Canarias|Canarias]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Duda Sanadze | pos = SG | m = 1.96 | year = 1992 | month = 7 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Esperos Lamias B.C.|Esperos Lamias]] | nat = GRČ }}
{{FIBA player|df=y| num = 12 | name = George Korsantia | pos = PF | m = 2.03 | year = 1998 | month = 1 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Kutaisi 2010|Kutaisi]] | nat = GEO }}
{{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Aleksandre Phevadze | pos = F | m = 2.07 | year = 1998 | month = 4 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC TSU Tbilisi|TSU]] | nat = GEO }}
{{FIBA player|df=y| num = 23 | name = Tornike Shengelia | pos = PF | m = 2.07 | year = 1991 | month = 10 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Barcelona Bàsquet|FC Barcelona]] | nat = ESP | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 35 | name = Goga Bitadze | pos = C | m = 2.08 | year = 1999 | month = 7 | date = 20 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Orlando Magic | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 44 | name = Kamar Baldwin | pos = PG | m = 1.85 | year = 1997 | month = 9 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Bayern Munich (basketball)|Bayern Munich]] | nat = GER | note = N }}
{{FIBA player|df=y| num = 77 | name = Giorgi Ochkhikidze | pos = G | m = 1.92 | year = 2004 | month = 6 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Kutaisi 2010|Kutaisi]] | nat = GEO }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Džikić]]
| asst_coach =
* {{flagicon|GEO}} [[Anatoli Boisa]]
* {{flagicon|GEO}} [[Manuchar Markoishvili]]
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
* '''(N)''' Naturalizovani igrač
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Grčka===
Spisak od 19 igrača objavljen je 22. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Εθνική Ανδρών: Οι κλήσεις για την προετοιμασία εν όψει Ευρωμπάσκετ|url=https://www.basket.gr/ellinika/eidhseis/ethniki-andron-oi-kliseis-gia-tin-proet-4/145696/|access-date=7. 8. 2025|work=basket.gr|date=22. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Giannis headlines Greece's EuroBasket 2025 preliminary roster|url=https://basketnews.com/news-228228-giannis-headlines-greeces-eurobasket-2025-roster.html|access-date=10. 8. 2025|work=basketnews.com|date=22. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 29. jula, [[Thanasis Antetokounmpo]] je zamijenio [[Neoklis Avdalas|Neoklisa Avdalasa]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Thanasis Antetokounmpo replaces Neoklis Avdalas in Greece’s EuroBasket squad|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1852531/thanasis-antetokounmpo-replaces-neoklis-avdalas-in-greeces-eurobasket-squad/|access-date=10. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=29. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 24. augusta.&lt;ref&gt;https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/giannis-to-lead-greece-as-final-roster-for-eurobasket-is-set&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Grčke za EuroBasket 2025.
| color1 = white | bg1 = #0D5EAF | color2 = white | bg2 = #0D5EAF}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Tyler Dorsey | pos = SG | m = 1.93 | year = 1996 | month = 2 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Olympiacos B.C.|Olympiacos]] | nat = GRČ | note = N }}
{{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Giannoulis Larentzakis | pos = SG | m = 1.96 | year = 1993 | month = 9 | date = 22 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Olympiacos B.C.|Olympiacos]] | nat = GRČ }}
{{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Vassilis Toliopoulos | pos = PG | m = 1.88 | year = 1996 | month = 6 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ }}
{{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Kostas Sloukas | pos = PG | m = 1.90 | year = 1990 | month = 1 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ }}
{{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Panagiotis Kalaitzakis | pos = SF | m = 2.00 | year = 1999 | month = 1 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ }}
{{FIBA player|df=y| num = 16 | name = Kostas Papanikolaou | pos = SF | m = 2.03 | year = 1990 | month = 7 | date = 31 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Olympiacos B.C.|Olympiacos]] | nat = GRČ | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Dimitrios Katsivelis | pos = PG | m = 1.98 | year = 1991 | month = 10 | date = 1 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AEK B.C.|AEK Athens]] | nat = GRČ }}
{{FIBA player|df=y| num = 20 | name = Alexandros Samodurov | pos = PF | m = 2.10 | year = 2005 | month = 4 | date = 20 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ }}
{{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Giannis Antetokounmpo | pos = PF | m = 2.11 | year = 1994 | month = 12 | date = 6 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Milwaukee Bucks | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 37 | name = Kostas Antetokounmpo | pos = C | m = 2.09 | year = 1997 | month = 11 | date = 20 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Olympiacos B.C.|Olympiacos]] | nat = GRČ }}
{{FIBA player|df=y| num = 43 | name = Thanasis Antetokounmpo | pos = F | m = 2.01 | year = 1992 | month = 7 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }}
{{FIBA player|df=y| num = 44 | name = Dinos Mitoglou | pos = FC | m = 2.10 | year = 1996 | month = 6 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|GRČ}} [[Vassilis Spanoulis]]
| asst_coach = 
* {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Charalampidis]]
* {{flagicon|GRČ}} [[Ilias Kantzouris]]
* {{flagicon|GRČ}} Diamantis Panagiotopoulos
* {{flagicon|GRČ}} Stefanos Trantafillos
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
* '''(N)''' Naturalizovani igrač
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Italija===
Spisak od 18 igrača objavljen je 18. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Estate 2025. Gli Azzurri per il Training Camp di Folgaria (23/31 luglio) e la Trentino Basket Cup (2/3 agosto)|url=https://fip.it/estate-2025-gli-azzurri-per-il-training-camp-di-folgaria-23-31-luglio-e-la-trentino-basket-cup-2-3-agosto|access-date=6. 8. 2025|work=fip.it|date=18. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=DiVincenzo included in Italy preliminary roster for EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-228062-divincenzo-included-in-italy-preliminary-roster-for-eurobasket-2025.html|access-date=6. 8. 2025|work=basketnews.com|date=18. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 28. jula, [[Dame Sarr]] se povukao kako bi se fokusirao na univerzitetsku karijeru.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Duke commit Dame Sarr to skip 2025 EuroBasket Championship with Italy|url=https://therookiewire.usatoday.com/story/sports/nba/rookie/2025/07/28/duke-dame-sarr-eurobasket-championship-italy/85407099007/|access-date=10. 8. 2025|work=therookiewire.usatoday.com|date=28. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 30. jula, [[Donte DiVincenzo]] se povukao zbog povrede, a zamijenio ga je [[Darius Thompson]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Italy calls up Darius Thompson to replace injured Donte DiVincenzo|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1852843/donte-divincenzo-out-darius-thompson-in-italy-eurobasket-fiba/|access-date=7. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=30. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Darius Thompson da oggi in raduno con la Nazionale: “Felice di essere qui” Sabato vs Lettonia a Trieste (ore 20.00)|url=https://fip.it/darius-thompson-da-oggi-in-raduno-con-la-nazionale-felice-di-essere-qui-sabato-vs-lettonia-a-trieste-ore-20-00|access-date=7. 8. 2025|work=fip.it|date=7. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 4. augusta, [[Giordano Bortolani]] i [[Guglielmo Caruso]] izostavljeni su sa spiska.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Gianmarco Pozzecco trims Italy roster after Trentino win|url=https://basketballsphere.com/en/pozzecco-trims-italy-roster-after-trentino-win/|access-date=10. 8. 2025|work=basketballsphere.com|date=4. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Italy win Trentino Basket Cup to tip off FIBA EuroBasket 2025 preparations|url=https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/italy-win-trentino-basket-cup-to-tip-off-fiba-eurobasket-2025-preparations|access-date=10. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=4. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 18. augusta, [[Luca Severini]] je izostavljen sa spiska.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Road to EuroBasket 2025. Gallinari in gruppo da oggi. Severini autorizzato a lasciare il raduno|url=https://fip.it/road-to-eurobasket-2025-gallinari-in-gruppo-da-oggi-severini-autorizzato-a-lasciare-il-raduno/|access-date=20. 8. 2025|work=fip.it|date=18. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Dan kasnije, [[Stefano Tonut]] se povukao zbog povrede.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Tonut autorizzato a lasciare il raduno per infortunio. Non prenderà parte a EuroBasket 2025|url=https://fip.it/tonut-autorizzato-a-lasciare-il-raduno-per-infortunio-non-prendera-parte-a-eurobasket-2025/|access-date=20. 8. 2025|work=fip.it|date=19. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Italije za EuroBasket 2025.
| color1 = white | bg1 = #1549C3 | color2 = white | bg2 = #1549C3}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Danilo Gallinari | pos = F | m = 2.08 | year = 1988 | month = 8 | date = 7 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Vaqueros de Bayamón | nat = PRI | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Nicolò Melli | pos = FC | m = 2.05 | year = 1991 | month = 1 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Fenerbahçe S.K. (basketball)|Fenerbahçe]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Simone Fontecchio | pos = SF | m = 2.01 | year = 1995 | month = 12 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Miami Heat | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Darius Thompson | pos = PG | m = 1.93 | year = 1995 | month = 5 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valencia Basket|Valencia]] | nat = ESP | note = N }}
{{FIBA player|df=y| num = 17 | name = Giampaolo Ricci | pos = PF | m = 2.00 | year = 1991 | month = 9 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Olimpia Milano | nat = ITA }}
{{FIBA player|df=y| num = 18 | name = Matteo Spagnolo | pos = G | m = 1.93 | year = 2003 | month = 1 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Saski Baskonia | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Gabriele Procida | pos = GF | m = 1.93 | year = 2002 | month = 6 | date = 1 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 20 | name = Saliou Niang | pos = GF | m = 1.99 | year = 2004 | month = 5 | date = 14 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Virtus Bologna | nat = ITA }}
{{FIBA player|df=y| num = 33 | name = Marco Spissu | pos = PG | m = 1.84 | year = 1995 | month = 2 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basket Zaragoza|Zaragoza]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 35 | name = Mouhamet Diouf | pos = C | m = 2.08 | year = 2001 | month = 9 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Virtus Bologna | nat = ITA }}
{{FIBA player|df=y| num = 45 | name = Nicola Akele | pos = F | m = 2.03 | year = 1995 | month = 11 | date = 7 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Virtus Bologna | nat = ITA }}
{{FIBA player|df=y| num = 54 | name = Alessandro Pajola | pos = G | m = 1.94 | year = 1999 | month = 11 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Virtus Bologna | nat = ITA }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|ITA}} [[Gianmarco Pozzecco]]
| asst_coach = 
* {{flagicon|ITA}} Edoardo Casalone
* {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Fois]]
* {{flagicon|ITA}} Federico Fucà
* {{flagicon|ITA}} [[Giuseppe Poeta]]
* {{flagicon|ITA}} [[Carlo Recalcati]]
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
* '''(N)''' Naturalizovani igrač
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Španija===
Spisak od 15 igrača objavljen je 2. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Sergio Scariolo names EuroBasket 2025 roster, confirms departure after tournament|url=https://basketnews.com/news-227220-sergio-scariolo-names-eurobasket-2025-roster-confirms-departure-after-tournament.html|access-date=6. 8. 2025|work=basketnews.com|date=2. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 16. jula, [[Lorenzo Brown]] se povukao iz ličnih razloga i zamijenio ga je [[Mario Saint-Supéry]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Lorenzo Brown reportedly set to miss EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-227961-lorenzo-brown-reportedly-set-to-miss-eurobasket-2025.html|access-date=17. 8. 2025|work=basketnews.com|date=16. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Mario Saint-Supery replaces Lorenzo Brown in Spain’s EuroBasket squad|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1848439/mario-saint-supery-replaces-lorenzo-brown-in-spains-eurobasket-squad/|access-date=17. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=16. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 6. augusta, [[Eli Ndiaye]] se povukao zbog povrede ramena.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Eli John Ndiaye abandona la concentración por lesión|url=https://www.seleccionbaloncesto.es/2025/8/6/baloncesto/eli-john-ndiaye-abandona-concentracion-por-lesion/103019.aspx|access-date=17. 8. 2025|work=seleccionbaloncesto.es|date=6. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Injury setback: Eli Ndiaye out of Spain’s EuroBasket plans|url=https://basketballsphere.com/en/injury-setback-eli-ndiaye-out-of-spains-eurobasket-plans/|access-date=8. 8. 2025|work=basketballsphere.com|date=6. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Guillem Ferrando]] i [[Isaac Nogués]] dodani su na spisak 10. i 12. augusta, ali su kasnije izostavljeni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Guillem Ferrando se une a la concentración de #LaFamilia|url=https://www.seleccionbaloncesto.es/2025/8/10/baloncesto/guillem-ferrando-une-concentracion-lafamilia/103070.aspx|access-date=17. 8. 2025|work=seleccionbaloncesto.es|date=10. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Isaac Nogués refuerza la convocatoria de #LaFamilia|url=https://www.seleccionbaloncesto.es/2025/8/12/baloncesto/isaac-nogues-refuerza-convocatoria-lafamilia/103109.aspx|access-date=17. 8. 2025|work=seleccionbaloncesto.es|date=12. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 17. augusta, [[Alberto Abalde]] se povukao zbog povrede.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Alberto Abalde abandona la concentración de #LaFamilia por lesión|url=https://www.seleccionbaloncesto.es/2025/8/17/baloncesto/alberto-abalde-abandona-concentracion-lafamilia-por-lesion/103172.aspx|access-date=17. 8. 2025|work=seleccionbaloncesto.es|date=17. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Alberto Abalde to miss 2025 EuroBasket|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1857859/alberto-abalde-to-miss-2025-eurobasket|access-date=17. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=17. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 21. augusta, istog dana kada se i [[Alberto Díaz]] povukao zbog povrede.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Aldama leads final roster for reigning EuroBasket champs Spain|url=https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/aldama-leads-final-roster-for-reigning-eurobasket-champs-spain|access-date=22. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=21. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Španije za EuroBasket 2025.
| color1 = #FFC400 | bg1 = #C60B1E | color2 = #C60B1E | bg2 = #FFC400}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Josep Puerto | pos = GF | m = 2.00 | year = 1999 | month = 3 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valencia Basket|Valencia]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Sergio de Larrea | pos = PG | m = 1.98 | year = 2005 | month = 12 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valencia Basket|Valencia]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Jaime Pradilla | pos = PF | m = 2.05 | year = 2001 | month = 1 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valencia Basket|Valencia]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Mario Saint-Supéry | pos = PG | m = 1.91 | year = 2006 | month = 4 | date = 14 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Gonzaga Bulldogs men's basketball|Gonzaga Bulldogs]] | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Xabier López-Arostegui | pos = SF | m = 2.00 | year = 1997 | month = 5 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valencia Basket|Valencia]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Santi Aldama | pos = FC | m = 2.13 | year = 2001 | month = 1 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Memphis Grizzlies | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Darío Brizuela | pos = SG | m = 1.88 | year = 1994 | month = 11 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Barcelona Bàsquet|FC Barcelona]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 14 | name = Willy Hernangómez | pos = C | m = 2.13 | year = 1994 | month = 5 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Barcelona Bàsquet|FC Barcelona]] | nat = ESP | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 22 | name = Santiago Yusta | pos = SF | m = 2.01 | year = 1997 | month = 4 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basket Zaragoza|Zaragoza]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 41 | name = Juancho Hernangómez | pos = PF | m = 2.06 | year = 1995 | month = 9 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ }}
{{FIBA player|df=y| num = 44 | name = Joel Parra | pos = F | m = 2.03 | year = 2000 | month = 4 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Barcelona Bàsquet|FC Barcelona]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 77 | name = Yankuba Sima | pos = C | m = 2.11 | year = 1996 | month = 7 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valencia Basket|Valencia]] | nat = ESP }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|ITA}} [[Sergio Scariolo]]
| asst_coach =
* {{flagicon|ESP}} Luis Guil
* {{flagicon|ESP}} Víctor García Guadarrama
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

==Grupa D==
===Belgija===
Spisak od 17 igrača objavljen je 16. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Les Belgian Lions disputent, à Ostende, un tournoi de préparation en vue de l’EuroBasket 2025|url=https://www.basketballbelgium.be/news/les-belgian-lions-disputent-a-ostende-un-tournoi-de-preparation-en-vue-de-leurobasket-2025|access-date=7. 8. 2025|work=basketballbelgium.be|date=16. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 13. augusta, spisak je smanjen na 15 igrača.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Quinze Belgian Lions pour le tournoi international d’Ostende|url=https://www.basketballbelgium.be/news/quinze-belgian-lions-pour-le-tournoi-international-dostende|access-date=22. 8. 2025|work=basketballbelgium.be|date=13. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 25. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Douze Belgian Lions pour l’EuroBasket 2025|url=https://www.basketballbelgium.be/news/douze-belgian-lions-pour-leurobasket-2025|access-date=25. 8. 2025|work=basketballbelgium.be|date=25. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Belgije za EuroBasket 2025.
| color1 = #fdda24 | bg1 = black | color2 = #fdda24 | bg2 = #e62020}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Emmanuel Lecomte | link = Manu Lecomte | pos = PG | m = 1.80 | year = 1995 | month = 4 | date = 16 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CS Vâlcea 1924 Râmnicu Vâlcea|Vâlcea]] | nat = ROM }}
{{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Jean-Marc Mwema | pos = SF | m = 1.98 | year = 1989 | month = 12 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Fundación Lucentum Baloncesto|Alicante]] | nat = ESP | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Hans Vanwijn | pos = PF | m = 2.07 | year = 1995 | month = 2 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Merkezefendi Belediyesi Denizli Basket|Merkezefendi]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Loïc Schwartz | pos = GF | m = 1.98 | year = 1992 | month = 12 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Saint-Quentin Basket-Ball|Saint-Quentin]] | nat = FRA }}
{{FIBA player|df=y| num = 16 | name = Kevin Tumba | pos = C | m = 2.06 | year = 1991 | month = 2 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Antwerp Giants | nat = BEL }}
{{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Ismaël Bako | pos = C | m = 2.08 | year = 1995 | month = 10 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Paris Basketball | nat = FRA }}
{{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Andy Van Vliet | pos = C | m = 2.13 | year = 1995 | month = 7 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Rostock Seawolves | nat = GER }}
{{FIBA player|df=y| num = 29 | name = Siebe Ledegen | pos = SF | m = 1.98 | year = 2005 | month = 1 | date = 6 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Okapi Aalst | nat = BEL }}
{{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Niels Van Den Eynde | pos = PG | m = 1.80 | year = 2000 | month = 12 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Okapi Aalst | nat = BEL }}
{{FIBA player|df=y| num = 36 | name = Joppe Mennes | pos = SF | m = 1.97 | year = 2003 | month = 5 | date = 20 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Oostende|Oostende]] | nat = BEL }}
{{FIBA player|df=y| num = 41 | name = Godwin Tshimanga | pos = PF | m = 2.00 | year = 2001 | month = 1 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Brussels Basketball|Brussels]] | nat = BEL }}
{{FIBA player|df=y| num = 44 | name = Mamadou Guisse | pos = GF | m = 1.99 | year = 2001 | month = 12 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CSP Limoges|Limoges]] | nat = FRA }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|CRO}} {{flagicon|BEL}}  [[Dario Gjergja]]
| asst_coach =
* {{flagicon|BEL}} Kristof Michiels
* {{flagicon|BEL}} Raymond Westphalen
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Francuska===
Spisak od 18 igrača objavljen je 27. juna.&lt;ref&gt;{{cite news|title=18 joueurs en lice pour l'EuroBasket|url=https://www.ffbb.com/actualites/18-joueurs-en-lice-pour-leurobasket|access-date=7. 8. 2025|publisher=ffbb.com|date=27. 6. 2025|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=France announces 18-man extended roster for EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-226899-france-announces-18-man-extended-roster-for-eurobasket-2025.html|access-date=6. 8. 2025|publisher=basketnews.com|date=27. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 13. jula, [[Mathias Lessort]] se povukao zbog povrede i zamijenio ga je [[Yoan Makoundou]],&lt;ref&gt;{{cite news|title=Yoan Makoundou remplace Mathias Lessort|url=https://www.ffbb.com/actualites/yoan-makoundou-remplace-mathias-lessort|access-date=9. 8. 2025|publisher=ffbb.com|date=13. 7. 2025|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Mathias Lessort to miss EuroBasket due to injury, France faces major frontcourt crisis|url=https://basketballsphere.com/en/mathias-lessort-to-miss-eurobasket-due-to-injury-france-faces-major-frontcourt-crisis/|access-date=9. 8. 2025|publisher=basketballsphere.com|date=13. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; koji je kasnije izostavljen sa spiska 4. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Yoan Makoundou libéré, le groupe France compte désormais 17 joueurs|url=https://www.bebasket.fr/yoan-makoundou-libere-le-groupe-france-compte-desormais-17-joueurs|access-date=10. 8. 2025|publisher=bebasket.fr|date=4. 8. 2025|language=fr}}&lt;/ref&gt; Dana 8. augusta, spisak je smanjen na 14 igrača, pri čemu su [[Frank Ntilikina]], [[Moussa Diabaté]] i [[Ousmane Dieng]] izostavljeni sa spiska.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Two NBA players cut from France's EuroBasket 2025 roster|url=https://basketnews.com/news-229082-two-nba-players-cut-from-frances-eurobasket-2025-roster.html|access-date=9. 8. 2025|publisher=basketnews.com|date=8. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Nilikina ne igra na Evrobasketu|url=https://sportklub.n1info.rs/kosarka/eurobasket/frenk-nilikina-frank-ntilikina-reprezentacija-francuske-eurobasket/|access-date=8. 8. 2025|publisher=Sportklub|date=8. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 16. augusta, [[Vincent Poirier]] se povukao zbog povrede koljena.&lt;ref&gt;{{cite news|title=France will be without Vincent Poirier for EuroBasket 2025.|url=https://www.backdoorpodcast.com/en/francia-senza-vincent-poirier-eurobasket-2025|access-date=8. 8. 2025|publisher=backdoorpodcast.com|date=16. 8. 2025|archive-date=28. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250828082327/https://www.backdoorpodcast.com/en/francia-senza-vincent-poirier-eurobasket-2025/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Moussa Diabaté]], koji je ranije bio izostavljen, pozvan je da zamijeni Poiriera, ali je odbio kako bi se fokusirao na predstojeću NBA sezonu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Hornets center declines to rejoin France for EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-229520-moussa-diabate-declines-france-eurobasket-2025.html|access-date=17. 8. 2025|publisher=backdoorpodcast.com|date=17. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 17. augusta, pri čemu je [[Nadir Hifi]] bio posljednji izostavljen.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Les Bleus à 12 pour l'EuroBasket|url=https://www.ffbb.com/actualites/les-bleus-a-12-pour-leurobasket|access-date=17. 8. 2025|work=ffbb.com|date=17. 8. 2025|language=fr}}&lt;/ref&gt; Dana 24. augusta, [[Matthew Strazel]] se povukao zbog povrede butine. Budući da rok nije istekao, zamijenio ga je Nadir Hifi, koji je bio posljednji izostavljen sa spiska.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Nadir Hifi remplace Matthew Strazel|url=https://www.ffbb.com/actualites/nadir-hifi-remplace-matthew-strazel|access-date=25. 8. 2025|publisher=ffbb.com|date=24. 8. 2025|language=fr}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Francuske za EuroBasket 2025.
| color1 = white | bg1 = #0055A4 | color2 = white | bg2 = #EF4135}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 00 | name = Sylvain Francisco | pos = PG | m = 1.86 | year = 1997 | month = 10 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Žalgiris|Žalgiris]] | nat = LTU }}
{{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Élie Okobo | pos = G | m = 1.91 | year = 1997 | month = 10 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AS Monaco Basket|AS Monaco]] | nat = FRA }}
{{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Nadir Hifi | pos = SG | m = 1.85 | year = 2002 | month = 7 | date = 16 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Paris Basketball | nat = FRA }}
{{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Timothé Luwawu-Cabarrot | pos = GF | m = 2.01 | year = 1995 | month = 5 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Saski Baskonia | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Guerschon Yabusele | pos = PF | m = 2.04 | year = 1995 | month = 12 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = New York Knicks | nat = USA | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Isaïa Cordinier | pos = GF | m = 1.96 | year = 1996 | month = 11 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | nat = TUR }}
{{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Théo Maledon | pos = G | m = 1.93 | year = 2001 | month = 6 | date = 12 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 14 | name = Mam Jaiteh | link = Mouhammadou Jaiteh | pos = C | m = 2.11 | year = 1994 | month = 11 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Dubai Basketball | nat = UAE }}
{{FIBA player|df=y| num = 21 | name = Zaccharie Risacher | pos = SF | m = 2.03 | year = 2005 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Atlanta Hawks | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Jaylen Hoard | pos = PF | m = 2.03 | year = 1999 | month = 3 | date = 30 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]] | nat = ISR }}
{{FIBA player|df=y| num = 44 | name = Alex Sarr | pos = C | m = 2.13 | year = 2005 | month = 4 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Washington Wizards | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 99 | name = Bilal Coulibaly | pos = SF | m = 2.00 | year = 2004 | month = 7 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Washington Wizards | nat = USA }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|FRA}} [[Frédéric Fauthoux]]
| asst_coach =
* {{flagicon|FRA}} Laurent Vila
* {{flagicon|FRA}} Bryan George
* {{flagicon|FRA}} [[Joseph Gomis]]
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Island===
Spisak od 22 igrača objavljen je 24. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Æfingahópur A landsliðs karla fyrir EuroBasket 2025|url=https://kki.is/frettir/frett/2025/07/24/Aefingahopur-A-landslids-karla-fyrir-EuroBasket-2025/?pagetitle=%C3%86fingah%C3%B3pur+A+landsli%C3%B0s+karla+fyrir+EuroBasket+2025|access-date=7. 8. 2025|work=kki.is|date=24. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 19. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Iceland lock in final roster for FIBA EuroBasket 2025|url=https://www.fiba.basketball/en/news/iceland-12-man-roster-fiba-eurobasket-2025|access-date=20. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=19. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Islanda za EuroBasket 2025.
| color1 = white | bg1 = #0055A4 | color2 = white | bg2 = #DC1E35}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Ægir Steinarsson | pos = PG | m = 1.82 | year = 1991 | month = 5 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Stjarnan (men's basketball)|Stjarnan]] | nat = ISL | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Hilmar Smári Henningsson | pos = PG | m = 1.92 | year = 2000 | month = 9 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Stjarnan (men's basketball)|Stjarnan]] | nat = ISL }}
{{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Jón Axel Guðmundsson | pos = SF | m = 1.96 | year = 1996 | month = 10 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CB San Pablo Burgos|Burgos]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Elvar Már Friðriksson | pos = PG | m = 1.83 | year = 1994 | month = 11 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Maroussi B.C.|Maroussi]] | nat = GRČ }}
{{FIBA player|df=y| num = 12 | name = Kári Jónsson | pos = G | m = 1.90 | year = 1997 | month = 8 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valur (men's basketball)|Valur]] | nat = ISL }}
{{FIBA player|df=y| num = 14 | name = Kristinn Pálsson | pos = G | m = 1.97 | year = 1997 | month = 12 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valur (men's basketball)|Valur]] | nat = ISL }}
{{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Martin Hermannsson | pos = SG | m = 1.90 | year = 1994 | month = 9 | date = 16 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Alba Berlin | nat = GER }}
{{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Haukur Pálsson | pos = F | m = 1.98 | year = 1992 | month = 5 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Álftanes (men's basketball)|Álftanes]] | nat = ISL }}
{{FIBA player|df=y| num = 29 | name = Orri Gunnarsson | pos = SF | m = 1.94 | year = 2003 | month = 8 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Stjarnan (men's basketball)|Stjarnan]] | nat = ISL }}
{{FIBA player|df=y| num = 32 | name = Tryggvi Hlinason | pos = C | m = 2.16 | year = 1997 | month = 10 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bilbao Basket|Bilbao]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Styrmir Snær Þrastarson | pos = F | m = 2.01 | year = 2001 | month = 8 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Union Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]] | nat = BEL }}
{{FIBA player|df=y| num = 66 | name = Sigtryggur Arnar Björnsson | pos = PG | m = 1.84 | year = 1993 | month = 3 | date = 7 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Tindastóll (men's basketball)|Tindastóll]] | nat = ISL }}
{{FIBA roster footer
| head_coach = 
* {{flagicon|CAN}} {{flagicon|DEN}} [[Craig Pedersen]]
| asst_coach =
* {{flagicon|ISL}} [[Baldur Þór Ragnarsson]]
* {{flagicon|ISL}} [[Viðar Örn Hafsteinsson]]
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Izrael===
Spisak od 20 igrača objavljen je 23. juna.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Deni Avdija sits in the preliminary EuroBasket list of Israel|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1840621/deni-avdija-is-preliminary-squad-of-israel-eurobasket-fiba/|access-date=7. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=24. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 1. augusta, spisak je smanjen na 16 igrača.&lt;ref&gt;{{cite news|title=נקבעו 16 השחקנים למשחקי ההכנה|url=https://ibasketball.co.il/news/2025/08/%d7%a0%d7%a7%d7%91%d7%a2%d7%95-16-%d7%94%d7%a9%d7%97%d7%a7%d7%a0%d7%99%d7%9d-%d7%9c%d7%9e%d7%a9%d7%97%d7%a7%d7%99-%d7%94%d7%94%d7%9b%d7%a0%d7%94/|access-date=15. 8. 2025|work=ibasketball.co.il|date=1. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 20. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Avdija leads Israel's 12-man roster for FIBA EuroBasket 2025|url=https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/avdija-leads-israels-12-man-roster-for-fiba-eurobasket-2025|access-date=22. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=20. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Izraela za EuroBasket 2025.
| color1 = white | bg1 = #0038b8 | color2 = white | bg2 = #0038b8}}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Khadeen Carrington | pos = SG | m = 1.93 | year = 1995 | month = 8 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Jerusalem B.C.|Hapoel Jerusalem]] | nat = ISR | note = N }}
{{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Itay Segev | pos = C | m = 2.06 | year = 1995 | month = 6 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]] | nat = ISR }}
{{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Deni Avdija | pos = F | m = 2.06 | year = 2001 | month = 1 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Portland Trail Blazers | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Roman Sorkin | pos = FC | m = 2.08 | year = 1996 | month = 8 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]] | nat = ISR }}
{{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Bar Timor | pos = G | m = 1.90 | year = 1992 | month = 3 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]] | nat = ISR }}
{{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Yam Madar | pos = PG | m = 1.90 | year = 2000 | month = 12 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]] | nat = ISR }}
{{FIBA player|df=y| num = 12 | name = Rafi Menco | pos = SF | m = 2.00 | year = 1994 | month = 3 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Hapoel HaEmek  | nat = ISR }}
{{FIBA player|df=y| num = 30 | name = Nimrod Levi | pos = PF | m = 2.08 | year = 1995 | month = 3 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Jerusalem B.C.|Hapoel Jerusalem]] | nat = ISR }}
{{FIBA player|df=y| num = 35 | name = Ethan Burg | pos = SG | m = 2.03 | year = 2002 | month = 9 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Tennessee Volunteers basketball|Tennessee Volunteers]] | nat = USA }}
{{FIBA player|df=y| num = 41 | name = Tomer Ginat | pos = PF | m = 2.03 | year = 1994 | month = 11 | date = 7 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]] | nat = ISR | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 50 | name = Yovel Zoosman | pos = GF | m = 1.99 | year = 1998 | month = 5 | date = 12 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Jerusalem B.C.|Hapoel Jerusalem]] | nat = ISR }}
{{FIBA player|df=y| num = 99 | name = Guy Palatin | pos = PG | m = 1.89 | year = 2000 | month = 9 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]] | nat = ISR }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|ISR}} [[Ariel Beit-Halahmy]]
| asst_coach=
* {{flagicon|ISR}} [[Sharon Drucker]]
* {{flagicon|ISR}} Yoav Shamir
|otherlegend=
* '''(C)''' Kapiten ekipe
* '''(N)''' Naturalizovani igrač
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Poljska===
Spisak od 16 igrača objavljen je 14. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Znamy skład kadry na zgrupowanie|url=https://pzkosz.pl/aktualnosci/n/69379/|access-date=7. 8. 2025|work=pzkosz.pl|date=14. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 1. augusta, [[Jordan Loyd]] je dodan na spisak nakon što je naturaliziran kao državljanin Poljske.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Jordan Loyd is confirmed for Poland in the EuroBasket 2025|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1853388/jordan-loyd-jerrick-harding-get-poland-citizenship-eurobasket-fiba/|access-date=10. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=1. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Reprezentacja Polski trenuje w Katowicach|url=https://pzkosz.pl/aktualnosci/n/69445/reprezentacja-polski-trenuje-w-katowicach.html|access-date=10. 8. 2025|work=pzkosz.pl|date=8. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Jeremy Sochan]] se povukao zbog povrede lista 10. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Jeremy Sochan to miss EuroBasket with calf injury|url=https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/jeremy-sochan-to-miss-eurobasket-with-calf-injury|access-date=10. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=10. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 18. augusta, [[Igor Miličić Jr.]] se povukao zbog povrede koljena.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Reprezentacja Polski przed wylotem do Finlandii|url=https://pzkosz.pl/aktualnosci/n/69470/reprezentacja-polski-przed-wylotem-do-finlandii.html|access-date=22. 8. 2025|work=pzkosz.pl|date=18. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 22. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Skład reprezentacji Polski na EuroBasket wybrany|url=https://pzkosz.pl/aktualnosci/n/69481/sklad-reprezentacji-polski-na-eurobasket-wybrany.html|access-date=22. 8. 2025|work=pzkosz.pl|date=22. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Poljske za EuroBasket 2025.
|color1 = #DC143C | bg1 = white | color2 = white | bg2 = #DC143C }}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Andrzej Pluta Jr. | pos = PG | m = 1.90 | year = 2000 | month = 6 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Legia Warsaw (basketball)|Legia Warsaw]] | nat = POL }}
{{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Aleksander Balcerowski | pos = C | m = 2.15 | year = 2000 | month = 11 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Baloncesto Málaga|Unicaja Málaga]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Michał Sokołowski | pos = SF | m = 1.96 | year = 1992 | month = 12 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }}
{{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Jordan Loyd | pos = SG | m = 1.93 | year = 1993 | month = 7 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AS Monaco Basket|AS Monaco]] | nat = FRA | note = N }}
{{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Mateusz Ponitka | pos = GF | m = 1.98 | year = 1993 | month = 8 | date = 29 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bahçeşehir Koleji S.K.|Bahçeşehir Koleji]] | nat = TUR | note = C }}
{{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Szymon Zapała | pos = C | m = 2.13 | year = 2001 | month = 5 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Trefl Sopot | nat = POL }}
{{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Aleksander Dziewa | pos = FC | m = 2.07 | year = 1997 | month = 11 | date = 6 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[S.L. Benfica (basketball)|Benfica]] | nat = POR }}
{{FIBA player|df=y| num = 12 | name = Tomasz Gielo | pos = PF | m = 2.05 | year = 1993 | month = 1 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Wilki Morskie Szczecin|King Szczecin]] | nat = POL }}
{{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Dominik Olejniczak | pos = C | m = 2.13 | year = 1996 | month = 7 | date = 1 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Derthona Basket|Derthona]] | nat = ITA }}
{{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Kamil Łączyński | pos = PG | m = 1.83 | year = 1989 | month = 4 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Arka Gdynia (basketball)|Arka Gdynia]] | nat = POL }}
{{FIBA player|df=y| num = 23 | name = Michał Michalak | pos = SG | m = 1.96 | year = 1993 | month = 11 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Włocławek|Włocławek]] | nat = POL }}
{{FIBA player|df=y| num = 28 | name = Przemysław Żołnierewicz | pos = GF | m = 1.96 | year = 1995 | month = 7 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Wilki Morskie Szczecin|King Szczecin]] | nat = POL }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|CRO}} {{flagicon|POL}} [[Igor Miličić]]
| asst_coach =
* {{flagicon|POL}} [[Andrzej Urban]]
* {{flagicon|POL}} Artur Gronek
* {{flagicon|POL}} Grzegorz Kożan
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
* '''(N)''' Naturalizovani igrač
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

===Slovenija===
Spisak od 19 igrača objavljen je 7. jula.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Na seznamu #mojtim za EuroBasket 19 košarkarjev|url=https://www.kzs.si/novica/na-seznamu-mojtim-za-eurobasket-19-kosarkarjev|access-date=7. 8. 2025|work=kzs.si|date=7. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Luka Doncic leads Slovenia’s 19-man EuroBasket 2025 squad|url=https://basketnews.com/news-227500-luka-doncic-leads-slovenias-19-man-eurobasket-2025-squad.html|access-date=10. 8. 2025|work=basketnews.com|date=7. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 26. jula, [[Vlatko Čančar]] se povukao kako bi se fokusirao na oporavak nakon operacije koljena.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Slovenia’s Vlatko Cancar to skip EuroBasket|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1851796/slovenias-vlatko-cancar-to-skip-eurobasket|access-date=13. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=26. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije, [[Josh Nebo]] se povukao zbog povrede, a zamijenio ga je [[Alen Omić]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Josh Nebo won't represent Slovenia at EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-228515-josh-nebo-doubtful-to-represent-slovenia-in-eurobasket-2025.html|access-date=10. 8. 2025|work=basketnews.com|date=28. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=#mojtim se je priključil Alen Omić|url=https://kzs.si/novica/mojtim-se-je-prikljucil-alen-omic|access-date=10. 8. 2025|work=kzs.si|date=30. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 13. augusta, [[Zoran Dragić]] se povukao nakon sukoba s glavnim trenerom [[Aleksander Sekulić|Aleksandrom Sekulićem]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Zoran Dragic's wife claims he left Slovenia NT over 'circus' atmosphere|url=https://basketnews.com/news-229307-slovenia-stars-wife-claims-husband-quit-over-circus-atmosphere.html|access-date=13. 8. 2025|work=basketnews.com|date=13. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Konačni sastav ekipe objavljen je 21. augusta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Luka Doncic headlines Slovenia's 12-man roster at FIBA EuroBasket 2025|url=https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/luka-doncic-slovenia-12-man-roster-fiba-eurobasket-2025|access-date=22. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=21. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Slovenije za EuroBasket 2025.
| color1 = #1F3B53 | bg1 = #CED955 | color2 = #CED955 | bg2 = #1F3B53 }}
&lt;!-- list of players --&gt;
{{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Martin Krampelj | pos = PF | m = 2.06 | year = 1995 | month = 3 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bilbao Basket|Bilbao]] | nat = ESP }}
{{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Mark Padjen | pos = PG | m = 1.94 | year = 2006 | month = 1 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KD Ilirija|Ilirija]] | nat = SLO }}
{{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Aleksej Nikolić | pos = PG | m = 1.91 | year = 1995 | month = 2 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Cedevita Olimpija|Cedevita Olimpija]] | nat = SLO }}
{{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Klemen Prepelič | pos = SG | m = 1.91 | year = 1992 | month = 10 | date = 20 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Dubai Basketball | nat = UAE }}
{{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Edo Murić | pos = SF | m = 2.03 | year = 1991 | month = 11 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KD Ilirija|Ilirija]] | nat = SLO }}
{{FIBA player|df=y| num = 12 | name = Rok Radović | pos = GF | m = 2.00 | year = 2001 | month = 2 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Cedevita Olimpija|Cedevita Olimpija]] | nat = SLO }}
{{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Robert Jurkovic | pos = SF | m = 2.02 | year = 2002 | month = 6 | date = 14 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Krka|Krka]] | nat = SLO }}
{{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Gregor Hrovat | pos = SF | m = 1.96 | year = 1994 | month = 8 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[JDA Dijon Basket|JDA Dijon]] | nat = FRA }}
{{FIBA player|df=y| num = 23 | name = Luka Ščuka | pos = PF | m = 2.09 | year = 2002 | month = 5 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basketball Löwen Braunschweig|Löwen Braunschweig]] | nat = GER }}
{{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Alen Omić | pos = C | m = 2.16 | year = 1992 | month = 5 | date = 6 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = | note = N }}
{{FIBA player|df=y| num = 37 | name = Leon Stergar | pos = SG | m = 1.93 | year = 2000 | month = 3 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Limoges CSP | nat = FRA }}
{{FIBA player|df=y| num = 77 | name = Luka Dončić | pos = G | m = 2.01 | year = 1999 | month = 2 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Los Angeles Lakers | nat = USA | note = C }}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
* {{flagicon|SLO}} [[Aleksander Sekulić]]
| asst_coach =
* {{flagicon|SLO}} Luka Bassin
* {{flagicon|SLO}} [[Dejan Mihevc]]
| otherlegend =
* '''(C)''' Kapiten ekipe
* '''(N)''' Naturalizovani igrač
*'''Klub''' – posljednji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – starost igrača&lt;br /&gt;na dan 27. august 2025.
}}

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025}}

{{Evropsko prvenstvo u košarci 2025.}}
{{Evropsko prvenstvo u košarci}}

[[Kategorija:Evropsko prvenstvo u košarci 2025.|Sastavi]]</text>
      <sha1>nwlef2sc0b9xp032p3kgy6vr3pp25v2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Teorija haosa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526296</id>
    <revision>
      <id>3916677</id>
      <parentid>3904924</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T02:34:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="125138" sha1="sqiqfrqtubu6d8gkhcdy8ru2b7mc4ul" xml:space="preserve">[[Slika:Lorenz attractor yb.svg|thumb|right| Grafikon  [[Lorenzov atraktor|Lorenzovog atraktora]] za vrijednosti {{nowrap|''r'' {{=}} 28}}, {{nowrap|σ {{=}} 10}}, {{nowrap|''b'' {{=}} {{sfrac|8|3}}}}]]
[[Slika:Double-compound-pendulum.gif|thumb| Animacija [[dvostruko klatno|dvostrukog štapnog klatna]] pri srednjoj energiji koja pokazuje haotično ponašanje. Pokretanje klatna iz malo drugačijeg [[početni uslov|početnog uslova]] rezultiralo bi znatno drugačijom [[putanja|putanjom]]. Dvostruko štapno klatno je jedan od najjednostavnijih dinamičkih sistema sa haotičnim rješenjima.]]
'''Teorija haosa''' je [[multidiscplinarnost|interdisciplinarno]] područje [[nauka|naučnog proučavanja]] i grana [[matematika|matematike]]. Fokusira se na osnovne obrasce i [[deterministički sistem|determinističke]] [[naučni zakon|zakone]] [[dinamički sistem|dinamičkih sistema]] koji su veoma osjetljivi na [[početni uslovi|početne uslove]]. Nekada se smatralo da imaju potpuno nasumična stanja nereda i nepravilnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/science/chaos-theory|title=chaos theory {{!}} Definition &amp; Facts|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=24. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Teorija haosa tvrdi da unutar prividne slučajnosti haotičnih kompleksnih sistema postoje osnovni obrasci, međusobna povezanost, konstantne [[povratna sprega|povratne sprege]], ponavljanje, samosličnost, fraktali i [[samoorganizacija]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fractalfoundation.org/resources/what-is-chaos-theory/|title=What is Chaos Theory? – Fractal Foundation|language=en-US|access-date=24. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; [[Efekat leptira]], osnovni princip haosa, opisuje kako mala promjena u jednom stanju determinističkog nelinearnog sistema može rezultirati velikim razlikama u kasnijem stanju (što znači da postoji osjetljiva zavisnost od početnih uslova).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://mathworld.wolfram.com/Chaos.html|title=Chaos|last=Weisstein|first=Eric W. |website=mathworld.wolfram.com |language=en|access-date=24. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; [[Metafora]] za ovo [[ponašanje]] je da leptir koji maše krilima u [[Brazil]]u može uzrokovati ili spriječiti [[tornado]] u [[Teksas]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://geoffboeing.com/2015/03/chaos-theory-logistic-map/|title=Chaos Theory and the Logistic Map|last=Boeing
|first=Geoff|date=26. 3. 2015|language=en|access-date=17. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lorenz&quot;&gt;{{Cite book |last=Lorenz |first=Edward |title=The Essence of Chaos |publisher=University of Washington Press |year=1993 |isbn=978-0-295-97514-6 |url=https://books.google.com/books?id=j5Ub6sMCoOsC}}&lt;/ref&gt;{{rp|181–184}}&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Shen |first1=Bo-Wen |last2=Pielke |first2=Roger A. |last3=Zeng |first3=Xubin |last4=Cui |first4=Jialin |last5=Faghih-Naini |first5=Sara |last6=Paxson |first6=Wei |last7=Atlas |first7=Robert |date=4. 7. 2022 |title=Three Kinds of Butterfly Effects within Lorenz Models |journal=Encyclopedia |volume=2 |issue=3 |pages=1250–1259 |doi=10.3390/encyclopedia2030084 |issn=2673-8392|doi-access=free }} 
[[Slika:CC-BY icon.svg|70px]]  Tekst je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan pod [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].&lt;/ref&gt;

Male razlike u početnim uslovima, kao što su one uzrokovane greškama u mjerenjima ili greškama zaokruživanja u numeričkoj analizi, mogu dati veoma različite rezultate za takve dinamičke sisteme, što dugoročno predviđanje njihovog ponašanja generalno čini nemogućim.&lt;ref&gt;{{cite book |last = Kellert |first = Stephen H. |title = In the Wake of Chaos: Unpredictable Order in Dynamical Systems |url = https://archive.org/details/inwakeofchaosunp0000kell |url-access = registration |publisher = University of Chicago Press |year = 1993 |isbn = 978-0-226-42976-2 |page = [https://archive.org/details/inwakeofchaosunp0000kell/page/32 32] }}&lt;/ref&gt; Ovo se može dogoditi čak i ako su ovi sistemi [[deterministički sistem (matematika)|deterministički]], što znači da njihovo buduće ponašanje prati jedinstvenu evoluciju &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citation|last=Bishop|first=Robert|title=Chaos|date=2017|url=https://plato.stanford.edu/archives/spr2017/entries/chaos/|encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|editor-last=Zalta|editor-first=Edward N.|edition=Spring 2017|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|access-date=24. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; i u potpunosti je određen njihovim početnim uslovima, bez uključenih elemenata [[slučajnost]]i.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kellert|1993|p=56}}&lt;/ref&gt; Drugim riječima, uprkos determinističkoj prirodi ovih sistema, to ih ne čini predvidljivim.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kellert|1993|p=62}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WerndlCharlotte&quot;&gt;{{cite journal |author = Werndl, Charlotte |title = What are the New Implications of Chaos for Unpredictability? |url = https://archive.org/details/sim_british-journal-for-the-philosophy-of-science_2009-03_60_1/page/194 |journal = The British Journal for the Philosophy of Science |volume = 60 |issue = 1 |pages = 195–220 |year = 2009 |doi = 10.1093/bjps/axn053 |arxiv = 1310.1576 |s2cid = 354849 }}&lt;/ref&gt; Ovo ponašanje je poznato kao '''deterministički haos''' ili jednostavno '''haos'''. Teoriju je sažeo [[Edward Lorenz]] kao:&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://mpe.dimacs.rutgers.edu/2013/03/17/chaos-in-an-atmosphere-hanging-on-a-wall/ |title = Chaos in an Atmosphere Hanging on a Wall |last1 = Danforth |first1 = Christopher M. |date = april 2013 |work = Mathematics of Planet Earth 2013 |access-date = 12. 6. 2018 |archive-date = 1. 4. 2023 |archive-url = https://web.archive.org/web/20230401133402/http://mpe.dimacs.rutgers.edu/2013/03/17/chaos-in-an-atmosphere-hanging-on-a-wall/ |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

{{Blockquote|Haos: Kada sadašnjost određuje budućnost, ali približna sadašnjost ne određuje približno budućnost.}}
Haotično ponašanje postoji u mnogim prirodnim sistemima, uključujući protok fluida, nepravilnosti u otkucajima srca, vrijeme i klimu.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref name=Lorenz1961/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last = Ivancevic |first = Vladimir G. |title = Complex nonlinearity: chaos, phase transitions, topology change, and path integrals |url = https://archive.org/details/complexnonlinear0000ivan |year = 2008 |publisher = Springer |isbn = 978-3-540-79356-4 |author2 = Tijana T. Ivancevic }}&lt;/ref&gt; Također se spontano javlja u nekim sistemima s umjetnim komponentama, kao što je [[drumski saobraćaj]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Ovo ponašanje se može proučavati analizom haotičnog [[matematički model|matematičkog modela]] ili analitičkim tehnikama kao što su [[rekurentni grafikon]]i i [[Poincaréova mapa|Poincaréove mape]]. Teorija haosa ima primjenu u raznim disciplinama, uključujući [[meteorologija|meteorologiju]],&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; [[antropologija|antropologiju]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|title=On the order of chaos. Social anthropology and the science of chaos|last=Mosko M.S., Damon F.H. (Eds.)|publisher=Berghahn Books|year=2005|location=Oxford}}&lt;/ref&gt; [[sociologija|sociologiju]], [[ekologija|nauku o okolišu]], [[računarastvo|računarske nauke]], [[inženjerstvo]], [[ekonomija|ekonomiju]], [[ekologija|ekologiju]] i [[pandemija|pandemiju]] [[upravljanje krizom|upravljanje krizama]].&lt;ref name=&quot;CT-REF-20&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.researchgate.net/publication/340775886 |title=Covid-19 Pandemic and Chaos Theory: Applications based on a Bibliometric Analysis |last=Piotrowski |first=Chris |website=researchgate.net |access-date=13. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CT-REF-21&quot;&gt;{{cite book |last=Weinberger| first=David |title=Everyday Chaos – Technology, Complexity and How We're Thriving in a New World of Possibility |publisher=Harvard Business Review Press |year=2019 | isbn=9781633693968 |url=https://books.google.com/books?id=R7V2DwAAQBAJ}}&lt;/ref&gt; Teorija je formirala osnovu za područja istraživanja kao što su [[dinamički sistem|kompleksni dinamički sistemi]], [[teorija ruba haosa]] i procesi [[samoorganizacija]].

==Uvod==
Teorija haosa se bavi determinističkim sistemima čije se ponašanje, u principu, može predvidjeti. Haotični sistemi su predvidljivi neko vrijeme, a zatim 'izgledaju' kao da postaju slučajni. Količina vremena za koju se ponašanje haotičnog sistema može efikasno predvidjeti zavisi od tri stvari: koliko se neizvjesnosti može tolerisati u prognozi, koliko se tačno može izmjeriti njegovo trenutno stanje i vremenske skale koja zavisi od dinamike sistema, nazvane [[Ljapunovljevo vrijeme]]. Neki primjeri Ljapunovljevih vremena su: haotična električna kola, oko 1 milisekunda; vremenski sistemi, nekoliko dana (nedokazano); unutrašnji [[Sunčev sistem]], 4 do 5 miliona godina.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Wisdom|first1=Jack|last2=Sussman|first2=Gerald Jay|date=3. 7. 1992|title=Chaotic Evolution of the Solar System|url=https://archive.org/details/sim_science_1992-07-03_257_5066/page/56|journal=Science|language=en|volume=257|issue=5066|pages=56–62|doi=10.1126/science.257.5066.56|issn=1095-9203|pmid=17800710|bibcode=1992Sci...257...56S|hdl=1721.1/5961|s2cid=12209977|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; U haotičnim sistemima, neizvjesnost u prognozi se povećava [[Eksponencijalni rast|eksponencijalno]] s proteklim vremenom. Dakle, matematički, udvostručenje vremena prognoze više od kvadrata proporcionalne neizvjesnosti u prognozi. To znači da se u praksi smisleno predviđanje ne može napraviti u intervalu većem od dva ili tri puta Ljapunovljevog vremena. Kada se smislena predviđanja ne mogu napraviti, sistem se čini nasumičnim.&lt;ref&gt;''Sync: The Emerging Science of Spontaneous Order'', Steven Strogatz, Hyperion, New York, 2003, pages 189–190.&lt;/ref&gt;

==Haotična dinamika==
[[Slika:Chaos Sensitive Dependence.svg|thumb| [[Mapa (matematika)|Mapa]] definirana sa &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;''x'' → 4 ''x'' (1 – ''x'')&lt;/span&gt; i &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;''y'' → (''x'' + ''y)'' [[Operacija modula|mod]] 1&lt;/span&gt; pokazuje osjetljivost na početne x pozicije. Ovdje se dva niza vrijednosti ''x'' i ''y'' značajno razlikuju tokom vremena od male početne razlike.]]
U uobičajenoj upotrebi, &quot;haos&quot; znači &quot;stanje nereda&quot;.&lt;ref&gt;Definicija {{linktext|haosa}} na [[Wiktionary]];&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dictionary.com/browse/chaos|title=Definition of chaos {{!}} Dictionary.com|website=www.dictionary.com|language=en|access-date=24. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Međutim, u teoriji haosa, termin je preciznije definiran. Iako ne postoji univerzalno prihvaćena matematička definicija haosa, uobičajeno korištena definicija, koju je prvobitno formulisao [[Robert L. Devaney]], kaže da da bi se dinamički sistem klasificirao kao haotičan, on mora imati ova svojstva:&lt;ref&gt;{{cite book|title=A First Course in Dynamics: With a Panorama of Recent Developments|url=https://archive.org/details/firstcourseindyn0000hass|last=Hasselblatt|first=Boris|author2=Anatole Katok|year=2003|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-58750-1}}&lt;/ref&gt;

# mora biti [[osjetljiva zavisnost od početnih uslova|osjetljivo na početne uslove]],
# mora biti [[Miješanje (matematika)|topološki tranzitivno]],
# mora imati [[gust skup|guste]] [[periodična orbita|periodične orbite]].

U nekim slučajevima, pokazano je da posljednja dva svojstva iznad zapravo impliciraju osjetljivost na početne uslove.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Elaydi, Saber N. |title=Discrete Chaos |url=https://archive.org/details/discretechaos0000elay |publisher=Chapman &amp; Hall/CRC |year=1999 |isbn=978-1-58488-002-8 |page=[https://archive.org/details/discretechaos0000elay/page/137 137] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=Basener, William F. |title=Topology and its applications |publisher=Wiley |year=2006 |isbn=978-0-471-68755-9 |page=42 }}&lt;/ref&gt; U slučaju diskretnog vremena, ovo važi za sve [[Kontinuirana funkcija|kontinuirane]] [[Preslikavanje (matematika)|preslikavanja]] na [[metrički prostor|metričkim prostorima]].&lt;ref&gt;{{cite journal | author1=Banks | author2=Brooks | author3=Cairns | author4=Davis | author5=Stacey | title= On Devaney's definition of chaos | url=https://archive.org/details/sim_american-mathematical-monthly_1992-04_99_4/page/332 | journal=The American Mathematical Monthly | volume=99|issue=4|date=1992| pages=332–334 | doi=10.1080/00029890.1992.11995856 }}&lt;/ref&gt; U ovim slučajevima, iako je često najpraktičnije značajno svojstvo, &quot;osjetljivost na početne uslove&quot; ne mora biti navedena u definiciji.

Ako se pažnja ograniči na intervale, drugo svojstvo implicira druga dva.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Vellekoop, Michel |author2=Berglund, Raoul |title=On Intervals, Transitivity = Chaos |url=https://archive.org/details/sim_american-mathematical-monthly_1994-04_101_4/page/352 |journal=The American Mathematical Monthly |volume=101 |issue=4 |pages=353–5 |date=april 1994 |jstor=2975629 |doi=10.2307/2975629}}&lt;/ref&gt; Alternativna i općenito slabija definicija haosa koristi samo prva dva svojstva na gornjoj listi.&lt;ref&gt;{{cite book |author1=Medio, Alfredo |author2=Lines, Marji |title=Nonlinear Dynamics: A Primer |url=https://archive.org/details/nonlineardynamic0000medi |url-access=limited |publisher=Cambridge University Press |year=2001 |isbn=978-0-521-55874-7 |page=[https://archive.org/details/nonlineardynamic0000medi/page/165 165] }}&lt;/ref&gt;

===Osjetljivost na početne uslove===
{{Glavni|Efekat leptira}} 
[[Slika:SensInitCond.gif|thumb| Lorenzove jednačine korištene su za generiranje grafikona za varijablu y. Početni uslovi za ''x'' i ''z'' su zadržani isti, ali su oni za ''y'' mijenjani između '''1.001''', '''1.0001''' i '''1.00001'''. Vrijednosti za &lt;math&gt;\rho&lt;/math&gt;, &lt;math&gt;\sigma&lt;/math&gt; i &lt;math&gt;\beta&lt;/math&gt; bile su '''45.91''', '''16''' i '''4''' respektivno. Kao što se može vidjeti iz grafikona, čak i najmanja razlika u početnim vrijednostima uzrokuje značajne promjene nakon otprilike 12 sekundi evolucije u tri slučaja. Ovo je primjer osjetljive zavisnosti od početnih uslova.]]

'''Osjetljivost na početne uslove''' znači da je svaka tačka u haotičnom sistemu proizvoljno blisko aproksimirana drugim tačkama koje imaju značajno različite buduće putanje ili trajektorije. Dakle, proizvoljno mala promjena ili poremećaj trenutne putanje može dovesti do značajno drugačijeg budućeg ponašanja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Osjetljivost na početne uslove je popularno poznata kao &quot;[[efekat leptira]]&quot;, tako nazvan zbog naslova rada koji je [[Edward Lorenz]] predstavio [[Američko udruženju za unapređenje nauke|Američkom udruženju za unapređenje nauke]] u [[Washington]]u, D.C., pod naslovom &quot;Predvidljivost: Da li mahanje krila leptira u [[Brazil]]u izaziva tornado u [[Teksas]]u?''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://news.mit.edu/2008/obit-lorenz-0416|title=Edward Lorenz, father of chaos theory and butterfly effect, dies at 90|website=MIT News|date=16. 4. 2008 |access-date=24. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Mahanje krila predstavlja malu promjenu u početnom stanju sistema, što uzrokuje lanac događaja koji sprječava predvidljivost fenomena velikih razmjera. Da leptir nije mahao krilima, putanja cijelog sistema mogla bi biti znatno drugačija.

Kao što je sugerirano u Lorenzovoj knjizi pod nazivom ''Suština haosa'', objavljenoj 1993. godine,&lt;ref name=&quot;Lorenz&quot;/&gt;{{rp|8}} &quot;osjetljiva zavisnost može poslužiti kao prihvatljiva definicija haosa&quot;. U istoj knjizi, Lorenz je definirao efekat leptira kao: &quot;Fenomen da mala promjena u stanju dinamičkog sistema uzrokuje da se naredna stanja uveliko razlikuju od stanja koja bi uslijedila bez promjene.&quot;&lt;ref name=&quot;Lorenz&quot;/&gt;{{rp|23}} Gornja definicija je u skladu s osjetljivom zavisnošću rješenja od početnih uslova (SDIC). Razvijen je idealizirani model skijanja kako bi se ilustrirala osjetljivost vremenski promjenjivih putanja na početne pozicije.&lt;ref name=&quot;Lorenz&quot;/&gt;{{rp|189–204}} Horizont predvidljivosti može se odrediti prije početka SDIC-a (tj. prije značajnih razdvajanja početnih obližnjih putanja).&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Shen |first1=Bo-Wen |last2=Pielke |first2=Roger A. |last3=Zeng |first3=Xubin |date=7. 5. 2022 |title=One Saddle Point and Two Types of Sensitivities within the Lorenz 1963 and 1969 Models |journal=Atmosphere |language=en |volume=13 |issue=5 |pages=753 |doi=10.3390/atmos13050753 |bibcode=2022Atmos..13..753S |issn=2073-4433|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Posljedica osjetljivosti na početne uslove je da ako počnemo s ograničenom količinom informacija o sistemu (kao što je obično slučaj u praksi), onda nakon određenog vremena sistem više ne bi bio predvidljiv. Ovo je najprisutnije u slučaju vremena, koje je uglavnom predvidljivo samo oko sedmicu unaprijed.&lt;ref name=&quot;RGW&quot;&gt;{{cite book |author=Watts, Robert G. |title=Global Warming and the Future of the Earth |publisher=Morgan &amp; Claypool |year=2007 |page=17 }}&lt;/ref&gt; To ne znači da se ne može ništa tvrditi o događajima u dalekoj budućnosti - samo da postoje neka ograničenja sistema. Naprimjer, znamo da temperatura Zemljine površine prirodno neće dostići 100&amp;nbsp;°C niti pasti ispod -130&amp;nbsp;°C na Zemlji (tokom trenutne [[geološka era|geološke ere]]), ali ne možemo tačno predvidjeti koji će dan imati najvišu temperaturu u godini.

U matematičkim terminima, Ljapunovljev eksponent mjeri osjetljivost na početne uslove, u obliku brzine eksponencijalnog odstupanja od poremećenih početnih uslova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mathworld.wolfram.com/LyapunovCharacteristicExponent.html|title=Lyapunov Characteristic Exponent|last=Weisstein|first=Eric W.|website=mathworld.wolfram.com|language=en|access-date=24. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Preciznije, ako su date dvije početne putanje u faznom prostoru koje su beskonačno blizu, s početnim razmakom &lt;math&gt;\delta \mathbf{Z}_0&lt;/math&gt;, dvije putanje na kraju divergiraju brzinom datom izrazom 
:&lt;math&gt; | \delta\mathbf{Z}(t) | \approx e^{\lambda t} | \delta \mathbf{Z}_0 |,&lt;/math&gt;

gdje je &lt;math&gt;t&lt;/math&gt; vrijeme, a &lt;math&gt;\lambda&lt;/math&gt; Ljapunovljev eksponent. Brzina razdvajanja zavisi od orijentacije početnog vektora razdvajanja, tako da može postojati cijeli spektar Ljapunovljevih eksponenata. Broj Ljapunovljevih eksponenata jednak je broju dimenzija faznog prostora, iako je uobičajeno da se koristi samo najveći. Na primjer, maksimalni Ljapunovljev eksponent (MLE) se najčešće koristi, jer određuje ukupnu predvidljivost sistema. Pozitivan MLE, zajedno s ograničenošću rješenja, obično se uzima kao indikacija da je sistem haotičan.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

Pored gore navedenog svojstva, postoje i druga svojstva povezana s osjetljivošću početnih uvjeta. To uključuje, na primjer, [[Mjera (matematika)|teorijski mjere]] [[Miješanje (matematika)|miješanje]] (kao što je razmatrano u [[ergodičnost|ergodičkoj]] teoriji) i svojstva [[Kolmogorovljev automorfizam|K-sistema.&lt;ref name=&quot;WerndlCharlotte&quot; /&gt;

===Neperiodičnost===
Haotičan sistem može imati nizove vrijednosti za varijablu koja se razvija, koji se tačno ponavljaju, dajući periodično ponašanje počevši od bilo koje tačke u tom nizu. Međutim, takvi periodični nizovi se odbijaju, a ne privlače, što znači da ako se varijabla koja se razvija nalazi izvan niza, ma koliko blizu, neće ući u niz i, u stvari, će od njega odstupati. Dakle, za skoro sve početne uslove, varijabla evoluira haotično sa neperiodičnim ponašanjem.

===Topološko miješanje=== 
[[Slika:LogisticTopMixing1-6.gif|thumb| Šest iteracija skupa stanja &lt;math&gt;[x,y]&lt;/math&gt; prošlo je kroz logističku mapu. Prva iteracija (plava) je početni uslov, koji u suštini formira krug. Animacija prikazuje prvu do šestu iteraciju kružnih početnih uslova. Može se vidjeti da se &quot;miješanje&quot; dešava kako napredujemo u iteracijama. Šesta iteracija pokazuje da su tačke gotovo potpuno raspršene u faznom prostoru. Da smo dalje napredovali u iteracijama, miješanje bi bilo homogeno i nepovratno. Logistička mapa ima jednačinu &lt;math&gt;x_{k+1} = 4x_k (1 - x_k)&lt;/math&gt;. Da bi se prostor stanja logističke mape proširio u dvije dimenzije, kreirano je drugo stanje, &lt;math&gt;y&lt;/math&gt;, kao &lt;math&gt;y_{k+1} = x_k + y_k &lt;/math&gt;, ako je &lt;math&gt;x_k + y_k &lt;1&lt;/math&gt; i &lt;math&gt;y_{k+1} = x_k + y_k -1&lt;/math&gt; u suprotnom.]]
[[Datoteka:Chaos Topological Mixing.png|thumb|Mapa definirana sa &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;''x'' → 4 ''x'' (1 – ''x'')&lt;/span&gt; i &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;''y'' → (''x'' + ''y)'' [[Modulo operacija|mod]] 1&lt;/span&gt; također prikazuje [[topološko miješanje]]. Ovdje se plava regija dinamikom transformiše prvo u ljubičastu regiju, zatim u ružičastu i crvenu regiju, i na kraju u oblak vertikalnih linija razasutih po prostoru.]]

[[Topološko miješanje]] (ili slabiji uslov topološke tranzitivnosti) znači da se sistem razvija tokom vremena tako da se bilo koja data regija ili [[otvoreni skup]] njenog [[fazni prostor|faznog prostora]] na kraju preklapa s bilo kojom drugom datom regijom. Ovaj matematički koncept &quot;miješanja&quot; odgovara standardnoj intuiciji, a miješanje  [[boja]] ili [[fluid]]a je primjer haotičnog sistema.

Topološko miješanje se često izostavlja iz popularnih opisa haosa, koji izjednačavaju haos samo sa osjetljivošću na početne uslove. Međutim, osjetljiva zavisnost od početnih uslova sama po sebi ne daje haos. Naprimjer, razmotrimo jednostavan [[dinamički sistem]] proizveden ponovljenim udvostručavanjem početne vrijednosti. Ovaj sistem ima osjetljivu zavisnost od početnih uslova svugdje, budući da bilo koji par bliskih tačaka na kraju postaje široko razdvojen. Međutim, ovaj primjer nema topološko miješanje, i stoga nema haos. Zaista, ima izuzetno jednostavno ponašanje: sve tačke osim 0 teže pozitivnoj ili negativnoj [[beskonačnost]]i.

===Topološka tranzitivnost===
Kaže se da je preslikavanje &lt;math&gt;f:X \u X&lt;/math&gt; topološki tranzitivno ako za bilo koji par nepraznih [[otvoreni skup|otvorenih skupova]] &lt;math&gt;U, V \subsetX&lt;/math&gt; postoji &lt;math&gt;k &gt; 0&lt;/math&gt; takvo da &lt;math&gt;f^{k}(U) \cap V \neq \emptyset&lt;/math&gt;. Topološka tranzitivnost je slabija verzija [[topološko miješanje|topološkog miješanja]]. Intuitivno, ako je preslikavanje topološki tranzitivno, onda za datu tačku ''x'' i oblast ''V'' postoji tačka ''y'' blizu ''x'' čija orbita prolazi kroz ''V''. To implicira da je nemoguće rastaviti sistem na dva otvorena skupa.&lt;ref name=&quot;Devaney&quot;&gt;{{harvnb|Devaney|2003}}&lt;/ref&gt;

Važna povezana teorema je Birkhoffova teorema tranzitivnosti. Lahko je vidjeti da postojanje guste orbite implicira topološko tranzitivnost. Birkhoffova teorema tranzitivnosti kaže da ako je ''X'' prostor koji se može prebrojiti do druge tačke, [[metrički prostor|kompletan metrički prostor]], onda topološka tranzitivnost implicira postojanje [[gusti skup|gustog skupa]] tačaka u ''X'' koje imaju guste orbite.&lt;ref&gt;{{harvnb|Robinson|1995}}&lt;/ref&gt;

===Gustoća periodičnih orbita===
Da bi haotičan sistem imao [[Gusti skup|guste]] [[periodična orbita|periodične orbite]] znači da se svakoj tački u prostoru približavaju periodične orbite proizvoljno blizu.&lt;ref name=&quot;Devaney&quot;/&gt; Jednodimenzijska [[logistička mapa]] definirana sa &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;''x'' → 4 ''x'' (1 – ''x'')&lt;/span&gt; je jedan od najjednostavnijih sistema s gustoćom periodičnih orbita. Naprimjer, &lt;math&gt;\tfrac{5-\sqrt{5}}{8}&lt;/math&gt;&amp;nbsp;→ &lt;math&gt;\tfrac{5+\sqrt{5}}{8}&lt;/math&gt;&amp;nbsp;→ &lt;math&gt;\tfrac{5-\sqrt{5}}{8}&lt;/math&gt; (ili približno 0,3454915&amp;nbsp;→ 0,9045085&amp;nbsp;→ 0,3454915) jest (nestabilna) orbita perioda 2, a slične orbite postoje za periode 4, 8, 16, itd. (zaista, za sve periode određene [[Sharkovskijeva teorema|Sharkovskijevom teoremom]]).&lt;ref&gt;{{harvnb|Alligood|Sauer|Yorke|1997}}&lt;/ref&gt;

Sharkovskijeva teorema je osnova Lijeve i Yorkeove teoreme&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Li |first1=T.Y. |last2=Yorke |first2=J.A. |title=Period Three Implies Chaos |journal=American Mathematical Monthly|volume=82 |pages=985–92 |year=1975 |url=http://pb.math.univ.gda.pl/chaos/pdf/li-yorke.pdf |author1=Tien-Yien Li |doi=10.2307/2318254 |issue=10 |author2=James A. Yorke |bibcode=1975AmMM...82..985L |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091229042210/http://pb.math.univ.gda.pl/chaos/pdf/li-yorke.pdf |archive-date=29. 12. 2009 |jstor=2318254}}&lt;/ref&gt; (1975) dokaz da će svaki kontinuirani jednodimenzionalni sistem koji pokazuje regularni ciklus perioda tri također pokazivati regularne cikluse svake druge dužine, kao i potpuno haotične orbite.
{{clear}}

===Strani atraktori=== 
[[Slika:TwoLorenzOrbits.jpg|thumb|right|[[Lorenzov atraktor]] pokazuje haotično ponašanje. Ova dva grafikona pokazuju osjetljivu zavisnost od početnih uslova unutar područja faznog prostora koje zauzima atraktor.]]

Neki dinamički sistemi, poput jednodimenzionalne [[logistička mapa|logističke mape]] definirane sa &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;''x'' → 4 ''x'' (1 – ''x''),&lt;/span&gt; su haotični svugdje, ali u mnogim slučajevima haotično ponašanje se nalazi samo u podskupu faznog prostora. Slučajevi od najvećeg interesa nastaju kada se haotično ponašanje odvija na [[atraktor]]u, budući da tada veliki skup početnih uslova dovodi do orbita koje konvergiraju prema ovom haotičnom području.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Strelioff|first1=Christopher|last2=et.|first2=al.|title=Medium-Term Prediction of Chaos|journal=Phys. Rev. Lett.|date=2006|volume=96|issue=4|pages=044101|doi=10.1103/PhysRevLett.96.044101|pmid=16486826|bibcode = 2006PhRvL..96d4101S }}&lt;/ref&gt;

Jednostavan način za vizualizaciju haotičnog atraktora je početi s tačkom u [[bazen privlačenja|bazenu privlačenja]] atraktora, a zatim jednostavno nacrtati njegovu naknadnu orbitu. Zbog uvjeta topološke tranzitivnosti, ovo će vjerovatno dati sliku cijelog konačnog atraktora, i zaista obje orbite prikazane na slici desno daju sliku općeg oblika Lorenzovog atraktora. Ovaj atraktor je rezultat jednostavnog trodimenzijskog modela [[Edward Lorenz|Lorenz]] vremenskog sistema. Lorenzov atraktor je možda jedan od najpoznatijih dijagrama haotičnog sistema, vjerovatno zato što nije samo jedan od prvih, već je i jedan od najsloženijih, i kao takav daje vrlo zanimljiv uzorak koji, uz malo mašte, izgleda kao krila leptira.

Za razliku od [[Atraktor|atraktora fiksne tačke]] i [[granični ciklus|graničnih ciklusa]], atraktori koji nastaju iz haotičnih sistema, poznati kao [[strani atraktor]]i, imaju velike detalje i [[složenost]]. Čudni atraktori se javljaju i u [[kontinuirana funkcija|kontinuiranim]] dinamičkim sistemima (kao što je Lorenzov sistem) i u nekim [[diskretna matematika|diskretnim]] sistemima (kao što je [[Hénonova mapa]]). Drugi diskretni dinamički sistemi imaju strukturu odbijanja koja se naziva [[Julia skup]], a koja se formira na granici između bazena privlačenja fiksnih tačaka. Julia skupovi se mogu smatrati čudnim repelentima. I strani atraktori i Julia skupovi obično imaju [[fraktal]]nu strukturu, a [[fraktalna dimenzija]] se može izračunati za njih.

=== Koegzistirajući atraktori ===
 [[Slika:Coexisting Attractors.png|thumb|Koegzistirajući haotični i nekaotični atraktori unutar generaliziranog Lorenzovog modela.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Postoji 128 orbita u različitim bojama, počevši s različitim početnim uvjetima za bezdimenzijsko vrijeme između 0,625 i 5 i parametrom zagrijavanja r = 680. Haotične orbite se ponavljajuće vraćaju blizu sedlaste tačke u ishodištu. Nehaotične orbite se na kraju približavaju jednoj od dvije stabilne kritične tačke, kao što je prikazano velikim plavim tačkama. Haotične i nehaotične orbite zauzimaju različite regije privlačenja unutar faznog prostora.]]

Za razliku od haotičnih rješenja jednog tipa, studije koje koriste Lorenzove modele&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yorke |first1=James A. |last2=Yorke |first2=Ellen D. |date=1. 9. 1979 |title=Metastable chaos: The transition to sustained chaotic behavior in the Lorenz model |url=https://doi.org/10.1007/BF01011469 |journal=Journal of Statistical Physics |language=en |volume=21 |issue=3 |pages=263–277 |doi=10.1007/BF01011469 |bibcode=1979JSP....21..263Y |s2cid=12172750 |issn=1572-9613|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Shen |first1=Bo-Wen |last2=Pielke Sr. |first2=R. A. |last3=Zeng |first3=X. |last4=Baik |first4=J.-J. |last5=Faghih-Naini |first5=S. |last6=Cui |first6=J. |last7=Atlas |first7=R. |last8=Reyes |first8=T. A. L. |title=13th Chaotic Modeling and Simulation International Conference |chapter=Is Weather Chaotic? Coexisting Chaotic and Non-chaotic Attractors within Lorenz Models |date=2021 |editor-last=Skiadas |editor-first=Christos H. |editor2-last=Dimotikalis |editor2-first=Yiannis |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-70795-8_57 |series=Springer Proceedings in Complexity |language=en |location=Cham |publisher=Springer International Publishing |pages=805–825 |doi=10.1007/978-3-030-70795-8_57 |isbn=978-3-030-70795-8|s2cid=245197840 }}&lt;/ref&gt; naglasili su važnost razmatranja različitih tipova rješenja. Naprimjer, koegzistencija haotičnog i nehaotičnog može se pojaviti unutar istog modela (npr. sistem dvostrukog klatna) koristeći iste konfiguracije modeliranja, ali različite početne uslove. Nalazi o koegzistenciji atraktora, dobijeni iz klasičnih i generalizovanih Lorenzovih modela,&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Shen |first1=Bo-Wen |last2=Pielke Sr. |first2=Roger Pielke |last3=Zeng |first3=Xubin |last4=Cui |first4=Jialin |last5=Faghih-Naini |first5=Sara |last6=Paxson |first6=Wei |last7=Kesarkar |first7=Amit |last8=Zeng |first8=Xiping |last9=Atlas |first9=Robert |date=12. 11. 2022 |title=The Dual Nature of Chaos and Order in the Atmosphere |journal=Atmosphere |language=en |volume=13 |issue=11 |pages=1892 |doi=10.3390/atmos13111892 |bibcode=2022Atmos..13.1892S |issn=2073-4433|doi-access=free |hdl=10150/673501 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; predložili su revidirani stav da &quot;cjelokupno vrijeme posjeduje dvojaku prirodu haosa i reda s izrazitom predvidljivošću&quot;, za razliku od konvencionalnog stava da je &quot;vrijeme haotično&quot;.

===Minimalna složenost haotičnog sistema=== 
[[Slika:Logistic Map Bifurcation Diagram, Matplotlib.svg|thumb|right|[[Dijagram bifurkacije]] [[logistička mapa|logističke mape]] &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;''x'' → ''r'' ''x'' (1 – ''x'').&lt;/span&gt; Svaki vertikalni presjek prikazuje atraktor za određenu vrijednost ''r''. Dijagram prikazuje [[Bifurkacija udvostručenja perioda|udvostručenje perioda]] kako se ''r'' povećava, što na kraju proizvodi haos. Tamnije tačke se češće posjećuju.]]

Diskretni haotični sistemi, kao što je [[logistička mapa]], mogu pokazivati čudne atraktore bez obzira na njihovu [[dimenzionalnost]]. Nasuprot tome, za [[kontinuirana funkcija (topologija)|kontinuirane]] dinamičke sisteme, [[Poincaré-Bendixsonova teorema]] pokazuje da čudni atraktor može nastati samo u tri ili više dimenzija. [[Dimenzija (vektorski prostor)|Konačno-dimenzionalni]] [[linearni sistemi]] nikada nisu haotični; da bi dinamički sistem pokazao haotično ponašanje, mora biti ili [[nelinearnost|nelinearan]] ili beskonačno-dimenzionalan.

[[Poincaré-Bendixsonova teorema]] tvrdi da dvodimenzijska diferencijalna jednačina ima vrlo regularno ponašanje. Lorenzov atraktor o kojem se govori u nastavku generira se sistemom od tri [[diferencijalna jednačina|diferencijalne jednačine]] kao što su:
: &lt;math&gt; \begin{align}
\frac{\mathrm{d}x}{\mathrm{d}t} &amp;= \sigma y - \sigma x, \\
\frac{\mathrm{d}y}{\mathrm{d}t} &amp;= \rho x - x z - y, \\
\frac{\mathrm{d}z}{\mathrm{d}t} &amp;= x y - \beta z.
\end{align} &lt;/math&gt;

gdje &lt;math&gt;x&lt;/math&gt;, &lt;math&gt;y&lt;/math&gt; i &lt;math&gt;z&lt;/math&gt; čine [[reprezentacija stanja prostora|stanje sistema]], &lt;math&gt;t&lt;/math&gt; je vrijeme, a &lt;math&gt;\sigma&lt;/math&gt;, &lt;math&gt;\rho&lt;/math&gt;, &lt;math&gt;\beta&lt;/math&gt; su [[parametar|parametri]] sistema. Pet članova na desnoj strani su linearni, dok su dva kvadratna; ukupno sedam članova. Još jedan poznati haotični atraktor generira [[Rösslerova mapa|Rösslerove jednačine]], koje imaju samo jedan nelinearni član od sedam. Sprott&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Sprott |first=J.C.|year=1997|title=Simplest dissipative chaotic flow|journal=Physics Letters A|volume=228|issue=4–5 |pages=271–274|doi=10.1016/S0375-9601(97)00088-1|bibcode = 1997PhLA..228..271S }}&lt;/ref&gt; pronašau je  trodimenzijski sistem sa samo pet članova, koji je imao samo jedan nelinearni član, što pokazuje haos za određene vrijednosti parametara. Zhang i Heidel&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Fu |first1=Z. |last2=Heidel |first2=J.|year=1997|title=Non-chaotic behaviour in three-dimensional quadratic systems|journal=Nonlinearity|volume=10|issue=5 |pages=1289–1303|doi=10.1088/0951-7715/10/5/014
|bibcode = 1997Nonli..10.1289F |s2cid=250757113 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Heidel |first1=J. |last2=Fu |first2=Z.|year=1999|title=Nonchaotic behaviour in three-dimensional quadratic systems II. The conservative case|journal=Nonlinearity|volume=12|issue=3 |pages=617–633|doi=10.1088/0951-7715/12/3/012|bibcode = 1999Nonli..12..617H |s2cid=250853499 }}&lt;/ref&gt; pokazao je da, barem za disipativne i konzervativne kvadratne sisteme, trodimenzijski kvadratni sistemi sa samo tri ili četiri člana na desnoj strani ne mogu pokazivati haotično ponašanje. Razlog je, jednostavno rečeno, taj što su rješenja takvih sistema asimptotska u odnosu na dvodimenzionalnu površinu i stoga se rješenja dobro ponašaju.

Dok Poincaré-Bendixsonova teorema pokazuje da kontinuirani dinamički sistem na euklidskoj ravni ne može biti haotičan, dvodimenzionalni kontinuirani sistemi sa neeuklidskom geometrijom i dalje mogu pokazivati neka haotična svojstva.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Ulcigrai |first=Corinna |date=2021 |title=Slow chaos in surface flows |url=http://link.springer.com/10.1007/s40574-020-00267-0 |journal=Bollettino dell'Unione Matematica Italiana |language=en |volume=14 |issue=1 |pages=231–255 |arxiv=2010.06231 |doi=10.1007/s40574-020-00267-0 |issn=1972-6724}}&lt;/ref&gt;

Gornji skup od tri obične diferencijalne jednačine naziva se trodimenzijski Lorenzov model.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Shen |first=Bo-Wen |date=1. 5. 2014 |title=Nonlinear Feedback in a Five-Dimensional Lorenz Model |url=https://journals.ametsoc.org/doi/10.1175/JAS-D-13-0223.1 |journal=Journal of the Atmospheric Sciences |language=en |volume=71 |issue=5 |pages=1701–1723 |doi=10.1175/JAS-D-13-0223.1 |bibcode=2014JAtS...71.1701S |s2cid=123683839 |issn=0022-4928|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Od 1963. godine, višedimenzionalni Lorenzovi modeli su razvijeni u brojnim studijama&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last=Shen |first=Bo-Wen |date=1. 3. 2019 |title=Aggregated Negative Feedback in a Generalized Lorenz Model |journal=International Journal of Bifurcation and Chaos |volume=29 |issue=3 |pages=1950037–1950091 |doi=10.1142/S0218127419500378 |bibcode=2019IJBC...2950037S |s2cid=132494234 |issn=0218-1274|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Shen |first1=Bo-Wen |last2=Pielke |first2=Roger A. |last3=Zeng |first3=Xubin |last4=Baik |first4=Jong-Jin |last5=Faghih-Naini |first5=Sara |last6=Cui |first6=Jialin |last7=Atlas |first7=Robert |date=1. 1. 2021 |title=Is Weather Chaotic?: Coexistence of Chaos and Order within a Generalized Lorenz Model |journal=Bulletin of the American Meteorological Society |language=EN |volume=102 |issue=1 |pages=E148–E158 |doi=10.1175/BAMS-D-19-0165.1 |bibcode=2021BAMS..102E.148S |s2cid=208369617 |issn=0003-0007|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Musielak |first1=Dora E. |last2=Musielak |first2=Zdzislaw E. |last3=Kennamer |first3=Kenny S. |date=1. 3. 2005 |title=The onset of chaos in nonlinear dynamical systems determined with a new fractal technique |url=https://www.worldscientific.com/doi/abs/10.1142/S0218348X0500274X |journal=Fractals |volume=13 |issue=1 |pages=19–31 |doi=10.1142/S0218348X0500274X |issn=0218-348X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Roy |first1=D. |last2=Musielak |first2=Z. E. |date=1. 5. 2007 |title=Generalized Lorenz models and their routes to chaos. I. Energy-conserving vertical mode truncations |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0960077906001937 |journal=Chaos, Solitons &amp; Fractals |language=en |volume=32 |issue=3 |pages=1038–1052 |doi=10.1016/j.chaos.2006.02.013 |bibcode=2007CSF....32.1038R |issn=0960-0779|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; za ispitivanje utjecaja povećanog stepena nelinearnosti, kao i njenog kolektivnog efekta sa zagrijavanjem i disipacijama, na stabilnost rješenja.

===Haos i linearni sistemi===
Možda iznenađujuće, haos se može pojaviti i u linearnim sistemima, pod uslovom da su beskonačno dimenzionalni.&lt;ref&gt;{{cite journal
 |last1=Bonet |first1=J. |last2=Martínez-Giménez |first2=F. |last3=Peris |first3=A.
 |year=2001
 |title=A Banach space which admits no chaotic operator
 |journal=Bulletin of the London Mathematical Society
 |volume=33
 |issue=2 |pages=196–8
 |doi=10.1112/blms/33.2.196
|s2cid=121429354 }}&lt;/ref&gt; Teorija linearnog haosa se razvija u [[funkcionalna analiza|funkcionalnoj analizi]].&lt;ref&gt;{{cite book | title=Linear Chaos | series=Universitext | date=2011 | doi=10.1007/978-1-4471-2170-1 | isbn=978-1-4471-2169-5 | url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-1-4471-2170-1 }}&lt;/ref&gt;
[[Kvantna mehanika]] se također često smatra glavnim primjerom linearne nehaotične teorije, koja prigušuje haotično ponašanje na isti način na koji [[viskoznost]] prigušuje turbulenciju, što zapravo nije slučaj za kvantno-mehaničke sisteme s beskonačnim stepenima slobode, kao što su snažno korelirani sistemi koji pokazuju oblike kvantne [[turbulencija|turbulencije]] nano skale.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Zaanen |first=Jan |date=20. 5. 2019 |title=Planckian dissipation, minimal viscosity and the transport in cuprate strange metals |journal=SciPost Physics |language=en |volume=6 |issue=5 |article-number=061 |doi=10.21468/SciPostPhys.6.5.061 |arxiv=1807.10951 |bibcode=2019ScPP....6...61Z |doi-access=free |issn=2542-4653}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Guthrie | first1=A. | last2=Kafanov | first2=S. | last3=Noble | first3=M. T. | last4=Pashkin | first4=Yu. A. | last5=Pickett | first5=G. R. | last6=Tsepelin | first6=V. | last7=Dorofeev | first7=A. A. | last8=Krupenin | first8=V. A. | last9=Presnov | first9=D. E. | title=Nanoscale real-time detection of quantum vortices at millikelvin temperatures | journal=Nature Communications | date=2021 | volume=12 | issue=1 | article-number=2645 | doi=10.1038/s41467-021-22909-3 | pmid=33976214 | pmc=8113507 | arxiv=2007.04482 | bibcode=2021NatCo..12.2645G }}&lt;/ref&gt;

==Ostale karakteristike haosa==
===Beskonačno dimenzionalna preslikavanja===
Jednostavna generalizacija povezanih diskretnih preslikavanja &lt;ref name=&quot;Moloney, J V 1986&quot;&gt;{{cite journal |title=Solitary waves as fixed points of infinite-dimensional maps for an optical bistable ring cavity: Analysis
|journal=Journal of Mathematical Physics|volume=29 |issue=1 |pages=63 |year=1988
|last1= Adachihara |first1=H
|last2= McLaughlin |first2=D W
|last3= Moloney |first3=J V
|last4= Newell |first4=A C
|doi=10.1063/1.528136 |bibcode=1988JMP....29...63A}}&lt;/ref&gt; zasniva se na konvolucijskom integralu koji posreduje u interakciji između prostorno distribuiranih mapa:
:&lt;math&gt;\psi_{n+1}(\vec r,t)  = \int K(\vec r - \vec r^{,},t) f [\psi_{n}(\vec r^{,},t) ]d {\vec r}^{,}&lt;/math&gt;,

Gdje je jezgro &lt;math&gt;K(\vec r - \vec r^{,},t)&lt;/math&gt; propagator izveden kao Greenova funkcija relevantnog fizičkog sistema,&lt;ref name=&quot;Okulov, A Yu 1988&quot;&gt;{{cite book |chapter=Spatiotemporal dynamics of a wave packet in nonlinear medium and discrete maps
|title=Proceedings of the Lebedev Physics Institute |language=ru |editor=N.G. Basov |publisher=Nauka |lccn=88174540 |volume=187 |pages=202–222 |year=1988 |last1= Okulov |first1=A Yu |last2=Oraevskiĭ |first2=A N }}&lt;/ref&gt;

&lt;math&gt; f [\psi_{n}(\vec r,t) ] &lt;/math&gt; mogla bi biti slična logističkoj mapi &lt;math&gt; \psi \rightarrow G \psi [1 - \tanh (\psi)]&lt;/math&gt; ili [[kompleksna mapa]]. Za primjere kompleksnih mapa [[Julijin skup]]&lt;math&gt; f[\psi] = \psi^2&lt;/math&gt; ili [[Ikeda mapa]]&lt;math&gt; \psi_{n+1} = A + B \psi_n e^{i (|\psi_n|^2 + C)} &lt;/math&gt; može poslužiti. Kada se razmatraju problemi širenja talasa na udaljenosti &lt;math&gt;L=ct&lt;/math&gt; sa talasnom dužinom &lt;math&gt;\lambda=2\pi/k&lt;/math&gt;, jezgro &lt;math&gt;K&lt;/math&gt; može imati oblik Greenove funkcije za [[Schrödingerova jednačina|Schrödingerovu jednačinu]]:&lt;ref name=&quot;Okulov, A Yu 2000&quot;&gt;{{cite journal |title=Spatial soliton laser: geometry and stability
|journal=Optics and Spectroscopy|volume=89 |issue=1 |pages=145–147 |year=2000 |last1= Okulov |first1=A Yu|s2cid=122790937|doi=10.1134/BF03356001  |bibcode=2000OptSp..89..131O}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Okulov, A Yu 2020&quot;&gt;{{cite journal |title=Structured light entities, chaos and nonlocal maps
|journal=Chaos, Solitons &amp; Fractals|volume=133 |issue=4|article-number=109638 |year=2020|last1= Okulov |first1=A Yu|doi=10.1016/j.chaos.2020.109638|arxiv=1901.09274|bibcode=2020CSF...13309638O|s2cid=118828500}}&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt; K(\vec r - \vec r^{,},L)  = \frac {ik\exp[ikL]}{2\pi L}\exp[\frac {ik|\vec r-\vec r^{,}|^2}{2 L} ]&lt;/math&gt;.

===Spontani red===
Pod pravim uslovima, haos spontano evoluira u obrazac usklađenog redoslijeda. U [[Kuramotov model|Kuramotovom modelu]], četiri uslova su dovoljna da proizvedu sinhronizaciju u haotičnom sistemu.
Primjeri uključuju [[spregnuta oscilacij|spregnutu oscilaciju]] klatna [[Christiaan Huygens|Huygensove]], krijesnice, [[neuron]]e, rezonancu [[London Millennium Bridge|Londonskog Millenniumskog Bridgea]] i velike nizove [[Josephsonov spoj|Josephsonovih spojeva]].&lt;ref&gt;Steven Strogatz, ''Sync: The Emerging Science of Spontaneous Order'', Hyperion, 2003.&lt;/ref&gt;

Štaviše, sa stanovišta teorijske fizike, sam dinamički haos, u svojoj najopštijoj manifestaciji, jeste spontani red. Suština je u tome da većina redova u prirodi nastaje iz [[Spontano kršenje simetrije|spontanog sloma]] različitih simetrija. Ova velika porodica [[fenomen]]a uključuje elastičnost, supravodljivost, feromagnetizam i mnoge druge. Prema [[supersimetrična teorija stohastičke dinamike|supersimetričnoj teoriji stohastičke dinamike]], haos, ili preciznije, njegova stohastička generalizacija, također je dio ove porodice. Odgovarajuća simetrija koja se krši je [[Topološka kvantna teorija polja|topološka supersimetrija]] koja je skrivena u svim [[Stohastička diferencijalna jednačina|stohastičkim (parcijalnim) diferencijalnim jednačinama]], a odgovarajući [[Fazni prelaz|parametar reda]] je [[Kvantna teorija polja|teorijski]] utjelovljenje efekta leptira.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Ovchinnikov |first=I.V. |title=Ubiquitous order known as chaos |date=15. 2. 2024 |journal=Chaos, Solitons &amp; Fractals |language=en |volume=181 |issue=5 |article-number=114611 |doi=10.1016/j.chaos.2024.114611 |arxiv=2503.17157 |bibcode=2024CSF...18114611O |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0960077924001620 |issn = 0960-0779}}&lt;/ref&gt;
===Kombinatorni (ili kompleksni) haos===
Postoje i definicije haosa koje ne zahtijevaju osjetljivost na svojstvo početnih uslova, kao što je kombinatorni haos (tj. rekurzivna primjena diskretne kombinatorne akcije).&lt;ref&gt;{{cite web | title=Science: Mathematician discovers a more complex form of chaos | url=https://www.newscientist.com/article/mg12617232-800-science-mathematician-discovers-a-more-complex-form-of-chaos/ }}&lt;/ref&gt; Ovo je također uporedivo i slično haosu koji generiraju ćelijski automati. Ovo je važno jer je ova vrsta haosa također ekvivalentna Turingovoj mašini, možete izvršavati računanje s takvim dinamičkim sistemima i kao takav problem zaustavljanja nije odlučiv, stoga neki [[računar]]ski [[algoritam|algoritmi]] možda nikada neće završiti. Ovo je u konačnici vrlo drugačiji način da sistem bude nepredvidljiv.&lt;ref&gt;{{cite web | title='Next-Level' Chaos Traces the True Limit of Predictability | date=7. 3. 2025 | url=https://www.quantamagazine.org/next-level-chaos-traces-the-true-limit-of-predictability-20250307/ }}&lt;/ref&gt;

==Historija==
[[Slika:Barnsley fern plotted with VisSim.PNG|thumb|upright|[[Barnsleyjeva paprat]] kreirana korištenjem [[igra haosa|igre haosa]]. Prirodni oblici ([[paprati]], oblaci, planine itd.) mogu se rekreirati putem [[sistem iteriranih funkcija|sistema iteriranih funkcija]] (IFS).]]

[[James Clerk Maxwell]] bio je prvi naučnik koji je naglasio važnost početnih uslova i smatra se jednim od prvih koji je raspravljao o teoriji haosa, s radom u 1860-im i 1870-im.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hunt |first1=Brian R. |last2=Yorke |first2=James A. |date=1993 |title=Maxwell on Chaos |url=https://yorke.umd.edu/Yorke_papers_most_cited_and_post2000/1993_04_Hunt_%20Nonlin-Science-Today%20_Maxwell%20on%20Chaos.PDF |journal=Nonlinear Science Today |volume=3 |issue=1 |access-date=30. 9. 2025 |archive-date=3. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231103150943/https://yorke.umd.edu/Yorke_papers_most_cited_and_post2000/1993_04_Hunt_%20Nonlin-Science-Today%20_Maxwell%20on%20Chaos.PDF |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Everitt |first=Francis |date=1. 12. 2006 |title=James Clerk Maxwell: a force for physics |url=https://physicsworld.com/a/james-clerk-maxwell-a-force-for-physics/ |access-date=3. 11. 2023 |website=Physics World |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Gardini |first1=Laura |last2=Grebogi |first2=Celso |last3=Lenci |first3=Stefano |date=1. 10. 2020 |title=Chaos theory and applications: a retrospective on lessons learned and missed or new opportunities |journal=Nonlinear Dynamics |language=en |volume=102 |issue=2 |pages=643–644 |doi=10.1007/s11071-020-05903-0 |s2cid=225246631 |issn=1573-269X|doi-access=free |bibcode=2020NonDy.102..643G |hdl=2164/17003 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Tokom 1880-ih, proučavajući [[problem triju tijela]], [[Henri Poincaré]] je otkrio da mogu postojati orbite koje su neperiodične, a ipak se ne povećavaju zauvijek niti se približavaju fiksnoj tački.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Poincaré, Jules Henri |title=Sur le problème des trois corps et les équations de la dynamique. Divergence des séries de M. Lindstedt |journal=Acta Mathematica |volume=13 |issue=1–2 |pages=1–270 |year=1890 |doi=10.1007/BF02392506 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The three-body problem and the equations of dynamics : Poincaré's foundational work on dynamical systems theory|url=https://archive.org/details/threebodyproblem0000unse_u2y5|last=Poincaré|first=J. Henri|publisher=Springer International Publishing|others=Popp, Bruce D. (Translator)|year=2017|isbn=9783319528984|location=Cham, Switzerland|oclc=987302273}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author1=Diacu, Florin |author2=Holmes, Philip |title=Celestial Encounters: The Origins of Chaos and Stability |url=https://archive.org/details/celestialencount0000unse |publisher=Princeton University Press |year=1996 }}&lt;/ref&gt; Godine 1898, [[Jacques Hadamard]] objavio je uticajnu studiju o kretanju slobodne čestice koja klizi bez trenja po površini konstantne negativne zakrivljenosti, nazvanu &quot;[[Hadamardov bilijar]]&quot;. Hadamard je uspio pokazati da su sve trajektoriji nestabilni,&lt;ref&gt;{{cite journal|first = Jacques|last = Hadamard|year = 1898|title = Les surfaces à courbures opposées et leurs lignes géodesiques|journal = Journal de Mathématiques Pures et Appliquées|volume = 4|pages = 27–73|url=https://www.numdam.org/item/JMPA_1898_5_4__27_0.pdf}}&lt;/ref&gt;  Ljapunovljev eksponent je prvi put objavljen 1897. na francuskom jeziku, a kasnije 1907. godine, nije spomenut od strane Hadamara (1898), koji izvodi [[Hillova diferencijalna jednačina|Hillovu diferencijalnu jednačinu]] sa negativnom zakrivljenošću, a time i hiperboličku geometriju u faznom prostoru, tj. divergentne orbite, ali zapravo ne izračunava nijedan eksponent. U ovom PRL radu, umjesto toga, Ljapunovljev eksponent je eksplicitan.
Kasnije studije, također na temu nelinearnih [[diferencijalna jednačina|diferencijalnih jednačina]], proveo je [[George David Birkhoff]].&lt;ref&gt;George D. Birkhoff, ''Dynamical Systems,'' vol.&amp;nbsp;9 of the American Mathematical Society Colloquium Publications (Providence, Rhode Island: American Mathematical Society, 1927)&lt;/ref&gt; [[Andrey Nikolaevich Kolmogorov]],&lt;ref&gt;{{cite journal| last=Kolmogorov | first=Andrey Nikolaevich| year=1941 | title=Local structure of turbulence in an incompressible fluid for very large Reynolds numbers | journal=Doklady Akademii Nauk SSSR| volume=30 | issue=4 | pages=301–5 |bibcode = 1941DoSSR..30..301K | title=Turbulence }} Reprint u: {{cite journal |journal=Proceedings of the Royal Society A |volume=434 |pages=9–13 |year=1991 |doi=10.1098/rspa.1991.0075 |title=The Local Structure of Turbulence in Incompressible Viscous Fluid for Very Large Reynolds Numbers |last1=Kolmogorov |first1=A. N. |s2cid=123612939 |issue=1890 |bibcode=1991RSPSA.434....9K}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal| last=Kolmogorov | first=A. N. | year=1941 | title=On degeneration of isotropic turbulence in an incompressible viscous liquid | journal=Doklady Akademii Nauk SSSR | volume=31 | issue=6 | pages=538–540}} Reprinted in: {{cite journal |journal=Proceedings of the Royal Society A |volume=434 |pages=15–17 |year=1991 |doi=10.1098/rspa.1991.0076 |title=Dissipation of Energy in the Locally Isotropic Turbulence |last1=Kolmogorov |first1=A. N. |s2cid=122060992 |issue=1890 |bibcode=1991RSPSA.434...15K}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book| last=Kolmogorov | first=A. N. | title=Stochastic Behavior in Classical and Quantum Hamiltonian Systems | chapter=Preservation of conditionally periodic movements with small change in the Hamilton function|pages=51–56| bibcode=1979LNP....93...51K| doi=10.1007/BFb0021737| series=Lecture Notes in Physics| date=1979 | volume=93 | isbn=978-3-540-09120-2}} Translation of ''Doklady Akademii Nauk SSSR'' (1954) 98: 527. Vidi: [[Kolmogorov–Arnold–Moserova teorema]]&lt;/ref&gt; [[Mary Lucy Cartwright]] i [[John Edensor Littlewood]],&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Cartwright |first1=Mary L. |last2=Littlewood |first2=John E. |title=On non-linear differential equations of the second order, I: The equation ''y''&quot; + ''k''(1−''y''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)''y&lt;nowiki&gt;'&lt;/nowiki&gt;'' + ''y'' = ''b''λkcos(λ''t'' + ''a''), ''k'' large |journal=Journal of the London Mathematical Society |volume=20 |pages=180–9 |year=1945 |doi=10.1112/jlms/s1-20.3.180 |issue=3 }} vidi također: [[Van der Polov oscilator]]&lt;/ref&gt; i [[Stephen Smale]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Smale, Stephen |title=Morse inequalities for a dynamical system |journal=Bulletin of the American Mathematical Society |volume=66 |pages=43–49 |date=januar 1960 |doi=10.1090/S0002-9904-1960-10386-2 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Eksperimentalisti i matematičari susreli su se s turbulencijom u kretanju fluida, haotičnim ponašanjem u društvu i ekonomiji, neperiodičnim oscilacijama u radio krugovima i [[fraktal]]nim obrascima u prirodi bez koristi teorije koja bi objasnila ono što su vidjeli.

Uprkos početnim uvidima u prvoj polovini dvadesetog stoljeća, teorija haosa formalizirana je kao takva tek nakon sredine stoljeća, kada je nekim naučnicima prvi put postalo očigledno da linearna teorija, koja je glatka i kontinuirana, a koja je bila prevladavajuća teorija sistema u to vrijeme, jednostavno nije mogla objasniti uočeno ponašanje određenih eksperimenata poput logističke mape koja ima skokove i stohastička ponašanja. Oba ova zapažanja naglašavaju vezu haosa sa stohastičkim ili nelinearnim dinamičkim sistemima, ali definitivno ne-diferencijabilnom i ne-kontinuiranom vremenskom evolucijom. Ono što se pripisivalo nepreciznosti mjerenja i jednostavnom &quot;[[Pseudoslučajni šum|šumu]]&quot; teoretičari haosa smatrali su punopravnom komponentom proučavanih sistema. Godine 1959. [[Boris Čirikov|Boris Valerianovich Čirikov]] predložio je kriterij za pojavu klasičnog haosa u Hamiltonovim sistemima ([[Čirikov kriterij]]). Primijenio je ovaj kriterij kako bi objasnio neke eksperimentalne rezultate o [[ograničenje plazme|ograničenju plazme]] u otvorenim zrcalnim zamkama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Chirikov |first=Boris |title=РЕЗОНАНСНЫЕ ПРОЦЕССЫ В МАГНИТНЫХ ЛОВУШКАХ |url=https://www.quantware.ups-tlse.fr/chirikov/refs/chi1959.pdf |journal=Атомная энергия |volume=6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Chirikov |first=B. V. |date=1. 12. 1960 |title=Resonance processes in magnetic traps |url=https://doi.org/10.1007/BF01483352 |journal=The Soviet Journal of Atomic Energy |language=en |volume=6 |issue=6 |pages=464–470 |doi=10.1007/BF01483352 |s2cid=59483478 |issn=1573-8205|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Ovo se smatra prvom fizičkom teorijom haosa koja je uspjela objasniti konkretan eksperiment. A sam Boris Čirikov se smatra pionirom klasičnog i kvantnog haosa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Jean |first1=Bellissard |author-link=Jean Bellissard |last2=Dima |first2=Shepelyansky |date=27. 2. 1998 |title=Boris Chirikov, a pioneer in classical and quantum chaos |url=https://www.quantware.upstlse.fr/chirikov/aboutchirikov/poincare1998.pdf |journal=Annales Henri Poincaré |volume=68 |issue=4 |page=379 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bellissard |first1=J. |last2=Bohigas |first2=O. |last3=Casati |first3=G. |last4=Shepelyansky |first4=D.L. |date=1. 7. 1999 |title=A pioneer of chaos |url=http://dx.doi.org/10.1016/s0167-2789(99)90007-6 |journal=Physica D: Nonlinear Phenomena |volume=131 |issue=1–4 |pages=viii–xv |doi=10.1016/s0167-2789(99)90007-6 |arxiv=cond-mat/9903412 |bibcode=1999PhyD..131D...8B |s2cid=119107150 |issn=0167-2789}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |first=Dima |last=Shepelyansky |title=Chaos at Fifty Four in 2013 |oclc=859751750}}&lt;/ref&gt;

Glavni katalizator za razvoj teorije haosa bio je elektronski računar. Veliki dio matematike teorije haosa uključuje ponovljene [[iteracija|iteracije]] jednostavnih matematičkih formula, što bi bilo nepraktično raditi ručno. Elektronski računari su učinili ove ponovljene proračune praktičnim, dok su slike i brojevi omogućili vizualizaciju ovih sistema. Kao postdiplomski student u laboratoriji Chihira Hayashija na Univerzitetu u Kyotu, Yoshisuke Ueda je eksperimentisao s analognim [[računar]]ima i 27. novembra 1961. godine primijetio je ono što je nazvao &quot;slučajnim prelaznim [[fenomen]]ima&quot;. Ipak, njegov savjetnik se u to vrijeme nije složio s njegovim zaključcima i nije mu dozvolio da izvijesti o svojim nalazima sve do 1970. godine.&lt;ref&gt;{{harvnb|Abraham|Ueda|2000|loc=See Chapters 3 and 4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Sprott|2003|p=[https://books.google.com/books?id=SEDjdjPZ158C&amp;pg=PA89 89]}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:Airplane vortex edit.jpg|thumb|left|[[Turbulencija]] u [[vrtlog na vrhu krila|vrtlogu na vrhu krila]] iz [[avion]]skog krila. Studije kritične tačke iza koje sistem stvara turbulenciju bile su važne za teoriju haosa, koju je, naprimjer, analizirao sovjetski [[fizičar]] [[Lev Landau]], koji je razvio [[Landau-Hopfova teorija turbulencije|Landau-Hopfovu teoriju turbulencije]]. [[David Ruelle]] i [[Floris Takens]] kasnije su, suprotno Landauu, predvidjeli da se [[turbulencija fluida]] može razviti putem [[strani atraktor|stranog atraktora]], glavnog koncepta teorije haosa.]]

[[Edward Lorenz]] bio je rani pionir teorije. Njegovo interesovanje za haos se slučajno pojavilo kroz njegov rad na [[meteorologija|predviđanju vremena]] 1961. godine.&lt;ref&gt;Lorenz, E.N. The statistical prediction of solutions of dynamic equations. In Proceedings of the International Symposium on Numerical Weather Prediction, Tokyo, Japan, 7–13 November 1962; pp. 629–635. {{Citation |title=Numerical solutions to the equations |date=2. 12. 2010 |work=Numerical Weather and Climate Prediction |pages=17–118 |url=https://doi.org/10.1017/cbo9780511763243.004 |access-date=5. 3. 2025 |publisher=Cambridge University Press|doi=10.1017/cbo9780511763243.004 |isbn=978-0-521-51389-0 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lorenz1961&gt;{{cite journal |author=Lorenz, Edward N. |title=Deterministic non-periodic flow |journal=Journal of the Atmospheric Sciences |volume=20 |pages=130–141 |year=1963 |doi=10.1175/1520-0469(1963)020&lt;0130:DNF&gt;2.0.CO;2 |issue=2 |bibcode=1963JAtS...20..130L|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Lorenz i njegove saradnice [[Ellen Fetter]] i [[Margaret Hamilton]] &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Sokol |first=Joshua |date=20. 5. 2019 |title=The Hidden Heroines of Chaos |url=https://www.quantamagazine.org/the-hidden-heroines-of-chaos-20190520/ |access-date=9. 11. 2022 |website=Quanta Magazine}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Chaos: Making a New Science |last=Gleick |first=James |year=1987 |publisher=Cardinal |location=London|page=17|isbn=978-0-434-29554-8|title-link=Chaos: Making a New Science }}&lt;/ref&gt; ponovili sub Lorenzovo otkriće, koje je dalo ime Lorenzovim atraktorima, pokazalo je da čak ni detaljno atmosfersko modeliranje ne može, općenito, dati precizna dugoročna vremenska predviđanja.
Lorenzovo otkriće, koje je dalo ime Lorenzovim atraktorima, pokazalo je da čak ni detaljno atmosfersko modeliranje ne može, generalno, dati precizne dugoročne vremenske prognoze.

Godine 1963. [[Benoit Mandelbrot]], proučavajući teoriju informacija, otkrio je da je šum u mnogim fenomenima (uključujući cijene dionica na berzi i [[telefon|telefonske krugove]]) oblikovan poput [[Cantorov skup|Cantorovog skupa]], skupa tačaka s beskonačnom hrapavošću i detaljima.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Berger J.M. |author2=Mandelbrot B. | year = 1963 | title = A new model for error clustering in telephone circuits |url=https://archive.org/details/sim_ibm-journal-of-research-and-development_1963-07_7_3/page/224 | journal = IBM Journal of Research and Development | volume = 7 |issue=3 | pages = 224–236 | doi=10.1147/rd.73.0224}}&lt;/ref&gt; Mandelbrot je opisao i &quot;Noin efekat&quot; (u kojem se mogu dogoditi nagle diskontinuirane promjene) i &quot;Josifov efekat&quot; (u kojem se vrijednost može održati neko vrijeme, ali se nakon toga iznenada promijeniti).&lt;ref&gt;{{cite book |author=Mandelbrot, B. |title=The Fractal Geometry of Nature |publisher=Freeman |location=New York |year=1977 |page=248 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Također: {{cite book |last1=Mandelbrot |first1=Benoît B. |last2=Hudson |first2=Richard L. |title=The (Mis)behavior of Markets: A Fractal View of Risk, Ruin, and Reward |url=https://archive.org/details/misbehaviorofmar00beno |url-access=registration |publisher=Basic Books |location=New York |year=2004 |page=[https://archive.org/details/misbehaviorofmar00beno/page/201 201] |isbn=9780465043552 }}&lt;/ref&gt; Godine 1967. objavio je djelo &quot;[[Koliko je duga obala Britanije? Statistička samosličnost i frakcijska dimenzija]]&quot;, pokazujući da dužina obalne linije varira s razmjerom mjernog instrumenta, da nalikuje sebi u svim razmjerama i da je beskonačne dužine za [[beskonačnost|beskonačno mali]] mjerni uređaj.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Mandelbrot |first=Benoît |title=How Long Is the Coast of Britain? Statistical Self-Similarity and Fractional Dimension |journal=Science |volume=156 |issue=3775 |pages=636–8 |date=5. 5. 1967 |doi=10.1126/science.156.3775.636 |pmid=17837158 |bibcode=1967Sci...156..636M |s2cid=15662830 |url=http://ena.lp.edu.ua:8080/handle/ntb/52473 |access-date=31. 1. 2022 |archive-date=19. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211019193011/http://ena.lp.edu.ua:8080/handle/ntb/52473 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tvrdeći da klupko kanapa izgleda kao tačka kada se gleda izdaleka (0-dimenzionalno), kao lopta kada se gleda prilično blizu (3-dimenzionalno) ili kao zakrivljena nit (1-dimenzionalno), on je tvrdio da su dimenzije objekta relativne u odnosu na posmatrača i da mogu biti frakcijske. Objekt čija je nepravilnost konstantna na različitim skalama („samosličnost“) je fraktal (primjeri uključuju Mengerovu spužvu, Sierpinskijevu brtvu i Kochovu krivulju ili ''pahuljicu'', koja je beskonačno dugačka, ali zatvara konačan prostor i ima fraktalnu dimenziju od oko 1,2619). Godine 1982. Mandelbrot je objavio djelo ''Fraktalna geometrija prirode'', koje je postalo klasik teorije haosa.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Mandelbrot, B.|title=The Fractal Geometry of Nature|date=1982|place=New York|publisher=Macmillan|isbn=978-0716711865|url=https://archive.org/details/fractalgeometryo00beno}}&lt;/ref&gt;

U decembru 1977. godine, [[Njujorška akademija nauka]] organizovala je prvi simpozijum o haosu, kojem su prisustvovali David Ruelle, [[Robert May, baron May iz Oxforda|Robert May]], [[James A. Yorke]] (tvorac termina &quot;haos&quot; koji se koristi u matematici), [[Robert Shaw]] i meteorolog Edward Lorenz. Sljedeće godine Pierre Coullet i Charles Tresser objavili su članak &quot;Itérations d'endomorphismes et grupe de renormalisation&quot;, a članak [[Mitchell Feigenbaum|Mitchella Feigenbauma]] &quot;Kvantitativna univerzalnost za klasu nelinearnih transformacija&quot; konačno se pojavio u časopisu, nakon tri godine odbijanja recenzenata.&lt;ref name=&quot;Feigenbaum 25–52&quot;&gt;{{cite journal |first=Mitchell |last=Feigenbaum |title=Quantitative universality for a class of nonlinear transformations |url=https://archive.org/details/journal-of-statistical-physics_1978-07_19_1/page/25 |journal=Journal of Statistical Physics |volume=19 |issue=1 |pages=25–52 |date=juli 1978 |doi=10.1007/BF01020332 |bibcode=1978JSP....19...25F|citeseerx=10.1.1.418.9339 |s2cid=124498882 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Coullet, Pierre, and Charles Tresser. &quot;Iterations d'endomorphismes et groupe de renormalisation.&quot; Le Journal de Physique Colloques 39.C5 (1978): C5-25&lt;/ref&gt; Tako su Feigenbaum (1975) i Coullet &amp; Tresser (1978) otkrili [[Univerzalnost (dinamički sistemi)|univerzalnost]] u haosu, omogućavajući primjenu teorije haosa na mnoge različite fenomene.

Godine 1979, [[Albert J. Libchaber]], tokom simpozija koji je u Aspenu organizovao [[Pierre Hohenberg]], predstavio je svoje eksperimentalno posmatranje kaskade [[Teorija bifurkacije|bifurkacije]] koja dovodi do haosa i turbulencije u [[Rayleigh-Bénardovi konvekcijski sistemi|Rayleigh-Bénardovim konvekcijskim sistemima]]. Dobitnik je [[Wolfova nagrada za fiziku|Wolfove nagrade za fiziku]] 1986. godine zajedno sa [[Mitchell J. Feigenbaum|Mitchellom J. Feigenbaumom]] za njihova inspirativna dostignuća.&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.wolffund.org.il/cat.asp?id=25&amp;cat_title=PHYSICS|title = The Wolf Prize in Physics in 1986.|access-date = 17. 1. 2008|archive-date = 25. 5. 2024|archive-url = https://archive.today/20240525172450/https://www.webcitation.org/65DR3JlSI?url=http://www.wolffund.org.il/cat.asp%3Fid=25|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

U 1986., Njujorška akademija nauka je zajedno sa Nacionalnim institutom za mentalno zdravlje i Uredom za pomorska istraživanja organizovala prvu važnu konferenciju o haosu u biologiji i medicini. Tamo je [[Bernardo Huberman]] predstavio matematički model disfunkcije [[oči|praćenja očiju]] kod ljudi sa [[shizofrenija|shizofrenijom]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author-link=Bernardo Huberman |author=Huberman, B.A. |title=A Model for Dysfunctions in Smooth Pursuit Eye Movement |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |volume=504 Perspectives in Biological Dynamics and Theoretical Medicine |issue=1 |pages=260–273 |date=juli 1987 |doi=10.1111/j.1749-6632.1987.tb48737.x |pmid=3477120 |bibcode = 1987NYASA.504..260H |s2cid=42733652 }}&lt;/ref&gt; To je dovelo do obnove fiziologije 1980-ih godina primjenom teorije haosa, na primjer, u proučavanju patoloških srčanih ciklusa.

Godine 1987, Per Bak, Chao Tang i Kurt Wiesenfeld objavili su rad u časopisu Physical Review Letters.''&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Bak, Per |author2=Tang, Chao |author3=Wiesenfeld, Kurt |title=Self-organized criticality: An explanation of the 1/f noise |journal=Physical Review Letters |volume=59 |issue=4 |pages=381–4 |date=27. 7. 1987 |doi=10.1103/PhysRevLett.59.381 |pmid=10035754 |bibcode=1987PhRvL..59..381B|s2cid=7674321 }} Međutim, zaključci ovog članka bili su predmet spora {{cite web|url=http://www.nslij-genetics.org/wli/1fnoise/1fnoise_square.html |title=? |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071214033929/https://www.nslij-genetics.org/wli/1fnoise/1fnoise_square.html |archive-date=14. 12. 2007 }}. Posebno vidi: {{cite journal |author1=Laurson, Lasse |author2=Alava, Mikko J. |author3=Zapperi, Stefano |title=Letter: Power spectra of self-organized critical sand piles |journal=Journal of Statistical Mechanics: Theory and Experiment |volume=0511 |id=L001 |date=15. 9. 2005 }}&lt;/ref&gt; prvi put opisujući [[samoorganizovana kritičnost|samoorganizovanu kritičnost]] (SOC), koja se smatra jednim od mehanizama kojim [[složenost]] nastaje u prirodi.

Uz uglavnom laboratorijske pristupe poput [[Bak-Tang-Wiesenfeldova pješčana hrpa|Bak-Tang-Wiesenfeldove pješčane hrpe]], mnoga druga istraživanja fokusirala su se na velike prirodne ili društvene sisteme za koje se zna (ili se sumnja) da pokazuju [[nepromjenjivo ponašanje na skali]]. Iako ovi pristupi nisu uvijek bili dobrodošli (barem u početku) od strane stručnjaka u ispitivanim oblastima, SOC se ipak etablirao kao snažan kandidat za objašnjenje niza prirodnih fenomena, uključujući [[zemljotres]]e, (koji su, mnogo prije nego što je SOC otkriven, bili poznati kao izvor nepromjenjivog ponašanja na skali kao što je [[Gutenberg-Richterov zakon]] koji opisuje statističku raspodjelu veličina zemljotresa i [[Aftershock|Omorijev zakon]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Omori, F.|title=On the aftershocks of earthquakes |journal=Journal of the College of Science, Imperial University of Tokyo |volume=7 |pages=111–200 |year=1894 }}&lt;/ref&gt; opisujući učestalost naknadnih potresa), [[sunčeva baklja|sunčeve baklje]], fluktuacije u ekonomskim sistemima kao što su [[finansijsko tržište|finansijska tržišta]] (reference na SOC su uobičajene u [[ekonofizici]]), formiranje pejzaža, [[šumski požar]]i, [[klizište|klizišta]], [[epidemija|epidemije]] i [[evolucija|biološka evolucija]] (gdje se SOC poziva, naprimjer, kao dinamički mehanizam iza teorije &quot;[[isprekidana ravnoteža|isprekidanih ravnoteža]]&quot; koju su iznijeli [[Niles Eldredge]] i [[Stephen Jay Gould]]). S obzirom na implikacije distribucije veličina događaja bez skale, neki istraživači sugerišu da je još jedan [[fenomen]] koji bi trebalo smatrati primjerom SOC-a pojava [[rat]]ova. Ova istraživanja SOC-a uključivala su i pokušaje modeliranja (ili razvoj novih modela ili prilagođavanje postojećih specifičnostima datog prirodnog sistema) i opsežnu analizu podataka kako bi se utvrdilo postojanje i/ili karakteristike zakona prirodnog skaliranja.

Također 1987. godine [[James Gleick]] je objavio knjigu ''Haos: Stvaranje nove nauke'', koja je postala bestseler i upoznala širu javnost s općim principima teorije haosa, kao i njenom historijom.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{cite book|last=Gleick|first=James|title=Chaos: Making a New Science|url=https://archive.org/details/chaosmakingnewsc0000glei_r3a5|date=26. 8. 2008|publisher=Penguin Books|isbn=978-0143113454}}&lt;/ref&gt; U početku domen nekolicine, izolovanih pojedinaca, teorija haosa se progresivno pojavila kao transdisciplinarna i institucionalna disciplina, uglavnom pod nazivom analiza nelinearnih sistema. Aludirajući na koncept [[Thomas Kuhn|Thomasa Kuhna]] o promjeni paradigme izložen u djelu ''Struktura naučnih revolucija' (1962), mnogi &quot;haosolozi&quot; (kako su se neki opisivali) tvrdili su da je ova nova teorija primjer takve promjene, teza koju je podržao Gleick.
Dostupnost jeftinijih i snažnijih [[računar]]a proširuje primjenjivost teorije haosa. Trenutno, teorija haosa ostaje aktivno područje istraživanja,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Motter | first1 = A. E. | last2 = Campbell | first2 = D. K. | year = 2013 | title = Chaos at fifty | url = http://www.physicstoday.org/resource/1/phtoad/v66/i5/p27_s1?bypassSSO=1 | journal = Phys. Today | volume = 66 | issue = 5| pages = 27–33 | doi=10.1063/pt.3.1977|arxiv = 1306.5777 |bibcode = 2013PhT....66e..27M | s2cid = 54005470 }}&lt;/ref&gt; koje uključuju mnoge različite discipline kao što su [[matematika]], [[topologija]], [[fizika]],&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Hubler|first1=A.|last2=Foster|first2=G.|last3=Phelps|first3=K.|title=Managing chaos: Thinking out of the box|journal=Complexity|volume=12|issue=3|pages=10|date=2007|doi=10.1002/cplx.20159|bibcode = 2007Cmplx..12c..10H }}&lt;/ref&gt; [[društvo|društveni sistemi]],&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Chaos Theory in the Social Sciences: Foundations and Applications|url=https://archive.org/details/bwb_P9-DJF-510|date=1996|publisher=University of Michigan Press|isbn=9780472106387|editor-last=Kiel|editor-first=L.|location=Ann Arbor, MI|language=en|doi=10.3998/mpub.14623|editor-last2=Elliott|editor-first2=Euel|hdl = 2027/fulcrum.d504rm03n}}&lt;/ref&gt; [[modeliranje populacije]], [[biologija]], [[meteorologija]], [[astrofizika]], [[teorija informacija]], [[računarska neuronauka]], [[pandemija]] [[upravljanje krizom]],&lt;ref name=&quot;CT-REF-20&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CT-REF-21&quot;/&gt; etc.
== Popularna, ali netačna analogija za haos ==
Osjetljiva zavisnost od početnih uslova (tj. efekat leptira) ilustrovana je korištenjem sljedeće narodne predaje:&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

&lt;poem style=&quot;margin-left: 2em;&quot;&gt;
Zbog nedostatka eksera, potkovica je bila izgubljena.
Zbog nedostatka potkovice, konj je bio izgubljen.
Zbog nedostatka konja, jahač je bio izgubljen.
Zbog nedostatka jahača, bitka je bila izgubljena.
Zbog nedostatka bitke, kraljevstvo je bilo izgubljeno.
A sve zbog nedostatka eksera za potkovicu.
&lt;/poem&gt;

Na osnovu navedenog, mnogi ljudi pogrešno vjeruju da uticaj male početne perturbacije monotono raste s vremenom i da svaka mala perturbacija može na kraju imati veliki uticaj na numeričke integracije. Međutim, 2008., Lorenz je izjavio da ne smatra da ovaj stih opisuje pravi haos, već da bolje ilustruje jednostavniji fenomen nestabilnosti i da stih implicitno sugeriše da naknadni mali događaji neće preokrenuti ishod.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web |last=Lorenz |first=E. N. |date=decembar 2008 |title=The butterfly effect. In Premio Felice Pietro Chisesi E Caterina Tomassoni Award Lecture; University of Rome: Rome, Italy. |url=https://eapsweb.mit.edu/sites/default/files/Tomassoni_2008.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20230610171122/https://eapsweb.mit.edu/sites/default/files/Tomassoni_2008.pdf |access-date=29. 1. 2023 |website= |archive-date=10. 6. 2023 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na osnovu analize, ajet ukazuje samo na divergenciju, a ne na ograničenost.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Ograničenost je važna za konačnu veličinu uzorka leptira.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Karakteristika prethodno spomenutog ajeta opisana je kao &quot;zavisnost osjetljiva na konačno vrijeme&quot; &quot;.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Saiki |first1=Yoshitaka |last2=Yorke |first2=James A. |date=2. 5. 2023 |title=Can the Flap of a Butterfly's Wings Shift a Tornado into Texas&amp;mdash;Without Chaos? |journal=Atmosphere |language=en |volume=14 |issue=5 |pages=821 |doi=10.3390/atmos14050821 |bibcode=2023Atmos..14..821S |issn=2073-4433 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Aplikacjje ==
[[Slika:Textile cone.JPG|thumb|left| Školjka [[konus tekstil]], slična izgledu [[pravilo 30|Pravilu 30]], [[ćelijski automat|ćelijskom automatu]] s haotičnim ponašanjem &lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.maths.nottingham.ac.uk/personal/sc/pdfs/Seashells09.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20131105134513/https://www.maths.nottingham.ac.uk/personal/sc/pdfs/Seashells09.pdf |archive-date=5. 11. 2013 |url-status=live |title=The Geometry and Pigmentation of Seashells |author=Stephen Coombes |date=februar 2009 |work=www.maths.nottingham.ac.uk |publisher=[[University of Nottingham]] |access-date=10. 4. 2013}}&lt;/ref&gt;]]

Iako je teorija haosa nastala posmatranjem vremenskih obrazaca, postala je primjenjiva na niz drugih situacija. Neka područja koja danas imaju koristi od teorije haosa su [[geologija]], [[matematika]], [[biologija]], [[računarske nauke]], [[ekonomija]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Kyrtsou C. |author2=Labys W. | year = 2006 | title = Evidence for chaotic dependence between US inflation and commodity prices |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-macroeconomics_2006-03_28_1/page/256 | journal = Journal of Macroeconomics | volume = 28 | issue = 1| pages = 256–266 |doi=10.1016/j.jmacro.2005.10.019 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Kyrtsou C., Labys W. | year = 2007 | title = Detecting positive feedback in multivariate time series: the case of metal prices and US inflation | doi =10.1016/j.physa.2006.11.002 | journal = Physica A | volume = 377 | issue = 1| pages = 227–229 |bibcode = 2007PhyA..377..227K | last2 = Labys }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author1=Kyrtsou, C. |author2=Vorlow, C. |chapter=Complex dynamics in macroeconomics: A novel approach |editor1=Diebolt, C. |editor2=Kyrtsou, C. |title=New Trends in Macroeconomics |publisher=Springer Verlag |year=2005 }}&lt;/ref&gt; [[inženjerstvo]],&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Hernández-Acosta |first1=M. A. |last2=Trejo-Valdez |first2=M. |last3=Castro-Chacón |first3=J. H. |last4=Miguel |first4=C. R. Torres-San |last5=Martínez-Gutiérrez |first5=H. |title=Chaotic signatures of photoconductive Cu 2 ZnSnS 4 nanostructures explored by Lorenz attractors |journal=New Journal of Physics |date=2018 |volume=20 |issue=2 |pages=023048 |doi=10.1088/1367-2630/aaad41 |language=en |issn=1367-2630|bibcode=2018NJPh...20b3048H |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://www.dspdesignline.com/218101444;jsessionid=Y0BSVTQJJTBACQSNDLOSKH0CJUNN2JVN?pgno=1 |title = Applying Chaos Theory to Embedded Applications |archive-url=https://archive.today/20110809025913/http://www.dspdesignline.com/218101444;jsessionid=Y0BSVTQJJTBACQSNDLOSKH0CJUNN2JVN?pgno=1 |archive-date=9. 8. 2011 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[finandije]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Hristu-Varsakelis, D. |author2=Kyrtsou, C. |title=Evidence for nonlinear asymmetric causality in US inflation, metal and stock returns |journal=Discrete Dynamics in Nature and Society |id=138547 |year=2008 |doi=10.1155/2008/138547 |volume=2008 |pages=1–7 |article-number=138547 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | doi = 10.1023/A:1023939610962 |author1=Kyrtsou, C. |author2=M. Terraza |s2cid=154202123 | year = 2003 | title = Is it possible to study chaotic and ARCH behaviour jointly? Application of a noisy Mackey-Glass equation with heteroskedastic errors to the Paris Stock Exchange returns series | url = https://archive.org/details/sim_computational-economics_2003-06_21_3/page/256 | journal = Computational Economics | volume = 21 | issue = 3| pages = 257–276 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |first1=Justine |last1=Gregory-Williams |first2=Bill |last2=Williams |title=Trading Chaos: Maximize Profits with Proven Technical Techniques |url=https://archive.org/details/tradingchaosmaxi0000greg |year=2004|publisher=Wiley|location=New York|isbn=9780471463085|edition=2nd }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Peters|first=Edgar E.|title=Fractal market analysis : applying chaos theory to investment and economics|url=https://archive.org/details/fractalmarketana0000pete|year=1994|publisher=Wiley|location=New York u.a.|isbn=978-0471585244|edition=2. print.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Peters|first=/ Edgar E.|title=Chaos and order in the capital markets : a new view of cycles, prices, and market volatility|url=https://archive.org/details/chaosorderincapi0002pete|year=1996|publisher=John Wiley &amp; Sons|location=New York|isbn=978-0471139386|edition=2nd }}&lt;/ref&gt; [[meteorologija]], [[philosophy]], [[anthropology]],&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; [[fizika]],&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Hubler|first1=A.|last2=Phelps|first2=K.|title=Guiding a self-adjusting system through chaos|journal=Complexity|volume=13|issue=2|pages=62|date=2007|doi=10.1002/cplx.20204|bibcode = 2007Cmplx..13b..62W }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Gerig|first1=A.|title=Chaos in a one-dimensional compressible flow|journal=Physical Review E |volume=75 |issue=4|article-number=045202|date=2007|doi=10.1103/PhysRevE.75.045202|pmid=17500951|arxiv=nlin/0701050|bibcode = 2007PhRvE..75d5202G |s2cid=45804559}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Wotherspoon|first1=T.|last2=Hubler|first2=A.|title=Adaptation to the Edge of Chaos in the Self-Adjusting Logistic Map|journal=The Journal of Physical Chemistry A|volume=113|issue=1|pages=19–22|date=2009|doi=10.1021/jp804420g|pmid=19072712|bibcode = 2009JPCA..113...19W }}&lt;/ref&gt; [[politics]],&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Borodkin |first1=Leonid I. |title=Challenges of Instability: The Concepts of Synergetics in Studying the Historical Development of Russia |journal=Ural Historical Journal |date=2019 |volume=63 |issue=2 |pages=127–136 |doi=10.30759/1728-9718-2019-2(63)-127-136|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Progonati |first1=E |title=Chaos, complexity and leadership 2018 explorations of chaotic and complexity theory |date=2018 |publisher=Springer |isbn=978-3-030-27672-0 |chapter=Brexit in the Light of Chaos Theory and Some Assumptions About the Future of the European Union}}&lt;/ref&gt; [[populacija|populacijska dinamika]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Dilão, R. |author2=Domingos, T. |s2cid=697164 | year = 2001 | title = Periodic and Quasi-Periodic Behavior in Resource Dependent Age Structured Population Models |url=https://archive.org/details/bulletin-of-mathematical-biology_2001-03_63_2/page/207 | journal = Bulletin of Mathematical Biology | volume = 63 |pages = 207–230|doi=10.1006/bulm.2000.0213 | issue = 2 | pmid = 11276524}}&lt;/ref&gt; i [[robotika]]. U nastavku je navedeno nekoliko kategorija s primjerima, ali ovo nipošto nije sveobuhvatan popis jer se pojavljuju nove aplikacije.
=== Kriptografija ===
{{Glavni|Haotična kriptologija}}

Teorija haosa se već dugi niz godina koristi u [[kriptografija|kriptografiji]]. U posljednjih nekoliko decenija, haos i nelinearna dinamika su korišteni u dizajnu stotina kriptografskih primitivaa. Ovi algoritmi uključuju algoritme za šifriranje slika, [[heš funkcija|heš funkcije]], [[Kriptografski siguran generator pseudoslučajnih brojeva|sigurne generatore pseudoslučajnih brojeva]], [[protočna šifra|protočne šifre]], [[Digitalni vodeni žig|vodeni žig]] i [[steganografija]].&lt;ref name=&quot;Akhavan 1797–1813&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Akhavan|first1=A.|last2=Samsudin|first2=A.|last3=Akhshani|first3=A.|date=1. 10. 2011|title=A symmetric image encryption scheme based on combination of nonlinear chaotic maps|journal=Journal of the Franklin Institute|volume=348|issue=8|pages=1797–1813|doi=10.1016/j.jfranklin.2011.05.001}}&lt;/ref&gt; Većina ovih [[algoritam]]a zasnovana je na unimodalnim haotičnim mapama, a veliki dio ovih algoritama koristi kontrolne parametre i početni uslov haotičnih mapa kao svoje ključeve.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Behnia|first1=S.|last2=Akhshani|first2=A.|last3=Mahmodi|first3=H.|last4=Akhavan|first4=A.|date=1. 1. 2008|title=A novel algorithm for image encryption based on mixture of chaotic maps|journal=Chaos, Solitons &amp; Fractals|volume=35|issue=2|pages=408–419|doi=10.1016/j.chaos.2006.05.011|bibcode = 2008CSF....35..408B }}&lt;/ref&gt; Iz šire perspektive, bez gubitka općenitosti, sličnosti između haotičnih mapa i kriptografskih sistema su glavna motivacija za dizajn kriptografskih algoritama zasnovanih na haosu.&lt;ref name=&quot;Akhavan 1797–1813&quot;/&gt; Jedna vrsta šifriranja, tajni ključ ili [[simetrični ključ]], oslanja se na [[difuzija i konfuzija|difuziju i konfuziju]], što je dobro modelirano teorijom haosa.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Wang|first=Xingyuan|year=2012|title=An improved key agreement protocol based on chaos|journal=Commun. Nonlinear Sci. Numer. Simul.|volume=15|issue=12|pages=4052–4057|bibcode=2010CNSNS..15.4052W|doi=10.1016/j.cnsns.2010.02.014|author2=Zhao, Jianfeng}}&lt;/ref&gt; Drugi tip  vrsta računarstva, [[DNK računarstvo]], uparena s teorijom haosa, nudi način šifriranja slika i drugih informacija.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Babaei|first=Majid|s2cid=18407251|year=2013|title=A novel text and image encryption method based on chaos theory and DNA computing|journal=Natural Computing |volume=12|issue=1|pages=101–107|doi=10.1007/s11047-012-9334-9}}&lt;/ref&gt; Mnogi [[DNK]]-haos kriptografski algoritmi su se pokazali nesigurnima ili se smatra da primijenjena tehnika nije efikasna.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Akhavan|first1=A.|last2=Samsudin|first2=A.|last3=Akhshani|first3=A.|date=1. 10. 2017|title=Cryptanalysis of an image encryption algorithm based on DNA encoding|journal=Optics &amp; Laser Technology|volume=95|pages=94–99|doi=10.1016/j.optlastec.2017.04.022|bibcode = 2017OptLT..95...94A }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Xu|first=Ming|s2cid=125169427|date=1. 6. 2017|title=Cryptanalysis of an Image Encryption Algorithm Based on DNA Sequence Operation and Hyper-chaotic System|journal=3D Research|language=en|volume=8|issue=2|article-number=15|doi=10.1007/s13319-017-0126-y|issn=2092-6731|bibcode = 2017TDR.....8..126X }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Liu|first1=Yuansheng|last2=Tang|first2=Jie|last3=Xie|first3=Tao|date=1. 8. 2014|title=Cryptanalyzing a RGB image encryption algorithm based on DNA encoding and chaos map|journal=Optics &amp; Laser Technology|volume=60|pages=111–115|doi=10.1016/j.optlastec.2014.01.015|arxiv=1307.4279|bibcode = 2014OptLT..60..111L |s2cid=18740000}}&lt;/ref&gt;

=== Robotika ===
Robotika je još jedno područje koje je nedavno imalo koristi od teorije haosa. Umjesto robota koji djeluju metodom pokušaja i grešaka kako bi se usavršavali u interakciji sa svojim okruženjem, teorija haosa je korištena za izgradnju [[prediktivno modeliranje|prediktivnog modela]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Nehmzow|first=Ulrich|date=Dec 2005|title=Quantitative description of robot–environment interaction using chaos theory|journal=Robotics and Autonomous Systems|volume=53|issue=3–4|pages=177–193|doi=10.1016/j.robot.2005.09.009|author2=Keith Walker|url=http://cswww.essex.ac.uk/staff/udfn/ftp/ecmrw3.pdf|access-date=25. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170812003513/http://cswww.essex.ac.uk/staff/udfn/ftp/ecmrw3.pdf|archive-date=12. 8. 2017|url-status=dead|citeseerx=10.1.1.105.9178}}&lt;/ref&gt;
Haotičnu dinamiku su pokazali dvonožni roboti [[Pasivna dinamika|pasivno hodanje]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Goswami|first=Ambarish|year=1998|title=A Study of the Passive Gait of a Compass-Like Biped Robot: Symmetry and Chaos|url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-robotics-research_1998-12_17_12/page/1282|journal=The International Journal of Robotics Research|volume=17|issue=12|pages=1282–1301|doi=10.1177/027836499801701202|author2=Thuilot, Benoit|author3=Espiau, Bernard|citeseerx=10.1.1.17.4861|s2cid=1283494}}&lt;/ref&gt;

===Biologija===
Više od stotinu godina, biolozi prate populacije različitih [[vrsta]] pomoću modela populacije. Većina modela je kontinuirana funkcija, ali su nedavno naučnici uspjeli implementirati haotične modele u određenim [[populacija]]ma.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Eduardo|first=Liz|author2=Ruiz-Herrera, Alfonso|title=Chaos in discrete structured population models|journal=SIAM Journal on Applied Dynamical Systems|year=2012|volume=11|issue=4|pages=1200–1214|doi=10.1137/120868980}}&lt;/ref&gt; Naprimjer, studija na modelima [[kanadski ris|kanadskog risa]] pokazala je haotično ponašanje u rastu populacije.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Lai|first=Dejian|title=Comparison study of AR models on the Canadian lynx data: a close look at BDS statistic|url=https://archive.org/details/sim_computational-statistics-data-analysis_1996-08-10_22_4/page/408|journal=[[Computational Statistics &amp; Data Analysis]]|year=1996|volume=22|issue=4|pages=409–423|doi=10.1016/0167-9473(95)00056-9}}&lt;/ref&gt; Haos se može naći i u [[ekosistem|ekološkim sistemima]], kao što je [[hidrologija]]. Iako haotičan model za hidrologiju ima svoje nedostatke, još uvijek se mnogo toga može naučiti posmatrajući podatke kroz prizmu teorije haosa.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Sivakumar|first=B|title=Chaos theory in hydrology: important issues and interpretations|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-hydrology_2000-01-31_227_1-4/page/1|journal=Journal of Hydrology|date=31. 1. 2000|volume=227|issue=1–4|pages=1–20|bibcode=2000JHyd..227....1S|doi=10.1016/S0022-1694(99)00186-9}}&lt;/ref&gt; Druga biološka primjena nalazi se u [[kardiotokografiji]]. Fetusni nadzor predstavlja delikatnu ravnotežu između dobijanja tačnih informacija i što neinvazivnijeg pristupa. Bolji modeli znakova upozorenja na [[intrauterina hipoksija|fetusnu hipoksiju]] mogu se dobiti haotičnim modeliranjem.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Bozóki|first=Zsolt|title=Chaos theory and power spectrum analysis in computerized cardiotocography|url=https://archive.org/details/sim_european-journal-of-obstetrics-gynecology_1997-02_71_2/page/163|journal=[[European Journal of Obstetrics &amp; Gynecology and Reproductive Biology]]|date=februar 1997|volume=71|issue=2|pages=163–168|doi=10.1016/s0301-2115(96)02628-0|pmid=9138960}}&lt;/ref&gt;

Kao što Perry ističe, [[matematičko modeliranje|modeliranje]] haotičnih [[vremenska serija|vremenskih serija]] u teorijskoj [[ekologija|ekologiji]] je potpomognuto ograničenjem.&lt;ref name=realdata/&gt;{{rp|176,177}} Uvijek postoji potencijalna poteškoća u razlikovanju stvarnog haosa od haosa koji postoji samo u modelu.&lt;ref name=realdata/&gt;{{rp|176,177}} Stoga će i ograničenje u modelu i/ili duplicirani podaci vremenskih serija za poređenje biti korisni u ograničavanju modela na nešto blisko stvarnosti, naprimjer Perry &amp; Wall 1984.&lt;ref name=realdata&gt;{{cite book|year=2000|edition=1|publisher=Springer Science+Business Media Dordrecht|first4=David|first3=Ian|first2=Robert|first1=Joe|last4=Morse|last2=Smith|last1=Perry|last3=Woiwod|editor-first1=Joe N|editor-first2=Robert H|editor-first3=Ian P|editor-first4=David R|editor-last1=Perry|editor-last2=Smith|editor-last3=Woiwod|editor-last4=Morse|pages=xii+226|title=Chaos in Real Data : The Analysis of Non-Linear Dynamics from Short Ecological Time Series|series=Population and Community Biology Series|doi=10.1007/978-94-011-4010-2|isbn=978-94-010-5772-1|s2cid=37855255}}&lt;/ref&gt;{{rp|176,177}} [[Koevolucija]] [[gen-za-gen]] ponekad pokazuje haotičnu dinamiku u [[frekvencija alela|frekvencijama alela]].&lt;ref name = &quot;GFG&quot; /&gt; Dodavanje varijabli ovo preuveličava: haos je češći u [[evolucijski model|modelima]] koji uključuju dodatne varijable kako bi odrazili dodatne aspekte stvarnih [[populacija]].&lt;ref name = &quot;GFG&quot; /&gt; [[Robert M. May]] je i sam proveo neke od ovih fundamentalnih studija o koevoluciji usjeva, što je zauzvrat pomoglo u oblikovanju cijele oblasti.&lt;ref name = &quot;GFG&quot; &gt;
 {{ Cite journal |
       language=en|
           year=1992|
      publisher=[[Nature]] Publishing Group|
         volume=360|
        journal=[[Nature]]|
           issn=0028-0836|
          eissn=1476-4687|
         first2=Jeremy|
         first1=John|
     department=Review Article|
          pages=121–125|
          last1=Thompson|
          last2=Burdon|
          title=Gene-for-gene coevolution between plants and parasites|        url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1992-11-12_360_6400/page/n117|
 issue=6400|
            doi=10.1038/360121a0|
 bibcode=1992Natur.360..121T|
 s2cid=4346920}}
&lt;/ref&gt; Čak i u stabilnom okruženju, samo kombinovanje jednog [[usjev]]a i jednog [[patogen]]a može rezultirati [[kvaziperiodičnost|kvaziperiodičnim-]] ili [[haotična oscilacija|haotičnim-]] oscilacijama u [[statistička populacija|populaciji]].&lt;ref name = &quot;Epidemiology&quot; &gt;
 {{ Cite book |
       language=en|
           year=1998|
        edition=1|
      publisher=Springer Science+Business Media Dordrecht|
          first=Gareth|
           last=Jones|
 editor-first1=D. Gareth|
 editor-last1=Jones|
          pages=xvi + 460 + 26{{NBSP}}b/w{{NBSP}}{{NBSP}}ill. + 33{{NBSP}}color{{NBSP}}ill|
          title=The Epidemiology of Plant Diseases|        url=https://archive.org/details/epidemiologyofpl0000jone|
            doi=10.1007/978-94-017-3302-1|
          s2cid=1793087|
           isbn=978-94-017-3302-1}}
&lt;/ref&gt;{{ RP |page=169}}

===Ekonomija===
Moguće je da se ekonomski modeli mogu poboljšati i primjenom teorije haosa, ali predviđanje zdravlja ekonomskog sistema i faktora koji na njega najviše utiču izuzetno je složen zadatak.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Juárez|first=Fernando|title=Applying the theory of chaos and a complex model of health to establish relations among financial indicators|journal=Procedia Computer Science|year=2011|volume=3|pages=982–986|doi=10.1016/j.procs.2010.12.161|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ekonomski i finansijski sistemi se fundamentalno razlikuju od onih u klasičnim prirodnim naukama, budući da su prvi inherentno stohastički po prirodi, budući da su rezultat interakcija ljudi, te je stoga malo vjerovatno da će čisti deterministički modeli pružiti tačne prikaze podataka. Empirijska literatura koja testira haos u ekonomiji i finansijama predstavlja vrlo mješovite rezultate, dijelom zbog konfuzije između specifičnih testova za haos i općenitijih testova za nelinearne odnose.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Brooks |first=Chris |author-link=Chris Brooks (academic)|title=Chaos in foreign exchange markets: a sceptical view |journal=Computational Economics|year=1998 |volume=11 |issue=3 |pages=265–281 |issn=1572-9974 |doi=10.1023/A:1008650024944|s2cid=118329463 |url=http://centaur.reading.ac.uk/35988/1/35988.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170809072731/http://centaur.reading.ac.uk/35988/1/35988.pdf |archive-date=9. 8. 2017 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Haos se u ekonomiji može pronaći pomoću [[analiza kvantifikacije ponavljanja|analize kvantifikacije ponavljanja]]. U stvari, Orlando et al.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Orlando |first1=Giuseppe |last2=Zimatore |first2=Giovanna |title=RQA correlations on real business cycles time series |journal=Indian Academy of Sciences – Conference Series |date=18. 12. 2017 |volume=1 |issue=1 |pages=35–41 |doi=10.29195/iascs.01.01.0009|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; pomoću tzv. indeksa [[korelacija]] kvantifikacije ponavljanja uspjeli su otkriti skrivene promjene u vremenskim serijama. Zatim je ista tehnika korištena za otkrivanje prijelaza iz laminarne (regularne) u turbulentnu (haotičnu) fazu, kao i razlika između makroekonomskih varijabli i isticanje skrivenih karakteristika ekonomske dinamike.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Orlando |first1=Giuseppe |last2=Zimatore |first2=Giovanna |title=Recurrence quantification analysis of business cycles |journal=Chaos, Solitons &amp; Fractals |date=1. 5. 2018 |volume=110 |pages=82–94 |doi=10.1016/j.chaos.2018.02.032 |bibcode=2018CSF...110...82O |s2cid=85526993 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0960077918300924 |language=en |issn=0960-0779|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Konačno, teorija haosa mogla bi pomoći u modeliranju načina na koji ekonomija funkcioniše, kao i u uključivanju šokova uzrokovanih vanjskim događajima poput [[COVID-19]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Orlando |first1=Giuseppe |last2=Zimatore |first2=Giovanna |title=Business cycle modeling between financial crises and black swans: Ornstein–Uhlenbeck stochastic process vs Kaldor deterministic chaotic model |url=https://aip.scitation.org/doi/10.1063/5.0015916 |journal=Chaos: An Interdisciplinary Journal of Nonlinear Science |pages=083129 |doi=10.1063/5.0015916 |date=1. 8. 2020|volume=30 |issue=8 |pmid=32872798 |bibcode=2020Chaos..30h3129O |s2cid=235909725 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

=== Konačna predvidljivost u vremenu i klimi ===
Zbog osjetljive zavisnosti rješenja od početnih uslova (SDIC), poznate i kao efekat leptira, haotični sistemi poput Lorenzovog modela iz 1963. impliciraju konačan horizont predvidljivosti. To znači da, iako su tačna predviđanja moguća tokom konačnog vremenskog perioda, ona nisu izvodljiva tokom beskonačnog vremenskog perioda. Uzimajući u obzir prirodu Lorenzovih haotičnih rješenja, odbor koji su predvodili Charney i saradnici 1966. godine&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1. 1. 1966 |title=The Feasibility of a Global Observation and Analysis Experiment |url=http://dx.doi.org/10.17226/21272 |doi=10.17226/21272|isbn=978-0-309-35922-1 }}&lt;/ref&gt; ekstrapolirali su vrijeme udvostručenja od pet dana iz općeg modela cirkulacije, što sugerira granicu predvidljivosti od dvije sedmice. Ova veza između vremena udvostručenja od pet dana i granice predvidljivosti od dvije sedmice zabilježena je i u izvještaju Globalnog programa za istraživanje atmosfere (GARP) iz 1969.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=GARP |title=GARP topics |journal=Bull. Am. Meteorol. Soc. |volume=50 |pages=136–141}}&lt;/ref&gt; To acknowledge the combined direct and indirect influences from the Mintz and Arakawa model and Lorenz's models, as well as the leadership of Charney et al., Shen et al.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Shen |first1=Bo-Wen |last2=Pielke |first2=Roger A. |last3=Zeng |first3=Xubin |last4=Zeng |first4=Xiping |date=16. 7. 2024 |title=Exploring the Origin of the Two-Week Predictability Limit: A Revisit of Lorenz's Predictability Studies in the 1960s |journal=Atmosphere |language=en |volume=15 |issue=7 |pages=837 |doi=10.3390/atmos15070837 |doi-access=free |bibcode=2024Atmos..15..837S |issn=2073-4433}}&lt;/ref&gt; dvosedmičnu granicu predvidljivosti nazivaju &quot;hipotezom granice predvidljivosti&quot;, povlačeći analogiju sa Murovim zakonom.

=== Okvir za modeliranje proširen umjetnom inteligencijom ===
U modelima velikih jezika vođenim [[vještačka inteligencija|umjetnom inteligencijom]], odgovori mogu pokazivati osjetljivost na faktore poput promjena u formatiranju i varijacija u uputama. Ove osjetljivosti su slične efektu leptira.&lt;ref&gt;{{Cite arXiv|last1=Salinas |first1=Abel |last2=Morstatter |first2=Fred |date=1. 1. 2024 |title=The Butterfly Effect of Altering Prompts: How Small Changes and Jailbreaks Affect Large Language Model Performance |class=cs.CL |eprint=2401.03729}}&lt;/ref&gt; Iako klasifikacija modela velikih jezika pokretanih umjetnom inteligencijom kao klasičnih determinističkih haotičnih sistema predstavlja izazove, pristupi i tehnike inspirisani haosom (kao što je modeliranje ansambla) mogu se koristiti za izvlačenje pouzdanih informacija iz ovih ekspanzivnih jezičkih modela (vidi također &quot;[[Efekat leptira u popularnoj kulturi#Modeli velikih jezika pokretani umjetnom inteligencijom|Efekat leptira u popularnoj kulturi]]&quot;).

===Ostala područja===
U hemiji, predviđanje rastvorljivosti gasa je ključno za proizvodnju [[polimer]]a, ali modeli koji koriste [[optimizacija roja čestica|optimizaciju roja čestica]] (PSO) imaju tendenciju da konvergiraju ka pogrešnim tačkama. Poboljšana verzija PSO-a je stvorena uvođenjem haosa, što sprečava da se simulacije zaglave.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Li|first=Mengshan|author2=Xingyuan Huanga|author3=Hesheng Liua|author4=Bingxiang Liub|author5=Yan Wub|author6=Aihua Xiongc|author7=Tianwen Dong|title=Prediction of gas solubility in polymers by back propagation artificial neural network based on self-adaptive particle swarm optimization algorithm and chaos theory|journal=Fluid Phase Equilibria|date=25. 10. 2013|volume=356|pages=11–17|doi=10.1016/j.fluid.2013.07.017|bibcode=2013FlPEq.356...11L }}&lt;/ref&gt; U [[nebeska mehanika|nebeskoj mehanici]], posebno prilikom posmatranja asteroida, primjena teorije haosa dovodi do boljih predviđanja o tome kada će se ovi objekti približiti Zemlji i drugim [[planeta]]ma..&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Morbidelli|first=A.|title=Chaotic diffusion in celestial mechanics|journal=Regular &amp; Chaotic Dynamics |year=2001|volume=6|issue=4|pages=339–353|doi=10.1070/rd2001v006n04abeh000182}}&lt;/ref&gt; Četiri od pet [[Plutonovi mjeseci|Plutonovih mjeseci]] rotiraju haotično. U [[kvantna fizika|kvantnoj fizici]] i [[elektrotehnika|elektrotehnici]], proučavanje velikih nizova [[Josephsonovi spojevi|Josephsonovih spojeva]] uveliko je koristilo teoriji haosa.&lt;ref&gt;Steven Strogatz, ''Sync: The Emerging Science of Spontaneous Order'', Hyperion, 2003&lt;/ref&gt; Bliže domu, rudnici uglja oduvijek su bili opasna mjesta gdje česta curenja prirodnog [[plin]]a uzrokuju mnoge smrtne slučajeve. Do nedavno nije postojao pouzdan način da se predvidi kada će se dogoditi. Ali ova curenja plina imaju haotične tendencije koje se, uz pravilno modeliranje, mogu prilično precizno predvidjeti.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Dingqi|first=Li|author2=Yuanping Chenga|author3=Lei Wanga|author4=Haifeng Wanga|author5=Liang Wanga|author6=Hongxing Zhou|title=Prediction method for risks of coal and gas outbursts based on spatial chaos theory using gas desorption index of drill cuttings|journal=Mining Science and Technology|date=maj 2011|volume=21|issue=3|pages=439–443|doi=10.1016/j.mstc.2011.05.010 |bibcode=2011MiSTC..21..439L }}&lt;/ref&gt;

Teorija haosa može se primijeniti i izvan [[prirodne nauke|prirodnih nauka]], ali historijski gledano, gotovo sve takve studije su patile od nedostatka ponovljivosti; slabe eksterne validnosti; i/ili nepažnje prema unakrsnoj validaciji, što je rezultiralo slabom prediktivnom tačnošću (ako je uopće pokušano predviđanje izvan uzorka). Glass,&lt;ref&gt;{{cite book | last1 = Glass | first1 = L |editor1-first=C |editor1-last= Grebogi |editor2-first=J. A. | editor2-last=Yorke |title= The impact of chaos on science and society|publisher= United Nations University Press |year=1997 |chapter= Dynamical disease: The impact of nonlinear dynamics and chaos on cardiology and medicine }}&lt;/ref&gt; Mandell i Selz&lt;ref&gt;{{cite book | last1 = Mandell |first1= A. J. | last2 = Selz |first2= K. A. |editor1-first=C |editor1-last= Grebogi |editor2-first=J. A. | editor2-last=Yorke |title= The impact of chaos on science and society|publisher= United Nations University Press |year=1997 |chapter= Is the EEG a strange attractor? }}&lt;/ref&gt; otkrili su da nijedna EEG studija do sada nije ukazala na prisustvo čudnih atraktora ili drugih znakova haotičnog ponašanja.

Redington i Reidbord (1992) pokušali su pokazati da ljudsko srce može pokazivati haotične osobine. Pratili su promjene u intervalima između otkucaja srca kod jedne pacijentice na psihoterapiji dok je prolazila kroz periode različitog emocionalnog intenziteta tokom terapijske sesije. Rezultati su, priznajem, bili neuvjerljivi. Ne samo da je bilo nejasnoća u raznim dijagramima koje su autori napravili kako bi navodno pokazali dokaze haotične dinamike (spektralna analiza, fazna putanja i dijagrami autokorelacije), već i kada su pokušali izračunati Ljapunovljev eksponent kao definitivniju potvrdu haotičnog ponašanja, autori su otkrili da to ne mogu pouzdano učiniti.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Redington|first1=D. J.|last2=Reidbord|first2=S. P.|s2cid=214722|title=Chaotic dynamics in autonomic nervous system activity of a patient during a psychotherapy session|url=https://archive.org/details/sim_biological-psychiatry_1992-05-15_31_10/page/992|journal=Biological Psychiatry|date=1992|volume=31|issue=10|pages=993–1007|pmid=1511082|doi=10.1016/0006-3223(92)90093-F}}&lt;/ref&gt;

U svom radu iz 1995. godine, Metcalf i Allen &lt;ref&gt;{{cite book | last1 = Metcalf |first1= B. R. | last2 = Allen |first2= J. D. |editor1-first=F. D. |editor1-last= Abraham |editor2-first=A. R. | editor2-last=Gilgen |title= Chaos theory in psychology |publisher= Greenwood Press |year=1995 |chapter= In search of chaos in schedule-induced polydipsia }}&lt;/ref&gt; tvrdili su da su u ponašanju životinja otkrili obrazac udvostručavanja perioda koji dovodi do haosa. Autori su ispitali dobro poznati odgovor nazvan polidipsija izazvana rasporedom, pri čemu životinja lišena hrane određeni vremenski period pije neuobičajene količine vode kada joj se hrana konačno ponudi. Kontrolni parametar (r) koji je ovdje djelovao bila je dužina intervala između hranjenja, nakon što se nastavi. Autori su pazili da testiraju veliki broj životinja i da uključe mnogo ponavljanja, a svoj eksperiment su osmislili tako da isključe vjerovatnoću da su promjene u obrascima odgovora uzrokovane različitim početnim mjestima za '''r'''.

Vremenske serije i dijagrami prvog kašnjenja pružaju najbolju podršku za iznesene tvrdnje, pokazujući prilično jasan prelazak od periodičnosti do nepravilnosti kako su se vremena hranjenja povećavala. Različiti dijagrami faznih trajektorija i spektralne analize, s druge strane, ne poklapaju se dovoljno dobro s drugim grafikonima ili s ukupnom teorijom da bi neizbježno doveli do haotične dijagnoze. Na primjer, fazne trajektorije ne pokazuju definitivnu progresiju prema sve većoj složenosti (i dalje od periodičnosti); proces izgleda prilično mutan. Također, tamo gdje su Metcalf i Allen u svojim spektralnim dijagramima vidjeli periode od dva i šest, postoji prostor za alternativna tumačenja. Sva ova dvosmislenost zahtijeva neka zmijolika, post-hoc objašnjenja kako bi se pokazalo da rezultati odgovaraju haotičnom modelu.

Prilagođavanjem modela savjetovanja o karijeri kako bi se uključila haotična interpretacija odnosa između zaposlenika i tržišta rada, Amundson i Bright su otkrili da se ljudima koji se bore s odlukama o karijeri mogu dati bolji prijedlozi.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Pryor|first=Robert G. L.|author2=Norman E. Amundson|author3=Jim E. H. Bright|title=Probabilities and Possibilities: The Strategic Counseling Implications of the Chaos Theory of Careers|url=https://archive.org/details/sim_career-development-quarterly_2008-06_56_4/page/308|author3=Jim Bright (psychologist)|journal=The Career Development Quarterly|date=juni 2008|volume=56|issue=4|pages=309–318|doi=10.1002/j.2161-0045.2008.tb00096.x}}&lt;/ref&gt; Moderne organizacije se sve više posmatraju kao otvoreni [[kompleksni adaptivni sistem]]i sa fundamentalnim prirodnim nelinearnim strukturama, podložni unutrašnjim i vanjskim silama koje mogu doprinijeti haosu. Naprimjer, [[izgradnja tima]] i [[razvoj grupe]] se sve više istražuju kao inherentno nepredvidivi sistemi, jer neizvjesnost različitih pojedinaca koji se prvi put susreću čini putanju tima nepoznatom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Thompson|first1=Jamie|last2=Johnstone|first2=James|last3=Banks|first3=Curt|date=2018|title=An examination of initiation rituals in a UK sporting institution and the impact on group development|journal=European Sport Management Quarterly|volume=18|issue=5|pages=544–562|doi=10.1080/16184742.2018.1439984|s2cid=149352680}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:BML N=200 P=32.png|right|Crveni i plavi [[automobil]]i se naizmjenično kreću; crveni se kreću samo prema gore, a plavi se kreću prema desno. Svaki put, svi automobili iste boje pokušavaju se pomaknuti za jedan korak ako ispred njih nema automobila. Ovdje se model samoorganizirao u donekle geometrijski uzorak gdje postoje neke prometne gužve i neka područja gdje se automobili mogu kretati maksimalnom brzinom.]]

Prognoziranje prometa može imati koristi od primjene teorije haosa. Bolja predviđanja o tome kada će doći do zagušenja omogućila bi poduzimanje mjera za njegovo raspršivanje prije nego što se dogodi. Kombiniranje principa teorije haosa s nekoliko drugih metoda dovelo je do preciznijeg kratkoročnog modela predviđanja (pogledajte grafikon [[BML prometni model|BML prometnog modela]] desno)).&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Wang|first=Jin|author2=Qixin Shi|title=Short-term traffic speed forecasting hybrid model based on Chaos–Wavelet Analysis-Support Vector Machine theory|journal=Transportation Research Part C: Emerging Technologies|date=februar 2013|volume=27|pages=219–232|doi=10.1016/j.trc.2012.08.004|bibcode=2013TRPC...27..219W }}&lt;/ref&gt;

Teorija haosa je primijenjena na podatke o ciklusu vode u okolišu (također i na [[hidrologija|hidrološke]] podatke), kao što su padavine i protok.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pasternack.ucdavis.edu/research/projects/chaos-hydrology/|title=Dr. Gregory B. Pasternack – Watershed Hydrology, Geomorphology, and Ecohydraulics :: Chaos in Hydrology|website=pasternack.ucdavis.edu|language=en|access-date=12. 6. 2017}}&lt;/ref&gt; Ove studije su dale kontroverzne rezultate, jer su metodi za otkrivanje haotičnog potpisa često relativno subjektivni. Rane studije su obično &quot;uspjevale&quot; u pronalaženju haosa, dok su kasnije studije i meta-analize dovele te studije u pitanje i pružile objašnjenja zašto ovi skupovi podataka vjerovatno nemaju haotičnu dinamiku niske dimenzije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Pasternack|first=Gregory B.|date=1. 11. 1999|title=Does the river run wild? Assessing chaos in hydrological systems|journal=Advances in Water Resources|volume=23|issue=3|pages=253–260|doi=10.1016/s0309-1708(99)00008-1|bibcode = 1999AdWR...23..253}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
{{Portal| Matematika|Nauka|Biologija }}

'''Primjeri haotičnih sistema'''
{{Div col|colwidth=18em}}
* [[Advekcija kontura|Advektovane konture]]
* [[Arnoldova mapa mačke]]
* [[Teorija bifurkacije]]
* [[Dinamika odbijajuće lopte]]
* [[Plastičnost]]
* [[Kliodinamika]]
* [[Rešetka spregnutih mapa]]
* [[Dvostruko klatno]]
* [[Duffingova jednačina]]
* [[Dinamički bilijar]]
* [[Ekonomski balon]]
* [[Haotično raspršenje|Gaspard-Riceov sistem]]
* [[Logistička mapa]]
* [[Hénonova mapa]]
* [[Mapa potkove]]
* [[Lista haotičnih mapa]]
* [[Rösslerov atraktor]]
* [[Standardna mapa]]
* [[Njihajuća Atwoodova mašina]]
* [[Nagni vrtlog]]
{{Div col end}}

'''Ostale povezane teme'''

{{Div col|colwidth=18em}}
* [[Smrt amplitude]]
* [[Anosov difeomorfizam]]
* [[Teorija katastrofa]]
* [[Kauzalnost]]
* [[Supersimetrična teorija stohastičke dinamike|Haos kao narušavanje topološke supersimetrije]]
* [[Mašina haosa]]
* [[Haotično miješanje]]
* [[Haotično raspršenje]]
* [[Kontrola haosa]]
* [[Determinizam]]
* [[Rub haosa]]
* [[Pojava]]
* [[Mandelbrotov skup]]
* [[Kolmogorov-Arnold-Moserova teorema]]
* [[Loše uslovljavanje]]
* [[Loše postavljenost]]
* [[Nelinearni sistem]]
* [[Obrasci u prirodi]]
* [[Predvidljivost]]
* [[Kvantni haos]]
* [[Santa Fe Institute]]
* [[Lema sjenčenja]]
* [[Sinhronizacija haosa]]
* [[Nenamjerna posljedica]]
{{Div col end}}
'''Ljudi'''
{{Div col|colwidth=18em}}
* [[Ralph Abraham (matematičar)|Ralph Abraham]]
* [[Michael Berry (fizičar)|Michael Berry]]
* [[Leon O. Chua]]
* [[Ivar Ekeland]]
* [[Doyne Farmer]]
* [[Martin Gutzwiller]]
* [[Brosl Hasslacher]]
* [[Michel Hénon]]
* [[Aleksandr Lyapunov]]
* [[Norman Packard]]
* [[Otto Rössler]]
* [[David Ruelle]]
* [[Oleksandr Mikolaiovich Sharkovsky]]
* [[Greg Sams]]
* [[Robert Shaw (fizičar)|Robert Shaw]]
* [[Floris Takens]]
* [[James A. Yorke]]
* [[George M. Zaslavsky]]
{{Div col end}}

==Reference== 
{{refspisak|30em}}

; Pripisivanje
* {{Pripisivanje slobodnog sadržaja| title = Three Kinds of Butterfly Effects within Lorenz Models
| author = Bo-Wen Shen, Roger A. Pielke, Sr., Xubin Zeng, Jialin Cui, Sara Faghih-Naini, Wei Paxson, and Robert Atlas
| publisher = MDPI
| source = Encyclopedia
| documentURL = https://www.mdpi.com/2673-8392/2/3/84/html?
| license statement URL = https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/
| license = CC-BY
}}

==Dopunska literatura==
{{Kutija s bibliotečkim resursima}}
===Članci===
* {{cite journal |first=A.N. |last=Sharkovskii |author=Oleksandr Mykolaiovych Sharkovsky |title=Co-existence of cycles of a continuous mapping of the line into itself |journal=Ukrainian Math. J. |volume=16 |pages=61–71 |year=1964 }}
* {{cite journal |author1=Tien-Yien Li |last1=Li |first1=T.Y. |author2=James A. Yorke |last2=Yorke |first2=J.A. |title=Period Three Implies Chaos |journal=American Mathematical Monthly |volume=82 |pages=985–92 |year=1975 |bibcode=1975AmMM...82..985L |doi=10.2307/2318254 |issue=10 |url=http://pb.math.univ.gda.pl/chaos/pdf/li-yorke.pdf |jstor=2318254 |citeseerx=10.1.1.329.5038 |access-date=12. 8. 2009 |archive-date=29. 12. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091229042210/http://pb.math.univ.gda.pl/chaos/pdf/li-yorke.pdf |url-status=dead }}
* {{cite journal|last1=Alemansour|first1=Hamed|last2=Miandoab|first2=Ehsan Maani|last3=Pishkenari|first3=Hossein Nejat|title=Effect of size on the chaotic behavior of nano resonators|journal=Communications in Nonlinear Science and Numerical Simulation|date=mart 2017|volume=44|pages=495–505|doi=10.1016/j.cnsns.2016.09.010|bibcode=2017CNSNS..44..495A}}
* {{Cite journal |date = decembar 1986|title=Chaos |url = https://archive.org/details/sim_scientific-american_1986-12_255_6/page/38|journal=[[Scientific American]] |volume=255 |issue=6 |pages=38–49 (bibliography p.136) |bibcode = 1986SciAm.255d..38T |last2 = Tucker |last3 = Morrison |author1 = Crutchfield|author4 = J.D. Farmer|author5 = Packard|author6=N.H. |author7=Shaw |author8=R.S |author-link1=James P. Crutchfield |author-link5=Norman Packard |author-link7=Robert Shaw (physicist) |author4-link=J. Doyne Farmer |doi=10.1038/scientificamerican1286-46 }} [https://web.archive.org/web/20100612040821/http://cse.ucdavis.edu/~chaos/courses/ncaso/Readings/Chaos_SciAm1986/Chaos_SciAm1986.html Online version] (Note: the volume and page citation cited for the online text differ from that cited here. The citation here is from a photocopy, which is consistent with other citations found online that don't provide article views. The online content is identical to the hardcopy text. Citation variations are related to country of publication).
* {{cite journal |author=Kolyada, S.F. |s2cid=207251437 |title=Li-Yorke sensitivity and other concepts of chaos |journal=Ukrainian Math. J. |volume=56 |pages=1242–57 |year=2004 |doi=10.1007/s11253-005-0055-4 |issue=8 }}
* {{cite journal | last1 = Day| first1 = R.H. | last2 = Pavlov| first2 = O.V. | year = 2004| title = Computing Economic Chaos | ssrn = 806124| journal = Computational Economics | volume = 23 | issue = 4 | pages = 289–301 | doi = 10.1023/B:CSEM.0000026787.81469.1f | arxiv = 2211.02441 | s2cid = 119972392 }}
* {{cite journal|first1=C. |last1=Strelioff |first2=A. |last2=Hübler |title=Medium-Term Prediction of Chaos |journal=Phys. Rev. Lett. |volume=96 |issue=4 |id=044101 |year=2006 |doi=10.1103/PhysRevLett.96.044101 |url=http://www.ccsr.illinois.edu/web/Techreports/2005-08/CCSR-05-4.pdf |pmid=16486826 |page=044101 |bibcode=2006PhRvL..96d4101S |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130426201635/http://www.ccsr.illinois.edu/web/Techreports/2005-08/CCSR-05-4.pdf |archive-date=26. 4. 2013 }}
* {{cite journal |author1=Hübler, A. |author2=Foster, G. |author3=Phelps, K. |title=Managing Chaos: Thinking out of the Box |journal=Complexity |volume=12 |pages=10–13 |year=2007 |url=http://server17.how-why.com/blog/ManagingChaos.pdf |doi=10.1002/cplx.20159 |issue=3 |bibcode=2007Cmplx..12c..10H |access-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121030165633/http://server17.how-why.com/blog/ManagingChaos.pdf |archive-date=30. 10. 2012 |url-status=dead }}
* {{cite journal | last1 = Motter | first1 = Adilson E. | last2 = Campbell | first2 = David K. | year = 2013 | title = Chaos at 50 | url = https://archive.org/details/sim_physics-today_2013-05_66_5/page/26 | journal = Physics Today | volume = 66| issue = 5| page = 27| doi = 10.1063/PT.3.1977 |arxiv = 1306.5777 |bibcode = 2013PhT....66e..27M | s2cid = 54005470 }}

===Udžbenici===
* {{cite book |last1=Alligood |first1=K.T. |last2=Sauer |first2=T. |last3=Yorke |first3=J.A. |title=Chaos: an introduction to dynamical systems |publisher=Springer-Verlag |year=1997 |isbn=978-0-387-94677-1 |url=https://books.google.com/books?id=48YHnbHGZAgC}}
* {{cite book| author=Baker, G. L.| title=Chaos, Scattering and Statistical Mechanics| url=https://archive.org/details/chaosscatterings0000gasp| publisher=Cambridge University Press| year=1996| isbn=978-0-521-39511-3}}
* {{cite book |author1=Badii, R. |author2=Politi A. |title=Complexity: hierarchical structures and scaling in physics |publisher=Cambridge University Press |year=1997 |isbn=978-0-521-66385-4 |url=http://www.cambridge.org/gb/academic/subjects/physics/statistical-physics/complexity-hierarchical-structures-and-scaling-physics}}
* {{cite book |author1=Collet, Pierre |author2=[[Jean-Pierre Eckmann|Eckmann, Jean-Pierre]] |title=Iterated Maps on the Interval as Dynamical Systems |url=https://archive.org/details/iteratedmapsonin0000coll |publisher=Birkhauser |year=1980 |isbn=978-0-8176-4926-5}}
* {{cite book |last=Devaney |first=Robert L. |author-link=Robert L. Devaney |title=An Introduction to Chaotic Dynamical Systems |url=https://archive.org/details/introductiontoch0000deva_b6r9 |edition=2nd |publisher=Westview Press |year=2003 |isbn=978-0-8133-4085-2 }}
* {{cite book |last=Robinson |first=Clark |title=Dynamical systems: Stability, symbolic dynamics, and chaos |publisher=CRC Press |year=1995 |isbn=0-8493-8493-1}}
* {{cite book |author1=Feldman, D. P. |title=Chaos and Fractals: An Elementary Introduction |publisher=Oxford University Press |year=2012 |isbn=978-0-19-956644-0 |url=https://dpfeldman.github.io/Chaos/index.html |access-date=29. 12. 2016 |archive-date=31. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191231030717/http://chaos.coa.edu/index.html |url-status=live}}
* {{cite book |author1=Gollub, J. P. |author2=Baker, G. L. |title=Chaotic dynamics |publisher=Cambridge University Press |year=1996 |isbn=978-0-521-47685-0 |url=https://books.google.com/books?id=n1qnekRPKtoC}}
* {{cite book |author=Guckenheimer, John| author-link=John Guckenheimer|author2= Holmes, Philip |author-link2=Philip Holmes|title=Nonlinear Oscillations, Dynamical Systems, and Bifurcations of Vector Fields |url=https://archive.org/details/nonlinearoscilla0042guck|publisher=Springer-Verlag |year=1983 |isbn=978-0-387-90819-9}}
* {{cite book| author=Gulick, Denny| title=Encounters with Chaos| url=https://archive.org/details/encounterswithch0000unse| publisher=McGraw-Hill| year=1992| isbn=978-0-07-025203-5}}
* {{cite book |author=Gutzwiller, Martin |title=Chaos in Classical and Quantum Mechanics |publisher=Springer-Verlag |year=1990 |isbn=978-0-387-97173-5 |url=https://books.google.com/books?id=fnO3XYYpU54C}}
* {{cite book |author=Hoover, William Graham|author-link=William G Hoover|title=Time Reversibility, Computer Simulation, and Chaos |publisher=World Scientific |orig-year=1999|year=2001 |isbn=978-981-02-4073-8 |url=https://books.google.com/books?id=24kEKsdl0psC}}
* {{cite book |author=Kautz, Richard |title=Chaos: The Science of Predictable Random Motion |publisher=Oxford University Press |year=2011 |isbn=978-0-19-959458-0 |url=https://books.google.com/books?id=x5YbNZjulN0C}}
* {{cite book |author1=Kiel, L. Douglas |author2=Elliott, Euel W. |title=Chaos Theory in the Social Sciences |publisher=Perseus Publishing |year=1997 |isbn=978-0-472-08472-2 |url=https://books.google.com/books?id=K46kkMXnKfcC}}
* {{cite book |author=Moon, Francis |title=Chaotic and Fractal Dynamics |publisher=Springer-Verlag |year=1990 |isbn=978-0-471-54571-2 |url=https://books.google.com/books?id=Ddz-CI-nSKYC}}
* {{cite book|last1=Orlando|first1=Giuseppe|author-link1=Giuseppe Orlando|last2=Pisarchick|first2=Alexander|last3=Stoop|first3=Ruedi|title=Nonlinearities in Economics |chapter=|series=Dynamic Modeling and Econometrics in Economics and Finance|year=2021|volume=29|url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-3-030-70982-2#editorsandaffiliations|language=en-gb|doi=10.1007/978-3-030-70982-2|isbn=978-3-030-70981-5|s2cid=239756912}}
* {{cite book |author=Ott, Edward |title=Chaos in Dynamical Systems |publisher=Cambridge University Press |year=2002 |isbn=978-0-521-01084-9 |url=https://books.google.com/books?id=nOLx--zzHSgC}}
* {{cite book| author=Strogatz, Steven| author-link=Steven Strogatz| title=Nonlinear Dynamics and Chaos| publisher=Perseus Publishing| year=2000| isbn=978-0-7382-0453-6| url=https://archive.org/details/nonlineardynamic00stro}}
* {{cite book |last=Sprott |first=Julien Clinton |title=Chaos and Time-Series Analysis |publisher=Oxford University Press |year=2003 |isbn=978-0-19-850840-3 |url=https://books.google.com/books?id=SEDjdjPZ158C}}
* {{cite book |author1=Tél, Tamás |author2=Gruiz, Márton |title=Chaotic dynamics: An introduction based on classical mechanics |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=978-0-521-83912-9 |url=https://books.google.com/books?id=P2JL7s2IvakC}}
* {{cite book| last = Teschl| given = Gerald|author-link=Gerald Teschl| title = Ordinary Differential Equations and Dynamical Systems| publisher=[[American Mathematical Society]]| place = [[Providence, Rhode Island|Providence]]| year = 2012| isbn= 978-0-8218-8328-0| url = https://www.mat.univie.ac.at/~gerald/ftp/book-ode/}}
* {{cite book|vauthors=Thompson JM, Stewart HB | title=Nonlinear Dynamics And Chaos| publisher=John Wiley and Sons Ltd| year=2001| isbn=978-0-471-87645-8}}
* {{cite book |author1-link=Nicholas Tufillaro |last1=Tufillaro |last2=Reilly |title=An experimental approach to nonlinear dynamics and chaos |series=American Journal of Physics |volume=61 |issue=10 |pages=958 |publisher=Addison-Wesley |year=1992 |isbn=978-0-201-55441-0 |bibcode=1993AmJPh..61..958T |doi=10.1119/1.17380 |url=https://archive.org/details/unset0000unse_q2b7 |url-access=limited }}
* {{cite book | last=Wiggins|first=Stephen | title= Introduction to Applied Dynamical Systems and Chaos | publisher= Springer | year= 2003 | isbn= 978-0-387-00177-7 }}
* {{cite book| author=Zaslavsky, George M.| title=Hamiltonian Chaos and Fractional Dynamics| publisher=Oxford University Press| year=2005| isbn=978-0-19-852604-9}}

=== Polutehnička i popularna djela ===
* Christophe Letellier, ''Chaos in Nature'', World Scientific Publishing Company, 2012, {{ISBN|978-981-4374-42-2}}.
* {{cite book |editor1-first=Ralph H. |editor1-last=Abraham |editor2-first=Yoshisuke |editor2-last=Ueda |title=The Chaos Avant-Garde: Memoirs of the Early Days of Chaos Theory |journal=&lt;!--Citation bot --&gt; |volume=39 |url=https://books.google.com/books?id=0E667XpBq1UC |year=2000 |publisher=World Scientific |isbn=978-981-238-647-2 |bibcode=2000cagm.book.....A |doi=10.1142/4510 |series=World Scientific Series on Nonlinear Science Series A }}
* {{cite book |author=Michael F. Barnsley |first=Michael F. |last=Barnsley |title=Fractals Everywhere |url=https://books.google.com/books?id=oh7NoePgmOIC |year=2000 |publisher=Morgan Kaufmann |isbn=978-0-12-079069-2}}
* {{cite book |first=Richard J. |last=Bird |title=Chaos and Life: Complexity and Order in Evolution and Thought |url=https://books.google.com/books?id=fv3sltQBS54C |year=2003 |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-12662-5}}
* [[John Briggs (author)|John Briggs]] and David Peat, ''Turbulent Mirror: : An Illustrated Guide to Chaos Theory and the Science of Wholeness'', Harper Perennial 1990, 224 pp.
* John Briggs and David Peat, ''Seven Life Lessons of Chaos: Spiritual Wisdom from the Science of Change'', Harper Perennial 2000, 224 pp.
* {{cite journal |author=Cunningham, Lawrence A. |title=From Random Walks to Chaotic Crashes: The Linear Genealogy of the Efficient Capital Market Hypothesis |journal=George Washington Law Review |volume=62 |page=546 |year=1994 }}
* [[Predrag Cvitanović]], ''Universality in Chaos'', Adam Hilger 1989, 648 pp.
* [[Leon Glass]] and Michael C. Mackey, ''From Clocks to Chaos: The Rhythms of Life,'' Princeton University Press 1988, 272 pp.
* [[James Gleick]], ''[[Chaos: Making a New Science]]'', New York: Penguin, 1988. 368 pp.
* {{cite book |author=John Gribbin |title=Deep Simplicity |year=2005 |url=https://archive.org/details/deepsimplicity0000john |series=Penguin Press Science |publisher=Penguin Books}}
* L Douglas Kiel, Euel W Elliott (ed.), ''Chaos Theory in the Social Sciences: Foundations and Applications'', University of Michigan Press, 1997, 360 pp.
* Arvind Kumar, ''Chaos, Fractals and Self-Organisation; New Perspectives on Complexity in Nature '', National Book Trust, 2003.
* Hans Lauwerier, ''Fractals'', Princeton University Press, 1991.
* [[Edward Lorenz]], ''The Essence of Chaos'', University of Washington Press, 1996.
* {{cite book|doi=10.1142/9781860949548|title=The Unity of Nature - Wholeness and Disintegration in Ecology and Science|url=https://archive.org/details/unityofnaturewho0000mars|year=2002|last1=Marshall|first1=Alan|isbn=9781860949548}}
* David Peak and Michael Frame, ''Chaos Under Control: The Art and Science of Complexity'', Freeman, 1994.
* Heinz-Otto Peitgen and Dietmar Saupe (Eds.), ''The Science of Fractal Images'', Springer 1988, 312 pp.
* Nuria Perpinya, ''Caos, virus, calma. La Teoría del Caos aplicada al desórden artístico, social y político'', Páginas de Espuma, 2021.
*Clifford A. Pickover, ''Computers, Pattern, Chaos, and Beauty: Graphics from an Unseen World '', St Martins Pr 1991.
* [[Clifford A. Pickover]], ''Chaos in Wonderland: Visual Adventures in a Fractal World'', St Martins Pr 1994.
* [[Ilya Prigogine]] and [[Isabelle Stengers]], ''Order Out of Chaos'', Bantam 1984.
* {{cite book|doi=10.1007/978-3-642-61717-1|title=The Beauty of Fractals|url=https://archive.org/details/beautyoffractals0000peit_h9s5|url-access=registration|year=1986|last1=Peitgen|first1=Heinz-Otto|last2=Richter|first2=Peter H.|isbn=978-3-642-61719-5}}
* David Ruelle, ''Chance and Chaos'', Princeton University Press 1993.
* Ivars Peterson, ''Newton's Clock: Chaos in the Solar System'', Freeman, 1993.
* {{cite book |author1=Ian Roulstone |author2=John Norbury |title=Invisible in the Storm: the role of mathematics in understanding weather |url=https://books.google.com/books?id=qnMrFEHMrWwC|year=2013 |publisher=Princeton University Press|isbn=978-0691152721 }}
* {{cite book|doi=10.1017/CBO9780511608773|title=Chaotic Evolution and Strange Attractors|url=https://archive.org/details/chaoticevolution0000ruel|url-access=registration|year=1989|last1=Ruelle|first1=D.|isbn=9780521362726}}
* Manfred Schroeder, ''Fractals, Chaos, and Power Laws'', Freeman, 1991.
* {{cite book|doi=10.1017/CBO9780511554544|title=Explaining Chaos|url=https://archive.org/details/explainingchaos0000smit|year=1998|last1=Smith|first1=Peter|isbn=9780511554544}}
* Ian Stewart, ''Does God Play Dice?: The Mathematics of Chaos '', Blackwell Publishers, 1990.
* Steven Strogatz, ''Sync: The emerging science of spontaneous order'', Hyperion, 2003.
* Yoshisuke Ueda, ''The Road To Chaos'', Aerial Pr, 1993.
* M. Mitchell Waldrop, ''Complexity : The Emerging Science at the Edge of Order and Chaos'', Simon &amp; Schuster, 1992.
* Antonio Sawaya, ''Financial Time Series Analysis : Chaos and Neurodynamics Approach'', Lambert, 2012.

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Chaos theory}}
* {{springer|title=Chaos|id=p/c021480}}
* [https://web.archive.org/web/20160310065017/http://lagrange.physics.drexel.edu/ Nonlinear Dynamics Research Group] with Animations in Flash
* [http://www.chaos.umd.edu/ The Chaos group at the University of Maryland]
* [https://hypertextbook.com/chaos/ The Chaos Hypertextbook]. An introductory primer on chaos and fractals
* [https://chaosbook.org/ ChaosBook.org] An advanced graduate textbook on chaos (no fractals)
* [https://www.societyforchaostheory.org/ Society for Chaos Theory in Psychology &amp; Life Sciences]
* [https://web.archive.org/web/20130425220329/http://www.csdc.unifi.it/mdswitch.html?newlang=eng Nonlinear Dynamics Research Group at CSDC], Florence, [[Italy
* [http://www.creatingtechnology.org/papers/chaos.htm Nonlinear dynamics: how science comprehends chaos], talk presented by Sunny Auyang, 1998.
* [https://www.egwald.ca/nonlineardynamics/ Nonlinear Dynamics]. Models of bifurcation and chaos by Elmer G. Wiens
* [https://around.com/books/chaos/ Gleick's ''Chaos'' (excerpt)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202075958/http://www.around.com/chaos.html |date=2. 2. 2007 }}
* [https://web.archive.org/web/20070428110552/http://www.eng.ox.ac.uk/samp/ Systems Analysis, Modelling and Prediction Group] at the University of Oxford
* [https://web.archive.org/web/20090307094012/http://www.mgix.com/snippets/?MackeyGlass A page about the Mackey-Glass equation]
* [https://www.youtube.com/watch?v=5pKrKdNclYs High Anxieties — The Mathematics of Chaos] (2008) BBC documentary directed by David Malone
* [https://www.newscientist.com/article/mg20827821.000-the-chaos-theory-of-evolution.html The chaos theory of evolution] – article published in Newscientist featuring similarities of evolution and non-linear systems including fractal nature of life and chaos.
* Jos Leys, Étienne Ghys et Aurélien Alvarez, [https://www.chaos-math.org/en.html ''Chaos, A Mathematical Adventure'']. Nine films about dynamical systems, the butterfly effect and chaos theory, intended for a wide audience.
* [https://www.bbc.co.uk/programmes/p00548f6 &quot;Chaos Theory&quot;], BBC Radio 4 discussion with Susan Greenfield, David Papineau &amp; Neil Johnson (''In Our Time'', May 16, 2002)
* [https://www.youtube.com/watch?v=fDek6cYijxI Chaos: The Science of the Butterfly Effect] (2019) an explanation presented by Derek Muller

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Teorija haosa| ]]
[[Kategorija:Teorija složenih sistema]]
[[Kategorija:Računske akademske discipline]]</text>
      <sha1>sqiqfrqtubu6d8gkhcdy8ru2b7mc4ul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tajni život ljubimaca (franšiza)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529872</id>
    <revision>
      <id>3916674</id>
      <parentid>3793330</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T01:56:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="817" sha1="llbjndgk7w1pklnp7xpo3tc202avkzc" xml:space="preserve">'''Tajni život ljubimaca''' ({{Jez-en|The Secret Life of Pets}}) američki je [[medijska franšiza]] koju je kreirao [[Cinco Paul]], [[Ken Daurio]] i [[Brian Lynch]]i koja je u vlasništvu [[Universal Pictures]]a.

== Filmovi ==
* ''[[Tajni život ljubimaca]]'' (2016)
* ''[[Tajni život ljubimaca 2]]'' (2019)

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.universalpictures.com/movies/the-secret-life-of-pets/ Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250603220651/https://www.universalpictures.com/movies/the-secret-life-of-pets |date=3. 6. 2025 }}

[[Kategorija:Tajni život ljubimaca (franšiza)| ]]
[[Kategorija:Animirani filmovi]]
[[Kategorija:Animirane filmske serije]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Franšize Illuminationa]]
[[Kategorija:Franšize Universal Picturesa]]</text>
      <sha1>llbjndgk7w1pklnp7xpo3tc202avkzc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sevgil Musajeva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532736</id>
    <revision>
      <id>3916613</id>
      <parentid>3822461</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T16:27:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916613</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3889" sha1="3ol1get2yoylnb6bbm3k9axjc2omxlw" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime                    = Sevgil Musajeva
| slika                  = Sevgil Musaieva at the International Journalism Festival 2024 in Perugia, Italy 2 (cropped).jpg
| opis_slike             = 
| puno_ime               = Sevgil Hajretdinovna Musajeva
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1987|6|18}}
| mjesto_rođenja         = Džuma, [[Uzbečka SSR]], [[SSSR]]
| zanimanje              = [[novinar]]ka, urednica
| narodnost              = [[Krimski Tatari|Krimska Tatarka]]
| državljanstvo          = [[Ukrajina|Ukrajinsko]]
| alma_mater             = [[Taras Ševčenko Nacionalni univerzitet u Kijevu]]
| poznat(a) po           = glavna urednica ''[[Ukrajinska pravda|Ukrajinske pravde]]''
| nagrade                = Međunarodna nagrada za slobodu štampe Komiteta za zaštitu novinara
}}

'''Sevgil Musajeva''' jest ukrajinska novinarka i urednica krimskotatarskog porijekla.&lt;ref name=&quot;reuters&quot;&gt;{{cite web |title=Sevhil Musaieva |url=https://reutersinstitute.politics.ox.ac.uk/people/sevhil-musaieva |website=Reuters Institute for the Study of Journalism |access-date=30. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;up-authors&quot;&gt;{{cite web |title=All authors |url=https://www.pravda.com.ua/eng/authors/list/ |website=Ukrainska Pravda |access-date=30. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Najpoznatija je kao glavna urednica internetskog lista ''[[Ukrajinska pravda]]''.&lt;ref name=&quot;up-authors&quot; /&gt;

Rođena je 18. juna 1987. u Džumi, u tadašnjoj [[Uzbečka SSR|Uzbečkoj SSR]].&lt;ref name=&quot;cpj-award&quot;&gt;{{cite web |title=Sevgil Musaieva, Ukraine |url=https://cpj.org/awards/sevgil-musaieva-ukraine/ |website=Committee to Protect Journalists |access-date=30. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Njena porodica vratila se na [[Krim]] 1989, nakon što su ukinuta ograničenja za povratak [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]].&lt;ref name=&quot;reuters&quot; /&gt; Odrasla je u [[Kerč]]u, a od 2004. do 2010. studirala je na Institutu za novinarstvo [[Taras Ševčenko Nacionalni univerzitet u Kijevu|Tarasa Ševčenka Nacionalnog univerziteta u Kijevu]].&lt;ref name=&quot;reuters&quot; /&gt;

Novinarsku karijeru započela je 2007. u poslovnim medijima. Radila je za dnevni list ''Delo'', sedmičnik ''Vlast Deneg'' i ''Forbes Ukraine'', gdje se naročito bavila oligarsima, korupcijom i sektorom nafte i plina.&lt;ref name=&quot;reuters&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;nieman&quot;&gt;{{cite web |title=Class of 2019 |url=https://nieman.harvard.edu/class-of-2019/ |website=Nieman Foundation for Journalism at Harvard |access-date=30. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2014. pokrenula je internetsko izdanje ''Hubs'' i bila njegova glavna urednica, a iste godine učestvovala je i u pokretanju portala ''KrymSOS'', posvećenog praćenju događaja na okupiranom Krimu.&lt;ref name=&quot;reuters&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;eef&quot;&gt;{{cite web |title=Sevgil Musayeva |url=https://eef.org.ua/en/leadership/sevgil-musayeva/ |website=East Europe Foundation |access-date=30. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Od 2014. vodi ''Ukrajinsku pravdu''.&lt;ref name=&quot;up-authors&quot; /&gt;

Pod njenim uredničkim vodstvom ''Ukrajinska pravda'' postala je jedan od najutjecajnijih ukrajinskih nezavisnih medija, posebno tokom [[Ruska invazija na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]].&lt;ref name=&quot;time100&quot;&gt;{{cite web |title=Sevgil Musaieva Is on the 2022 TIME 100 List |url=https://time.com/collections/100-most-influential-people-2022/6177825/sevgil-musaieva/ |website=TIME |date=23. 5. 2022 |access-date=30. 3. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Bila je Niemanova stipendistica na [[Harvard University|Harvardovom univerzitetu]] 2018/19.&lt;ref name=&quot;nieman&quot; /&gt;

Komitet za zaštitu novinara dodijelio joj je 2022. Međunarodnu nagradu za slobodu štampe.&lt;ref name=&quot;cpj-award&quot; /&gt; Iste godine uvrštena je na listu ''TIME 100'' najutjecajnijih ljudi na svijetu.&lt;ref name=&quot;time100&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Musajeva, Sevgil}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Ukrajinski novinari]]
[[Kategorija:Krimski Tatari]]</text>
      <sha1>3ol1get2yoylnb6bbm3k9axjc2omxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksa Đukanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532810</id>
    <revision>
      <id>3916638</id>
      <parentid>3915418</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T19:31:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vogoje2</username>
        <id>170692</id>
      </contributor>
      <comment>Novija fotka autora.</comment>
      <origin>3916638</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5795" sha1="ony2isk8hle9mz43fqdq3z63qmn16af" xml:space="preserve">[[Datoteka:A. Djukanovic (2).jpg|mini|''&lt;small&gt;Aleksa Đukanović&lt;/small&gt;'' ]]
'''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], 4. januara 1998) jest srbijanski književnik, književni i pozorišni kritičar, urednik i publicist. Dobitnik je više književnih priznanja, među kojima su dvije nagrade [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo &quot;Prosvjeta&quot;|SPKD ''Prosvjete'']] i Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArtAnima&quot;/&gt;

Autor je više knjiga objavljenih u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;SinhroNadzi&quot;&gt;{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djela su mu prevođena na italijanski, mađarski i engleski jezik.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aphorism.it/autori/aleksa-dukanovic/|title=Aleksa Đukanović @ Aphorism.it|website=Aphorism.it|language=it|access-date=14. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
== Biografija ==
U [[Beograd]]u je završio osnovno i srednje obrazovanje te studije iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i državne uprave. Član je Društva književnika Vojvodine i Hrvatskog društva pisaca&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hrvatskodrustvopisaca.hr/clan/dukanovic-aleksa/|title=Đukanović Aleksa – Hrvatsko Društvo Pisaca|language=hr|access-date=19. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;. Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Prozu i poeziju objavljuje od 2019. godine.&lt;ref name=&quot;Booke&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://strane.ba/aleksa-dukanovic-ginter/|title=Aleksa Đukanović: Ginter|website=Strane|language=hr|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Piše na više standardnih varijanata iz skupine BHSC jezika, uključujući srpski, hrvatski i bosanski. Tokom 2025. godine hrvatski izdavač ''Shura Publikacije'' iz [[Opatija|Opatije]] objavio je njegove ''Izabrane novele'' u dva sveska, dok je beogradski izdavač ''Presing'' iste godine objavio knjigu ''Izabrane priče 2015–2025: Laboratorijum''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.presing.org/aleksa-djukanovic-laboratorijum/|title=Aleksa Đukanović – Laboratorijum|website=Presing|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/07/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|title=Novele Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|website=Sinhro.rs|date=4. 7. 2023|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Objavljivao je prozu, eseje i književnu kritiku u listovima i časopisima kao što su ''Danas'', ''Politika'', ''NIN'', ''Večernje novosti'' i ''Književna republika''. Živi i radi u [[Zemun]]u.&lt;ref name=&quot;Booke&quot;&gt;{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
* ''[[Europa in extremis]]'', eseji i pjesme (Beograd, 2021)
* ''[[Pali inkvizitor]]'', kraća novela (Beograd, 2021)
* ''[[Knjiga eseja]]'', kulturološki eseji (Beograd, 2021)
* ''[[Novele]]'', sabrane novele (Beograd, 2023)
* ''[[Lirika, Eseji, Dnevnici]]'', pjesme, eseji i članci, te odlomci iz dnevničke proze (Beograd, 2023)
* ''[[Štrausov solilokvij]]'', pripovijetke (Beograd, 2024)
* ''[[Izabrane novele 1]]'', novele i novelete (Opatija, 2025)
* ''[[Izabrane novele 2]]'', novele i novelete (Opatija, 2025)
* ''[[Laboratorijum]]'', izabrane pripovijetke 2015–2025. (Beograd, 2025)

== Nagrade ==
* 2021 — Književna nagrada ''Zvonimir Šubić'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo &quot;Prosvjeta&quot;|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/kultura/pozoriste/aleksi-djukanovicu-iz-beograda-prva-nagrada-za-najbolju-pricu/386392|title=Aleksi Đukanoviću iz Beograda prva nagrada za najbolju priču|website=Glas Srpske|date=20. 11. 2021|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
* 2022 — Nagrada ''Boško Milovanović'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo &quot;Prosvjeta&quot;|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH)&lt;ref name=&quot;ArtAnima&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|website=Art-Anima|date=19. 10. 2022|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
* 2023 — [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman|Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'']] (Liban)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|last=R.|first=K.|website=Politika Online|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
* 2025 — Nacionalna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)&lt;ref name=&quot;KafkaItalia&quot;&gt;{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|website=Franz Kafka Italia|language=it|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
* 2025 — Nacionalna Počasna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/,%20https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|language=it-IT|access-date=5. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Đukanović, Aleksa}}
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanski pisci]]
[[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]]
[[Kategorija:Srbijanski publicisti]]
[[Kategorija:Rođeni 1998.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>ony2isk8hle9mz43fqdq3z63qmn16af</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slash fikcija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533523</id>
    <revision>
      <id>3916619</id>
      <parentid>3899933</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T17:26:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916619</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55897" sha1="qnsc2ok8p59s6pg5rbouvh5uetsjq36" xml:space="preserve">[[Datoteka:Slash.svg|mini|80px|Kosa crta (slash), simbol koji se koristi za razdvajanje dva imena u romantičnom uparivanju, daje ime slash fikciji.]]

'''Slash fikcija''' (poznata i kao '''slashfic''') žanr je [[Fanovska fikcija|fanovske fikcije]] koji se fokusira na [[Romantika (ljubav)|romantične]] ili [[Seksualna privlačnost|seksualne veze]] između fiktivnih likova istog spola.&lt;ref name=&quot;SATW&quot;&gt;Bacon-Smith, Camille. &quot;Spock Among the Women.&quot; New York Times Sunday Book Review, 16. 11. 1986&lt;/ref&gt;&lt;ref name=VisCult&gt;{{cite book|title=Visual Culture: Images and Interpretations|first1=Norman |last1=Bryson |author2=Michael Ann Holly |author3=Keith P. F. Moxey |name-list-style=amp |pages=304–305|chapter=Feminism, Psychoanalysis, and Popular Culture|year=1994|publisher=Wesleyan University Press|isbn=978-0-8195-6267-8}}&lt;/ref&gt; Iako se termin &quot;slash&quot; prvobitno odnosio samo na priče u kojima su muški likovi uključeni u eksplicitnu seksualnu vezu kao primarni element radnje (&quot;m/m slash&quot;), on se sada koristi i za označavanje bilo koje fanovske priče koja sadrži romantično uparivanje između likova istog spola. Mnogi obožavatelji izdvajaju slash sa ženskim likovima kao poseban žanr, koji se obično naziva [[femslash]] (poznat i kao &quot;f/f slash&quot; ili &quot;femmeslash&quot;).

Ove priče, koje su napisali obožavatelji, često nisu prihvaćene u [[Kanon (fikcija)|kanonu]] djela, a likovi obično nisu uključeni u takve veze u svojim odgovarajućim fiktivnim univerzumima.&lt;ref name=&quot;Kustritz&quot; /&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Leonard Nimoy William Shatner Star Trek 1968.JPG|mini|desno|180px|Kirk i Spock iz ''Zvjezdanih staza'']]
Uobičajeno je mišljenje da je slash fikcija nastala krajem 1960-ih, unutar [[Fandom|fandoma]] [[Fanovska fikcija|fanovske fikcije]] serije ''[[Zvjezdane staze: Originalna serija]]'', počevši sa pričama &quot;[[Kirk/Spock]]&quot; koje su uglavnom pisale obožavateljice serije i koje su se privatno distribuirale među prijateljima.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=7. 7. 2011 |title=Short History of Kirk/Spock Slash |url=http://beyonddreamspress.com/history.htm |access-date=9. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110707231116/http://beyonddreamspress.com/history.htm |archive-date=7. 7. 2011 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SATW&quot;/&gt;&lt;ref name=CHot20thcent799&gt;{{cite book |title=The Cambridge history of twentieth-century English literature |url=https://archive.org/details/isbn_0521820774 |last1= Laura |first1= Marcus|first2=Peter |last2=Nicholls |year=2004 |publisher= Cambridge University Press|page= [https://archive.org/details/isbn_0521820774/page/798 799]|isbn=978-0-521-82077-6}}&lt;/ref&gt;
Ime potječe od upotrebe simbola [[Kosa crta|kose crte]] (/) u spominjanjima K/S-a krajem 1970-ih (što označava priče u kojima su Kirk i Spock imali romantičnu [i često seksualnu] vezu), u poređenju sa znakom [[ampersand|ampersanda]] (&amp;) koji se konvencionalno koristio za K&amp;S ili fikciju o ''prijateljstvu'' između Kirka i Spocka. Neko vrijeme termini ''slash'' i ''K/S'' (za &quot;Kirk/Spock&quot;) koristili su se naizmjenično. Slash se kasnije proširio na druge grupe obožavatelja, prvo na serije ''[[Starsky i Hutch]]'', ''[[Blakeova sedmorka]]'' i ''[[Profesionalci (serija)|Profesionalci]]'',&lt;ref name=&quot;Kustritz&quot;&gt;{{cite journal
 | last = Kustritz
 | first = Anne
 |date=2003
 | title = Slashing the Romance Narrative
 | journal = The Journal of American Culture
 | volume = 26
 | issue = 3
 | pages = 371–384
 | doi =  10.1111/1542-734X.00098
 |url=http://www.asu.edu/courses/fms351vm/total-readings/fms351-L14-reading01.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622084932/http://www.asu.edu/courses/fms351vm/total-readings/fms351-L14-reading01.pdf |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=live
 }}&lt;/ref&gt; a zatim na mnoge druge, konačno stvarajući fandom zasnovan na konceptu slasha.&lt;ref name=&quot;Boyd&quot;&gt;Boyd, Kelly (2001) [http://ir.lib.sfu.ca/dspace/handle/1892/8734 &quot;One index finger on the mouse scroll bar and the other on my clit&quot; : slash writers' views on pornography, censorship, feminism and risk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200609110917/http://ir.lib.sfu.ca/dspace/handle/1892/8734 |date=9. 6. 2020 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Normal Female Interest&quot;&gt;Henry Jenkins, sa Cynthiom Jenkins i Shoshannom Green, &quot;'[http://web.mit.edu/cms/People/henry3/bonking.html The Normal Female Interest in Men Bonking': Selections from Terra Nostra Underground and Strange Bedfellows] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090310023833/http://web.mit.edu/cms/People/henry3/bonking.html |date=10. 3. 2009 }},&quot; u Cheryl Harris i Alison Alexander (ur.) Theorizing Fandom: Fans, Subculture, and Identity (Hampton Press, 1998).&lt;/ref&gt; Mnoge rane slash priče bile su zasnovane na uparivanju dva bliska prijatelja, &quot;herojskoj dijadi&quot; ili &quot;Jednom pravom uparivanju&quot; (One True Pairing), kao što su Kirk/Spock ili Starsky/Hutch; obrnuto, klasično uparivanje između [[Folija (književnost)|kontrastnih likova]] bilo je ono između [[Roj Blake|Blakea]] i [[Kerr Avon|Avona]] iz serije ''[[Blakeova sedmorka]]''.&lt;ref name=Tosenberger/&gt;

Prve K/S priče nisu bile odmah prihvaćene od svih obožavatelja ''Zvjezdanih staza''.&lt;ref name=&quot;sinclair-01&quot;&gt;Jenna Sinclair, [http://www.beyonddreamspress.com/history.htm Short History of Kirk/Spock Slash] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210128160929/http://www.beyonddreamspress.com/history.htm |date=28. 1. 2021 }}. Pristupljeno: 30. 6. 2008&lt;/ref&gt; Kasnije su autorice poput [[Joanna Russ|Joanne Russ]] proučavale i recenzirale ovaj fenomen u esejima i dale žanru određeni akademski ugled.&lt;ref&gt;Russ, Joanna, &quot;Pornography by Women for Women, With Love&quot; u njenoj knjizi, ''Magic Mommas, Trembling Sisters, Puritans &amp; Perverts''. New York: The Crossing Press: 1985.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Penley, Constance, &quot;Feminism, Psychoanalysis, and the Study of Popular Culture.&quot; U Grossberg, Lawrence, ur., ''Cultural Studies'', Rutledge 1992, str. 479. Detaljno ispitivanje K/S-a kroz prizmu feminizma i feminističkih studija.&lt;/ref&gt; Veća kasnija tolerancija i prihvatanje homoseksualnosti, kao i rastuća frustracija zbog prikazivanja gej veza u glavnim medijima, potaknuli su rastuću želju kod autora da istražuju te teme pod vlastitim uslovima, koristeći etablirane medijske likove. Slash fikcija ''Zvjezdanih staza'' ostala je važna obožavateljima, dok je nova slash fikcija nastajala oko drugih televizijskih emisija, filmova i knjiga sa naučnofantastičnim ili akciono-avanturističkim korijenima.

Rani obožavatelji slasha u Engleskoj bojali su se da će biti uhapšeni jer je slash kršio tadašnje zakone o opscenosti u toj državi.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Falzone|first1=P.J.|title=The Final Frontier Is Queer: Aberrancy, Archetype and Audience Generated Folklore in K/S Slashfiction|journal=[[Western Folklore]]|year=2005|volume=64|issue=3/4|pages=243–261|jstor=25474751}}&lt;/ref&gt;

=== Izvori slasha ===
Od svojih najranijih dana, slash fikcija bila je posebno inspirisana popularnim franšizama [[Špekulativna fikcija|špekulativne fikcije]],&lt;ref&gt;Seed, David Seed (ur.), ''A Companion to Science Fiction'' (2005), &quot;Science Fiction/Criticism&quot; str. 57, {{ISBN|1-4051-1218-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=CHot20thcent798/&gt; vjerovatno zbog toga što špekulativnoj fikciji mogu nedostajati dobro razvijeni ženski likovi ili zato što špekulativni elementi omogućavaju veću slobodu u reinterpretaciji kanonskih likova. Međutim, drugi veliki opusi slash fikcije, poput serija ''Starsky i Hutch'' ili ''Profesionalci'', zasnovani su na nešpekulativnim izvorima.

Slash fikcija prati popularne medije, a nove priče se neprestano stvaraju. Postoji određena korelacija između popularnosti i aktivnosti svake vrste slash fikcije i izvora materijala. Neki čitaoci i pisci slash fikcije skloni su strogom pridržavanju kanonskog izvora svoje fikcije, dok drugi učesnici mogu pratiti slash sadržaj, a da pri tome nisu obožavatelji originalnog izvornog materijala.&lt;ref&gt;Green, Shoshanna, Cynthia Jenkings i Henry Jenkins. &quot;Normal Female Interest in Men Bonking: Selections From 'The Terra Nostra Underground' and 'Strange Bedfellows'.&quot; Ur. C. Harris i A. Alexander. Theorizing Fandom: Fans, Subculture and Identity. New Jersey: Hampton, 1998: str. 9–38.&lt;/ref&gt;

=== Slash na internetu ===
Sve dok internet nije postao dostupan široj javnosti početkom 1990-ih, slash je bilo teško pronaći. Objavljivao se samo u neprofitnim [[Fanzin|fanzinima]] (često zvanim samo &quot;zinovi&quot;) koje su uređivali obožavatelji, a čija je cijena obično bila tek toliko visoka da pokrije troškove štampanja,&lt;ref name=&quot;Kustritz&quot; /&gt; i prodavali su se putem oglasnih fanzina ili na konvencijama. Pojavom interneta, pisci slash fikcije stvorili su [[Mailing lista|mailing liste]] koje su postepeno zauzele mjesto udruženja amaterske štampe (APA) i web-sajtova poput portala [[FanFiction.Net]]&lt;ref name=CHot20thcent798&gt;{{cite book |title=The Cambridge history of twentieth-century English literature |url=https://archive.org/details/isbn_0521820774 |last1= Laura |first1= Marcus|first2=Peter |last2=Nicholls |year=2004 |publisher= Cambridge University Press|page= [https://archive.org/details/isbn_0521820774/page/798 798]|isbn=978-0-521-82077-6}}&lt;/ref&gt; (koji su postepeno počeli preuzimati mjesto zinova).

Forumi i oglasne ploče bili su aktivni tokom prve polovine prve decenije novog milenija, a sajtovi kao što su [[Angelfire]], [[GeoCities]] i [[ProBoards]] bili su prilično uspješni. Ostala mjesta na kojima se slash objavljivao, i još uvijek se objavljuje, jesu [[Facebook]] i privatne grupe. Mnogo kasnije pojavio se [[Archive of Our Own]]. Kako se objavljivanje slasha postepeno selilo na internet, polje se otvorilo većem broju pisaca, pa je objavljena i veća količina materijala.

Internet je autorima slasha omogućio veću slobodu od štampe: priče su mogle uključivati grananje radnje, linkove, kolaže, mikseve pjesama i druge inovacije. Internet je povećao vidljivost slasha i broj čitalaca, jer su čitaoci sada mogli pristupiti pričama iz vlastitog doma po znatno nižoj cijeni, budući da su zinovi koštali više od internetske veze. Broj zastupljenih [[Fandom|fandoma]] dramatično je porastao, posebno onih posvećenih naučnoj fantastici, fantastici i policijskim dramama.&lt;ref name=&quot;Kustritz&quot; /&gt; Internet je također povećao nivo interakcije s čitaocima, olakšavajući obožavateljima da komentarišu priče, pišu recenzije epizoda i raspravljaju o trendovima u samom slash fandomu. Web-sajtovi i fanzini posvećeni obožavateljima serija i filmova kao što su ''[[Dosjei X]]'', ''[[Zvjezdana vrata]]'', ''[[Harry Potter]]'' i ''[[Buffy, ubica vampira]]'' postali su uobičajeni, s desetinama hiljada dostupnih slash priča.&lt;ref name=CHot20thcent798/&gt;

== Kritička i queer pažnja ==
Slash fikcija privukla je više akademske pažnje od ostalih žanrova fanovske fikcije.&lt;ref name=CHot20thcent799/&gt; Slash fikcija bila je predmet nekoliko značajnih [[Akademske studije o obožavateljima|akademskih studija]] početkom 1990-ih, kao dio pokreta [[Kulturalni studiji|kulturalnih studija]] unutar humanističkih nauka: većina njih, što je karakteristično za kulturalne studije, pristupa slash fikciji iz etnografske perspektive i govori prvenstveno o piscima slash fikcije i zajednicama koje se oko nje formiraju. Slasheri su konfigurirani kao obožavatelji koji su se opirali kulturi.&lt;ref name=Allington/&gt; Neke studije – naprimjer ona italijanske antropologinje Mirne Ciconi – fokusiraju se na tekstualnu analizu same slash fikcije.

Slash fikciju često su ignorisali [[Queer teorija|queer teoretičari]].&lt;ref&gt;{{cite journal
 |author1=Dhaenens F. |author2=Van Bauwel S. |author3=Biltereyst D. | year = 2008
 | title = Slashing the Fiction of Queer Theory
 | journal = Journal of Communication Inquiry
 | volume = 32
 | issue = 4
 | pages = 335–347
 | doi = 10.1177/0196859908321508
 |s2cid=143260104 }}&lt;/ref&gt; Međutim, slash fikcija opisana je kao važna za [[LGBTQ]] zajednicu i za formiranje queer identiteta jer predstavlja otpor prema očekivanju heteroseksualnosti.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Science Fiction Curriculum, Cyborg Teachers, &amp; Youth Culture(s) |last1=Weaver |first1=John A. |first2=Karen |last2=Anijar |first3=Toby  |last3=Daspit  |page=84|year=2003 |publisher=P. Lang |location=US |isbn=978-0-8204-5044-5}}&lt;/ref&gt; U društvu u kojem je heteroseksualnost norma, a homoseksualnost visoko stigmatizirana, internetski forum ponekad je jedini prostor u kojem mladi članovi LGBTQ zajednice mogu biti otvoreni o svojoj seksualnosti. Mladi članovi zajednice prolaze kroz period u kojem još uvijek istražuju svoj identitet, oznake i zamjenice. Pisanjem slash fikcije, queer omladina može koristiti svoje omiljene likove i priče kako bi stvorila scenarije koji im omogućavaju istraživanje vlastitih osjećaja, misli i sebe. U tom smislu, slash fikcija nudi queer omladini priliku niskog rizika da istraže ko su. Mogu ostati anonimni dok stvaraju svijet u kojem se mogu izraziti kreativno i slobodno.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Importance of Fanfiction For Queer Youth|url=https://theestablishment.co/the-importance-of-fanfiction-for-queer-youth-4ec3e85d7519#.rsbnznbs4|first=Jane|last=Hu|website=The Establishment|access-date=15. 3. 2017}}{{Mrtav link|date=1. 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Međutim, slash fikcija također je kritikovana kao nereprezentativna za gej zajednicu u cjelini,&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = 'Fandom is full of pearl clutching old ladies': Nonnies in the online slash closet|last = Brennan|first = Joseph|year = 2014|journal = International Journal of Cultural Studies|doi = 10.1177/1367877913496200|issue = 4|volume = 17|pages = 363–380|s2cid = 145482477}}&lt;/ref&gt; te kao medij koji se koristi za izražavanje feminističke frustracije popularnom i špekulativnom fikcijom.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Liquid Metal: The Science Fiction Film Reader |last=Sean  |first=Redmond |page = 279 |year=2004 |publisher=Wallflower Press |location=US |isbn=978-1-903364-87-1}}&lt;/ref&gt;

Dominantna demografska grupa među čitaocima slash fikcije su žene. Spisateljica naučne fantastike [[Joanna Russ]] (koja je i sama lezbijka), autorica knjige ''[[How to Suppress Women's Writing|Kako potisnuti žensko pisanje]]'', jedna je od prvih velikih autorica naučne fantastike koja je slash fikciju i njene kulturne i književne implikacije shvatila ozbiljno.&lt;ref&gt;[http://jprstudies.org/2011/03/interview-joanna-russ/ Francis, Conseula i Piepmeier, Alison. &quot;Interview: Joanna Russ&quot; &quot;Journal of Popular Romance Studies&quot; #1.2; 31. 3. 2011]. Jprstudies.org. Pristupljeno: 17. 10. 2011&lt;/ref&gt; U svom eseju &quot;Pornography by Women for Women, with Love&quot; (&quot;Pornografija od žena za žene, s ljubavlju&quot;), Russ tvrdi da, s obzirom na vezu Kirka i Spocka, slash fikcija kombinuje i muške i ženske osobine emocionalne ranjivosti. Takva ravnopravna veza, ona tvrdi, negira neravnotežu moći koja se obično viđa u regularnoj fanovskoj fikciji.

== Definicija i višeznačnost ==
Fandomi slash fikcije skloni su tome da budu raznoliki i odvojeni, pri čemu svaki ima svoja pravila stila, bonton, historiju, te omiljene priče i autore.

Slash se ne može komercijalno distribuirati zbog zakona o autorskim pravima i, sve do 1990-ih, bio je ili nedistribuiran ili objavljivan u [[Fanzin|zinovima]].&lt;ref name=EEL&gt;Decarnin, Camilla (2006) &quot;Slash Fiction&quot; u Gaëtan Brulotte i John Phillips (ur.) ''Encyclopedia of Erotic Literature'' New York: Routledge, str. 1233–1235.&lt;/ref&gt; Danas se slash fikcija najčešće objavljuje na [[Tumblr|Tumblru]], nalozima na platformi [[LiveJournal]] i drugim web-sajtovima, kao što je [[Archive of Our Own]]. Pravni stručnjaci koji promovišu reformu autorskih prava ponekad koriste slash fikciju kao primjer [[Semantička demokratija|semiotičke demokratije]].&lt;ref&gt;Vidi npr. Siva Vaidhyanathan, 'Critical Information Studies: A Bibliographic Manifesto' (2006) 20 ''Cultural Studies'' 292.&lt;/ref&gt;

Termin ''slash fikcija'' sadrži nekoliko višeznačnosti. Zbog nedostatka kanonskih homoseksualnih veza u izvornim medijima u vrijeme kada je slash fikcija počela nastajati, neki su priče o slash fikciji počeli posmatrati kao isključivo izvan njihovih odgovarajućih kanona te su smatrali da se termin &quot;slash fikcija&quot; primjenjuje samo kada istospolna romantična ili erotska veza likova o kojoj autor piše nije dio kanona izvornika, a da fanovska fikcija o [[Kanon (fikcija)|kanonskim]] istospolnim vezama stoga nije slash.&lt;ref name=&quot;Tosenberger&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Tosenberger | first1 = Catherine | year = 2008 | title = Homosexuality at the Online Hogwarts: Harry Potter Slash Fanfiction | journal = Children's Literature | volume = 36 | pages = 185–207 | doi = 10.1353/chl.0.0017 | s2cid = 143937185 }}&lt;/ref&gt; Nedavno pojavljivanje otvoreno gej i biseksualnih likova na ekranu, kao što su [[Willow Rosenberg|Willow]] i [[Tara Maclay|Tara]] u televizijskoj seriji ''[[Buffy, ubica vampira]]'', likovi serije ''[[Queer as Folk]]'',&lt;ref name=Tosenberger/&gt; [[Jack Harkness]] u seriji ''[[Doctor Who]]'' i brojni likovi u seriji ''[[Torchwood]]'', izazvalo je mnogo dodatnih rasprava o ovom problemu. Pridržavanje spomenute definicije ostavlja takve priče bez prikladne oznake, tako da ovo razlikovanje nije široko usvojeno.&lt;ref name=Tosenberger/&gt;

Neki autori slasha također pišu slash fikciju koja sadrži [[Transrodnost|transrodne]] teme te transrodne, [[Transeksualnost|transeksualne]] ili [[Interspolnost|interspolne]] likove. Kao rezultat toga, o tačnoj definiciji termina često se žestoko raspravljalo unutar raznih slash fandoma. Najstroža definicija smatra da samo priče o vezama između dva muška partnera ('M/M') predstavljaju 'slash fikciju', što je dovelo do evolucije termina [[femslash]]. Fikcija slična slashu također se piše u raznim fandomima japanskih [[Anime|animea]] ili [[Manga|mangi]], ali se obično naziva [[shōnen-ai]] ili [[yaoi]] za veze između muških likova, odnosno [[shōjo-ai]] ili [[yuri]] za ženske likove.

Zbog sve veće popularnosti i rasprostranjenosti slasha na internetu posljednjih godina, neki koriste ''slash'' kao generički termin za svaku erotsku fanovsku fikciju, bilo da prikazuje heteroseksualne ili homoseksualne veze. To je izazvalo zabrinutost kod drugih pisaca slasha koji smatraju da, iako može biti erotičan, slash po definiciji to nije te da definisanje svake erotske fikcije kao slasha čini takvu fikciju neprikladnom za potencijalne maloljetne čitaoce [[Homoromantika|homoromantične]] fanovske fikcije. Pored toga, brojni novinari koji pišu o fenomenu fanovske fikcije općenito izgleda vjeruju da je ''sva'' fanovska fikcija slash, ili barem erotskog karaktera.&lt;ref&gt;Dery, Mark. Glossary. Flame Wars: The Discourse of Cyber Culture. North Carolina: Duke UP, 1994.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Viegener, Matias. &quot;The Only Haircut That Makes Sense Anymore.&quot; Queer Looks: Lesbian &amp; Gay Experimental Media. Routledge, New York: 1993.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dundas, Zach, &quot;[http://wweek.com/story.php?story=5307 Hobbits Gone Wrong] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080508040011/http://wweek.com/story.php?story=5307 |date=8. 5. 2008 }}.&quot; U ''Willamette Week'', 14. 7. 2004, pristupljeno: 15. 7. 2008. Manje nego pohvalan izvještaj o slash fikciji i njenoj ulozi u &quot;Bit Of Earth&quot; prevari koja je uključivala obožavatelje filmskog serijala ''[[Gospodar prstenova (filmska trilogija)|Gospodar prstenova]]''.&lt;/ref&gt; Takve definicije ne uspijevaju razlikovati erotski od romantičnog slasha, kao ni slash, het (djela koja se prvenstveno fokusiraju na heteroseksualne veze) i gen (djela koja ne uključuju romantični fokus).

Sam znak kose crte (/), kada se stavi između imena likova, počeo je značiti skraćenu oznaku za romantičnu vezu, bez obzira na to da li je uparivanje heteroseksualno ili homoseksualno, romantično ili erotsko.&lt;ref name=Tosenberger/&gt;

== Slash i originalni izvori medija ==
Za mnoge ljude slash je kontroverzna tema. Osim pravnih pitanja povezanih s tradicionalnom fanovskom fikcijom, neki vjeruju da narušava ugled etabliranih medijskih likova kada se oni prikazuju na način koji nikada nije kanonski ilustriran.&lt;ref&gt;Hunter, Kendra. &quot;Characterization Rape.&quot; ''The Best of Trek 2''. New York: New American Library, 1977.&lt;/ref&gt; Ipak, teško je pronaći zvanično neodobravanje samog slasha. Već 1981. godine kompanija [[Lucasfilm]] izdavala je pravne opomene obožavateljima koji su pisali seksualno eksplicitne priče.&lt;ref&gt;{{Citation | last1 = Jenkins | first1 = Henry | author-link1 = Henry Jenkins | contribution = Quentin Tarantino's Star Wars? Digital Cinema, Media Convergence, and Participatory Culture. | editor-last = Durham | editor-first = Meenakshi Gigi | editor2-last = Kellner | editor2-first = Douglas | editor-link1 = Meenakshi Gigi Durham | title = Media and cultural studies: keyworks | page = 558 | publisher = Wiley-Blackwell | location = Malden | year = 2012 | isbn = 9780470658086 }}&lt;/ref&gt; [[J. K. Rowling]] / [[Warner Bros.]] slali su pisma sa zahtjevom za [[Zabrana daljeg postupanja|obustavu]] u kojima se navode &quot;seksualno eksplicitni&quot; tekstovi na internetu, iako Rowling odobrava pisanje fanovske fikcije općenito, postavljajući linkove na fanovsku fikciju na svom web-sajtu i otvoreno priznajući slash fikciju, uz zadržavanje stava da uparivanja poput onih između Harryja i Draca te Harryja i Snapea nisu kanonska.{{Nedostaje referenca}}

Nasuprot tome, neki kreatori medija bili su prijemčiviji za slash. U DVD komentaru za epizodu &quot;A Hole in the World&quot; serije ''Angel'', kreator serije [[Joss Whedon]] izjavio je: &quot;Spike i Angel... družili su se godinama, godinama i godinama. Bili su svakakvi devijanti. Da li ljudi misle da nikad nisu...? Dajte, ljudi! Oni su tipovi otvorenog uma!&quot;, kao i trenutak kada Spike kaže: &quot;Angel i ja nikada nismo bili intimni. Osim onog jednog puta...&quot; liku [[Illyria|Illyriji]] u epizodi &quot;Power Play&quot;. Kompanija Renaissance Pictures pozvala je autoricu femslasha Melissu Good da napiše scenarije za seriju ''[[Xena: Princeza ratnica]]''. Neki ljudi kažu da vide slične dokaze o takvim vezama i u drugim serijama kao što su ''[[Smallville]]'',&lt;ref&gt;[http://www.ejumpcut.org/archive/jc48.2006/gaySmallville/index.html The Kryptonite closet: Silence and queer secrecy in ''Smallville'']. Ejumpcut.org. Pristupljeno: 17. 10. 2011&lt;/ref&gt; ''[[Lovci na natprirodno]]''&lt;ref&gt;{{cite journal
| last        = Tosenberger
| first       = Catherine
| year        = 2008
| title       = &quot;The epic love story of Sam and Dean&quot;: Supernatural, queer readings, and the romance of incestuous fan fiction
| journal     = Transformative Works and Cultures
| volume      = 1
| doi         = 10.3983/twc.2008.0030
| doi-access= free
}}
&lt;/ref&gt; i ''[[Due South]].''&lt;ref&gt;{{cite book
  |last = Bury
  |first = Rhiannon
  |chapter = A Critical Eye for the Queer Text: Reading and Writing Slash Fiction on (The) Line
 |title = The International Handbook of Virtual Learning Environments
  |publisher = Springer Netherlands
  |year = 2006
  |doi = 10.1007/978-1-4020-3803-7_46
  |isbn = 978-1-4020-3803-7
|pages= 1151–1167
}}&lt;/ref&gt;

Fandom serije ''Due South'' bio je jedan od prvih koji se pojavio na internetu, nakon što je serija debitovala 1994. godine.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = due South - Fanlore| journal=Chicago Tribune | date=12. 12. 1995 |url = http://fanlore.org/wiki/Due_South|publisher=[[Fanlore]]|access-date = 8. 2. 2016| last1=Johnson | first1=Allan }}&lt;/ref&gt; Godine 1999. kreator serije ''Due South'', [[Paul Haggis]], učestvovao je na panelu za pitanja i odgovore s internetskom newsgrupom posvećenom seriji. Članovi newsgrupe upitali su Haggisa ima li problem s tim što obožavatelji vide likove koje je on stvorio (detektiva Raya Vecchija i policajca Bentona Frasera) kao osobe koje su zaljubljene jedna u drugu i imaju skrivenu vezu. Haggis je odgovorio: &quot;Apsolutno nikakav problem. Ako su se ikada dvije osobe voljele, onda su to Ray i Fraser.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Paul Haggis QnA Session -- 1999|url = http://home.hiwaay.net/~warydbom/duesouth/interviews/haggischat.html|website = home.hiwaay.net|access-date = 8. 2. 2016|url-status = dead|archive-url = https://web.archive.org/web/20160305192158/http://home.hiwaay.net/~warydbom/duesouth/interviews/haggischat.html|archive-date = 5. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

Nadalje, YouTuberi [[Dan i Phil|Daniel Howell i Phil Lester]] (Daniel Howell i amazingphil) dobro su poznati po tome što veoma prihvataju slash fikciju, pa su čak napisali i nešto fanovske fikcije o sebi, koja je bila predstavljena u njihovoj knjizi ''The Amazing Book is Not on Fire''. Osim toga, njihov scenski nastup, The Amazing Tour is Not on Fire, uključivao je dio nazvan Fanfiction Live.

U epizodi &quot;The Monster at the End of This Book&quot; televizijske serije ''Lovci na natprirodno'', glavni likovi nailaze na fiktivne prikaze samih sebe u nizu knjiga. Oni pronalaze internetski fandom i komentarišu svoje aktivnosti, uključujući pisanje slash fanovske fikcije. Obožavatelji serije to često nazivaju Wincest, zasnovano na prezimenu likova (Winchester) i činjenici da su braća (incest).

Oživljavanje serije ''[[Doctor Who]]'', pod vodstvom otvoreno gej pisca [[Russell T Davies|Russella T. Daviesa]], također je donijelo omaže obožavateljima slasha mimo [[Panseksualnost|omniseksualnog]] [[Jack Harkness|kapetana Jacka Harknessa]] i drugih likova iz spin-offa ''[[Torchwood]]''. Mnogi obožavatelji vide razgovore između Doktora i Gospodara (kojeg u novoj seriji igra [[John Simm]], čiji je lik [[Sam Tyler]] u seriji ''[[Life on Mars]]'' također predmet velikog broja slash fikcija) kao pokazatelj prethodne veze ili trenutne privlačnosti. U jednom trenutku Gospodar kaže Doktoru &quot;Sviđa mi se kada koristiš moje ime&quot;, a u specijalu za organizaciju Children in Need (epizoda &quot;Time Crash&quot;), Deseti Doktor govori Petom, nakon pitanja da li Gospodar još uvijek ima &quot;tu glupu bradu&quot;: &quot;Ne, ovaj put nema bradu. Pa, ima suprugu.&quot; – što obožavatelji ističu kao referencu na gej muškarce koji se žene ženama radi javnog ugleda, pri čemu se supruga naziva &quot;bradom&quot; (eng. ''beard''). To je kasnije prošireno i potvrđeno kada se Gospodar reinkarnirao u ženski oblik po imenu Missy (koju igra [[Michelle Gomez]]) s eksplicitnim poljupcem između oba lika tokom finala osme sezone (epizode &quot;Dark Water&quot; i &quot;Death in Heaven&quot;), kao i Doktorovim priznanjem Billu u epizodi &quot;World Enough and Time&quot; da je &quot;[Missy] bila moja muška simpatija... Da, mislim da je tada bila muškarac. Prilično sam siguran da sam i ja bio, ali to je bilo davno.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web| title=Doctor Who | url=https://www.bbc.co.uk/writers/documents/doctor-who-s10-ep11-world-enough-and-time-steven-moffat.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20250624221435/https://www.bbc.co.uk/writers/documents/doctor-who-s10-ep11-world-enough-and-time-steven-moffat.pdf | archive-date=24. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Osim toga, pisac webkasta ''Scream of the Shalka'' iz 2003. godine, [[Paul Cornell]], prihvatio je interpretaciju dinamike Doktora (kojeg glumi [[Richard E. Grant]]) i Gospodara (kojeg glumi gej glumac [[Derek Jacobi]]) kao romantične. U širem fandomu serije ''Doctor Who'', taj brod (ship) naziva se &quot;[[wiktionary:Thoschei|Thoschei]]&quot;.

Termin za emisije koje izgledaju kao da daju materijal za pisce slasha je &quot;pre-slashed&quot; (unaprijed slashovano), ponekad i &quot;unaprijed slashovano za vašu udobnost&quot;.

== Slash fandom ==

=== Konvencije ===
Nekoliko slash konvencija održava se tokom cijele godine i širom svijeta, uglavnom u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući Escapade u Kaliforniji,&lt;ref&gt;[http://www.escapadecon.net/index.php Escapade 2012] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150724003352/http://www.escapadecon.net/index.php |date=24. 7. 2015 }}. Escapadecon.net. Pristupljeno: 17. 10. 2011&lt;/ref&gt; REVELcon u Teksasu,&lt;ref&gt;[http://www.severalunlimited.com/revelcon/ RevelCon Web Page] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100417082839/http://www.severalunlimited.com/revelcon/ |date=17. 4. 2010 }}. Severalunlimited.com (15. 9. 2011). Pristupljeno: 17. 10. 2011&lt;/ref&gt; Connexions u Marylandu,&lt;ref&gt;{{cite conference|conference=ConneXions 2005: the Pajama Party|url= http://connexionscon.home.mindspring.com/connexions.html|title=Welcome|conference-url= http://connexionscon.home.mindspring.com/connexions.html|date=1. 4. 2005|location=Baltimore, MD|access-date=18. 6. 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080713044201/http://connexionscon.home.mindspring.com/connexions.html|archive-date=13. 7. 2008}}&lt;/ref&gt; MediaWest*Con u Michiganu,&lt;ref&gt;[http://www.mediawestcon.org/ MediaWest*Con Hub Page]. Mediawestcon.org (8. 6. 2011). Pristupljeno: 17. 10. 2011&lt;/ref&gt; CON.TXT u Washingtonu, D.C.,&lt;ref&gt;[http://www.con-txt.net/ CON.TXT home]. Con-txt.net. Pristupljeno: 17. 10. 2011&lt;/ref&gt; Con*Strict u Nevadi,&lt;ref&gt;[http://www.randomadventures.com/constrict/index.htm] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070105003007/http://www.randomadventures.com/constrict/index.htm|date=5. 1. 2007}}&lt;/ref&gt; Connotations u Engleskoj,&lt;ref&gt;[http://www.connotations.org.uk/ Connotations 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100606043402/http://www.connotations.org.uk/ |date=6. 6. 2010 }}. Connotations.org.uk. Pristupljeno: 17. 10. 2011&lt;/ref&gt; Zebracon u Illinoisu,&lt;ref&gt;{{Cite web | url=http://www.zebracon.net/ | title=ZEBRACON - We'll give you the best tech tips and tricks you can have | access-date=18. 6. 2010 | archive-date=11. 9. 2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070911135916/http://www.zebracon.net/ | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Yaoi-Con u Kaliforniji,&lt;ref&gt;[http://www.yaoicon.com/ Updates – Yaoi-Con 2011 | A Celebration of Male Beauty and Passion in Anime and Manga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200516203740/http://www.yaoicon.com/cgi-sys/defaultwebpage.cgi |date=16. 5. 2020 }}. Yaoicon.com. Pristupljeno: 17. 10. 2011&lt;/ref&gt; Bascon u Kaliforniji&lt;ref&gt;[http://www.bascon.org/ Bay Area Slash Convention] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090831104635/http://www.bascon.org/ |date=31. 8. 2009 }}. BASCON. Pristupljeno: 17. 10. 2011&lt;/ref&gt; i druge.&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120701002141/http://community.livejournal.com/slash_con/profile slash_con – Community Profile]. Community.livejournal.com. Pristupljeno: 17. 10. 2011&lt;/ref&gt;

=== Terminologija {{anchor|Squick}} ===
Slash fikcija stvorila je i prisvojila riječi kako bi označila posebnosti koje se nalaze unutar fandoma. Termin &quot;Gayfic&quot; ponekad se koristi za označavanje priča koje se fokusiraju na veze između gej muškaraca, dok se &quot;femslash&quot; ili &quot;f/f&quot; koristi da bi se naznačilo da djelo prikazuje ženske likove u slash vezama.

Slash fikcija, kao i druga fanovska fikcija, ponekad posuđuje [[Sistem ocjenjivanja filmova Američkog filmskog udruženja|sistem ocjenjivanja filmova MPAA]] kako bi naznačila količinu seksualnog sadržaja u priči. Nema sva slash fikcija eksplicitan seksualni sadržaj – interakcija između dva lika može biti bezazlena kao držanje za ruke ili čedan poljubac, ili čak ne mora sadržavati ništa osim neispunjene čežnje; priče mogu biti označene oznakom &quot;UST&quot; za &quot;nerazjašnjenu seksualnu napetost&quot; (engleski: ''unresolved sexual tension''). Neki sajtovi zahtijevaju da sve priče budu ocijenjene i da imaju priložena upozorenja, često uz pomoć [[Beta čitač|beta čitača]].

Termin ''no lemon'' ponekad se koristi za označavanje priča fanovske fikcije bez eksplicitnog seksualnog sadržaja. Sve što ima eksplicitan sadržaj, posebno erotske scene bez pratećih romantičnih scena, može se označiti kao &quot;lemon&quot;. Termin ''lemon'' nastao je u [[Anime|anime]] / [[yaoi]] fandomima, pozivajući se na [[hentai]] anime seriju ''[[Cream Lemon]]''.

Termin ''[[squick]]'' najčešće se koristi kao upozorenje na moguću negativnu reakciju čitaoca na scene u tekstu (često seksualne) koje bi nekima mogle biti uvredljive ili uznemirujuće, poput onih koje uključuju [[Incest|incest]], [[BDSM]], [[Silovanje|silovanje]], &quot;mpreg&quot; (mušku trudnoću), zamjenu spola i [[Mučenje|mučenje]]. Termin je nastao u diskusijskoj grupi [[Usenet]]a pod nazivom alt.sex.bondage 1991. godine.&lt;ref&gt;[http://www.doubletongued.org/index.php/dictionary/squick/ &quot;squick&quot; definition from Double-Tongued Dictionary]. Doubletongued.org (12. 3. 2005). Pristupljeno: 17. 10. 2011&lt;/ref&gt; Squickovi se često navode kao upozorenje u zaglavlju fanovske priče.{{Nedostaje referenca}}

Termin &quot;slasher&quot; koristi se za nekoga ko stvara slash fikciju, a termin &quot;slashy&quot; koristi se u značenju &quot;homoerotski&quot;. &quot;Slashy trenuci&quot; (eng. ''slashy moments'') oni su događaji u kanonskoj radnji koje slasheri tumače kao homoerotske, a koji potom oblikuju prikaz likova u slash fikciji koji rade slasheri.&lt;ref name=&quot;Allington&quot;&gt;{{cite journal
| last        = Allington
| first       = Daniel
|date= 2007
| title       = &quot;How Come Most People Don't See It?&quot;: Slashing the Lord of the Rings
| journal     = Social Semiotics
| volume      = 17
| issue       = 1
| pages       = 43–62
| doi         = 10.1080/10350330601124650
| s2cid = 143324395
}}&lt;/ref&gt;

Unutar [[Brony fandom|brony fandoma]], [[Fanovska fikcija My Little Pony: Prijateljstvo je čarolija#Slash fikcije|slash fikcija]] između likova serije ''[[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija]]'' kolokvijalno se naziva &quot;fillyfooling&quot; za veze između kobila, a &quot;coltcuddling&quot; za veze između pastuha.&lt;ref name=&quot;Rose-2012&quot;&gt;{{cite web|title=My Little Pony: Lesbianism is Magic|url=https://www.autostraddle.com/my-little-pony-lesbianism-is-magic-138465/|author=Rose|website=[[Autostraddle]]|date=30. 5. 2012|access-date=1. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Podžanrovi ==

=== Femslash ===
{{Main|Femslash}}
Femslash ili femmeslash je podžanr slash fikcije koji se fokusira na romantične i/ili seksualne veze između ženskih fiktivnih likova.&lt;ref&gt;{{cite web|editor-last=Lo|editor-first=Malinda|date=4. 1. 2006|url= http://www.afterellen.com/Print/2006/1/fanfiction.html|title=Fan Fiction Comes Out of the Closet|page=1|archive-url= https://web.archive.org/web/20080117044113/http://www.afterellen.com/Print/2006/1/fanfiction.html|archive-date=17. 1. 2008|url-status=dead|website=[[AfterEllen.com]]|access-date=19. 7. 2007}}&lt;/ref&gt; Likovi prikazani u femslashu obično su [[Heteroseksualnost|heteroseksualni]] u kanonskom univerzumu; međutim, slična fanovska fikcija o lezbijskim likovima iz praktičnih se razloga obično označava kao femslash.&lt;ref&gt;Herzing, Melissa. (4. 2005) [http://etd.vcu.edu/theses/submitted/etd-05092005-125907/unrestricted/herzingmj_thesis.pdf The Internet World of Fan Fiction]{{Mrtav link}} [[Virginia Commonwealth University]]. Pristupljeno: 12. 8. 2007&lt;/ref&gt; Termin se uglavnom primjenjuje samo na fanovska djela bazirana na zapadnim [[Fandom|fandomima]]; najbliži anime/manga ekvivalenti češće se nazivaju [[yuri]] i [[shōjo-ai]] fanovskom fikcijom.&lt;ref&gt;[http://dictionary.lunaescence.com/index.php?cat=9 Dictionary of Anime Fandom] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070704015723/http://dictionary.lunaescence.com/index.php?cat=9 |date=4. 7. 2007 }} Lunaescence. Pristupljeno: 19. 7. 2007&lt;/ref&gt; Femslash je poznat i kao &quot;f/f slash&quot;, &quot;femmeslash&quot; i &quot;saffic&quot;,&lt;ref&gt;Lawrence, K. F.; schraefel, m. c. (2006) [http://eprints.ecs.soton.ac.uk/11800/01/wbc2006KFLawrence.pdf Web Based Semantic Communities – Who, How and Why We Might Want Them in the First Place] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070824192253/http://eprints.ecs.soton.ac.uk/11800/01/wbc2006KFLawrence.pdf |date=24. 8. 2007 }} [[University of Southampton]]. Pristupljeno: 12. 8. 2007&lt;/ref&gt; pri čemu posljednji termin predstavlja spojenicu riječi ''[[Safička ljubav|safička]]'' (engleski: ''Sapphic'') i ''fikcija''.&lt;ref name=&quot;Tosenberger&quot;/&gt;

Femslasha ima znatno manje nego slasha baziranog na muškim parovima – sugerisano je da heteroseksualne autorice slasha uglavnom ne pišu femslash,&lt;ref name=&quot;Bitch&quot;&gt;{{cite web |last=Thrupkaew |first=Noy |url=http://bitchmagazine.org/article/fan-tastic-voyage |title=Fan/tastic Voyage |work=Bitch Magazine |access-date=6. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090215150953/http://bitchmagazine.org/article/fan-tastic-voyage |archive-date=15. 2. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te da je rijetkost pronaći fandom s dva dovoljno zanimljiva ženska lika.&lt;ref&gt;{{cite web|editor-last=Lo|editor-first=Malinda|url= http://www.afterellen.com/Print/2006/1/fanfiction.html?page=0%2C1|title=Fan Fiction Comes Out of the Closet|page=2|website=[[AfterEllen.com]]|date=4. 1. 2006|access-date=6. 3. 2009|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20080516121400/http://www.afterellen.com/Print/2006/1/fanfiction.html?page=0%2C1|archive-date=16. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; Janeway i Sedma od Devet glavno su uparivanje u femslashu ''Zvjezdanih staza'', jer samo one imaju &quot;vezu na ekranu prepunu duboke emocionalne povezanosti i sukoba&quot;.&lt;ref&gt;[http://j-l-r.org/asmic/fanfic/print/jlr-cyborgsex.pdf NEW VOY &quot;cyborg sex&quot; J/7 (NC-17) 1/1* new methodologies, new fantasies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101227004418/http://www.j-l-r.org/asmic/fanfic/print/jlr-cyborgsex.pdf |date=27. 12. 2010 }}, Russo, Julie Levin, 8. 2002&lt;/ref&gt; Iako se raspravlja o tome da li se fanovska fikcija o [[Kanon (fikcija)|kanonskim]] lezbijkama poput [[Willow Rosenberg|Willow]] i [[Tara Maclay|Tare]] u seriji ''[[Buffy, ubica vampira]]'' računa kao &quot;slash&quot;, njihove priče o vezama suzdržanije su od heteroseksualnih, što podstiče autore femslasha Willow/Tara da popune praznine u poznatoj radnji njihove veze.&lt;ref&gt;{{cite web|editor-last=Lo|editor-first=Malinda|url= http://www.afterellen.com/Print/2006/1/fanfiction.html?page=0%2C2|title=Fan Fiction Comes Out of the Closet|page=3|website=[[AfterEllen.com]]|date=4. 1. 2006|access-date=6. 3. 2009|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20080516121405/http://www.afterellen.com/Print/2006/1/fanfiction.html?page=0%2C2|archive-date=16. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; Tek &quot;relativno nedavno&quot; i muški su pisci počeli pisati femslash.&lt;ref&gt;{{cite web|editor-first=David |editor-last=Lavery |editor-first2=Rhonda V. |editor-last2=Wilcox |title=Volume 4|work=Slayage: The Online International Journal of Buffy Studies|url= http://slayageonline.com/Volumes/Slayage_Volume_4.pdf|access-date=19. 11. 2010 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110716091719/http://slayageonline.com/Volumes/Slayage_Volume_4.pdf |archive-date=16. 7. 2011}}&lt;/ref&gt;

Druga sugestija u pogledu toga zašto ima manje femslasha odnosi se na nedostatak snažnih ženskih likova u medijima. Televizijske emisije snažno su nagnute ka prikazivanju muškaraca, s tek dvije značajne pretežno ženske TV emisije: ''[[Xena: Princeza ratnica]]'' i ''[[Narandžasta je nova crna]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Toastystats: Fandom Stats and Data|url=http://destinationtoast.tumblr.com/post/127453611589/toastystats-gender-bias-in-television-how-biased|website=Destination: Toast!|access-date=28. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; U ova dva slučaja, budući da postoji ogroman broj snažnih ženskih likova, femslash je mnogo popularniji. Inače, popularnije su emisije naklonjene muškarcima, jer su žene prikazane u tim emisijama obično slabiji sporedni likovi.

=== Chanslash ===
Chanslash je prikazivanje maloljetnih likova u seksualnim situacijama u slash fikciji. Prefiks [[Japanske titule|chan]] najvjerovatnije potječe od japanskog sufiksa imena koji se koristi kao izraz odmila prema djeci ili ženama.&lt;ref&gt;{{cite journal
| last1        = McLelland
| first1       = Mark
| last2        = Yoo
| first2       = Seunghyun
|date= 2007
| title       = The International Yaoi Boys' Love Fandom and the Regulation of Virtual Child Pornography: The Implications of Current Legislation
| journal     = Sexuality Research &amp; Social Policy
| volume      = 4
| issue       = 1
| pages       = 93–104
| url = http://ro.uow.edu.au/artspapers/192/
| doi        = 10.1525/srsp.2007.4.1.93
| s2cid = 142674472
| url-access= subscription
}}&lt;/ref&gt; To može biti omaž [[yaoi]] fandomima, u kojima su uparivanja maloljetnika češća. Vlasnici [[Intelektualno vlasništvo|prava intelektualnog vlasništva]] na likove u ovoj vrsti slasha često su nezadovoljni chanslashom zbog potencijalnih pravnih posljedica i zabrinutosti da će to negativno utjecati na popularnost lika. Neki studiji koji posjeduju prava na slashovane likove izdavali su naredbe za [[Zabrana daljeg postupanja|obustavu]] u prošlosti kao rezultat ove vrste slasha. Chanslash se naziva i [[shotacon]] (skraćeno kao &quot;shouta&quot; ili &quot;shota&quot;) kada je riječ o anime fanovskoj fikciji.

=== Slash sa stvarnim osobama ===
Slash sa stvarnim osobama (engleski: ''Real person slash'', skraćeno RPS), također podžanr fikcije sa stvarnim osobama, uključuje uzimanje javnog imidža slavne ličnosti i stvaranje slash priča s njom. Slash sa stvarnim osobama stekao je popularnost s usponom boy bendova u industriji pop muzike 1990-ih godina.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Slashing through the undercult |url=https://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2006/02/12/bocovers.xml&amp;sSheet=/arts/2006/02/12/bomain.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20071015081859/http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2006%2F02%2F12%2Fbocovers.xml&amp;sSheet=%2Farts%2F2006%2F02%2F12%2Fbomain.html |url-status=dead |archive-date=15. 10. 2007 |newspaper=Daily Telegraph |date=14. 2. 2006 |access-date=24. 8. 2007 |location=London |first=John |last=Sutherland }}&lt;/ref&gt; U fandomu serije ''Lovci na natprirodno'', ljubitelji slasha kojima nije bilo prijatno uparivanje dva glavna lika koji su braća, prešli su na pisanje i čitanje fikcije o Jsquared/J2 (slash koji uključuje glavne glumce [[Jared Padalecki|Jareda Padaleckija]] i [[Jensen Ackles|Jensena Acklesa]]).&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Flegel|first1=Monica|last2=Roth|first2=Jenny|title=Annihilating love and heterosexuality without women: Romance, generic difference, and queer politics in ''Supernatural'' fan fiction|journal=[[Transformative Works and Cultures]]|volume=4|year=2010|issue=4|doi=10.3983/twc.2010.0133|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; To je dovelo do fraze &quot;Fandom Supernaturala – gdje RPS predstavlja moralno viši nivo&quot;. Iako je sve češći, RPS se smatra potencijalnim &quot;squickom&quot; za čitaoce slasha. Osim toga, upotreba poznatih ličnosti u fiktivnim, seksualnim pričama ostaje kontroverzna. Časopisi koji uključuju RPS često donose izjave o odricanju od odgovornosti koje objašnjavaju njihovu pravu fiktivnu prirodu. Henry Jenkins kaže da RPS može biti &quot;uznemirujući&quot; za staru gardu slasha.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Leander |last=Kahney |url=https://www.wired.com/gadgets/mac/commentary/cultofmac/2002/06/53071?currentPage=2 |title=Bill/Steve's Sexcellent Adventure |magazine=Wired |date=5. 3. 1975 |access-date=6. 3. 2009}}&lt;/ref&gt; Obožavatelji slasha sa stvarnim osobama navode da su persone koje predstavljaju uobičajene figure u RPS-u, kao što su boy bendovi, slavne ličnosti, sportisti i profesionalni hrvači, &quot;u velikoj mjeri izmišljene&quot; za zadovoljstvo obožavateljica, &quot;pa zašto se onda ne prepustiti tome?&quot;&lt;ref name=&quot;Bitch&quot;/&gt;

=== Obrnuti slash ===
Obrnuti slash termin je koji se koristi za fanovsku fikciju bez ikakvog seksualnog sadržaja, ili s vrlo malo seksualnog sadržaja, u poređenju sa [[Kanon (fikcija)|kanonom]]. Smatra se da je termin nastao kada je počela kružiti neseksualna fanovska fikcija zasnovana na serijalu o [[Anita Blake|Aniti Blake]]. Fanovska fikcija bez seksualnog sadržaja može se nazvati i 'genfic', što je skraćenica za opću fikciju (engleski: ''general fiction''), neromantične prirode.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Fan fiction and fan communities in the age of the Internet : new essays|last1=Hellekson|first1=Karen |author-link1=Karen Hellekson |last2=Busse|first2=Kristina |author-link2=Kristina Busse |publisher=McFarland &amp; Co.|year=2006|isbn=9780786454969|location=Jefferson, NC|pages=10|chapter=Introduction : work in progress|quote=Gen denotes a general story that posits no imposed romantic relationships among the characters.}}&lt;/ref&gt;

=== Originalni slash ===
Originalne slash priče su one koje sadrže muški/muški sadržaj, zasnovane na uočenom homoerotskom podtekstu između fiktivnih likova.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Fan Fiction and Fan Communities in the Age of the Internet: New Essays|author1=Hellekson, Karen |author2=Busse, Kristina |publisher=McFarland|year=2006|location=Jefferson}}&lt;/ref&gt; One mogu proizaći iz raznih medijskih sadržaja, poput mangi, televizijskih serija, filmova i knjiga. Takva djela sada se uglavnom objavljuju na internetu&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Thomas|first=A|year=2006|title=Fan fiction online: engagement, critical response and affective play through writing|url=https://archive.org/details/sim_australian-journal-of-language-and-literacy_2006-10_29_3/page/226|journal=Australian Journal of Language &amp; Literacy|volume=29|pages=226–239}}&lt;/ref&gt; i koriste iste oblike označavanja, upozorenja i terminologije koje obično koriste pisci slasha.

Slash ima drugačiji senzibilitet od gej fikcije, vjerovatno zbog toga što su većina čitalaca slasha žene i to u zatvorenoj zajednici koja dijeli njihove ukuse, što većinu priča u žanru čini usredsređenom na emocionalne veze, iako je seks veoma prisutan.

Druga vrsta homoerotske amaterske fikcije je originalni yaoi, iz žanra [[Manga|mange]] / [[Anime|animea]] [[yaoi]] (ljubav prema dječacima), koju su na Zapadu popularizirali kreatori titlova (subbers) i [[Scanlation|skenlacije]].

Oba pojma (originalni slash i originalni yaoi) smatraju se donekle kontroverznim među nekim obožavateljima slasha jer smatraju da se termin 'slash' može odnositi isključivo na djela fanovske fikcije, a ne na originalna djela.

=== Omegaverse ===
{{Main|Omegaverse}}
[[Omegaverse]] je podžanr [[Špekulativna fikcija|špekulativne]] [[Erotska fikcija|erotske fikcije]] koji je nastao kao podžanr slash fikcije. U djelima iz serijala Omegaverse ljudi su ili dominantni &quot;alfe&quot;, neutralni &quot;bete&quot; ili submisivni &quot;omege&quot;, i oni ispoljavaju seksualne osobine i ponašanja zasnovana na onima kod vukova ili drugih divljih životinja.&lt;ref&gt;{{cite book |date=26. 11. 2013 |title=Fic: Why Fanfiction is Taking Over the World |url=https://archive.org/details/ficwhyfanfiction0000jami | first=Anne | last=Jamieson | contribution=Pon Farr, Mpreg, and the rise of the Omegaverse | contributor=Kristina Busse |location=United States |publisher=[[BenBella Books|Smart Pop]] | isbn=978-1939529190 }}&lt;/ref&gt; Prva Omegaverse slash fikcija napisana je o televizijskoj seriji ''[[Lovci na natprirodno]]'' tokom 2010-ih. Ovaj podžanr postao je toliko popularan da je evoluirao u samostalan žanr originalne erotske fikcije, neovisan o svojim korijenima iz fanovske fikcije.&lt;ref name=&quot;NYT 23 May 2020&quot;&gt;{{cite news |last1=Alter |first1=Alexandra |title=A Feud in Wolf-Kink Erotica Raises a Deep Legal Question |url=https://www.nytimes.com/2020/05/23/business/omegaverse-erotica-copyright.html |work=The New York Times |date=23. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Najranija komercijalna publikacija koja je koristila tropove omegaversa jeste knjiga ''With Caution'' autora J. L. Langleyja.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://booklive.jp/bkmr/omegaverse-bl-comic | title=《2019年版》おすすめオメガバースBL漫画17選【初心者向けから上級者向けまで】 | trans-title=Top 17 Recommended BL Omegaverse Manga for 2019 | language=ja | work=BookLive! | date=11. 7. 2018 | access-date=16. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Trop je sredinom 2010-ih brzo stekao popularnost u Japanu kroz fanovske ''[[Dōjinshi|dōjinshije]]'' te je postao podžanr ''[[yaoi]]'' djela.&lt;ref name=&quot;natalie 2018-12-06&quot;&gt;{{cite web | url=https://natalie.mu/comic/news/311064 | title=傷心教師の赴任先は、妖し男子が集まる学園…羽純ハナの最新BL、ドラマCD化も決定 | language=ja | work=[[Natalie (website)|Natalie]] | date=6. 12. 2018 | access-date=16. 4. 2020 | archive-date=10. 12. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20201210025005/https://natalie.mu/comic/news/311064 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U japanskim djelima Omegaverse također uvodi sistem [[Kasta|kasti]], gdje se alfe prikazuju kao elita više klase, dok su omege na samom dnu i suočavaju se s diskriminacijom. Omege mogu zatrudnjeti uprkos tome što su muškarci.&lt;ref name=&quot;natalie 2018-12-06&quot;/&gt;

== Ostala slash fanovska djela ==

=== Slash umjetnost ===
Pored fikcije, obožavatelji također stvaraju [[Vizualne umjetnosti|umjetnička djela]] koja prikazuju medijske likove u kontekstu istospolnih veza. U početku se slash umjetnost uglavnom koristila na naslovnicama i unutrašnjim stranicama fanzina te se prodavala drugim obožavateljima na medijskim i slash konvencijama.

=== Slash manipulacije ===
Posljednjih godina sve više slash umjetničkih djela koristi široku dostupnost softvera za obradu slika, kao što je [[Adobe Photoshop]], za manipulaciju fotografijama svojih subjekata kako bi proizveli romantične ili erotske slike (često zvane ''slash manips''&lt;ref&gt;{{Cite journal|url = http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/view/677|title = Slash Manips: Remixing Popular Media with Gay Pornography|last = Brennan|first = Joseph|year = 2013|journal = M/C Journal|volume = 16|issue = 4|doi = 10.5204/mcj.677|doi-access = free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = Not 'from my hot little ovaries': How slash manips pierce reductive assumptions|last = Brennan|first = Joseph|year = 2014|journal = Continuum: Journal of Media &amp; Cultural Studies|doi = 10.1080/10304312.2013.854872|issue = 2|volume = 28|pages = 247–264|s2cid = 144148482}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Brennan|first=Joseph|year=2016|title='If Duchamp's toilet can be a masterpiece…': Slash manips as fannish readymades|journal=Journal of Fandom Studies|volume=4|issue=1|pages=3–21|doi=10.1386/jfs.4.1.3_1}}&lt;/ref&gt;), koje impliciraju homoseksualnu vezu, bilo kao statične slike ili animirani GIF-ovi. Kada manipulirane fotografije prikazuju stvarne ljude umjesto medijskih likova, kreiranje ovih slika može biti jednako sporno kao i slash o stvarnim osobama, i to iz mnogih istih razloga.

=== Slash videomontaža (vidding) ===
Videomontaža, poznata kao [[Vidding|vidding]], postoji u medijskom fandomu od 1980-ih, a slash vidding je i dalje popularan pokret unutar ove vještine.&lt;ref&gt;{{cite journal
| last        = Coppa
| first       = Francesca
|author-link  = Francesca Coppa
| year        = 2008
| title       = Women, Star Trek, and the early development of fannish vidding
| journal     = Transformative Works and Cultures
| volume      = 1
| doi         = 10.3983/twc.2008.0044
| doi-access= free
}}&lt;/ref&gt; Slash vidderi uzimaju snimke likova (uglavnom onih koji nisu napisani kao gej ili nisu u međusobnoj vezi) te putem jukstapozicije, izbora pjesme i drugih tehnika prikazuju slash vezu na ekranu.&lt;ref name=&quot;jenkins-howto&quot;&gt;{{cite web
| first       = Henry
| last        = Jenkins
|author-link  = Henry Jenkins
| title       = How to Watch a Fan-Vid
| url         = http://www.henryjenkins.org/2006/09/how_to_watch_a_fanvid.html
| publisher   = Confessions of an Aca-Fan: The Official Webblog of [[Henry Jenkins]]
| date        = 18. 9. 2006
| access-date  = 15. 8. 2009
}}&lt;/ref&gt; Vidding je nekada bio strogo čuvan unutar slash zajednice, između ostalog i zato što su pjesme koje se koriste u videozapisima zaštićene autorskim pravima. Kada su vidderi počeli postavljati svoje videozapise na internet, njihovi sajtovi redovno su bili zaštićeni lozinkama.

Danas su hiljade vidova, i projekata nalik vidovima, dostupne na YouTubeu i drugim videoplatformama.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=pf9oD_xl8mI TNG episode 15 – &quot;That Jean-Luc Picard&quot;]. YouTube (4. 2. 2009). Pristupljeno: 17. 10. 2011&lt;/ref&gt; Mnoge od ovih vidova rade ljubitelji slasha (i gena), ali ogroman broj njih stvaraju i ljudi koji nikada nisu čuli za medijski fandom. Dosadašnja tajnost ljubitelja viddinga postala je nepotrebna, ali i dalje postoji etos zajednice o neotkrivanju URL-a samog viddera.

=== Slash igranje uloga (roleplay) ===
Ponekad nazivani i ''[[yaoi]]'' (muško/muško) ili ''[[yuri]]'' (žensko/žensko), igranje uloga koje uključuje istospolne likove u vezama može biti izvedeno s [[Kanon (fikcija)|kanonskim]] likovima ili kreacijama originalnih likova. Postoji slash igranje uloga zasnovano na igrama ''[[Dungeons &amp; Dragons]]'', ''[[Lovci na natprirodno]]'', ''[[Naruto]]'', ''[[World of Warcraft]]'' i ''[[Dragon Age]]'', između ostalih.

Postoje brojni mediji koji se koriste za pristup činu internetskog igranja uloga, uključujući oglasne ploče (message boards), AIM, IRC i posebno kreirane chat sobe na serverima. Neka igranja uloga su veoma stroga i od igrača se traži da ukucaju pasus ili dva za svaki krug, neka koriste stroge smjernice vezane uz kockice za igranje uloga, dok su neka kombinacija svega navedenog.

Međutim, ne prihvata svaka zajednica igranja uloga slash, a neki ljudi izričito zabranjuju njegovo korištenje u svojoj zajednici s obrazloženjem da nije kanonsko ili jednostavno operateri ne mare za slash.

== Također pogledajte ==
* [[Erotska fantastika]]
* [[Gej romansa]]
* [[Homoerotika]]
* [[Fanovska fikcija My Little Pony: Prijateljstvo je čarolija|Fanovska fikcija ''Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija'']]
* [[Seks i seksualnost u špekulativnoj fikciji]]
* [[Shipping (fandom)|Shipping]]

== Note ==

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* Cicioni, Mirna (1998). &quot;Male Pair Bonds and Female Desire in Fan Slash Writing.&quot; U C. Harris &amp; A. Alexander (ur.) ''Theorizing Fandom: Fans, Subculture and Identity''. Cresskil, New Jersey: Hampton.
* Penley, Constance (1997). ''NASA/Trek: Popular Science and Sex in America.'' New York: Verso. {{ISBN|0-86091-617-0}}.
* Penley, Constance (1992). &quot;Feminism, Psychoanalysis, and the Study of Popular Culture.&quot; U L. Grossberg, C. Nelson i P. Treichler (ur.), ''Cultural Studies''. Routledge, Chapman &amp; Hall, 1992. {{ISBN|0-415-90345-9}}.
* Bacon-Smith, Camile (1991). ''Enterprising Women: Television Fandom and the Creation of Popular Myth.'' Philadelphia: University of Pennsylvania Press. {{ISBN|0-8122-1379-3}}.
* [[Henry Jenkins|Jenkins, Henry]] (1992). ''Textual Poachers.'' London: Routledge. {{ISBN|0-415-90572-9}}.
* [https://doi.org/10.1007%2F978-1-4020-3803-7_45 Slash Fiction/Fanfiction – The International Handbook of Virtual Learning Environments]
*[https://web.archive.org/web/20090221081342/http://affinitiesjournal.org/index.php/affinities/article/view/8/42 Is Slash an Alternative Medium?]
*[https://web.archive.org/web/20110930160555/http://news.medill.northwestern.edu/chicago/news.aspx?id=41515 Gay Bible stories {{sic|supr|ise|nolink=y}} but don't worry community]
*{{cite book|editor-first1=Karen|editor-last1=Hellekson|editor-first2=Kristina|editor-last2=Busse|title=Fan Fiction and Fan Communities in the Age of the Internet: New Essays|url=https://archive.org/details/fanfictionfancom0000unse|publisher=McFarland|year=2006|isbn=978-0-7864-2640-9}}
*Sonia K. Katyal, 'Performance, property, and the slashing of gender in fan fiction,' u ''American University Journal of Gender, Social Policy &amp; the Law'', vol. 14, br. 3 (2006): 461–518
*[http://fanlore.org/wiki/Slash Slash] definicija i historija na vikiju Fanlore
*{{cite journal|last1=Scodari|first1=Christine|title=Resistance Re-Examined: Gender, Fan Practices, and Science Fiction Television|journal=Popular Communication|date= 2003|volume=1|issue=2|pages=111–130|doi=10.1207/S15405710PC0102_3|s2cid=144642651}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slash fikcija| ]]
[[Kategorija:LGBTQ fikcija]]
[[Kategorija:Seksualnost u fikciji]]
[[Kategorija:Gej fikcija]]
[[Kategorija:Lezbijska fikcija]]</text>
      <sha1>qnsc2ok8p59s6pg5rbouvh5uetsjq36</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Daniel Starch</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533958</id>
    <revision>
      <id>3916602</id>
      <parentid>3916148</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T14:55:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3916602</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9972" sha1="cb9ctmhclzgd7qrvacvjzpnt1eddvz9" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Daniel Starch
| slika                   = Daniel Starch.jpg
| slika_širina            = 250px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1883|3|8}}
| mjesto_rođenja          = [[North La Crosse, Wisconsin|North La Crosse]], [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1979|2|7|1883|3|8}}
| mjesto_smrti            = [[White Plains, New York|White Plains]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| državljanstvo           = Američko
| polje                   = [[Psihologija]] ([[Psihologija oglašavanja]], [[Eksperimentalna psihologija]], [[Edukacijska psihologija]])
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitet u Wisconsinu]]
* [[Univerzitet Harvard]]
* Daniel Starch &amp; Staff (osnivač)
}}
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Morningside|Koledž Morningside]]
* [[Univerzitet u Iowi]]
}}
| doktorski_mentor        = [[Carl Seashore]]
| uticali_na_njega        = [[Carl Seashore]]
| poznat_po               = {{Plainlist|
* Starchov test (metoda prepoznavanja u oglašavanju)
* Pionirski radovi u psihologiji oglašavanja
* Istraživanja o efikasnosti čitanja i obrazovnim mjerenjima
}}
| fusnote                 = Osnivač jedne od prvih agencija za istraživanje tržišta; autor utjecajnih udžbenika iz psihologije obrazovanja i oglašavanja.
}}

'''Daniel Starch''' (1883–1979) bio je američki [[psiholog]] i stručnjak za [[istraživanje tržišta]]. Smatra se jednim od pionira marketinga i istraživanja potrošačkog ponašanja u prvoj polovini 20. vijeka.

== Život ==

Starch je diplomirao [[Matematika|matematiku]] i [[Psihologija|psihologiju]] na [[Univerzitet Morningside|Koledž Morningside]] u saveznoj državi [[Iowa]]. Nakon toga nastavio je postdiplomske studije na [[Univerzitet u Iowi|Univerzitetu u Iowi]], gdje je 1906. stekao doktorat iz [[Psihologija|psihologije]]. Mentor njegove doktorske disertacije bio je [[Charles E. Seashore]]. Nakon doktorata kratko je radio kao predavač na Univerzitetu u Iowi, a potom je predavao na [[Koledž Wellesley|Koledžu Wellesley]] u [[Massachusetts|Massachusettsu]], istovremeno nastavljajući dodatne studije na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]]. Godine 1908. imenovan je profesorom na [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina]], gdje je radio do 1919. Od 1920. do 1926. bio je profesor na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], a 1923. godine osnovao je vlastitu kompaniju za istraživanje tržišta ''Daniel Starch and Staff''. Kasnije je napustio akademsku karijeru na Harvardu kako bi se u potpunosti posvetio radu u privatnom sektoru i razvoju svoje kompanije. Godine 1932. radio je i kao konsultant i direktor istraživačkog odjela [[Američko udruženje reklamnih agencija|Američkog udruženja reklamnih agencija]]. Svojom kompanijom upravljao je punih pedeset godina, sve do penzionisanja 1973, u 90. godini života.&lt;ref name=&quot;Curti_Carstensen_1949&quot;&gt;{{cite book |last1=Curti |first1=Merle |last2=Carstensen |first2=Vernon |title=The University of Wisconsin: A History, 1848–1925 |volume=2 |date=1949 |publisher=University of Wisconsin Press |isbn=0-299-80572-7 |pages=334, 365 |url=https://books.google.com/books?id=8UyNxhlU650C&amp;pg=PA334 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cantor_1991&quot;&gt;{{cite book |last=Cantor |first=Joan H. |title=Psychology at Iowa: Centennial Essays |date=1991 |publisher=Routledge |isbn=0-8058-0761-6 |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.253.5019.574.a |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rad ==

Daniel Starch autor je više knjiga iz oblasti [[Psihologija|psihologije]], [[Oglašavanje|oglašavanja]] i [[Istraživanje tržišta|istraživanja tržišta]]. Među njegovim najpoznatijim djelima izdvajaju se ''Experiments in Educational Psychology'' (1911), kao i pionirska studija o oglašavanju ''Advertising: Its Principles, Practice, and Technique'' (1914), te njeno kasnije prošireno izdanje ''Principles of Advertising'' (1923). Starch je razvijao i usavršavao metode za procjenu efikasnosti oglašavanja. Među njima se posebno izdvaja metoda koja je kasnije postala poznata kao ''Starchov test'' ({{en|Starch test}}) ili ''Starchov postupak prepoznavanja'' ({{en|Starch recognition procedure}}), namijenjena mjerenju stepena uočavanja i pamćenja oglasa kod potrošača.&lt;ref name=&quot;Sar_Rodriguez_2017&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=Sar |first1=Sela |last2=Rodriguez |first2=Lulu |title=Copy Test and Starch Test |encyclopedia=The International Encyclopedia of Communication Research Methods |date=2017 |publisher=John Wiley &amp; Sons |doi=10.1002/9781118901731.iecrm0047 |url=https://www.researchgate.net/profile/Lulu-Rodriguez/publication/320928695_Copy_Test_and_Starch_Test/links/5eb74d73299bf1287f7811a9/Copy-Test-and-Starch-Test.pdf |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Po njemu je nazvana i ''Starchova formula'', metod za procjenu broja osoba koje mogu zapamtiti oglas preko cijele stranice u odnosu na broj onih koji pamte oglas preko pola stranice.&lt;ref name=&quot;Curti_Carstensen_1949&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Szameitat_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Szameitat |first=Thorsten |title=Praxiswissen Anzeigenverkauf: So gelingt die Kommunikation zwischen Verlag, Agentur und Kunde |date=2010 |publisher=Gabler Verlag |isbn=978-3-8349-2094-2 |pages=66–67 |url=https://books.google.com/books?id=Xwm-MXFNOLoC&amp;pg=PA66 |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Maclaran_SAGE_2009&quot;&gt;{{cite book |last1=Maclaran |first1=Pauline |last2=Tadajewski |first2=Mark |last3=Stern |first3=Barbara |last4=Saren |first4=Michael |title=The SAGE Handbook of Marketing Theory |date=2009 |publisher=SAGE Publications |isbn=978-1-84787-505-1 |pages=61, 76, 82 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781446206980_A24013965/preview-9781446206980_A24013965.pdf |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jansson-Boyd_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Jansson-Boyd |first=Cathrine V. |title=Consumer Psychology |date=2010 |publisher=McGraw-Hill Education |isbn=978-0-335-22928-4 |page=8 |url=https://books.google.com/books?id=dLl2uDSLvLwC&amp;pg=PA8 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Djela ===

* ''Experiments in Educational Psychology'' (1911)&lt;ref name=&quot;Starch_1911&quot;&gt;{{cite book |last=Starch |first=Daniel |title=Experiments in Educational Psychology |date=1911 |publisher=The Macmillan Company |url=https://archive.org/details/experimentsined07stargoog |location=New York |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Advertising: Its Principles, Practice, and Technique'' (1914)&lt;ref name=&quot;Starch_1914&quot;&gt;{{cite book |last=Starch |first=Daniel |title=Advertising: Its Principles, Practice, and Technique |date=1914 |publisher=Scott, Foresman and Company |url=https://ia601308.us.archive.org/19/items/cu31924013735570/cu31924013735570.pdf |location=Chicago, New York |language=en |format=PDF }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
* ''Educational Measurements'' (1916)&lt;ref name=&quot;Starch_1916&quot;&gt;{{cite book |last=Starch |first=Daniel |title=Educational Measurements |date=1916 |publisher=The Macmillan Company |url=http://ia800208.us.archive.org/19/items/educationalmeasu00star/educationalmeasu00star.pdf |location=New York |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;
* ''Further Experimental Data on the Value of Studying Foreign Languages'' (1917)&lt;ref name=&quot;Starch_1917&quot;&gt;{{cite journal |last=Starch |first=Daniel |title=Further Experimental Data on the Value of Studying Foreign Languages |journal=The School Review |date=1917 |volume=25 |issue=4 |pages=243–248 |publisher=The University of Chicago Press |url=https://www.jstor.org/stable/1078395 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Principles of Advertising'' (1923)&lt;ref name=&quot;Starch_1923&quot;&gt;{{cite book |last=Starch |first=Daniel |title=Principles of Advertising |date=1923 |publisher=A.W. Shaw Company |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.59.1529.362.b |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Educational Psychology'' (1924)&lt;ref name=&quot;Starch_1924&quot;&gt;{{cite book |last=Starch |first=Daniel |title=Educational Psychology |date=1924 |publisher=The Macmillan Company |url=https://ia801406.us.archive.org/2/items/in.ernet.dli.2015.202750/2015.202750.Educational-Psychology.pdf |location=New York |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;
* ''Controlling Human Behavior: A First Book in Psychology for College Students'' (1936)&lt;ref name=&quot;Starch_et_al_1936&quot;&gt;{{cite book |last1=Starch |first1=Daniel |last2=Stanton |first2=Hazel Martha |last3=Koerth |first3=Wilhelmine |title=Controlling Human Behavior: A First Book in Psychology for College Students |date=1936 |publisher=The Macmillan Company |url=https://archive.org/details/controllinghuman00star |location=New York |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Measuring Advertising Readership and Results'' (1966)&lt;ref name=&quot;Starch_1966&quot;&gt;{{cite book |last=Starch |first=Daniel |title=Measuring Advertising Readership and Results |date=1966 |publisher=McGraw-Hill |url=https://openurl.ebsco.com/contentitem/gcd:6571483?sid=ebsco:plink:crawler&amp;id=ebsco:gcd:6571483 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20110106043841/http://www.uiowa.edu/jmc/alumni/halloffame.html Daniel Starch u Kući slavnih Škole za novinarstvo i masovne komunikacije Univerziteta u Iowi]
* {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20100803233114/http://www3.uakron.edu/ahap/finding_aids/starch_daniel.htm |date=3. 8. 2010 |title=Daniel Starch, radovi (1883–1979). Arhiv historije američke psihologije Univerziteta u Akronu}}

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Starch, Daniel}}
[[Kategorija:Rođeni 1883.]]
[[Kategorija:Umrli 1979.]]
[[Kategorija:Biografije, La Crosse (Wisconsin)]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Edukacijski psiholozi]]
[[Kategorija:Ponašanje potrošača]]
[[Kategorija:Teoretičari oglašavanja]]
[[Kategorija:Teoretičari marketinga]]
[[Kategorija:Istraživači tržišta]]</text>
      <sha1>cb9ctmhclzgd7qrvacvjzpnt1eddvz9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Roy Baumeister</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534064</id>
    <revision>
      <id>3916595</id>
      <parentid>3904329</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:53:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916595</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43012" sha1="02mlyly2dv5xx98w2h7r02jm8lkdwpx" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Roy Baumeister
| slika                   = Roy Baumeister.jpg
| slika_širina            = 250px
| naslov                  = Baumeister na konferenciji ZURICH.MINDS 2011. godine
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja i godine|1953|5|16}}
| mjesto_rođenja          = [[Cleveland]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti             = 
| mjesto_smrti            = 
| prebivalište            = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| državljanstvo           = Američko
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = {{Plainlist|
* [[Socijalna psihologija]]
* [[Evolucijska psihologija]]
}}
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Queensland]]
* [[Univerzitet Florida State]]
* [[Univerzitet Case Western Reserve]] (1979–2003)
}}
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Princeton]] 
* [[Univerzitet Duke]] 
* [[Univerzitet Heidelberg]]
}}
| doktorski_mentor        = [[Edward E. Jones]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[Kathleen Vohs]]
* [[Dianne Tice]]
}}
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = {{Plainlist|
* [[Kathleen Vohs]]
* [[Jean Twenge]]
}}
| uticali_na_njega        = {{Plainlist|
* [[Sigmund Freud]]
* [[Mark Leary]]
}}
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Snaga volje: Ponovno otkrivanje najveće ljudske snage]]
* [[Iscrpljivanje ega]]
* [[Potreba za pripadanjem]]
* Istraživanja o samokontroli
}}
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = {{Plainlist|
* Nagrada fonda &quot;James McKeen Cattell&quot; za istraživački dopust (1993-1994)
* Priznanje Instituta za naučne informacije za najcitiranije istraživače (2003)
* Nagrada Mense za izuzetna istraživačka dostignuća (2004)
* Nagrada Društva za ličnost i socijalnu psihologiju za izuzetan doprinos struci (2007)
* Nagrada ″Jack Block″ (2011)
* Nagrada za izuzetan životni doprinos karijeri i struci (2012)
* [[Nagrada ″William James Fellow″]] (2013)
}}
| religija                = 
| fusnote                 = Puno ime: Roy Frederick Baumeister
}}

'''Roy Frederick Baumeister'''&lt;ref name=&quot;Russo-Netzer_Hicks_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Russo-Netzer |first1=Pninit |last2=Hicks |first2=Joshua |date=2023 |title=Editorial: Meaning in everyday life: Working, playing, consuming and more |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC10319136 |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1221799 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; (rođen 16. maja 1953) američki je [[socijalna psihologija|socijalni psiholog]] poznat po istraživanjima [[self psihologija|selfa]], [[socijalno odbacivanje|socijalnog odbacivanja]], [[Osjećaj pripadnosti|osjećaja pripadnosti]], [[Ljudska seksualnost|ljudske seksualnosti]] i razlike među spolovima, samokontrole, [[samopoštovanje|samopoštovanja]], samoporažavajućih obrazaca ponašanja, [[motivacija|motivacije]], [[agresija|agresije]], [[svijest]]i i [[slobodna volja|slobodne volje]].

== Obrazovanje i akademska karijera ==

Baumeister je odrastao u Clevelandu kao najstarije dijete učiteljice i imigrantskog biznismena.&lt;ref name=&quot;IPPA_Board&quot;&gt;{{cite web |title=Board of Directors – IPPA |url=https://ippanetwork.org/aboutippa/board-of-directors/ |website=International Positive Psychology Association |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Diplomirao je na [[Univerzitet Princeton|Univerzitetu Princeton]], a zvanje magistra stekao je na [[Univerzitet Duke|Univerzitetu Duke]]. Potom se vratio na [[Univerzitet Princeton]], gdje je pod mentorstvom [[Edward E. Jones|Edwarda E. Jonesa]] doktorirao na Odsjeku za psihologiju 1978.&lt;ref name=&quot;FSU_Psychology_Emeritus&quot;&gt;{{cite web |title=Emeritus Faculty |url=https://psychology.fsu.edu/people/emeritus-faculty |website=Department of Psychology, Florida State University |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UPenn_Baumeister_Profile&quot;&gt;{{cite web |title=Roy F. Baumeister, Ph.D. |url=https://www.authentichappiness.sas.upenn.edu/faculty-profile/roy-f-baumeister-phd |publisher=Positive Psychology Center, University of Pennsylvania |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od 1979. do 2003. bio je profesor [[Psihologija|psihologije]], a kasnije i profesor liberalnih umjetnosti na [[Univerzitet Case Western Reserve|Univerzitetu Case Western Reserve]].&lt;ref name=&quot;Baumeister_CV_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Baumeister |first=Roy F. |date=2017 |title=Curriculum Vitae Roy F. Baumeister - Florida State University |url=http://www.fsu.edu/cvdb/RBAUMEISTER.rtf |website=Univerzitet Florida State |access-date=7. 5. 2026 |language=en |format=RTF}}&lt;/ref&gt; Nakon toga nastavlja akademsku karijeru na [[Državni univerzitet Floride|Državnom univerzitetu Floride]], gdje je kao Francis Eppes ugledni profesor ({{en|Eminent Scholar}}) radio na Odsjeku za psihologiju i vodio postdiplomske studije iz [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]].&lt;ref name=&quot;SPN_Baumeister_Profile&quot;&gt;{{cite web |title=Roy F. Baumeister |url=http://baumeister.socialpsychology.org/ |website=Social Psychology Network  |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Baumeister_Cultural_Animal&quot;&gt;{{cite web |last=Baumeister |first=Roy F. |title=Cultural Animal |url=https://www.psychologytoday.com/blog/cultural-animal |website=Psychology Today |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016. prelazi na Školu psihologije [[Univerzitet u Queenslandu|Univerziteta u Queenslandu]] u [[Australija|Australiji]], gdje je nastavio akademski rad i predavao nekoliko godina.&lt;ref name=&quot;UQ_Baumeister_Profile&quot;&gt;{{cite web |title=Emeritus Professor Roy Baumeister |url=https://psychology.uq.edu.au/profile/1381/roy-baumeister |website=School of Psychology, University of Queensland |access-date=7. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Pored toga, bio je akademski angažovan i na [[Univerzitet u Teksasu|Univerzitetu u Teksasu]], [[Univerzitet u Virginiji|Univerzitetu u Virginiji]], [[Lista instituta &quot;Max Planck&quot;|Institutu Max Planck]], [[Slobodni univerzitet u Amsterdamu|Slobodnom univerzitetu u Amsterdamu]], [[Univerzitet u Kaliforniji, Santa Barbara|Univerzitetu u Kaliforniji, Santa Barbara]], [[Fondacija Russell Sage|Fondaciji Russell Sage]], te u [[Stanfordov centar za napredne studije bihevioralnih nauka|Stanfordovom centaru za napredne studije bihevioralnih nauka]].&lt;ref name=&quot;IPPA_Board&quot; /&gt;

Od 2023. do 2025. godine obavljao je funkciju predsjednika [[Međunarodna asocijacija za pozitivnu psihologiju|Međunarodne asocijacije za pozitivnu psihologiju]].

Baumeister je član [[Društvo za psihologiju ličnosti i socijalnu psihologiju|Društva za psihologiju ličnosti i socijalnu psihologiju]] i [[Udruženje za psihološku nauku|Udruženja za psihološku nauku]]. Također je 2003. i 2014. uvršten među najcitiranije istraživače Instituta za naučne informacije (ISI).&lt;ref name=&quot;Rufener_Influential_Psychologists&quot;&gt;{{cite web |title=30 Most Influential Counseling Psychologists Alive Today |url=https://psychologydegreeguide.org/30-most-influential-counseling-psychologists-alive-today/ |website=Psychology Degree Guide |access-date=7. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Oblasti istraživanja ==

Istraživački rad Royja Baumeistera usmjeren je na nekoliko tematskih područja: samokontrolu, donošenje odluka, potrebu za pripadanjem i interpersonalno odbacivanje, ljudsku seksualnost, iracionalna i samodestruktivna ponašanja i slobodnu volju.&lt;ref name=&quot;Baumeister_Research&quot;&gt;{{cite web |last=Baumeister |first=Roy F. |title=Research |url=https://roybaumeister.com/research/ |website=Roy F. Baumeister |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Baumeister se ubraja među najcitiranije autore u vodećim psihološkim časopisima iz oblasti [[Psihologija ličnosti|psihologije ličnosti]] i [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]], uključujući [[Psychological Bulletin]], [[Journal of Personality]], [[Personality and Social Psychology Review]] i [[Psychological Science in the Public Interest]].&lt;ref name=&quot;Exaly_Baumeister_Rankings&quot;&gt;{{cite web |title=Roy F. Baumeister: Citation Rankings |url=https://exaly.com/author/7857447/roy-f-baumeister/rankings |website=Exaly |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Self ===

Baumeister je proveo opsežna istraživanja iz oblasti [[self psihologiji|self psihologije]], usmjerena na različite aspekte načina na koji pojedinci doživljavaju sebe, djeluju i uspostavljaju odnos prema vlastitom [[Identitet (društvene nauke)|identitetu]]. Ova istraživanja obuhvataju pitanja samosvijesti, samoprocjene, samoregulacije i formiranja identiteta. Autor je poglavlja ″The Self″ u djelu ''The Handbook of Social Psychology'', u kojem sistematizira saznanja o psihološkom konceptu selfa i njegovoj ulozi u socijalnom ponašanju.&lt;ref name=&quot;Handbook_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Gilbert |editor1-first=Daniel T. |editor2-last=Fiske |editor2-first=Susan T. |editor3-last=Lindzey |editor3-first=Gardner |title=The Handbook of Social Psychology |url=https://archive.org/details/handbookofsocial0001unse_x8l5 |date=1998 |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |edition=4. |access-date=7. 5. 2026 |language=en |isbn=9780195213768}}&lt;/ref&gt;

Također je analizirao istraživanja o [[samopoštovanje|samopoštovanju]] i zaključio da se njegov značaj u psihološkoj literaturi i javnom diskursu često precjenjuje. Prema njegovim nalazima, nisko [[samopoštovanje]] samo po sebi nije nužno povezano sa [[patologija|patološkim]] ili samodestruktivnim obrascima ponašanja, nego često predstavlja dio uobičajenih psiholoških načina prilagođavanja određenim životnim okolnostima.&lt;ref name=&quot;Baumeister_Self_Esteem_1993&quot;&gt;{{cite book |last=Baumeister |first=Roy F. |title=Self-Esteem: The Puzzle of Low Self-Regard |editor-last=Baumeister |editor-first=Roy F. |chapter=Understanding the Inner Nature of Low Self-Esteem: Uncertain, Fragile, Protective and Conflicted |url=https://doi.org/10.1007/978-1-4684-8956-9_11 |date=1993 |publisher=Springer US |doi=10.1007/978-1-4684-8956-9_11 |isbn=978-1-4684-8958-3 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Iracionalnost i samoporažavajuće ponašanje ===

U nizu naučnih članaka i knjiga Baumeister je istraživao uzroke samoporažavajućih oblika ponašanja. Njegova istraživanja dovela su u pitanje pretpostavku da kod ljudi postoji urođena težnja ka samouništenju. Umjesto toga, zaključio je da takva ponašanja proizlaze iz specifičnih psiholoških i bihevioralnih procesa. Prema Baumeisteru, samoporažavajuće ponašanje najčešće nastaje kao posljedica procjene kratkoročne koristi naspram dugoročnih posljedica, kao što je trenutno zadovoljstvo upotrebom [[Psihoaktivna supstanca|psihoaktivnih supstanci]] uprkos budućoj šteti. Također, ono može biti rezultat neuspješnih strategija suočavanja, poput emocionalnog prejedanja radi ublažavanja [[Psihološki stres|stresa]], koje dugoročno dodatno povećava psihološko opterećenje.

Posebno mjesto u njegovom radu zauzima koncept ″bijega od selfa″, prema kojem pojedinci koriste različite samoporažavajuće obrasce ponašanja kao način privremenog oslobađanja od tereta samosvijesti, unutrašnjih konflikata i negativne samoprocjene.&lt;ref name=&quot;Baumeister_Escaping_1991&quot;&gt;{{cite book |last=Baumeister |first=Roy F. |title=Escaping the Self: Alcoholism, Spirituality, Masochism, and Other Flights from the Burden of Selfhood |url=https://search.worldcat.org/title/551532147 |date=1991 |publisher=Basic Books |location=New York, N.Y. |access-date=7. 5. 2026 |language=en |isbn=9780465020539}}&lt;/ref&gt;

=== Potreba za pripadanjem ===

Baumeister je zajedno sa [[Mark Leary|Markom Learijem]] 1995. razvio [[Teorija potrebe za pripadanjem|teoriju potrebe za pripadanjem]] ({{en|need-to-belong theory}}), jednu od najutjecajnijih teorija u [[Socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]] o interpersonalnim odnosima. Ova teorija polazi od pretpostavke da ljudi imaju urođenu potrebu za uspostavljanjem i održavanjem stabilnih socijalnih veza.&lt;ref name=&quot;Baumeister_Leary_1995&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Leary |first2=Mark R. |date=1995 |title=The need to belong: Desire for interpersonal attachments as a fundamental human motivation |url=https://persweb.wabash.edu/facstaff/hortonr/articles%20for%20class/baumeister%20and%20leary.pdf |journal=Psychological Bulletin |volume=117 |issue=3 |pages=497–529 |doi=10.1037/0033-2909.117.3.497 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema ovoj teoriji, težnja ka pripadanju nije samo želja, nego osnovna ljudska motivacija koja podstiče stvaranje bliskih i trajnih odnosa. Osim potrebe za uspostavljanjem odnosa, ljudi nastoje i očuvati postojeće socijalne veze i izbjeći njihovo narušavanje ili prekid.&lt;ref name=&quot;Baumeister_Leary_1995&quot; /&gt;

Baumeister i Leary isticali su da dugotrajno nezadovoljenje potrebe za pripadanjem može imati negativne posljedice na emocionalno stanje, fizičko zdravlje i psihološko funkcionisanje, uključujući povećan rizik od različitih ponašajnih i psiholoških poteškoća.&lt;ref name=&quot;Baumeister_Leary_1995&quot; /&gt;

Teorija potrebe za pripadanjem zasniva se na dva osnovna uslova.Prvi podrazumijeva učestalu i relativno stabilnu interakciju među osobama koje su uključene u odnos, pri čemu su ti kontakti pretežno pozitivni i bez trajnih konflikata. Drugi uslov odnosi se na postojanje trajnog i kontinuiranog odnosa, odnosno uvjerenja da će međusobna povezanost opstati kroz vrijeme.&lt;ref name=&quot;Baumeister_Leary_1995&quot; /&gt;

Ova teorija predstavljala je značajan iskorak u odnosu na ranije [[Teorija privrženosti|teorije privrženosti]], posebno teoriju [[John Bowlby|Johna Bowlbija]], koji je potrebu za privrženošću prvenstveno povezivala sa autoritetima ili primarnim figurama privrženosti.&lt;ref name=&quot;Bowlby_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Bowlby |first=John |title=Attachment and Loss: Vol. 1. Attachment |url=https://archive.org/download/attachmentlossvo00john/attachmentlossvo00john.pdf |date=1969 |publisher=Penguin Books |location=London |access-date=7. 5. 2026 |language=en |isbn=9780140211276}}&lt;/ref&gt; Nasuprot tome, Baumeister i Leary tvrdili su da se potreba za pripadanjem može ostvariti kroz različite vrste međuljudskih odnosa, bez ograničavanja na određene društvene uloge. Također su smatrali da, u slučaju prekida jedne značajne veze, potreba za pripadanjem može biti zadovoljena uspostavljanjem nove emocionalne povezanosti s drugom osobom.&lt;ref name=&quot;Baumeister_Leary_1995&quot; /&gt;

U kasnijim istraživanjima Baumeister je predstavio dokaze da se načini ostvarivanja pripadnosti razlikuju između [[muškarac]]a i [[žena]]. Prema njegovim nalazima, žene češće teže manjem broju bliskih i emocionalno intenzivnih odnosa, dok muškarci češće ostvaruju osjećaj pripadnosti kroz veći broj površnijih socijalnih veza. Također, muškarci češće zadovoljavaju potrebu za pripadanjem kroz pripadnost grupama ili zajedničkim ciljevima, nego kroz neposredne interpersonalne odnose.&lt;ref name=&quot;Baumeister_Sommer_1997&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Sommer |first2=Kristin L. |date=1997 |title=What do men want? Gender differences and two spheres of belongingness: Comment on Cross and Madson (1997) |url=https://www.researchgate.net/publication/247408620_What_Do_Men_Want_Gender_Differences_and_Two_Spheres_of_BelongingnessComment_on_Cross_and_Madson_1997 |journal=Psychological Bulletin |volume=122 |issue=1 |pages=38–44 |doi=10.1037/0033-2909.122.1.38 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Samoregulacija ===

Baumeister je ostvario značajan doprinos u istraživanju [[samoregulacija|samoregulacije]], posebno kroz proučavanje granica ljudske sposobnosti kontrole vlastitih nagona, [[emocija]] i ponašanja. U tom kontekstu uveo je pojam ″[[iscrpljivanje ega]]″, kojim opisuje fenomen ograničenosti ljudske sposobnosti samoregulacije.&lt;ref name=&quot;Baumeister_Ego_Depletion_1998&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Bratslavsky |first2=Ellen |last3=Muraven |last4=Mark |last5=Tice |first5=Dianne M. |date=1998 |title=Ego depletion: Is the active self a limited resource? |url=https://faculty.washington.edu/jdb/345/345%20Articles/Baumeister%20et%20al.%20(1998).pdf |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=74 |issue=5 |pages=1252–1265 |doi=10.1037/0022-3514.74.5.1252 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema ovoj teoriji, ulaganje samokontrole u jednoj situaciji može smanjiti kapacitet za samoregulaciju u narednim situacijama, bez obzira na područje djelovanja. Na primjer, donošenje većeg broja odluka ili suzdržavanje od određenih impulsa može umanjiti kasniju sposobnost samokontrole u drugim aspektima života.&lt;ref name=&quot;Vohs_Baumeister_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Vohs |first1=Kathleen D. |last2=Baumeister |first2=Roy F. |last3=Schmeichel |first3=Brandon J. |last4=Twenge |first4=Jean M. |last5=Nelson |first5=Noelle M. |last6=Tice |first6=Dianne M. |date=2008 |title=Making choices impairs subsequent self-control: A limited-resource account of decision making, self-regulation, and active initiative |url=https://assets.csom.umn.edu/assets/113144.pdf |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=94 |issue=5 |pages=883–898 |doi=10.1037/0022-3514.94.5.883 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Daljnja istraživanja Baumeistera i njegovih saradnika dovela su do razvoja ″modela snage samokontrole″, prema kojem samokontrola funkcioniše slično mišiću: privremeno slabi nakon intenzivnog korištenja, ali se dugoročnim vježbanjem može jačati.&lt;ref name=&quot;Baumeister_Vohs_Tice_2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Vohs |first2=Kathleen D. |last3=Tice |first3=Dianne M. |date=2007 |title=The strength model of self-control |url=https://journals.sagepub.org/doi/10.1111/j.1467-8721.2007.00534.x |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=16 |issue=6 |pages=351–355 |doi=10.1111/j.1467-8721.2007.00534.x |access-date=7. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Baumeister je također istraživao fiziološke osnove samoregulacije, ukazujući na povezanost između iscrpljivanja ega i nivoa [[Glukoza|glukoze]] u [[krv]]i, sugerišući da samokontrola ima i biološku osnovu, a ne samo psihološku dimenziju.&lt;ref name=&quot;Gailliot_Baumeister_2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gailliot |first1=Matthew T. |last2=Baumeister |first2=Roy F. |last3=Schmeichel |first3=Brandon J. |last4=DeWall |first4=C. Nathan |last5=Maner |first5=Jon K. |last6=Plant |first6=E. Ashby |last7=Tice |first7=Dianne M. |last8=Brewer |first8=Lauren E. |date=2007 |title=Self-control relies on glucose as a limited energy source: Willpower is more than a metaphor |url=https://www.researchgate.net/publication/6524614_Self-Control_Relies_on_Glucose_as_a_Limited_Energy_Source_Willpower_Is_More_Than_a_Metaphor |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=92 |issue=2 |pages=325–336 |doi=10.1037/0022-3514.92.2.325 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Uredio je dvije stručne knjige posvećene samoregulaciji, ''Losing Control: How &amp; Why People Fail at Self-Regulation'' i ''Handbook of Self-Regulation: Research, Theory and Applications''&lt;ref name=&quot;Baumeister_Vohs_2004&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Baumeister |editor-first1=Roy F. |editor-last2=Vohs |editor-first2=Kathleen D. |title=Handbook of Self-Regulation: Research, Theory, and Applications |url=https://ndl.ethernet.edu.et/bitstream/123456789/28342/1/162.pdf.pdf |date=2004 |publisher=The Guilford Press |location=New York |access-date=7. 5. 2026 |language=en |isbn=1-57230-991-1 |archive-date=8. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251208212008/http://ndl.ethernet.edu.et/bitstream/123456789/28342/1/162.pdf.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, a rezultate svojih istraživanja predstavio je i u knjizi ''Willpower: Rediscovering the Greatest Human Strength''.&lt;ref name=&quot;Baumeister_Tierney_2012&quot;&gt;{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Tierney |first2=John |title=Willpower: Rediscovering the Greatest Human Strength |url=https://archive.org/details/willpowerredisco0000baum |date=2012 |publisher=Penguin Books |location=New York, New York |access-date=7. 5. 2026 |language=en |isbn=9780143122234}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016. opsežno međunarodnu studiju provedenu u dvadesetak laboratorija širom svijeta nije uspjelo potvrditi efekte [[Iscrpljivanje ega|iscrpljivanja ega]] opisane u ranijim studijama. Baumeister je osporio [[Metodologija|metodologiju]] korištenu u [[Istraživanje|istraživanju]], tvrdeći da da eksperimentalni protokol nije bio dovoljno usklađen s većinom ranijih studija o iscrpljivanju ega. Nakon toga najavio je provođenje vlastite unaprijed registrovane replikacijske studije, zasnovane na protokolu koji je bliži standardnim eksperimentalnim postupcima u ovoj oblasti.&lt;ref name=&quot;Baumeister_Vohs_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Vohs |first2=Kathleen D. |date=2016 |title=Misguided Effort With Elusive Implications |url=https://carlsonschool.umn.edu/sites/carlsonschool.umn.edu/files/2019-04/baumeister_vohs_2016_perspectives_comment_on_hagger_rrr_misguided_effort_with_elusive_implications_2_0.pdf |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=4 |pages=574–575 |doi=10.1177/1745691616652878 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kultura i ljudska seksualnost ===

Baumeister je kroz niz istraživanja proučavao [[Ljudska seksualnost|ljudsku seksualnost]], posebno odnos bioloških i kulturnih faktora u oblikovanju seksualnog ponašanja, seksualne motivacije, seksualne prisile i društvene regulacije seksualnosti. Njegov istraživački interes obuhvatao je i pitanja kulturnog potiskivanja [[ženska seksualnost|ženske seksualnosti]], kao i načine na koje partneri oblikuju i usklađuju svoje seksualne obrasce ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baumeister_Maner_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Maner |first2=Jon K. |last3=DeWall |first3=C. Nathan |last4=Burnette |first4=M. M. |editor-last1=McAnulty |editor-first1=Richard D. |editor-last2=Burnette |editor-first2=M. M. |title=Sex and sexuality, vol 1: sexuality today: trends and controversies |chapter=Theories of human sexuality |url=https://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:578259 |date=2006 |publisher=Praeger Publishers/Greenwood Publishing Group |location=Westport, CT |pages=17–53 |access-date=7. 5. 2026 |language=en |isbn=9780275985813}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu svojih istraživanja Baumeister je izveo četiri osnovna zaključka:&lt;ref name=&quot;Baumeister_Research&quot; /&gt;

* Odnos između bioloških i kulturnih utjecaja na seksualnost razlikuje se među spolovima: prema njegovim nalazima, ženska seksualnost u većoj mjeri oblikovana je društvenim i kulturnim faktorima, dok je muška seksualnost više povezana sa biološkim predispozicijama, što je opisao kroz koncept ″[[erotska plastičnost|erotske plastičnosti]]″.
* Postoje spolne razlike u seksualnoj želji, pri čemu muškarci u prosjeku iskazuju veću učestalost i intenzitet seksualne motivacije u odnosu na žene.
* Društveno ograničavanje ženske seksualnosti u velikoj mjeri proizlazi iz društvenih normi koje same žene održavaju i prenose unutar kulture.
* Seksualni odnosi mogu se analizirati kroz model društvene razmjene, odnosno kroz odnos troškova i koristi kao i društvene i tržišne dinamike, što je opisao konceptom ″[[seksualna ekonomija|seksualne ekonomije]]″.

=== Slobodna volja ===

Baumeister pristupa pitanju [[slobodna volja|slobodne volje]] iz perspektive [[Evolucijska psihologija|evolucijske psihologije]]. Prema njegovom shvatanju, slobodna volja predstavlja složen oblik kontrole ponašanja koji je nastao kroz psihološku evoluciju čovjeka kako bi omogućio efikasnije funkcionisanje u okviru kulture i društvenih odnosa.&lt;ref name=&quot;Baumeister_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |date=2008 |title=Free Will in Scientific Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Roy-Baumeister/publication/228342215_Free_Will_in_Scientific_Psychology/links/5b0c62774585157f871cb1ff/Free-Will-in-Scientific-Psychology.pdf |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=3 |issue=1 |pages=14–19 |doi=10.1111/j.1745-6916.2008.00057.x |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

On navodi četiri osnovne komponente slobodne volje: samokontrolu, racionalno i inteligentno donošenje odluka, plansko ponašanje i autonomnu inicijativu.&lt;ref name=&quot;Stillman_Baumeister_Mele_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Stillman |first1=Tyler F. |last2=Baumeister |first2=Roy F. |last3=Mele |first3=Alfred R. |date=2011 |title=Free will in everyday life: Autobiographical accounts of free and unfree action |url=https://www.researchgate.net/publication/233291664_Free_will_in_everyday_life_Autobiographical_accounts_of_free_and_unfree_action |journal=Philosophical Psychology |volume=24 |issue=3 |pages=381–394 |doi=10.1080/09515089.2011.556607 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema Baumeisteru, ove psihološke sposobnosti razvile su se kako bi ljudima omogućile djelovanje u skladu sa kulturnim normama, čak i onda kada je takvo ponašanje u suprotnosti s osnovnim biološkim ili [[instinkt]]ima.&lt;ref name=&quot;Baumeister_Crescioni_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Crescioni |first2=A. Will |last3=Alquist |first3=Jessica L. |date=2011 |title=Free Will as Advanced Action Control for Human Social Life and Culture |url=https://www.researchgate.net/publication/225389933_Free_Will_as_Advanced_Action_Control_for_Human_Social_Life_and_Culture |journal=Neuroethics |volume=4 |issue=1 |pages=1–11 |doi=10.1007/s12152-010-9058-4 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U istraživanjima koje je provodio sa saradnicima, posebno sa [[Kathleen Vohs]], pokazao je da nevjerovanje u slobodnu volju može biti povezano sa većom sklonošću neetičnom i društveno štetnom ponašanju, kao što su varanje, povećana agresivnost, smanjena spremnost na pomaganje drugima, slabiji radni učinak i veće poteškoće u prevazilaženju zavisnosti.&lt;ref name=&quot;Vohs_Schooler_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Vohs |first1=Kathleen D. |last2=Schooler |first2=Jonathan W. |date=2008 |title=The Value of Believing in Free Will: Encouraging a Belief in Determinism Increases Cheating |url=https://assets.csom.umn.edu/assets/91974.pdf |journal=Psychological Science |volume=19 |issue=4 |pages=49–54 |doi=10.1111/j.1467-9280.2008.02045.x |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Baumeister_Masicampo_DeWall_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Masicampo |first2=E. J. |last3=DeWall |first3=C. Nathan |date=2009 |title=Prosocial Benefits of Feeling Free: Disbelief in Free Will Increases Aggression and Reduces Helpfulness |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0146167208327217 |journal=Personality and Social Psychology Bulletin |volume=35 |issue=2 |pages=260–268 |doi=10.1177/0146167208327217 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stillman_Baumeister_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Stillman |first1=Tyler F. |last2=Baumeister |first2=Roy F. |last3=Vohs |first3=Kathleen D. |last4=Lambert |first4=Nathaniel M. |last5=Fincham |first5=Frank D. |last6=Brewer |first6=Lauren E. |date=2010 |title=Personal Philosophy and Personnel Achievement: Belief in Free Will Predicts Better Job Performance |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1948550609351600 |journal=Social Psychological and Personality Science |volume=1 |issue=1 |pages=43–50 |doi=10.1177/1948550609351600  |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vohs_Baumeister_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Vohs |first1=Kathleen D. |last2=Baumeister |first2=Roy F. |date=2009 |title=Addiction and free will |url=https://www.researchgate.net/publication/26879536_Addiction_and_free_will |journal=Addiction Research &amp; Theory |volume=17 |issue=3 |pages=231–235 |doi=10.1080/16066350802567103 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ipak, kasnija istraživanja dala su različite i ponekad suprotne rezultate, dovodeći u pitanje jednostavnu povezanost između vjerovanja u slobodnu volju i moralnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Monroe_Brady_Malle_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Monroe |first1=Andrew E. |last2=Brady |first2=Garrett L. |last3=Malle |first3=Bertram F. |date=2016 |title=This Isnt the Free Will Worth Looking For: General Free Will Beliefs Do Not Influence Moral Judgments, Agent-Specific Choice... |url=https://research.clps.brown.edu/SocCogSci/Publications/Pubs/Monroe_Brady&amp;Malle%20(2016)%20Not%20the%20free%20will%20worth%20looking%20for.pdf |journal=Social Psychological and Personality Science |volume=8 |issue=2 |pages=191–199 |doi=10.1177/1948550616667616 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Crone_Levy_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Crone |first1=Damien L. |last2=Levy |first2=Neil L. |date=2018 |title=Are Free Will Believers Nicer People? (Four Studies Suggest Not) |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6542011/ |journal=Social Psychological and Personality Science |volume=10 |issue=5 |pages=612–619 |doi=10.1177/1948550618780732 |pmid=31249653 |pmc=6542011 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Caspar_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Caspar |first1=Emilie A. |last2=Vuillaume |first2=Laurène |last3=Magalhães De Saldanha da Gama |first3=Pedro A. |last4=Cleeremans |first4=Axel |date=2017 |title=The Influence of (Dis)belief in Free Will on Immoral Behavior |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5239816/ |journal=Frontiers in Psychology |volume=8 |pages=20 |doi=10.3389/fpsyg.2017.00020 |pmid=28144228 |pmc=5239816 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Erotska plastičnost ===

Baumeister je uveo pojam [[erotska plastičnost|erotske plastičnosti]], kojim označava stepen u kojem se seksualni nagon pojedinca može oblikovati kulturnim, društvenim i situacijskim faktorima.&lt;ref name=&quot;Baumeister_2000&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |date=2000 |title=Gender Differences in Erotic Plasticity: The Female Sex Drive as Socially Flexible and Responsive |url=https://www.academia.edu/81361658/Gender_differences_in_erotic_plasticity_The_female_sex_drive_as_socially_flexible_and_responsive |journal=Psychological Bulletin |volume=126 |issue=3 |pages=347–374 |doi=10.1037/0033-2909.126.3.347 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Baumeister_2004&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |date=2004 |title=Gender and erotic plasticity: Sociocultural influences on the sex drive |url=https://blog.kareldonk.com/wp-content/uploads/2011/08/Gender_and_Erotic_Plasticity__Sociocultural_Influences_on_the_Sex_Drive.pdf |journal=Sexual and Relationship Therapy |volume=19 |issue=2 |pages=133–139 |doi=10.1080/14681990410001691343 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema njegovoj teoriji, žene u prosjeku pokazuju veću erotsku plastičnost, što znači da je njihova seksualna želja osjetljivija na društvene norme, kulturne obrasce i situacijske utjecaje. Nasuprot tome, muškarci imaju nižu erotsku plastičnost, pri čemu je njihov seksualni nagon relativno stabilniji i manje podložan vanjskim utjecajima.

== Djela ==

=== Autorske knjige ===

* ''Identity: Cultural Change and the Struggle for Self'' (1986)&lt;ref name=&quot;Baumeister_1986&quot;&gt;{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=Identity: Cultural Change and the Struggle for Self |url=https://archive.org/details/identitycultural00baum |date=1986 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195037166 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Masochism and the Self'' (1989)&lt;ref name=&quot;Baumeister_1989&quot;&gt;{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=Masochism and the Self |url=https://www.routledge.com/Masochism-and-the-Self/Baumeister/p/book/9780805804867 |date=1989 |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Hillsdale, NJ |isbn=978-0805804867 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Meanings of Life'' (1991)&lt;ref name=&quot;Baumeister_1991&quot;&gt;{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=Meanings of Life |url=https://archive.org/details/meaningsoflife0000baum |date=1991 |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=978-0898625318 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Escaping the Self: Alcoholism, Spirituality, Masochism, and Other Flights from the Burden of Selfhood'' (1991)
* ''Your Own Worst Enemy: Understanding the Paradox of Self-Defeating Behavior'' (1993)&lt;ref name=&quot;Berglas_Baumeister_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Berglas |first1=Steven |last2=Baumeister |first2=Roy F. |title=Your Own Worst Enemy: Understanding the Paradox of Self-Defeating Behavior |url=https://archive.org/details/yourownworstenem0000berg |date=1993 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0465071043 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Breaking Hearts: The Two Sides of Unrequited Love'' (1994)&lt;ref name=&quot;Baumeister_Wotman_1994&quot;&gt;{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Wotman |first2=Sara R. |title=Breaking Hearts: The Two Sides of Unrequited Love |url=https://www.guilford.com/books/Breaking-Hearts/Baumeister-Wotman/9780898621525 |date=1994 |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=978-0898621525 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Evil: Inside Human Violence and Cruelty'' (1997)&lt;ref name=&quot;Baumeister_1997&quot;&gt;{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=Evil: Inside Human Violence and Cruelty |url=https://archive.org/details/evilinsidehumanc0000baum |date=1997 |publisher=W.H. Freeman |location=New York |isbn=978-0716729020 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''The Social Dimension of Sex'' (2000)&lt;ref name=&quot;Baumeister_Tice_2001&quot;&gt;{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Tice |first2=Dianne M. |title=The Social Dimension of Sex |date=2000 |publisher=Allyn and Bacon |location=Boston |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Human Sexuality: Meeting Your Basic Needs'' (Ljudska seksualnost: Zadovoljavanje osnovnih potreba) (2002).&lt;ref name=&quot;Miracle_Baumeister_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Miracle |first1=Tina S. |last2=Miracle |first2=Andrew W. |last3=Baumeister |first3=Roy F. |title=Human Sexuality: Meeting Your Basic Needs |url=https://archive.org/details/humansexualityme0000mira |date=2003 |publisher=Prentice Hall |location=Upper Saddle River, N.J. |access-date=7. 5. 2026 |language=en |isbn=9780130174093}}&lt;/ref&gt;
* ''The Cultural Animal: Human Nature, Meaning, and Social Life'' (2005)&lt;ref name=&quot;Baumeister_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=The Cultural Animal: Human Nature, Meaning, and Social Life |url=https://global.oup.com/academic/product/the-cultural-animal-9780195167030 |date=2005 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195167030 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Social Psychology and Human Nature'' (2008)&lt;ref name=&quot;Baumeister_Bushman_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Bushman |first2=Brad J. |title=Social Psychology and Human Nature |url=https://archive.org/details/socialpsychology0000baum_d7r4 |date=2014 |publisher=Wadsworth, Cengage Learning |location=Belmont, CA |isbn=978-1133957799 |edition=3rd |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Is There Anything Good About Men?: How Cultures Flourish by Exploiting Men'' (2010)&lt;ref name=&quot;Baumeister_Men_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=Is There Anything Good About Men?: How Cultures Flourish by Exploiting Men |url=https://archive.org/details/isbn_2900195374109 |date=2010 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195374100 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Willpower: Rediscovering the Greatest Human Strength'' (2011)&lt;ref name=&quot;Baumeister_Tierney_2012&quot; /&gt;
* ''Homo Prospectus'' (2016)&lt;ref name=&quot;Seligman_et_al_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Seligman |first1=Martin E. P. |last2=Railton |first2=Peter |last3=Baumeister |first3=Roy F. |last4=Sripada |first4=Chandra |title=Homo Prospectus |url=https://archive.org/details/homoprospectus0000seli |date=2016 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0190210038 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''The Power of Bad'' (2019)&lt;ref name=&quot;Tierney_Baumeister_2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Tierney |first1=John |last2=Baumeister |first2=Roy F. |title=The Power of Bad: How the Negativity Effect Rules Us and How We Can Rule It |url=https://www.penguinrandomhouse.com/books/554904/the-power-of-bad-by-john-tierney-and-roy-f-baumeister/ |date=2019 |publisher=Penguin Press |location=New York |isbn=978-0241411872 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''The Self Explained: Why and How We Become Who We Are'' (2022)&lt;ref name=&quot;Baumeister_Self_2022&quot;&gt;{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=The Self Explained: Why and How We Become Who We Are |url=https://www.guilford.com/books/The-Self-Explained/Roy-Baumeister/9781462549245 |date=2022 |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=978-1462549245 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Concise Introduction to Social Psychology'' (2026)&lt;ref name=&quot;Baumeister_2026&quot;&gt;{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=Concise Introduction to Social Psychology |url=https://www.e-elgar.com/shop/gbp/concise-introduction-to-social-psychology-9781035315451.html |date=2026 |publisher=Edward Elgar Publishing |location=Cheltenham, UK |isbn=978-1035315451 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Uređene knjige ===

* ''Public Self and Private Self'' (1986)
* ''Self-Esteem: The Puzzle of Low Self-Regard'' (1993)
* ''The Self in Social Psychology'' (1999)
* ''Social Psychology and Human Sexuality'' (2001)
* ''Time and Decision: Economic and Psychological Perspectives on Intertemporal Choice'' (2003)&lt;ref name=&quot;Baumeister_Loewenstein_2003&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Baumeister |editor-first1=Roy F. |editor-last2=Loewenstein |editor-first2=George |title=Time and Decision: Economic and Psychological Perspectives on Intertemporal Choice |url=https://archive.org/details/isbn_0871545497 |date=2003 |publisher=Russell Sage Foundation |location=New York |isbn=978-0871545497 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Handbook of Self-Regulation: Research, Theory and Applications''  (2004)&lt;ref name=&quot;Baumeister_Vohs_2004&quot; /&gt;
* ''Encyclopedia of Social Psychology'' (2007)&lt;ref name=&quot;Baumeister_Vohs_2007&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Baumeister |editor-first1=Roy F. |editor-last2=Vohs |editor-first2=Kathleen D. |title=Encyclopedia of Social Psychology |url=https://archive.org/details/encyclopediaofso0001unse_k3a6 |date=2007 |publisher=SAGE Publications |location=Thousand Oaks, CA |isbn=978-1412916707 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
*''Do Emotions Help or Hurt Decision Making?: A Hedgefoxian Perspective'' (Pomažu li emocije ili odmažu pri donošenju odluka?) (2007)&lt;ref name=&quot;Vohs_et_al_2007&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Vohs |editor-first1=Kathleen D. |editor-last2=Baumeister |editor-first2=Roy F. |editor-last3=Loewenstein |editor-first3=George |title=Do Emotions Help or Hurt Decisionmaking?: A Hedgefoxian Perspective |date=2007 |publisher=Russell Sage Foundation |location=New York |isbn=978-0871548573 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Are We Free? Psychology and Free Will'' (2008)&lt;ref name=&quot;Baer_et_al_2008&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Baer |editor-first1=John |editor-last2=Kaufman |editor-first2=James C. |editor-last3=Baumeister |editor-first3=Roy F. |title=Are We Free? Psychology and Free Will |url=https://archive.org/details/arewefreexxx_xxxx_2008_000_10257474 |date=2008 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195189636 |language=en}}&lt;/ref&gt;
*''Psychology of Self-Regulation: Cognitive, Affective, and Motivational Processes'' (2009)&lt;ref name=&quot;Forgas_et_al_2009&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Forgas |editor-first1=Joseph P. |editor-last2=Baumeister |editor-first2=Roy F. |editor-last3=Tice |editor-first3=Dianne M. |title=Psychology of Self-Regulation: Cognitive, Affective, and Motivational Processes |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781136874314_A23882045/preview-9781136874314_A23882045.pdf |date=2009 |publisher=Psychology Press |location=New York |isbn=978-1848728424 |language=en |access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''Free Will and Consciousness: How Might They Work?'' (Slobodna volja i svijest: Kako bi mogli funkcionisati?) (2010).&lt;ref name=&quot;Baumeister_et_al_2010&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Baumeister |editor-last2=Mele |editor-first2=Alfred R. |editor-last3=Vohs |editor-first3=Kathleen D. |editor-first1=Roy F. |title=Free Will and Consciousness: How Might They Work? |url=https://archive.org/details/freewillconsciou0000unse |date=2010 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195389760 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Advanced Social Psychology: The State of the Science'' (2010).&lt;ref name=&quot;Baumeister_Finkel_2010&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Baumeister |editor-first1=Roy F. |editor-last2=Finkel |editor-first2=Eli J. |title=Advanced Social Psychology: The State of the Science |url=https://global.oup.com/academic/product/advanced-social-psychology-9780195373035 |date=2010 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195373035 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''The Social Psychology of Living Well'' (2018).&lt;ref name=&quot;Forgas_Baumeister_2018&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Forgas |editor-first1=Joseph P. |editor-last2=Baumeister |editor-first2=Roy F. |title=The Social Psychology of Living Well |url=https://www.routledge.com/The-Social-Psychology-of-Living-Well/Forgas-Baumeister/p/book/9781138575080 |date=2018 |publisher=Routledge |location=New York |isbn=978-1138575080 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==

Baumeister je oženjen Dianne Tice, socijalnom psihologinjom s kojom i profesionalno sarađuje.&lt;ref name=&quot;Tice_Baumeister_1997&quot;&gt;{{cite journal |last1=Tice |first1=Dianne M. |last2=Baumeister |first2=Roy F. |title=Longitudinal Study of Procrastination, Performance, Stress, and Health: The Costs and Benefits of Dawdling |journal=Psychological Science |date=1997 |volume=8 |issue=6 |pages=454–458 |url=https://www.jstor.org/stable/40063233 |publisher=SAGE Publications, Inc. |language=en |access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Zamor od odlučivanja]]
* [[Iscrpljivanje ega]]
* [[Pristrasnost prema negativnosti]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.psychologytoday.com/us/blog/cultural-animal &quot;Cultural Animal&quot; – Blog Roya Baumeistera na portalu Psychology Today]

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Baumeister, Roy}}
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Cleveland (Ohio)]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Socijalna psihologija]]
[[Kategorija:Psihologija seksualnosti]]</text>
      <sha1>02mlyly2dv5xx98w2h7r02jm8lkdwpx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Restauracijska ekologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534280</id>
    <revision>
      <id>3916584</id>
      <parentid>3907168</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:10:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916584</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="106819" sha1="2r0iy41xr15mk334k7lrz08fr1ygzja" xml:space="preserve">[[Slika:Wetland restoration in Australia.jpg|thumb|280px| Nedavno izgrađena regeneracija močvarnog područja u Australiji, na lokaciji koja se ranije koristila za poljoprivredu]]
[[Slika:Johnson creek pasture reclamation P2222.jpg|thumb| Rehabilitacija dijela potoka Johnson Creek (rijeka Willamette) kako bi se obnovile biološke talase i funkcije kontrole [[poplava]] na zemljištu koje je dugo bilo pretvoreno u pašnjak za ispašu krava. Horizontalni balvani mogu plutati, ali su usidreni stubovima. Novozasađeno drveće će na kraju stabilizirati tlo. Srušena stabla s korijenjem koje strše u potok namijenjena su poboljšanju staništa divljih životinja.]] 
[[Slika:Sankey diagram for the evolution of keywords used in restoration papers over time - facets-2022-0157 f4.jpg|thumb|[[Sankeyjev dijagram]] za evoluciju ključnih riječi korištenih u publikacijama o ekološkoj obnovi u Kanadi tokom vremena]]
'''Ekološka obnova''' ili '''ekosistemska obnova''' i '''ekološka remedijacija''', jest proces pomoći u oporavku [[ekosistem]]a koji je degradiran, oštećen, uništen &lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web |last=Society for Ecological Restoration |title=Restoration Resource Center What is Ecological Restoration? |url=https://ser-rrc.org/what-is-ecological-restoration/ |access-date=22. 11. 2023 |website=ser-rrc.org}}&lt;/ref&gt; ili transformiran.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Cite book |last=Holl |first=Karen Davis |title=Primer of Ecological Restoration |date=3. 3. 2020 |publisher=Island Press |isbn=978-1-61091-972-2 |location=United Kingdom |chapter=Chapter 1}}&lt;/ref&gt; Razlikuje se od [[Pokret za očuvanje prirode|za očuvanje prirode]], po tome što pokušava retroaktivno popraviti već oštećene ekosisteme, umjesto da preduzima preventivne mjere.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Restoration Resource Center What is Ecological Restoration? |url=https://ser-rrc.org/what-is-ecological-restoration/ |access-date=4. 2. 2024 |website=ser-rrc.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Martin |first=Laura |title=Wild by Design: The Rise of Ecological Restoration |publisher=Harvard University Press |year=2022 |isbn=978-0-674-97942-0 |pages=5}}&lt;/ref&gt; Ekološka restauracija može pomoći u preokretanju gubitka [[biodiverzitet]]a, borbi protiv [[klimatske promjene|klimatskih promjena]], podršci pružanju ekosistemskih usluga i podršci lokalnim [[ekonomija]]ma.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=UNEP-WCMC |title=10 years to boost ecosystem restoration for people and planet |url=https://production-wordpress.unep-wcmc.org/10-years-to-boost-ecosystem-restoration-for-people-and-planet/ |access-date=12. 7. 2023 |website=UNEP-WCMC |date=30. 4. 2020 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjene nacije]] proglasile su period od 2021. do 2030. Decenijom obnove ekosistema.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=UN Decade on Restoration |url=http://www.decadeonrestoration.org/node |access-date=22. 11. 2023 |website=UN Decade on Restoration |language=en}}&lt;/ref&gt;
Obnova [[staništa]] uključuje namjernu rehabilitaciju određenog područja kako bi se ponovo uspostavio funkcionalni ekosistem. Ovo se može razlikovati od historijskih osnova (prvobitnog stanja ekosistema u određenom trenutku).&lt;ref name=&quot;:16&quot;&gt;{{Cite book |last=Holl |first=Karen Davis |title=Primer of Ecological Restoration |date=3. 3. 2020 |publisher=Island Press |isbn=978-1-61091-972-2 |location=United Kingdom |chapter=Chapter 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:17&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Jones |first1=Lizzie P. |last2=Turvey |first2=Samuel T. |last3=Massimino |first3=Dario |last4=Papworth |first4=Sarah K. |date=20. 8. 2020 |editor-last=Chen |editor-first=Xiaodong |title=Investigating the implications of shifting baseline syndrome on conservation |journal=People and Nature |language=en |volume=2 |issue=4 |pages=1131–1144 |doi=10.1002/pan3.10140 |bibcode=2020PeoNa...2.1131J |issn=2575-8314|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Da bi se postigla uspješna obnova staništa, neophodno je razumjeti [[životni ciklus|životne cikluse]] i interakcije vrsta, kao i bitne elemente poput hrane, vode, [[nutrijent|hranjivih tvari]], prostora i skloništa potrebne za održavanje populacija vrsta.
Naučnici procjenjuju da je trenutna stopa izumiranja vrsta, ili stopa [[holocensko izumiranja|holocenskog izumiranja]], 1.000 do 10.000 puta veća od normalne, pozadinske stope.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Pimm|first1=Stuart L.|last2=Russell|first2=Gareth J.|last3=Gittleman|first3=John L.|last4=Brooks|first4=Thomas M.|date=21. 7. 1995|title=The Future of Biodiversity|url=https://archive.org/details/sim_science_1995-07-21_269_5222/page/347|journal=Science|volume=269|issue=5222|pages=347–350|doi=10.1126/science.269.5222.347|issn=0036-8075|pmid=17841251|bibcode=1995Sci...269..347P|s2cid=35154695}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Simberloff|first=Daniel|date=januar 1996|title=Lawton, J. H. and May, R. M. (Eds.). Extinction Rates. 1995. Oxford University Press, Oxford. xii + 233 pp. Price: f17.95.|isbn=0-19-854829-X|journal=Journal of Evolutionary Biology|volume=9|issue=1|pages=[https://archive.org/details/extinctionrates00lawt/page/124 124–126]|doi=10.1046/j.1420-9101.1996.t01-1-9010124.x|issn=1010-061X|url-access=registration|url=https://archive.org/details/extinctionrates00lawt/page/124|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite book|last=Sciences|first=National Academy of|date=1. 1. 1988|title=Biodiversity|doi=10.17226/989|pmid=25032475|bibcode=1988nap..book..989N |isbn=978-0-309-03739-6}}&lt;/ref&gt; [[Gubitak staništa]] je vodeći uzrok izumiranja vrsta&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt; i smanjenja usluga ekosistema.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal|last=Daily|first=Gretchen C.|date=1997|title=Ecosystem Services: Benefits Supplied to Human Societies by Natural Ecosystems|url=https://www.esa.org/esa/wp-content/uploads/2013/03/issue2.pdf|journal=Issues in Ecology}}&lt;/ref&gt; Dvije metode su identificirane za usporavanje stope izumiranja vrsta i smanjenja usluga ekosistema: očuvanje kvalitetnog staništa i obnova degradiranog staništa. Broj i veličina projekata ekološke obnove eksponencijalno su se povećali posljednjih godina, sa stotinama hiljada projekata širom svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Crowther |first1=Thomas W. |last2=Thomas |first2=Stephen M. |last3=Hoogen |first3=Johan van den |last4=Robmann |first4=Niamh |last5=Chavarría |first5=Alfredo |last6=Cottam |first6=Andrew |last7=Cole |first7=Rebecca |last8=Elliott |first8=Thomas |last9=Clark |first9=Emily |last10=Max |first10=Simeon |last11=Danylo |first11=Olga |last12=Rowe |first12=Clara |date=20. 5. 2022 |title=Restor: Transparency and connectivity for the global environmental movement |journal=One Earth |language=English |volume=5 |issue=5 |pages=476–481 |doi=10.1016/j.oneear.2022.04.003 |bibcode=2022OEart...5..476C |issn=2590-3330|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Young|first1=T. P.|last2=Petersen|first2=D. A.|last3=Clary|first3=J. J.|date=28. 4. 2005|title=The ecology of restoration: historical links, emerging issues and unexplored realms|journal=Ecology Letters|volume=8|issue=6|pages=662–673|doi=10.1111/j.1461-0248.2005.00764.x|issn=1461-023X|doi-access=free|bibcode=2005EcolL...8..662Y }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=BenDor |first1=Todd |last2=Lester |first2=T. William |last3=Livengood |first3=Avery |last4=Davis |first4=Adam |last5=Yonavjak |first5=Logan |date=17. 6. 2015 |title=Estimating the Size and Impact of the Ecological Restoration Economy |journal=PLOS ONE |language=en |volume=10 |issue=6  |doi=10.1371/journal.pone.0128339 |issn=1932-6203 |pmc=4470920 |pmid=26083034 |doi-access=free |bibcode=2015PLoSO..1028339B }}&lt;/ref&gt;

Ciljevi restauracije odražavaju političke izbore i razlikuju se ovisno o mjestu i kulturi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert |date=2004 |title=Societal values and the proper role of restoration ecologists |url=http://blogs.oregonstate.edu/lackey/files/2017/07/8.-Societal-Values-and-the-Proper-Role-of-Restoration-Ecologists.pdf |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |volume=22 |issue=4 |pages=45–46}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite book |last=Martin |first=Laura J. |title=Wild by design: the rise of ecological restoration |date=2022 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-97942-0 |location=Cambridge, Massachusetts}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Hall |first=Marcus |title=Earth Repair: A Transatlantic History of Environmental Restoration |url=https://archive.org/details/earthrepairtrans0000hall |publisher=University of Virginia Press |year=2005}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Higgs |first1=Eric S. |title=Nature by design: people, natural process, and ecological restoration |url=https://archive.org/details/naturebydesignpe0000eric |last2=Higgs |first2=Eric |date=2003 |publisher=MIT Press |isbn=978-0-262-58226-1 |location=Cambridge, Mass.}}&lt;/ref&gt; Na globalnom nivou, koncept pozitivnog pristupa prirodi pojavio se kao društveni cilj za postizanje potpunog oporavka prirode do 2050, uključujući i obnovu degradiranih [[ekosistem]]a kako bi se preokrenuo gubitak biodiverziteta.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Milner-Gulland |first1=E.J. |last2=Addison |first2=Prue |last3=Arlidge |first3=William N.S. |last4=Baker |first4=Julia |last5=Booth |first5=Hollie |last6=Brooks |first6=Thomas |last7=Bull |first7=Joseph W. |last8=Burgass |first8=Michael J. |last9=Ekstrom |first9=Jon |last10=zu Ermgassen |first10=Sophus O.S.E. |last11=Fleming |first11=L. Vincent |last12=Grub |first12=Henry M.J. |last13=von Hase |first13=Amrei |last14=Hoffmann |first14=Michael |last15=Hutton |first15=Jonathan |date=22. 1. 2021 |title=Four steps for the Earth: mainstreaming the post-2020 global biodiversity framework |journal=One Earth |volume=4 |issue=1 |pages=75–87 |doi=10.1016/j.oneear.2020.12.011 |bibcode=2021OEart...4...75M |issn=2590-3322}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=21. 6. 2024 |title=Nature Positive - A Global Goal for Nature |url=https://www.naturepositive.org/ |access-date=17. 7. 2024 |website=Nature Positive Initiative |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Ekološka restauracija postala je važna globalna strategija za očuvanje biodiverziteta i održavanje ekosistemskih usluga. Inicijative za restauraciju često imaju za cilj vraćanje [[ekosistem]]a u njihovo prvobitno stanje ili poboljšanje ekološkog integriteta i funkcije ekosistema.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sapkota |first1=R. P. |last2=Stahl |first2=P. D. |last3=Rijal |first3=K. |date=1. 9. 2018 |title=Restoration governance: An integrated approach towards sustainably restoring degraded ecosystems |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2211464517303378 |journal=Environmental Development |volume=27 |pages=83–94 |doi=10.1016/j.envdev.2018.07.001 |bibcode=2018EnvDe..27...83S |issn=2211-4645|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Definicija==
[[Društvo za ekološku restauraciju]] definira restauraciju kao &quot;proces pomoći u oporavku ekosistema koji je degradiran, oštećen ili uništen. &quot;&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt; [[Ekologija]] restauracije je akademska nauka o restauraciji, dok je ekološka restauracija primjena od strane praktičara.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Palmer |first=Margaret |title=Foundations of Restoration Ecology |publisher=Island Press |year=2016 |isbn=978-1-61091-697-4}}&lt;/ref&gt; Ekološka restauracija uključuje širok spektar metoda, uključujući kontrolu erozije, pošumljavanje, uklanjanje stranih vrsta i korova, obnovu vegetacije poremećenih područja, osvjetljavanje [[potok]]a, ponovno uvođenje domaćih vrsta, poboljšanje staništa i područja rasprostranjenosti ciljanih [[vrsta]].&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Restoration ecology: a synthetic approach to ecological research |date=1996 |publisher=Cambridge Univ. Press |isbn=978-0-521-33110-4 |editor-last=Jordan |editor-first=William R. |edition=Repr |location=Cambridge}}&lt;/ref&gt; i uspostavljanje [[koridor za divlje životinje|koridora za divlje životinje]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Habitat loss / restoration |url=https://ugc.berkeley.edu/background-content/habitat-loss-restoration/ |access-date=12. 4. 2024 |website=Understanding Global Change |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Mnogi naučnici i praktičari tvrde da ekološka obnova mora uključivati lokalne zajednice i zainteresovane strane: ovaj proces nazivaju &quot;socijalno-ekološkom obnovom&quot;.&lt;ref&gt;Fernández‐Manjarrés, J.F., Roturier, S. and Bilhaut, A.‐G. (2018), The emergence of the social‐ecological restoration concept. Restor Ecol, 26: 404–410. {{doi|10.1111/rec.12685}}&lt;/ref&gt;
Cilj obnove [[ekosistem]]a zavisi od specifičnog konteksta svake lokacije. Tradicionalno, cilj je bio vratiti ekosisteme u prošlo stanje (historijsku osnovu), na osnovu ideje da prošli uslovi predstavljaju 'netaknuto' ili idealno funkcionalno stanje.''&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;'' Međutim, ovaj pristup sada se dovodi u pitanje jer promjene u okolišu uzrokovane ljudskim djelovanjem, uključujući [[klimatske promjene]], kontinuirano mijenjaju ekosisteme, što rezultira [[pomjeranje osnovne linije|pomjeranjem osnovne linije]].''&lt;ref name=&quot;:17&quot; /&gt;'' Danas je široko priznato da može postojati nekoliko mogućih ciljeva za obnovu, na osnovu niza faktora.''&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt;'' Ciljevi se postavljaju na osnovu faktora kao što su nivo degradacije ekosistema, koliko funkcionalnosti ekosistema realno može biti obnovljeno, stavovi lokalne zajednice i troškovi napora za obnovu.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Holl |first=Karen Davis |title=Primer of Ecological Restoration |date=3. 3. 2020 |publisher=Island Press |isbn=978-1-61091-972-2 |location=United Kingdom |chapter=Chapter 2&quot;, &quot;Chapter 4}}&lt;/ref&gt;

Napori obnove imaju za cilj podršku samoodrživim ekološkim procesima i daljnju podršku interakcijama unutar ekosistema.

== Obrazloženje ==
Postoji mnogo razloga za obnovu ekosistema. Neki od njih uključuju:&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Osborne |first1=Tracey |last2=Brock |first2=Samara |last3=Chazdon |first3=Robin |last4=Chomba |first4=Susan |last5=Garen |first5=Eva |last6=Gutierrez |first6=Victoria |last7=Lave |first7=Rebecca |last8=Lefevre |first8=Manon |last9=Sundberg |first9=Juanita |date=2021 |title=The political ecology playbook for ecosystem restoration: Principles for effective, equitable, and transformative landscapes |journal=Global Environmental Change |volume=70|doi=10.1016/j.gloenvcha.2021.102320 |doi-access=free|bibcode=2021GEC....7002320O }}&lt;/ref&gt;
* Obnavljanje [[prirodni kapital|prirodnog kapitala]] kao što su pitka voda ili populacije divljih životinja
* Obnavljanje [[degradacija okoliša|degradiranog okoliša]]
* Pomoć ljudskim zajednicama i ekosistemima od kojih zavise da se prilagode uticajima klimatskih promjena (kroz [[adaptacija zasnovana na ekosistemu|adaptaciju zasnovanu na ekosistemu]])
* Ublažavanje [[klimatske promjene|klimatskih promjena]] (npr. putem [[sekvestracija ugljika|sekvestracije ugljika]])&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Strassburg |first1=Bernardo B. N. |last2=Iribarrem |first2=Alvaro |last3=Beyer |first3=Hawthorne L. |last4=Cordeiro |first4=Carlos Leandro |last5=Crouzeilles |first5=Renato |last6=Jakovac |first6=Catarina C. |last7=Braga Junqueira |first7=André |last8=Lacerda |first8=Eduardo |last9=Latawiec |first9=Agnieszka E. |last10=Balmford |first10=Andrew |last11=Brooks |first11=Thomas M. |date=14. 10. 2020 |title=Global priority areas for ecosystem restoration |url=https://www.nature.com/articles/s41586-020-2784-9.epdf?sharing_token=LPSdnk_pg1a12z8RGboeptRgN0jAjWel9jnR3ZoTv0O-LQbPFf5E56f7ybAlUXkbEcA7aLEGu3q7w6l0xApcTXmYYMVgN-tgINCfirLktyJyDG9m1CEvnslFto7xoRH_jLyCDVxwocrnMZ-PfbfqBl4JTXeACcU8tZeFOTyjiQBD4XWFRfjnk3CvnO_-WmW1tdMHvhH5F02GKQ6Z7b8oRVLsm32kOhTZKDKH1ZKkLS4wXr3PdPZMQpqyXA1kd9F5hqLn4TH0imcW8-NuSiVtqZj3iQe-8Q0xJ0UHdM7ONsw4XSqJAbVYbhzQBRGLI8F3BCELnUdpHZR-n96KdsAUth-MwvJRXGS0Ly-jmVKE4qkeGVu_MMCrzIjpda-i5n1ysQtj-I7v0VHJNnxgdKpqw9jf7zzvjol9CB55h1yKGzFEvYrTaDwO8u5YDLhxo66bmOawBADVqlTlBcPaOmCojGV7okKh2_fU8FEz20HlOlHldgON_55IJyzHRautpGSh&amp;tracking_referrer=www.theguardian.com |journal=Nature |language=en |volume=586 |issue=7831 |pages=724–729 |bibcode=2020Natur.586..724S |doi=10.1038/s41586-020-2784-9 |issn=0028-0836 |pmid=33057198 |s2cid=222350130 |hdl-access=free |hdl=11336/137992|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;
* Pomaganje zaštićenim ili [[ugrožena vrsta|ugroženim vrstama]]&lt;ref&gt;Silva, S., Lowry, M., Macaya-Solis, C., Byatt, B., &amp; Lucas, M. C. (2017). Can navigation locks be used to help migratory fishes with poor swimming performance pass tidal barrages? A test with lampreys. Ecological engineering, 102, 291–302&lt;/ref&gt;
* Estetski razlozi &lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Harris JA, Hobbs RJ, Higgs ES, Aronson JA |year=2006 |title=Ecological restoration and climate change |journal=Restoration Ecology |volume=14 |issue=2 |pages=170–76 |doi=10.1111/j.1526-100x.2006.00136.x |s2cid=17605839}}&lt;/ref&gt;
* Moralni razlozi: ljudska intervencija je neprirodno uništila mnoga staništa i postoji urođena obaveza da se ta uništena staništa obnove.
* Regulisano korištenje/žetva, posebno za egzistenciju.&lt;ref name=&quot;:132&quot;&gt;{{Cite journal |last=Baldy |first=Cutcha Risling |date=decembar 2013 |title=Why we gather: traditional gathering in native Northwest California and the future of bio-cultural sovereignty |journal=Ecological Processes |volume=2 |issue=1 |doi=10.1186/2192-1709-2-17 |issn=2192-1709 |doi-access=free|bibcode=2013EcoPr...2...17B }}&lt;/ref&gt;
* Kulturni značaj za autohtono stanovništvo &lt;ref name=&quot;:132&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=SIMPSON |first=LEANNE BETASAMOSAKE |title=As We Have Always Done |date=17. 10. 2017 |publisher=University of Minnesota Press |isbn=978-1-4529-5600-8 |doi=10.5749/j.ctt1pwt77c}}&lt;/ref&gt;
* Ekološko zdravlje obližnjeg stanovništva &lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Wendelowski |first=Karyn I. |date=1995 |title=A Matter of Trust: Federal Environmental Responsibilities to Native Americans under Customary International Law |url=https://digitalcommons.law.ou.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1285&amp;context=ailr |journal=American Indian Law Review |volume=20 |issue=2 |pages=423–458 |doi=10.2307/20068803 |issn=0094-002X |jstor=20068803|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

[[Slika:Restoration in action at Buffelsdraai.jpg|thumb|Projekt pošumljavanja zajednice Buffelsdraai: Obnova šuma u akciji na [[Projekt pošumljavanja zajednice na deponiji Buffelsdraai]] u Južnoj Africi]]
Postoje značajne razlike u mišljenjima o tome kako postaviti ciljeve obnove i definirati njihov uspjeh.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Hobbs |first1=Richard J. |date=2004 |title=Restoration ecology: the challenge of social values and expectations |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |volume=2 |pages=43–48 |doi=10.1890/1540-9295(2004)002[0043:RETCOS]2.0.CO;2}}&lt;/ref&gt; As Laura J. Martin writes, &quot;Restoration targets are moral and political matters as well as logistical and scientific ones.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Martin |first=Laura |title=Wild by Design: The Rise of Ecological Restoration |publisher=Harvard University Press |year=2022 |isbn=978-0-674-97942-0}}&lt;/ref&gt; Neki restauratori zagovaraju aktivnu obnovu (npr. ubijanje invazivnih životinja), dok drugi vjeruju da zaštićena područja trebaju imati minimalno ljudsko uplitanje, kao što je [[Ponovno divljanje (biologija očuvanja)|ponovno divljanje]].
[[Datoteka:Young_Trees_Planted_to_Restore_a_Damaged_Ecosystem.jpg|thumb|Mlada stabla zasađena radi obnove oštećenog ekosistema]]
Skeptici sumnjaju da koristi opravdavaju ekonomska ulaganja ili ukazuju na neuspješne projekte obnove i dovode u pitanje izvodljivost obnove u potpunosti. Može biti teško postaviti ciljeve obnove jer, kako piše Anthony Bradshaw, &quot;ekosistemi nisu statični, već u stanju dinamičke ravnoteže. &quot;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Urbanska |first=Krystyna |title=Restoration Ecology and Sustainable Development |year=2000 |isbn=978-0-521-59989-4 |pages=11|publisher=Cambridge University Press }}&lt;/ref&gt; Neki naučnici tvrde da, iako se [[ekosistem]] možda neće vratiti u prvobitno stanje, funkcije &quot;[[novi ekosistem|novog ekosistema]]&quot; i dalje su vrijedne.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hobbs |first1=Richard J. |last2=Higgs |first2=Eric |last3=Harris |first3=James A. |date=1. 11. 2009 |title=Novel ecosystems: implications for conservation and restoration |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169534709002018 |journal=Trends in Ecology &amp; Evolution |volume=24 |issue=11 |pages=599–605 |doi=10.1016/j.tree.2009.05.012 |pmid=19683830 |bibcode=2009TEcoE..24..599H |s2cid=2129320 |issn=0169-5347|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Obnova ekosistema može [[Ublažavanje klimatskih promjena|ublažiti klimatske promjene]] kroz aktivnosti kao što je [[pošumljavanje]]. Međutim, pošumljavanje može imati negativne uticaje na [[biodiverzitet]], posebno kada se razmatraju inicijative [[sadnja drveća|sadnje drveća]] u [[tropski i suptropski travnjaci, savane i grmlje|tropskim savanama]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Veldman |first1=Joseph W. |last2=Overbeck |first2=Gerhard E. |last3=Negreiros |first3=Daniel |last4=Mahy |first4=Gregory |last5=Le Stradic |first5=Soizig |last6=Fernandes |first6=G. Wilson |last7=Durigan |first7=Giselda |last8=Buisson |first8=Elise |last9=Putz |first9=Francis E. |last10=Bond |first10=William J. |date=9. 9. 2015 |title=Where Tree Planting and Forest Expansion are Bad for Biodiversity and Ecosystem Services |journal=BioScience |volume=65 |issue=10 |pages=1011–1018 |doi=10.1093/biosci/biv118 |issn=1525-3244}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dudley |first1=Nigel |last2=Eufemia |first2=Luca |last3=Fleckenstein |first3=Martina |last4=Periago |first4=Maria E. |last5=Petersen |first5=Ilka |last6=Timmers |first6=Jean F. |date=21. 8. 2020 |title=Grasslands and savannahs in the &lt;scp&gt;UN&lt;/scp&gt; Decade on Ecosystem Restoration |journal=Restoration Ecology |volume=28 |issue=6 |pages=1313–1317 |doi=10.1111/rec.13272 |issn=1061-2971}}&lt;/ref&gt; Uticaji pošumljavanja na vodosnabdijevanje i kvalitet vode također su predmet rasprave i razlikuju se ovisno o regiji, klimi i starosti projekata pošumljavanja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ellison |first1=David |last2=N. Futter |first2=Martyn |last3=Bishop |first3=Kevin |date=1. 11. 2011 |title=On the forest cover–water yield debate: from demand- to supply-side thinking |journal=Global Change Biology |language=en |volume=18 |issue=3 |pages=806–820 |doi=10.1111/j.1365-2486.2011.02589.x |issn=1354-1013|pmc=3597246 }}&lt;/ref&gt; [[Kompenzacija ugljika]], zasnovana na šumarstvu je kontroverzna i ponekad se kritizira kao ugljični kolonijalizam.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Kron |first=Josh |date=22. 9. 2011 |title=In Scramble for Land, Group Says, Company Pushed Ugandans Out |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2011/09/22/world/africa/in-scramble-for-land-oxfam-says-ugandans-were-pushed-out.html |access-date=22. 11. 2023 |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; Još jedan pokretač projekata obnove u Sjedinjenim Američkim Državama je pravni okvir [[Zakon o čistoj vodi|Zakona o čistoj vodi]], koji često zahtijeva ublažavanje štete nanesene vodenim sistemima razvojem ili drugim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. 8. 2015 |title=Compensatory Mitigation Methods |url=https://www.epa.gov/cwa-404/what-does-compensatory-mitigation-mean-under-cwa-section-404 |access-date=4. 6. 2018 |website=United States Environmental Protection Agency}}&lt;/ref&gt;

== Teorijske osnove ==
Ekološka restauracija se oslanja na širok spektar ekoloških koncepata.

=== Poremećaj ===
[[Poremećaj (ekologija)|Poremećaj]] je promjena uslova okoline koja remeti funkcionisanje ekosistema. Poremećaj se može javiti na različitim prostornim i vremenskim skalama i prirodna je komponenta mnogih zajednica.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Assembly rules and restoration ecology: bridging the gap between theory and practice|url=https://archive.org/details/isbn_9781559633758|date=2004|publisher=Island Press|others=Temperton, Vicky M.|isbn=978-1-4294-9513-4|location=Washington, D.C.|chapter=Chapter 17: Disturbance, Succession, and Community Assembly in Terrestrial Plant Communities|oclc=173134455}}&lt;/ref&gt; Naprimjer, mnoge obnove [[šuma]] i [[travnjak]]a primjenjuju [[šumski požar]] kao režim prirodnih poremećaja.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Bond |first=William J. |title=Open Ecosystems |date=26. 7. 2019 |publisher=Oxford University Press |doi=10.1093/oso/9780198812456.001.0001 |isbn=978-0-19-881245-6}}&lt;/ref&gt; Međutim, ozbiljnost i obim antropogenog utjecaja porasli su u posljednjih nekoliko stoljeća. Razlikovanje poremećaja uzrokovanih ljudskim djelovanjem i onih koji se prirodno javljaju važno je ako želimo razumjeti kako obnoviti prirodne procese i minimizirati antropogene utjecaje na ekosisteme.

=== Sukcesija ===
[[Ekološka sukcesija]] je proces kojim se zajednica mijenja tokom vremena, posebno nakon poremećaja. U mnogim slučajevima, [[ekosistem]] će se promijeniti od jednostavnog nivoa organizacije s nekoliko dominantnih [[pionirska vrsta|pionirskih vrsta]], do sve složenije zajednice s mnogo međuzavisnih vrsta. Obnova se često sastoji od pokretanja, pomaganja ili ubrzavanja ekoloških sukcesijskih procesa, ovisno o ozbiljnosti poremećaja.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Directing ecological succession|url=https://archive.org/details/directingecologi0000luke|author=Luken, James O.|date=1990|publisher=Chapman and Hall|isbn=978-0-412-34450-3|edition= 1st |location=London|oclc=21376331}}&lt;/ref&gt; Nakon blagih do umjerenih prirodnih i antropogenih poremećaja, obnova u ovim sistemima uključuje ubrzavanje prirodnih sukcesijskih putanja kroz pažljivo upravljanje. Međutim, u sistemu koji je pretrpio ozbiljniji poremećaj (kao što su urbani ekosistemi), obnova može zahtijevati intenzivne napore kako bi se ponovo stvorili uslovi okoline koji pogoduju prirodnim sukcesijskim procesima.&lt;ref name=&quot;wallace2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wallace |first1=K. J. |last2=Laughlin |first2=Daniel C. |last3=Clarkson |first3=Bruce D. |title=Exotic weeds and fluctuating microclimate can constrain native plant regeneration in urban forest restoration |journal=Ecological Applications |date=2017 |volume=27 |issue=4 |pages=1268–1279 |doi=10.1002/eap.1520 |pmid=28182314 |bibcode=2017EcoAp..27.1268W |hdl=10289/12974 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Fragmentacija ===
[[Fragmentacija staništa]] opisuje prostorne diskontinuitete u biološkom sistemu, gdje se ekosistemi dijele na manje dijelove, zbog promjena u korištenju zemljišta (npr. [[poljoprivreda]]) i prirodnih poremećaja. To smanjuje veličinu populacije i povećava stepen izolacije. Ove manje i izolovane populacije su sklonije [[izumiranje|izumiranju]]. Fragmentacija ekosistema smanjuje kvalitet staništa. [[Efekti ruba|rub fragmenta]] ima drugačiji raspon uslova okoline i stoga podržava različite vrste nego unutrašnjost.&lt;ref name=&quot;:19&quot;&gt;{{Cite web |title=Science |url=https://www.science.org/action/cookieAbsent |access-date=18. 4. 2026 |website=AAAS |language=en |doi=10.1126/sciadv.1500052 |pmc=4643828 |pmid=26601154}}&lt;/ref&gt; Restorativni projekti mogu povećati efektivnu veličinu populacije dodavanjem odgovarajućeg staništa i smanjiti izolaciju stvaranjem [[koridor divljih životinja|koridora staništa]] koji povezuju izolirane fragmente.&lt;ref name=&quot;:19&quot;/&gt; Preokretanje efekata fragmentacije važna je komponenta ekologije restauracije.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Targeted habitat restoration can reduced extinction rates in fragrmented forests|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=114|issue=36|pages=9635–9640|doi=10.1073/pnas.1705834114|pmid=28827340|pmc=5594666|year=2017|last1=Newmark|first1=William D.|last2=Jenkins|first2=Clinton N.|last3=Pimm|first3=Stuart L.|last4=McNeally|first4=Phoebe B.|last5=Halley|first5=John M.|bibcode=2017PNAS..114.9635N |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;repairing1&quot;&gt;{{Citation | author1=Goosem, Stephen | author2=Tucker, Nigel | author3=Wet Tropics Management Authority, (issuing body.) | title=Repairing the rainforest | year=2013 | publication-date=2013 | publisher=Wet Tropics Management Authority; [Tarzali, Queensland] : Biotropica Australia | edition=2 | pages=57–85 | isbn=978-1-921591-66-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tracey&quot;&gt;{{Citation | author1=Tracey, J. G. (John Geoffrey), 1920-2004 | author2=Australian National University. Centre for Resource and Environmental Studies | title=Trees on the Atherton Tableland: remnants, regrowth and opportunities for planting | year= 1986 | publication-date=1986 | publisher=Australian National University, Centre for Resource and Environmental Studies | isbn=978-0-86740-253-7}}&lt;/ref&gt; Sastav okolnog pejzaža također može utjecati na učinkovitost projekata obnove. Na primjer, lokacija obnove koja je bliže preostaloj vegetaciji imat će veće šanse da se prirodno regenerira putem [[disperzija sjemena|rasipanja sjemena]] nego lokacija koja je dalje.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Gilby |first1=Ben L |last2=Olds |first2=Andrew D |last3=Connolly |first3=Rod M |last4=Henderson |first4=Christopher J |last5=Schlacher |first5=Thomas A |date=1. 12. 2018 |title=Spatial Restoration Ecology: Placing Restoration in a Landscape Context |url=https://academic.oup.com/bioscience/article/68/12/1007/5162986 |journal=BioScience |language=en |volume=68 |issue=12 |pages=1007–1019 |doi=10.1093/biosci/biy126 |issn=0006-3568|hdl=10072/382942 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Funkcija ekosistema ===
Funkcija ekosistema opisuje najosnovnije i najbitnije temeljne procese bilo kojeg prirodnog sistema, uključujući cikluse hranjivih tvari i [[protok energije]]. Razumijevanje složenosti ovih funkcija [[ekosistem]]a neophodno je za rješavanje svih ekoloških procesa koji mogu biti degradirani. Funkcije ekosistema su nova svojstva sistema kao cjeline, stoga su praćenje i upravljanje prirodnim resursima ključni za dugoročnu stabilnost ekosistema. Potpuno samoodržavajući i potpuno funkcionalan ekosistem je krajnji cilj restorativnih napora. Mora se razumjeti koja svojstva ekosistema utiču na druga kako bi se obnovile željene funkcije i dostigli taj cilj.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Wallace |first1=K. J. |last2=Laughlin |first2=Daniel C. |last3=Clarkson |first3=Bruce D. |last4=Schipper |first4=Louis A. |title=Forest canopy restoration has indirect effects on litter decomposition and no effect on denitrification |journal=Ecosphere |date=2018 |volume=9 |issue=12 |pages=e02534 |doi=10.1002/ecs2.2534 |doi-access=free |bibcode=2018Ecosp...9E2534W |hdl=10289/13010 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Okupljanje zajednice ===
Okupljanje zajednice &quot;je okvir koji može ujediniti gotovo cijelu [[ekologija zajednice|ekologiju zajednice]] pod jednim konceptualnim kišobranom&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Urban ecology: an introduction|author=Douglas, Ian|others=James, Philip (Professor of ecology)|isbn=978-1-136-26696-6|location=New York, NY|oclc=894509632|date = 30. 10. 2014}}&lt;/ref&gt; Teorija ski zajednica pokušava objasniti postojanje ekološki sličnih mjesta s različitim skupinama vrsta. Pretpostavlja da vrste imaju slične zahtjeve za [[ekološka niša|nišu]], tako da je formiranje zajednica proizvod slučajnih fluktuacija iz zajedničkog [[fond vrsta|fonda vrsta]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Young|first1=Truman P.|last2=Chase|first2=Jonathan M.|last3=Huddleston|first3=Russell T.|date=2001|title=Community Succession and Assembly: Comparing, Contrasting and Combining Paradigms in the Context of Ecological Restoration|jstor=43440887|journal=Ecological Restoration|volume=19|issue=1|pages=5–18|doi=10.3368/er.19.1.5|s2cid=87540012}}&lt;/ref&gt; U okupljanju, ako su sve vrste ekološki prilično ekvivalentne, onda nasumične varijacije u kolonizaciji, te stope migracije i izumiranja između vrsta, uzrokuju razlike u [[sastav vrsta|sastavu vrsta]] između lokacija sa sličnim uslovima okoline.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Douglas|first1=Ian|url=https://books.google.com/books?id=bRAhBQAAQBAJ&amp;q=Community+assembly+%22is+a+framework+that+can+unify+virtually+all+of+(community)+ecology+under+a+single+conceptual+umbrella%22.+Community+assembly+theory+attempts+to+explain+the+existence+of+environmentally+similar+sites+with+different+assemblage+of+species.+It+assumes+that+species+have+similar+niche+requirements,+so+that+community+formation+is+a+product+of+random+fluctuations+from+a+common+species+pool.+Essentially,+if+all+species+are+fairly+ecologically+equivalent,+then+random+variation+in+colonization,+and+migration+and+extinction+rates+between+species,+drive+differences+in+species+composition+between+sites+with+comparable+environmental+conditions&amp;pg=PA314|title=Urban Ecology: An Introduction|last2=James|first2=Philip|date=30. 10. 2014|publisher=Routledge|isbn=978-1-136-26696-6|page=314|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Populacijska genetika ===
{{glavni| Populacijska genetika}}
Pokazalo se da je [[genetička raznolikost]] jednako važna kao i raznolikost vrsta za obnavljanje procesa ekosistema.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hughes|first1=A. Randall|last2=Inouye|first2=Brian D.|last3=Johnson|first3=Marc T. J.|last4=Underwood|first4=Nora|last5=Vellend|first5=Mark|date=8. 4. 2008|title=Ecological consequences of genetic diversity|journal=Ecology Letters|volume=11|issue=6|pages=609–623|doi=10.1111/j.1461-0248.2008.01179.x|pmid=18400018|issn=1461-023X|doi-access=free|bibcode=2008EcolL..11..609H }}&lt;/ref&gt; Stoga ekološke restauracije sve više uključuju genetičkke procese u upravljačke prakse. Populacijskogenetički procesi koje je važno uzeti u obzir kod obnovljenih [[populacija]] uključuju [[efekt osnivača]], [[inbridinška depresija|inbridinšku]] i [[autbridinška depresija|autbridinšku depresiju]], te [[genetički drift]], [[neadaptacija|neadaptaciju]] i [[genski tok]]. Takvi procesi mogu predvidjeti hoće li se vrsta uspješno uspostaviti na mjestu restauracije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Montalvo|first1=Arlee M.|last2=Rice|first2=Susan L. Williams|last3=Buchmann|first3=Stephen L.|last4=Cory|first4=Coleen|last5=Handel|first5=Steven N.|last6=Nabhan|first6=Gary P.|last7=Robichaux|first7=Robert H.|date=decembar 1997|title=Restoration Biolog y: A Population Biolog y Perspective|url=https://archive.org/details/sim_restoration-ecology_1997-12_5_4/page/276|journal=Restoration Ecology|volume=5|issue=4|pages=277–290|doi=10.1046/j.1526-100x.1997.00542.x|bibcode=1997ResEc...5..277M |s2cid=56366398|issn=1061-2971}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Crutsinger|first1=Gregory M.|last2=Collins|first2=Michael D.|last3=Fordyce|first3=James A.|last4=Gompert|first4=Zachariah|last5=Nice|first5=Chris C.|last6=Sanders|first6=Nathan J.|date=18. 8. 2006|title=Plant Genotypic Diversity Predicts Community Structure and Governs an Ecosystem Process|url=https://archive.org/details/sim_science_2006-08-18_313_5789/page/966|journal=Science|volume=313|issue=5789|pages=966–968|doi=10.1126/science.1128326|issn=0036-8075|pmid=16917062|bibcode=2006Sci...313..966C|s2cid=12968062}}&lt;/ref&gt;

== Primjena ==

=== Akumulacija lisnog otpada ===
Akumulacija [[lisni otpad|lisnog otpada]] ima važnu ulogu u procesu obnove. Veće količine lisnog otpada drže viši nivo vlažnosti, što je ključni faktor za uspostavljanje biljaka. Proces akumulacije zavisi od faktora poput vjetra i šumskog [[sastav vrsta|sastava vrsta]]. Lisni otpad, koji se nalazi u primarnim šumama je obilniji, dublji i sadrži više vlage nego u sekundarnim šumama. Važno je uzeti u obzir ova tehnička razmatranja prilikom planiranja projekta obnove.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barrientos|first=Zaidett|date=2012|title=Dynamics of leaf litter humidity, depth and quantity: two restoration strategies failed to mimic ground microhabitat conditions of a low montane and premontane forest in Costa Rica.|url=https://investiga.uned.ac.cr/ecologiaurbana/wp-content/uploads/sites/30/2017/09/ZBL-2012-Hojarasca-Restauracion.pdf|journal=Revista de Biología Tropical|volume=60|issue=3|pages=1041–1053|doi=10.15517/rbt.v60i3.1756|pmid=23025078|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Uticaj heterogenosti tla na heterogenost zajednice ===
Prostorna heterogenost resursa može uticati na sastav, raznolikost i putanju formiranja biljne zajednice. Baer i saradnici (2005) su manipulisali heterogenošću resursa tla u projektu restauracije prerije visoke [[trave]]. Otkrili su sve veću heterogenost resursa, koja sama po sebi nije bila dovoljna da osigura raznolikost vrsta u situacijama u kojima jedna vrsta može dominirati u rasponu nivoa resursa. Njihovi nalazi su u skladu sa teorijom o ulozi ekoloških filtera u formiranju zajednice. Uspostavljanje jedne vrste, [[adaptacija|najbolje prilagođene]] fizičkim i biološkim uslovima, može imati izuzetno važnu ulogu u određivanju strukture zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Baer|first1=Sara G.|last2=Collins|first2=Scott L|last3=Blair|first3=John M.|last4=Knapp|first4=Alan K.|last5=Fiedler|first5=Anna K.|date=2005|title=Soil Heterogeneity Effects on Tallgrass Prairie Community Heterogeneity: An Application of Ecological Theory to Restoration Ecology|url=https://archive.org/details/sim_restoration-ecology_2005-06_13_2/page/412|journal=Restoration Ecology|volume=13|issue=2|pages=413–424|doi=10.1111/j.1526-100x.2005.00051.x|bibcode=2005ResEc..13..413B |s2cid=55420256|issn=1061-2971}}&lt;/ref&gt;

=== Invazija i restauracija ===

Restauracija se koristi kao alat za smanjenje širenja invazivnih biljnih vrsta na mnogo načina. Prva metoda restauraciju prvenstveno posmatra kao sredstvo za smanjenje prisustva [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]] i ograničavanje njihovog širenja. Budući da ovaj pristup naglašava kontrolu osvajača, tehnike restauracije mogu se razlikovati od tipičnih projekata restauracije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Epanchin-Niell|first1=Rebecca|last2=Englin|first2=Jeffrey|last3=Nalle|first3=Darek|date=novembar 2009|title=Investing in rangeland restoration in the Arid West, USA: Countering the effects of an invasive weed on the long-term fire cycle|journal=Journal of Environmental Management|volume=91|issue=2|pages=370–379|doi=10.1016/j.jenvman.2009.09.004|pmid=19781845|bibcode=2009JEnvM..91..370E }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Török|first1=Péter|last2=Miglécz|first2=Tamás|last3=Valkó|first3=Orsolya|last4=Kelemen|first4=András|last5=Deák|first5=Balázs|last6=Lengyel|first6=Szabolcs|last7=Tóthmérész|first7=Béla|date=januar 2012|title=Recovery of native grass biodiversity by sowing on former croplands: Is weed suppression a feasible goal for grassland restoration?|journal=Journal for Nature Conservation|volume=20|issue=1|pages=41–48|doi=10.1016/j.jnc.2011.07.006|bibcode=2012JNatC..20...41T |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Cilj takvih projekata nije nužno obnavljanje cijelog [[ekosistem]]a ili [[staništa]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fs.fed.us/rm/pubs/rmrs_p008/rmrs_p008_001_016.pdf|title=Selecting Plant Species for Ecological Restoration: a Perspective for Land Managers|last1=Brown|first1=Ray|last2=Amacher|first2=Michael|date=1999|website=USDA Forest Service Proceedings RMRS-P-8|archive-url=https://web.archive.org/web/20170505022949/https://www.fs.fed.us/rm/pubs/rmrs_p008/rmrs_p008_001_016.pdf|archive-date=5. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ovi projekti često koriste mješavine agresivnih domaćih vrsta niže raznolikosti, posijane pri velikoj gustoći.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Wilson|first1=Rob G.|last2=Orloff|first2=Steve B.|last3=Lancaster|first3=Donald L.|last4=Kirby|first4=Donald W.|last5=Carlson|first5=Harry L.|date=2010|title=Integrating Herbicide Use and Perennial Grass Revegetation to Suppress Weeds in Noncrop Areas|journal=Invasive Plant Science and Management|volume=3|issue=1|pages=81–92|doi=10.1614/ipsm-09-008.1|bibcode=2010IPSM....3...81W |s2cid=86706900|issn=1939-7291}}&lt;/ref&gt; They are not always actively managed following seeding.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Kettenring|first1=Karin M. |author-link1=Karin M. Kettenring |last2=Adams|first2=Carrie Reinhardt|date=1. 8. 2011|title=Lessons learned from invasive plant control experiments: a systematic review and meta-analysis|journal=Journal of Applied Ecology|volume=48|issue=4|pages=970–979|doi=10.1111/j.1365-2664.2011.01979.x|issn=1365-2664|doi-access=free|bibcode=2011JApEc..48..970K }}&lt;/ref&gt; Ciljna područja za ovu vrstu restauracije su ona u kojima u velikoj mjeri dominiraju invazivne vrste. Ciljevi su prvo ukloniti vrstu, a zatim na taj način smanjiti broj invazivnog sjemena koje se širi na okolna područja. Primjer za to je upotreba bioloških sredstava za suzbijanje (kao što su [[biljojedi]] [[insekti]]) koji suzbijaju invazivne korovske vrste, dok stručnjaci za restauraciju istovremeno siju domaće biljne vrste koje koriste oslobođene resurse.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Cutting |first1=K. J. |last2=Hough-Goldstein |first2=J. |title=Integration of biological control and native seeding to restore invaded plant communities |journal=Restoration Ecology |date=2013 |volume=21 |issue=5 |pages=648–655 |doi=10.1111/j.1526-100X.2012.00936.x |bibcode=2013ResEc..21..648C |s2cid=82148885 }}&lt;/ref&gt; Ovi pristupi su se pokazali efikasnim u smanjenju korova, iako to nije uvijek održivo rješenje dugoročno bez dodatnog suzbijanja korova, poput košnje ili ponovne sjetve.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Dana|first1=Blumenthal|last2=Nicholas|first2=Jordan|last3=Elizabeth|first3=Svenson|date=6. 3. 2003|title=Weed Control as a Rationale for Restoration: The Example of Tallgrass Prairie|journal=Conservation Ecology|volume=7|issue=1|doi=10.5751/ES-00480-070106|bibcode=2003ConEc...7Tar.6B |issn=1195-5449|hdl=10535/3228|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Blumenthal|first1=Dana M.|last2=Jordan|first2=Nicholas R.|last3=Svenson|first3=Elizabeth L.|date=20. 5. 2005|title=Effects of prairie restoration on weed invasions|journal=Agriculture, Ecosystems &amp; Environment|volume=107|issue=2–3|pages=221–230|doi=10.1016/j.agee.2004.11.008|bibcode=2005AgEE..107..221B }}&lt;/ref&gt;

Projekti restauracije se također koriste kao način da se bolje razumije šta čini ekološku zajednicu otpornom na invaziju. Budući da projekti restauracije imaju širok spektar strategija i metoda implementacije koje se koriste za kontrolu invazivnih vrsta, ekolozi ih mogu koristiti za testiranje teorija o invaziji.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Projekti restauracije su korišteni da se razumije kako raznolikost vrsta uvedenih u restauraciji utiče na invaziju. Znamo da prerije s većom raznolikošću uglavnom imaju niže nivoe invazije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Montoya|first1=Daniel|last2=Rogers|first2=Lucy|last3=Memmott|first3=Jane|date=1. 12. 2012|title=Emerging perspectives in the restoration of biodiversity-based ecosystem services|journal=Trends in Ecology &amp; Evolution|volume=27|issue=12|pages=666–672|doi=10.1016/j.tree.2012.07.004|pmid=22883537|bibcode=2012TEcoE..27..666M }}&lt;/ref&gt; Uključivanje [[funkcionalna ekologija|funkcionalne ekologije]] pokazalo je da funkcionalno raznolikije restauracije imaju niže nivoe invazije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Pokorny|first1=Monica L.|last2=Sheley|first2=Roger L.|last3=Zabinski|first3=Catherine A.|last4=Engel|first4=Richard E.|last5=Svejcar|first5=Tony J.|last6=Borkowski|first6=John J.|date=1. 9. 2005|title=Plant Functional Group Diversity as a Mechanism for Invasion Resistance|journal=Restoration Ecology|volume=13|issue=3|pages=448–459|doi=10.1111/j.1526-100X.2005.00056.x|bibcode=2005ResEc..13..448P |s2cid=53447999|issn=1526-100X|url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1461&amp;context=usdaarsfacpub|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Nadalje, studije su pokazale da korištenje autohtonost (biologija)|[[domaćih vrsta]] funkcionalno sličnih [[invazivna vrsta|invazivnim vrstama]] bolje konkurira invazivnim vrstama.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cleland|first1=Elsa E.|last2=Larios|first2=Loralee|last3=Suding|first3=Katharine N.|date=1. 5. 2013|title=Strengthening Invasion Filters to Reassemble Native Plant Communities: Soil Resources and Phenological Overlap|journal=Restoration Ecology|volume=21|issue=3|pages=390–398|doi=10.1111/j.1526-100x.2012.00896.x|bibcode=2013ResEc..21..390C |s2cid=85974542|issn=1526-100X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Firn|first1=Jennifer|last2=MacDougall|first2=Andrew S.|last3=Schmidt|first3=Susanne|last4=Buckley|first4=Yvonne M.|date=1. 7. 2010|title=Early emergence and resource availability can competitively favour natives over a functionally similar invader|journal=Oecologia|volume=163|issue=3|pages=775–784|doi=10.1007/s00442-010-1583-7|pmid=20179971|issn=0029-8549|bibcode=2010Oecol.163..775F|s2cid=22315364}}&lt;/ref&gt; Za restauraciju također su korištene razne strategije primijenjene na različitim mjestima restauracije, kako bi bolje razumjeli najuspješnije tehnike upravljanja za kontrolu invazije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Rowe|first=Helen I.|date=1. 11. 2010|title=Tricks of the Trade: Techniques and Opinions from 38 Experts in Tallgrass Prairie Restoration|journal=Restoration Ecology|volume=18|pages=253–262|doi=10.1111/j.1526-100X.2010.00663.x|bibcode=2010ResEc..18S.253R |s2cid=84240914|issn=1526-100X}}&lt;/ref&gt; Razvijanje ekologije restauracije u potpunu nauku i unapređenje njene prakse zahtijeva generalizacije o procesima koji upravljaju razvojem obnovljenih zajednica. Iako se mogu osmisliti novi eksperimenti, jedan od načina za napredak je korištenje podataka iz postojećih studija restauracije kako bi se povezalo ponašanje biljnih vrsta s njihovim ekološkim karakteristikama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Pywell |first1=Richard F. |last2=Bullock |first2=James M. |last3=Roy |first3=David B. |last4=Warman |first4=Liz |last5=Walker |first5=Kevin J. |last6=Rothery |first6=Peter |date=februar 2003 |title=Plant traits as predictors of performance in ecological restoration: Plant traits as predictors of performance |url=http://doi.wiley.com/10.1046/j.1365-2664.2003.00762.x |journal=Journal of Applied Ecology |language=en |volume=40 |issue=1 |pages=65–77 |doi=10.1046/j.1365-2664.2003.00762.x|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

=== Sukcesijske putanje ===
Napredak duž željenog sukcesijskog puta može biti otežan ako postoji više stabilnih stanja. Promatrajući podatke o obnovi močvara iz više od 40 godina, Klötzli i Gootjans (2001) tvrde da neočekivani i neželjeni vegetacijski sklopovi &quot;mogu ukazivati na to da uslovi okoline nisu pogodni za ciljne zajednice&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Klotzli|first1=Frank|last2=Grootjans|first2=Ab P.|date=2001|title=Restoration of Natural and Semi-Natural Wetland Systems in Central Europe: Progress and Predictability of Developments|journal=Restoration Ecology|volume=9|issue=2|pages=209–219|doi=10.1046/j.1526-100x.2001.009002209.x|bibcode=2001ResEc...9..209K |issn=1061-2971|url=https://www.rug.nl/research/portal/en/publications/restoration-of-natural-and-seminatural-wetland-systems-in-central-europe(477aedb5-d154-4121-b6ef-2cb616eaf70e).html|hdl=11370/477aedb5-d154-4121-b6ef-2cb616eaf70e|s2cid=73522613|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Sukcesija se može kretati u nepredviđenim smjerovima, ali ograničavanje uslova okoline unutar uskog raspona može obuzdati moguće sukcesijske putanje i povećati vjerovatnoću željenog ishoda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://environment-ecology.com/what-is-ecology/140-restoration-ecology.html|title=Restoration Ecology|website=environment-ecology.com|access-date=22. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;repairing&quot;&gt;{{Citation | author1=Goosem, Stephen | author2=Tucker, Nigel | author3=Wet Tropics Management Authority, (issuing body.) | title=Repairing the rainforest | year=2013 | publication-date=2013 | publisher=Wet Tropics Management Authority; [Tarzali, Queensland] : Biotropica Australia | edition=2 | pages=28, 29, 30 | isbn=978-1-921591-66-2}}&lt;/ref&gt;

=== Pronalaženje zemljišta za obnovu ===
Studija je kvantificirala [[ublažavanje klimatskih promjena]] potencijale 'visokoprihodnih' zemalja [[emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede|promjena prehrane – od konzumacije mesa]] – i obnovu pošteđenog zemljišta. Otkrili su da bi hipotetska promjena prehrane &quot;mogla smanjiti godišnje emisije poljoprivredne proizvodnje iz prehrane visokoprihodnih zemalja za 61%, a istovremeno vezati čak 98,3 (55,6–143,7) Gt{{CO2}} ekvivalenta, što je jednako približno 14 godina tekućiih globalnih poljoprivrednih emisija dok prirodna vegetacija ne sazrije&quot;, rezultate nazivaju &quot;dvostrukom klimatskom dividendom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |title=How plant-based diets not only reduce our carbon footprint, but also increase carbon capture |url=https://phys.org/news/2022-01-plant-based-diets-carbon-footprint-capture.html |access-date=14. 2. 2022 |work=Leiden University |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Sun |first1=Zhongxiao |last2=Scherer |first2=Laura |last3=Tukker |first3=Arnold |last4=Spawn-Lee |first4=Seth A. |last5=Bruckner |first5=Martin |last6=Gibbs |first6=Holly K. |last7=Behrens |first7=Paul |title=Dietary change in high-income nations alone can lead to substantial double climate dividend |journal=Nature Food |date=januar 2022 |volume=3 |issue=1 |pages=29–37 |doi=10.1038/s43016-021-00431-5 |pmid=37118487 |s2cid=245867412 |language=en |issn=2662-1355 |url=https://www.researchgate.net/publication/357723207 |url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

=== Nabavka materijala za restauraciju ===
Za većinu projekata restauracije generalno se preporučuje nabavka materijala od lokalnog stanovništva kako bi se povećale šanse za uspjeh restauracije i minimizirali efekti [[maladaptacija|nepravilne adaptacije]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Breed|first1=Martin F.|last2=Stead|first2=Michael G.|last3=Ottewell|first3=Kym M.|last4=Gardner|first4=Michael G.|last5=Lowe|first5=Andrew J.|date=1. 2. 2013|title=Which provenance and where? Seed sourcing strategies for revegetation in a changing environment|journal=Conservation Genetics|volume=14|issue=1|pages=1–10|doi=10.1007/s10592-012-0425-z|bibcode=2013ConG...14....1B |s2cid=12813499|issn=1566-0621}}&lt;/ref&gt; Međutim, definicija lokalnog može varirati ovisno o vrsti, staništu i regiji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=McKay|first1=John K.|last2=Christian|first2=Caroline E.|last3=Harrison|first3=Susan|author-link3=Susan Harrison (ecologist) |last4=Rice|first4=Kevin J.|date=2005|title=&quot;How Local Is Local?&quot;-A Review of Practical and Conceptual Issues in the Genetics of Restoration|url=https://archive.org/details/sim_restoration-ecology_2005-09_13_3/page/n9|journal=Restoration Ecology|volume=13|issue=3|pages=432–440|doi=10.1111/j.1526-100x.2005.00058.x|issn=1061-2971|doi-access=free|bibcode=2005ResEc..13..432M }}&lt;/ref&gt; Šumarska služba SAD-a nedavno je razvila privremene zone sjemena zasnovane na kombinaciji zona minimalnih zimskih temperatura, aridnosti i ekoregiona nivoa III.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Bower|first1=Andrew D.|last2=Clair|first2=J. Bradley St.|last3=Erickson|first3=Vicky|date=1. 7. 2014|title=Generalized provisional seed zones for native plants|journal=Ecological Applications|volume=24|issue=5|pages=913–919|doi=10.1890/13-0285.1|pmid=25154085|s2cid=30260358 |issn=1939-5582|doi-access=free|bibcode=2014EcoAp..24..913B }}&lt;/ref&gt; Umjesto strogih preporuka za udaljenost, druge smjernice preporučuju nabavku sjemena koja odgovara sličnim uvjetima okoline kojima je vrsta izložena, bilo sada ili u uvjetima predviđenih klimatskih promjena. Na primjer, nabavka za ''[[Castilleja levisecta]]'' pokazala je da su populacije s udaljenijim izvorima koje su odgovarale sličnim varijablama okoline bile pogodnije za projekt obnove od populacija s bližim izvorima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Lawrence|first1=Beth A.|last2=Kaye|first2=Thomas N.|date=1. 3. 2011|title=Reintroduction of Castilleja levisecta: Effects of Ecological Similarity, Source Population Genetics, and Habitat Quality|journal=Restoration Ecology|volume=19|issue=2|pages=166–176|doi=10.1111/j.1526-100x.2009.00549.x|bibcode=2011ResEc..19..166L |s2cid=85653946|issn=1526-100X}}&lt;/ref&gt; Slično tome, niz novih metoda istražuje [[interakcija gena i okoline|interakcije gena i okoline]] kako bi se identificirale optimalne izvorne populacije, na osnovu genetske adaptacije na uvjete okoline.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Borrell|first1=James S.|last2=Zohren|first2=Jasmin|last3=Nichols|first3=Richard A.|last4=Buggs|first4=Richard J. A.|date=2020|title=Genomic assessment of local adaptation in dwarf birch to inform assisted gene flow|journal=Evolutionary Applications|language=en|volume=13|issue=1|pages=161–175|doi=10.1111/eva.12883|pmid=31892950|pmc=6935589|bibcode=2020EvApp..13..161B |issn=1752-4571}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Rellstab|first1=Christian|last2=Zoller|first2=Stefan|last3=Walthert|first3=Lorenz|last4=Lesur|first4=Isabelle|last5=Pluess|first5=Andrea R.|last6=Graf|first6=René|last7=Bodénès|first7=Catherine|last8=Sperisen|first8=Christoph|last9=Kremer|first9=Antoine|last10=Gugerli|first10=Felix|date=decembar 2016|title=Signatures of local adaptation in candidate genes of oaks ( Quercus spp.) with respect to present and future climatic conditions|journal=Molecular Ecology|language=en|volume=25|issue=23|pages=5907–5924|doi=10.1111/mec.13889|pmid=27759957|bibcode=2016MolEc..25.5907R |s2cid=31814079}}&lt;/ref&gt;

== Izazovi ==
Neki smatraju da je obnova ekosistema nepraktična, dijelom i zato što obnove često ne ispunjavaju svoje ciljeve. Hilderbrand i saradnici ističu da se mnogo puta neizvjesnost (o funkcijama ekosistema, odnosima vrsta i slično) ne rješava i da su vremenski okviri postavljeni za 'potpunu' obnovu nerazumno kratki, dok se drugi kritični markeri za obnovu u punom obimu ili ignorišu ili skraćuju zbog zabrinutosti oko izvodljivosti.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Hilderbrand |first1=Robert |last2=Watts |first2=Adam |last3=Randle |first3=April |date=25. 4. 2005 |title=The Myths of Restoration Ecology |url=https://www.ecologyandsociety.org/vol10/iss1/art19/ |journal=Ecology and Society |language=en |volume=10 |issue=1 |doi=10.5751/ES-01277-100119 |issn=1708-3087|hdl=2027.42/142557 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; U drugim slučajevima, ekosistem može biti toliko degradiran da napuštanje (dopuštanje ozbiljno degradiranom ekosistemu da se sam oporavi) može biti najmudrija opcija.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=HOLL|first1=KAREN D.|last2=HAYES|first2=GREY F.|date=27. 2. 2006|title=Challenges to Introducing and Managing Disturbance Regimes for Holocarpha macradenia, an Endangered Annual Grassland Forb|url=https://archive.org/details/sim_conservation-biology_2006-08_20_4/page/1121|journal=Conservation Biology|volume=20|issue=4|pages=1121–1131|doi=10.1111/j.1523-1739.2006.00416.x|pmid=16922228|bibcode=2006ConBi..20.1121H |s2cid=18822692|issn=0888-8892}}&lt;/ref&gt; Lokalne zajednice ponekad se protive restauracijama koje uključuju uvođenje velikih predatora ili biljaka koje zahtijevaju [[režim uznemiravanja|režime uznemiravanja]] poput redovnih požara, navodeći kao razlog prijetnju ljudskom stanovanju u tom području.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite journal|last=Macdonald|first=David|date=2002|title=The ecological context: a species population perspective|journal=Handbook of Ecological Restoration|volume=1|pages=47–65|doi=10.1017/CBO9780511549984.006|isbn=978-0-521-79128-1}}&lt;/ref&gt;  Visoki ekonomski troškovi mogu se također percipirati kao negativan uticaj procesa obnove.

Međutim, rezultati obnove često su varijabilni i pod uticajem su faktora kao što su prošla upotreba zemljišta, [[klimatske promjene]] i interakcije [[vrsta]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Suding |first=Katharine N. |date=1. 12. 2011 |title=Toward an Era of Restoration in Ecology: Successes, Failures, and Opportunities Ahead |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev-ecolsys-102710-145115 |journal=Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics |language=en |volume=42 |issue= |pages=465–487 |doi=10.1146/annurev-ecolsys-102710-145115 |issn=1543-592X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;. Prema eri obnove u ekologiji.
[[Slika:Regenerated habitat for superb parrot on the abandoned Boorowa railway line.jpg|thumb|Obnova ekosistema za [[sjajni papagaj|sjajnog papagaja]] na napuštenoj željezničkoj pruzi u Australiji]]
Javno mnijenje je veoma važno u izvodljivosti obnove; ako javnost vjeruje da troškovi obnove nadmašuju koristi, neće je podržati.&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;
Mnogi neuspjesi su se dogodili u prošlim projektima obnove, mnogo puta zato što nisu postavljeni jasni ciljevi kao cilj obnove ili je nepotpuno razumijevanje osnovnog ekološkog okvira dovelo do nedovoljnih mjera. To može biti zato što, kako kaže Peter Alpert, &quot;ljudi možda ne znaju [uvijek] kako efikasno upravljati prirodnim sistemima&quot;.&lt;ref&gt;Alpert, P. 2002. Managing the wild: should stewards be pilots? Frontiers in Ecology and the Environment 9(2): 494–499.&lt;/ref&gt;  Nadalje, mnoge pretpostavke se izvode o mitovima o restauraciji, kao što je [[kopija]], gdje se plan restauracije, koji je funkcionirao u jednom području, primjenjuje na drugo s istim očekivanim rezultatima, ali ne i ostvarenim.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;

=== Jaz između nauke i prakse ===
[[Datoteka:Restored Prairie at the West Eugene Wetlands (8745659774).jpg|thumb| Obnovljena [[prerija]] u močvarama West Eugene u [[Eugene, Oregon]]]]
Jedan od problema za oba područja je jaz između ekologije restauracije i ekološke restauracije u praksi. Mnogi praktičari restauracije, kao i naučnici, smatraju da nauka nije adekvatno uključena u projekte ekološke restauracije.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Dickens|first1=Sara Jo M.|last2=Suding|first2=Katharine N.|date=1. 6. 2013|title=Spanning the Science-Practice Divide: Why Restoration Scientists Need to be More Involved with Practice|journal=Ecological Restoration|volume=31|issue=2|pages=134–140|doi=10.3368/er.31.2.134|bibcode=2013EcoRe..31..134D |s2cid=4657808|issn=1522-4740}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Cabin|first1=Robert J.|last2=Clewell|first2=Andre|last3=Ingram|first3=Mrill|last4=McDonald|first4=Tein|last5=Temperton|first5=Vicky|date=1. 11. 2010|title=Bridging Restoration Science and Practice: Results and Analysis of a Survey from the 2009 Society for Ecological Restoration International Meeting|journal=Restoration Ecology|volume=18|issue=6|pages=783–788|doi=10.1111/j.1526-100x.2010.00743.x|bibcode=2010ResEc..18..783C |issn=1526-100X|hdl=2027.42/79142|s2cid=46326690|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=David|first1=Erica|last2=Dixon|first2=Kingsley W.|last3=Menz|first3=Myles H. M.|date=1. 5. 2016|title=Cooperative Extension: A Model of Science–Practice Integration for Ecosystem Restoration|url=http://www.cell.com/trends/plant-science/abstract/S1360-1385(16)00002-9|journal=Trends in Plant Science|language=en|volume=21|issue=5|pages=410–417|doi=10.1016/j.tplants.2016.01.001|pmid=26838476|bibcode=2016TPS....21..410D |issn=1360-1385|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Burbidge|first1=Allan H.|last2=Maron|first2=Martine|last3=Clarke|first3=Michael F.|last4=Baker|first4=Jack|last5=Oliver|first5=Damon L.|last6=Ford|first6=Greg|date=1. 4. 2011|title=Linking science and practice in ecological research and management: How can we do it better?|journal=Ecological Management &amp; Restoration|volume=12|issue=1|pages=54–60|doi=10.1111/j.1442-8903.2011.00569.x|bibcode=2011EcoMR..12...54B |issn=1442-8903}}&lt;/ref&gt; U anketi provedenoj 2009. među praktičarima i naučnicima, &quot;jaz između nauke i prakse&quot; naveden je kao drugi najčešće navođeni razlog koji ograničava rast i nauke i prakse restauracije.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

Postoji niz teorija o uzroku ovog jaza. Međutim, dobro je utvrđeno da je jedan od glavnih problema to što pitanja koja proučavaju ekolozi restauracije često nisu korisna ili lako primjenjiva od strane upravitelja zemljišta.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal|last=Cabin|first=Robert J.|date=1. 3. 2007|title=Science-Driven Restoration: A Square Grid on a Round Earth?|journal=Restoration Ecology|volume=15|issue=1|pages=1–7|doi=10.1111/j.1526-100x.2006.00183.x|bibcode=2007ResEc..15....1C |s2cid=73715844|issn=1526-100X}}&lt;/ref&gt; Naprimjer, mnoge publikacije iz oblasti ekologije restauracije detaljno karakteriziraju obim problema, bez pružanja konkretnih rješenja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt; Osim toga, mnoge studije ekologije restauracije provode se pod kontroliranim uvjetima i često u razmjerima mnogo manjim od stvarnih restauracija.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Često je nepoznato da li ovi obrasci važe u primijenjenom kontekstu. Postoje dokazi da ovi eksperimenti malog obima povećavaju stope grešaka tipa II i razlikuju se od ekoloških obrazaca u stvarnim restauracijama.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Duc|first1=M. G. Le|last2=Pakeman|first2=R. J.|last3=Marrs|first3=R. H.|date=1. 6. 2003|title=Changes in the rhizome system of bracken subjected to long-term experimental treatment|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-applied-ecology_2003-06_40_3/page/508|journal=Journal of Applied Ecology|volume=40|issue=3|pages=508–522|doi=10.1046/j.1365-2664.2003.00818.x|bibcode=2003JApEc..40..508D |issn=1365-2664}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Erskine Ogden|first1=Jennifer A.|last2=Rejmánek|first2=Marcel|date=oktobar 2005|title=Recovery of native plant communities after the control of a dominant invasive plant species, Foeniculum vulgare: Implications for management|url=https://archive.org/details/sim_biological-conservation_2005-10_125_4/page/426|journal=Biological Conservation|volume=125|issue=4|pages=427–439|doi=10.1016/j.biocon.2005.03.025|bibcode=2005BCons.125..427E }}&lt;/ref&gt;  Jedan od pristupa rješavanju ovog jaza bio je razvoj Međunarodnih principa i standarda za praksu ekološke restauracije od strane Društva za ekološku restauraciju (vidi dolje) – međutim, ovaj pristup je osporavan, a naučnici aktivni u ovoj oblasti sugerišu da je to restriktivan, te da umjesto toga principi i smjernice nude fleksibilnost.&lt;ref&gt;Higgs, E.S., Harris, J.A., Heger, T. et al. (2018) Keep ecological restoration open and flexible. Nat Ecol Evol 2, 580.&lt;/ref&gt;

Dodatna komplikacija je u tome što se ekolozi koji se bave restauracijom, a žele prikupljati podatke velikih razmjera o projektima restauracije, mogu suočiti s ogromnim preprekama u prikupljanju podataka. Menadžeri se razlikuju u količini podataka koje prikupljaju i koliko zapisa čuvaju. Neke agencije čuvaju samo nekoliko fizičkih kopija podataka, što istraživačima otežava pristup.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Bernhardt|first1=Emily S.|last2=Sudduth|first2=Elizabeth B.|last3=Palmer|first3=Margaret A.|last4=Allan|first4=J. David|last5=Meyer|first5=Judy L.|last6=Alexander|first6=Gretchen|last7=Follastad-Shah|first7=Jennifer|last8=Hassett|first8=Brooke|last9=Jenkinson|first9=Robin|date=1. 9. 2007|title=Restoring Rivers One Reach at a Time: Results from a Survey of U.S. River Restoration Practitioners|journal=Restoration Ecology|volume=15|issue=3|pages=482–493|doi=10.1111/j.1526-100x.2007.00244.x|bibcode=2007ResEc..15..482B |issn=1526-100X|hdl=2027.42/72915|s2cid=20534915|url=https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/72915/1/j.1526-100X.2007.00244.x.pdf|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Mnogi projekti obnove su ograničeni vremenom i novcem, tako da prikupljanje podataka i vođenje evidencije nisu uvijek izvodljivi.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Međutim, ovo ograničava sposobnost  da se analiziraju projekti obnove i daju preporuke na osnovu empirijskih podataka.

=== Sigurnost hrane i degradacija prirode ===
[[Poljoprivreda]] je pokretač [[degradacija okoliša]]. Međutim, ključno je da napori za obnovu ekosistema ne budu u sukobu sa rastućim [[potreba za sigurnošću hrane|za proizvodnjom hrane]].&lt;ref name=&quot;10.1016/j.oneear.2022.06.002&quot;/&gt; Okviri za obnovu imaju za cilj da pomognu u donošenju političkih odluka minimiziranjem kompromisa između ekološke obnove i proizvodnje&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Stefanes |first1=Maurício |last2=Ochoa-Quintero |first2=Jose Manuel |last3=Roque |first3=Fabio |last4=Sugai |first4=Larissa Sayuri |last5=Tambosi |first5=Leandro |last6=Lourival |first6=Reinaldo |last7=Laurance |first7=Susan |date=20. 12. 2016 |title=Incorporating resilience and cost in ecological restoration strategies at landscape scale |url=https://www.ecologyandsociety.org/vol21/iss4/art54/ |journal=Ecology and Society |language=en |volume=21 |issue=4 |doi=10.5751/ES-08922-210454 |issn=1708-3087|hdl=11449/174024 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; i procjenu najboljeg korištenja zemljišta za uravnoteženje skladištenja ugljika i uzgoja hrane.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Searchinger |first1=Timothy D. |last2=Wirsenius |first2=Stefan |last3=Beringer |first3=Tim |last4=Dumas |first4=Patrice |date=12. 12. 2018 |title=Assessing the efficiency of changes in land use for mitigating climate change |url=https://www.nature.com/articles/s41586-018-0757-z |journal=Nature |language=en |volume=564 |issue=7735 |pages=249–253 |doi=10.1038/s41586-018-0757-z |pmid=30542169 |bibcode=2018Natur.564..249S |issn=1476-4687|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, [[agrošumarstvo]] se sve više smatra održivom strategijom obnove ekosistema, posebno u zemljama s velikim poljoprivrednim otiskom.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Gopalakrishna |first1=Trisha |last2=Lomax |first2=Guy |last3=Aguirre-Gutiérrez |first3=Jesús |last4=Bauman |first4=David |last5=Roy |first5=Parth Sarathi |last6=Joshi |first6=Pawan K. |last7=Malhi |first7=Yadvinder |date=18. 1. 2022 |title=Existing land uses constrain climate change mitigation potential of forest restoration in India |journal=Conservation Letters |volume=15 |issue=2  |doi=10.1111/conl.12867 |bibcode=2022ConL...15E2867G |issn=1755-263X|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Chapman |first1=Melissa |last2=Walker |first2=Wayne S. |last3=Cook-Patton |first3=Susan C. |last4=Ellis |first4=Peter W. |last5=Farina |first5=Mary |last6=Griscom |first6=Bronson W. |last7=Baccini |first7=Alessandro |date=2. 6. 2020 |title=Large climate mitigation potential from adding trees to agricultural lands |journal=Global Change Biology |volume=26 |issue=8 |pages=4357–4365 |doi=10.1111/gcb.15121 |pmid=32301542 |bibcode=2020GCBio..26.4357C |issn=1354-1013}}&lt;/ref&gt;

=== Obnova kao zamjena za naglo smanjenje emisija ===
Klimatske koristi od obnove prirode su &quot;zasjenjene razmjerama [[Ublažavanje klimatskih promjena|tekućih emisija fosilnih goriva]]&quot;.&lt;ref name=&quot;10.1016/j.oneear.2022.06.002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Dooley |first1=Kate |last2=Nicholls |first2=Zebedee |last3=Meinshausen |first3=Malte |title=Carbon removals from nature restoration are no substitute for steep emission reductions |journal=One Earth |date=15. 7. 2022 |volume=5 |issue=7 |pages=812–824 |doi=10.1016/j.oneear.2022.06.002 |bibcode=2022OEart...5..812D |s2cid=250231236 |language=English |issn=2590-3330|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Dooley |first1=Kate |last2=Nicholls |first2=Zebedee |title=Nature restoration no substitute for cutting fossil fuels |url=https://phys.org/news/2022-07-nature-substitute-fossil-fuels.html |access-date=21. 8. 2022 |work=phys.org |language=en}}&lt;/ref&gt; Rizikuje se &quot;pretjeranim oslanjanjem na [[zemljište]] za ublažavanje [[klimatske promjene|klimatskih promjena]] na štetu postepenog ukidanja fosilnih goriva&quot;. Uprkos ovim problemima, obnova prirode dobija sve veću pažnju, a studija zaključuje da je &quot;obnova zemljišta važna opcija za borbu protiv klimatskih promjena, ali ne može nadoknaditi kašnjenja u smanjenju emisija fosilnih goriva&quot; jer je &quot;malo vjerovatno da će se uraditi dovoljno brzo da bi se značajno smanjile globalne vršne temperature koje se očekuju u narednih nekoliko decenija&quot;.&lt;ref name=&quot;10.1016/j.oneear.2022.06.002&quot;/&gt;

Istraživači su otkrili da je, u smislu ekoloških usluga, bolje izbjeći nego dozvoliti deforestaciju radi naknadnog ponovnog pošumljavanja, jer prvo dovodi do nepovratnih efekata u smislu [[gubitak biodiverziteta|gubitka biodiverziteta]] i [[degradacija tla|degradacije tla]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Press corner |url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/MEMO_08_632 |access-date=28. 9. 2020 |website=European Commission – European Commission |language=en}}&lt;/ref&gt; Nadalje, [[vjerovatnoća]] da će se naslijeđeni [[ugljik]] osloboditi iz tla veća je u mlađim borealnim šumama.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Walker |first1=Xanthe J. |last2=Baltzer |first2=Jennifer L. |last3=Cumming |first3=Steven G. |last4=Day |first4=Nicola J. |last5=Ebert |first5=Christopher |last6=Goetz |first6=Scott |last7=Johnstone |first7=Jill F. |last8=Potter |first8=Stefano |last9=Rogers |first9=Brendan M. |last10=Schuur |first10=Edward A. G. |last11=Turetsky |first11=Merritt R. |last12=Mack |first12=Michelle C. |author-link12=Michelle Cailin Mack |date=august 2019 |title=Increasing wildfires threaten historic carbon sink of boreal forest soils |url=https://www.nature.com/articles/s41586-019-1474-y |journal=Nature |language=en |volume=572 |issue=7770 |pages=520–523 |bibcode=2019Natur.572..520W |doi=10.1038/s41586-019-1474-y |issn=1476-4687 |pmid=31435055 |s2cid=201124728 |access-date=28. 9. 2020|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Globalne emisije stakleničkih plinova uzrokovane oštećenjem tropskih kišnih šuma možda su bile znatno potcijenjene do otprilike 2019.&lt;ref&gt;{{cite news |date=31. 10. 2019 |title=Climate emissions from tropical forest damage 'underestimated by a factor of six' |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/oct/31/climate-emissions-from-tropical-forest-damage-underestimated-by-a-factor-of-six |access-date=28. 9. 2020 |work=The Guardian |language=en}}&lt;/ref&gt; Osim toga, efekti pošumljavanja ili ponovnog pošumljavanja bit će dalje u budućnosti od očuvanja postojećih [[šuma]] netaknutim.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Why Keeping Mature Forests Intact Is Key to the Climate Fight |url=https://e360.yale.edu/features/why-keeping-mature-forests-intact-is-key-to-the-climate-fight |access-date=28. 9. 2020 |website=Yale E360}}&lt;/ref&gt; Potrebno je mnogo duže vrijeme – nekoliko decenija – da se koristi globalnog zagrijavanja manifestuju u istim koristima od [[sekvestracija ugljika|sekvestracije ugljika]] od zrelog drveća u tropskim šumama, a samim tim i od ograničavanja deforestacije.&lt;ref&gt;{{cite web |date=1. 9. 2012 |title=Would a Large-scale Reforestation Effort Help Counter the Global Warming Impacts of Deforestation? |url=https://blog.ucsusa.org/elliott-negin/would-reforestation-help-counter-deforestation |access-date=28. 9. 2020 |website=Union of Concerned Scientists}}&lt;/ref&gt; Stoga naučnici smatraju &quot;zaštitu i oporavak ekosistema bogatih [[ugljik]]om i dugovječnih, posebno prirodnih šuma&quot; &quot;glavnim klimatskim [[Rješenja zasnovana na prirodi|rješenjem]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Planting trees is no substitute for natural forests |url=https://phys.org/news/2019-08-trees-substitute-natural-forests.html |access-date=2. 5. 2021 |website=phys.org |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Suprotstavljanje ekologije restauracije i konzervacijske biologije  ==

I ekolozi restauracije i [[konzervacijska biologija|konzervacijski biolozi]] slažu se da je zaštita i obnova staništa važna za zaštitu biodiverziteta. Međutim, [[konzervacijska biologija]] prvenstveno je ukorijenjena u [[populacijska biologija|populacijskoj biologiji]]. Zbog toga je uglavnom organizirana na nivou [[populacijska genetika|populacijska genetike]] i procjenjuje populacije specifičnih vrsta (tj. [[ugrožene vrste]]). Ekologija restauracije organizirana je na nivou [[ekologija zajednice|zajednice]], koja se fokusira na šire grupe unutar ekosistema.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite journal|last=Young|first=Truman P|date=2000|title=Restoration ecology and conservation biology|url=https://archive.org/details/sim_biological-conservation_2000-01_92_1/page/72|journal=Biological Conservation|volume=92|issue=1|pages=73–83|doi=10.1016/s0006-3207(99)00057-9|bibcode=2000BCons..92...73Y |issn=0006-3207|citeseerx=10.1.1.493.1604}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, konzervacijska biologija često se koncentrira na [[kičmenjak]]e i [[beskičmenjak]]e zbog njihove istaknutosti i popularnosti, dok se ekologija restauracije koncentrira na biljke. Ekologija restauracije fokusira se na biljke jer projekti restauracije obično počinju uspostavljanjem biljnih zajednica. Ekološka restauracija, uprkos tome što je fokusirana na biljke, može imati i &quot;krovne vrste&quot; za pojedinačne ekosisteme i projekte restauracije.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Naprimjer, leptir monarh je krovna vrsta za očuvanje i obnovu staništa biljke Asclepias, jer leptirima monarhima trebaju biljke mliječne trave za razmnožavanje. Konačno, ekologija restauracije ima jači fokus na tlo, strukturu tla, gljive i mikroorganizme jer tlo pruža osnovu funkcionalnih kopnenih [[ekosistem]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Allen|first=Craig D|date=2002|title=Ecological restoration of southwestern Ponderosa pine ecosystems: A broad perspective|url=https://archive.org/details/ecological-applications_2002-10_12_5/page/1418|journal=Ecological Applications|volume=12|issue=5|pages=1418–1433|doi=10.1890/1051-0761(2002)012[1418:EROSPP]2.0.CO;2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Harris|first=J. A.|date=decembar 2003|title=Measurements of the soil microbial community for estimating the success of restoration|journal=European Journal of Soil Science|volume=54|issue=4|pages=801–808|doi=10.1046/j.1351-0754.2003.0559.x|s2cid=96561755|issn=1351-0754|doi-access=free|bibcode=2003EuJSS..54..801H }}&lt;/ref&gt;

== Međunarodni principi i standardi za praksu ekološke restauracije ==
[[Društvo za ekološku restauraciju]] (SER) objavilo je drugo izdanje Međunarodnih standarda za praksu ekološke restauracije 27. septembra 2019. u [[Cape Town]]u, [[Južna Afrika]], na SER-ovoj 8. svjetskoj konferenciji o ekološkoj restauraciji.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.ser.org/page/SERStandards/International-Standards-for-the-Practice-of-Ecological-Restoration.htm|title=International Principles &amp; Standards for the Practice of Ecological Restoration, 2nd Edition|date=27. 9. 2019|access-date=15. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; Publikacija pruža ažurirane i proširene smjernice o praksi ekološke restauracije, pojašnjava širinu ekološke restauracije i srodnih aktivnosti sanacije okoliša, te uključuje ideje i doprinose raznolike međunarodne grupe naučnika i praktičara koji se bave restauracijom.

Drugo izdanje se nadovezuje na prvo izdanje Standarda, koje je objavljeno 12. decembra 2016. na 13. Konferenciji stranaka [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencije o biološkoj raznolikosti]] u Cancunu, [[Meksiko]]. Razvoj ovih Standarda bio je široko konsultativan. Prvo izdanje distribuirano je desetinama praktičara i str0učnjaka radi povratnih informacija i pregleda. Nakon objavljivanja prvog izdanja, SER je održao radionice i sesije slušanja, tražio povratne informacije od ključnih međunarodnih partnera i zainteresovanih strana, otvorio anketu za članove, pridružene članove i podržavaoce, te razmotrio i odgovorio na objavljene kritike.
Međunarodni principi i standardi za praksu ekološke restauracije:
* Predstavljaju robustan okvir za vođenje projekata restauracije ka postizanju željenih ciljeva.
* Rješavanje izazova obnove, uključujući: efikasan dizajn i implementaciju, uzimanje u obzir složene dinamike ekosistema (posebno u kontekstu klimatskih promjena) i snalaženje u kompromisima povezanim s prioritetima i odlukama upravljanja zemljištem.
* Istaknuti ulogu ekološke obnove u povezivanju društvenih, zajedničkih, produktivnih i održivih ciljeva.
* Preporučiti mjere učinka za aktivnosti obnove koje industrije, zajednice i vlade trebaju razmotriti.
* Proširiti popis praksi i akcija koje vode praktičare u planiranju, implementaciji i praćenju aktivnosti, uključujući: odgovarajuće pristupe procjeni lokacije i identifikaciji referentnih ekosistema, različite pristupe obnovi, uključujući prirodnu regeneraciju, i ulogu ekološke obnove u globalnim inicijativama obnove.
* Uključiti prošireni glosar terminologije obnove.
* Pružiti tehnički dodatak o nabavci sjemena i drugih propagula za obnovu.

==Implementacija po zemlji/regiji==
[[Autohtoni narodi]], upravitelji zemljišta, čuvari i laici praktikuju ekološku obnovu ili ekološko upravljanje hiljadama godina.&lt;ref name=&quot;anderson2005&quot;&gt;{{Cite book |last=Anderson |first=K. |title=Tending the Wild: Native American Knowledge and the Management of California's Natural Resources |url=https://archive.org/details/tendingwildnativ0000ande |date=2005 |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-23856-5 |location=Berkeley |oclc=56103978}}&lt;/ref&gt; Ekologija restauracije pojavila se kao zasebna oblast u [[ekologija|ekologiji]] krajem dvadesetog vijeka.&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt; Termin su skovali [[John Aber]] i [[Bill Jordan|William Jordan III]] kada su bili na [[Univerzitet Wisconsin–Madison|Univerzitetu Wisconsin–Madison]].&lt;ref name=&quot;jordan2011&quot;&gt;{{Cite book |last=Jordan, III |first=W. R. |title=Making Mature Whole: A History of Ecological Restoration |date=2011 |publisher=Island Press |isbn=978-1-61091-042-2 |location=Washington, DC |oclc=750183084}}&lt;/ref&gt;
=== Evropska unija ===
[[Evropska unija]] je 2024. usvojila zakon o obnovi prirode s ciljem obnove 20% degradiranih ekosistema do 2030. i 100% do 2050. godine. Predstavnica Austrije, [[Leonore Gewessler]], glasala je protiv volje svoje vlade i zbog toga se može suočiti s do 10 godina zatvora.&lt;ref&gt;{{cite news |title=EU ministers approve contested Nature Restoration Law |url=https://www.dw.com/en/eu-ministers-approve-contested-nature-restoration-law/a-69382916 |access-date=18. 6. 2024 |agency=Deutsche Welle |date=17. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=J. Kurmayer |first1=Nikolaus |title=Nature restoration: Austrian conservatives charge Gewessler for abuse of office |url=https://www.euractiv.com/section/energy-environment/news/nature-restoration-austrian-conservatives-charge-gewessler-for-abuse-of-office/ |website=Euractive |date=17. 6. 2024 |access-date=18. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== SAD ===
Prije pojave [[ekologija|ekologije]] kao naučne discipline, restauracija velikih razmjera započela je obnovom populacija krupne divljači, početkom 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt; Prvi projekt restauracije autohtonih biljaka u Sjedinjenim Državama pokrenula je 1907. Eloise Butler u [[Minneapolis]]u, [[Minnesota]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Martin |first=Laura |date=2022 |title=The Women Who Saved Wildflowers {{!}} Sierra Club |url=https://www.sierraclub.org/sierra/women-who-saved-wildflowers-wildflower-preservation-society |access-date=22. 11. 2023 |website=www.sierraclub.org |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eloise Butler Wildflower Garden and Bird Sanctuary {{!}} Public Gardens of Minnesota |url=https://mngardens.horticulture.umn.edu/eloise-butler-wildflower-garden-and-bird-sanctuary |access-date=22. 11. 2023 |website=mngardens.horticulture.umn.edu}}&lt;/ref&gt; Nakon toga je uslijedio program obnove Ekološke laboratorije [[Vassar College]]a, koji je osnovala profesorica [[Edith A. Roberts|Edith Roberts]], 1921.&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt; Prva restauracija [[prerija visoke trave|prerije visoke trave]] bila je Curtisova prerija 1936. u [[Arboretum]]u Univerziteta [[Wisconsin]]–[[Madison]].&lt;ref name=&quot;jordan2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;court2012&quot;&gt;{{Cite book |last=Court |first=F. E. |title=Pioneers of Ecological Restoration: The People and Legacy of the University of Wisconsin Arboretum |date=2012 |publisher=University of Wisconsin Press |isbn=978-0-299-28663-7 |location=Madison |oclc=814694131}}&lt;/ref&gt; Radnici [[Civilna organizacija za zaštitu prirode|Civilne organizacije za zaštitu prirode]] ponovo su zasadili obližnje prerijske vrste na bivši [[pašnjak]] za [[konj]]e, pod nadzorom univerzitetskog osoblja, uključujući [[Aldo Leopold|Alda Leopolda]], [[Theodor Sperry|Theodora Sperryja]], [[Henry C. Greene|Henryja C. Greenea]] i [[John Thomas Curtis|Johna T. Curtisa]].&lt;ref name=&quot;curtis1971&quot;&gt;{{Cite book |last=Curtis |first=J. T. |title=The Vegetation of Wisconsin: An Ordination of Plant Communities |url=https://archive.org/details/vegetationofwisc0000john |date=1971 |publisher=University of Wisconsin Press |isbn=978-0-299-01943-3 |location=Madison |oclc=811410421}}&lt;/ref&gt; Arboretum Univerziteta Washington bio je centar istraživanja [[prerija]] visokih travnatih trava tokom prve polovine 20. vijeka i proučavanja tehnika poput [[Kontrolisanog spaljivanja|propisanog spaljivanja]].&lt;ref name=&quot;court2012&quot;/&gt; Nakon toga uslijedio je Schulenberg Prairie površine 40 hektara u [[Morton Arboretum]]u, koji su 1962. pokrenuli Ray Schulenberg i Robert Betz. Betz je zatim sarađivao sa ''The Nature Conservancy'', kako bi uspostavio [[Fermilab|Fermi National Laboratory]]jsku preriju visokih [[trava]], površine 260 hektara u 1974.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Fermilab {{!}} History and Archives {{!}} Site and Natural History |url=https://history.fnal.gov/historical/site/restoration_beginning.html |access-date=22. 3. 2023 |website=history.fnal.gov}}&lt;/ref&gt; Restauracijska ekologija pojavila se kao zasebna poddisciplina ekologije i upravljanja prirodnim resursima s dramatičnim porastom broja zaštićenih prirodnih područja 1980-ih.&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt; Godine 1997. Nacionalna federacija za divlje životinje potpisala je memorandum o razumijevanju s Međuplemenskom zadrugom za [[bizon]]e, prvi sporazum o očuvanju prirode između ekološke organizacije i međuplemenske grupe, kako bi se zalagala za obnovu divljih bizona na [[pleme]]nskim zemljištima.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Tribal Bison Restoration |url=https://www.nwf.org/Home/Our-Work/Wildlife-Conservation/Bison/Tribal-Lands |access-date=22. 11. 2023 |website=National Wildlife Federation |language=en}}&lt;/ref&gt; Anishinaabek/Neshnabék širom regije Velikih jezera vode projekte ekološke obnove koji, riječima Kylea Whytea, &quot;nastoje učiti iz, prilagođavati i primjenjivati u praksi lokalne ljudske i neljudske odnose i priče na spoju duboke historije Anishinaabea i disruptivnih kampanja industrijskih doseljenika.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Whyte |first=Kyle |date=2017 |title=Our Ancestors' Dystopia Now: Indigenous Conservation and the Anthropocene |url=https://www.taylorfrancis.com/chapters/edit/10.4324/9781315766355-32/ancestors-dystopia-indigenous-conservation-anthropocene-kyle-powys-whyte |pages=222–231 |doi=10.4324/9781315766355-32 |isbn=978-1-315-76635-5 }}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
[[Australija]] jest bila mjesto historijski značajnih projekata ekološke obnove, počevši od 1930-ih. Ovi projekti bili su odgovori na opsežnu štetu okolišu koju su nanijeli kolonizacijski doseljenici, nakon prisilnog raseljavanja zajednica [[Aboridžini|Prvih australskih naroda]]. Značajno tradicionalno ekološko znanje zajednica Prvih naroda nije korišteno u projektima historijske obnove.

Mnoge od prvih projekata obnove australijskih doseljenika pokrenuli su volonteri, često u obliku društvenih grupa. Mnogi od njih cijenili su i koristili naučne resurse, poput botaničkog i ekološkog znanja. Učestvovale su lokalne i državne vladine agencije, kao i industrija. Australijski naučnici počeli su imati sve važniju ulogu. Istaknuti naučnik koji se zanimao za preokretanje degradacije vegetacije bio je botaničar i biljni ekolog, profesor [[Theodore Osborn|T G Osborn]], Univerzitet u [[Adelaide]]u, koji je 1920-ih proveo pionirsko istraživanje uzroka degradacije autohtone vegetacije u sušnim zonama. Od tada, australijski botaničari, biljni ekolozi i istraživači erozije tla sve više razvijaju interes za oporavak ekološkog funkcioniranja na degradiranim mjestima.
Najraniji poznati pokušaj australijskih doseljenika da obnove degradirani prirodni ekosistem započeo je 1896. u Nairmu (kako je poznat ljudima naroda Kulin) ili Port Phillip Bayu u [[Melbourne]]u.&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;Ardill, Peter J (2021) [https://ecologicalrestorationhistory.org/articles/ Innovative Federation and Inter-war Period repair of degraded natural areas and their ecosystems: local government and community restoration of Coast Teatree Leptospermum laevigatum at Port Phillip Bay, Victoria, Australia]. The Repair Press Sydney (February), p. 34&lt;/ref&gt; Lokalne vlasti i društvene grupe ponovo su zasadile degradirana područja priobalnih rezervata autohtonom biljnom vrstom, obalnim čajevcem (''[[Leptospermum laevigatum]]'').&lt;ref name=&quot;:14&quot;/&gt; Projekti su bili motivirani utilitarističkim razlozima: očuvanjem rekreacijskih mjesta i promocijom turizma. Međutim, neki lokalni stanovnici, uključujući australijskog novinara, pisca o prirodi i amaterskog ornitologa, [[Donald Alaster Macdonald|Donald Macdonald]], bili su uznemireni gubitkom vrijednih bioloških kvaliteta i vodili su kampanju za potpunu obnovu ekosistema čajevca i očuvanje njih i njihove autohtone faune.&lt;ref name=&quot;:14&quot;/&gt;
Degradirana sušna područja Australije bila su mjesto historijskih projekata ekološke obnove. Pastoralna industrija uspostavljena u sušnim područjima Južne Australije i Novog Južnog Walesa rezultirala je značajnom degradacijom ovih područja do oko 1900, što je rezultiralo jakom erozijom vjetrom. Od otprilike 1930, australijski stočari su provodili projekte revegetacije s ciljem značajne do potpune obnove autohtone flore na degradiranim, vjetrom erodiranim područjima.{{sfn|Ardill|2022}}
U svojoj istraživačkoj stanici Koonamore u aridnoj zoni Južne Australije, osnovanoj 1925., profesor T. G. Osborn je proučavao gubitak autohtone vegetacije, uzrokovan prekomjernim naseljima i rezultirajućom erozijom i degradacijom vjetrom, zaključujući da je obnova autohtonih vegetacijskih zajednica slanog grmlja (''[[Atriplex]]'' spp.), plavog grmlja (''[[Maireana]]'' spp.) i mulge (''[[Acacia aneura]]'') moguća ako se na degradirane pašnjake primijeni tehnika zatvaranja stoke i prirodne regeneracije revegetacije.{{sfn|Ardill|2022|p=9}} Najvjerovatnije pod utjecajem Osbornovog istraživanja, južnoaustralijski stočari su tokom 1930-ih usvojili ovu tehniku revegetacije. Naprimjer, na stanici Wirraminna (ili imanju, ranču), nakon ograđivanja radi sprječavanja ulaska stoke, veliki nanosi tla su u potpunosti obnovljeni i stabilizirani prirodnom regeneracijom autohtone vegetacije. Također je utvrđeno da je brazdiranje (ili oranje) erodiranih područja rezultiralo prirodnom regeneracijom autohtone vegetacije. Ovi programi su bili toliko uspješni da ih je vlada Južne Australije usvojila kao odobrene državne politike očuvanja tla 1936. Zakonodavstvo uvedeno 1939. kodificiralo je ove politike. {{sfn|Ardill|2022|pp=32–34}}

Godine 1936. rudarski ispitivač [[Albert Morris]] i njegove kolege za restauraciju pokrenuli su projekt regeneracije područja Broken Hill. Ovaj projekt uključivao je prirodnu regeneraciju autohtone flore na stotinama hektara koje je jako erodirano vjetrom, a nalazi se u sušnom zapadnom Novom Južnom Walesu.&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; Lokalne i državne vlasti, te rudarska industrija Broken Hilla, podržali su i financirali projekt.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;Ardill, Peter J. (2017) &quot;Albert Morris and the Broken Hill regeneration area: time, landscape and renewal.&quot; Australian Association of Bush Regenerators (AABR). Sydney http://www.aabr.org.au/morris-broken-hill/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305040536/https://www.aabr.org.au/morris-broken-hill/ |date=5. 3. 2021 }}&lt;/ref&gt; U stvari, budući da je projekat regeneracije područja bio tako dobro prilagođen teškim uslovima sušne zone, vlada države Novi Južni Vels usvojila ga je kao model za predloženu obnovu dvadeset miliona hektara sušnog zapadnog dijela države koji je bio sveden na ozbiljno erodirano stanje. Zakon u tom smislu usvojen je 1949. godine.&lt;ref&gt;Ardill 2022: 54&lt;/ref&gt;

Još jedan značajan projekat ekološke obnove ranih australijskih doseljenika dogodio se na sjevernoj obali Novog Južnog Velsa. Od otprilike 1840. doseljenici su prisilno okupirali obalna zaleđa, progonili zajednice Prvih naroda, uništavali opsežna područja biološki raznolike prašume i pretvarali zemlju u farme. Preživjeli su samo mali dijelovi prašume. Godine 1935. mljekar Ambrose Crawford počeo je obnavljati degradirani dio lokalne prašume od četiri jutra (1,7 hektara), ili &quot;Veliki grm&quot; (nizijska tropska prašuma), kako se nazivala, u rezervatu Lumley Park, [[Alstonville]].&lt;ref&gt;McDonald T in Jordan, William R. &amp; Lubick, George M. (2012) ''Making Nature Whole: A History of Ecological Restoration''. Washington, D.C. Island Press p.73 {{ISBN|9781597265126}}&lt;/ref&gt; Njegove glavne tehnike obnove bile su uklanjanje korova koji je gušio biljke prašume i sadnja odgovarajućih autohtonih vrsta prašume. Crawford je koristio profesionalne vladine botaničare kao savjetnike i dobio je podršku od svog lokalnog vladinog vijeća. Obnovljeni rezervat prašume i danas postoji.

=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===

==== Preporuka Komiteta za prirodni kapital za 25-godišnji plan ====
Komitet za prirodni kapital [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] (NCC) dao je preporuku u svom drugom izvještaju o stanju prirodnog kapitala objavljenom u martu 2014. da je, kako bi se ispunio cilj Vlade da bude prva [[generacija]] koja će ostaviti okoliš u boljem stanju nego što je naslijeđen, potreban dugoročni 25-godišnji plan za održavanje i poboljšanje prirodnog kapitala Engleske.

Državni sekretar Ministarstva za okoliš, hranu i ruralna pitanja Ujedinjenog Kraljevstva, Owen Paterson, opisao je svoju ambiciju za prirodni okoliš i kako se rad Odbora uklapa u to na događaju NCC-a u novembru 2012. godine: &quot;Međutim, ne želim samo održati naša prirodna bogatstva; želim ih poboljšati. Želim da iz njih izvučemo najveću moguću korist, a istovremeno osigurati da budu dostupna generacijama koje dolaze. To je ono na što je usmjeren inovativni rad NCC-a.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Paterson |first=Owen |date=27. 11. 2012 |title=Owen Paterson's speech to Royal Society on Natural Capital Committee |work=gov.uk |url=https://www.gov.uk/government/speeches/owen-paterson-s-speech-to-royal-society-on-natural-capital-committee |access-date=4. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Tradicionalno ekološko znanje ==
[[Tradicionalno ekološko znanje]] (TEK) iz [[Autohtoni narodi]] pokazuje kako je ekologija restauracije historijsko polje, kojim ljudi žive hiljadama godina.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Stocker |first1=Laura |last2=Collard |first2=Leonard |last3=Rooney |first3=Angela |date=2. 7. 2016 |title=Aboriginal world views and colonisation: implications for coastal sustainability † |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13549839.2015.1036414 |journal=Local Environment |language=en |volume=21 |issue=7 |pages=844–865 |doi=10.1080/13549839.2015.1036414 |bibcode=2016LoEnv..21..844S |issn=1354-9839 |s2cid=143198003|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Autohtoni narodi su stekli ekološko znanje kroz posmatranje, iskustvo i upravljanje prirodnim resursima i okolinom oko sebe. U prošlosti su upravljali svojom okolinom i mijenjali strukturu vegetacije ne samo kako bi zadovoljili svoje osnovne potrebe (hrana, voda, sklonište, lijekovi), već i kako bi poboljšali željene karakteristike, pa čak i povećali populaciju i [[biodiverzitet]]. Na taj način su ostvarili bliski odnos s okolinom i naučili lekcije koje autohtoni narodi čuvaju u svojoj kulturi.&lt;ref name=&quot;anderson2005&quot;/&gt;

To znači da se mnogo toga može naučiti od lokalnog stanovništva koje je autohtono u ekosistemu koji se obnavlja&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Douterlungne |first1=David |last2=Levy-Tacher |first2=Samuel I. |last3=Golicher |first3=Duncan J. |last4=Dañobeytia |first4=Francisco Román |date=29. 10. 2008 |title=Applying Indigenous Knowledge to the Restoration of Degraded Tropical Rain Forest Clearings Dominated by Bracken Fern |journal=Restoration Ecology |volume=18 |issue=3 |pages=322–329 |doi=10.1111/j.1526-100x.2008.00459.x |issn=1061-2971 |s2cid=85960569}}&lt;/ref&gt; zbog duboke povezanosti i [[biokulturna i jezička raznolikost|biokulturne i jezičke raznolikosti]] mjesta.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Maffi |first=Luisa |date=16. 9. 2005 |title=Linguistic, cultural, and biological diversity |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.anthro.34.081804.120437 |journal=Annual Review of Anthropology |volume=34 |issue=1 |pages=599–617 |doi=10.1146/annurev.anthro.34.081804.120437 |issn=0084-6570|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Korištenje prirodnih resursa od strane autohtonog stanovništva uzima u obzir mnoge kulturne, društvene i ekološke aspekte, budući da su oduvijek imali blisku vezu sa životinjama i biljkama oko sebe tokom stoljeća, budući da su sebi obezbjeđivali egzistenciju iz okoline koja ih okružuje.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Anderson |first=M. Kat |title=Tending the Wild |url=https://archive.org/details/tendingwildnativ0000ande |date=14. 6. 2005 |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-93310-1 |doi=10.1525/9780520933101}}&lt;/ref&gt;
Restauracijski ekolozi  moraju uzeti u obzir da je TEK zavisan od lokacije zbog bliske veze.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Walker |first1=E.T. |last2=Wehi |first2=P.M. |author-link2=Priscilla Wehi |last3=Nelson |first3=N.J. |last4=Beggs |first4=J.R. |last5=Whaanga |first5=H |date=2019 |title=Kaitiakitanga, place and the urban restoration agenda |url=https://newzealandecology.org/nzje/3381 |journal=New Zealand Journal of Ecology |volume=43 |issue=3 |page=34 |doi=10.20417/nzjecol.43.34 |bibcode=2019NZJE...43...34W |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; i stoga, prilikom angažovanja autohtonih naroda da uključe znanje u svrhe restauracije, mora se voditi računa o poštovanju i pažnji kako bi se izbjeglo prisvajanje TEK-a.&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Hall |first1=Monique Mae |last2=Wehi |first2=Priscilla M. |author-link2=Priscilla Wehi |last3=Whaanga |first3=Hēmi |last4=Walker |first4=Erana T. |last5=Koia |first5=Jonni Hazeline |last6=Wallace |first6=Kiri Joy |date=2021 |title=Promoting social and environmental justice to support Indigenous partnerships in urban ecosystem restoration |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/rec.13305 |journal=Restoration Ecology |language=en |volume=29 |issue=1|doi=10.1111/rec.13305 |bibcode=2021ResEc..2913305H |issn=1526-100X |s2cid=228960211|hdl=10289/15955 |hdl-access=free |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Uspješnu ekološku obnovu koja uključuje autohtone narode moraju voditi autohtoni narodi,&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt; kako bi se osiguralo da neautohtoni narodi priznaju nejednak odnos moći.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Broughton |first1=D |last2=(Te Aitanga-a-Hauiti, Taranaki, Ngā |last3=McBreen |first3=K |last4=(Waitaha, Kāti Māmoe, Ngāi Tahu) |date=3. 4. 2015 |title=Mātauranga Māori, tino rangatiratanga and the future of New Zealand science |journal=Journal of the Royal Society of New Zealand |language=en |volume=45 |issue=2 |pages=83–88 |doi=10.1080/03036758.2015.1011171 |bibcode=2015JRSNZ..45...83B |issn=0303-6758 |s2cid=129384221|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Jedan od načina da se to postigne je korištenje okvira &quot;hodanja na dvije noge&quot; koji je kreirao starješina Secwépemca, poglavar dr. Ronald E. Ignice, a koji navodi da su TEK i zapadno znanje dvije noge koje bi trebali pokretati umovi starosjedilaca.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dickson-Hoyle |first1=Sarah |last2=Ignace |first2=Ronald E. |last3=Ignace |first3=Marianne B. |last4=Hagerman |first4=Shannon M. |last5=Daniels |first5=Lori D. |last6=Copes-Gerbitz |first6=Kelsey |date=maj 2022 |title=Walking on two legs: a pathway of Indigenous restoration and reconciliation in fire-adapted landscapes |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/rec.13566 |journal=Restoration Ecology |language=en |volume=30 |issue=4 |doi=10.1111/rec.13566 |bibcode=2022ResEc..3013566D |issn=1061-2971|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Naprimjer, kalifornijski [[Indijanci|autohtoni narodi]] imaju rigidnu i složenu praksu žetve, upravljanja i proizvodnje, uglavnom tipične hortikulturne tehnike i koncentrirano paljenje šuma. Imali su bogato znanje o ekologiji i prirodnim tehnikama kako bi razumjeli obrasce paljenja, biljni materijal, uzgoj, orezivanje, kopanje; šta je jestivo, a šta nije. Ovo znanje se proteže i na upravljanje divljim životinjama – koliko je brojna, gdje je rasprostranjena i koliko je raznolika [[populacij]]a velikih [[sisar]]a.&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Cite book |last=Anderson |first=M. Kat |title=Tending the Wild: Native American Knowledge and the Management of California's Natural Resources |url=https://archive.org/details/tendingwildnativ0000ande |publisher=Berkeley: University of California Press |year=2005 |pages=[https://archive.org/details/tendingwildnativ0000ande/page/1 1]–10, 358–364}}&lt;/ref&gt; Iako su Sjedinjene Države suzbile degradaciju, fragmentaciju i gubitak staništa izdvajanjem zemljišta izvan svakog ljudskog utjecaja, prakse autohtonog stanovništva mogle bi doprinijeti obnovi ekosistema i upravljanju divljim životinjama.&lt;ref name=&quot;:13&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
{{div col|colwidth=22em}}
* [[Primijenjena ekologija]]
* [[Bioremedijacija]]
* [[Regeneracija grmlja]]
* [[Konzervacijska biologija]]
* [[Ozelenjavanje pustinje]]
* [[Ekološki dizajn]]
* [[Ekološko inženjerstvo]]
* [[Ekološka trijaža]]
* [[Ekološki zasnovano upravljanje invazivnim biljkama]]
* [[Obnova poplavnih područja]]
* [[Obnova šuma]]
* [[Sanacija podzemnih voda]]
* [[Obnova ostrva]]
* [[Rehabilitacija zemljišta]]
* [[Zakon o obnovi prirode]]
* [[Ekologija pomirenja]]
* [[Ekonomija obnove]]
* [[Obnova priobalne zone]]
* [[Obnova vodotoka]]
{{div col end}}
== Reference ==

=== Bilješke ===
{{refspisak|30em}}
=== Povezani časopisi ===
*''Restoration Ecology ('', journal of the Society for Ecological Restoration (SER)&lt;ref&gt;[http://www.ser.org/resources/resources-detail-view/restoration-ecology-journal &quot;Restoration Ecology&quot;, SER.] Accessed: September 14, 2015.&lt;/ref&gt;
*''Ecological Management &amp; Restoration'', published by the Ecological Society of Australia (ESA)&lt;ref&gt;[http://onlinelibrary.wiley.com/journal/10.1111/(ISSN)1442-8903 &quot;Ecological Management &amp; Restoration&quot;, John Wiley &amp; Sons.] Accessed: September 14, 2015.&lt;/ref&gt;
* ''Ecological Restoration'', published by the University of Wisconsin Press&lt;ref&gt;[http://uwpress.wisc.edu/journals/journals/er.html &quot;Ecological Restoration&quot;, University of Wisconsin Press.] Accessed: September 14, 2015.&lt;/ref&gt;
=== Bibliografija ===
{{refbegin|2|indent=yes}}
* Allen, M.F., Jasper, D.A. &amp; Zak, J.C. (2002). Micro-organisms. In Perrow M.R. &amp; Davy, A.J. (Eds.), Handbook of Ecological Restoration, Volume 1 Principles of Restoration, pp.&amp;nbsp;257–278. Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|0-521-79128-6}}
* Anderson, M.K. (2005). Tending the Wild: Native American knowledge and the management of California's natural resources. Berkeley: University of California Press. {{ISBN|0-520-23856-7}}
* Ardill, Peter J. (2017) Albert Morris and the Broken Hill regeneration area: time, landscape and renewal. Australian Association of Bush Regenerators (AABR). Sydney. http://www.aabr.org.au/morris-broken-hill/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305040536/https://www.aabr.org.au/morris-broken-hill/ |date=5. 3. 2021 }} 
* Ardill, Peter J (2021) 'Innovative Federation and Inter-war Period repair of degraded natural areas and their ecosystems: local government and community restoration of Coast Teatree ''Leptospermum laevigatum'' at Port Phillip Bay, Victoria, Australia' The Repair Press Sydney (February) https://ecologicalrestorationhistory.org/articles/
* {{cite journal|last=Ardill|first=Peter J.|year=2022|title=Rekindling memory of environmental repair responses to the Australian wind erosion crisis of 1930–45: ecologically aligned restoration of degraded arid-zone pastoral lands and the resultant shaping of state soil conservation policies|publisher=The Repair Press Sydney|journal=Ecological Restoration History|url=https://ecologicalrestorationhistory.files.wordpress.com/2022/01/ardill-2022-rekindling-memory-of-environmental-repair-responses.pdf}}
* Baer, S.G., Collins, S.L., Blair, J.M., Knapp, A.K. &amp; Fiedler, A.K. 2005. &quot;Soil heterogeneity effects on tallgrass prairie community heterogeneity: an application of ecological theory to restoration ecology&quot;. Restoration Ecology 13 (2), 413–424.
* Bradshaw, A.D. (1987). Restoration: the acid test for ecology. In Jordan, W.R., Gilpin, M.E. &amp; Aber, J.D. (Eds.), Restoration Ecology: A Synthetic Approach to Ecological Research, pp.&amp;nbsp;23–29. Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|0-521-33728-3}}
* {{aut|Bradshaw, A. D.}} 1997.  What do we mean by restoration?.  Restoration ecology and sustainable development., eds. Krystyna M., Urbanska, Nigel R., Webb, Edwards P.  University Press, Cambridge.
* Court, Franklin E. (2012) Pioneers of ecological restoration: the people and legacy of the University of Wisconsin Arboretum. Madison: University of Wisconsin Press. {{ISBN|9780299286644}} 
* Daily, G.C., Alexander, S., Ehrlich, P.R., Goulder, L., Lubchenco, J., Matson, P.A., Mooney, H.A., Postel, S., Schneider, S.H., Tilman, D. &amp; Woodwell, G.M. (1997) &quot;Ecosystem Services: Benefits Supplied to Human Societies by Natural Ecosystems&quot;. Issues in Ecology 1 (2), 1–18.
* Harris, J.A. (2003) Measurements of the soil microbial community for estimating the success of restoration. European Journal of Soil Science. 54, 801–808.
* Harris, J.A., Hobbs, R.J, Higgs, E. and Aronson, J. (2006) Ecological restoration and global climate change. Restoration Ecology 14(2) 170 – 176.
* {{aut|Hilderbrand et al.}} 2005. The myths of restoration ecology.  Ecology and Society 10(2): 19. [http://www.ecologyandsociety.org/vol10/iss1/art19/ES-2005-1277.pdf Full Article]
* {{aut|Holl, K.}} 2006.  Professor of environmental studies at the university of California santa cruz. Personal Communication.
* Jordan, William R. &amp; Lubick, George M. (2012) Making nature whole: a history of ecological restoration. Washington, D.C. Island Press. {{ISBN|9781597265126}} 
* Klotzi, F. &amp; Gootjans, A.P. (2001). Restoration of natural and semi-natural wetland systems in Central Europe: progress and predictability of developments. Restoration Ecology 9 (2), 209–219.
* Liu, John D (2011). Finding Sustainability in Ecosystem Restoration. Kosmos Fall | Winter 2011. [http://www.kosmosjournal.org/LiteratureRetrieve.aspx?ID=108645 Full Article] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131204201737/http://www.kosmosjournal.org/LiteratureRetrieve.aspx?ID=108645 |date=4. 12. 2013 }}
* Luken, J.O. (1990). Directing Ecological Succession. New York: Chapman and Hall. {{ISBN|0-412-34450-5}}
* {{aut|MacDonald et al.}}  2002. The ecological context: a species population perspective.  Cambridge University Press, Cambridge.
* Novacek, M.J. &amp; Cleland, E.E. (2001). &quot;The current biodiversity extinction event: Scenarios for mitigation and recovery&quot;. Proceedings of the National Academy of Sciences 98 (10), 5466–5470.
* Seabloom, E.W., Harpole, W.S., Reichman, O.J. &amp; Tilman, D. 2003. &quot;Invasion, competitive dominance, and resource use by exotic and native California grassland species&quot;. Proceedings of the National Academy of Sciences 100 (23), 13384–13389.
* SER (2004). The SER Primer on Ecological Restoration, Version 2. Society for Ecological Restoration Science and Policy Working Group. https://web.archive.org/web/20060207050251/http://www.ser.org/reading_resources.asp
* Shears N.T. (2007) Biogeography, community structure and biological habitat types of subtidal reefs on the South Island West Coast, New Zealand. ''Science for Conservation 281''. p 53. Department of Conservation, New Zealand. [http://www.doc.govt.nz/upload/documents/science-and-technical/sfc281.pdf]
* {{aut|Speth, J. G.}} 2004.  Red Sky at Morning:  America and the Crisis of the Global Environment. Yale University Press, Connecticut.
* van Andel, J. &amp; Grootjans, A.P. (2006). Restoration Ecology: The New Frontier . In van Andel, J. &amp; Aronson, J. (Eds.), Restoration Ecology, pp.&amp;nbsp;16–28. Massachusetts: Blackwell. {{ISBN|0-632-05834-X}}
* White, P.S. &amp; Jentsch, A. (2004). Disturbance, succession and community assembly in terrestrial plant communities. In Temperton, V.K., Hobbs, R.J., Nuttle, T. &amp; Halle, S. (Eds.), Assembly Rules and Restoration Ecology: Bridging the Gap Between Theory and Practice, pp.&amp;nbsp;342–366. Washington, DC: Island Press. {{ISBN|1-55963-375-1}}
* Wilson, E. O. (1988). Biodiversity. Washington DC: National Academy. {{ISBN|0-309-03739-5}}
* Young, T.P. (2000). &quot;Restoration ecology and conservation biology&quot;. Biological Conservation. 92, 73–83.
* Young, T.P., Chase, J.M. &amp; Huddleston, R.T. (2001). &quot;Succession and assembly as conceptual bases in community ecology and ecological restoration&quot;. Ecological Restoration. 19, 5–19.
* Young, T.P., Petersen, D.A. &amp; Clary, J.J. (2005). &quot;The ecology of restoration: historical links, emerging issues and unexplored realms&quot;. Ecology Letters 8, 662–673.
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ecological restoration}}
*[https://www.ser.org/page/RestorationEcology Restoration Ecology: The Journal of the Society for Ecological Restoration]
*[https://ecologicalrestorationhistory.org/ Australian Ecological Restoration History]
*[https://www.ser.org/ Society for Ecological Restoration]
*[http://www.restoration-ecology.eu/ Restoration ecology working group]
* [http://www.nature-revive.org/accordions/view/nrs Nature – Revive Service]
* [https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/restoration-ecology-13339059/ Nature Education Knowledge entry on Restoration Ecology] (peer-reviewed) at nature.com
* [https://www.asla.org/ContentDetail.aspx?id=24076 Green Infrastructure Resource Guide] at asla.org
* [https://web.archive.org/web/20161221111240/https://www.nal.usda.gov/sites/default/files/resources/ceapbrochure.pdf Conservation Effects Assessment Project bibliographies] at nal.usda.gov
* [http://www.seagrassli.org/ Seagrass Restoration Information]
* [https://www.backtonatives.org/ Back to Natives Restoration] (''non-profit organization'')
* [https://www.ser-rrc.org/resource/a-guide-to-prairie-and-wetland-r/ A Guide to Prairie and Wetland Restoration In Eastern Nebraska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604232718/https://www.ser-rrc.org/resource/a-guide-to-prairie-and-wetland-r/ |date=4. 6. 2023 }}
* [http://www.eemp.org/ EEMP] – a non-profit 501(c)(3) organization dedicated to communicate the lessons of restoration through media around the world.
* [https://vimeo.com/19661805 Hope in a Changing Climate] awarded documentary film on the potential of global ecosystem restoration
* [https://www.mass.gov/orgs/division-of-ecological-restoration Massachusetts Division of Ecological Restoration]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ekološka restauracija| 01]]
[[Kategorija:Bioremedijacija]]
[[Kategorija:Konzervacijaka biologija]]
[[Kategorija:Stanište]]
[[Kategorija:Staništa]]
[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Biljke za fitoremedijaciju]]
[[Kategorija:Održivo vrtlarstvo]]
[[Kategorija:Ekološke podoblasti]]</text>
      <sha1>2r0iy41xr15mk334k7lrz08fr1ygzja</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arthur Piaget</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534586</id>
    <revision>
      <id>3916600</id>
      <parentid>3894611</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T14:48:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3916600</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5890" sha1="kpz17ccvgyok096dfsvcckptj0ju2uq" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Arthur Piaget
| slika                   = Arthur Piaget.png
| slika_širina            = 250px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1865|11|25}}
| mjesto_rođenja          = [[Yverdon-les-Bains|Yverdon]], [[Kanton Vaud|Vaud]], [[Švicarska]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1952|4|15|1865|11|25}}
| mjesto_smrti            = [[Neuchâtel]], [[Kanton Neuchâtel|Neuchâtel]], [[Švicarska]]
| prebivalište            = [[Švicarska]]
| državljanstvo           = Švicarsko
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = {{Plainlist|
* [[Historija]]
* [[Arhivistika]]
* [[Romanski jezici|Romanska filologija]]
}}
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Neuchâtelu]]
* Državni arhiv u Neuchâtelu
}}
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Ženevi]]
* École pratique des hautes études ([[Pariz]])
* [[Univerzitet u Sorboni]]
}}
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = [[Jean Piaget]]
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = {{Plainlist|
* Istraživanja o historiji reformacije
* Historija kantona Neuchâtel
* Transkripcija i analiza srednjovjekovnih tekstova
}}
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = Otac [[Razvojna psihologija|razvojnog psihologa]] [[Jean Piaget|Jeana Piageta]]
}}

'''Arthur Piaget''' (25. novembar 1865 – 15. april 1952) bio je [[Švicarska|švicarski]] [[historija|historičar]], [[Arhivistika|arhivista]] i [[Filologija|filolog]] za [[romanski jezici|romanske jezike]]. Bio je otac [[Psihologija|psihologa]] [[Jean Piaget|Jeana Piageta]].

== Privatni život i karijera ==

Arthur Piaget je 1888. doktorirao na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]], a 1890. stekao diplomu iz [[historija|historije]] i [[Filologija|filologije]] na [[École pratique des hautes études]] u [[Pariz]]u. Tokom boravka u Parizu bio je pod utjecajem predavanja [[Gaston Paris|Gastona Parisa]] i [[Gabriel Monod|Gabriela Monoda]].

Od 1894. do 1938. bio je profesor [[Romanski jezici|romanskih jezika]] i [[književnost]]i na Akademiji u Neuchâtelu, koja je od 1909. djelovala pod nazivom [[Univerzitet u Neuchâtelu]]. U periodu od 1909. do 1911. obavljao je dužnost rektora univerziteta.&lt;ref name=&quot;HLS_Dafflon_Piaget_2011&quot;&gt;{{cite web |last=Dafflon |first=Alexandre |date=18. 1. 2011 |title=Arthur Piaget |url=https://hls-dhs-dss.ch/de/articles/031588/2011-01-18/ |work=Historisches Lexikon der Schweiz (HLS) |access-date=16. 5. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Godine 1898. osnovao je Seminar za historiju [[Protestantska reformacija|reformacije]] pri Teološkom fakultetu u Neuchâtelu. Od 1898. do 1935. obavljao je funkciju kantonalnog arhiviste. Dugi niz godina bio je i urednik časopisa ''Musée neuchâtelois'' (1902–1949).&lt;ref name=&quot;HLS_Dafflon_Piaget_2011&quot; /&gt;

== Odabrana djela ==

* ''Martin Le Franc, prévôt de Lausanne'' (1888) – studija o [[Martin le Franc|Martinu Le Francu]], prepozitu [[Lausanne]]&lt;ref name=&quot;Piaget_Martin_Le_Franc_1888&quot;&gt;{{cite book |last=Piaget |first=Arthur |date=1888 |title=Martin Le Franc, prévôt de Lausanne |publisher=F. Regamey |location=Lausanne |url=https://archive.org/details/martinlefrancpr01piaggoog |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
* ''Oton de Granson et ses poésies'' (1890) – djelo o [[Otton de Grandson|Ottonu de Grandsonu]] i njegovoj poeziji&lt;ref name=&quot;Piaget_Grandson_1941&quot;&gt;{{cite book |last=Piaget |first=Arthur |date=1890 |title=Oton de Grandson, sa vie et ses poésies |url=https://www.persee.fr/doc/roma_0035-8029_1942_num_67_266_3537_t1_0261_0000_2 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
* ''Poésies françaises sur la bataille de Marignan'' (1892) – zbirka i analiza francuskih pjesama o [[Bitka kod Marignana|Bitki kod Marignana]]
* ''Le Miroir aux dames; poème inédit du XVe siècle'' (1908) – izdanje neobjavljene pjesme iz 15. vijeka pod naslovom ''Le Miroir aux dames''
* ''Documents inédits sur la Réformation dans le pays de Neuchâtel'' (1909) – neobjavljeni dokumenti o [[Protestantska reformacija|reformaciji]] na području [[Kanton Neuchâtel|Neuchâtela]]
* ''Notes sur Le livre des martyrs de Jean Crespin'' (1930) – bilješke o djelu ''Knjiga mučenika'' autora [[Jean Crespin|Jeana Crespina]]&lt;ref name=&quot;Piaget_Berthoud_Crespin_1930&quot;&gt;{{cite book |last=Piaget |first=Arthur |last2=Berthoud |first2=Gabrielle |date=1930 |title=Notes sur le Livre des Martyrs de Jean Crespin |publisher=Secrétariat de l'Université |location=Neuchâtel |url=https://www.persee.fr/doc/rhef_0300-9505_1932_num_18_80_2625_t1_0378_0000_2 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
* ''Pages d'histoire neuchâteloise'' (1935) – radovi posvećeni historiji Neuchâtela.&lt;ref name=&quot;Piaget_Pages_Histoire_1935&quot;&gt;{{cite book |last=Piaget |first=Arthur |date=1935 |title=Pages d'histoire neuchâteloise |publisher=Société d'histoire et d'archéologie de Neuchâtel |location=Neuchâtel |url=https://www.persee.fr/doc/rhmc_0996-2727_1927_num_2_10_3431_t1_0312_0000_2 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.montmollin.ch/pub/Piaget.pdf Arthur Piaget: Professeur, archiviste, historien (PDF)] – komemorativni zbornik radova (autori Eddy Bauer, Louis Thévenaz i Jean Rychner) objavljen u časopisu ″Musée neuchâtelois″ povodom njegove smrti 1952. (fr)

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Piaget, Arthur}}
[[Kategorija:Rođeni 1865.]]
[[Kategorija:Umrli 1952.]]
[[Kategorija:Biografije, Yverdon-les-Bains]]
[[Kategorija:Švicarski historičari]]
[[Kategorija:Švicarski arhivisti]]
[[Kategorija:Švicarski filolozi]]</text>
      <sha1>kpz17ccvgyok096dfsvcckptj0ju2uq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šićki brod (jezero)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534943</id>
    <revision>
      <id>3916719</id>
      <parentid>3894499</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T11:52:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5800" sha1="6dp5l627vk0m979zo0u4spuchr5wvnt" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                  = Šićki Brod
| drugo_ime            = Kop, Jezero Kop
| lokacija             = [[Šićki Brod]], [[Tuzla]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{coord|44.5271|18.5769|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta                = rudničko jezero   
| priliv               = izvori i podzemne vode
| države_sliva         = [[Bosna i Hercegovina]]
| dužina               = 0.8
| širina               = 0.4
| maks_dubina          = 35
}}

'''Šićki Brod''', poznat i kao '''Kop''' ili '''Jezero Kop''', rudničko je [[jezero]] u naselju [[Šićki Brod]], na području [[Tuzla|Tuzle]], [[Bosna i Hercegovina]]. Nastalo je 1987. u napuštenom krateru površinskog kopa &quot;Šićki Brod&quot;, nakon prestanka eksploatacije [[Ugalj|uglja]] u tom dijelu rudnika Kreka. Jezero je ispunjeno podzemnim i izvorskim vodama, a danas se koristi za rekreaciju, ribolov i ronjenje.&lt;ref name=&quot;Softic&quot;&gt;{{cite journal |last=Softić |first=Sead |title=Jezero &quot;Kop&quot; Šićki Brod sportsko-rekreacioni centar ili odlagalište šljake i pepela Termoelektrane Tuzla |journal=Zbornik radova |volume=11 |year=2022 |pages=223–226 |url=https://zriut.com/article/323 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTVSlon&quot;&gt;{{cite web |title=Tuzla calling: Jezero Kop Šićki Brod |url=https://www.rtvslon.ba/tuzla-calling-jezero-kop-sicki-brod/ |website=RTV Slon |date=3. 8. 2024 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Položaj ==
Jezero se nalazi zapadno od urbanog područja Tuzle, u naselju Šićki Brod, na lokalitetu nekadašnjeg rudarskog površinskog kopa. Smješteno je u industrijsko-rudarskom pojasu tuzlanskog bazena, u blizini saobraćajnih pravaca koji povezuju Tuzlu s [[Lukavac|Lukavcem]] i zapadnim dijelovima Tuzlanskog kantona.

Lokalitet je nastao u prostoru intenzivne eksploatacije uglja, zbog čega obale imaju razveden i dijelom terasast izgled. Jezero je okruženo manjim uvalama, zalivima i vodenim rastinjem, a njegov pejzaž zadržava prepoznatljive oblike rudničkog reljefa.&lt;ref name=&quot;Vijesti&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Kop u Tuzli: Neiskorišteni prirodni biser |url=https://www.vijesti.ba/clanak/617911/jezero-kop-u-tuzli-neiskoristeni-prirodni-biser |website=Vijesti.ba |date=29. 10. 2023 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Nastanak i odlike ==
Površinski kop &quot;Šićki Brod&quot; prestao je s eksploatacijom uglja 1987, nakon čega se napušteni kop postepeno ispunio vodom iz podzemnih izvora i okolnih dotoka.&lt;ref name=&quot;Softic&quot;/&gt; Jezero je dugo oko 800 m, široko oko 400 m, a najveća dubina iznosi približno 35 m.&lt;ref name=&quot;RTVSlon&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti&quot;/&gt; Dno nije jednolično, a u dostupnim opisima navodi se da ga pokriva šljunak.&lt;ref name=&quot;RTVSlon&quot;/&gt;

Voda u jezero dotječe iz više izvora, uključujući podzemne vode koje su imale ključnu ulogu u njegovom formiranju.&lt;ref name=&quot;Softic&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;RTVSlon&quot;/&gt; U analizi kvaliteta vode, provedenoj u okviru aktivnosti lokalnih ekoloških organizacija, voda je klasificirana u I kategoriju površinskih voda.&lt;ref name=&quot;BoljaTuzla&quot;&gt;{{cite web |title=Uspješno realizovana akcija čišćenja na jezeru Kop Šićki Brod |url=https://boljatuzla.ba/uspjesno-realizovana-akcija-ciscenja-na-jezeru-kop-sicki-brod/ |website=Bolja Tuzla |date=2022 |access-date=24. 5. 2026 |archive-date=29. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230529154809/https://boljatuzla.ba/uspjesno-realizovana-akcija-ciscenja-na-jezeru-kop-sicki-brod/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Korištenje ==
Zbog veličine, dubine i pristupačnosti, Šićki Brod se koristi za rekreativni i takmičarski ribolov. Jezero je poribljavano od 2000-ih, a u njegovoj fauni spominju se [[som]], [[šaran]], [[Amur (riba)|amur]], [[crvenperka]], [[bjelica]], [[deverika]] i [[štuka]].&lt;ref name=&quot;KlixPodvodno&quot;&gt;{{cite web |title=Fascinantan podvodni svijet jezera Kop u Šićkom Brodu |url=https://www.klix.ba/magazin/zanimljivosti/fascinantan-podvodni-svijet-jezera-kop-u-sickom-brodu/200903026 |website=Klix.ba |date=3. 9. 2020 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Jezero koriste i ronioci gdje se održavaju takmičenja u podvodnoj fotografiji, uključujući Međunarodni kup &quot;Lukavac 2024&quot;.&lt;ref name=&quot;VijestiFoto&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Kop: Takmičenje u podvodnoj fotografiji okupilo ronioce iz cijele regije |url=https://www.vijesti.ba/clanak/657847/jezero-kop-takmicenje-u-podvodnoj-fotografiji-okupilo-ronioce-iz-cijele-regije |website=Vijesti.ba |date=7. 9. 2024 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Jezero je i lokalno izletište. Prostor se u javnim i planskim raspravama spominje kao potencijalna rekreacijska zona, s mogućnošću uređenja obale, staza i pratećeg mobilijara.&lt;ref name=&quot;Vijesti&quot;/&gt;

== Zaštita i javne rasprave ==
Šićki Brod je bio predmet višegodišnjih rasprava o njegovoj namjeni. U prostorno-planskim dokumentima Tuzlanskog kantona lokalitet je predviđan kao sportsko-rekreacijska zona, dok su se istovremeno pojavljivale inicijative da se prostor koristi za odlaganje šljake i pepela iz [[Termoelektrana Tuzla|Termoelektrane Tuzla]].&lt;ref name=&quot;Softic&quot;/&gt; Takvi planovi izazvali su protivljenje lokalnih ekoloških organizacija i stanovnika, koji su ukazivali na vrijednost jezera kao vodene površine nastale u napuštenom rudarskom prostoru.

Centar za ekologiju i energiju, UG &quot;Eko-sport&quot; Šićki Brod i lokalni volonteri organizirali su akcije čišćenja obale i okolnog prostora. Te aktivnosti bile su usmjerene na očuvanje jezera i podizanje svijesti o vrijednosti podzemnih i površinskih voda u tuzlanskom području.&lt;ref name=&quot;BoljaTuzla&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rudarska jezera]]</text>
      <sha1>6dp5l627vk0m979zo0u4spuchr5wvnt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Igralište/Alelna heterogenost</title>
    <ns>4</ns>
    <id>535002</id>
    <revision>
      <id>3916648</id>
      <parentid>3894482</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:02:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bratuš-XY</username>
        <id>184374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Također pogledajte */</comment>
      <origin>3916648</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3940" sha1="2yxsh0cn4mp0jnn8c1ebal2v34peqog" xml:space="preserve">[[Slika:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|thumb|300px| [[Alel]]na heterogenost – lokusna heterogenost]] 
'''Alelna heterogenost''' jest [[fenomen]] u kojem različite [[mutacije]] na istom [[lokus (genetika)|lokusu]] dovode do istih ili vrlo sličnih [[fenotip]]ova. Ove alelne varijacije mogu nastati kao rezultat procesa [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]], kao rezultat [[egzogen]]ih [[mutagen]]a, [[genetički drift|genetičkog drifta]] ili [[genetička migracija|genetičke migracije]]. Mnoge od ovih mutacija imaju oblik [[SNP|jednonukleotidnih polimorfizama]] u kojima je jednonukleotidna baza promijenjena u poređenju sa [[konsenzusna sekvenca|konsenzusom sekvence]]. Također mogu postojati kao [[varijacija broja kopija|varijante broja kopija]] (CNV) u kojima se kopije gena ili sekvence [[DNK]] razlikuju od populacijske.&lt;ref name=&quot;Springer&quot;&gt;{{cite book|last1=Singh|first1=Abinash|title=Encyclopedia of Behavioral Medicine: Allelic Heterogeneity|date=2013|publisher=Springer|location=New York|pages=66–67}}&lt;/ref&gt;

Mutirani [[alel]]i koji izražavaju alelnu heterogenost mogu se klasificirati kao adaptivni ili disadaptivni. Ove mutacije se mogu javiti u ćelijama [[klicin list|germinativne linije]], [[somatska ćelija|somatskim ćelijama]] ili u [[mitohondrijski genom|mitohondrijskom genomu]]. Mutacije u ćelijama germinativne linije mogu se naslijeđivati, kao i mitohondrijskne alelne mutacije. Mitohondrijske alelne mutacije nasljeđuju se majčinski. Tipično u ljudskom [[genom]]u mala količina alelnih varijanti čini ~75% mutacija pronađenih na određenom lokusu unutar populacije. Druge pronađene varijante smatraju se rijetkim ili ekskluzivnim za jedan [[Genealogija|pedigre]]. [[OMIM|Online Mendelovo nasljeđivanje čovjeka]] ima evidenciju o preko 1000 gena i njihovim povezanim alelnim varijantama. Ovi geni pokazuju alelnu heterogenost na svojim lokusima i odgovorni su za različite [[fenotip]]ove bolesti. Neke od ovih bolesti su [[alkaptonurija]], [[albinizam]], [[ahondroplazija]] i [[fenilketonurija]], naprimjer.&lt;ref name=&quot;Encyclopedia of Life Sciences&quot;&gt;{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles R|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=2005|publisher=John Wiley &amp; Sons Ltd.|location=Etobicoke, Canada}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Genetics Home Reference&quot;, 25 September 2009, [https://web.archive.org/web/20081208231714/http://ghr.nlm.nih.gov/glossary=allelicheterogeneity  Allelic heterogeneity], 29 September 2009&lt;/ref&gt; Naprimjer, [[beta-talasemija|β-talasemija]] može biti uzrokovana nekoliko različitih mutacija u genu za [[beta globin|β-globin]]. Alelnu heterogenost ne treba miješati sa [[heterogenost lokusa|heterogenošću lokusa]], u kojoj [[mutacija]] na drugom genu uzrokuje sličan [[fenotip]]. Niti je treba miješati sa [[fenotipska heterogenost|fenotipskom heterogenošću]] u kojoj mutacija unutar istog gena uzrokuje drugačiji fenotip. Ostale glavne bolesti koje pokazuju alelnu heterogenost su alelne mutacije u genu za [[distrofin]] koje uzrokuju [[Duchenneova distrofija|Duchenneovu distrofiju]] i mutacije u genu [[CFTR]], za koje se zna da uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]].&lt;ref name=&quot;Springer&quot;/&gt;

==Alkaptonurija==
{{glavni|Alkaptonurija}}
Ljudski gen za [[nukleotid]]nu sekvencu [[Homogentizat 1,2-dioksigenaza|HGD]] pokazuje niz alelnih mutacija koje uzrokuju AKU. Dokumentovano je približno 40 različitih alelnih varijanti. Većina ovih varijanti nema uticaja na funkciju katalize [[enzim]]a. Nekoliko poznatih alela ima indirektan uticaj na funkciju proteina uzrokujući pogrešno savijanje i remete pravilno sastavljanje enzimskog kompleksa. Alkaptonurija se smatra klasičnim primjerom alelne heterogenosti, koja pokazuje jednu varijantu u ljudskom fenotipu.&lt;ref name=&quot;Encyclopedia of Life Sciences&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Lokusna heterogenost]]

==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Klasična genetika]]
[[Kategorija:Mutacije]]</text>
      <sha1>2yxsh0cn4mp0jnn8c1ebal2v34peqog</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916654</id>
      <parentid>3916648</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:23:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/3916648|3916648]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/Bratuš-XY|Bratuš-XY]] ([[User talk:Bratuš-XY|razgovor]])</comment>
      <origin>3916654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3939" sha1="53cowi9jr0gofbxkorbi7wxex3l41iy" xml:space="preserve">[[Slika:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|thumb|300px| [[Alel]]na heterogenost – lokusna heterogenost]] 
'''Alelna heterogenost''' jest [[fenomen]] u kojem različite [[mutacije]] na istom [[lokus (genetika)|lokusu]] dovode do istih ili vrlo sličnih [[fenotip]]ova. Ove alelne varijacije mogu nastati kao rezultat procesa [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]], kao rezultat [[egzogen]]ih [[mutagen]]a, [[genetički drift|genetičkog drifta]] ili [[genetička migracija|genetičke migracije]]. Mnoge od ovih mutacija imaju oblik [[SNP|jednonukleotidnih polimorfizama]] u kojima je jednonukleotidna baza promijenjena u poređenju sa [[konsenzusna sekvenca|konsenzusom sekvence]]. Također mogu postojati kao [[varijacija broja kopija|varijante broja kopija]] (CNV) u kojima se kopije gena ili sekvence [[DNK]] razlikuju od populacijske.&lt;ref name=&quot;Springer&quot;&gt;{{cite book|last1=Singh|first1=Abinash|title=Encyclopedia of Behavioral Medicine: Allelic Heterogeneity|date=2013|publisher=Springer|location=New York|pages=66–67}}&lt;/ref&gt;

Mutirani [[alel]]i koji izražavaju alelnu heterogenost mogu se klasificirati kao adaptivni ili disadaptivni. Ove mutacije se mogu javiti u ćelijama [[klicin list|germinativne linije]], [[somatska ćelija|somatskim ćelijama]] ili u [[mitohondrijski genom|mitohondrijskom genomu]]. Mutacije u ćelijama germinativne linije mogu se naslijeđivati, kao i mitohondrijskne alelne mutacije. Mitohondrijske alelne mutacije nasljeđuju se majčinski. Tipično u ljudskom [[genom]]u mala količina alelnih varijanti čini ~75% mutacija pronađenih na određenom lokusu unutar populacije. Druge pronađene varijante smatraju se rijetkim ili ekskluzivnim za jedan [[Genealogija|pedigre]]. [[OMIM|Online Mendelovo nasljeđivanje čovjeka]] ima evidenciju o preko 1000 gena i njihovim povezanim alelnim varijantama. Ovi geni pokazuju alelnu heterogenost na svojim lokusima i odgovorni su za različite [[fenotip]]ove bolesti. Neke od ovih bolesti su [[alkaptonurija]], [[albinizam]], [[ahondroplazija]] i [[fenilketonurija]], naprimjer.&lt;ref name=&quot;Encyclopedia of Life Sciences&quot;&gt;{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles R|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=2005|publisher=John Wiley &amp; Sons Ltd.|location=Etobicoke, Canada}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Genetics Home Reference&quot;, 25 September 2009, [https://web.archive.org/web/20081208231714/http://ghr.nlm.nih.gov/glossary=allelicheterogeneity  Allelic heterogeneity], 29 September 2009&lt;/ref&gt; Naprimjer, [[beta-talasemija|β-talasemija]] može biti uzrokovana nekoliko različitih mutacija u genu za [[beta globin|β-globin]]. Alelnu heterogenost ne treba miješati sa [[heterogenost lokusa|heterogenošću lokusa]], u kojoj [[mutacija]] na drugom genu uzrokuje sličan [[fenotip]]. Niti je treba miješati sa [[fenotipska heterogenost|fenotipskom heterogenošću]] u kojoj mutacija unutar istog gena uzrokuje drugačiji fenotip. Ostale glavne bolesti koje pokazuju alelnu heterogenost su alelne mutacije u genu za [[distrofin]] koje uzrokuju [[Duchenneova distrofija|Duchenneovu distrofiju]] i mutacije u genu [[CFTR]], za koje se zna da uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]].&lt;ref name=&quot;Springer&quot;/&gt;

==Alkaptonurija==
{{glavni|Alkaptonurija}}
Ljudski gen za [[nukleotid]]nu sekvencu [[Homogentizat 1,2-dioksigenaza|HGD]] pokazuje niz alelnih mutacija koje uzrokuju AKU. Dokumentovano je približno 40 različitih alelnih varijanti. Većina ovih varijanti nema uticaja na funkciju katalize [[enzim]]a. Nekoliko poznatih alela ima indirektan uticaj na funkciju proteina uzrokujući pogrešno savijanje i remete pravilno sastavljanje enzimskog kompleksa. Alkaptonurija se smatra klasičnim primjerom alelne heterogenosti, koja pokazuje jednu varijantu u ljudskom fenotipu.&lt;ref name=&quot;Encyclopedia of Life Sciences&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Heterogenost lokusa]]

==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Klasična genetika]]
[[Kategorija:Mutacije]]</text>
      <sha1>53cowi9jr0gofbxkorbi7wxex3l41iy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916655</id>
      <parentid>3916654</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:24:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Alelna heterogenost]] na [[Wikipedia:Igralište/Alelna heterogenost]] bez ostavljanja preusmjerenja: yahadžija</comment>
      <origin>3916654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3939" sha1="53cowi9jr0gofbxkorbi7wxex3l41iy" xml:space="preserve">[[Slika:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|thumb|300px| [[Alel]]na heterogenost – lokusna heterogenost]] 
'''Alelna heterogenost''' jest [[fenomen]] u kojem različite [[mutacije]] na istom [[lokus (genetika)|lokusu]] dovode do istih ili vrlo sličnih [[fenotip]]ova. Ove alelne varijacije mogu nastati kao rezultat procesa [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]], kao rezultat [[egzogen]]ih [[mutagen]]a, [[genetički drift|genetičkog drifta]] ili [[genetička migracija|genetičke migracije]]. Mnoge od ovih mutacija imaju oblik [[SNP|jednonukleotidnih polimorfizama]] u kojima je jednonukleotidna baza promijenjena u poređenju sa [[konsenzusna sekvenca|konsenzusom sekvence]]. Također mogu postojati kao [[varijacija broja kopija|varijante broja kopija]] (CNV) u kojima se kopije gena ili sekvence [[DNK]] razlikuju od populacijske.&lt;ref name=&quot;Springer&quot;&gt;{{cite book|last1=Singh|first1=Abinash|title=Encyclopedia of Behavioral Medicine: Allelic Heterogeneity|date=2013|publisher=Springer|location=New York|pages=66–67}}&lt;/ref&gt;

Mutirani [[alel]]i koji izražavaju alelnu heterogenost mogu se klasificirati kao adaptivni ili disadaptivni. Ove mutacije se mogu javiti u ćelijama [[klicin list|germinativne linije]], [[somatska ćelija|somatskim ćelijama]] ili u [[mitohondrijski genom|mitohondrijskom genomu]]. Mutacije u ćelijama germinativne linije mogu se naslijeđivati, kao i mitohondrijskne alelne mutacije. Mitohondrijske alelne mutacije nasljeđuju se majčinski. Tipično u ljudskom [[genom]]u mala količina alelnih varijanti čini ~75% mutacija pronađenih na određenom lokusu unutar populacije. Druge pronađene varijante smatraju se rijetkim ili ekskluzivnim za jedan [[Genealogija|pedigre]]. [[OMIM|Online Mendelovo nasljeđivanje čovjeka]] ima evidenciju o preko 1000 gena i njihovim povezanim alelnim varijantama. Ovi geni pokazuju alelnu heterogenost na svojim lokusima i odgovorni su za različite [[fenotip]]ove bolesti. Neke od ovih bolesti su [[alkaptonurija]], [[albinizam]], [[ahondroplazija]] i [[fenilketonurija]], naprimjer.&lt;ref name=&quot;Encyclopedia of Life Sciences&quot;&gt;{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles R|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=2005|publisher=John Wiley &amp; Sons Ltd.|location=Etobicoke, Canada}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Genetics Home Reference&quot;, 25 September 2009, [https://web.archive.org/web/20081208231714/http://ghr.nlm.nih.gov/glossary=allelicheterogeneity  Allelic heterogeneity], 29 September 2009&lt;/ref&gt; Naprimjer, [[beta-talasemija|β-talasemija]] može biti uzrokovana nekoliko različitih mutacija u genu za [[beta globin|β-globin]]. Alelnu heterogenost ne treba miješati sa [[heterogenost lokusa|heterogenošću lokusa]], u kojoj [[mutacija]] na drugom genu uzrokuje sličan [[fenotip]]. Niti je treba miješati sa [[fenotipska heterogenost|fenotipskom heterogenošću]] u kojoj mutacija unutar istog gena uzrokuje drugačiji fenotip. Ostale glavne bolesti koje pokazuju alelnu heterogenost su alelne mutacije u genu za [[distrofin]] koje uzrokuju [[Duchenneova distrofija|Duchenneovu distrofiju]] i mutacije u genu [[CFTR]], za koje se zna da uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]].&lt;ref name=&quot;Springer&quot;/&gt;

==Alkaptonurija==
{{glavni|Alkaptonurija}}
Ljudski gen za [[nukleotid]]nu sekvencu [[Homogentizat 1,2-dioksigenaza|HGD]] pokazuje niz alelnih mutacija koje uzrokuju AKU. Dokumentovano je približno 40 različitih alelnih varijanti. Većina ovih varijanti nema uticaja na funkciju katalize [[enzim]]a. Nekoliko poznatih alela ima indirektan uticaj na funkciju proteina uzrokujući pogrešno savijanje i remete pravilno sastavljanje enzimskog kompleksa. Alkaptonurija se smatra klasičnim primjerom alelne heterogenosti, koja pokazuje jednu varijantu u ljudskom fenotipu.&lt;ref name=&quot;Encyclopedia of Life Sciences&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Heterogenost lokusa]]

==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Klasična genetika]]
[[Kategorija:Mutacije]]</text>
      <sha1>53cowi9jr0gofbxkorbi7wxex3l41iy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916656</id>
      <parentid>3916655</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:25:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Wikipedia:Igralište/Alelna heterogenost]]&quot;: Ustrajno [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparenje]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3916654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3939" sha1="53cowi9jr0gofbxkorbi7wxex3l41iy" xml:space="preserve">[[Slika:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|thumb|300px| [[Alel]]na heterogenost – lokusna heterogenost]] 
'''Alelna heterogenost''' jest [[fenomen]] u kojem različite [[mutacije]] na istom [[lokus (genetika)|lokusu]] dovode do istih ili vrlo sličnih [[fenotip]]ova. Ove alelne varijacije mogu nastati kao rezultat procesa [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]], kao rezultat [[egzogen]]ih [[mutagen]]a, [[genetički drift|genetičkog drifta]] ili [[genetička migracija|genetičke migracije]]. Mnoge od ovih mutacija imaju oblik [[SNP|jednonukleotidnih polimorfizama]] u kojima je jednonukleotidna baza promijenjena u poređenju sa [[konsenzusna sekvenca|konsenzusom sekvence]]. Također mogu postojati kao [[varijacija broja kopija|varijante broja kopija]] (CNV) u kojima se kopije gena ili sekvence [[DNK]] razlikuju od populacijske.&lt;ref name=&quot;Springer&quot;&gt;{{cite book|last1=Singh|first1=Abinash|title=Encyclopedia of Behavioral Medicine: Allelic Heterogeneity|date=2013|publisher=Springer|location=New York|pages=66–67}}&lt;/ref&gt;

Mutirani [[alel]]i koji izražavaju alelnu heterogenost mogu se klasificirati kao adaptivni ili disadaptivni. Ove mutacije se mogu javiti u ćelijama [[klicin list|germinativne linije]], [[somatska ćelija|somatskim ćelijama]] ili u [[mitohondrijski genom|mitohondrijskom genomu]]. Mutacije u ćelijama germinativne linije mogu se naslijeđivati, kao i mitohondrijskne alelne mutacije. Mitohondrijske alelne mutacije nasljeđuju se majčinski. Tipično u ljudskom [[genom]]u mala količina alelnih varijanti čini ~75% mutacija pronađenih na određenom lokusu unutar populacije. Druge pronađene varijante smatraju se rijetkim ili ekskluzivnim za jedan [[Genealogija|pedigre]]. [[OMIM|Online Mendelovo nasljeđivanje čovjeka]] ima evidenciju o preko 1000 gena i njihovim povezanim alelnim varijantama. Ovi geni pokazuju alelnu heterogenost na svojim lokusima i odgovorni su za različite [[fenotip]]ove bolesti. Neke od ovih bolesti su [[alkaptonurija]], [[albinizam]], [[ahondroplazija]] i [[fenilketonurija]], naprimjer.&lt;ref name=&quot;Encyclopedia of Life Sciences&quot;&gt;{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles R|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=2005|publisher=John Wiley &amp; Sons Ltd.|location=Etobicoke, Canada}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Genetics Home Reference&quot;, 25 September 2009, [https://web.archive.org/web/20081208231714/http://ghr.nlm.nih.gov/glossary=allelicheterogeneity  Allelic heterogeneity], 29 September 2009&lt;/ref&gt; Naprimjer, [[beta-talasemija|β-talasemija]] može biti uzrokovana nekoliko različitih mutacija u genu za [[beta globin|β-globin]]. Alelnu heterogenost ne treba miješati sa [[heterogenost lokusa|heterogenošću lokusa]], u kojoj [[mutacija]] na drugom genu uzrokuje sličan [[fenotip]]. Niti je treba miješati sa [[fenotipska heterogenost|fenotipskom heterogenošću]] u kojoj mutacija unutar istog gena uzrokuje drugačiji fenotip. Ostale glavne bolesti koje pokazuju alelnu heterogenost su alelne mutacije u genu za [[distrofin]] koje uzrokuju [[Duchenneova distrofija|Duchenneovu distrofiju]] i mutacije u genu [[CFTR]], za koje se zna da uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]].&lt;ref name=&quot;Springer&quot;/&gt;

==Alkaptonurija==
{{glavni|Alkaptonurija}}
Ljudski gen za [[nukleotid]]nu sekvencu [[Homogentizat 1,2-dioksigenaza|HGD]] pokazuje niz alelnih mutacija koje uzrokuju AKU. Dokumentovano je približno 40 različitih alelnih varijanti. Većina ovih varijanti nema uticaja na funkciju katalize [[enzim]]a. Nekoliko poznatih alela ima indirektan uticaj na funkciju proteina uzrokujući pogrešno savijanje i remete pravilno sastavljanje enzimskog kompleksa. Alkaptonurija se smatra klasičnim primjerom alelne heterogenosti, koja pokazuje jednu varijantu u ljudskom fenotipu.&lt;ref name=&quot;Encyclopedia of Life Sciences&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Heterogenost lokusa]]

==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Klasična genetika]]
[[Kategorija:Mutacije]]</text>
      <sha1>53cowi9jr0gofbxkorbi7wxex3l41iy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vicky Kalogera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535078</id>
    <revision>
      <id>3916692</id>
      <parentid>3907624</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T07:07:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10826" sha1="3nubzhr79zt8kqybkjmeslgf0he8p70" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime              = Vicky Kalogera
| izvorno_ime      = {{jez-el|Βασιλική Καλογερά}}
| slika            =
| opis_slike       =
| puno_ime         = Vassiliki Kalogera
| datum_rođenja    = {{datum rođenja i godine|1971|2|15}}
| mjesto_rođenja   = [[Serres]], [[Grčka]]
| narodnost        = [[Grci|Grkinja]]
| polje            = [[astrofizika]], [[astronomija]]
| radna_institucija= [[Northwestern University|Univerzitet Northwestern]]
| alma_mater       = [[Aristotle University of Thessaloniki|Aristotelov univerzitet u Solunu]]; [[University of Illinois Urbana-Champaign|Univerzitet Illinois Urbana-Champaign]]
| doktorski_mentor = Ronald F. Webbink
| poznata_po       = istraživanjima [[kompaktni objekt|kompaktnih objekata]], [[gravitacijski talas|gravitacijskih talasa]] i [[dvojna zvijezda|binarnih zvjezdanih sistema]]
| nagrade          = Dannie Heineman Prize for Astrophysics; Hans A. Bethe Prize; članica [[National Academy of Sciences|Nacionalne akademije nauka SAD-a]]; članica [[American Academy of Arts and Sciences|Američke akademije umjetnosti i nauka]]
| supružnik        = Frederic A. Rasio
}}

'''Vicky Kalogera''' ({{jez-el|Βασιλική Καλογερά}}), punim imenom '''Vassiliki Kalogera''', [[Grci|grčka]] je [[astrofizika|astrofizičarka]] i profesorica [[fizika|fizike]] i [[astronomija|astronomije]] na [[Northwestern University|Univerzitetu Northwestern]]. Bavi se [[kompaktni objekt|kompaktnim objektima]], posebno [[crna rupa|crnim rupama]], [[neutronska zvijezda|neutronskim zvijezdama]] i [[bijeli patuljak|bijelim patuljcima]], te njihovom evolucijom u [[dvojna zvijezda|binarnim zvjezdanim sistemima]]. Jedna je od istaknutih članica naučne saradnje [[LIGO]], koja je 2015. prvi put direktno registrovala [[gravitacijski talas|gravitacijske talase]].&lt;ref name=&quot;Northwestern&quot;&gt;{{cite web |title=Vicky Kalogera |url=https://physics.northwestern.edu/people/faculty/core-faculty/vicky-kalogera.html |website=Department of Physics and Astronomy, Northwestern University |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CIERA&quot;&gt;{{cite web |title=Vicky Kalogera |url=https://ciera.northwestern.edu/directory/vicky-kalogera/ |website=Center for Interdisciplinary Exploration and Research in Astrophysics |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Suosnivačica je i direktorica [[Center for Interdisciplinary Exploration and Research in Astrophysics|Centra za interdisciplinarna istraživanja u astrofizici]] (CIERA), a vodi i NSF-Simons AI Institute for the Sky, istraživački institut usmjeren na primjenu [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] u proučavanju neba.&lt;ref name=&quot;CIERA&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NAS&quot;&gt;{{cite web |title=Vassiliki (Vicky) Kalogera |url=https://www.nasonline.org/directory-entry/vassiliki-vicky-kalogera-8384g3/ |website=National Academy of Sciences |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Kalogera je rođena u [[Serres]]u u Grčkoj.&lt;ref name=&quot;ComPADRE&quot;&gt;{{cite web |title=Vassiliki (Vicky) Kalogera |url=https://www.compadre.org/careers/physicists/Detail.cfm?id=2346 |website=ComPADRE |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Osnovni studij fizike završila je 1992. na [[Aristotle University of Thessaloniki|Aristotelovom univerzitetu u Solunu]], a doktorat iz astronomije stekla je 1997. na [[University of Illinois Urbana-Champaign|Univerzitetu Illinois Urbana-Champaign]]. Njena doktorska disertacija nosila je naslov ''Formation of Low-Mass X-Ray Binaries'' (&quot;Formiranje niskomasenih rendgenskih binarnih sistema&quot;), a mentor joj je bio Ronald F. Webbink.&lt;ref name=&quot;CV&quot;&gt;{{cite web |title=Curriculum Vitae: Vicky (Vassiliki) Kalogera |url=https://bpb-us-e1.wpmucdn.com/sites.northwestern.edu/dist/8/1423/files/2026/04/CV_2026_04_15.pdf |website=Northwestern University |date=15. 4. 2026 |access-date=31. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Nakon doktorata radila je kao postdoktorska istraživačica u [[Harvard–Smithsonian Center for Astrophysics|Harvard–Smithsonian centru za astrofiziku]]. Prije dolaska na Northwestern dobila je Clay Fellowship, istraživačku stipendiju namijenjenu mladim astronomima i astrofizičarima.&lt;ref name=&quot;ChicagoNetwork&quot;&gt;{{cite web |title=Vicky Kalogera |url=https://www.thechicagonetwork.org/member/vicky-kalogera/ |website=The Chicago Network |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Fakultetu Univerziteta Northwestern pridružila se 2001.&lt;ref name=&quot;ChicagoNetwork&quot;/&gt; Ondje je razvila istraživačku grupu koja povezuje [[teorijska astrofizika|teorijsku astrofiziku]], računsko modeliranje, statistiku i posmatračke podatke. Godine 2009. imenovana je za E. O. Haven profesora fizike i astronomije, a kasnije je dobila univerzitetsku profesorsku titulu Daniel I. Linzer Distinguished University Professor.&lt;ref name=&quot;CIERA&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ChicagoNetwork&quot;/&gt;

Kao suosnivačica CIERA-e učestvovala je u izgradnji interdisciplinarnog centra u kojem se astrofizika povezuje s [[računarska nauka|računarskom naukom]], [[primijenjena matematika|primijenjenom matematikom]], [[statistika|statistikom]] i inženjerstvom. Njena kasnija istraživačka i organizacijska uloga uključuje i razvoj SkAI-a, instituta koji koristi metode umjetne inteligencije za obradu velikih astronomskih skupova podataka.&lt;ref name=&quot;CIERA&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SkAI&quot;&gt;{{cite web |title=About SkAI |url=https://skai-institute.org/about/ |website=NSF-Simons AI Institute for the Sky |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Istraživanja ==
Glavno područje Kalogerinog rada jeste nastanak, evolucija i spajanje kompaktnih objekata. Takvi objekti nastaju nakon završnih faza [[evolucija zvijezda|zvjezdane evolucije]], a u binarnim sistemima mogu razmjenjivati masu, emitirati [[rendgensko zračenje]] i na kraju se spojiti u događajima koje registruju detektori gravitacijskih talasa.&lt;ref name=&quot;Northwestern&quot;/&gt;

U ranim radovima proučavala je nastanak niskomasenih [[rendgenski dvojni sistem|rendgenskih binarnih sistema]] i posljedice asimetričnih [[supernova|eksplozija supernove]] na orbite preživjelih sistema.&lt;ref name=&quot;Kalogera1996&quot;&gt;{{cite journal |last=Kalogera |first=Vassiliki |title=Orbital Characteristics of Binary Systems after Asymmetric Supernova Explosions |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_1996-11-01_471_1/page/352 |journal=The Astrophysical Journal |date=1996 |volume=471 |issue=1 |pages=352–367 |doi=10.1086/177974 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kalogera1998&quot;&gt;{{cite journal |last=Kalogera |first=Vassiliki |title=Formation of Low-Mass X-Ray Binaries. III. A New Formation Mechanism: Direct Supernova |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_1998-01-20_493_1/page/368 |journal=The Astrophysical Journal |date=1998 |volume=493 |issue=1 |pages=368–373 |doi=10.1086/305101 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ti radovi povezali su brzine koje neutronske zvijezde dobijaju pri rođenju, promjene orbitalnih parametara i kasniju populaciju sistema vidljivih u rendgenskom dijelu spektra.

U okviru LIGO naučne saradnje bila je dio zajednice koja je interpretirala prvi direktno registrovani signal gravitacijskih talasa, označen kao [[GW150914]]. Detekcija je potekla od spajanja dvije crne rupe i objavljena je 2016. u časopisu ''[[Physical Review Letters]]''.&lt;ref name=&quot;GW150914&quot;&gt;{{cite journal |author=LIGO Scientific Collaboration and Virgo Collaboration |title=Observation of Gravitational Waves from a Binary Black Hole Merger |journal=Physical Review Letters |date=2016 |volume=116 |issue=6 |pages=061102 |doi=10.1103/PhysRevLett.116.061102 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kalogerina stručnost posebno je vezana za astrofizičku interpretaciju takvih događaja: mase, spinove, učestalost spajanja, moguće kanale formiranja i vezu između pojedinačnih opažanja i populacije binarnih sistema u svemiru.&lt;ref name=&quot;AIP&quot;&gt;{{cite web |title=Vicky Kalogera to Receive 2018 Dannie Heineman Prize for Astrophysics |url=https://www.aip.org/news/vicky-kalogera-receive-2018-dannie-heineman-prize-astrophysics |website=American Institute of Physics |date=10. 1. 2018 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kasniji rad uključuje pripremu naučnih ciljeva za novu generaciju zemaljskih opservatorija gravitacijskih talasa. U tim projektima istražuju se spajanja crnih rupa i neutronskih zvijezda kroz kosmičko vrijeme, porijeklo teških elemenata, veza s [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskim]] opažanjima i razvoj [[višeprenosnička astronomija|višeprenosničke astronomije]].

== Priznanja ==
Za istraživanja kompaktnih objekata i njihovih elektromagnetskih i gravitacijskotalasnih signala Kalogera je dobila Dannie Heineman Prize for Astrophysics 2018, koju dodjeljuju [[American Institute of Physics]] i [[American Astronomical Society]].&lt;ref name=&quot;AIP&quot;/&gt; Dobitnica je i Hans A. Bethe Prize 2016. Američkog fizičkog društva za rad na evoluciji i sudbini kompaktnih binarnih sistema.&lt;ref name=&quot;APS&quot;&gt;{{cite web |title=2016 Hans A. Bethe Prize Recipient |url=https://www.aps.org/programs/honors/prizes/prizerecipient.cfm?last_nm=Kalogera&amp;first_nm=Vicky&amp;year=2016 |website=American Physical Society |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kao članica tima koji je učestvovao u otkriću GW150914 dobila je, zajedno s drugim članovima LIGO saradnje, Special Breakthrough Prize in Fundamental Physics 2016. i Gruber Cosmology Prize 2016.&lt;ref name=&quot;ChicagoDSI&quot;&gt;{{cite web |title=Vicky Kalogera |url=https://datascience.uchicago.edu/people/vicky-kalogera/ |website=Data Science Institute, University of Chicago |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Izabrana je u [[National Academy of Sciences|Nacionalnu akademiju nauka Sjedinjenih Američkih Država]] 2018, u [[American Academy of Arts and Sciences|Američku akademiju umjetnosti i nauka]] 2021. te za članicu [[American Association for the Advancement of Science|Američke asocijacije za unapređenje nauke]].&lt;ref name=&quot;NAS&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AAAS&quot;&gt;{{cite web |title=Historic 2019 Class of AAAS Fellows Announced |url=https://www.aaas.org/news/historic-2019-class-aaas-fellows-announced |website=American Association for the Advancement of Science |date=26. 11. 2019 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AAASci&quot;&gt;{{cite web |title=Vicky Kalogera Elected to American Academy of Arts &amp; Sciences |url=https://physics.northwestern.edu/about/news/2021/vicky-kalogera-elected-to-american-academy-of-arts-sciences.html |website=Department of Physics and Astronomy, Northwestern University |date=23. 4. 2021 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kalogera, Vicky}}
[[Kategorija:Biografije, Serres]]
[[Kategorija:Grčki astronomi]]
[[Kategorija:Američki astronomi]]
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>3nubzhr79zt8kqybkjmeslgf0he8p70</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Telepsihijatrija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535574</id>
    <revision>
      <id>3916676</id>
      <parentid>3900998</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T02:26:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44014" sha1="hxc6ucyvmgzkf8nwplk6luop1scfyc0" xml:space="preserve">[[Datoteka:20180927-RD-LSC-0048_(44259432605).jpg|mini|desno|300px|Seansa telementalnog zdravlja (psihoterapija na daljinu)]]

'''Telepsihijatrija''' ili '''telementalno zdravlje''' jeste područje [[Telezdravstvo|telemedicine]] koje podrazumijeva primjenu [[Telekomunikacije|telekomunikacijskih]] tehnologija, najčešće [[Videotelefonija|videokonferencijskih]] veza i telefonskih poziva, za pružanje [[Psihijatrija|psihijatrijske]] i drugih oblika zaštite [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] na daljinu.&lt;ref name=&quot;APA_Telepsychiatry&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychiatric Association |title=What is Telepsychiatry? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/telepsychiatry |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIMH_Telemental_Health&quot;&gt;{{cite web |author=National Institute of Mental Health |title=Getting Mental Health Support Virtually |url=https://www.nimh.nih.gov/health/publications/what-is-telemental-health |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Omogućava pružanje dijagnostičkih, terapijskih i savjetodavnih usluga bez fizičkog prisustva terapeuta i pacijenta na istoj lokaciji.

Istraživanja pokazuju da telepsihijatrija može biti efikasan oblik pružanja usluga mentalnog zdravlja. Kratkoročno, njena prihvatljivost i efikasnost mogu biti uporedive s psihijatrijskom i [[psihoterapija|psihoterapijskom]] zaštitom koja se pruža neposrednim kontaktom između terapeuta i pacijenta (licem u lice).&lt;ref name=&quot;Schlief_et_al_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Schlief |first=M. |last2=Saunders |first2=K. R. |last3=Appleton |first3=R. |last4=Barnett |first4=P. |last5=Vera San Juan |first5=N. |last6=Foye |first6=U. |display-authors=et al |title=Synthesis of the Evidence on What Works for Whom in Telemental Health: Rapid Realist Review |journal=Interactive Journal of Medical Research |volume=11 |issue=2 |pages=e38239 |year=2022 |doi=10.2196/38239 |issn=1929-073X |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9524537/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dosadašnji nalazi također ukazuju da su terapijski procesi ostvareni putem telepsihijatrije usporedivi s onima u neposrednom radu, uključujući promjene u neadaptivnim obrascima mišljenja i ponašanja.&lt;ref name=&quot;Schuster_et_al_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Schuster |first=R. |last2=Fischer |first2=E. |last3=Jansen |first3=C. |last4=Napravnik |first4=N. |last5=Rockinger |first5=S. |last6=Steger |first6=N. |display-authors=et al |title=Blending Internet-based and tele group treatment: Acceptability, effects, and mechanisms of change of cognitive behavioral treatment for depression |journal=Internet Interventions |volume=29 |pages=100551 |year=2022 |doi=10.1016/j.invent.2022.100551 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9204733/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Primjena telepsihijatrije može unaprijediti dostupnost usluga mentalnog zdravlja, posebno osobama koje žive u udaljenim područjima ili imaju otežan pristup zdravstvenim ustanovama. Istovremeno, njena efikasnost može biti ograničena nedostatkom odgovarajućih digitalnih uređaja, pristupa [[internet]]u ili potrebnih [[Informatička pismenost|digitalnih vještina]]. Budući da su [[siromaštvo]] i drugi oblici društvene nejednakosti povezani i s većim rizikom od razvoja poremećaja mentalnog zdravlja i sa slabijim pristupom digitalnim tehnologijama, [[Digitalni jaz|digitalna isključenost]] predstavlja značajan izazov za ravnopravno pružanje usluga telementalnog zdravlja.&lt;ref name=&quot;Schlief_et_al_2022&quot; /&gt;

Značajan podsticaj razvoju telepsihijatrije desio se tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]. Tokom tog perioda službe za zaštitu mentalnog zdravlja u [[Ekonomija visokog dohotka|zemljama s visokim prihodima]] u velikoj su mjeri prilagodile svoj rad pružanju usluga na daljinu, što je omogućilo kontinuitet liječenja u uslovima ograničenog neposrednog kontakta. Takav način rada pokazao se efikasnim i prihvatljivim u vanrednim okolnostima, iako su istovremeno izražene određene zabrinutosti u vezi s njegovom dugoročnom primjenom i održivošću.&lt;ref name=&quot;Appleton_et_al_2021&quot;&gt;{{cite journal |last=Appleton |first=R. |last2=Williams |first2=J. |last3=Vera San Juan |first3=N. |last4=Needle |first4=J. J. |last5=Schlief |first5=M. |last6=Jordan |first6=H. |display-authors=et al |title=Implementation, Adoption, and Perceptions of Telemental Health During the COVID-19 Pandemic: Systematic Review |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=23 |issue=12 |pages=e31746 |year=2021 |doi=10.2196/31746 |issn=1438-8871  |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8664153/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Definicija ==

označava upotrebu telekomunikacijskih tehnologija, uključujući videokonferencije, glasovne pozive i tekstualne poruke, radi pružanja usluga zaštite mentalnog zdravlja na daljinu.&lt;ref name=&quot;APA_Telepsychiatry&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NIMH_Telemental_Health&quot; /&gt; Kao grana telemedicine, obuhvata širok spektar usluga, uključujući različite oblike [[Psihoterapija|psihoterapije]]  (individualnu, [[Grupna psihoterapija|grupnu]], [[Porodična terapija|porodičnu]]) [[Psihijatrijska procjena|psihijatrijske procjene]] te propisivanje i praćenje [[Farmakologija|farmakoterapije]].&lt;ref name=&quot;APA_Telepsychiatry&quot; /&gt; Telemedicina podrazumijeva primjenu telekomunikacijskih tehnologija za pružanje zdravstvenih usluga kada pacijent i zdravstveni radnik nisu na istoj lokaciji.&lt;ref name=&quot;APA_Telepsychiatry&quot; /&gt;

== Efikasnost ==

Usluge telementalnog zdravlja mogu biti efikasne u ublažavanju simptoma i poboljšanju [[Kvalitet života (zdravstvena njega)|kvaliteta života]] osoba s [[Mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]]. Korisnici koji se dobrovoljno opredijele za ovakav način pružanja zaštite, kao i osobe kojima je pristup zdravstvenim ustanovama otežan, uglavnom ih ocjenjuju pozitivno zbog veće dostupnosti i jednostavnijeg pristupa zaštiti mentalnog zdravlja.&lt;ref name=&quot;Salmoiraghi_Hussain_2015&quot;&gt;{{cite journal |last=Salmoiraghi |first=A. |last2=Hussain |first2=S. |title=A Systematic Review of the Use of Telepsychiatry in Acute Settings |journal=Journal of Psychiatric Practice |volume=21 |issue=5 |pages=389–393 |year=2015 |doi=10.1097/PRA.0000000000000103 |issn=1538-1145 |pmid=26348806 |s2cid=205955427 |url=https://journals.lww.com/practicalpsychiatry/abstract/2015/09000/a_systematic_review_of_the_use_of_telepsychiatry.9.aspx |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bashshur_et_al_2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Bashshur |first=R. L. |last2=Howell |first2=J. D. |last3=Krupinski |first3=E. A. |last4=Harms |first4=K. M. |last5=Bashshur |first5=N. |last6=Doarn |first6=C. R. |title=The Empirical Foundations of Telemedicine Interventions in Primary Care |journal=Telemedicine and e-Health |volume=22 |issue=5 |pages=342–375 |year=2016 |doi=10.1089/tmj.2016.0045 |issn=1530-5627 |pmc=4860623 |pmid=27128779 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4860623/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Snoswell_et_al_2021&quot;&gt;{{cite journal |last=Snoswell |first=Centaine L. |last2=Chelberg |first2=Georgina |last3=De Guzman |first3=Keshia R. |last4=Haydon |first4=Helen M. |last5=Thomas |first5=Emma E. |last6=Caffery |first6=Liam J. |display-authors=et al |title=The clinical effectiveness of telehealth: A systematic review of meta-analyses from 2010 to 2019 |journal=Journal of Telemedicine and Telecare |volume=29 |issue=9 |pages=669–684 |year=2021 |doi=10.1177/1357633X211022907 |issn=1357-633X |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1357633X211022907 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U poređenju s neposrednim pružanjem zdravstvene zaštite, usluge koje se ostvaruju putem videopoziva mogu kratkoročno biti podjednako prihvatljive i efikasne, a pojedina istraživanja ukazuju i na manji broj propuštenih termina.&lt;ref name=&quot;Barnett_et_al_2021&quot;&gt;{{cite journal |last=Barnett |first=P. |last2=Goulding |first2=L. |last3=Casetta |first3=C. |last4=Jordan |first4=H. |last5=Sheridan-Rains |first5=L. |last6=Steare |first6=T. |display-authors=et al |title=Implementation of Telemental Health Services Before COVID-19: Rapid Umbrella Review of Systematic Reviews |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=23 |issue=7 |pages=e26492 |year=2021 |doi=10.2196/26492 |issn=1438-8871 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8335619/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Appleton_et_al_2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Schuster_et_al_2022&quot; /&gt;

Efikasnost telepsihijatrije u velikoj mjeri zavisi od načina na koji je organizovana i prilagođena potrebama korisnika. Najbolji rezultati postižu se kada je pružanje usluga personalizovano i fleksibilno te kada se uvažavaju preferencije korisnika u pogledu načina komunikacije, uključujući izbor između videopoziva i telefonskog poziva. Budući da se te preferencije mogu mijenjati tokom vremena ili razlikovati od jednog termina do drugog, preporučuje se njihovo redovno preispitivanje kako bi se održala prihvatljivost i efikasnost pružene zaštite.

Telepsihijatrija je najuspješnija kada se pruža na personalizovan i fleksibilan način. Uzimanje u obzir ličnih preferencija korisnika usluga o tome žele li primati njegu na daljinu, te da li putem videopoziva ili telefonskog poziva, rezultira prihvatljivijom i efikasnijom uslugom. Ove se preferencije mogu mijenjati tokom vremena i razlikovati od termina do termina, zbog čega ih je neophodno redovno preispitivati.&lt;ref name=&quot;Schlief_et_al_2022&quot; /&gt;

=== Prednosti i ograničenja ===

Telepsihijatrija može unaprijediti dostupnost usluga mentalnog zdravlja, posebno osobama koje žive u [[selo|ruralnim]] područjima ili imaju [[Tjelesni invaliditet|tjelesne poteškoće]] koje otežavaju putovanje do zdravstvenih ustanova. Pružanje usluga na daljinu smanjuje potrebu za putovanjem (koje može biti naporno ili skupo u smislu vremena i novca) kao i potrebu za organizovanjem i plaćanjem čuvanja djece.&lt;ref name=&quot;Schlief_et_al_2022&quot; /&gt; U područjima s manjom gustoćom naseljenosti lakše je organizovati grupne psihoterapijske programe putem interneta, jer je jednostavnije okupiti dovoljan broj učesnika nego u lokalnoj zajednici.&lt;ref name=&quot;Schuster_et_al_2022&quot; /&gt;

Za osobe čije psihičke poteškoće otežavaju ili onemogućavaju dolazak na terapiju, telepsihijatrija može predstavljati prikladan oblik liječenja. Također može biti prihvatljivija osobama koje zbog stigme izbjegavaju odlazak u ustanove za zaštitu mentalnog zdravlja. Međutim, kod određenih pacijenata, naročito onih koji imaju izražene [[Paranoja|paranoidne]] ideje ili [[Anksiozni poremećaj|anksiozne poremećaje]], korištenje komunikacije na daljinu može pojačati simptome ili izazvati dodatnu nelagodu, zbog čega ovakav oblik liječenja nije podjednako prikladan za sve korisnike.&lt;ref name=&quot;Schlief_et_al_2022&quot; /&gt;

Jedan od najvećih izazova predstavlja [[Digitalni jaz|Digitalna isključenost]]. Primjena modela u kojem se usluge prvenstveno pružaju putem digitalnih tehnologija može narušiti [[zdravstvena pravičnost|zdravstvenu pravičnost]], jer su upravo socijalno ugrožene grupe često one koje nemaju odgovarajuću opremu, stabilnu internetsku vezu ili dovoljno razvijene digitalne vještine.&lt;ref name=&quot;Greer_et_al_2019&quot;&gt;{{cite journal |last=Greer |first=Ben |last2=Robotham |first2=Dan |last3=Simblett |first3=Sara |last4=Curtis |first4=Hannah |last5=Griffiths |first5=Helena |last6=Wykes |first6=Til |display-authors=et al |title=Digital Exclusion Among Mental Health Service Users: Qualitative Investigation |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=21 |issue=1 |year=2019 |doi=10.2196/11696 |issn=1439-4456 |pmc=6329420 |pmid=30626564 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6329420/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj problem može pogoditi mnoge grupe korisnika, uključujući [[Beskućništvo|beskućnike]], pacijente na bolničkim odjelima, starije osobe, osobe s [[demencija|demencijom]], malu djecu, osobe koje žive u siromaštvu, [[Izbjeglica|izbjeglice]], pripadnike [[Romi|romske populacije]] i druge ranjive grupe.&lt;ref name=&quot;Schlief_et_al_2022&quot; /&gt;

Osim tehničke dostupnosti, važan izazov predstavlja i osiguravanje privatnosti. Mnogi korisnici nemaju prostor u kojem mogu nesmetano razgovarati o osjetljivim temama, zbog čega se mogu osjećati nelagodno ili ograničeno tokom terapijskih susreta. Dodatne poteškoće odnose se na uspostavljanje i održavanje [[Terapijski odnos|terapijskog odnosa]], kao i na provođenje kvalitetne psihijatrijske procjene.&lt;ref name=&quot;Appleton_et_al_2021&quot; /&gt; [[Upotrebljivost|Jednostavnost korištenja]] digitalne platforme takođe je važan faktor u tome koliko je usluga telepsihijatrije inkluzivna.&lt;ref name=&quot;Schlief_et_al_2022&quot; /&gt; Kada videopoziv nije moguć ili prihvatljiv, mogu se koristiti telefonski razgovori ili tekstualna komunikacija, iako takvi oblici kontakta obično omogućavaju kraće i manje sadržajne terapijske razgovore.&lt;ref name=&quot;Chen_et_al_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Chen |first=Patricia V |last2=Helm |first2=Ashley |last3=Caloudas |first3=Steve G |last4=Ecker |first4=Anthony |last5=Day |first5=Giselle |last6=Hogan |first6=Julianna |last7=Lindsay |first7=Jan |display-authors=et al |title=Evidence of Phone vs Video-Conferencing for Mental Health Treatments: A Review of the Literature |journal=Current Psychiatry Reports |volume=24 |issue=10 |pages=529–539 |year=2022 |doi=10.1007/s11920-022-01359-8 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9437398/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Upotreba videopoziva može izmijeniti način na koji se prenose verbalni i neverbalni komunikacijski signali, što kod pojedinih korisnika usluga, posebno onih koji se prvi put uključuju u zaštitu [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], može izazvati osjećaj nelagode ili otežati uspostavljanje terapijskog odnosa. Terapijski kvalitet pružanja usluga telementalnog zdravlja može se unaprijediti primjenom odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera, kao što su pravilno postavljanje kamere, osiguravanje odgovarajućeg osvjetljenja te korištenje stabilne i brze internetske veze na obje strane, čime se smanjuje vjerovatnoća prekida slike, kašnjenja zvuka i drugih tehničkih smetnji.&lt;ref name=&quot;Schlief_et_al_2022&quot; /&gt;

Pružanje zaštite mentalnog zdravlja putem videopoziva među [[Stručnjak za mentalno zdravlje|stručnim osobljem u oblasti mentalnog zdravlja]] uglavnom se smatra korisnim zbog mogućnosti unapređenja dostupnosti zdravstvene zaštite i povećanja efikasnosti pružanja usluga. Pozitivan stav prema telepsihijatriji najčešće je prisutan kada su osigurani odgovarajuća obuka, tehnička podrška, jasne smjernice i pouzdana digitalna infrastruktura. S druge strane, nedostatak ovih uslova može otežati njegovu primjenu i smanjiti spremnost stručnjaka za korištenje ovog oblika rada. Istovremeno, dio stručnog osoblja izražava zabrinutost u vezi sa sigurnošću sistema, zaštitom podataka, pravnom odgovornošću i očuvanjem povjerljivosti prilikom pružanja psihijatrijske zaštite putem videopoziva.&lt;ref name=&quot;Connolly_et_al_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Connolly |first=Samantha L |last2=Miller |first2=Christopher J |last3=Lindsay |first3=Jan A |last4=Bauer |first4=Mark S |title=A systematic review of providers’ attitudes toward telemental health via videoconferencing |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=27 |issue=2 |pages=e12311 |year=2020 |doi=10.1111/cpsp.12311 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9367168/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Uspješna implementacija telepsihijatrije zahtijeva razvoj smjernica i organizacijskih modela koji nastaju kroz saradnju zdravstvenih stručnjaka i korisnika usluga.&lt;ref name=&quot;Schlief_et_al_2022&quot; /&gt; 

== Poddiscipline ==

Telepsihijatrija obuhvata različite poddiscipline u zavisnosti od konteksta u kojem se usluge pružaju.

=== Telepsihijatrija od kuće ===

Psihijatrijska podrška koja se pruža osobama u njihovom domu ili drugom privatnom okruženju naziva se &quot;Telepsihijatrija od kuće&quot; ili &quot;Telepsihijatrija direktno do korisnika&quot;. Za njenu primjenu u pravilu su potrebni [[web-kamera]], odgovarajući uređaj i stabilna internetska veza.&lt;ref name=&quot;Ikelheimer_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Ikelheimer |first=Douglas M |title=Treatment of Opioid Dependence via Home-Based Telepsychiatry |journal=Psychiatric Services |volume=59 |issue=10 |pages=1218–1219 |year=2008 |doi=10.1176/appi.ps.59.10.1218-a |pmid=18832513 |url=https://www.researchgate.net/publication/23297081_Treatment_of_Opioid_Dependence_via_Home-Based_Telepsychiatry |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvoj ovog modela povezuje se s nedostatkom psihijatara i potrebom da se zaštita mentalnog zdravlja učini dostupnijom osobama koje žive u ruralnim i udaljenim područjima.&lt;ref name=&quot;Schlief_et_al_2022&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Lambert_Wertheimer_2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Lambert |first=K. |last2=Wertheimer |first2=M. |date=2016 |title=Telepsychiatry: Who, What, Where, and How |journal=Psychiatric News |volume=51 |issue=3 |pages=1 |doi=10.1176/appi.pn.2016.2a13 |url=https://psychiatryonline.org/doi/full/10.1176/appi.pn.2016.2a13 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prije započinjanja liječenja potrebno je pribaviti informisani pristanak pacijenta, procijeniti sigurnost pružanja usluge na daljinu, osigurati korištenje zaštićenih videokonferencijskih platformi radi očuvanja privatnosti te omogućiti standard njege kao u tradicionalnoj ordinaciji.&lt;ref name=&quot;Schlief_et_al_2022&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Lambert_Wertheimer_2016&quot; /&gt; Istraživanja pokazuju da telepsihijatrija ostvaruje slične terapijske rezultate i dijagnostičku pouzdanost kao i liječenje uživo.&lt;ref name=&quot;Hubley_et_al_2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Hubley |first=Sam |last2=Lynch |first2=Sarah B |last3=Schneck |first3=Christopher |last4=Thomas |first4=Marshall |last5=Shore |first5=Jay |title=Review of key telepsychiatry outcomes |journal=World Journal of Psychiatry |volume=6 |issue=2 |pages=269–282 |year=2016 |doi=10.5498/wjp.v6.i2.269 |pmc=4919267 |pmid=27354970 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4919267/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hilty_et_al_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Hilty |first=Donald M |last2=Sunderji |first2=Nadiya |last3=Suo |first3=Shannon |last4=Chan |first4=Steven |last5=McCarron |first5=Robert M |title=Telepsychiatry and other technologies for integrated care: evidence base, best practice models and competencies |journal=International Review of Psychiatry |volume=30 |issue=6 |pages=292–309 |year=2018 |doi=10.1080/09540261.2019.1571483 |pmid=30821540 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30821540/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;Zadovoljstvo pacijenata ovim oblikom liječenja uglavnom je visoko, dok zdravstveni radnici iskazuju nešto niži stepen zadovoljstva.

Zadovoljstvo pacijenata telepsihijatrijom uglavnom je visoko, iako zdravstveni radnici navode niže nivoe zadovoljstva u poređenju s pacijentima.&lt;ref name=&quot;Hubley_et_al_2016&quot; /&gt; Iako početna ulaganja mogu biti veća, telepsihijatrija dugoročno može smanjiti troškove zahvaljujući manjoj potrebi za putovanjima.&lt;ref name=&quot;Hubley_et_al_2016&quot; /&gt; Istovremeno, jedan od njenih nedostataka jeste to što pojedini pacijenti u vlastitom domu nemaju dovoljno privatnosti za nesmetano održavanje terapijskih seansi.&lt;ref name=&quot;Schlief_et_al_2022&quot; /&gt; 

=== Forenzička telepsihijatrija ===

Forenzička telepsihijatrija podrazumijeva pružanje psihijatrijskih usluga na daljinu u [[zatvor]]ima i drugim kazneno-popravnim ustanovama. Usluge mogu obuhvatati psihijatrijske procjene, konsultacije o farmakoterapiji, praćenje osoba sa suicidalnim rizikom, procjene prije puštanja na [[Uslovni otpust|uslovnu slobodu]] i druge oblike stručne podrške. Primjena telepsihijatrije u ovom području omogućava značajne finansijske i organizacijske uštede jer smanjuje potrebu za transportom zatvorenika i njihovom pratnjom prilikom odlaska na preglede izvan ustanove.&lt;ref name=&quot;Miller_et_al_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=Thomas W. |last2=Burton |first2=Deborah C. |last3=Hill |first3=Kelly |last4=Luftman |first4=Ginny |last5=Veltkemp |first5=Lane J. |last6=Swope |first6=Marion |title=Telepsychiatry: Critical Dimensions for Forensic Services |journal=The Journal of the American Academy of Psychiatry and the Law |volume=33 |issue=4 |pages=539–546 |year=2005 |url=https://jaapl.org/content/33/4/539 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Telepsihijatrija u hitnim i kriznim stanjima ===

Od 2008. razvijaju se smjernice za pružanje telepsihijatrijskih konsultacija osobama u hitnim psihijatrijskim stanjima. One obuhvataju procjenu osoba koje prolaze kroz tešku psihičku krizu, imaju [[samoubistvo|suicidalne]] namjere ili simptome depresije, [[Manija|manije]], [[psihoza|psihoze]] ili akutna [[Anksioznost|anksioznih poremećaja]].&lt;ref name=&quot;Shore_et_al_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Shore |first=Jay H |last2=Hilty |first2=Donald M |last3=Yellowlees |first3=Peter |title=Emergency Management Guidelines for Telepsychiatry |journal=General Hospital Psychiatry |volume=29 |issue=3 |pages=199–206 |year=2007 |doi=10.1016/j.genhosppsych.2007.01.013 |pmc=1986661 |pmid=17484936 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC1986661/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hitna telepsihijatrija danas se primjenjuje u bolničkim [[Hitna pomoć|odjelima hitne pomoći]], zatvorima, centrima za mentalno zdravlje u zajednici, ustanovama za liječenje ovisnosti i školama. Njena primjena može ublažiti posljedice nedostatka stručnog kadra u preopterećenim bolnicama i omogućiti većem broju osoba pravovremenu psihijatrijsku njegu. Umjesto angažovanja privremenih (zamjenskih) ljekara ili oslanjanja na ljekare opće medicine pri procjeni psihijatrijskog stanja pacijenata, zdravstvene ustanove mogu koristiti telepsihijatriju radi smanjenja troškova i poboljšanja dostupnosti specijalističke zaštite iz oblasti mentalnog zdravlja.&lt;ref name=&quot;Williams_et_al_2009&quot;&gt;{{cite report |last=Williams |first=M. |last2=Pfeffer |first2=M. |last3=Boyle |first3=J. |last4=Hilty |first4=D.M. |date=2009 |title=Telepsychiatry in the Emergency Department: Overview and Case Studies |publisher=California HealthCare Foundation |url=https://www.chcf.org/wp-content/uploads/2017/12/PDF-TelepsychiatryProgramsED.pdf |access-date=27. 6. 2026 |language=en |type=Izvještaj}}&lt;/ref&gt;

Krizna telepsihijatrija može doprinijeti i smanjenju potrebe za privremenim zadržavanjem psihijatrijskih pacijenata, odnosno situacija u kojima osoba ostaje na bolničkom odjelu dok čeka odgovarajući psihijatrijski tretman.&lt;ref name=&quot;ITP_2023&quot;&gt;{{cite web |title=How Emergency Departments Can Reduce Psychiatric Patient Boarding |url=https://www.integratedtelehealth.com/how-emergency-departments-can-reduce-psychiatric-patient-boarding |website=Integrated Telehealth Partners |publisher=Psychiatric Medical Care, LLC |date=2023 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zahvaljujući većoj protočnosti koju telepsihijatrija omogućava, korisnici psihijatrijskih usluga imaju kraće vrijeme čekanja i brži pristup njezi.

=== Planirana telepsihijatrija ===

Planirana telepsihijatrija podrazumijeva pružanje psihijatrijskih usluga putem unaprijed zakazanih termina. Mnoge ustanove koje pružaju usluge u oblasti bihevioralnog zdravlja koriste ovaj model kako bi povećale svoje kapacitete i unaprijedile dostupnost zaštite mentalnog zdravlja.&lt;ref name=&quot;Adaji_Fortney_2017&quot;&gt;{{cite journal |last=Adaji |first=Akuh |last2=Fortney |first2=John |title=Telepsychiatry in Integrated Care Settings |journal=Focus |volume=15 |issue=3 |pages=257–263 |year=2017 |doi=10.1176/appi.focus.20170007 |pmc=6519551 |pmid=31975855 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6519551/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U okviru redovne telepsihijatrijske prakse, jedan pružalac usluga ili manji tim kontinuirano prati određeni broj pacijenata u unaprijed utvrđenim terminima. Takve usluge mogu obuhvatati upravljanje farmakoterapijom, psihijatrijske procjene, konsultacije, sastanke terapijskih timova i stručnu superviziju.&lt;ref name=&quot;Adaji_Fortney_2017&quot; /&gt;

Pristup stručnjacima na daljinu omogućava zdravstvenim ustanovama, posebno onima u ruralnim i područjima koje imaju poteškoća s privlačenjem i zadržavanjem kadra, da korisnicima ponude širi spektar specijalističkih usluga, uprkos poteškoćama u zapošljavanju i zadržavanju stručnog kadra.&lt;ref name=&quot;Adaji_Fortney_2017&quot; /&gt; Jedan od primjera takve primjene jeste [[bihevioralna terapija]] za liječenje [[tik]]ova kod djece. Iako se smatra efikasnim oblikom liječenja, mnogim pacijentima nije dostupna zbog nedostatka obučenih terapeuta. Istraživanja pokazuju da online intervencije, koje korisnici provode samostalno uz podršku terapeuta, mogu efikasno smanjiti simptome tikova i omogućiti većem broju djece pristup odgovarajućem tretmanu.&lt;ref name=&quot;Hollis_et_al_2021&quot;&gt;{{cite journal |last=Hollis |first=Chris |last2=Hall |first2=Charlotte L |last3=Jones |first3=Rebecca |last4=Marston |first4=Louise |last5=Le Novere |first5=Marie |last6=Hunter |first6=Rachael |last7=Brown |first7=Beverley J |last8=Sanderson |first8=Charlotte |last9=Andrén |first9=Per |last10=Bennett |first10=Sophie D |last11=Chamberlain |first11=Liam R |last12=Davies |first12=E Bethan |last13=Evans |first13=Amber |last14=Kouzoupi |first14=Natalia |last15=McKenzie |first15=Caitlin |last16=Heyman |first16=Isobel |last17=Khan |first17=Kareem |last18=Kilgariff |first18=Joseph |last19=Glazebrook |first19=Cristine |last20=Mataix-Cols |first20=David |last21=Murphy |first21=Tara |last22=Serlachius |first22=Eva |last23=Murray |first23=Elizabeth |date=2021 |title=Therapist-supported online remote behavioural intervention for tics in children and adolescents in England (ORBIT): A multicentre, parallel group, single-blind, randomised controlled trial |journal=The Lancet Psychiatry |volume=8 |issue=10 |pages=871–882 |doi=10.1016/S2215-0366(21)00235-2 |url=https://www.thelancet.com/journals/lanpsy/article/PIIS2215-0366(21)00235-2/fulltext |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Khan_et_al_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Khan |first=Kareem |last2=Hollis |first2=Chris |last3=Hall |first3=Charlotte L. |last4=Davies |first4=E. Bethan |last5=Murray |first5=Elizabeth |last6=Andrén |first6=Per |last7=Mataix-Cols |first7=David |last8=Murphy |first8=Tara |last9=Glazebrook |first9=Cris |title=Factors influencing the efficacy of an online behavioural intervention for children and young people with tics: Process evaluation of a randomised controlled trial |journal=Journal of Behavioral and Cognitive Therapy |volume=32 |issue=3 |pages=197–206 |year=2022 |doi=10.1016/j.jbct.2022.02.005 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2589979122000142 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Telepsihijatrija širom svijeta ==

=== U Sjedinjenim Američkim Državama ===

Jedan od glavnih pokretača razvoja telepsihijatrije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] jeste nedostatak psihijatara, posebno u specijalizovanim oblastima kao što je [[dječija i adolescentna psihijatrija]].&lt;ref name=&quot;Hakak_Szeftel_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hakak |first=Rashelle |last2=Szeftel |first2=Roxy |date=2008 |title=Clinical Use of Telemedicine in Child Psychiatry |journal=Focus |volume=6 |issue=3 |pages=293–301 |doi=10.1176/foc.6.3.foc293 |url=https://psychiatryonline.org/doi/full/10.1176/foc.6.3.foc293 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Primjena telepsihijatrije omogućava da manji broj stručnjaka pruži zdravstvenu zaštitu većem broju pacijenata, uz efikasnije korištenje vremena i veću dostupnost psihijatrijskih usluga.&lt;ref name=&quot;Sharma_Devan_2023&quot;&gt;{{cite journal |last=Sharma |first=Gunjan |last2=Devan |first2=Karrish |date=2023 |title=The effectiveness of telepsychiatry: thematic review |journal=BJPsych Bulletin |volume=47 |issue=2 |pages=82–89 |doi=10.1192/bjb.2021.115 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34915955/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj telepsihijatrije u SAD-u podržan je i odgovarajućim zakonodavnim i finansijskim okvirom. Najveći dio usluga telezdravstva finansira se kroz državni program ''[[Medicare (Sjedinjene Američke Države)|Medicare]]'', dok refundacija troškova mora ispunjavati savezne zahtjeve koji se odnose na kvalitet, efikasnost i ekonomičnost zdravstvene zaštite. Od 1999. programi ''Medicare'' i ''Medicaid'' postepeno su proširili obuhvat usluga telezdravstva, pojednostavili uslove za pružaoce usluga i omogućili finansijsku podršku za razvoj telezdravstvenih programa. Danas Centar za usluge Medicare i Medicaid (CMS) pokriva usluge telemedicine, uključujući telepsihijatriju, u brojnim područjima zdravstvene zaštite.&lt;ref name=&quot;Uscher-Pines_et_al_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Uscher-Pines |first=Lori |last2=Bouskill |first2=Kathryn E |last3=Sousa |first3=Jessica |last4=Shen |first4=Mimi |last5=Fischer |first5=Shira H |date=2020 |title=Experiences of Medicaid Programs and Health Centers in Implementing Telehealth |journal=RAND Health Quarterly |volume=8 |issue=4 |pages=RR–2564–ASPE |pmid=32582468 |pmc=7302318 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32582468/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Zaštita privatnosti i sigurnosti medicinskih podataka uređena je saveznim [[Zakonom o prenosivosti i odgovornosti zdravstvenog osiguranja Sjedinjenih Američkih Država|Zakonom o prenosivosti i odgovornosti zdravstvenog osiguranja]] (HIPAA), koji propisuje standarde za elektronsku razmjenu zdravstvenih informacija, uključujući usluge telepsihijatrije. Radi usklađivanja s tim zahtjevima, brojni pružaoci usluga razvili su vlastite ili koriste specijalizovane [[Videotelefonija|videokonferencijske]] platforme koje osiguravaju zaštitu privatnosti i sigurnost podataka, a posljednjih godina raste i broj komercijalnih rješenja koja ispunjavaju HIPAA standarde.&lt;ref name=&quot;TelementalHealthComparisons&quot;&gt;{{cite web |title=Telemental Health Comparisons |url=https://telementalhealthcomparisons.com/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en |archive-date=23. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260123150620/https://telementalhealthcomparisons.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Telepsihijatrija je posebno dobila na značaju tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]]. Prema podacima organizacija [[KFF (organizacija za zdravstvenu politiku)|Kaiser Family Foundation]] i Epic Research, tokom 2021. oko 40% svih pregleda povezanih s mentalnim zdravljem i liječenjem ovisnosti u SAD-u obavljeno je putem telezdravstva, dok je isti način pružanja usluga korišten u svega oko 5% ostalih ambulantnih pregleda. Prije pandemije ovakav oblik pružanja zaštite mentalnog zdravlja bio je znatno rjeđi. Istovremeno, prema podacima Uprave za zdravstvene resurse i usluge iz 2022, više od 150 miliona stanovnika živjelo je u područjima koja su zvanično proglašena područjima s nedostatkom stručnjaka za mentalno zdravlje.&lt;ref name=&quot;Zumbrun_2022&quot;&gt;{{cite news |last=Zumbrun |first=Joshua |date=2022 |title=Mental-Health Care Shortage Is Being Treated With Outdated Ratios |url=https://www.wsj.com/health/healthcare/mental-health-care-shortage-is-being-treated-with-outdated-ratios-11657877400 |work=The Wall Street Journal |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Winkler_2022&quot;&gt;{{cite news |last=Winkler |first=Rolfe |date=2022 |title=The Failed Promise of Online Mental-Health Treatment |url=https://www.wsj.com/articles/the-failed-promise-of-online-mental-health-treatment-11671390353 |work=The Wall Street Journal |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Daljem razvoju telepsihijatrije doprinijelo je usvajanje [[Zakon o ulaganjima u infrastrukturu i radna mjesta Sjedinjenih Američkih Država|Zakona o ulaganjima u infrastrukturu i radna mjesta]] u novembru 2021, na osnovu kojeg je izdvojeno 65 milijardi američkih dolara za proširenje pristupa [[Širokopojasni internet|širokopojasnom internetu]].&lt;ref name=&quot;Gormley_2022&quot;&gt;{{cite news |last=Gormley |first=Brian |date=2022 |title=U.S. Infrastructure Law Gives Boost to Booming Telehealth Sector |url=https://www.wsj.com/articles/u-s-infrastructure-law-gives-boost-to-booming-telehealth-sector-11645095600 |work=The Wall Street Journal |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pramuk_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Pramuk |first=Jacob |date=2021 |title=Biden signs $1 trillion bipartisan infrastructure bill into law, unlocking funds for transportation, broadband, utilities |url=https://www.cnbc.com/2021/11/15/biden-signing-1-trillion-bipartisan-infrastructure-bill-into-law.html |work=CNBC |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istovremeno su novoosnovane kompanije koje pružaju online usluge mentalnog zdravlja privukle investicije u iznosu od 4,8 milijardi američkih dolara tokom 2022. godine.&lt;ref name=&quot;Winkler_2022&quot; /&gt;

Brz rast tržišta telezdravstva pratile su i rasprave o načinu digitalnog [[Oglašavanje|oglašavanja]]. Potrošnja telezdravstvenih kompanija na digitalno oglašavanje povećala se s približno 10 miliona američkih dolara u 2020. na oko 100 miliona u 2021, pri čemu je samo na platformi [[TikTok]] od januara do novembra 2022. potrošeno oko 23 miliona dolara na oglase povezane s telezdravstvom. Analiza lista ''[[The Wall Street Journal]]'', objavljena u decembru 2022, pokazala je da su pojedine kompanije u oglasima na društvenim mrežama promovisale lijekove koji se izdaju na recept bez odgovarajućih upozorenja o rizicima, uključujući i oglase za pojedine [[Kontrolisana supstanca|kontrolisane supstance]], što je izazvalo zabrinutost u pogledu usklađenosti s regulatornim i etičkim standardima.&lt;ref name=&quot;Safdar_Fuller_2022&quot;&gt;{{cite news |last=Safdar |first=Khadeeja |last2=Fuller |first2=Andrea |date=2022 |title=Misleading Ads Fueled Rapid Growth of Online Mental Health Companies |url=https://www.wsj.com/articles/telehealth-cerebral-done-ads-mental-health-adhd-11672161087 |work=The Wall Street Journal |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== U Indiji ===

Veliki broj stanovnika [[Indija|Indije]] i relativno mali broj psihijatara čine telepsihijatriju pogodnim rješenjem za proširenje dostupnosti usluga zaštite mentalnog zdravlja. Iako je riječ o relativno novoj oblasti, telepsihijatrija u Indiji postepeno se razvija zahvaljujući radu ustanova kao što su [[Postdiplomski institut za medicinsko obrazovanje (Indija)|Postdiplomski institut za medicinsko obrazovanje i istraživanje]] u [[Chandigarh|Chandigarhu]] i [[Fondacija za istraživanje šizofrenije (Indija)|Fondacija za istraživanje šizofrenije]] u [[Chennai|Chennaiju]], koje imaju značajnu ulogu u razvoju i primjeni telepsihijatrijskih usluga.&lt;ref name=&quot;Tharoor_Thara_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Tharoor |first=Hema |last2=Thara |first2=Rangaswamy |date=2020 |title=Evolution of Community Telepsychiatry in India Showcasing the SCARF Model |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7736739/ |journal=Indian Journal of Psychological Medicine |volume=42 |issue=5 Suppl |pages=69S–74S |doi=10.1177/0253717620958161 |pmid=33354068 |pmc=7736739 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SCARF_Mobile&quot;&gt;{{cite web |title=Mobile Telepsychiatry |url=https://scarfindia.org/mobile-telepsychiatry-scarf |publisher=Schizophrenia Research Foundation (SCARF) |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== U Ujedinjenom Kraljevstvu ===

U godinama koje su prethodile pandemiji bolesti COVID-19, [[Nacionalna zdravstvena služba (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Nacionalna zdravstvena služba]] (NHS) telepsihijatriju je uvodio postepeno.&lt;ref name=&quot;Hong_2021&quot;&gt;{{cite journal |last=Hong |first=James SW |last2=Sheriff |first2=Rebecca |last3=Smith |first3=Katharine |last4=Tomlinson |first4=Anneka |last5=Saad |first5=Fathi |last6=Smith |first6=Tanya |last7=Engelthaler |first7=Tomas |last8=Phiri |first8=Peter |last9=Henshall |first9=Catherine |last10=Ede |first10=Roger |last11=Denis |first11=Mike |last12=Mitter |first12=Pamina |last13=D'Agostino |first13=Armando |last14=Cerveri |first14=Giancarlo |last15=Tomassi |first15=Simona |last16=Rathod |first16=Shanaya |last17=Broughton |first17=Nick |last18=Marlowe |first18=Karl |last19=Geddes |first19=John |last20=Cipriani |first20=Andrea |date=2021 |title=Impact of COVID-19 on telepsychiatry at the service and individual patient level across two UK NHS mental health Trusts |url=https://mentalhealth.bmj.com/content/24/4/161 |journal=BMJ Mental Health |volume=24 |issue=4 |pages=161–166 |doi=10.1136/ebmental-2021-300287 |issn=1362-0347  |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pandemija je, međutim, značajno ubrzala primjenu telementalnog zdravlja kako bi se održao kontinuitet zdravstvene zaštite osoba s mentalnim poremećajima. Digitalne tehnologije istovremeno su doprinijele ublažavanju posljedica [[Društvena izolacija|društvene izolacije]], koja je tokom pandemije postala izraženiji problem. Tokom 2020. zabilježen je nagli porast broja konsultacija na daljinu u okviru primarne zdravstvene zaštite NHS-a. Nacionalni podaci pokazuju da je većina kontakata u službama za mentalno zdravlje ostvarena putem telekomunikacijskih tehnologija, posebno za vrijeme prvog [[Zatvaranje u Ujedinjenom Kraljevstvu zbog pandemije COVID-19|zatvaranja]] (lockdowna) u periodu od marta do jula 2020.&lt;ref name=&quot;Patel_2021&quot;&gt;{{cite journal |last=Patel |first=Rashmi |last2=Irving |first2=Jessica |last3=Brinn |first3=Aimee |last4=Broadbent |first4=Matthew |last5=Shetty |first5=Hitesh |last6=Pritchard |first6=Megan |last7=Downs |first7=Johnny |last8=Stewart |first8=Robert |last9=Harland |first9=Robert |last10=McGuire |first10=Philip |date=2021 |title=Impact of the COVID-19 pandemic on remote mental healthcare and prescribing in psychiatry: an electronic health record study |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8728386/ |journal=BMJ Open |volume=11 |issue=3 |pages=e046365 |doi=10.1136/bmjopen-2020-046365 |pmid=33785494 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Globalno zdravlje ===

Potražnja za uslugama telementalnog zdravlja raste u [[Zemlje u razvoju|zemljama s niskim i srednjim prihodima]], gdje je pristup zaštiti mentalnog zdravlja često ograničen zbog nedovoljnog broja stručnjaka, nedovoljnog finansiranja zdravstvenog sistema i niske svijesti o značaju mentalnog zdravlja.&lt;ref name=&quot;Acharibasam_Wynn_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Acharibasam |first=Jeremiah W |last2=Wynn |first2=Rolf |date=2018 |title=Telemental Health in Low- and Middle-Income Countries: A Systematic Review |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6241375/ |journal=International Journal of Telemedicine and Applications |volume=2018 |pages=9602821 |doi=10.1155/2018/9602821 |pmid=30519259 |pmc=6241375 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U kontekstu [[Globalno zdravlje|globalnog zdravlja]], telementalno zdravlje može doprinijeti većoj dostupnosti kvalitetnih usluga većem broju ljudi. Istovremeno, njegova primjena suočava se s brojnim izazovima, uključujući zaštitu i [[sigurnost podataka]], nedovoljno razvijenu digitalnu infrastrukturu, ograničene institucionalne kapacitete te nejednak pristup internetu i digitalnim tehnologijama.&lt;ref name=&quot;Mahmoud_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Mahmoud |first=Kareem |last2=Jaramillo |first2=Catalina |last3=Barteit |first3=Sandra |date=2022 |title=Telemedicine in Low- and Middle-Income Countries During the COVID-19 Pandemic: A Scoping Review |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9257012/ |journal=Frontiers in Public Health |volume=10 |pages=914423 |doi=10.3389/fpubh.2022.914423 |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Telementalno zdravlje tokom pandemije COVID-19 ==

Zbog [[Zatvaranja zbog pandemije COVID-19|zatvaranja (lockdowna)]] i naredbi o ostanku kod kuće na početku pandemije COVID-19, službe za zaštitu mentalnog zdravlja u zemljama s visokim prihodima u velikoj su mjeri prilagodile način pružanja usluga primjenom telementalnog zdravlja. Procjene pokazuju da je između 48% i 100% osoba koje su već bile uključene u liječenje na početku pandemije uspjelo nastaviti psihijatrijsku ili psihoterapijsku zaštitu korištenjem metoda na daljinu. Istovremeno, neposredni pregledi zadržani su za slučajeve u kojima su bili neophodni.&lt;ref name=&quot;Appleton_et_al_2021&quot; /&gt;

Primjena telementalnog zdravlja, koja se uglavnom zasnivala na telefonskim i videopozivima, pokazala se efikasnom, a većina kliničara i korisnika usluga ocijenila ju je prihvatljivim rješenjem u vanrednim okolnostima. Ipak, obje grupe izrazile su određene rezerve u pogledu njegove dugoročne primjene. Kliničari su najčešće ukazivali na poteškoće povezane s propisivanjem farmakoterapije, procjenom i uspostavljanjem terapijskog odnosa s novim pacijentima te ograničenim mogućnostima procjene pojedinih fizičkih pokazatelja mentalnog stanja na daljinu. S druge strane, korisnici usluga kao najčešće prepreke navodili su nedostatak privatnog prostora za održavanje terapijskih seansi i ograničen pristup odgovarajućoj tehnologiji.&lt;ref name=&quot;Appleton_et_al_2021&quot; /&gt;

Nakon ublažavanja epidemioloških mjera, istraživanja su pokazala pad korištenja usluga telementalnog zdravlja. Takav trend ukazuje na to da dio korisnika i kliničara i dalje daje prednost neposrednom obliku liječenja kada je on dostupan i primjeren potrebama pacijenta.&lt;ref name=&quot;Appleton_et_al_2021&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Online savjetovanje]]
* [[Terapija putem društvenih medija]]
* [[Telefonsko savjetovanje]]
* [[Telepsihologija]]
* [[Upotreba tehnologije u liječenju mentalnih poremećaja]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{Cite journal |last=Brunt |first=Thomas J. |last2=Gale-Grant |first2=Oliver |date=2022 |title=Telepsychiatry: what clinicians need to know about digital mental healthcare |journal=BJPsych Advances |volume=29 |issue=4 |pages=230–238 |doi=10.1192/bja.2022.42 |issn=2056-4678 |language=en}}
* {{cite report |url=https://store.samhsa.gov/sites/default/files/pep21-06-02-001.pdf |title=Telehealth for the Treatment of Serious Mental Illness and Substance Use Disorders |series=SAMHSA Publication |volume=PEP21-06-02-001 |location=Rockville, MD |publisher=Substance Abuse and Mental Health Services Administration |year=2021 |language=en}}
* {{Cite journal |last=Appleton |first=Rebecca |last2=Barnett |first2=Phoebe |last3=Vera San Juan |first3=Norha |last4=Tuudah |first4=Elizabeth |last5=Lyons |first5=Natasha |last6=Parker |first6=Jennie |last7=Roxburgh |first7=Emily |last8=Spyridonidis |first8=Spyros |last9=Tamworth |first9=Millie |last10=Worden |first10=Minnie |last11=Yilmaz |first11=Melisa |last12=Sevdalis |first12=Nick |last13=Lloyd-Evans |first13=Brynmor |last14=Needle |first14=Justin J. |last15=Johnson |first15=Sonia |date=2023 |title=Implementation strategies for telemental health: a systematic review |journal=BMC Health Services Research |volume=23 |issue=1 |pages=78 |doi=10.1186/s12913-022-08993-1 |issn=1472-6963 |doi-access=free |language=en}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://oxfordhealthbrc.nihr.ac.uk/oxppl/table-5-digital-technologies-and-telepsychiatry/ Digitalne tehnologije i telepsihijatrija], NIHR Oxford Biomedical Research Centre {{en simbol}}
* [https://www.psychiatry.org/psychiatrists/practice/telepsychiatry Resursni centar za telepsihijatriju], Američko udruženje psihijatara {{en simbol}}
* [https://www.psychiatry.org/psychiatrists/practice/telepsychiatry/toolkit Priručnik za telepsihijatriju], Američko udruženje psihijatara {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Liječenje mentalnih poremećaja]]
[[Kategorija:Telemedicina]]
[[Kategorija:Savjetovanje]]
[[Kategorija:Psihijatrija]]</text>
      <sha1>hxc6ucyvmgzkf8nwplk6luop1scfyc0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rockstar Games</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535621</id>
    <revision>
      <id>3916592</id>
      <parentid>3914879</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:02:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916592</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15641" sha1="p47y0mguf6gxk191f2j8opj39nduozy" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = Rockstar Games, Inc.
| logo               = Rockstar Games Logo.svg
| vrsta              = [[Podružnica]]
| industrija         = [[Industrija videoigara|Videoigre]]
| prethodnik         = BMG Interactive
| osnovano = {{Start date and age|1998|12}}
| osnivači           = Terry Donovan, Gary Foreman, [[Dan Houser]], [[Sam Houser]], Jamie King
| sjedište           = [[New York City|New York]], Sjedinjene Američke Države
| ključne_osobe      = Sam Houser (predsjednik)
| proizvodi          = ''[[Grand Theft Auto]]'', ''[[Max Payne]]'', ''[[Midnight Club]]'', ''[[Red Dead]]''
| broj_zaposlenih    = &gt;2.000 (2018.)
| matična_kompanija  = [[Take-Two Interactive]]
| veb-sajt           = [https://www.rockstargames.com/ rockstargames.com]
}}

'''Rockstar Games, Inc.''' je američki [[izdavač videoigara]] sa sjedištem u [[New Yorku]]. Kompanija je osnovana u decembru 1998. kao podružnica kompanije [[Take-Two Interactive]], koristeći imovinu koju je Take-Two prethodno preuzeo od BMG Interactivea. Osnivači kompanije su bili Terry Donovan, Gary Foreman, braća [[Dan Houser|Dan]] i [[Sam Houser]], te Jamie King, koji su u to vrijeme radili za Take-Two, a braća Houser su prethodno bili izvršni direktori u BMG Interactiveu.&lt;ref name=&quot;vulture&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vulture.com/2018/10/the-making-of-rockstar-games-red-dead-redemption-2.html |title=How the West Was Digitized: The making of Rockstar Games' ''Red Dead Redemption 2'' |first=Harold |last=Goldberg |date=14. 10. 2018 |website=[[Vulture (website)|Vulture]] |access-date=16. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Od 1999, nekoliko kompanija koje je Take-Two preuzeo ili osnovao postale su dio Rockstar Gamesa. U ovom kontekstu, Rockstar Games se ponekad naziva i Rockstar New York, Rockstar NY ili Rockstar NYC. Rockstar Games također posjeduje studio za snimanje pokreta (motion capture) u Bethpageu, New York.&lt;ref name=&quot;vulture&quot; /&gt;

Rockstar Games pretežno izdaje igre u žanru akcionih avantura. Najpoznatija franšiza kompanije je ''[[Grand Theft Auto]]''. Najnovija glavna igra u serijalu, ''[[Grand Theft Auto V]]'', prodana je u preko 220 miliona primjeraka od svog izlaska u septembru 2013, što je čini drugom najprodavanijom videoigrom svih vremena.&lt;ref name=&quot;IGN220&quot;&gt;{{cite web |last=Valentine |first=Rebekah |date=6. 11. 2025 |title=Take-Two CEO Is 'Highly Confident' on New GTA 6 Release Date |url=https://www.ign.com/articles/take-two-ceo-is-highly-confident-on-new-gta-6-release-date |publisher=IGN }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Ostale popularne franšize uključuju ''Red Dead'', ''Midnight Club'', ''Max Payne'' i ''Manhunt''.

== Historija ==
[[File:Sam Houser and Dan Houser (cropped).png|thumb|right|Braća i suosnivači Dan Houser (lijevo) i Sam Houser fotografisani početkom 2010-ih. Dan je napustio kompaniju 2020; Sam je predsjednik.]]

Dana 12. marta 1998, [[Take-Two Interactive]] najavio je preuzimanje imovine neaktivnog britanskog izdavača videoigara BMG Interactive od BMG Entertainmenta.&lt;ref name=&quot;GS1&quot;&gt;{{cite web |url=http://headline.gamespot.com/news/98_03/12_taketwo/index.html |title=Take 2 Takes BMG |first=Chris |last=Johnston |date=12. 3. 1998 |website=GameSpot |access-date=30. 6. 2026 |archive-date=1. 12. 1998 |archive-url=https://web.archive.org/web/19981201222429/http://headline.gamespot.com/news/98_03/12_taketwo/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tim preuzimanjem Take-Two je dobio prava na nekoliko bivših intelektualnih vlasništava, uključujući ''[[Grand Theft Auto (videoigra)|Grand Theft Auto]]'' od studija [[DMA Design]] i ''Space Station Silicon Valley''.&lt;ref name=&quot;DesMus&quot;&gt;{{cite web |url=http://design.designmuseum.org/design/rockstar-games.html |title=Rockstar Games: Multimedia Designers |website=Design Museum |access-date=22. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Tri izvršna direktora BMG Interactivea — Dan Houser, Sam Houser i Jamie King — kao i Terry Donovan, osnovali su Rockstar Games u decembru 1998. kao izdavačku etiketu visoke klase za Take-Two.

U januaru 2007, Take-Two je objavio da je Terry Donovan napustio kompaniju. Naslijedio ga je Gary Dale na poziciji glavnog operativnog direktora (COO).&lt;ref name=&quot;Dale&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gamespot.com/articles/capcom-exec-leaves-to-join-rockstar/1100-6163690/ |title=Capcom exec leaves to join Rockstar |website=GameSpot |date=2. 1. 2007}}&lt;/ref&gt;

Na 10. dodjeli nagrada [[Britanska akademija filmske i televizijske umjetnosti|BAFTA]] u martu 2014, kompanija je nagrađena BAFTA Fellowship nagradom za &quot;stvaranje složenih interaktivnih svjetova koji drže kompaniju na čelu industrije videoigara više od jedne decenije&quot;.&lt;ref name=&quot;BAFTA&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/technology-26417488 |title=Bafta fellowship for Rockstar Games |work=BBC News |date=3. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je tokom godina značajno proširila svoje kapacitete kroz akvizicije. U maju 2019, Rockstar Games je kupio studio Dhruva Interactive iz [[Indija|Indije]], koji je spojen u Rockstar India.&lt;ref name=&quot;Dhruva&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gamesindustry.biz/articles/2019-05-13-rockstar-acquires-dhruva-from-starbreeze-for-usd7-9m |title=Rockstar acquires Dhruva Interactive from Starbreeze for $7.9m |last=Valentine |first=Rebekah |website=GamesIndustry.biz |date=13. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2020. preuzet je škotski studio Ruffian Games, koji je preimenovan u Rockstar Dundee.&lt;ref name=&quot;Dundee&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.videogameschronicle.com/news/rockstar-has-taken-over-master-chief-collection-developer-ruffian-games/ |title=Rockstar has taken over Master Chief Collection developer Ruffian Games |last=Robinson |first=Andy |website=Video Games Chronicle |date=12. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; U augustu 2023, Rockstar je zvanično kupio Cfx.re, tim odgovoran za modding zajednice FiveM i RedM.&lt;ref name=&quot;Cfx&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rockstargames.com/newswire/article/8971o8789584a4/roleplay-community-update |title=Roleplay Community Update |website=Rockstar Newswire |date=11. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; U martu 2025. preuzet je i australijski studio Video Games Deluxe, formirajući Rockstar Australia.&lt;ref name=&quot;Aus&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.polygon.com/news/533101/rockstar-games-acquisition-video-deluxe-australia-brendan-mcnamara-la-noire |title=Rockstar acquires Aussie studio founded by L.A. Noire director |last=Walker |first=Ian |website=Polygon |date=3. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:20231022 Rockstar North.jpg|mini|Sjedište glavnog studija Rockstar North]]
Nakon dužeg odmora poslije izlaska igre ''[[Red Dead Redemption 2]]'', suosnivač Dan Houser zvanično je napustio kompaniju 11. marta 2020.&lt;ref name=&quot;DanDepart&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.polygon.com/2020/2/4/21123170/dan-houser-departs-rockstar-games-red-dead-gta |title=Rockstar Games co-founder Dan Houser leaving the company |work=Polygon |date=4. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;

U septembru 2022, Rockstar je bio meta hakerskog napada u kojem je procurilo 90 videozapisa iz ranog razvoja igre ''[[Grand Theft Auto VI]]''.&lt;ref name=&quot;GuardianLeak&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/games/2022/sep/19/rockstar-owner-issues-takedowns-after-grand-theft-auto-vi-leak |title=Rockstar owner issues takedowns after Grand Theft Auto VI leak |last=MacDonald |first=Keza |work=The Guardian |date=19. 9. 2022}}&lt;/ref&gt; U aprilu 2026, kompanija je ponovo pretrpjela napad hakerske grupe ShinyHunters, ali je kompanija izjavila da to nema utjecaja na sigurnost igrača i organizacije.&lt;ref name=&quot;Shiny&quot;&gt;{{cite web |url=https://kotaku.com/rockstar-games-reportedly-hacked-massive-data-leak-ransom-gta-6-shinyhunters-2000686858 |title=Rockstar Games suffered a breach |last=Zwiezen |first=Zack |website=Kotaku |date=11. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Filozofija kompanije ==
U oktobru 2011, Dan Houser izjavio je za medije da Rockstar Games namjerno izbjegava razvoj igara u žanru pucačina iz prvog lica (FPS). Naveo je da im je u &quot;DNA da izbjegavaju ono što rade druge kompanije&quot; te da im je cilj stvaranje vlastitih i jedinstvenih žanrova umjesto slijeđenja trendova.&lt;ref name=&quot;FPS&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.escapistmagazine.com/news/view/113855-Rockstar-Make-Good-Games-and-the-Money-Will-Follow |title=Rockstar: Make Good Games and the Money Will Follow |website=Escapist Magazine |date=27. 10. 2011}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je također uključena u različite dobrotvorne svrhe, uključujući sponzorisanje Movember fondacije i organizaciju humanitarnih live prijenosa.&lt;ref name=&quot;Movember&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.eurogamer.net/articles/rockstar-sponsors-movember-charity |title=Rockstar sponsors Movember charity |website=Eurogamer |date=26. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

== Radni odnosi ==
U oktobru 2018, izvještaj Jasona Schreiera ukazao je na snažnu &quot;crunch&quot; kulturu unutar kompanije, gdje su radnici osjećali pritisak da rade noćima i vikendima kako bi završili projekte, sa prosjekom od 55 do 60 sati sedmično.&lt;ref name=&quot;kotaku&quot;&gt;{{cite web |url=https://kotaku.com/inside-rockstar-games-culture-of-crunch-1829936466 |title=Inside Rockstar Games' Culture Of Crunch |first=Jason |last=Schreier |date=23. 10. 2018 |website=Kotaku}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2025, Rockstar je otpustio 30 do 40 zaposlenika u Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu, što je dovelo do optužbi za gušenje sindikalnog organizovanja (union busting). Nezavisni sindikat radnika Velike Britanije (IWGB) organizovao je proteste ispred ureda Rockstara, a incident je dospio do Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je premijer Keir Starmer obećao istragu o ovim otpuštanjima.&lt;ref name=&quot;BloombergUnion&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2025-10-31/-grand-theft-auto-studio-accused-of-union-busting-after-firings |title=Grand Theft Auto Studio Accused of Union Busting After Firings |last=Schreier |first=Jason |website=Bloomberg News |date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; Kao odgovor na ovu klimu, u maju 2026. formalno je osnovan Sindikat radnika Rockstar Gamesa (Rockstar Games Workers Union).&lt;ref name=&quot;Union2&quot;&gt;{{cite web |url=https://aftermath.site/rockstar-games-workers-union-public-announcement/ |title=UK-Based Rockstar Game Workers Formally Announce Union |website=Aftermath |date=28. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Softver ==
=== RAGE ===
Rockstar Advanced Game Engine (RAGE) je tehnološki pokretač igre razvijen unutar Rockstar San Diega 2006. RAGE se koristi za većinu Rockstarovih naslova za računare i konzole, omogućavajući naprednu interakciju, fiziku i grafiku u igrama poput ''[[Red Dead Redemption 2]]'' i ''[[Grand Theft Auto V]]''.&lt;ref name=&quot;RageTech&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.eurogamer.net/digitalfoundry-2017-red-dead-redemption-2-trailer-tech-analysis |title=Red Dead Redemption 2's state-of-the-art technology analysed |work=Eurogamer |date=3. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Rockstar Games Social Club ===
Rockstar Games Social Club je mrežna usluga osmišljena za autentifikaciju i višeigračke komponente. Međutim, većina vizuelnog identiteta Social Cluba povučena je sa zvanične web stranice do kraja 2023. pred otkrivanje najnovijih projekata.

=== Rockstar Games Launcher ===
U septembru 2019. izdan je poseban Rockstar Games Launcher za PC. Aplikacija se direktno povezuje s računima igrača, omogućavajući im kupovinu, preuzimanje i pokretanje svih igara s jednog centralnog mjesta.&lt;ref name=&quot;Launcher&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gamedeveloper.com/business/rockstar-games-now-has-its-own-game-launcher-on-pc |title=Rockstar Games now has its own game launcher on PC |website=Gamasutra |date=17. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Ostali poduhvati ==
=== Rockstar Loft ===
Tokom 1999, Rockstar Games je u suradnji s promotorima u New Yorku uspostavio ''Rockstar Loft'', ekskluzivni klupski događaj zamišljen za promociju kompanije i stvaranje alternativnog noćnog života bez agresivnog osiguranja i skupih ulaznica.&lt;ref name=&quot;Loft&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fanbyte.com/features/the-strange-tale-of-rockstar-loft-rockstar-games-short-lived-club-night/ |title=The Strange Tale of Rockstar Loft, Rockstar Games' Short-Lived Club Night |website=Fanbyte |date=18. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== Filmovi ===
Nakon izlaska igre ''Grand Theft Auto III'', kompaniji je navodno ponuđeno 5 miliona dolara za snimanje filma baziranog na igri. U filmu je glavnu ulogu trebao igrati reper Eminem, dok bi ga režirao Tony Scott. Sam Houser je odbio ovu ponudu, smatrajući da igri nije potrebna filmska adaptacija.&lt;ref name=&quot;EminemFilm&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nme.com/news/gaming-news/grand-theft-auto-rockstar-games-rejected-eminem-movie-deal-3349423 |title='Grand Theft Auto': Rockstar Games rejected Eminem movie deal |website=NME |date=15. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Pored toga, Rockstar je producirao nezavisne filmove i dokumentarce, uključujući sportsku dramu ''The Football Factory'' (2004) i dokumentarac ''Sunday Driver''.

=== CircoLoco Records ===
U maju 2021, kompanija je pokrenula izdavačku kuću CircoLoco Records u suradnji s poznatim party brandom Circoloco sa Ibize, kako bi doprinijeli sceni elektronske muzike koja je pretrpjela štetu tokom pandemije COVID-19.&lt;ref name=&quot;Circo&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.complex.com/pop-culture/circoloco-rockstar-games-announce-circoloco-records |title=CircoLoco and Rockstar Games Join Forces for New Imprint |website=Complex |date=24. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Studiji ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Logo !! Ime !! Lokacija !! Osnovano !! Preuzeto !! Napomene
|-
| [[File:Rockstar Games.svg|30px]] || [[Rockstar Australia]] || [[Sydney]], [[Australija]] || 2013. || 2025. || Bivši Video Games Deluxe
|-
| [[File:Rockstar Dundee Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Dundee]] || [[Dundee]], [[Škotska]] || 2008. || 2020. || Bivši Ruffian Games
|-
| [[File:Rockstar India Logo.svg|30px]] || [[Rockstar India]] || [[Bengaluru]], [[Indija]] || 2016. || {{n/a}} || Fokusiran na podršku drugim studijima
|-
| [[File:Rockstar Leeds Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Leeds]] || [[Leeds]], [[Engleska]] || 1997. || 2004. || Razvojni studio za prijenosne konzole
|-
| [[File:Rockstar Lincoln Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Lincoln]] || [[Lincoln, England|Lincoln]], [[Engleska]] || 1992. || 2002. || QA i lokalizacija
|-
| [[File:Rockstar London Logo.svg|30px]] || [[Rockstar London]] || [[London]], [[Engleska]] || 2005. || {{n/a}} || Razvojni studio za Manhunt 2
|-
| [[File:Rockstar New England Logo.svg|30px]] || [[Rockstar New England]] || [[Andover, Massachusetts|Andover]], [[SAD]] || 1999. || 2008. || Razvojni studio za Bully
|-
| [[File:Rockstar North Logo.svg|30px]] || [[Rockstar North]] || [[Edinburgh]], [[Škotska]] || 1988. || 2002. || Glavni studio za GTA serijal
|-
| [[File:Rockstar San Diego Logo.svg|30px]] || [[Rockstar San Diego]] || [[Carlsbad, California|Carlsbad]], [[SAD]] || 1984. || 2002. || Kreatori RAGE enginea
|-
| [[File:Rockstar Toronto Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Toronto]] || [[Oakville, Ontario|Oakville]], [[Kanada]] || 1980-ih || 1999. || Razvojni studio za PC portove
|-
| [[File:Road_font_awesome.svg|30px]] || Cfx.re || Rad na daljinu || 2016. || 2023. || Autori modova FiveM i RedM
|}

=== Bivši studiji ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Logo !! Ime !! Lokacija !! Osnovano !! Preuzeto !! Zatvoreno !! Napomene
|-
| [[File:Rockstar Vancouver Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Vancouver]] || [[Vancouver]], [[Kanada]] || 1998. || 2002. || 2012. || Spojen s Rockstar Torontom u julu 2012.
|-
| [[File:Rockstar Vienna Logo.svg|30px]] || [[Rockstar Vienna]] || [[Beč]], [[Austrija]] || 1993. || 2003. || 2006. || Zatvoren u maju 2006.
|}

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Izdavači videoigara]]
[[Kategorija:Kompanije sa sjedištem u New Yorku]]
[[Kategorija:Videoigre]]
[[Kategorija:Kompanije u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>p47y0mguf6gxk191f2j8opj39nduozy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sylvanian Families</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535630</id>
    <revision>
      <id>3916669</id>
      <parentid>3914251</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T01:03:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916669</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24327" sha1="42vvq73xlx88nenp0b9ow1wf7lvkbjy" xml:space="preserve">{{Infokutija igračka
| ime             = Sylvanian Families
| slika           = SylvanianFamiliesLogo.png
| opis            = 
| ostala_imena    = Calico Critters (Sjeverna Amerika)
| vrsta           = Figurice i antropomorfne igračke
| izumitelj       = [[Epoch]]
| država          = [[Japan]]
| kompanija       = [[Epoch]]
| od              = 20. mart 1985.
| do              = danas
| materijali      = Plastika presvučena flokom (baršunasti materijal), tkanina
| slogan          = Nature, Family and Love (Priroda, porodica i ljubav)
| web_stranica    = https://www.sylvanianfamilies.com/en-uk/
}}
'''Sylvanian Families''' ( [[Japanski jezik|japanski]]: シルバニアファミリー, ''Shirubania Famirī'') (poznate i kao Calico Critters u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Kanada|Kanadi]]) je linija kolekcionarskih figurica antropomorfnih životinja napravljenih od flokirane plastike.&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Rhodri|last=Marsden|url=https://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/features/sylvanian-families-how-folksy-ways-and-wholesome-values-captured-a-global-audience-10114718.html|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220526/https://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/features/sylvanian-families-how-folksy-ways-and-wholesome-values-captured-a-global-audience-10114718.html|archive-date=26. 5. 2022|title=Sylvanian Families: How folksy ways and wholesome values captured a global audience|publisher=Independent.co.uk|date=19. 3. 2014|access-date=18. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; Kreirala ih je japanska kompanija za proizvodnju igračaka [[Epoch]] 1985, a širom svijeta ih distribuira veći broj kompanija.

== Historija ==

=== Početak ===
Na početku proizvodnje, 20. marta 1985, kompanija [[Epoch]] je kreirala i lansirala Sylvanian Families u [[Japan]]u, koristeći koncept kućica za lutke i antropomorfnih životinjskih figura. Prva izdanja kućica za lutke i ostalih setova za igru bila su napravljena od porculana, a namještaj od drveta, dok su u kasnijim izdanjima ovi materijali u proizvodnji zamijenjeni plastikom i metalom. Igračke su kasnije iste godine objavljene i u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], ali s drugačijim pakovanjem i manjim razlikama u samim likovima. Ova linija igračaka prvobitno je nosila naziv ''Pleasant Friends of the Forest Epoch System Collection Animal Toy Sylvanian Families'' ( [[Japanski jezik|japanski]]:森のゆかいな仲間たち エポック社 システム・コレクション・アニマルトーイ・シルバニアファミリー, ''Mori no yukaina nakama-tachi Epokku-sha shisutemu korekushon animaru tōi shirubania famirī''), ali je ime promijenjeno u sadašnje. &quot;Sylvanian&quot; znači &quot;iz šume&quot;, prema rimskom bogu [[Silvan]]u (Silvanus).
[[Datoteka:Sylvanian Families at Lalaport Kadoma.jpg|mini|Sylvanian Families u šoping centru Lalaport Kadoma]]
U septembru 1987, ova linija igračaka inspirisala je animiranu seriju u produkciji kompanija DIC Animation City i TMS Entertainment, koja je imala 13 epizoda. Serija je bila popularna u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Španija|Španiji]]. Naziv televizijske serije zasnovane na Sylvanian Families prilagođavan je u različitim zemljama. Također je prikazivana u SAD-u krajem 1980-ih godina na kanalu The CBN Family Channel&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/48136515/maple-town-and-sylvanian-families-on-cbn/|title=Daytime listings|date=22. 9. 1989|work=The News-Messenger|access-date=6. 4. 2020|pages=23}}&lt;/ref&gt; i krajem 1990-ih godina na televiziji PAX TV. Kasnije te iste godine, uspjeh na ovim tržištima doveo je do širenja na [[Zapadna Evropa|Zapadnu Evropu]], počevši od britanske podružnice kompanije Tomy koja je preuzela ekskluzivna prava za ovaj brend u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tomy je predstavio Sylvanian Families na tržištu [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 1987, gdje je linija brzo postala bestseler.

Do 1988, Sylvanian Families su postigle ogroman uspjeh širom svijeta, osvojivši nagradu Britanskog udruženja trgovaca igračkama (British Association of Toy Retailers) za &quot;Igračku godine&quot; tri godine zaredom – 1987, 1988. i 1989.

Godine 1993, Tomy, koji je distribuirao ove igračke širom svijeta, izgubio je prava na ime &quot;Sylvanian Families&quot; u Kanadi i SAD-u. Tomy je ponovo pokrenuo ovu liniju pod novim imenom &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Calico Critters of Cloverleaf Corners&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;, koja se danas jednostavno zove &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Calico Critters&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;. Liniju &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Calico Critters&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt; u SAD-u i Kanadi trenutno distribuira kompanija Epoch Everlasting Play, LLC.

=== Pad i ponovno pokretanje ===
[[Datoteka:Shop_Window_of_Sylvanian_Families_Store,_London.jpg|mini|Izlog danas zatvorene prodavnice Sylvanian Families u Londonu]]
Do kasnih 1990-ih godina, Sylvanian Families su bile povučene s tržišta u Ujedinjenom Kraljevstvu, iako ih je kompanija Flair ponovo uvela od 1999. &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template Template-Fact&quot; style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5B;''&lt;nowiki&gt;&lt;span title=&quot;This claim needs references to reliable sources. (March 2023)&quot;&gt;citation needed&lt;/span&gt;&lt;/nowiki&gt;''&amp;#x5D;&lt;/sup&gt; Samostalna prodavnica Sylvanian Families otvorena je 1992. u [[Finsbury Park]]u u [[London]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=End of era for UK's only independent Sylvanian Families shop|url=https://www.bbc.com/news/av/uk-england-london-64892458|access-date=1. 7. 2026|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, Sylvanian Families su ponovo uvedene u [[Australija|Australiji]], gdje postaju sve dostupnije. Kompanija Tomy je prestala prodavati Calico Critters, ali je novu liniju preuzela nova kompanija, International Playthings, koja se danas zove Epoch Everlasting Play.

Godine 1999. ova linija igračaka proslavila je svoju 15. godišnjicu u Japanu otvaranjem tematskog restorana ''Sylvanian Forest Kitchen'' ([[Japanski jezik|japanski]]:シルバニア森のキッチン, ''Shirubania mori no kitchin''), kojim je upravljala i rukovodila kompanija Epoch. Restoran nije samo služio hranu, već je prodavao i robu te igračke zasnovane na ovoj franšizi.

Godine 2004. franšiza je proslavila svoju 20. godišnjicu u Japanu lansiranjem porodice Walnut Squirrel (Vjeverice s orasima). Tog jula, kompanija Epoch je najavila novu atrakciju u Grinpi, zabavnom parku kojim upravlja [[Fuji Kyuko]]. Izgradnja ove atrakcije, koja se prvobitno zvala ''Sylvanian Village'' (シルバニアビレッジ, ''Shirubania Birejji''), a kasnije preimenovana u ''Sylvanian Gardens'' (シルバニアガーデン, ''Shirubania Gāden''), započela je pod nadzorom kompanije Epoch. Franšiza je 2005. organizovala svoj prvi događaj uživo pod nazivom ''Sylvanian Families Musical~The Big Commotion on the Eve of the Party!'' (シルバニアファミリーミュージカル～パーティーイブは大さわぎ！, ''Shirubania famirī myūjikaru ~ pātī ibu wa ōsawagi!''), koji je izveden u teatru Gekidan Kogumaza. Kasnije je objavljen na [[DVD|DVD-u]] 2006.

Godine 2006. likovi iz ove linije igračaka izabrani su za maskote nacionalne uzajamne pomoći Nacionalne federacije radničkih i potrošačkih osiguravajućih zadruga. Do kraja te godine, igračke su prodate u ukupno 78 miliona primjeraka.

Godine 2007. kompanija Epoch se udružila s kompanijama Itochu, Nippon Columbia i Shogakukan kako bi producirala 3D CGI OVA seriju zasnovanu na ovoj liniji igračaka, koju su producirali Kōji Kawaguchi i Yumiko Muriai, a režirao Akira Takamura. Sve 3 epizode objavljene su 20. juna. Prema navodima kompanije Epoch, bilo je planirano još epizoda, ali one iz nepoznatih razloga nikada nisu producirane. U Ujedinjenom Kraljevstvu, kompanija Flair je proslavila 20. godišnjicu ove franšize s odabranim brojem novih artikala. Najprodavaniji su bili čamac za vidre (Otter boat) i ponovo uvedena porodica dalmatinskih pasa (Dalmatian Family), koji su nosili rođendanske kapice s natpisom &quot;Happy 20th!&quot;.

U martu 2009, ova serija igračaka proslavila je svoju 25. godišnjicu u Japanu otvaranjem atrakcije ''Sylvanian Gardens'' u zabavnom parku Grinpa. Pod upravom kompanije Epoch, ova atrakcija nudi vjerne replike kuća i zgrada iz same linije igračaka, kao i muzej s izložbom o historiji ovih igračaka. U sklopu atrakcije nalazi se i prodavnica koja prodaje artikle ekskluzivne za ovaj park. &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template Template-Fact&quot; style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5B;''&lt;nowiki&gt;&lt;span title=&quot;This claim needs references to reliable sources. (March 2023)&quot;&gt;citation needed&lt;/span&gt;&lt;/nowiki&gt;''&amp;#x5D;&lt;/sup&gt; Franšiza je 2010. ponovo organizovala dva mjuzikla, ''Sylvanian Families Exciting Musical'' (シルバニアファミリーわくわくミュージカル, ''Shirubania famirī wakuwaku myūjikaru'') i ''Sylvanian Families Exciting Stage'' (シルバニアファミリーわくわくステージ, ''Shirubania famirī wakuwaku sutēji''), koji su postali ključni dio promocije igračaka na konvencijama.

Godine 2013. prava na ove igračke u Ujedinjenom Kraljevstvu prenesena su na novoosnovanu kompaniju Epoch UK, koja je započela njihovu distribuciju od 1. januara 2014. Kompanija Flair je prestala s distribucijom igračaka 31. decembra iste godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.toynews-online.biz/news/read/epoch-confirms-uk-distribution-of-sylvanian-families/040406|title=Epoch confirms UK distribution of Sylvanian Families|last=Loveday|first=Samantha|access-date=10. 7. 2013|archive-date=3. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130703231333/http://www.toynews-online.biz/news/read/epoch-confirms-uk-distribution-of-sylvanian-families/040406|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Godine 2015, serija maketa (tabloa) britanske umjetnice Mimsy, na kojima teroristi &quot;MICE-IS&quot; prijete figuricama Sylvanian Families, zabranjena je na izložbi ''Passion for Freedom''.&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Claire|last=Armitstead|first2=Jonathan|last2=Jones|url=https://www.theguardian.com/artanddesign/2015/sep/26/sylvanian-families-isis-freedom-of-expression-exhibition|title=Art and design – Artwork showing Sylvanian Families terrorised by Isis banned from free speech exhibition|work=The Guardian|date=26. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;

Godine 2018. otvoren je tematski park zasnovan na Sylvanian Parks u sklopu kompleksa ''Komorebi Mori no Ibaraido'', sa svečanim otvaranjem 14. jula, dok je zvanično otvoren za javnost 23. juna.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.crunchyroll.com/news/latest/2018/6/5/japan-to-open-sylvanian-families-theme-park|title=Japan to Open &quot;Sylvanian Families&quot; Theme Park|last=Dennison|first=Kara|date=5. 6. 2018|access-date=24. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

Kako bi se 2020. proslavila 35. godišnjica, od kupaca je zatraženo da učestvuju u anketi i izaberu svog omiljenog lika, s tim da pobjednik ponovo bude uvršten u prodaju. Porodica ovaca zauzela je treće mjesto, porodica dabrova drugo, dok je porodica pataka proglašena pobjednikom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sylvanianfamilies.com/|title=Sylvanian Families|website=www.sylvanianfamilies.com|access-date=16. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

Također u 2020. godini, drugi tematski park Sylvanian Families otvoren je u sklopu Poljoprivrednog parka u Osaki (Osaka's Agricultural park).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://grapeejapan.com/134407|title=Sylvanian Families Theme Park to Open in Osaka!|last=Sceaphierde|first=Connie|date=12. 3. 2022|access-date=24. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

Sylvanian Families prodavnica u Londonu se zatvorila u aprilu 2023.&lt;ref name=&quot;Finsbury&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/av/uk-england-london-64892458|title=End of era for UK's only independent Sylvanian Families shop|publisher=BBC News|type=with video by Alice Salfield|date=9. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Koncept i svijet ==
[[Datoteka:Famille Lapin Chocolat.jpg|mini|Figure porodice kunića]]
Cijela franšiza smještena je u Silvaniju (''Sylvania'' / シルバニア, ''Shirubania''), izmišljeno selo negdje u Sjevernoj Americi, što je kasnije promijenjeno u ''Great Nature'' (Velika priroda). Većina porodica pripada ruralnoj srednjoj klasi, a mnoge od njih posjeduju lokalne, ali uspješne porodične biznise ili se bave zanimanjima kao što su ljekar, učitelj, umjetnik, novinar, tesar ili vozač autobusa. Dizajnirani su tako da nose modu u stilu 1950-ih. Žive u velikim, višespratnim kućama ili posjeduju stambene objekte osmišljene kao neka vrsta vikendica. Kuće su dizajnirane realistično, te se mogu uređivati i preuređivati. Likovi također mogu učestvovati u slobodnim aktivnostima poput jedrenja ili jahanja, a često organizuju i zabave u bašti ili odlaze na kratka kampovanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/retailandconsumer/9617865/Model-society-at-the-Sylvanian-Families-toy-convention.html|title=Model society: at the Sylvanian Families toy convention|date=19. 10. 2012|publisher=Telegraph.co.uk|access-date=18. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Lyra Sylvanian Families (Ternurin).jpg|mini|Figurica bijele mačke]]
Likovi, grupisani u porodice, prvobitno su prikazivali tipične šumske životinje kao što su [[kunić]]i, [[Vjeverica|vjeverice]], [[medvjed]]i, [[Dabar|dabrovi]], [[jež]]evi, [[Lisica|lisice]], [[jelen]]i, [[sove]], [[rakun]]i, [[Vidra|vidre]], [[tvor]]ovi i [[miš]]evi, da bi se kasnije proširili i na druge životinje poput [[Mačka|mačaka]], [[Domaći pas|pasa]], [[hrčak]]a, [[zamorac]]a, [[pingvin]]a, [[majmun]]a, [[Domaće govedo|krava]], [[Ovca|ovaca]], [[svinja]], [[slon]]ova, [[Panda|pandi]], [[kengur]]a, [[koala]], [[merkat]]a, [[žirafa]] i [[Morski lav|morskih lavova]]. Većina porodica sastoji se od oca, majke, sestre i brata, a odatle se nastavljaju širiti dodavanjem drugih članova kao što su bake i djedovi, bebe te starija braća i sestre.

== Sudski spor ==
U aprilu 2025, kompanija [[Epoch]] podnijela je tužbu u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] protiv [[Irska|irske]] TikTokerice Thee von Englebrechten zbog &quot;kreiranja, objavljivanja i širenja onlajn reklamnih videozapisa&quot; u kojima se bez dozvole koriste igračke Sylvanian Families.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.ie/business/media/sylvanian-families-animal-toys-company-sues-kildare-tiktok-star-over-video-stories-featuring-their-dolls/a2006025240.html|title='Sylvanian Families' animal toys company sues Kildare TikTok star over video stories featuring their dolls|last=Pollock|first=Sean|date=19. 4. 2025|website=[[Irish Independent]]|access-date=17. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Von Englebrechten je bila poznata po objavljivanju serijala videozapisa &quot;Sylvanian Drama&quot; od 2021, u kojem je parodirala klišee iz [[sapunica]] koristeći igračke Sylvanian Families. Na [[TikTok]]u je okupila 2,5 miliona pratilaca, a na [[Instagram]]u milion pratilaca, zahvaljujući čemu se njeni radovi našli i na ''Vultureovoj'' listi najboljih TikTok videozapisa 2021.

Serijal videozapisa &quot;Sylvanian Drama&quot; također je uključivao sponzorisane videozapise s brendovima kao što su [[Netflix]], [[Taco Bell]], [[Sephora]], [[Burberry]] i [[Marc Jacobs]]. Kompanija Epoch je u tužbi navela da ova sponzorstva nisu bila odobrena od strane njihovog brenda, te da je ovaj video serijal nanio &quot;nepopravljivu štetu&quot; njihovoj reputaciji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dailydot.com/news/sylvaniandrama-sued/|title=&quot;A really bad move&quot;: Popular @SylvanianDrama TikTok account sued by company that makes the toys|last=Weedston|first=Lindsay|date=17. 7. 2025|website=[[The Daily Dot]]|access-date=17. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.ie/business/irish/sylvanian-families-toy-firm-in-settlement-talks-with-kildare-tiktok-star-over-parody-videos-featuring-japanese-companys-dolls/a1813361842.html|title='Sylvanian Families' toy firm in settlement talks with Kildare TikTok star over parody videos featuring Japanese company's dolls|last=Pollock|first=Sean|date=12. 7. 2025|website=[[Irish Independent]]|access-date=17. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 8. augusta 2025, kompanija Epoch je povukla tužbu bez prejudiciranja (odricanja od prava na ponovno pokretanje postupka), pri čemu su obje strane same snosile svoje sudske troškove.&lt;ref name=&quot;bbc 2025-08-12&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c1w8g3215pvo|title=Toymaker drops lawsuit against Sylvanian Drama creator|last=Ramsay|first=Mel|date=12. 8. 2025|website=[[BBC News]]|access-date=20. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; Istog dana, von Englebrechten je objavila na Instagramu da će promijeniti ime i profilnu sliku svojih profila.&lt;ref name=&quot;bbc 2025-08-12&quot; /&gt;

== Medijska izdanja ==

=== Crtani ===
Postoji nekoliko animiranih serija zasnovanih na svijetu Sylvanian Families: ''Sylvanian Families'', sindicirana serija koja je premijerno prikazana 1987.; ''Stories of the Sylvanian Families'' (1988), britanska serija rađena u stop-motion tehnici; te originalna video animacija (OVA) iz 2007, također pod nazivom ''Sylvanian Families''. Nova OVA producirana je potom 2015, a još jedna 2017. u svrhu promocije podlinije ''Sylvanian Families Town''. Obje ove OVA serije producirala je kompanija Shogakukan Music and Digital Entertainment, a objavljene su i izvan Japana putem platformi [[YouTube]] i [[Netflix]].

Godine 2017. Shogakukan Music and Digital Entertainment producirao je i kratku animiranu televizijsku seriju od 12 epizoda pod nazivom ''Sylvanian Families Mini Stories'', koja se emitovala u Japanu na kanalu [[TV Tokyo]] od 7. oktobra do 23. decembra.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.crunchyroll.com/anime-news/2017/09/06/cute-critters-of-sylvanian-families-star-in-new-short-tv-anime|title=Cute Critters of &quot;Sylvanian Families&quot; Star in New Short TV Anime|date=6. 9. 2017|publisher=Crunchyroll|access-date=17. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2017-09-06/new-sylvanian-families-calico-critters-anime-series-to-air-in-fall/.120987|title=New Sylvanian Families/Calico Critters Anime Series to Air in Fall - News|date=6. 9. 2017|publisher=Anime News Network|access-date=17. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; Druga sezona emitovala se u Japanu na kanalima Tokyo MX i TV Kanagawa od 3. oktobra do 19. decembra 2018. Treća sezona počela je s emitovanjem 3. oktobra 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://animeanime.jp/article/2019/09/30/48647.html|title=新作TVアニメ「シルバニアファミリー ミニストーリー クローバー」放送決定！10月3日からスタート &amp;#124; アニメ！アニメ！|last=《三日月影狼》|date=30. 9. 2019|publisher=Animeanime.jp|access-date=17. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Netflix]] ima prava na striming za prvu sezonu ove serije, dok [[Amazon (kompanija)|Amazon]] drži prava na striming za drugu sezonu.

Filmska adaptacija u produkciji kompanije Frebari pod nazivom ''Sylvanian Families the Movie: A Gift from Freya'' (劇場版 シルバニアファミリー フレアからのおくりもの, ''Gekijōban Shirubania Famirī Furea kara no okuri mono'') puštena je u domaće kino-distribucije 23. novembra 2023. Film je režirao Kazuya Konaka, scenario je napisao Hirotoshi Kobayashi, dok je muziku za film komponovao Jun Ichikawa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://natalie.mu/eiga/news/527794|website=Natalie|publisher=Natasha, Inc.|script-title=ja:シルバニアファミリーが空を飛ぶ、初の映画「フレアからのおくりもの」特報|access-date=20. 6. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2023-06-09/sylvanian-families-calico-critters-anime-film-teaser-reveals-november-23-opening/.198957|title=Sylvanian Families/Calico Critters Anime Film's Teaser Reveals November 23 Opening|last=Pineda|first=Rafael Antonio|date=9. 6. 2023|website=Anime News Network|access-date=20. 6. 2023}}&lt;/ref&gt; Iste godine, anime serija od 13 epizoda pod nazivom ''Sylvanian Families Freya no Go for Dream!'' (シルバニアファミリー フレアのゴー・フォー・ドリーム！, ''Sylvanian Families: Freya's Go For Dream!'') premijerno je prikazana 6. jula na kanalu Tokyo MX. Seriju su režirali Hinata Takano i Kaito Iwata, scenario su napisale Uiko Miura, Rika Kihara i Mika Tanii, dok je muziku komponovao Yuichi &quot;Masa&quot; Nonaka.&lt;ref&gt;{{Citation|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2023-06-20/sylvanian-families-calico-critters-toy-franchise-gets-new-full-3dcg-anime-on-july-6/.199418|title=Sylvanian Families/Calico Critters Toy Franchise Gets New Full 3DCG Anime on July 6|last=Cayanan|first=Joanna|date=20. 6. 2023|website=Anime News Network|accessdate=20. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Videoigre ===
Pored animiranih serija, ova franšiza je iznjedrila i sedam [[Videoigra|videoigara]], od kojih je sve producirala kompanija Epoch.

Spisak videoigara:
* '''''Sylvanian Families: Otogi no Kuni no Pendant''''' (シルバニアファミリー おとぎの国のペンダント, ''Shirubania famirī: Otogi no kuni no pendanto'', dosl. ''Sylvanian Families: Privjesak iz zemlje bajki'') ([[Game Boy Color]])
* '''''Sylvanian Melodies ~Mori no Nakama to Odori Masho!~''''' (シルバニアメロディー ～森のなかまと踊りましょ!～, ''Shirubania merodī ~Mori no nakama to odorimasho!~'', dosl. ''Sylvanian melodije ~Zaplešimo sa šumskim prijateljima!~'') ([[Game Boy Color]])
* '''''Sylvanian Families 2: Irozuku Mori no Fantasy''''' (シルバニアファミリー2 色づく森のファンタジー, ''Shirubania famirī tsū: Irozuku mori no fantajī'', dosl. ''Sylvanian Families 2: Fantazija obojene šume'') ([[Game Boy Color]])
* '''''Sylvanian Families 3: Hoshifuru Yoru no Sunadokei''''' (シルバニアファミリー3 星ふる夜のすなどけい, ''Shirubania famirī surī: Hoshifuru yoru no sunadokei'', dosl. ''Sylvanian Families 3: Pješčani sat zvjezdane noći'') ([[Game Boy Color]])
* '''''Sylvanian Families 4: Meguru Kisetsu no Tapestry''''' (シルバニアファミリー4 めぐる季節のタペストリー, ''Shirubania famirī fō: Meguru kisetsu no tapesutorī'', dosl. ''Sylvanian Families 4: Tapiserija četiriju godišnjih doba'') ([[Game Boy Advance]])
* '''''Sylvanian Families: Yosei no Stick to Fushigi no Ki Maron Inu no Onna no ko''''' (シルバニアファミリー 妖精のステッキとふしぎの木 マロンイヌの女の子, ''Shirubania famirī: Yōsei no sutekki to fushigi no ki maron inu no onna no ko'', dosl. ''Sylvanian Families: Vilinski štapići i tajanstveno drvo – Djevojčica kestenjasti pas'') ([[Game Boy Advance]])
* '''''Sylvanian Families: Fashion Designer ni Naritai! Kurumi Risu no Onna no ko''''' (シルバニアファミリー ファッションデザイナーになりたい! くるみリスの女の子, ''Shirubania famirī: fasshondezainā ni naritai! Kurumi risu no onna no ko'', dosl. ''Sylvanian Families: Želim biti modna dizajnerica! Djevojčica vjeverica'') ([[Game Boy Advance]])
* '''''Sylvanian Families: SylvanianFestival''''' (シルバニアファミリー シルバニアフェスティバル, ''Shirubania famirī: Shirubania Fesutibaru'', dosl. ''Sylvanian Families: Sylvanian festival'') ([[Windows 98]])
* '''''Sylvanian Families: Mori no Nakama to Tanoshii o-Tanjoubikai''''' (シルバニアファミリー もりのなかまと たのしいおたんじょびかい, ''Shirubania famirī: Mori no Nakama to Tanoshī o-Tanjōbikai'', dosl. ''Sylvanian Families: Rođendanska zabava sa zabavnim šumskim prijateljima'') ([[Sega Pico]])

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==
* {{Cite journal|last=Houlton|first=Delphine|last2=Short, Brian|year=1995|title=Sylvanian Families: the Production and Consumption of a Rural Community|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-rural-studies_1995-10_11_4/page/367|journal=[[Journal of Rural Studies]]|volume=11|issue=4|pages=367–385|bibcode=1995JRurS.11.367H|doi=10.1016/0743-0167(95)00017-8}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://sylvanianfamilies.net/uk/ Official Epoch UK website]
* [http://sylvanian-families.jp/ Official Japanese website] 
* [http://www.calicocritters.com/ Calico Critters] - official US website
* [https://sylvanianfamilies.info/ Unofficial Sylvanian Families Spanish website]
* [http://www.sylvanianfamilies.com/ Official Flair UK (and ROI) Collectors Club and shop] (now defunct)

[[Kategorija:Igračke]]
[[Kategorija:Japanske TV-serije]]
[[Kategorija:Japanske kompanije]]
[[Kategorija:Kompanije sa sjedištem u Japanu]]</text>
      <sha1>42vvq73xlx88nenp0b9ow1wf7lvkbjy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suđenje za ubistvo partizana u Grazu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535671</id>
    <revision>
      <id>3916667</id>
      <parentid>3914721</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T00:18:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32130" sha1="gjgm3216pfgj3yx68gku3qa2483sdce" xml:space="preserve">[[Datoteka:Urteil Seite 1 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|mini|Presuda Narodnog suda u Grazu 26. septembra 1946. u procesu u Grazu za ubistvo partizana, prva stranica]]
'''Suđenje za ubistvo partizana u Grazu''' ({{de|Grazer Partisanenmordprozess}})&lt;ref name=&quot;kurets&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.nachkriegsjustiz.at/prozesse/volksg/hoechst_1946.php | title =Todesurteile und lebenslange Haftstrafen der Volksgerichte 1946 | authorlink =Claudia Kuretsidis-Haider | last =Kuretsidis-Haider | first =Claudia | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Forschungsstelle Nachkriegsjustiz | access-date =27. 3. 2015 | language =de }}&lt;/ref&gt; bio je [[sud]]ski [[kazneni postupak]] u vezi sa [[smaknuće]]m petorice muškaraca koji su se borili kao [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] u Zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]], u [[Austrija|Austriji]], protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] [[Nacistička Njemačka|Njemačkog Reicha]] 1944-45. Zločin je počinjen 1. aprila 1945, u posljednjim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mjesto zločina bio je [[Radni logor Reicha]] ({{de|Reichsarbeitsdienstlager}}) u [[Sankt Oswald in Freiland|Sankt Oswaldu in Freiland]] u današnjoj općini [[Deutschlandsberg]]. Incident se smatra jednim od zločina završne faze ovog razdoblja. Javno suđenje održano je pred [[Narodni sud (Austrija)|Narodnim sudom]] u [[Graz]]u od 23. do 26. septembra 1946, a presuda je donesena 26. septembra 1946.

== Pozadina == 
Napetosti između predstavnika njemačkog i slovenskog stanovništva u Štajerskoj postojale su već u 19. vijeku. Jedan od razloga za njihove prosvjede bila je nesrazmjerna zastupljenost [[Slovenci|slovenskog]] stanovništva u Štajerskom parlamentu u Austro-Ugarskoj. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], južni dio Štajerske vojvodstva, [[Donja Štajerska]], pripojen je Jugoslaviji (tada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]). To je izazvalo prosvjede njemačkog stanovništva regije. Napetosti su dosegle vrhunac 1919. s [[Mariborska krvava nedjelja|Krvavom nedjeljom u Mariboru]], koja je odnijela 13 života i ozlijedila 60 civila. [[Njemački nacionalni pokret|Njemački nacionalni predstavnici]] održavali su spomen na taj događaj.{{sfn|Volkmar|1934|}}{{efn|name=Suette|Hugo Suette je pisao i objavljivao pod pseudonimom H(ennning) Volkmar}}&lt;ref name=mem&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink = |date= 2016|title=Memento Mori - die „anderen“ Gräber am Deutschlandsberger Stadtfriedhof |url= |location=Deutschlandsberg |publisher=Weststeirische Rundschau, broj 43.|page=3 |isbn= |access-date= |language=de}}&lt;/ref&gt; Zahtijevali su obnovu stanja prije [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskog sporazuma]]{{sfn|Volkmar|1934|p=44}} koji je odredio novu teritorijalnu raspodjelu. Zahtjevi za reviziju također su bili opravdani protunjemačkim osjećajima na slovenskoj strani,{{sfn|Volkmar|1934|p=18-21}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1#e4 | title =Die Südgrenze der Steiermark | authorlink =Arthur Seyß-Inquart| last =Seyß-Inquart | first =Arthur | date = | website =www.nachkriegsjustiz.at | publisher =Bundesarchiv Koblenz | access-date =4. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt; nadalje, s navodnim planovima za stvaranje slavenskog koridora od [[Jadransko more]] blizu [[Slovenija|Slovenije]], preko Istočnoštajerskih brda i [[Gradišće|Gradišća]], do [[Bratislava|Bratislave]] i dalje kroz [[Poljska|Poljsku]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]], te korištenje austrijskog teritorija u tu svrhu:{{sfn|Volkmar|1934|p=39}} Od 1941, nakon njemačke [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|balkanske kampanje]] i kapitulacije [[Kraljevine Jugoslavije]], Donja Štajerska, kao teritorij [[CdZ Donje Štajerske]], je ponovno bila pod njemačkom civilnom upravom. Ovu instituciju, kao i sve institucije njemačkog Reicha u ovoj regiji, napala je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] u partizanskom ratu.

=== Partizanski napadi ===
[[Datoteka:Ozbalt Lackov Odred 1944.jpg|mini|150px|Spomen ploča na prijelazu [[Drava|Drave]] [[Lackov odred|Lackovog odreda]] kod [[Ožbalt]]a]] U septembru 1944. jedinica Narodnooslobodilačke vojske [[Lackov odred]], prešla je [[Drava|Dravu]] s juga kod [[Ožbalt]]a. U ovoj završnoj fazi Drugog svjetskog rata, oko 200-300 pripadnika odreda uglavnom je djelovalo u manjim grupama, koje su se infiltrirale u zapadnu Štajersku s juga. Počeli su napadati objekte kao što su infrastruktura, općinski uredi i žandarmerijske stanice u području današnjih okruga [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] i [[Deutschlandsberg (okrug)|Deutschlandsberg]] u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Sabotirali su važne vojne objekte kao što su mostovi i željeznice.{{sfn|Neugebauer|2006}} Otimali su i likvidirali osobe koje su smatrani predstavnicima nacionalsocijalističkog režima. Drugi projekt članova odreda bio je edukacija stanovništva o ciljevima boraca za slobodu i stvaranje centara otpora.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=34}} Napredovanje i uspjesi partizanskog pokrenuo je niz sukoba sa snagama za provođenje zakona u to vrijeme, što je rezultiralo desecima mrtvih na obje strane.{{sfn|Fleck|1986|p=76, 293}}{{sfn|Konrad|2010|p=13-15, 24}}{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}} Situacija je dala priliku predstavnicima upravnih vlasti na tom području da partizane okarakteriziraju kao &quot;bandite, pljačkaše, koljače&quot;{{sfn|Scheichenberger|2010|p=33}} i upozoriti stanovništvo da ih ne podupire. Pripadnici drugih partizanskih jedinica, dezerteri [[Wehrmacht]]a, odbjegli ratni zarobljenici Drugog svjetskog rata i prisilni radnici su se privremeno pridružili borbi Lackovog odreda.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=30-37}} Među njima je bila i &quot;[[Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;]] ({{de|Kampfgruppe Avantgarde}}), kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), koja je postala poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;).{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Ovo su se jedinice u početku uglavnom sastojale od bivših austrijskih boraca i [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]], koji su se padobranima iskrcali na područje današnje Slovenije 1944. u blizini [[Črnomelj]]a{{sfn|Wachs|1968|p=34-35}} Članovi ovih jedinica imali su političko-vojne ciljeve, te su trebali{{sfn|Wachs|1968|p=9}} dati doprinos oslobađanju Austrije.{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} Obuku su uglavnom stekli u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] uz potporu austrijskih komunista, kao od [[Franz Honner|Franza Honnera]],{{sfn|Neugebauer|2006|p=15-16}} [[Johann Koplenig|Johanna Kopleniga]] i [[Ernst Fischer (pisac)|Ernsta Fischera]].{{sfn|Fleck|1986|p=25}} Za svoje akcije pozivali su se na [[Moskovska deklaracija|Moskovsku deklaraciju]], koja je sadržavala odlomak o austrijskom doprinosu oslobođenju od njemačke vlasti.{{sfn|Wachs|1968|p=5-7}} Ova partizanska grupa se podijelila tokom uskršnjeg [[Veliki tjedan|Velikog tjedna]] 1945. Neki članovi su ostali s odredom Lackov, dok je druga grupa, koja se sastojala od otprilike devet ljudi,{{sfn|Wachs|1968|p=33}} pod vodstvom bečkog borca ​​otpora Waltera Wachsa{{sfn|Blatnik|2010|p=397}} prešla u regiju Koralm dalje na sjever, u područje oko [[Gressenberg|Glashüttena]]. Odatle su lutali gornjom dolinom rijeke [[Laßnitz (Sulm)|Laßnitz]] u tada još neovisnim općinama [[Trahütten]], [[Osterwitz]], [[Freiland bei Deutschlandsberg]] i [[Kloster (Deutschlandsberg)|Kloster]]. Područje zapadno od [[Bad Schwanberg|Schwanberga]] smatralo se oslobođenim teritorijem tokom posljednjih šest sedmicaa rata, gdje su partizani vršili suverena i izvršna prava.{{sfn|Fleck|1986|p=135-139}} Njihovo sjedište bila je šumarska kuća Plank zapadno od Osterwitza.{{sfn|Fischer|2002|p=420–421, 427}} Podrška partizanima među stanovništvom njihovog operativnog područja, koje se uglavnom sastojalo od poljoprivrednih obitelji, znatno je varirala, od pune podrške do prešutne tolerancije do neposredne denuncijacije vlastima. Civilno stanovništvo bilo je uhvaćeno između dvije strane i moralo je očekivati ​​da će, ovisno o njihovom ponašanju, druga strana upotrijebiti nasilje.{{sfn|Fleck|1986|p=81–97, 112–114}} U &quot;okružnim obrambenim okruzima Reicha ugroženim neprijateljem&quot; od februara 1945. uvedeni suprijeki sudovi, kojima su nadležnost imali i civili. Ti su sudovi također su imali nadležnost nad civilima, a presuda je nudila izbor između smrtne kazne, oslobađajuće presude ili upućivanja redovnim sudovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten vom 15. Februar 1945 | authorlink = | last = | first = | date =20. 2. 1945 | website = | publisher =Deutsches Reichsgesetzblatt | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Politički stavovi partizana, koji su se u biti temeljili na komunističkim izvorima, bili su neuspješni. Jedan od razloga za to bio je taj što se oslobođenje seljaštva od ugnjetavanja vlastelinskog sustava (što je bila polazna točka za komunističku argumentaciju u drugim zemljama) već dogodilo u Austriji gotovo 100 godina ranije ukidanjem feudalnih dažbina.

=== Radni logor ===
[[Datoteka:Arbeitsdienstlager St Oswald 1940.jpg|mini|Barake logora nalazile su se na južnim obroncima naselja]]
Godine 1938. u selu St. Oswald u Freilandu, dijelu općine Kloster, osnovan je radni logor [[Služba rada Rajha|Službe rada Rajha]] ({{de|Reichsarbeitsdienst (RAD)}}) kako bi se poboljšale cestovne veze područja, posebno ruta preko [[Klosterwinkel]]a do [[Sallegg]]a i [[Gams]]a.{{sfn|Blatnik|2010|p=121-122}} Barake logora nalazile su se na terasama izgrađenim između Hebalmstraße i puta do crkve. Obrisi tih terasa i dalje su vidljivi u krajoliku; od 1946. nadalje, na njihovom mjestu izgrađene su obiteljske kuće i druge zgrade u središtu St. Oswalda. Logor su također koristili za pripreme i druge institucije, poput Učiteljske škole u Mariboru.{{sfn|Blatnik|2010|p=82}} Kako je rat napredovao, logor za radnu službu sve je više postajao organizacija za podršku Wehrmachtu, sve dok mu 1944. nije povjerena i osnovna vojna obuka. Stanovnici logora na kraju su raspoređeni protiv partizana kao dio Wehrmachta. Krajem novembra 1944. prošli su &quot;obuku protiv bandita&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=492}} i poslani su u &quot;banditske patrole&quot;.{{sfn|Blatnik|2010|p=122}}

=== Bitke i streljanje civila ===
[[Datoteka:RAD Lager St Oswald Apellplatz.jpg|mini|Radna jedinica Logora St. Oswald]]
Partizani su bili upozoreni na zatvorenike ovog logora,{{sfn|Wachs|1968|p=17}} ali su ipak dali do znanja svoju prisutnost u okolici. U martu 1945. gradska vijećnica u Osterwitzu uništena je u partizanskom napadu. Dana 15. marta 1945. žandara iz stanice Trahütten ustrijelio je partizan, kojeg je već uhitio i trebao ga odvesti u Deutschlandsberg.{{sfn|Blatnik|2010|p=242-245}} U danima koji su uslijedili to je dovelo do uhićenja nekoliko osoba osumnjičenih za podršku partizanima. Njihovo uhićenje proslavljeno je pobjedničkom zabavom 25. marta.{{sfn|Fleck|1986|p=141}} Dana 10. aprila 1945, 18 ljudi je ubijeno u krateru bombe na istočnoj granici Hebalma.{{sfn|Fleck|1986|p=129-131}}
Mjesto ({{coord|43|54|9.05|N|15|02|57.02|E|type:landmark &lt;!--|region:AT-6--&gt;| title=sgd|&lt;!--text:ICON0--&gt; }}) nije označeno, ali je i dalje prepoznatljivo na terenu. Nalazi se u šumi sjeverno od bivšeg imanja [[vulgo]] Leitner (Leitnerwald), nekoliko metara južno od današnje Hebalmstraße, na raskrižju staze oko dva kilometra jugoistočno od Rehbockhütte i južno od Blochriegela.

=== Zarobljavanje partizanske grupe ===
Krajem marta, grupa partizana pojavila se na seoskom gazdinstvu tadašnjeg vođe lokalne grupe NSDAP Osterwitza i rekvirirala opremu (uglavnom odjeću),{{sfn|Fleck|1986|p=303}} koja je trebala opremiti nove članove grupe. Ovaj incident prijavljen je upravi radnog logora putem obližnje farme koja je imala telefonsku vezu (što je zauzvrat izazvalo odmazdu partizana 20. aprila 1945.){{sfn|Blatnik|2010|p=402-405}} Sljedećeg dana, 1. aprila 1945, partizanska grupa još je uvijek bila u blizini, jugoistočno od St. Oswalda u Freilandu, na farmi.{{sfn|Fleck|1986|p=303}} Specijalna jedinica od 20 ljudi iz radnog logora pronašla je tragove u snijegu, opkolila kuću i zarobila grupu.{{sfn|Blatnik|2010|p=123}}  Ovu specijalnu jedinicu predvodio je jedan od kasnijih optuženika; drugi optuženik bio je jedan od sudionika.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; &gt;{{cite journal |date=24. 9. 1946 |title=Der blutige Ostersonntag auf der Koralpe |url= |location= Graz|journal=Das Steirerblatt |volume= |issue= |publisher=Österreichischen Volkspartei |pages=3 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;&gt;{{cite journal |date=28. 9. 1946 |title=Der Partisanenmord auf der Koralpe. Kreisleiter Suette in Bayern verhaftet. |url= |location= Graz|journal=Weststeirische Rundschau |volume=39 |issue= |publisher= |pages=1 |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Slijed događaja ==
Zarobljeni partizani odvedeni su u radni logor RAD. Nakon što je incident telefonski prijavljen vođi okruga [[Nacistička stranka|NSDAP]] u [[Deutschlandsberg]]u, [[Hugo Suette|Hugu Suetteu]], on je naredio da se zatvorenici ispitaju i &quot;ubiju&quot;. Ova uputa smatrana je naredbom i optuženici su je slijedili.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;&gt;{{cite book |last=Marschall |first=Karl |authorlink =Karl Marschall |date= |title=Volksgerichtsbarkeit und Verfolgung von nationalsozialistischen Gewaltverbrechen in Österreich: eine Dokumentation |url= |location= |publisher=Bundesministerium für Justiz |page=89-91 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt;  Zatvorenici su u logoru bili okrutno tretirani udarcima nogama, nogama i pucnjavom, što je vidljivo i iz izjava svjedoka. Suette nije bio nadređeni oficir logorašima. Međutim, vršio je zapovjednu i sudsku vlast kao &quot;Borbeni zapovjednik&quot; Nakon početne komunikacije, uslijedili su daljnji telefonski razgovori u kojima je Suette potvrdio svoje naredbe vođi logora Scholleru, unatoč njegovim prigovorima i pokušajima ublažavanja okolnosti, te prijetio &quot;najozbiljnijim posljedicama&quot; ako se one zanemare.&lt;ref name=&quot;steibla24&quot; /&gt; To bi se moglo protumačiti kao prijetnja da će se Scholler na kraju podvrgnuti vojnom sudu sa smrtnom kaznom.&lt;ref name=&quot;standger&quot;&gt;{{cite web | url =http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=dra&amp;datum=1945&amp;page=30&amp;size=45 | title =Verordnung über die Errichtung von Standgerichten | authorlink = | last = | first = | date =15. 2. 1945 | website =alex.onb.ac.at | publisher = Deutsches Reichsgesetzblatt (dRGBl) | access-date =5. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;  To nije bilo samo teoretsko, kao što pokazuju kasnije izjave dužnosnika u tom području: Nepoštivanje naredbi vođe okruga moglo bi biti kobno.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot;&gt;{{cite book |last= |first1=Müller|first2=Obersteiner |authorlink = |date= |title=Bezirkstopographie, Hinweis auf die unveröffentlichte Gendarmerie-Bezirkschronik zum Rot-weiß-rot-Buch |url= |location= |publisher=Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes |page=198 |isbn= |access-date= |language=de }}&lt;/ref&gt; Žandarmerijski oficir potvrdio je kao svjedok da je Scholler izrazio rezerve. Žrtve su odvedene na strelište na zapadu navečer 1. aprila 1945, oko 20 sati, na strelište na zapadnoj strani logora na cesti za Klosterwinkel i Sallegg. Zarobljenicima je naređeno da legnu u tenkovske rovove te su ubijeni pucnjem u potiljak. Dvije žrtve ubili su pripadnici radnog logota Dietl i George, još dvije Lappe i Obermaier, a ranjenika Heitmann. Obermaier je isprva oklijevao, ali je potom pucao pod pritiskom nadređenih. Rolf Kutschera je prethodno teško ranio partizana automatskim pištoljem. Počinitelj, kojem je oružje oduzeto nakon ovog incidenta, objasnio je to kao nenamjerni čin. Ranjeni muškarac je potom ostavljen bespomoćan na otvorenom i dvojica drugih muškaraca su ga odvukla na mjesto pogubljenja. Tijela petorice ubijenih muškaraca pokopana su u dva groba na rubu strelišta. Na jedan od grobova postavljena su drva za ogrjev.

== Žrtve ==
Imena žrtava nisu u potpunosti poznata. Jedan od ubijenih bio je Leo (Lazar) Engelmann, rođen 30. septembra 1914. Borio se u Španjolskom građanskom ratu od juna 1937. u Međunarodnim brigadama. Bio je s britanskim pionirskim korpusom u aprila 1943, stigao je u Sovjetski Savez u studenom 1943. i pripadao je Štajerskoj borbenoj grupi od sredine 1944. Druga žrtva bio je Ubald Pasetzky, devetnaestogodišnji (ili dvadesetogodišnji) dezerter iz Graza. Partizana kojeg je Kutschera već ustrijelio bio je &quot;Miloš&quot; i bio je iz Maribora. Druga žrtva bio je sin Hermine Farkas, koji se pridružio partizanima kao dezerter.

== Sudski postupak ==
=== Optuženici ===
Za zločin su optuženi:
* voditelj logora ''viši terenski majstor'' Friedrich Scholler rođen 11. decembra 1910. u [[Purgstall an der Erlauf]], poljoprivredni upravitelj iz Göstlinga an der Ybbs&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot;/&gt;
* ''Mlađi terenski majstor'' Walter Sachse, rođen 17. maja 1912. u Nauenburgu u Thüringenu, poljoprivredni radnik iz St. Oswalda u Freilandu,
* Othmar Heitmann, rođen 11. oktobra 1927. u Brucku an der Muru, blagajnik Austrijskih državnih željeznica, iz Brucka an der Mura,
* Egon Obermaier, rođen 30. maja 1927. u Gössu (općina Leoben), pivar iz Leoben-Gößa,
* Rolf Kutschera, rođen 3. januara, 1927, u Chełmżi, Poljska, prevoditelj iz Graza,
* Hans Bacher, rođen 5. marta 1909, u Kremsu u Kärntenu|Laggenu, Gornja Koruška, mljekar iz St. Oswalda u Freilandu,&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt;
* Ferdinand Hoffmann (također: Hofmann), rođen 3. juna 1911, u Hallu u Tirolu, vrtlar iz St. Oswalda u Freilandu,

Svi optuženici nisu imali prethodnih osuda (nisu imali drugih sudskih postupaka ili neizvršenih kazni).

Naredbodavac koji stoji iza zločina,&lt;ref name=mem/&gt; nije mogao biti procesuiran. Iako je Suette zatvoren prekasno da bi bio uključen u već tekući kazneni postupak protiv ostalih počinitelja, predsjedavajući sudac izvijestio je o tome tijekom suđenja, jer bi to  značilo ponovno ispitivanje izjava svjedoka kroz dodatna pitanja koja su se postavljala mjesecima, kao i uključivanje ili identifikaciju novih svjedoka, što nije bilo izvedivo u nekoliko tjedana. Uhapšen je 7. septembra 1946. u Beču (prema drugom izvoru, izvješće žandarmerije navodi: u Gornjoj Bavarskoj) i prebačen u [[Logor Wetzelsdorf]] (dans Belgierkaserne u Grazu), ali je odande uspio pobjeći početkom novembra.&lt;ref name=&quot;pola&quot; /&gt;.{{sfn|Fleck|1986|p=305}}&lt;ref name=&quot;rundschau39&quot; /&gt; Uspio se sakriti u [[Erlangen]]u, gdje je studirao,{{sfn|Volkmar|1934|}} i umro 1949.&lt;ref name=&quot;obersteiner&quot; /&gt; Potraga za njim i sudske istrage ostale su neuspješne.&lt;ref name=&quot;pola&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.landesarchiv.steiermark.at/landesarchiv/publikat/vstla/vstla23/vstla23_157_181.pdf | title =Im Namen der Republik Österreich! Die Volksgerichte in der Steiermark 1945 bis 1955: Kap. 5.5. NS-Gewaltverbrechen'' | authorlink =Martin F. Polaschek | last =Polaschek | first =Martin F.| date = | website = | publisher = | access-date = | language =de }}&lt;/ref&gt; Radni vojnici N.N, George, N. Lappe i Wenzel Dietl, koji su sudjelovali u strijeljanju, bili su nepoznatog mjesta boravka. U presudi se upućuje na njihov zaseban progon. Izvori ne govore o ishodu ovog progona.{{sfn|Fleck|1986|p=162, 306}}

=== Optužnica ===
Optužnica koju je podiglo Javno tužiteljstvo u Grazu 20. maja 1946. (StA Graz 9 St 562/45)&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt; odnosila se na sljedeća kaznena djela:
* Kaznena djela prema Zakonu o ratnim zločinima u svezi s ubojstvom: protiv Friedricha Schollera, Othmara Heitmanna, Waltera Sachsea i Egona Obermaiera.
* Povreda zakona protiv života: protiv Rolfa Kutschere,
* Zločin mučenja: protiv Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera, Waltera Sachsea, Hansa Bachera, Rolfa Kutschere, Friedricha Schollera i Ferdinanda Hoffmanna.

Optužnica se temeljila na članku 1. stavku 2. i članku 3. stavku 2. Zakona o ratnim zločinima, te nadalje na člancima 5, 34, 134 i 335. tadašnjeg austrijskog Kaznenog zakona.&lt;ref name=&quot;kurets&quot; /&gt;

===Branitelji ===
Sljedeći odvjetnici iz Graza djelovali su kao odvjetnici obrane (osim ako nije drugačije navedeno, po izboru optuženika):
* Turek za Othmara Heitmanna, Egona Obermaiera i Ferdinanda Hoffmanna;
* Held za Waltera Sachsea (dodijeljeni odvjetnik);
* Geigler za Hansa Bachera; i
* Ehrlich za Friedricha Schollera i Rolfa Kutscheru (odvjetnik za potonjeg).

=== Sud ===
Postupak se vodio pred Narodnim sudom pri Zemaljskom sudu za kaznene stvari u Grazu pod brojem spisa Vg 1 Vr 276/45.&lt;ref name=&quot;marsch&quot;/&gt; Presuda ima broj spisa 157, koji se ponekad dodaje broju spisa nakon crtice.
Vijeće sudaca sastojalo se od dva suca, od kojih je jedan predsjedavao, i tri suca porotnika. Predsjedavajući sudac bio je Nestroy, a javni tužitelj Butschek.

=== Sudski vještak ===
Walter Schwarzacher djelovao je kao medicinski stručnjak. Ozljede ranjenog partizana procijenio je kao toliko teške da bi ovaj čovjek, bez liječničke pomoći, vjerojatno umro od sporog unutarnjeg krvarenja.

=== Suđenje ===
Okrivljenici su u biti priznali iznesene činjenice. Međutim, oni i njihovi odvjetnici osporili su optužbu da su djelovali namjerno i svojom voljom tvrdeći da su oni, posebno mladi ljudi, bili podvrgnuti neodoljivoj prisili, što bi bio razlog za isključenje kazne. To bi, međutim, bio slučaj samo ako su optuženici izravno riskirali vlastite živote odbijanjem. Suđenje je utvrdilo da to nije bio slučaj.

Tokom suđenja saslušano je trinaest svjedoka i jedan vještak. Optuženici su kao primarni motiv za zločine naveli Suetteovu naredbu. Međutim, također je utvrđeno da bi bilo moguće odbiti sudjelovanje u pucnjavama.

Tijekom ispitivanja, optuženik Bacher svjedočio je da je gradonačelnik St. Oswalda uzalud intervenirao u ime zatvorenika. Tužitelj je povukao optužbe protiv Rolfa Kutschere, u mjeri u kojoj su se odnosile na nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja, jer je to kazneno djelo već bilo obuhvaćeno amnestijom, što je rezultiralo oslobađajućom presudom za ovaj aspekt kaznenog djela (prema članku 259, stavku 2. austrijskog Zakona o kaznenom postupku u to vrijeme).

Egon Obermaier je tijekom postupka uspio vjerodostojno dokazati da je pripadao ilegalnoj Komunističkoj partiji Austrije (KPÖ) i podržavao antifašiste.{{sfn|Fleck|1986|p=302}} Počinitelji Scholler, Sachse i Hoffmann opisani su kao fanatični nacisti. Prema svjedočenju žandara, žandarmerija, koja je zapravo bila odgovorna za slučaj, nije si mogla priuštiti pregovore s Radnom službom Reicha (RAD) kako bi spriječila ubojstvo zatvorenika. Na području općine Kloster na kraju je pronađeno ukupno 23 tijela, ubijenih po nalogu okružnog vođe Suettea. Vođa okruga, rođen 27. juna 1903., podrijetlom iz Graza,{{sfn|Blatnik|2010|p=242-243}}&lt;ref name=mem/&gt; sudac je na suđenju stavio u isti nivo kao i guvernera Reicha i gauleitera Štajerske, [[Sigfrid Uiberreither|Sigfrieda Uiberreithera]]. Suette je bio prijatelj gauleitera i opisan je kao njegova &quot;produžena ruka&quot;;&lt;ref name=mem/&gt; obojica su dolazili iz istog studentskog bratstva; Suette je također bio pod zaštitom [[Rudolf Hess|Rudolfa Hessa]]. Pritužbe protiv njega, koje su svakako bile podnesene, bile su neuspješne.{{sfn|Blatnik|2010|p=38}} Opisan je kao &quot;najomraženiji čovjek u okrugu Deutschlandsberg zbog svoje krvožednosti&quot;{{sfn|Blatnik|2010|p=123}} i u kasnijim godinama grad Deutschlandsberg napuštao je samo uz teško naoružanu pratnju.{{sfn|Blatnik|2010|p=139}}

=== Presuda ===
Nalog okružnog poglavara smatran je djelom provizije i olakotnom okolnošću.&lt;ref name=&quot;pola&quot;/&gt; Međutim, sud je odbacio pojam neodoljive prisile pri počinjenju djela.&lt;ref&gt;{{cite book
 |ref         = h
 |last        = Muchitsch
 |first       = Wolfgang
 |author-link = Wolfgang
 |date        = 2006
 |title       = Das Volksgericht Graz 1946–1955. ( Die „britische“ Steiermark: 1945–1955)
 |url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php
 |location    = Beč
 |publisher   = Historische Landeskommission für Steiermark
 |isbn        = 3-901251-09-X
 |access-date = 
 |page        = 152
}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
Za mlađe optuženike (rođene 1927.) primjenjivalo se maloljetničko kazneno pravo (npr. članak 11. Zakona o sudovima za mlade), koje je predviđalo blaže kazne. Tako Heitmann i Obermaier, koji su u vrijeme počinjenja djela imali 17 godina (iako su počinili ubojstvo), nisu osuđeni na zatvor, već na strogi zatvor. Prema članku 1. stavku 5. Zakona o postupku narodnog suda i oduzimanju imovine, kazna se mogla smanjiti i za djela kažnjiva smrću ili doživotnim zatvorom, ali ne ispod sedam godina. To je također koristilo Heitmannu i Obermaieru.

Na kraju suđenja izrečene su kazne zatvora i oslobađajuće presude (u zagradama, dob u punim godinama na dan zločina):

Za Friedricha Schollera (34) i Waltera Sachsea (32), koji su organizirali zločin, doživotni zatvor u tamnici,{{efn|name=kerker|Drugi stupanj zatvora: Kod ove vrste kazne osuđenik je bio držan na željeznim nogama. Razgovor s ljudima koji nisu izravno sudjelovali u njegovom zatočeništvu bio je dopušten samo u vrlo posebnim i važnim slučajevima.}} otežan samicama od 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Za Othmara Heitmanna (17) i Egona Obermaiera (17), koji su svaki ubili partizana, sedam godina strogog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. aprila.

Za Rolfa Kutscheru (18), koji je bio djelomično odgovoran za mučenje partizana kojeg je ustrijelio, četiri godine teškog zatvora, također otežan samicama u logoru od 1. 1. aprila i tri mjeseca teškog rada u logoru.

Hans Bacher (36) i Ferdinand Hoffmann (33) oslobođeni su, kao i Rolf Kutschera, optužbe za namjerno ozljeđivanje partizana kojeg je upucao.

Majka partizana Farkasa pridružila se postupku s financijskim zahtjevom, ali je upućena na građanski sud da ga provede

Budući da je Narodni sud bio jedini žalbeni sud, nije bilo moguće podnijeti pravnu zaštitu protiv presude.&lt;ref name=&quot;kurets&quot;/&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;250&quot; class=&quot;center&quot; caption=&quot;Presuda Narodnog suda, stranice 2-8&quot; classes=&quot;center&quot;&gt;
Urteil Seite 2 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 2, Osnova za izricanje kazne
Urteil Seite 3 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 3, Kazne
Urteil Seite 4 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 4, Zasluge, oslobađajuće presude, početak obrazloženja
Urteil Seite 5 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 5, Činjenice slučaja
Urteil Seite 6 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 6, Činjenice slučaja
Urteil Seite 7 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 7, Početak pravnih razmatranja
Urteil Seite 8 Partisanenmordprozess Graz 1946.jpg|Stranica 8, nastavak pravnih razmatranja
&lt;/gallery&gt;

&lt;!-- == Izdržavanje kazni, blaže kazne i uračunavanje kazne ==
Osuđeni optuženici već su bili u pritvoru različita razdoblja; ovaj put do presude (26. rujna 1946., 13 sati) uračunato im je u kazne.

... Doživotne kazne za Waltera Sachsea i Friedricha Schollera uvjetno su zamijenjene 1952. godine sedmogodišnjim kušnim rokom, koji je završio 24. listopada 1959. Osuda Egona Obermaiera izbrisana je 1953., Othmara Heitmanna 1957., a Rolfa Kutschere 1961.

Prema drugom izvoru, trojica osuđenika puštena su prijevremeno u travnju 1948., a krajem 1949. oni osuđeni na doživotni zatvor uvjetno su pomilovani. Oskar Grollegger: 'Dodatak djelu &quot;Pogubljenja na Hebalpi&quot; - WR 10. 2. 2023.' S referencom na publikaciju Othmara Pickla u: Joseph F. Desput (ur.): 'Povijest Štajerske. Svezak 10: &quot;Od savezne države do europske regije: Štajerska od 1945. do danas.&quot; Samoizdanje Povijesne komisije za Štajersku, Graz 2004., ISBN 3-901251-30-8. U: &quot;Weststeirische Rundschau.&quot; Br. 7, 2023. (17. veljače 2023.). 96. godina. {{ZDB-ID|2303595-X}} str. 5.&lt;/ref&gt;

 --&gt;
== Napomene ==
{{Napspisak}}

== Literatura ==
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Suette
|first       = Hugo
|author-link = Hugo Suette
|date        = 1934
|title       = Der nationale Kampf in der Südsteiermark
|url         = http://www.karawankengrenze.at/ferenc/index.php?r=documentshow&amp;id=1
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Sima Deutschlandsberg
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Volkmar|1934}}
}}
* {{cite book
 |ref         = {{harvid|Neugebauer|2006}}
 |last        = Neugebauer
 |first       = Wolfgang
 |author-link = Wolfgang Neugebauer
 |date        = 2006
 |title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
 |url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php
 |location    = Beč
 |publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
 |isbn        = 
 |access-date = 
}}{{Mrtav link}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{harvid|Scheichenberger|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fleck
|first       = Christian 
|author-link = Christian Fleck
|date        = 1986
|title       = Koralmpartisanen – Über abweichende Karrieren politisch motivierter Widerstandskämpfer
|url         = 
|location    = Beč/Köln
|publisher   = Böhlau
|isbn        = 3-205-07078-X
|access-date =
|ref={{harvid|Fleck|1986}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Konrad
|first       = Christian 
|author-link = Christian Konrad
|date        = 2010
|title       = Im Kampf, da warst du gleichberechtigt&amp;nbsp;…“: Der bewaffnete Widerstand gegen den Nationalsozialismus in Kärnten und der Steiermark aus geschlechtergeschichtlicher Perspektive
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Graz
|publisher   = Karl-Franzens-Universität Graz
|isbn        =
|access-date =
|ref={{harvid|Konrad|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Blatnik
|first       = Herbert 
|author-link = Herbert Blatnik
|date        = 2010
|title       = Zeitzeugen erinnern sich an die Jahre 1938–1945 in der Südweststeiermark
|url         = https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbAbs.showThesis?pThesisNr=17079&amp;pOrgNr=&amp;pPersNr=53305
|location    = Eibiswald
|publisher   = Lerchhaus Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Blatnik|2010}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Wachs
|first       = Walter
|author-link = Walter Wachs
|date        = 1968
|title       = Kampfgruppe Steiermark
|url         = 
|location    = Beč/Frankfurt/Zürich
|publisher   = Europa Verlag
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Wachs|1968}}
}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Fischer
|first       = Gerhard 
|author-link = Gerhard Fischer
|date        = 2002
|title       = Osterwitz. Ein wunderthätig Ort im hochen gepürg. Leben, Freude und Leid einer Gegend und ihrer Bewohner
|url         = 
|location    = Deutschlandsberg
|publisher   = Gemeinde Osterwitz
|isbn        = 3-901463-08-9
|access-date =
|ref={{harvid|Fischer|2002}}
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Suđenja za Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:1946. u Austriji]]
[[Kategorija:Sukobi u 1945.]]
[[Kategorija:Deutschlandsberg]]
[[Kategorija:Historija Graza]]
[[Kategorija:Austrijski pokret otpora protiv nacizma]]</text>
      <sha1>gjgm3216pfgj3yx68gku3qa2483sdce</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wesley Crusher</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535766</id>
    <revision>
      <id>3916697</id>
      <parentid>3914019</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T08:44:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6453" sha1="4wyq94sddac0ilu7h2kvd2zb3bag55f" xml:space="preserve">{{Infokutija fiktivni lik
| boja           = 
| ime            = Beverly Crusher
| serija         = ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]''
| slika          = WesleyCrusher2366.jpg
| prvo           = &quot;Susret kod Farpointa&quot; (1987)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'')
| zadnje         = Ouroboros, II dio, (2024)(''[[Zvjezdane staze: Prodigy|Prodigy]]'')
| kreator        = [[Gene Roddenberry]]&lt;br/&gt;[[D. C. Fontana]]
| portretirao    = [[Wil Wheaton]]
| glas           = 
| oznaka6        = 
| podaci6        = 
| oznaka7        = 
| podaci7        = 
| oznaka8        = 
| podaci8        = &lt;!-- ** Informacije ** --&gt;
| nadimak        = 
| alias          = 
| vrsta          = [[Čovjek]]
| rod            = Muški
| zanimanje      = 
| titula         = 
| porodica       = 
| supruga        = 
| djeca          = 
| rodbina        = 
| religija       = 
| nacionalnost   = 
| oznaka22       = 
| podaci22       = 
| oznaka23       = 
| podaci23       = 
| oznaka24       = 
| podaci24       = &lt;!-- ** extra ** --&gt;
| zaglavlje25    = 
| oznaka26       = 
| podaci26       = 
| oznaka27       = 
| podaci27       = 
| oznaka28       = 
| podaci28       = 
}}
'''Wesley Crusher''' lik je u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]''. Redovno se pojavljuje u prve četiri sezone televizijske serije ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'' (TNG), a sporadično u sljedeće tri sezone. Također se pojavio u filmu ''[[Zvjezdane staze: Nemesis|Nemesis]]'' (2002), u po jednoj epizodi televizijskih serija ''[[Zvjezdane staze: Picard|Picard]]'' (2022) i ''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'' (2023) te kao glavni član glumačke ekipe u drugoj sezoni ''[[Zvjezdane staze: Prodigy|Prodigyja]]'' (2024). Sin je Jacka i [[Beverly Crusher]], a glumi ga [[Wil Wheaton]].

== Prijem ==
Lik nije bio popularan među nekim ljubiteljima ''Zvjezdanih staza''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/technology/2014/dec/04/star-trek-board-games-wil-wheaton-kind-of-nerds-tabletop |title=From Star Trek to board games: meet Wil Wheaton, king of the nerds |date=4. 12. 2014 |newspaper=[[The Guardian]] |first=Owen |last=Duffy |access-date=12. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://whatculture.com/tv/star-trek-5-reasons-wesley-crusher-doesnt-deserve-hate.php |title=Star Trek: 5 Reasons Wesley Crusher Doesn’t Deserve The Hate |archive-url=https://web.archive.org/web/20150701000023/http://whatculture.com/tv/star-trek-5-reasons-wesley-crusher-doesnt-deserve-hate.php |archive-date=1. 7. 2015 |author=Derek |website=WhatCulture |date=19. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine |last1=Shachtman |first1=Noah |title=Wheaton's Trek to Respectability |url=https://www.wired.com/2001/12/wheatons-trek-to-respectability/ |magazine=Wired |date=3. 12. 2001 |access-date=12. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Mnogi su smatrali lik [[Mary Sue]] i zamjenom za [[Gene Roddenberry|Genea Roddenberryja]] (čije je srednje ime bilo Wesley). Uloga lika u seriji uveliko je umanjena nakon prve sezone, kada je Roddenberryjeva uključenost u produkciju serije postala perifernija.&lt;ref name=&quot;150Years&quot;&gt;{{cite web|author = Pat Pfliege|title = Too good to be true: 150 years of mary sue|version = 3|publisher = Presented at the American Culture Association conference|year = 2001|url = https://www.merrycoz.org/papers/MARYSUE.xhtml|access-date = 15. 1. 2007|archive-date = 9. 9. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150909224558/http://www.merrycoz.org/papers/MARYSUE.xhtml|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

Nekim ljubiteljima nije se svidjela ideja o dječaku koji je, čini se, redovno spašavao cijeli brod koristeći rasplet ''[[deus ex machina]]''. Komentatori su primijetili najmanje sedam primjera u kojima je Crusher, &quot;koji ima problema s ulaskom u [[Akademija Zvjezdane flote|Akademiju Zvjezdane flote]]&quot; i na brodu je &quot;punom najboljih i najbistrijih članova posade [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]]&quot;, smislio &quot;potrebno rješenje&quot;.&lt;ref&gt;[[Phil Farrand]], &quot;Updated Conundrum Tote Board&quot; ''The Nitpicker's Guide for Next Generation Trekkers, Vol. 2'' New York: Dell (1995): 319&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title= We the media|first= Dan|last= Gillmor|year= 2004|page= [https://archive.org/details/wemediagrassroot00gill/page/78 78]|publisher= O'Reilly Media, Inc.|isbn= 0-596-00733-7|url-access= registration|url= https://archive.org/details/wemediagrassroot00gill/page/78}}&lt;/ref&gt; Animozitet ljubitelja prema Crusheru postao je svojevrsni mem u pop-kulturi, što se odražava u drugim TV-serijama, poput ''[[Teorija velikog praska (serija)|Teorije velikog praska]]'', engleske sinhronizacije serije ''[[Steins;Gate]]'' i u epizodi ''[[Family Guy]]a'' iz 2009. &quot;[[Not All Dogs Go to Heaven]]&quot;, u kojoj su se pojavljivali glavni glumci ''Sljedeće generacije'', a Wheaton je glumio Crushera, koga je maltretirao [[Patrick Stewart]].

Wheaton je napisao: &quot;Kad sam bio mlađi, ljudi su me toliko omalovažavali zbog Wesleyja Crushera, bilo je vrijeme u kasnim tinejdžerskim godinama i ranim dvadesetima, kada sam zamjerao to ''Zvjezdanim stazama''. Osjećao sam se toliko nepravedno što su ljudi koji me nikada nisu upoznali bili toliko okrutni i mrzili me kao osobu jer im se nije sviđao lik kojeg sam glumio u TV-seriji. Želio sam ostaviti ''Zvjezdane staze'' iza sebe i zaboraviti da su ikad bile dio mog života.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |title=one small part of a pretty great life |url=http://wilwheaton.net/2013/12/one-small-part-of-a-pretty-great-life/ |website=WIL WHEATON dot NET |date=16. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;

U izdanju časopisa ''[[Wired]]'' iz 2016. Wesley Crusher rangiran je na 31. mjesto od 100 najvažnijih likova [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]] u naučnofantastičnom univerzumu ''Zvjezdanih staza''.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.wired.com/2016/09/star-treks-100-crew-members-ranked/|title=Star Trek's 100 Most Important Crew Members, Ranked|last=McMillan|first=Graeme|date=5. 9. 2016|magazine=Wired|access-date=20. 3. 2019|issn=1059-1028}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Wesley_Crusher Wesley Crusher] na [[Memory Alpha]]
* [http://www.startrek.com/database_article/crusher Zvanična biografija] na ''[http://www.startrek.com StarTrek.com]''

{{Zvjezdane staze: Sljedeća generacija}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze|*]]
[[Kategorija:Likovi iz &quot;Zvjezdanih staza&quot;|*]]</text>
      <sha1>4wyq94sddac0ilu7h2kvd2zb3bag55f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Science</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535794</id>
    <revision>
      <id>3916611</id>
      <parentid>3914516</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T15:49:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916611</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21258" sha1="dqbepkgwbvbumwdvfyuk7liupovdmzb" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Infokutija časopis
| naziv                     = &lt;big&gt;'''SCIENCE'''&lt;/big&gt;
| datoteka                  = Science Vol. 1 (1880).jpg
| veličina slike            = 300px
| opis slike                = Naslovna stranica prvog toma prve serije (ukinuta 1882.)
| glavni urednik            = [[Holden Thorp]]
| učestalost                = Sedmičnik
| tiraž                     = Onlajn
| kategorije                = [[Interdisciplinarnost|Multidisciplinarnost]]
| cijena                    = Pretplata
| izdavač                   = [[Američko udruženje za unapređenje nauke]]
| osnivanje                 = 1880.
| prvo izdanje              = 1880. 
| datum najnovijeg izdanja  = Vidi onlajn
| broj najnovijeg izdanja   = Vidi onlajn
| zemlja                    = [[Sjedinjene Američke Države]]
| jezik                     = [[Engleski]]
| web                       = https://www.science.org/journal/science&lt;br&gt; link1   :https://www.science.org/toc/science/current&lt;br&gt; link2: https://www.science.org/loi/science
| logo                      = &lt;big&gt;'''AAAS'''&lt;/big&gt;[[Časopis otvorenog pristupa s odgodom|Odgođeno]]&lt;!-- after 12 months and with registration --&gt;&lt;ref group=A name=&quot;delayed_oa&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.science.org/content/page/science-journals-editorial-policies |title= ''Science'' Journals: editorial policies  |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 29. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20210127200026/https://www.sciencemag.org/authors/science-journals-editorial-policies |archive-date= 27. 1. 2021 | }}&lt;/ref&gt;}}
'''''Science''''' je [[recenzija|stručno recenzirani]] [[akademski časopis]] [[Američko udruženje za unapređenje nauke|Američkog udruženja za unapređenje nauke]]&lt;ref group=A name=&quot;2007_PR_Communication_and_Humanities_Award&quot;&gt;{{cite press release | first1=Ginger | last1= Pinholster | url= https://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-07/aaft-et070307.php | date=4. 7. 2007 |title= EurekaAlert! Science earns top honor from Spain's Crown Prince |publisher= American Association for the Advancement of Science|language= en-us |access-date= 29. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20070708183233/https://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-07/aaft-et070307.php |archive-date= 8. 7. 2007  | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aaas.org/publications/annual_report/2000/science.html |title=AAAS Annual Report-Science |publisher=Aaas.org |access-date=15. 5. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100525043718/http://www.aaas.org/publications/annual_report/2000/science.html |archive-date=25. 5. 2010 |df=mdy-all }}&lt;/ref&gt; (AAAS) i jedan od vodećih svjetskih akademskih časopisa.&lt;ref name=Lemonick&gt;
{{cite news| last = Lemonick| first =Michael D.| quote =Rad je, u međuvremenu, objavljen u časopisu Science, jednom od vodećih svjetskih naučnih časopisa, što mu je dalo još veću težinu.| title =Alien Life Discovered in a Meteorite! Or Maybe No| publisher =Time magazine online| date =7. 3. 2011| url =http://www.time.com/time/health/article/0,8599,2057461,00.html#ixzz1ZhW1Cy1p| archive-url =https://web.archive.org/web/20110309010630/http://www.time.com/time/health/article/0,8599,2057461,00.html#ixzz1ZhW1Cy1p| url-status =dead| archive-date =9. 3. 2011| access-date =3. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; Prvi put je objavljen 1880. godine, danas se distribuira sedmično i ima bazu pretplatnika od oko 130.000. Budući da institucionalne pretplate i online pristup opslužuju širu publiku, procijenjena čitalačka publika je preko 400.000 ljudi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://advertising.science.org/products-services/print/ |publisher=AAAS |access-date=1. 11. 2021 |title=Print Advertising Products &amp; Services |work=Science |quote=129,558 qualified weekly circulation; 400,000+ readers each week |archive-date=1. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211101085122/https://advertising.science.org/products-services/print/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
''Science'' ima sjedište u [[Distrikt Columbia|Distriktu Columbia]], Sjedinjene Američke Države, s drugom kancelarijom u [[Cambridge]]u, [[Engleska]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]].

== Sadržaj ==
Glavni fokus časopisa je objavljivanje važnih originalnih naučnih istraživanja i istraživačkih pregleda, ali ''Science'' također objavljuje vijesti vezane za nauku, mišljenja o [[naučna politika|naučnoj politici]] i druga pitanja od interesa za naučnike i druge koji su zabrinuti zbog širokih implikacija nauke i tehnologije. Za razliku od većine [[naučni časopis|naučnih časopisa]], koji se fokusiraju na određeno polje, ''Science'' i njegov rival ''[[Nature]]'' pokrivaju cijeli spektar [[spisak akademskih disciplina#Prirodne nauke|naučnih disciplina]]. Prema ''[[Izvještaji o citiranju časopisa|Izvještajima o citiranju časopisa]]'', faktor uticaja ''Science''{{'}} za 2024. godinu bio je 45,8.&lt;ref name=WoS&gt;{{cite book |year=2025 |chapter=Science |title=2024 Journal Citation Reports |publisher=Clarivate |edition=Science |series=[[Web of Science]]}}&lt;/ref&gt;

Studije metodološkog kvaliteta i pouzdanosti otkrile su da neki visoko prestižni časopisi, uključujući ''Science'', &quot;objavljuju značajno nekvalitetne strukture&quot;, a ukupna &quot;pouzdanost objavljenih istraživačkih radova u nekoliko oblasti može opadati s povećanjem ranga časopisa&quot;.&lt;ref name=&quot;Brembs2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Brembs|first1=Björn|title=Prestigious Science Journals Struggle to Reach Even Average Reliability |journal=Frontiers in Human Neuroscience |volume=12 |year=2018 |pmid=29515380 |pmc=5826185 |doi=10.3389/fnhum.2018.00037 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Iako je časopis AAAS-a, članstvo u AAAS-u nije obavezno za objavljivanje u časopisu ''Science''. Radovi se prihvataju od autora širom svijeta. Konkurencija za objavljivanje u časopisu ''Science'' je vrlo intenzivna, jer članak objavljen u tako citiranom časopisu može dovesti do pažnje i napredovanja u karijeri autora. Za objavljivanje prihvata se manje od 7% poslanih članaka.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.science.org/content/page/journal-metrics | title=Journal metrics }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Science, vol. 1, 1883, title page.png|thumb|left| Naslovna stranica prvog toma obnovljenog časopisa (februar–juni 1883.)|Naslovna stranica prvog toma obnovljenog časopisa (februar–juni 1883.)]]
Časopis ''Science'' osnovao je njujorški novinar rođen u Engleskoj [[John Michels (urednik)|John Michels]] 1880. godine.&lt;ref name=&quot;DCP&quot;&gt;{{cite web |title=John Michels |url=https://www.darwinproject.ac.uk/letter/?docId=nameregs/nameregs_3317.xmlhttps://www.darwinproject.ac.uk/letter/?docId=nameregs/nameregs_3317.xml |website=Darwin Correspondence Project |access-date=26. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; uz finansijsku podršku [[Thomas Edison|Thomasa Edisona]], a kasnije i [[Alexander Graham Bell|Alexandera Grahama Bella]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=&lt;!--Not stated--&gt; |date= 7. 2. 1947 |title= Thomas A. Edison and the Founding of Science: 1880 |url=https://archive.org/details/sim_science_1947-02-07_105_2719/page/142|journal= Science |volume= 105 |issue= 2719 |pages= 142–148 |doi=10.1126/science.105.2719.142 |pmid= 17813458 |quote=a weekly journal devoted mainly to physical science and invention, entitled Science, and Mr. [A. Graham] Bell purchased from Mr. John Michels for $5,000 the title and good will of this journal. Continuity of the publication was not, however, maintained, and the present journal [Science] dates from 1883. Mr. Thomas A. Edison had been responsible for the foundation of the earlier Science|bibcode= 1947Sci...105..142. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1= Grosvenor |first1=Edwin S |last2=Wesson |first2= Morgan |year= 2016 |title= Alexander Graham Bell |url= https://archive.org/details/alexandergrahamb0000edwi |publisher= New Word City |isbn= 978-1612309842 |quote= In 1881, the old rivalry between Bell and Thomas Edison spilled over into the field of publishing. Science Magazine had been founded the year before with funding from Edison, but the frugal inventor soon tired of the deficits and withheld support. Bell had written for the magazine and respected its editorial quality. He felt that Science, like the British Nature, appealed to a broad audience interested in current research. In 1882, he and Gardiner Hubbard acquired the rights to Science and hired as editor a respected young entomologist and writer named Sam Scudder, who happened to be a Hubbard cousin.}}&lt;/ref&gt; (Edison je zauzvrat dobio povoljan urednički tretman, bez otkrivanja finansijskog odnosa, u vrijeme kada je njegov ugled patio zbog kašnjenja u proizvodnji obećane komercijalno isplative sijalice.)&lt;ref&gt;{{cite book |title=American Eclipse |url=https://archive.org/details/americaneclipsen0000baro |author=Baron, David |year=2017 |publisher=Liveright |page=[https://archive.org/details/americaneclipsen0000baro/page/224 224] |isbn=9781631490163}}&lt;/ref&gt; Međutim, časopis nikada nije stekao dovoljno pretplatnika za uspjeh i prestao je s objavljivanjem u martu 1882. Alexander Graham Bell i Gardiner Greene Hubbard kupili su prava na časopis i angažovali mladog entomologa [[Samuel Hubbard Scudder|Samuela H. Scuddera]] da oživi časopis godinu dana kasnije. Imali su određeni uspjeh prateći sastanke istaknutih američkih naučnih društava, uključujući AAAS.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.aaas.org/archives/origins-1848-1899 |title= Origins: 1848–1899 |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 28. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20201130151338/https://www.aaas.org/archives/origins-1848-1899 |archive-date= 30. 11. 2020 | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Međutim, do 1894. godine, ''Science'' se ponovo našao u finansijskim poteškoćama i prodan je psihologu [[James McKeen Cattell|Jamesu McKeen Cattellu]] za 500.000 USD-
U sporazumu koji su postigli Cattell i sekretar AAAS-a [[Leland Ossian Howard|Leland O. Howard]], ''Science'' je postao časopis Američkog udruženja za unapređenje nauke 1900.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.aaas.org/archives/aaas-and-science-1900-1940 |title= AAAS and Science: 1900–1940 |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 28. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20200428231003/https://www.aaas.org/archives/aaas-and-science-1900-1940 |archive-date= 28. 4. 2020 | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Tokom ranog dijela 20. stoljeća, važni članci objavljeni u časopisu ''Science'' uključivali su radove o genetici vinske mušice ''[[Drosophila melanogaster]]'' autora [[Thomas Hunt Morgan|Thomasa Hunta Morgana]], gravitacijskim lećama  [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]] i spiralnim maglinama [[Edwin Hubble|Edwina Hubblea[]. Nakon što je Cattell umro 1944. godine, vlasništvo nad časopisom preneseno je na AAAS.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.aaas.org/archives/150-years-advancing-science-history-aaas-1848-1998 |title= 150 Years of Advancing Science: A History of AAAS (1848–1998) |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 28. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20210109052042/https://www.aaas.org/archives/150-years-advancing-science-history-aaas-1848-1998 |archive-date= 9. 1. 2021 | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;
Nakon Cattellove smrti 1944. godine, časopisu je nedostajalo dosljedno uredničko prisustvo sve dok Graham DuShane nije postao urednik 1956. godine. Godine 1958, pod DuShaneovim vodstvom, ''Science'' je apsorbirao ''The Scientific Monthly'', čime je tiraž časopisa povećan za preko 38000|61000}}, sa 38.000 na više od 61.000.&lt;ref group=A name=&quot;maturing3&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.aaas.org/archives/aaas-and-maturing-american-science-1941-1970 |title= AAAS and the Maturing of American Science: 1941–1970 |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 28. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20201201062836/https://www.aaas.org/archives/aaas-and-maturing-american-science-1941-1970 |archive-date= 1. 12. 2020 | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Fizičar [[Philip Abelson]], suotkrivač [[neptunij]]a, bio je urednik od 1962. do 1984. godine. Pod Abelsonom je poboljšana efikasnost procesa recenzije, a prakse objavljivanja su ažurirane. Tokom ovog vremena, objavljeni su radovi o misijama [[program Apollo|programa Apollo]] i neki od najranijih izvještaja o AIDS-u.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.aaas.org/archives/change-and-continuity-1971-1998 |title= Change and Continuity: 1971–1998 |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 28. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20200428231351/https://www.aaas.org/archives/change-and-continuity-1971-1998 |archive-date= 28. 4. 2020 | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

Biohemičar [[Daniel E. Koshland Jr.]] bio je urednik od 1985. do 1995. godine. Od 1995. do 2000. godine, tu poziciju je obavljao neuroznanstvenik [[Floyd E. Bloom]].  Biolog [[Donald Kennedy]] postao je urednik časopisa ''Science'' 2000. godine. Biohemičar [[Bruce Alberts]] preuzeo je njegovo mjesto u martu 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aaas.org/news/releases/2007/1217alberts.shtml |title=Bruce Alberts Named New Editor-in-Chief of Science |publisher=American Association for the Advancement of Science |date=17. 12. 2007 |author=Pinholster, Ginger |access-date=19. 12. 2007 |archive-date=16. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120316134343/http://www.aaas.org/news/releases/2007/1217alberts.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Geofizičarka [[Marcia McNutt]] postala je glavna urednica u junu 2013.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.science.org/content/article/marcia-mcnutt-bringing-her-intellectual-energy-science |date=2. 4. 2013 |title=Marcia McNutt Bringing Her 'Intellectual Energy' to Science |author=Gramling, Carolyn |publisher=American Association for the Advancement of Science |work=Science |access-date=21. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; Tokom njenog mandata, porodica časopisa se proširila i uključila je ''Science Robotics'' i ''Science Immunology'',&lt;ref&gt;{{cite press release|title=AAAS to Expand the Science Family of Journals by Launching Two New Journals: Science Robotics and Science Immunology|author=Pinholster, Ginger|date=20. 10. 2015|publisher=American Association for the Advancement of Science|url=http://www.aaas.org/news/aaas-expand-science-family-journals-launching-two-new-journals-science-robotics-and-science|access-date=17. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; i izdavaštvo [[otvoreni pristup|otvorenog pristupa]] sa ''[[Science Advances]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://blogs.nature.com/news/2014/02/aaas-announces-open-access-journal.html |title=AAAS announces open-access journal |work=[[Nature]] |date=12. 2. 2014 |access-date=12. 2. 2015 |author=Van Noorden, Richard |archive-date=9. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211009191158/http://blogs.nature.com/news/2014/02/aaas-announces-open-access-journal.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Jeremy M. Berg]] postao je glavni urednik 1. jula 2016.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=https://www.science.org/content/article/jeremy-berg-named-science-editor-chief |title=Jeremy Berg named Science editor-in-chief|author=Kaiser, Jocelyn|date=25. 5. 2016|access-date=1. 7. 2016|journal=Science|doi=10.1126/science.aaf5749|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Bivši prorektor Univerziteta Washington u St. Louisu [[Holden Thorp]] imenovan je za glavnog urednika u ponedjeljak, 19. augusta,2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://source.wustl.edu/2019/08/thorp-named-editor-in-chief-of-science/|title=Thorp named editor-in-chief of Science {{!}} The Source {{!}} Washington University in St. Louis|date=19. 8. 2019|website=The Source|language=en-US|access-date=19. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=https://www.science.org/content/article/aaas-names-chemist-holden-thorp-editor-chief-science |title=AAAS names chemist Holden Thorp as editor-in-chief of Science|date=19. 8. 2019|journal=Science|doi=10.1126/science.aaz1817|language=en|access-date=19. 8. 2019|last1=Brainard|first1=Jeffrey|s2cid=202388761|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2001. godine, nacrt rezultata istraživanja [[ljudski genom|ljudskog genoma]] istovremeno su objavili časopisi ''[[Nature]]'' i ''Science'', pri čemu je ''Science'' objavio rad o [[Celer Corporation|Celera Genomics]], a ''Nature'' javno finansirani [[Projekt ljudskog genoma]]. 2007. godine, ''Science'' (zajedno sa [[Nature]]) dobio je [[Nagrada princa Asturije|Nagradu princa Asturije]] za komunikacije i čovječnost.&lt;ref&gt;[http://www.fundacionprincipedeasturias.org/ing/04/premiados/trayectorias/trayectoria820.html Journal Science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724172231/http://www.fundacionprincipedeasturias.org/ing/04/premiados/trayectorias/trayectoria820.html|date=24. 7. 2008}}. Fundacionprincipedeasturias.org. Retrieved on 2013-06-20.&lt;/ref&gt; Godine 2015., [[Rush Holt Jr.|Rush D. Holt Jr.]], glavni izvršni direktor AAAS-a i izvršni izdavač časopisa ''Science'', izjavio je da časopis postaje sve više internacionalan: &quot;Radovi u koautorskim radovima na međunarodnom nivou sada su norma – oni predstavljaju gotovo 60 % radova. Godine 1992. taj je broj bio nešto manji od 20 %.&quot;&lt;ref name=&quot;Science and Diplomacy.&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.sciencediplomacy.org/perspective/2015/scientific-drivers-for-diplomacy |journal=Science and Diplomacy |date=29. 6. 2015 |title=Scientific Drivers for Diplomacy |first=Rush |last=Holt}}&lt;/ref&gt;

==Dostupnost==
{{glavni|Nova ScienceNow}}
Najnovija izdanja časopisa dostupna su online, putem glavne web stranice časopisa, samo pretplatnicima, članovima AAAS-a, te za dostavu na [[IP adresa]] u institucijama koje su pretplatnici; učenici, nastavnici od predškolskog uzrasta do 12. razreda i neki drugi mogu se pretplatiti po sniženoj cijeni. Međutim, istraživački članci objavljeni nakon 1997. dostupni su besplatno (uz online registraciju) godinu dana nakon što su objavljeni, tj. [[odgođeni otvoreni pristup]].&lt;ref group=A name=&quot;delayed_oa&quot;/&gt; Značajniji članci vezani za javno zdravstvo također su dostupni besplatno, ponekad odmah nakon objavljivanja. Članovi AAAS-a također mogu pristupiti Science arhivi prije 1997. na web stranici ''Science'', gdje se zove &quot;Science Classic&quot;.&lt;!-- Ako je dostupno, na bilo koji način, molimo vas da navedete URL-ove. --&gt;
Časopis također učestvuje u inicijativama koje pružaju besplatan ili jeftin pristup čitateljima u zemljama u razvoju, uključujući [[HINARI]], OARE, [[AGORA]] i [[Scidev.net]].
Ostale karakteristike web stranice ''Science'' uključuju besplatni odjeljak &quot;'''ScienceNow'''&quot; sa &quot;najnovijim vijestima iz nauke&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/ |title=ScienceNow |access-date=1. 9. 2011 |work=Science}}&lt;/ref&gt; i &quot;'''ScienceCareers'''&quot;, koji pruža besplatne resurse za karijeru naučnika i inženjera. '''''Science Express''''' ('''Sciencexpress''') omogućava unaprijed elektronsko objavljivanje odabranih ''Science'' radova.&lt;ref name=&quot;Science Express&quot;&gt;{{cite web | url=https://phys.org/journals/science-express/ | title=Science Express | publisher=American Association for the Advancement of Science / Phys.org | access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Afilijacije ==
''Science'' je dobio finansiranje za izvještavanje o [[COVID-19]] od [[Pulitzer Cear|Pulitzer Centra]] i [[Fondacija Heising-Simons|Fondacije Heising-Simons]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Cohen |first=Jon |date=18. 11. 2020 |title='Incredible milestone for science.' Pfizer and BioNTech update their promising COVID-19 vaccine result |url=https://www.science.org/content/article/covid-19-vaccine-trial-complete-pfizer-and-biontech-update-their-promising-result |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20250416104945/https://www.science.org/content/article/covid-19-vaccine-trial-complete-pfizer-and-biontech-update-their-promising-result |archive-date=16. 4. 2025 |access-date=29. 5. 2022 |website=Science |language=en }}&lt;/ref&gt;
{{refbegin|2}}
 [[IMPAKT FAKTOR]]:  '''45,8'''  (2024.) 
[[ISSN]]:  0036-8075
eISSN: 1095-9203
 [[CODEN]]: SCIEAS3
 [[JSTOR]]: 00368075
[[LCCN]]: 17024346
[[OCLC]]: 1644869
{{refend|2}}

==Također pogledajte==
{{Portal|Nauka}}
* [[Američko udruženje za unapređenje nauke|AAAS publikacije]]
* [[Proboj godine]]
* [[Spisak naučnih časopisa]]

==Reference==
{{Refspisak|30em|refs=
}}
===AAAS reference===
{{Reflist|group=A|30em|refs=
}}

==Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Science (journal)}}
{{Wikisource}}

*Nagrada Princa od Asturije za komunikaciju i humanističke nauke

[[Kategorija:Ustanove u Sjedinjenim Američkim Državama osnovane 1880. godine]]
[[Kategorija:Akademski časopisi Američkog udruženja za unapređenje nauke]]
[[Kategorija:Časopisi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Multidisciplinarni akademski časopisi]]
[[Kategorija:Multidisciplinarni naučni časopisi]]
[[Kategorija:Akademski časopisi osnovani 1880. godine]]
[[Kategorija:Sedmični časopisi]]</text>
      <sha1>dqbepkgwbvbumwdvfyuk7liupovdmzb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Igralište/Evolucijski krajolik</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536198</id>
    <revision>
      <id>3916622</id>
      <parentid>3913766</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T17:40:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bratuš-XY</username>
        <id>184374</id>
      </contributor>
      <comment>/* Grafikon privlačnosti ponderiran selekcijom */</comment>
      <origin>3916622</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22731" sha1="0j4we3rg3qh1xeuxmq0vt1twjvhhnah" xml:space="preserve">'''Evolucijski krajolik''' jeste metafora &lt;ref name=Wright1932&gt;Wright, Sewall (1932) The Roles of Mutation, Inbreeding, Crossbreeding, and Selection in Evolution. ''Proceedings of the Sixth International Congress of Genetics'' 1: 356–366&lt;/ref&gt; ili konstrukt koji se koristi za razmišljanje i vizualizaciju procesa [[evolucija|evolucije]] (npr. [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]] i [[genetički drift|genetičkog drifta]]) koji djeluju na biološki [[entitet]] &lt;ref name=Wright1988&gt;Wright, Sewall (1988) Surfaces of Selective Value Revisited. ''The American Naturalist'' 131(1):115-123&lt;/ref&gt; (npr. [[gen]], [[protein]], [[populacija]] ili [[vrsta]]).&lt;ref name=Lee2008&gt;Lee, Carol E. &amp; Gelebiuk, Gregory W. (2008) Evolutionary origins of invasive populations. &quot;Evolutionary Applications&quot; 1: 427–448.&lt;/ref&gt; Ovaj entitet može se posmatrati kao da pretražuje ili se kreće kroz prostor pretrage. Naprimjer, prostor pretrage gena bi bile sve moguće [[nukleotid]]ne sekvence. Prostor pretrage je samo dio evolucijskog pejzaža. Posljednja komponenta je &quot;y-osa&quot;, koja je obično [[fitnes]]. Svaka vrijednost duž prostora pretrage može rezultirati visokim ili niskim fitnesom za entitet.&lt;ref name=Wright1932 /&gt; Ako mala kretanja kroz prostor pretrage uzrokuju relativno male promjene u sposobnosti preživljavanja, onda se krajolik smatra glatkim. Glatki krajolici nastaju kada većina fiksnih mutacija ima mali ili nikakav uticaj na sposobnost preživljavanja, što se i očekuje s [[teorija neutralnosti molekularne evolucije|teorijom neutralnosti molekularne evolucije]]. Nasuprot tome, ako mala kretanja rezultiraju velikim promjenama u sposobnosti preživljavanja, onda se krajolik naziva neravnim.&lt;ref name=Wright1932 /&gt; U oba slučaja, kretanje teži prema područjima veće sposobnosti preživljavanja, iako obično ne prema globalnim optimumima.
Šta tačno predstavlja &quot;evolucijski krajolik&quot; često se miješa u literaturi; termin se često koristi naizmjenično s &quot;adaptivnim krajolikom&quot; i &quot;krajpliko, sposobnosti preživljavanja&quot;, iako neki autori imaju različite definicije adaptivnog i krajolika sposobnosti preživljavanja. Osim toga, postoji veliko neslaganje oko toga da li koncept evolucijskog krajolika treba koristiti kao vizualnu metaforu odvojenu od osnovne matematike, alat za procjenu modela evolucije ili model sam po sebi koji se koristi za generiranje hipoteza i predviđanja.

==Historija==
===Prije Wrighta===
Prema McCoyu (1979), prvi evolucijski krajolil predstavio je Armand Janet iz Toulona, ​​Francuska, 1895. godine.&lt;ref name=McCoy1979&gt;McCoy J. Wynne. 1979. The Origin of the &quot;Adaptive Landscape&quot; Concept. The American Naturalist 113(4):610-613.&lt;/ref&gt; U Janetovoj evolucijskoj slici, vrsta je predstavljena kao tačka ili područje na polidimenzijskoj površini [[fenotip]]ova, koja je radi jednostavnosti svedena na dvije dimenzije. Veličina populacije je proporcionalna količini varijacija unutar populacije.&lt;ref name=Dietrich2012&gt;Dietrich MR &amp; Skipper RA. 2012 &quot;A Shifting Terrain: A Brief History of the Adaptive Landscape.&quot; In: The Adaptive Landscape in Evolutionary Biology. eds. Erik Svensson &amp; Ryan Calsbeek Oxford Press.&lt;/ref&gt; [[Prirodna selekcija]] (uticaj vanjskih karakteristika) predstavljena je vektorom. Za razliku od evolucijskih krajolika onih koji bi slijedili, prema Janetovoj koncepciji, prirodna selekcija vuče vrste prema minimumima umjesto maksimumima. To je zato što y-osa ne predstavlja sposobnost prilagođavanja već stabilnost.&lt;ref name=McCoy1979/&gt; Jedan važan aspekt Janetovog evolucijskog krajolika (u poređenju sa Wrightovim) je da se on mijenja kako se mijenja okolina.&lt;ref name=Dietrich2012 /&gt;

===Wrightovi krajolici===
Zasluge za prvi evolucijski krajolik obično pripadaju [[Sewall Wright|Sewallu Wrightu]], a njegova ideja je vjerovatno imala mnogo veću publiku i veći uticaj na područje evolucijske biologije nego bilo koje drugo usporedivo razumijevanje &quot;evolucijskog krajolika&quot;.&lt;ref name=Dietrich2012 /&gt; U svom radu iz 1932. godine, Wright predstavlja koncept evolucijskog krajolika sastavljenog od polidimenzijskog niza genskih ([[alel]]nih) ili [[genotip]]skih frekvencija i ose prilagođenosti, što je poslužilo kao vizualna metafora za objašnjenje njegove [[teorija pomicanja ravnoteže|teorije pomicanja ravnoteže]]. Slično Janet, Wright je smatrao da se krajolik može svesti na dvije dimenzije radi jednostavnosti. (Ovo je jedna od najvećih kritika, o kojoj se raspravlja u nastavku.) Populacije su predstavljene područjima, pri čemu veličina područja odgovara količini [[genetička raznolikost|genetičke raznolikosti]]  unutar populacije. [[Prirodna selekcija]] usmjerava populacije prema maksimumima, dok [[genetički drift|drift]] predstavlja lutanje i potencijalno bi mogao uzrokovati pomicanje vrhunca. Kretanje po krajoliku predstavljalo je promjene u frekvencijama gena.&lt;ref name=Wright1932 /&gt; Ovaj krajolik je predstavljen kao niz konturnih linija, slično topografskoj karti; dok je selekcija zadržavala ili pomicala biološki entitet do vrhunca, genetički drift je omogućavao istraživanje različitih vrhova.&lt;ref name=Wright1932 /&gt;

U 1944., Simpson je proširio Wrightov krajolik kako bi uključio fenotipove.&lt;ref name =Simpson1944&gt;Simpson, GG. 1944. &quot;Tempo and manner in evolution&quot; Columbia University Press, New York.&lt;/ref&gt; U Simpsonovom modelu, krajolik je sredstvo vizualizacije &quot;odnosa između selekcije, strukture i adaptacije&quot;.&lt;ref name=Dietrich2012 /&gt;&lt;ref name=Simpson1944 /&gt; Za razliku od Wrighta, Simpson je koristio krajolik da predstavi i prirodnu selekciju i genetički drift. Kretanja uzbrdo su posljedica [[pozitivna selekcija|pozitivne selekcije]], a kretanja nizbrdo su posljedica [[negativna selekcija|negativne selekcije]]. Veličina i oblik vrha ukazivali su na relativnu specifičnost selekcije; tj. oštar i visok vrh ukazuje na vrlo specifičnu selekciju. Druga razlika između Simpsonovih i Wrightovih krajolika je nivo na kojem djeluje evolucija. Za Wrighta, [[populacijska genetika|populacijskog genetičara]], prikazane su samo populacije jedne vrste. Na Simpsonovim slikama, nacrtani krugovi predstavljaju sve kopitare.&lt;ref name=Simpson1944 /&gt; Najvažnija razlika je u tome što se u Simpsonovom modelu krajolik mogao mijenjati tokom vremena, dok je u Wrightovom modelu bio je statičan. Wright je pregledao Simpsonov rad („Tempo i način u evoluciji“) i nije prigovorio Simpsonovoj upotrebi evolucijskih krajolika.&lt;ref name=Dietrich2012/&gt; U kasnijim spisima, Simpson je vrhove nazivao adaptivnim zonama.&lt;ref name=Lande1976&gt;Lande, R. (1976) Natural selection and random genetic drift in phenotypic evolution. Evolution 30: 314-334.&lt;/ref&gt;

U seriji radova, [[Russell Lande]] je razvio matematički model za Simpsonov fenotipski krajolik.&lt;ref name=Lande1976 /&gt;&lt;ref name=Lande1979&gt;Lande, R. (1979) Effective Deme Sizes During Long-Term Evolution Estimated from Rates of Chromosomal Rearrangement. Evolution 33:234–251&lt;/ref&gt; Lande je pomirio Wrightov pogled na nivo populacije sa Simpsonovom upotrebom viših taksonomskih nivoa.&lt;ref name=Lande1976 /&gt; Lande smatra da su vrhovi fitnesa određeni okolinom i stoga predstavljaju [[ekološka niša|ekološke niše]] ili adaptivne zone za populaciju. Klasteri vrhova naseljeni fenotipski sličnim populacijama mogu se smatrati višim taksonomskim nivoima.&lt;ref name=Lande1976/&gt;

===Molekularna era===
Koncept evolucijskih krajolika još jednom se promijenio kada se pojavilo moderno razumijevanje [[molekularna evolucija|molekularne evolucije]]. Tvrdi se da je Maynard Smith (1970) bio prvi koji je vizualizirao evoluciju proteina kao mrežu proteina udaljenih jedan mutacijski korak od drugih.&lt;ref name=Dietrich2012/&gt; Međutim, da bi to bilo istina, moraju postojati putevi između funkcionalnih proteina. Priznajući rad Kimure, Kinga i Jukesa ([[teorija neutralnosti molekularne evolucije]]), Maynard Smith je shvatio da proteini duž takvih puteva mogu imati jednaku funkcionalnost ili biti neutralni. Drugim riječima, nisu svi koraci u evoluciji &quot;uzbrdo&quot;.&lt;ref name=Dietrich2012 /&gt; Godine 1984., Gillespie je prilagodio koncept evolucijskih krajolika [[nukleotid]]nim sekvencama i tako vizualizirao &quot;mutacijski pejzaž&quot; gdje su sve nukleotidne sekvence jedan mutacijski korak udaljene jedna od druge,&lt;ref name=Dietrich2012 /&gt; što je izuzetno slično, a ipak fundamentalno drugačije od Wrightovog originalnog koncepta. Ova konceptualna promjena, zajedno s razvojem ogromne [[računar]]ske snage, omogućila je evolucijskim krajolicima da od jednostavne vizualne metafore pređu u radni model evolucije. Kao što se i moglo očekivati, ovo je izazvalo oštre kritike i generiralo mnoga istraživanja.&lt;ref name=Adaptive2012&gt;The Adaptive Landscape in Evolutionary Biology. Eds. Erik Svensson &amp; Ryan Calsbeek. 2012&lt;/ref&gt;
[[Slika:EvoLandscape1.png|thumb| Hipotezaki evolucijski krajolik: horizontalne ose predstavljaju biološke parametre koji se mjere (tj. komponente fenotipa, genotipa, kombinacija nukleotidnih sekvenci), a vertikalna osa predstavlja sposobnost prilagođavanja. Ovaj konkretan primjer je tipičan evolucijski krajolik s vrhovima (svjetlija područja) i dolinama (tamnija područja) generiranim iz izmiješanog skupa podataka o lišaju ''[[Physcia millegrana]]''.]]

==Kritike==
Jedna od prvih kritika (ili barem poteškoća) u vezi s evolucijskim krajolicima je njihova dimenzionalnost. Wright je prepoznao da pravi krajolici mogu imati hiljade dimenzija, ali je također smatrao da je smanjenje tih dimenzija na dvije prihvatljivo jer je njegova poenta u tome bila jednostavno prenošenje složene ideje.&lt;ref name=Wright1932/&gt; Kao vizualna metafora, ovo bi mogla biti valjana redukcija; međutim, rad Gavriletsa je pokazao da uzimanje u obzir visoke dimenzionalnosti evolucijskih krajolika može biti važno.&lt;ref name=Kaplan2008/&gt; U visokodimenzijskom okviru, vrhovi i doline nestaju i zamjenjuju se hipervolumenskim područjima visoke i niske kondicije, koja se mogu vizualizirati kao zakrivljene površine i rupe u trodimenzijskom krajoliku.&lt;ref name=Kaplan2008 /&gt; Iako ovo ne utiče na vizualizaciju krajolikaa ''per se'' (tj. rupe su ekvivalentne dolinama), utiče na osnovni matematički model i predviđene ishode. [[Slika:EvoLandscape2.png|thumb| Hipotetski evolucijski krajolik. Horizontalne ose predstavljaju biološke parametre koji se mjere (tj. komponente [[fenotip]]a, [[genotip]]a, kombinacija [[nukleotid]]nih sekvenci), a vertikalna osa predstavlja sposobnost prilagođavanja ([[fitnes]]). Ovaj određeni krajolik pretjerani je primjer Gavriletovog rupičastog krajolika.]]

Gavriletsov rad, zajedno s drugim pitanjima, potaknuo je Kaplana (2008) da predloži napuštanje metafore evolucijskih krajolika (koje on naziva adaptivnim ili krajolicima fitnesa).&lt;ref name=Kaplan2008/&gt; Kaplan (2008) ima šest glavnih kritika metafore: (1) nema objašnjavajuću moć; (2) nedostaje joj relevantan matematički model; (3) nema heurističku ulogu; (4) neprecizna je; (5) više zbunjuje nego što objašnjava; i (6) više nema razloga da se nastavi razmišljati u 2D ili 3D kada imamo računarsku snagu da razmotrimo višu dimenzionalnost. Drugi smatraju da Kaplanove kritike nisu opravdane jer on (i drugi) žele da evolucijski krajolici ispunjavaju standarde matematičkog modela. Međutim, metafora krajolika je upravo to, metafora. Ona ima heurističku vrijednost kao metaforički alat koji omogućava vizualizaciju i evaluaciju zajedničke jezgre pretpostavki u evolucijskom modelu.&lt;ref name=Skipper2012&gt;Skipper RA &amp; Dietrich MR. 2012 &quot;Sewall Wright's adaptive landscape: Philosophical reflections on heuristic value.&quot; In: The Adaptive Landscape in Evolutionary Biology. eds. Erik Svensson &amp; Ryan Calsbeek Oxford Press.&lt;/ref&gt;

Dok Kaplan (2008) želi u potpunosti odbaciti ideju krajolika, [[Massimo Pigliucci]] je manje drastičan. On priznaje četiri kategorije krajolika: fitnesne, adaptivne, površinskofitnesne  i morfoprostore. Fitnesni krajolici su oni slični onima koje je Wright (1932) predložio (u nastavku nazvani adaptivni i fitnesni krajolici). Adaptivni krajolici su fenotipski krajolici koje je predložio Simpson (1944), a površinskofitnesni su fenotipski krajolici na koje su primijenjeni Landeovi matematički modeli. Morfoprostori, koje je pionirski osmislio Raup (1966), fenotipski su krajolici razvijeni ''a priori'' korištenjem matematičkih modela na koje se mapiraju uočena mjerenja. Nedostaje im os fitnesa i koriste se za prikaz zauzetih područja unutar potencijalnog fenotipskog prostora. Pigliucci predlaže da napustimo Wrightove fitnesne krajolike. Adaptivni i površinskofitnesni krajolici mogu se koristiti s oprezom, tj. uz razumijevanje da nisu fenotipske verzije Wrightovog originalnog koncepta i da su puni potencijalno obmanjujućih pretpostavki. Konačno, Pigliucci poziva na daljnja istraživanja morfoprostora zbog njihove heurističke vrijednosti, ali i njihove sposobnosti generiranja razumljivih i provjerljivih hipoteza.&lt;ref name=Pigliucci2012 /&gt;

==Tipovi evolucijskih krajolikaa==
===Adaptivni krajolici===
Adaptivni krajolici predstavljaju populacije (bioloških entiteta) kao jednu tačku, a ose odgovaraju frekvencijama [[alel]]a ili [[genotip]]ova i srednjoj sposobnosti populacije.&lt;ref name=Wright1932 /&gt;&lt;ref name=Kaplan2008&gt;Kaplan J. (2008) The end of the adaptive landscape metaphor? ''Bio Philos'' 23:625-638&lt;/ref&gt;
[[Slika:Visualization of two dimensions of a NK fitness landscape.png|thumb| Vizualizacija dvije dimenzije NK-fitnesnog krajolika. Strelice predstavljaju različite mutacijske puteve koje populacija može slijediti tokom evolucije na fitnesnom krajoliku.]]

===Fitnesni krajolici===
[[Fitnesni krajolik]] predstavlja populacije (bioloških entiteta) kao klastere tačaka, pri čemu svaka tačka predstavlja jedinstveni [[genotip]]. Ose odgovaraju lokusima tih genotipova i rezultirajućoj prosječnoj prikladnosti populacije.&lt;ref name=Kaplan2008 /&gt;

===Fenotipski krajolici===
Fenotipski pejzaži predstavljaju populacije ili vrste kao klastere tačaka, pri čemu svaka tačka predstavlja [[fenotip]]. Ose odgovaraju učestalosti fenotipova i prosječnoj prikladnosti populacije.&lt;ref name=Kaplan2008 /&gt; Pogledajte vizualizacije ispod za primjere fenotipskih krajolika. 
[[Slika:Visualization of a population evolving in a static fitness landscape.gif| Vizualizacija populacije koja evoluira u statičnom evolucijskom  krajoliku]]
[[Slika:Visualization of a population evolving in a dynamic fitness landscape.gif| Vizualizacija populacije koja evoluira u dinamičnom evolucijskom krajoliku]]

===Grafikon privlačnosti ponderiran selekcijom===
Grafikon privlačnosti s ponderiranom selekcijom (SWAG) koristi grafički prikaz mreže usmjerene silom za vizualizaciju [[fitnes]]nog krajolika.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Steinberg|first1=Barrett|last2=Ostermeier|first2=Marc|date=2016-01-01|title=Environmental changes bridge evolutionary valleys|url= |journal=Science Advances|language=en|volume=2|issue=1|doi=10.1126/sciadv.1500921|issn=2375-2548|pmc=4737206|pmid=26844293|bibcode=2016SciA....2E0921S}}&lt;/ref&gt; U ovoj vizualizaciji, genotipovi su predstavljeni čvorovima koji se međusobno privlače proporcionalno relativnoj promjeni u prilagođenosti između njih (čvorovi će imati tendenciju da budu bliži ako postoji veća snaga selekcije između njih u [[prosjek]]u). Dodatno, vrijednosti prilagođenosti mogu se dodijeliti z-osi kako bi se stvorio empirijski trodimenzionalni model krajolika i prikazali vrhovi i doline prilagođenosti. Klasteri u ovom prikazu mogu predstavljati lokalne vrhove prilagođenosti.

===Krajolici fenotipske plastičnosti===
Krajolici fenotipske plastičnosti razlikuju se od ostalih po tome što ne koriste prosječnu prilagođenost populacije. Umjesto toga, ta osa predstavlja [[osobina|karaktere (fenotipske osobine)]], a druge ose predstavljaju osnovne faktore koji utiču na karakter.&lt;ref name=Kaplan2008/&gt;

===Epigenetički krajolici===
[[Epigenetički krajolik|Epigenetički krajolici]] &quot;koriste se za opisivanje modalnih razvojnih tendencija i glavnih odstupanja&quot; pomoću &quot;prostora apstraktnih varijabli&quot;.&quot;&lt;ref name=Kaplan2008/&gt;

===Morfoprostori===
Morfoprostorima također nedostaje dimenzija prilagođenosti. Umjesto toga, njihove ose su matematički modeli fenotipskih osobina razvijenih ''a priori'', na osnovu opservacijskih mjerenja. Opservacijska mjerenja se zatim mapiraju na rezultirajuću površinu kako bi se ukazalo na područja mogućeg [[fenotip]]skog prostora koje zauzimaju razmatrane vrste.&lt;ref name=Pigliucci2012&gt;Pigliucci M 2012. &quot;Landscapes, surfaces, and morphospaces: What are they good for?&quot; In: The Adaptive Landscape in Evolutionary Biology. eds. Erik Svensson &amp; Ryan Calsbeek Oxford Press.&lt;/ref&gt;

==Primjena u genomici==
Nedavni porast računarske snage i jednostavnosti sekvenciranja omogućili su da se koncept evolucijskih krajolika od čisto konceptualne metafore pretvori u nešto što se može modelirati i istražiti. To se posebno odnosi na područje [[genomika|genomike]]. Jedan dobar primjer je istraživački članak &quot;Evolucijski krajolik [[citosol]]nih mikrobnih senzora kod ljudi&quot;.&lt;ref name=Vasseur2012&gt;Vasseur E, M Boniotto, E Patin, G Laval, H Quach, J Manry, B Crouau-Roy, &amp; L Quintana-Murci. 2012. The Evolutionary Landscape of Cytosolic Microbial Sensors in Humans. The American Journal of Human Genetics 91:27-37.&lt;/ref&gt; U svojoj studiji, Vasseur i saradnici bili su zainteresovani za evoluciju [[urođeni imunski sistem|urođenog imunskog sistema]]; konkretno, željeli su mapirati genetičku raznolikost — zauzeti evolucijski krajolik — i obrasce selekcije i diverzifikacije – kretanja koja se vrše i koja se vrše duž tog krajolika – [[NOD-liki receptor|NOD-likih receptora (NLR) porodice]] iz [[receptor prepoznavanja obrasca|receptora prepoznavanja obrazaca (PRR)]] koji pokreću urođeni [[imunski odgovor]]. Ovi geni su odgovorni za detekciju obrazaca/hemikalija (npr. [[hitin]], [[oksidativni stres]]) povezanih s invazijom [[mikrob]]ima, oštećenjem tkiva i [[stres]]om. Da bi to postigli, sekvencirali su 21 gen od 185 ljudi i koristili nekoliko statističkih metoda za ispitivanje obrazaca selekcije i diverzifikacije. Porodica NLR može se podijeliti u dvije potporodice – potporodicu NALP i potporodicu NOD/IPAF. Autori su otkrili da je porodica NALP bila pod jakom [[selekcija pročišćavanja|selekcijom pročišćavanja]] i pokazivala nisku genetičku i funkcionalnu raznolikost. Pretpostavljaju da je to zato što ovi geni imaju vitalne, neredundantne uloge. Dokazi u prilog ovoj hipotezi dolaze iz nezavisnog otkrića rijetkih [[alel]]a s mutacijama u dva gena što dovodi do teške upalne bolesti i komplikacija u trudnoći. Čini se da je potporodica NOD/IPAF evoluirala pod opuštenom selekcijom i pokazuje znatnu količinu genetičke i funkcionalne raznolikosti. Autori su također pronašli dokaze o [[pozitivna selekcija|pozitivnoj selekciji]]. Gen s najjačom pozitivnom selekcijom bio je NLRP1, koji ima dva [[haplotip]]a koja prolaze kroz [[selektivno pretraživanje| selektivna pretraživanja]]. Prvi [[haplotip]] je sedam [[aminokiselina]] u jakoj [[neravnoteža veze| neravnoteži veze]]. Ovaj haplotip je globalan i čini se da se kreće prema fiksaciji, koja je započela u [[Azija|Aziji]] i još uvijek se javlja u [[Evropa|Evropi]] i [[Afrika|Africi]]. Drugi haplotip je ograničen na Evropu i nije u neravnoteži veze s globalnim haplotipom. Ovaj evropski haplotip sa sobom nosi mutaciju povezanu s [[autoimunska bolest|autoimunskim bolestima]]. Autori pretpostavljaju da je druga mutacija u haplotipu ono na što selekcija djeluje i da ova štetna mutacija jednostavno stopira s njom.&lt;ref name=Vasseur2012/&gt;

Drugi primjer dolazi iz rada pod naslovom &quot;Sinonimni geni istražuju različite evolucijske krajolike&quot;.&lt;ref name=Cambray2008&gt;Cambray G &amp; D Mazel. 2008. Synonymous Genes Explore Different Evolutionary Landscapes. PLoS Genetics 4(11).&lt;/ref&gt; Autori ovog rada su široko zainteresovani za sposobnost proteina da evoluira. Posebno su željeli znati kako [[sinonimna supstitucija|sinonimne supstitucije]] utiču na evolucijski krajolik proteina. Da bi to uradili, koristili su program pod nazivom Evolutionary Landscape Printer kako bi dizajnirali sinonimnu verziju gena za [[otpornost na antibiotike]] ''aac(6')-IB''. Sinonimni protein ima istu sekvencu aminokiselina, ali različite [[nukleotid]]ne sekvence. Dakle, sinonimni protein ima istu funkciju i vrijednost prilagođenosti, ali drugačiji okolni evolucijski krajolik. U osnovi, ovo je način da se preskoče vrhovi bez stvarnog pomjeranja.&lt;ref name=Cambray2008/&gt;Krajolik  originalnog proteina i sinonimne kopije je računarski istražen pomoću [[Monte Carlo simulacija]] i [[PCR|lančane polimerazne reakcije]] (PCR]) sklone greškama. PCR produkti su zatim umetnuti u [[Kompetentne ćelije|kompetentne ćelije ''E. coli'']] i pregledani na novu [[otpornost na antibiotike]]. Otkrili su da svaki od dva proteina dovodi do vrlo različitog novog fenotipa koji je, teorijski, nedostižan iz drugog. Na osnovu svojih rezultata, autori su zaključili da sinonimni [[kodon]]i omogućavaju šire istraživanje lokalnog evolucijskog pejzaža i da metoda koju su koristili povećava vjerovatnoću pronalaska povoljne mutacije, što je korisno za predviđanje kako bi se populacija mogla promijeniti i za [[dizajn]]iranje boljih organizama za industriju.&lt;ref name=Cambray2008 /&gt;

==Reference==
{{Refspisak|30em}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.counterbalance.org/evotheo/evolu3-frame.html Counterbalance: Evolution as movement through a fitness landscape--an interesting (if flawed) discussion of evolution and fitness landscapes]
* [http://msutoday.msu.edu/news/2013/no-peak-in-sight-for-evolving-bacteria/ Example of the use of Evolutionary Landscapes in thinking &amp; speaking about evolution]
; Primjeri vizualiziranih evolucijskih krajolika:
* [https://www.youtube.com/watch?v=4pdiAneMMhU Video: Using fitness landscapes to visualize evolution in action ]
* [http://beacon-center.org/blog/2012/10/08/evolution-101-fitness-landscapes/ BEACON Blog--Evolution 101: Fitness Landscapes]
* [http://pleiotropy.fieldofscience.com/2012/07/crossing-valleys-in-fitness-landscapes.html Pleiotrophy Blog--an interesting discussion of Sergey Gavrilets's contributions]
* [http://news.ucdavis.edu/search/news_detail.lasso?id=10451 Pup Fish Evolution--UC Davis]
* [https://web.archive.org/web/20130523071442/http://evolution.berkeley.edu/evosite/evo101/VIIC1aComplexNovelties2.shtml Evolution 101--Shifting Balance Theory (Figure at bottom of page)]

{{genarch}}

{{DEFAULTSORT:Evolutionary Landscape}}
[[Kategorija:Evolucijska biologija]]</text>
      <sha1>0j4we3rg3qh1xeuxmq0vt1twjvhhnah</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916661</id>
      <parentid>3916622</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:30:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Wikipedia:Igralište/Evolucijski krajolik]]&quot;: Ustrajno [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparenje]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3916622</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22731" sha1="0j4we3rg3qh1xeuxmq0vt1twjvhhnah" xml:space="preserve">'''Evolucijski krajolik''' jeste metafora &lt;ref name=Wright1932&gt;Wright, Sewall (1932) The Roles of Mutation, Inbreeding, Crossbreeding, and Selection in Evolution. ''Proceedings of the Sixth International Congress of Genetics'' 1: 356–366&lt;/ref&gt; ili konstrukt koji se koristi za razmišljanje i vizualizaciju procesa [[evolucija|evolucije]] (npr. [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]] i [[genetički drift|genetičkog drifta]]) koji djeluju na biološki [[entitet]] &lt;ref name=Wright1988&gt;Wright, Sewall (1988) Surfaces of Selective Value Revisited. ''The American Naturalist'' 131(1):115-123&lt;/ref&gt; (npr. [[gen]], [[protein]], [[populacija]] ili [[vrsta]]).&lt;ref name=Lee2008&gt;Lee, Carol E. &amp; Gelebiuk, Gregory W. (2008) Evolutionary origins of invasive populations. &quot;Evolutionary Applications&quot; 1: 427–448.&lt;/ref&gt; Ovaj entitet može se posmatrati kao da pretražuje ili se kreće kroz prostor pretrage. Naprimjer, prostor pretrage gena bi bile sve moguće [[nukleotid]]ne sekvence. Prostor pretrage je samo dio evolucijskog pejzaža. Posljednja komponenta je &quot;y-osa&quot;, koja je obično [[fitnes]]. Svaka vrijednost duž prostora pretrage može rezultirati visokim ili niskim fitnesom za entitet.&lt;ref name=Wright1932 /&gt; Ako mala kretanja kroz prostor pretrage uzrokuju relativno male promjene u sposobnosti preživljavanja, onda se krajolik smatra glatkim. Glatki krajolici nastaju kada većina fiksnih mutacija ima mali ili nikakav uticaj na sposobnost preživljavanja, što se i očekuje s [[teorija neutralnosti molekularne evolucije|teorijom neutralnosti molekularne evolucije]]. Nasuprot tome, ako mala kretanja rezultiraju velikim promjenama u sposobnosti preživljavanja, onda se krajolik naziva neravnim.&lt;ref name=Wright1932 /&gt; U oba slučaja, kretanje teži prema područjima veće sposobnosti preživljavanja, iako obično ne prema globalnim optimumima.
Šta tačno predstavlja &quot;evolucijski krajolik&quot; često se miješa u literaturi; termin se često koristi naizmjenično s &quot;adaptivnim krajolikom&quot; i &quot;krajpliko, sposobnosti preživljavanja&quot;, iako neki autori imaju različite definicije adaptivnog i krajolika sposobnosti preživljavanja. Osim toga, postoji veliko neslaganje oko toga da li koncept evolucijskog krajolika treba koristiti kao vizualnu metaforu odvojenu od osnovne matematike, alat za procjenu modela evolucije ili model sam po sebi koji se koristi za generiranje hipoteza i predviđanja.

==Historija==
===Prije Wrighta===
Prema McCoyu (1979), prvi evolucijski krajolil predstavio je Armand Janet iz Toulona, ​​Francuska, 1895. godine.&lt;ref name=McCoy1979&gt;McCoy J. Wynne. 1979. The Origin of the &quot;Adaptive Landscape&quot; Concept. The American Naturalist 113(4):610-613.&lt;/ref&gt; U Janetovoj evolucijskoj slici, vrsta je predstavljena kao tačka ili područje na polidimenzijskoj površini [[fenotip]]ova, koja je radi jednostavnosti svedena na dvije dimenzije. Veličina populacije je proporcionalna količini varijacija unutar populacije.&lt;ref name=Dietrich2012&gt;Dietrich MR &amp; Skipper RA. 2012 &quot;A Shifting Terrain: A Brief History of the Adaptive Landscape.&quot; In: The Adaptive Landscape in Evolutionary Biology. eds. Erik Svensson &amp; Ryan Calsbeek Oxford Press.&lt;/ref&gt; [[Prirodna selekcija]] (uticaj vanjskih karakteristika) predstavljena je vektorom. Za razliku od evolucijskih krajolika onih koji bi slijedili, prema Janetovoj koncepciji, prirodna selekcija vuče vrste prema minimumima umjesto maksimumima. To je zato što y-osa ne predstavlja sposobnost prilagođavanja već stabilnost.&lt;ref name=McCoy1979/&gt; Jedan važan aspekt Janetovog evolucijskog krajolika (u poređenju sa Wrightovim) je da se on mijenja kako se mijenja okolina.&lt;ref name=Dietrich2012 /&gt;

===Wrightovi krajolici===
Zasluge za prvi evolucijski krajolik obično pripadaju [[Sewall Wright|Sewallu Wrightu]], a njegova ideja je vjerovatno imala mnogo veću publiku i veći uticaj na područje evolucijske biologije nego bilo koje drugo usporedivo razumijevanje &quot;evolucijskog krajolika&quot;.&lt;ref name=Dietrich2012 /&gt; U svom radu iz 1932. godine, Wright predstavlja koncept evolucijskog krajolika sastavljenog od polidimenzijskog niza genskih ([[alel]]nih) ili [[genotip]]skih frekvencija i ose prilagođenosti, što je poslužilo kao vizualna metafora za objašnjenje njegove [[teorija pomicanja ravnoteže|teorije pomicanja ravnoteže]]. Slično Janet, Wright je smatrao da se krajolik može svesti na dvije dimenzije radi jednostavnosti. (Ovo je jedna od najvećih kritika, o kojoj se raspravlja u nastavku.) Populacije su predstavljene područjima, pri čemu veličina područja odgovara količini [[genetička raznolikost|genetičke raznolikosti]]  unutar populacije. [[Prirodna selekcija]] usmjerava populacije prema maksimumima, dok [[genetički drift|drift]] predstavlja lutanje i potencijalno bi mogao uzrokovati pomicanje vrhunca. Kretanje po krajoliku predstavljalo je promjene u frekvencijama gena.&lt;ref name=Wright1932 /&gt; Ovaj krajolik je predstavljen kao niz konturnih linija, slično topografskoj karti; dok je selekcija zadržavala ili pomicala biološki entitet do vrhunca, genetički drift je omogućavao istraživanje različitih vrhova.&lt;ref name=Wright1932 /&gt;

U 1944., Simpson je proširio Wrightov krajolik kako bi uključio fenotipove.&lt;ref name =Simpson1944&gt;Simpson, GG. 1944. &quot;Tempo and manner in evolution&quot; Columbia University Press, New York.&lt;/ref&gt; U Simpsonovom modelu, krajolik je sredstvo vizualizacije &quot;odnosa između selekcije, strukture i adaptacije&quot;.&lt;ref name=Dietrich2012 /&gt;&lt;ref name=Simpson1944 /&gt; Za razliku od Wrighta, Simpson je koristio krajolik da predstavi i prirodnu selekciju i genetički drift. Kretanja uzbrdo su posljedica [[pozitivna selekcija|pozitivne selekcije]], a kretanja nizbrdo su posljedica [[negativna selekcija|negativne selekcije]]. Veličina i oblik vrha ukazivali su na relativnu specifičnost selekcije; tj. oštar i visok vrh ukazuje na vrlo specifičnu selekciju. Druga razlika između Simpsonovih i Wrightovih krajolika je nivo na kojem djeluje evolucija. Za Wrighta, [[populacijska genetika|populacijskog genetičara]], prikazane su samo populacije jedne vrste. Na Simpsonovim slikama, nacrtani krugovi predstavljaju sve kopitare.&lt;ref name=Simpson1944 /&gt; Najvažnija razlika je u tome što se u Simpsonovom modelu krajolik mogao mijenjati tokom vremena, dok je u Wrightovom modelu bio je statičan. Wright je pregledao Simpsonov rad („Tempo i način u evoluciji“) i nije prigovorio Simpsonovoj upotrebi evolucijskih krajolika.&lt;ref name=Dietrich2012/&gt; U kasnijim spisima, Simpson je vrhove nazivao adaptivnim zonama.&lt;ref name=Lande1976&gt;Lande, R. (1976) Natural selection and random genetic drift in phenotypic evolution. Evolution 30: 314-334.&lt;/ref&gt;

U seriji radova, [[Russell Lande]] je razvio matematički model za Simpsonov fenotipski krajolik.&lt;ref name=Lande1976 /&gt;&lt;ref name=Lande1979&gt;Lande, R. (1979) Effective Deme Sizes During Long-Term Evolution Estimated from Rates of Chromosomal Rearrangement. Evolution 33:234–251&lt;/ref&gt; Lande je pomirio Wrightov pogled na nivo populacije sa Simpsonovom upotrebom viših taksonomskih nivoa.&lt;ref name=Lande1976 /&gt; Lande smatra da su vrhovi fitnesa određeni okolinom i stoga predstavljaju [[ekološka niša|ekološke niše]] ili adaptivne zone za populaciju. Klasteri vrhova naseljeni fenotipski sličnim populacijama mogu se smatrati višim taksonomskim nivoima.&lt;ref name=Lande1976/&gt;

===Molekularna era===
Koncept evolucijskih krajolika još jednom se promijenio kada se pojavilo moderno razumijevanje [[molekularna evolucija|molekularne evolucije]]. Tvrdi se da je Maynard Smith (1970) bio prvi koji je vizualizirao evoluciju proteina kao mrežu proteina udaljenih jedan mutacijski korak od drugih.&lt;ref name=Dietrich2012/&gt; Međutim, da bi to bilo istina, moraju postojati putevi između funkcionalnih proteina. Priznajući rad Kimure, Kinga i Jukesa ([[teorija neutralnosti molekularne evolucije]]), Maynard Smith je shvatio da proteini duž takvih puteva mogu imati jednaku funkcionalnost ili biti neutralni. Drugim riječima, nisu svi koraci u evoluciji &quot;uzbrdo&quot;.&lt;ref name=Dietrich2012 /&gt; Godine 1984., Gillespie je prilagodio koncept evolucijskih krajolika [[nukleotid]]nim sekvencama i tako vizualizirao &quot;mutacijski pejzaž&quot; gdje su sve nukleotidne sekvence jedan mutacijski korak udaljene jedna od druge,&lt;ref name=Dietrich2012 /&gt; što je izuzetno slično, a ipak fundamentalno drugačije od Wrightovog originalnog koncepta. Ova konceptualna promjena, zajedno s razvojem ogromne [[računar]]ske snage, omogućila je evolucijskim krajolicima da od jednostavne vizualne metafore pređu u radni model evolucije. Kao što se i moglo očekivati, ovo je izazvalo oštre kritike i generiralo mnoga istraživanja.&lt;ref name=Adaptive2012&gt;The Adaptive Landscape in Evolutionary Biology. Eds. Erik Svensson &amp; Ryan Calsbeek. 2012&lt;/ref&gt;
[[Slika:EvoLandscape1.png|thumb| Hipotezaki evolucijski krajolik: horizontalne ose predstavljaju biološke parametre koji se mjere (tj. komponente fenotipa, genotipa, kombinacija nukleotidnih sekvenci), a vertikalna osa predstavlja sposobnost prilagođavanja. Ovaj konkretan primjer je tipičan evolucijski krajolik s vrhovima (svjetlija područja) i dolinama (tamnija područja) generiranim iz izmiješanog skupa podataka o lišaju ''[[Physcia millegrana]]''.]]

==Kritike==
Jedna od prvih kritika (ili barem poteškoća) u vezi s evolucijskim krajolicima je njihova dimenzionalnost. Wright je prepoznao da pravi krajolici mogu imati hiljade dimenzija, ali je također smatrao da je smanjenje tih dimenzija na dvije prihvatljivo jer je njegova poenta u tome bila jednostavno prenošenje složene ideje.&lt;ref name=Wright1932/&gt; Kao vizualna metafora, ovo bi mogla biti valjana redukcija; međutim, rad Gavriletsa je pokazao da uzimanje u obzir visoke dimenzionalnosti evolucijskih krajolika može biti važno.&lt;ref name=Kaplan2008/&gt; U visokodimenzijskom okviru, vrhovi i doline nestaju i zamjenjuju se hipervolumenskim područjima visoke i niske kondicije, koja se mogu vizualizirati kao zakrivljene površine i rupe u trodimenzijskom krajoliku.&lt;ref name=Kaplan2008 /&gt; Iako ovo ne utiče na vizualizaciju krajolikaa ''per se'' (tj. rupe su ekvivalentne dolinama), utiče na osnovni matematički model i predviđene ishode. [[Slika:EvoLandscape2.png|thumb| Hipotetski evolucijski krajolik. Horizontalne ose predstavljaju biološke parametre koji se mjere (tj. komponente [[fenotip]]a, [[genotip]]a, kombinacija [[nukleotid]]nih sekvenci), a vertikalna osa predstavlja sposobnost prilagođavanja ([[fitnes]]). Ovaj određeni krajolik pretjerani je primjer Gavriletovog rupičastog krajolika.]]

Gavriletsov rad, zajedno s drugim pitanjima, potaknuo je Kaplana (2008) da predloži napuštanje metafore evolucijskih krajolika (koje on naziva adaptivnim ili krajolicima fitnesa).&lt;ref name=Kaplan2008/&gt; Kaplan (2008) ima šest glavnih kritika metafore: (1) nema objašnjavajuću moć; (2) nedostaje joj relevantan matematički model; (3) nema heurističku ulogu; (4) neprecizna je; (5) više zbunjuje nego što objašnjava; i (6) više nema razloga da se nastavi razmišljati u 2D ili 3D kada imamo računarsku snagu da razmotrimo višu dimenzionalnost. Drugi smatraju da Kaplanove kritike nisu opravdane jer on (i drugi) žele da evolucijski krajolici ispunjavaju standarde matematičkog modela. Međutim, metafora krajolika je upravo to, metafora. Ona ima heurističku vrijednost kao metaforički alat koji omogućava vizualizaciju i evaluaciju zajedničke jezgre pretpostavki u evolucijskom modelu.&lt;ref name=Skipper2012&gt;Skipper RA &amp; Dietrich MR. 2012 &quot;Sewall Wright's adaptive landscape: Philosophical reflections on heuristic value.&quot; In: The Adaptive Landscape in Evolutionary Biology. eds. Erik Svensson &amp; Ryan Calsbeek Oxford Press.&lt;/ref&gt;

Dok Kaplan (2008) želi u potpunosti odbaciti ideju krajolika, [[Massimo Pigliucci]] je manje drastičan. On priznaje četiri kategorije krajolika: fitnesne, adaptivne, površinskofitnesne  i morfoprostore. Fitnesni krajolici su oni slični onima koje je Wright (1932) predložio (u nastavku nazvani adaptivni i fitnesni krajolici). Adaptivni krajolici su fenotipski krajolici koje je predložio Simpson (1944), a površinskofitnesni su fenotipski krajolici na koje su primijenjeni Landeovi matematički modeli. Morfoprostori, koje je pionirski osmislio Raup (1966), fenotipski su krajolici razvijeni ''a priori'' korištenjem matematičkih modela na koje se mapiraju uočena mjerenja. Nedostaje im os fitnesa i koriste se za prikaz zauzetih područja unutar potencijalnog fenotipskog prostora. Pigliucci predlaže da napustimo Wrightove fitnesne krajolike. Adaptivni i površinskofitnesni krajolici mogu se koristiti s oprezom, tj. uz razumijevanje da nisu fenotipske verzije Wrightovog originalnog koncepta i da su puni potencijalno obmanjujućih pretpostavki. Konačno, Pigliucci poziva na daljnja istraživanja morfoprostora zbog njihove heurističke vrijednosti, ali i njihove sposobnosti generiranja razumljivih i provjerljivih hipoteza.&lt;ref name=Pigliucci2012 /&gt;

==Tipovi evolucijskih krajolikaa==
===Adaptivni krajolici===
Adaptivni krajolici predstavljaju populacije (bioloških entiteta) kao jednu tačku, a ose odgovaraju frekvencijama [[alel]]a ili [[genotip]]ova i srednjoj sposobnosti populacije.&lt;ref name=Wright1932 /&gt;&lt;ref name=Kaplan2008&gt;Kaplan J. (2008) The end of the adaptive landscape metaphor? ''Bio Philos'' 23:625-638&lt;/ref&gt;
[[Slika:Visualization of two dimensions of a NK fitness landscape.png|thumb| Vizualizacija dvije dimenzije NK-fitnesnog krajolika. Strelice predstavljaju različite mutacijske puteve koje populacija može slijediti tokom evolucije na fitnesnom krajoliku.]]

===Fitnesni krajolici===
[[Fitnesni krajolik]] predstavlja populacije (bioloških entiteta) kao klastere tačaka, pri čemu svaka tačka predstavlja jedinstveni [[genotip]]. Ose odgovaraju lokusima tih genotipova i rezultirajućoj prosječnoj prikladnosti populacije.&lt;ref name=Kaplan2008 /&gt;

===Fenotipski krajolici===
Fenotipski pejzaži predstavljaju populacije ili vrste kao klastere tačaka, pri čemu svaka tačka predstavlja [[fenotip]]. Ose odgovaraju učestalosti fenotipova i prosječnoj prikladnosti populacije.&lt;ref name=Kaplan2008 /&gt; Pogledajte vizualizacije ispod za primjere fenotipskih krajolika. 
[[Slika:Visualization of a population evolving in a static fitness landscape.gif| Vizualizacija populacije koja evoluira u statičnom evolucijskom  krajoliku]]
[[Slika:Visualization of a population evolving in a dynamic fitness landscape.gif| Vizualizacija populacije koja evoluira u dinamičnom evolucijskom krajoliku]]

===Grafikon privlačnosti ponderiran selekcijom===
Grafikon privlačnosti s ponderiranom selekcijom (SWAG) koristi grafički prikaz mreže usmjerene silom za vizualizaciju [[fitnes]]nog krajolika.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Steinberg|first1=Barrett|last2=Ostermeier|first2=Marc|date=2016-01-01|title=Environmental changes bridge evolutionary valleys|url= |journal=Science Advances|language=en|volume=2|issue=1|doi=10.1126/sciadv.1500921|issn=2375-2548|pmc=4737206|pmid=26844293|bibcode=2016SciA....2E0921S}}&lt;/ref&gt; U ovoj vizualizaciji, genotipovi su predstavljeni čvorovima koji se međusobno privlače proporcionalno relativnoj promjeni u prilagođenosti između njih (čvorovi će imati tendenciju da budu bliži ako postoji veća snaga selekcije između njih u [[prosjek]]u). Dodatno, vrijednosti prilagođenosti mogu se dodijeliti z-osi kako bi se stvorio empirijski trodimenzionalni model krajolika i prikazali vrhovi i doline prilagođenosti. Klasteri u ovom prikazu mogu predstavljati lokalne vrhove prilagođenosti.

===Krajolici fenotipske plastičnosti===
Krajolici fenotipske plastičnosti razlikuju se od ostalih po tome što ne koriste prosječnu prilagođenost populacije. Umjesto toga, ta osa predstavlja [[osobina|karaktere (fenotipske osobine)]], a druge ose predstavljaju osnovne faktore koji utiču na karakter.&lt;ref name=Kaplan2008/&gt;

===Epigenetički krajolici===
[[Epigenetički krajolik|Epigenetički krajolici]] &quot;koriste se za opisivanje modalnih razvojnih tendencija i glavnih odstupanja&quot; pomoću &quot;prostora apstraktnih varijabli&quot;.&quot;&lt;ref name=Kaplan2008/&gt;

===Morfoprostori===
Morfoprostorima također nedostaje dimenzija prilagođenosti. Umjesto toga, njihove ose su matematički modeli fenotipskih osobina razvijenih ''a priori'', na osnovu opservacijskih mjerenja. Opservacijska mjerenja se zatim mapiraju na rezultirajuću površinu kako bi se ukazalo na područja mogućeg [[fenotip]]skog prostora koje zauzimaju razmatrane vrste.&lt;ref name=Pigliucci2012&gt;Pigliucci M 2012. &quot;Landscapes, surfaces, and morphospaces: What are they good for?&quot; In: The Adaptive Landscape in Evolutionary Biology. eds. Erik Svensson &amp; Ryan Calsbeek Oxford Press.&lt;/ref&gt;

==Primjena u genomici==
Nedavni porast računarske snage i jednostavnosti sekvenciranja omogućili su da se koncept evolucijskih krajolika od čisto konceptualne metafore pretvori u nešto što se može modelirati i istražiti. To se posebno odnosi na područje [[genomika|genomike]]. Jedan dobar primjer je istraživački članak &quot;Evolucijski krajolik [[citosol]]nih mikrobnih senzora kod ljudi&quot;.&lt;ref name=Vasseur2012&gt;Vasseur E, M Boniotto, E Patin, G Laval, H Quach, J Manry, B Crouau-Roy, &amp; L Quintana-Murci. 2012. The Evolutionary Landscape of Cytosolic Microbial Sensors in Humans. The American Journal of Human Genetics 91:27-37.&lt;/ref&gt; U svojoj studiji, Vasseur i saradnici bili su zainteresovani za evoluciju [[urođeni imunski sistem|urođenog imunskog sistema]]; konkretno, željeli su mapirati genetičku raznolikost — zauzeti evolucijski krajolik — i obrasce selekcije i diverzifikacije – kretanja koja se vrše i koja se vrše duž tog krajolika – [[NOD-liki receptor|NOD-likih receptora (NLR) porodice]] iz [[receptor prepoznavanja obrasca|receptora prepoznavanja obrazaca (PRR)]] koji pokreću urođeni [[imunski odgovor]]. Ovi geni su odgovorni za detekciju obrazaca/hemikalija (npr. [[hitin]], [[oksidativni stres]]) povezanih s invazijom [[mikrob]]ima, oštećenjem tkiva i [[stres]]om. Da bi to postigli, sekvencirali su 21 gen od 185 ljudi i koristili nekoliko statističkih metoda za ispitivanje obrazaca selekcije i diverzifikacije. Porodica NLR može se podijeliti u dvije potporodice – potporodicu NALP i potporodicu NOD/IPAF. Autori su otkrili da je porodica NALP bila pod jakom [[selekcija pročišćavanja|selekcijom pročišćavanja]] i pokazivala nisku genetičku i funkcionalnu raznolikost. Pretpostavljaju da je to zato što ovi geni imaju vitalne, neredundantne uloge. Dokazi u prilog ovoj hipotezi dolaze iz nezavisnog otkrića rijetkih [[alel]]a s mutacijama u dva gena što dovodi do teške upalne bolesti i komplikacija u trudnoći. Čini se da je potporodica NOD/IPAF evoluirala pod opuštenom selekcijom i pokazuje znatnu količinu genetičke i funkcionalne raznolikosti. Autori su također pronašli dokaze o [[pozitivna selekcija|pozitivnoj selekciji]]. Gen s najjačom pozitivnom selekcijom bio je NLRP1, koji ima dva [[haplotip]]a koja prolaze kroz [[selektivno pretraživanje| selektivna pretraživanja]]. Prvi [[haplotip]] je sedam [[aminokiselina]] u jakoj [[neravnoteža veze| neravnoteži veze]]. Ovaj haplotip je globalan i čini se da se kreće prema fiksaciji, koja je započela u [[Azija|Aziji]] i još uvijek se javlja u [[Evropa|Evropi]] i [[Afrika|Africi]]. Drugi haplotip je ograničen na Evropu i nije u neravnoteži veze s globalnim haplotipom. Ovaj evropski haplotip sa sobom nosi mutaciju povezanu s [[autoimunska bolest|autoimunskim bolestima]]. Autori pretpostavljaju da je druga mutacija u haplotipu ono na što selekcija djeluje i da ova štetna mutacija jednostavno stopira s njom.&lt;ref name=Vasseur2012/&gt;

Drugi primjer dolazi iz rada pod naslovom &quot;Sinonimni geni istražuju različite evolucijske krajolike&quot;.&lt;ref name=Cambray2008&gt;Cambray G &amp; D Mazel. 2008. Synonymous Genes Explore Different Evolutionary Landscapes. PLoS Genetics 4(11).&lt;/ref&gt; Autori ovog rada su široko zainteresovani za sposobnost proteina da evoluira. Posebno su željeli znati kako [[sinonimna supstitucija|sinonimne supstitucije]] utiču na evolucijski krajolik proteina. Da bi to uradili, koristili su program pod nazivom Evolutionary Landscape Printer kako bi dizajnirali sinonimnu verziju gena za [[otpornost na antibiotike]] ''aac(6')-IB''. Sinonimni protein ima istu sekvencu aminokiselina, ali različite [[nukleotid]]ne sekvence. Dakle, sinonimni protein ima istu funkciju i vrijednost prilagođenosti, ali drugačiji okolni evolucijski krajolik. U osnovi, ovo je način da se preskoče vrhovi bez stvarnog pomjeranja.&lt;ref name=Cambray2008/&gt;Krajolik  originalnog proteina i sinonimne kopije je računarski istražen pomoću [[Monte Carlo simulacija]] i [[PCR|lančane polimerazne reakcije]] (PCR]) sklone greškama. PCR produkti su zatim umetnuti u [[Kompetentne ćelije|kompetentne ćelije ''E. coli'']] i pregledani na novu [[otpornost na antibiotike]]. Otkrili su da svaki od dva proteina dovodi do vrlo različitog novog fenotipa koji je, teorijski, nedostižan iz drugog. Na osnovu svojih rezultata, autori su zaključili da sinonimni [[kodon]]i omogućavaju šire istraživanje lokalnog evolucijskog pejzaža i da metoda koju su koristili povećava vjerovatnoću pronalaska povoljne mutacije, što je korisno za predviđanje kako bi se populacija mogla promijeniti i za [[dizajn]]iranje boljih organizama za industriju.&lt;ref name=Cambray2008 /&gt;

==Reference==
{{Refspisak|30em}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.counterbalance.org/evotheo/evolu3-frame.html Counterbalance: Evolution as movement through a fitness landscape--an interesting (if flawed) discussion of evolution and fitness landscapes]
* [http://msutoday.msu.edu/news/2013/no-peak-in-sight-for-evolving-bacteria/ Example of the use of Evolutionary Landscapes in thinking &amp; speaking about evolution]
; Primjeri vizualiziranih evolucijskih krajolika:
* [https://www.youtube.com/watch?v=4pdiAneMMhU Video: Using fitness landscapes to visualize evolution in action ]
* [http://beacon-center.org/blog/2012/10/08/evolution-101-fitness-landscapes/ BEACON Blog--Evolution 101: Fitness Landscapes]
* [http://pleiotropy.fieldofscience.com/2012/07/crossing-valleys-in-fitness-landscapes.html Pleiotrophy Blog--an interesting discussion of Sergey Gavrilets's contributions]
* [http://news.ucdavis.edu/search/news_detail.lasso?id=10451 Pup Fish Evolution--UC Davis]
* [https://web.archive.org/web/20130523071442/http://evolution.berkeley.edu/evosite/evo101/VIIC1aComplexNovelties2.shtml Evolution 101--Shifting Balance Theory (Figure at bottom of page)]

{{genarch}}

{{DEFAULTSORT:Evolutionary Landscape}}
[[Kategorija:Evolucijska biologija]]</text>
      <sha1>0j4we3rg3qh1xeuxmq0vt1twjvhhnah</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carlos Šakal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536459</id>
    <revision>
      <id>3916587</id>
      <parentid>3916572</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:33:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Završen članak</comment>
      <origin>3916587</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58626" sha1="g4znklo7fav578e9psiyn50sf80glef" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Carlos Šakal
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Carlos the Jackal (fake Peruvian passport photo - &quot;Carlos Andres Martinez Torres&quot;).jpg
| veličina_slike         = 
| alt                    = 
| opis                   = Fotografija sa lažnog pasoša pod preuzetim imenom, oko 1974.
| izvorno_ime            = Ilich Ramírez Sánchez
| izvorni_jezik          = &quot;es&quot;
| izgovor                = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1949|10|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Michelena]], [[Venecuela]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| uzrok_smrti            = 
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja =
| spomenici              = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = Carlos, Carlos Šakal (šp. ''Carlos el Chacal'')
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = [[Venecuela]]
| obrazovanje            = Srednja škola Fermín Toro (Caracas)
| alma_mater             = [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda &quot;Patris Lumumba&quot;]] ([[Moskva]])
| zanimanje              = 
| supružnik              = [[Magdalena Kopp]], Lana Jarrar, [[Isabelle Coutant-Peyre]]
| partneri               = 
| djeca                  = 
| roditelji              = José Altagracia Ramírez Navas i Elba María Sánchez
| rodbina                = 
| pripadnost             = [[Narodni front za oslobođenje Palestine]]
| motiv                  =
| presuda                = Tri doživotne kazne zatvora
| optužnica              = 16 ubistava, terorizam i uzimanje talaca
| suđenje                =  
| početak_suđenja        = 12. decembar 1997.
| kraj_suđenja           = 28. mart 2017.
| charge                 =
| criminal_penalty       =
| conviction_penalty     =
| penalty                =
| sentence               =
| iznos_nagrade          =
| status_hapšenja        = U zatvoru od 1994.
| tražen                 = [[Interpol]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| tražen_od              = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = 1975–1994.
| pobjegao               =
| kraj_bjegstva          =
| komentari              =
| žrtve                  =
| datum                  =
| vrijeme                =
| država                 =
| savezna država         =
| lokacija               =
| mete                   = Naftni ministri OPEC-a, civili, vladini zvaničnici i policijski agenti
| ubijeni                =
| ranjeni                =
| oružje                 = 
| početna_godina         = 
| završna_godina         = 
| role                   = 
| uhapšen                = 1994. ([[Sudan]])
| zatvoren               = Zatvor Poissy ([[Francuska]])
| web-sajt               = 
| modul                  = 
| modul2                 = 
| modul3                 = 
| modul4                 = 
| modul5                 = 
| modul6                 = 
| potpis                 = 
| veličina_potpisa       = 
| alt_potpisa            = 
| fusnote                = 
}}
'''Ilich Ramírez Sánchez''' (rođen 12. oktobra 1949), poznat i kao '''Carlos Šakal''' ili jednostavno '''Carlos''', [[venecuela]]nski je osuđenik koji je od 1973. do 1985. izvršio niz ubistava i terorističkih bombaških napada. Kao uvjereni [[marksizam-lenjinizam|marksist-lenjinist]], bio je jedan od najpoznatijih političkih terorista svog vremena,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |title=Ilich Ramírez (Carlos the Jackal) Sánchez |work=The New York Times |first=Nicola |last=Clark |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110115430/http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |archive-date=10. 11. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |title=Ilich Ramirez Sanchez (Carlos the Jackal) 1949 |publisher=Historyofwar.org |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120723090209/http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |archive-date=23. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |work=Huffington Post |title=Feared Terrorist Mastermind Goes On Trial |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113144241/http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |archive-date=13. 11. 2013 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kojeg su štitili i podržavali [[Stasi]] i [[KGB]].&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot;&gt;{{cite news |last=Paterson |first=Tony |title=Rescued from the shredder, Carlos the Jackal's missing years |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/rescued-from-the-shredder-carlos-the-jackals-missing-years-2120492.html |work=The Independent |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon nekoliko neuspjelih bombaških napada predvodio je [[Napad na sjedište OPEC-a|napad iz 1975.]] na sjedište [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC) u [[Beč]]u, u kojem su ubijene tri osobe. On i još petorica napadača zahtijevali su avion, te su s većim brojem talaca odletjeli u [[Libija|Libiju]].

Nakon što je njegova supruga [[Magdalena Kopp]] uhapšena i zatvorena, Carlos je organizovao niz bombaških napada u kojima je poginulo 11, a ranjeno više od 100 ljudi, zahtijevajući od francuskih vlasti da oslobode njegovu suprugu.&lt;ref name=&quot;RFI_2010&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos the Jackal's Parisian trail of destruction |url=https://www.rfi.fr/en/visiting-france/20101104-carlos |work=Radio France Internationale (RFI) |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godinama je bio jedan od najtraženijih međunarodnih bjegunaca. Na kraju je uhvaćen u [[Sudan]]u u operaciji provedenoj bez sudskog postupka i prebačen u [[Francuska|Francusku]], gdje je osuđen za više krivičnih djela te trenutno služi tri doživotne kazne zatvora. Na prvom suđenju proglašen je krivim za ubistvo doušnika francuske vlade i dvojice francuskih pripadnika [[kontraobavještajna služba|kontraobavještajne službe]] 1975.&lt;ref name=&quot;Morenne_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Morenne |first=Benoît |title=Carlos the Jackal Receives a Third Life Sentence in France |url=https://www.nytimes.com/2017/03/28/world/europe/carlos-the-jackal-terrorist-paris-drugstore-attack-.html |work=The New York Times |date=28. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal'|work=BBC News|location=UK |date=2009  |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120726172636/http://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|archive-date=26. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|title=Communists want 'Carlos the Jackal' repatriated |newspaper=The Washington Times |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110219200245/http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|archive-date=19. 2. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom izdržavanja kazne osuđen je i za terorističke napade u Francuskoj u kojima je poginulo 11, a ranjeno 150 ljudi te mu je 2011. izrečena još jedna doživotna kazna zatvora,&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html |location=London |work=The Daily Telegraph |title=Carlos the Jackal convicted for 1980s French terrorist attacks |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020071945/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html | archive-date=20. 10. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |location=London |work=The Guardian |title=Carlos the Jackal given another life sentence for 1980s terror attack |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170116202837/https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |archive-date=16. 1. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a 2017. i treća.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |title='Carlos the Jackal' sentenced to third life term for 1974 attack |date=2017 |website=abc.net.au |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329015427/http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |archive-date=29. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==

Ramírez Sánchez, sin [[marksizam|marksističkog]] advokata Joséa Altagracije Ramíreza Navasa i Elbe Maríe Sánchez, rođen je u [[Michelena|Micheleni]] u venezuelanskoj saveznoj državi [[Táchira]].&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |date=1998 |publisher=Arcade Publishing |url=https://archive.org/details/jackalcompletest00foll/page/n21/mode/2up |isbn=978-1-55970-466-3 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uprkos majčinim željama da njihovom prvorođenom sinu daju kršćansko ime, José ga je nazvao Ilič, prema [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimiru Iljiču Lenjinu]], dok su njegova mlađa braća dobila imena Lenjin (rođen 1951) i Vladimir (rođen 1958).&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt; Ilič je pohađao srednju školu Fermín Toro u Caracasu, a 1959. pridružio se omladinskom pokretu [[Komunistička partija Venezuele|Komunističke partije Venezuele]]. Nakon što je u januaru 1966. zajedno s ocem prisustvovao [[Trikontinentalna konferencija (1966)|Trećoj trikontinentalnoj konferenciji]], navodno je ljeto proveo u kampu Matanzas, školi za [[gerilsko ratovanje]] kojom je u blizini [[Havana|Havane]] upravljala [[Obavještajna direkcija (Kuba)|kubanska DGI]].&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt; Iste godine njegovi roditelji su se razveli.

Njegova majka je odvela djecu u [[London]], gdje je studirala na [[Koledž &quot;Stafford House&quot;|Koledžu &quot;Stafford House&quot;]] u [[Kensington]]u i na [[Londonska škola ekonomije|Londonskoj školi ekonomije]]. Godine 1968. José je pokušao upisati Iliča i njegovog brata na [[Univerzitet u Parizu|Sorbonu]] u [[Pariz]]u, ali se na kraju odlučio za [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda &quot;Patris Lumumba&quot;]] u [[Moskva|Moskvi]]. Prema navodima BBC-ja, univerzitet je bio &quot;zloglasno središte za regrutiranje stranih komunista u Sovjetski Savez&quot;.&lt;ref name=&quot;Kushner_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Kushner |first=Harvey W. |title=Encyclopedia of Terrorism |date=2003 |publisher=SAGE Publications |location=Thousand Oaks |url=https://archive.org/details/encyclopediaofterrorism |isbn=978-0-7619-2408-1 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BBC_1997&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos the Jackal - three decades of crime |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/42244.stm |work=BBC News |date=23. 12. 1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S univerziteta je izbačen 1970.

Iz Moskve je Ramírez Sánchez otputovao u [[Bejrut]], u [[Liban]], gdje se u julu 1970. kao dobrovoljac pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP).&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot;&gt;{{cite book |last1=Abu-Sharif |first1=Bassam |last2=Mahnaimi |first2=Uzi |title=The Best of Enemies: Memoirs of Bassam Abu-Sharif and Uzi Mahnaimi |date=1995 |publisher=Little, Brown |url=https://books.google.ba/books/about/The_Best_of_Enemies.html?id=IKqCQgAACAAJ |isbn=978-0-316-00401-5 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Upućen je u kamp za obuku stranih dobrovoljaca PFLP-a na periferiji [[Aman]]a u [[Jordan]]u. Nakon završene osnovne obuke školovanje je nastavio u specijaliziranom centru za obuku, kodnog naziva H4, u blizini sirijsko-iračke granice, u kojem su instruktori bili pripadnici iračke vojske.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt;

== Porijeklo nadimka ==

Kada se Sánchez 1970. pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP), regrutni oficir [[Bassam Abu Sharif]] dao mu je kodno ime &quot;Carlos&quot; zbog njegovog južnoameričkog porijekla.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt; Nadimak &quot;Šakal&quot; dao mu je britanski list ''[[The Guardian]]'', nakon što je jedan od njegovih dopisnika navodno u stanu prijatelja, u kojem je Sánchez sakrio dio oružja, primijetio roman ''[[Dan Šakala]]'' [[Frederick Forsyth|Fredericka Forsytha]] iz 1971.&lt;ref name=&quot;Rose_2010&quot;&gt;{{cite news |last=Rose |first=Steve |title=Carlos director Olivier Assayas on the terrorist who became a pop culture icon |url=https://www.theguardian.com/film/2010/oct/23/olivier-assayas-carlos-jackal |work=The Guardian |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Knjiga je, međutim, pripadala stanaru tog stana, a ne Sánchezu, koji je vjerovatno nikada nije ni pročitao.

== Narodni front za oslobođenje Palestine ==

Nakon završene gerilske obuke Sánchez, koji je tada počeo koristiti prezime kao svoj glavni identitet, aktivno je djelovao u redovima [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] (PFLP) na sjeveru Jordana tokom sukoba poznatog kao [[Crni septembar]] 1970, gdje je stekao reputaciju sposobnog borca. Nakon što je organizacija protjerana iz Jordana, vratio se u Bejrut, gdje je prošao dodatnu obuku pod vodstvom [[Wadie Haddad]]a.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt; Kasnije je napustio [[Bliski istok]] kako bi pohađao kurseve na [[Univerzitet u Westminsteru|Politehnici Centralnog Londona]] (danas [[Univerzitet u Westminsteru]]), pri čemu je, prema dostupnim podacima, nastavio djelovati za PFLP.

Godine 1973. Sánchez je učestvovao u neuspjelom pokušaju [[atentat]]a na [[Joseph Sieff|Josepha Sieffa]], jevrejskog privrednika i predsjednika [[Britanska cionistička federacije|Britanske cionističke federacije]].&lt;ref name=&quot;AlJazeera_Carlos_Sudan_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Al Jazeera |title=أيام السودان الأخيرة.. الثعلب كارلوس |trans-title=Posljednji dani u Sudanu. Šakal Carlos |url=https://www.aljazeera.net/politics/longform/2023/4/17/%D8%A3%D9%8A%D8%A7%D9%85-%D8%A7%D9%84%D8%B3%D9%88%D8%AF%D8%A7%D9%8BD-%D8%A7%D9%84%D8%A3%D8%AE%D9%8A%D8%B1%D8%A9-%D8%A7%D9%84%D8%AB%D8%B9%D9%84%D8%A8-%D9%83%D8%A7%D8%B1%D9%84%D9%88%D8%B3 |website=Al Jazeera Net |date=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=ar}}&lt;/ref&gt; Dana 30. decembra došao je u Sieffovu kuću u ulici Queen's Grove u [[St John's Wood]]u i naredio kućnoj pomoćnici da ga odvede do Sieffa.&lt;ref name=&quot;Low_2012&quot;&gt;{{cite news |last=Low |first=Valentine |title=House where Carlos the Jackal first struck faces the bulldozer |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/house-where-carlos-the-jackal-first-struck-faces-the-bulldozer-6630867.html |date=2012 |work=Evening Standard |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zatekao ga je u kupatilu te iz pištolja [[Tokarev 7.62mm]] ispalio jedan hitac. Metak je okrznuo Sieffa između nosa i gornje usne i oborio ga u nesvijest, nakon čega se pištolj zaglavio, a Sánchez pobjegao.&lt;ref name=&quot;Low_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Andrew_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher M. |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |date=2009 |publisher=Penguin |location=London |url=https://archive.org/details/defenceofrealmau0000andr |isbn=978-0-14-102330-4 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cash_2012&quot;&gt;{{cite news |last=Cash |first=William |title=Elizabeth Sieff's mission to put a low price on the high life |url=https://www.standard.co.uk/lifestyle/elizabeth-sieffs-mission-to-put-a-low-price-on-the-high-life-6734897.html |work=ES Magazine |date=2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Napad je predstavljen kao odmazda za atentat koji je [[Mossad]] izvršio u Parizu nad [[Mohamed Boudia|Mohamedom Boudijom]], jednim od vođa PFLP-a.

Sánchez je priznao odgovornost za neuspjeli bombaški napad na [[Banka Hapoalim|Banku Hapoalim]] u Londonu, kao i za napade [[autobomba|autobombama]] na tri francuske novinske kuće koje je smatrao proizraelski orijentisanim. Također je tvrdio da je bacio ručnu bombu u jednom pariškom restoranu u napadu u kojem su poginule dvije, a ranjeno 30 osoba, u okviru [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|napada na Francusku ambasadu u Haagu 1974]]. Kasnije je učestvovao u [[Napadi na aerodromu Orly 1975.|dva neuspjela raketna napada]] na avione izraelske aviokompanije [[El Al]] na [[aerodrom Orly|aerodromu Orly]] u blizini Pariza, izvedena 13. i 17. januara 1975. Tokom drugog napada došlo je do oružanog sukoba s [[Policija|policijom]] i sedamnaestosatne talačke krize u kojoj su učestvovale stotine pripadnika interventne policije i francuski ministar unutrašnjih poslova [[Michel Poniatowski]]. Sánchez je uspio pobjeći tokom razmjene vatre, dok je preostaloj trojici pripadnika PFLP-a dopušten odlazak u [[Bagdad]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Terrorist Incidents against Jewish Communities and Israeli Citizens Abroad, 1968-2003 |url=https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |publisher=International Institute for Counter-Terrorism |date=2003 |archive-date=26. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210326041448/https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |url-status=dead |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ensalaco_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Ensalaco |first=Mark |title=Middle Eastern Terrorism: From Black September to September 11 |date=2008 |publisher=University of Pennsylvania Press |pages=80–82 |url=https://books.google.ba/books?id=i7KIa3VuD04C&amp;pg=PA80 |isbn=978-0-8122-4046-7 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema riječima agenta FBI-ja Roberta Scherrera, u junu 1975. u [[Operacija Kondor|Operaciji Kondor]] u [[Paragvaj]]u su uhapšeni po jedan pripadnik [[Revolucionarni pokret ljevice (Čile)|Revolucionarnog pokreta ljevice]] (MIR) i [[Narodna revolucionarna armija (Argentina)|Narodne revolucionarne armije]] (ERP). Navodno su kod sebe imali Sánchezov broj telefona u Parizu, koji su paragvajske vlasti potom proslijedile francuskim vlastima.&lt;ref name=&quot;Gonzalez_2009&quot;&gt;{{cite news |last=González |first=Mónica |title=El día en que Manuel Contreras le ofreció al Sha de Irán matar a “Carlos, El Chacal” |url=https://www.ciperchile.cl/2009/08/06/el-dia-en-que-manuel-contreras-le-ofrecio-al-sha-de-iran-matar-a-%E2%80%9Cel-chacal%E2%80%9D/ |work=CIPER Chile |date=2009 |access-date=4. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

Dana 26. juna 1975. francuska unutrašnja obavještajna služba – [[Direkcija za nadzor teritorije]] (DST) uhapsila je i ispitala  Michela Moukharbala, Sánchezovog saradnika iz PFLP-a rođenog u Libanu. Tokom ispitivanja koje su dvojica nenaoružanih agenata DST-a obavljala sa Sánchezom u jednom pariškom stanu, Moukharbal je otkrio njegov identitet. Sánchez je potom ubio obojicu agenata i Moukharbala,&lt;ref name=&quot;Laske_1997&quot;&gt;{{cite news |last=Laske |first=Karl |title=27 juin 1975, trois morts rue Toullier à Paris. Un carnage signé Carlos |url=https://www.liberation.fr/societe/1997/12/12/27-juin-1975-trois-morts-rue-toullier-a-paris-un-carnage-signe-carlos_224584/ |work=Libération |date=1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; pobjegao s mjesta događaja te preko [[Brisel]]a uspio stići u Bejrut.

U novembru 1976. [[Biro za poslove Zapadne hemisfere]] saopštio je da su Sánchez i njegova supruga 24. novembra ubijeni u centru [[Bogotá|Bogote]].&lt;ref name=&quot;WikiLeaks_1976&quot;&gt;{{cite web |title=Public Library of US Diplomacy: Cable 1976BOGOTA11856_b |url=https://search.wikileaks.org/plusd/cables/1976BOGOTA11856_b.html |publisher=WikiLeaks |date=1976 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Napad na sjedište OPEC-a u Beču ==
{{Glavni|Napad na sjedište OPEC-a}}

Iz Bejruta je Sánchez učestvovao u planiranju [[Napad na sjedište OPEC-a|napada na sjedište OPEC-a]] u Beču. Dana 21. decembra 1975, predvodio je šestočlanu grupu, u čijem je sastavu bila i [[Gabriele Kröcher-Tiedemann]], koja je izvela napad na sastanak šefova država i ministara članica OPEC-a. Napadači su uzeli više od 60 talaca i ubili tri osobe: austrijskog policajca, zaposlenika OPEC-a iz Iraka i člana libijske delegacije.&lt;ref name=&quot;Hanni_2015&quot;&gt;{{cite web |last=Hänni |first=Adrian |title=The 1975 OPEC Attack: 3 Lessons to Fight Terrorism Today |url=https://medium.com/@eselskind/the-vienna-opec-attack-and-what-we-can-learn-from-it-23b51edc89d0 |publisher=Medium |date=2015 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Sánchez je zahtijevao da austrijske vlasti svaka dva sata na [[radio|radiju]] i [[Televizija|televiziji]] čitaju saopštenje o palestinskom pitanju. Kako bi spriječila izvršenje prijetnje da će svakih 15 minuta biti ubijen po jedan talac, austrijska vlada je postupila po njegovom zahtjevu.

Dana 22. decembra, austrijska vlada stavila je na raspolaganje avion [[DC-9]] otmičarima i za 42 taoca. U skladu sa zahtjevima otmičara, avion je odletio u [[Alžir]], gdje je Sánchez oslobodio prvu grupu talaca. Oteti avion je zatim nastavio let za [[Tripoli]], gdje je oslobođena druga grupa talaca. Nakon što su im libijske vlasti odbile dati azil, teroristi su se istim avionom vratili u Alžir. Tamo su oslobođeni i preostali taoci, a alžirske vlasti su članovima terorističke grupe – među kojima su bili i [[Hans-Joachim Klein]] te Gabriele Kröcher-Tiedemann – odobrile azil i slobodan prolaz. Naknadno je [[Neville Atkinson]], bivši pilot [[Kraljevska ratna mornarice|Kraljevske ratne mornarice]] i lični pilot libijskog vođe [[Muammar al-Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]], prevezao Sáncheza i njegove saradnike iz Alžira.&lt;ref name=&quot;Atkinson_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Atkinson |first=Neville C. |title=Death on Small Wings: Memoirs of a Presidential Pilot |date=2006 |publisher=Librario |location=Kinloss |url=https://archive.org/details/deathonsmallwing0000atki |isbn=978-1-904440-78-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Isključenje iz PFLP-a ===

U godinama nakon napada na sjedište OPEC-a [[Bassam Abu Sharif]], jedan od pripadnika [[Narodni front za oslobođenje Palestine|PFLP-a]], i Hans-Joachim Klein tvrdili su da je Sánchez dobio ogromnu sumu novca za bezbjedno oslobađanje arapskih talaca i da ju je zadržao za vlastite potrebe. Prema tim tvrdnjama, riječ je bilo o iznosu između 20 i 50 miliona američkih dolara. Porijeklo novca takođe nije sasvim razjašnjeno, ali je Klein tvrdio da je stigao od &quot;jednog arapskog predsjednika&quot;. Sánchez je kasnije tvrdio svojim advokatima da su novac uplatili Saudijci u ime Iranaca, ali da je sredstva &quot;preusmjerio za ciljeve Revolucije&quot;.&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt;

Sánchez je iz Alžira otputovao u [[Libija|Libiju]], a zatim u [[Aden]], gdje je prisustvovao sastanku vodećih članova PFLP-a kako bi objasnio zašto nije izvršio pogubljenje dvojice visokih zvaničnika OPEC-a – iranskog ministra finansija [[Jamshid Amuzgar|Jamshida Amuzgara]] i saudijskog ministra nafte [[Ahmed Zaki Yamani|Ahmeda Zakija Yamanija]]. Njegov mentor i vođa [[Narodni front za oslobođenje Palestine – Vanjske operacije|PFLP-EO-a]] [[Wadie Haddad]] isključio ga je iz organizacije jer nije ubio taoce nakon što zahtjevi PFLP-a nisu bili ispunjeni, čime je, prema njegovoj ocjeni, propustio izvršiti povjerenu misiju.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt;

== Nakon 1975. ==

[[Manuel Contreras]], [[Gerhard Mertins]], [[Sergio Arredondo]] i neidentifikovani brazilski general otputovali su 1976. u [[Teheran]] kako bi režimu šaha ponudili saradnju u likvidaciji Carlosa u zamjenu za veliku novčanu nadoknadu. Nije poznato šta se zaista dogodilo tokom tih sastanaka.&lt;ref name=&quot;Gonzalez_2009&quot; /&gt; U septembru 1976. Carlos je uhapšen i zadržan u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], nakon čega je prebačen u Bagdad. Odlučio se nastaniti u [[Aden]]u, gdje je pokušao osnovati vlastitu Organizaciju oružane borbe, sastavljenu od sirijskih, libanskih i njemačkih pobunjenika. Istovremeno je uspostavio veze sa [[Stasi]]jem, tajnom službom [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Stasi mu je osigurao kancelariju i sigurne stanove u Istočnom Berlinu, mrežu od 75 saradnika, službeni automobil te dozvolu da u javnosti nosi pištolj.&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Vjeruje se da je odatle planirao napade na više ciljeva širom Evrope, uključujući bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München]]u u februaru 1981.

Nekoliko novinara tvrdilo je da je Carlosovu organizaciju podržavala i vlada [[Rumunija|Rumunije]] pod vodstvom [[Nicolae Ceaușescu|Nicolaea Ceaușescua]], koja joj je osiguravala baze, oružje i pasoše,&lt;ref name=&quot;Burke_2023&quot;&gt;{{cite news |last=Burke |first=Jason |title=Revealed: the terrorist hired by the CIA to catch Carlos the Jackal |url=https://www.theguardian.com/world/2023/apr/09/revealed-the-terrorist-hired-by-the-cia-to-catch-carlos-the-jackal |work=The Observer |date=2023 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te da je naručila bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München|München]]u.&lt;ref name=&quot;Burke_2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Cummings_RFERL&quot;&gt;{{cite web |last=Cummings |first=Richard |title=“RFE/RL Will Continue To Be Heard”: Carlos the Jackal and The Bombing of Radio Free Europe/Radio Liberty, February 21, 1981 |url=https://pressroom.rferl.org/article/rfe-rl-will-continue-to-be-heard-carlos-the-jackal-and-the-bombing-of-radio-free-europe-radio-liberty-february-21-1981/ |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema određenim izvorima, taj je napad bio dio akcije osvete i potrage za rumunskim prebjeglim generalom [[Ion Mihai Pacepa|Ionom Mihaiem Pacepom]] i drugim disidentima.&lt;ref name=&quot;TheTimes_Pacepa_2021&quot;&gt;{{cite news |title=Ion Mihai Pacepa obituary |url=https://www.thetimes.com/uk/article/ion-mihai-pacepa-obituary-gk3b2g8b9 |work=The Times |date=29. 4. 2021 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rumunske vlasti negirale su da su ikada pružale podršku Carlosu, a u rumunskim arhivima do 2021. nisu pronađeni službeni dokumenti koji bi potvrdili takve tvrdnje.&lt;ref name=&quot;CEEOL_Carlos_Romania&quot;&gt;{{cite journal |last=Neagoe |first=Claudio |title=Carlos Şacalul şi politica antiteroristă a României în anii ’70 |journal=Arhivele Totalitarismului |volume=XXIX |issue=1–2 |pages=154–181 |date=2021 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1035469 |issn=1221-6917 |access-date=4. 8. 2026 |language=ro}}&lt;/ref&gt;

Dana 16. februara 1982. u Parizu su uhapšena dvojica članova njegove grupe – [[švicarska|švicarski]] terorist [[Bruno Breguet]] i Carlosova supruga [[Magdalena Kopp]]. U njihovom automobilu pronađen je [[eksploziv]]. Nakon hapšenja francuskoj ambasadi u [[Haag]]u upućeno je pismo sa zahtjevom za njihovo hitno oslobađanje. Istovremeno je Carlos bezuspješno pokušavao izvršiti pritisak na francusku vladu kako bi ih oslobodila.

Kako bi prisilio Francusku da oslobodi uhapšene, njegova organizacija pokrenula je val [[terorizam u Francuskoj|terorističkih napada u Francuskoj]]. Među njima su bili [[bombaški napad na voz &quot;Le Capitole&quot;]] na liniji [[Pariz]]–[[Toulouse]] 29. marta 1982. (5 poginulih i 28 ranjenih),&lt;ref name=&quot;UPI_1982&quot;&gt;{{cite news |agency=United Press International |title=The explosion on a Paris-Toulouse express train that killed... |url=https://www.upi.com/Archives/1982/03/30/The-explosion-on-a-Paris-Toulouse-express-train-that-killed/7581386312400/ |date=1982 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Napad autobombom u Parizu u aprilu 1982.|napad autobombom]] na redakciju novina ''Al-Watan al-Arabi'' u Parizu 22. aprila 1982. (1 poginuli i 63 ranjena), te [[Bombaški napadi na TGV voz i željezničku stanicu u Marseilleu 1983.|bombaški napad na željezničku stanicu Gare Saint-Charles u Marseilleu]] 31. decembra 1983. (2 poginula i 33 ranjena), kao i bombaški napad na voz Marseille–Pariz istoga dana (3 poginula i 20 ranjenih).&lt;ref name=&quot;LeMonde_2011&quot;&gt;{{cite news |author=Le Monde sa AFP |title=Carlos condamné à la réclusion criminelle à perpétuité et 18 ans de sûreté |url=https://www.lemonde.fr/societe/article/2011/12/16/carlos-condamne-a-la-reclusion-a-perpetuite-et-18-ans-de-surete_1619506_3224.html |work=Le Monde |date=2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; U augustu 1983. izveo je i [[Bombaški napad na francuski konzulat u Zapadnom Berlinu|bombaški napad na na francuski konzulat]] u Zapadnom Berlinu, u kojem je poginula jedna, a ranjene 22 osobe.&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Početkom januara 1984, Carlos je trima novinskim agencijama poslao pisma u kojima je preuzeo odgovornost za decembarske napade u [[Marseille]]u, navodeći da su oni bili odmazda za [[Višenacionalne mirovne snage u Libanu|francuski zračni napad]] na kamp u libanskoj dolini Beqaa izveden u novembru 1983.

Istraživanja historičara zasnovana na dokumentima Stasija, dostupnim nakon [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenja Njemačke]], ukazuju na postojanje veza između Carlosa i [[KGB]]-a, posredstvom istočnonjemačke tajne službe. Kada je [[Leonid Brežnjev]] 1981. posjetio Zapadnu Njemačku, Carlos na zahtjev KGB-a nije izveo nijedan napad, iako su zapadne obavještajne službe očekivale terorističke aktivnosti u tom periodu.&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Carlos je održavao veze i s rukovodstvom [[Tajna armenska armija za oslobođenje Armenije|Tajne armenske armije za oslobođenje Armenije]] (ASALA). Stasi je od njega tražio da iskoristi svoj utjecaj na ASALA-u kako bi ublažio njeno antisovjetsko djelovanje.&lt;ref name=&quot;Cummings_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Cummings |first=Richard H. |title=Cold War Radio: The Dangerous History of American Broadcasting in Europe, 1950-1989 |date=2009 |publisher=McFarland |pages=112 |url=https://books.google.ba/books?id=Kfl-8vMB0jEC |isbn=978-0-7864-5300-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Uz uslovnu podršku iračkog režima i nakon Haddadove smrti, Carlos je sa svojom novoosnovanom, nezavisnom grupom počeo nuditi plaćeničke usluge raznim organizacijama i bliskoistočnim režimima. Njegovoj grupi se u medijima dugo pogrešno pripisivao i raketni napad na francusku [[Nuklearna elektrana|nuklearnu elektranu]] [[Superphénix]] od 18. januara 1982. Međutim, taj napad je organizovala i izvela evropska antinuklearna ćelija na čelu sa Švicarcem [[Chaïm Nissim|Chaïmom Nissimom]], koji je 2003. javno priznao da je on ispalio rakete.&lt;ref name=&quot;Besson_2003&quot;&gt;{{cite news |last=Besson |first=Sylvain |title=Après vingt ans de silence, un ex-député avoue l'attaque à la roquette contre Creys-Malville |url=http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20051231215724/http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-date=31. 12. 2005 |work=Le Temps |date=2003 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Ovi napadi doveli su do pojačanog međunarodnog pritiska na istočnoevropske države koje su pružale utočište Carlosu. Više od dvije godine živio je u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Krajem 1985. godine Mađarska ga je protjerala, a utočište su mu potom odbili [[Irak]], [[Libija]] i [[Kuba]]. Nakon toga prihvatile su ga vlasti u [[Damask]]u, u [[Sirija|Siriji]], gdje se nastanio sa suprugom [[Magdalena Kopp|Magdalenom Kopp]] i njihovom kćerkom Elbom Rosom.

[[Sirija|Sirijske]] vlasti prisilile su Carlosa da obustavi svoje aktivnosti, zbog čega se smatrao neutraliziranom prijetnjom. Godine 1990. iračka vlada ponudila mu je saradnju, a u septembru 1991. protjeran je iz Sirije, koja je podržala američku intervenciju nakon iračke invazije na [[Kuvajt]].&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot;&gt;{{cite web |last=Jenkins |first=John Philip |title=Carlos the Jackal: Trail of Terror – A Fall From Grace |url=http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050810074407/http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-date=10. 8. 2005 |website=Crime Library |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Hapšenje i zatvaranje ==
[[Datoteka:La-Sante-Prison-MCB.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren u [[Zatvor &quot;La Santé&quot;|zatvoru &quot;La Santé&quot;]] u Parizu (u sredini fotografije)]]
[[Datoteka:Kloster von Clairvaux, heute Strafanstalt.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren i u [[Zatvor &quot;Clairvaux&quot;|zatvoru &quot;Clairvaux&quot;]]&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_2006&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Grand Chamber Judgment: Ramirez Sanchez v. France (application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng-press#{%22itemid%22:[%22003-1719956-1803362%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]
Nakon što je više od dvije godine bezuspješno tražio državu koja bi mu omogućila stalni boravak, a nakon kraćeg zadržavanja u [[Jordan]]u, Carlos je stigao u [[Khartoum]], glavni grad [[Sudan]]a, gdje je uživao zaštitu šeika [[Hassan al-Turabi|Hassana al-Turabija]], utjecajnog islamskog ideologa i vođe sudanskog islamističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt;

Godine 1993. bivši viši podoficir [[Komanda za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupa za studije i posmatranja|Komande za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupe za studije i posmatranja]] (MACV-SOG) i saradnik CIA-e [[Billy Waugh]] dobio je zadatak da pronađe Carlosa. Waugh i članovi njegovog tima proveli su približno četiri mjeseca tragajući za njim u [[Khartoum]]u. Identifikovali su čovjeka za kojeg se znalo da radi kao Carlosov tjelohranitelj te su ga pratili sve dok ih 8. februara 1994. nije doveo do Sánchezovog stana. Nakon toga uspostavili su osmatračnicu u napuštenoj bolnici preko puta zgrade i naredna četiri mjeseca nadzirali njegove aktivnosti, a prikupljene obavještajne podatke potom su predali francuskoj [[Direkcija za nadzor teritorije|Direkciji za nadzor teritorije]] (DST).&lt;ref name=&quot;Peterson_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Peterson |first=J. M. |title=IASCP special feature: An interview with a true legend in the special operations and counterterrorism community, author of Hunting the Jackal |journal=Journal of Counterterrorism &amp; Homeland Security International |volume=11 |issue=3 |pages=1–6 |date=2005 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Francuske obavještajne službe (DST i [[Generalni direktorat za vanjsku sigurnost|DGSE]]) ponudile su sudanskoj vladi vojno-komunikacijsku opremu i satelitske snimke položaja pobunjenika na jugu zemlje u zamjenu za Carlosovo izručenje. Nakon početnog odbijanja Hassana al-Turabija, francuski ministar unutrašnjih poslova [[Charles Pasqua]] ponudio je diplomatsku pomoć Sudanu pri [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnom monetarnom fondu]] i [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]] u vezi s vanjskim dugom te zemlje.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt; Dodatno, sudanskim vlastima predočeni su dokazi o Carlosovom načinu života koji se protivio islamskim vjerskim normama, što je oslabilo njegov status zaštićenog gosta.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt;

U tom periodu Carlos je napustio prvu suprugu [[Magdalena Kopp|Magdalenu Kopp]], koja se s kćerkom vratila u [[Venecuela|Venezuelu]], te se u Sudanu oženio Lanom Jarrar. Dana 14. augusta 1994, nakon što je pušten iz bolnice u Khartoumu gdje je podvrgnut operativnom zahvatu, Carlos je prebačen u čuvanu vilu pod izgovorom da mu sudanske službe pružaju zaštitu od atentata. U ranim jutarnjim satima, u njegovu sobu upali su pripadnici sudanske tajne službe, savladali ga i svezali. Nakon što mu je ubrizgan sedativ, prevezen je na aerodrom u Khartoumu i predat operativcima francuske službe DST. Privatnim avionom istog je dana prebačen u Pariz.&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt;

Francuske vlasti teretile su ga na osnovu naloga za hapšenje zbog ubistva dvojice policijskih službenika i njegovog bivšeg saradnika Michela Moukharbala u ulici Rue Toullier u Parizu 1975. Do suđenja je bio smješten u [[Zatvor &quot;La Santé&quot;|zatvor &quot;La Santé&quot;]]. Carlosova odbrana tvrdila je da je njegovo hvatnje u Sudanu predstavljalo nezakonitu otmicu i kršenje međunarodnog prava, ali je [[Evropska komisija za ljudska prava]] 1996. odbacila njegovu žalbu, zaključivši da okolnosti lišavanja slobode ne poništavaju nadležnost francuskih sudova za navedene zločine.&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_Judgment_2006&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Case of Ramirez Sanchez v. France (Application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-76169%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Suđenje je počelo 12. decembra 1997. Carlos je bezuspješno zahtijevao da bude pušten na slobodu, tvrdeći da je uhapšen nezakonito. Tokom postupka ušao je u sukob sa svojim prvobitnim advokatima, zamijenio ih, a potom ih je sve razriješio dužnosti. Negirao je odgovornost za ubistva dvojice francuskih agenata i Michela Moukharbala 1975. godine, tvrdeći da je ubistva organizirao [[Mossad]], dok je [[Izrael]] nazvao &quot;[[Državni terorizam|terorističkom državom]]&quot;. Pred sudom je izjavio: &quot;Kada se vodi rat trideset godina, prolije se mnogo krvi – moje i tuđe. Ali nikada nismo ubijali zbog novca, nego zbog cilja – oslobođenja [[Palestina (regija)|Palestine]].&quot;&lt;ref name=&quot;cnn1997&quot;&gt;{{cite news |title='Carlos The Jackal' convicted, sentenced to life in prison |date=1997 |work=CNN |url=http://edition.cnn.com/WORLD/9712/23/carlos|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100503022606/http://edition.cnn.com/WORLD/9712/23/carlos/|archive-date=3. 5. 2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom preostalih osam dana suđenja branio se sam, a završnu riječ izlagao je gotovo četiri sata. Nakon vijećanja koje je trajalo tri sata i četrdeset osam minuta, porota ga je 23. decembra proglasila krivim po svim tačkama optužnice.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt; Osuđen je na doživotni zatvor bez mogućnosti uslovnog otpusta. Kasnijim presudama ta kazna je potvrđena, uz izricanje još dvije doživotne kazne zatvora.&lt;ref name=&quot;Labbe_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Labbé |first=Chine |title=Carlos the Jackal gets third life sentence after conviction for 1974 Paris attack |url=https://www.reuters.com/article/uk-france-carlos-trial/carlos-the-jackal-gets-third-life-sentence-after-conviction-for-1974-paris-attack-idUKKBN16Z1IV/ |work=Reuters |date=28. 3. 2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrlandoSentinel_1998&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos The Jackal Ends His 20-day Hunger Strike |url=https://www.orlandosentinel.com/1998/11/24/carlos-the-jackal-ends-his-20-day-hunger-strike/ |work=Orlando Sentinel |date=24. 11. 1998 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U junu 2003. iz zatvorske ćelije objavio je zbirku svojih tekstova pod naslovom ''[[Revolucionarni islam]]''. U knjizi nastoji opravdati političko nasilje kroz spoj marksističke revolucionarne ideologije i vlastitog tumačenja islama te izražava podršku [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]] i [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima od 11. septembra 2001.]] na [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref name=&quot;Sanchez_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Ramírez Sánchez |first=Ilich |editor-last=Vernochet |editor-first=Jean-Michel |title=L'islam révolutionnaire |url=https://archive.org/details/LislamRvolutionnaireRevolutionaryIslam |publisher=Éditions du Rocher |date=2003 |isbn=978-2-268-04433-0 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Djelo je izazvalo kritike među istraživačima političkog islama, koji su ocijenili da Carlos islam prvenstveno koristi kao revolucionarni politički diskurs, a ne kao izraz tradicionalnog islamskog učenja.&lt;ref name=&quot;Ayad_2016&quot;&gt;{{cite news |last=Ayad |first=Christophe |title=Pour Olivier Roy, l’islam n’explique pas le terrorisme |url=https://www.lemonde.fr/idees/article/2016/10/12/pour-olivier-roy-l-islam-n-explique-pas-le-terrorisme_5012540_3232.html |work=Le Monde |date=12. 10. 2016 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Godine 2005. [[Evropski sud za ljudska prava]] razmatrao je Carlosovu predstavku u kojoj je tvrdio da njegovo dugotrajno držanje u [[samica|samici]] predstavlja nečovječno i ponižavajuće postupanje. Sud je 2006. zaključio da nije došlo do povrede člana 3. [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropske konvencije o ljudskim pravima]], kojim se zabranjuje nečovječno ili ponižavajuće postupanje. Istovremeno je utvrdio povredu člana 13. Konvencije, koji garantuje [[pravo na djelotvoran pravni lijek]]. Ramírezu Sánchezu dosuđeno je 10.000 eura na ime troškova postupka, budući da nije zahtijevao nadoknadu štete.&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_2006&quot; /&gt; Iste godine premješten je iz [[Zatvor &quot;La Santé&quot;|zatvora &quot;La Santé&quot;]] u [[zatvor &quot;Clairvaux&quot;]].&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC_Carlos_2007&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos the Jackal faces new trial |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6623659.stm |work=BBC News |date=4. 5. 2007 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik Venezuele [[Hugo Chávez]] povremeno se dopisivao s Carlosom dok je služio zatvorsku kaznu u Francuskoj. U jednom od pisama Chávez mu se obratio kao &quot;uglednom sunarodnjaku&quot;.&lt;ref name=&quot;Chavez_Ramirez_1999&quot;&gt;{{cite web |last=Chávez |first=Hugo |title=Carta de Hugo Chávez a Ilich Ramírez Sánchez alias «El Chacal» |url=http://www.analitica.com/bitBlioteca/hchavez/carta_chacal.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090504080021/http://www.analitica.com/bitBlioteca/hchavez/carta_chacal.asp |archive-date=4. 5. 2009 |url-status=dead |website=Analítica |date=1999 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoy_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Blanco y Negro |url=http://www.hoy.com.ec/suplemen/blan184/byn.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090922131642/http://www.hoy.com.ec/suplemen/blan184/byn.htm |archive-date=22. 9. 2009 |url-status=dead |website=Hoy |date=2002 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ElNuevoHerald_1999&quot;&gt;{{cite news |title=La familia de Carlos &quot;El Chacal&quot; espera más gestos de Chávez |url=https://www.latinamericanstudies.org/guerrilla/letter3.htm |work=El Nuevo Herald |date=1999 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; Tokom sastanka [[Organizacija zemalja izvoznica nafte|OPEC-a]] održanog 1. juna 2006. u [[Caracas]]u javno ga je nazvao svojim &quot;dobrim prijateljem&quot;.&lt;ref name=&quot;ElUniversal_Chavez_2006&quot;&gt;{{cite news |title=Chávez recuerda a su &quot;amigo&quot; Carlos El Chacal ante ministros de la OPEP |url=http://www.eluniversal.com/2006/06/01/pol_ava_01A715651.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20090827125627/http://www.eluniversal.com/2006/06/01/pol_ava_01A715651.shtml |archive-date=27. 8. 2009 |url-status=dead |work=El Universal |date=2006 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; Dana 20. novembra 2009. javno je stao u Carlosovu odbranu, izjavivši da ga se nepravedno smatra &quot;lošim čovjekom&quot; te da vjeruje kako je nepravedno osuđen. Također ga je opisao kao &quot;jednog od velikih boraca Palestinske oslobodilačke organizacije&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC_Chavez_Carlos_2009&quot;&gt;{{cite news |title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal' |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8372250.stm |work=BBC News |date=2009 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Francuska je nakon tih izjava pozvala venezuelanskog ambasadora i zatražila objašnjenje, ali je Chávez odbio povući svoje izjave.&lt;ref name=&quot;AFP_Chavez_2009&quot;&gt;{{cite news |author=AFP |title=Carlos the Jackal was 'revolutionary': Chavez |url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5gPAnS-tcpIftZp2CRHSEoXY1vCLw |archive-url=https://web.archive.org/web/20100417115855/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5gPAnS-tcpIftZp2CRHSEoXY1vCLw |archive-date=17. 4. 2010 |url-status=dead |work=Agence France-Presse |date=2009 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AlJazeera_Carlos_2011&quot;&gt;{{cite news |author=Al Jazeera |title=‘Carlos the Jackal’ convicted in France |url=https://www.aljazeera.com/news/2011/12/16/carlos-the-jackal-convicted-in-france |work=Al Jazeera |date=16. 12. 2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Kasnija suđenja ==

U maju 2007. sudija za [[Sprječavanje i suzbijanje terorizma|borbu protiv terorizma]] Jean-Louis Bruguière naložio je novo suđenje Ramírezu Sánchezu po optužbama za &quot;ubistva i uništavanje imovine upotrebom eksplozivnih sredstava&quot; počinjena u Francuskoj 1982. i 1983. Dio napada bio je usmjeren na vozove, pri čemu je poginulo 11, a ranjeno gotovo 150 osoba.&lt;ref name=&quot;BBC_Carlos_2007&quot; /&gt; Na suđenju 2011. Ramírez Sánchez negirao je bilo kakvu povezanost s tim događajima te je u znak protesta zbog uslova u zatvoru stupio u devetodnevni štrajk glađu.&lt;ref name=&quot;AP_Carlos_2011&quot;&gt;{{cite news |author=Associated Press |title=Cold War Mastermind Carlos the Jackal on Trial in France |url=https://www.foxnews.com/world/cold-war-mastermind-carlos-the-jackal-on-trial-in-france/ |work=Fox News |date=2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Suđenje je počelo 7. novembra 2011. u Parizu. Istovremeno se u [[Suđenje u odsustvu|odsustvu]] sudilo i trojici drugih članova organizacije Ramíreza Sáncheza: [[Johannes Weinrich|Johannesu Weinrichu]], Christi Margot Fröhlich i Aliju Kamalu Al-Issawiju. Njemačka je odbila izručiti Weinricha i Fröhlich, dok je Al-Issawi, palestinski državljanin, prema dostupnim informacijama bio u bijegu. Ramírez Sánchez i dalje je negirao bilo kakvu umiješanost u napade.&lt;ref name=&quot;Willsher_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Willsher |first=Kim |title=‘Carlos the Jackal’ goes on trial in France |url=https://www.latimes.com/world/la-xpm-2011-nov-07-la-fg-france-jackal-trial-20111108-story.html |work=Los Angeles Times |date=2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 15. decembra 2011. Ramírez Sánchez, Weinrich i Al-Issawi proglašeni su krivima i osuđeni na doživotni zatvor, dok je Fröhlich oslobođena optužbi.&lt;ref name=&quot;AlJazeera_Carlos_2011&quot; /&gt;

Ramírez Sánchez uložio je žalbu na presudu, a novo suđenje počelo je u maju 2013.&lt;ref name=&quot;Liberation_Carlos_2013&quot;&gt;{{cite news |title=Perpétuité requise en appel contre Carlos pour quatre attentats |url=http://www.liberation.fr/monde/2013/06/24/perpetuite-requise-en-appel-contre-carlos-pour-4-attentats_913416 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130627064822/http://www.liberation.fr/monde/2013/06/24/perpetuite-requise-en-appel-contre-carlos-pour-4-attentats_913416 |archive-date=27. 6. 2013 |url-status=dead |work=Libération |date=24. 6. 2013 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Žalba je odbijena 26. juna 2013, kada su sudije specijalizovanog suda za terorizam potvrdile njegovu kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;AP_Carlos_Appeal_2013&quot;&gt;{{cite news |author=Associated Press |title=Carlos the Jackal loses appeal in French bombings |url=http://bigstory.ap.org/article/carlos-jackal-loses-appeal-french-bombings |archive-url=https://web.archive.org/web/20130630003818/http://bigstory.ap.org/article/carlos-jackal-loses-appeal-french-bombings |archive-date=2013 |url-status=dead |work=Associated Press |date=26. 6. 2013 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2014. protiv njega je podignuta i optužnica za napad na [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|Drugstore Publicis]] u Parizu u septembru 1974, kada je ručna bomba bačena u kafić usmrtila dvije, a ranila 34 osobe.&lt;ref name=&quot;Liberation_Carlos_2014&quot;&gt;{{cite news |author=AFP |title=Le terroriste Carlos renvoyé aux assises pour l'attentat du drugstore Saint-Germain |url=http://www.liberation.fr/societe/2014/10/07/le-terroriste-carlos-renvoye-aux-assises-pour-l-attentat-du-drugstore-saint-germain_1116486 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141008014250/http://www.liberation.fr/societe/2014/10/07/le-terroriste-carlos-renvoye-aux-assises-pour-l-attentat-du-drugstore-saint-germain_1116486 |archive-date=8. 10. 2014 |url-status=dead |work=Libération |agency=Agence France-Presse |date=2014 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Časopis ''Al Watan Al-Arabi'' objavio je 1979. intervju sa Sánchezom u kojem je priznao odgovornost za taj napad. Istragom je utvrđeno da je korištena ručna bomba ukradena iz baze američke vojske 1972, dok je druga bomba iste vrste pronađena u pariškom stanu Carlosove ljubavnice.&lt;ref name=&quot;Rochiccioli_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Rochiccioli |first=Pierre |title=Globe-hopping former extremist 'Carlos the Jackal' is on trial again in France |url=https://www.businessinsider.com/carlos-the-jackal-faces-trial-again-in-france-2017-3 |work=Business Insider |agency=Agence France-Presse |date=2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Carlos je negirao da je takav intervju ikada dao. Nakon dugotrajnog žalbenog postupka, u maju 2016. odlučeno je da se suđenje održi,&lt;ref name=&quot;JamaicaObserver_Carlos_2016&quot;&gt;{{cite news |title='Carlos the Jackal' must face trial for 1974 attack: appeal court |url=http://www.jamaicaobserver.com/news/-Carlos-the-Jackal--must-face-trial-for-1974-attack--appeal-court_59776 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202011811/http://www.jamaicaobserver.com/news/-Carlos-the-Jackal--must-face-trial-for-1974-attack--appeal-court_59776 |archive-date=2. 2. 2017 |url-status=dead |work=Jamaica Observer |date=2016 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a ono je počelo u martu 2017.&lt;ref name=&quot;Guardian_Carlos_2017&quot;&gt;{{cite news |author=AFP |title=Carlos the Jackal to face trial in France over 1974 bombing |url=https://www.theguardian.com/world/2017/mar/12/carlos-the-jackal-to-face-trial-in-france-over-1974-bombing |work=The Guardian |agency=Agence France-Presse |date=2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 28. marta 2017. osuđen je na još jednu kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;Anderson_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Anderson |first=Gary |title='Carlos the Jackal' jailed over 1974 Paris grenade attack |url=https://news.sky.com/story/carlos-the-jackal-jailed-over-1974-paris-grenade-attack-10816476 |work=Sky News |date=2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Kasniji politički stavovi ==

U svojoj knjizi ''[[Revolucionarni islam]]'' iz 2003. Ramírez Sánchez izrazio je divljenje prema [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]], napisavši: 
{{Citat|Danas, suočeni s prijetnjom civilizaciji, postoji odgovor: revolucionarni islam! Samo će muškarci i žene naoružani potpunom vjerom u osnovne vrijednosti istine, pravde i bratstva biti spremni predvoditi borbu i osloboditi čovječanstvo od carstva laži.&lt;ref name=&quot;TNR_Bruckner_2010&quot;&gt;{{cite news |title=The Counter-Thinker |url=https://newrepublic.com/article/76436/french-intellectuals-western-masochism |work=The New Republic |date=2010 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

== Prikazi u popularnoj kulturi ==

=== Književnost ===

* [[Aline Griffith (grofica od Romanonesa)]], autorica čije su prve tri knjige bile memoari o radu u [[Ured za strateške službe|OSS-u]], napisala je roman ''The Well Mannered Assassin'' (1994), inspiriran Carlosom. Tokom 1970-ih lično ga je poznavala.
 * U romanu [[Tom Clancy|Toma Clancyja]] ''Rainbow Six'' (1998) [[Baskijski pokret za nacionalno oslobođenje]] pokušava iznuditi Carlosovo oslobađanje napadom na [[zabavni park]] u Španiji. Carlos se pojavljuje kao lik koji iz zatvora planira operaciju.
* John Follain autor je biografije ''Jackal: The Secret Wars of Carlos the Jackal'' (1998), koju je objavila izdavačka kuća Orion.
* U romanu Charlesa Lichtmana ''The Last Inauguration'' [[Saddam Hussein]] angažuje Carlosa za izvođenje terorističkog napada na bal povodom predsjedničke inauguracije.
* Carlos je jedan od glavnih [[antagonist]]a u prvom i trećem romanu iz [[Jason Bourne|trilogije Bourne]] [[Robert Ludlum|Roberta Ludluma]]. Prikazan je kao međunarodni [[ubica]] kojeg [[Jason Bourne]] pokušava pronaći i uhvatiti.
* Španski novinar Antonio Salas u knjizi ''El Palestino'' (2010) opisuje vlastitu petogodišnju infiltraciju u terorističke krugove. Tokom istraživanja proučavao je Carlosov život, upoznao njegovu porodicu i dopisivao se s njim u zatvoru.&lt;ref name=&quot;Salas_ElPalestino_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Salas |first=Antonio |title=El Palestino |url=http://www.antoniosalas.org/libro/el-palestino |archive-url=https://web.archive.org/web/20120625093259/http://www.antoniosalas.org/libro/el-palestino |archive-date=25. 6. 2012 |url-status=dead |website=AntonioSalas.org |date=2010 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;
* Novinar lista ''[[The Observer]]'' Colin Smith autor je biografije ''Carlos: Portrait of a Terrorist'' (1976), koju je objavila izdavačka kuća Andre Deutsch.
* U publicističkoj knjizi [[Billy Waugh]]a ''[[Lov na Šakala]]'' (2004) opisana je operacija CIA-e u Sudanu koja je dovela do Carlosovog hapšenja.
* U knjizi ''To the Ends of the Earth: The Hunt for the Jackal'' (1993) [[David Yallop]] opisuje svoje višegodišnje istraživanje Carlosovog života i pokušaje da s njim obavi intervju.

=== Film ===

* Meksički film ''Carlos el Terrorista'' (1979), s [[Andrés García|Andrésom Garcíjom]] u glavnoj ulozi, inspirisan je Carlosovim životom.
* U američkoj špijunskoj komediji ''[[Gotcha! (1985 film)|Gotcha!]]'' (1985) lik Manolo, kojeg tumači [[Jsu Garcia|Nick Corri]], predstavlja se ženama kao međunarodni terorist Carlos kako bi zadobio njihovo povjerenje.
* U filmu ''[[Bourneov identitet (film iz 1988)|Bourneov identitet]]'' (1988), snimljenom prema romanu [[Robert Ludlum|Roberta Ludluma]], Carlos je glavni negativac.
* U televizijskom filmu ''Death Has a Bad Reputation'' (1990) [[Tony Lo Bianco]] tumači Carlosa, dok evropske sigurnosne službe pokušavaju da ga uhvate.
* U filmu ''[[Istinite laži]]'' (1994) glavni junak lažno optužuje Simona, kojeg glumi [[Bill Paxton]], da je Carlos.
* Film ''[[Zadatak: Uhvatite Šakala (1997 film)|Zadatak: Uhvatite Šakala]]'' (1997) prati izmišljenu zajedničku operaciju [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e]] i [[Mossad]]a usmjerenu na njegovo hvatanje.
* U filmu ''Munich'' (2005) Carlos se spominje u kontekstu odmazdi nakon minhenskog masakra.
* Dokumentarni film ''Terror's Advocate'' (2007) djelimično je posvećen njegovom životu i djelovanju.
* Danski film ''Blekingegadebanden'' (2009) uključuje intervju s Ramírezom Sánchezom.

=== Televizija ===

* Miniserija ''[[Carlos (miniserija)|Carlos]]'' (2010), u režiji [[Olivier Assayas|Oliviera Assayasa]], prikazuje život Ramíreza Sáncheza. Osvojila je [[Zlatni globus]] za najbolju televizijsku miniseriju ili film, a Carlosa tumači venecuelanski glumac [[Édgar Ramírez]].
* Dokumentarni film ''The Jackal Speaks'' (2025), autora Yarona Niskija i Dannyja Libera, snimljen u okviru BBC-jeve dokumentarne serije ''Storyville'', donosi Carlosovu ispovijest snimljenu u francuskom zatvoru visoke sigurnosti.&lt;ref name=&quot;BBC_EpisodesGuide&quot;&gt;{{cite web |title=Episode guide – Desert Island Discs |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b006mfx6/episodes/guide |website=BBC Radio 4 |publisher=BBC |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Muzika ===
Carlosovo lice nalazi se na omotu albuma ''[[It's Great When You're Straight... Yeah]]'' (1995) britanske grupe [[Black Grape]].

=== Videoigre ===

U videoigri ''007: Agent Under Fire'' jedna od protivnica [[James Bond]]a je plaćena ubica poznata kao &quot;Carla Šakal&quot;. Misija u kojoj se Bond suočava s njom nosi naziv &quot;Noć Šakala&quot;.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book |last=Smith |first=Colin |title=Carlos: Portrait of a Terrorist |url=https://books.google.ba/books/about/Carlos.html?id=U77cAAAAIAAJ |publisher=Holt, Rinehart and Winston |year=1977 |isbn=978-0-03-019481-8 |language=en}}
* {{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |url=https://books.google.ba/books/about/Jackal.html?id=3t5jtM2faD8C |publisher=Arcade Publishing |year=1998 |isbn=978-1-55970-466-3 |language=en}}
* {{cite book |last=Yallop |first=David A. |title=To the Ends of the Earth: The Hunt for the Jackal |url=https://archive.org/details/toendsofearthhun0000yall_q5t1/page/n3/mode/2up |publisher=Jonathan Cape |location=London |year=1993 |isbn=978-0-224-02368-9 |language=en}}
* {{cite book |last=Kushner |first=Harvey W. |title=Encyclopedia of Terrorism |url=https://www.sagepub.com/shop/buy-a-book/encyclopedia-of-terrorism-1-225532 |publisher=SAGE Publications |year=2003 |isbn=978-0-7619-2408-1 |language=en}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.stradalex.eu/en/se_src_publ_jur_eur_cedh/document/echr_28780-95 &quot;Odluka o dopustivosti aplikacije br. 28780/95 koju je podnio Illich Sanchez Ramirez protiv Francuske&quot;] – odluka Evropske komisije za ljudska prava iz 1996, ''Strada Lex'' {{en simbol}}
* [https://hudoc.echr.coe.int/app/conversion/pdf/?library=ECHR&amp;id=003-1719956-1803362&amp;filename=003-1719956-1803362.pdf &quot;Presuda Velikog vijeća u predmetu Ramirez Sanchez v. France (aplikacija br. 59450/00)&quot;] – saopštenje za javnost Sekretarijata Evropskog suda za ljudska prava iz 2006, Evropski sud za ljudska prava {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Šakal, Carlos}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Michelena]]
[[Kategorija:Suđenja za ubistvo]]
[[Kategorija:Članovi Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]]
[[Kategorija:Terorizam u Venecueli]]</text>
      <sha1>g4znklo7fav578e9psiyn50sf80glef</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916588</id>
      <parentid>3916587</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:34:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3916588</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58625" sha1="8wndprzkm2u3wzyfinftw83os6l566o" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Carlos Šakal
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Carlos the Jackal (fake Peruvian passport photo - &quot;Carlos Andres Martinez Torres&quot;).jpg
| veličina_slike         = 
| alt                    = 
| opis                   = Fotografija sa lažnog pasoša pod preuzetim imenom, oko 1974.
| izvorno_ime            = Ilich Ramírez Sánchez
| izvorni_jezik          = &quot;es&quot;
| izgovor                = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1949|10|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Michelena]], [[Venecuela]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| uzrok_smrti            = 
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja =
| spomenici              = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = Carlos, Carlos Šakal (šp. ''Carlos el Chacal'')
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = [[Venecuela]]
| obrazovanje            = Srednja škola Fermín Toro (Caracas)
| alma_mater             = [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda &quot;Patris Lumumba&quot;]] ([[Moskva]])
| zanimanje              = 
| supružnik              = [[Magdalena Kopp]], Lana Jarrar, [[Isabelle Coutant-Peyre]]
| partneri               = 
| djeca                  = 
| roditelji              = José Altagracia Ramírez Navas i Elba María Sánchez
| rodbina                = 
| pripadnost             = [[Narodni front za oslobođenje Palestine]]
| motiv                  =
| presuda                = Tri doživotne kazne zatvora
| optužnica              = 16 ubistava, terorizam i uzimanje talaca
| suđenje                =  
| početak_suđenja        = 12. decembar 1997.
| kraj_suđenja           = 28. mart 2017.
| charge                 =
| criminal_penalty       =
| conviction_penalty     =
| penalty                =
| sentence               =
| iznos_nagrade          =
| status_hapšenja        = U zatvoru od 1994.
| tražen                 = [[Interpol]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| tražen_od              = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = 1975–1994.
| pobjegao               =
| kraj_bjegstva          =
| komentari              =
| žrtve                  =
| datum                  =
| vrijeme                =
| država                 =
| savezna država         =
| lokacija               =
| mete                   = Naftni ministri OPEC-a, civili, vladini zvaničnici i policijski agenti
| ubijeni                =
| ranjeni                =
| oružje                 = 
| početna_godina         = 
| završna_godina         = 
| role                   = 
| uhapšen                = 1994. ([[Sudan]])
| zatvoren               = Zatvor Poissy ([[Francuska]])
| web-sajt               = 
| modul                  = 
| modul2                 = 
| modul3                 = 
| modul4                 = 
| modul5                 = 
| modul6                 = 
| potpis                 = 
| veličina_potpisa       = 
| alt_potpisa            = 
| fusnote                = 
}}
'''Ilich Ramírez Sánchez''' (rođen 12. oktobra 1949), poznat i kao '''Carlos Šakal''' ili jednostavno '''Carlos''', [[venecuela]]nski je osuđenik koji je od 1973. do 1985. izvršio niz ubistava i terorističkih bombaških napada. Kao uvjereni [[marksizam-lenjinizam|marksist-lenjinist]], bio je jedan od najpoznatijih političkih terorista svog vremena,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |title=Ilich Ramírez (Carlos the Jackal) Sánchez |work=The New York Times |first=Nicola |last=Clark |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110115430/http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |archive-date=10. 11. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |title=Ilich Ramirez Sanchez (Carlos the Jackal) 1949 |publisher=Historyofwar.org |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120723090209/http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |archive-date=23. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |work=Huffington Post |title=Feared Terrorist Mastermind Goes On Trial |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113144241/http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |archive-date=13. 11. 2013 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kojeg su štitili i podržavali [[Stasi]] i [[KGB]].&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot;&gt;{{cite news |last=Paterson |first=Tony |title=Rescued from the shredder, Carlos the Jackal's missing years |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/rescued-from-the-shredder-carlos-the-jackals-missing-years-2120492.html |work=The Independent |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon nekoliko neuspjelih bombaških napada predvodio je [[Napad na sjedište OPEC-a|napad iz 1975.]] na sjedište [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC) u [[Beč]]u, u kojem su ubijene tri osobe. On i još petorica napadača zahtijevali su avion, te su s većim brojem talaca odletjeli u [[Libija|Libiju]].

Nakon što je njegova supruga [[Magdalena Kopp]] uhapšena i zatvorena, Carlos je organizovao niz bombaških napada u kojima je poginulo 11, a ranjeno više od 100 ljudi, zahtijevajući od francuskih vlasti da oslobode njegovu suprugu.&lt;ref name=&quot;RFI_2010&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos the Jackal's Parisian trail of destruction |url=https://www.rfi.fr/en/visiting-france/20101104-carlos |work=Radio France Internationale (RFI) |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godinama je bio jedan od najtraženijih međunarodnih bjegunaca. Na kraju je uhvaćen u [[Sudan]]u u operaciji provedenoj bez sudskog postupka i prebačen u [[Francuska|Francusku]], gdje je osuđen za više krivičnih djela te trenutno služi tri doživotne kazne zatvora. Na prvom suđenju proglašen je krivim za ubistvo doušnika francuske vlade i dvojice francuskih pripadnika [[kontraobavještajna služba|kontraobavještajne službe]] 1975.&lt;ref name=&quot;Morenne_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Morenne |first=Benoît |title=Carlos the Jackal Receives a Third Life Sentence in France |url=https://www.nytimes.com/2017/03/28/world/europe/carlos-the-jackal-terrorist-paris-drugstore-attack-.html |work=The New York Times |date=28. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal'|work=BBC News|location=UK |date=2009  |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120726172636/http://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|archive-date=26. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|title=Communists want 'Carlos the Jackal' repatriated |newspaper=The Washington Times |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110219200245/http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|archive-date=19. 2. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom izdržavanja kazne osuđen je i za terorističke napade u Francuskoj u kojima je poginulo 11, a ranjeno 150 ljudi te mu je 2011. izrečena još jedna doživotna kazna zatvora,&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html |location=London |work=The Daily Telegraph |title=Carlos the Jackal convicted for 1980s French terrorist attacks |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020071945/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html | archive-date=20. 10. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |location=London |work=The Guardian |title=Carlos the Jackal given another life sentence for 1980s terror attack |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170116202837/https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |archive-date=16. 1. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a 2017. i treća.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |title='Carlos the Jackal' sentenced to third life term for 1974 attack |date=2017 |website=abc.net.au |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329015427/http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |archive-date=29. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==

Ramírez Sánchez, sin [[marksizam|marksističkog]] advokata Joséa Altagracije Ramíreza Navasa i Elbe Maríe Sánchez, rođen je u [[Michelena|Micheleni]] u venezuelanskoj saveznoj državi [[Táchira]].&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |date=1998 |publisher=Arcade Publishing |url=https://archive.org/details/jackalcompletest00foll/page/n21/mode/2up |isbn=978-1-55970-466-3 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uprkos majčinim željama da njihovom prvorođenom sinu daju kršćansko ime, José ga je nazvao Ilič, prema [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimiru Iljiču Lenjinu]], dok su njegova mlađa braća dobila imena Lenjin (rođen 1951) i Vladimir (rođen 1958).&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt; Ilič je pohađao srednju školu Fermín Toro u Caracasu, a 1959. pridružio se omladinskom pokretu [[Komunistička partija Venezuele|Komunističke partije Venezuele]]. Nakon što je u januaru 1966. zajedno s ocem prisustvovao [[Trikontinentalna konferencija (1966)|Trećoj trikontinentalnoj konferenciji]], navodno je ljeto proveo u kampu Matanzas, školi za [[gerilsko ratovanje]] kojom je u blizini [[Havana|Havane]] upravljala [[Obavještajna direkcija (Kuba)|kubanska DGI]].&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt; Iste godine njegovi roditelji su se razveli.

Njegova majka je odvela djecu u [[London]], gdje je studirala na [[Koledž &quot;Stafford House&quot;|Koledžu &quot;Stafford House&quot;]] u [[Kensington]]u i na [[Londonska škola ekonomije|Londonskoj školi ekonomije]]. Godine 1968. José je pokušao upisati Iliča i njegovog brata na [[Univerzitet u Parizu|Sorbonu]] u [[Pariz]]u, ali se na kraju odlučio za [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda &quot;Patris Lumumba&quot;]] u [[Moskva|Moskvi]]. Prema navodima BBC-ja, univerzitet je bio &quot;zloglasno središte za regrutiranje stranih komunista u Sovjetski Savez&quot;.&lt;ref name=&quot;Kushner_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Kushner |first=Harvey W. |title=Encyclopedia of Terrorism |date=2003 |publisher=SAGE Publications |location=Thousand Oaks |url=https://archive.org/details/encyclopediaofterrorism |isbn=978-0-7619-2408-1 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BBC_1997&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos the Jackal - three decades of crime |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/42244.stm |work=BBC News |date=23. 12. 1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S univerziteta je izbačen 1970.

Iz Moskve je Ramírez Sánchez otputovao u [[Bejrut]], u [[Liban]], gdje se u julu 1970. kao dobrovoljac pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP).&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot;&gt;{{cite book |last1=Abu-Sharif |first1=Bassam |last2=Mahnaimi |first2=Uzi |title=The Best of Enemies: Memoirs of Bassam Abu-Sharif and Uzi Mahnaimi |date=1995 |publisher=Little, Brown |url=https://books.google.ba/books/about/The_Best_of_Enemies.html?id=IKqCQgAACAAJ |isbn=978-0-316-00401-5 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Upućen je u kamp za obuku stranih dobrovoljaca PFLP-a na periferiji [[Aman]]a u [[Jordan]]u. Nakon završene osnovne obuke školovanje je nastavio u specijaliziranom centru za obuku, kodnog naziva H4, u blizini sirijsko-iračke granice, u kojem su instruktori bili pripadnici iračke vojske.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt;

== Porijeklo nadimka ==

Kada se Sánchez 1970. pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP), regrutni oficir [[Bassam Abu Sharif]] dao mu je kodno ime &quot;Carlos&quot; zbog njegovog južnoameričkog porijekla.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt; Nadimak &quot;Šakal&quot; dao mu je britanski list ''[[The Guardian]]'', nakon što je jedan od njegovih dopisnika navodno u stanu prijatelja, u kojem je Sánchez sakrio dio oružja, primijetio roman ''[[Dan Šakala]]'' [[Frederick Forsyth|Fredericka Forsytha]] iz 1971.&lt;ref name=&quot;Rose_2010&quot;&gt;{{cite news |last=Rose |first=Steve |title=Carlos director Olivier Assayas on the terrorist who became a pop culture icon |url=https://www.theguardian.com/film/2010/oct/23/olivier-assayas-carlos-jackal |work=The Guardian |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Knjiga je, međutim, pripadala stanaru tog stana, a ne Sánchezu, koji je vjerovatno nikada nije ni pročitao.

== Narodni front za oslobođenje Palestine ==

Nakon završene gerilske obuke Sánchez, koji je tada počeo koristiti prezime kao svoj glavni identitet, aktivno je djelovao u redovima [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] (PFLP) na sjeveru Jordana tokom sukoba poznatog kao [[Crni septembar]] 1970, gdje je stekao reputaciju sposobnog borca. Nakon što je organizacija protjerana iz Jordana, vratio se u Bejrut, gdje je prošao dodatnu obuku pod vodstvom [[Wadie Haddad]]a.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt; Kasnije je napustio [[Bliski istok]] kako bi pohađao kurseve na [[Univerzitet u Westminsteru|Politehnici Centralnog Londona]] (danas [[Univerzitet u Westminsteru]]), pri čemu je, prema dostupnim podacima, nastavio djelovati za PFLP.

Godine 1973. Sánchez je učestvovao u neuspjelom pokušaju [[atentat]]a na [[Joseph Sieff|Josepha Sieffa]], jevrejskog privrednika i predsjednika [[Britanska cionistička federacije|Britanske cionističke federacije]].&lt;ref name=&quot;AlJazeera_Carlos_Sudan_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Al Jazeera |title=أيام السودان الأخيرة.. الثعلب كارلوس |trans-title=Posljednji dani u Sudanu. Šakal Carlos |url=https://www.aljazeera.net/politics/longform/2023/4/17/%D8%A3%D9%8A%D8%A7%D9%85-%D8%A7%D9%84%D8%B3%D9%88%D8%AF%D8%A7%D9%8BD-%D8%A7%D9%84%D8%A3%D8%AE%D9%8A%D8%B1%D8%A9-%D8%A7%D9%84%D8%AB%D8%B9%D9%84%D8%A8-%D9%83%D8%A7%D8%B1%D9%84%D9%88%D8%B3 |website=Al Jazeera Net |date=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=ar}}&lt;/ref&gt; Dana 30. decembra došao je u Sieffovu kuću u ulici Queen's Grove u [[St John's Wood]]u i naredio kućnoj pomoćnici da ga odvede do Sieffa.&lt;ref name=&quot;Low_2012&quot;&gt;{{cite news |last=Low |first=Valentine |title=House where Carlos the Jackal first struck faces the bulldozer |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/house-where-carlos-the-jackal-first-struck-faces-the-bulldozer-6630867.html |date=2012 |work=Evening Standard |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zatekao ga je u kupatilu te iz pištolja [[Tokarev 7.62mm]] ispalio jedan hitac. Metak je okrznuo Sieffa između nosa i gornje usne i oborio ga u nesvijest, nakon čega se pištolj zaglavio, a Sánchez pobjegao.&lt;ref name=&quot;Low_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Andrew_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher M. |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |date=2009 |publisher=Penguin |location=London |url=https://archive.org/details/defenceofrealmau0000andr |isbn=978-0-14-102330-4 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cash_2012&quot;&gt;{{cite news |last=Cash |first=William |title=Elizabeth Sieff's mission to put a low price on the high life |url=https://www.standard.co.uk/lifestyle/elizabeth-sieffs-mission-to-put-a-low-price-on-the-high-life-6734897.html |work=ES Magazine |date=2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Napad je predstavljen kao odmazda za atentat koji je [[Mossad]] izvršio u Parizu nad [[Mohamed Boudia|Mohamedom Boudijom]], jednim od vođa PFLP-a.

Sánchez je priznao odgovornost za neuspjeli bombaški napad na [[Banka Hapoalim|Banku Hapoalim]] u Londonu, kao i za napade [[autobomba|autobombama]] na tri francuske novinske kuće koje je smatrao proizraelski orijentisanim. Također je tvrdio da je bacio ručnu bombu u jednom pariškom restoranu u napadu u kojem su poginule dvije, a ranjeno 30 osoba, u okviru [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|napada na Francusku ambasadu u Haagu 1974]]. Kasnije je učestvovao u [[Napadi na aerodromu Orly 1975.|dva neuspjela raketna napada]] na avione izraelske aviokompanije [[El Al]] na [[aerodrom Orly|aerodromu Orly]] u blizini Pariza, izvedena 13. i 17. januara 1975. Tokom drugog napada došlo je do oružanog sukoba s [[Policija|policijom]] i sedamnaestosatne talačke krize u kojoj su učestvovale stotine pripadnika interventne policije i francuski ministar unutrašnjih poslova [[Michel Poniatowski]]. Sánchez je uspio pobjeći tokom razmjene vatre, dok je preostaloj trojici pripadnika PFLP-a dopušten odlazak u [[Bagdad]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Terrorist Incidents against Jewish Communities and Israeli Citizens Abroad, 1968-2003 |url=https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |publisher=International Institute for Counter-Terrorism |date=2003 |archive-date=26. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210326041448/https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |url-status=dead |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ensalaco_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Ensalaco |first=Mark |title=Middle Eastern Terrorism: From Black September to September 11 |date=2008 |publisher=University of Pennsylvania Press |pages=80–82 |url=https://books.google.ba/books?id=i7KIa3VuD04C&amp;pg=PA80 |isbn=978-0-8122-4046-7 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema riječima agenta FBI-ja Roberta Scherrera, u junu 1975. u [[Operacija Kondor|Operaciji Kondor]] u [[Paragvaj]]u su uhapšeni po jedan pripadnik [[Revolucionarni pokret ljevice (Čile)|Revolucionarnog pokreta ljevice]] (MIR) i [[Narodna revolucionarna armija (Argentina)|Narodne revolucionarne armije]] (ERP). Navodno su kod sebe imali Sánchezov broj telefona u Parizu, koji su paragvajske vlasti potom proslijedile francuskim vlastima.&lt;ref name=&quot;Gonzalez_2009&quot;&gt;{{cite news |last=González |first=Mónica |title=El día en que Manuel Contreras le ofreció al Sha de Irán matar a “Carlos, El Chacal” |url=https://www.ciperchile.cl/2009/08/06/el-dia-en-que-manuel-contreras-le-ofrecio-al-sha-de-iran-matar-a-%E2%80%9Cel-chacal%E2%80%9D/ |work=CIPER Chile |date=2009 |access-date=4. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

Dana 26. juna 1975. francuska unutrašnja obavještajna služba – [[Direkcija za nadzor teritorije]] (DST) uhapsila je i ispitala  Michela Moukharbala, Sánchezovog saradnika iz PFLP-a rođenog u Libanu. Tokom ispitivanja koje su dvojica nenaoružanih agenata DST-a obavljala sa Sánchezom u jednom pariškom stanu, Moukharbal je otkrio njegov identitet. Sánchez je potom ubio obojicu agenata i Moukharbala,&lt;ref name=&quot;Laske_1997&quot;&gt;{{cite news |last=Laske |first=Karl |title=27 juin 1975, trois morts rue Toullier à Paris. Un carnage signé Carlos |url=https://www.liberation.fr/societe/1997/12/12/27-juin-1975-trois-morts-rue-toullier-a-paris-un-carnage-signe-carlos_224584/ |work=Libération |date=1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; pobjegao s mjesta događaja te preko [[Brisel]]a uspio stići u Bejrut.

U novembru 1976. [[Biro za poslove Zapadne hemisfere]] saopštio je da su Sánchez i njegova supruga 24. novembra ubijeni u centru [[Bogotá|Bogote]].&lt;ref name=&quot;WikiLeaks_1976&quot;&gt;{{cite web |title=Public Library of US Diplomacy: Cable 1976BOGOTA11856_b |url=https://search.wikileaks.org/plusd/cables/1976BOGOTA11856_b.html |publisher=WikiLeaks |date=1976 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Napad na sjedište OPEC-a u Beču ==
{{Glavni|Napad na sjedište OPEC-a}}

Iz Bejruta je Sánchez učestvovao u planiranju [[Napad na sjedište OPEC-a|napada na sjedište OPEC-a]] u Beču. Dana 21. decembra 1975, predvodio je šestočlanu grupu, u čijem je sastavu bila i [[Gabriele Kröcher-Tiedemann]], koja je izvela napad na sastanak šefova država i ministara članica OPEC-a. Napadači su uzeli više od 60 talaca i ubili tri osobe: austrijskog policajca, zaposlenika OPEC-a iz Iraka i člana libijske delegacije.&lt;ref name=&quot;Hanni_2015&quot;&gt;{{cite web |last=Hänni |first=Adrian |title=The 1975 OPEC Attack: 3 Lessons to Fight Terrorism Today |url=https://medium.com/@eselskind/the-vienna-opec-attack-and-what-we-can-learn-from-it-23b51edc89d0 |publisher=Medium |date=2015 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Sánchez je zahtijevao da austrijske vlasti svaka dva sata na [[radio|radiju]] i [[Televizija|televiziji]] čitaju saopštenje o palestinskom pitanju. Kako bi spriječila izvršenje prijetnje da će svakih 15 minuta biti ubijen po jedan talac, austrijska vlada je postupila po njegovom zahtjevu.

Dana 22. decembra, austrijska vlada stavila je na raspolaganje avion [[DC-9]] otmičarima i za 42 taoca. U skladu sa zahtjevima otmičara, avion je odletio u [[Alžir]], gdje je Sánchez oslobodio prvu grupu talaca. Oteti avion je zatim nastavio let za [[Tripoli]], gdje je oslobođena druga grupa talaca. Nakon što su im libijske vlasti odbile dati azil, teroristi su se istim avionom vratili u Alžir. Tamo su oslobođeni i preostali taoci, a alžirske vlasti su članovima terorističke grupe – među kojima su bili i [[Hans-Joachim Klein]] te Gabriele Kröcher-Tiedemann – odobrile azil i slobodan prolaz. Naknadno je [[Neville Atkinson]], bivši pilot [[Kraljevska ratna mornarice|Kraljevske ratne mornarice]] i lični pilot libijskog vođe [[Muammar al-Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]], prevezao Sáncheza i njegove saradnike iz Alžira.&lt;ref name=&quot;Atkinson_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Atkinson |first=Neville C. |title=Death on Small Wings: Memoirs of a Presidential Pilot |date=2006 |publisher=Librario |location=Kinloss |url=https://archive.org/details/deathonsmallwing0000atki |isbn=978-1-904440-78-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Isključenje iz PFLP-a ===

U godinama nakon napada na sjedište OPEC-a [[Bassam Abu Sharif]], jedan od pripadnika [[Narodni front za oslobođenje Palestine|PFLP-a]], i Hans-Joachim Klein tvrdili su da je Sánchez dobio ogromnu sumu novca za bezbjedno oslobađanje arapskih talaca i da ju je zadržao za vlastite potrebe. Prema tim tvrdnjama, riječ je bilo o iznosu između 20 i 50 miliona američkih dolara. Porijeklo novca takođe nije sasvim razjašnjeno, ali je Klein tvrdio da je stigao od &quot;jednog arapskog predsjednika&quot;. Sánchez je kasnije tvrdio svojim advokatima da su novac uplatili Saudijci u ime Iranaca, ali da je sredstva &quot;preusmjerio za ciljeve Revolucije&quot;.&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt;

Sánchez je iz Alžira otputovao u [[Libija|Libiju]], a zatim u [[Aden]], gdje je prisustvovao sastanku vodećih članova PFLP-a kako bi objasnio zašto nije izvršio pogubljenje dvojice visokih zvaničnika OPEC-a – iranskog ministra finansija [[Jamshid Amuzgar|Jamshida Amuzgara]] i saudijskog ministra nafte [[Ahmed Zaki Yamani|Ahmeda Zakija Yamanija]]. Njegov mentor i vođa [[Narodni front za oslobođenje Palestine – Vanjske operacije|PFLP-EO-a]] [[Wadie Haddad]] isključio ga je iz organizacije jer nije ubio taoce nakon što zahtjevi PFLP-a nisu bili ispunjeni, čime je, prema njegovoj ocjeni, propustio izvršiti povjerenu misiju.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt;

== Nakon 1975. ==

[[Manuel Contreras]], [[Gerhard Mertins]], [[Sergio Arredondo]] i neidentifikovani brazilski general otputovali su 1976. u [[Teheran]] kako bi režimu šaha ponudili saradnju u likvidaciji Carlosa u zamjenu za veliku novčanu nadoknadu. Nije poznato šta se zaista dogodilo tokom tih sastanaka.&lt;ref name=&quot;Gonzalez_2009&quot; /&gt; U septembru 1976. Carlos je uhapšen i zadržan u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], nakon čega je prebačen u Bagdad. Odlučio se nastaniti u [[Aden]]u, gdje je pokušao osnovati vlastitu Organizaciju oružane borbe, sastavljenu od sirijskih, libanskih i njemačkih pobunjenika. Istovremeno je uspostavio veze sa [[Stasi]]jem, tajnom službom [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Stasi mu je osigurao kancelariju i sigurne stanove u Istočnom Berlinu, mrežu od 75 saradnika, službeni automobil te dozvolu da u javnosti nosi pištolj.&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Vjeruje se da je odatle planirao napade na više ciljeva širom Evrope, uključujući bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München]]u u februaru 1981.

Nekoliko novinara tvrdilo je da je Carlosovu organizaciju podržavala i vlada [[Rumunija|Rumunije]] pod vodstvom [[Nicolae Ceaușescu|Nicolaea Ceaușescua]], koja joj je osiguravala baze, oružje i pasoše,&lt;ref name=&quot;Burke_2023&quot;&gt;{{cite news |last=Burke |first=Jason |title=Revealed: the terrorist hired by the CIA to catch Carlos the Jackal |url=https://www.theguardian.com/world/2023/apr/09/revealed-the-terrorist-hired-by-the-cia-to-catch-carlos-the-jackal |work=The Observer |date=2023 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te da je naručila bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München|München]]u.&lt;ref name=&quot;Burke_2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Cummings_RFERL&quot;&gt;{{cite web |last=Cummings |first=Richard |title=“RFE/RL Will Continue To Be Heard”: Carlos the Jackal and The Bombing of Radio Free Europe/Radio Liberty, February 21, 1981 |url=https://pressroom.rferl.org/article/rfe-rl-will-continue-to-be-heard-carlos-the-jackal-and-the-bombing-of-radio-free-europe-radio-liberty-february-21-1981/ |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema određenim izvorima, taj je napad bio dio akcije osvete i potrage za rumunskim prebjeglim generalom [[Ion Mihai Pacepa|Ionom Mihaiem Pacepom]] i drugim disidentima.&lt;ref name=&quot;TheTimes_Pacepa_2021&quot;&gt;{{cite news |title=Ion Mihai Pacepa obituary |url=https://www.thetimes.com/uk/article/ion-mihai-pacepa-obituary-gk3b2g8b9 |work=The Times |date=29. 4. 2021 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rumunske vlasti negirale su da su ikada pružale podršku Carlosu, a u rumunskim arhivima do 2021. nisu pronađeni službeni dokumenti koji bi potvrdili takve tvrdnje.&lt;ref name=&quot;CEEOL_Carlos_Romania&quot;&gt;{{cite journal |last=Neagoe |first=Claudio |title=Carlos Şacalul şi politica antiteroristă a României în anii ’70 |journal=Arhivele Totalitarismului |volume=XXIX |issue=1–2 |pages=154–181 |date=2021 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1035469 |issn=1221-6917 |access-date=4. 8. 2026 |language=ro}}&lt;/ref&gt;

Dana 16. februara 1982. u Parizu su uhapšena dvojica članova njegove grupe – [[švicarska|švicarski]] terorist [[Bruno Breguet]] i Carlosova supruga [[Magdalena Kopp]]. U njihovom automobilu pronađen je [[eksploziv]]. Nakon hapšenja francuskoj ambasadi u [[Haag]]u upućeno je pismo sa zahtjevom za njihovo hitno oslobađanje. Istovremeno je Carlos bezuspješno pokušavao izvršiti pritisak na francusku vladu kako bi ih oslobodila.

Kako bi prisilio Francusku da oslobodi uhapšene, njegova organizacija pokrenula je val [[terorizam u Francuskoj|terorističkih napada u Francuskoj]]. Među njima su bili [[bombaški napad na voz &quot;Le Capitole&quot;]] na liniji [[Pariz]]–[[Toulouse]] 29. marta 1982. (5 poginulih i 28 ranjenih),&lt;ref name=&quot;UPI_1982&quot;&gt;{{cite news |agency=United Press International |title=The explosion on a Paris-Toulouse express train that killed... |url=https://www.upi.com/Archives/1982/03/30/The-explosion-on-a-Paris-Toulouse-express-train-that-killed/7581386312400/ |date=1982 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Napad autobombom u Parizu u aprilu 1982.|napad autobombom]] na redakciju novina ''Al-Watan al-Arabi'' u Parizu 22. aprila 1982. (1 poginuli i 63 ranjena), te [[Bombaški napadi na TGV voz i željezničku stanicu u Marseilleu 1983.|bombaški napad na željezničku stanicu Gare Saint-Charles u Marseilleu]] 31. decembra 1983. (2 poginula i 33 ranjena), kao i bombaški napad na voz Marseille–Pariz istoga dana (3 poginula i 20 ranjenih).&lt;ref name=&quot;LeMonde_2011&quot;&gt;{{cite news |author=Le Monde sa AFP |title=Carlos condamné à la réclusion criminelle à perpétuité et 18 ans de sûreté |url=https://www.lemonde.fr/societe/article/2011/12/16/carlos-condamne-a-la-reclusion-a-perpetuite-et-18-ans-de-surete_1619506_3224.html |work=Le Monde |date=2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; U augustu 1983. izveo je i [[Bombaški napad na francuski konzulat u Zapadnom Berlinu|bombaški napad na na francuski konzulat]] u Zapadnom Berlinu, u kojem je poginula jedna, a ranjene 22 osobe.&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Početkom januara 1984, Carlos je trima novinskim agencijama poslao pisma u kojima je preuzeo odgovornost za decembarske napade u [[Marseille]]u, navodeći da su oni bili odmazda za [[Višenacionalne mirovne snage u Libanu|francuski zračni napad]] na kamp u libanskoj dolini Beqaa izveden u novembru 1983.

Istraživanja historičara zasnovana na dokumentima Stasija, dostupnim nakon [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenja Njemačke]], ukazuju na postojanje veza između Carlosa i [[KGB]]-a, posredstvom istočnonjemačke tajne službe. Kada je [[Leonid Brežnjev]] 1981. posjetio Zapadnu Njemačku, Carlos na zahtjev KGB-a nije izveo nijedan napad, iako su zapadne obavještajne službe očekivale terorističke aktivnosti u tom periodu.&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Carlos je održavao veze i s rukovodstvom [[Tajna armenska armija za oslobođenje Armenije|Tajne armenske armije za oslobođenje Armenije]] (ASALA). Stasi je od njega tražio da iskoristi svoj utjecaj na ASALA-u kako bi ublažio njeno antisovjetsko djelovanje.&lt;ref name=&quot;Cummings_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Cummings |first=Richard H. |title=Cold War Radio: The Dangerous History of American Broadcasting in Europe, 1950-1989 |date=2009 |publisher=McFarland |pages=112 |url=https://books.google.ba/books?id=Kfl-8vMB0jEC |isbn=978-0-7864-5300-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Uz uslovnu podršku iračkog režima i nakon Haddadove smrti, Carlos je sa svojom novoosnovanom, nezavisnom grupom počeo nuditi plaćeničke usluge raznim organizacijama i bliskoistočnim režimima. Njegovoj grupi se u medijima dugo pogrešno pripisivao i raketni napad na francusku [[Nuklearna elektrana|nuklearnu elektranu]] [[Superphénix]] od 18. januara 1982. Međutim, taj napad je organizovala i izvela evropska antinuklearna ćelija na čelu sa Švicarcem [[Chaïm Nissim|Chaïmom Nissimom]], koji je 2003. javno priznao da je on ispalio rakete.&lt;ref name=&quot;Besson_2003&quot;&gt;{{cite news |last=Besson |first=Sylvain |title=Après vingt ans de silence, un ex-député avoue l'attaque à la roquette contre Creys-Malville |url=http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20051231215724/http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-date=31. 12. 2005 |work=Le Temps |date=2003 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Ovi napadi doveli su do pojačanog međunarodnog pritiska na istočnoevropske države koje su pružale utočište Carlosu. Više od dvije godine živio je u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Krajem 1985. godine Mađarska ga je protjerala, a utočište su mu potom odbili [[Irak]], [[Libija]] i [[Kuba]]. Nakon toga prihvatile su ga vlasti u [[Damask]]u, u [[Sirija|Siriji]], gdje se nastanio sa suprugom [[Magdalena Kopp|Magdalenom Kopp]] i njihovom kćerkom Elbom Rosom.

[[Sirija|Sirijske]] vlasti prisilile su Carlosa da obustavi svoje aktivnosti, zbog čega se smatrao neutraliziranom prijetnjom. Godine 1990. iračka vlada ponudila mu je saradnju, a u septembru 1991. protjeran je iz Sirije, koja je podržala američku intervenciju nakon iračke invazije na [[Kuvajt]].&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot;&gt;{{cite web |last=Jenkins |first=John Philip |title=Carlos the Jackal: Trail of Terror – A Fall From Grace |url=http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050810074407/http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-date=10. 8. 2005 |website=Crime Library |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Hapšenje i zatvaranje ==
[[Datoteka:La-Sante-Prison-MCB.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren u [[Zatvor &quot;La Santé&quot;|zatvoru &quot;La Santé&quot;]] u Parizu (u sredini fotografije)]]
[[Datoteka:Kloster von Clairvaux, heute Strafanstalt.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren i u [[Zatvor &quot;Clairvaux&quot;|zatvoru &quot;Clairvaux&quot;]]&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_2006&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Grand Chamber Judgment: Ramirez Sanchez v. France (application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng-press#{%22itemid%22:[%22003-1719956-1803362%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]
Nakon što je više od dvije godine bezuspješno tražio državu koja bi mu omogućila stalni boravak, a nakon kraćeg zadržavanja u [[Jordan]]u, Carlos je stigao u [[Khartoum]], glavni grad [[Sudan]]a, gdje je uživao zaštitu šeika [[Hassan al-Turabi|Hassana al-Turabija]], utjecajnog islamskog ideologa i vođe sudanskog islamističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt;

Godine 1993. bivši viši podoficir [[Komanda za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupa za studije i posmatranja|Komande za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupe za studije i posmatranja]] (MACV-SOG) i saradnik CIA-e [[Billy Waugh]] dobio je zadatak da pronađe Carlosa. Waugh i članovi njegovog tima proveli su približno četiri mjeseca tragajući za njim u [[Khartoum]]u. Identifikovali su čovjeka za kojeg se znalo da radi kao Carlosov tjelohranitelj te su ga pratili sve dok ih 8. februara 1994. nije doveo do Sánchezovog stana. Nakon toga uspostavili su osmatračnicu u napuštenoj bolnici preko puta zgrade i naredna četiri mjeseca nadzirali njegove aktivnosti, a prikupljene obavještajne podatke potom su predali francuskoj [[Direkcija za nadzor teritorije|Direkciji za nadzor teritorije]] (DST).&lt;ref name=&quot;Peterson_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Peterson |first=J. M. |title=IASCP special feature: An interview with a true legend in the special operations and counterterrorism community, author of Hunting the Jackal |journal=Journal of Counterterrorism &amp; Homeland Security International |volume=11 |issue=3 |pages=1–6 |date=2005 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Francuske obavještajne službe (DST i [[Generalni direktorat za vanjsku sigurnost|DGSE]]) ponudile su sudanskoj vladi vojno-komunikacijsku opremu i satelitske snimke položaja pobunjenika na jugu zemlje u zamjenu za Carlosovo izručenje. Nakon početnog odbijanja Hassana al-Turabija, francuski ministar unutrašnjih poslova [[Charles Pasqua]] ponudio je diplomatsku pomoć Sudanu pri [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnom monetarnom fondu]] i [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]] u vezi s vanjskim dugom te zemlje.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt; Dodatno, sudanskim vlastima predočeni su dokazi o Carlosovom načinu života koji se protivio islamskim vjerskim normama, što je oslabilo njegov status zaštićenog gosta.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt;

U tom periodu Carlos je napustio prvu suprugu [[Magdalena Kopp|Magdalenu Kopp]], koja se s kćerkom vratila u [[Venecuela|Venezuelu]], te se u Sudanu oženio Lanom Jarrar. Dana 14. augusta 1994, nakon što je pušten iz bolnice u Khartoumu gdje je podvrgnut operativnom zahvatu, Carlos je prebačen u čuvanu vilu pod izgovorom da mu sudanske službe pružaju zaštitu od atentata. U ranim jutarnjim satima, u njegovu sobu upali su pripadnici sudanske tajne službe, savladali ga i svezali. Nakon što mu je ubrizgan sedativ, prevezen je na aerodrom u Khartoumu i predat operativcima francuske službe DST. Privatnim avionom istog je dana prebačen u Pariz.&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt;

Francuske vlasti teretile su ga na osnovu naloga za hapšenje zbog ubistva dvojice policijskih službenika i njegovog bivšeg saradnika Michela Moukharbala u ulici Rue Toullier u Parizu 1975. Do suđenja je bio smješten u [[Zatvor &quot;La Santé&quot;|zatvor &quot;La Santé&quot;]]. Carlosova odbrana tvrdila je da je njegovo hvatnje u Sudanu predstavljalo nezakonitu otmicu i kršenje međunarodnog prava, ali je [[Evropska komisija za ljudska prava]] 1996. odbacila njegovu žalbu, zaključivši da okolnosti lišavanja slobode ne poništavaju nadležnost francuskih sudova za navedene zločine.&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_Judgment_2006&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Case of Ramirez Sanchez v. France (Application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-76169%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Suđenje je počelo 12. decembra 1997. Carlos je bezuspješno zahtijevao da bude pušten na slobodu, tvrdeći da je uhapšen nezakonito. Tokom postupka ušao je u sukob sa svojim prvobitnim advokatima, zamijenio ih, a potom ih je sve razriješio dužnosti. Negirao je odgovornost za ubistva dvojice francuskih agenata i Michela Moukharbala 1975. godine, tvrdeći da je ubistva organizirao [[Mossad]], dok je [[Izrael]] nazvao &quot;[[Državni terorizam|terorističkom državom]]&quot;. Pred sudom je izjavio: &quot;Kada se vodi rat trideset godina, prolije se mnogo krvi – moje i tuđe. Ali nikada nismo ubijali zbog novca, nego zbog cilja – oslobođenja [[Palestina (regija)|Palestine]].&quot;&lt;ref name=&quot;cnn1997&quot;&gt;{{cite news |title='Carlos The Jackal' convicted, sentenced to life in prison |date=1997 |work=CNN |url=http://edition.cnn.com/WORLD/9712/23/carlos|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100503022606/http://edition.cnn.com/WORLD/9712/23/carlos/|archive-date=3. 5. 2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom preostalih osam dana suđenja branio se sam, a završnu riječ izlagao je gotovo četiri sata. Nakon vijećanja koje je trajalo tri sata i četrdeset osam minuta, porota ga je 23. decembra proglasila krivim po svim tačkama optužnice.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt; Osuđen je na doživotni zatvor bez mogućnosti uslovnog otpusta. Kasnijim presudama ta kazna je potvrđena, uz izricanje još dvije doživotne kazne zatvora.&lt;ref name=&quot;Labbe_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Labbé |first=Chine |title=Carlos the Jackal gets third life sentence after conviction for 1974 Paris attack |url=https://www.reuters.com/article/uk-france-carlos-trial/carlos-the-jackal-gets-third-life-sentence-after-conviction-for-1974-paris-attack-idUKKBN16Z1IV/ |work=Reuters |date=28. 3. 2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrlandoSentinel_1998&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos The Jackal Ends His 20-day Hunger Strike |url=https://www.orlandosentinel.com/1998/11/24/carlos-the-jackal-ends-his-20-day-hunger-strike/ |work=Orlando Sentinel |date=24. 11. 1998 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U junu 2003. iz zatvorske ćelije objavio je zbirku svojih tekstova pod naslovom ''[[Revolucionarni islam]]''. U knjizi nastoji opravdati političko nasilje kroz spoj marksističke revolucionarne ideologije i vlastitog tumačenja islama te izražava podršku [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]] i [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima od 11. septembra 2001.]] na [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref name=&quot;Sanchez_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Ramírez Sánchez |first=Ilich |editor-last=Vernochet |editor-first=Jean-Michel |title=L'islam révolutionnaire |url=https://archive.org/details/LislamRvolutionnaireRevolutionaryIslam |publisher=Éditions du Rocher |date=2003 |isbn=978-2-268-04433-0 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Djelo je izazvalo kritike među istraživačima političkog islama, koji su ocijenili da Carlos islam prvenstveno koristi kao revolucionarni politički diskurs, a ne kao izraz tradicionalnog islamskog učenja.&lt;ref name=&quot;Ayad_2016&quot;&gt;{{cite news |last=Ayad |first=Christophe |title=Pour Olivier Roy, l’islam n’explique pas le terrorisme |url=https://www.lemonde.fr/idees/article/2016/10/12/pour-olivier-roy-l-islam-n-explique-pas-le-terrorisme_5012540_3232.html |work=Le Monde |date=12. 10. 2016 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Godine 2005. [[Evropski sud za ljudska prava]] razmatrao je Carlosovu predstavku u kojoj je tvrdio da njegovo dugotrajno držanje u [[samica|samici]] predstavlja nečovječno i ponižavajuće postupanje. Sud je 2006. zaključio da nije došlo do povrede člana 3. [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropske konvencije o ljudskim pravima]], kojim se zabranjuje nečovječno ili ponižavajuće postupanje. Istovremeno je utvrdio povredu člana 13. Konvencije, koji garantuje [[pravo na djelotvoran pravni lijek]]. Ramírezu Sánchezu dosuđeno je 10.000 eura na ime troškova postupka, budući da nije zahtijevao nadoknadu štete.&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_2006&quot; /&gt; Iste godine premješten je iz [[Zatvor &quot;La Santé&quot;|zatvora &quot;La Santé&quot;]] u [[zatvor &quot;Clairvaux&quot;]].&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC_Carlos_2007&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos the Jackal faces new trial |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6623659.stm |work=BBC News |date=4. 5. 2007 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik Venezuele [[Hugo Chávez]] povremeno se dopisivao s Carlosom dok je služio zatvorsku kaznu u Francuskoj. U jednom od pisama Chávez mu se obratio kao &quot;uglednom sunarodnjaku&quot;.&lt;ref name=&quot;Chavez_Ramirez_1999&quot;&gt;{{cite web |last=Chávez |first=Hugo |title=Carta de Hugo Chávez a Ilich Ramírez Sánchez alias «El Chacal» |url=http://www.analitica.com/bitBlioteca/hchavez/carta_chacal.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090504080021/http://www.analitica.com/bitBlioteca/hchavez/carta_chacal.asp |archive-date=4. 5. 2009 |url-status=dead |website=Analítica |date=1999 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoy_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Blanco y Negro |url=http://www.hoy.com.ec/suplemen/blan184/byn.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090922131642/http://www.hoy.com.ec/suplemen/blan184/byn.htm |archive-date=22. 9. 2009 |url-status=dead |website=Hoy |date=2002 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ElNuevoHerald_1999&quot;&gt;{{cite news |title=La familia de Carlos &quot;El Chacal&quot; espera más gestos de Chávez |url=https://www.latinamericanstudies.org/guerrilla/letter3.htm |work=El Nuevo Herald |date=1999 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; Tokom sastanka [[Organizacija zemalja izvoznica nafte|OPEC-a]] održanog 1. juna 2006. u [[Caracas]]u javno ga je nazvao svojim &quot;dobrim prijateljem&quot;.&lt;ref name=&quot;ElUniversal_Chavez_2006&quot;&gt;{{cite news |title=Chávez recuerda a su &quot;amigo&quot; Carlos El Chacal ante ministros de la OPEP |url=http://www.eluniversal.com/2006/06/01/pol_ava_01A715651.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20090827125627/http://www.eluniversal.com/2006/06/01/pol_ava_01A715651.shtml |archive-date=27. 8. 2009 |url-status=dead |work=El Universal |date=2006 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; Dana 20. novembra 2009. javno je stao u Carlosovu odbranu, izjavivši da ga se nepravedno smatra &quot;lošim čovjekom&quot; te da vjeruje kako je nepravedno osuđen. Također ga je opisao kao &quot;jednog od velikih boraca Palestinske oslobodilačke organizacije&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC_Chavez_Carlos_2009&quot;&gt;{{cite news |title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal' |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8372250.stm |work=BBC News |date=2009 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Francuska je nakon tih izjava pozvala venezuelanskog ambasadora i zatražila objašnjenje, ali je Chávez odbio povući svoje izjave.&lt;ref name=&quot;AFP_Chavez_2009&quot;&gt;{{cite news |author=AFP |title=Carlos the Jackal was 'revolutionary': Chavez |url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5gPAnS-tcpIftZp2CRHSEoXY1vCLw |archive-url=https://web.archive.org/web/20100417115855/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5gPAnS-tcpIftZp2CRHSEoXY1vCLw |archive-date=17. 4. 2010 |url-status=dead |work=Agence France-Presse |date=2009 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AlJazeera_Carlos_2011&quot;&gt;{{cite news |author=Al Jazeera |title=‘Carlos the Jackal’ convicted in France |url=https://www.aljazeera.com/news/2011/12/16/carlos-the-jackal-convicted-in-france |work=Al Jazeera |date=16. 12. 2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Kasnija suđenja ==

U maju 2007. sudija za [[Sprječavanje i suzbijanje terorizma|borbu protiv terorizma]] Jean-Louis Bruguière naložio je novo suđenje Ramírezu Sánchezu po optužbama za &quot;ubistva i uništavanje imovine upotrebom eksplozivnih sredstava&quot; počinjena u Francuskoj 1982. i 1983. Dio napada bio je usmjeren na vozove, pri čemu je poginulo 11, a ranjeno gotovo 150 osoba.&lt;ref name=&quot;BBC_Carlos_2007&quot; /&gt; Na suđenju 2011. Ramírez Sánchez negirao je bilo kakvu povezanost s tim događajima te je u znak protesta zbog uslova u zatvoru stupio u devetodnevni štrajk glađu.&lt;ref name=&quot;AP_Carlos_2011&quot;&gt;{{cite news |author=Associated Press |title=Cold War Mastermind Carlos the Jackal on Trial in France |url=https://www.foxnews.com/world/cold-war-mastermind-carlos-the-jackal-on-trial-in-france/ |work=Fox News |date=2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Suđenje je počelo 7. novembra 2011. u Parizu. Istovremeno se u [[Suđenje u odsustvu|odsustvu]] sudilo i trojici drugih članova organizacije Ramíreza Sáncheza: [[Johannes Weinrich|Johannesu Weinrichu]], Christi Margot Fröhlich i Aliju Kamalu Al-Issawiju. Njemačka je odbila izručiti Weinricha i Fröhlich, dok je Al-Issawi, palestinski državljanin, prema dostupnim informacijama bio u bijegu. Ramírez Sánchez i dalje je negirao bilo kakvu umiješanost u napade.&lt;ref name=&quot;Willsher_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Willsher |first=Kim |title=‘Carlos the Jackal’ goes on trial in France |url=https://www.latimes.com/world/la-xpm-2011-nov-07-la-fg-france-jackal-trial-20111108-story.html |work=Los Angeles Times |date=2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 15. decembra 2011. Ramírez Sánchez, Weinrich i Al-Issawi proglašeni su krivima i osuđeni na doživotni zatvor, dok je Fröhlich oslobođena optužbi.&lt;ref name=&quot;AlJazeera_Carlos_2011&quot; /&gt;

Ramírez Sánchez uložio je žalbu na presudu, a novo suđenje počelo je u maju 2013.&lt;ref name=&quot;Liberation_Carlos_2013&quot;&gt;{{cite news |title=Perpétuité requise en appel contre Carlos pour quatre attentats |url=http://www.liberation.fr/monde/2013/06/24/perpetuite-requise-en-appel-contre-carlos-pour-4-attentats_913416 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130627064822/http://www.liberation.fr/monde/2013/06/24/perpetuite-requise-en-appel-contre-carlos-pour-4-attentats_913416 |archive-date=27. 6. 2013 |url-status=dead |work=Libération |date=24. 6. 2013 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Žalba je odbijena 26. juna 2013, kada su sudije specijalizovanog suda za terorizam potvrdile njegovu kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;AP_Carlos_Appeal_2013&quot;&gt;{{cite news |author=Associated Press |title=Carlos the Jackal loses appeal in French bombings |url=http://bigstory.ap.org/article/carlos-jackal-loses-appeal-french-bombings |archive-url=https://web.archive.org/web/20130630003818/http://bigstory.ap.org/article/carlos-jackal-loses-appeal-french-bombings |archive-date=2013 |url-status=dead |work=Associated Press |date=26. 6. 2013 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2014. protiv njega je podignuta i optužnica za napad na [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|Drugstore Publicis]] u Parizu u septembru 1974, kada je ručna bomba bačena u kafić usmrtila dvije, a ranila 34 osobe.&lt;ref name=&quot;Liberation_Carlos_2014&quot;&gt;{{cite news |author=AFP |title=Le terroriste Carlos renvoyé aux assises pour l'attentat du drugstore Saint-Germain |url=http://www.liberation.fr/societe/2014/10/07/le-terroriste-carlos-renvoye-aux-assises-pour-l-attentat-du-drugstore-saint-germain_1116486 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141008014250/http://www.liberation.fr/societe/2014/10/07/le-terroriste-carlos-renvoye-aux-assises-pour-l-attentat-du-drugstore-saint-germain_1116486 |archive-date=8. 10. 2014 |url-status=dead |work=Libération |agency=Agence France-Presse |date=2014 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Časopis ''Al Watan Al-Arabi'' objavio je 1979. intervju sa Sánchezom u kojem je priznao odgovornost za taj napad. Istragom je utvrđeno da je korištena ručna bomba ukradena iz baze američke vojske 1972, dok je druga bomba iste vrste pronađena u pariškom stanu Carlosove ljubavnice.&lt;ref name=&quot;Rochiccioli_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Rochiccioli |first=Pierre |title=Globe-hopping former extremist 'Carlos the Jackal' is on trial again in France |url=https://www.businessinsider.com/carlos-the-jackal-faces-trial-again-in-france-2017-3 |work=Business Insider |agency=Agence France-Presse |date=2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Carlos je negirao da je takav intervju ikada dao. Nakon dugotrajnog žalbenog postupka, u maju 2016. odlučeno je da se suđenje održi,&lt;ref name=&quot;JamaicaObserver_Carlos_2016&quot;&gt;{{cite news |title='Carlos the Jackal' must face trial for 1974 attack: appeal court |url=http://www.jamaicaobserver.com/news/-Carlos-the-Jackal--must-face-trial-for-1974-attack--appeal-court_59776 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202011811/http://www.jamaicaobserver.com/news/-Carlos-the-Jackal--must-face-trial-for-1974-attack--appeal-court_59776 |archive-date=2. 2. 2017 |url-status=dead |work=Jamaica Observer |date=2016 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a ono je počelo u martu 2017.&lt;ref name=&quot;Guardian_Carlos_2017&quot;&gt;{{cite news |author=AFP |title=Carlos the Jackal to face trial in France over 1974 bombing |url=https://www.theguardian.com/world/2017/mar/12/carlos-the-jackal-to-face-trial-in-france-over-1974-bombing |work=The Guardian |agency=Agence France-Presse |date=2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 28. marta 2017. osuđen je na još jednu kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;Anderson_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Anderson |first=Gary |title='Carlos the Jackal' jailed over 1974 Paris grenade attack |url=https://news.sky.com/story/carlos-the-jackal-jailed-over-1974-paris-grenade-attack-10816476 |work=Sky News |date=2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Kasniji politički stavovi ==

U svojoj knjizi ''[[Revolucionarni islam]]'' iz 2003. Ramírez Sánchez izrazio je divljenje prema [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]], napisavši: 
{{Citat|Danas, suočeni s prijetnjom civilizaciji, postoji odgovor: revolucionarni islam! Samo će muškarci i žene naoružani potpunom vjerom u osnovne vrijednosti istine, pravde i bratstva biti spremni predvoditi borbu i osloboditi čovječanstvo od carstva laži.&lt;ref name=&quot;TNR_Bruckner_2010&quot;&gt;{{cite news |title=The Counter-Thinker |url=https://newrepublic.com/article/76436/french-intellectuals-western-masochism |work=The New Republic |date=2010 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

== Prikazi u popularnoj kulturi ==

=== Književnost ===

* [[Aline Griffith (grofica od Romanonesa)]], autorica čije su prve tri knjige bile memoari o radu u [[Ured za strateške službe|OSS-u]], napisala je roman ''The Well Mannered Assassin'' (1994), inspiriran Carlosom. Tokom 1970-ih lično ga je poznavala.
* U romanu [[Tom Clancy|Toma Clancyja]] ''Rainbow Six'' (1998) [[Baskijski pokret za nacionalno oslobođenje]] pokušava iznuditi Carlosovo oslobađanje napadom na [[zabavni park]] u Španiji. Carlos se pojavljuje kao lik koji iz zatvora planira operaciju.
* John Follain autor je biografije ''Jackal: The Secret Wars of Carlos the Jackal'' (1998), koju je objavila izdavačka kuća Orion.
* U romanu Charlesa Lichtmana ''The Last Inauguration'' [[Saddam Hussein]] angažuje Carlosa za izvođenje terorističkog napada na bal povodom predsjedničke inauguracije.
* Carlos je jedan od glavnih [[antagonist]]a u prvom i trećem romanu iz [[Jason Bourne|trilogije Bourne]] [[Robert Ludlum|Roberta Ludluma]]. Prikazan je kao međunarodni [[ubica]] kojeg [[Jason Bourne]] pokušava pronaći i uhvatiti.
* Španski novinar Antonio Salas u knjizi ''El Palestino'' (2010) opisuje vlastitu petogodišnju infiltraciju u terorističke krugove. Tokom istraživanja proučavao je Carlosov život, upoznao njegovu porodicu i dopisivao se s njim u zatvoru.&lt;ref name=&quot;Salas_ElPalestino_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Salas |first=Antonio |title=El Palestino |url=http://www.antoniosalas.org/libro/el-palestino |archive-url=https://web.archive.org/web/20120625093259/http://www.antoniosalas.org/libro/el-palestino |archive-date=25. 6. 2012 |url-status=dead |website=AntonioSalas.org |date=2010 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;
* Novinar lista ''[[The Observer]]'' Colin Smith autor je biografije ''Carlos: Portrait of a Terrorist'' (1976), koju je objavila izdavačka kuća Andre Deutsch.
* U publicističkoj knjizi [[Billy Waugh]]a ''[[Lov na Šakala]]'' (2004) opisana je operacija CIA-e u Sudanu koja je dovela do Carlosovog hapšenja.
* U knjizi ''To the Ends of the Earth: The Hunt for the Jackal'' (1993) [[David Yallop]] opisuje svoje višegodišnje istraživanje Carlosovog života i pokušaje da s njim obavi intervju.

=== Film ===

* Meksički film ''Carlos el Terrorista'' (1979), s [[Andrés García|Andrésom Garcíjom]] u glavnoj ulozi, inspirisan je Carlosovim životom.
* U američkoj špijunskoj komediji ''[[Gotcha! (1985 film)|Gotcha!]]'' (1985) lik Manolo, kojeg tumači [[Jsu Garcia|Nick Corri]], predstavlja se ženama kao međunarodni terorist Carlos kako bi zadobio njihovo povjerenje.
* U filmu ''[[Bourneov identitet (film iz 1988)|Bourneov identitet]]'' (1988), snimljenom prema romanu [[Robert Ludlum|Roberta Ludluma]], Carlos je glavni negativac.
* U televizijskom filmu ''Death Has a Bad Reputation'' (1990) [[Tony Lo Bianco]] tumači Carlosa, dok evropske sigurnosne službe pokušavaju da ga uhvate.
* U filmu ''[[Istinite laži]]'' (1994) glavni junak lažno optužuje Simona, kojeg glumi [[Bill Paxton]], da je Carlos.
* Film ''[[Zadatak: Uhvatite Šakala (1997 film)|Zadatak: Uhvatite Šakala]]'' (1997) prati izmišljenu zajedničku operaciju [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e]] i [[Mossad]]a usmjerenu na njegovo hvatanje.
* U filmu ''Munich'' (2005) Carlos se spominje u kontekstu odmazdi nakon minhenskog masakra.
* Dokumentarni film ''Terror's Advocate'' (2007) djelimično je posvećen njegovom životu i djelovanju.
* Danski film ''Blekingegadebanden'' (2009) uključuje intervju s Ramírezom Sánchezom.

=== Televizija ===

* Miniserija ''[[Carlos (miniserija)|Carlos]]'' (2010), u režiji [[Olivier Assayas|Oliviera Assayasa]], prikazuje život Ramíreza Sáncheza. Osvojila je [[Zlatni globus]] za najbolju televizijsku miniseriju ili film, a Carlosa tumači venecuelanski glumac [[Édgar Ramírez]].
* Dokumentarni film ''The Jackal Speaks'' (2025), autora Yarona Niskija i Dannyja Libera, snimljen u okviru BBC-jeve dokumentarne serije ''Storyville'', donosi Carlosovu ispovijest snimljenu u francuskom zatvoru visoke sigurnosti.&lt;ref name=&quot;BBC_EpisodesGuide&quot;&gt;{{cite web |title=Episode guide – Desert Island Discs |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b006mfx6/episodes/guide |website=BBC Radio 4 |publisher=BBC |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Muzika ===
Carlosovo lice nalazi se na omotu albuma ''[[It's Great When You're Straight... Yeah]]'' (1995) britanske grupe [[Black Grape]].

=== Videoigre ===

U videoigri ''007: Agent Under Fire'' jedna od protivnica [[James Bond]]a je plaćena ubica poznata kao &quot;Carla Šakal&quot;. Misija u kojoj se Bond suočava s njom nosi naziv &quot;Noć Šakala&quot;.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book |last=Smith |first=Colin |title=Carlos: Portrait of a Terrorist |url=https://books.google.ba/books/about/Carlos.html?id=U77cAAAAIAAJ |publisher=Holt, Rinehart and Winston |year=1977 |isbn=978-0-03-019481-8 |language=en}}
* {{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |url=https://books.google.ba/books/about/Jackal.html?id=3t5jtM2faD8C |publisher=Arcade Publishing |year=1998 |isbn=978-1-55970-466-3 |language=en}}
* {{cite book |last=Yallop |first=David A. |title=To the Ends of the Earth: The Hunt for the Jackal |url=https://archive.org/details/toendsofearthhun0000yall_q5t1/page/n3/mode/2up |publisher=Jonathan Cape |location=London |year=1993 |isbn=978-0-224-02368-9 |language=en}}
* {{cite book |last=Kushner |first=Harvey W. |title=Encyclopedia of Terrorism |url=https://www.sagepub.com/shop/buy-a-book/encyclopedia-of-terrorism-1-225532 |publisher=SAGE Publications |year=2003 |isbn=978-0-7619-2408-1 |language=en}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.stradalex.eu/en/se_src_publ_jur_eur_cedh/document/echr_28780-95 &quot;Odluka o dopustivosti aplikacije br. 28780/95 koju je podnio Illich Sanchez Ramirez protiv Francuske&quot;] – odluka Evropske komisije za ljudska prava iz 1996, ''Strada Lex'' {{en simbol}}
* [https://hudoc.echr.coe.int/app/conversion/pdf/?library=ECHR&amp;id=003-1719956-1803362&amp;filename=003-1719956-1803362.pdf &quot;Presuda Velikog vijeća u predmetu Ramirez Sanchez v. France (aplikacija br. 59450/00)&quot;] – saopštenje za javnost Sekretarijata Evropskog suda za ljudska prava iz 2006, Evropski sud za ljudska prava {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Šakal, Carlos}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Michelena]]
[[Kategorija:Suđenja za ubistvo]]
[[Kategorija:Članovi Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]]
[[Kategorija:Terorizam u Venecueli]]</text>
      <sha1>8wndprzkm2u3wzyfinftw83os6l566o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916589</id>
      <parentid>3916588</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:38:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodano: Također pogledajte</comment>
      <origin>3916589</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58790" sha1="ph5kx3o0rwpak866e9ksz3qc7tzvka7" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Carlos Šakal
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Carlos the Jackal (fake Peruvian passport photo - &quot;Carlos Andres Martinez Torres&quot;).jpg
| veličina_slike         = 
| alt                    = 
| opis                   = Fotografija sa lažnog pasoša pod preuzetim imenom, oko 1974.
| izvorno_ime            = Ilich Ramírez Sánchez
| izvorni_jezik          = &quot;es&quot;
| izgovor                = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1949|10|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Michelena]], [[Venecuela]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| uzrok_smrti            = 
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja =
| spomenici              = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = Carlos, Carlos Šakal (šp. ''Carlos el Chacal'')
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = [[Venecuela]]
| obrazovanje            = Srednja škola Fermín Toro (Caracas)
| alma_mater             = [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda &quot;Patris Lumumba&quot;]] ([[Moskva]])
| zanimanje              = 
| supružnik              = [[Magdalena Kopp]], Lana Jarrar, [[Isabelle Coutant-Peyre]]
| partneri               = 
| djeca                  = 
| roditelji              = José Altagracia Ramírez Navas i Elba María Sánchez
| rodbina                = 
| pripadnost             = [[Narodni front za oslobođenje Palestine]]
| motiv                  =
| presuda                = Tri doživotne kazne zatvora
| optužnica              = 16 ubistava, terorizam i uzimanje talaca
| suđenje                =  
| početak_suđenja        = 12. decembar 1997.
| kraj_suđenja           = 28. mart 2017.
| charge                 =
| criminal_penalty       =
| conviction_penalty     =
| penalty                =
| sentence               =
| iznos_nagrade          =
| status_hapšenja        = U zatvoru od 1994.
| tražen                 = [[Interpol]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| tražen_od              = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = 1975–1994.
| pobjegao               =
| kraj_bjegstva          =
| komentari              =
| žrtve                  =
| datum                  =
| vrijeme                =
| država                 =
| savezna država         =
| lokacija               =
| mete                   = Naftni ministri OPEC-a, civili, vladini zvaničnici i policijski agenti
| ubijeni                =
| ranjeni                =
| oružje                 = 
| početna_godina         = 
| završna_godina         = 
| role                   = 
| uhapšen                = 1994. ([[Sudan]])
| zatvoren               = Zatvor Poissy ([[Francuska]])
| web-sajt               = 
| modul                  = 
| modul2                 = 
| modul3                 = 
| modul4                 = 
| modul5                 = 
| modul6                 = 
| potpis                 = 
| veličina_potpisa       = 
| alt_potpisa            = 
| fusnote                = 
}}
'''Ilich Ramírez Sánchez''' (rođen 12. oktobra 1949), poznat i kao '''Carlos Šakal''' ili jednostavno '''Carlos''', [[venecuela]]nski je osuđenik koji je od 1973. do 1985. izvršio niz ubistava i terorističkih bombaških napada. Kao uvjereni [[marksizam-lenjinizam|marksist-lenjinist]], bio je jedan od najpoznatijih političkih terorista svog vremena,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |title=Ilich Ramírez (Carlos the Jackal) Sánchez |work=The New York Times |first=Nicola |last=Clark |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110115430/http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |archive-date=10. 11. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |title=Ilich Ramirez Sanchez (Carlos the Jackal) 1949 |publisher=Historyofwar.org |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120723090209/http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |archive-date=23. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |work=Huffington Post |title=Feared Terrorist Mastermind Goes On Trial |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113144241/http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |archive-date=13. 11. 2013 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kojeg su štitili i podržavali [[Stasi]] i [[KGB]].&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot;&gt;{{cite news |last=Paterson |first=Tony |title=Rescued from the shredder, Carlos the Jackal's missing years |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/rescued-from-the-shredder-carlos-the-jackals-missing-years-2120492.html |work=The Independent |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon nekoliko neuspjelih bombaških napada predvodio je [[Napad na sjedište OPEC-a|napad iz 1975.]] na sjedište [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC) u [[Beč]]u, u kojem su ubijene tri osobe. On i još petorica napadača zahtijevali su avion, te su s većim brojem talaca odletjeli u [[Libija|Libiju]].

Nakon što je njegova supruga [[Magdalena Kopp]] uhapšena i zatvorena, Carlos je organizovao niz bombaških napada u kojima je poginulo 11, a ranjeno više od 100 ljudi, zahtijevajući od francuskih vlasti da oslobode njegovu suprugu.&lt;ref name=&quot;RFI_2010&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos the Jackal's Parisian trail of destruction |url=https://www.rfi.fr/en/visiting-france/20101104-carlos |work=Radio France Internationale (RFI) |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godinama je bio jedan od najtraženijih međunarodnih bjegunaca. Na kraju je uhvaćen u [[Sudan]]u u operaciji provedenoj bez sudskog postupka i prebačen u [[Francuska|Francusku]], gdje je osuđen za više krivičnih djela te trenutno služi tri doživotne kazne zatvora. Na prvom suđenju proglašen je krivim za ubistvo doušnika francuske vlade i dvojice francuskih pripadnika [[kontraobavještajna služba|kontraobavještajne službe]] 1975.&lt;ref name=&quot;Morenne_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Morenne |first=Benoît |title=Carlos the Jackal Receives a Third Life Sentence in France |url=https://www.nytimes.com/2017/03/28/world/europe/carlos-the-jackal-terrorist-paris-drugstore-attack-.html |work=The New York Times |date=28. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal'|work=BBC News|location=UK |date=2009  |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120726172636/http://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|archive-date=26. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|title=Communists want 'Carlos the Jackal' repatriated |newspaper=The Washington Times |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110219200245/http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|archive-date=19. 2. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom izdržavanja kazne osuđen je i za terorističke napade u Francuskoj u kojima je poginulo 11, a ranjeno 150 ljudi te mu je 2011. izrečena još jedna doživotna kazna zatvora,&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html |location=London |work=The Daily Telegraph |title=Carlos the Jackal convicted for 1980s French terrorist attacks |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020071945/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html | archive-date=20. 10. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |location=London |work=The Guardian |title=Carlos the Jackal given another life sentence for 1980s terror attack |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170116202837/https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |archive-date=16. 1. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a 2017. i treća.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |title='Carlos the Jackal' sentenced to third life term for 1974 attack |date=2017 |website=abc.net.au |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329015427/http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |archive-date=29. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==

Ramírez Sánchez, sin [[marksizam|marksističkog]] advokata Joséa Altagracije Ramíreza Navasa i Elbe Maríe Sánchez, rođen je u [[Michelena|Micheleni]] u venezuelanskoj saveznoj državi [[Táchira]].&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |date=1998 |publisher=Arcade Publishing |url=https://archive.org/details/jackalcompletest00foll/page/n21/mode/2up |isbn=978-1-55970-466-3 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uprkos majčinim željama da njihovom prvorođenom sinu daju kršćansko ime, José ga je nazvao Ilič, prema [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimiru Iljiču Lenjinu]], dok su njegova mlađa braća dobila imena Lenjin (rođen 1951) i Vladimir (rođen 1958).&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt; Ilič je pohađao srednju školu Fermín Toro u Caracasu, a 1959. pridružio se omladinskom pokretu [[Komunistička partija Venezuele|Komunističke partije Venezuele]]. Nakon što je u januaru 1966. zajedno s ocem prisustvovao [[Trikontinentalna konferencija (1966)|Trećoj trikontinentalnoj konferenciji]], navodno je ljeto proveo u kampu Matanzas, školi za [[gerilsko ratovanje]] kojom je u blizini [[Havana|Havane]] upravljala [[Obavještajna direkcija (Kuba)|kubanska DGI]].&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt; Iste godine njegovi roditelji su se razveli.

Njegova majka je odvela djecu u [[London]], gdje je studirala na [[Koledž &quot;Stafford House&quot;|Koledžu &quot;Stafford House&quot;]] u [[Kensington]]u i na [[Londonska škola ekonomije|Londonskoj školi ekonomije]]. Godine 1968. José je pokušao upisati Iliča i njegovog brata na [[Univerzitet u Parizu|Sorbonu]] u [[Pariz]]u, ali se na kraju odlučio za [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda &quot;Patris Lumumba&quot;]] u [[Moskva|Moskvi]]. Prema navodima BBC-ja, univerzitet je bio &quot;zloglasno središte za regrutiranje stranih komunista u Sovjetski Savez&quot;.&lt;ref name=&quot;Kushner_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Kushner |first=Harvey W. |title=Encyclopedia of Terrorism |date=2003 |publisher=SAGE Publications |location=Thousand Oaks |url=https://archive.org/details/encyclopediaofterrorism |isbn=978-0-7619-2408-1 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BBC_1997&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos the Jackal - three decades of crime |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/42244.stm |work=BBC News |date=23. 12. 1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S univerziteta je izbačen 1970.

Iz Moskve je Ramírez Sánchez otputovao u [[Bejrut]], u [[Liban]], gdje se u julu 1970. kao dobrovoljac pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP).&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot;&gt;{{cite book |last1=Abu-Sharif |first1=Bassam |last2=Mahnaimi |first2=Uzi |title=The Best of Enemies: Memoirs of Bassam Abu-Sharif and Uzi Mahnaimi |date=1995 |publisher=Little, Brown |url=https://books.google.ba/books/about/The_Best_of_Enemies.html?id=IKqCQgAACAAJ |isbn=978-0-316-00401-5 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Upućen je u kamp za obuku stranih dobrovoljaca PFLP-a na periferiji [[Aman]]a u [[Jordan]]u. Nakon završene osnovne obuke školovanje je nastavio u specijaliziranom centru za obuku, kodnog naziva H4, u blizini sirijsko-iračke granice, u kojem su instruktori bili pripadnici iračke vojske.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt;

== Porijeklo nadimka ==

Kada se Sánchez 1970. pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP), regrutni oficir [[Bassam Abu Sharif]] dao mu je kodno ime &quot;Carlos&quot; zbog njegovog južnoameričkog porijekla.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt; Nadimak &quot;Šakal&quot; dao mu je britanski list ''[[The Guardian]]'', nakon što je jedan od njegovih dopisnika navodno u stanu prijatelja, u kojem je Sánchez sakrio dio oružja, primijetio roman ''[[Dan Šakala]]'' [[Frederick Forsyth|Fredericka Forsytha]] iz 1971.&lt;ref name=&quot;Rose_2010&quot;&gt;{{cite news |last=Rose |first=Steve |title=Carlos director Olivier Assayas on the terrorist who became a pop culture icon |url=https://www.theguardian.com/film/2010/oct/23/olivier-assayas-carlos-jackal |work=The Guardian |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Knjiga je, međutim, pripadala stanaru tog stana, a ne Sánchezu, koji je vjerovatno nikada nije ni pročitao.

== Narodni front za oslobođenje Palestine ==

Nakon završene gerilske obuke Sánchez, koji je tada počeo koristiti prezime kao svoj glavni identitet, aktivno je djelovao u redovima [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] (PFLP) na sjeveru Jordana tokom sukoba poznatog kao [[Crni septembar]] 1970, gdje je stekao reputaciju sposobnog borca. Nakon što je organizacija protjerana iz Jordana, vratio se u Bejrut, gdje je prošao dodatnu obuku pod vodstvom [[Wadie Haddad]]a.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt; Kasnije je napustio [[Bliski istok]] kako bi pohađao kurseve na [[Univerzitet u Westminsteru|Politehnici Centralnog Londona]] (danas [[Univerzitet u Westminsteru]]), pri čemu je, prema dostupnim podacima, nastavio djelovati za PFLP.

Godine 1973. Sánchez je učestvovao u neuspjelom pokušaju [[atentat]]a na [[Joseph Sieff|Josepha Sieffa]], jevrejskog privrednika i predsjednika [[Britanska cionistička federacije|Britanske cionističke federacije]].&lt;ref name=&quot;AlJazeera_Carlos_Sudan_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Al Jazeera |title=أيام السودان الأخيرة.. الثعلب كارلوس |trans-title=Posljednji dani u Sudanu. Šakal Carlos |url=https://www.aljazeera.net/politics/longform/2023/4/17/%D8%A3%D9%8A%D8%A7%D9%85-%D8%A7%D9%84%D8%B3%D9%88%D8%AF%D8%A7%D9%8BD-%D8%A7%D9%84%D8%A3%D8%AE%D9%8A%D8%B1%D8%A9-%D8%A7%D9%84%D8%AB%D8%B9%D9%84%D8%A8-%D9%83%D8%A7%D8%B1%D9%84%D9%88%D8%B3 |website=Al Jazeera Net |date=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=ar}}&lt;/ref&gt; Dana 30. decembra došao je u Sieffovu kuću u ulici Queen's Grove u [[St John's Wood]]u i naredio kućnoj pomoćnici da ga odvede do Sieffa.&lt;ref name=&quot;Low_2012&quot;&gt;{{cite news |last=Low |first=Valentine |title=House where Carlos the Jackal first struck faces the bulldozer |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/house-where-carlos-the-jackal-first-struck-faces-the-bulldozer-6630867.html |date=2012 |work=Evening Standard |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zatekao ga je u kupatilu te iz pištolja [[Tokarev 7.62mm]] ispalio jedan hitac. Metak je okrznuo Sieffa između nosa i gornje usne i oborio ga u nesvijest, nakon čega se pištolj zaglavio, a Sánchez pobjegao.&lt;ref name=&quot;Low_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Andrew_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher M. |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |date=2009 |publisher=Penguin |location=London |url=https://archive.org/details/defenceofrealmau0000andr |isbn=978-0-14-102330-4 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cash_2012&quot;&gt;{{cite news |last=Cash |first=William |title=Elizabeth Sieff's mission to put a low price on the high life |url=https://www.standard.co.uk/lifestyle/elizabeth-sieffs-mission-to-put-a-low-price-on-the-high-life-6734897.html |work=ES Magazine |date=2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Napad je predstavljen kao odmazda za atentat koji je [[Mossad]] izvršio u Parizu nad [[Mohamed Boudia|Mohamedom Boudijom]], jednim od vođa PFLP-a.

Sánchez je priznao odgovornost za neuspjeli bombaški napad na [[Banka Hapoalim|Banku Hapoalim]] u Londonu, kao i za napade [[autobomba|autobombama]] na tri francuske novinske kuće koje je smatrao proizraelski orijentisanim. Također je tvrdio da je bacio ručnu bombu u jednom pariškom restoranu u napadu u kojem su poginule dvije, a ranjeno 30 osoba, u okviru [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|napada na Francusku ambasadu u Haagu 1974]]. Kasnije je učestvovao u [[Napadi na aerodromu Orly 1975.|dva neuspjela raketna napada]] na avione izraelske aviokompanije [[El Al]] na [[aerodrom Orly|aerodromu Orly]] u blizini Pariza, izvedena 13. i 17. januara 1975. Tokom drugog napada došlo je do oružanog sukoba s [[Policija|policijom]] i sedamnaestosatne talačke krize u kojoj su učestvovale stotine pripadnika interventne policije i francuski ministar unutrašnjih poslova [[Michel Poniatowski]]. Sánchez je uspio pobjeći tokom razmjene vatre, dok je preostaloj trojici pripadnika PFLP-a dopušten odlazak u [[Bagdad]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Terrorist Incidents against Jewish Communities and Israeli Citizens Abroad, 1968-2003 |url=https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |publisher=International Institute for Counter-Terrorism |date=2003 |archive-date=26. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210326041448/https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |url-status=dead |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ensalaco_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Ensalaco |first=Mark |title=Middle Eastern Terrorism: From Black September to September 11 |date=2008 |publisher=University of Pennsylvania Press |pages=80–82 |url=https://books.google.ba/books?id=i7KIa3VuD04C&amp;pg=PA80 |isbn=978-0-8122-4046-7 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema riječima agenta FBI-ja Roberta Scherrera, u junu 1975. u [[Operacija Kondor|Operaciji Kondor]] u [[Paragvaj]]u su uhapšeni po jedan pripadnik [[Revolucionarni pokret ljevice (Čile)|Revolucionarnog pokreta ljevice]] (MIR) i [[Narodna revolucionarna armija (Argentina)|Narodne revolucionarne armije]] (ERP). Navodno su kod sebe imali Sánchezov broj telefona u Parizu, koji su paragvajske vlasti potom proslijedile francuskim vlastima.&lt;ref name=&quot;Gonzalez_2009&quot;&gt;{{cite news |last=González |first=Mónica |title=El día en que Manuel Contreras le ofreció al Sha de Irán matar a “Carlos, El Chacal” |url=https://www.ciperchile.cl/2009/08/06/el-dia-en-que-manuel-contreras-le-ofrecio-al-sha-de-iran-matar-a-%E2%80%9Cel-chacal%E2%80%9D/ |work=CIPER Chile |date=2009 |access-date=4. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

Dana 26. juna 1975. francuska unutrašnja obavještajna služba – [[Direkcija za nadzor teritorije]] (DST) uhapsila je i ispitala  Michela Moukharbala, Sánchezovog saradnika iz PFLP-a rođenog u Libanu. Tokom ispitivanja koje su dvojica nenaoružanih agenata DST-a obavljala sa Sánchezom u jednom pariškom stanu, Moukharbal je otkrio njegov identitet. Sánchez je potom ubio obojicu agenata i Moukharbala,&lt;ref name=&quot;Laske_1997&quot;&gt;{{cite news |last=Laske |first=Karl |title=27 juin 1975, trois morts rue Toullier à Paris. Un carnage signé Carlos |url=https://www.liberation.fr/societe/1997/12/12/27-juin-1975-trois-morts-rue-toullier-a-paris-un-carnage-signe-carlos_224584/ |work=Libération |date=1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; pobjegao s mjesta događaja te preko [[Brisel]]a uspio stići u Bejrut.

U novembru 1976. [[Biro za poslove Zapadne hemisfere]] saopštio je da su Sánchez i njegova supruga 24. novembra ubijeni u centru [[Bogotá|Bogote]].&lt;ref name=&quot;WikiLeaks_1976&quot;&gt;{{cite web |title=Public Library of US Diplomacy: Cable 1976BOGOTA11856_b |url=https://search.wikileaks.org/plusd/cables/1976BOGOTA11856_b.html |publisher=WikiLeaks |date=1976 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Napad na sjedište OPEC-a u Beču ==
{{Glavni|Napad na sjedište OPEC-a}}

Iz Bejruta je Sánchez učestvovao u planiranju [[Napad na sjedište OPEC-a|napada na sjedište OPEC-a]] u Beču. Dana 21. decembra 1975, predvodio je šestočlanu grupu, u čijem je sastavu bila i [[Gabriele Kröcher-Tiedemann]], koja je izvela napad na sastanak šefova država i ministara članica OPEC-a. Napadači su uzeli više od 60 talaca i ubili tri osobe: austrijskog policajca, zaposlenika OPEC-a iz Iraka i člana libijske delegacije.&lt;ref name=&quot;Hanni_2015&quot;&gt;{{cite web |last=Hänni |first=Adrian |title=The 1975 OPEC Attack: 3 Lessons to Fight Terrorism Today |url=https://medium.com/@eselskind/the-vienna-opec-attack-and-what-we-can-learn-from-it-23b51edc89d0 |publisher=Medium |date=2015 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Sánchez je zahtijevao da austrijske vlasti svaka dva sata na [[radio|radiju]] i [[Televizija|televiziji]] čitaju saopštenje o palestinskom pitanju. Kako bi spriječila izvršenje prijetnje da će svakih 15 minuta biti ubijen po jedan talac, austrijska vlada je postupila po njegovom zahtjevu.

Dana 22. decembra, austrijska vlada stavila je na raspolaganje avion [[DC-9]] otmičarima i za 42 taoca. U skladu sa zahtjevima otmičara, avion je odletio u [[Alžir]], gdje je Sánchez oslobodio prvu grupu talaca. Oteti avion je zatim nastavio let za [[Tripoli]], gdje je oslobođena druga grupa talaca. Nakon što su im libijske vlasti odbile dati azil, teroristi su se istim avionom vratili u Alžir. Tamo su oslobođeni i preostali taoci, a alžirske vlasti su članovima terorističke grupe – među kojima su bili i [[Hans-Joachim Klein]] te Gabriele Kröcher-Tiedemann – odobrile azil i slobodan prolaz. Naknadno je [[Neville Atkinson]], bivši pilot [[Kraljevska ratna mornarice|Kraljevske ratne mornarice]] i lični pilot libijskog vođe [[Muammar al-Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]], prevezao Sáncheza i njegove saradnike iz Alžira.&lt;ref name=&quot;Atkinson_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Atkinson |first=Neville C. |title=Death on Small Wings: Memoirs of a Presidential Pilot |date=2006 |publisher=Librario |location=Kinloss |url=https://archive.org/details/deathonsmallwing0000atki |isbn=978-1-904440-78-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Isključenje iz PFLP-a ===

U godinama nakon napada na sjedište OPEC-a [[Bassam Abu Sharif]], jedan od pripadnika [[Narodni front za oslobođenje Palestine|PFLP-a]], i Hans-Joachim Klein tvrdili su da je Sánchez dobio ogromnu sumu novca za bezbjedno oslobađanje arapskih talaca i da ju je zadržao za vlastite potrebe. Prema tim tvrdnjama, riječ je bilo o iznosu između 20 i 50 miliona američkih dolara. Porijeklo novca takođe nije sasvim razjašnjeno, ali je Klein tvrdio da je stigao od &quot;jednog arapskog predsjednika&quot;. Sánchez je kasnije tvrdio svojim advokatima da su novac uplatili Saudijci u ime Iranaca, ali da je sredstva &quot;preusmjerio za ciljeve Revolucije&quot;.&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt;

Sánchez je iz Alžira otputovao u [[Libija|Libiju]], a zatim u [[Aden]], gdje je prisustvovao sastanku vodećih članova PFLP-a kako bi objasnio zašto nije izvršio pogubljenje dvojice visokih zvaničnika OPEC-a – iranskog ministra finansija [[Jamshid Amuzgar|Jamshida Amuzgara]] i saudijskog ministra nafte [[Ahmed Zaki Yamani|Ahmeda Zakija Yamanija]]. Njegov mentor i vođa [[Narodni front za oslobođenje Palestine – Vanjske operacije|PFLP-EO-a]] [[Wadie Haddad]] isključio ga je iz organizacije jer nije ubio taoce nakon što zahtjevi PFLP-a nisu bili ispunjeni, čime je, prema njegovoj ocjeni, propustio izvršiti povjerenu misiju.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt;

== Nakon 1975. ==

[[Manuel Contreras]], [[Gerhard Mertins]], [[Sergio Arredondo]] i neidentifikovani brazilski general otputovali su 1976. u [[Teheran]] kako bi režimu šaha ponudili saradnju u likvidaciji Carlosa u zamjenu za veliku novčanu nadoknadu. Nije poznato šta se zaista dogodilo tokom tih sastanaka.&lt;ref name=&quot;Gonzalez_2009&quot; /&gt; U septembru 1976. Carlos je uhapšen i zadržan u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], nakon čega je prebačen u Bagdad. Odlučio se nastaniti u [[Aden]]u, gdje je pokušao osnovati vlastitu Organizaciju oružane borbe, sastavljenu od sirijskih, libanskih i njemačkih pobunjenika. Istovremeno je uspostavio veze sa [[Stasi]]jem, tajnom službom [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Stasi mu je osigurao kancelariju i sigurne stanove u Istočnom Berlinu, mrežu od 75 saradnika, službeni automobil te dozvolu da u javnosti nosi pištolj.&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Vjeruje se da je odatle planirao napade na više ciljeva širom Evrope, uključujući bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München]]u u februaru 1981.

Nekoliko novinara tvrdilo je da je Carlosovu organizaciju podržavala i vlada [[Rumunija|Rumunije]] pod vodstvom [[Nicolae Ceaușescu|Nicolaea Ceaușescua]], koja joj je osiguravala baze, oružje i pasoše,&lt;ref name=&quot;Burke_2023&quot;&gt;{{cite news |last=Burke |first=Jason |title=Revealed: the terrorist hired by the CIA to catch Carlos the Jackal |url=https://www.theguardian.com/world/2023/apr/09/revealed-the-terrorist-hired-by-the-cia-to-catch-carlos-the-jackal |work=The Observer |date=2023 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te da je naručila bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München|München]]u.&lt;ref name=&quot;Burke_2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Cummings_RFERL&quot;&gt;{{cite web |last=Cummings |first=Richard |title=“RFE/RL Will Continue To Be Heard”: Carlos the Jackal and The Bombing of Radio Free Europe/Radio Liberty, February 21, 1981 |url=https://pressroom.rferl.org/article/rfe-rl-will-continue-to-be-heard-carlos-the-jackal-and-the-bombing-of-radio-free-europe-radio-liberty-february-21-1981/ |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema određenim izvorima, taj je napad bio dio akcije osvete i potrage za rumunskim prebjeglim generalom [[Ion Mihai Pacepa|Ionom Mihaiem Pacepom]] i drugim disidentima.&lt;ref name=&quot;TheTimes_Pacepa_2021&quot;&gt;{{cite news |title=Ion Mihai Pacepa obituary |url=https://www.thetimes.com/uk/article/ion-mihai-pacepa-obituary-gk3b2g8b9 |work=The Times |date=29. 4. 2021 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rumunske vlasti negirale su da su ikada pružale podršku Carlosu, a u rumunskim arhivima do 2021. nisu pronađeni službeni dokumenti koji bi potvrdili takve tvrdnje.&lt;ref name=&quot;CEEOL_Carlos_Romania&quot;&gt;{{cite journal |last=Neagoe |first=Claudio |title=Carlos Şacalul şi politica antiteroristă a României în anii ’70 |journal=Arhivele Totalitarismului |volume=XXIX |issue=1–2 |pages=154–181 |date=2021 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1035469 |issn=1221-6917 |access-date=4. 8. 2026 |language=ro}}&lt;/ref&gt;

Dana 16. februara 1982. u Parizu su uhapšena dvojica članova njegove grupe – [[švicarska|švicarski]] terorist [[Bruno Breguet]] i Carlosova supruga [[Magdalena Kopp]]. U njihovom automobilu pronađen je [[eksploziv]]. Nakon hapšenja francuskoj ambasadi u [[Haag]]u upućeno je pismo sa zahtjevom za njihovo hitno oslobađanje. Istovremeno je Carlos bezuspješno pokušavao izvršiti pritisak na francusku vladu kako bi ih oslobodila.

Kako bi prisilio Francusku da oslobodi uhapšene, njegova organizacija pokrenula je val [[terorizam u Francuskoj|terorističkih napada u Francuskoj]]. Među njima su bili [[bombaški napad na voz &quot;Le Capitole&quot;]] na liniji [[Pariz]]–[[Toulouse]] 29. marta 1982. (5 poginulih i 28 ranjenih),&lt;ref name=&quot;UPI_1982&quot;&gt;{{cite news |agency=United Press International |title=The explosion on a Paris-Toulouse express train that killed... |url=https://www.upi.com/Archives/1982/03/30/The-explosion-on-a-Paris-Toulouse-express-train-that-killed/7581386312400/ |date=1982 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Napad autobombom u Parizu u aprilu 1982.|napad autobombom]] na redakciju novina ''Al-Watan al-Arabi'' u Parizu 22. aprila 1982. (1 poginuli i 63 ranjena), te [[Bombaški napadi na TGV voz i željezničku stanicu u Marseilleu 1983.|bombaški napad na željezničku stanicu Gare Saint-Charles u Marseilleu]] 31. decembra 1983. (2 poginula i 33 ranjena), kao i bombaški napad na voz Marseille–Pariz istoga dana (3 poginula i 20 ranjenih).&lt;ref name=&quot;LeMonde_2011&quot;&gt;{{cite news |author=Le Monde sa AFP |title=Carlos condamné à la réclusion criminelle à perpétuité et 18 ans de sûreté |url=https://www.lemonde.fr/societe/article/2011/12/16/carlos-condamne-a-la-reclusion-a-perpetuite-et-18-ans-de-surete_1619506_3224.html |work=Le Monde |date=2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; U augustu 1983. izveo je i [[Bombaški napad na francuski konzulat u Zapadnom Berlinu|bombaški napad na na francuski konzulat]] u Zapadnom Berlinu, u kojem je poginula jedna, a ranjene 22 osobe.&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Početkom januara 1984, Carlos je trima novinskim agencijama poslao pisma u kojima je preuzeo odgovornost za decembarske napade u [[Marseille]]u, navodeći da su oni bili odmazda za [[Višenacionalne mirovne snage u Libanu|francuski zračni napad]] na kamp u libanskoj dolini Beqaa izveden u novembru 1983.

Istraživanja historičara zasnovana na dokumentima Stasija, dostupnim nakon [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenja Njemačke]], ukazuju na postojanje veza između Carlosa i [[KGB]]-a, posredstvom istočnonjemačke tajne službe. Kada je [[Leonid Brežnjev]] 1981. posjetio Zapadnu Njemačku, Carlos na zahtjev KGB-a nije izveo nijedan napad, iako su zapadne obavještajne službe očekivale terorističke aktivnosti u tom periodu.&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Carlos je održavao veze i s rukovodstvom [[Tajna armenska armija za oslobođenje Armenije|Tajne armenske armije za oslobođenje Armenije]] (ASALA). Stasi je od njega tražio da iskoristi svoj utjecaj na ASALA-u kako bi ublažio njeno antisovjetsko djelovanje.&lt;ref name=&quot;Cummings_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Cummings |first=Richard H. |title=Cold War Radio: The Dangerous History of American Broadcasting in Europe, 1950-1989 |date=2009 |publisher=McFarland |pages=112 |url=https://books.google.ba/books?id=Kfl-8vMB0jEC |isbn=978-0-7864-5300-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Uz uslovnu podršku iračkog režima i nakon Haddadove smrti, Carlos je sa svojom novoosnovanom, nezavisnom grupom počeo nuditi plaćeničke usluge raznim organizacijama i bliskoistočnim režimima. Njegovoj grupi se u medijima dugo pogrešno pripisivao i raketni napad na francusku [[Nuklearna elektrana|nuklearnu elektranu]] [[Superphénix]] od 18. januara 1982. Međutim, taj napad je organizovala i izvela evropska antinuklearna ćelija na čelu sa Švicarcem [[Chaïm Nissim|Chaïmom Nissimom]], koji je 2003. javno priznao da je on ispalio rakete.&lt;ref name=&quot;Besson_2003&quot;&gt;{{cite news |last=Besson |first=Sylvain |title=Après vingt ans de silence, un ex-député avoue l'attaque à la roquette contre Creys-Malville |url=http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20051231215724/http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-date=31. 12. 2005 |work=Le Temps |date=2003 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Ovi napadi doveli su do pojačanog međunarodnog pritiska na istočnoevropske države koje su pružale utočište Carlosu. Više od dvije godine živio je u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Krajem 1985. godine Mađarska ga je protjerala, a utočište su mu potom odbili [[Irak]], [[Libija]] i [[Kuba]]. Nakon toga prihvatile su ga vlasti u [[Damask]]u, u [[Sirija|Siriji]], gdje se nastanio sa suprugom [[Magdalena Kopp|Magdalenom Kopp]] i njihovom kćerkom Elbom Rosom.

[[Sirija|Sirijske]] vlasti prisilile su Carlosa da obustavi svoje aktivnosti, zbog čega se smatrao neutraliziranom prijetnjom. Godine 1990. iračka vlada ponudila mu je saradnju, a u septembru 1991. protjeran je iz Sirije, koja je podržala američku intervenciju nakon iračke invazije na [[Kuvajt]].&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot;&gt;{{cite web |last=Jenkins |first=John Philip |title=Carlos the Jackal: Trail of Terror – A Fall From Grace |url=http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050810074407/http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-date=10. 8. 2005 |website=Crime Library |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Hapšenje i zatvaranje ==
[[Datoteka:La-Sante-Prison-MCB.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren u [[Zatvor &quot;La Santé&quot;|zatvoru &quot;La Santé&quot;]] u Parizu (u sredini fotografije)]]
[[Datoteka:Kloster von Clairvaux, heute Strafanstalt.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren i u [[Zatvor &quot;Clairvaux&quot;|zatvoru &quot;Clairvaux&quot;]]&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_2006&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Grand Chamber Judgment: Ramirez Sanchez v. France (application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng-press#{%22itemid%22:[%22003-1719956-1803362%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]
Nakon što je više od dvije godine bezuspješno tražio državu koja bi mu omogućila stalni boravak, a nakon kraćeg zadržavanja u [[Jordan]]u, Carlos je stigao u [[Khartoum]], glavni grad [[Sudan]]a, gdje je uživao zaštitu šeika [[Hassan al-Turabi|Hassana al-Turabija]], utjecajnog islamskog ideologa i vođe sudanskog islamističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt;

Godine 1993. bivši viši podoficir [[Komanda za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupa za studije i posmatranja|Komande za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupe za studije i posmatranja]] (MACV-SOG) i saradnik CIA-e [[Billy Waugh]] dobio je zadatak da pronađe Carlosa. Waugh i članovi njegovog tima proveli su približno četiri mjeseca tragajući za njim u [[Khartoum]]u. Identifikovali su čovjeka za kojeg se znalo da radi kao Carlosov tjelohranitelj te su ga pratili sve dok ih 8. februara 1994. nije doveo do Sánchezovog stana. Nakon toga uspostavili su osmatračnicu u napuštenoj bolnici preko puta zgrade i naredna četiri mjeseca nadzirali njegove aktivnosti, a prikupljene obavještajne podatke potom su predali francuskoj [[Direkcija za nadzor teritorije|Direkciji za nadzor teritorije]] (DST).&lt;ref name=&quot;Peterson_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Peterson |first=J. M. |title=IASCP special feature: An interview with a true legend in the special operations and counterterrorism community, author of Hunting the Jackal |journal=Journal of Counterterrorism &amp; Homeland Security International |volume=11 |issue=3 |pages=1–6 |date=2005 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Francuske obavještajne službe (DST i [[Generalni direktorat za vanjsku sigurnost|DGSE]]) ponudile su sudanskoj vladi vojno-komunikacijsku opremu i satelitske snimke položaja pobunjenika na jugu zemlje u zamjenu za Carlosovo izručenje. Nakon početnog odbijanja Hassana al-Turabija, francuski ministar unutrašnjih poslova [[Charles Pasqua]] ponudio je diplomatsku pomoć Sudanu pri [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnom monetarnom fondu]] i [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]] u vezi s vanjskim dugom te zemlje.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt; Dodatno, sudanskim vlastima predočeni su dokazi o Carlosovom načinu života koji se protivio islamskim vjerskim normama, što je oslabilo njegov status zaštićenog gosta.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt;

U tom periodu Carlos je napustio prvu suprugu [[Magdalena Kopp|Magdalenu Kopp]], koja se s kćerkom vratila u [[Venecuela|Venezuelu]], te se u Sudanu oženio Lanom Jarrar. Dana 14. augusta 1994, nakon što je pušten iz bolnice u Khartoumu gdje je podvrgnut operativnom zahvatu, Carlos je prebačen u čuvanu vilu pod izgovorom da mu sudanske službe pružaju zaštitu od atentata. U ranim jutarnjim satima, u njegovu sobu upali su pripadnici sudanske tajne službe, savladali ga i svezali. Nakon što mu je ubrizgan sedativ, prevezen je na aerodrom u Khartoumu i predat operativcima francuske službe DST. Privatnim avionom istog je dana prebačen u Pariz.&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt;

Francuske vlasti teretile su ga na osnovu naloga za hapšenje zbog ubistva dvojice policijskih službenika i njegovog bivšeg saradnika Michela Moukharbala u ulici Rue Toullier u Parizu 1975. Do suđenja je bio smješten u [[Zatvor &quot;La Santé&quot;|zatvor &quot;La Santé&quot;]]. Carlosova odbrana tvrdila je da je njegovo hvatnje u Sudanu predstavljalo nezakonitu otmicu i kršenje međunarodnog prava, ali je [[Evropska komisija za ljudska prava]] 1996. odbacila njegovu žalbu, zaključivši da okolnosti lišavanja slobode ne poništavaju nadležnost francuskih sudova za navedene zločine.&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_Judgment_2006&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Case of Ramirez Sanchez v. France (Application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-76169%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Suđenje je počelo 12. decembra 1997. Carlos je bezuspješno zahtijevao da bude pušten na slobodu, tvrdeći da je uhapšen nezakonito. Tokom postupka ušao je u sukob sa svojim prvobitnim advokatima, zamijenio ih, a potom ih je sve razriješio dužnosti. Negirao je odgovornost za ubistva dvojice francuskih agenata i Michela Moukharbala 1975. godine, tvrdeći da je ubistva organizirao [[Mossad]], dok je [[Izrael]] nazvao &quot;[[Državni terorizam|terorističkom državom]]&quot;. Pred sudom je izjavio: &quot;Kada se vodi rat trideset godina, prolije se mnogo krvi – moje i tuđe. Ali nikada nismo ubijali zbog novca, nego zbog cilja – oslobođenja [[Palestina (regija)|Palestine]].&quot;&lt;ref name=&quot;cnn1997&quot;&gt;{{cite news |title='Carlos The Jackal' convicted, sentenced to life in prison |date=1997 |work=CNN |url=http://edition.cnn.com/WORLD/9712/23/carlos|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100503022606/http://edition.cnn.com/WORLD/9712/23/carlos/|archive-date=3. 5. 2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom preostalih osam dana suđenja branio se sam, a završnu riječ izlagao je gotovo četiri sata. Nakon vijećanja koje je trajalo tri sata i četrdeset osam minuta, porota ga je 23. decembra proglasila krivim po svim tačkama optužnice.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt; Osuđen je na doživotni zatvor bez mogućnosti uslovnog otpusta. Kasnijim presudama ta kazna je potvrđena, uz izricanje još dvije doživotne kazne zatvora.&lt;ref name=&quot;Labbe_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Labbé |first=Chine |title=Carlos the Jackal gets third life sentence after conviction for 1974 Paris attack |url=https://www.reuters.com/article/uk-france-carlos-trial/carlos-the-jackal-gets-third-life-sentence-after-conviction-for-1974-paris-attack-idUKKBN16Z1IV/ |work=Reuters |date=28. 3. 2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrlandoSentinel_1998&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos The Jackal Ends His 20-day Hunger Strike |url=https://www.orlandosentinel.com/1998/11/24/carlos-the-jackal-ends-his-20-day-hunger-strike/ |work=Orlando Sentinel |date=24. 11. 1998 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U junu 2003. iz zatvorske ćelije objavio je zbirku svojih tekstova pod naslovom ''[[Revolucionarni islam]]''. U knjizi nastoji opravdati političko nasilje kroz spoj marksističke revolucionarne ideologije i vlastitog tumačenja islama te izražava podršku [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]] i [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima od 11. septembra 2001.]] na [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref name=&quot;Sanchez_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Ramírez Sánchez |first=Ilich |editor-last=Vernochet |editor-first=Jean-Michel |title=L'islam révolutionnaire |url=https://archive.org/details/LislamRvolutionnaireRevolutionaryIslam |publisher=Éditions du Rocher |date=2003 |isbn=978-2-268-04433-0 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Djelo je izazvalo kritike među istraživačima političkog islama, koji su ocijenili da Carlos islam prvenstveno koristi kao revolucionarni politički diskurs, a ne kao izraz tradicionalnog islamskog učenja.&lt;ref name=&quot;Ayad_2016&quot;&gt;{{cite news |last=Ayad |first=Christophe |title=Pour Olivier Roy, l’islam n’explique pas le terrorisme |url=https://www.lemonde.fr/idees/article/2016/10/12/pour-olivier-roy-l-islam-n-explique-pas-le-terrorisme_5012540_3232.html |work=Le Monde |date=12. 10. 2016 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Godine 2005. [[Evropski sud za ljudska prava]] razmatrao je Carlosovu predstavku u kojoj je tvrdio da njegovo dugotrajno držanje u [[samica|samici]] predstavlja nečovječno i ponižavajuće postupanje. Sud je 2006. zaključio da nije došlo do povrede člana 3. [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropske konvencije o ljudskim pravima]], kojim se zabranjuje nečovječno ili ponižavajuće postupanje. Istovremeno je utvrdio povredu člana 13. Konvencije, koji garantuje [[pravo na djelotvoran pravni lijek]]. Ramírezu Sánchezu dosuđeno je 10.000 eura na ime troškova postupka, budući da nije zahtijevao nadoknadu štete.&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_2006&quot; /&gt; Iste godine premješten je iz [[Zatvor &quot;La Santé&quot;|zatvora &quot;La Santé&quot;]] u [[zatvor &quot;Clairvaux&quot;]].&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC_Carlos_2007&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos the Jackal faces new trial |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6623659.stm |work=BBC News |date=4. 5. 2007 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik Venezuele [[Hugo Chávez]] povremeno se dopisivao s Carlosom dok je služio zatvorsku kaznu u Francuskoj. U jednom od pisama Chávez mu se obratio kao &quot;uglednom sunarodnjaku&quot;.&lt;ref name=&quot;Chavez_Ramirez_1999&quot;&gt;{{cite web |last=Chávez |first=Hugo |title=Carta de Hugo Chávez a Ilich Ramírez Sánchez alias «El Chacal» |url=http://www.analitica.com/bitBlioteca/hchavez/carta_chacal.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090504080021/http://www.analitica.com/bitBlioteca/hchavez/carta_chacal.asp |archive-date=4. 5. 2009 |url-status=dead |website=Analítica |date=1999 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoy_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Blanco y Negro |url=http://www.hoy.com.ec/suplemen/blan184/byn.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090922131642/http://www.hoy.com.ec/suplemen/blan184/byn.htm |archive-date=22. 9. 2009 |url-status=dead |website=Hoy |date=2002 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ElNuevoHerald_1999&quot;&gt;{{cite news |title=La familia de Carlos &quot;El Chacal&quot; espera más gestos de Chávez |url=https://www.latinamericanstudies.org/guerrilla/letter3.htm |work=El Nuevo Herald |date=1999 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; Tokom sastanka [[Organizacija zemalja izvoznica nafte|OPEC-a]] održanog 1. juna 2006. u [[Caracas]]u javno ga je nazvao svojim &quot;dobrim prijateljem&quot;.&lt;ref name=&quot;ElUniversal_Chavez_2006&quot;&gt;{{cite news |title=Chávez recuerda a su &quot;amigo&quot; Carlos El Chacal ante ministros de la OPEP |url=http://www.eluniversal.com/2006/06/01/pol_ava_01A715651.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20090827125627/http://www.eluniversal.com/2006/06/01/pol_ava_01A715651.shtml |archive-date=27. 8. 2009 |url-status=dead |work=El Universal |date=2006 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; Dana 20. novembra 2009. javno je stao u Carlosovu odbranu, izjavivši da ga se nepravedno smatra &quot;lošim čovjekom&quot; te da vjeruje kako je nepravedno osuđen. Također ga je opisao kao &quot;jednog od velikih boraca Palestinske oslobodilačke organizacije&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC_Chavez_Carlos_2009&quot;&gt;{{cite news |title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal' |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8372250.stm |work=BBC News |date=2009 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Francuska je nakon tih izjava pozvala venezuelanskog ambasadora i zatražila objašnjenje, ali je Chávez odbio povući svoje izjave.&lt;ref name=&quot;AFP_Chavez_2009&quot;&gt;{{cite news |author=AFP |title=Carlos the Jackal was 'revolutionary': Chavez |url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5gPAnS-tcpIftZp2CRHSEoXY1vCLw |archive-url=https://web.archive.org/web/20100417115855/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5gPAnS-tcpIftZp2CRHSEoXY1vCLw |archive-date=17. 4. 2010 |url-status=dead |work=Agence France-Presse |date=2009 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AlJazeera_Carlos_2011&quot;&gt;{{cite news |author=Al Jazeera |title=‘Carlos the Jackal’ convicted in France |url=https://www.aljazeera.com/news/2011/12/16/carlos-the-jackal-convicted-in-france |work=Al Jazeera |date=16. 12. 2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Kasnija suđenja ==

U maju 2007. sudija za [[Sprječavanje i suzbijanje terorizma|borbu protiv terorizma]] Jean-Louis Bruguière naložio je novo suđenje Ramírezu Sánchezu po optužbama za &quot;ubistva i uništavanje imovine upotrebom eksplozivnih sredstava&quot; počinjena u Francuskoj 1982. i 1983. Dio napada bio je usmjeren na vozove, pri čemu je poginulo 11, a ranjeno gotovo 150 osoba.&lt;ref name=&quot;BBC_Carlos_2007&quot; /&gt; Na suđenju 2011. Ramírez Sánchez negirao je bilo kakvu povezanost s tim događajima te je u znak protesta zbog uslova u zatvoru stupio u devetodnevni štrajk glađu.&lt;ref name=&quot;AP_Carlos_2011&quot;&gt;{{cite news |author=Associated Press |title=Cold War Mastermind Carlos the Jackal on Trial in France |url=https://www.foxnews.com/world/cold-war-mastermind-carlos-the-jackal-on-trial-in-france/ |work=Fox News |date=2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Suđenje je počelo 7. novembra 2011. u Parizu. Istovremeno se u [[Suđenje u odsustvu|odsustvu]] sudilo i trojici drugih članova organizacije Ramíreza Sáncheza: [[Johannes Weinrich|Johannesu Weinrichu]], Christi Margot Fröhlich i Aliju Kamalu Al-Issawiju. Njemačka je odbila izručiti Weinricha i Fröhlich, dok je Al-Issawi, palestinski državljanin, prema dostupnim informacijama bio u bijegu. Ramírez Sánchez i dalje je negirao bilo kakvu umiješanost u napade.&lt;ref name=&quot;Willsher_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Willsher |first=Kim |title=‘Carlos the Jackal’ goes on trial in France |url=https://www.latimes.com/world/la-xpm-2011-nov-07-la-fg-france-jackal-trial-20111108-story.html |work=Los Angeles Times |date=2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 15. decembra 2011. Ramírez Sánchez, Weinrich i Al-Issawi proglašeni su krivima i osuđeni na doživotni zatvor, dok je Fröhlich oslobođena optužbi.&lt;ref name=&quot;AlJazeera_Carlos_2011&quot; /&gt;

Ramírez Sánchez uložio je žalbu na presudu, a novo suđenje počelo je u maju 2013.&lt;ref name=&quot;Liberation_Carlos_2013&quot;&gt;{{cite news |title=Perpétuité requise en appel contre Carlos pour quatre attentats |url=http://www.liberation.fr/monde/2013/06/24/perpetuite-requise-en-appel-contre-carlos-pour-4-attentats_913416 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130627064822/http://www.liberation.fr/monde/2013/06/24/perpetuite-requise-en-appel-contre-carlos-pour-4-attentats_913416 |archive-date=27. 6. 2013 |url-status=dead |work=Libération |date=24. 6. 2013 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Žalba je odbijena 26. juna 2013, kada su sudije specijalizovanog suda za terorizam potvrdile njegovu kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;AP_Carlos_Appeal_2013&quot;&gt;{{cite news |author=Associated Press |title=Carlos the Jackal loses appeal in French bombings |url=http://bigstory.ap.org/article/carlos-jackal-loses-appeal-french-bombings |archive-url=https://web.archive.org/web/20130630003818/http://bigstory.ap.org/article/carlos-jackal-loses-appeal-french-bombings |archive-date=2013 |url-status=dead |work=Associated Press |date=26. 6. 2013 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2014. protiv njega je podignuta i optužnica za napad na [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|Drugstore Publicis]] u Parizu u septembru 1974, kada je ručna bomba bačena u kafić usmrtila dvije, a ranila 34 osobe.&lt;ref name=&quot;Liberation_Carlos_2014&quot;&gt;{{cite news |author=AFP |title=Le terroriste Carlos renvoyé aux assises pour l'attentat du drugstore Saint-Germain |url=http://www.liberation.fr/societe/2014/10/07/le-terroriste-carlos-renvoye-aux-assises-pour-l-attentat-du-drugstore-saint-germain_1116486 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141008014250/http://www.liberation.fr/societe/2014/10/07/le-terroriste-carlos-renvoye-aux-assises-pour-l-attentat-du-drugstore-saint-germain_1116486 |archive-date=8. 10. 2014 |url-status=dead |work=Libération |agency=Agence France-Presse |date=2014 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Časopis ''Al Watan Al-Arabi'' objavio je 1979. intervju sa Sánchezom u kojem je priznao odgovornost za taj napad. Istragom je utvrđeno da je korištena ručna bomba ukradena iz baze američke vojske 1972, dok je druga bomba iste vrste pronađena u pariškom stanu Carlosove ljubavnice.&lt;ref name=&quot;Rochiccioli_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Rochiccioli |first=Pierre |title=Globe-hopping former extremist 'Carlos the Jackal' is on trial again in France |url=https://www.businessinsider.com/carlos-the-jackal-faces-trial-again-in-france-2017-3 |work=Business Insider |agency=Agence France-Presse |date=2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Carlos je negirao da je takav intervju ikada dao. Nakon dugotrajnog žalbenog postupka, u maju 2016. odlučeno je da se suđenje održi,&lt;ref name=&quot;JamaicaObserver_Carlos_2016&quot;&gt;{{cite news |title='Carlos the Jackal' must face trial for 1974 attack: appeal court |url=http://www.jamaicaobserver.com/news/-Carlos-the-Jackal--must-face-trial-for-1974-attack--appeal-court_59776 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202011811/http://www.jamaicaobserver.com/news/-Carlos-the-Jackal--must-face-trial-for-1974-attack--appeal-court_59776 |archive-date=2. 2. 2017 |url-status=dead |work=Jamaica Observer |date=2016 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a ono je počelo u martu 2017.&lt;ref name=&quot;Guardian_Carlos_2017&quot;&gt;{{cite news |author=AFP |title=Carlos the Jackal to face trial in France over 1974 bombing |url=https://www.theguardian.com/world/2017/mar/12/carlos-the-jackal-to-face-trial-in-france-over-1974-bombing |work=The Guardian |agency=Agence France-Presse |date=2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 28. marta 2017. osuđen je na još jednu kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;Anderson_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Anderson |first=Gary |title='Carlos the Jackal' jailed over 1974 Paris grenade attack |url=https://news.sky.com/story/carlos-the-jackal-jailed-over-1974-paris-grenade-attack-10816476 |work=Sky News |date=2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Kasniji politički stavovi ==

U svojoj knjizi ''[[Revolucionarni islam]]'' iz 2003. Ramírez Sánchez izrazio je divljenje prema [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]], napisavši: 
{{Citat|Danas, suočeni s prijetnjom civilizaciji, postoji odgovor: revolucionarni islam! Samo će muškarci i žene naoružani potpunom vjerom u osnovne vrijednosti istine, pravde i bratstva biti spremni predvoditi borbu i osloboditi čovječanstvo od carstva laži.&lt;ref name=&quot;TNR_Bruckner_2010&quot;&gt;{{cite news |title=The Counter-Thinker |url=https://newrepublic.com/article/76436/french-intellectuals-western-masochism |work=The New Republic |date=2010 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

== Prikazi u popularnoj kulturi ==

=== Književnost ===

* [[Aline Griffith (grofica od Romanonesa)]], autorica čije su prve tri knjige bile memoari o radu u [[Ured za strateške službe|OSS-u]], napisala je roman ''The Well Mannered Assassin'' (1994), inspiriran Carlosom. Tokom 1970-ih lično ga je poznavala.
* U romanu [[Tom Clancy|Toma Clancyja]] ''Rainbow Six'' (1998) [[Baskijski pokret za nacionalno oslobođenje]] pokušava iznuditi Carlosovo oslobađanje napadom na [[zabavni park]] u Španiji. Carlos se pojavljuje kao lik koji iz zatvora planira operaciju.
* John Follain autor je biografije ''Jackal: The Secret Wars of Carlos the Jackal'' (1998), koju je objavila izdavačka kuća Orion.
* U romanu Charlesa Lichtmana ''The Last Inauguration'' [[Saddam Hussein]] angažuje Carlosa za izvođenje terorističkog napada na bal povodom predsjedničke inauguracije.
* Carlos je jedan od glavnih [[antagonist]]a u prvom i trećem romanu iz [[Jason Bourne|trilogije Bourne]] [[Robert Ludlum|Roberta Ludluma]]. Prikazan je kao međunarodni [[ubica]] kojeg [[Jason Bourne]] pokušava pronaći i uhvatiti.
* Španski novinar Antonio Salas u knjizi ''El Palestino'' (2010) opisuje vlastitu petogodišnju infiltraciju u terorističke krugove. Tokom istraživanja proučavao je Carlosov život, upoznao njegovu porodicu i dopisivao se s njim u zatvoru.&lt;ref name=&quot;Salas_ElPalestino_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Salas |first=Antonio |title=El Palestino |url=http://www.antoniosalas.org/libro/el-palestino |archive-url=https://web.archive.org/web/20120625093259/http://www.antoniosalas.org/libro/el-palestino |archive-date=25. 6. 2012 |url-status=dead |website=AntonioSalas.org |date=2010 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;
* Novinar lista ''[[The Observer]]'' Colin Smith autor je biografije ''Carlos: Portrait of a Terrorist'' (1976), koju je objavila izdavačka kuća Andre Deutsch.
* U publicističkoj knjizi [[Billy Waugh]]a ''[[Lov na Šakala]]'' (2004) opisana je operacija CIA-e u Sudanu koja je dovela do Carlosovog hapšenja.
* U knjizi ''To the Ends of the Earth: The Hunt for the Jackal'' (1993) [[David Yallop]] opisuje svoje višegodišnje istraživanje Carlosovog života i pokušaje da s njim obavi intervju.

=== Film ===

* Meksički film ''Carlos el Terrorista'' (1979), s [[Andrés García|Andrésom Garcíjom]] u glavnoj ulozi, inspirisan je Carlosovim životom.
* U američkoj špijunskoj komediji ''[[Gotcha! (1985 film)|Gotcha!]]'' (1985) lik Manolo, kojeg tumači [[Jsu Garcia|Nick Corri]], predstavlja se ženama kao međunarodni terorist Carlos kako bi zadobio njihovo povjerenje.
* U filmu ''[[Bourneov identitet (film iz 1988)|Bourneov identitet]]'' (1988), snimljenom prema romanu [[Robert Ludlum|Roberta Ludluma]], Carlos je glavni negativac.
* U televizijskom filmu ''Death Has a Bad Reputation'' (1990) [[Tony Lo Bianco]] tumači Carlosa, dok evropske sigurnosne službe pokušavaju da ga uhvate.
* U filmu ''[[Istinite laži]]'' (1994) glavni junak lažno optužuje Simona, kojeg glumi [[Bill Paxton]], da je Carlos.
* Film ''[[Zadatak: Uhvatite Šakala (1997 film)|Zadatak: Uhvatite Šakala]]'' (1997) prati izmišljenu zajedničku operaciju [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e]] i [[Mossad]]a usmjerenu na njegovo hvatanje.
* U filmu ''Munich'' (2005) Carlos se spominje u kontekstu odmazdi nakon minhenskog masakra.
* Dokumentarni film ''Terror's Advocate'' (2007) djelimično je posvećen njegovom životu i djelovanju.
* Danski film ''Blekingegadebanden'' (2009) uključuje intervju s Ramírezom Sánchezom.

=== Televizija ===

* Miniserija ''[[Carlos (miniserija)|Carlos]]'' (2010), u režiji [[Olivier Assayas|Oliviera Assayasa]], prikazuje život Ramíreza Sáncheza. Osvojila je [[Zlatni globus]] za najbolju televizijsku miniseriju ili film, a Carlosa tumači venecuelanski glumac [[Édgar Ramírez]].
* Dokumentarni film ''The Jackal Speaks'' (2025), autora Yarona Niskija i Dannyja Libera, snimljen u okviru BBC-jeve dokumentarne serije ''Storyville'', donosi Carlosovu ispovijest snimljenu u francuskom zatvoru visoke sigurnosti.&lt;ref name=&quot;BBC_EpisodesGuide&quot;&gt;{{cite web |title=Episode guide – Desert Island Discs |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b006mfx6/episodes/guide |website=BBC Radio 4 |publisher=BBC |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Muzika ===
Carlosovo lice nalazi se na omotu albuma ''[[It's Great When You're Straight... Yeah]]'' (1995) britanske grupe [[Black Grape]].

=== Videoigre ===

U videoigri ''007: Agent Under Fire'' jedna od protivnica [[James Bond]]a je plaćena ubica poznata kao &quot;Carla Šakal&quot;. Misija u kojoj se Bond suočava s njom nosi naziv &quot;Noć Šakala&quot;.

== Također pogledajte ==
* [[Evropski sud za ljudska prava]]
* [[Frakcija Crvene armije]] 
* [[Mossad]]
* [[Narodni front za oslobođenje Palestine]] 
* [[Stasi]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book |last=Smith |first=Colin |title=Carlos: Portrait of a Terrorist |url=https://books.google.ba/books/about/Carlos.html?id=U77cAAAAIAAJ |publisher=Holt, Rinehart and Winston |year=1977 |isbn=978-0-03-019481-8 |language=en}}
* {{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |url=https://books.google.ba/books/about/Jackal.html?id=3t5jtM2faD8C |publisher=Arcade Publishing |year=1998 |isbn=978-1-55970-466-3 |language=en}}
* {{cite book |last=Yallop |first=David A. |title=To the Ends of the Earth: The Hunt for the Jackal |url=https://archive.org/details/toendsofearthhun0000yall_q5t1/page/n3/mode/2up |publisher=Jonathan Cape |location=London |year=1993 |isbn=978-0-224-02368-9 |language=en}}
* {{cite book |last=Kushner |first=Harvey W. |title=Encyclopedia of Terrorism |url=https://www.sagepub.com/shop/buy-a-book/encyclopedia-of-terrorism-1-225532 |publisher=SAGE Publications |year=2003 |isbn=978-0-7619-2408-1 |language=en}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.stradalex.eu/en/se_src_publ_jur_eur_cedh/document/echr_28780-95 &quot;Odluka o dopustivosti aplikacije br. 28780/95 koju je podnio Illich Sanchez Ramirez protiv Francuske&quot;] – odluka Evropske komisije za ljudska prava iz 1996, ''Strada Lex'' {{en simbol}}
* [https://hudoc.echr.coe.int/app/conversion/pdf/?library=ECHR&amp;id=003-1719956-1803362&amp;filename=003-1719956-1803362.pdf &quot;Presuda Velikog vijeća u predmetu Ramirez Sanchez v. France (aplikacija br. 59450/00)&quot;] – saopštenje za javnost Sekretarijata Evropskog suda za ljudska prava iz 2006, Evropski sud za ljudska prava {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Šakal, Carlos}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Michelena]]
[[Kategorija:Suđenja za ubistvo]]
[[Kategorija:Članovi Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]]
[[Kategorija:Terorizam u Venecueli]]</text>
      <sha1>ph5kx3o0rwpak866e9ksz3qc7tzvka7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916617</id>
      <parentid>3916589</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T16:36:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Kategorije</comment>
      <origin>3916617</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58832" sha1="b78px671fkp81ga2u7z0ohgyjvu8omt" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Carlos Šakal
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Carlos the Jackal (fake Peruvian passport photo - &quot;Carlos Andres Martinez Torres&quot;).jpg
| veličina_slike         = 
| alt                    = 
| opis                   = Fotografija sa lažnog pasoša pod preuzetim imenom, oko 1974.
| izvorno_ime            = Ilich Ramírez Sánchez
| izvorni_jezik          = &quot;es&quot;
| izgovor                = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1949|10|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Michelena]], [[Venecuela]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| uzrok_smrti            = 
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja =
| spomenici              = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = Carlos, Carlos Šakal (šp. ''Carlos el Chacal'')
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = [[Venecuela]]
| obrazovanje            = Srednja škola Fermín Toro (Caracas)
| alma_mater             = [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda &quot;Patris Lumumba&quot;]] ([[Moskva]])
| zanimanje              = 
| supružnik              = [[Magdalena Kopp]], Lana Jarrar, [[Isabelle Coutant-Peyre]]
| partneri               = 
| djeca                  = 
| roditelji              = José Altagracia Ramírez Navas i Elba María Sánchez
| rodbina                = 
| pripadnost             = [[Narodni front za oslobođenje Palestine]]
| motiv                  =
| presuda                = Tri doživotne kazne zatvora
| optužnica              = 16 ubistava, terorizam i uzimanje talaca
| suđenje                =  
| početak_suđenja        = 12. decembar 1997.
| kraj_suđenja           = 28. mart 2017.
| charge                 =
| criminal_penalty       =
| conviction_penalty     =
| penalty                =
| sentence               =
| iznos_nagrade          =
| status_hapšenja        = U zatvoru od 1994.
| tražen                 = [[Interpol]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| tražen_od              = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = 1975–1994.
| pobjegao               =
| kraj_bjegstva          =
| komentari              =
| žrtve                  =
| datum                  =
| vrijeme                =
| država                 =
| savezna država         =
| lokacija               =
| mete                   = Naftni ministri OPEC-a, civili, vladini zvaničnici i policijski agenti
| ubijeni                =
| ranjeni                =
| oružje                 = 
| početna_godina         = 
| završna_godina         = 
| role                   = 
| uhapšen                = 1994. ([[Sudan]])
| zatvoren               = Zatvor Poissy ([[Francuska]])
| web-sajt               = 
| modul                  = 
| modul2                 = 
| modul3                 = 
| modul4                 = 
| modul5                 = 
| modul6                 = 
| potpis                 = 
| veličina_potpisa       = 
| alt_potpisa            = 
| fusnote                = 
}}
'''Ilich Ramírez Sánchez''' (rođen 12. oktobra 1949), poznat i kao '''Carlos Šakal''' ili jednostavno '''Carlos''', [[venecuela]]nski je osuđenik koji je od 1973. do 1985. izvršio niz ubistava i terorističkih bombaških napada. Kao uvjereni [[marksizam-lenjinizam|marksist-lenjinist]], bio je jedan od najpoznatijih političkih terorista svog vremena,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |title=Ilich Ramírez (Carlos the Jackal) Sánchez |work=The New York Times |first=Nicola |last=Clark |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110115430/http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |archive-date=10. 11. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |title=Ilich Ramirez Sanchez (Carlos the Jackal) 1949 |publisher=Historyofwar.org |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120723090209/http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |archive-date=23. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |work=Huffington Post |title=Feared Terrorist Mastermind Goes On Trial |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113144241/http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |archive-date=13. 11. 2013 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kojeg su štitili i podržavali [[Stasi]] i [[KGB]].&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot;&gt;{{cite news |last=Paterson |first=Tony |title=Rescued from the shredder, Carlos the Jackal's missing years |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/rescued-from-the-shredder-carlos-the-jackals-missing-years-2120492.html |work=The Independent |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon nekoliko neuspjelih bombaških napada predvodio je [[Napad na sjedište OPEC-a|napad iz 1975.]] na sjedište [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC) u [[Beč]]u, u kojem su ubijene tri osobe. On i još petorica napadača zahtijevali su avion, te su s većim brojem talaca odletjeli u [[Libija|Libiju]].

Nakon što je njegova supruga [[Magdalena Kopp]] uhapšena i zatvorena, Carlos je organizovao niz bombaških napada u kojima je poginulo 11, a ranjeno više od 100 ljudi, zahtijevajući od francuskih vlasti da oslobode njegovu suprugu.&lt;ref name=&quot;RFI_2010&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos the Jackal's Parisian trail of destruction |url=https://www.rfi.fr/en/visiting-france/20101104-carlos |work=Radio France Internationale (RFI) |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godinama je bio jedan od najtraženijih međunarodnih bjegunaca. Na kraju je uhvaćen u [[Sudan]]u u operaciji provedenoj bez sudskog postupka i prebačen u [[Francuska|Francusku]], gdje je osuđen za više krivičnih djela te trenutno služi tri doživotne kazne zatvora. Na prvom suđenju proglašen je krivim za ubistvo doušnika francuske vlade i dvojice francuskih pripadnika [[kontraobavještajna služba|kontraobavještajne službe]] 1975.&lt;ref name=&quot;Morenne_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Morenne |first=Benoît |title=Carlos the Jackal Receives a Third Life Sentence in France |url=https://www.nytimes.com/2017/03/28/world/europe/carlos-the-jackal-terrorist-paris-drugstore-attack-.html |work=The New York Times |date=28. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal'|work=BBC News|location=UK |date=2009  |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120726172636/http://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|archive-date=26. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|title=Communists want 'Carlos the Jackal' repatriated |newspaper=The Washington Times |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110219200245/http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|archive-date=19. 2. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom izdržavanja kazne osuđen je i za terorističke napade u Francuskoj u kojima je poginulo 11, a ranjeno 150 ljudi te mu je 2011. izrečena još jedna doživotna kazna zatvora,&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html |location=London |work=The Daily Telegraph |title=Carlos the Jackal convicted for 1980s French terrorist attacks |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020071945/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html | archive-date=20. 10. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |location=London |work=The Guardian |title=Carlos the Jackal given another life sentence for 1980s terror attack |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170116202837/https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |archive-date=16. 1. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a 2017. i treća.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |title='Carlos the Jackal' sentenced to third life term for 1974 attack |date=2017 |website=abc.net.au |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329015427/http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |archive-date=29. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==

Ramírez Sánchez, sin [[marksizam|marksističkog]] advokata Joséa Altagracije Ramíreza Navasa i Elbe Maríe Sánchez, rođen je u [[Michelena|Micheleni]] u venezuelanskoj saveznoj državi [[Táchira]].&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |date=1998 |publisher=Arcade Publishing |url=https://archive.org/details/jackalcompletest00foll/page/n21/mode/2up |isbn=978-1-55970-466-3 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uprkos majčinim željama da njihovom prvorođenom sinu daju kršćansko ime, José ga je nazvao Ilič, prema [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimiru Iljiču Lenjinu]], dok su njegova mlađa braća dobila imena Lenjin (rođen 1951) i Vladimir (rođen 1958).&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt; Ilič je pohađao srednju školu Fermín Toro u Caracasu, a 1959. pridružio se omladinskom pokretu [[Komunistička partija Venezuele|Komunističke partije Venezuele]]. Nakon što je u januaru 1966. zajedno s ocem prisustvovao [[Trikontinentalna konferencija (1966)|Trećoj trikontinentalnoj konferenciji]], navodno je ljeto proveo u kampu Matanzas, školi za [[gerilsko ratovanje]] kojom je u blizini [[Havana|Havane]] upravljala [[Obavještajna direkcija (Kuba)|kubanska DGI]].&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt; Iste godine njegovi roditelji su se razveli.

Njegova majka je odvela djecu u [[London]], gdje je studirala na [[Koledž &quot;Stafford House&quot;|Koledžu &quot;Stafford House&quot;]] u [[Kensington]]u i na [[Londonska škola ekonomije|Londonskoj školi ekonomije]]. Godine 1968. José je pokušao upisati Iliča i njegovog brata na [[Univerzitet u Parizu|Sorbonu]] u [[Pariz]]u, ali se na kraju odlučio za [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda &quot;Patris Lumumba&quot;]] u [[Moskva|Moskvi]]. Prema navodima BBC-ja, univerzitet je bio &quot;zloglasno središte za regrutiranje stranih komunista u Sovjetski Savez&quot;.&lt;ref name=&quot;Kushner_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Kushner |first=Harvey W. |title=Encyclopedia of Terrorism |date=2003 |publisher=SAGE Publications |location=Thousand Oaks |url=https://archive.org/details/encyclopediaofterrorism |isbn=978-0-7619-2408-1 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BBC_1997&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos the Jackal - three decades of crime |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/42244.stm |work=BBC News |date=23. 12. 1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S univerziteta je izbačen 1970.

Iz Moskve je Ramírez Sánchez otputovao u [[Bejrut]], u [[Liban]], gdje se u julu 1970. kao dobrovoljac pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP).&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot;&gt;{{cite book |last1=Abu-Sharif |first1=Bassam |last2=Mahnaimi |first2=Uzi |title=The Best of Enemies: Memoirs of Bassam Abu-Sharif and Uzi Mahnaimi |date=1995 |publisher=Little, Brown |url=https://books.google.ba/books/about/The_Best_of_Enemies.html?id=IKqCQgAACAAJ |isbn=978-0-316-00401-5 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Upućen je u kamp za obuku stranih dobrovoljaca PFLP-a na periferiji [[Aman]]a u [[Jordan]]u. Nakon završene osnovne obuke školovanje je nastavio u specijaliziranom centru za obuku, kodnog naziva H4, u blizini sirijsko-iračke granice, u kojem su instruktori bili pripadnici iračke vojske.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt;

== Porijeklo nadimka ==

Kada se Sánchez 1970. pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP), regrutni oficir [[Bassam Abu Sharif]] dao mu je kodno ime &quot;Carlos&quot; zbog njegovog južnoameričkog porijekla.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt; Nadimak &quot;Šakal&quot; dao mu je britanski list ''[[The Guardian]]'', nakon što je jedan od njegovih dopisnika navodno u stanu prijatelja, u kojem je Sánchez sakrio dio oružja, primijetio roman ''[[Dan Šakala]]'' [[Frederick Forsyth|Fredericka Forsytha]] iz 1971.&lt;ref name=&quot;Rose_2010&quot;&gt;{{cite news |last=Rose |first=Steve |title=Carlos director Olivier Assayas on the terrorist who became a pop culture icon |url=https://www.theguardian.com/film/2010/oct/23/olivier-assayas-carlos-jackal |work=The Guardian |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Knjiga je, međutim, pripadala stanaru tog stana, a ne Sánchezu, koji je vjerovatno nikada nije ni pročitao.

== Narodni front za oslobođenje Palestine ==

Nakon završene gerilske obuke Sánchez, koji je tada počeo koristiti prezime kao svoj glavni identitet, aktivno je djelovao u redovima [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] (PFLP) na sjeveru Jordana tokom sukoba poznatog kao [[Crni septembar]] 1970, gdje je stekao reputaciju sposobnog borca. Nakon što je organizacija protjerana iz Jordana, vratio se u Bejrut, gdje je prošao dodatnu obuku pod vodstvom [[Wadie Haddad]]a.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt; Kasnije je napustio [[Bliski istok]] kako bi pohađao kurseve na [[Univerzitet u Westminsteru|Politehnici Centralnog Londona]] (danas [[Univerzitet u Westminsteru]]), pri čemu je, prema dostupnim podacima, nastavio djelovati za PFLP.

Godine 1973. Sánchez je učestvovao u neuspjelom pokušaju [[atentat]]a na [[Joseph Sieff|Josepha Sieffa]], jevrejskog privrednika i predsjednika [[Britanska cionistička federacije|Britanske cionističke federacije]].&lt;ref name=&quot;AlJazeera_Carlos_Sudan_2023&quot;&gt;{{cite web |author=Al Jazeera |title=أيام السودان الأخيرة.. الثعلب كارلوس |trans-title=Posljednji dani u Sudanu. Šakal Carlos |url=https://www.aljazeera.net/politics/longform/2023/4/17/%D8%A3%D9%8A%D8%A7%D9%85-%D8%A7%D9%84%D8%B3%D9%88%D8%AF%D8%A7%D9%8BD-%D8%A7%D9%84%D8%A3%D8%AE%D9%8A%D8%B1%D8%A9-%D8%A7%D9%84%D8%AB%D8%B9%D9%84%D8%A8-%D9%83%D8%A7%D8%B1%D9%84%D9%88%D8%B3 |website=Al Jazeera Net |date=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=ar}}&lt;/ref&gt; Dana 30. decembra došao je u Sieffovu kuću u ulici Queen's Grove u [[St John's Wood]]u i naredio kućnoj pomoćnici da ga odvede do Sieffa.&lt;ref name=&quot;Low_2012&quot;&gt;{{cite news |last=Low |first=Valentine |title=House where Carlos the Jackal first struck faces the bulldozer |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/house-where-carlos-the-jackal-first-struck-faces-the-bulldozer-6630867.html |date=2012 |work=Evening Standard |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zatekao ga je u kupatilu te iz pištolja [[Tokarev 7.62mm]] ispalio jedan hitac. Metak je okrznuo Sieffa između nosa i gornje usne i oborio ga u nesvijest, nakon čega se pištolj zaglavio, a Sánchez pobjegao.&lt;ref name=&quot;Low_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Andrew_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher M. |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |date=2009 |publisher=Penguin |location=London |url=https://archive.org/details/defenceofrealmau0000andr |isbn=978-0-14-102330-4 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cash_2012&quot;&gt;{{cite news |last=Cash |first=William |title=Elizabeth Sieff's mission to put a low price on the high life |url=https://www.standard.co.uk/lifestyle/elizabeth-sieffs-mission-to-put-a-low-price-on-the-high-life-6734897.html |work=ES Magazine |date=2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Napad je predstavljen kao odmazda za atentat koji je [[Mossad]] izvršio u Parizu nad [[Mohamed Boudia|Mohamedom Boudijom]], jednim od vođa PFLP-a.

Sánchez je priznao odgovornost za neuspjeli bombaški napad na [[Banka Hapoalim|Banku Hapoalim]] u Londonu, kao i za napade [[autobomba|autobombama]] na tri francuske novinske kuće koje je smatrao proizraelski orijentisanim. Također je tvrdio da je bacio ručnu bombu u jednom pariškom restoranu u napadu u kojem su poginule dvije, a ranjeno 30 osoba, u okviru [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|napada na Francusku ambasadu u Haagu 1974]]. Kasnije je učestvovao u [[Napadi na aerodromu Orly 1975.|dva neuspjela raketna napada]] na avione izraelske aviokompanije [[El Al]] na [[aerodrom Orly|aerodromu Orly]] u blizini Pariza, izvedena 13. i 17. januara 1975. Tokom drugog napada došlo je do oružanog sukoba s [[Policija|policijom]] i sedamnaestosatne talačke krize u kojoj su učestvovale stotine pripadnika interventne policije i francuski ministar unutrašnjih poslova [[Michel Poniatowski]]. Sánchez je uspio pobjeći tokom razmjene vatre, dok je preostaloj trojici pripadnika PFLP-a dopušten odlazak u [[Bagdad]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Terrorist Incidents against Jewish Communities and Israeli Citizens Abroad, 1968-2003 |url=https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |publisher=International Institute for Counter-Terrorism |date=2003 |archive-date=26. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210326041448/https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |url-status=dead |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ensalaco_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Ensalaco |first=Mark |title=Middle Eastern Terrorism: From Black September to September 11 |date=2008 |publisher=University of Pennsylvania Press |pages=80–82 |url=https://books.google.ba/books?id=i7KIa3VuD04C&amp;pg=PA80 |isbn=978-0-8122-4046-7 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema riječima agenta FBI-ja Roberta Scherrera, u junu 1975. u [[Operacija Kondor|Operaciji Kondor]] u [[Paragvaj]]u su uhapšeni po jedan pripadnik [[Revolucionarni pokret ljevice (Čile)|Revolucionarnog pokreta ljevice]] (MIR) i [[Narodna revolucionarna armija (Argentina)|Narodne revolucionarne armije]] (ERP). Navodno su kod sebe imali Sánchezov broj telefona u Parizu, koji su paragvajske vlasti potom proslijedile francuskim vlastima.&lt;ref name=&quot;Gonzalez_2009&quot;&gt;{{cite news |last=González |first=Mónica |title=El día en que Manuel Contreras le ofreció al Sha de Irán matar a “Carlos, El Chacal” |url=https://www.ciperchile.cl/2009/08/06/el-dia-en-que-manuel-contreras-le-ofrecio-al-sha-de-iran-matar-a-%E2%80%9Cel-chacal%E2%80%9D/ |work=CIPER Chile |date=2009 |access-date=4. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

Dana 26. juna 1975. francuska unutrašnja obavještajna služba – [[Direkcija za nadzor teritorije]] (DST) uhapsila je i ispitala  Michela Moukharbala, Sánchezovog saradnika iz PFLP-a rođenog u Libanu. Tokom ispitivanja koje su dvojica nenaoružanih agenata DST-a obavljala sa Sánchezom u jednom pariškom stanu, Moukharbal je otkrio njegov identitet. Sánchez je potom ubio obojicu agenata i Moukharbala,&lt;ref name=&quot;Laske_1997&quot;&gt;{{cite news |last=Laske |first=Karl |title=27 juin 1975, trois morts rue Toullier à Paris. Un carnage signé Carlos |url=https://www.liberation.fr/societe/1997/12/12/27-juin-1975-trois-morts-rue-toullier-a-paris-un-carnage-signe-carlos_224584/ |work=Libération |date=1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; pobjegao s mjesta događaja te preko [[Brisel]]a uspio stići u Bejrut.

U novembru 1976. [[Biro za poslove Zapadne hemisfere]] saopštio je da su Sánchez i njegova supruga 24. novembra ubijeni u centru [[Bogotá|Bogote]].&lt;ref name=&quot;WikiLeaks_1976&quot;&gt;{{cite web |title=Public Library of US Diplomacy: Cable 1976BOGOTA11856_b |url=https://search.wikileaks.org/plusd/cables/1976BOGOTA11856_b.html |publisher=WikiLeaks |date=1976 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Napad na sjedište OPEC-a u Beču ==
{{Glavni|Napad na sjedište OPEC-a}}

Iz Bejruta je Sánchez učestvovao u planiranju [[Napad na sjedište OPEC-a|napada na sjedište OPEC-a]] u Beču. Dana 21. decembra 1975, predvodio je šestočlanu grupu, u čijem je sastavu bila i [[Gabriele Kröcher-Tiedemann]], koja je izvela napad na sastanak šefova država i ministara članica OPEC-a. Napadači su uzeli više od 60 talaca i ubili tri osobe: austrijskog policajca, zaposlenika OPEC-a iz Iraka i člana libijske delegacije.&lt;ref name=&quot;Hanni_2015&quot;&gt;{{cite web |last=Hänni |first=Adrian |title=The 1975 OPEC Attack: 3 Lessons to Fight Terrorism Today |url=https://medium.com/@eselskind/the-vienna-opec-attack-and-what-we-can-learn-from-it-23b51edc89d0 |publisher=Medium |date=2015 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Sánchez je zahtijevao da austrijske vlasti svaka dva sata na [[radio|radiju]] i [[Televizija|televiziji]] čitaju saopštenje o palestinskom pitanju. Kako bi spriječila izvršenje prijetnje da će svakih 15 minuta biti ubijen po jedan talac, austrijska vlada je postupila po njegovom zahtjevu.

Dana 22. decembra, austrijska vlada stavila je na raspolaganje avion [[DC-9]] otmičarima i za 42 taoca. U skladu sa zahtjevima otmičara, avion je odletio u [[Alžir]], gdje je Sánchez oslobodio prvu grupu talaca. Oteti avion je zatim nastavio let za [[Tripoli]], gdje je oslobođena druga grupa talaca. Nakon što su im libijske vlasti odbile dati azil, teroristi su se istim avionom vratili u Alžir. Tamo su oslobođeni i preostali taoci, a alžirske vlasti su članovima terorističke grupe – među kojima su bili i [[Hans-Joachim Klein]] te Gabriele Kröcher-Tiedemann – odobrile azil i slobodan prolaz. Naknadno je [[Neville Atkinson]], bivši pilot [[Kraljevska ratna mornarice|Kraljevske ratne mornarice]] i lični pilot libijskog vođe [[Muammar al-Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]], prevezao Sáncheza i njegove saradnike iz Alžira.&lt;ref name=&quot;Atkinson_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Atkinson |first=Neville C. |title=Death on Small Wings: Memoirs of a Presidential Pilot |date=2006 |publisher=Librario |location=Kinloss |url=https://archive.org/details/deathonsmallwing0000atki |isbn=978-1-904440-78-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Isključenje iz PFLP-a ===

U godinama nakon napada na sjedište OPEC-a [[Bassam Abu Sharif]], jedan od pripadnika [[Narodni front za oslobođenje Palestine|PFLP-a]], i Hans-Joachim Klein tvrdili su da je Sánchez dobio ogromnu sumu novca za bezbjedno oslobađanje arapskih talaca i da ju je zadržao za vlastite potrebe. Prema tim tvrdnjama, riječ je bilo o iznosu između 20 i 50 miliona američkih dolara. Porijeklo novca takođe nije sasvim razjašnjeno, ali je Klein tvrdio da je stigao od &quot;jednog arapskog predsjednika&quot;. Sánchez je kasnije tvrdio svojim advokatima da su novac uplatili Saudijci u ime Iranaca, ali da je sredstva &quot;preusmjerio za ciljeve Revolucije&quot;.&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt;

Sánchez je iz Alžira otputovao u [[Libija|Libiju]], a zatim u [[Aden]], gdje je prisustvovao sastanku vodećih članova PFLP-a kako bi objasnio zašto nije izvršio pogubljenje dvojice visokih zvaničnika OPEC-a – iranskog ministra finansija [[Jamshid Amuzgar|Jamshida Amuzgara]] i saudijskog ministra nafte [[Ahmed Zaki Yamani|Ahmeda Zakija Yamanija]]. Njegov mentor i vođa [[Narodni front za oslobođenje Palestine – Vanjske operacije|PFLP-EO-a]] [[Wadie Haddad]] isključio ga je iz organizacije jer nije ubio taoce nakon što zahtjevi PFLP-a nisu bili ispunjeni, čime je, prema njegovoj ocjeni, propustio izvršiti povjerenu misiju.&lt;ref name=&quot;AbuSharif_1995&quot; /&gt;

== Nakon 1975. ==

[[Manuel Contreras]], [[Gerhard Mertins]], [[Sergio Arredondo]] i neidentifikovani brazilski general otputovali su 1976. u [[Teheran]] kako bi režimu šaha ponudili saradnju u likvidaciji Carlosa u zamjenu za veliku novčanu nadoknadu. Nije poznato šta se zaista dogodilo tokom tih sastanaka.&lt;ref name=&quot;Gonzalez_2009&quot; /&gt; U septembru 1976. Carlos je uhapšen i zadržan u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], nakon čega je prebačen u Bagdad. Odlučio se nastaniti u [[Aden]]u, gdje je pokušao osnovati vlastitu Organizaciju oružane borbe, sastavljenu od sirijskih, libanskih i njemačkih pobunjenika. Istovremeno je uspostavio veze sa [[Stasi]]jem, tajnom službom [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Stasi mu je osigurao kancelariju i sigurne stanove u Istočnom Berlinu, mrežu od 75 saradnika, službeni automobil te dozvolu da u javnosti nosi pištolj.&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Vjeruje se da je odatle planirao napade na više ciljeva širom Evrope, uključujući bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München]]u u februaru 1981.

Nekoliko novinara tvrdilo je da je Carlosovu organizaciju podržavala i vlada [[Rumunija|Rumunije]] pod vodstvom [[Nicolae Ceaușescu|Nicolaea Ceaușescua]], koja joj je osiguravala baze, oružje i pasoše,&lt;ref name=&quot;Burke_2023&quot;&gt;{{cite news |last=Burke |first=Jason |title=Revealed: the terrorist hired by the CIA to catch Carlos the Jackal |url=https://www.theguardian.com/world/2023/apr/09/revealed-the-terrorist-hired-by-the-cia-to-catch-carlos-the-jackal |work=The Observer |date=2023 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te da je naručila bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München|München]]u.&lt;ref name=&quot;Burke_2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Cummings_RFERL&quot;&gt;{{cite web |last=Cummings |first=Richard |title=“RFE/RL Will Continue To Be Heard”: Carlos the Jackal and The Bombing of Radio Free Europe/Radio Liberty, February 21, 1981 |url=https://pressroom.rferl.org/article/rfe-rl-will-continue-to-be-heard-carlos-the-jackal-and-the-bombing-of-radio-free-europe-radio-liberty-february-21-1981/ |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema određenim izvorima, taj je napad bio dio akcije osvete i potrage za rumunskim prebjeglim generalom [[Ion Mihai Pacepa|Ionom Mihaiem Pacepom]] i drugim disidentima.&lt;ref name=&quot;TheTimes_Pacepa_2021&quot;&gt;{{cite news |title=Ion Mihai Pacepa obituary |url=https://www.thetimes.com/uk/article/ion-mihai-pacepa-obituary-gk3b2g8b9 |work=The Times |date=29. 4. 2021 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rumunske vlasti negirale su da su ikada pružale podršku Carlosu, a u rumunskim arhivima do 2021. nisu pronađeni službeni dokumenti koji bi potvrdili takve tvrdnje.&lt;ref name=&quot;CEEOL_Carlos_Romania&quot;&gt;{{cite journal |last=Neagoe |first=Claudio |title=Carlos Şacalul şi politica antiteroristă a României în anii ’70 |journal=Arhivele Totalitarismului |volume=XXIX |issue=1–2 |pages=154–181 |date=2021 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1035469 |issn=1221-6917 |access-date=4. 8. 2026 |language=ro}}&lt;/ref&gt;

Dana 16. februara 1982. u Parizu su uhapšena dvojica članova njegove grupe – [[švicarska|švicarski]] terorist [[Bruno Breguet]] i Carlosova supruga [[Magdalena Kopp]]. U njihovom automobilu pronađen je [[eksploziv]]. Nakon hapšenja francuskoj ambasadi u [[Haag]]u upućeno je pismo sa zahtjevom za njihovo hitno oslobađanje. Istovremeno je Carlos bezuspješno pokušavao izvršiti pritisak na francusku vladu kako bi ih oslobodila.

Kako bi prisilio Francusku da oslobodi uhapšene, njegova organizacija pokrenula je val [[terorizam u Francuskoj|terorističkih napada u Francuskoj]]. Među njima su bili [[bombaški napad na voz &quot;Le Capitole&quot;]] na liniji [[Pariz]]–[[Toulouse]] 29. marta 1982. (5 poginulih i 28 ranjenih),&lt;ref name=&quot;UPI_1982&quot;&gt;{{cite news |agency=United Press International |title=The explosion on a Paris-Toulouse express train that killed... |url=https://www.upi.com/Archives/1982/03/30/The-explosion-on-a-Paris-Toulouse-express-train-that-killed/7581386312400/ |date=1982 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Napad autobombom u Parizu u aprilu 1982.|napad autobombom]] na redakciju novina ''Al-Watan al-Arabi'' u Parizu 22. aprila 1982. (1 poginuli i 63 ranjena), te [[Bombaški napadi na TGV voz i željezničku stanicu u Marseilleu 1983.|bombaški napad na željezničku stanicu Gare Saint-Charles u Marseilleu]] 31. decembra 1983. (2 poginula i 33 ranjena), kao i bombaški napad na voz Marseille–Pariz istoga dana (3 poginula i 20 ranjenih).&lt;ref name=&quot;LeMonde_2011&quot;&gt;{{cite news |author=Le Monde sa AFP |title=Carlos condamné à la réclusion criminelle à perpétuité et 18 ans de sûreté |url=https://www.lemonde.fr/societe/article/2011/12/16/carlos-condamne-a-la-reclusion-a-perpetuite-et-18-ans-de-surete_1619506_3224.html |work=Le Monde |date=2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; U augustu 1983. izveo je i [[Bombaški napad na francuski konzulat u Zapadnom Berlinu|bombaški napad na na francuski konzulat]] u Zapadnom Berlinu, u kojem je poginula jedna, a ranjene 22 osobe.&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Početkom januara 1984, Carlos je trima novinskim agencijama poslao pisma u kojima je preuzeo odgovornost za decembarske napade u [[Marseille]]u, navodeći da su oni bili odmazda za [[Višenacionalne mirovne snage u Libanu|francuski zračni napad]] na kamp u libanskoj dolini Beqaa izveden u novembru 1983.

Istraživanja historičara zasnovana na dokumentima Stasija, dostupnim nakon [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenja Njemačke]], ukazuju na postojanje veza između Carlosa i [[KGB]]-a, posredstvom istočnonjemačke tajne službe. Kada je [[Leonid Brežnjev]] 1981. posjetio Zapadnu Njemačku, Carlos na zahtjev KGB-a nije izveo nijedan napad, iako su zapadne obavještajne službe očekivale terorističke aktivnosti u tom periodu.&lt;ref name=&quot;Paterson_2010&quot; /&gt; Carlos je održavao veze i s rukovodstvom [[Tajna armenska armija za oslobođenje Armenije|Tajne armenske armije za oslobođenje Armenije]] (ASALA). Stasi je od njega tražio da iskoristi svoj utjecaj na ASALA-u kako bi ublažio njeno antisovjetsko djelovanje.&lt;ref name=&quot;Cummings_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Cummings |first=Richard H. |title=Cold War Radio: The Dangerous History of American Broadcasting in Europe, 1950-1989 |date=2009 |publisher=McFarland |pages=112 |url=https://books.google.ba/books?id=Kfl-8vMB0jEC |isbn=978-0-7864-5300-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Uz uslovnu podršku iračkog režima i nakon Haddadove smrti, Carlos je sa svojom novoosnovanom, nezavisnom grupom počeo nuditi plaćeničke usluge raznim organizacijama i bliskoistočnim režimima. Njegovoj grupi se u medijima dugo pogrešno pripisivao i raketni napad na francusku [[Nuklearna elektrana|nuklearnu elektranu]] [[Superphénix]] od 18. januara 1982. Međutim, taj napad je organizovala i izvela evropska antinuklearna ćelija na čelu sa Švicarcem [[Chaïm Nissim|Chaïmom Nissimom]], koji je 2003. javno priznao da je on ispalio rakete.&lt;ref name=&quot;Besson_2003&quot;&gt;{{cite news |last=Besson |first=Sylvain |title=Après vingt ans de silence, un ex-député avoue l'attaque à la roquette contre Creys-Malville |url=http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20051231215724/http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-date=31. 12. 2005 |work=Le Temps |date=2003 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Ovi napadi doveli su do pojačanog međunarodnog pritiska na istočnoevropske države koje su pružale utočište Carlosu. Više od dvije godine živio je u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Krajem 1985. godine Mađarska ga je protjerala, a utočište su mu potom odbili [[Irak]], [[Libija]] i [[Kuba]]. Nakon toga prihvatile su ga vlasti u [[Damask]]u, u [[Sirija|Siriji]], gdje se nastanio sa suprugom [[Magdalena Kopp|Magdalenom Kopp]] i njihovom kćerkom Elbom Rosom.

[[Sirija|Sirijske]] vlasti prisilile su Carlosa da obustavi svoje aktivnosti, zbog čega se smatrao neutraliziranom prijetnjom. Godine 1990. iračka vlada ponudila mu je saradnju, a u septembru 1991. protjeran je iz Sirije, koja je podržala američku intervenciju nakon iračke invazije na [[Kuvajt]].&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot;&gt;{{cite web |last=Jenkins |first=John Philip |title=Carlos the Jackal: Trail of Terror – A Fall From Grace |url=http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050810074407/http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-date=10. 8. 2005 |website=Crime Library |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Hapšenje i zatvaranje ==
[[Datoteka:La-Sante-Prison-MCB.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren u [[Zatvor &quot;La Santé&quot;|zatvoru &quot;La Santé&quot;]] u Parizu (u sredini fotografije)]]
[[Datoteka:Kloster von Clairvaux, heute Strafanstalt.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren i u [[Zatvor &quot;Clairvaux&quot;|zatvoru &quot;Clairvaux&quot;]]&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_2006&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Grand Chamber Judgment: Ramirez Sanchez v. France (application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng-press#{%22itemid%22:[%22003-1719956-1803362%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]
Nakon što je više od dvije godine bezuspješno tražio državu koja bi mu omogućila stalni boravak, a nakon kraćeg zadržavanja u [[Jordan]]u, Carlos je stigao u [[Khartoum]], glavni grad [[Sudan]]a, gdje je uživao zaštitu šeika [[Hassan al-Turabi|Hassana al-Turabija]], utjecajnog islamskog ideologa i vođe sudanskog islamističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt;

Godine 1993. bivši viši podoficir [[Komanda za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupa za studije i posmatranja|Komande za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupe za studije i posmatranja]] (MACV-SOG) i saradnik CIA-e [[Billy Waugh]] dobio je zadatak da pronađe Carlosa. Waugh i članovi njegovog tima proveli su približno četiri mjeseca tragajući za njim u [[Khartoum]]u. Identifikovali su čovjeka za kojeg se znalo da radi kao Carlosov tjelohranitelj te su ga pratili sve dok ih 8. februara 1994. nije doveo do Sánchezovog stana. Nakon toga uspostavili su osmatračnicu u napuštenoj bolnici preko puta zgrade i naredna četiri mjeseca nadzirali njegove aktivnosti, a prikupljene obavještajne podatke potom su predali francuskoj [[Direkcija za nadzor teritorije|Direkciji za nadzor teritorije]] (DST).&lt;ref name=&quot;Peterson_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Peterson |first=J. M. |title=IASCP special feature: An interview with a true legend in the special operations and counterterrorism community, author of Hunting the Jackal |journal=Journal of Counterterrorism &amp; Homeland Security International |volume=11 |issue=3 |pages=1–6 |date=2005 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Francuske obavještajne službe (DST i [[Generalni direktorat za vanjsku sigurnost|DGSE]]) ponudile su sudanskoj vladi vojno-komunikacijsku opremu i satelitske snimke položaja pobunjenika na jugu zemlje u zamjenu za Carlosovo izručenje. Nakon početnog odbijanja Hassana al-Turabija, francuski ministar unutrašnjih poslova [[Charles Pasqua]] ponudio je diplomatsku pomoć Sudanu pri [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnom monetarnom fondu]] i [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]] u vezi s vanjskim dugom te zemlje.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt; Dodatno, sudanskim vlastima predočeni su dokazi o Carlosovom načinu života koji se protivio islamskim vjerskim normama, što je oslabilo njegov status zaštićenog gosta.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt;

U tom periodu Carlos je napustio prvu suprugu [[Magdalena Kopp|Magdalenu Kopp]], koja se s kćerkom vratila u [[Venecuela|Venezuelu]], te se u Sudanu oženio Lanom Jarrar. Dana 14. augusta 1994, nakon što je pušten iz bolnice u Khartoumu gdje je podvrgnut operativnom zahvatu, Carlos je prebačen u čuvanu vilu pod izgovorom da mu sudanske službe pružaju zaštitu od atentata. U ranim jutarnjim satima, u njegovu sobu upali su pripadnici sudanske tajne službe, savladali ga i svezali. Nakon što mu je ubrizgan sedativ, prevezen je na aerodrom u Khartoumu i predat operativcima francuske službe DST. Privatnim avionom istog je dana prebačen u Pariz.&lt;ref name=&quot;Follain_1998&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt;

Francuske vlasti teretile su ga na osnovu naloga za hapšenje zbog ubistva dvojice policijskih službenika i njegovog bivšeg saradnika Michela Moukharbala u ulici Rue Toullier u Parizu 1975. Do suđenja je bio smješten u [[Zatvor &quot;La Santé&quot;|zatvor &quot;La Santé&quot;]]. Carlosova odbrana tvrdila je da je njegovo hvatnje u Sudanu predstavljalo nezakonitu otmicu i kršenje međunarodnog prava, ali je [[Evropska komisija za ljudska prava]] 1996. odbacila njegovu žalbu, zaključivši da okolnosti lišavanja slobode ne poništavaju nadležnost francuskih sudova za navedene zločine.&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_Judgment_2006&quot;&gt;{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Case of Ramirez Sanchez v. France (Application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-76169%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Suđenje je počelo 12. decembra 1997. Carlos je bezuspješno zahtijevao da bude pušten na slobodu, tvrdeći da je uhapšen nezakonito. Tokom postupka ušao je u sukob sa svojim prvobitnim advokatima, zamijenio ih, a potom ih je sve razriješio dužnosti. Negirao je odgovornost za ubistva dvojice francuskih agenata i Michela Moukharbala 1975. godine, tvrdeći da je ubistva organizirao [[Mossad]], dok je [[Izrael]] nazvao &quot;[[Državni terorizam|terorističkom državom]]&quot;. Pred sudom je izjavio: &quot;Kada se vodi rat trideset godina, prolije se mnogo krvi – moje i tuđe. Ali nikada nismo ubijali zbog novca, nego zbog cilja – oslobođenja [[Palestina (regija)|Palestine]].&quot;&lt;ref name=&quot;cnn1997&quot;&gt;{{cite news |title='Carlos The Jackal' convicted, sentenced to life in prison |date=1997 |work=CNN |url=http://edition.cnn.com/WORLD/9712/23/carlos|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100503022606/http://edition.cnn.com/WORLD/9712/23/carlos/|archive-date=3. 5. 2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom preostalih osam dana suđenja branio se sam, a završnu riječ izlagao je gotovo četiri sata. Nakon vijećanja koje je trajalo tri sata i četrdeset osam minuta, porota ga je 23. decembra proglasila krivim po svim tačkama optužnice.&lt;ref name=&quot;CrimeLibrary&quot; /&gt; Osuđen je na doživotni zatvor bez mogućnosti uslovnog otpusta. Kasnijim presudama ta kazna je potvrđena, uz izricanje još dvije doživotne kazne zatvora.&lt;ref name=&quot;Labbe_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Labbé |first=Chine |title=Carlos the Jackal gets third life sentence after conviction for 1974 Paris attack |url=https://www.reuters.com/article/uk-france-carlos-trial/carlos-the-jackal-gets-third-life-sentence-after-conviction-for-1974-paris-attack-idUKKBN16Z1IV/ |work=Reuters |date=28. 3. 2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrlandoSentinel_1998&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos The Jackal Ends His 20-day Hunger Strike |url=https://www.orlandosentinel.com/1998/11/24/carlos-the-jackal-ends-his-20-day-hunger-strike/ |work=Orlando Sentinel |date=24. 11. 1998 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U junu 2003. iz zatvorske ćelije objavio je zbirku svojih tekstova pod naslovom ''[[Revolucionarni islam]]''. U knjizi nastoji opravdati političko nasilje kroz spoj marksističke revolucionarne ideologije i vlastitog tumačenja islama te izražava podršku [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]] i [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima od 11. septembra 2001.]] na [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref name=&quot;Sanchez_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Ramírez Sánchez |first=Ilich |editor-last=Vernochet |editor-first=Jean-Michel |title=L'islam révolutionnaire |url=https://archive.org/details/LislamRvolutionnaireRevolutionaryIslam |publisher=Éditions du Rocher |date=2003 |isbn=978-2-268-04433-0 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Djelo je izazvalo kritike među istraživačima političkog islama, koji su ocijenili da Carlos islam prvenstveno koristi kao revolucionarni politički diskurs, a ne kao izraz tradicionalnog islamskog učenja.&lt;ref name=&quot;Ayad_2016&quot;&gt;{{cite news |last=Ayad |first=Christophe |title=Pour Olivier Roy, l’islam n’explique pas le terrorisme |url=https://www.lemonde.fr/idees/article/2016/10/12/pour-olivier-roy-l-islam-n-explique-pas-le-terrorisme_5012540_3232.html |work=Le Monde |date=12. 10. 2016 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

Godine 2005. [[Evropski sud za ljudska prava]] razmatrao je Carlosovu predstavku u kojoj je tvrdio da njegovo dugotrajno držanje u [[samica|samici]] predstavlja nečovječno i ponižavajuće postupanje. Sud je 2006. zaključio da nije došlo do povrede člana 3. [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropske konvencije o ljudskim pravima]], kojim se zabranjuje nečovječno ili ponižavajuće postupanje. Istovremeno je utvrdio povredu člana 13. Konvencije, koji garantuje [[pravo na djelotvoran pravni lijek]]. Ramírezu Sánchezu dosuđeno je 10.000 eura na ime troškova postupka, budući da nije zahtijevao nadoknadu štete.&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_2006&quot; /&gt; Iste godine premješten je iz [[Zatvor &quot;La Santé&quot;|zatvora &quot;La Santé&quot;]] u [[zatvor &quot;Clairvaux&quot;]].&lt;ref name=&quot;ECHR_RamirezSanchez_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC_Carlos_2007&quot;&gt;{{cite news |title=Carlos the Jackal faces new trial |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6623659.stm |work=BBC News |date=4. 5. 2007 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik Venezuele [[Hugo Chávez]] povremeno se dopisivao s Carlosom dok je služio zatvorsku kaznu u Francuskoj. U jednom od pisama Chávez mu se obratio kao &quot;uglednom sunarodnjaku&quot;.&lt;ref name=&quot;Chavez_Ramirez_1999&quot;&gt;{{cite web |last=Chávez |first=Hugo |title=Carta de Hugo Chávez a Ilich Ramírez Sánchez alias «El Chacal» |url=http://www.analitica.com/bitBlioteca/hchavez/carta_chacal.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090504080021/http://www.analitica.com/bitBlioteca/hchavez/carta_chacal.asp |archive-date=4. 5. 2009 |url-status=dead |website=Analítica |date=1999 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoy_2002&quot;&gt;{{cite web |title=Blanco y Negro |url=http://www.hoy.com.ec/suplemen/blan184/byn.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090922131642/http://www.hoy.com.ec/suplemen/blan184/byn.htm |archive-date=22. 9. 2009 |url-status=dead |website=Hoy |date=2002 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ElNuevoHerald_1999&quot;&gt;{{cite news |title=La familia de Carlos &quot;El Chacal&quot; espera más gestos de Chávez |url=https://www.latinamericanstudies.org/guerrilla/letter3.htm |work=El Nuevo Herald |date=1999 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; Tokom sastanka [[Organizacija zemalja izvoznica nafte|OPEC-a]] održanog 1. juna 2006. u [[Caracas]]u javno ga je nazvao svojim &quot;dobrim prijateljem&quot;.&lt;ref name=&quot;ElUniversal_Chavez_2006&quot;&gt;{{cite news |title=Chávez recuerda a su &quot;amigo&quot; Carlos El Chacal ante ministros de la OPEP |url=http://www.eluniversal.com/2006/06/01/pol_ava_01A715651.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20090827125627/http://www.eluniversal.com/2006/06/01/pol_ava_01A715651.shtml |archive-date=27. 8. 2009 |url-status=dead |work=El Universal |date=2006 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; Dana 20. novembra 2009. javno je stao u Carlosovu odbranu, izjavivši da ga se nepravedno smatra &quot;lošim čovjekom&quot; te da vjeruje kako je nepravedno osuđen. Također ga je opisao kao &quot;jednog od velikih boraca Palestinske oslobodilačke organizacije&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC_Chavez_Carlos_2009&quot;&gt;{{cite news |title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal' |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8372250.stm |work=BBC News |date=2009 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Francuska je nakon tih izjava pozvala venezuelanskog ambasadora i zatražila objašnjenje, ali je Chávez odbio povući svoje izjave.&lt;ref name=&quot;AFP_Chavez_2009&quot;&gt;{{cite news |author=AFP |title=Carlos the Jackal was 'revolutionary': Chavez |url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5gPAnS-tcpIftZp2CRHSEoXY1vCLw |archive-url=https://web.archive.org/web/20100417115855/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5gPAnS-tcpIftZp2CRHSEoXY1vCLw |archive-date=17. 4. 2010 |url-status=dead |work=Agence France-Presse |date=2009 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AlJazeera_Carlos_2011&quot;&gt;{{cite news |author=Al Jazeera |title=‘Carlos the Jackal’ convicted in France |url=https://www.aljazeera.com/news/2011/12/16/carlos-the-jackal-convicted-in-france |work=Al Jazeera |date=16. 12. 2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Kasnija suđenja ==

U maju 2007. sudija za [[Sprječavanje i suzbijanje terorizma|borbu protiv terorizma]] Jean-Louis Bruguière naložio je novo suđenje Ramírezu Sánchezu po optužbama za &quot;ubistva i uništavanje imovine upotrebom eksplozivnih sredstava&quot; počinjena u Francuskoj 1982. i 1983. Dio napada bio je usmjeren na vozove, pri čemu je poginulo 11, a ranjeno gotovo 150 osoba.&lt;ref name=&quot;BBC_Carlos_2007&quot; /&gt; Na suđenju 2011. Ramírez Sánchez negirao je bilo kakvu povezanost s tim događajima te je u znak protesta zbog uslova u zatvoru stupio u devetodnevni štrajk glađu.&lt;ref name=&quot;AP_Carlos_2011&quot;&gt;{{cite news |author=Associated Press |title=Cold War Mastermind Carlos the Jackal on Trial in France |url=https://www.foxnews.com/world/cold-war-mastermind-carlos-the-jackal-on-trial-in-france/ |work=Fox News |date=2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Suđenje je počelo 7. novembra 2011. u Parizu. Istovremeno se u [[Suđenje u odsustvu|odsustvu]] sudilo i trojici drugih članova organizacije Ramíreza Sáncheza: [[Johannes Weinrich|Johannesu Weinrichu]], Christi Margot Fröhlich i Aliju Kamalu Al-Issawiju. Njemačka je odbila izručiti Weinricha i Fröhlich, dok je Al-Issawi, palestinski državljanin, prema dostupnim informacijama bio u bijegu. Ramírez Sánchez i dalje je negirao bilo kakvu umiješanost u napade.&lt;ref name=&quot;Willsher_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Willsher |first=Kim |title=‘Carlos the Jackal’ goes on trial in France |url=https://www.latimes.com/world/la-xpm-2011-nov-07-la-fg-france-jackal-trial-20111108-story.html |work=Los Angeles Times |date=2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 15. decembra 2011. Ramírez Sánchez, Weinrich i Al-Issawi proglašeni su krivima i osuđeni na doživotni zatvor, dok je Fröhlich oslobođena optužbi.&lt;ref name=&quot;AlJazeera_Carlos_2011&quot; /&gt;

Ramírez Sánchez uložio je žalbu na presudu, a novo suđenje počelo je u maju 2013.&lt;ref name=&quot;Liberation_Carlos_2013&quot;&gt;{{cite news |title=Perpétuité requise en appel contre Carlos pour quatre attentats |url=http://www.liberation.fr/monde/2013/06/24/perpetuite-requise-en-appel-contre-carlos-pour-4-attentats_913416 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130627064822/http://www.liberation.fr/monde/2013/06/24/perpetuite-requise-en-appel-contre-carlos-pour-4-attentats_913416 |archive-date=27. 6. 2013 |url-status=dead |work=Libération |date=24. 6. 2013 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Žalba je odbijena 26. juna 2013, kada su sudije specijalizovanog suda za terorizam potvrdile njegovu kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;AP_Carlos_Appeal_2013&quot;&gt;{{cite news |author=Associated Press |title=Carlos the Jackal loses appeal in French bombings |url=http://bigstory.ap.org/article/carlos-jackal-loses-appeal-french-bombings |archive-url=https://web.archive.org/web/20130630003818/http://bigstory.ap.org/article/carlos-jackal-loses-appeal-french-bombings |archive-date=2013 |url-status=dead |work=Associated Press |date=26. 6. 2013 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2014. protiv njega je podignuta i optužnica za napad na [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|Drugstore Publicis]] u Parizu u septembru 1974, kada je ručna bomba bačena u kafić usmrtila dvije, a ranila 34 osobe.&lt;ref name=&quot;Liberation_Carlos_2014&quot;&gt;{{cite news |author=AFP |title=Le terroriste Carlos renvoyé aux assises pour l'attentat du drugstore Saint-Germain |url=http://www.liberation.fr/societe/2014/10/07/le-terroriste-carlos-renvoye-aux-assises-pour-l-attentat-du-drugstore-saint-germain_1116486 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141008014250/http://www.liberation.fr/societe/2014/10/07/le-terroriste-carlos-renvoye-aux-assises-pour-l-attentat-du-drugstore-saint-germain_1116486 |archive-date=8. 10. 2014 |url-status=dead |work=Libération |agency=Agence France-Presse |date=2014 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Časopis ''Al Watan Al-Arabi'' objavio je 1979. intervju sa Sánchezom u kojem je priznao odgovornost za taj napad. Istragom je utvrđeno da je korištena ručna bomba ukradena iz baze američke vojske 1972, dok je druga bomba iste vrste pronađena u pariškom stanu Carlosove ljubavnice.&lt;ref name=&quot;Rochiccioli_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Rochiccioli |first=Pierre |title=Globe-hopping former extremist 'Carlos the Jackal' is on trial again in France |url=https://www.businessinsider.com/carlos-the-jackal-faces-trial-again-in-france-2017-3 |work=Business Insider |agency=Agence France-Presse |date=2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Carlos je negirao da je takav intervju ikada dao. Nakon dugotrajnog žalbenog postupka, u maju 2016. odlučeno je da se suđenje održi,&lt;ref name=&quot;JamaicaObserver_Carlos_2016&quot;&gt;{{cite news |title='Carlos the Jackal' must face trial for 1974 attack: appeal court |url=http://www.jamaicaobserver.com/news/-Carlos-the-Jackal--must-face-trial-for-1974-attack--appeal-court_59776 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202011811/http://www.jamaicaobserver.com/news/-Carlos-the-Jackal--must-face-trial-for-1974-attack--appeal-court_59776 |archive-date=2. 2. 2017 |url-status=dead |work=Jamaica Observer |date=2016 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a ono je počelo u martu 2017.&lt;ref name=&quot;Guardian_Carlos_2017&quot;&gt;{{cite news |author=AFP |title=Carlos the Jackal to face trial in France over 1974 bombing |url=https://www.theguardian.com/world/2017/mar/12/carlos-the-jackal-to-face-trial-in-france-over-1974-bombing |work=The Guardian |agency=Agence France-Presse |date=2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 28. marta 2017. osuđen je na još jednu kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;Anderson_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Anderson |first=Gary |title='Carlos the Jackal' jailed over 1974 Paris grenade attack |url=https://news.sky.com/story/carlos-the-jackal-jailed-over-1974-paris-grenade-attack-10816476 |work=Sky News |date=2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Kasniji politički stavovi ==

U svojoj knjizi ''[[Revolucionarni islam]]'' iz 2003. Ramírez Sánchez izrazio je divljenje prema [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]], napisavši: 
{{Citat|Danas, suočeni s prijetnjom civilizaciji, postoji odgovor: revolucionarni islam! Samo će muškarci i žene naoružani potpunom vjerom u osnovne vrijednosti istine, pravde i bratstva biti spremni predvoditi borbu i osloboditi čovječanstvo od carstva laži.&lt;ref name=&quot;TNR_Bruckner_2010&quot;&gt;{{cite news |title=The Counter-Thinker |url=https://newrepublic.com/article/76436/french-intellectuals-western-masochism |work=The New Republic |date=2010 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

== Prikazi u popularnoj kulturi ==

=== Književnost ===

* [[Aline Griffith (grofica od Romanonesa)]], autorica čije su prve tri knjige bile memoari o radu u [[Ured za strateške službe|OSS-u]], napisala je roman ''The Well Mannered Assassin'' (1994), inspiriran Carlosom. Tokom 1970-ih lično ga je poznavala.
* U romanu [[Tom Clancy|Toma Clancyja]] ''Rainbow Six'' (1998) [[Baskijski pokret za nacionalno oslobođenje]] pokušava iznuditi Carlosovo oslobađanje napadom na [[zabavni park]] u Španiji. Carlos se pojavljuje kao lik koji iz zatvora planira operaciju.
* John Follain autor je biografije ''Jackal: The Secret Wars of Carlos the Jackal'' (1998), koju je objavila izdavačka kuća Orion.
* U romanu Charlesa Lichtmana ''The Last Inauguration'' [[Saddam Hussein]] angažuje Carlosa za izvođenje terorističkog napada na bal povodom predsjedničke inauguracije.
* Carlos je jedan od glavnih [[antagonist]]a u prvom i trećem romanu iz [[Jason Bourne|trilogije Bourne]] [[Robert Ludlum|Roberta Ludluma]]. Prikazan je kao međunarodni [[ubica]] kojeg [[Jason Bourne]] pokušava pronaći i uhvatiti.
* Španski novinar Antonio Salas u knjizi ''El Palestino'' (2010) opisuje vlastitu petogodišnju infiltraciju u terorističke krugove. Tokom istraživanja proučavao je Carlosov život, upoznao njegovu porodicu i dopisivao se s njim u zatvoru.&lt;ref name=&quot;Salas_ElPalestino_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Salas |first=Antonio |title=El Palestino |url=http://www.antoniosalas.org/libro/el-palestino |archive-url=https://web.archive.org/web/20120625093259/http://www.antoniosalas.org/libro/el-palestino |archive-date=25. 6. 2012 |url-status=dead |website=AntonioSalas.org |date=2010 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;
* Novinar lista ''[[The Observer]]'' Colin Smith autor je biografije ''Carlos: Portrait of a Terrorist'' (1976), koju je objavila izdavačka kuća Andre Deutsch.
* U publicističkoj knjizi [[Billy Waugh]]a ''[[Lov na Šakala]]'' (2004) opisana je operacija CIA-e u Sudanu koja je dovela do Carlosovog hapšenja.
* U knjizi ''To the Ends of the Earth: The Hunt for the Jackal'' (1993) [[David Yallop]] opisuje svoje višegodišnje istraživanje Carlosovog života i pokušaje da s njim obavi intervju.

=== Film ===

* Meksički film ''Carlos el Terrorista'' (1979), s [[Andrés García|Andrésom Garcíjom]] u glavnoj ulozi, inspirisan je Carlosovim životom.
* U američkoj špijunskoj komediji ''[[Gotcha! (1985 film)|Gotcha!]]'' (1985) lik Manolo, kojeg tumači [[Jsu Garcia|Nick Corri]], predstavlja se ženama kao međunarodni terorist Carlos kako bi zadobio njihovo povjerenje.
* U filmu ''[[Bourneov identitet (film iz 1988)|Bourneov identitet]]'' (1988), snimljenom prema romanu [[Robert Ludlum|Roberta Ludluma]], Carlos je glavni negativac.
* U televizijskom filmu ''Death Has a Bad Reputation'' (1990) [[Tony Lo Bianco]] tumači Carlosa, dok evropske sigurnosne službe pokušavaju da ga uhvate.
* U filmu ''[[Istinite laži]]'' (1994) glavni junak lažno optužuje Simona, kojeg glumi [[Bill Paxton]], da je Carlos.
* Film ''[[Zadatak: Uhvatite Šakala (1997 film)|Zadatak: Uhvatite Šakala]]'' (1997) prati izmišljenu zajedničku operaciju [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e]] i [[Mossad]]a usmjerenu na njegovo hvatanje.
* U filmu ''Munich'' (2005) Carlos se spominje u kontekstu odmazdi nakon minhenskog masakra.
* Dokumentarni film ''Terror's Advocate'' (2007) djelimično je posvećen njegovom životu i djelovanju.
* Danski film ''Blekingegadebanden'' (2009) uključuje intervju s Ramírezom Sánchezom.

=== Televizija ===

* Miniserija ''[[Carlos (miniserija)|Carlos]]'' (2010), u režiji [[Olivier Assayas|Oliviera Assayasa]], prikazuje život Ramíreza Sáncheza. Osvojila je [[Zlatni globus]] za najbolju televizijsku miniseriju ili film, a Carlosa tumači venecuelanski glumac [[Édgar Ramírez]].
* Dokumentarni film ''The Jackal Speaks'' (2025), autora Yarona Niskija i Dannyja Libera, snimljen u okviru BBC-jeve dokumentarne serije ''Storyville'', donosi Carlosovu ispovijest snimljenu u francuskom zatvoru visoke sigurnosti.&lt;ref name=&quot;BBC_EpisodesGuide&quot;&gt;{{cite web |title=Episode guide – Desert Island Discs |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b006mfx6/episodes/guide |website=BBC Radio 4 |publisher=BBC |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Muzika ===
Carlosovo lice nalazi se na omotu albuma ''[[It's Great When You're Straight... Yeah]]'' (1995) britanske grupe [[Black Grape]].

=== Videoigre ===

U videoigri ''007: Agent Under Fire'' jedna od protivnica [[James Bond]]a je plaćena ubica poznata kao &quot;Carla Šakal&quot;. Misija u kojoj se Bond suočava s njom nosi naziv &quot;Noć Šakala&quot;.

== Također pogledajte ==
* [[Evropski sud za ljudska prava]]
* [[Frakcija Crvene armije]] 
* [[Mossad]]
* [[Narodni front za oslobođenje Palestine]] 
* [[Stasi]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book |last=Smith |first=Colin |title=Carlos: Portrait of a Terrorist |url=https://books.google.ba/books/about/Carlos.html?id=U77cAAAAIAAJ |publisher=Holt, Rinehart and Winston |year=1977 |isbn=978-0-03-019481-8 |language=en}}
* {{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |url=https://books.google.ba/books/about/Jackal.html?id=3t5jtM2faD8C |publisher=Arcade Publishing |year=1998 |isbn=978-1-55970-466-3 |language=en}}
* {{cite book |last=Yallop |first=David A. |title=To the Ends of the Earth: The Hunt for the Jackal |url=https://archive.org/details/toendsofearthhun0000yall_q5t1/page/n3/mode/2up |publisher=Jonathan Cape |location=London |year=1993 |isbn=978-0-224-02368-9 |language=en}}
* {{cite book |last=Kushner |first=Harvey W. |title=Encyclopedia of Terrorism |url=https://www.sagepub.com/shop/buy-a-book/encyclopedia-of-terrorism-1-225532 |publisher=SAGE Publications |year=2003 |isbn=978-0-7619-2408-1 |language=en}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.stradalex.eu/en/se_src_publ_jur_eur_cedh/document/echr_28780-95 &quot;Odluka o dopustivosti aplikacije br. 28780/95 koju je podnio Illich Sanchez Ramirez protiv Francuske&quot;] – odluka Evropske komisije za ljudska prava iz 1996, ''Strada Lex'' {{en simbol}}
* [https://hudoc.echr.coe.int/app/conversion/pdf/?library=ECHR&amp;id=003-1719956-1803362&amp;filename=003-1719956-1803362.pdf &quot;Presuda Velikog vijeća u predmetu Ramirez Sanchez v. France (aplikacija br. 59450/00)&quot;] – saopštenje za javnost Sekretarijata Evropskog suda za ljudska prava iz 2006, Evropski sud za ljudska prava {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Šakal, Carlos}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Michelena]]
[[Kategorija:Suđenja za ubistvo]]
[[Kategorija:Pripadnici Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]]
[[Kategorija:Ljevičarski militanti]]
[[Kategorija:Venecuelanski militanti]]</text>
      <sha1>b78px671fkp81ga2u7z0ohgyjvu8omt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Erupcija planine Baekdu 946.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536469</id>
    <revision>
      <id>3916700</id>
      <parentid>3916563</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T09:02:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3916700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6977" sha1="oojhthffl67vvivt0aa25xw8fpktol6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Millenium-Eruption-map.jpg|thumb|desno|300px|Mapa Milenijumske erupcije]]
Erupcija planine [[Baekdu]], stratovulkana na granici Sjeverne Koreje i Kine, poznatog i kao Čangbaišan, dogodila se krajem 946. godine.&lt;ref&gt;Oppenheimer, Clive; Wacker, Lukas; Xu, Jiandong; Galván, Juan Diego; Stoffel, Markus; Guillet, Sébastien; Corona, Christophe; Sigl, Michael; Di Cosmo, Nicola; Hajdas, Irka; Pan, Bo; Breuker, Remco; Schneider, Lea; Esper, Jan; Fei, Jie; Hammond, James O. S.; Büntgen, Ulf (15 February 2017). &quot;Multi-proxy dating the 'Millennium Eruption' of Changbaishan to late 946 AD&quot;. Quaternary Science Reviews. 158: 164–171. Bibcode:2017QSRv..158..164O. doi:10.1016/j.quascirev.2016.12.024. hdl:1887/71591. ISSN 0277-3791. S2CID 56233614.&lt;/ref&gt; Ovaj događaj poznat je kao Milenijumska erupcija ili erupcija Tiančija.&lt;ref&gt;Wei, Haiquan; Wang, Yu; Jin, Jinyu; Gao, Ling; Yun, Sung-Hyo; Jin, Bolu (June 2007). &quot;Timescale and evolution of the intracontinental Tianchi volcanic shield and ignimbrite-forming eruption, Changbaishan, Northeast China&quot;. Lithos. 96 (1–2): 315–324. Bibcode:2007Litho..96..315W. doi:10.1016/j.lithos.2006.10.004.&lt;/ref&gt; To je jedna od najsnažnijih vulkanskih erupcija u zabilježenoj historiji; klasifikovana je prema najkonzervativnijim procjenama kao VEI 6, a u drugima kao VEI 7.&lt;ref&gt;Horn, S (2000). &quot;Volatile emission during the eruption of Baitoushan Volcano (China/North Korea) ca. 969 AD&quot;. Bull Volcanol. 61 (8): 537–555. Bibcode:2000BVol...61..537H. doi:10.1007/s004450050004. S2CID 129624918.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Yang, Qingyuan; Jenkins, Susanna F.; Lerner, Geoffrey A.; Li, Weiran; Suzuki, Takehiko; McLean, Danielle; Derkachev, A. N.; Utkin, I. V.; Wei, Haiquan; Xu, Jiandong; Pan, Bo (23 October 2021). &quot;The Millennium Eruption of Changbaishan Tianchi Volcano is VEI 6, not 7&quot;. Bulletin of Volcanology. 83 (11): 74. Bibcode:2021BVol...83...74Y. doi:10.1007/s00445-021-01487-8. hdl:10356/160061. ISSN 1432-0819. S2CID 239461051.&lt;/ref&gt;

Erupcija je izbacila oko 13-47 kubnih kilometara magme (ekvivalent guste stijene) i formirala kalderu, koja sada sadrži jezero ([[Rajsko jezero]]). Erupcija je imala dvije faze, od kojih je svaka uključivala plinijski ispad i piroklastični tok te eruptirale [[Magma|magme]] različitog sastava.&lt;ref&gt;Pan, Bo; de Silva, Shanaka L.; Xu, Jiandong; Chen, Zhengquan; Miggins, Daniel P.; Wei, Haiquan (1 September 2017). &quot;The VEI-7 Millennium eruption, Changbaishan-Tianchi volcano, China/DPRK: New field, petrological, and chemical constraints on stratigraphy, volcanology, and magma dynamics&quot;. Journal of Volcanology and Geothermal Research. 343: 45–59. Bibcode:2017JVGR..343...45P. doi:10.1016/j.jvolgeores.2017.05.029.&lt;/ref&gt; Prosječno 5 cm plinijskog pepela i koignimbritskog pepela prekrilo je oko 1.500.000 km2 Japanskog mora i sjevernog Japana. Ovaj sloj pepela nazvan je &quot;pepeo Baegdusan-Tomakomai&quot; (B-Tm) i vrijedan je marker horizont za korelaciju regionalnih sedimentnih arhiva u i oko Japanskog mora. Milenijumska erupcija bila je jedna od najvećih i najsnažnijih erupcija u posljednjih 5.000 godina, uz [[Minojska erupcija|minojsku erupciju]] There, erupciju jezera Taupō kod Hatepea (oko 230. godine nove ere), erupciju jezera Ilopango 431. godine nove ere, erupciju planine Samalasa 1257. godine u blizini planine Rinjani i erupciju planine Tambora 1815. godine.

== Datum ==
Sloj pepela erupcije je neprocjenjiv marker horizont za datiranje i povezivanje regionalnih i globalnih sedimentnih arhiva, budući da se dokazi o erupciji nalaze širom [[Japansko more|Japanskog mora]]. Stoga je vrijeme ove erupcije bilo jedna od najintenzivnije proučavanih tema u vulkanologiji planine Baekdu, prije konačnog određivanja datuma krajem 946. godine.

== Datum ==
Sloj pepela erupcije je neprocjenjiv marker horizont za datiranje i povezivanje regionalnih i globalnih sedimentnih arhiva, budući da se dokazi o erupciji nalaze širom [[Japansko more|Japanskog mora]]. Stoga je vrijeme ove erupcije bilo jedna od najintenzivnije proučavanih tema u vulkanologiji planine Baekdu, prije konačnog određivanja datuma krajem 946. godine.

=== Datiranje ugljikom-14 ===
Precizan [[Datiranje ugljikom-14|ugljikov (radiokarbonski)]] datum za Milenijumsku erupciju postignut je nakon brojnih mjerenja izvršenih na panjevima drveća koja su posječena i ugljenisana tokom erupcije. Ova radiokarbonska mjerenja su uparena sa kalibracionom krivom kako bi se datum ograničio na period između 938. i 946. godine. Dalja ograničenja datuma dobijena su kada je glavni [[šiljak ugljika-14 774-775.]] godine (Mijake događaj) identifikovan u jednom od panjeva drveća posječenih erupcijom. Izbrojano je tačno 172 prstena između ovog Mijake događaja iz 774.-775. godine i ruba kore, što implicira da je drvo uništeno 946. godine nove ere. Ovaj datum podržava onaj dobijen iz modela starosti [[grenland]]skog ledenog jezgra. Komenditni i trahitski [[vulkan]]ski stakleni komadići sa [[Hemija|hemijskim]] otiscima povezanim sa Milenijumskom erupcijom pronađeni su u grenlandskom ledenom jezgru, a položaj odgovara datumu 946.-947. godine. Panj sa očuvanim prstenovima i događaj Mijake iz 774-775. godine, te identifikacija sloja tefre u precizno datiranim [[led]]enim jezgrama Grenlanda ukazuju na nedvosmislen datum Milenijumske erupcije 946. godine.

=== Historijski zapisi ===
Nekoliko [[Meteorologija|meteoroloških]] fenomena zabilježenih u drevnoj Koreji i Japanu tokom sredine X stoljeća, možda je uzrokovano Milenijumskom erupcijom. Nihon Kirjaku (Japanska hronika):
&lt;blockquote&gt;Dana 19. februara 944. godine, oko ponoći, drmusajući zvukovi iznad.&lt;/blockquote&gt;

Još jedan sličan, ali kasniji zapis iz Gorjeose (Historije Gorjeoa) opisuje, u palati u Kaesŏngu, glasan poremećaj:
&lt;blockquote&gt;U prvoj godini vladavine cara Džeongdžonga (946. godine), začuli su se nebeski bubnjevi. Te godine nebo je tutnjalo i vikalo, bila je amnestija.&lt;/blockquote&gt;

Kaesong je udaljen otprilike 470 km od vulkana Baekdu, udaljenosti na kojoj se možda čula Milenijumska erupcija. Osim toga, Anali Kofukudžija zabilježili su posebno zanimljivo zapažanje u Nari, u Japanu:&lt;ref&gt;Chen, Zhengquan; Chen, Zheng (11 March 2021). &quot;Identifying references to volcanic eruptions in Chinese historical records&quot;. Geological Society, London, Special Publications. 510 (1): 271–289. Bibcode:2021GSLSP.510..271C. doi:10.1144/sp510-2020-86. Retrieved 26 April 2024.&lt;/ref&gt;
&lt;blockquote&gt;Dana 3. novembra 946. godine, uvečer, bijeli pepeo je lagano padao poput [[snijeg]]a.&lt;/blockquote&gt;
&quot;Bijeli pepeo&quot; je možda bio bijeli, komenditski, što predstavlja prvi period pada pepela B-Tm. Tri mjeseca kasnije, Dai Nihon Kokiroku (Stari dnevnici Japana) i Nihon Kirjaku (Japanska hronika) dokumentirali su glasan poremećaj istog dana:
&lt;blockquote&gt;Dana 7. februara 947. godine, na nebu se začuo [[zvuk]], poput [[Grom|grmljavine]].&lt;/blockquote&gt;

== Reference ==
{{Reference}}

[[Kategorija:Vulkani]]</text>
      <sha1>oojhthffl67vvivt0aa25xw8fpktol6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Igralište/Fitnesni krajolik</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536470</id>
    <revision>
      <id>3916620</id>
      <parentid>3916569</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T17:35:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bratuš-XY</username>
        <id>184374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Učestalost alela u odnosu na pejzaže kondicije */</comment>
      <origin>3916620</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20373" sha1="g85tohuyiswpia9mmg22bdbupujpuig" xml:space="preserve">{{evolucija}}
U [[evolucijska biologija| evolucijskoj biologiji]], '''prilagodbeni predjeli ''' ili '''adaptivni predjeli''' ili '''adaptivni krajolici''' (vrste [[evolucijski krajolik|evojucijskih predjela]]) koriste se za vizualizaciju odnosa između [[genotip]]ova i [[adaptivna vrijednost|reproduktivnog uspjeha]]. Pretpostavlja se da svaki genotip ima dobro definiranu stopu replikacije (često se naziva [[fitnes]]). Ova sposobnost prilagođenosti je ''visina'' predjela. Za genotipove koji su slični kaže se da su ''blizu'' jedan drugom, dok su oni koji su vrlo različiti ''daleko'' jedan od drugog. Skup svih mogućih genotipova, njihov stepen sličnosti i njihove povezane adaptivne vrijednosti  tada se naziva predjelom prilagođenosti.
Ideju proučavanja evolucije vizualizacijom distribucije vrijednosti prilagođenosti kao vrste predjela prvi put je predstavio [[Sewall Wright]] 1932. godine.&lt;ref name=Wright&gt;{{cite journal |last1=Wright |first1=Sewall |year=1932 |title=The roles of mutation, inbreeding, crossbreeding, and selection in evolution |journal=Proceedings of the Sixth International Congress on Genetics |volume=1 |issue=8 |pages=355–66 |url=http://www.esp.org/books/6th-congress/facsimile/contents/6th-cong-p356-wright.pdf }}&lt;/ref&gt;

U problemima [[evolucijski algoritam|adaptivnog algoritma, predjeli prilagođenosti su evaluacije funkcije prilagođenosti za sva kandidatska rješenja (vidi dolje).

==U biologiji==
 [[Slika:fitness-landscape-cartoon.png|thumb|280px|Skica adaptivnog krajolika. Strelice označavaju preferirani tok populacije na predjelu, a tačke A i C su lokalni optimumi. Crvena kugla označava populaciju koja se pomjerila sa vrlo niske vrijednosti fitnesa na vrh.]]
U svim adaptivnim krajolicima, visina predstavlja i vizuelna je metafora za fitnes. Postoje tri različita načina karakterizacije ostalih dimenzija, iako u svakom slučaju udaljenost predstavlja i je metafora za stepen različitosti.&lt;ref name=Provine&gt;{{cite book |last=Provine |first=William B. |title=Sewall Wright and Evolutionary Biology |year=1986 |publisher=University of Chicago Press |oclc=1036863434 |isbn=0-226-68473-3 }}{{page needed|date=March 2018}}&lt;/ref&gt;
Adaptivni krajolici često se shvataju kao planinski lanci. Postoje lokalni vrhovi (tačke sa kojih svi putevi vode nizbrdo, tj. do nižeg [[fitnes]]a) i doline (regije sa kojih mnogi putevi vode uzbrdo). Adaptivni krajolik  sa mnogo lokalnih vrhova okruženih dubokim dolinama naziva se neravan. Ako svi genotipovi imaju istu stopu replikacije, s druge strane, adaptivni predio naziva se ravan. [[Populacija]] koja se razvija obično se penje uzbrdo u adaptivnom krajoliku, nizom malih genetičkih promjena, sve dok se – u beskonačnom vremenskom ograničenju – ne dostigne lokalni optimum.
Treba imati na umu da se lokalni optimum ne može uvijek pronaći čak ni u evolucijskom vremenu: ako se lokalni optimum može pronaći u razumnom vremenskom periodu, onda se adaptivni krajolik naziva &quot;lakim&quot;, a ako je potrebno vrijeme eksponencijalno, onda je &quot;težak&quot;.&lt;ref name=&quot;Kaznatcheev&quot;&gt;{{cite journal |title=Computational Complexity as an Ultimate Constraint on Evolution |journal=Genetics |volume=212 |issue=1 |pages=245–265 |last1=Kaznatcheev |first1=Artem |doi=10.1534/genetics.119.302000 |year=2019 |pmid=30833289 |pmc=6499524 }}&lt;/ref&gt; Tvrdi predjeli karakteriziraju se svojstvom lavirinta kojim [[alel]] koji je nekada bio koristan postaje štetan, prisiljavajući evoluciju da se povuče. Međutim, prisustvo svojstva lavirinta u [[biofizika|biofizički]] inspirisanim adaptivnim pejzažima možda nije dovoljno za stvaranje tvrdog krajolika.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bertram |first1=Jason |last2=Masel |first2=Joanna |title=Evolution Rapidly Optimizes Stability and Aggregation in Lattice Proteins Despite Pervasive Landscape Valleys and Mazes |journal=Genetics |date=April 2020 |volume=214 |issue=4 |pages=1047–57 |doi=10.1534/genetics.120.302815|pmid=32107278 |pmc=7153934 }}&lt;/ref&gt;

[[Slika:Visualization of two dimensions of a NK fitness landscape.png|thumb| Vizualizacija dvije dimenzije [[NK-model|NK predjela prilagođenosti]]. Strelice predstavljaju različite mutacijske puteve koje populacija može slijediti tokom evolucije na  prilagodbenom predjelu.]]

===Od genotipa do prilagodbenog krajolika===
Wright je vizualizirao prostor genotipa kao [[hiperkocka|hiperkocku]].&lt;ref name=Wright /&gt; Nije definirana kontinuirana &quot;dimenzija&quot; [[genotip]]a. Umjesto toga, mreža genotipova povezana je mutacijskim putevima.
NK-model [[Stuart Kauffman|Stuarta Kauffmana]] spada u ovu kategoriju predjela prilagođenosti. Novije tehnike analize mreže, kao što je grafički prikaz atrakcija s ponderiranom selekcijom (SWAG), također koriste bezdimenzijski prostor genotipa.&lt;ref name=pmid26844293&gt;{{cite journal |doi=10.1126/sciadv.1500921 |pmid=26844293 |pmc=4737206 |title=Environmental changes bridge evolutionary valleys |journal=Science Advances |volume=2 |issue=1 |year=2016 |last1=Steinberg |first1=B |last2=Ostermeier |first2=M |bibcode=2016SciA....2E0921S }}&lt;/ref&gt;

===Učestalost alela u odnosu na pejzaže kondicije===
Wrightov matematički rad opisao je [[fitnes]] kao funkciju frekvencija alela.&lt;ref name=Provine/&gt; Ovdje svaka dimenzija opisuje [[alelna frekvencija|frekvenciju alela]] na drugom [[gen]]u i kreće se između 0 i 1.

===Fenotip u odnosu na adaptivni krajolik===
U trećoj vrsti adaptivnog krajolika, svaka dimenzija predstavlja različitu [[fenotip]]sku osobinu.&lt;ref name=Provine /&gt; Pod pretpostavkama [[kvantitativna genetika| kvantitativne genetike]], ove fenotipske dimenzije mogu se mapirati na genotipove. Pogledati vizualizacije u nastavku za primjere fenotipa u odnosu na adaptivne krajolike.

== Morski adaptivni predjeli ==
{{Glavni|Morski adaptivni predjeli}}
Morski adaptivni predjeli proširuju statički model adaptivnog krajolika, omogućavajući adaptivnoj topografiji da se mijenja kroz vrijeme ili kroz promjenjiva okruženja. Umjesto fiksne topografije, morski pejzaži opisuju adaptivne površine čiji se vrhovi i doline mijenjaju s vremenom kako se [[selekcijski pritisak|selekcijski pritisci]] razvijaju, stvarajući trajektorije koje podsjećaju na dinamične &quot;morske pejzaže&quot;, a ne na statične krajolikr koji su neophodni za precizno predviđanje adaptacije pod vremenski promjenjivim selektivnim uslovima.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=From fitness landscapes to fitness seascapes: non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |year=2007 |volume=23 |issue=10 |pages=547–554 |doi=10.1016/j.tig.2007.08.003 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=Fitness flux and ubiquity of adaptive evolution |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |year=2010 |volume=107 |issue=24 |pages=10165–10170 |doi=10.1073/pnas.0907953107 |pmc=2840135 }}&lt;/ref&gt;

Primjeri faktora koji uzrokuju vremenski promjenjive promjene u fitznesu su:
* promjene u okolini
* izloženost drogama i vožnja bicikla &lt;ref&gt;{{cite journal |last=King |first=E.S. |last2=Scott |first2=J.G. |title=Fitness seascapes are necessary for realistic modeling of the evolutionary response to drug therapy |journal=Science Advances |year=2025 |volume=11 |issue=24 |doi=10.1126/sciadv.adv1268 |pmc=12153978 }}&lt;/ref&gt;
* [[imunost|imunski nadzor]]
* evoluirajuća okruženja domaćina
* [[Hipoteza o Crvenoj kraljici|Efekti Crvene kraljice]] u kojima postoji interakcija između dvije vrste koja dinamički utiče na stanje svake od njih.&lt;ref name=&quot;ANEL&quot;&gt;{{cite journal |last=Van Valen |first=Leigh |author-link=Leigh Van Valen |date=1973 |title=A new evolutionary law |journal=Evolutionary Theory  |volume=1 |pages=1–30 |url=http://ebme.marine.rutgers.edu/HistoryEarthSystems/HistEarthSystems_Fall2010/VanValen%201973%20Evol%20%20Theor%20.pdf }}&lt;/ref&gt;
Koncept je također formaliziran u statističko-fizičkim modelima koji analiziraju vremenski zavisne gradijente selekcije, adaptivne tokove i kretanje vrhova u promjenjivom okruženju. Morski pejzaži prilagođeni [[fitnes]]u stoga generaliziraju tradicionalne krajolike prilagođenosti kondiciji, uključivanjem nestacionarne selekcije, što ih čini korisnim okvirom za proučavanje adaptacije u fluktuirajućim ili klinički moduliranim okruženjima.

==U evolucijskoj optimizaciji==
Osim područja evolucijske biologije, koncept predjela prilagođenosti također je dobio na važnosti u metodama evolucijske optimizacije kao što su genetički algoritmi ili evolucijske strategije. U evolucijskoj optimizaciji pokušava se riješiti problem iz stvarnog svijeta (npr. problemi inženjerstva ili logistike) imitirajući dinamiku biološke evolucije. Naprimjer, kamion za dostavu s brojnim adresama odredišta može ići velikim brojem različitih ruta, ali samo vrlo malo njih će rezultirati kratkim vremenom vožnje.
Da bi se koristili mnogi uobičajeni oblici evolucijske optimizacije, potrebno je definirati za svako moguće [[tačka rješenja|rješenje]] ''s'' problema od interesa (tj. svaku moguću rutu u slučaju dostavnog kamiona) koliko je ona 'dobra'. To se postiže uvođenjem [[funkcija (matematika)|funkcije]] ''f(s)'' sa [[skalar (matematika)|skalarnom]] vrijednošću (skalarna vrijednost znači da je ''f(s)'' jednostavan broj, kao što je 0,3, dok ''s'' može biti složeniji objekt, na primjer lista odredišnih adresa u slučaju dostavnog kamiona), što se naziva [[funkcija prilagodbe]].
Visok ''f(s)'' implicira da je ''s'' dobro rješenje. U slučaju dostavnog kamiona, ''f(s)'' bi mogao biti broj isporuka po satu na ruti ''s''. Najbolje, ili barem vrlo dobro, rješenje se zatim pronalazi na sljedeći način: u početku se kreira populacija slučajnih rješenja. Zatim se rješenja mutiraju i odabiru ona s većom prilagođenošću, sve dok se ne pronađe zadovoljavajuće rješenje.
Tehnike evolucijske optimizacije posebno su korisne u situacijama u kojima je lahko odrediti kvalitet pojedinačnog rješenja, ali je teško pregledati sva moguća rješenja jedno po jedno (lahko je odrediti vrijeme vožnje za određenu rutu dostavnog kamiona, ali je gotovo nemoguće provjeriti sve moguće rute kada broj odredišta naraste na više od nekoliko).
Čak i u slučajevima kada je funkciju prilagođenosti teško definirati, koncept predjela prilagođenosti može biti koristan. Naprimjer, ako se procjena prilagođenosti vrši [[stohastika|stohastičkim]] [[uzorak|uzorkovanjem]], tada se uzorkovanje vrši iz (obično nepoznate) distribucije u svakoj tački; ​​ipak, to može biti korisno za rasuđivanje o krajoliku koji formira očekivana prilagođenost u svakoj tački. Ako se prilagođenost mijenja s vremenom (dinamička optimizacija) ili s drugim vrstama u okruženju ([[koevolucija]]), i dalje može biti korisno za rasuđivanje o putanjama trenutnog krajolika prilagođenosti. Međutim, u nekim slučajevima (na primjer, interaktivno evolucijsko računanje zasnovano na preferencijama) relevantnost je ograničenija, jer ne postoji garancija da su ljudske preferencije konzistentne s jednim zadatkom prilagođenosti.
Koncept skalarne funkcije prilagođenosti ''f(s)'' također odgovara konceptu potencijalne ili energetske funkcije u fizici. Dva koncepta se razlikuju samo po tome što fizičari tradicionalno razmišljaju u smislu minimiziranja potencijalne funkcije, dok biolozi preferiraju ideju da se prilagođenost maksimizira. Stoga, uzimanje inverza potencijalne funkcije pretvara je u funkciju prilagođenosti i obrnuto.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kauffman|1993|p=43}}&lt;/ref&gt;

==Upozorenja i ograničenja==
Postoji nekoliko važnih upozorenja. Budući da se ljudski um bori da razmišlja u više od tri dimenzije, 3D topologije mogu zavarati kada se raspravlja o visoko višedimenzijskim adaptivnim predjelima.&lt;ref name=pmid21644947&gt;{{cite journal |doi=10.1111/j.1558-5646.2011.01236.x |pmid=21644947 |pmc=3668694 |title=Visualizing Fitness Landscapes |journal=Evolution |volume=65 |issue=6 |pages=1544–58 |year=2011 |last1=McCandlish |first1=David M }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |first1=George R. |last1=McGhee |year=2006 |title=The Geometry of Evolution: Adaptive Landscapes and Theoretical Morphospaces |publisher=Cambridge University Press |url={{Google books|YzzKx81IDLsC|plainurl=yes}} |isbn=978-1-139-45995-2 }}&lt;/ref&gt; Posebno nije jasno da li su vrhovi u prirodnim biološkim krajolicima ikada zaista odvojeni dolinama [[fitnes]]a u takvim višedimenzijskim pejzažima ili su povezani izuzetno dugim neutralnim grebenima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Gavrilets|2004}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1007/s10539-008-9116-z |title=The end of the adaptive landscape metaphor? |journal=Biology &amp; Philosophy |volume=23 |issue=5 |pages=625–38 |year=2008 |last1=Kaplan |first1=Jonathan |s2cid=170649453 }}&lt;/ref&gt; Additionally, the fitness landscape is not static in time but dependent on the changing environment and evolution of other genes.&lt;ref name=pmid26844293/&gt; Stoga je to više morski predio,&lt;ref name=pmid19232770&gt;{{cite journal |doi=10.1016/j.tig.2009.01.002 |pmid=19232770 |title=From fitness landscapes to seascapes: Non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |volume=25 |issue=3 |pages=111–9 |year=2009 |last1=Mustonen |first1=Ville |last2=Lässig |first2=Michael }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=From fitness landscapes to seascapes: non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |year=2007 |volume=23 |issue=10 |pages=547–554 |doi=10.1016/j.tig.2007.08.003 }}&lt;/ref&gt; što dodatno utiče na to koliko odvojeni adaptivni vrhovi zapravo mogu biti. Pored toga, važno je uzeti u obzir da predio općenito nije apsolutna, već relativna funkcija.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1006/jtbi.1996.0049 |pmid=8733432 |title=Population Evolution on a Multiplicative Single-Peak Fitness Landscape |journal=Journal of Theoretical Biology |volume=179 |issue=1 |pages=61–73 |year=1996 |last1=Woodcock |first1=Glenn |last2=Higgs |first2=Paul G |bibcode=1996JThBi.179...61W }}&lt;/ref&gt; Konačno, budući da je uobičajeno koristiti funkciju kao zamjenu za sposobnost preživljavanja kada se raspravlja o enzimima, sve promiskuitetne aktivnosti postoje kao preklapajući predjeli koji će zajedno odrediti konačnu sposobnost preživljavanja organizma, implicirajući jaz između različitih koegzistirajućih relativnih krajolika.&lt;ref name=pmid29248946&gt;{{cite journal |doi=10.1007/s00239-017-9823-7 |pmid=29248946 |title=Elastic Multi-scale Mechanisms: Computation and Biological Evolution |journal=Journal of Molecular Evolution |volume=86 |issue=1 |pages=47–57 |year=2017 |last1=Diaz Ochoa |first1=Juan G |bibcode=2018JMolE..86...47D |s2cid=22624633 }}&lt;/ref&gt;
Imajući na umu ova ograničenja, krajolici prilagođenosti (''fitness landscapes'') i dalje mogu biti poučan način razmišljanja o evoluciji. U osnovi je moguće izmjeriti (čak i ako ne i vizualizirati) neke od parametara razdvojenosti prasjela i broja vrhova, visine, razdvajanja i grupiranja. Pojednostavljeni 3D krajolici zatim se mogu koristiti u odnosu jedan na drugi za vizualno predstavljanje relevantnih karakteristika. Osim toga, krajolici prilagođenosti malih podskupova evolucijskih puteva mogu se eksperimentalno konstruirati i vizualizirati, potencijalno otkrivajući karakteristike poput vrhova i dolina prilagođenosti.&lt;ref name=pmid26844293/&gt; Predjeli prilagođenosti evolucijskih puteva ukazuju na vjerovatne evolucijske korake i krajnje tačke među skupovima pojedinačnih [[mutacija]]. [[Slika:Visualization of a population evolving in a static fitness landscape.gif| Vizualizacija populacije koja se razvija u statičnom prilagodbenom okruženju]]
[[Slika:Visualization of a population evolving in a dynamic fitness landscape.gif|280px| Vizualizacija populacije koja se razvija u dinamičnom pejzažu fitnesa]]

==Također pogledajte==
* [[Virusne kvazivrste]]
* [[Fitnes]]

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
; Primjeri vizualiziranih [[fitnes]] krajolika 
* [https://www.youtube.com/watch?v=4pdiAneMMhU Video: Using fitness landscapes to visualize evolution in action ]
* [http://beacon-center.org/blog/2012/10/08/evolution-101-fitness-landscapes/ BEACON Blog—Evolution 101: Fitness Landscapes]
* [http://pleiotropy.fieldofscience.com/2012/07/crossing-valleys-in-fitness-landscapes.html Pleiotropy Blog—an interesting discussion of Sergey Gavrilets's contributions]
* [http://news.ucdavis.edu/search/news_detail.lasso?id=10451 Pup Fish Evolution—UC Davis]
* [https://web.archive.org/web/20130523071442/http://evolution.berkeley.edu/evosite/evo101/VIIC1aComplexNovelties2.shtml Evolution 101—Shifting Balance Theory (Figure at bottom of page)]
* [https://emilydolson.github.io/fitness_landscape_visualizations/ Superimposing evolutionary trajectories onto fitness landscapes in virtual reality]

;Dodatni izvori
{{refbegin}}
* [http://www.counterbalance.org/evotheo/evolu3-frame.html Counterbalance: Evolution as movement through a fitness landscape—an interesting (if flawed) discussion of evolution and fitness landscapes]
*{{cite news |first=L. |last=Cameron |title=No peak in sight for evolving bacteria |work=MSUToday |publisher=Michigan State University |date=2023 |url=https://msutoday.msu.edu/news/2013/no-peak-in-sight-for-evolving-bacteria }}
*{{cite book|url=https://www.springer.com/engineering/computational+intelligence+and+complexity/book/978-3-642-41887-7|isbn=978-3-642-41888-4|title=Recent Advances in the Theory and Application of Fitness Landscapes|year=2014 |first1=Hendrik |last1=Richter |first2=Andries P. |last2=Engelbrecht |publisher=Springer |doi=10.1007/978-3-642-41888-4 |oclc=7324758532 }}
*{{Cite journal |title=Epistasis and Shapes of Fitness Landscapes |year=2007 |mr=2398598 |arxiv=q-bio.PE/0603034 |journal=Statistica Sinica |volume=17 |issue=4 |pages=1317–42 |last1=Beerenwinkel |first1=Niko |last2=Pachter |first2=Lior |last3=Sturmfels |first3=Bernd |bibcode=2006q.bio.....3034B }}
*{{cite book|isbn=0-393-03930-7 |title=Climbing Mount Improbable|year=1996 |first=Richard |last=Dawkins|publisher=Norton|oclc=757336308}}
*{{cite book|url=http://press.princeton.edu/titles/7799.html |isbn=978-0-691-11983-0|title=Fitness landscapes and the origin of species|first1=Sergey |last1=Gavrilets|year= 2004|publisher=Princeton University Press |oclc=1044748197 }}
*{{cite book|isbn=978-0-19-511130-9 |title=At Home in the Universe: The Search for Laws of Self-Organization and Complexity|first1=Stuart |last1=Kauffman|author-link=Stuart Kauffman|year=1995|publisher=Oxford University Press |oclc=923535473 }}
*{{cite book|isbn=978-0-262-63185-3|url=http://www.boente.eti.br/fuzzy/ebook-fuzzy-mitchell.pdf|title=An Introduction to Genetic Algorithms|first1=Melanie |last1=Mitchell|year=1996|publisher=MIT Press }}
*{{Cite book |chapter=2. Fitness Landscapes |chapter-url=http://www.cs.ucl.ac.uk/staff/W.Langdon/FOGP/intro_pic/landscape.html |isbn=3-540-42451-2 |title=Foundations of Genetic Programming |first1=W.B. |last1=Langdon |first2=R. |last2=Poli |year=2002 |publisher=Springer |oclc=828735699 |doi=10.1007/978-3-662-04726-2_2 |pages=17–26}}
*{{Cite book|isbn=978-0-19-507951-7|title=The Origins of Order|first1=Stuart |last1=Kauffman|author-link=Stuart Kauffman|year=1993|publisher=Oxford University Press |oclc=1410954535 |doi=10.1093/oso/9780195079517.001.0001 }}
*{{cite journal |doi=10.1038/nature05451 |pmid=17251971 |title=Empirical fitness landscapes reveal accessible evolutionary paths |journal=[[Nature]] |volume=445 |issue=7126 |pages=383–6 |year=2007 |last1=Poelwijk |first1=Frank J |last2=Kiviet |first2=Daniel J |last3=Weinreich |first3=Daniel M |last4=Tans |first4=Sander J |bibcode=2007Natur.445..383P |s2cid=4415468 }}
*{{cite journal |vauthors=Bukkuri A, Pienta KJ, Hockett I, Austin RH, Hammarlund EU, Amend SR, Brown JS |title=Modeling cancer's ecological and evolutionary dynamics |journal=Med Oncol |volume=40 |issue=4 |page=109 |date=February 2023 |pmid=36853375 |pmc=9974726 |doi=10.1007/s12032-023-01968-0 }}
{{refend}}

{{genarch}}
{{Populacijska genetika}}
{{Portal|Biologija}}
{{DEFAULTSORT:Fitness Landscape}}
[[Kategorija:Moderna sinteza (20. stoljeće)]]
[[Kategorija:Populacijska genetika]]
[[Kategorija:Selekcija]]</text>
      <sha1>g85tohuyiswpia9mmg22bdbupujpuig</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916621</id>
      <parentid>3916620</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T17:38:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bratuš-XY</username>
        <id>184374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3916621</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20374" sha1="qd6zyxlk70ur1yuzize9kse4eycqi29" xml:space="preserve">{{evolucija}}
U [[evolucijska biologija| evolucijskoj biologiji]], '''prilagodbeni predjeli ''' ili '''adaptivni predjeli''' ili '''adaptivni krajolici''' (vrste [[evolucijski krajolik|evojucijskih predjela]]) koriste se za vizualizaciju odnosa između [[genotip]]ova i [[adaptivna vrijednost|reproduktivnog uspjeha]]. Pretpostavlja se da svaki genotip ima dobro definiranu stopu replikacije (često se naziva [[fitnes]]). Ova sposobnost prilagođenosti je ''visina'' predjela. Za genotipove koji su slični kaže se da su ''blizu'' jedan drugom, dok su oni koji su vrlo različiti ''daleko'' jedan od drugog. Skup svih mogućih genotipova, njihov stepen sličnosti i njihove povezane adaptivne vrijednosti  tada se naziva predjelom prilagođenosti.

Ideju proučavanja evolucije vizualizacijom distribucije vrijednosti prilagođenosti kao vrste predjela prvi put je predstavio [[Sewall Wright]] 1932. godine.&lt;ref name=Wright&gt;{{cite journal |last1=Wright |first1=Sewall |year=1932 |title=The roles of mutation, inbreeding, crossbreeding, and selection in evolution |journal=Proceedings of the Sixth International Congress on Genetics |volume=1 |issue=8 |pages=355–66 |url=http://www.esp.org/books/6th-congress/facsimile/contents/6th-cong-p356-wright.pdf }}&lt;/ref&gt;

U problemima [[evolucijski algoritam|adaptivnog algoritma, predjeli prilagođenosti su evaluacije funkcije prilagođenosti za sva kandidatska rješenja (vidi dolje).

==U biologiji==
 [[Slika:fitness-landscape-cartoon.png|thumb|280px|Skica adaptivnog krajolika. Strelice označavaju preferirani tok populacije na predjelu, a tačke A i C su lokalni optimumi. Crvena kugla označava populaciju koja se pomjerila sa vrlo niske vrijednosti fitnesa na vrh.]]
U svim adaptivnim krajolicima, visina predstavlja i vizuelna je metafora za fitnes. Postoje tri različita načina karakterizacije ostalih dimenzija, iako u svakom slučaju udaljenost predstavlja i je metafora za stepen različitosti.&lt;ref name=Provine&gt;{{cite book |last=Provine |first=William B. |title=Sewall Wright and Evolutionary Biology |year=1986 |publisher=University of Chicago Press |oclc=1036863434 |isbn=0-226-68473-3 }}{{page needed|date=March 2018}}&lt;/ref&gt;
Adaptivni krajolici često se shvataju kao planinski lanci. Postoje lokalni vrhovi (tačke sa kojih svi putevi vode nizbrdo, tj. do nižeg [[fitnes]]a) i doline (regije sa kojih mnogi putevi vode uzbrdo). Adaptivni krajolik  sa mnogo lokalnih vrhova okruženih dubokim dolinama naziva se neravan. Ako svi genotipovi imaju istu stopu replikacije, s druge strane, adaptivni predio naziva se ravan. [[Populacija]] koja se razvija obično se penje uzbrdo u adaptivnom krajoliku, nizom malih genetičkih promjena, sve dok se – u beskonačnom vremenskom ograničenju – ne dostigne lokalni optimum.
Treba imati na umu da se lokalni optimum ne može uvijek pronaći čak ni u evolucijskom vremenu: ako se lokalni optimum može pronaći u razumnom vremenskom periodu, onda se adaptivni krajolik naziva &quot;lakim&quot;, a ako je potrebno vrijeme eksponencijalno, onda je &quot;težak&quot;.&lt;ref name=&quot;Kaznatcheev&quot;&gt;{{cite journal |title=Computational Complexity as an Ultimate Constraint on Evolution |journal=Genetics |volume=212 |issue=1 |pages=245–265 |last1=Kaznatcheev |first1=Artem |doi=10.1534/genetics.119.302000 |year=2019 |pmid=30833289 |pmc=6499524 }}&lt;/ref&gt; Tvrdi predjeli karakteriziraju se svojstvom lavirinta kojim [[alel]] koji je nekada bio koristan postaje štetan, prisiljavajući evoluciju da se povuče. Međutim, prisustvo svojstva lavirinta u [[biofizika|biofizički]] inspirisanim adaptivnim pejzažima možda nije dovoljno za stvaranje tvrdog krajolika.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bertram |first1=Jason |last2=Masel |first2=Joanna |title=Evolution Rapidly Optimizes Stability and Aggregation in Lattice Proteins Despite Pervasive Landscape Valleys and Mazes |journal=Genetics |date=April 2020 |volume=214 |issue=4 |pages=1047–57 |doi=10.1534/genetics.120.302815|pmid=32107278 |pmc=7153934 }}&lt;/ref&gt;

[[Slika:Visualization of two dimensions of a NK fitness landscape.png|thumb| Vizualizacija dvije dimenzije [[NK-model|NK predjela prilagođenosti]]. Strelice predstavljaju različite mutacijske puteve koje populacija može slijediti tokom evolucije na  prilagodbenom predjelu.]]

===Od genotipa do prilagodbenog krajolika===
Wright je vizualizirao prostor genotipa kao [[hiperkocka|hiperkocku]].&lt;ref name=Wright /&gt; Nije definirana kontinuirana &quot;dimenzija&quot; [[genotip]]a. Umjesto toga, mreža genotipova povezana je mutacijskim putevima.
NK-model [[Stuart Kauffman|Stuarta Kauffmana]] spada u ovu kategoriju predjela prilagođenosti. Novije tehnike analize mreže, kao što je grafički prikaz atrakcija s ponderiranom selekcijom (SWAG), također koriste bezdimenzijski prostor genotipa.&lt;ref name=pmid26844293&gt;{{cite journal |doi=10.1126/sciadv.1500921 |pmid=26844293 |pmc=4737206 |title=Environmental changes bridge evolutionary valleys |journal=Science Advances |volume=2 |issue=1 |year=2016 |last1=Steinberg |first1=B |last2=Ostermeier |first2=M |bibcode=2016SciA....2E0921S }}&lt;/ref&gt;

===Učestalost alela u odnosu na pejzaže kondicije===
Wrightov matematički rad opisao je [[fitnes]] kao funkciju frekvencija alela.&lt;ref name=Provine/&gt; Ovdje svaka dimenzija opisuje [[alelna frekvencija|frekvenciju alela]] na drugom [[gen]]u i kreće se između 0 i 1.

===Fenotip u odnosu na adaptivni krajolik===
U trećoj vrsti adaptivnog krajolika, svaka dimenzija predstavlja različitu [[fenotip]]sku osobinu.&lt;ref name=Provine /&gt; Pod pretpostavkama [[kvantitativna genetika| kvantitativne genetike]], ove fenotipske dimenzije mogu se mapirati na genotipove. Pogledati vizualizacije u nastavku za primjere fenotipa u odnosu na adaptivne krajolike.

== Morski adaptivni predjeli ==
{{Glavni|Morski adaptivni predjeli}}
Morski adaptivni predjeli proširuju statički model adaptivnog krajolika, omogućavajući adaptivnoj topografiji da se mijenja kroz vrijeme ili kroz promjenjiva okruženja. Umjesto fiksne topografije, morski pejzaži opisuju adaptivne površine čiji se vrhovi i doline mijenjaju s vremenom kako se [[selekcijski pritisak|selekcijski pritisci]] razvijaju, stvarajući trajektorije koje podsjećaju na dinamične &quot;morske pejzaže&quot;, a ne na statične krajolikr koji su neophodni za precizno predviđanje adaptacije pod vremenski promjenjivim selektivnim uslovima.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=From fitness landscapes to fitness seascapes: non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |year=2007 |volume=23 |issue=10 |pages=547–554 |doi=10.1016/j.tig.2007.08.003 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=Fitness flux and ubiquity of adaptive evolution |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |year=2010 |volume=107 |issue=24 |pages=10165–10170 |doi=10.1073/pnas.0907953107 |pmc=2840135 }}&lt;/ref&gt;

Primjeri faktora koji uzrokuju vremenski promjenjive promjene u fitznesu su:
* promjene u okolini
* izloženost drogama i vožnja bicikla &lt;ref&gt;{{cite journal |last=King |first=E.S. |last2=Scott |first2=J.G. |title=Fitness seascapes are necessary for realistic modeling of the evolutionary response to drug therapy |journal=Science Advances |year=2025 |volume=11 |issue=24 |doi=10.1126/sciadv.adv1268 |pmc=12153978 }}&lt;/ref&gt;
* [[imunost|imunski nadzor]]
* evoluirajuća okruženja domaćina
* [[Hipoteza o Crvenoj kraljici|Efekti Crvene kraljice]] u kojima postoji interakcija između dvije vrste koja dinamički utiče na stanje svake od njih.&lt;ref name=&quot;ANEL&quot;&gt;{{cite journal |last=Van Valen |first=Leigh |author-link=Leigh Van Valen |date=1973 |title=A new evolutionary law |journal=Evolutionary Theory  |volume=1 |pages=1–30 |url=http://ebme.marine.rutgers.edu/HistoryEarthSystems/HistEarthSystems_Fall2010/VanValen%201973%20Evol%20%20Theor%20.pdf }}&lt;/ref&gt;
Koncept je također formaliziran u statističko-fizičkim modelima koji analiziraju vremenski zavisne gradijente selekcije, adaptivne tokove i kretanje vrhova u promjenjivom okruženju. Morski pejzaži prilagođeni [[fitnes]]u stoga generaliziraju tradicionalne krajolike prilagođenosti kondiciji, uključivanjem nestacionarne selekcije, što ih čini korisnim okvirom za proučavanje adaptacije u fluktuirajućim ili klinički moduliranim okruženjima.

==U evolucijskoj optimizaciji==
Osim područja evolucijske biologije, koncept predjela prilagođenosti također je dobio na važnosti u metodama evolucijske optimizacije kao što su genetički algoritmi ili evolucijske strategije. U evolucijskoj optimizaciji pokušava se riješiti problem iz stvarnog svijeta (npr. problemi inženjerstva ili logistike) imitirajući dinamiku biološke evolucije. Naprimjer, kamion za dostavu s brojnim adresama odredišta može ići velikim brojem različitih ruta, ali samo vrlo malo njih će rezultirati kratkim vremenom vožnje.
Da bi se koristili mnogi uobičajeni oblici evolucijske optimizacije, potrebno je definirati za svako moguće [[tačka rješenja|rješenje]] ''s'' problema od interesa (tj. svaku moguću rutu u slučaju dostavnog kamiona) koliko je ona 'dobra'. To se postiže uvođenjem [[funkcija (matematika)|funkcije]] ''f(s)'' sa [[skalar (matematika)|skalarnom]] vrijednošću (skalarna vrijednost znači da je ''f(s)'' jednostavan broj, kao što je 0,3, dok ''s'' može biti složeniji objekt, na primjer lista odredišnih adresa u slučaju dostavnog kamiona), što se naziva [[funkcija prilagodbe]].
Visok ''f(s)'' implicira da je ''s'' dobro rješenje. U slučaju dostavnog kamiona, ''f(s)'' bi mogao biti broj isporuka po satu na ruti ''s''. Najbolje, ili barem vrlo dobro, rješenje se zatim pronalazi na sljedeći način: u početku se kreira populacija slučajnih rješenja. Zatim se rješenja mutiraju i odabiru ona s većom prilagođenošću, sve dok se ne pronađe zadovoljavajuće rješenje.
Tehnike evolucijske optimizacije posebno su korisne u situacijama u kojima je lahko odrediti kvalitet pojedinačnog rješenja, ali je teško pregledati sva moguća rješenja jedno po jedno (lahko je odrediti vrijeme vožnje za određenu rutu dostavnog kamiona, ali je gotovo nemoguće provjeriti sve moguće rute kada broj odredišta naraste na više od nekoliko).
Čak i u slučajevima kada je funkciju prilagođenosti teško definirati, koncept predjela prilagođenosti može biti koristan. Naprimjer, ako se procjena prilagođenosti vrši [[stohastika|stohastičkim]] [[uzorak|uzorkovanjem]], tada se uzorkovanje vrši iz (obično nepoznate) distribucije u svakoj tački; ​​ipak, to može biti korisno za rasuđivanje o krajoliku koji formira očekivana prilagođenost u svakoj tački. Ako se prilagođenost mijenja s vremenom (dinamička optimizacija) ili s drugim vrstama u okruženju ([[koevolucija]]), i dalje može biti korisno za rasuđivanje o putanjama trenutnog krajolika prilagođenosti. Međutim, u nekim slučajevima (na primjer, interaktivno evolucijsko računanje zasnovano na preferencijama) relevantnost je ograničenija, jer ne postoji garancija da su ljudske preferencije konzistentne s jednim zadatkom prilagođenosti.
Koncept skalarne funkcije prilagođenosti ''f(s)'' također odgovara konceptu potencijalne ili energetske funkcije u fizici. Dva koncepta se razlikuju samo po tome što fizičari tradicionalno razmišljaju u smislu minimiziranja potencijalne funkcije, dok biolozi preferiraju ideju da se prilagođenost maksimizira. Stoga, uzimanje inverza potencijalne funkcije pretvara je u funkciju prilagođenosti i obrnuto.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kauffman|1993|p=43}}&lt;/ref&gt;

==Upozorenja i ograničenja==
Postoji nekoliko važnih upozorenja. Budući da se ljudski um bori da razmišlja u više od tri dimenzije, 3D topologije mogu zavarati kada se raspravlja o visoko višedimenzijskim adaptivnim predjelima.&lt;ref name=pmid21644947&gt;{{cite journal |doi=10.1111/j.1558-5646.2011.01236.x |pmid=21644947 |pmc=3668694 |title=Visualizing Fitness Landscapes |journal=Evolution |volume=65 |issue=6 |pages=1544–58 |year=2011 |last1=McCandlish |first1=David M }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |first1=George R. |last1=McGhee |year=2006 |title=The Geometry of Evolution: Adaptive Landscapes and Theoretical Morphospaces |publisher=Cambridge University Press |url={{Google books|YzzKx81IDLsC|plainurl=yes}} |isbn=978-1-139-45995-2 }}&lt;/ref&gt; Posebno nije jasno da li su vrhovi u prirodnim biološkim krajolicima ikada zaista odvojeni dolinama [[fitnes]]a u takvim višedimenzijskim pejzažima ili su povezani izuzetno dugim neutralnim grebenima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Gavrilets|2004}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1007/s10539-008-9116-z |title=The end of the adaptive landscape metaphor? |journal=Biology &amp; Philosophy |volume=23 |issue=5 |pages=625–38 |year=2008 |last1=Kaplan |first1=Jonathan |s2cid=170649453 }}&lt;/ref&gt; Additionally, the fitness landscape is not static in time but dependent on the changing environment and evolution of other genes.&lt;ref name=pmid26844293/&gt; Stoga je to više morski predio,&lt;ref name=pmid19232770&gt;{{cite journal |doi=10.1016/j.tig.2009.01.002 |pmid=19232770 |title=From fitness landscapes to seascapes: Non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |volume=25 |issue=3 |pages=111–9 |year=2009 |last1=Mustonen |first1=Ville |last2=Lässig |first2=Michael }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=From fitness landscapes to seascapes: non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |year=2007 |volume=23 |issue=10 |pages=547–554 |doi=10.1016/j.tig.2007.08.003 }}&lt;/ref&gt; što dodatno utiče na to koliko odvojeni adaptivni vrhovi zapravo mogu biti. Pored toga, važno je uzeti u obzir da predio općenito nije apsolutna, već relativna funkcija.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1006/jtbi.1996.0049 |pmid=8733432 |title=Population Evolution on a Multiplicative Single-Peak Fitness Landscape |journal=Journal of Theoretical Biology |volume=179 |issue=1 |pages=61–73 |year=1996 |last1=Woodcock |first1=Glenn |last2=Higgs |first2=Paul G |bibcode=1996JThBi.179...61W }}&lt;/ref&gt; Konačno, budući da je uobičajeno koristiti funkciju kao zamjenu za sposobnost preživljavanja kada se raspravlja o enzimima, sve promiskuitetne aktivnosti postoje kao preklapajući predjeli koji će zajedno odrediti konačnu sposobnost preživljavanja organizma, implicirajući jaz između različitih koegzistirajućih relativnih krajolika.&lt;ref name=pmid29248946&gt;{{cite journal |doi=10.1007/s00239-017-9823-7 |pmid=29248946 |title=Elastic Multi-scale Mechanisms: Computation and Biological Evolution |journal=Journal of Molecular Evolution |volume=86 |issue=1 |pages=47–57 |year=2017 |last1=Diaz Ochoa |first1=Juan G |bibcode=2018JMolE..86...47D |s2cid=22624633 }}&lt;/ref&gt;
Imajući na umu ova ograničenja, krajolici prilagođenosti (''fitness landscapes'') i dalje mogu biti poučan način razmišljanja o evoluciji. U osnovi je moguće izmjeriti (čak i ako ne i vizualizirati) neke od parametara razdvojenosti prasjela i broja vrhova, visine, razdvajanja i grupiranja. Pojednostavljeni 3D krajolici zatim se mogu koristiti u odnosu jedan na drugi za vizualno predstavljanje relevantnih karakteristika. Osim toga, krajolici prilagođenosti malih podskupova evolucijskih puteva mogu se eksperimentalno konstruirati i vizualizirati, potencijalno otkrivajući karakteristike poput vrhova i dolina prilagođenosti.&lt;ref name=pmid26844293/&gt; Predjeli prilagođenosti evolucijskih puteva ukazuju na vjerovatne evolucijske korake i krajnje tačke među skupovima pojedinačnih [[mutacija]]. [[Slika:Visualization of a population evolving in a static fitness landscape.gif| Vizualizacija populacije koja se razvija u statičnom prilagodbenom okruženju]]
[[Slika:Visualization of a population evolving in a dynamic fitness landscape.gif|280px| Vizualizacija populacije koja se razvija u dinamičnom pejzažu fitnesa]]

==Također pogledajte==
* [[Virusne kvazivrste]]
* [[Fitnes]]

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
; Primjeri vizualiziranih [[fitnes]] krajolika 
* [https://www.youtube.com/watch?v=4pdiAneMMhU Video: Using fitness landscapes to visualize evolution in action ]
* [http://beacon-center.org/blog/2012/10/08/evolution-101-fitness-landscapes/ BEACON Blog—Evolution 101: Fitness Landscapes]
* [http://pleiotropy.fieldofscience.com/2012/07/crossing-valleys-in-fitness-landscapes.html Pleiotropy Blog—an interesting discussion of Sergey Gavrilets's contributions]
* [http://news.ucdavis.edu/search/news_detail.lasso?id=10451 Pup Fish Evolution—UC Davis]
* [https://web.archive.org/web/20130523071442/http://evolution.berkeley.edu/evosite/evo101/VIIC1aComplexNovelties2.shtml Evolution 101—Shifting Balance Theory (Figure at bottom of page)]
* [https://emilydolson.github.io/fitness_landscape_visualizations/ Superimposing evolutionary trajectories onto fitness landscapes in virtual reality]

;Dodatni izvori
{{refbegin}}
* [http://www.counterbalance.org/evotheo/evolu3-frame.html Counterbalance: Evolution as movement through a fitness landscape—an interesting (if flawed) discussion of evolution and fitness landscapes]
*{{cite news |first=L. |last=Cameron |title=No peak in sight for evolving bacteria |work=MSUToday |publisher=Michigan State University |date=2023 |url=https://msutoday.msu.edu/news/2013/no-peak-in-sight-for-evolving-bacteria }}
*{{cite book|url=https://www.springer.com/engineering/computational+intelligence+and+complexity/book/978-3-642-41887-7|isbn=978-3-642-41888-4|title=Recent Advances in the Theory and Application of Fitness Landscapes|year=2014 |first1=Hendrik |last1=Richter |first2=Andries P. |last2=Engelbrecht |publisher=Springer |doi=10.1007/978-3-642-41888-4 |oclc=7324758532 }}
*{{Cite journal |title=Epistasis and Shapes of Fitness Landscapes |year=2007 |mr=2398598 |arxiv=q-bio.PE/0603034 |journal=Statistica Sinica |volume=17 |issue=4 |pages=1317–42 |last1=Beerenwinkel |first1=Niko |last2=Pachter |first2=Lior |last3=Sturmfels |first3=Bernd |bibcode=2006q.bio.....3034B }}
*{{cite book|isbn=0-393-03930-7 |title=Climbing Mount Improbable|year=1996 |first=Richard |last=Dawkins|publisher=Norton|oclc=757336308}}
*{{cite book|url=http://press.princeton.edu/titles/7799.html |isbn=978-0-691-11983-0|title=Fitness landscapes and the origin of species|first1=Sergey |last1=Gavrilets|year= 2004|publisher=Princeton University Press |oclc=1044748197 }}
*{{cite book|isbn=978-0-19-511130-9 |title=At Home in the Universe: The Search for Laws of Self-Organization and Complexity|first1=Stuart |last1=Kauffman|author-link=Stuart Kauffman|year=1995|publisher=Oxford University Press |oclc=923535473 }}
*{{cite book|isbn=978-0-262-63185-3|url=http://www.boente.eti.br/fuzzy/ebook-fuzzy-mitchell.pdf|title=An Introduction to Genetic Algorithms|first1=Melanie |last1=Mitchell|year=1996|publisher=MIT Press }}
*{{Cite book |chapter=2. Fitness Landscapes |chapter-url=http://www.cs.ucl.ac.uk/staff/W.Langdon/FOGP/intro_pic/landscape.html |isbn=3-540-42451-2 |title=Foundations of Genetic Programming |first1=W.B. |last1=Langdon |first2=R. |last2=Poli |year=2002 |publisher=Springer |oclc=828735699 |doi=10.1007/978-3-662-04726-2_2 |pages=17–26}}
*{{Cite book|isbn=978-0-19-507951-7|title=The Origins of Order|first1=Stuart |last1=Kauffman|author-link=Stuart Kauffman|year=1993|publisher=Oxford University Press |oclc=1410954535 |doi=10.1093/oso/9780195079517.001.0001 }}
*{{cite journal |doi=10.1038/nature05451 |pmid=17251971 |title=Empirical fitness landscapes reveal accessible evolutionary paths |journal=[[Nature]] |volume=445 |issue=7126 |pages=383–6 |year=2007 |last1=Poelwijk |first1=Frank J |last2=Kiviet |first2=Daniel J |last3=Weinreich |first3=Daniel M |last4=Tans |first4=Sander J |bibcode=2007Natur.445..383P |s2cid=4415468 }}
*{{cite journal |vauthors=Bukkuri A, Pienta KJ, Hockett I, Austin RH, Hammarlund EU, Amend SR, Brown JS |title=Modeling cancer's ecological and evolutionary dynamics |journal=Med Oncol |volume=40 |issue=4 |page=109 |date=February 2023 |pmid=36853375 |pmc=9974726 |doi=10.1007/s12032-023-01968-0 }}
{{refend}}

{{genarch}}
{{Populacijska genetika}}
{{Portal|Biologija}}
{{DEFAULTSORT:Fitness Landscape}}
[[Kategorija:Moderna sinteza (20. stoljeće)]]
[[Kategorija:Populacijska genetika]]
[[Kategorija:Selekcija]]</text>
      <sha1>qd6zyxlk70ur1yuzize9kse4eycqi29</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916662</id>
      <parentid>3916621</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:30:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Fitnesni krajolik]] na [[Wikipedia:Igralište/Fitnesni krajolik]] bez ostavljanja preusmjerenja: yahadžija</comment>
      <origin>3916621</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20374" sha1="qd6zyxlk70ur1yuzize9kse4eycqi29" xml:space="preserve">{{evolucija}}
U [[evolucijska biologija| evolucijskoj biologiji]], '''prilagodbeni predjeli ''' ili '''adaptivni predjeli''' ili '''adaptivni krajolici''' (vrste [[evolucijski krajolik|evojucijskih predjela]]) koriste se za vizualizaciju odnosa između [[genotip]]ova i [[adaptivna vrijednost|reproduktivnog uspjeha]]. Pretpostavlja se da svaki genotip ima dobro definiranu stopu replikacije (često se naziva [[fitnes]]). Ova sposobnost prilagođenosti je ''visina'' predjela. Za genotipove koji su slični kaže se da su ''blizu'' jedan drugom, dok su oni koji su vrlo različiti ''daleko'' jedan od drugog. Skup svih mogućih genotipova, njihov stepen sličnosti i njihove povezane adaptivne vrijednosti  tada se naziva predjelom prilagođenosti.

Ideju proučavanja evolucije vizualizacijom distribucije vrijednosti prilagođenosti kao vrste predjela prvi put je predstavio [[Sewall Wright]] 1932. godine.&lt;ref name=Wright&gt;{{cite journal |last1=Wright |first1=Sewall |year=1932 |title=The roles of mutation, inbreeding, crossbreeding, and selection in evolution |journal=Proceedings of the Sixth International Congress on Genetics |volume=1 |issue=8 |pages=355–66 |url=http://www.esp.org/books/6th-congress/facsimile/contents/6th-cong-p356-wright.pdf }}&lt;/ref&gt;

U problemima [[evolucijski algoritam|adaptivnog algoritma, predjeli prilagođenosti su evaluacije funkcije prilagođenosti za sva kandidatska rješenja (vidi dolje).

==U biologiji==
 [[Slika:fitness-landscape-cartoon.png|thumb|280px|Skica adaptivnog krajolika. Strelice označavaju preferirani tok populacije na predjelu, a tačke A i C su lokalni optimumi. Crvena kugla označava populaciju koja se pomjerila sa vrlo niske vrijednosti fitnesa na vrh.]]
U svim adaptivnim krajolicima, visina predstavlja i vizuelna je metafora za fitnes. Postoje tri različita načina karakterizacije ostalih dimenzija, iako u svakom slučaju udaljenost predstavlja i je metafora za stepen različitosti.&lt;ref name=Provine&gt;{{cite book |last=Provine |first=William B. |title=Sewall Wright and Evolutionary Biology |year=1986 |publisher=University of Chicago Press |oclc=1036863434 |isbn=0-226-68473-3 }}{{page needed|date=March 2018}}&lt;/ref&gt;
Adaptivni krajolici često se shvataju kao planinski lanci. Postoje lokalni vrhovi (tačke sa kojih svi putevi vode nizbrdo, tj. do nižeg [[fitnes]]a) i doline (regije sa kojih mnogi putevi vode uzbrdo). Adaptivni krajolik  sa mnogo lokalnih vrhova okruženih dubokim dolinama naziva se neravan. Ako svi genotipovi imaju istu stopu replikacije, s druge strane, adaptivni predio naziva se ravan. [[Populacija]] koja se razvija obično se penje uzbrdo u adaptivnom krajoliku, nizom malih genetičkih promjena, sve dok se – u beskonačnom vremenskom ograničenju – ne dostigne lokalni optimum.
Treba imati na umu da se lokalni optimum ne može uvijek pronaći čak ni u evolucijskom vremenu: ako se lokalni optimum može pronaći u razumnom vremenskom periodu, onda se adaptivni krajolik naziva &quot;lakim&quot;, a ako je potrebno vrijeme eksponencijalno, onda je &quot;težak&quot;.&lt;ref name=&quot;Kaznatcheev&quot;&gt;{{cite journal |title=Computational Complexity as an Ultimate Constraint on Evolution |journal=Genetics |volume=212 |issue=1 |pages=245–265 |last1=Kaznatcheev |first1=Artem |doi=10.1534/genetics.119.302000 |year=2019 |pmid=30833289 |pmc=6499524 }}&lt;/ref&gt; Tvrdi predjeli karakteriziraju se svojstvom lavirinta kojim [[alel]] koji je nekada bio koristan postaje štetan, prisiljavajući evoluciju da se povuče. Međutim, prisustvo svojstva lavirinta u [[biofizika|biofizički]] inspirisanim adaptivnim pejzažima možda nije dovoljno za stvaranje tvrdog krajolika.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bertram |first1=Jason |last2=Masel |first2=Joanna |title=Evolution Rapidly Optimizes Stability and Aggregation in Lattice Proteins Despite Pervasive Landscape Valleys and Mazes |journal=Genetics |date=April 2020 |volume=214 |issue=4 |pages=1047–57 |doi=10.1534/genetics.120.302815|pmid=32107278 |pmc=7153934 }}&lt;/ref&gt;

[[Slika:Visualization of two dimensions of a NK fitness landscape.png|thumb| Vizualizacija dvije dimenzije [[NK-model|NK predjela prilagođenosti]]. Strelice predstavljaju različite mutacijske puteve koje populacija može slijediti tokom evolucije na  prilagodbenom predjelu.]]

===Od genotipa do prilagodbenog krajolika===
Wright je vizualizirao prostor genotipa kao [[hiperkocka|hiperkocku]].&lt;ref name=Wright /&gt; Nije definirana kontinuirana &quot;dimenzija&quot; [[genotip]]a. Umjesto toga, mreža genotipova povezana je mutacijskim putevima.
NK-model [[Stuart Kauffman|Stuarta Kauffmana]] spada u ovu kategoriju predjela prilagođenosti. Novije tehnike analize mreže, kao što je grafički prikaz atrakcija s ponderiranom selekcijom (SWAG), također koriste bezdimenzijski prostor genotipa.&lt;ref name=pmid26844293&gt;{{cite journal |doi=10.1126/sciadv.1500921 |pmid=26844293 |pmc=4737206 |title=Environmental changes bridge evolutionary valleys |journal=Science Advances |volume=2 |issue=1 |year=2016 |last1=Steinberg |first1=B |last2=Ostermeier |first2=M |bibcode=2016SciA....2E0921S }}&lt;/ref&gt;

===Učestalost alela u odnosu na pejzaže kondicije===
Wrightov matematički rad opisao je [[fitnes]] kao funkciju frekvencija alela.&lt;ref name=Provine/&gt; Ovdje svaka dimenzija opisuje [[alelna frekvencija|frekvenciju alela]] na drugom [[gen]]u i kreće se između 0 i 1.

===Fenotip u odnosu na adaptivni krajolik===
U trećoj vrsti adaptivnog krajolika, svaka dimenzija predstavlja različitu [[fenotip]]sku osobinu.&lt;ref name=Provine /&gt; Pod pretpostavkama [[kvantitativna genetika| kvantitativne genetike]], ove fenotipske dimenzije mogu se mapirati na genotipove. Pogledati vizualizacije u nastavku za primjere fenotipa u odnosu na adaptivne krajolike.

== Morski adaptivni predjeli ==
{{Glavni|Morski adaptivni predjeli}}
Morski adaptivni predjeli proširuju statički model adaptivnog krajolika, omogućavajući adaptivnoj topografiji da se mijenja kroz vrijeme ili kroz promjenjiva okruženja. Umjesto fiksne topografije, morski pejzaži opisuju adaptivne površine čiji se vrhovi i doline mijenjaju s vremenom kako se [[selekcijski pritisak|selekcijski pritisci]] razvijaju, stvarajući trajektorije koje podsjećaju na dinamične &quot;morske pejzaže&quot;, a ne na statične krajolikr koji su neophodni za precizno predviđanje adaptacije pod vremenski promjenjivim selektivnim uslovima.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=From fitness landscapes to fitness seascapes: non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |year=2007 |volume=23 |issue=10 |pages=547–554 |doi=10.1016/j.tig.2007.08.003 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=Fitness flux and ubiquity of adaptive evolution |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |year=2010 |volume=107 |issue=24 |pages=10165–10170 |doi=10.1073/pnas.0907953107 |pmc=2840135 }}&lt;/ref&gt;

Primjeri faktora koji uzrokuju vremenski promjenjive promjene u fitznesu su:
* promjene u okolini
* izloženost drogama i vožnja bicikla &lt;ref&gt;{{cite journal |last=King |first=E.S. |last2=Scott |first2=J.G. |title=Fitness seascapes are necessary for realistic modeling of the evolutionary response to drug therapy |journal=Science Advances |year=2025 |volume=11 |issue=24 |doi=10.1126/sciadv.adv1268 |pmc=12153978 }}&lt;/ref&gt;
* [[imunost|imunski nadzor]]
* evoluirajuća okruženja domaćina
* [[Hipoteza o Crvenoj kraljici|Efekti Crvene kraljice]] u kojima postoji interakcija između dvije vrste koja dinamički utiče na stanje svake od njih.&lt;ref name=&quot;ANEL&quot;&gt;{{cite journal |last=Van Valen |first=Leigh |author-link=Leigh Van Valen |date=1973 |title=A new evolutionary law |journal=Evolutionary Theory  |volume=1 |pages=1–30 |url=http://ebme.marine.rutgers.edu/HistoryEarthSystems/HistEarthSystems_Fall2010/VanValen%201973%20Evol%20%20Theor%20.pdf }}&lt;/ref&gt;
Koncept je također formaliziran u statističko-fizičkim modelima koji analiziraju vremenski zavisne gradijente selekcije, adaptivne tokove i kretanje vrhova u promjenjivom okruženju. Morski pejzaži prilagođeni [[fitnes]]u stoga generaliziraju tradicionalne krajolike prilagođenosti kondiciji, uključivanjem nestacionarne selekcije, što ih čini korisnim okvirom za proučavanje adaptacije u fluktuirajućim ili klinički moduliranim okruženjima.

==U evolucijskoj optimizaciji==
Osim područja evolucijske biologije, koncept predjela prilagođenosti također je dobio na važnosti u metodama evolucijske optimizacije kao što su genetički algoritmi ili evolucijske strategije. U evolucijskoj optimizaciji pokušava se riješiti problem iz stvarnog svijeta (npr. problemi inženjerstva ili logistike) imitirajući dinamiku biološke evolucije. Naprimjer, kamion za dostavu s brojnim adresama odredišta može ići velikim brojem različitih ruta, ali samo vrlo malo njih će rezultirati kratkim vremenom vožnje.
Da bi se koristili mnogi uobičajeni oblici evolucijske optimizacije, potrebno je definirati za svako moguće [[tačka rješenja|rješenje]] ''s'' problema od interesa (tj. svaku moguću rutu u slučaju dostavnog kamiona) koliko je ona 'dobra'. To se postiže uvođenjem [[funkcija (matematika)|funkcije]] ''f(s)'' sa [[skalar (matematika)|skalarnom]] vrijednošću (skalarna vrijednost znači da je ''f(s)'' jednostavan broj, kao što je 0,3, dok ''s'' može biti složeniji objekt, na primjer lista odredišnih adresa u slučaju dostavnog kamiona), što se naziva [[funkcija prilagodbe]].
Visok ''f(s)'' implicira da je ''s'' dobro rješenje. U slučaju dostavnog kamiona, ''f(s)'' bi mogao biti broj isporuka po satu na ruti ''s''. Najbolje, ili barem vrlo dobro, rješenje se zatim pronalazi na sljedeći način: u početku se kreira populacija slučajnih rješenja. Zatim se rješenja mutiraju i odabiru ona s većom prilagođenošću, sve dok se ne pronađe zadovoljavajuće rješenje.
Tehnike evolucijske optimizacije posebno su korisne u situacijama u kojima je lahko odrediti kvalitet pojedinačnog rješenja, ali je teško pregledati sva moguća rješenja jedno po jedno (lahko je odrediti vrijeme vožnje za određenu rutu dostavnog kamiona, ali je gotovo nemoguće provjeriti sve moguće rute kada broj odredišta naraste na više od nekoliko).
Čak i u slučajevima kada je funkciju prilagođenosti teško definirati, koncept predjela prilagođenosti može biti koristan. Naprimjer, ako se procjena prilagođenosti vrši [[stohastika|stohastičkim]] [[uzorak|uzorkovanjem]], tada se uzorkovanje vrši iz (obično nepoznate) distribucije u svakoj tački; ​​ipak, to može biti korisno za rasuđivanje o krajoliku koji formira očekivana prilagođenost u svakoj tački. Ako se prilagođenost mijenja s vremenom (dinamička optimizacija) ili s drugim vrstama u okruženju ([[koevolucija]]), i dalje može biti korisno za rasuđivanje o putanjama trenutnog krajolika prilagođenosti. Međutim, u nekim slučajevima (na primjer, interaktivno evolucijsko računanje zasnovano na preferencijama) relevantnost je ograničenija, jer ne postoji garancija da su ljudske preferencije konzistentne s jednim zadatkom prilagođenosti.
Koncept skalarne funkcije prilagođenosti ''f(s)'' također odgovara konceptu potencijalne ili energetske funkcije u fizici. Dva koncepta se razlikuju samo po tome što fizičari tradicionalno razmišljaju u smislu minimiziranja potencijalne funkcije, dok biolozi preferiraju ideju da se prilagođenost maksimizira. Stoga, uzimanje inverza potencijalne funkcije pretvara je u funkciju prilagođenosti i obrnuto.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kauffman|1993|p=43}}&lt;/ref&gt;

==Upozorenja i ograničenja==
Postoji nekoliko važnih upozorenja. Budući da se ljudski um bori da razmišlja u više od tri dimenzije, 3D topologije mogu zavarati kada se raspravlja o visoko višedimenzijskim adaptivnim predjelima.&lt;ref name=pmid21644947&gt;{{cite journal |doi=10.1111/j.1558-5646.2011.01236.x |pmid=21644947 |pmc=3668694 |title=Visualizing Fitness Landscapes |journal=Evolution |volume=65 |issue=6 |pages=1544–58 |year=2011 |last1=McCandlish |first1=David M }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |first1=George R. |last1=McGhee |year=2006 |title=The Geometry of Evolution: Adaptive Landscapes and Theoretical Morphospaces |publisher=Cambridge University Press |url={{Google books|YzzKx81IDLsC|plainurl=yes}} |isbn=978-1-139-45995-2 }}&lt;/ref&gt; Posebno nije jasno da li su vrhovi u prirodnim biološkim krajolicima ikada zaista odvojeni dolinama [[fitnes]]a u takvim višedimenzijskim pejzažima ili su povezani izuzetno dugim neutralnim grebenima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Gavrilets|2004}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1007/s10539-008-9116-z |title=The end of the adaptive landscape metaphor? |journal=Biology &amp; Philosophy |volume=23 |issue=5 |pages=625–38 |year=2008 |last1=Kaplan |first1=Jonathan |s2cid=170649453 }}&lt;/ref&gt; Additionally, the fitness landscape is not static in time but dependent on the changing environment and evolution of other genes.&lt;ref name=pmid26844293/&gt; Stoga je to više morski predio,&lt;ref name=pmid19232770&gt;{{cite journal |doi=10.1016/j.tig.2009.01.002 |pmid=19232770 |title=From fitness landscapes to seascapes: Non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |volume=25 |issue=3 |pages=111–9 |year=2009 |last1=Mustonen |first1=Ville |last2=Lässig |first2=Michael }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=From fitness landscapes to seascapes: non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |year=2007 |volume=23 |issue=10 |pages=547–554 |doi=10.1016/j.tig.2007.08.003 }}&lt;/ref&gt; što dodatno utiče na to koliko odvojeni adaptivni vrhovi zapravo mogu biti. Pored toga, važno je uzeti u obzir da predio općenito nije apsolutna, već relativna funkcija.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1006/jtbi.1996.0049 |pmid=8733432 |title=Population Evolution on a Multiplicative Single-Peak Fitness Landscape |journal=Journal of Theoretical Biology |volume=179 |issue=1 |pages=61–73 |year=1996 |last1=Woodcock |first1=Glenn |last2=Higgs |first2=Paul G |bibcode=1996JThBi.179...61W }}&lt;/ref&gt; Konačno, budući da je uobičajeno koristiti funkciju kao zamjenu za sposobnost preživljavanja kada se raspravlja o enzimima, sve promiskuitetne aktivnosti postoje kao preklapajući predjeli koji će zajedno odrediti konačnu sposobnost preživljavanja organizma, implicirajući jaz između različitih koegzistirajućih relativnih krajolika.&lt;ref name=pmid29248946&gt;{{cite journal |doi=10.1007/s00239-017-9823-7 |pmid=29248946 |title=Elastic Multi-scale Mechanisms: Computation and Biological Evolution |journal=Journal of Molecular Evolution |volume=86 |issue=1 |pages=47–57 |year=2017 |last1=Diaz Ochoa |first1=Juan G |bibcode=2018JMolE..86...47D |s2cid=22624633 }}&lt;/ref&gt;
Imajući na umu ova ograničenja, krajolici prilagođenosti (''fitness landscapes'') i dalje mogu biti poučan način razmišljanja o evoluciji. U osnovi je moguće izmjeriti (čak i ako ne i vizualizirati) neke od parametara razdvojenosti prasjela i broja vrhova, visine, razdvajanja i grupiranja. Pojednostavljeni 3D krajolici zatim se mogu koristiti u odnosu jedan na drugi za vizualno predstavljanje relevantnih karakteristika. Osim toga, krajolici prilagođenosti malih podskupova evolucijskih puteva mogu se eksperimentalno konstruirati i vizualizirati, potencijalno otkrivajući karakteristike poput vrhova i dolina prilagođenosti.&lt;ref name=pmid26844293/&gt; Predjeli prilagođenosti evolucijskih puteva ukazuju na vjerovatne evolucijske korake i krajnje tačke među skupovima pojedinačnih [[mutacija]]. [[Slika:Visualization of a population evolving in a static fitness landscape.gif| Vizualizacija populacije koja se razvija u statičnom prilagodbenom okruženju]]
[[Slika:Visualization of a population evolving in a dynamic fitness landscape.gif|280px| Vizualizacija populacije koja se razvija u dinamičnom pejzažu fitnesa]]

==Također pogledajte==
* [[Virusne kvazivrste]]
* [[Fitnes]]

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
; Primjeri vizualiziranih [[fitnes]] krajolika 
* [https://www.youtube.com/watch?v=4pdiAneMMhU Video: Using fitness landscapes to visualize evolution in action ]
* [http://beacon-center.org/blog/2012/10/08/evolution-101-fitness-landscapes/ BEACON Blog—Evolution 101: Fitness Landscapes]
* [http://pleiotropy.fieldofscience.com/2012/07/crossing-valleys-in-fitness-landscapes.html Pleiotropy Blog—an interesting discussion of Sergey Gavrilets's contributions]
* [http://news.ucdavis.edu/search/news_detail.lasso?id=10451 Pup Fish Evolution—UC Davis]
* [https://web.archive.org/web/20130523071442/http://evolution.berkeley.edu/evosite/evo101/VIIC1aComplexNovelties2.shtml Evolution 101—Shifting Balance Theory (Figure at bottom of page)]
* [https://emilydolson.github.io/fitness_landscape_visualizations/ Superimposing evolutionary trajectories onto fitness landscapes in virtual reality]

;Dodatni izvori
{{refbegin}}
* [http://www.counterbalance.org/evotheo/evolu3-frame.html Counterbalance: Evolution as movement through a fitness landscape—an interesting (if flawed) discussion of evolution and fitness landscapes]
*{{cite news |first=L. |last=Cameron |title=No peak in sight for evolving bacteria |work=MSUToday |publisher=Michigan State University |date=2023 |url=https://msutoday.msu.edu/news/2013/no-peak-in-sight-for-evolving-bacteria }}
*{{cite book|url=https://www.springer.com/engineering/computational+intelligence+and+complexity/book/978-3-642-41887-7|isbn=978-3-642-41888-4|title=Recent Advances in the Theory and Application of Fitness Landscapes|year=2014 |first1=Hendrik |last1=Richter |first2=Andries P. |last2=Engelbrecht |publisher=Springer |doi=10.1007/978-3-642-41888-4 |oclc=7324758532 }}
*{{Cite journal |title=Epistasis and Shapes of Fitness Landscapes |year=2007 |mr=2398598 |arxiv=q-bio.PE/0603034 |journal=Statistica Sinica |volume=17 |issue=4 |pages=1317–42 |last1=Beerenwinkel |first1=Niko |last2=Pachter |first2=Lior |last3=Sturmfels |first3=Bernd |bibcode=2006q.bio.....3034B }}
*{{cite book|isbn=0-393-03930-7 |title=Climbing Mount Improbable|year=1996 |first=Richard |last=Dawkins|publisher=Norton|oclc=757336308}}
*{{cite book|url=http://press.princeton.edu/titles/7799.html |isbn=978-0-691-11983-0|title=Fitness landscapes and the origin of species|first1=Sergey |last1=Gavrilets|year= 2004|publisher=Princeton University Press |oclc=1044748197 }}
*{{cite book|isbn=978-0-19-511130-9 |title=At Home in the Universe: The Search for Laws of Self-Organization and Complexity|first1=Stuart |last1=Kauffman|author-link=Stuart Kauffman|year=1995|publisher=Oxford University Press |oclc=923535473 }}
*{{cite book|isbn=978-0-262-63185-3|url=http://www.boente.eti.br/fuzzy/ebook-fuzzy-mitchell.pdf|title=An Introduction to Genetic Algorithms|first1=Melanie |last1=Mitchell|year=1996|publisher=MIT Press }}
*{{Cite book |chapter=2. Fitness Landscapes |chapter-url=http://www.cs.ucl.ac.uk/staff/W.Langdon/FOGP/intro_pic/landscape.html |isbn=3-540-42451-2 |title=Foundations of Genetic Programming |first1=W.B. |last1=Langdon |first2=R. |last2=Poli |year=2002 |publisher=Springer |oclc=828735699 |doi=10.1007/978-3-662-04726-2_2 |pages=17–26}}
*{{Cite book|isbn=978-0-19-507951-7|title=The Origins of Order|first1=Stuart |last1=Kauffman|author-link=Stuart Kauffman|year=1993|publisher=Oxford University Press |oclc=1410954535 |doi=10.1093/oso/9780195079517.001.0001 }}
*{{cite journal |doi=10.1038/nature05451 |pmid=17251971 |title=Empirical fitness landscapes reveal accessible evolutionary paths |journal=[[Nature]] |volume=445 |issue=7126 |pages=383–6 |year=2007 |last1=Poelwijk |first1=Frank J |last2=Kiviet |first2=Daniel J |last3=Weinreich |first3=Daniel M |last4=Tans |first4=Sander J |bibcode=2007Natur.445..383P |s2cid=4415468 }}
*{{cite journal |vauthors=Bukkuri A, Pienta KJ, Hockett I, Austin RH, Hammarlund EU, Amend SR, Brown JS |title=Modeling cancer's ecological and evolutionary dynamics |journal=Med Oncol |volume=40 |issue=4 |page=109 |date=February 2023 |pmid=36853375 |pmc=9974726 |doi=10.1007/s12032-023-01968-0 }}
{{refend}}

{{genarch}}
{{Populacijska genetika}}
{{Portal|Biologija}}
{{DEFAULTSORT:Fitness Landscape}}
[[Kategorija:Moderna sinteza (20. stoljeće)]]
[[Kategorija:Populacijska genetika]]
[[Kategorija:Selekcija]]</text>
      <sha1>qd6zyxlk70ur1yuzize9kse4eycqi29</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916663</id>
      <parentid>3916662</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:31:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Wikipedia:Igralište/Fitnesni krajolik]]&quot;: Ustrajno [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparenje]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3916621</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20374" sha1="qd6zyxlk70ur1yuzize9kse4eycqi29" xml:space="preserve">{{evolucija}}
U [[evolucijska biologija| evolucijskoj biologiji]], '''prilagodbeni predjeli ''' ili '''adaptivni predjeli''' ili '''adaptivni krajolici''' (vrste [[evolucijski krajolik|evojucijskih predjela]]) koriste se za vizualizaciju odnosa između [[genotip]]ova i [[adaptivna vrijednost|reproduktivnog uspjeha]]. Pretpostavlja se da svaki genotip ima dobro definiranu stopu replikacije (često se naziva [[fitnes]]). Ova sposobnost prilagođenosti je ''visina'' predjela. Za genotipove koji su slični kaže se da su ''blizu'' jedan drugom, dok su oni koji su vrlo različiti ''daleko'' jedan od drugog. Skup svih mogućih genotipova, njihov stepen sličnosti i njihove povezane adaptivne vrijednosti  tada se naziva predjelom prilagođenosti.

Ideju proučavanja evolucije vizualizacijom distribucije vrijednosti prilagođenosti kao vrste predjela prvi put je predstavio [[Sewall Wright]] 1932. godine.&lt;ref name=Wright&gt;{{cite journal |last1=Wright |first1=Sewall |year=1932 |title=The roles of mutation, inbreeding, crossbreeding, and selection in evolution |journal=Proceedings of the Sixth International Congress on Genetics |volume=1 |issue=8 |pages=355–66 |url=http://www.esp.org/books/6th-congress/facsimile/contents/6th-cong-p356-wright.pdf }}&lt;/ref&gt;

U problemima [[evolucijski algoritam|adaptivnog algoritma, predjeli prilagođenosti su evaluacije funkcije prilagođenosti za sva kandidatska rješenja (vidi dolje).

==U biologiji==
 [[Slika:fitness-landscape-cartoon.png|thumb|280px|Skica adaptivnog krajolika. Strelice označavaju preferirani tok populacije na predjelu, a tačke A i C su lokalni optimumi. Crvena kugla označava populaciju koja se pomjerila sa vrlo niske vrijednosti fitnesa na vrh.]]
U svim adaptivnim krajolicima, visina predstavlja i vizuelna je metafora za fitnes. Postoje tri različita načina karakterizacije ostalih dimenzija, iako u svakom slučaju udaljenost predstavlja i je metafora za stepen različitosti.&lt;ref name=Provine&gt;{{cite book |last=Provine |first=William B. |title=Sewall Wright and Evolutionary Biology |year=1986 |publisher=University of Chicago Press |oclc=1036863434 |isbn=0-226-68473-3 }}{{page needed|date=March 2018}}&lt;/ref&gt;
Adaptivni krajolici često se shvataju kao planinski lanci. Postoje lokalni vrhovi (tačke sa kojih svi putevi vode nizbrdo, tj. do nižeg [[fitnes]]a) i doline (regije sa kojih mnogi putevi vode uzbrdo). Adaptivni krajolik  sa mnogo lokalnih vrhova okruženih dubokim dolinama naziva se neravan. Ako svi genotipovi imaju istu stopu replikacije, s druge strane, adaptivni predio naziva se ravan. [[Populacija]] koja se razvija obično se penje uzbrdo u adaptivnom krajoliku, nizom malih genetičkih promjena, sve dok se – u beskonačnom vremenskom ograničenju – ne dostigne lokalni optimum.
Treba imati na umu da se lokalni optimum ne može uvijek pronaći čak ni u evolucijskom vremenu: ako se lokalni optimum može pronaći u razumnom vremenskom periodu, onda se adaptivni krajolik naziva &quot;lakim&quot;, a ako je potrebno vrijeme eksponencijalno, onda je &quot;težak&quot;.&lt;ref name=&quot;Kaznatcheev&quot;&gt;{{cite journal |title=Computational Complexity as an Ultimate Constraint on Evolution |journal=Genetics |volume=212 |issue=1 |pages=245–265 |last1=Kaznatcheev |first1=Artem |doi=10.1534/genetics.119.302000 |year=2019 |pmid=30833289 |pmc=6499524 }}&lt;/ref&gt; Tvrdi predjeli karakteriziraju se svojstvom lavirinta kojim [[alel]] koji je nekada bio koristan postaje štetan, prisiljavajući evoluciju da se povuče. Međutim, prisustvo svojstva lavirinta u [[biofizika|biofizički]] inspirisanim adaptivnim pejzažima možda nije dovoljno za stvaranje tvrdog krajolika.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bertram |first1=Jason |last2=Masel |first2=Joanna |title=Evolution Rapidly Optimizes Stability and Aggregation in Lattice Proteins Despite Pervasive Landscape Valleys and Mazes |journal=Genetics |date=April 2020 |volume=214 |issue=4 |pages=1047–57 |doi=10.1534/genetics.120.302815|pmid=32107278 |pmc=7153934 }}&lt;/ref&gt;

[[Slika:Visualization of two dimensions of a NK fitness landscape.png|thumb| Vizualizacija dvije dimenzije [[NK-model|NK predjela prilagođenosti]]. Strelice predstavljaju različite mutacijske puteve koje populacija može slijediti tokom evolucije na  prilagodbenom predjelu.]]

===Od genotipa do prilagodbenog krajolika===
Wright je vizualizirao prostor genotipa kao [[hiperkocka|hiperkocku]].&lt;ref name=Wright /&gt; Nije definirana kontinuirana &quot;dimenzija&quot; [[genotip]]a. Umjesto toga, mreža genotipova povezana je mutacijskim putevima.
NK-model [[Stuart Kauffman|Stuarta Kauffmana]] spada u ovu kategoriju predjela prilagođenosti. Novije tehnike analize mreže, kao što je grafički prikaz atrakcija s ponderiranom selekcijom (SWAG), također koriste bezdimenzijski prostor genotipa.&lt;ref name=pmid26844293&gt;{{cite journal |doi=10.1126/sciadv.1500921 |pmid=26844293 |pmc=4737206 |title=Environmental changes bridge evolutionary valleys |journal=Science Advances |volume=2 |issue=1 |year=2016 |last1=Steinberg |first1=B |last2=Ostermeier |first2=M |bibcode=2016SciA....2E0921S }}&lt;/ref&gt;

===Učestalost alela u odnosu na pejzaže kondicije===
Wrightov matematički rad opisao je [[fitnes]] kao funkciju frekvencija alela.&lt;ref name=Provine/&gt; Ovdje svaka dimenzija opisuje [[alelna frekvencija|frekvenciju alela]] na drugom [[gen]]u i kreće se između 0 i 1.

===Fenotip u odnosu na adaptivni krajolik===
U trećoj vrsti adaptivnog krajolika, svaka dimenzija predstavlja različitu [[fenotip]]sku osobinu.&lt;ref name=Provine /&gt; Pod pretpostavkama [[kvantitativna genetika| kvantitativne genetike]], ove fenotipske dimenzije mogu se mapirati na genotipove. Pogledati vizualizacije u nastavku za primjere fenotipa u odnosu na adaptivne krajolike.

== Morski adaptivni predjeli ==
{{Glavni|Morski adaptivni predjeli}}
Morski adaptivni predjeli proširuju statički model adaptivnog krajolika, omogućavajući adaptivnoj topografiji da se mijenja kroz vrijeme ili kroz promjenjiva okruženja. Umjesto fiksne topografije, morski pejzaži opisuju adaptivne površine čiji se vrhovi i doline mijenjaju s vremenom kako se [[selekcijski pritisak|selekcijski pritisci]] razvijaju, stvarajući trajektorije koje podsjećaju na dinamične &quot;morske pejzaže&quot;, a ne na statične krajolikr koji su neophodni za precizno predviđanje adaptacije pod vremenski promjenjivim selektivnim uslovima.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=From fitness landscapes to fitness seascapes: non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |year=2007 |volume=23 |issue=10 |pages=547–554 |doi=10.1016/j.tig.2007.08.003 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=Fitness flux and ubiquity of adaptive evolution |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |year=2010 |volume=107 |issue=24 |pages=10165–10170 |doi=10.1073/pnas.0907953107 |pmc=2840135 }}&lt;/ref&gt;

Primjeri faktora koji uzrokuju vremenski promjenjive promjene u fitznesu su:
* promjene u okolini
* izloženost drogama i vožnja bicikla &lt;ref&gt;{{cite journal |last=King |first=E.S. |last2=Scott |first2=J.G. |title=Fitness seascapes are necessary for realistic modeling of the evolutionary response to drug therapy |journal=Science Advances |year=2025 |volume=11 |issue=24 |doi=10.1126/sciadv.adv1268 |pmc=12153978 }}&lt;/ref&gt;
* [[imunost|imunski nadzor]]
* evoluirajuća okruženja domaćina
* [[Hipoteza o Crvenoj kraljici|Efekti Crvene kraljice]] u kojima postoji interakcija između dvije vrste koja dinamički utiče na stanje svake od njih.&lt;ref name=&quot;ANEL&quot;&gt;{{cite journal |last=Van Valen |first=Leigh |author-link=Leigh Van Valen |date=1973 |title=A new evolutionary law |journal=Evolutionary Theory  |volume=1 |pages=1–30 |url=http://ebme.marine.rutgers.edu/HistoryEarthSystems/HistEarthSystems_Fall2010/VanValen%201973%20Evol%20%20Theor%20.pdf }}&lt;/ref&gt;
Koncept je također formaliziran u statističko-fizičkim modelima koji analiziraju vremenski zavisne gradijente selekcije, adaptivne tokove i kretanje vrhova u promjenjivom okruženju. Morski pejzaži prilagođeni [[fitnes]]u stoga generaliziraju tradicionalne krajolike prilagođenosti kondiciji, uključivanjem nestacionarne selekcije, što ih čini korisnim okvirom za proučavanje adaptacije u fluktuirajućim ili klinički moduliranim okruženjima.

==U evolucijskoj optimizaciji==
Osim područja evolucijske biologije, koncept predjela prilagođenosti također je dobio na važnosti u metodama evolucijske optimizacije kao što su genetički algoritmi ili evolucijske strategije. U evolucijskoj optimizaciji pokušava se riješiti problem iz stvarnog svijeta (npr. problemi inženjerstva ili logistike) imitirajući dinamiku biološke evolucije. Naprimjer, kamion za dostavu s brojnim adresama odredišta može ići velikim brojem različitih ruta, ali samo vrlo malo njih će rezultirati kratkim vremenom vožnje.
Da bi se koristili mnogi uobičajeni oblici evolucijske optimizacije, potrebno je definirati za svako moguće [[tačka rješenja|rješenje]] ''s'' problema od interesa (tj. svaku moguću rutu u slučaju dostavnog kamiona) koliko je ona 'dobra'. To se postiže uvođenjem [[funkcija (matematika)|funkcije]] ''f(s)'' sa [[skalar (matematika)|skalarnom]] vrijednošću (skalarna vrijednost znači da je ''f(s)'' jednostavan broj, kao što je 0,3, dok ''s'' može biti složeniji objekt, na primjer lista odredišnih adresa u slučaju dostavnog kamiona), što se naziva [[funkcija prilagodbe]].
Visok ''f(s)'' implicira da je ''s'' dobro rješenje. U slučaju dostavnog kamiona, ''f(s)'' bi mogao biti broj isporuka po satu na ruti ''s''. Najbolje, ili barem vrlo dobro, rješenje se zatim pronalazi na sljedeći način: u početku se kreira populacija slučajnih rješenja. Zatim se rješenja mutiraju i odabiru ona s većom prilagođenošću, sve dok se ne pronađe zadovoljavajuće rješenje.
Tehnike evolucijske optimizacije posebno su korisne u situacijama u kojima je lahko odrediti kvalitet pojedinačnog rješenja, ali je teško pregledati sva moguća rješenja jedno po jedno (lahko je odrediti vrijeme vožnje za određenu rutu dostavnog kamiona, ali je gotovo nemoguće provjeriti sve moguće rute kada broj odredišta naraste na više od nekoliko).
Čak i u slučajevima kada je funkciju prilagođenosti teško definirati, koncept predjela prilagođenosti može biti koristan. Naprimjer, ako se procjena prilagođenosti vrši [[stohastika|stohastičkim]] [[uzorak|uzorkovanjem]], tada se uzorkovanje vrši iz (obično nepoznate) distribucije u svakoj tački; ​​ipak, to može biti korisno za rasuđivanje o krajoliku koji formira očekivana prilagođenost u svakoj tački. Ako se prilagođenost mijenja s vremenom (dinamička optimizacija) ili s drugim vrstama u okruženju ([[koevolucija]]), i dalje može biti korisno za rasuđivanje o putanjama trenutnog krajolika prilagođenosti. Međutim, u nekim slučajevima (na primjer, interaktivno evolucijsko računanje zasnovano na preferencijama) relevantnost je ograničenija, jer ne postoji garancija da su ljudske preferencije konzistentne s jednim zadatkom prilagođenosti.
Koncept skalarne funkcije prilagođenosti ''f(s)'' također odgovara konceptu potencijalne ili energetske funkcije u fizici. Dva koncepta se razlikuju samo po tome što fizičari tradicionalno razmišljaju u smislu minimiziranja potencijalne funkcije, dok biolozi preferiraju ideju da se prilagođenost maksimizira. Stoga, uzimanje inverza potencijalne funkcije pretvara je u funkciju prilagođenosti i obrnuto.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kauffman|1993|p=43}}&lt;/ref&gt;

==Upozorenja i ograničenja==
Postoji nekoliko važnih upozorenja. Budući da se ljudski um bori da razmišlja u više od tri dimenzije, 3D topologije mogu zavarati kada se raspravlja o visoko višedimenzijskim adaptivnim predjelima.&lt;ref name=pmid21644947&gt;{{cite journal |doi=10.1111/j.1558-5646.2011.01236.x |pmid=21644947 |pmc=3668694 |title=Visualizing Fitness Landscapes |journal=Evolution |volume=65 |issue=6 |pages=1544–58 |year=2011 |last1=McCandlish |first1=David M }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |first1=George R. |last1=McGhee |year=2006 |title=The Geometry of Evolution: Adaptive Landscapes and Theoretical Morphospaces |publisher=Cambridge University Press |url={{Google books|YzzKx81IDLsC|plainurl=yes}} |isbn=978-1-139-45995-2 }}&lt;/ref&gt; Posebno nije jasno da li su vrhovi u prirodnim biološkim krajolicima ikada zaista odvojeni dolinama [[fitnes]]a u takvim višedimenzijskim pejzažima ili su povezani izuzetno dugim neutralnim grebenima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Gavrilets|2004}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1007/s10539-008-9116-z |title=The end of the adaptive landscape metaphor? |journal=Biology &amp; Philosophy |volume=23 |issue=5 |pages=625–38 |year=2008 |last1=Kaplan |first1=Jonathan |s2cid=170649453 }}&lt;/ref&gt; Additionally, the fitness landscape is not static in time but dependent on the changing environment and evolution of other genes.&lt;ref name=pmid26844293/&gt; Stoga je to više morski predio,&lt;ref name=pmid19232770&gt;{{cite journal |doi=10.1016/j.tig.2009.01.002 |pmid=19232770 |title=From fitness landscapes to seascapes: Non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |volume=25 |issue=3 |pages=111–9 |year=2009 |last1=Mustonen |first1=Ville |last2=Lässig |first2=Michael }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=From fitness landscapes to seascapes: non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |year=2007 |volume=23 |issue=10 |pages=547–554 |doi=10.1016/j.tig.2007.08.003 }}&lt;/ref&gt; što dodatno utiče na to koliko odvojeni adaptivni vrhovi zapravo mogu biti. Pored toga, važno je uzeti u obzir da predio općenito nije apsolutna, već relativna funkcija.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1006/jtbi.1996.0049 |pmid=8733432 |title=Population Evolution on a Multiplicative Single-Peak Fitness Landscape |journal=Journal of Theoretical Biology |volume=179 |issue=1 |pages=61–73 |year=1996 |last1=Woodcock |first1=Glenn |last2=Higgs |first2=Paul G |bibcode=1996JThBi.179...61W }}&lt;/ref&gt; Konačno, budući da je uobičajeno koristiti funkciju kao zamjenu za sposobnost preživljavanja kada se raspravlja o enzimima, sve promiskuitetne aktivnosti postoje kao preklapajući predjeli koji će zajedno odrediti konačnu sposobnost preživljavanja organizma, implicirajući jaz između različitih koegzistirajućih relativnih krajolika.&lt;ref name=pmid29248946&gt;{{cite journal |doi=10.1007/s00239-017-9823-7 |pmid=29248946 |title=Elastic Multi-scale Mechanisms: Computation and Biological Evolution |journal=Journal of Molecular Evolution |volume=86 |issue=1 |pages=47–57 |year=2017 |last1=Diaz Ochoa |first1=Juan G |bibcode=2018JMolE..86...47D |s2cid=22624633 }}&lt;/ref&gt;
Imajući na umu ova ograničenja, krajolici prilagođenosti (''fitness landscapes'') i dalje mogu biti poučan način razmišljanja o evoluciji. U osnovi je moguće izmjeriti (čak i ako ne i vizualizirati) neke od parametara razdvojenosti prasjela i broja vrhova, visine, razdvajanja i grupiranja. Pojednostavljeni 3D krajolici zatim se mogu koristiti u odnosu jedan na drugi za vizualno predstavljanje relevantnih karakteristika. Osim toga, krajolici prilagođenosti malih podskupova evolucijskih puteva mogu se eksperimentalno konstruirati i vizualizirati, potencijalno otkrivajući karakteristike poput vrhova i dolina prilagođenosti.&lt;ref name=pmid26844293/&gt; Predjeli prilagođenosti evolucijskih puteva ukazuju na vjerovatne evolucijske korake i krajnje tačke među skupovima pojedinačnih [[mutacija]]. [[Slika:Visualization of a population evolving in a static fitness landscape.gif| Vizualizacija populacije koja se razvija u statičnom prilagodbenom okruženju]]
[[Slika:Visualization of a population evolving in a dynamic fitness landscape.gif|280px| Vizualizacija populacije koja se razvija u dinamičnom pejzažu fitnesa]]

==Također pogledajte==
* [[Virusne kvazivrste]]
* [[Fitnes]]

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
; Primjeri vizualiziranih [[fitnes]] krajolika 
* [https://www.youtube.com/watch?v=4pdiAneMMhU Video: Using fitness landscapes to visualize evolution in action ]
* [http://beacon-center.org/blog/2012/10/08/evolution-101-fitness-landscapes/ BEACON Blog—Evolution 101: Fitness Landscapes]
* [http://pleiotropy.fieldofscience.com/2012/07/crossing-valleys-in-fitness-landscapes.html Pleiotropy Blog—an interesting discussion of Sergey Gavrilets's contributions]
* [http://news.ucdavis.edu/search/news_detail.lasso?id=10451 Pup Fish Evolution—UC Davis]
* [https://web.archive.org/web/20130523071442/http://evolution.berkeley.edu/evosite/evo101/VIIC1aComplexNovelties2.shtml Evolution 101—Shifting Balance Theory (Figure at bottom of page)]
* [https://emilydolson.github.io/fitness_landscape_visualizations/ Superimposing evolutionary trajectories onto fitness landscapes in virtual reality]

;Dodatni izvori
{{refbegin}}
* [http://www.counterbalance.org/evotheo/evolu3-frame.html Counterbalance: Evolution as movement through a fitness landscape—an interesting (if flawed) discussion of evolution and fitness landscapes]
*{{cite news |first=L. |last=Cameron |title=No peak in sight for evolving bacteria |work=MSUToday |publisher=Michigan State University |date=2023 |url=https://msutoday.msu.edu/news/2013/no-peak-in-sight-for-evolving-bacteria }}
*{{cite book|url=https://www.springer.com/engineering/computational+intelligence+and+complexity/book/978-3-642-41887-7|isbn=978-3-642-41888-4|title=Recent Advances in the Theory and Application of Fitness Landscapes|year=2014 |first1=Hendrik |last1=Richter |first2=Andries P. |last2=Engelbrecht |publisher=Springer |doi=10.1007/978-3-642-41888-4 |oclc=7324758532 }}
*{{Cite journal |title=Epistasis and Shapes of Fitness Landscapes |year=2007 |mr=2398598 |arxiv=q-bio.PE/0603034 |journal=Statistica Sinica |volume=17 |issue=4 |pages=1317–42 |last1=Beerenwinkel |first1=Niko |last2=Pachter |first2=Lior |last3=Sturmfels |first3=Bernd |bibcode=2006q.bio.....3034B }}
*{{cite book|isbn=0-393-03930-7 |title=Climbing Mount Improbable|year=1996 |first=Richard |last=Dawkins|publisher=Norton|oclc=757336308}}
*{{cite book|url=http://press.princeton.edu/titles/7799.html |isbn=978-0-691-11983-0|title=Fitness landscapes and the origin of species|first1=Sergey |last1=Gavrilets|year= 2004|publisher=Princeton University Press |oclc=1044748197 }}
*{{cite book|isbn=978-0-19-511130-9 |title=At Home in the Universe: The Search for Laws of Self-Organization and Complexity|first1=Stuart |last1=Kauffman|author-link=Stuart Kauffman|year=1995|publisher=Oxford University Press |oclc=923535473 }}
*{{cite book|isbn=978-0-262-63185-3|url=http://www.boente.eti.br/fuzzy/ebook-fuzzy-mitchell.pdf|title=An Introduction to Genetic Algorithms|first1=Melanie |last1=Mitchell|year=1996|publisher=MIT Press }}
*{{Cite book |chapter=2. Fitness Landscapes |chapter-url=http://www.cs.ucl.ac.uk/staff/W.Langdon/FOGP/intro_pic/landscape.html |isbn=3-540-42451-2 |title=Foundations of Genetic Programming |first1=W.B. |last1=Langdon |first2=R. |last2=Poli |year=2002 |publisher=Springer |oclc=828735699 |doi=10.1007/978-3-662-04726-2_2 |pages=17–26}}
*{{Cite book|isbn=978-0-19-507951-7|title=The Origins of Order|first1=Stuart |last1=Kauffman|author-link=Stuart Kauffman|year=1993|publisher=Oxford University Press |oclc=1410954535 |doi=10.1093/oso/9780195079517.001.0001 }}
*{{cite journal |doi=10.1038/nature05451 |pmid=17251971 |title=Empirical fitness landscapes reveal accessible evolutionary paths |journal=[[Nature]] |volume=445 |issue=7126 |pages=383–6 |year=2007 |last1=Poelwijk |first1=Frank J |last2=Kiviet |first2=Daniel J |last3=Weinreich |first3=Daniel M |last4=Tans |first4=Sander J |bibcode=2007Natur.445..383P |s2cid=4415468 }}
*{{cite journal |vauthors=Bukkuri A, Pienta KJ, Hockett I, Austin RH, Hammarlund EU, Amend SR, Brown JS |title=Modeling cancer's ecological and evolutionary dynamics |journal=Med Oncol |volume=40 |issue=4 |page=109 |date=February 2023 |pmid=36853375 |pmc=9974726 |doi=10.1007/s12032-023-01968-0 }}
{{refend}}

{{genarch}}
{{Populacijska genetika}}
{{Portal|Biologija}}
{{DEFAULTSORT:Fitness Landscape}}
[[Kategorija:Moderna sinteza (20. stoljeće)]]
[[Kategorija:Populacijska genetika]]
[[Kategorija:Selekcija]]</text>
      <sha1>qd6zyxlk70ur1yuzize9kse4eycqi29</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Magdalena Kopp.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536471</id>
    <revision>
      <id>3916598</id>
      <timestamp>2026-08-05T14:39:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Portret njemačke fotografkinje i pripadnice Revolucionarnih ćelija Magdalene Cäcilije Kopp (1948–2015). Slika je niske rezolucije  i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije osobe u infokutiji na vrhu biografskog članka.
|Izvor= https://www.sueddeutsche.de/politik/magdalena-kopp-die-frau-die-lilly-war-1.2530890
|Datum= 5. august 2026 (datum učitavanja na bs.wiki)
|Autor= Nepoznat (autorsko pravo najvjerovatnije drži fotograf, Süddeutsche Zeitung ili agencija)
|Objašnjenje...</comment>
      <origin>3916598</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="968" sha1="0cjn0w5yyrmos6venl111th6nbgwoc3" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Portret njemačke fotografkinje i pripadnice Revolucionarnih ćelija Magdalene Cäcilije Kopp (1948–2015). Slika je niske rezolucije  i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije osobe u infokutiji na vrhu biografskog članka.
|Izvor= https://www.sueddeutsche.de/politik/magdalena-kopp-die-frau-die-lilly-war-1.2530890
|Datum= 5. august 2026 (datum učitavanja na bs.wiki)
|Autor= Nepoznat (autorsko pravo najvjerovatnije drži fotograf, Süddeutsche Zeitung ili agencija)
|Objašnjenje= Poštena upotreba (Fair use) u članku [[Magdalena Cäcilia Kopp]]. Fotografija prikazuje preminulu osobu za koju nije moguće napraviti ili pronaći novu, slobodnu fotografiju, čime je zadovoljen kriterij nezamjenjivosti. Slika služi isključivo u edukativne svrhe i ne ugrožava originalnu tržišnu ulogu niti komercijalnu vrijednost zaštićenog medija.
}}
== Licenciranje ==
{{Neslobodna historijska slika|datoteka ima obrazloženje=da}}</text>
      <sha1>0cjn0w5yyrmos6venl111th6nbgwoc3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Arthur Piaget.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536472</id>
    <revision>
      <id>3916599</id>
      <timestamp>2026-08-05T14:48:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Portret švicarskog arhiviste i historičara Arthura Piageta (1865–1952), izrezan s grupne fotografije. Slika je niske rezolucije i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije osobe u infokutiji na vrhu biografskog članka.
|Izvor= https://www.fondationjeanpiaget.ch/fjp/site/biographie/index_photos_grand.php?photo_id=180
|Datum= 5. august 2026 (datum učitavanja na bs.wiki)
|Autor= Nepoznat (autorsko pravo najvjerovatnije drži Fondacija Jean Piaget ili izvorni fotograf/arhiv)
|O...</comment>
      <origin>3916599</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="966" sha1="lorbxfp42a6exar15h4gmso7nrfwi98" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Portret švicarskog arhiviste i historičara Arthura Piageta (1865–1952), izrezan s grupne fotografije. Slika je niske rezolucije i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije osobe u infokutiji na vrhu biografskog članka.
|Izvor= https://www.fondationjeanpiaget.ch/fjp/site/biographie/index_photos_grand.php?photo_id=180
|Datum= 5. august 2026 (datum učitavanja na bs.wiki)
|Autor= Nepoznat (autorsko pravo najvjerovatnije drži Fondacija Jean Piaget ili izvorni fotograf/arhiv)
|Objašnjenje= Poštena upotreba (Fair use) u članku [[Arthur Piaget]]. Fotografija prikazuje preminulu osobu za koju nije moguće napraviti ili pronaći novu, slobodnu fotografiju, čime je zadovoljen kriterij nezamjenjivosti. Slika služi isključivo u edukativne svrhe i ne ugrožava originalnu tržišnu ulogu niti komercijalnu vrijednost zaštićenog medija.
}}
== Licenciranje ==
{{Neslobodna historijska slika|datoteka ima obrazloženje=da}}</text>
      <sha1>lorbxfp42a6exar15h4gmso7nrfwi98</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Daniel Starch.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536473</id>
    <revision>
      <id>3916601</id>
      <timestamp>2026-08-05T14:55:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Portret američkog psihologa i pionira istraživanja marketinga Daniela Starcha (1883–1979). Slika je niske rezolucije i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije osobe u infokutiji na vrhu biografskog članka.
|Izvor= https://www.campaignlive.co.uk/article/history-advertising-no-161-starch-test-score-sheet/1381938
|Datum= 5. august 2026 (datum učitavanja na bs.wiki)
|Autor= Nepoznat (autorsko pravo najvjerovatnije drži arhiv lista Campaign / Haymarket Media Group ili izvorni...</comment>
      <origin>3916601</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="979" sha1="q8qnpi9cqyfpl8qtnqnuxm03pbdim8d" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Portret američkog psihologa i pionira istraživanja marketinga Daniela Starcha (1883–1979). Slika je niske rezolucije i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije osobe u infokutiji na vrhu biografskog članka.
|Izvor= https://www.campaignlive.co.uk/article/history-advertising-no-161-starch-test-score-sheet/1381938
|Datum= 5. august 2026 (datum učitavanja na bs.wiki)
|Autor= Nepoznat (autorsko pravo najvjerovatnije drži arhiv lista Campaign / Haymarket Media Group ili izvorni fotograf)
|Objašnjenje= Poštena upotreba (Fair use) u članku [[Daniel Starch]]. Fotografija prikazuje preminulu osobu za koju nije moguće napraviti ili pronaći novu, slobodnu fotografiju, čime je zadovoljen kriterij nezamjenjivosti. Slika služi isključivo u edukativne svrhe i ne ugrožava originalnu tržišnu ulogu niti komercijalnu vrijednost zaštićenog medija.
}}
== Licenciranje ==
{{Neslobodna historijska slika|datoteka ima obrazloženje=da}}</text>
      <sha1>q8qnpi9cqyfpl8qtnqnuxm03pbdim8d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Politički militanti</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536474</id>
    <revision>
      <id>3916612</id>
      <timestamp>2026-08-05T16:25:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: Ova kategorija obuhvata biografske članke o osobama koje su učestvovale u politički motivisanim militantnim akcijama, vanparlamentarnoj oružanoj borbi ili radu ilegalnih i ekstremističkih organizacija.  [[Kategorija:Politički aktivisti|Militanti]] [[Kategorija:Političko nasilje]] [[Kategorija:Aktivisti po tipu]]</comment>
      <origin>3916612</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="320" sha1="6mt4fms1t6bn9bc1v079gi1f5058e5h" xml:space="preserve">Ova kategorija obuhvata biografske članke o osobama koje su učestvovale u politički motivisanim militantnim akcijama, vanparlamentarnoj oružanoj borbi ili radu ilegalnih i ekstremističkih organizacija.

[[Kategorija:Politički aktivisti|Militanti]]
[[Kategorija:Političko nasilje]]
[[Kategorija:Aktivisti po tipu]]</text>
      <sha1>6mt4fms1t6bn9bc1v079gi1f5058e5h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916614</id>
      <parentid>3916612</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T16:29:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <origin>3916614</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="325" sha1="fd49ts6fzx9v94dadipo3z0yxfht8o8" xml:space="preserve">Ova kategorija obuhvata biografske članke o osobama koje su učestvovale u politički motivisanim militantnim akcijama, vanparlamentarnoj oružanoj borbi ili radu ilegalnih i ekstremističkih organizacija.

[[Kategorija:Militanti po organizaciji]]
[[Kategorija:Militanti po ideologiji]]
[[Kategorija:Militanti po državama]]</text>
      <sha1>fd49ts6fzx9v94dadipo3z0yxfht8o8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Romanš jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536475</id>
    <redirect title="Romanš" />
    <revision>
      <id>3916616</id>
      <timestamp>2026-08-05T16:32:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>92796</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Romanš]]</comment>
      <origin>3916616</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="mch79ytwbfyv61ukkxs9buj1ef65bsu" xml:space="preserve">#Redirect [[Romanš]]</text>
      <sha1>mch79ytwbfyv61ukkxs9buj1ef65bsu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Magdalena Kopp</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536476</id>
    <revision>
      <id>3916626</id>
      <timestamp>2026-08-05T17:57:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime                 = Magdalena Cäcilia Kopp | slika               = Magdalena Kopp.jpg | alt_slike           =  | opis                =  | rođeno_ime          = Magdalena Cäcilia Kopp | datum_rođenja       = {{Datum rođenja|1948|4|2}}  | mjesto_rođenja      = [[Neu-Ulm]], [[Bavarska]], [[Saveznička okupacija Njemačke|Okupirana Njemačka]] | datum_smrti         = {{Datum smrti i godine|2015|6|15|1948|4|2}}  | mjesto_smrti        = Frankfurt na M...</comment>
      <origin>3916626</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10507" sha1="a311zjv6fkaxd7k8g8achzr7rffrt0e" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                 = Magdalena Cäcilia Kopp
| slika               = Magdalena Kopp.jpg
| alt_slike           = 
| opis                = 
| rođeno_ime          = Magdalena Cäcilia Kopp
| datum_rođenja       = {{Datum rođenja|1948|4|2}} 
| mjesto_rođenja      = [[Neu-Ulm]], [[Bavarska]], [[Saveznička okupacija Njemačke|Okupirana Njemačka]]
| datum_smrti         = {{Datum smrti i godine|2015|6|15|1948|4|2}} 
| mjesto_smrti        = [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]], [[Njemačka]]
| državljanstvo       = [[Njemačka]]
| zanimanje           = {{Plainlist|
* [[Fotografija|Fotografkinja]] 
* Politička aktivistica
}}
| poznat_po           = {{Plainlist|
* Pripadnica [[Revolucionarne ćelije (njemačka grupa)|Revolucionarnih ćelija]] 
* Supruga [[Carlos Šakal|Ilicha Ramíreza Sáncheza]] (&quot;[[Carlos Šakal]]&quot;)
}}
| supružnik           = [[Carlos Šakal|Ilich Ramírez Sánchez]] (v. 1985–1994)
| partner             = [[Johannes Weinrich]] (od 1973)
| djeca               = Anna i Rosa Kopp
}}
'''Magdalena Cäcilia Kopp''' (2. april 1948 – 15. juni 2015) bila je [[Njemačka|njemačka]] [[Fotografija|fotografkinja]] i pripadnica ljevičarske militantne organizacije [[Revolucionarne ćelije (njemačka grupa)|Revolucionarne ćelije]] (RZ) iz [[Frankfurt na Majni|Frankfurta]]. Bila je supruga i saradnica [[Carlos Šakal|Ilicha Ramíreza Sáncheza]], poznatog pod nadimkom &quot;[[Carlos Šakal]]&quot;.

== Rani život ==

Magdalena Kopp odrasla je u [[Neu-Ulm|Neu-Ulmu]],&lt;ref name=&quot;Smith_Extract03&quot;&gt;{{cite web |last=Smith |first=Colin |title=Extracts of Carlos - Portrait of a terrorist: Waltzing Magdalena (From Chapter Fourteen) |url=http://www.colin-smith.info/pages/books/extracts/carlos/extract_03.htm |website=colin-smith.info |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u radničkoj porodici. Tokom srednjoškolskog obrazovanja upoznala je Michela Leinera. Nakon završene obuke za fotografkinju i studija književnosti u [[Berlin]]u (1967–1969), preselila se u [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]. Početkom 1970-ih povezala se s ljevičarskim studentskim krugovima i živjela u zajedničkom stanu s prijateljima.&lt;ref name=&quot;Spiegel_Kopp_2007&quot;&gt;{{cite news |title=Mein Geliebter, der Killer |url=https://www.spiegel.de/geschichte/leben-mit-topterrorist-carlos-mein-geliebter-der-killer-a-950069.html |work=Der Spiegel |date=24. 8. 2007 |access-date=5. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; S Michelom Leinerom, umjetničkim direktorom radikalno lijeve izdavačke kuće ''Roter Stern'', osnovane 1970, dobila je kćerku Annu. Kao fotografkinja sarađivala je s tom izdavačkom kućom i učestvovala u njenom radu.&lt;ref name=&quot;Kammholz_2007&quot;&gt;{{cite news |last=Kammholz |first=Karsten |title=Die Frau des Terroristen |url=https://www.welt.de/welt_print/article1153209/Die-Frau-des-Terroristen.html |work=Die Welt |date=3. 9. 2007 |access-date=5. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Između 1972. i 1973. godine napustila je Leinera i započela vezu s [[Johannes Weinrich|Johannesom Weinrichom]],&lt;ref name=&quot;Millot_2003&quot;&gt;{{cite news |last=Millot |first=Lorraine |title=Berlin: Magdalena Kopp reste muette au procès de l'ex-lieutenant de Carlos |url=https://www.liberation.fr/planete/2003/03/18/berlin-magdalena-kopp-reste-muette-au-proces-de-l-ex-lieutenant-de-carlos_458892/ |work=Libération |date=18. 3. 2003 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; jednim od suosnivača [[Revolucionarne ćelije (njemačka grupa)|Revolucionarnih ćelija]] (RZ). S njim se najprije preselila u [[Bochum]], a potom s kćerkom u [[Gaiganz]] kod [[Erlangen]]a. Tamo je radila kao fotografkinja za knjižaru i izdavačku kuću ''Politladen GmbH'', kojom je upravljao [[Gerd-Hinrich Schnepel]], aktivista povezan s frankfurtskom radikalnom ljevicom i pripadnik RZ-a.

Posredstvom Weinricha uključila se u djelovanje Revolucionarnih ćelija. Među istaknutim članovima organizacije bili su i [[Hans-Joachim Klein]], [[Wilfried Böse]] i [[Brigitte Kuhlmann]]. Pripadnici RZ-a učestvovali su u [[Napad na sjedište OPEC-a|napadu na konferenciju OPEC-a 1975.]] u [[Beč]]u te u [[Napad na Entebbe|otmici aviona]] kompanije [[Air France]] u [[Entebbe]]u 1976.&lt;ref name=&quot;Spiegel_Kopp_2007&quot; /&gt; 

Preko Weinricha upoznala je i njegovog saradnika, međunarodno traženog [[Carlos Šakal|Ilicha Ramíreza Sáncheza]] (Carlosa). Kasnije se preselila u [[Francuska|Francusku]], gdje se pridružila Carlosovoj grupi poznatoj kao Komanda ''Boudia''. Ubrzo je s njim započela ljubavnu vezu i postala jedna od njegovih najbližih saradnica.&lt;ref name=&quot;Kammholz_2007&quot; /&gt;

== Hapšenje ==

Uhapšena je u Parizu 16. februara 1982. zajedno s [[Bruno Bréguet|Brunom Bréguetom]], švicarskim državljaninom koji je prethodno izdržao zatvorsku kaznu u [[Izrael]]u zbog posjedovanja [[eksploziv]]a.&lt;ref name=&quot;Hanni_2023&quot;&gt;{{cite news |last=Hänni |first=Adrian |title=The Swiss terrorist who worked for the CIA |url=https://www.swissinfo.ch/eng/politics/the-swiss-terrorist-who-worked-for-the-cia/48334962 |work=SWI swissinfo.ch |date=12. 3. 2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Todd_2011&quot;&gt;{{cite news |last=Todd |first=Tony |title='Carlos the Jackal' stands trial for 1980s bombings |url=https://www.france24.com/en/20111106-carlos-jackal-stands-trial-1980s-terror-bombings |work=France 24 |date=6. 11. 2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Hapšenje se dogodilo nakon što je policajac uočio da je njihov automobil marke Peugeot nepropisno parkiran i zatražio dokumente na uvid. Bréguet je pokušao pucati u policajca, ali pošto je zaboravio otkočiti pištolj, brzo je savladan.&lt;ref name=&quot;Smith_Extract03&quot; /&gt; Kopp, koja je pokušala pobjeći, stjerana je u ugao u obližnjoj ulici te se predala. U vozilu je pronađeno pet kilograma eksploziva pentrita, lažni pasoši i kompromitirajući dokumenti, uključujući skice više lokacija.&lt;ref name=&quot;Smith_Extract03&quot; /&gt; 

== Boravak u zatvoru ==

Kopp je 24. maja 1982. osuđena na četiri godine zatvora. Komanda &quot;Boudia&quot; izvela je nekoliko terorističkih napada kako bi izvršila pritisak na francusku vladu da oslobodi Kopp i Brégueta. Puštena je na slobodu 4. maja 1985. godine, pri čemu joj je kazna skraćena za sedam mjeseci zbog uzornog vladanja.&lt;ref name=&quot;TAZ_Lilly_1995&quot;&gt;{{cite news |title=Lilly kehrt heim |url=https://taz.de/Lilly-kehrt-heim/!1478711/ |work=die tageszeitung |date=30. 12. 1995 |access-date=5. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Nakon izlaska iz zatvora deportovana je u [[Njemačka|Njemačku]], gdje ju je njemačka policija ponovo pritvorila i ispitala. Nakon puštanja na slobodu, u roku od mjesec dana otputovala je u Damask, gdje se ponovo spojila s Carlosom. Vjenčali su se iste godine.

== Kasniji život ==

Dana 17. augusta 1986. u [[Damask]]u je rodila kćerku Elbu Rosu Ramirez Kopp.&lt;ref name=&quot;TheTimes_Carlos_2011&quot;&gt;{{cite news |title=I missed being a dad, says Carlos the Jackal |url=https://www.thetimes.com/travel/destinations/europe-travel/i-missed-being-a-dad-says-carlos-the-jackal-682kh6plnj8?eafs_enabled=false |work=The Times |date=19. 10. 2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom boravka u [[Sirija|Siriji]], Carlosov status među arapskim saveznicima i državama Istočnog bloka počeo se urušavati. Godine 1991. Carlos je otputovao u [[Liban]] kako bi zvanično legalizovao brak s Magdalenom i registrovao rođenje kćerke.&lt;ref name=&quot;Kammholz_2007&quot; /&gt;

Zaobilaznim putevima, Magdalena Kopp i njena kćerka su 1992. otputovale u [[Venecuela|Venecuelu]], Carlosovu domovinu. Tamo su neometano živjele naredne tri godine u blizini Carlosove porodice, a Kopp je sama produžila svoj istekli pasoš krivotvorenjem pečata.&lt;ref name=&quot;Kammholz_2007&quot; /&gt;

Nakon što je Carlos 1994. uhapšen u [[Sudan]]u i izručen [[Francuska|Francuskoj]], njemačke vlasti su pokazale interes za Magdalenu Kopp. Ona je pristala na saradnju i dala zvanični iskaz pred službenikom Saveznog ureda za kriminalističku policiju (BKA) u Venecueli. Uz pomoć i posredovanje Saveznog ureda za zaštitu ustava (''Bundesamt für Verfassungsschutz''), potkraj 1995. vratila se s kćerkom u roditeljski dom u Neu-Ulmu.&lt;ref name=&quot;Kammholz_2007&quot; /&gt; 

Nakon povratka u Njemačku u povukla se iz ekstremističkog miljea. Godine 2007. objavila je autobiografsku knjigu ''Godine terora: Moj život pored Carlosa'' ({{de|Die Terrorjahre: Mein Leben an der Seite von Carlos}}), u kojoj je detaljno opisala svoj životni put, radikalizaciju i suočavanje s vlastitom odgovornošću i krivicom.&lt;ref name=&quot;Kopp_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Kopp |first=Magdalena |title=Die Terrorjahre: mein Leben an der Seite von Carlos |url=https://books.google.ba/books/about/Die_Terrorjahre.html?id=4J3pAAAAIAAJ |publisher=Deutsche Verlags-Anstalt |year=2007 |isbn=978-3-421-04269-9 |access-date=5. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

== Prikaz u medijima ==

Lik Magdalene Kopp tumači glumica [[Nora von Waldstätten]] u francusko-njemačkoj miniseriji [[Carlos (televizijska serija)|''Carlos'']] iz 2010.&lt;ref name=&quot;Wewer_2010&quot;&gt;{{cite news |last=Wewer |first=Antje |title=Eine Baroness zum Promillieren |url=https://www.sueddeutsche.de/kultur/nora-von-waldstaetten-im-gespraech-eine-baroness-zum-promillieren-1.1017352 |work=Süddeutsche Zeitung |date=31. 10. 2010 |access-date=5. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Marcus_2011&quot;&gt;{{cite web |last=Marcus |first=Greil |title=Carlos: What the Film Wanted |url=https://www.criterion.com/current/posts/1999-carlos-what-the-film-wanted |website=The Criterion Collection |date=26. 9. 2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jessen_2010&quot;&gt;{{cite news |last=Jessen |first=Jens |title=Mörderische Brille |url=https://www.zeit.de/2010/44/Film-Der-Schakal |work=Die Zeit |date=28. 10. 2010 |number=44 |access-date=5. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Bruno Bréguet]]  
* [[Carlos Šakal]]
* [[Johannes Weinrich]] 
* [[Napad na Entebbe]]
* [[Napad na sjedište OPEC-a]]
* [[Revolucionarne ćelije (njemačka grupa)|Revolucionarne ćelije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linovi ==
* [https://web.archive.org/web/20090720190749/http://www.noticias24.com/actualidad/noticia/8547/habla-la-ex-esposa-de-carlos-el-chacal/ Intervju s Magdalenom Kopp] {{es simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kopp, Magdalena}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]
[[Kategorija:Biografije, Neu-Ulm]]
[[Kategorija:Pripadnici Revolucionarnih ćelija]]
[[Kategorija:Ljevičarski militanti]]
[[Kategorija:Njemački militanti]]</text>
      <sha1>a311zjv6fkaxd7k8g8achzr7rffrt0e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vladimir Oravsky</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536477</id>
    <revision>
      <id>3916633</id>
      <timestamp>2026-08-05T18:32:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mikeyswede</username>
        <id>184408</id>
      </contributor>
      <comment>nova stranica</comment>
      <origin>3916633</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1113" sha1="q0u3r9k3l7ahwsh1ey6nue7vi697lb7" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
|slika= Vladimir Oravsky 5004-1.jpg|thumb|Vladimir Oravsky
|datumrođenja={{datum rođenja i godine|1947|01|22}}
|rodnigrad=[[Rožanec|Rožňave]]
|rodnadržava=[[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]
}}

Vladimir Oravsky, rođen 22. januara 1947. u Čehoslovačkoj, švedski je pisac, dramaturg te filmski i pozorišni reditelj.
Vladimir Oravsky osvojio je veliki broj nacionalnih i međunarodnih nagrada, među kojima i nagradu na dramskom takmičenju koje su raspisali International Playwrights’ Forum of ITI, The International Theatre Institute i ASSITEJ, Međunarodno udruženje teatra za djecu i mlade, za dramu AAAHR!!!.
Predstava „Dnevnik Zlate Ibrahimović“, zasnovana na istoimenoj knjizi Oravskog, proglašena je jednom od pobjednica na konkursu koji je raspisalo Kraljevsko dramsko pozorište Švedske (Dramaten).
Oravsky je bio član brojnih nacionalnih i međunarodnih žirija, uključujući filmski selekcioni žiri MIDEM-a na Filmskom festivalu u Cannesu u periodu 1993–1995. Godine 2023. Vladimir Oravsky proglašen je počasnim građaninom svog rodnog grada Rožňave.</text>
      <sha1>q0u3r9k3l7ahwsh1ey6nue7vi697lb7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Igralište/Biološka disperzija</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536478</id>
    <revision>
      <id>3916634</id>
      <timestamp>2026-08-05T18:45:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>BIOLOG-XY</username>
        <id>184410</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:(MHNT) Taraxacum sect. Ruderalia.jpg|thumb|right| [[Sjeme]] maslačka uhvaćeno u paukovoj mreži. [[Maslačak]] širi sjeme vjetrom.]]  [[File:Lichen dispersal.ogv|thumb|Disperzija [[soredij|lišajskih soredija]] (vizualizirano pomoću [[UV|ultraljubičastog svjetla]]) pomoću pauka]] '''Biološka disperzija''' odnosi se i na [[kretanje]] jedinki ([[životinja]], [[biljke|biljaka]], [[gljiva]], [[bakterija]], itd.) s mjesta njihovog rođenja na mjesto razmnožavanja (...</comment>
      <origin>3916634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46674" sha1="hzs9z47j4687iwfhqn40slosjvsd1yz" xml:space="preserve">[[File:(MHNT) Taraxacum sect. Ruderalia.jpg|thumb|right| [[Sjeme]] maslačka uhvaćeno u paukovoj mreži. [[Maslačak]] širi sjeme vjetrom.]] 
[[File:Lichen dispersal.ogv|thumb|Disperzija [[soredij|lišajskih soredija]] (vizualizirano pomoću [[UV|ultraljubičastog svjetla]]) pomoću pauka]]
'''Biološka disperzija''' odnosi se i na [[kretanje]] jedinki ([[životinja]], [[biljke|biljaka]], [[gljiva]], [[bakterija]], itd.) s mjesta njihovog rođenja na mjesto razmnožavanja ('natalno širenje') i na kretanje s jednog mjesta razmnožavanja na drugo ('širenje razmnožavanja'). Termin također obuhvata kretanje [[propagula]] kao što su [[sjeme]] i [[spora|spore]]. Tehnički, disperzija se definira kao bilo koje kretanje koje ima potencijal da dovede do [[genski tok|genskog toka]].&lt;ref name=Ronce&gt;{{cite journal| vauthors = Ronce O |year=2007 |title= How does it feel to be like a rolling stone? Ten questions about dispersal evolution|journal= Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics |volume= 38 |pages= 231–253 |doi= 10.1146/annurev.ecolsys.38.091206.095611 }}&lt;/ref&gt; Čin disperzije uključuje tri faze: odlazak, transfer i naseljavanje. Svaka faza je povezana s različitim troškovima i koristima vezanim za fizičku spremnost.&lt;ref name=Bonte&gt;{{cite journal | vauthors = Bonte D, Van Dyck H, Bullock JM, Coulon A, Delgado M, Gibbs M, Lehouck V, Matthysen E, Mustin K, Saastamoinen M, Schtickzelle N, Stevens VM, Vandewoestijne S, Baguette M, Barton K, Benton TG, Chaput-Bardy A, Clobert J, Dytham C, Hovestadt T, Meier CM, Palmer SC, Turlure C, Travis JM | title = Costs of dispersal | journal = Biological Reviews of the Cambridge Philosophical Society | volume = 87 | issue = 2 | pages = 290–312 | date = May 2012 | pmid = 21929715 | doi = 10.1111/j.1469-185X.2011.00201.x | s2cid = 30660996 }}&lt;/ref&gt; Jednostavnim prelaskom iz jednog staništa [[Ekologija pejzaža|krvni oblik]] u drugo, rasprostranjenost jedinke može uticati ne samo na njen vlastiti [[fitnes]] već i na šire procese kao što su [[dinamika populacije]], [[populacijaka genetika]] i [[rasprostranjenost vrsta]].&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Dunning JB, Stewart DJ, Danielson BJ, Noon BR, Root TL, Lamberson RH, Stevens EE |year=1995|title= Spatially explicit population models: current forms and future uses|doi=10.2307/1942045|journal= Ecological Applications |url=http://www.fs.fed.us/psw/publications/4251/dunning1.PDF |jstor=1942045 |volume=5 |issue=1 |pages=3–11 |bibcode=1995EcoAp...5....3D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|isbn=978-0-12-323446-9| veditors = Hanski I, Gilpin ME |year=1997|title= Metapopulation biology: ecology, genetics and evolution|publisher= Academic Press|place= San Diego}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book| vauthors = Hanski I |isbn=978-0-19-854065-6 |year=1999|title= Metapopulation Ecology|publisher= Oxford University Press|place= Oxford}}&lt;/ref&gt; Razumijevanje širenja i njegovih posljedica, kako za evolucijske strategije na nivou vrste, tako i za procese na nivou ekosistema, zahtijeva razumijevanje vrste širenja, rasprostranjenosti [[Areal|areal]] date vrste i uključenih mehanizama širenja. Biološka disperzija može se povezati s [[gustoća populacije| gustoćom populacije]]. Raspon varijacija lokacije vrste određuje raspon disperzije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Smayda |first=Theodore J.|author-link=Theodore J. Smayda |date=2007-08-01 |title=Reflections on the ballast water dispersal—harmful algal bloom paradigm |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1568988307000340 |journal=Harmful Algae |volume=6 |issue=4 |pages=601–622 |doi=10.1016/j.hal.2007.02.003 |bibcode=2007HAlga...6..601S |issn=1568-9883|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Biološka disperzija može se uporediti sa geodisperzijom, koja se odnosi na miješanje prethodno izolovanih [[populacija]] (ili čitavih [[biota]]) nakon erozije geografskih barijera za širenje ili [[genski tok]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lieberman BS |year= 2005|title= Geobiology and paleobiogeography: tracking the coevolution of the Earth and its biota|journal= Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology |volume=219|issue= 1–2|pages= 23–33|doi=10.1016/j.palaeo.2004.10.012|bibcode= 2005PPP...219...23L}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1016/j.palaeo.2004.10.012|title=Geobiology and paleobiogeography: Tracking the coevolution of the Earth and its biota|year=2005| vauthors = Lieberman BS |journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology|volume=219|issue=1–2|pages=23–33|bibcode=2005PPP...219...23L}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AlbertReis2011&quot;&gt;{{cite book| first1 = James S. | last1 = Albert | first2 = Roberto E. | last2 = Reis | name-list-style = vanc |title=Historical Biogeography of Neotropical Freshwater Fishes|url=https://books.google.com/books?id=_Suu7a-ERdMC&amp;pg=PA308|year=2011|publisher=University of California Press|page=308|isbn=978-0-520-26868-5}}&lt;/ref&gt;

Disperzija može se razlikovati od [[životinjska migracija|životinjskih migracija]] (obično sezonskog kretanja u oba smjera), iako se u populacijskoj genetici termini 'migracija' i 'disperzija' često koriste naizmjenično.
Nadalje, na biološku disperziju utiču i ograničavaju različiti okolišni i individualni uslovi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wu |first1=Nicholas C. |last2=Seebacher |first2=Frank |date=2022-02-03 |title=Physiology can predict animal activity, exploration, and dispersal |journal=Communications Biology |language=en |volume=5 |issue=1 |page=109 |doi=10.1038/s42003-022-03055-y |pmid=35115649 |issn=2399-3642|pmc=8814174 }}&lt;/ref&gt; To dovodi do širokog spektra posljedica na organizme prisutne u okolišu i njihovu sposobnost da prilagode svoje metode širenja tom okruženju.

== Tipovi biološke disperzije==
[[File:Dispersal diagram.jpeg|thumb|Disperzija iz matične populacije]]
Neki organizmi su pokretni tokom cijelog života, dok su drugi prilagođeni kretanju – ili da budu pomjerani – samo tokom specifičnih, ograničenih faza svog životnog ciklusa. Ova faza se obično naziva '''faza disperzije'''. Strategije koje leže u osnovi punog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] organizma često su oblikovane prirodom i uslovima ove faze disperzije.

Općenito, postoje dva osnovna tipa:

; Pasivna disperzija (disperzija neovisna o gustoći)
: Kod pasivne disperzije, organizmi se ne mogu sami kretati, već koriste druge metode za postizanje uspješne reprodukcije ili olakšavanje ulaska u nova staništa. Organizmi su razvili adaptacije za dispergiranje, koje koriste različite oblike kinetičke energije koji se prirodno javljaju u okolišu. To se može postići korištenjem vode, vjetra ili životinje koja je sposobna sama izvršiti aktivnu disperziju. Neki organizmi su sposobni za [[kretanje]] dok su u fazi larve. Ovo je uobičajeno među nekim [[beskičmenjaci|beskičmenjacima]], [[ribe|ribama]], [[insekti|insektima]] i [[sesilnost (zoologija)|sesilnim]] organizmima kao što su [[biljke|biljke]]) koji zavise od životinjskih [[Vektor širenja|vektora]], [[vjetar|vjetra]], [[grvitacija|gravitacije]] ili struja za disperziju.
: Neki beskičmenjaci, poput morskih spužvi i korala, ispuštaju svoje [[gamet]]e u vodu. Na taj način se mogu uspješno razmnožavati: sperma se aktivno kreće kroz vodu, dok jajašca nose struje. Biljke koriste slične strategije, oslanjajući se na vodene struje, [[vjetar]]] ili [[životinje]] za transport svojih gameta. Sjemenke, spore i plodovi često posjeduju specifične adaptacije koje olakšavaju njihovo kretanje.''&lt;ref name=&quot;Croteau-2010&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Croteau |first1=Emily K. |last2=Heist |first2=Edward J. |last3=Nielsen |first3=Clayton K. |date=June 2010 |title=Fine-scale population structure and sex-biased dispersal in bobcats (Lynx rufus) from southern Illinois |journal=Canadian Journal of Zoology |volume=88 |issue=6 |pages=536–545 |doi=10.1139/z10-024 |bibcode=2010CaJZ...88..536C |issn=0008-4301}}&lt;/ref&gt;
; Aktivna disperzija (disperzija zavisna od gustine)
: Kod aktivne dispwerzije, organizam se kreće između lokacija koristeći vlastite inherentne sposobnosti. [[Starost]] nije ograničenje, jer su promjene lokacije uobičajene i kod mladih i kod odraslih životinja. Stepen disperzivnosti zavisi od više faktora, kao što su lokalna populacija, konkurencija resursa, kvalitet i veličina [[stanište|staništa]]. Zbog toga mnogi smatraju da aktivna disperzija također zavisi od gustoće, jer gustoća zajednice ima glavnu ulogu u kretanju životinja. Međutim, efekat se različito opaža u različitim starosnim grupama, što rezultira različitim nivoima disperzije.
: Kada je u pitanju aktivna disperzija, idealne su [[životinje]] koje su sposobne za slobodno [[kretanje]] na velikim udaljenostima, obično se kreću [[letenje]]m, [[plivanje]]m ili hodanjem. Ipak, postoje ograničenja koja nameću geografska lokacija i stanište. Životinje koje hodaju su u najvećem nepovoljnom položaju kada je u pitanju ovo, jer mogu biti sklone zaustavljanju potencijalnim preprekama. Iako neke kopnene životinje koje putuju pješice mogu preći velike udaljenosti, hodanje troši više energije u poređenju s letenjem ili plivanjem, posebno prilikom prolaska kroz nepovoljne uslove.&lt;ref name=&quot;Croteau-2010&quot;/&gt;
Zbog gustoće populacije, disperzija može ublažiti pritisak na resurse u [[ekosistem]]u, a konkurencija za ove resurse može biti faktor selekcije za mehanizme širenja. Disperzija organizama je ključni proces za razumijevanje i geografske izolacije u evoluciji kroz [[genski tok]] i širokih obrazaca trenutne geografske distribucije ([[biogeografija]]).

Često se pravi razlika između '''natalne disperzije'', gdje se jedinka (često mlada jedinka) udaljava od mjesta na kojem je rođena, i '''disperzije radi [[razmnožavanje|razmnožavanja]]'', gdje se jedinka (često odrasla jedinka) udaljava od jednog mjesta razmnožavanja kako bi se razmnožavala negdje drugdje.

==Troškovi i koristi == 
[[File:Epilobium hirsutum - Seed head - 3.jpg|thumb|''[[Epilobium hirsutum]]'' — Sjemenska glava]]

U najširem smislu, disperzija se događa kada koristi kretanja za fizičku spremnost nadmašuju njegove troškove.
Postoji niz koristi od disperzija, kao što su pronalaženje novih resursa, izbjegavanje nepovoljnih uvjeta, izbjegavanje konkurencije s braćom i sestrama i izbjegavanje parenja s blisko srodnim jedinkama, što bi moglo dovesti do [[inbridinška depresija|depresije inbridinga]].&lt;ref name=&quot;Bowler&quot;&gt;{{cite journal |name-list-style=amp |vauthors=Bowler DE, Benton TG |date=May 2005 |title=Causes and consequences of animal dispersal strategies: relating individual behaviour to spatial dynamics |journal=Biological Reviews of the Cambridge Philosophical Society |volume=80 |issue=2 |pages=205–25 |doi=10.1017/S1464793104006645 |pmid=15921049 |s2cid=39351147}}&lt;/ref&gt;

Postoji i niz troškova povezanih s disperzijom, koji se mogu posmatrati u smislu četiri glavne dobiti: [[energija]], rizik, [[vrijeme]] i prilika.&lt;ref name=Bonte/&gt; Energetski troškovi uključuju dodatnu energiju potrebnu za [[kretanje]], kao i energetska ulaganja u mehanizme za kretanje (npr. krila). Rizici uključuju povećane povrede i smrtnost tokom dispergiranja i mogućnost naseljavanja u nepovoljnom okruženju.
Vrijeme provedeno u sisperziju je vrijeme koje se često ne može potrošiti na druge aktivnosti, kao što su rast i [[reprodukcija]].
Konačno, disperzija također može dovesti do [[depresija australijskog parenja]] ako je jedinka bolje prilagođena svom natalnom okruženju od onog u kojem završi. Kod društvenih životinja (kao što su mnoge [[ptice]] i [[sisari]]) jedinka koja se dispergira mora pronaći i pridružiti se novoj grupi, što može dovesti do gubitka društvenog ranga.&lt;ref name=Bonte/&gt;

== Raspon disperzije ==
&quot; Raspon disperzije&quot; odnosi se na udaljenost koju vrsta može premjestiti od postojeće populacije ili svog matičnog organizma. [[Ekosistem]] kritično zavisi od sposobnosti jedinki i populacija da se šire iz jednog staništa [[Ekologija pejzaža|krvni dio]] u drugo. Stoga je biološka disperzija ključna za stabilnost ekosistema.

=== Urbana okruženja i područje disperzije === 
[[File:Trees_by_the_River_Itchen_-_geograph.org.uk_-_2120222.jpg|thumb| Slika koja prikazuje rijeke kao vektore disperzije]] 
[[File:I-90-94_Entrance_at_Madison_Street,_Chicago_(14560285196).jpg|thumb|Slika prikazuje kako razvoj u urbanim područjima može ograničiti disperziju.]]
[[Urbano područje|urbana područja]] mogu imati svoje jedinstvene efekte na raspon disperzije i sposobnosti širenja različitih organizama. Za biljne vrste, urbana okruženja uglavnom pružaju nove vektore širenja. Dok životinje i fizički faktori (npr. vjetar, voda itd.) stoljećima imaju ulogu u disperziji, motorna vozila se nedavno smatraju glavnim vektorima disperzije. Pokazalo se da tuneli koji povezuju [[Seosko područje|ruralna]] i urbana okruženja ubrzavaju veliki broj i raznolik skup sjemena iz urbanih u ruralna okruženja. To bi moglo dovesti do potencijalnih izvora invazivnih vrsta na urbano-ruralnom gradijentu.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=von der Lippe |first1=Moritz |last2=Kowarik |first2=Ingo |date=2008 |title=Do cities export biodiversity? Traffic as dispersal vector across urban–rural gradients |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |journal=Diversity and Distributions |language=en |volume=14 |issue=1 |pages=18–25 |doi=10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |bibcode=2008DivDi..14...18V |s2cid=23088179 |issn=1366-9516|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Još jedan primjer efekata urbanizacije može se vidjeti pored rijeka. Urbanizacija je dovela do uvođenja različitih [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]] putem direktne sadnje ili širenja vjetrom. Zauzvrat, rijeke pored ovih invazivnih biljnih vrsta postale su vitalni vektori širenja. Rijeke se mogu smatrati povezujućim urbanim centrima sa ruralnim i prirodnim okruženjima. Pokazalo se da rijeke prenose sjeme invazivnih vrsta do prirodnih područja koja se nalaze nizvodno, čime se nadograđuje već utvrđena udaljenost disperzije biljke.&lt;ref name=&quot;Säumel-2010&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Säumel |first1=Ina |last2=Kowarik |first2=Ingo |date=2010-03-15 |title=Urban rivers as dispersal corridors for primarily wind-dispersed invasive tree species |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204609002072 |journal=Landscape and Urban Planning |volume=94 |issue=3 |pages=244–249 |doi=10.1016/j.landurbplan.2009.10.009 |bibcode=2010LUrbP..94..244S |issn=0169-2046|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;
Nasuprot tome, urbana okruženja mogu također predstavljati ograničenja za određene strategije širenja. Ljudski uticaj kroz urbanizaciju uveliko utiče na raspored krajolika, što može dovesti do ograničenja strategija disperzije za mnoge organizme. Ove promjene su se uglavnom ispoljile kroz odnose između [[oprašivač]]a i [[cvjetnica]]. Budući da je optimalni raspon preživljavanja oprašivača ograničen, to rezultira ograničenom ponudom mjesta za [[oprašivanje]]. Posljedično, to dovodi do manjeg [[genski tok|protoka gena]] između udaljeno odvojenih populacija, čime se smanjuje [[genetička raznolikost]] svakog područja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Jha |first1=Shalene |last2=Kremen |first2=C. |date=2013 |title=Urban land use limits regional bumble bee gene flow |journal=Molecular Ecology |language=en |volume=22 |issue=9 |pages=2483–2495 |doi=10.1111/mec.12275 |pmid=23495763 |bibcode=2013MolEc..22.2483J |s2cid=4492114 |issn=0962-1083|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Slično tome, pokazalo se da urbanizacija na slične načine utiče na [[genski tok]] kod izrazito različitih vrsta (npr. [[miševi|miševa]] i [[šišmiš]]a). Iako ove dvije vrste mogu imati različite [[ekološka niša|ekološke niše]] i životne strategije, urbanizacija ograničava strategije širenja obje populacije. To dovodi do genetičke izolacije između populacija, što rezultira ograničenim protokom gena. Iako je urbanizacija imala veći uticaj na širenje miševa, također je dovela do blagog povećanja srodstva među [[populacija]]ma [[šišmiš]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Richardson |first1=Jonathan L. |last2=Michaelides |first2=Sozos |last3=Combs |first3=Matthew |last4=Djan |first4=Mihajla |last5=Bisch |first5=Lianne |last6=Barrett |first6=Kerry |last7=Silveira |first7=Georgianna |last8=Butler |first8=Justin |last9=Aye |first9=Than Thar |last10=Munshi-South |first10=Jason |last11=DiMatteo |first11=Michael |last12=Brown |first12=Charles |last13=McGreevy |first13=Thomas J. |date=2021 |title=Dispersal ability predicts spatial genetic structure in native mammals persisting across an urbanization gradient |journal=Evolutionary Applications |language=en |volume=14 |issue=1 |pages=163–177 |doi=10.1111/eva.13133 |issn=1752-4571 |pmc=7819555 |pmid=33519963|bibcode=2021EvApp..14..163R }}&lt;/ref&gt;

=== Ograničenja okoline ===
Malo je vrsta koje su ikada ravnomjerno ili nasumično raspoređene unutar ili preko [[krajolik]]a. Općenito, [[vrsta|vrste]] značajno variraju unutar krajolika u vezi s karakteristikama okoline koje utječu na njihov reproduktivni uspjeh i opstanak populacije.&lt;ref&gt;{{cite book|vauthors=Groom MJ, Meffe GK, Carroll CR |year= 2005|isbn=978-0-87893-597-0|title= Principles of Conservation Biology|place= Sunderland (MA)|publisher= Sinauer Associates, Inc.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Martin TE |year=1998 |title= Are microhabitat preferences of coexisting species under selection and adaptive? |journal=Ecology |volume=79 |issue=2 |pages=656–670 |url=http://www.umt.edu/mcwru/personnel/martin/PDF%20Martin/Reprint550.pdf |doi=10.1890/0012-9658(1998)079[0656:AMPOCS]2.0.CO;2 |access-date=2013-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131231113926/http://www.umt.edu/mcwru/personnel/martin/PDF%20Martin/Reprint550.pdf|archive-date=2013-12-31|url-status=live }}&lt;/ref&gt; Prostorni obrasci u karakteristikama okoliša (npr. resursi) omogućavaju jedinkama da izbjegnu nepovoljne uvjete i traže nove lokacije.&lt;ref&gt;{{cite book|vauthors=Turner MG, Gardner RH, O'Neill, Robert V |year= 2001|title= Landscape Ecology: In theory and practice, pattern and process|place= New York |publisher=Springer|isbn=978-0-387-95123-2}}&lt;/ref&gt; Ovo omogućava organizmu da &quot;testira&quot; nova okruženja na njihovu pogodnost, pod uslovom da se nalaze unutar geografskog područja životinje. Osim toga, sposobnost vrste da se širi po postepeno promjenjivom okruženju mogla bi omogućiti populaciji da preživi ekstremne uslove. (tj. [[klimatske promjene]]).
Kako se [[klimatske promjene]], plijen i predatori moraju se prilagoditi da bi preživjeli. Ovo predstavlja problem za mnoge životinje, naprimjer, [[Eudyptes chrysocome|južni skakavi pingvini]].&lt;ref name=&quot;Tremblay-2003&quot;&gt;{{Cite journal|url = http://www.cebc.cnrs.fr/publipdf/2003/TMEPS251.pdf|title = Geographic variation in the foraging behaviour, diet and chick growth of rockhopper penguins| vauthors = Tremblay Y |date = April 11, 2003|journal = Marine Ecology Progress Series|volume = 251|pages = 279–297|doi = 10.3354/meps251279|archive-url = https://web.archive.org/web/20170809013743/http://www.cebc.cnrs.fr/publipdf/2003/TMEPS251.pdf|archive-date = 2017-08-09|url-status = live|bibcode = 2003MEPS..251..279T|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; These penguins are able to live and thrive in a variety of climates due to their phenotypic plasticity.&lt;ref name=&quot;Forcada-2009&quot;&gt;{{Cite journal | vauthors = Forcada J, Trathan PN |title = Penguin responses to climate change in the Southern Ocean|journal = Global Change Biology|date = 2009-07-01|issn = 1365-2486|pages = 1618–1630|volume = 15|issue = 7|doi = 10.1111/j.1365-2486.2009.01909.x |bibcode = 2009GCBio..15.1618F| s2cid=86404493 }}&lt;/ref&gt; Međutim, u ovom slučaju se predviđa da će reagovati širenjem, a ne prilagođavanjem.&lt;ref name=&quot;Forcada-2009&quot; /&gt; To se objašnjava njihovim dugim životnim vijekom i sporom [[mikroevolucija|mikroevolucijom]]. Pingvini u subantarktičkoj regiji imaju vrlo različito ponašanje u potrazi za hranom od onih u suptropskim vodama; bilo bi vrlo teško preživjeti prateći brzo promjenjivu klimu jer su se ta ponašanja oblikovala godinama.&lt;ref name=&quot;Tremblay-2003&quot; /&gt;

=== Barijere disperzije ===
Barijera disperzije može rezultirati mnogo manjim rasponom disperzije vrste od rasprostranjenosti vrste. Umjetni primjer je [[fragmentacija staništa]] zbog korištenja zemljišta od strane ljudi. Nasuprot tome, prirodne barijere širenju koje ograničavaju rasprostranjenost vrsta uključuju planinske lance i rijeke. Primjer je razdvajanje raspona dvije vrste [[čimpanze|obične čimpanze]] od strane [[rijeka Kongo| rijeke Kongo]].
S druge strane, ljudske aktivnosti mogu proširiti i područje rasprostranjenosti vrste pružanjem novih metoda rasprostranjenja (npr. [[Ispuštanje balastnih voda i okoliš|balastne vode s brodova]]). Mnoge takve raspršene vrste postaju [[invazivne vrste|invazivne]], poput [[pacov]]a ili [[Pentatomidae| smrdljivih stjenica]], ali neke vrste također imaju blago pozitivan uticaj na ljudske doseljenike poput [[medonosna pčela| medonosnih pčela]] i [[kišna glista|kišnih glista]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ngm.nationalgeographic.com/2007/05/jamestown/charles-mann-text/2|title=Jamestown |website=History Magazine|access-date=2014-04-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20140419025225/http://ngm.nationalgeographic.com/2007/05/jamestown/charles-mann-text/2|archive-date=2014-04-19}}&lt;/ref&gt;

==Mehnizmi disperzije==
Većina životinja je sposobna za [[kretanje]], a osnovni mehanizam disperzije je kretanje s jednog mjesta na drugo. Kretanje omogućava organizmu da &quot;testira&quot; nova okruženja na njihovu pogodnost, pod uslovom da su unutar njegovog dometa. Kretanja su obično vođena naslijeđenim [[ponašanje]]m.

Formiranje barijera za disperziju ili [[genski tok|protok gena]] između susjednih područja može izolovati populacije s obje strane nastale podjele. Geografsko odvajanje i naknadna genetička izolacija dijelova populacije predaka mogu rezultirati [[alopatrijska specijacija|alopatrijskom specijacijom]].
=== Mehanizmi disperzije biljaka === 
[[File:Bur Macro BlackBg.jpg|thumb|right|[[Bur]]s su primjer mehanizma širenja sjemena koji koristi biotički vektor, u ovom slučaju [[životinje]]s sa [[krznom]].]]
{{Glavni|Disperzija sjemena}}
[[Disperzija sjemena]] je kretanje ili transport [[sjeme]]na dalje od matične biljke. Biljke su ograničene [[vegetativno razmnožavanje|vegetativnim razmnožavanjem]] i posljedično se oslanjaju na razne [[vektor širenja|vektore širenja]] za transport svojih propagula, uključujući i abiotske i [[Biotska komponenta|biotske]] vektore. Sjemenke se mogu širiti [[pobjegla biljka|daleko od matične biljke]] pojedinačno ili kolektivno, kao i raspršiti u prostoru i vremenu. Obrasci širenja sjemena su uveliko određeni specifičnim mehanizmom disperzije, a to ima važne implikacije na demografsku i genetičku strukturu biljnih populacija, kao i na njihove obrasce migracije i interakcije [[vrsta]]. Postoji pet glavnih načina širenja sjemena: [[gravitacija]], [[vjetar]], balizam, [[voda]] i [[životinje]].
=== Mehanizmi disperzije životinja ===

==== Nepokretne životinje ====
Postoje brojni životinjski oblici koji nisu pokretni, kao što su [[morske spužve|spužve]], [[briozoa]], [[plaštaši]], [[morske anemone]], [[korali]] i [[kamenice]]. Ono što im je zajedničko je da su sve ili [[okean|morske]] ili vodene. Može se činiti neobičnim da su biljke bile toliko uspješne u stacionarnom životu na kopnu, dok životinje nisu, ali odgovor leži u zalihama hrane. Biljke proizvode vlastitu hranu od sunčeve svjetlosti i [[ugljik-dioksid]]a – oboje je uglavnom obilnije na kopnu nego u vodi. Životinje fiksirane na mjestu moraju se oslanjati na okolni medij kako bi hranu donijele barem dovoljno blizu da je zgrabe, a to se događa u trodimenzijskom vodenom okruženju, ali s mnogo manjom količinom u atmosferi.
Svi morski i slatkovodni [[beskičmenjaci]] koji život provode pričvršćeni za dno (manje-više; anemone su sposobne da se popnu i presele na novu lokaciju ako uslovi to dozvoljavaju) proizvode jedinice za rasprostranjenje. To mogu biti specijalizirani &quot;pupoljci&quot;, ili pokretni proizvodi seksualnog razmnožavanja, ili čak neka vrsta [[smjena generacija|smjene generacija]], kao kod određenih [[Cnidaria]].
Korali pružaju dobar primjer kako sesilne vrste postižu disperziju. Korali koji se mrijeste razmnožavaju se ispuštanjem sperme i jaja direktno u vodu. Ovi događaji oslobađanja koordinirani su lunarnom menom u određenim toplim mjesecima, tako da svi korali jedne ili više vrsta na datom grebenu oslobađaju [[gamet]]e u istoj jednoj ili nekoliko uzastopnih noći. Oslobođena jaja se oplođuju, a rezultirajući [[zigot]] brzo se razvija u višećelijsku ''[[planula|planulu]]''. Ova pokretna faza zatim pokušava pronaći odgovarajuću podlogu za naseljavanje. Većina je neuspješna i ugine ili se njima hrane [[zooplankton]]i i [[predator]]i koji žive na dnu, poput anemona i drugih korala. Međutim, proizvedu se nebrojeni milioni, a nekolicina uspijeva pronaći mjesta golog krečnjaka, gdje se talože i rastom transformiraju u '''''polip''''''. Ukoliko sve bude povoljno, jedan polip izraste u koralnu glavu pupoljkom iz novih polipa i formira koloniju.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=US Department of Commerce |first=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=What is coral spawning? |url=https://oceanservice.noaa.gov/facts/coral-spawning.html |access-date=2024-12-08 |website=oceanservice.noaa.gov |language=EN-US}}&lt;/ref&gt;

==== Pokretne životinje ====

{{glavni|Kretanje životinja|Migracija životinja}}
Većina životinja je [[Pokretljivost|pokretna]]. Pokretne životinje se mogu raspršiti svojim spontanim i nezavisnim lokomotivnim sposobnostima. Naprimjer, udaljenosti disperzije među vrstama ptica zavise od njihovih sposobnosti leta.&lt;ref name=&quot;Claramunt2021&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Claramunt | first1 = S | title = Flight efficiency explains differences in natal dispersal distances in birds | journal = Ecology | date = 2021 | volume = 102 | issue = 9 | doi = 10.1002/ecy.3442 | pmid = 34143422 | pmc = 8459243 | bibcode = 2021Ecol..102E3442C }}&lt;/ref&gt; S druge strane, male životinje koriste postojeće kinetičke energije u okolini, što rezultira pasivnim [[kretanje]]m. Sisperzija vodenim strujama posebno se povezuje s fizički malim stanovnicima morskih voda poznatim kao [[zooplankton]]. Termin plankton potiče od grčke riječi πλαγκτόν, što znači &quot;lutalica&quot; ili &quot;plutalica&quot;.

====Disperzija uspavanim fazama====
Mnoge životinjske vrste, posebno slatkovodni [[beskičmenjaci]], mogu se dispergirati vjetrom ili prijenosom uz pomoć većih životinja (ptica, sisara ili riba) kao uspavana jaja, uspavani embrioni ili, u nekim slučajevima, uspavani odrasli stadiji. [[Tardigrada]], neke [[Rotifere]] i neki [[Copepoda]] mogu izdržati isušivanje kao odrasli uspavani stadiji. Mnogi drugi taksoni ([[Cladocera]], [[Bryozoa]], [[Hydra (rod)|Hydra]], [[Copepoda]] i tako dalje) mogu se dispergirati kao dormantna jaja ili embrioni. Slatkovodne [[spužve]] obično imaju posebne dormantne propagule zvane [[gemula]] za takvu disperziju. Mnoge vrste dormantnih stadija širenja mogu izdržati ne samo isušivanje i niske i visoke temperature, već i djelovanje probavnih enzima tokom njihovog prenosa kroz probavni trakt ptica i drugih životinja, visoku koncentraciju [[soli]] i mnoge vrste toksina. Takvi dormantni stadiji omogućili su disperziju na velike udaljenosti od jednog vodenog tijela do drugog i širok raspon rasprostranjenosti mnogih slatkovodnih životinja.

== Kvantificiranje dusperzije==

Disperzija najčešće se kvantificira ili u smislu brzine ili udaljenosti.
Stopa disperzije (također nazvana [[Neto stopa migracije|stopa migracije]] u literaturi o [[populacijska genetika| populacijskoj genetici]]) ili [[vjerovatnoća]] opisuje vjerovatnoću da bilo koja jedinka napusti neko područje ili, ekvivalentno, očekivani udio jedinki koje napuštaju neko područje. Udaljenost raspršenja se obično opisuje '''jezgrom disperzije''' koje daje [[raspodjela vjerovatnoće| raspodjelu vjerovatnoće]] udaljenosti koju je prešla bilo koja jedinka. U teorijskim modelima raspršenja koristi se niz različitih funkcija za jezgre disperzije, uključujući [[negativna eksponencijalna raspodjela|negativnu eksponencijalnu raspodjelu]],&lt;ref name=Chapman&gt;{{cite journal | vauthors = Chapman DS, Dytham C, Oxford GS | title = Modelling population redistribution in a leaf beetle: an evaluation of alternative dispersal functions | journal = The Journal of Animal Ecology | volume = 76 | issue = 1 | pages = 36–44 | date = January 2007 | pmid = 17184351 | doi = 10.1111/j.1365-2656.2006.01172.x | bibcode = 2007JAnEc..76...36C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; proširenu negativnu eksponencijalnu distribuciju,&lt;ref name=Chapman /&gt; [[normalna distribucija|normalnu distribuciju]],&lt;ref name=Chapman/&gt; [[Eksponencijalna raspodjela snage|eksponencijalnu raspodjelu snage]],&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Zhou, Y. |author2=Kot, M.  |name-list-style=amp |year=2011|title= Discrete-time growth-dispersal models with shifting species ranges|journal= Theoretical Ecology |volume=4|issue=1|pages= 13–25|doi=10.1007/s12080-010-0071-3|bibcode=2011ThEco...4...13Z |s2cid=2623698 }}&lt;/ref&gt; inverznu&lt;ref name=Chapman/&gt; i dvostranu raspodjelu snage.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Miller TE, Shaw AK, Inouye BD, Neubert MG | title = Sex-biased dispersal and the speed of two-sex invasions | journal = The American Naturalist | volume = 177 | issue = 5 | pages = 549–61 | date = May 2011 | pmid = 21508603 | doi = 10.1086/659628 | bibcode = 2011ANat..177..549M | hdl = 1912/4617 | s2cid = 9344741 | url = http://darchive.mblwhoilibrary.org/bitstream/1912/4617/1/659628.pdf | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; Smatra se da inverzna distribucija snage i distribucije s 'debelim repovima', koje predstavljaju događaje disperzije na velike udaljenosti (nazvane leptokurtične distribucije), najbolje odgovaraju empirijskim podacima o disperziji.&lt;ref name=Chapman/&gt;&lt;ref name=Radinger&gt;{{cite journal|author1=Radinger, J. |author2=Wolter, C.  |name-list-style=amp |year=2014|title= Patterns and predictors of fish dispersal in rivers|journal= Fish and Fisheries |volume=15|issue=3|pages= 456–473|doi=10.1111/faf.12028|bibcode=2014AqFF...15..456R }}&lt;/ref&gt;

== Posljedice disperzije == 
[[File:Streptopelia decaocto; Szczecin, Poland 3.JPG|thumb|Prvobitno ograničena na Centralnu i Južnu Aziju, [[Streptopelia decaocto|evroazijska golubica]] (''Streptopelia decaocto'') uspješno je kolonizirala veći dio [[Evroazija|Evroazije]] disperzijom i uspostavljanjem novih [[populacija]] izvan svog prvobitnog područja rasprostranjenosti.]]
Disperzija ne samo da ima troškove i koristi za jedinku koja se širi (kao što je gore spomenuto), već ima i posljedice na nivou populacije i [[vrsta]], kako na ekološke tako i na evolucijske vremenske skale. Organizmi  mogu dispergirati na više načina. Transport životinjama je posebno efikasan, jer omogućava putovanje na velike udaljenosti. Mnoge biljke zavise od ovoga, kako bi mogle ići na nove lokacije, po mogućnosti s uvjetima idealnim za [[razmnožavanje]] i klijanje. S tim u vezi, širenje ima veliki uticaj na određivanje populacije i disperziju biljnih vrsta.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ramaswami |first=Geetha |title=Invasive species and dispersal networks |url=https://www.ncf-india.org/other-initiatives/invasive-species-and-dispersal-networks |access-date=2023-11-17 |website=Nature Conservation Foundation - India}}&lt;/ref&gt;
Mnoge populacije imaju neujednačenu prostornu distribuciju gdje odvojene, ali međusobno djelujuće podpopulacije zauzimaju zasebne dijelove staništa (vidi [[metapopulacija]]). Jedinke koje se raspršuju kreću se između različitih podpopulacija, što povećava ukupnu [[povezanost krajolika|povezanost]] metapopulacije i može smanjiti rizik od [[stohastika|stohastičkog]] izumiranja. Ako podpopulacija slučajno [[izumiranje|izumre]], veća je [[vjerovatnoća]] da će biti ponovo kolonizirana ako je stopa disperzije visoka. Povećana povezanost također može smanjiti stepen lokalne adaptacije.

Uočeno je da ljudsko uplitanje u okoliš utječe na disperziju. Neki od ovih događaja bili su nesreće, kao u slučaju zebrastih dagnji, koje su autohtone za jugoistočnu Rusiju. Brod ih je slučajno ispustio u Velika jezera Sjeverne Amerike i one su postale velika smetnja u tom području, jer su počele začepljivati postrojenja za prečišćavanje vode i elektrane. Drugi slučaj ovoga viđen je kod kineskog [[tolstolobik]]a i srebrnog [[šaran]]a, koji su uneseni s ciljem kontrole algi u mnogim ribnjacima [[som]]a širom SAD-a. Nažalost, neki su uspjeli pobjeći u susjedne rijeke [[Mississippi]], [[Missouri]], [[Illinois]] i [[Ohio]], što je na kraju izazvalo negativan uticaj na okolne ekosisteme.&lt;ref name=&quot;Croteau-2010&quot; /&gt; Međutim, staništa koja su stvorili ljudi, poput urbanih okruženja, omogućila su određenim migriranim vrstama da postanu urbanofili ili ''[[Sinantrop|synanthropi]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=McKinney |first=Michael L. |date=2006-01-01 |title=Urbanization as a major cause of biotic homogenization |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0006320705003563 |journal=Biological Conservation |volume=127 |issue=3 |pages=247–260 |doi=10.1016/j.biocon.2005.09.005 |bibcode=2006BCons.127..247M |issn=0006-3207|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Disperzija je dovela do genetilkih promjena kod mnogih vrsta. Pozitivna [[korelacija]] između disperzije i genetičke diferencijacije i diverzifikacije uočena je kod određenih vrsta pauka na Kanarskim ostrvima. Ovi [[pauci]] naseljavaju različita ostrva i arhipelage, gdje je disperzija identificirana kao ključni faktor koji utiče na brzinu oba procesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Suárez |first1=Daniel |last2=Arribas |first2=Paula |last3=Jiménez-García |first3=Eduardo |last4=Emerson |first4=Brent C. |date=2022-05-25 |title=Dispersal ability and its consequences for population genetic differentiation and diversification |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |language=en |volume=289 |issue=1975  |doi=10.1098/rspb.2022.0489 |issn=0962-8452 |pmc=9115014 |pmid=35582805}}&lt;/ref&gt;

== Disperzija posredovana čovjekom ==
Ljudski faktor imao je veliki uticaj na kretanje životinja kroz vrijeme. Kao rezultat toga, došlo je do reakcije okoliša, jer su obrasci disperzije važni za preživljavanje velikih promjena vrsta. Postoje dva oblika širenja posredovanog čovjekom:

; Vektorska disperzija posredovano čovjekom (HVD)
: Kod vektorske disperzije posredovane čovjekom, ljudi direktno premještaju organizam. To se može dogoditi namjerno, kao što je korištenje životinje u poljoprivrednom okruženju, lovu ili slično. Međutim, to se može dogoditi i slučajno, ako se organizam pričvrsti za osobu ili vozilo. Za ovaj proces, organizam prvo mora doći u kontakt s čovjekom, a zatim može započeti kretanje. Ovo je postalo češće kako se ljudska populacija širom svijeta povećavala, a kretanje kroz svijet također je postalo rasprostranjenije. Disperzija putem čovjeka može biti mnogo puta uspješnije na daljinu u usporedbi s kretanjem divljim ili drugim ekološkim sredstvima.&lt;ref name=&quot;Bullock-2018&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bullock |first1=James M. |last2=Bonte |first2=Dries |last3=Pufal |first3=Gesine |last4=da Silva Carvalho |first4=Carolina |last5=Chapman |first5=Daniel S. |last6=García |first6=Cristina |last7=García |first7=Daniel |last8=Matthysen |first8=Erik |last9=Delgado |first9=Maria Mar |date=December 2018 |title=Human-Mediated Dispersal and the Rewiring of Spatial Networks |journal=Trends in Ecology &amp; Evolution |language=en |volume=33 |issue=12 |pages=958–970 |doi=10.1016/j.tree.2018.09.008|pmid=30314915 |s2cid=52975974 |doi-access=free |bibcode=2018TEcoE..33..958B |hdl=1893/28417 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

; Disperzija uzrokovana ljudskim djelovanjem (HAD)
: Sisperzija uzrokovana ljudskim djelovanjem označava efekte koji su nastali zbog ljudskog uplitanja u pejzaže i životinje. Mnoga od ovih uplitanja uzrokovala su negativne posljedice u okolišu. Naprimjer, mnoga područja su pretrpjela gubitak staništa, što zauzvrat može negativno uticati na disperziju. Istraživači su otkrili da su zbog toga zabilježene veće udaljenosti životinja u pokušaju da pronađu izolirana mjesta.&lt;ref name=&quot;Bullock-2018&quot; /&gt;Ovo se posebno može vidjeti kroz izgradnju cesta i druge infrastrukture u udaljenim područjima.
Disperzija na velike udaljenosti primjećuje se kada se sjeme prenosi ljudskim vektorima. ]Provedena je studija kako bi se testirali efekti širenja sjemena posredovanog ljudskim djelovanjem na velike udaljenosti kod dvije vrste roda ''[[Brassica]]'' u Engleskoj. Glavne metode širenja upoređene su s kretanjem vjetrom u odnosu na kretanje pričvršćivanjem za gornju odjeću. Zaključeno je da su cipele mogle prenositi sjeme na veće udaljenosti nego što bi se moglo postići samo vjetrom. Primijećeno je da su neke sjemenke mogle ostati na cipelama duži vremenski period, oko 8 sati hoda, ali su se ravnomjerno odvajale. Zbog toga su sjemenke mogle putovati na velike udaljenosti i naseliti se na novim područjima gdje ranije nisu obitavale. Međutim, važno je i da sjemenke slete na mjesta gdje se mogu zalijepiti i rasti. Čini se da specifična veličina cipela nije imala uticaja na prevalenciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wichmann |first1=Matthias C |last2=Alexander |first2=Matt J |last3=Soons |first3=Merel B |last4=Galsworthy |first4=Stephen |last5=Dunne |first5=Laura |last6=Gould |first6=Robert |last7=Fairfax |first7=Christina |last8=Niggemann |first8=Marc |last9=Hails |first9=Rosie S |last10=Bullock |first10=James M |date=2009-02-07 |title=Human-mediated dispersal of seeds over long distances |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |language=en |volume=276 |issue=1656 |pages=523–532 |doi=10.1098/rspb.2008.1131 |issn=0962-8452 |pmc=2664342 |pmid=18826932}}&lt;/ref&gt;

== Metode posmatranja disperzije ==
Biološka disperzija može se posmatrati korištenjem različitih metoda. Za proučavanje efekata disperzije, posmatrači koriste metode [[genetika pejzaža|genetike pejzaža]].&lt;ref name=&quot;Sherpa-2020&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Sherpa |first1=Stéphanie |last2=Renaud |first2=Julien |last3=Guéguen |first3=Maya |last4=Besnard |first4=Gilles |last5=Mouyon |first5=Loic |last6=Rey |first6=Delphine |last7=Després |first7=Laurence |date=September 2020 |editor-last=Zytynska |editor-first=Sharon |title=Landscape does matter: Disentangling founder effects from natural and human-aided post-introduction dispersal during an ongoing biological invasion |journal=Journal of Animal Ecology |language=en |volume=89 |issue=9 |pages=2027–2042 |doi=10.1111/1365-2656.13284 |pmid=32597498 |s2cid=220257477 |issn=0021-8790|doi-access=free |bibcode=2020JAnEc..89.2027S }}&lt;/ref&gt; Ovo omogućava naučnicima da posmatraju razliku između varijacija populacija, klime, kao i veličine i oblika pejzaža. Primjer upotrebe pejzažne genetike kao sredstva za proučavanje sisperzije sjemena, naprimjer, uključuje proučavanje efekata saobraćaja korištenjem tunela autoputa između centara gradova i prigradskih područja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=von der Lippe |first1=Moritz |last2=Kowarik |first2=Ingo |date=January 2008 |title=Do cities export biodiversity? Traffic as dispersal vector across urban–rural gradients |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |journal=Diversity and Distributions |language=en |volume=14 |issue=1 |pages=18–25 |doi=10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |bibcode=2008DivDi..14...18V |s2cid=23088179 |issn=1366-9516|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;
[[Studija asocijacije na nivou cijelog genoma|Genomski nivo]] [[SNP]]- skupovi podataka i modeliranje distribucije vrsta su primjeri [[računar]]skih metoda koje se koriste za ispitivanje različitih načina disperzije.&lt;ref name=&quot;Sherpa-2020&quot;/&gt; SNP skup podataka na nivou cijelog genoma može se koristiti za određivanje genomske i demografske historije unutar raspona prikupljanja ili posmatranja. Modeli distribucije vrsta se koriste kada naučnici žele utvrditi koja je regija najpogodnija za vrste koje se posmatraju. Metode poput ovih se koriste za razumijevanje kriterija koje okolina pruža kada dolazi do migracije i naseljavanja, kao što su slučajevi biološke invazije.
Disperzija uz pomoć čovjeka, primjer je [[antropogeni efekat|antropogenog efekta]], može doprinijeti rasponima i varijacijama biološke disperzije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Butikofer |first1=Luca |last2=Jones |first2=⨯ Beatrix |last3=Sacchi |first3=Roberto |last4=Mangiacotti |first4=Marco |last5=Ji |first5=Weihong |date=November 2018 |title=A new method for modelling biological invasions from early spread data accounting for anthropogenic dispersal |journal=PLOS ONE |volume=13 |issue=11 |language=English |article-number=e0205591 |doi=10.1371/journal.pone.0205591 |pmid=30481174 |pmc=6258513 |bibcode=2018PLoSO..1305591B |id={{ProQuest|2138603973}} |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; 

Informirana disperzija način je promatranja znakova biološke disperzije, što sugerira obrazloženje iza posebnog smještaja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Clobert |first1=Jean |last2=Le Galliard |first2=Jean-François |last3=Cote |first3=Julien |last4=Meylan |first4=Sandrine |last5=Massot |first5=Manuel |date=March 2009 |title=Informed dispersal, heterogeneity in animal dispersal syndromes and the dynamics of spatially structured populations |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1461-0248.2008.01267.x |journal=Ecology Letters |language=en |volume=12 |issue=3 |pages=197–209 |doi=10.1111/j.1461-0248.2008.01267.x |pmid=19170731 |bibcode=2009EcolL..12..197C |issn=1461-023X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Ovaj koncept podrazumijeva da kretanje između vrsta također uključuje prijenos informacija. Metode poput [[Globalni sistem pozicioniranja|GPS]] lokacije koriste se za praćenje društvenih znakova i mobilnosti vrsta u vezi s odabirom staništa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Khezerlou |first1=Amin Vahedian |last2=Zhou |first2=Xun |last3=Li |first3=Xinyi |last4=Street |first4=W. Nick |last5=Li |first5=Yanhua |date=2021-08-12 |title=DILSA+: Predicting Urban Dispersal Events through Deep Survival Analysis with Enhanced Urban Features |url=https://dl.acm.org/doi/10.1145/3469085 |journal=ACM Transactions on Intelligent Systems and Technology |volume=12 |issue=4 |pages=49:1–49:25 |doi=10.1145/3469085 |s2cid=237600882 |issn=2157-6904|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; GPS radio-ogrlice mogu se koristiti pri prikupljanju podataka o društvenim životinjama poput [[merkat]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cozzi |first1=Gabriele |last2=Maag |first2=Nino |last3=Börger |first3=Luca |last4=Clutton-Brock |first4=Tim H. |last5=Ozgul |first5=Arpat |date=May 2018 |editor-last=Street |editor-first=Garrett |title=Socially informed dispersal in a territorial cooperative breeder |url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/1365-2656.12795 |journal=Journal of Animal Ecology |language=en |volume=87 |issue=3 |pages=838–849 |bibcode=2018JAnEc..87..838C |doi=10.1111/1365-2656.12795 |issn=0021-8790 |pmid=29344939 |s2cid=46876229}}&lt;/ref&gt; 
Direktno ili vizuelno praćenje omogućava naučnicima da prate kretanje sjemena pomoću kodiranja bojama.&lt;ref name=&quot;Säumel-2010&quot; /&gt; Naučnici i posmatrači mogu pratiti migraciju jedinki kroz pejzaž. Obrazac transporta se zatim može vizualizirati kako bi se odrazio raspon u kojem organizam dispergira.

== Također pogledajte==
{{div col|colwidth=18em}}
* [[Aeroplankton]]
* [[Konkurencija (biologija)]]
* [[Poremećaj (ekologija)]]
* [[Dormancija]] ('disperzija u vremenu')
* [[Genski tok]]
* [[Fragmentacija staništa]]
* [[Skakanje s otoka na otok]]
* [[Ekologija krajolika]]
* [[Metapopulacija]]
* [[Okeanska disperzija]]
* [[Forezija]]
* [[Modeliranje populacije]]
* [[Rasprostranjenost populacije]]
* [[Ekologija populacije]]
* [[Rasprostranjenost vrsta]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin|30em}}
* {{cite book | vauthors = Ingold CT | year = 1971 | title = Fungal spores: their liberation and dispersal | url = https://archive.org/details/fungalsporesthei0000ingo | url-access = registration | location = Oxford | publisher = Clarendon Press | pages = [https://archive.org/details/fungalsporesthei0000ingo/page/302 302] | isbn = 978-0-19-854115-8 }}
* {{cite book | vauthors = Lidicker WZ, Caldwell RL | year = 1982 | title = Dispersal and migration | location = Stroudsburg, Pa. | publisher =  Hutchinson Ross Pub. Co | page = 311 | isbn = 978-0-87933-435-2 }} (Dispersal of animals)
* {{cite book | veditors = Bullock JM, Kenward RE, Hails RS | date = 2002 | title = Dispersal ecology: the 42nd symposium of the British Ecological Society | location = Oxford, UK | publisher = Blackwell Science | page = 458 | isbn = 978-0-632-05876-1 }} (Animals and plants)
* {{cite journal | vauthors = Lieberman BS | date = 2008 | title = Emerging syntheses between palaeobiogeography and macroevolutionary theory. | journal = Proceedings of the Royal Society of Victoria | volume = 120 | pages = 51–57 }}
* {{cite book | vauthors = Turner MG, Gardner RH, O'Neill RV | date = 2001 | title = Landscape Ecology: In theory and practice, pattern and process. | location = New York (NY) | publisher = Springer Science }}
* {{cite journal | vauthors = Levin SA | year = 1974 | title = Dispersion and Population Interactions | journal = The American Naturalist | volume = 108 | issue = 960| page = 207 | doi=10.1086/282900| bibcode = 1974ANat..108..207L | s2cid = 83630608 }}
* {{cite book | veditors = Clobert J, Danchin E, Dhondt AA, Nichols JD | date = 2001 | title = Dispersal | publisher = Oxford University Press | location = Oxford. }}
* {{cite book | vauthors = Cousens R, Dytham C, Law R | date = 2008 | title = Dispersal in plants: a population perspective | publisher = Oxford University Press | location = Oxford }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Scholia}}
* [https://web.archive.org/web/20170425010454/http://www.cas.vanderbilt.edu/bioimages/pages/fruit-seed-dispersal.htm Fruit and seed dispersal images at bioimages.vanderbilt.edu]

{{DEFAULTSORT:Biological Dispersal}}
[[Kategorija: Razmnožavanje]]
[[Kategorija: Populacijska ekologija]]
[[Kategorija: Biološka evolucija]]</text>
      <sha1>hzs9z47j4687iwfhqn40slosjvsd1yz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916635</id>
      <parentid>3916634</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:50:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>BIOLOG-XY</username>
        <id>184410</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Metode posmatranja disperzije */</comment>
      <origin>3916635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46649" sha1="fjr98mfpl2javagqt5ndfvd34hzxof2" xml:space="preserve">[[File:(MHNT) Taraxacum sect. Ruderalia.jpg|thumb|right| [[Sjeme]] maslačka uhvaćeno u paukovoj mreži. [[Maslačak]] širi sjeme vjetrom.]] 
[[File:Lichen dispersal.ogv|thumb|Disperzija [[soredij|lišajskih soredija]] (vizualizirano pomoću [[UV|ultraljubičastog svjetla]]) pomoću pauka]]
'''Biološka disperzija''' odnosi se i na [[kretanje]] jedinki ([[životinja]], [[biljke|biljaka]], [[gljiva]], [[bakterija]], itd.) s mjesta njihovog rođenja na mjesto razmnožavanja ('natalno širenje') i na kretanje s jednog mjesta razmnožavanja na drugo ('širenje razmnožavanja'). Termin također obuhvata kretanje [[propagula]] kao što su [[sjeme]] i [[spora|spore]]. Tehnički, disperzija se definira kao bilo koje kretanje koje ima potencijal da dovede do [[genski tok|genskog toka]].&lt;ref name=Ronce&gt;{{cite journal| vauthors = Ronce O |year=2007 |title= How does it feel to be like a rolling stone? Ten questions about dispersal evolution|journal= Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics |volume= 38 |pages= 231–253 |doi= 10.1146/annurev.ecolsys.38.091206.095611 }}&lt;/ref&gt; Čin disperzije uključuje tri faze: odlazak, transfer i naseljavanje. Svaka faza je povezana s različitim troškovima i koristima vezanim za fizičku spremnost.&lt;ref name=Bonte&gt;{{cite journal | vauthors = Bonte D, Van Dyck H, Bullock JM, Coulon A, Delgado M, Gibbs M, Lehouck V, Matthysen E, Mustin K, Saastamoinen M, Schtickzelle N, Stevens VM, Vandewoestijne S, Baguette M, Barton K, Benton TG, Chaput-Bardy A, Clobert J, Dytham C, Hovestadt T, Meier CM, Palmer SC, Turlure C, Travis JM | title = Costs of dispersal | journal = Biological Reviews of the Cambridge Philosophical Society | volume = 87 | issue = 2 | pages = 290–312 | date = May 2012 | pmid = 21929715 | doi = 10.1111/j.1469-185X.2011.00201.x | s2cid = 30660996 }}&lt;/ref&gt; Jednostavnim prelaskom iz jednog staništa [[Ekologija pejzaža|krvni oblik]] u drugo, rasprostranjenost jedinke može uticati ne samo na njen vlastiti [[fitnes]] već i na šire procese kao što su [[dinamika populacije]], [[populacijaka genetika]] i [[rasprostranjenost vrsta]].&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Dunning JB, Stewart DJ, Danielson BJ, Noon BR, Root TL, Lamberson RH, Stevens EE |year=1995|title= Spatially explicit population models: current forms and future uses|doi=10.2307/1942045|journal= Ecological Applications |url=http://www.fs.fed.us/psw/publications/4251/dunning1.PDF |jstor=1942045 |volume=5 |issue=1 |pages=3–11 |bibcode=1995EcoAp...5....3D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|isbn=978-0-12-323446-9| veditors = Hanski I, Gilpin ME |year=1997|title= Metapopulation biology: ecology, genetics and evolution|publisher= Academic Press|place= San Diego}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book| vauthors = Hanski I |isbn=978-0-19-854065-6 |year=1999|title= Metapopulation Ecology|publisher= Oxford University Press|place= Oxford}}&lt;/ref&gt; Razumijevanje širenja i njegovih posljedica, kako za evolucijske strategije na nivou vrste, tako i za procese na nivou ekosistema, zahtijeva razumijevanje vrste širenja, rasprostranjenosti [[Areal|areal]] date vrste i uključenih mehanizama širenja. Biološka disperzija može se povezati s [[gustoća populacije| gustoćom populacije]]. Raspon varijacija lokacije vrste određuje raspon disperzije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Smayda |first=Theodore J.|author-link=Theodore J. Smayda |date=2007-08-01 |title=Reflections on the ballast water dispersal—harmful algal bloom paradigm |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1568988307000340 |journal=Harmful Algae |volume=6 |issue=4 |pages=601–622 |doi=10.1016/j.hal.2007.02.003 |bibcode=2007HAlga...6..601S |issn=1568-9883|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Biološka disperzija može se uporediti sa geodisperzijom, koja se odnosi na miješanje prethodno izolovanih [[populacija]] (ili čitavih [[biota]]) nakon erozije geografskih barijera za širenje ili [[genski tok]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lieberman BS |year= 2005|title= Geobiology and paleobiogeography: tracking the coevolution of the Earth and its biota|journal= Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology |volume=219|issue= 1–2|pages= 23–33|doi=10.1016/j.palaeo.2004.10.012|bibcode= 2005PPP...219...23L}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1016/j.palaeo.2004.10.012|title=Geobiology and paleobiogeography: Tracking the coevolution of the Earth and its biota|year=2005| vauthors = Lieberman BS |journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology|volume=219|issue=1–2|pages=23–33|bibcode=2005PPP...219...23L}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AlbertReis2011&quot;&gt;{{cite book| first1 = James S. | last1 = Albert | first2 = Roberto E. | last2 = Reis | name-list-style = vanc |title=Historical Biogeography of Neotropical Freshwater Fishes|url=https://books.google.com/books?id=_Suu7a-ERdMC&amp;pg=PA308|year=2011|publisher=University of California Press|page=308|isbn=978-0-520-26868-5}}&lt;/ref&gt;

Disperzija može se razlikovati od [[životinjska migracija|životinjskih migracija]] (obično sezonskog kretanja u oba smjera), iako se u populacijskoj genetici termini 'migracija' i 'disperzija' često koriste naizmjenično.
Nadalje, na biološku disperziju utiču i ograničavaju različiti okolišni i individualni uslovi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wu |first1=Nicholas C. |last2=Seebacher |first2=Frank |date=2022-02-03 |title=Physiology can predict animal activity, exploration, and dispersal |journal=Communications Biology |language=en |volume=5 |issue=1 |page=109 |doi=10.1038/s42003-022-03055-y |pmid=35115649 |issn=2399-3642|pmc=8814174 }}&lt;/ref&gt; To dovodi do širokog spektra posljedica na organizme prisutne u okolišu i njihovu sposobnost da prilagode svoje metode širenja tom okruženju.

== Tipovi biološke disperzije==
[[File:Dispersal diagram.jpeg|thumb|Disperzija iz matične populacije]]
Neki organizmi su pokretni tokom cijelog života, dok su drugi prilagođeni kretanju – ili da budu pomjerani – samo tokom specifičnih, ograničenih faza svog životnog ciklusa. Ova faza se obično naziva '''faza disperzije'''. Strategije koje leže u osnovi punog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] organizma često su oblikovane prirodom i uslovima ove faze disperzije.

Općenito, postoje dva osnovna tipa:

; Pasivna disperzija (disperzija neovisna o gustoći)
: Kod pasivne disperzije, organizmi se ne mogu sami kretati, već koriste druge metode za postizanje uspješne reprodukcije ili olakšavanje ulaska u nova staništa. Organizmi su razvili adaptacije za dispergiranje, koje koriste različite oblike kinetičke energije koji se prirodno javljaju u okolišu. To se može postići korištenjem vode, vjetra ili životinje koja je sposobna sama izvršiti aktivnu disperziju. Neki organizmi su sposobni za [[kretanje]] dok su u fazi larve. Ovo je uobičajeno među nekim [[beskičmenjaci|beskičmenjacima]], [[ribe|ribama]], [[insekti|insektima]] i [[sesilnost (zoologija)|sesilnim]] organizmima kao što su [[biljke|biljke]]) koji zavise od životinjskih [[Vektor širenja|vektora]], [[vjetar|vjetra]], [[grvitacija|gravitacije]] ili struja za disperziju.
: Neki beskičmenjaci, poput morskih spužvi i korala, ispuštaju svoje [[gamet]]e u vodu. Na taj način se mogu uspješno razmnožavati: sperma se aktivno kreće kroz vodu, dok jajašca nose struje. Biljke koriste slične strategije, oslanjajući se na vodene struje, [[vjetar]]] ili [[životinje]] za transport svojih gameta. Sjemenke, spore i plodovi često posjeduju specifične adaptacije koje olakšavaju njihovo kretanje.''&lt;ref name=&quot;Croteau-2010&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Croteau |first1=Emily K. |last2=Heist |first2=Edward J. |last3=Nielsen |first3=Clayton K. |date=June 2010 |title=Fine-scale population structure and sex-biased dispersal in bobcats (Lynx rufus) from southern Illinois |journal=Canadian Journal of Zoology |volume=88 |issue=6 |pages=536–545 |doi=10.1139/z10-024 |bibcode=2010CaJZ...88..536C |issn=0008-4301}}&lt;/ref&gt;
; Aktivna disperzija (disperzija zavisna od gustine)
: Kod aktivne dispwerzije, organizam se kreće između lokacija koristeći vlastite inherentne sposobnosti. [[Starost]] nije ograničenje, jer su promjene lokacije uobičajene i kod mladih i kod odraslih životinja. Stepen disperzivnosti zavisi od više faktora, kao što su lokalna populacija, konkurencija resursa, kvalitet i veličina [[stanište|staništa]]. Zbog toga mnogi smatraju da aktivna disperzija također zavisi od gustoće, jer gustoća zajednice ima glavnu ulogu u kretanju životinja. Međutim, efekat se različito opaža u različitim starosnim grupama, što rezultira različitim nivoima disperzije.
: Kada je u pitanju aktivna disperzija, idealne su [[životinje]] koje su sposobne za slobodno [[kretanje]] na velikim udaljenostima, obično se kreću [[letenje]]m, [[plivanje]]m ili hodanjem. Ipak, postoje ograničenja koja nameću geografska lokacija i stanište. Životinje koje hodaju su u najvećem nepovoljnom položaju kada je u pitanju ovo, jer mogu biti sklone zaustavljanju potencijalnim preprekama. Iako neke kopnene životinje koje putuju pješice mogu preći velike udaljenosti, hodanje troši više energije u poređenju s letenjem ili plivanjem, posebno prilikom prolaska kroz nepovoljne uslove.&lt;ref name=&quot;Croteau-2010&quot;/&gt;
Zbog gustoće populacije, disperzija može ublažiti pritisak na resurse u [[ekosistem]]u, a konkurencija za ove resurse može biti faktor selekcije za mehanizme širenja. Disperzija organizama je ključni proces za razumijevanje i geografske izolacije u evoluciji kroz [[genski tok]] i širokih obrazaca trenutne geografske distribucije ([[biogeografija]]).

Često se pravi razlika između '''natalne disperzije'', gdje se jedinka (često mlada jedinka) udaljava od mjesta na kojem je rođena, i '''disperzije radi [[razmnožavanje|razmnožavanja]]'', gdje se jedinka (često odrasla jedinka) udaljava od jednog mjesta razmnožavanja kako bi se razmnožavala negdje drugdje.

==Troškovi i koristi == 
[[File:Epilobium hirsutum - Seed head - 3.jpg|thumb|''[[Epilobium hirsutum]]'' — Sjemenska glava]]

U najširem smislu, disperzija se događa kada koristi kretanja za fizičku spremnost nadmašuju njegove troškove.
Postoji niz koristi od disperzija, kao što su pronalaženje novih resursa, izbjegavanje nepovoljnih uvjeta, izbjegavanje konkurencije s braćom i sestrama i izbjegavanje parenja s blisko srodnim jedinkama, što bi moglo dovesti do [[inbridinška depresija|depresije inbridinga]].&lt;ref name=&quot;Bowler&quot;&gt;{{cite journal |name-list-style=amp |vauthors=Bowler DE, Benton TG |date=May 2005 |title=Causes and consequences of animal dispersal strategies: relating individual behaviour to spatial dynamics |journal=Biological Reviews of the Cambridge Philosophical Society |volume=80 |issue=2 |pages=205–25 |doi=10.1017/S1464793104006645 |pmid=15921049 |s2cid=39351147}}&lt;/ref&gt;

Postoji i niz troškova povezanih s disperzijom, koji se mogu posmatrati u smislu četiri glavne dobiti: [[energija]], rizik, [[vrijeme]] i prilika.&lt;ref name=Bonte/&gt; Energetski troškovi uključuju dodatnu energiju potrebnu za [[kretanje]], kao i energetska ulaganja u mehanizme za kretanje (npr. krila). Rizici uključuju povećane povrede i smrtnost tokom dispergiranja i mogućnost naseljavanja u nepovoljnom okruženju.
Vrijeme provedeno u sisperziju je vrijeme koje se često ne može potrošiti na druge aktivnosti, kao što su rast i [[reprodukcija]].
Konačno, disperzija također može dovesti do [[depresija australijskog parenja]] ako je jedinka bolje prilagođena svom natalnom okruženju od onog u kojem završi. Kod društvenih životinja (kao što su mnoge [[ptice]] i [[sisari]]) jedinka koja se dispergira mora pronaći i pridružiti se novoj grupi, što može dovesti do gubitka društvenog ranga.&lt;ref name=Bonte/&gt;

== Raspon disperzije ==
&quot; Raspon disperzije&quot; odnosi se na udaljenost koju vrsta može premjestiti od postojeće populacije ili svog matičnog organizma. [[Ekosistem]] kritično zavisi od sposobnosti jedinki i populacija da se šire iz jednog staništa [[Ekologija pejzaža|krvni dio]] u drugo. Stoga je biološka disperzija ključna za stabilnost ekosistema.

=== Urbana okruženja i područje disperzije === 
[[File:Trees_by_the_River_Itchen_-_geograph.org.uk_-_2120222.jpg|thumb| Slika koja prikazuje rijeke kao vektore disperzije]] 
[[File:I-90-94_Entrance_at_Madison_Street,_Chicago_(14560285196).jpg|thumb|Slika prikazuje kako razvoj u urbanim područjima može ograničiti disperziju.]]
[[Urbano područje|urbana područja]] mogu imati svoje jedinstvene efekte na raspon disperzije i sposobnosti širenja različitih organizama. Za biljne vrste, urbana okruženja uglavnom pružaju nove vektore širenja. Dok životinje i fizički faktori (npr. vjetar, voda itd.) stoljećima imaju ulogu u disperziji, motorna vozila se nedavno smatraju glavnim vektorima disperzije. Pokazalo se da tuneli koji povezuju [[Seosko područje|ruralna]] i urbana okruženja ubrzavaju veliki broj i raznolik skup sjemena iz urbanih u ruralna okruženja. To bi moglo dovesti do potencijalnih izvora invazivnih vrsta na urbano-ruralnom gradijentu.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=von der Lippe |first1=Moritz |last2=Kowarik |first2=Ingo |date=2008 |title=Do cities export biodiversity? Traffic as dispersal vector across urban–rural gradients |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |journal=Diversity and Distributions |language=en |volume=14 |issue=1 |pages=18–25 |doi=10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |bibcode=2008DivDi..14...18V |s2cid=23088179 |issn=1366-9516|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Još jedan primjer efekata urbanizacije može se vidjeti pored rijeka. Urbanizacija je dovela do uvođenja različitih [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]] putem direktne sadnje ili širenja vjetrom. Zauzvrat, rijeke pored ovih invazivnih biljnih vrsta postale su vitalni vektori širenja. Rijeke se mogu smatrati povezujućim urbanim centrima sa ruralnim i prirodnim okruženjima. Pokazalo se da rijeke prenose sjeme invazivnih vrsta do prirodnih područja koja se nalaze nizvodno, čime se nadograđuje već utvrđena udaljenost disperzije biljke.&lt;ref name=&quot;Säumel-2010&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Säumel |first1=Ina |last2=Kowarik |first2=Ingo |date=2010-03-15 |title=Urban rivers as dispersal corridors for primarily wind-dispersed invasive tree species |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204609002072 |journal=Landscape and Urban Planning |volume=94 |issue=3 |pages=244–249 |doi=10.1016/j.landurbplan.2009.10.009 |bibcode=2010LUrbP..94..244S |issn=0169-2046|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;
Nasuprot tome, urbana okruženja mogu također predstavljati ograničenja za određene strategije širenja. Ljudski uticaj kroz urbanizaciju uveliko utiče na raspored krajolika, što može dovesti do ograničenja strategija disperzije za mnoge organizme. Ove promjene su se uglavnom ispoljile kroz odnose između [[oprašivač]]a i [[cvjetnica]]. Budući da je optimalni raspon preživljavanja oprašivača ograničen, to rezultira ograničenom ponudom mjesta za [[oprašivanje]]. Posljedično, to dovodi do manjeg [[genski tok|protoka gena]] između udaljeno odvojenih populacija, čime se smanjuje [[genetička raznolikost]] svakog područja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Jha |first1=Shalene |last2=Kremen |first2=C. |date=2013 |title=Urban land use limits regional bumble bee gene flow |journal=Molecular Ecology |language=en |volume=22 |issue=9 |pages=2483–2495 |doi=10.1111/mec.12275 |pmid=23495763 |bibcode=2013MolEc..22.2483J |s2cid=4492114 |issn=0962-1083|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Slično tome, pokazalo se da urbanizacija na slične načine utiče na [[genski tok]] kod izrazito različitih vrsta (npr. [[miševi|miševa]] i [[šišmiš]]a). Iako ove dvije vrste mogu imati različite [[ekološka niša|ekološke niše]] i životne strategije, urbanizacija ograničava strategije širenja obje populacije. To dovodi do genetičke izolacije između populacija, što rezultira ograničenim protokom gena. Iako je urbanizacija imala veći uticaj na širenje miševa, također je dovela do blagog povećanja srodstva među [[populacija]]ma [[šišmiš]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Richardson |first1=Jonathan L. |last2=Michaelides |first2=Sozos |last3=Combs |first3=Matthew |last4=Djan |first4=Mihajla |last5=Bisch |first5=Lianne |last6=Barrett |first6=Kerry |last7=Silveira |first7=Georgianna |last8=Butler |first8=Justin |last9=Aye |first9=Than Thar |last10=Munshi-South |first10=Jason |last11=DiMatteo |first11=Michael |last12=Brown |first12=Charles |last13=McGreevy |first13=Thomas J. |date=2021 |title=Dispersal ability predicts spatial genetic structure in native mammals persisting across an urbanization gradient |journal=Evolutionary Applications |language=en |volume=14 |issue=1 |pages=163–177 |doi=10.1111/eva.13133 |issn=1752-4571 |pmc=7819555 |pmid=33519963|bibcode=2021EvApp..14..163R }}&lt;/ref&gt;

=== Ograničenja okoline ===
Malo je vrsta koje su ikada ravnomjerno ili nasumično raspoređene unutar ili preko [[krajolik]]a. Općenito, [[vrsta|vrste]] značajno variraju unutar krajolika u vezi s karakteristikama okoline koje utječu na njihov reproduktivni uspjeh i opstanak populacije.&lt;ref&gt;{{cite book|vauthors=Groom MJ, Meffe GK, Carroll CR |year= 2005|isbn=978-0-87893-597-0|title= Principles of Conservation Biology|place= Sunderland (MA)|publisher= Sinauer Associates, Inc.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Martin TE |year=1998 |title= Are microhabitat preferences of coexisting species under selection and adaptive? |journal=Ecology |volume=79 |issue=2 |pages=656–670 |url=http://www.umt.edu/mcwru/personnel/martin/PDF%20Martin/Reprint550.pdf |doi=10.1890/0012-9658(1998)079[0656:AMPOCS]2.0.CO;2 |access-date=2013-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131231113926/http://www.umt.edu/mcwru/personnel/martin/PDF%20Martin/Reprint550.pdf|archive-date=2013-12-31|url-status=live }}&lt;/ref&gt; Prostorni obrasci u karakteristikama okoliša (npr. resursi) omogućavaju jedinkama da izbjegnu nepovoljne uvjete i traže nove lokacije.&lt;ref&gt;{{cite book|vauthors=Turner MG, Gardner RH, O'Neill, Robert V |year= 2001|title= Landscape Ecology: In theory and practice, pattern and process|place= New York |publisher=Springer|isbn=978-0-387-95123-2}}&lt;/ref&gt; Ovo omogućava organizmu da &quot;testira&quot; nova okruženja na njihovu pogodnost, pod uslovom da se nalaze unutar geografskog područja životinje. Osim toga, sposobnost vrste da se širi po postepeno promjenjivom okruženju mogla bi omogućiti populaciji da preživi ekstremne uslove. (tj. [[klimatske promjene]]).
Kako se [[klimatske promjene]], plijen i predatori moraju se prilagoditi da bi preživjeli. Ovo predstavlja problem za mnoge životinje, naprimjer, [[Eudyptes chrysocome|južni skakavi pingvini]].&lt;ref name=&quot;Tremblay-2003&quot;&gt;{{Cite journal|url = http://www.cebc.cnrs.fr/publipdf/2003/TMEPS251.pdf|title = Geographic variation in the foraging behaviour, diet and chick growth of rockhopper penguins| vauthors = Tremblay Y |date = April 11, 2003|journal = Marine Ecology Progress Series|volume = 251|pages = 279–297|doi = 10.3354/meps251279|archive-url = https://web.archive.org/web/20170809013743/http://www.cebc.cnrs.fr/publipdf/2003/TMEPS251.pdf|archive-date = 2017-08-09|url-status = live|bibcode = 2003MEPS..251..279T|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; These penguins are able to live and thrive in a variety of climates due to their phenotypic plasticity.&lt;ref name=&quot;Forcada-2009&quot;&gt;{{Cite journal | vauthors = Forcada J, Trathan PN |title = Penguin responses to climate change in the Southern Ocean|journal = Global Change Biology|date = 2009-07-01|issn = 1365-2486|pages = 1618–1630|volume = 15|issue = 7|doi = 10.1111/j.1365-2486.2009.01909.x |bibcode = 2009GCBio..15.1618F| s2cid=86404493 }}&lt;/ref&gt; Međutim, u ovom slučaju se predviđa da će reagovati širenjem, a ne prilagođavanjem.&lt;ref name=&quot;Forcada-2009&quot; /&gt; To se objašnjava njihovim dugim životnim vijekom i sporom [[mikroevolucija|mikroevolucijom]]. Pingvini u subantarktičkoj regiji imaju vrlo različito ponašanje u potrazi za hranom od onih u suptropskim vodama; bilo bi vrlo teško preživjeti prateći brzo promjenjivu klimu jer su se ta ponašanja oblikovala godinama.&lt;ref name=&quot;Tremblay-2003&quot; /&gt;

=== Barijere disperzije ===
Barijera disperzije može rezultirati mnogo manjim rasponom disperzije vrste od rasprostranjenosti vrste. Umjetni primjer je [[fragmentacija staništa]] zbog korištenja zemljišta od strane ljudi. Nasuprot tome, prirodne barijere širenju koje ograničavaju rasprostranjenost vrsta uključuju planinske lance i rijeke. Primjer je razdvajanje raspona dvije vrste [[čimpanze|obične čimpanze]] od strane [[rijeka Kongo| rijeke Kongo]].
S druge strane, ljudske aktivnosti mogu proširiti i područje rasprostranjenosti vrste pružanjem novih metoda rasprostranjenja (npr. [[Ispuštanje balastnih voda i okoliš|balastne vode s brodova]]). Mnoge takve raspršene vrste postaju [[invazivne vrste|invazivne]], poput [[pacov]]a ili [[Pentatomidae| smrdljivih stjenica]], ali neke vrste također imaju blago pozitivan uticaj na ljudske doseljenike poput [[medonosna pčela| medonosnih pčela]] i [[kišna glista|kišnih glista]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ngm.nationalgeographic.com/2007/05/jamestown/charles-mann-text/2|title=Jamestown |website=History Magazine|access-date=2014-04-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20140419025225/http://ngm.nationalgeographic.com/2007/05/jamestown/charles-mann-text/2|archive-date=2014-04-19}}&lt;/ref&gt;

==Mehnizmi disperzije==
Većina životinja je sposobna za [[kretanje]], a osnovni mehanizam disperzije je kretanje s jednog mjesta na drugo. Kretanje omogućava organizmu da &quot;testira&quot; nova okruženja na njihovu pogodnost, pod uslovom da su unutar njegovog dometa. Kretanja su obično vođena naslijeđenim [[ponašanje]]m.

Formiranje barijera za disperziju ili [[genski tok|protok gena]] između susjednih područja može izolovati populacije s obje strane nastale podjele. Geografsko odvajanje i naknadna genetička izolacija dijelova populacije predaka mogu rezultirati [[alopatrijska specijacija|alopatrijskom specijacijom]].
=== Mehanizmi disperzije biljaka === 
[[File:Bur Macro BlackBg.jpg|thumb|right|[[Bur]]s su primjer mehanizma širenja sjemena koji koristi biotički vektor, u ovom slučaju [[životinje]]s sa [[krznom]].]]
{{Glavni|Disperzija sjemena}}
[[Disperzija sjemena]] je kretanje ili transport [[sjeme]]na dalje od matične biljke. Biljke su ograničene [[vegetativno razmnožavanje|vegetativnim razmnožavanjem]] i posljedično se oslanjaju na razne [[vektor širenja|vektore širenja]] za transport svojih propagula, uključujući i abiotske i [[Biotska komponenta|biotske]] vektore. Sjemenke se mogu širiti [[pobjegla biljka|daleko od matične biljke]] pojedinačno ili kolektivno, kao i raspršiti u prostoru i vremenu. Obrasci širenja sjemena su uveliko određeni specifičnim mehanizmom disperzije, a to ima važne implikacije na demografsku i genetičku strukturu biljnih populacija, kao i na njihove obrasce migracije i interakcije [[vrsta]]. Postoji pet glavnih načina širenja sjemena: [[gravitacija]], [[vjetar]], balizam, [[voda]] i [[životinje]].
=== Mehanizmi disperzije životinja ===

==== Nepokretne životinje ====
Postoje brojni životinjski oblici koji nisu pokretni, kao što su [[morske spužve|spužve]], [[briozoa]], [[plaštaši]], [[morske anemone]], [[korali]] i [[kamenice]]. Ono što im je zajedničko je da su sve ili [[okean|morske]] ili vodene. Može se činiti neobičnim da su biljke bile toliko uspješne u stacionarnom životu na kopnu, dok životinje nisu, ali odgovor leži u zalihama hrane. Biljke proizvode vlastitu hranu od sunčeve svjetlosti i [[ugljik-dioksid]]a – oboje je uglavnom obilnije na kopnu nego u vodi. Životinje fiksirane na mjestu moraju se oslanjati na okolni medij kako bi hranu donijele barem dovoljno blizu da je zgrabe, a to se događa u trodimenzijskom vodenom okruženju, ali s mnogo manjom količinom u atmosferi.
Svi morski i slatkovodni [[beskičmenjaci]] koji život provode pričvršćeni za dno (manje-više; anemone su sposobne da se popnu i presele na novu lokaciju ako uslovi to dozvoljavaju) proizvode jedinice za rasprostranjenje. To mogu biti specijalizirani &quot;pupoljci&quot;, ili pokretni proizvodi seksualnog razmnožavanja, ili čak neka vrsta [[smjena generacija|smjene generacija]], kao kod određenih [[Cnidaria]].
Korali pružaju dobar primjer kako sesilne vrste postižu disperziju. Korali koji se mrijeste razmnožavaju se ispuštanjem sperme i jaja direktno u vodu. Ovi događaji oslobađanja koordinirani su lunarnom menom u određenim toplim mjesecima, tako da svi korali jedne ili više vrsta na datom grebenu oslobađaju [[gamet]]e u istoj jednoj ili nekoliko uzastopnih noći. Oslobođena jaja se oplođuju, a rezultirajući [[zigot]] brzo se razvija u višećelijsku ''[[planula|planulu]]''. Ova pokretna faza zatim pokušava pronaći odgovarajuću podlogu za naseljavanje. Većina je neuspješna i ugine ili se njima hrane [[zooplankton]]i i [[predator]]i koji žive na dnu, poput anemona i drugih korala. Međutim, proizvedu se nebrojeni milioni, a nekolicina uspijeva pronaći mjesta golog krečnjaka, gdje se talože i rastom transformiraju u '''''polip''''''. Ukoliko sve bude povoljno, jedan polip izraste u koralnu glavu pupoljkom iz novih polipa i formira koloniju.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=US Department of Commerce |first=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=What is coral spawning? |url=https://oceanservice.noaa.gov/facts/coral-spawning.html |access-date=2024-12-08 |website=oceanservice.noaa.gov |language=EN-US}}&lt;/ref&gt;

==== Pokretne životinje ====

{{glavni|Kretanje životinja|Migracija životinja}}
Većina životinja je [[Pokretljivost|pokretna]]. Pokretne životinje se mogu raspršiti svojim spontanim i nezavisnim lokomotivnim sposobnostima. Naprimjer, udaljenosti disperzije među vrstama ptica zavise od njihovih sposobnosti leta.&lt;ref name=&quot;Claramunt2021&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Claramunt | first1 = S | title = Flight efficiency explains differences in natal dispersal distances in birds | journal = Ecology | date = 2021 | volume = 102 | issue = 9 | doi = 10.1002/ecy.3442 | pmid = 34143422 | pmc = 8459243 | bibcode = 2021Ecol..102E3442C }}&lt;/ref&gt; S druge strane, male životinje koriste postojeće kinetičke energije u okolini, što rezultira pasivnim [[kretanje]]m. Sisperzija vodenim strujama posebno se povezuje s fizički malim stanovnicima morskih voda poznatim kao [[zooplankton]]. Termin plankton potiče od grčke riječi πλαγκτόν, što znači &quot;lutalica&quot; ili &quot;plutalica&quot;.

====Disperzija uspavanim fazama====
Mnoge životinjske vrste, posebno slatkovodni [[beskičmenjaci]], mogu se dispergirati vjetrom ili prijenosom uz pomoć većih životinja (ptica, sisara ili riba) kao uspavana jaja, uspavani embrioni ili, u nekim slučajevima, uspavani odrasli stadiji. [[Tardigrada]], neke [[Rotifere]] i neki [[Copepoda]] mogu izdržati isušivanje kao odrasli uspavani stadiji. Mnogi drugi taksoni ([[Cladocera]], [[Bryozoa]], [[Hydra (rod)|Hydra]], [[Copepoda]] i tako dalje) mogu se dispergirati kao dormantna jaja ili embrioni. Slatkovodne [[spužve]] obično imaju posebne dormantne propagule zvane [[gemula]] za takvu disperziju. Mnoge vrste dormantnih stadija širenja mogu izdržati ne samo isušivanje i niske i visoke temperature, već i djelovanje probavnih enzima tokom njihovog prenosa kroz probavni trakt ptica i drugih životinja, visoku koncentraciju [[soli]] i mnoge vrste toksina. Takvi dormantni stadiji omogućili su disperziju na velike udaljenosti od jednog vodenog tijela do drugog i širok raspon rasprostranjenosti mnogih slatkovodnih životinja.

== Kvantificiranje dusperzije==

Disperzija najčešće se kvantificira ili u smislu brzine ili udaljenosti.
Stopa disperzije (također nazvana [[Neto stopa migracije|stopa migracije]] u literaturi o [[populacijska genetika| populacijskoj genetici]]) ili [[vjerovatnoća]] opisuje vjerovatnoću da bilo koja jedinka napusti neko područje ili, ekvivalentno, očekivani udio jedinki koje napuštaju neko područje. Udaljenost raspršenja se obično opisuje '''jezgrom disperzije''' koje daje [[raspodjela vjerovatnoće| raspodjelu vjerovatnoće]] udaljenosti koju je prešla bilo koja jedinka. U teorijskim modelima raspršenja koristi se niz različitih funkcija za jezgre disperzije, uključujući [[negativna eksponencijalna raspodjela|negativnu eksponencijalnu raspodjelu]],&lt;ref name=Chapman&gt;{{cite journal | vauthors = Chapman DS, Dytham C, Oxford GS | title = Modelling population redistribution in a leaf beetle: an evaluation of alternative dispersal functions | journal = The Journal of Animal Ecology | volume = 76 | issue = 1 | pages = 36–44 | date = January 2007 | pmid = 17184351 | doi = 10.1111/j.1365-2656.2006.01172.x | bibcode = 2007JAnEc..76...36C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; proširenu negativnu eksponencijalnu distribuciju,&lt;ref name=Chapman /&gt; [[normalna distribucija|normalnu distribuciju]],&lt;ref name=Chapman/&gt; [[Eksponencijalna raspodjela snage|eksponencijalnu raspodjelu snage]],&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Zhou, Y. |author2=Kot, M.  |name-list-style=amp |year=2011|title= Discrete-time growth-dispersal models with shifting species ranges|journal= Theoretical Ecology |volume=4|issue=1|pages= 13–25|doi=10.1007/s12080-010-0071-3|bibcode=2011ThEco...4...13Z |s2cid=2623698 }}&lt;/ref&gt; inverznu&lt;ref name=Chapman/&gt; i dvostranu raspodjelu snage.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Miller TE, Shaw AK, Inouye BD, Neubert MG | title = Sex-biased dispersal and the speed of two-sex invasions | journal = The American Naturalist | volume = 177 | issue = 5 | pages = 549–61 | date = May 2011 | pmid = 21508603 | doi = 10.1086/659628 | bibcode = 2011ANat..177..549M | hdl = 1912/4617 | s2cid = 9344741 | url = http://darchive.mblwhoilibrary.org/bitstream/1912/4617/1/659628.pdf | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; Smatra se da inverzna distribucija snage i distribucije s 'debelim repovima', koje predstavljaju događaje disperzije na velike udaljenosti (nazvane leptokurtične distribucije), najbolje odgovaraju empirijskim podacima o disperziji.&lt;ref name=Chapman/&gt;&lt;ref name=Radinger&gt;{{cite journal|author1=Radinger, J. |author2=Wolter, C.  |name-list-style=amp |year=2014|title= Patterns and predictors of fish dispersal in rivers|journal= Fish and Fisheries |volume=15|issue=3|pages= 456–473|doi=10.1111/faf.12028|bibcode=2014AqFF...15..456R }}&lt;/ref&gt;

== Posljedice disperzije == 
[[File:Streptopelia decaocto; Szczecin, Poland 3.JPG|thumb|Prvobitno ograničena na Centralnu i Južnu Aziju, [[Streptopelia decaocto|evroazijska golubica]] (''Streptopelia decaocto'') uspješno je kolonizirala veći dio [[Evroazija|Evroazije]] disperzijom i uspostavljanjem novih [[populacija]] izvan svog prvobitnog područja rasprostranjenosti.]]
Disperzija ne samo da ima troškove i koristi za jedinku koja se širi (kao što je gore spomenuto), već ima i posljedice na nivou populacije i [[vrsta]], kako na ekološke tako i na evolucijske vremenske skale. Organizmi  mogu dispergirati na više načina. Transport životinjama je posebno efikasan, jer omogućava putovanje na velike udaljenosti. Mnoge biljke zavise od ovoga, kako bi mogle ići na nove lokacije, po mogućnosti s uvjetima idealnim za [[razmnožavanje]] i klijanje. S tim u vezi, širenje ima veliki uticaj na određivanje populacije i disperziju biljnih vrsta.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ramaswami |first=Geetha |title=Invasive species and dispersal networks |url=https://www.ncf-india.org/other-initiatives/invasive-species-and-dispersal-networks |access-date=2023-11-17 |website=Nature Conservation Foundation - India}}&lt;/ref&gt;
Mnoge populacije imaju neujednačenu prostornu distribuciju gdje odvojene, ali međusobno djelujuće podpopulacije zauzimaju zasebne dijelove staništa (vidi [[metapopulacija]]). Jedinke koje se raspršuju kreću se između različitih podpopulacija, što povećava ukupnu [[povezanost krajolika|povezanost]] metapopulacije i može smanjiti rizik od [[stohastika|stohastičkog]] izumiranja. Ako podpopulacija slučajno [[izumiranje|izumre]], veća je [[vjerovatnoća]] da će biti ponovo kolonizirana ako je stopa disperzije visoka. Povećana povezanost također može smanjiti stepen lokalne adaptacije.

Uočeno je da ljudsko uplitanje u okoliš utječe na disperziju. Neki od ovih događaja bili su nesreće, kao u slučaju zebrastih dagnji, koje su autohtone za jugoistočnu Rusiju. Brod ih je slučajno ispustio u Velika jezera Sjeverne Amerike i one su postale velika smetnja u tom području, jer su počele začepljivati postrojenja za prečišćavanje vode i elektrane. Drugi slučaj ovoga viđen je kod kineskog [[tolstolobik]]a i srebrnog [[šaran]]a, koji su uneseni s ciljem kontrole algi u mnogim ribnjacima [[som]]a širom SAD-a. Nažalost, neki su uspjeli pobjeći u susjedne rijeke [[Mississippi]], [[Missouri]], [[Illinois]] i [[Ohio]], što je na kraju izazvalo negativan uticaj na okolne ekosisteme.&lt;ref name=&quot;Croteau-2010&quot; /&gt; Međutim, staništa koja su stvorili ljudi, poput urbanih okruženja, omogućila su određenim migriranim vrstama da postanu urbanofili ili ''[[Sinantrop|synanthropi]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=McKinney |first=Michael L. |date=2006-01-01 |title=Urbanization as a major cause of biotic homogenization |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0006320705003563 |journal=Biological Conservation |volume=127 |issue=3 |pages=247–260 |doi=10.1016/j.biocon.2005.09.005 |bibcode=2006BCons.127..247M |issn=0006-3207|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Disperzija je dovela do genetilkih promjena kod mnogih vrsta. Pozitivna [[korelacija]] između disperzije i genetičke diferencijacije i diverzifikacije uočena je kod određenih vrsta pauka na Kanarskim ostrvima. Ovi [[pauci]] naseljavaju različita ostrva i arhipelage, gdje je disperzija identificirana kao ključni faktor koji utiče na brzinu oba procesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Suárez |first1=Daniel |last2=Arribas |first2=Paula |last3=Jiménez-García |first3=Eduardo |last4=Emerson |first4=Brent C. |date=2022-05-25 |title=Dispersal ability and its consequences for population genetic differentiation and diversification |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |language=en |volume=289 |issue=1975  |doi=10.1098/rspb.2022.0489 |issn=0962-8452 |pmc=9115014 |pmid=35582805}}&lt;/ref&gt;

== Disperzija posredovana čovjekom ==
Ljudski faktor imao je veliki uticaj na kretanje životinja kroz vrijeme. Kao rezultat toga, došlo je do reakcije okoliša, jer su obrasci disperzije važni za preživljavanje velikih promjena vrsta. Postoje dva oblika širenja posredovanog čovjekom:

; Vektorska disperzija posredovano čovjekom (HVD)
: Kod vektorske disperzije posredovane čovjekom, ljudi direktno premještaju organizam. To se može dogoditi namjerno, kao što je korištenje životinje u poljoprivrednom okruženju, lovu ili slično. Međutim, to se može dogoditi i slučajno, ako se organizam pričvrsti za osobu ili vozilo. Za ovaj proces, organizam prvo mora doći u kontakt s čovjekom, a zatim može započeti kretanje. Ovo je postalo češće kako se ljudska populacija širom svijeta povećavala, a kretanje kroz svijet također je postalo rasprostranjenije. Disperzija putem čovjeka može biti mnogo puta uspješnije na daljinu u usporedbi s kretanjem divljim ili drugim ekološkim sredstvima.&lt;ref name=&quot;Bullock-2018&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bullock |first1=James M. |last2=Bonte |first2=Dries |last3=Pufal |first3=Gesine |last4=da Silva Carvalho |first4=Carolina |last5=Chapman |first5=Daniel S. |last6=García |first6=Cristina |last7=García |first7=Daniel |last8=Matthysen |first8=Erik |last9=Delgado |first9=Maria Mar |date=December 2018 |title=Human-Mediated Dispersal and the Rewiring of Spatial Networks |journal=Trends in Ecology &amp; Evolution |language=en |volume=33 |issue=12 |pages=958–970 |doi=10.1016/j.tree.2018.09.008|pmid=30314915 |s2cid=52975974 |doi-access=free |bibcode=2018TEcoE..33..958B |hdl=1893/28417 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

; Disperzija uzrokovana ljudskim djelovanjem (HAD)
: Sisperzija uzrokovana ljudskim djelovanjem označava efekte koji su nastali zbog ljudskog uplitanja u pejzaže i životinje. Mnoga od ovih uplitanja uzrokovala su negativne posljedice u okolišu. Naprimjer, mnoga područja su pretrpjela gubitak staništa, što zauzvrat može negativno uticati na disperziju. Istraživači su otkrili da su zbog toga zabilježene veće udaljenosti životinja u pokušaju da pronađu izolirana mjesta.&lt;ref name=&quot;Bullock-2018&quot; /&gt;Ovo se posebno može vidjeti kroz izgradnju cesta i druge infrastrukture u udaljenim područjima.
Disperzija na velike udaljenosti primjećuje se kada se sjeme prenosi ljudskim vektorima. ]Provedena je studija kako bi se testirali efekti širenja sjemena posredovanog ljudskim djelovanjem na velike udaljenosti kod dvije vrste roda ''[[Brassica]]'' u Engleskoj. Glavne metode širenja upoređene su s kretanjem vjetrom u odnosu na kretanje pričvršćivanjem za gornju odjeću. Zaključeno je da su cipele mogle prenositi sjeme na veće udaljenosti nego što bi se moglo postići samo vjetrom. Primijećeno je da su neke sjemenke mogle ostati na cipelama duži vremenski period, oko 8 sati hoda, ali su se ravnomjerno odvajale. Zbog toga su sjemenke mogle putovati na velike udaljenosti i naseliti se na novim područjima gdje ranije nisu obitavale. Međutim, važno je i da sjemenke slete na mjesta gdje se mogu zalijepiti i rasti. Čini se da specifična veličina cipela nije imala uticaja na prevalenciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wichmann |first1=Matthias C |last2=Alexander |first2=Matt J |last3=Soons |first3=Merel B |last4=Galsworthy |first4=Stephen |last5=Dunne |first5=Laura |last6=Gould |first6=Robert |last7=Fairfax |first7=Christina |last8=Niggemann |first8=Marc |last9=Hails |first9=Rosie S |last10=Bullock |first10=James M |date=2009-02-07 |title=Human-mediated dispersal of seeds over long distances |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |language=en |volume=276 |issue=1656 |pages=523–532 |doi=10.1098/rspb.2008.1131 |issn=0962-8452 |pmc=2664342 |pmid=18826932}}&lt;/ref&gt;

== Metode posmatranja disperzije ==
Biološka disperzija može se posmatrati korištenjem različitih metoda. Za proučavanje efekata disperzije, posmatrači koriste metode [[genetika pejzaža|genetike pejzaža]].&lt;ref name=&quot;Sherpa-2020&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Sherpa |first1=Stéphanie |last2=Renaud |first2=Julien |last3=Guéguen |first3=Maya |last4=Besnard |first4=Gilles |last5=Mouyon |first5=Loic |last6=Rey |first6=Delphine |last7=Després |first7=Laurence |date=September 2020 |editor-last=Zytynska |editor-first=Sharon |title=Landscape does matter: Disentangling founder effects from natural and human-aided post-introduction dispersal during an ongoing biological invasion |journal=Journal of Animal Ecology |language=en |volume=89 |issue=9 |pages=2027–2042 |doi=10.1111/1365-2656.13284 |pmid=32597498 |s2cid=220257477 |issn=0021-8790|doi-access=free |bibcode=2020JAnEc..89.2027S }}&lt;/ref&gt; Ovo omogućava naučnicima da posmatraju razliku između varijacija populacija, klime, kao i veličine i oblika pejzaža. Primjer upotrebe pejzažne genetike kao sredstva za proučavanje sisperzije sjemena, naprimjer, uključuje proučavanje efekata saobraćaja korištenjem tunela autoputa između centara gradova i prigradskih područja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=von der Lippe |first1=Moritz |last2=Kowarik |first2=Ingo |date=January 2008 |title=Do cities export biodiversity? Traffic as dispersal vector across urban–rural gradients |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |journal=Diversity and Distributions |language=en |volume=14 |issue=1 |pages=18–25 |doi=10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |bibcode=2008DivDi..14...18V |s2cid=23088179 |issn=1366-9516|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;
[[Studija asocijacije na nivou cijelog genoma|Genomski nivo]] [[SNP]]- skupovi podataka i modeliranje distribucije vrsta su primjeri [[računar]]skih metoda koje se koriste za ispitivanje različitih načina disperzije.&lt;ref name=&quot;Sherpa-2020&quot;/&gt; SNP skup podataka na nivou cijelog genoma može se koristiti za određivanje genomske i demografske historije unutar raspona prikupljanja ili posmatranja. Modeli distribucije vrsta se koriste kada naučnici žele utvrditi koja je regija najpogodnija za vrste koje se posmatraju. Metode poput ovih se koriste za razumijevanje kriterija koje okolina pruža kada dolazi do migracije i naseljavanja, kao što su slučajevi biološke invazije.

Disperzija uz pomoć čovjeka, primjer je [[antropogeni efekat|antropogenog efekta]], može doprinijeti rasponima i varijacijama biološke disperzije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Butikofer |first1=Luca |last2=Jones |first2=⨯ Beatrix |last3=Sacchi |first3=Roberto |last4=Mangiacotti |first4=Marco |last5=Ji |first5=Weihong |date=November 2018 |title=A new method for modelling biological invasions from early spread data accounting for anthropogenic dispersal |journal=PLOS ONE |volume=13 |issue=11 |language=English|doi=10.1371/journal.pone.0205591 |pmid=30481174 |pmc=6258513 |bibcode=2018PLoSO..1305591B |id={{ProQuest|2138603973}} |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; 

Informirana disperzija način je promatranja znakova biološke disperzije, što sugerira obrazloženje iza posebnog smještaja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Clobert |first1=Jean |last2=Le Galliard |first2=Jean-François |last3=Cote |first3=Julien |last4=Meylan |first4=Sandrine |last5=Massot |first5=Manuel |date=March 2009 |title=Informed dispersal, heterogeneity in animal dispersal syndromes and the dynamics of spatially structured populations |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1461-0248.2008.01267.x |journal=Ecology Letters |language=en |volume=12 |issue=3 |pages=197–209 |doi=10.1111/j.1461-0248.2008.01267.x |pmid=19170731 |bibcode=2009EcolL..12..197C |issn=1461-023X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Ovaj koncept podrazumijeva da kretanje između vrsta također uključuje prijenos informacija. Metode poput [[Globalni sistem pozicioniranja|GPS]] lokacije koriste se za praćenje društvenih znakova i mobilnosti vrsta u vezi s odabirom staništa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Khezerlou |first1=Amin Vahedian |last2=Zhou |first2=Xun |last3=Li |first3=Xinyi |last4=Street |first4=W. Nick |last5=Li |first5=Yanhua |date=2021-08-12 |title=DILSA+: Predicting Urban Dispersal Events through Deep Survival Analysis with Enhanced Urban Features |url=https://dl.acm.org/doi/10.1145/3469085 |journal=ACM Transactions on Intelligent Systems and Technology |volume=12 |issue=4 |pages=49:1–49:25 |doi=10.1145/3469085 |s2cid=237600882 |issn=2157-6904|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; GPS radio-ogrlice mogu se koristiti pri prikupljanju podataka o društvenim životinjama poput [[merkat]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cozzi |first1=Gabriele |last2=Maag |first2=Nino |last3=Börger |first3=Luca |last4=Clutton-Brock |first4=Tim H. |last5=Ozgul |first5=Arpat |date=May 2018 |editor-last=Street |editor-first=Garrett |title=Socially informed dispersal in a territorial cooperative breeder |url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/1365-2656.12795 |journal=Journal of Animal Ecology |language=en |volume=87 |issue=3 |pages=838–849 |bibcode=2018JAnEc..87..838C |doi=10.1111/1365-2656.12795 |issn=0021-8790 |pmid=29344939 |s2cid=46876229}}&lt;/ref&gt; 

Direktno ili vizuelno praćenje omogućava naučnicima da prate kretanje sjemena pomoću kodiranja bojama.&lt;ref name=&quot;Säumel-2010&quot;/&gt; Naučnici i posmatrači mogu pratiti migraciju jedinki kroz pejzaž. Obrazac transporta se zatim može vizualizirati kako bi se odrazio raspon u kojem organizam dispergira.

== Također pogledajte==
{{div col|colwidth=18em}}
* [[Aeroplankton]]
* [[Konkurencija (biologija)]]
* [[Poremećaj (ekologija)]]
* [[Dormancija]] ('disperzija u vremenu')
* [[Genski tok]]
* [[Fragmentacija staništa]]
* [[Skakanje s otoka na otok]]
* [[Ekologija krajolika]]
* [[Metapopulacija]]
* [[Okeanska disperzija]]
* [[Forezija]]
* [[Modeliranje populacije]]
* [[Rasprostranjenost populacije]]
* [[Ekologija populacije]]
* [[Rasprostranjenost vrsta]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin|30em}}
* {{cite book | vauthors = Ingold CT | year = 1971 | title = Fungal spores: their liberation and dispersal | url = https://archive.org/details/fungalsporesthei0000ingo | url-access = registration | location = Oxford | publisher = Clarendon Press | pages = [https://archive.org/details/fungalsporesthei0000ingo/page/302 302] | isbn = 978-0-19-854115-8 }}
* {{cite book | vauthors = Lidicker WZ, Caldwell RL | year = 1982 | title = Dispersal and migration | location = Stroudsburg, Pa. | publisher =  Hutchinson Ross Pub. Co | page = 311 | isbn = 978-0-87933-435-2 }} (Dispersal of animals)
* {{cite book | veditors = Bullock JM, Kenward RE, Hails RS | date = 2002 | title = Dispersal ecology: the 42nd symposium of the British Ecological Society | location = Oxford, UK | publisher = Blackwell Science | page = 458 | isbn = 978-0-632-05876-1 }} (Animals and plants)
* {{cite journal | vauthors = Lieberman BS | date = 2008 | title = Emerging syntheses between palaeobiogeography and macroevolutionary theory. | journal = Proceedings of the Royal Society of Victoria | volume = 120 | pages = 51–57 }}
* {{cite book | vauthors = Turner MG, Gardner RH, O'Neill RV | date = 2001 | title = Landscape Ecology: In theory and practice, pattern and process. | location = New York (NY) | publisher = Springer Science }}
* {{cite journal | vauthors = Levin SA | year = 1974 | title = Dispersion and Population Interactions | journal = The American Naturalist | volume = 108 | issue = 960| page = 207 | doi=10.1086/282900| bibcode = 1974ANat..108..207L | s2cid = 83630608 }}
* {{cite book | veditors = Clobert J, Danchin E, Dhondt AA, Nichols JD | date = 2001 | title = Dispersal | publisher = Oxford University Press | location = Oxford. }}
* {{cite book | vauthors = Cousens R, Dytham C, Law R | date = 2008 | title = Dispersal in plants: a population perspective | publisher = Oxford University Press | location = Oxford }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Scholia}}
* [https://web.archive.org/web/20170425010454/http://www.cas.vanderbilt.edu/bioimages/pages/fruit-seed-dispersal.htm Fruit and seed dispersal images at bioimages.vanderbilt.edu]

{{DEFAULTSORT:Biological Dispersal}}
[[Kategorija: Razmnožavanje]]
[[Kategorija: Populacijska ekologija]]
[[Kategorija: Biološka evolucija]]</text>
      <sha1>fjr98mfpl2javagqt5ndfvd34hzxof2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916659</id>
      <parentid>3916635</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:28:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Biološka disperzija]] na [[Wikipedia:Igralište/Biološka disperzija]] bez ostavljanja preusmjerenja: yahadžija</comment>
      <origin>3916635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46649" sha1="fjr98mfpl2javagqt5ndfvd34hzxof2" xml:space="preserve">[[File:(MHNT) Taraxacum sect. Ruderalia.jpg|thumb|right| [[Sjeme]] maslačka uhvaćeno u paukovoj mreži. [[Maslačak]] širi sjeme vjetrom.]] 
[[File:Lichen dispersal.ogv|thumb|Disperzija [[soredij|lišajskih soredija]] (vizualizirano pomoću [[UV|ultraljubičastog svjetla]]) pomoću pauka]]
'''Biološka disperzija''' odnosi se i na [[kretanje]] jedinki ([[životinja]], [[biljke|biljaka]], [[gljiva]], [[bakterija]], itd.) s mjesta njihovog rođenja na mjesto razmnožavanja ('natalno širenje') i na kretanje s jednog mjesta razmnožavanja na drugo ('širenje razmnožavanja'). Termin također obuhvata kretanje [[propagula]] kao što su [[sjeme]] i [[spora|spore]]. Tehnički, disperzija se definira kao bilo koje kretanje koje ima potencijal da dovede do [[genski tok|genskog toka]].&lt;ref name=Ronce&gt;{{cite journal| vauthors = Ronce O |year=2007 |title= How does it feel to be like a rolling stone? Ten questions about dispersal evolution|journal= Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics |volume= 38 |pages= 231–253 |doi= 10.1146/annurev.ecolsys.38.091206.095611 }}&lt;/ref&gt; Čin disperzije uključuje tri faze: odlazak, transfer i naseljavanje. Svaka faza je povezana s različitim troškovima i koristima vezanim za fizičku spremnost.&lt;ref name=Bonte&gt;{{cite journal | vauthors = Bonte D, Van Dyck H, Bullock JM, Coulon A, Delgado M, Gibbs M, Lehouck V, Matthysen E, Mustin K, Saastamoinen M, Schtickzelle N, Stevens VM, Vandewoestijne S, Baguette M, Barton K, Benton TG, Chaput-Bardy A, Clobert J, Dytham C, Hovestadt T, Meier CM, Palmer SC, Turlure C, Travis JM | title = Costs of dispersal | journal = Biological Reviews of the Cambridge Philosophical Society | volume = 87 | issue = 2 | pages = 290–312 | date = May 2012 | pmid = 21929715 | doi = 10.1111/j.1469-185X.2011.00201.x | s2cid = 30660996 }}&lt;/ref&gt; Jednostavnim prelaskom iz jednog staništa [[Ekologija pejzaža|krvni oblik]] u drugo, rasprostranjenost jedinke može uticati ne samo na njen vlastiti [[fitnes]] već i na šire procese kao što su [[dinamika populacije]], [[populacijaka genetika]] i [[rasprostranjenost vrsta]].&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Dunning JB, Stewart DJ, Danielson BJ, Noon BR, Root TL, Lamberson RH, Stevens EE |year=1995|title= Spatially explicit population models: current forms and future uses|doi=10.2307/1942045|journal= Ecological Applications |url=http://www.fs.fed.us/psw/publications/4251/dunning1.PDF |jstor=1942045 |volume=5 |issue=1 |pages=3–11 |bibcode=1995EcoAp...5....3D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|isbn=978-0-12-323446-9| veditors = Hanski I, Gilpin ME |year=1997|title= Metapopulation biology: ecology, genetics and evolution|publisher= Academic Press|place= San Diego}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book| vauthors = Hanski I |isbn=978-0-19-854065-6 |year=1999|title= Metapopulation Ecology|publisher= Oxford University Press|place= Oxford}}&lt;/ref&gt; Razumijevanje širenja i njegovih posljedica, kako za evolucijske strategije na nivou vrste, tako i za procese na nivou ekosistema, zahtijeva razumijevanje vrste širenja, rasprostranjenosti [[Areal|areal]] date vrste i uključenih mehanizama širenja. Biološka disperzija može se povezati s [[gustoća populacije| gustoćom populacije]]. Raspon varijacija lokacije vrste određuje raspon disperzije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Smayda |first=Theodore J.|author-link=Theodore J. Smayda |date=2007-08-01 |title=Reflections on the ballast water dispersal—harmful algal bloom paradigm |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1568988307000340 |journal=Harmful Algae |volume=6 |issue=4 |pages=601–622 |doi=10.1016/j.hal.2007.02.003 |bibcode=2007HAlga...6..601S |issn=1568-9883|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Biološka disperzija može se uporediti sa geodisperzijom, koja se odnosi na miješanje prethodno izolovanih [[populacija]] (ili čitavih [[biota]]) nakon erozije geografskih barijera za širenje ili [[genski tok]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lieberman BS |year= 2005|title= Geobiology and paleobiogeography: tracking the coevolution of the Earth and its biota|journal= Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology |volume=219|issue= 1–2|pages= 23–33|doi=10.1016/j.palaeo.2004.10.012|bibcode= 2005PPP...219...23L}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1016/j.palaeo.2004.10.012|title=Geobiology and paleobiogeography: Tracking the coevolution of the Earth and its biota|year=2005| vauthors = Lieberman BS |journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology|volume=219|issue=1–2|pages=23–33|bibcode=2005PPP...219...23L}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AlbertReis2011&quot;&gt;{{cite book| first1 = James S. | last1 = Albert | first2 = Roberto E. | last2 = Reis | name-list-style = vanc |title=Historical Biogeography of Neotropical Freshwater Fishes|url=https://books.google.com/books?id=_Suu7a-ERdMC&amp;pg=PA308|year=2011|publisher=University of California Press|page=308|isbn=978-0-520-26868-5}}&lt;/ref&gt;

Disperzija može se razlikovati od [[životinjska migracija|životinjskih migracija]] (obično sezonskog kretanja u oba smjera), iako se u populacijskoj genetici termini 'migracija' i 'disperzija' često koriste naizmjenično.
Nadalje, na biološku disperziju utiču i ograničavaju različiti okolišni i individualni uslovi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wu |first1=Nicholas C. |last2=Seebacher |first2=Frank |date=2022-02-03 |title=Physiology can predict animal activity, exploration, and dispersal |journal=Communications Biology |language=en |volume=5 |issue=1 |page=109 |doi=10.1038/s42003-022-03055-y |pmid=35115649 |issn=2399-3642|pmc=8814174 }}&lt;/ref&gt; To dovodi do širokog spektra posljedica na organizme prisutne u okolišu i njihovu sposobnost da prilagode svoje metode širenja tom okruženju.

== Tipovi biološke disperzije==
[[File:Dispersal diagram.jpeg|thumb|Disperzija iz matične populacije]]
Neki organizmi su pokretni tokom cijelog života, dok su drugi prilagođeni kretanju – ili da budu pomjerani – samo tokom specifičnih, ograničenih faza svog životnog ciklusa. Ova faza se obično naziva '''faza disperzije'''. Strategije koje leže u osnovi punog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] organizma često su oblikovane prirodom i uslovima ove faze disperzije.

Općenito, postoje dva osnovna tipa:

; Pasivna disperzija (disperzija neovisna o gustoći)
: Kod pasivne disperzije, organizmi se ne mogu sami kretati, već koriste druge metode za postizanje uspješne reprodukcije ili olakšavanje ulaska u nova staništa. Organizmi su razvili adaptacije za dispergiranje, koje koriste različite oblike kinetičke energije koji se prirodno javljaju u okolišu. To se može postići korištenjem vode, vjetra ili životinje koja je sposobna sama izvršiti aktivnu disperziju. Neki organizmi su sposobni za [[kretanje]] dok su u fazi larve. Ovo je uobičajeno među nekim [[beskičmenjaci|beskičmenjacima]], [[ribe|ribama]], [[insekti|insektima]] i [[sesilnost (zoologija)|sesilnim]] organizmima kao što su [[biljke|biljke]]) koji zavise od životinjskih [[Vektor širenja|vektora]], [[vjetar|vjetra]], [[grvitacija|gravitacije]] ili struja za disperziju.
: Neki beskičmenjaci, poput morskih spužvi i korala, ispuštaju svoje [[gamet]]e u vodu. Na taj način se mogu uspješno razmnožavati: sperma se aktivno kreće kroz vodu, dok jajašca nose struje. Biljke koriste slične strategije, oslanjajući se na vodene struje, [[vjetar]]] ili [[životinje]] za transport svojih gameta. Sjemenke, spore i plodovi često posjeduju specifične adaptacije koje olakšavaju njihovo kretanje.''&lt;ref name=&quot;Croteau-2010&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Croteau |first1=Emily K. |last2=Heist |first2=Edward J. |last3=Nielsen |first3=Clayton K. |date=June 2010 |title=Fine-scale population structure and sex-biased dispersal in bobcats (Lynx rufus) from southern Illinois |journal=Canadian Journal of Zoology |volume=88 |issue=6 |pages=536–545 |doi=10.1139/z10-024 |bibcode=2010CaJZ...88..536C |issn=0008-4301}}&lt;/ref&gt;
; Aktivna disperzija (disperzija zavisna od gustine)
: Kod aktivne dispwerzije, organizam se kreće između lokacija koristeći vlastite inherentne sposobnosti. [[Starost]] nije ograničenje, jer su promjene lokacije uobičajene i kod mladih i kod odraslih životinja. Stepen disperzivnosti zavisi od više faktora, kao što su lokalna populacija, konkurencija resursa, kvalitet i veličina [[stanište|staništa]]. Zbog toga mnogi smatraju da aktivna disperzija također zavisi od gustoće, jer gustoća zajednice ima glavnu ulogu u kretanju životinja. Međutim, efekat se različito opaža u različitim starosnim grupama, što rezultira različitim nivoima disperzije.
: Kada je u pitanju aktivna disperzija, idealne su [[životinje]] koje su sposobne za slobodno [[kretanje]] na velikim udaljenostima, obično se kreću [[letenje]]m, [[plivanje]]m ili hodanjem. Ipak, postoje ograničenja koja nameću geografska lokacija i stanište. Životinje koje hodaju su u najvećem nepovoljnom položaju kada je u pitanju ovo, jer mogu biti sklone zaustavljanju potencijalnim preprekama. Iako neke kopnene životinje koje putuju pješice mogu preći velike udaljenosti, hodanje troši više energije u poređenju s letenjem ili plivanjem, posebno prilikom prolaska kroz nepovoljne uslove.&lt;ref name=&quot;Croteau-2010&quot;/&gt;
Zbog gustoće populacije, disperzija može ublažiti pritisak na resurse u [[ekosistem]]u, a konkurencija za ove resurse može biti faktor selekcije za mehanizme širenja. Disperzija organizama je ključni proces za razumijevanje i geografske izolacije u evoluciji kroz [[genski tok]] i širokih obrazaca trenutne geografske distribucije ([[biogeografija]]).

Često se pravi razlika između '''natalne disperzije'', gdje se jedinka (često mlada jedinka) udaljava od mjesta na kojem je rođena, i '''disperzije radi [[razmnožavanje|razmnožavanja]]'', gdje se jedinka (često odrasla jedinka) udaljava od jednog mjesta razmnožavanja kako bi se razmnožavala negdje drugdje.

==Troškovi i koristi == 
[[File:Epilobium hirsutum - Seed head - 3.jpg|thumb|''[[Epilobium hirsutum]]'' — Sjemenska glava]]

U najširem smislu, disperzija se događa kada koristi kretanja za fizičku spremnost nadmašuju njegove troškove.
Postoji niz koristi od disperzija, kao što su pronalaženje novih resursa, izbjegavanje nepovoljnih uvjeta, izbjegavanje konkurencije s braćom i sestrama i izbjegavanje parenja s blisko srodnim jedinkama, što bi moglo dovesti do [[inbridinška depresija|depresije inbridinga]].&lt;ref name=&quot;Bowler&quot;&gt;{{cite journal |name-list-style=amp |vauthors=Bowler DE, Benton TG |date=May 2005 |title=Causes and consequences of animal dispersal strategies: relating individual behaviour to spatial dynamics |journal=Biological Reviews of the Cambridge Philosophical Society |volume=80 |issue=2 |pages=205–25 |doi=10.1017/S1464793104006645 |pmid=15921049 |s2cid=39351147}}&lt;/ref&gt;

Postoji i niz troškova povezanih s disperzijom, koji se mogu posmatrati u smislu četiri glavne dobiti: [[energija]], rizik, [[vrijeme]] i prilika.&lt;ref name=Bonte/&gt; Energetski troškovi uključuju dodatnu energiju potrebnu za [[kretanje]], kao i energetska ulaganja u mehanizme za kretanje (npr. krila). Rizici uključuju povećane povrede i smrtnost tokom dispergiranja i mogućnost naseljavanja u nepovoljnom okruženju.
Vrijeme provedeno u sisperziju je vrijeme koje se često ne može potrošiti na druge aktivnosti, kao što su rast i [[reprodukcija]].
Konačno, disperzija također može dovesti do [[depresija australijskog parenja]] ako je jedinka bolje prilagođena svom natalnom okruženju od onog u kojem završi. Kod društvenih životinja (kao što su mnoge [[ptice]] i [[sisari]]) jedinka koja se dispergira mora pronaći i pridružiti se novoj grupi, što može dovesti do gubitka društvenog ranga.&lt;ref name=Bonte/&gt;

== Raspon disperzije ==
&quot; Raspon disperzije&quot; odnosi se na udaljenost koju vrsta može premjestiti od postojeće populacije ili svog matičnog organizma. [[Ekosistem]] kritično zavisi od sposobnosti jedinki i populacija da se šire iz jednog staništa [[Ekologija pejzaža|krvni dio]] u drugo. Stoga je biološka disperzija ključna za stabilnost ekosistema.

=== Urbana okruženja i područje disperzije === 
[[File:Trees_by_the_River_Itchen_-_geograph.org.uk_-_2120222.jpg|thumb| Slika koja prikazuje rijeke kao vektore disperzije]] 
[[File:I-90-94_Entrance_at_Madison_Street,_Chicago_(14560285196).jpg|thumb|Slika prikazuje kako razvoj u urbanim područjima može ograničiti disperziju.]]
[[Urbano područje|urbana područja]] mogu imati svoje jedinstvene efekte na raspon disperzije i sposobnosti širenja različitih organizama. Za biljne vrste, urbana okruženja uglavnom pružaju nove vektore širenja. Dok životinje i fizički faktori (npr. vjetar, voda itd.) stoljećima imaju ulogu u disperziji, motorna vozila se nedavno smatraju glavnim vektorima disperzije. Pokazalo se da tuneli koji povezuju [[Seosko područje|ruralna]] i urbana okruženja ubrzavaju veliki broj i raznolik skup sjemena iz urbanih u ruralna okruženja. To bi moglo dovesti do potencijalnih izvora invazivnih vrsta na urbano-ruralnom gradijentu.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=von der Lippe |first1=Moritz |last2=Kowarik |first2=Ingo |date=2008 |title=Do cities export biodiversity? Traffic as dispersal vector across urban–rural gradients |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |journal=Diversity and Distributions |language=en |volume=14 |issue=1 |pages=18–25 |doi=10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |bibcode=2008DivDi..14...18V |s2cid=23088179 |issn=1366-9516|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Još jedan primjer efekata urbanizacije može se vidjeti pored rijeka. Urbanizacija je dovela do uvođenja različitih [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]] putem direktne sadnje ili širenja vjetrom. Zauzvrat, rijeke pored ovih invazivnih biljnih vrsta postale su vitalni vektori širenja. Rijeke se mogu smatrati povezujućim urbanim centrima sa ruralnim i prirodnim okruženjima. Pokazalo se da rijeke prenose sjeme invazivnih vrsta do prirodnih područja koja se nalaze nizvodno, čime se nadograđuje već utvrđena udaljenost disperzije biljke.&lt;ref name=&quot;Säumel-2010&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Säumel |first1=Ina |last2=Kowarik |first2=Ingo |date=2010-03-15 |title=Urban rivers as dispersal corridors for primarily wind-dispersed invasive tree species |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204609002072 |journal=Landscape and Urban Planning |volume=94 |issue=3 |pages=244–249 |doi=10.1016/j.landurbplan.2009.10.009 |bibcode=2010LUrbP..94..244S |issn=0169-2046|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;
Nasuprot tome, urbana okruženja mogu također predstavljati ograničenja za određene strategije širenja. Ljudski uticaj kroz urbanizaciju uveliko utiče na raspored krajolika, što može dovesti do ograničenja strategija disperzije za mnoge organizme. Ove promjene su se uglavnom ispoljile kroz odnose između [[oprašivač]]a i [[cvjetnica]]. Budući da je optimalni raspon preživljavanja oprašivača ograničen, to rezultira ograničenom ponudom mjesta za [[oprašivanje]]. Posljedično, to dovodi do manjeg [[genski tok|protoka gena]] između udaljeno odvojenih populacija, čime se smanjuje [[genetička raznolikost]] svakog područja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Jha |first1=Shalene |last2=Kremen |first2=C. |date=2013 |title=Urban land use limits regional bumble bee gene flow |journal=Molecular Ecology |language=en |volume=22 |issue=9 |pages=2483–2495 |doi=10.1111/mec.12275 |pmid=23495763 |bibcode=2013MolEc..22.2483J |s2cid=4492114 |issn=0962-1083|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Slično tome, pokazalo se da urbanizacija na slične načine utiče na [[genski tok]] kod izrazito različitih vrsta (npr. [[miševi|miševa]] i [[šišmiš]]a). Iako ove dvije vrste mogu imati različite [[ekološka niša|ekološke niše]] i životne strategije, urbanizacija ograničava strategije širenja obje populacije. To dovodi do genetičke izolacije između populacija, što rezultira ograničenim protokom gena. Iako je urbanizacija imala veći uticaj na širenje miševa, također je dovela do blagog povećanja srodstva među [[populacija]]ma [[šišmiš]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Richardson |first1=Jonathan L. |last2=Michaelides |first2=Sozos |last3=Combs |first3=Matthew |last4=Djan |first4=Mihajla |last5=Bisch |first5=Lianne |last6=Barrett |first6=Kerry |last7=Silveira |first7=Georgianna |last8=Butler |first8=Justin |last9=Aye |first9=Than Thar |last10=Munshi-South |first10=Jason |last11=DiMatteo |first11=Michael |last12=Brown |first12=Charles |last13=McGreevy |first13=Thomas J. |date=2021 |title=Dispersal ability predicts spatial genetic structure in native mammals persisting across an urbanization gradient |journal=Evolutionary Applications |language=en |volume=14 |issue=1 |pages=163–177 |doi=10.1111/eva.13133 |issn=1752-4571 |pmc=7819555 |pmid=33519963|bibcode=2021EvApp..14..163R }}&lt;/ref&gt;

=== Ograničenja okoline ===
Malo je vrsta koje su ikada ravnomjerno ili nasumično raspoređene unutar ili preko [[krajolik]]a. Općenito, [[vrsta|vrste]] značajno variraju unutar krajolika u vezi s karakteristikama okoline koje utječu na njihov reproduktivni uspjeh i opstanak populacije.&lt;ref&gt;{{cite book|vauthors=Groom MJ, Meffe GK, Carroll CR |year= 2005|isbn=978-0-87893-597-0|title= Principles of Conservation Biology|place= Sunderland (MA)|publisher= Sinauer Associates, Inc.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Martin TE |year=1998 |title= Are microhabitat preferences of coexisting species under selection and adaptive? |journal=Ecology |volume=79 |issue=2 |pages=656–670 |url=http://www.umt.edu/mcwru/personnel/martin/PDF%20Martin/Reprint550.pdf |doi=10.1890/0012-9658(1998)079[0656:AMPOCS]2.0.CO;2 |access-date=2013-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131231113926/http://www.umt.edu/mcwru/personnel/martin/PDF%20Martin/Reprint550.pdf|archive-date=2013-12-31|url-status=live }}&lt;/ref&gt; Prostorni obrasci u karakteristikama okoliša (npr. resursi) omogućavaju jedinkama da izbjegnu nepovoljne uvjete i traže nove lokacije.&lt;ref&gt;{{cite book|vauthors=Turner MG, Gardner RH, O'Neill, Robert V |year= 2001|title= Landscape Ecology: In theory and practice, pattern and process|place= New York |publisher=Springer|isbn=978-0-387-95123-2}}&lt;/ref&gt; Ovo omogućava organizmu da &quot;testira&quot; nova okruženja na njihovu pogodnost, pod uslovom da se nalaze unutar geografskog područja životinje. Osim toga, sposobnost vrste da se širi po postepeno promjenjivom okruženju mogla bi omogućiti populaciji da preživi ekstremne uslove. (tj. [[klimatske promjene]]).
Kako se [[klimatske promjene]], plijen i predatori moraju se prilagoditi da bi preživjeli. Ovo predstavlja problem za mnoge životinje, naprimjer, [[Eudyptes chrysocome|južni skakavi pingvini]].&lt;ref name=&quot;Tremblay-2003&quot;&gt;{{Cite journal|url = http://www.cebc.cnrs.fr/publipdf/2003/TMEPS251.pdf|title = Geographic variation in the foraging behaviour, diet and chick growth of rockhopper penguins| vauthors = Tremblay Y |date = April 11, 2003|journal = Marine Ecology Progress Series|volume = 251|pages = 279–297|doi = 10.3354/meps251279|archive-url = https://web.archive.org/web/20170809013743/http://www.cebc.cnrs.fr/publipdf/2003/TMEPS251.pdf|archive-date = 2017-08-09|url-status = live|bibcode = 2003MEPS..251..279T|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; These penguins are able to live and thrive in a variety of climates due to their phenotypic plasticity.&lt;ref name=&quot;Forcada-2009&quot;&gt;{{Cite journal | vauthors = Forcada J, Trathan PN |title = Penguin responses to climate change in the Southern Ocean|journal = Global Change Biology|date = 2009-07-01|issn = 1365-2486|pages = 1618–1630|volume = 15|issue = 7|doi = 10.1111/j.1365-2486.2009.01909.x |bibcode = 2009GCBio..15.1618F| s2cid=86404493 }}&lt;/ref&gt; Međutim, u ovom slučaju se predviđa da će reagovati širenjem, a ne prilagođavanjem.&lt;ref name=&quot;Forcada-2009&quot; /&gt; To se objašnjava njihovim dugim životnim vijekom i sporom [[mikroevolucija|mikroevolucijom]]. Pingvini u subantarktičkoj regiji imaju vrlo različito ponašanje u potrazi za hranom od onih u suptropskim vodama; bilo bi vrlo teško preživjeti prateći brzo promjenjivu klimu jer su se ta ponašanja oblikovala godinama.&lt;ref name=&quot;Tremblay-2003&quot; /&gt;

=== Barijere disperzije ===
Barijera disperzije može rezultirati mnogo manjim rasponom disperzije vrste od rasprostranjenosti vrste. Umjetni primjer je [[fragmentacija staništa]] zbog korištenja zemljišta od strane ljudi. Nasuprot tome, prirodne barijere širenju koje ograničavaju rasprostranjenost vrsta uključuju planinske lance i rijeke. Primjer je razdvajanje raspona dvije vrste [[čimpanze|obične čimpanze]] od strane [[rijeka Kongo| rijeke Kongo]].
S druge strane, ljudske aktivnosti mogu proširiti i područje rasprostranjenosti vrste pružanjem novih metoda rasprostranjenja (npr. [[Ispuštanje balastnih voda i okoliš|balastne vode s brodova]]). Mnoge takve raspršene vrste postaju [[invazivne vrste|invazivne]], poput [[pacov]]a ili [[Pentatomidae| smrdljivih stjenica]], ali neke vrste također imaju blago pozitivan uticaj na ljudske doseljenike poput [[medonosna pčela| medonosnih pčela]] i [[kišna glista|kišnih glista]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ngm.nationalgeographic.com/2007/05/jamestown/charles-mann-text/2|title=Jamestown |website=History Magazine|access-date=2014-04-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20140419025225/http://ngm.nationalgeographic.com/2007/05/jamestown/charles-mann-text/2|archive-date=2014-04-19}}&lt;/ref&gt;

==Mehnizmi disperzije==
Većina životinja je sposobna za [[kretanje]], a osnovni mehanizam disperzije je kretanje s jednog mjesta na drugo. Kretanje omogućava organizmu da &quot;testira&quot; nova okruženja na njihovu pogodnost, pod uslovom da su unutar njegovog dometa. Kretanja su obično vođena naslijeđenim [[ponašanje]]m.

Formiranje barijera za disperziju ili [[genski tok|protok gena]] između susjednih područja može izolovati populacije s obje strane nastale podjele. Geografsko odvajanje i naknadna genetička izolacija dijelova populacije predaka mogu rezultirati [[alopatrijska specijacija|alopatrijskom specijacijom]].
=== Mehanizmi disperzije biljaka === 
[[File:Bur Macro BlackBg.jpg|thumb|right|[[Bur]]s su primjer mehanizma širenja sjemena koji koristi biotički vektor, u ovom slučaju [[životinje]]s sa [[krznom]].]]
{{Glavni|Disperzija sjemena}}
[[Disperzija sjemena]] je kretanje ili transport [[sjeme]]na dalje od matične biljke. Biljke su ograničene [[vegetativno razmnožavanje|vegetativnim razmnožavanjem]] i posljedično se oslanjaju na razne [[vektor širenja|vektore širenja]] za transport svojih propagula, uključujući i abiotske i [[Biotska komponenta|biotske]] vektore. Sjemenke se mogu širiti [[pobjegla biljka|daleko od matične biljke]] pojedinačno ili kolektivno, kao i raspršiti u prostoru i vremenu. Obrasci širenja sjemena su uveliko određeni specifičnim mehanizmom disperzije, a to ima važne implikacije na demografsku i genetičku strukturu biljnih populacija, kao i na njihove obrasce migracije i interakcije [[vrsta]]. Postoji pet glavnih načina širenja sjemena: [[gravitacija]], [[vjetar]], balizam, [[voda]] i [[životinje]].
=== Mehanizmi disperzije životinja ===

==== Nepokretne životinje ====
Postoje brojni životinjski oblici koji nisu pokretni, kao što su [[morske spužve|spužve]], [[briozoa]], [[plaštaši]], [[morske anemone]], [[korali]] i [[kamenice]]. Ono što im je zajedničko je da su sve ili [[okean|morske]] ili vodene. Može se činiti neobičnim da su biljke bile toliko uspješne u stacionarnom životu na kopnu, dok životinje nisu, ali odgovor leži u zalihama hrane. Biljke proizvode vlastitu hranu od sunčeve svjetlosti i [[ugljik-dioksid]]a – oboje je uglavnom obilnije na kopnu nego u vodi. Životinje fiksirane na mjestu moraju se oslanjati na okolni medij kako bi hranu donijele barem dovoljno blizu da je zgrabe, a to se događa u trodimenzijskom vodenom okruženju, ali s mnogo manjom količinom u atmosferi.
Svi morski i slatkovodni [[beskičmenjaci]] koji život provode pričvršćeni za dno (manje-više; anemone su sposobne da se popnu i presele na novu lokaciju ako uslovi to dozvoljavaju) proizvode jedinice za rasprostranjenje. To mogu biti specijalizirani &quot;pupoljci&quot;, ili pokretni proizvodi seksualnog razmnožavanja, ili čak neka vrsta [[smjena generacija|smjene generacija]], kao kod određenih [[Cnidaria]].
Korali pružaju dobar primjer kako sesilne vrste postižu disperziju. Korali koji se mrijeste razmnožavaju se ispuštanjem sperme i jaja direktno u vodu. Ovi događaji oslobađanja koordinirani su lunarnom menom u određenim toplim mjesecima, tako da svi korali jedne ili više vrsta na datom grebenu oslobađaju [[gamet]]e u istoj jednoj ili nekoliko uzastopnih noći. Oslobođena jaja se oplođuju, a rezultirajući [[zigot]] brzo se razvija u višećelijsku ''[[planula|planulu]]''. Ova pokretna faza zatim pokušava pronaći odgovarajuću podlogu za naseljavanje. Većina je neuspješna i ugine ili se njima hrane [[zooplankton]]i i [[predator]]i koji žive na dnu, poput anemona i drugih korala. Međutim, proizvedu se nebrojeni milioni, a nekolicina uspijeva pronaći mjesta golog krečnjaka, gdje se talože i rastom transformiraju u '''''polip''''''. Ukoliko sve bude povoljno, jedan polip izraste u koralnu glavu pupoljkom iz novih polipa i formira koloniju.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=US Department of Commerce |first=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=What is coral spawning? |url=https://oceanservice.noaa.gov/facts/coral-spawning.html |access-date=2024-12-08 |website=oceanservice.noaa.gov |language=EN-US}}&lt;/ref&gt;

==== Pokretne životinje ====

{{glavni|Kretanje životinja|Migracija životinja}}
Većina životinja je [[Pokretljivost|pokretna]]. Pokretne životinje se mogu raspršiti svojim spontanim i nezavisnim lokomotivnim sposobnostima. Naprimjer, udaljenosti disperzije među vrstama ptica zavise od njihovih sposobnosti leta.&lt;ref name=&quot;Claramunt2021&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Claramunt | first1 = S | title = Flight efficiency explains differences in natal dispersal distances in birds | journal = Ecology | date = 2021 | volume = 102 | issue = 9 | doi = 10.1002/ecy.3442 | pmid = 34143422 | pmc = 8459243 | bibcode = 2021Ecol..102E3442C }}&lt;/ref&gt; S druge strane, male životinje koriste postojeće kinetičke energije u okolini, što rezultira pasivnim [[kretanje]]m. Sisperzija vodenim strujama posebno se povezuje s fizički malim stanovnicima morskih voda poznatim kao [[zooplankton]]. Termin plankton potiče od grčke riječi πλαγκτόν, što znači &quot;lutalica&quot; ili &quot;plutalica&quot;.

====Disperzija uspavanim fazama====
Mnoge životinjske vrste, posebno slatkovodni [[beskičmenjaci]], mogu se dispergirati vjetrom ili prijenosom uz pomoć većih životinja (ptica, sisara ili riba) kao uspavana jaja, uspavani embrioni ili, u nekim slučajevima, uspavani odrasli stadiji. [[Tardigrada]], neke [[Rotifere]] i neki [[Copepoda]] mogu izdržati isušivanje kao odrasli uspavani stadiji. Mnogi drugi taksoni ([[Cladocera]], [[Bryozoa]], [[Hydra (rod)|Hydra]], [[Copepoda]] i tako dalje) mogu se dispergirati kao dormantna jaja ili embrioni. Slatkovodne [[spužve]] obično imaju posebne dormantne propagule zvane [[gemula]] za takvu disperziju. Mnoge vrste dormantnih stadija širenja mogu izdržati ne samo isušivanje i niske i visoke temperature, već i djelovanje probavnih enzima tokom njihovog prenosa kroz probavni trakt ptica i drugih životinja, visoku koncentraciju [[soli]] i mnoge vrste toksina. Takvi dormantni stadiji omogućili su disperziju na velike udaljenosti od jednog vodenog tijela do drugog i širok raspon rasprostranjenosti mnogih slatkovodnih životinja.

== Kvantificiranje dusperzije==

Disperzija najčešće se kvantificira ili u smislu brzine ili udaljenosti.
Stopa disperzije (također nazvana [[Neto stopa migracije|stopa migracije]] u literaturi o [[populacijska genetika| populacijskoj genetici]]) ili [[vjerovatnoća]] opisuje vjerovatnoću da bilo koja jedinka napusti neko područje ili, ekvivalentno, očekivani udio jedinki koje napuštaju neko područje. Udaljenost raspršenja se obično opisuje '''jezgrom disperzije''' koje daje [[raspodjela vjerovatnoće| raspodjelu vjerovatnoće]] udaljenosti koju je prešla bilo koja jedinka. U teorijskim modelima raspršenja koristi se niz različitih funkcija za jezgre disperzije, uključujući [[negativna eksponencijalna raspodjela|negativnu eksponencijalnu raspodjelu]],&lt;ref name=Chapman&gt;{{cite journal | vauthors = Chapman DS, Dytham C, Oxford GS | title = Modelling population redistribution in a leaf beetle: an evaluation of alternative dispersal functions | journal = The Journal of Animal Ecology | volume = 76 | issue = 1 | pages = 36–44 | date = January 2007 | pmid = 17184351 | doi = 10.1111/j.1365-2656.2006.01172.x | bibcode = 2007JAnEc..76...36C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; proširenu negativnu eksponencijalnu distribuciju,&lt;ref name=Chapman /&gt; [[normalna distribucija|normalnu distribuciju]],&lt;ref name=Chapman/&gt; [[Eksponencijalna raspodjela snage|eksponencijalnu raspodjelu snage]],&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Zhou, Y. |author2=Kot, M.  |name-list-style=amp |year=2011|title= Discrete-time growth-dispersal models with shifting species ranges|journal= Theoretical Ecology |volume=4|issue=1|pages= 13–25|doi=10.1007/s12080-010-0071-3|bibcode=2011ThEco...4...13Z |s2cid=2623698 }}&lt;/ref&gt; inverznu&lt;ref name=Chapman/&gt; i dvostranu raspodjelu snage.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Miller TE, Shaw AK, Inouye BD, Neubert MG | title = Sex-biased dispersal and the speed of two-sex invasions | journal = The American Naturalist | volume = 177 | issue = 5 | pages = 549–61 | date = May 2011 | pmid = 21508603 | doi = 10.1086/659628 | bibcode = 2011ANat..177..549M | hdl = 1912/4617 | s2cid = 9344741 | url = http://darchive.mblwhoilibrary.org/bitstream/1912/4617/1/659628.pdf | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; Smatra se da inverzna distribucija snage i distribucije s 'debelim repovima', koje predstavljaju događaje disperzije na velike udaljenosti (nazvane leptokurtične distribucije), najbolje odgovaraju empirijskim podacima o disperziji.&lt;ref name=Chapman/&gt;&lt;ref name=Radinger&gt;{{cite journal|author1=Radinger, J. |author2=Wolter, C.  |name-list-style=amp |year=2014|title= Patterns and predictors of fish dispersal in rivers|journal= Fish and Fisheries |volume=15|issue=3|pages= 456–473|doi=10.1111/faf.12028|bibcode=2014AqFF...15..456R }}&lt;/ref&gt;

== Posljedice disperzije == 
[[File:Streptopelia decaocto; Szczecin, Poland 3.JPG|thumb|Prvobitno ograničena na Centralnu i Južnu Aziju, [[Streptopelia decaocto|evroazijska golubica]] (''Streptopelia decaocto'') uspješno je kolonizirala veći dio [[Evroazija|Evroazije]] disperzijom i uspostavljanjem novih [[populacija]] izvan svog prvobitnog područja rasprostranjenosti.]]
Disperzija ne samo da ima troškove i koristi za jedinku koja se širi (kao što je gore spomenuto), već ima i posljedice na nivou populacije i [[vrsta]], kako na ekološke tako i na evolucijske vremenske skale. Organizmi  mogu dispergirati na više načina. Transport životinjama je posebno efikasan, jer omogućava putovanje na velike udaljenosti. Mnoge biljke zavise od ovoga, kako bi mogle ići na nove lokacije, po mogućnosti s uvjetima idealnim za [[razmnožavanje]] i klijanje. S tim u vezi, širenje ima veliki uticaj na određivanje populacije i disperziju biljnih vrsta.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ramaswami |first=Geetha |title=Invasive species and dispersal networks |url=https://www.ncf-india.org/other-initiatives/invasive-species-and-dispersal-networks |access-date=2023-11-17 |website=Nature Conservation Foundation - India}}&lt;/ref&gt;
Mnoge populacije imaju neujednačenu prostornu distribuciju gdje odvojene, ali međusobno djelujuće podpopulacije zauzimaju zasebne dijelove staništa (vidi [[metapopulacija]]). Jedinke koje se raspršuju kreću se između različitih podpopulacija, što povećava ukupnu [[povezanost krajolika|povezanost]] metapopulacije i može smanjiti rizik od [[stohastika|stohastičkog]] izumiranja. Ako podpopulacija slučajno [[izumiranje|izumre]], veća je [[vjerovatnoća]] da će biti ponovo kolonizirana ako je stopa disperzije visoka. Povećana povezanost također može smanjiti stepen lokalne adaptacije.

Uočeno je da ljudsko uplitanje u okoliš utječe na disperziju. Neki od ovih događaja bili su nesreće, kao u slučaju zebrastih dagnji, koje su autohtone za jugoistočnu Rusiju. Brod ih je slučajno ispustio u Velika jezera Sjeverne Amerike i one su postale velika smetnja u tom području, jer su počele začepljivati postrojenja za prečišćavanje vode i elektrane. Drugi slučaj ovoga viđen je kod kineskog [[tolstolobik]]a i srebrnog [[šaran]]a, koji su uneseni s ciljem kontrole algi u mnogim ribnjacima [[som]]a širom SAD-a. Nažalost, neki su uspjeli pobjeći u susjedne rijeke [[Mississippi]], [[Missouri]], [[Illinois]] i [[Ohio]], što je na kraju izazvalo negativan uticaj na okolne ekosisteme.&lt;ref name=&quot;Croteau-2010&quot; /&gt; Međutim, staništa koja su stvorili ljudi, poput urbanih okruženja, omogućila su određenim migriranim vrstama da postanu urbanofili ili ''[[Sinantrop|synanthropi]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=McKinney |first=Michael L. |date=2006-01-01 |title=Urbanization as a major cause of biotic homogenization |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0006320705003563 |journal=Biological Conservation |volume=127 |issue=3 |pages=247–260 |doi=10.1016/j.biocon.2005.09.005 |bibcode=2006BCons.127..247M |issn=0006-3207|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Disperzija je dovela do genetilkih promjena kod mnogih vrsta. Pozitivna [[korelacija]] između disperzije i genetičke diferencijacije i diverzifikacije uočena je kod određenih vrsta pauka na Kanarskim ostrvima. Ovi [[pauci]] naseljavaju različita ostrva i arhipelage, gdje je disperzija identificirana kao ključni faktor koji utiče na brzinu oba procesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Suárez |first1=Daniel |last2=Arribas |first2=Paula |last3=Jiménez-García |first3=Eduardo |last4=Emerson |first4=Brent C. |date=2022-05-25 |title=Dispersal ability and its consequences for population genetic differentiation and diversification |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |language=en |volume=289 |issue=1975  |doi=10.1098/rspb.2022.0489 |issn=0962-8452 |pmc=9115014 |pmid=35582805}}&lt;/ref&gt;

== Disperzija posredovana čovjekom ==
Ljudski faktor imao je veliki uticaj na kretanje životinja kroz vrijeme. Kao rezultat toga, došlo je do reakcije okoliša, jer su obrasci disperzije važni za preživljavanje velikih promjena vrsta. Postoje dva oblika širenja posredovanog čovjekom:

; Vektorska disperzija posredovano čovjekom (HVD)
: Kod vektorske disperzije posredovane čovjekom, ljudi direktno premještaju organizam. To se može dogoditi namjerno, kao što je korištenje životinje u poljoprivrednom okruženju, lovu ili slično. Međutim, to se može dogoditi i slučajno, ako se organizam pričvrsti za osobu ili vozilo. Za ovaj proces, organizam prvo mora doći u kontakt s čovjekom, a zatim može započeti kretanje. Ovo je postalo češće kako se ljudska populacija širom svijeta povećavala, a kretanje kroz svijet također je postalo rasprostranjenije. Disperzija putem čovjeka može biti mnogo puta uspješnije na daljinu u usporedbi s kretanjem divljim ili drugim ekološkim sredstvima.&lt;ref name=&quot;Bullock-2018&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bullock |first1=James M. |last2=Bonte |first2=Dries |last3=Pufal |first3=Gesine |last4=da Silva Carvalho |first4=Carolina |last5=Chapman |first5=Daniel S. |last6=García |first6=Cristina |last7=García |first7=Daniel |last8=Matthysen |first8=Erik |last9=Delgado |first9=Maria Mar |date=December 2018 |title=Human-Mediated Dispersal and the Rewiring of Spatial Networks |journal=Trends in Ecology &amp; Evolution |language=en |volume=33 |issue=12 |pages=958–970 |doi=10.1016/j.tree.2018.09.008|pmid=30314915 |s2cid=52975974 |doi-access=free |bibcode=2018TEcoE..33..958B |hdl=1893/28417 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

; Disperzija uzrokovana ljudskim djelovanjem (HAD)
: Sisperzija uzrokovana ljudskim djelovanjem označava efekte koji su nastali zbog ljudskog uplitanja u pejzaže i životinje. Mnoga od ovih uplitanja uzrokovala su negativne posljedice u okolišu. Naprimjer, mnoga područja su pretrpjela gubitak staništa, što zauzvrat može negativno uticati na disperziju. Istraživači su otkrili da su zbog toga zabilježene veće udaljenosti životinja u pokušaju da pronađu izolirana mjesta.&lt;ref name=&quot;Bullock-2018&quot; /&gt;Ovo se posebno može vidjeti kroz izgradnju cesta i druge infrastrukture u udaljenim područjima.
Disperzija na velike udaljenosti primjećuje se kada se sjeme prenosi ljudskim vektorima. ]Provedena je studija kako bi se testirali efekti širenja sjemena posredovanog ljudskim djelovanjem na velike udaljenosti kod dvije vrste roda ''[[Brassica]]'' u Engleskoj. Glavne metode širenja upoređene su s kretanjem vjetrom u odnosu na kretanje pričvršćivanjem za gornju odjeću. Zaključeno je da su cipele mogle prenositi sjeme na veće udaljenosti nego što bi se moglo postići samo vjetrom. Primijećeno je da su neke sjemenke mogle ostati na cipelama duži vremenski period, oko 8 sati hoda, ali su se ravnomjerno odvajale. Zbog toga su sjemenke mogle putovati na velike udaljenosti i naseliti se na novim područjima gdje ranije nisu obitavale. Međutim, važno je i da sjemenke slete na mjesta gdje se mogu zalijepiti i rasti. Čini se da specifična veličina cipela nije imala uticaja na prevalenciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wichmann |first1=Matthias C |last2=Alexander |first2=Matt J |last3=Soons |first3=Merel B |last4=Galsworthy |first4=Stephen |last5=Dunne |first5=Laura |last6=Gould |first6=Robert |last7=Fairfax |first7=Christina |last8=Niggemann |first8=Marc |last9=Hails |first9=Rosie S |last10=Bullock |first10=James M |date=2009-02-07 |title=Human-mediated dispersal of seeds over long distances |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |language=en |volume=276 |issue=1656 |pages=523–532 |doi=10.1098/rspb.2008.1131 |issn=0962-8452 |pmc=2664342 |pmid=18826932}}&lt;/ref&gt;

== Metode posmatranja disperzije ==
Biološka disperzija može se posmatrati korištenjem različitih metoda. Za proučavanje efekata disperzije, posmatrači koriste metode [[genetika pejzaža|genetike pejzaža]].&lt;ref name=&quot;Sherpa-2020&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Sherpa |first1=Stéphanie |last2=Renaud |first2=Julien |last3=Guéguen |first3=Maya |last4=Besnard |first4=Gilles |last5=Mouyon |first5=Loic |last6=Rey |first6=Delphine |last7=Després |first7=Laurence |date=September 2020 |editor-last=Zytynska |editor-first=Sharon |title=Landscape does matter: Disentangling founder effects from natural and human-aided post-introduction dispersal during an ongoing biological invasion |journal=Journal of Animal Ecology |language=en |volume=89 |issue=9 |pages=2027–2042 |doi=10.1111/1365-2656.13284 |pmid=32597498 |s2cid=220257477 |issn=0021-8790|doi-access=free |bibcode=2020JAnEc..89.2027S }}&lt;/ref&gt; Ovo omogućava naučnicima da posmatraju razliku između varijacija populacija, klime, kao i veličine i oblika pejzaža. Primjer upotrebe pejzažne genetike kao sredstva za proučavanje sisperzije sjemena, naprimjer, uključuje proučavanje efekata saobraćaja korištenjem tunela autoputa između centara gradova i prigradskih područja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=von der Lippe |first1=Moritz |last2=Kowarik |first2=Ingo |date=January 2008 |title=Do cities export biodiversity? Traffic as dispersal vector across urban–rural gradients |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |journal=Diversity and Distributions |language=en |volume=14 |issue=1 |pages=18–25 |doi=10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |bibcode=2008DivDi..14...18V |s2cid=23088179 |issn=1366-9516|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;
[[Studija asocijacije na nivou cijelog genoma|Genomski nivo]] [[SNP]]- skupovi podataka i modeliranje distribucije vrsta su primjeri [[računar]]skih metoda koje se koriste za ispitivanje različitih načina disperzije.&lt;ref name=&quot;Sherpa-2020&quot;/&gt; SNP skup podataka na nivou cijelog genoma može se koristiti za određivanje genomske i demografske historije unutar raspona prikupljanja ili posmatranja. Modeli distribucije vrsta se koriste kada naučnici žele utvrditi koja je regija najpogodnija za vrste koje se posmatraju. Metode poput ovih se koriste za razumijevanje kriterija koje okolina pruža kada dolazi do migracije i naseljavanja, kao što su slučajevi biološke invazije.

Disperzija uz pomoć čovjeka, primjer je [[antropogeni efekat|antropogenog efekta]], može doprinijeti rasponima i varijacijama biološke disperzije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Butikofer |first1=Luca |last2=Jones |first2=⨯ Beatrix |last3=Sacchi |first3=Roberto |last4=Mangiacotti |first4=Marco |last5=Ji |first5=Weihong |date=November 2018 |title=A new method for modelling biological invasions from early spread data accounting for anthropogenic dispersal |journal=PLOS ONE |volume=13 |issue=11 |language=English|doi=10.1371/journal.pone.0205591 |pmid=30481174 |pmc=6258513 |bibcode=2018PLoSO..1305591B |id={{ProQuest|2138603973}} |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; 

Informirana disperzija način je promatranja znakova biološke disperzije, što sugerira obrazloženje iza posebnog smještaja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Clobert |first1=Jean |last2=Le Galliard |first2=Jean-François |last3=Cote |first3=Julien |last4=Meylan |first4=Sandrine |last5=Massot |first5=Manuel |date=March 2009 |title=Informed dispersal, heterogeneity in animal dispersal syndromes and the dynamics of spatially structured populations |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1461-0248.2008.01267.x |journal=Ecology Letters |language=en |volume=12 |issue=3 |pages=197–209 |doi=10.1111/j.1461-0248.2008.01267.x |pmid=19170731 |bibcode=2009EcolL..12..197C |issn=1461-023X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Ovaj koncept podrazumijeva da kretanje između vrsta također uključuje prijenos informacija. Metode poput [[Globalni sistem pozicioniranja|GPS]] lokacije koriste se za praćenje društvenih znakova i mobilnosti vrsta u vezi s odabirom staništa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Khezerlou |first1=Amin Vahedian |last2=Zhou |first2=Xun |last3=Li |first3=Xinyi |last4=Street |first4=W. Nick |last5=Li |first5=Yanhua |date=2021-08-12 |title=DILSA+: Predicting Urban Dispersal Events through Deep Survival Analysis with Enhanced Urban Features |url=https://dl.acm.org/doi/10.1145/3469085 |journal=ACM Transactions on Intelligent Systems and Technology |volume=12 |issue=4 |pages=49:1–49:25 |doi=10.1145/3469085 |s2cid=237600882 |issn=2157-6904|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; GPS radio-ogrlice mogu se koristiti pri prikupljanju podataka o društvenim životinjama poput [[merkat]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cozzi |first1=Gabriele |last2=Maag |first2=Nino |last3=Börger |first3=Luca |last4=Clutton-Brock |first4=Tim H. |last5=Ozgul |first5=Arpat |date=May 2018 |editor-last=Street |editor-first=Garrett |title=Socially informed dispersal in a territorial cooperative breeder |url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/1365-2656.12795 |journal=Journal of Animal Ecology |language=en |volume=87 |issue=3 |pages=838–849 |bibcode=2018JAnEc..87..838C |doi=10.1111/1365-2656.12795 |issn=0021-8790 |pmid=29344939 |s2cid=46876229}}&lt;/ref&gt; 

Direktno ili vizuelno praćenje omogućava naučnicima da prate kretanje sjemena pomoću kodiranja bojama.&lt;ref name=&quot;Säumel-2010&quot;/&gt; Naučnici i posmatrači mogu pratiti migraciju jedinki kroz pejzaž. Obrazac transporta se zatim može vizualizirati kako bi se odrazio raspon u kojem organizam dispergira.

== Također pogledajte==
{{div col|colwidth=18em}}
* [[Aeroplankton]]
* [[Konkurencija (biologija)]]
* [[Poremećaj (ekologija)]]
* [[Dormancija]] ('disperzija u vremenu')
* [[Genski tok]]
* [[Fragmentacija staništa]]
* [[Skakanje s otoka na otok]]
* [[Ekologija krajolika]]
* [[Metapopulacija]]
* [[Okeanska disperzija]]
* [[Forezija]]
* [[Modeliranje populacije]]
* [[Rasprostranjenost populacije]]
* [[Ekologija populacije]]
* [[Rasprostranjenost vrsta]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin|30em}}
* {{cite book | vauthors = Ingold CT | year = 1971 | title = Fungal spores: their liberation and dispersal | url = https://archive.org/details/fungalsporesthei0000ingo | url-access = registration | location = Oxford | publisher = Clarendon Press | pages = [https://archive.org/details/fungalsporesthei0000ingo/page/302 302] | isbn = 978-0-19-854115-8 }}
* {{cite book | vauthors = Lidicker WZ, Caldwell RL | year = 1982 | title = Dispersal and migration | location = Stroudsburg, Pa. | publisher =  Hutchinson Ross Pub. Co | page = 311 | isbn = 978-0-87933-435-2 }} (Dispersal of animals)
* {{cite book | veditors = Bullock JM, Kenward RE, Hails RS | date = 2002 | title = Dispersal ecology: the 42nd symposium of the British Ecological Society | location = Oxford, UK | publisher = Blackwell Science | page = 458 | isbn = 978-0-632-05876-1 }} (Animals and plants)
* {{cite journal | vauthors = Lieberman BS | date = 2008 | title = Emerging syntheses between palaeobiogeography and macroevolutionary theory. | journal = Proceedings of the Royal Society of Victoria | volume = 120 | pages = 51–57 }}
* {{cite book | vauthors = Turner MG, Gardner RH, O'Neill RV | date = 2001 | title = Landscape Ecology: In theory and practice, pattern and process. | location = New York (NY) | publisher = Springer Science }}
* {{cite journal | vauthors = Levin SA | year = 1974 | title = Dispersion and Population Interactions | journal = The American Naturalist | volume = 108 | issue = 960| page = 207 | doi=10.1086/282900| bibcode = 1974ANat..108..207L | s2cid = 83630608 }}
* {{cite book | veditors = Clobert J, Danchin E, Dhondt AA, Nichols JD | date = 2001 | title = Dispersal | publisher = Oxford University Press | location = Oxford. }}
* {{cite book | vauthors = Cousens R, Dytham C, Law R | date = 2008 | title = Dispersal in plants: a population perspective | publisher = Oxford University Press | location = Oxford }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Scholia}}
* [https://web.archive.org/web/20170425010454/http://www.cas.vanderbilt.edu/bioimages/pages/fruit-seed-dispersal.htm Fruit and seed dispersal images at bioimages.vanderbilt.edu]

{{DEFAULTSORT:Biological Dispersal}}
[[Kategorija: Razmnožavanje]]
[[Kategorija: Populacijska ekologija]]
[[Kategorija: Biološka evolucija]]</text>
      <sha1>fjr98mfpl2javagqt5ndfvd34hzxof2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916660</id>
      <parentid>3916659</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:29:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Wikipedia:Igralište/Biološka disperzija]]&quot;: Ustrajno [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparenje]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3916635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46649" sha1="fjr98mfpl2javagqt5ndfvd34hzxof2" xml:space="preserve">[[File:(MHNT) Taraxacum sect. Ruderalia.jpg|thumb|right| [[Sjeme]] maslačka uhvaćeno u paukovoj mreži. [[Maslačak]] širi sjeme vjetrom.]] 
[[File:Lichen dispersal.ogv|thumb|Disperzija [[soredij|lišajskih soredija]] (vizualizirano pomoću [[UV|ultraljubičastog svjetla]]) pomoću pauka]]
'''Biološka disperzija''' odnosi se i na [[kretanje]] jedinki ([[životinja]], [[biljke|biljaka]], [[gljiva]], [[bakterija]], itd.) s mjesta njihovog rođenja na mjesto razmnožavanja ('natalno širenje') i na kretanje s jednog mjesta razmnožavanja na drugo ('širenje razmnožavanja'). Termin također obuhvata kretanje [[propagula]] kao što su [[sjeme]] i [[spora|spore]]. Tehnički, disperzija se definira kao bilo koje kretanje koje ima potencijal da dovede do [[genski tok|genskog toka]].&lt;ref name=Ronce&gt;{{cite journal| vauthors = Ronce O |year=2007 |title= How does it feel to be like a rolling stone? Ten questions about dispersal evolution|journal= Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics |volume= 38 |pages= 231–253 |doi= 10.1146/annurev.ecolsys.38.091206.095611 }}&lt;/ref&gt; Čin disperzije uključuje tri faze: odlazak, transfer i naseljavanje. Svaka faza je povezana s različitim troškovima i koristima vezanim za fizičku spremnost.&lt;ref name=Bonte&gt;{{cite journal | vauthors = Bonte D, Van Dyck H, Bullock JM, Coulon A, Delgado M, Gibbs M, Lehouck V, Matthysen E, Mustin K, Saastamoinen M, Schtickzelle N, Stevens VM, Vandewoestijne S, Baguette M, Barton K, Benton TG, Chaput-Bardy A, Clobert J, Dytham C, Hovestadt T, Meier CM, Palmer SC, Turlure C, Travis JM | title = Costs of dispersal | journal = Biological Reviews of the Cambridge Philosophical Society | volume = 87 | issue = 2 | pages = 290–312 | date = May 2012 | pmid = 21929715 | doi = 10.1111/j.1469-185X.2011.00201.x | s2cid = 30660996 }}&lt;/ref&gt; Jednostavnim prelaskom iz jednog staništa [[Ekologija pejzaža|krvni oblik]] u drugo, rasprostranjenost jedinke može uticati ne samo na njen vlastiti [[fitnes]] već i na šire procese kao što su [[dinamika populacije]], [[populacijaka genetika]] i [[rasprostranjenost vrsta]].&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Dunning JB, Stewart DJ, Danielson BJ, Noon BR, Root TL, Lamberson RH, Stevens EE |year=1995|title= Spatially explicit population models: current forms and future uses|doi=10.2307/1942045|journal= Ecological Applications |url=http://www.fs.fed.us/psw/publications/4251/dunning1.PDF |jstor=1942045 |volume=5 |issue=1 |pages=3–11 |bibcode=1995EcoAp...5....3D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|isbn=978-0-12-323446-9| veditors = Hanski I, Gilpin ME |year=1997|title= Metapopulation biology: ecology, genetics and evolution|publisher= Academic Press|place= San Diego}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book| vauthors = Hanski I |isbn=978-0-19-854065-6 |year=1999|title= Metapopulation Ecology|publisher= Oxford University Press|place= Oxford}}&lt;/ref&gt; Razumijevanje širenja i njegovih posljedica, kako za evolucijske strategije na nivou vrste, tako i za procese na nivou ekosistema, zahtijeva razumijevanje vrste širenja, rasprostranjenosti [[Areal|areal]] date vrste i uključenih mehanizama širenja. Biološka disperzija može se povezati s [[gustoća populacije| gustoćom populacije]]. Raspon varijacija lokacije vrste određuje raspon disperzije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Smayda |first=Theodore J.|author-link=Theodore J. Smayda |date=2007-08-01 |title=Reflections on the ballast water dispersal—harmful algal bloom paradigm |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1568988307000340 |journal=Harmful Algae |volume=6 |issue=4 |pages=601–622 |doi=10.1016/j.hal.2007.02.003 |bibcode=2007HAlga...6..601S |issn=1568-9883|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Biološka disperzija može se uporediti sa geodisperzijom, koja se odnosi na miješanje prethodno izolovanih [[populacija]] (ili čitavih [[biota]]) nakon erozije geografskih barijera za širenje ili [[genski tok]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lieberman BS |year= 2005|title= Geobiology and paleobiogeography: tracking the coevolution of the Earth and its biota|journal= Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology |volume=219|issue= 1–2|pages= 23–33|doi=10.1016/j.palaeo.2004.10.012|bibcode= 2005PPP...219...23L}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1016/j.palaeo.2004.10.012|title=Geobiology and paleobiogeography: Tracking the coevolution of the Earth and its biota|year=2005| vauthors = Lieberman BS |journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology|volume=219|issue=1–2|pages=23–33|bibcode=2005PPP...219...23L}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AlbertReis2011&quot;&gt;{{cite book| first1 = James S. | last1 = Albert | first2 = Roberto E. | last2 = Reis | name-list-style = vanc |title=Historical Biogeography of Neotropical Freshwater Fishes|url=https://books.google.com/books?id=_Suu7a-ERdMC&amp;pg=PA308|year=2011|publisher=University of California Press|page=308|isbn=978-0-520-26868-5}}&lt;/ref&gt;

Disperzija može se razlikovati od [[životinjska migracija|životinjskih migracija]] (obično sezonskog kretanja u oba smjera), iako se u populacijskoj genetici termini 'migracija' i 'disperzija' često koriste naizmjenično.
Nadalje, na biološku disperziju utiču i ograničavaju različiti okolišni i individualni uslovi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wu |first1=Nicholas C. |last2=Seebacher |first2=Frank |date=2022-02-03 |title=Physiology can predict animal activity, exploration, and dispersal |journal=Communications Biology |language=en |volume=5 |issue=1 |page=109 |doi=10.1038/s42003-022-03055-y |pmid=35115649 |issn=2399-3642|pmc=8814174 }}&lt;/ref&gt; To dovodi do širokog spektra posljedica na organizme prisutne u okolišu i njihovu sposobnost da prilagode svoje metode širenja tom okruženju.

== Tipovi biološke disperzije==
[[File:Dispersal diagram.jpeg|thumb|Disperzija iz matične populacije]]
Neki organizmi su pokretni tokom cijelog života, dok su drugi prilagođeni kretanju – ili da budu pomjerani – samo tokom specifičnih, ograničenih faza svog životnog ciklusa. Ova faza se obično naziva '''faza disperzije'''. Strategije koje leže u osnovi punog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] organizma često su oblikovane prirodom i uslovima ove faze disperzije.

Općenito, postoje dva osnovna tipa:

; Pasivna disperzija (disperzija neovisna o gustoći)
: Kod pasivne disperzije, organizmi se ne mogu sami kretati, već koriste druge metode za postizanje uspješne reprodukcije ili olakšavanje ulaska u nova staništa. Organizmi su razvili adaptacije za dispergiranje, koje koriste različite oblike kinetičke energije koji se prirodno javljaju u okolišu. To se može postići korištenjem vode, vjetra ili životinje koja je sposobna sama izvršiti aktivnu disperziju. Neki organizmi su sposobni za [[kretanje]] dok su u fazi larve. Ovo je uobičajeno među nekim [[beskičmenjaci|beskičmenjacima]], [[ribe|ribama]], [[insekti|insektima]] i [[sesilnost (zoologija)|sesilnim]] organizmima kao što su [[biljke|biljke]]) koji zavise od životinjskih [[Vektor širenja|vektora]], [[vjetar|vjetra]], [[grvitacija|gravitacije]] ili struja za disperziju.
: Neki beskičmenjaci, poput morskih spužvi i korala, ispuštaju svoje [[gamet]]e u vodu. Na taj način se mogu uspješno razmnožavati: sperma se aktivno kreće kroz vodu, dok jajašca nose struje. Biljke koriste slične strategije, oslanjajući se na vodene struje, [[vjetar]]] ili [[životinje]] za transport svojih gameta. Sjemenke, spore i plodovi često posjeduju specifične adaptacije koje olakšavaju njihovo kretanje.''&lt;ref name=&quot;Croteau-2010&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Croteau |first1=Emily K. |last2=Heist |first2=Edward J. |last3=Nielsen |first3=Clayton K. |date=June 2010 |title=Fine-scale population structure and sex-biased dispersal in bobcats (Lynx rufus) from southern Illinois |journal=Canadian Journal of Zoology |volume=88 |issue=6 |pages=536–545 |doi=10.1139/z10-024 |bibcode=2010CaJZ...88..536C |issn=0008-4301}}&lt;/ref&gt;
; Aktivna disperzija (disperzija zavisna od gustine)
: Kod aktivne dispwerzije, organizam se kreće između lokacija koristeći vlastite inherentne sposobnosti. [[Starost]] nije ograničenje, jer su promjene lokacije uobičajene i kod mladih i kod odraslih životinja. Stepen disperzivnosti zavisi od više faktora, kao što su lokalna populacija, konkurencija resursa, kvalitet i veličina [[stanište|staništa]]. Zbog toga mnogi smatraju da aktivna disperzija također zavisi od gustoće, jer gustoća zajednice ima glavnu ulogu u kretanju životinja. Međutim, efekat se različito opaža u različitim starosnim grupama, što rezultira različitim nivoima disperzije.
: Kada je u pitanju aktivna disperzija, idealne su [[životinje]] koje su sposobne za slobodno [[kretanje]] na velikim udaljenostima, obično se kreću [[letenje]]m, [[plivanje]]m ili hodanjem. Ipak, postoje ograničenja koja nameću geografska lokacija i stanište. Životinje koje hodaju su u najvećem nepovoljnom položaju kada je u pitanju ovo, jer mogu biti sklone zaustavljanju potencijalnim preprekama. Iako neke kopnene životinje koje putuju pješice mogu preći velike udaljenosti, hodanje troši više energije u poređenju s letenjem ili plivanjem, posebno prilikom prolaska kroz nepovoljne uslove.&lt;ref name=&quot;Croteau-2010&quot;/&gt;
Zbog gustoće populacije, disperzija može ublažiti pritisak na resurse u [[ekosistem]]u, a konkurencija za ove resurse može biti faktor selekcije za mehanizme širenja. Disperzija organizama je ključni proces za razumijevanje i geografske izolacije u evoluciji kroz [[genski tok]] i širokih obrazaca trenutne geografske distribucije ([[biogeografija]]).

Često se pravi razlika između '''natalne disperzije'', gdje se jedinka (često mlada jedinka) udaljava od mjesta na kojem je rođena, i '''disperzije radi [[razmnožavanje|razmnožavanja]]'', gdje se jedinka (često odrasla jedinka) udaljava od jednog mjesta razmnožavanja kako bi se razmnožavala negdje drugdje.

==Troškovi i koristi == 
[[File:Epilobium hirsutum - Seed head - 3.jpg|thumb|''[[Epilobium hirsutum]]'' — Sjemenska glava]]

U najširem smislu, disperzija se događa kada koristi kretanja za fizičku spremnost nadmašuju njegove troškove.
Postoji niz koristi od disperzija, kao što su pronalaženje novih resursa, izbjegavanje nepovoljnih uvjeta, izbjegavanje konkurencije s braćom i sestrama i izbjegavanje parenja s blisko srodnim jedinkama, što bi moglo dovesti do [[inbridinška depresija|depresije inbridinga]].&lt;ref name=&quot;Bowler&quot;&gt;{{cite journal |name-list-style=amp |vauthors=Bowler DE, Benton TG |date=May 2005 |title=Causes and consequences of animal dispersal strategies: relating individual behaviour to spatial dynamics |journal=Biological Reviews of the Cambridge Philosophical Society |volume=80 |issue=2 |pages=205–25 |doi=10.1017/S1464793104006645 |pmid=15921049 |s2cid=39351147}}&lt;/ref&gt;

Postoji i niz troškova povezanih s disperzijom, koji se mogu posmatrati u smislu četiri glavne dobiti: [[energija]], rizik, [[vrijeme]] i prilika.&lt;ref name=Bonte/&gt; Energetski troškovi uključuju dodatnu energiju potrebnu za [[kretanje]], kao i energetska ulaganja u mehanizme za kretanje (npr. krila). Rizici uključuju povećane povrede i smrtnost tokom dispergiranja i mogućnost naseljavanja u nepovoljnom okruženju.
Vrijeme provedeno u sisperziju je vrijeme koje se često ne može potrošiti na druge aktivnosti, kao što su rast i [[reprodukcija]].
Konačno, disperzija također može dovesti do [[depresija australijskog parenja]] ako je jedinka bolje prilagođena svom natalnom okruženju od onog u kojem završi. Kod društvenih životinja (kao što su mnoge [[ptice]] i [[sisari]]) jedinka koja se dispergira mora pronaći i pridružiti se novoj grupi, što može dovesti do gubitka društvenog ranga.&lt;ref name=Bonte/&gt;

== Raspon disperzije ==
&quot; Raspon disperzije&quot; odnosi se na udaljenost koju vrsta može premjestiti od postojeće populacije ili svog matičnog organizma. [[Ekosistem]] kritično zavisi od sposobnosti jedinki i populacija da se šire iz jednog staništa [[Ekologija pejzaža|krvni dio]] u drugo. Stoga je biološka disperzija ključna za stabilnost ekosistema.

=== Urbana okruženja i područje disperzije === 
[[File:Trees_by_the_River_Itchen_-_geograph.org.uk_-_2120222.jpg|thumb| Slika koja prikazuje rijeke kao vektore disperzije]] 
[[File:I-90-94_Entrance_at_Madison_Street,_Chicago_(14560285196).jpg|thumb|Slika prikazuje kako razvoj u urbanim područjima može ograničiti disperziju.]]
[[Urbano područje|urbana područja]] mogu imati svoje jedinstvene efekte na raspon disperzije i sposobnosti širenja različitih organizama. Za biljne vrste, urbana okruženja uglavnom pružaju nove vektore širenja. Dok životinje i fizički faktori (npr. vjetar, voda itd.) stoljećima imaju ulogu u disperziji, motorna vozila se nedavno smatraju glavnim vektorima disperzije. Pokazalo se da tuneli koji povezuju [[Seosko područje|ruralna]] i urbana okruženja ubrzavaju veliki broj i raznolik skup sjemena iz urbanih u ruralna okruženja. To bi moglo dovesti do potencijalnih izvora invazivnih vrsta na urbano-ruralnom gradijentu.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=von der Lippe |first1=Moritz |last2=Kowarik |first2=Ingo |date=2008 |title=Do cities export biodiversity? Traffic as dispersal vector across urban–rural gradients |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |journal=Diversity and Distributions |language=en |volume=14 |issue=1 |pages=18–25 |doi=10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |bibcode=2008DivDi..14...18V |s2cid=23088179 |issn=1366-9516|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Još jedan primjer efekata urbanizacije može se vidjeti pored rijeka. Urbanizacija je dovela do uvođenja različitih [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]] putem direktne sadnje ili širenja vjetrom. Zauzvrat, rijeke pored ovih invazivnih biljnih vrsta postale su vitalni vektori širenja. Rijeke se mogu smatrati povezujućim urbanim centrima sa ruralnim i prirodnim okruženjima. Pokazalo se da rijeke prenose sjeme invazivnih vrsta do prirodnih područja koja se nalaze nizvodno, čime se nadograđuje već utvrđena udaljenost disperzije biljke.&lt;ref name=&quot;Säumel-2010&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Säumel |first1=Ina |last2=Kowarik |first2=Ingo |date=2010-03-15 |title=Urban rivers as dispersal corridors for primarily wind-dispersed invasive tree species |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204609002072 |journal=Landscape and Urban Planning |volume=94 |issue=3 |pages=244–249 |doi=10.1016/j.landurbplan.2009.10.009 |bibcode=2010LUrbP..94..244S |issn=0169-2046|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;
Nasuprot tome, urbana okruženja mogu također predstavljati ograničenja za određene strategije širenja. Ljudski uticaj kroz urbanizaciju uveliko utiče na raspored krajolika, što može dovesti do ograničenja strategija disperzije za mnoge organizme. Ove promjene su se uglavnom ispoljile kroz odnose između [[oprašivač]]a i [[cvjetnica]]. Budući da je optimalni raspon preživljavanja oprašivača ograničen, to rezultira ograničenom ponudom mjesta za [[oprašivanje]]. Posljedično, to dovodi do manjeg [[genski tok|protoka gena]] između udaljeno odvojenih populacija, čime se smanjuje [[genetička raznolikost]] svakog područja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Jha |first1=Shalene |last2=Kremen |first2=C. |date=2013 |title=Urban land use limits regional bumble bee gene flow |journal=Molecular Ecology |language=en |volume=22 |issue=9 |pages=2483–2495 |doi=10.1111/mec.12275 |pmid=23495763 |bibcode=2013MolEc..22.2483J |s2cid=4492114 |issn=0962-1083|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Slično tome, pokazalo se da urbanizacija na slične načine utiče na [[genski tok]] kod izrazito različitih vrsta (npr. [[miševi|miševa]] i [[šišmiš]]a). Iako ove dvije vrste mogu imati različite [[ekološka niša|ekološke niše]] i životne strategije, urbanizacija ograničava strategije širenja obje populacije. To dovodi do genetičke izolacije između populacija, što rezultira ograničenim protokom gena. Iako je urbanizacija imala veći uticaj na širenje miševa, također je dovela do blagog povećanja srodstva među [[populacija]]ma [[šišmiš]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Richardson |first1=Jonathan L. |last2=Michaelides |first2=Sozos |last3=Combs |first3=Matthew |last4=Djan |first4=Mihajla |last5=Bisch |first5=Lianne |last6=Barrett |first6=Kerry |last7=Silveira |first7=Georgianna |last8=Butler |first8=Justin |last9=Aye |first9=Than Thar |last10=Munshi-South |first10=Jason |last11=DiMatteo |first11=Michael |last12=Brown |first12=Charles |last13=McGreevy |first13=Thomas J. |date=2021 |title=Dispersal ability predicts spatial genetic structure in native mammals persisting across an urbanization gradient |journal=Evolutionary Applications |language=en |volume=14 |issue=1 |pages=163–177 |doi=10.1111/eva.13133 |issn=1752-4571 |pmc=7819555 |pmid=33519963|bibcode=2021EvApp..14..163R }}&lt;/ref&gt;

=== Ograničenja okoline ===
Malo je vrsta koje su ikada ravnomjerno ili nasumično raspoređene unutar ili preko [[krajolik]]a. Općenito, [[vrsta|vrste]] značajno variraju unutar krajolika u vezi s karakteristikama okoline koje utječu na njihov reproduktivni uspjeh i opstanak populacije.&lt;ref&gt;{{cite book|vauthors=Groom MJ, Meffe GK, Carroll CR |year= 2005|isbn=978-0-87893-597-0|title= Principles of Conservation Biology|place= Sunderland (MA)|publisher= Sinauer Associates, Inc.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Martin TE |year=1998 |title= Are microhabitat preferences of coexisting species under selection and adaptive? |journal=Ecology |volume=79 |issue=2 |pages=656–670 |url=http://www.umt.edu/mcwru/personnel/martin/PDF%20Martin/Reprint550.pdf |doi=10.1890/0012-9658(1998)079[0656:AMPOCS]2.0.CO;2 |access-date=2013-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131231113926/http://www.umt.edu/mcwru/personnel/martin/PDF%20Martin/Reprint550.pdf|archive-date=2013-12-31|url-status=live }}&lt;/ref&gt; Prostorni obrasci u karakteristikama okoliša (npr. resursi) omogućavaju jedinkama da izbjegnu nepovoljne uvjete i traže nove lokacije.&lt;ref&gt;{{cite book|vauthors=Turner MG, Gardner RH, O'Neill, Robert V |year= 2001|title= Landscape Ecology: In theory and practice, pattern and process|place= New York |publisher=Springer|isbn=978-0-387-95123-2}}&lt;/ref&gt; Ovo omogućava organizmu da &quot;testira&quot; nova okruženja na njihovu pogodnost, pod uslovom da se nalaze unutar geografskog područja životinje. Osim toga, sposobnost vrste da se širi po postepeno promjenjivom okruženju mogla bi omogućiti populaciji da preživi ekstremne uslove. (tj. [[klimatske promjene]]).
Kako se [[klimatske promjene]], plijen i predatori moraju se prilagoditi da bi preživjeli. Ovo predstavlja problem za mnoge životinje, naprimjer, [[Eudyptes chrysocome|južni skakavi pingvini]].&lt;ref name=&quot;Tremblay-2003&quot;&gt;{{Cite journal|url = http://www.cebc.cnrs.fr/publipdf/2003/TMEPS251.pdf|title = Geographic variation in the foraging behaviour, diet and chick growth of rockhopper penguins| vauthors = Tremblay Y |date = April 11, 2003|journal = Marine Ecology Progress Series|volume = 251|pages = 279–297|doi = 10.3354/meps251279|archive-url = https://web.archive.org/web/20170809013743/http://www.cebc.cnrs.fr/publipdf/2003/TMEPS251.pdf|archive-date = 2017-08-09|url-status = live|bibcode = 2003MEPS..251..279T|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; These penguins are able to live and thrive in a variety of climates due to their phenotypic plasticity.&lt;ref name=&quot;Forcada-2009&quot;&gt;{{Cite journal | vauthors = Forcada J, Trathan PN |title = Penguin responses to climate change in the Southern Ocean|journal = Global Change Biology|date = 2009-07-01|issn = 1365-2486|pages = 1618–1630|volume = 15|issue = 7|doi = 10.1111/j.1365-2486.2009.01909.x |bibcode = 2009GCBio..15.1618F| s2cid=86404493 }}&lt;/ref&gt; Međutim, u ovom slučaju se predviđa da će reagovati širenjem, a ne prilagođavanjem.&lt;ref name=&quot;Forcada-2009&quot; /&gt; To se objašnjava njihovim dugim životnim vijekom i sporom [[mikroevolucija|mikroevolucijom]]. Pingvini u subantarktičkoj regiji imaju vrlo različito ponašanje u potrazi za hranom od onih u suptropskim vodama; bilo bi vrlo teško preživjeti prateći brzo promjenjivu klimu jer su se ta ponašanja oblikovala godinama.&lt;ref name=&quot;Tremblay-2003&quot; /&gt;

=== Barijere disperzije ===
Barijera disperzije može rezultirati mnogo manjim rasponom disperzije vrste od rasprostranjenosti vrste. Umjetni primjer je [[fragmentacija staništa]] zbog korištenja zemljišta od strane ljudi. Nasuprot tome, prirodne barijere širenju koje ograničavaju rasprostranjenost vrsta uključuju planinske lance i rijeke. Primjer je razdvajanje raspona dvije vrste [[čimpanze|obične čimpanze]] od strane [[rijeka Kongo| rijeke Kongo]].
S druge strane, ljudske aktivnosti mogu proširiti i područje rasprostranjenosti vrste pružanjem novih metoda rasprostranjenja (npr. [[Ispuštanje balastnih voda i okoliš|balastne vode s brodova]]). Mnoge takve raspršene vrste postaju [[invazivne vrste|invazivne]], poput [[pacov]]a ili [[Pentatomidae| smrdljivih stjenica]], ali neke vrste također imaju blago pozitivan uticaj na ljudske doseljenike poput [[medonosna pčela| medonosnih pčela]] i [[kišna glista|kišnih glista]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ngm.nationalgeographic.com/2007/05/jamestown/charles-mann-text/2|title=Jamestown |website=History Magazine|access-date=2014-04-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20140419025225/http://ngm.nationalgeographic.com/2007/05/jamestown/charles-mann-text/2|archive-date=2014-04-19}}&lt;/ref&gt;

==Mehnizmi disperzije==
Većina životinja je sposobna za [[kretanje]], a osnovni mehanizam disperzije je kretanje s jednog mjesta na drugo. Kretanje omogućava organizmu da &quot;testira&quot; nova okruženja na njihovu pogodnost, pod uslovom da su unutar njegovog dometa. Kretanja su obično vođena naslijeđenim [[ponašanje]]m.

Formiranje barijera za disperziju ili [[genski tok|protok gena]] između susjednih područja može izolovati populacije s obje strane nastale podjele. Geografsko odvajanje i naknadna genetička izolacija dijelova populacije predaka mogu rezultirati [[alopatrijska specijacija|alopatrijskom specijacijom]].
=== Mehanizmi disperzije biljaka === 
[[File:Bur Macro BlackBg.jpg|thumb|right|[[Bur]]s su primjer mehanizma širenja sjemena koji koristi biotički vektor, u ovom slučaju [[životinje]]s sa [[krznom]].]]
{{Glavni|Disperzija sjemena}}
[[Disperzija sjemena]] je kretanje ili transport [[sjeme]]na dalje od matične biljke. Biljke su ograničene [[vegetativno razmnožavanje|vegetativnim razmnožavanjem]] i posljedično se oslanjaju na razne [[vektor širenja|vektore širenja]] za transport svojih propagula, uključujući i abiotske i [[Biotska komponenta|biotske]] vektore. Sjemenke se mogu širiti [[pobjegla biljka|daleko od matične biljke]] pojedinačno ili kolektivno, kao i raspršiti u prostoru i vremenu. Obrasci širenja sjemena su uveliko određeni specifičnim mehanizmom disperzije, a to ima važne implikacije na demografsku i genetičku strukturu biljnih populacija, kao i na njihove obrasce migracije i interakcije [[vrsta]]. Postoji pet glavnih načina širenja sjemena: [[gravitacija]], [[vjetar]], balizam, [[voda]] i [[životinje]].
=== Mehanizmi disperzije životinja ===

==== Nepokretne životinje ====
Postoje brojni životinjski oblici koji nisu pokretni, kao što su [[morske spužve|spužve]], [[briozoa]], [[plaštaši]], [[morske anemone]], [[korali]] i [[kamenice]]. Ono što im je zajedničko je da su sve ili [[okean|morske]] ili vodene. Može se činiti neobičnim da su biljke bile toliko uspješne u stacionarnom životu na kopnu, dok životinje nisu, ali odgovor leži u zalihama hrane. Biljke proizvode vlastitu hranu od sunčeve svjetlosti i [[ugljik-dioksid]]a – oboje je uglavnom obilnije na kopnu nego u vodi. Životinje fiksirane na mjestu moraju se oslanjati na okolni medij kako bi hranu donijele barem dovoljno blizu da je zgrabe, a to se događa u trodimenzijskom vodenom okruženju, ali s mnogo manjom količinom u atmosferi.
Svi morski i slatkovodni [[beskičmenjaci]] koji život provode pričvršćeni za dno (manje-više; anemone su sposobne da se popnu i presele na novu lokaciju ako uslovi to dozvoljavaju) proizvode jedinice za rasprostranjenje. To mogu biti specijalizirani &quot;pupoljci&quot;, ili pokretni proizvodi seksualnog razmnožavanja, ili čak neka vrsta [[smjena generacija|smjene generacija]], kao kod određenih [[Cnidaria]].
Korali pružaju dobar primjer kako sesilne vrste postižu disperziju. Korali koji se mrijeste razmnožavaju se ispuštanjem sperme i jaja direktno u vodu. Ovi događaji oslobađanja koordinirani su lunarnom menom u određenim toplim mjesecima, tako da svi korali jedne ili više vrsta na datom grebenu oslobađaju [[gamet]]e u istoj jednoj ili nekoliko uzastopnih noći. Oslobođena jaja se oplođuju, a rezultirajući [[zigot]] brzo se razvija u višećelijsku ''[[planula|planulu]]''. Ova pokretna faza zatim pokušava pronaći odgovarajuću podlogu za naseljavanje. Većina je neuspješna i ugine ili se njima hrane [[zooplankton]]i i [[predator]]i koji žive na dnu, poput anemona i drugih korala. Međutim, proizvedu se nebrojeni milioni, a nekolicina uspijeva pronaći mjesta golog krečnjaka, gdje se talože i rastom transformiraju u '''''polip''''''. Ukoliko sve bude povoljno, jedan polip izraste u koralnu glavu pupoljkom iz novih polipa i formira koloniju.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=US Department of Commerce |first=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=What is coral spawning? |url=https://oceanservice.noaa.gov/facts/coral-spawning.html |access-date=2024-12-08 |website=oceanservice.noaa.gov |language=EN-US}}&lt;/ref&gt;

==== Pokretne životinje ====

{{glavni|Kretanje životinja|Migracija životinja}}
Većina životinja je [[Pokretljivost|pokretna]]. Pokretne životinje se mogu raspršiti svojim spontanim i nezavisnim lokomotivnim sposobnostima. Naprimjer, udaljenosti disperzije među vrstama ptica zavise od njihovih sposobnosti leta.&lt;ref name=&quot;Claramunt2021&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Claramunt | first1 = S | title = Flight efficiency explains differences in natal dispersal distances in birds | journal = Ecology | date = 2021 | volume = 102 | issue = 9 | doi = 10.1002/ecy.3442 | pmid = 34143422 | pmc = 8459243 | bibcode = 2021Ecol..102E3442C }}&lt;/ref&gt; S druge strane, male životinje koriste postojeće kinetičke energije u okolini, što rezultira pasivnim [[kretanje]]m. Sisperzija vodenim strujama posebno se povezuje s fizički malim stanovnicima morskih voda poznatim kao [[zooplankton]]. Termin plankton potiče od grčke riječi πλαγκτόν, što znači &quot;lutalica&quot; ili &quot;plutalica&quot;.

====Disperzija uspavanim fazama====
Mnoge životinjske vrste, posebno slatkovodni [[beskičmenjaci]], mogu se dispergirati vjetrom ili prijenosom uz pomoć većih životinja (ptica, sisara ili riba) kao uspavana jaja, uspavani embrioni ili, u nekim slučajevima, uspavani odrasli stadiji. [[Tardigrada]], neke [[Rotifere]] i neki [[Copepoda]] mogu izdržati isušivanje kao odrasli uspavani stadiji. Mnogi drugi taksoni ([[Cladocera]], [[Bryozoa]], [[Hydra (rod)|Hydra]], [[Copepoda]] i tako dalje) mogu se dispergirati kao dormantna jaja ili embrioni. Slatkovodne [[spužve]] obično imaju posebne dormantne propagule zvane [[gemula]] za takvu disperziju. Mnoge vrste dormantnih stadija širenja mogu izdržati ne samo isušivanje i niske i visoke temperature, već i djelovanje probavnih enzima tokom njihovog prenosa kroz probavni trakt ptica i drugih životinja, visoku koncentraciju [[soli]] i mnoge vrste toksina. Takvi dormantni stadiji omogućili su disperziju na velike udaljenosti od jednog vodenog tijela do drugog i širok raspon rasprostranjenosti mnogih slatkovodnih životinja.

== Kvantificiranje dusperzije==

Disperzija najčešće se kvantificira ili u smislu brzine ili udaljenosti.
Stopa disperzije (također nazvana [[Neto stopa migracije|stopa migracije]] u literaturi o [[populacijska genetika| populacijskoj genetici]]) ili [[vjerovatnoća]] opisuje vjerovatnoću da bilo koja jedinka napusti neko područje ili, ekvivalentno, očekivani udio jedinki koje napuštaju neko područje. Udaljenost raspršenja se obično opisuje '''jezgrom disperzije''' koje daje [[raspodjela vjerovatnoće| raspodjelu vjerovatnoće]] udaljenosti koju je prešla bilo koja jedinka. U teorijskim modelima raspršenja koristi se niz različitih funkcija za jezgre disperzije, uključujući [[negativna eksponencijalna raspodjela|negativnu eksponencijalnu raspodjelu]],&lt;ref name=Chapman&gt;{{cite journal | vauthors = Chapman DS, Dytham C, Oxford GS | title = Modelling population redistribution in a leaf beetle: an evaluation of alternative dispersal functions | journal = The Journal of Animal Ecology | volume = 76 | issue = 1 | pages = 36–44 | date = January 2007 | pmid = 17184351 | doi = 10.1111/j.1365-2656.2006.01172.x | bibcode = 2007JAnEc..76...36C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; proširenu negativnu eksponencijalnu distribuciju,&lt;ref name=Chapman /&gt; [[normalna distribucija|normalnu distribuciju]],&lt;ref name=Chapman/&gt; [[Eksponencijalna raspodjela snage|eksponencijalnu raspodjelu snage]],&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Zhou, Y. |author2=Kot, M.  |name-list-style=amp |year=2011|title= Discrete-time growth-dispersal models with shifting species ranges|journal= Theoretical Ecology |volume=4|issue=1|pages= 13–25|doi=10.1007/s12080-010-0071-3|bibcode=2011ThEco...4...13Z |s2cid=2623698 }}&lt;/ref&gt; inverznu&lt;ref name=Chapman/&gt; i dvostranu raspodjelu snage.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Miller TE, Shaw AK, Inouye BD, Neubert MG | title = Sex-biased dispersal and the speed of two-sex invasions | journal = The American Naturalist | volume = 177 | issue = 5 | pages = 549–61 | date = May 2011 | pmid = 21508603 | doi = 10.1086/659628 | bibcode = 2011ANat..177..549M | hdl = 1912/4617 | s2cid = 9344741 | url = http://darchive.mblwhoilibrary.org/bitstream/1912/4617/1/659628.pdf | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; Smatra se da inverzna distribucija snage i distribucije s 'debelim repovima', koje predstavljaju događaje disperzije na velike udaljenosti (nazvane leptokurtične distribucije), najbolje odgovaraju empirijskim podacima o disperziji.&lt;ref name=Chapman/&gt;&lt;ref name=Radinger&gt;{{cite journal|author1=Radinger, J. |author2=Wolter, C.  |name-list-style=amp |year=2014|title= Patterns and predictors of fish dispersal in rivers|journal= Fish and Fisheries |volume=15|issue=3|pages= 456–473|doi=10.1111/faf.12028|bibcode=2014AqFF...15..456R }}&lt;/ref&gt;

== Posljedice disperzije == 
[[File:Streptopelia decaocto; Szczecin, Poland 3.JPG|thumb|Prvobitno ograničena na Centralnu i Južnu Aziju, [[Streptopelia decaocto|evroazijska golubica]] (''Streptopelia decaocto'') uspješno je kolonizirala veći dio [[Evroazija|Evroazije]] disperzijom i uspostavljanjem novih [[populacija]] izvan svog prvobitnog područja rasprostranjenosti.]]
Disperzija ne samo da ima troškove i koristi za jedinku koja se širi (kao što je gore spomenuto), već ima i posljedice na nivou populacije i [[vrsta]], kako na ekološke tako i na evolucijske vremenske skale. Organizmi  mogu dispergirati na više načina. Transport životinjama je posebno efikasan, jer omogućava putovanje na velike udaljenosti. Mnoge biljke zavise od ovoga, kako bi mogle ići na nove lokacije, po mogućnosti s uvjetima idealnim za [[razmnožavanje]] i klijanje. S tim u vezi, širenje ima veliki uticaj na određivanje populacije i disperziju biljnih vrsta.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ramaswami |first=Geetha |title=Invasive species and dispersal networks |url=https://www.ncf-india.org/other-initiatives/invasive-species-and-dispersal-networks |access-date=2023-11-17 |website=Nature Conservation Foundation - India}}&lt;/ref&gt;
Mnoge populacije imaju neujednačenu prostornu distribuciju gdje odvojene, ali međusobno djelujuće podpopulacije zauzimaju zasebne dijelove staništa (vidi [[metapopulacija]]). Jedinke koje se raspršuju kreću se između različitih podpopulacija, što povećava ukupnu [[povezanost krajolika|povezanost]] metapopulacije i može smanjiti rizik od [[stohastika|stohastičkog]] izumiranja. Ako podpopulacija slučajno [[izumiranje|izumre]], veća je [[vjerovatnoća]] da će biti ponovo kolonizirana ako je stopa disperzije visoka. Povećana povezanost također može smanjiti stepen lokalne adaptacije.

Uočeno je da ljudsko uplitanje u okoliš utječe na disperziju. Neki od ovih događaja bili su nesreće, kao u slučaju zebrastih dagnji, koje su autohtone za jugoistočnu Rusiju. Brod ih je slučajno ispustio u Velika jezera Sjeverne Amerike i one su postale velika smetnja u tom području, jer su počele začepljivati postrojenja za prečišćavanje vode i elektrane. Drugi slučaj ovoga viđen je kod kineskog [[tolstolobik]]a i srebrnog [[šaran]]a, koji su uneseni s ciljem kontrole algi u mnogim ribnjacima [[som]]a širom SAD-a. Nažalost, neki su uspjeli pobjeći u susjedne rijeke [[Mississippi]], [[Missouri]], [[Illinois]] i [[Ohio]], što je na kraju izazvalo negativan uticaj na okolne ekosisteme.&lt;ref name=&quot;Croteau-2010&quot; /&gt; Međutim, staništa koja su stvorili ljudi, poput urbanih okruženja, omogućila su određenim migriranim vrstama da postanu urbanofili ili ''[[Sinantrop|synanthropi]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=McKinney |first=Michael L. |date=2006-01-01 |title=Urbanization as a major cause of biotic homogenization |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0006320705003563 |journal=Biological Conservation |volume=127 |issue=3 |pages=247–260 |doi=10.1016/j.biocon.2005.09.005 |bibcode=2006BCons.127..247M |issn=0006-3207|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Disperzija je dovela do genetilkih promjena kod mnogih vrsta. Pozitivna [[korelacija]] između disperzije i genetičke diferencijacije i diverzifikacije uočena je kod određenih vrsta pauka na Kanarskim ostrvima. Ovi [[pauci]] naseljavaju različita ostrva i arhipelage, gdje je disperzija identificirana kao ključni faktor koji utiče na brzinu oba procesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Suárez |first1=Daniel |last2=Arribas |first2=Paula |last3=Jiménez-García |first3=Eduardo |last4=Emerson |first4=Brent C. |date=2022-05-25 |title=Dispersal ability and its consequences for population genetic differentiation and diversification |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |language=en |volume=289 |issue=1975  |doi=10.1098/rspb.2022.0489 |issn=0962-8452 |pmc=9115014 |pmid=35582805}}&lt;/ref&gt;

== Disperzija posredovana čovjekom ==
Ljudski faktor imao je veliki uticaj na kretanje životinja kroz vrijeme. Kao rezultat toga, došlo je do reakcije okoliša, jer su obrasci disperzije važni za preživljavanje velikih promjena vrsta. Postoje dva oblika širenja posredovanog čovjekom:

; Vektorska disperzija posredovano čovjekom (HVD)
: Kod vektorske disperzije posredovane čovjekom, ljudi direktno premještaju organizam. To se može dogoditi namjerno, kao što je korištenje životinje u poljoprivrednom okruženju, lovu ili slično. Međutim, to se može dogoditi i slučajno, ako se organizam pričvrsti za osobu ili vozilo. Za ovaj proces, organizam prvo mora doći u kontakt s čovjekom, a zatim može započeti kretanje. Ovo je postalo češće kako se ljudska populacija širom svijeta povećavala, a kretanje kroz svijet također je postalo rasprostranjenije. Disperzija putem čovjeka može biti mnogo puta uspješnije na daljinu u usporedbi s kretanjem divljim ili drugim ekološkim sredstvima.&lt;ref name=&quot;Bullock-2018&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bullock |first1=James M. |last2=Bonte |first2=Dries |last3=Pufal |first3=Gesine |last4=da Silva Carvalho |first4=Carolina |last5=Chapman |first5=Daniel S. |last6=García |first6=Cristina |last7=García |first7=Daniel |last8=Matthysen |first8=Erik |last9=Delgado |first9=Maria Mar |date=December 2018 |title=Human-Mediated Dispersal and the Rewiring of Spatial Networks |journal=Trends in Ecology &amp; Evolution |language=en |volume=33 |issue=12 |pages=958–970 |doi=10.1016/j.tree.2018.09.008|pmid=30314915 |s2cid=52975974 |doi-access=free |bibcode=2018TEcoE..33..958B |hdl=1893/28417 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

; Disperzija uzrokovana ljudskim djelovanjem (HAD)
: Sisperzija uzrokovana ljudskim djelovanjem označava efekte koji su nastali zbog ljudskog uplitanja u pejzaže i životinje. Mnoga od ovih uplitanja uzrokovala su negativne posljedice u okolišu. Naprimjer, mnoga područja su pretrpjela gubitak staništa, što zauzvrat može negativno uticati na disperziju. Istraživači su otkrili da su zbog toga zabilježene veće udaljenosti životinja u pokušaju da pronađu izolirana mjesta.&lt;ref name=&quot;Bullock-2018&quot; /&gt;Ovo se posebno može vidjeti kroz izgradnju cesta i druge infrastrukture u udaljenim područjima.
Disperzija na velike udaljenosti primjećuje se kada se sjeme prenosi ljudskim vektorima. ]Provedena je studija kako bi se testirali efekti širenja sjemena posredovanog ljudskim djelovanjem na velike udaljenosti kod dvije vrste roda ''[[Brassica]]'' u Engleskoj. Glavne metode širenja upoređene su s kretanjem vjetrom u odnosu na kretanje pričvršćivanjem za gornju odjeću. Zaključeno je da su cipele mogle prenositi sjeme na veće udaljenosti nego što bi se moglo postići samo vjetrom. Primijećeno je da su neke sjemenke mogle ostati na cipelama duži vremenski period, oko 8 sati hoda, ali su se ravnomjerno odvajale. Zbog toga su sjemenke mogle putovati na velike udaljenosti i naseliti se na novim područjima gdje ranije nisu obitavale. Međutim, važno je i da sjemenke slete na mjesta gdje se mogu zalijepiti i rasti. Čini se da specifična veličina cipela nije imala uticaja na prevalenciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wichmann |first1=Matthias C |last2=Alexander |first2=Matt J |last3=Soons |first3=Merel B |last4=Galsworthy |first4=Stephen |last5=Dunne |first5=Laura |last6=Gould |first6=Robert |last7=Fairfax |first7=Christina |last8=Niggemann |first8=Marc |last9=Hails |first9=Rosie S |last10=Bullock |first10=James M |date=2009-02-07 |title=Human-mediated dispersal of seeds over long distances |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |language=en |volume=276 |issue=1656 |pages=523–532 |doi=10.1098/rspb.2008.1131 |issn=0962-8452 |pmc=2664342 |pmid=18826932}}&lt;/ref&gt;

== Metode posmatranja disperzije ==
Biološka disperzija može se posmatrati korištenjem različitih metoda. Za proučavanje efekata disperzije, posmatrači koriste metode [[genetika pejzaža|genetike pejzaža]].&lt;ref name=&quot;Sherpa-2020&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Sherpa |first1=Stéphanie |last2=Renaud |first2=Julien |last3=Guéguen |first3=Maya |last4=Besnard |first4=Gilles |last5=Mouyon |first5=Loic |last6=Rey |first6=Delphine |last7=Després |first7=Laurence |date=September 2020 |editor-last=Zytynska |editor-first=Sharon |title=Landscape does matter: Disentangling founder effects from natural and human-aided post-introduction dispersal during an ongoing biological invasion |journal=Journal of Animal Ecology |language=en |volume=89 |issue=9 |pages=2027–2042 |doi=10.1111/1365-2656.13284 |pmid=32597498 |s2cid=220257477 |issn=0021-8790|doi-access=free |bibcode=2020JAnEc..89.2027S }}&lt;/ref&gt; Ovo omogućava naučnicima da posmatraju razliku između varijacija populacija, klime, kao i veličine i oblika pejzaža. Primjer upotrebe pejzažne genetike kao sredstva za proučavanje sisperzije sjemena, naprimjer, uključuje proučavanje efekata saobraćaja korištenjem tunela autoputa između centara gradova i prigradskih područja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=von der Lippe |first1=Moritz |last2=Kowarik |first2=Ingo |date=January 2008 |title=Do cities export biodiversity? Traffic as dispersal vector across urban–rural gradients |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |journal=Diversity and Distributions |language=en |volume=14 |issue=1 |pages=18–25 |doi=10.1111/j.1472-4642.2007.00401.x |bibcode=2008DivDi..14...18V |s2cid=23088179 |issn=1366-9516|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;
[[Studija asocijacije na nivou cijelog genoma|Genomski nivo]] [[SNP]]- skupovi podataka i modeliranje distribucije vrsta su primjeri [[računar]]skih metoda koje se koriste za ispitivanje različitih načina disperzije.&lt;ref name=&quot;Sherpa-2020&quot;/&gt; SNP skup podataka na nivou cijelog genoma može se koristiti za određivanje genomske i demografske historije unutar raspona prikupljanja ili posmatranja. Modeli distribucije vrsta se koriste kada naučnici žele utvrditi koja je regija najpogodnija za vrste koje se posmatraju. Metode poput ovih se koriste za razumijevanje kriterija koje okolina pruža kada dolazi do migracije i naseljavanja, kao što su slučajevi biološke invazije.

Disperzija uz pomoć čovjeka, primjer je [[antropogeni efekat|antropogenog efekta]], može doprinijeti rasponima i varijacijama biološke disperzije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Butikofer |first1=Luca |last2=Jones |first2=⨯ Beatrix |last3=Sacchi |first3=Roberto |last4=Mangiacotti |first4=Marco |last5=Ji |first5=Weihong |date=November 2018 |title=A new method for modelling biological invasions from early spread data accounting for anthropogenic dispersal |journal=PLOS ONE |volume=13 |issue=11 |language=English|doi=10.1371/journal.pone.0205591 |pmid=30481174 |pmc=6258513 |bibcode=2018PLoSO..1305591B |id={{ProQuest|2138603973}} |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; 

Informirana disperzija način je promatranja znakova biološke disperzije, što sugerira obrazloženje iza posebnog smještaja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Clobert |first1=Jean |last2=Le Galliard |first2=Jean-François |last3=Cote |first3=Julien |last4=Meylan |first4=Sandrine |last5=Massot |first5=Manuel |date=March 2009 |title=Informed dispersal, heterogeneity in animal dispersal syndromes and the dynamics of spatially structured populations |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1461-0248.2008.01267.x |journal=Ecology Letters |language=en |volume=12 |issue=3 |pages=197–209 |doi=10.1111/j.1461-0248.2008.01267.x |pmid=19170731 |bibcode=2009EcolL..12..197C |issn=1461-023X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Ovaj koncept podrazumijeva da kretanje između vrsta također uključuje prijenos informacija. Metode poput [[Globalni sistem pozicioniranja|GPS]] lokacije koriste se za praćenje društvenih znakova i mobilnosti vrsta u vezi s odabirom staništa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Khezerlou |first1=Amin Vahedian |last2=Zhou |first2=Xun |last3=Li |first3=Xinyi |last4=Street |first4=W. Nick |last5=Li |first5=Yanhua |date=2021-08-12 |title=DILSA+: Predicting Urban Dispersal Events through Deep Survival Analysis with Enhanced Urban Features |url=https://dl.acm.org/doi/10.1145/3469085 |journal=ACM Transactions on Intelligent Systems and Technology |volume=12 |issue=4 |pages=49:1–49:25 |doi=10.1145/3469085 |s2cid=237600882 |issn=2157-6904|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; GPS radio-ogrlice mogu se koristiti pri prikupljanju podataka o društvenim životinjama poput [[merkat]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cozzi |first1=Gabriele |last2=Maag |first2=Nino |last3=Börger |first3=Luca |last4=Clutton-Brock |first4=Tim H. |last5=Ozgul |first5=Arpat |date=May 2018 |editor-last=Street |editor-first=Garrett |title=Socially informed dispersal in a territorial cooperative breeder |url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/1365-2656.12795 |journal=Journal of Animal Ecology |language=en |volume=87 |issue=3 |pages=838–849 |bibcode=2018JAnEc..87..838C |doi=10.1111/1365-2656.12795 |issn=0021-8790 |pmid=29344939 |s2cid=46876229}}&lt;/ref&gt; 

Direktno ili vizuelno praćenje omogućava naučnicima da prate kretanje sjemena pomoću kodiranja bojama.&lt;ref name=&quot;Säumel-2010&quot;/&gt; Naučnici i posmatrači mogu pratiti migraciju jedinki kroz pejzaž. Obrazac transporta se zatim može vizualizirati kako bi se odrazio raspon u kojem organizam dispergira.

== Također pogledajte==
{{div col|colwidth=18em}}
* [[Aeroplankton]]
* [[Konkurencija (biologija)]]
* [[Poremećaj (ekologija)]]
* [[Dormancija]] ('disperzija u vremenu')
* [[Genski tok]]
* [[Fragmentacija staništa]]
* [[Skakanje s otoka na otok]]
* [[Ekologija krajolika]]
* [[Metapopulacija]]
* [[Okeanska disperzija]]
* [[Forezija]]
* [[Modeliranje populacije]]
* [[Rasprostranjenost populacije]]
* [[Ekologija populacije]]
* [[Rasprostranjenost vrsta]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin|30em}}
* {{cite book | vauthors = Ingold CT | year = 1971 | title = Fungal spores: their liberation and dispersal | url = https://archive.org/details/fungalsporesthei0000ingo | url-access = registration | location = Oxford | publisher = Clarendon Press | pages = [https://archive.org/details/fungalsporesthei0000ingo/page/302 302] | isbn = 978-0-19-854115-8 }}
* {{cite book | vauthors = Lidicker WZ, Caldwell RL | year = 1982 | title = Dispersal and migration | location = Stroudsburg, Pa. | publisher =  Hutchinson Ross Pub. Co | page = 311 | isbn = 978-0-87933-435-2 }} (Dispersal of animals)
* {{cite book | veditors = Bullock JM, Kenward RE, Hails RS | date = 2002 | title = Dispersal ecology: the 42nd symposium of the British Ecological Society | location = Oxford, UK | publisher = Blackwell Science | page = 458 | isbn = 978-0-632-05876-1 }} (Animals and plants)
* {{cite journal | vauthors = Lieberman BS | date = 2008 | title = Emerging syntheses between palaeobiogeography and macroevolutionary theory. | journal = Proceedings of the Royal Society of Victoria | volume = 120 | pages = 51–57 }}
* {{cite book | vauthors = Turner MG, Gardner RH, O'Neill RV | date = 2001 | title = Landscape Ecology: In theory and practice, pattern and process. | location = New York (NY) | publisher = Springer Science }}
* {{cite journal | vauthors = Levin SA | year = 1974 | title = Dispersion and Population Interactions | journal = The American Naturalist | volume = 108 | issue = 960| page = 207 | doi=10.1086/282900| bibcode = 1974ANat..108..207L | s2cid = 83630608 }}
* {{cite book | veditors = Clobert J, Danchin E, Dhondt AA, Nichols JD | date = 2001 | title = Dispersal | publisher = Oxford University Press | location = Oxford. }}
* {{cite book | vauthors = Cousens R, Dytham C, Law R | date = 2008 | title = Dispersal in plants: a population perspective | publisher = Oxford University Press | location = Oxford }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Scholia}}
* [https://web.archive.org/web/20170425010454/http://www.cas.vanderbilt.edu/bioimages/pages/fruit-seed-dispersal.htm Fruit and seed dispersal images at bioimages.vanderbilt.edu]

{{DEFAULTSORT:Biological Dispersal}}
[[Kategorija: Razmnožavanje]]
[[Kategorija: Populacijska ekologija]]
[[Kategorija: Biološka evolucija]]</text>
      <sha1>fjr98mfpl2javagqt5ndfvd34hzxof2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Igralište/Varijanca</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536479</id>
    <revision>
      <id>3916636</id>
      <timestamp>2026-08-05T19:06:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bratuš-XY</username>
        <id>184374</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  [[File:Comparison standard deviations.svg|thumb|400px|right| Primjer uzoraka iz dvije populacije s istom [[prosjek|srednjom vrijednošću]], ali različitim varijansama. Crvena populacija ima srednju vrijednost {{math|1=''μ'' = 100}} i varijansu {{math|1=''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; = 100}} ({{math|1=''σ'' = 10}}), dok plava populacija ima srednju vrijednost {{math|1=''μ'' = 100}}  i varijansu {{math|1=''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; = 2500}} ({{math|1=''σ'' = 50}}).]] U teorija vjerovatnoć...</comment>
      <origin>3916636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17531" sha1="05b7dckctkc7mq3u3z9370xkxy2k4kj" xml:space="preserve"> [[File:Comparison standard deviations.svg|thumb|400px|right| Primjer uzoraka iz dvije populacije s istom [[prosjek|srednjom vrijednošću]], ali različitim varijansama. Crvena populacija ima srednju vrijednost {{math|1=''μ'' = 100}} i varijansu {{math|1=''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; = 100}} ({{math|1=''σ'' = 10}}), dok plava populacija ima srednju vrijednost {{math|1=''μ'' = 100}}  i varijansu {{math|1=''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; = 2500}} ({{math|1=''σ'' = 50}}).]]
U [[teorija vjerovatnoće|teoriji vjerovatnoće]] i [[statistika|statistici]], '''varijansa''' jeste mjera [[statistička disperzija|disperzije]], što znači da je mjera koliko je skup brojeva raspršen od svoje prosječne vrijednosti. Definiše se kao [[očekivana vrijednost]] [[kvadratno odstupanje od srednje vrijednosti|kvadratnog odstupanja od srednje vrijednosti]] [[slučajna varijabla|slučajne varijable]]. [[standardna devijacija]] kvadratni je korijen varijanse. Tehnički, to je drugi [[centralni moment]] [[distribucija vjerovatnoće|distribucije]] i [[kovarijansa]] slučajne varijable sa samom sobom, a često se predstavlja sa {{tmath|\sigma^2}}, {{tmath|s^2}}, {{tmath|\operatorname{Var}(X)}}, {{tmath|V(X)}}, or {{tmath|\mathbb{V}(X)}}.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Wasserman |first1=Larry |title=All of Statistics: a concise course in statistical inference |date=2005 |publisher=Springer texts in statistics |isbn=978-1-4419-2322-6 |page=51}}&lt;/ref&gt;
Prednost varijanse kao mjere disperzije u tome je što je podložnija algebarskoj manipulaciji od drugih mjera disperzije kao što je [[Prosječna apsolutna devijacija|očekivana apsolutna devijacija]]; naprimjer, varijansa zbira [[korelacija|nekoreliranih]] slučajnih varijabli jednaka je zbiru njihovih varijansi. Nedostatak varijanse za praktičnu primjenu je taj što se, za razliku od standardne devijacije, njene jedinice razlikuju od slučajne varijable, zbog čega se standardna devijacija češće navodi kao mjera disperzije, nakon što se proračun završi. Drugi nedostatak je što varijansa nije konačna za mnoge distribucije.
Postoje dva različita koncepta koja se oba nazivaju &quot;varijansa&quot;. Jedan, kao što je gore objašnjeno, dio je teorijske [[distribucija vjerovatnoće]] i definiran je jednačinom. Druga varijansa je karakteristika skupa opažanja. Kada se varijansa izračunava iz opažanja, ta opažanja se obično mjere iz sistema iz stvarnog svijeta. Ako su prisutna sva moguća opažanja sistema, tada se izračunata varijansa naziva varijansa populacije. Međutim, obično je dostupan samo podskup, a varijansa izračunata iz njega naziva se varijansa uzorka. Varijansa izračunata iz uzorka smatra se procjenom varijance pune populacije. Postoji više načina za procjenu varijance populacije na osnovu varijance uzorka, kao što je objašnjeno u odjeljku ispod.
Dvije vrste varijanse usko su povezane. Da bi se vidjelo kako, razmatra se teorijska distribucija vjerovatnoće može koristiti kao generator hipotetskih opažanja. Ako se beskonačan broj opažanja generira pomoću distribucije, tada će se varijansa [[uzorak|uzorka]] izračunata iz tog beskonačnog skupa podudarati s vrijednošću izračunatom pomoću jednačine distribucije za varijansu. Varijansa ima centralnu ulogu u statistici, gdje neke ideje koje je koriste uključuju [[deskriptivna statistika| deskriptivnu statistiku]], [[statističko zaključivanje]], [[testiranje hipoteza]], [[dobroću prilagođavanja]] i [[Monte Carlo metod|Monte Carlo uzorkovanje]].
{{TOC limit}}

[[File:variance_visualisation.svg|thumb| Geometrijska vizualizacija varijanse proizvoljne distribucije (2, 4, 4, 4, 5, 5, 7, 9): {{ ordered list
| Konstruiše se distribucija frekvencija.
| Težište distribucije daje njenu srednju vrijednost.
| Za svaku vrijednost formira se kvadrat sa stranicama jednakim razlici svake vrijednosti od srednje vrijednosti.
| Raspoređivanjem kvadrata u pravougaonik čija je jedna stranica jednaka broju vrijednosti, ''n'', dobija se druga strana varijanse distribucije, ''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.
}}]]

== Definicija ==
Varijansa slučajne varijable &lt;math&gt;X&lt;/math&gt; je [[očekivana vrijednost]] od [[kvadratno odstupanje od srednje vrijednosti|kvadratnog odstupanja od srednje vrijednosti]] od {{tmath|X}}, {{tmath|1= \mu = \operatorname{E}[X]}}:
&lt;math display=&quot;block&quot;&gt; \operatorname{Var}(X) = \operatorname{E}\left[(X - \mu)^2 \right].&lt;/math&gt;
Ova definicija obuhvata slučajne varijable koje generiraju procesi koji su [[diskretna slučajna varijabla|diskretna]], [[kontinuirana slučajna varijabla|kontinuirana]], [[Cantorova distribucija|ni jedno ni drugo]] ili mješovite. Varijansa može se također smatrati [[kovarijansa|kovarijansom]] slučajne varijable sa samom sobom:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\operatorname{Var}(X) = \operatorname{Cov}(X, X).&lt;/math&gt;
Varijansa ekvivalentna je također drugom [[kumulant]]u raspodjele vjerovatnoće koja generira {{tmath|X}}. Varijansa obično se označava kao {{tmath|\operatorname{Var}(X)}} ili ponekad kao &lt;math&gt;V(X)&lt;/math&gt; ili {{tmath|\mathbb{V}(X)}} ili simbolično kao {{tmath|\sigma^2_X}} ili jednostavno kao &lt;math&gt;\sigma^2&lt;/math&gt; (izgovara se &quot;[[sigma]] na kvadrat&quot;). Izraz za varijansu može se proširiti na sljedeći način:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
\operatorname{Var}(X) &amp;= \operatorname{E}\left[{\left(X - \operatorname{E}[X]\right)}^2\right] \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2 - 2 X \operatorname{E}[X] + \operatorname{E}[X]^2\right] \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2\right] - 2 \operatorname{E}[X] \operatorname{E}[X] + \operatorname{E}[X]^2 \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2\right] - 2\operatorname{E}[X]^2 + \operatorname{E}[X]^2 \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2\right] -  \operatorname{E}[X]^2
\end{align}&lt;/math&gt;
Drugim riječima, varijansa {{tmath|X}} jednaka je [[srednja vrijednost|srednjoj vrijednosti]] kvadrata {{tmath|X}} minus kvadrat srednje vrijednosti {{tmath|X}}. Ova jednačina ne bi se trebala koristiti za izračunavanja koja koriste [[aritmetika s pomičnim zarezom|aritmetiku s pomičnim zarezom]], jer pati od [[katastrofalno poništavanje|katastrofalnog poništavanja]], ako su dvije komponente jednačine slične veličine. Za druge numerički stabilne alternative, pogledajte ''[[Algoritmi za izračunavanje varijanse]]''.
== Primjeri ==
=== Eksponencijalna distribucija ===
[[eksponencijalna distribucija]] sa parametrom {{tmath|\lambda &gt; 0}} kontinuirana je distribucija, čija je [[funkcija gustoće vjerovatnoće]] data sa
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;f(x) = \lambda e^{-\lambda x}&lt;/math&gt;
na intervalu {{closed-open|0, ∞}}.  Može se pokazati da je njegova [[srednja vrijednost]]
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\operatorname{E}[X] = \int_0^\infty x \lambda e^{-\lambda x} \, dx = \frac{1}{\lambda}.&lt;/math&gt;

Koristeći [[integracija po dijelovima|integraciju po dijelovima]] i koristeći već izračunatu očekivanu vrijednost, imamo:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{E}\left[X^2\right] &amp;= \int_0^\infty x^2 \lambda e^{-\lambda x} \, dx \\
    &amp;= {\left[ -x^2 e^{-\lambda x} \right]}_0^\infty + \int_0^\infty 2 x e^{-\lambda x} \,dx \\
    &amp;= 0 + \frac{2}{\lambda}\operatorname{E}[X] \\
    &amp;= \frac{2}{\lambda^2}.
\end{align}&lt;/math&gt;

Dakle, varijansa {{tmath|X}} data je kao:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\operatorname{Var}(X) = \operatorname{E}\left[X^2\right] - \operatorname{E}[X]^2 = \frac{2}{\lambda^2} - \left(\frac{1}{\lambda}\right)^2 = \frac{1}{\lambda^2}.&lt;/math&gt;

=== Fer kocka &lt;!--Jednina: kocka; množina: kocke. Ne mijenjajte--&gt; ===
Pravedna [[kocka|šestostrana kocka]] može se modelirati kao diskretna slučajna varijabla, {{tmath|X}}, s ishodima od 1 do 6, svaki s jednakom vjerojatnošću 1/6. Očekivana vrijednost {{tmath|X}} je &lt;math&gt;(1 + 2 + 3 + 4 + 5 + 6)/6 = 7/2.&lt;/math&gt; Stoga varijansa {{tmath|X}} je
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{Var}(X) &amp;= \sum_{i=1}^6 \frac{1}{6}\left(i - \frac{7}{2}\right)^2 \\[5pt]
 &amp;= \frac{1}{6}\left((-5/2)^2 + (-3/2)^2 + (-1/2)^2 + (1/2)^2 + (3/2)^2 + (5/2)^2\right) \\[5pt]
 &amp;= \frac{35}{12} \approx 2.92.
\end{align}&lt;/math&gt;
Opća formula za varijansu ishoda, {{tmath|X}}, kocke sa {{nowrap|{{tmath|n}} stranama je
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{Var}(X) &amp;= \operatorname{E}\left(X^2\right) - (\operatorname{E}(X))^2 \\[5pt]
    &amp;= \frac{1}{n}\sum_{i=1}^n i^2 - \left(\frac{1}{n}\sum_{i=1}^n i\right)^2 \\[5pt]
    &amp;= \frac{(n + 1)(2n + 1)}{6} - \left(\frac{n + 1}{2}\right)^2 \\[4pt]
    &amp;= \frac{n^2 - 1}{12}.
\end{align}&lt;/math&gt;

=== Često korištene distribucije vjerovatnoće ===
Sljedeća tabela navodi varijansu za neke često korištene distribucije vjerovatnoće.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Naziv distribucije vjerovatnoće
! Funkcija distribucije vjerovatnoće
! Srednja vrijednost
! Varijansa
|-
| [[Binomna distribucija]]
| &lt;math&gt;\Pr\,(X=k) = \binom{n}{k}p^k(1 - p)^{n-k}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;np&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;np(1 - p)&lt;/math&gt;
|-
| [[Geometrijska distribucija]]
| &lt;math&gt;\Pr\,(X=k) = (1 - p)^{k-1}p&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{1}{p}&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\frac{(1 - p)}{p^2}&lt;/math&gt;
|-
| [[Normalna distribucija]]
| &lt;math&gt;f\left(x \mid \mu, \sigma^2\right) = \frac{1}{\sqrt{2\pi\sigma^2}} e^{-\frac{1}{2} {\left(\frac{x - \mu}{\sigma}\right)}^2}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\mu&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\sigma^2&lt;/math&gt;
|-
| [[Uniformna distribucija (kontinuirana)]]
| &lt;math&gt;f(x \mid a, b) = \begin{cases}
  \frac{1}{b - a} &amp; \text{for } a \le x \le b, \\[3pt]
                0 &amp; \text{for } x &lt; a \text{ or } x &gt; b
  \end{cases}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{a + b}{2}&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\frac{(b - a)^2}{12}&lt;/math&gt;
|-
| [[Eksponencijalna distribucija]]
| &lt;math&gt;f(x \mid \lambda) = \lambda e^{-\lambda x}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{1}{\lambda}&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\frac{1}{\lambda^2}&lt;/math&gt;
|-
| [[Poissonova distribucija]]
| &lt;math&gt;f(k \mid \lambda) = \frac{e^{-\lambda}\lambda^{k}}{k!}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\lambda&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\lambda&lt;/math&gt;
|}

==Varijansa populacije ==
Općenito, '''varijansa populacije''' ''konačne'' [[statistička populacija|populacije]] veličine {{tmath|N}} s vrijednostima {{math|''x''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;}} data je sa
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
 \sigma^2 &amp;= \frac{1}{N} \sum_{i=1}^N {\left(x_i - \mu\right)}^2
           = \frac{1}{N} \sum_{i=1}^N  \left(x_i^2 - 2 \mu x_i + \mu^2 \right) \\[5pt]
          &amp;= \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i^2\right) - 2\mu \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i\right) + \mu^2 \\[5pt]
          &amp;= \operatorname{E}[x_i^2] - \mu^2 ,
\end{align}&lt;/math&gt;
gdje je [[prosjek]] populacije &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\mu = \operatorname{E}[x_i] = \frac 1N \sum_{i=1}^N x_i&lt;/math&gt; i {{tmath|1= \textstyle \operatorname{E}[x_i^2] = \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i^2\right)}}, gdje je &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\operatorname{E}&lt;/math&gt; operator [[Očekivana vrijednost|očekivane vrijednosti]].
Varijansa populacije može se također izračunati korištenjem &lt;ref&gt;{{cite conference |author=Yuli Zhang |author2=Huaiyu Wu |author3=Lei Cheng |date=June 2012 |title=Some new deformation formulas about variance and covariance|conference=Proceedings of 4th International Conference on Modelling, Identification and Control(ICMIC2012) |pages=987–992}}&lt;/ref&gt;
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\sigma^2 = \frac {1} {N^2}\sum_{i&lt;j}\left( x_i-x_j \right)^2 = \frac{1}{2N^2} \sum_{i, j=1}^N\left( x_i-x_j \right)^2.&lt;/math&gt;
(Desna strana ima duplikate članova u zbirci, dok srednja strana ima samo jedinstvene članove za zbir.) To je tačno jer
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
      &amp;\frac{1}{2N^2} \sum_{i, j=1}^N {\left( x_i - x_j \right)}^2 \\[5pt]
  ={} &amp;\frac{1}{2N^2} \sum_{i, j=1}^N \left( x_i^2 - 2x_i x_j  + x_j^2 \right) \\[5pt]
  ={} &amp;\frac{1}{2N} \sum_{j=1}^N \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i^2\right) - \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i\right) \left(\frac{1}{N} \sum_{j=1}^N x_j\right) + \frac{1}{2N} \sum_{i=1}^N \left(\frac{1}{N} \sum_{j=1}^N x_j^2\right) \\[5pt]
  ={} &amp;\frac{1}{2} \left( \sigma^2 + \mu^2 \right) - \mu^2 + \frac{1}{2} \left( \sigma^2 + \mu^2 \right) \\[5pt]
  ={} &amp;\sigma^2.
\end{align}&lt;/math&gt;

Varijanca populacije odgovara varijansi generirajuće raspodjele vjerovatnoće. U tom smislu, koncept populacije može se proširiti na kontinuirane slučajne varijable s beskonačnim populacijama.

== Varijansa uzorka ==
{{glavni|Standardna devijacija uzorka}}
== Pristrasna varijansa uzorka ==
U mnogim praktičnim situacijama, prava varijansa populacije nije poznata ''a priori'' i mora se nekako izračunati. Kada se radi o izuzetno velikim [[populacija]]ma, nije moguće prebrojati svaki objekat u populaciji, tako da se izračunavanje mora izvršiti na [[uzorak|uzorku]] populacije.&lt;ref&gt;{{cite book | last = Navidi | first = William | year = 2006 | title = Statistics for Engineers and Scientists | publisher = McGraw-Hill | page = 14}}&lt;/ref&gt; Ovo se općenito naziva '''varijansa uzorka''' ili '''empirijska varijansa'''. Varijansa uzorka može se također primijeniti na procjenu varijanse kontinuirane distribucije iz uzorka te distribucije.
Uzimamo [[statistički uzorak|uzorak sa zamjenom]] od {{tmath|n}} vrijednosti {{math|''Y''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ..., ''Y''&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt;}} iz populacije veličine {{tmath|N}}, gdje je {{math|''n'' &lt; ''N''}}, i procijenite varijansu na osnovu ovog uzorka.&lt;ref&gt;Montgomery, D. C. and Runger, G. C. (1994) ''Applied statistics and probability for engineers'', page 201. John Wiley &amp; Sons New York&lt;/ref&gt; Direktnim uzimanjem varijanse uzorka podataka dobija se [[prosjek]] [[kvadratno odstupanje|kvadratnih odstupanja]]:&lt;ref&gt;{{cite conference | author1 = Yuli Zhang | author2 = Huaiyu Wu | author3 = Lei Cheng | date = June 2012 | title = Some new deformation formulas about variance and covariance | conference = Proceedings of 4th International Conference on Modelling, Identification and Control(ICMIC2012) | pages = 987–992}}&lt;/ref&gt;
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2 =
  \frac{1}{n} \sum_{i=1}^n \left(Y_i - \overline{Y}\right)^2 = \left(\frac 1n \sum_{i=1}^n Y_i^2\right) - \overline{Y}^2 =
  \frac{1}{n^2} \sum_{i,j\,:\,i&lt;j}\left(Y_i - Y_j\right)^2.
&lt;/math&gt;
Ovdje, &lt;math&gt;\overline{Y}&lt;/math&gt; označava [[srednja vrijednost uzorka| srednju vrijednost uzorka]]:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\overline{Y} = \frac{1}{n} \sum_{i=1}^n Y_i.&lt;/math&gt;

Since the {{math|''Y''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;}} are selected randomly, both &lt;math&gt;\overline{Y}&lt;/math&gt; and &lt;math&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; are [[Random variable|random variables]]. Their expected values can be evaluated by averaging over the ensemble of all possible samples {{math|{{mset|''Y''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;}}}} of size {{tmath|n}} from the population. For &lt;math&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; this gives:
&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{E}[\tilde{S}_Y^2]
    &amp;= \operatorname{E}\left[ \frac{1}{n} \sum_{i=1}^n {\left(Y_i - \frac{1}{n} \sum_{j=1}^n Y_j \right)}^2 \right] \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \operatorname{E}\left[ Y_i^2 - \frac{2}{n} Y_i \sum_{j=1}^n Y_j + \frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n Y_j \sum_{k=1}^n Y_k \right] \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \left( \operatorname{E}\left[Y_i^2\right] - \frac{2}{n} \left( \sum_{j \neq i} \operatorname{E}\left[Y_i Y_j\right] + \operatorname{E}\left[Y_i^2\right] \right) + \frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \sum_{k \neq j}^n \operatorname{E}\left[Y_j Y_k\right] +\frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \operatorname{E}\left[Y_j^2\right] \right) \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \left( \frac{n - 2}{n} \operatorname{E}\left[Y_i^2\right] - \frac{2}{n} \sum_{j \neq i} \operatorname{E}\left[Y_i Y_j\right] + \frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \sum_{k \neq j}^n \operatorname{E}\left[Y_j Y_k\right] +\frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \operatorname{E}\left[Y_j^2\right] \right) \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \left[ \frac{n - 2}{n} \left(\sigma^2 + \mu^2\right) - \frac{2}{n} (n - 1)\mu^2 + \frac{1}{n^2} n(n - 1)\mu^2 + \frac{1}{n} \left(\sigma^2 + \mu^2\right) \right] \\[5pt]
    &amp;= \frac{n - 1}{n} \sigma^2.
\end{align}&lt;/math&gt;

Ovdje &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\sigma^2 = \operatorname{E}[Y_i^2] - \mu^2&lt;/math&gt; izvedeno je u odjeljku je [[Varijanaa#Varijansa populacije|varijanaa populacije]] i &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\operatorname{E}[Y_i Y_j] = \operatorname{E}[Y_i] \operatorname{E}[Y_j] = \mu^2&lt;/math&gt; zbog nezavisnosti &lt;math&gt;Y_i&lt;/math&gt; i {{tmath|Y_j}}.
Stoga &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; daje procjenu varijanse populacije &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\sigma^2&lt;/math&gt; koja je pristrasna faktorom &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\frac{n - 1}{n}&lt;/math&gt; jer je očekivana vrijednost &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; manja od varijanse populacije (prave varijanse) za taj faktor. Iz tog razloga, &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; naziva se ''pristrasna varijansa uzorka''.

== Također pogledajte==
{{portal|Matematika}}
{{wiktionary|varijansa}}
* [[Bhatia-Davisova nejednakost]]
* [[Koeficijent varijacije]]
* [[Homoskedastičnost]]
* [[Spektralna analiza najmanjih kvadrata]] za izračunavanje [[frekventni spektar| frekventnog spektra]] sa spektarskim magnitudama u % varijanse ili u [[Decibel|dB]]
* [[Moderna teorija portfolija]]
* [[Popoviciuova nejednakost o varijansama]]
* [[Statistička disperzija|Mjere za statističku disperziju]]
* [[Varijansa-stabilizujuća transformacija]]

=== Vrste varijanse ===
* [[Korelacija]]
* [[Varijansa udaljenosti]]
* [[Objašnjena varijansa]]
* [[Združena varijansa]]
* [[Pseudo-varijansa]]

== Reference ==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Teorija distribucije vjerovatnoća}}
{{statistika|deskriptuvna|state=collapsed}}
{{Authority control}}
[[Kategorija: Momenti (matematika)]]
[[Kategorija: Statistička devijacija i disperzija]]
[[Kategorija: Članci koji sadrže dokaze]]
[[Kategorija: Statistika]]</text>
      <sha1>05b7dckctkc7mq3u3z9370xkxy2k4kj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916639</id>
      <parentid>3916636</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T19:41:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bratuš-XY</username>
        <id>184374</id>
      </contributor>
      <origin>3916639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17535" sha1="d2vby6qi8vitfkjng35xiimc5wrks0u" xml:space="preserve"> [[File:Comparison standard deviations.svg|thumb|400px|right| Primjer uzoraka iz dvije populacije s istom [[prosjek|srednjom vrijednošću]], ali različitim varijansama. Crvena populacija ima srednju vrijednost {{math|1=''μ'' = 100}} i varijansu {{math|1=''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; = 100}} ({{math|1=''σ'' = 10}}), dok plava populacija ima srednju vrijednost {{math|1=''μ'' = 100}}  i varijansu {{math|1=''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; = 2500}} ({{math|1=''σ'' = 50}}).]]
U [[teorija vjerovatnoće|teoriji vjerovatnoće]] i [[statistika|statistici]], '''[[varijansa]]''' jeste mjera [[statistička disperzija|disperzije]], što znači da je mjera koliko je skup brojeva raspršen od svoje prosječne vrijednosti. Definiše se kao [[očekivana vrijednost]] [[kvadratno odstupanje od srednje vrijednosti|kvadratnog odstupanja od srednje vrijednosti]] [[slučajna varijabla|slučajne varijable]]. [[standardna devijacija]] kvadratni je korijen varijanse. Tehnički, to je drugi [[centralni moment]] [[distribucija vjerovatnoće|distribucije]] i [[kovarijansa]] slučajne varijable sa samom sobom, a često se predstavlja sa {{tmath|\sigma^2}}, {{tmath|s^2}}, {{tmath|\operatorname{Var}(X)}}, {{tmath|V(X)}}, or {{tmath|\mathbb{V}(X)}}.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Wasserman |first1=Larry |title=All of Statistics: a concise course in statistical inference |date=2005 |publisher=Springer texts in statistics |isbn=978-1-4419-2322-6 |page=51}}&lt;/ref&gt;
Prednost varijanse kao mjere disperzije u tome je što je podložnija algebarskoj manipulaciji od drugih mjera disperzije kao što je [[Prosječna apsolutna devijacija|očekivana apsolutna devijacija]]; naprimjer, varijansa zbira [[korelacija|nekoreliranih]] slučajnih varijabli jednaka je zbiru njihovih varijansi. Nedostatak varijanse za praktičnu primjenu je taj što se, za razliku od standardne devijacije, njene jedinice razlikuju od slučajne varijable, zbog čega se standardna devijacija češće navodi kao mjera disperzije, nakon što se proračun završi. Drugi nedostatak je što varijansa nije konačna za mnoge distribucije.
Postoje dva različita koncepta koja se oba nazivaju &quot;varijansa&quot;. Jedan, kao što je gore objašnjeno, dio je teorijske [[distribucija vjerovatnoće]] i definiran je jednačinom. Druga varijansa je karakteristika skupa opažanja. Kada se varijansa izračunava iz opažanja, ta opažanja se obično mjere iz sistema iz stvarnog svijeta. Ako su prisutna sva moguća opažanja sistema, tada se izračunata varijansa naziva varijansa populacije. Međutim, obično je dostupan samo podskup, a varijansa izračunata iz njega naziva se varijansa uzorka. Varijansa izračunata iz uzorka smatra se procjenom varijance pune populacije. Postoji više načina za procjenu varijance populacije na osnovu varijance uzorka, kao što je objašnjeno u odjeljku ispod.
Dvije vrste varijanse usko su povezane. Da bi se vidjelo kako, razmatra se teorijska distribucija vjerovatnoće može koristiti kao generator hipotetskih opažanja. Ako se beskonačan broj opažanja generira pomoću distribucije, tada će se varijansa [[uzorak|uzorka]] izračunata iz tog beskonačnog skupa podudarati s vrijednošću izračunatom pomoću jednačine distribucije za varijansu. Varijansa ima centralnu ulogu u statistici, gdje neke ideje koje je koriste uključuju [[deskriptivna statistika| deskriptivnu statistiku]], [[statističko zaključivanje]], [[testiranje hipoteza]], [[dobroću prilagođavanja]] i [[Monte Carlo metod|Monte Carlo uzorkovanje]].
{{TOC limit}}

[[File:variance_visualisation.svg|thumb| Geometrijska vizualizacija varijanse proizvoljne distribucije (2, 4, 4, 4, 5, 5, 7, 9): {{ ordered list
| Konstruiše se distribucija frekvencija.
| Težište distribucije daje njenu srednju vrijednost.
| Za svaku vrijednost formira se kvadrat sa stranicama jednakim razlici svake vrijednosti od srednje vrijednosti.
| Raspoređivanjem kvadrata u pravougaonik čija je jedna stranica jednaka broju vrijednosti, ''n'', dobija se druga strana varijanse distribucije, ''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.
}}]]

== Definicija ==
Varijansa slučajne varijable &lt;math&gt;X&lt;/math&gt; je [[očekivana vrijednost]] od [[kvadratno odstupanje od srednje vrijednosti|kvadratnog odstupanja od srednje vrijednosti]] od {{tmath|X}}, {{tmath|1= \mu = \operatorname{E}[X]}}:
&lt;math display=&quot;block&quot;&gt; \operatorname{Var}(X) = \operatorname{E}\left[(X - \mu)^2 \right].&lt;/math&gt;
Ova definicija obuhvata slučajne varijable koje generiraju procesi koji su [[diskretna slučajna varijabla|diskretna]], [[kontinuirana slučajna varijabla|kontinuirana]], [[Cantorova distribucija|ni jedno ni drugo]] ili mješovite. Varijansa može se također smatrati [[kovarijansa|kovarijansom]] slučajne varijable sa samom sobom:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\operatorname{Var}(X) = \operatorname{Cov}(X, X).&lt;/math&gt;
Varijansa ekvivalentna je također drugom [[kumulant]]u raspodjele vjerovatnoće koja generira {{tmath|X}}. Varijansa obično se označava kao {{tmath|\operatorname{Var}(X)}} ili ponekad kao &lt;math&gt;V(X)&lt;/math&gt; ili {{tmath|\mathbb{V}(X)}} ili simbolično kao {{tmath|\sigma^2_X}} ili jednostavno kao &lt;math&gt;\sigma^2&lt;/math&gt; (izgovara se &quot;[[sigma]] na kvadrat&quot;). Izraz za varijansu može se proširiti na sljedeći način:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
\operatorname{Var}(X) &amp;= \operatorname{E}\left[{\left(X - \operatorname{E}[X]\right)}^2\right] \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2 - 2 X \operatorname{E}[X] + \operatorname{E}[X]^2\right] \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2\right] - 2 \operatorname{E}[X] \operatorname{E}[X] + \operatorname{E}[X]^2 \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2\right] - 2\operatorname{E}[X]^2 + \operatorname{E}[X]^2 \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2\right] -  \operatorname{E}[X]^2
\end{align}&lt;/math&gt;
Drugim riječima, varijansa {{tmath|X}} jednaka je [[srednja vrijednost|srednjoj vrijednosti]] kvadrata {{tmath|X}} minus kvadrat srednje vrijednosti {{tmath|X}}. Ova jednačina ne bi se trebala koristiti za izračunavanja koja koriste [[aritmetika s pomičnim zarezom|aritmetiku s pomičnim zarezom]], jer pati od [[katastrofalno poništavanje|katastrofalnog poništavanja]], ako su dvije komponente jednačine slične veličine. Za druge numerički stabilne alternative, pogledajte ''[[Algoritmi za izračunavanje varijanse]]''.
== Primjeri ==
=== Eksponencijalna distribucija ===
[[eksponencijalna distribucija]] sa parametrom {{tmath|\lambda &gt; 0}} kontinuirana je distribucija, čija je [[funkcija gustoće vjerovatnoće]] data sa
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;f(x) = \lambda e^{-\lambda x}&lt;/math&gt;
na intervalu {{closed-open|0, ∞}}.  Može se pokazati da je njegova [[srednja vrijednost]]
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\operatorname{E}[X] = \int_0^\infty x \lambda e^{-\lambda x} \, dx = \frac{1}{\lambda}.&lt;/math&gt;

Koristeći [[integracija po dijelovima|integraciju po dijelovima]] i koristeći već izračunatu očekivanu vrijednost, imamo:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{E}\left[X^2\right] &amp;= \int_0^\infty x^2 \lambda e^{-\lambda x} \, dx \\
    &amp;= {\left[ -x^2 e^{-\lambda x} \right]}_0^\infty + \int_0^\infty 2 x e^{-\lambda x} \,dx \\
    &amp;= 0 + \frac{2}{\lambda}\operatorname{E}[X] \\
    &amp;= \frac{2}{\lambda^2}.
\end{align}&lt;/math&gt;

Dakle, varijansa {{tmath|X}} data je kao:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\operatorname{Var}(X) = \operatorname{E}\left[X^2\right] - \operatorname{E}[X]^2 = \frac{2}{\lambda^2} - \left(\frac{1}{\lambda}\right)^2 = \frac{1}{\lambda^2}.&lt;/math&gt;

=== Fer kocka &lt;!--Jednina: kocka; množina: kocke. Ne mijenjajte--&gt; ===
Pravedna [[kocka|šestostrana kocka]] može se modelirati kao diskretna slučajna varijabla, {{tmath|X}}, s ishodima od 1 do 6, svaki s jednakom vjerojatnošću 1/6. Očekivana vrijednost {{tmath|X}} je &lt;math&gt;(1 + 2 + 3 + 4 + 5 + 6)/6 = 7/2.&lt;/math&gt; Stoga varijansa {{tmath|X}} je
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{Var}(X) &amp;= \sum_{i=1}^6 \frac{1}{6}\left(i - \frac{7}{2}\right)^2 \\[5pt]
 &amp;= \frac{1}{6}\left((-5/2)^2 + (-3/2)^2 + (-1/2)^2 + (1/2)^2 + (3/2)^2 + (5/2)^2\right) \\[5pt]
 &amp;= \frac{35}{12} \approx 2.92.
\end{align}&lt;/math&gt;
Opća formula za varijansu ishoda, {{tmath|X}}, kocke sa {{nowrap|{{tmath|n}} stranama je
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{Var}(X) &amp;= \operatorname{E}\left(X^2\right) - (\operatorname{E}(X))^2 \\[5pt]
    &amp;= \frac{1}{n}\sum_{i=1}^n i^2 - \left(\frac{1}{n}\sum_{i=1}^n i\right)^2 \\[5pt]
    &amp;= \frac{(n + 1)(2n + 1)}{6} - \left(\frac{n + 1}{2}\right)^2 \\[4pt]
    &amp;= \frac{n^2 - 1}{12}.
\end{align}&lt;/math&gt;

=== Često korištene distribucije vjerovatnoće ===
Sljedeća tabela navodi varijansu za neke često korištene distribucije vjerovatnoće.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Naziv distribucije vjerovatnoće
! Funkcija distribucije vjerovatnoće
! Srednja vrijednost
! Varijansa
|-
| [[Binomna distribucija]]
| &lt;math&gt;\Pr\,(X=k) = \binom{n}{k}p^k(1 - p)^{n-k}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;np&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;np(1 - p)&lt;/math&gt;
|-
| [[Geometrijska distribucija]]
| &lt;math&gt;\Pr\,(X=k) = (1 - p)^{k-1}p&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{1}{p}&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\frac{(1 - p)}{p^2}&lt;/math&gt;
|-
| [[Normalna distribucija]]
| &lt;math&gt;f\left(x \mid \mu, \sigma^2\right) = \frac{1}{\sqrt{2\pi\sigma^2}} e^{-\frac{1}{2} {\left(\frac{x - \mu}{\sigma}\right)}^2}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\mu&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\sigma^2&lt;/math&gt;
|-
| [[Uniformna distribucija (kontinuirana)]]
| &lt;math&gt;f(x \mid a, b) = \begin{cases}
  \frac{1}{b - a} &amp; \text{for } a \le x \le b, \\[3pt]
                0 &amp; \text{for } x &lt; a \text{ or } x &gt; b
  \end{cases}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{a + b}{2}&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\frac{(b - a)^2}{12}&lt;/math&gt;
|-
| [[Eksponencijalna distribucija]]
| &lt;math&gt;f(x \mid \lambda) = \lambda e^{-\lambda x}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{1}{\lambda}&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\frac{1}{\lambda^2}&lt;/math&gt;
|-
| [[Poissonova distribucija]]
| &lt;math&gt;f(k \mid \lambda) = \frac{e^{-\lambda}\lambda^{k}}{k!}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\lambda&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\lambda&lt;/math&gt;
|}

==Varijansa populacije ==
Općenito, '''varijansa populacije''' ''konačne'' [[statistička populacija|populacije]] veličine {{tmath|N}} s vrijednostima {{math|''x''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;}} data je sa
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
 \sigma^2 &amp;= \frac{1}{N} \sum_{i=1}^N {\left(x_i - \mu\right)}^2
           = \frac{1}{N} \sum_{i=1}^N  \left(x_i^2 - 2 \mu x_i + \mu^2 \right) \\[5pt]
          &amp;= \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i^2\right) - 2\mu \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i\right) + \mu^2 \\[5pt]
          &amp;= \operatorname{E}[x_i^2] - \mu^2 ,
\end{align}&lt;/math&gt;
gdje je [[prosjek]] populacije &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\mu = \operatorname{E}[x_i] = \frac 1N \sum_{i=1}^N x_i&lt;/math&gt; i {{tmath|1= \textstyle \operatorname{E}[x_i^2] = \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i^2\right)}}, gdje je &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\operatorname{E}&lt;/math&gt; operator [[Očekivana vrijednost|očekivane vrijednosti]].
Varijansa populacije može se također izračunati korištenjem &lt;ref&gt;{{cite conference |author=Yuli Zhang |author2=Huaiyu Wu |author3=Lei Cheng |date=June 2012 |title=Some new deformation formulas about variance and covariance|conference=Proceedings of 4th International Conference on Modelling, Identification and Control(ICMIC2012) |pages=987–992}}&lt;/ref&gt;
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\sigma^2 = \frac {1} {N^2}\sum_{i&lt;j}\left( x_i-x_j \right)^2 = \frac{1}{2N^2} \sum_{i, j=1}^N\left( x_i-x_j \right)^2.&lt;/math&gt;
(Desna strana ima duplikate članova u zbirci, dok srednja strana ima samo jedinstvene članove za zbir.) To je tačno jer
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
      &amp;\frac{1}{2N^2} \sum_{i, j=1}^N {\left( x_i - x_j \right)}^2 \\[5pt]
  ={} &amp;\frac{1}{2N^2} \sum_{i, j=1}^N \left( x_i^2 - 2x_i x_j  + x_j^2 \right) \\[5pt]
  ={} &amp;\frac{1}{2N} \sum_{j=1}^N \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i^2\right) - \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i\right) \left(\frac{1}{N} \sum_{j=1}^N x_j\right) + \frac{1}{2N} \sum_{i=1}^N \left(\frac{1}{N} \sum_{j=1}^N x_j^2\right) \\[5pt]
  ={} &amp;\frac{1}{2} \left( \sigma^2 + \mu^2 \right) - \mu^2 + \frac{1}{2} \left( \sigma^2 + \mu^2 \right) \\[5pt]
  ={} &amp;\sigma^2.
\end{align}&lt;/math&gt;

Varijanca populacije odgovara varijansi generirajuće raspodjele vjerovatnoće. U tom smislu, koncept populacije može se proširiti na kontinuirane slučajne varijable s beskonačnim populacijama.

== Varijansa uzorka ==
{{glavni|Standardna devijacija uzorka}}
== Pristrasna varijansa uzorka ==
U mnogim praktičnim situacijama, prava varijansa populacije nije poznata ''a priori'' i mora se nekako izračunati. Kada se radi o izuzetno velikim [[populacija]]ma, nije moguće prebrojati svaki objekat u populaciji, tako da se izračunavanje mora izvršiti na [[uzorak|uzorku]] populacije.&lt;ref&gt;{{cite book | last = Navidi | first = William | year = 2006 | title = Statistics for Engineers and Scientists | publisher = McGraw-Hill | page = 14}}&lt;/ref&gt; Ovo se općenito naziva '''varijansa uzorka''' ili '''empirijska varijansa'''. Varijansa uzorka može se također primijeniti na procjenu varijanse kontinuirane distribucije iz uzorka te distribucije.
Uzimamo [[statistički uzorak|uzorak sa zamjenom]] od {{tmath|n}} vrijednosti {{math|''Y''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ..., ''Y''&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt;}} iz populacije veličine {{tmath|N}}, gdje je {{math|''n'' &lt; ''N''}}, i procijenite varijansu na osnovu ovog uzorka.&lt;ref&gt;Montgomery, D. C. and Runger, G. C. (1994) ''Applied statistics and probability for engineers'', page 201. John Wiley &amp; Sons New York&lt;/ref&gt; Direktnim uzimanjem varijanse uzorka podataka dobija se [[prosjek]] [[kvadratno odstupanje|kvadratnih odstupanja]]:&lt;ref&gt;{{cite conference | author1 = Yuli Zhang | author2 = Huaiyu Wu | author3 = Lei Cheng | date = June 2012 | title = Some new deformation formulas about variance and covariance | conference = Proceedings of 4th International Conference on Modelling, Identification and Control(ICMIC2012) | pages = 987–992}}&lt;/ref&gt;
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2 =
  \frac{1}{n} \sum_{i=1}^n \left(Y_i - \overline{Y}\right)^2 = \left(\frac 1n \sum_{i=1}^n Y_i^2\right) - \overline{Y}^2 =
  \frac{1}{n^2} \sum_{i,j\,:\,i&lt;j}\left(Y_i - Y_j\right)^2.
&lt;/math&gt;
Ovdje, &lt;math&gt;\overline{Y}&lt;/math&gt; označava [[srednja vrijednost uzorka| srednju vrijednost uzorka]]:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\overline{Y} = \frac{1}{n} \sum_{i=1}^n Y_i.&lt;/math&gt;

Since the {{math|''Y''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;}} are selected randomly, both &lt;math&gt;\overline{Y}&lt;/math&gt; and &lt;math&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; are [[Random variable|random variables]]. Their expected values can be evaluated by averaging over the ensemble of all possible samples {{math|{{mset|''Y''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;}}}} of size {{tmath|n}} from the population. For &lt;math&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; this gives:
&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{E}[\tilde{S}_Y^2]
    &amp;= \operatorname{E}\left[ \frac{1}{n} \sum_{i=1}^n {\left(Y_i - \frac{1}{n} \sum_{j=1}^n Y_j \right)}^2 \right] \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \operatorname{E}\left[ Y_i^2 - \frac{2}{n} Y_i \sum_{j=1}^n Y_j + \frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n Y_j \sum_{k=1}^n Y_k \right] \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \left( \operatorname{E}\left[Y_i^2\right] - \frac{2}{n} \left( \sum_{j \neq i} \operatorname{E}\left[Y_i Y_j\right] + \operatorname{E}\left[Y_i^2\right] \right) + \frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \sum_{k \neq j}^n \operatorname{E}\left[Y_j Y_k\right] +\frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \operatorname{E}\left[Y_j^2\right] \right) \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \left( \frac{n - 2}{n} \operatorname{E}\left[Y_i^2\right] - \frac{2}{n} \sum_{j \neq i} \operatorname{E}\left[Y_i Y_j\right] + \frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \sum_{k \neq j}^n \operatorname{E}\left[Y_j Y_k\right] +\frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \operatorname{E}\left[Y_j^2\right] \right) \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \left[ \frac{n - 2}{n} \left(\sigma^2 + \mu^2\right) - \frac{2}{n} (n - 1)\mu^2 + \frac{1}{n^2} n(n - 1)\mu^2 + \frac{1}{n} \left(\sigma^2 + \mu^2\right) \right] \\[5pt]
    &amp;= \frac{n - 1}{n} \sigma^2.
\end{align}&lt;/math&gt;

Ovdje &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\sigma^2 = \operatorname{E}[Y_i^2] - \mu^2&lt;/math&gt; izvedeno je u odjeljku je [[Varijanaa#Varijansa populacije|varijanaa populacije]] i &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\operatorname{E}[Y_i Y_j] = \operatorname{E}[Y_i] \operatorname{E}[Y_j] = \mu^2&lt;/math&gt; zbog nezavisnosti &lt;math&gt;Y_i&lt;/math&gt; i {{tmath|Y_j}}.
Stoga &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; daje procjenu varijanse populacije &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\sigma^2&lt;/math&gt; koja je pristrasna faktorom &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\frac{n - 1}{n}&lt;/math&gt; jer je očekivana vrijednost &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; manja od varijanse populacije (prave varijanse) za taj faktor. Iz tog razloga, &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; naziva se ''pristrasna varijansa uzorka''.

== Također pogledajte==
{{portal|Matematika}}
{{wiktionary|varijansa}}
* [[Bhatia-Davisova nejednakost]]
* [[Koeficijent varijacije]]
* [[Homoskedastičnost]]
* [[Spektralna analiza najmanjih kvadrata]] za izračunavanje [[frekventni spektar| frekventnog spektra]] sa spektarskim magnitudama u % varijanse ili u [[Decibel|dB]]
* [[Moderna teorija portfolija]]
* [[Popoviciuova nejednakost o varijansama]]
* [[Statistička disperzija|Mjere za statističku disperziju]]
* [[Varijansa-stabilizujuća transformacija]]

=== Vrste varijanse ===
* [[Korelacija]]
* [[Varijansa udaljenosti]]
* [[Objašnjena varijansa]]
* [[Združena varijansa]]
* [[Pseudo-varijansa]]

== Reference ==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Teorija distribucije vjerovatnoća}}
{{statistika|deskriptuvna|state=collapsed}}
{{Authority control}}
[[Kategorija: Momenti (matematika)]]
[[Kategorija: Statistička devijacija i disperzija]]
[[Kategorija: Članci koji sadrže dokaze]]
[[Kategorija: Statistika]]</text>
      <sha1>d2vby6qi8vitfkjng35xiimc5wrks0u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916641</id>
      <parentid>3916639</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T19:43:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bratuš-XY</username>
        <id>184374</id>
      </contributor>
      <origin>3916641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17531" sha1="05b7dckctkc7mq3u3z9370xkxy2k4kj" xml:space="preserve"> [[File:Comparison standard deviations.svg|thumb|400px|right| Primjer uzoraka iz dvije populacije s istom [[prosjek|srednjom vrijednošću]], ali različitim varijansama. Crvena populacija ima srednju vrijednost {{math|1=''μ'' = 100}} i varijansu {{math|1=''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; = 100}} ({{math|1=''σ'' = 10}}), dok plava populacija ima srednju vrijednost {{math|1=''μ'' = 100}}  i varijansu {{math|1=''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; = 2500}} ({{math|1=''σ'' = 50}}).]]
U [[teorija vjerovatnoće|teoriji vjerovatnoće]] i [[statistika|statistici]], '''varijansa''' jeste mjera [[statistička disperzija|disperzije]], što znači da je mjera koliko je skup brojeva raspršen od svoje prosječne vrijednosti. Definiše se kao [[očekivana vrijednost]] [[kvadratno odstupanje od srednje vrijednosti|kvadratnog odstupanja od srednje vrijednosti]] [[slučajna varijabla|slučajne varijable]]. [[standardna devijacija]] kvadratni je korijen varijanse. Tehnički, to je drugi [[centralni moment]] [[distribucija vjerovatnoće|distribucije]] i [[kovarijansa]] slučajne varijable sa samom sobom, a često se predstavlja sa {{tmath|\sigma^2}}, {{tmath|s^2}}, {{tmath|\operatorname{Var}(X)}}, {{tmath|V(X)}}, or {{tmath|\mathbb{V}(X)}}.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Wasserman |first1=Larry |title=All of Statistics: a concise course in statistical inference |date=2005 |publisher=Springer texts in statistics |isbn=978-1-4419-2322-6 |page=51}}&lt;/ref&gt;
Prednost varijanse kao mjere disperzije u tome je što je podložnija algebarskoj manipulaciji od drugih mjera disperzije kao što je [[Prosječna apsolutna devijacija|očekivana apsolutna devijacija]]; naprimjer, varijansa zbira [[korelacija|nekoreliranih]] slučajnih varijabli jednaka je zbiru njihovih varijansi. Nedostatak varijanse za praktičnu primjenu je taj što se, za razliku od standardne devijacije, njene jedinice razlikuju od slučajne varijable, zbog čega se standardna devijacija češće navodi kao mjera disperzije, nakon što se proračun završi. Drugi nedostatak je što varijansa nije konačna za mnoge distribucije.
Postoje dva različita koncepta koja se oba nazivaju &quot;varijansa&quot;. Jedan, kao što je gore objašnjeno, dio je teorijske [[distribucija vjerovatnoće]] i definiran je jednačinom. Druga varijansa je karakteristika skupa opažanja. Kada se varijansa izračunava iz opažanja, ta opažanja se obično mjere iz sistema iz stvarnog svijeta. Ako su prisutna sva moguća opažanja sistema, tada se izračunata varijansa naziva varijansa populacije. Međutim, obično je dostupan samo podskup, a varijansa izračunata iz njega naziva se varijansa uzorka. Varijansa izračunata iz uzorka smatra se procjenom varijance pune populacije. Postoji više načina za procjenu varijance populacije na osnovu varijance uzorka, kao što je objašnjeno u odjeljku ispod.
Dvije vrste varijanse usko su povezane. Da bi se vidjelo kako, razmatra se teorijska distribucija vjerovatnoće može koristiti kao generator hipotetskih opažanja. Ako se beskonačan broj opažanja generira pomoću distribucije, tada će se varijansa [[uzorak|uzorka]] izračunata iz tog beskonačnog skupa podudarati s vrijednošću izračunatom pomoću jednačine distribucije za varijansu. Varijansa ima centralnu ulogu u statistici, gdje neke ideje koje je koriste uključuju [[deskriptivna statistika| deskriptivnu statistiku]], [[statističko zaključivanje]], [[testiranje hipoteza]], [[dobroću prilagođavanja]] i [[Monte Carlo metod|Monte Carlo uzorkovanje]].
{{TOC limit}}

[[File:variance_visualisation.svg|thumb| Geometrijska vizualizacija varijanse proizvoljne distribucije (2, 4, 4, 4, 5, 5, 7, 9): {{ ordered list
| Konstruiše se distribucija frekvencija.
| Težište distribucije daje njenu srednju vrijednost.
| Za svaku vrijednost formira se kvadrat sa stranicama jednakim razlici svake vrijednosti od srednje vrijednosti.
| Raspoređivanjem kvadrata u pravougaonik čija je jedna stranica jednaka broju vrijednosti, ''n'', dobija se druga strana varijanse distribucije, ''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.
}}]]

== Definicija ==
Varijansa slučajne varijable &lt;math&gt;X&lt;/math&gt; je [[očekivana vrijednost]] od [[kvadratno odstupanje od srednje vrijednosti|kvadratnog odstupanja od srednje vrijednosti]] od {{tmath|X}}, {{tmath|1= \mu = \operatorname{E}[X]}}:
&lt;math display=&quot;block&quot;&gt; \operatorname{Var}(X) = \operatorname{E}\left[(X - \mu)^2 \right].&lt;/math&gt;
Ova definicija obuhvata slučajne varijable koje generiraju procesi koji su [[diskretna slučajna varijabla|diskretna]], [[kontinuirana slučajna varijabla|kontinuirana]], [[Cantorova distribucija|ni jedno ni drugo]] ili mješovite. Varijansa može se također smatrati [[kovarijansa|kovarijansom]] slučajne varijable sa samom sobom:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\operatorname{Var}(X) = \operatorname{Cov}(X, X).&lt;/math&gt;
Varijansa ekvivalentna je također drugom [[kumulant]]u raspodjele vjerovatnoće koja generira {{tmath|X}}. Varijansa obično se označava kao {{tmath|\operatorname{Var}(X)}} ili ponekad kao &lt;math&gt;V(X)&lt;/math&gt; ili {{tmath|\mathbb{V}(X)}} ili simbolično kao {{tmath|\sigma^2_X}} ili jednostavno kao &lt;math&gt;\sigma^2&lt;/math&gt; (izgovara se &quot;[[sigma]] na kvadrat&quot;). Izraz za varijansu može se proširiti na sljedeći način:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
\operatorname{Var}(X) &amp;= \operatorname{E}\left[{\left(X - \operatorname{E}[X]\right)}^2\right] \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2 - 2 X \operatorname{E}[X] + \operatorname{E}[X]^2\right] \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2\right] - 2 \operatorname{E}[X] \operatorname{E}[X] + \operatorname{E}[X]^2 \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2\right] - 2\operatorname{E}[X]^2 + \operatorname{E}[X]^2 \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2\right] -  \operatorname{E}[X]^2
\end{align}&lt;/math&gt;
Drugim riječima, varijansa {{tmath|X}} jednaka je [[srednja vrijednost|srednjoj vrijednosti]] kvadrata {{tmath|X}} minus kvadrat srednje vrijednosti {{tmath|X}}. Ova jednačina ne bi se trebala koristiti za izračunavanja koja koriste [[aritmetika s pomičnim zarezom|aritmetiku s pomičnim zarezom]], jer pati od [[katastrofalno poništavanje|katastrofalnog poništavanja]], ako su dvije komponente jednačine slične veličine. Za druge numerički stabilne alternative, pogledajte ''[[Algoritmi za izračunavanje varijanse]]''.
== Primjeri ==
=== Eksponencijalna distribucija ===
[[eksponencijalna distribucija]] sa parametrom {{tmath|\lambda &gt; 0}} kontinuirana je distribucija, čija je [[funkcija gustoće vjerovatnoće]] data sa
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;f(x) = \lambda e^{-\lambda x}&lt;/math&gt;
na intervalu {{closed-open|0, ∞}}.  Može se pokazati da je njegova [[srednja vrijednost]]
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\operatorname{E}[X] = \int_0^\infty x \lambda e^{-\lambda x} \, dx = \frac{1}{\lambda}.&lt;/math&gt;

Koristeći [[integracija po dijelovima|integraciju po dijelovima]] i koristeći već izračunatu očekivanu vrijednost, imamo:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{E}\left[X^2\right] &amp;= \int_0^\infty x^2 \lambda e^{-\lambda x} \, dx \\
    &amp;= {\left[ -x^2 e^{-\lambda x} \right]}_0^\infty + \int_0^\infty 2 x e^{-\lambda x} \,dx \\
    &amp;= 0 + \frac{2}{\lambda}\operatorname{E}[X] \\
    &amp;= \frac{2}{\lambda^2}.
\end{align}&lt;/math&gt;

Dakle, varijansa {{tmath|X}} data je kao:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\operatorname{Var}(X) = \operatorname{E}\left[X^2\right] - \operatorname{E}[X]^2 = \frac{2}{\lambda^2} - \left(\frac{1}{\lambda}\right)^2 = \frac{1}{\lambda^2}.&lt;/math&gt;

=== Fer kocka &lt;!--Jednina: kocka; množina: kocke. Ne mijenjajte--&gt; ===
Pravedna [[kocka|šestostrana kocka]] može se modelirati kao diskretna slučajna varijabla, {{tmath|X}}, s ishodima od 1 do 6, svaki s jednakom vjerojatnošću 1/6. Očekivana vrijednost {{tmath|X}} je &lt;math&gt;(1 + 2 + 3 + 4 + 5 + 6)/6 = 7/2.&lt;/math&gt; Stoga varijansa {{tmath|X}} je
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{Var}(X) &amp;= \sum_{i=1}^6 \frac{1}{6}\left(i - \frac{7}{2}\right)^2 \\[5pt]
 &amp;= \frac{1}{6}\left((-5/2)^2 + (-3/2)^2 + (-1/2)^2 + (1/2)^2 + (3/2)^2 + (5/2)^2\right) \\[5pt]
 &amp;= \frac{35}{12} \approx 2.92.
\end{align}&lt;/math&gt;
Opća formula za varijansu ishoda, {{tmath|X}}, kocke sa {{nowrap|{{tmath|n}} stranama je
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{Var}(X) &amp;= \operatorname{E}\left(X^2\right) - (\operatorname{E}(X))^2 \\[5pt]
    &amp;= \frac{1}{n}\sum_{i=1}^n i^2 - \left(\frac{1}{n}\sum_{i=1}^n i\right)^2 \\[5pt]
    &amp;= \frac{(n + 1)(2n + 1)}{6} - \left(\frac{n + 1}{2}\right)^2 \\[4pt]
    &amp;= \frac{n^2 - 1}{12}.
\end{align}&lt;/math&gt;

=== Često korištene distribucije vjerovatnoće ===
Sljedeća tabela navodi varijansu za neke često korištene distribucije vjerovatnoće.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Naziv distribucije vjerovatnoće
! Funkcija distribucije vjerovatnoće
! Srednja vrijednost
! Varijansa
|-
| [[Binomna distribucija]]
| &lt;math&gt;\Pr\,(X=k) = \binom{n}{k}p^k(1 - p)^{n-k}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;np&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;np(1 - p)&lt;/math&gt;
|-
| [[Geometrijska distribucija]]
| &lt;math&gt;\Pr\,(X=k) = (1 - p)^{k-1}p&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{1}{p}&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\frac{(1 - p)}{p^2}&lt;/math&gt;
|-
| [[Normalna distribucija]]
| &lt;math&gt;f\left(x \mid \mu, \sigma^2\right) = \frac{1}{\sqrt{2\pi\sigma^2}} e^{-\frac{1}{2} {\left(\frac{x - \mu}{\sigma}\right)}^2}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\mu&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\sigma^2&lt;/math&gt;
|-
| [[Uniformna distribucija (kontinuirana)]]
| &lt;math&gt;f(x \mid a, b) = \begin{cases}
  \frac{1}{b - a} &amp; \text{for } a \le x \le b, \\[3pt]
                0 &amp; \text{for } x &lt; a \text{ or } x &gt; b
  \end{cases}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{a + b}{2}&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\frac{(b - a)^2}{12}&lt;/math&gt;
|-
| [[Eksponencijalna distribucija]]
| &lt;math&gt;f(x \mid \lambda) = \lambda e^{-\lambda x}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{1}{\lambda}&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\frac{1}{\lambda^2}&lt;/math&gt;
|-
| [[Poissonova distribucija]]
| &lt;math&gt;f(k \mid \lambda) = \frac{e^{-\lambda}\lambda^{k}}{k!}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\lambda&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\lambda&lt;/math&gt;
|}

==Varijansa populacije ==
Općenito, '''varijansa populacije''' ''konačne'' [[statistička populacija|populacije]] veličine {{tmath|N}} s vrijednostima {{math|''x''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;}} data je sa
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
 \sigma^2 &amp;= \frac{1}{N} \sum_{i=1}^N {\left(x_i - \mu\right)}^2
           = \frac{1}{N} \sum_{i=1}^N  \left(x_i^2 - 2 \mu x_i + \mu^2 \right) \\[5pt]
          &amp;= \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i^2\right) - 2\mu \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i\right) + \mu^2 \\[5pt]
          &amp;= \operatorname{E}[x_i^2] - \mu^2 ,
\end{align}&lt;/math&gt;
gdje je [[prosjek]] populacije &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\mu = \operatorname{E}[x_i] = \frac 1N \sum_{i=1}^N x_i&lt;/math&gt; i {{tmath|1= \textstyle \operatorname{E}[x_i^2] = \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i^2\right)}}, gdje je &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\operatorname{E}&lt;/math&gt; operator [[Očekivana vrijednost|očekivane vrijednosti]].
Varijansa populacije može se također izračunati korištenjem &lt;ref&gt;{{cite conference |author=Yuli Zhang |author2=Huaiyu Wu |author3=Lei Cheng |date=June 2012 |title=Some new deformation formulas about variance and covariance|conference=Proceedings of 4th International Conference on Modelling, Identification and Control(ICMIC2012) |pages=987–992}}&lt;/ref&gt;
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\sigma^2 = \frac {1} {N^2}\sum_{i&lt;j}\left( x_i-x_j \right)^2 = \frac{1}{2N^2} \sum_{i, j=1}^N\left( x_i-x_j \right)^2.&lt;/math&gt;
(Desna strana ima duplikate članova u zbirci, dok srednja strana ima samo jedinstvene članove za zbir.) To je tačno jer
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
      &amp;\frac{1}{2N^2} \sum_{i, j=1}^N {\left( x_i - x_j \right)}^2 \\[5pt]
  ={} &amp;\frac{1}{2N^2} \sum_{i, j=1}^N \left( x_i^2 - 2x_i x_j  + x_j^2 \right) \\[5pt]
  ={} &amp;\frac{1}{2N} \sum_{j=1}^N \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i^2\right) - \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i\right) \left(\frac{1}{N} \sum_{j=1}^N x_j\right) + \frac{1}{2N} \sum_{i=1}^N \left(\frac{1}{N} \sum_{j=1}^N x_j^2\right) \\[5pt]
  ={} &amp;\frac{1}{2} \left( \sigma^2 + \mu^2 \right) - \mu^2 + \frac{1}{2} \left( \sigma^2 + \mu^2 \right) \\[5pt]
  ={} &amp;\sigma^2.
\end{align}&lt;/math&gt;

Varijanca populacije odgovara varijansi generirajuće raspodjele vjerovatnoće. U tom smislu, koncept populacije može se proširiti na kontinuirane slučajne varijable s beskonačnim populacijama.

== Varijansa uzorka ==
{{glavni|Standardna devijacija uzorka}}
== Pristrasna varijansa uzorka ==
U mnogim praktičnim situacijama, prava varijansa populacije nije poznata ''a priori'' i mora se nekako izračunati. Kada se radi o izuzetno velikim [[populacija]]ma, nije moguće prebrojati svaki objekat u populaciji, tako da se izračunavanje mora izvršiti na [[uzorak|uzorku]] populacije.&lt;ref&gt;{{cite book | last = Navidi | first = William | year = 2006 | title = Statistics for Engineers and Scientists | publisher = McGraw-Hill | page = 14}}&lt;/ref&gt; Ovo se općenito naziva '''varijansa uzorka''' ili '''empirijska varijansa'''. Varijansa uzorka može se također primijeniti na procjenu varijanse kontinuirane distribucije iz uzorka te distribucije.
Uzimamo [[statistički uzorak|uzorak sa zamjenom]] od {{tmath|n}} vrijednosti {{math|''Y''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ..., ''Y''&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt;}} iz populacije veličine {{tmath|N}}, gdje je {{math|''n'' &lt; ''N''}}, i procijenite varijansu na osnovu ovog uzorka.&lt;ref&gt;Montgomery, D. C. and Runger, G. C. (1994) ''Applied statistics and probability for engineers'', page 201. John Wiley &amp; Sons New York&lt;/ref&gt; Direktnim uzimanjem varijanse uzorka podataka dobija se [[prosjek]] [[kvadratno odstupanje|kvadratnih odstupanja]]:&lt;ref&gt;{{cite conference | author1 = Yuli Zhang | author2 = Huaiyu Wu | author3 = Lei Cheng | date = June 2012 | title = Some new deformation formulas about variance and covariance | conference = Proceedings of 4th International Conference on Modelling, Identification and Control(ICMIC2012) | pages = 987–992}}&lt;/ref&gt;
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2 =
  \frac{1}{n} \sum_{i=1}^n \left(Y_i - \overline{Y}\right)^2 = \left(\frac 1n \sum_{i=1}^n Y_i^2\right) - \overline{Y}^2 =
  \frac{1}{n^2} \sum_{i,j\,:\,i&lt;j}\left(Y_i - Y_j\right)^2.
&lt;/math&gt;
Ovdje, &lt;math&gt;\overline{Y}&lt;/math&gt; označava [[srednja vrijednost uzorka| srednju vrijednost uzorka]]:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\overline{Y} = \frac{1}{n} \sum_{i=1}^n Y_i.&lt;/math&gt;

Since the {{math|''Y''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;}} are selected randomly, both &lt;math&gt;\overline{Y}&lt;/math&gt; and &lt;math&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; are [[Random variable|random variables]]. Their expected values can be evaluated by averaging over the ensemble of all possible samples {{math|{{mset|''Y''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;}}}} of size {{tmath|n}} from the population. For &lt;math&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; this gives:
&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{E}[\tilde{S}_Y^2]
    &amp;= \operatorname{E}\left[ \frac{1}{n} \sum_{i=1}^n {\left(Y_i - \frac{1}{n} \sum_{j=1}^n Y_j \right)}^2 \right] \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \operatorname{E}\left[ Y_i^2 - \frac{2}{n} Y_i \sum_{j=1}^n Y_j + \frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n Y_j \sum_{k=1}^n Y_k \right] \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \left( \operatorname{E}\left[Y_i^2\right] - \frac{2}{n} \left( \sum_{j \neq i} \operatorname{E}\left[Y_i Y_j\right] + \operatorname{E}\left[Y_i^2\right] \right) + \frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \sum_{k \neq j}^n \operatorname{E}\left[Y_j Y_k\right] +\frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \operatorname{E}\left[Y_j^2\right] \right) \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \left( \frac{n - 2}{n} \operatorname{E}\left[Y_i^2\right] - \frac{2}{n} \sum_{j \neq i} \operatorname{E}\left[Y_i Y_j\right] + \frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \sum_{k \neq j}^n \operatorname{E}\left[Y_j Y_k\right] +\frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \operatorname{E}\left[Y_j^2\right] \right) \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \left[ \frac{n - 2}{n} \left(\sigma^2 + \mu^2\right) - \frac{2}{n} (n - 1)\mu^2 + \frac{1}{n^2} n(n - 1)\mu^2 + \frac{1}{n} \left(\sigma^2 + \mu^2\right) \right] \\[5pt]
    &amp;= \frac{n - 1}{n} \sigma^2.
\end{align}&lt;/math&gt;

Ovdje &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\sigma^2 = \operatorname{E}[Y_i^2] - \mu^2&lt;/math&gt; izvedeno je u odjeljku je [[Varijanaa#Varijansa populacije|varijanaa populacije]] i &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\operatorname{E}[Y_i Y_j] = \operatorname{E}[Y_i] \operatorname{E}[Y_j] = \mu^2&lt;/math&gt; zbog nezavisnosti &lt;math&gt;Y_i&lt;/math&gt; i {{tmath|Y_j}}.
Stoga &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; daje procjenu varijanse populacije &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\sigma^2&lt;/math&gt; koja je pristrasna faktorom &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\frac{n - 1}{n}&lt;/math&gt; jer je očekivana vrijednost &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; manja od varijanse populacije (prave varijanse) za taj faktor. Iz tog razloga, &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; naziva se ''pristrasna varijansa uzorka''.

== Također pogledajte==
{{portal|Matematika}}
{{wiktionary|varijansa}}
* [[Bhatia-Davisova nejednakost]]
* [[Koeficijent varijacije]]
* [[Homoskedastičnost]]
* [[Spektralna analiza najmanjih kvadrata]] za izračunavanje [[frekventni spektar| frekventnog spektra]] sa spektarskim magnitudama u % varijanse ili u [[Decibel|dB]]
* [[Moderna teorija portfolija]]
* [[Popoviciuova nejednakost o varijansama]]
* [[Statistička disperzija|Mjere za statističku disperziju]]
* [[Varijansa-stabilizujuća transformacija]]

=== Vrste varijanse ===
* [[Korelacija]]
* [[Varijansa udaljenosti]]
* [[Objašnjena varijansa]]
* [[Združena varijansa]]
* [[Pseudo-varijansa]]

== Reference ==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Teorija distribucije vjerovatnoća}}
{{statistika|deskriptuvna|state=collapsed}}
{{Authority control}}
[[Kategorija: Momenti (matematika)]]
[[Kategorija: Statistička devijacija i disperzija]]
[[Kategorija: Članci koji sadrže dokaze]]
[[Kategorija: Statistika]]</text>
      <sha1>05b7dckctkc7mq3u3z9370xkxy2k4kj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916657</id>
      <parentid>3916641</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:26:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Varijanca]] na [[Wikipedia:Igralište/Varijanca]] bez ostavljanja preusmjerenja: yahadžija</comment>
      <origin>3916641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17531" sha1="05b7dckctkc7mq3u3z9370xkxy2k4kj" xml:space="preserve"> [[File:Comparison standard deviations.svg|thumb|400px|right| Primjer uzoraka iz dvije populacije s istom [[prosjek|srednjom vrijednošću]], ali različitim varijansama. Crvena populacija ima srednju vrijednost {{math|1=''μ'' = 100}} i varijansu {{math|1=''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; = 100}} ({{math|1=''σ'' = 10}}), dok plava populacija ima srednju vrijednost {{math|1=''μ'' = 100}}  i varijansu {{math|1=''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; = 2500}} ({{math|1=''σ'' = 50}}).]]
U [[teorija vjerovatnoće|teoriji vjerovatnoće]] i [[statistika|statistici]], '''varijansa''' jeste mjera [[statistička disperzija|disperzije]], što znači da je mjera koliko je skup brojeva raspršen od svoje prosječne vrijednosti. Definiše se kao [[očekivana vrijednost]] [[kvadratno odstupanje od srednje vrijednosti|kvadratnog odstupanja od srednje vrijednosti]] [[slučajna varijabla|slučajne varijable]]. [[standardna devijacija]] kvadratni je korijen varijanse. Tehnički, to je drugi [[centralni moment]] [[distribucija vjerovatnoće|distribucije]] i [[kovarijansa]] slučajne varijable sa samom sobom, a često se predstavlja sa {{tmath|\sigma^2}}, {{tmath|s^2}}, {{tmath|\operatorname{Var}(X)}}, {{tmath|V(X)}}, or {{tmath|\mathbb{V}(X)}}.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Wasserman |first1=Larry |title=All of Statistics: a concise course in statistical inference |date=2005 |publisher=Springer texts in statistics |isbn=978-1-4419-2322-6 |page=51}}&lt;/ref&gt;
Prednost varijanse kao mjere disperzije u tome je što je podložnija algebarskoj manipulaciji od drugih mjera disperzije kao što je [[Prosječna apsolutna devijacija|očekivana apsolutna devijacija]]; naprimjer, varijansa zbira [[korelacija|nekoreliranih]] slučajnih varijabli jednaka je zbiru njihovih varijansi. Nedostatak varijanse za praktičnu primjenu je taj što se, za razliku od standardne devijacije, njene jedinice razlikuju od slučajne varijable, zbog čega se standardna devijacija češće navodi kao mjera disperzije, nakon što se proračun završi. Drugi nedostatak je što varijansa nije konačna za mnoge distribucije.
Postoje dva različita koncepta koja se oba nazivaju &quot;varijansa&quot;. Jedan, kao što je gore objašnjeno, dio je teorijske [[distribucija vjerovatnoće]] i definiran je jednačinom. Druga varijansa je karakteristika skupa opažanja. Kada se varijansa izračunava iz opažanja, ta opažanja se obično mjere iz sistema iz stvarnog svijeta. Ako su prisutna sva moguća opažanja sistema, tada se izračunata varijansa naziva varijansa populacije. Međutim, obično je dostupan samo podskup, a varijansa izračunata iz njega naziva se varijansa uzorka. Varijansa izračunata iz uzorka smatra se procjenom varijance pune populacije. Postoji više načina za procjenu varijance populacije na osnovu varijance uzorka, kao što je objašnjeno u odjeljku ispod.
Dvije vrste varijanse usko su povezane. Da bi se vidjelo kako, razmatra se teorijska distribucija vjerovatnoće može koristiti kao generator hipotetskih opažanja. Ako se beskonačan broj opažanja generira pomoću distribucije, tada će se varijansa [[uzorak|uzorka]] izračunata iz tog beskonačnog skupa podudarati s vrijednošću izračunatom pomoću jednačine distribucije za varijansu. Varijansa ima centralnu ulogu u statistici, gdje neke ideje koje je koriste uključuju [[deskriptivna statistika| deskriptivnu statistiku]], [[statističko zaključivanje]], [[testiranje hipoteza]], [[dobroću prilagođavanja]] i [[Monte Carlo metod|Monte Carlo uzorkovanje]].
{{TOC limit}}

[[File:variance_visualisation.svg|thumb| Geometrijska vizualizacija varijanse proizvoljne distribucije (2, 4, 4, 4, 5, 5, 7, 9): {{ ordered list
| Konstruiše se distribucija frekvencija.
| Težište distribucije daje njenu srednju vrijednost.
| Za svaku vrijednost formira se kvadrat sa stranicama jednakim razlici svake vrijednosti od srednje vrijednosti.
| Raspoređivanjem kvadrata u pravougaonik čija je jedna stranica jednaka broju vrijednosti, ''n'', dobija se druga strana varijanse distribucije, ''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.
}}]]

== Definicija ==
Varijansa slučajne varijable &lt;math&gt;X&lt;/math&gt; je [[očekivana vrijednost]] od [[kvadratno odstupanje od srednje vrijednosti|kvadratnog odstupanja od srednje vrijednosti]] od {{tmath|X}}, {{tmath|1= \mu = \operatorname{E}[X]}}:
&lt;math display=&quot;block&quot;&gt; \operatorname{Var}(X) = \operatorname{E}\left[(X - \mu)^2 \right].&lt;/math&gt;
Ova definicija obuhvata slučajne varijable koje generiraju procesi koji su [[diskretna slučajna varijabla|diskretna]], [[kontinuirana slučajna varijabla|kontinuirana]], [[Cantorova distribucija|ni jedno ni drugo]] ili mješovite. Varijansa može se također smatrati [[kovarijansa|kovarijansom]] slučajne varijable sa samom sobom:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\operatorname{Var}(X) = \operatorname{Cov}(X, X).&lt;/math&gt;
Varijansa ekvivalentna je također drugom [[kumulant]]u raspodjele vjerovatnoće koja generira {{tmath|X}}. Varijansa obično se označava kao {{tmath|\operatorname{Var}(X)}} ili ponekad kao &lt;math&gt;V(X)&lt;/math&gt; ili {{tmath|\mathbb{V}(X)}} ili simbolično kao {{tmath|\sigma^2_X}} ili jednostavno kao &lt;math&gt;\sigma^2&lt;/math&gt; (izgovara se &quot;[[sigma]] na kvadrat&quot;). Izraz za varijansu može se proširiti na sljedeći način:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
\operatorname{Var}(X) &amp;= \operatorname{E}\left[{\left(X - \operatorname{E}[X]\right)}^2\right] \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2 - 2 X \operatorname{E}[X] + \operatorname{E}[X]^2\right] \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2\right] - 2 \operatorname{E}[X] \operatorname{E}[X] + \operatorname{E}[X]^2 \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2\right] - 2\operatorname{E}[X]^2 + \operatorname{E}[X]^2 \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2\right] -  \operatorname{E}[X]^2
\end{align}&lt;/math&gt;
Drugim riječima, varijansa {{tmath|X}} jednaka je [[srednja vrijednost|srednjoj vrijednosti]] kvadrata {{tmath|X}} minus kvadrat srednje vrijednosti {{tmath|X}}. Ova jednačina ne bi se trebala koristiti za izračunavanja koja koriste [[aritmetika s pomičnim zarezom|aritmetiku s pomičnim zarezom]], jer pati od [[katastrofalno poništavanje|katastrofalnog poništavanja]], ako su dvije komponente jednačine slične veličine. Za druge numerički stabilne alternative, pogledajte ''[[Algoritmi za izračunavanje varijanse]]''.
== Primjeri ==
=== Eksponencijalna distribucija ===
[[eksponencijalna distribucija]] sa parametrom {{tmath|\lambda &gt; 0}} kontinuirana je distribucija, čija je [[funkcija gustoće vjerovatnoće]] data sa
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;f(x) = \lambda e^{-\lambda x}&lt;/math&gt;
na intervalu {{closed-open|0, ∞}}.  Može se pokazati da je njegova [[srednja vrijednost]]
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\operatorname{E}[X] = \int_0^\infty x \lambda e^{-\lambda x} \, dx = \frac{1}{\lambda}.&lt;/math&gt;

Koristeći [[integracija po dijelovima|integraciju po dijelovima]] i koristeći već izračunatu očekivanu vrijednost, imamo:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{E}\left[X^2\right] &amp;= \int_0^\infty x^2 \lambda e^{-\lambda x} \, dx \\
    &amp;= {\left[ -x^2 e^{-\lambda x} \right]}_0^\infty + \int_0^\infty 2 x e^{-\lambda x} \,dx \\
    &amp;= 0 + \frac{2}{\lambda}\operatorname{E}[X] \\
    &amp;= \frac{2}{\lambda^2}.
\end{align}&lt;/math&gt;

Dakle, varijansa {{tmath|X}} data je kao:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\operatorname{Var}(X) = \operatorname{E}\left[X^2\right] - \operatorname{E}[X]^2 = \frac{2}{\lambda^2} - \left(\frac{1}{\lambda}\right)^2 = \frac{1}{\lambda^2}.&lt;/math&gt;

=== Fer kocka &lt;!--Jednina: kocka; množina: kocke. Ne mijenjajte--&gt; ===
Pravedna [[kocka|šestostrana kocka]] može se modelirati kao diskretna slučajna varijabla, {{tmath|X}}, s ishodima od 1 do 6, svaki s jednakom vjerojatnošću 1/6. Očekivana vrijednost {{tmath|X}} je &lt;math&gt;(1 + 2 + 3 + 4 + 5 + 6)/6 = 7/2.&lt;/math&gt; Stoga varijansa {{tmath|X}} je
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{Var}(X) &amp;= \sum_{i=1}^6 \frac{1}{6}\left(i - \frac{7}{2}\right)^2 \\[5pt]
 &amp;= \frac{1}{6}\left((-5/2)^2 + (-3/2)^2 + (-1/2)^2 + (1/2)^2 + (3/2)^2 + (5/2)^2\right) \\[5pt]
 &amp;= \frac{35}{12} \approx 2.92.
\end{align}&lt;/math&gt;
Opća formula za varijansu ishoda, {{tmath|X}}, kocke sa {{nowrap|{{tmath|n}} stranama je
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{Var}(X) &amp;= \operatorname{E}\left(X^2\right) - (\operatorname{E}(X))^2 \\[5pt]
    &amp;= \frac{1}{n}\sum_{i=1}^n i^2 - \left(\frac{1}{n}\sum_{i=1}^n i\right)^2 \\[5pt]
    &amp;= \frac{(n + 1)(2n + 1)}{6} - \left(\frac{n + 1}{2}\right)^2 \\[4pt]
    &amp;= \frac{n^2 - 1}{12}.
\end{align}&lt;/math&gt;

=== Često korištene distribucije vjerovatnoće ===
Sljedeća tabela navodi varijansu za neke često korištene distribucije vjerovatnoće.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Naziv distribucije vjerovatnoće
! Funkcija distribucije vjerovatnoće
! Srednja vrijednost
! Varijansa
|-
| [[Binomna distribucija]]
| &lt;math&gt;\Pr\,(X=k) = \binom{n}{k}p^k(1 - p)^{n-k}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;np&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;np(1 - p)&lt;/math&gt;
|-
| [[Geometrijska distribucija]]
| &lt;math&gt;\Pr\,(X=k) = (1 - p)^{k-1}p&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{1}{p}&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\frac{(1 - p)}{p^2}&lt;/math&gt;
|-
| [[Normalna distribucija]]
| &lt;math&gt;f\left(x \mid \mu, \sigma^2\right) = \frac{1}{\sqrt{2\pi\sigma^2}} e^{-\frac{1}{2} {\left(\frac{x - \mu}{\sigma}\right)}^2}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\mu&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\sigma^2&lt;/math&gt;
|-
| [[Uniformna distribucija (kontinuirana)]]
| &lt;math&gt;f(x \mid a, b) = \begin{cases}
  \frac{1}{b - a} &amp; \text{for } a \le x \le b, \\[3pt]
                0 &amp; \text{for } x &lt; a \text{ or } x &gt; b
  \end{cases}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{a + b}{2}&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\frac{(b - a)^2}{12}&lt;/math&gt;
|-
| [[Eksponencijalna distribucija]]
| &lt;math&gt;f(x \mid \lambda) = \lambda e^{-\lambda x}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{1}{\lambda}&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\frac{1}{\lambda^2}&lt;/math&gt;
|-
| [[Poissonova distribucija]]
| &lt;math&gt;f(k \mid \lambda) = \frac{e^{-\lambda}\lambda^{k}}{k!}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\lambda&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\lambda&lt;/math&gt;
|}

==Varijansa populacije ==
Općenito, '''varijansa populacije''' ''konačne'' [[statistička populacija|populacije]] veličine {{tmath|N}} s vrijednostima {{math|''x''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;}} data je sa
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
 \sigma^2 &amp;= \frac{1}{N} \sum_{i=1}^N {\left(x_i - \mu\right)}^2
           = \frac{1}{N} \sum_{i=1}^N  \left(x_i^2 - 2 \mu x_i + \mu^2 \right) \\[5pt]
          &amp;= \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i^2\right) - 2\mu \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i\right) + \mu^2 \\[5pt]
          &amp;= \operatorname{E}[x_i^2] - \mu^2 ,
\end{align}&lt;/math&gt;
gdje je [[prosjek]] populacije &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\mu = \operatorname{E}[x_i] = \frac 1N \sum_{i=1}^N x_i&lt;/math&gt; i {{tmath|1= \textstyle \operatorname{E}[x_i^2] = \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i^2\right)}}, gdje je &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\operatorname{E}&lt;/math&gt; operator [[Očekivana vrijednost|očekivane vrijednosti]].
Varijansa populacije može se također izračunati korištenjem &lt;ref&gt;{{cite conference |author=Yuli Zhang |author2=Huaiyu Wu |author3=Lei Cheng |date=June 2012 |title=Some new deformation formulas about variance and covariance|conference=Proceedings of 4th International Conference on Modelling, Identification and Control(ICMIC2012) |pages=987–992}}&lt;/ref&gt;
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\sigma^2 = \frac {1} {N^2}\sum_{i&lt;j}\left( x_i-x_j \right)^2 = \frac{1}{2N^2} \sum_{i, j=1}^N\left( x_i-x_j \right)^2.&lt;/math&gt;
(Desna strana ima duplikate članova u zbirci, dok srednja strana ima samo jedinstvene članove za zbir.) To je tačno jer
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
      &amp;\frac{1}{2N^2} \sum_{i, j=1}^N {\left( x_i - x_j \right)}^2 \\[5pt]
  ={} &amp;\frac{1}{2N^2} \sum_{i, j=1}^N \left( x_i^2 - 2x_i x_j  + x_j^2 \right) \\[5pt]
  ={} &amp;\frac{1}{2N} \sum_{j=1}^N \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i^2\right) - \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i\right) \left(\frac{1}{N} \sum_{j=1}^N x_j\right) + \frac{1}{2N} \sum_{i=1}^N \left(\frac{1}{N} \sum_{j=1}^N x_j^2\right) \\[5pt]
  ={} &amp;\frac{1}{2} \left( \sigma^2 + \mu^2 \right) - \mu^2 + \frac{1}{2} \left( \sigma^2 + \mu^2 \right) \\[5pt]
  ={} &amp;\sigma^2.
\end{align}&lt;/math&gt;

Varijanca populacije odgovara varijansi generirajuće raspodjele vjerovatnoće. U tom smislu, koncept populacije može se proširiti na kontinuirane slučajne varijable s beskonačnim populacijama.

== Varijansa uzorka ==
{{glavni|Standardna devijacija uzorka}}
== Pristrasna varijansa uzorka ==
U mnogim praktičnim situacijama, prava varijansa populacije nije poznata ''a priori'' i mora se nekako izračunati. Kada se radi o izuzetno velikim [[populacija]]ma, nije moguće prebrojati svaki objekat u populaciji, tako da se izračunavanje mora izvršiti na [[uzorak|uzorku]] populacije.&lt;ref&gt;{{cite book | last = Navidi | first = William | year = 2006 | title = Statistics for Engineers and Scientists | publisher = McGraw-Hill | page = 14}}&lt;/ref&gt; Ovo se općenito naziva '''varijansa uzorka''' ili '''empirijska varijansa'''. Varijansa uzorka može se također primijeniti na procjenu varijanse kontinuirane distribucije iz uzorka te distribucije.
Uzimamo [[statistički uzorak|uzorak sa zamjenom]] od {{tmath|n}} vrijednosti {{math|''Y''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ..., ''Y''&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt;}} iz populacije veličine {{tmath|N}}, gdje je {{math|''n'' &lt; ''N''}}, i procijenite varijansu na osnovu ovog uzorka.&lt;ref&gt;Montgomery, D. C. and Runger, G. C. (1994) ''Applied statistics and probability for engineers'', page 201. John Wiley &amp; Sons New York&lt;/ref&gt; Direktnim uzimanjem varijanse uzorka podataka dobija se [[prosjek]] [[kvadratno odstupanje|kvadratnih odstupanja]]:&lt;ref&gt;{{cite conference | author1 = Yuli Zhang | author2 = Huaiyu Wu | author3 = Lei Cheng | date = June 2012 | title = Some new deformation formulas about variance and covariance | conference = Proceedings of 4th International Conference on Modelling, Identification and Control(ICMIC2012) | pages = 987–992}}&lt;/ref&gt;
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2 =
  \frac{1}{n} \sum_{i=1}^n \left(Y_i - \overline{Y}\right)^2 = \left(\frac 1n \sum_{i=1}^n Y_i^2\right) - \overline{Y}^2 =
  \frac{1}{n^2} \sum_{i,j\,:\,i&lt;j}\left(Y_i - Y_j\right)^2.
&lt;/math&gt;
Ovdje, &lt;math&gt;\overline{Y}&lt;/math&gt; označava [[srednja vrijednost uzorka| srednju vrijednost uzorka]]:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\overline{Y} = \frac{1}{n} \sum_{i=1}^n Y_i.&lt;/math&gt;

Since the {{math|''Y''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;}} are selected randomly, both &lt;math&gt;\overline{Y}&lt;/math&gt; and &lt;math&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; are [[Random variable|random variables]]. Their expected values can be evaluated by averaging over the ensemble of all possible samples {{math|{{mset|''Y''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;}}}} of size {{tmath|n}} from the population. For &lt;math&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; this gives:
&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{E}[\tilde{S}_Y^2]
    &amp;= \operatorname{E}\left[ \frac{1}{n} \sum_{i=1}^n {\left(Y_i - \frac{1}{n} \sum_{j=1}^n Y_j \right)}^2 \right] \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \operatorname{E}\left[ Y_i^2 - \frac{2}{n} Y_i \sum_{j=1}^n Y_j + \frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n Y_j \sum_{k=1}^n Y_k \right] \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \left( \operatorname{E}\left[Y_i^2\right] - \frac{2}{n} \left( \sum_{j \neq i} \operatorname{E}\left[Y_i Y_j\right] + \operatorname{E}\left[Y_i^2\right] \right) + \frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \sum_{k \neq j}^n \operatorname{E}\left[Y_j Y_k\right] +\frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \operatorname{E}\left[Y_j^2\right] \right) \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \left( \frac{n - 2}{n} \operatorname{E}\left[Y_i^2\right] - \frac{2}{n} \sum_{j \neq i} \operatorname{E}\left[Y_i Y_j\right] + \frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \sum_{k \neq j}^n \operatorname{E}\left[Y_j Y_k\right] +\frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \operatorname{E}\left[Y_j^2\right] \right) \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \left[ \frac{n - 2}{n} \left(\sigma^2 + \mu^2\right) - \frac{2}{n} (n - 1)\mu^2 + \frac{1}{n^2} n(n - 1)\mu^2 + \frac{1}{n} \left(\sigma^2 + \mu^2\right) \right] \\[5pt]
    &amp;= \frac{n - 1}{n} \sigma^2.
\end{align}&lt;/math&gt;

Ovdje &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\sigma^2 = \operatorname{E}[Y_i^2] - \mu^2&lt;/math&gt; izvedeno je u odjeljku je [[Varijanaa#Varijansa populacije|varijanaa populacije]] i &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\operatorname{E}[Y_i Y_j] = \operatorname{E}[Y_i] \operatorname{E}[Y_j] = \mu^2&lt;/math&gt; zbog nezavisnosti &lt;math&gt;Y_i&lt;/math&gt; i {{tmath|Y_j}}.
Stoga &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; daje procjenu varijanse populacije &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\sigma^2&lt;/math&gt; koja je pristrasna faktorom &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\frac{n - 1}{n}&lt;/math&gt; jer je očekivana vrijednost &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; manja od varijanse populacije (prave varijanse) za taj faktor. Iz tog razloga, &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; naziva se ''pristrasna varijansa uzorka''.

== Također pogledajte==
{{portal|Matematika}}
{{wiktionary|varijansa}}
* [[Bhatia-Davisova nejednakost]]
* [[Koeficijent varijacije]]
* [[Homoskedastičnost]]
* [[Spektralna analiza najmanjih kvadrata]] za izračunavanje [[frekventni spektar| frekventnog spektra]] sa spektarskim magnitudama u % varijanse ili u [[Decibel|dB]]
* [[Moderna teorija portfolija]]
* [[Popoviciuova nejednakost o varijansama]]
* [[Statistička disperzija|Mjere za statističku disperziju]]
* [[Varijansa-stabilizujuća transformacija]]

=== Vrste varijanse ===
* [[Korelacija]]
* [[Varijansa udaljenosti]]
* [[Objašnjena varijansa]]
* [[Združena varijansa]]
* [[Pseudo-varijansa]]

== Reference ==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Teorija distribucije vjerovatnoća}}
{{statistika|deskriptuvna|state=collapsed}}
{{Authority control}}
[[Kategorija: Momenti (matematika)]]
[[Kategorija: Statistička devijacija i disperzija]]
[[Kategorija: Članci koji sadrže dokaze]]
[[Kategorija: Statistika]]</text>
      <sha1>05b7dckctkc7mq3u3z9370xkxy2k4kj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916658</id>
      <parentid>3916657</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:27:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Wikipedia:Igralište/Varijanca]]&quot;: Ustrajno [[Wikipedia:Čaraparko|čaraparenje]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3916641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17531" sha1="05b7dckctkc7mq3u3z9370xkxy2k4kj" xml:space="preserve"> [[File:Comparison standard deviations.svg|thumb|400px|right| Primjer uzoraka iz dvije populacije s istom [[prosjek|srednjom vrijednošću]], ali različitim varijansama. Crvena populacija ima srednju vrijednost {{math|1=''μ'' = 100}} i varijansu {{math|1=''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; = 100}} ({{math|1=''σ'' = 10}}), dok plava populacija ima srednju vrijednost {{math|1=''μ'' = 100}}  i varijansu {{math|1=''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; = 2500}} ({{math|1=''σ'' = 50}}).]]
U [[teorija vjerovatnoće|teoriji vjerovatnoće]] i [[statistika|statistici]], '''varijansa''' jeste mjera [[statistička disperzija|disperzije]], što znači da je mjera koliko je skup brojeva raspršen od svoje prosječne vrijednosti. Definiše se kao [[očekivana vrijednost]] [[kvadratno odstupanje od srednje vrijednosti|kvadratnog odstupanja od srednje vrijednosti]] [[slučajna varijabla|slučajne varijable]]. [[standardna devijacija]] kvadratni je korijen varijanse. Tehnički, to je drugi [[centralni moment]] [[distribucija vjerovatnoće|distribucije]] i [[kovarijansa]] slučajne varijable sa samom sobom, a često se predstavlja sa {{tmath|\sigma^2}}, {{tmath|s^2}}, {{tmath|\operatorname{Var}(X)}}, {{tmath|V(X)}}, or {{tmath|\mathbb{V}(X)}}.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Wasserman |first1=Larry |title=All of Statistics: a concise course in statistical inference |date=2005 |publisher=Springer texts in statistics |isbn=978-1-4419-2322-6 |page=51}}&lt;/ref&gt;
Prednost varijanse kao mjere disperzije u tome je što je podložnija algebarskoj manipulaciji od drugih mjera disperzije kao što je [[Prosječna apsolutna devijacija|očekivana apsolutna devijacija]]; naprimjer, varijansa zbira [[korelacija|nekoreliranih]] slučajnih varijabli jednaka je zbiru njihovih varijansi. Nedostatak varijanse za praktičnu primjenu je taj što se, za razliku od standardne devijacije, njene jedinice razlikuju od slučajne varijable, zbog čega se standardna devijacija češće navodi kao mjera disperzije, nakon što se proračun završi. Drugi nedostatak je što varijansa nije konačna za mnoge distribucije.
Postoje dva različita koncepta koja se oba nazivaju &quot;varijansa&quot;. Jedan, kao što je gore objašnjeno, dio je teorijske [[distribucija vjerovatnoće]] i definiran je jednačinom. Druga varijansa je karakteristika skupa opažanja. Kada se varijansa izračunava iz opažanja, ta opažanja se obično mjere iz sistema iz stvarnog svijeta. Ako su prisutna sva moguća opažanja sistema, tada se izračunata varijansa naziva varijansa populacije. Međutim, obično je dostupan samo podskup, a varijansa izračunata iz njega naziva se varijansa uzorka. Varijansa izračunata iz uzorka smatra se procjenom varijance pune populacije. Postoji više načina za procjenu varijance populacije na osnovu varijance uzorka, kao što je objašnjeno u odjeljku ispod.
Dvije vrste varijanse usko su povezane. Da bi se vidjelo kako, razmatra se teorijska distribucija vjerovatnoće može koristiti kao generator hipotetskih opažanja. Ako se beskonačan broj opažanja generira pomoću distribucije, tada će se varijansa [[uzorak|uzorka]] izračunata iz tog beskonačnog skupa podudarati s vrijednošću izračunatom pomoću jednačine distribucije za varijansu. Varijansa ima centralnu ulogu u statistici, gdje neke ideje koje je koriste uključuju [[deskriptivna statistika| deskriptivnu statistiku]], [[statističko zaključivanje]], [[testiranje hipoteza]], [[dobroću prilagođavanja]] i [[Monte Carlo metod|Monte Carlo uzorkovanje]].
{{TOC limit}}

[[File:variance_visualisation.svg|thumb| Geometrijska vizualizacija varijanse proizvoljne distribucije (2, 4, 4, 4, 5, 5, 7, 9): {{ ordered list
| Konstruiše se distribucija frekvencija.
| Težište distribucije daje njenu srednju vrijednost.
| Za svaku vrijednost formira se kvadrat sa stranicama jednakim razlici svake vrijednosti od srednje vrijednosti.
| Raspoređivanjem kvadrata u pravougaonik čija je jedna stranica jednaka broju vrijednosti, ''n'', dobija se druga strana varijanse distribucije, ''σ''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.
}}]]

== Definicija ==
Varijansa slučajne varijable &lt;math&gt;X&lt;/math&gt; je [[očekivana vrijednost]] od [[kvadratno odstupanje od srednje vrijednosti|kvadratnog odstupanja od srednje vrijednosti]] od {{tmath|X}}, {{tmath|1= \mu = \operatorname{E}[X]}}:
&lt;math display=&quot;block&quot;&gt; \operatorname{Var}(X) = \operatorname{E}\left[(X - \mu)^2 \right].&lt;/math&gt;
Ova definicija obuhvata slučajne varijable koje generiraju procesi koji su [[diskretna slučajna varijabla|diskretna]], [[kontinuirana slučajna varijabla|kontinuirana]], [[Cantorova distribucija|ni jedno ni drugo]] ili mješovite. Varijansa može se također smatrati [[kovarijansa|kovarijansom]] slučajne varijable sa samom sobom:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\operatorname{Var}(X) = \operatorname{Cov}(X, X).&lt;/math&gt;
Varijansa ekvivalentna je također drugom [[kumulant]]u raspodjele vjerovatnoće koja generira {{tmath|X}}. Varijansa obično se označava kao {{tmath|\operatorname{Var}(X)}} ili ponekad kao &lt;math&gt;V(X)&lt;/math&gt; ili {{tmath|\mathbb{V}(X)}} ili simbolično kao {{tmath|\sigma^2_X}} ili jednostavno kao &lt;math&gt;\sigma^2&lt;/math&gt; (izgovara se &quot;[[sigma]] na kvadrat&quot;). Izraz za varijansu može se proširiti na sljedeći način:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
\operatorname{Var}(X) &amp;= \operatorname{E}\left[{\left(X - \operatorname{E}[X]\right)}^2\right] \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2 - 2 X \operatorname{E}[X] + \operatorname{E}[X]^2\right] \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2\right] - 2 \operatorname{E}[X] \operatorname{E}[X] + \operatorname{E}[X]^2 \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2\right] - 2\operatorname{E}[X]^2 + \operatorname{E}[X]^2 \\[4pt]
&amp;= \operatorname{E}\left[X^2\right] -  \operatorname{E}[X]^2
\end{align}&lt;/math&gt;
Drugim riječima, varijansa {{tmath|X}} jednaka je [[srednja vrijednost|srednjoj vrijednosti]] kvadrata {{tmath|X}} minus kvadrat srednje vrijednosti {{tmath|X}}. Ova jednačina ne bi se trebala koristiti za izračunavanja koja koriste [[aritmetika s pomičnim zarezom|aritmetiku s pomičnim zarezom]], jer pati od [[katastrofalno poništavanje|katastrofalnog poništavanja]], ako su dvije komponente jednačine slične veličine. Za druge numerički stabilne alternative, pogledajte ''[[Algoritmi za izračunavanje varijanse]]''.
== Primjeri ==
=== Eksponencijalna distribucija ===
[[eksponencijalna distribucija]] sa parametrom {{tmath|\lambda &gt; 0}} kontinuirana je distribucija, čija je [[funkcija gustoće vjerovatnoće]] data sa
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;f(x) = \lambda e^{-\lambda x}&lt;/math&gt;
na intervalu {{closed-open|0, ∞}}.  Može se pokazati da je njegova [[srednja vrijednost]]
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\operatorname{E}[X] = \int_0^\infty x \lambda e^{-\lambda x} \, dx = \frac{1}{\lambda}.&lt;/math&gt;

Koristeći [[integracija po dijelovima|integraciju po dijelovima]] i koristeći već izračunatu očekivanu vrijednost, imamo:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{E}\left[X^2\right] &amp;= \int_0^\infty x^2 \lambda e^{-\lambda x} \, dx \\
    &amp;= {\left[ -x^2 e^{-\lambda x} \right]}_0^\infty + \int_0^\infty 2 x e^{-\lambda x} \,dx \\
    &amp;= 0 + \frac{2}{\lambda}\operatorname{E}[X] \\
    &amp;= \frac{2}{\lambda^2}.
\end{align}&lt;/math&gt;

Dakle, varijansa {{tmath|X}} data je kao:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\operatorname{Var}(X) = \operatorname{E}\left[X^2\right] - \operatorname{E}[X]^2 = \frac{2}{\lambda^2} - \left(\frac{1}{\lambda}\right)^2 = \frac{1}{\lambda^2}.&lt;/math&gt;

=== Fer kocka &lt;!--Jednina: kocka; množina: kocke. Ne mijenjajte--&gt; ===
Pravedna [[kocka|šestostrana kocka]] može se modelirati kao diskretna slučajna varijabla, {{tmath|X}}, s ishodima od 1 do 6, svaki s jednakom vjerojatnošću 1/6. Očekivana vrijednost {{tmath|X}} je &lt;math&gt;(1 + 2 + 3 + 4 + 5 + 6)/6 = 7/2.&lt;/math&gt; Stoga varijansa {{tmath|X}} je
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{Var}(X) &amp;= \sum_{i=1}^6 \frac{1}{6}\left(i - \frac{7}{2}\right)^2 \\[5pt]
 &amp;= \frac{1}{6}\left((-5/2)^2 + (-3/2)^2 + (-1/2)^2 + (1/2)^2 + (3/2)^2 + (5/2)^2\right) \\[5pt]
 &amp;= \frac{35}{12} \approx 2.92.
\end{align}&lt;/math&gt;
Opća formula za varijansu ishoda, {{tmath|X}}, kocke sa {{nowrap|{{tmath|n}} stranama je
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{Var}(X) &amp;= \operatorname{E}\left(X^2\right) - (\operatorname{E}(X))^2 \\[5pt]
    &amp;= \frac{1}{n}\sum_{i=1}^n i^2 - \left(\frac{1}{n}\sum_{i=1}^n i\right)^2 \\[5pt]
    &amp;= \frac{(n + 1)(2n + 1)}{6} - \left(\frac{n + 1}{2}\right)^2 \\[4pt]
    &amp;= \frac{n^2 - 1}{12}.
\end{align}&lt;/math&gt;

=== Često korištene distribucije vjerovatnoće ===
Sljedeća tabela navodi varijansu za neke često korištene distribucije vjerovatnoće.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Naziv distribucije vjerovatnoće
! Funkcija distribucije vjerovatnoće
! Srednja vrijednost
! Varijansa
|-
| [[Binomna distribucija]]
| &lt;math&gt;\Pr\,(X=k) = \binom{n}{k}p^k(1 - p)^{n-k}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;np&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;np(1 - p)&lt;/math&gt;
|-
| [[Geometrijska distribucija]]
| &lt;math&gt;\Pr\,(X=k) = (1 - p)^{k-1}p&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{1}{p}&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\frac{(1 - p)}{p^2}&lt;/math&gt;
|-
| [[Normalna distribucija]]
| &lt;math&gt;f\left(x \mid \mu, \sigma^2\right) = \frac{1}{\sqrt{2\pi\sigma^2}} e^{-\frac{1}{2} {\left(\frac{x - \mu}{\sigma}\right)}^2}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\mu&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\sigma^2&lt;/math&gt;
|-
| [[Uniformna distribucija (kontinuirana)]]
| &lt;math&gt;f(x \mid a, b) = \begin{cases}
  \frac{1}{b - a} &amp; \text{for } a \le x \le b, \\[3pt]
                0 &amp; \text{for } x &lt; a \text{ or } x &gt; b
  \end{cases}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{a + b}{2}&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\frac{(b - a)^2}{12}&lt;/math&gt;
|-
| [[Eksponencijalna distribucija]]
| &lt;math&gt;f(x \mid \lambda) = \lambda e^{-\lambda x}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\frac{1}{\lambda}&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\frac{1}{\lambda^2}&lt;/math&gt;
|-
| [[Poissonova distribucija]]
| &lt;math&gt;f(k \mid \lambda) = \frac{e^{-\lambda}\lambda^{k}}{k!}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\lambda&lt;/math&gt;
! &lt;math&gt;\lambda&lt;/math&gt;
|}

==Varijansa populacije ==
Općenito, '''varijansa populacije''' ''konačne'' [[statistička populacija|populacije]] veličine {{tmath|N}} s vrijednostima {{math|''x''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;}} data je sa
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
 \sigma^2 &amp;= \frac{1}{N} \sum_{i=1}^N {\left(x_i - \mu\right)}^2
           = \frac{1}{N} \sum_{i=1}^N  \left(x_i^2 - 2 \mu x_i + \mu^2 \right) \\[5pt]
          &amp;= \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i^2\right) - 2\mu \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i\right) + \mu^2 \\[5pt]
          &amp;= \operatorname{E}[x_i^2] - \mu^2 ,
\end{align}&lt;/math&gt;
gdje je [[prosjek]] populacije &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\mu = \operatorname{E}[x_i] = \frac 1N \sum_{i=1}^N x_i&lt;/math&gt; i {{tmath|1= \textstyle \operatorname{E}[x_i^2] = \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i^2\right)}}, gdje je &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\operatorname{E}&lt;/math&gt; operator [[Očekivana vrijednost|očekivane vrijednosti]].
Varijansa populacije može se također izračunati korištenjem &lt;ref&gt;{{cite conference |author=Yuli Zhang |author2=Huaiyu Wu |author3=Lei Cheng |date=June 2012 |title=Some new deformation formulas about variance and covariance|conference=Proceedings of 4th International Conference on Modelling, Identification and Control(ICMIC2012) |pages=987–992}}&lt;/ref&gt;
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\sigma^2 = \frac {1} {N^2}\sum_{i&lt;j}\left( x_i-x_j \right)^2 = \frac{1}{2N^2} \sum_{i, j=1}^N\left( x_i-x_j \right)^2.&lt;/math&gt;
(Desna strana ima duplikate članova u zbirci, dok srednja strana ima samo jedinstvene članove za zbir.) To je tačno jer
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
      &amp;\frac{1}{2N^2} \sum_{i, j=1}^N {\left( x_i - x_j \right)}^2 \\[5pt]
  ={} &amp;\frac{1}{2N^2} \sum_{i, j=1}^N \left( x_i^2 - 2x_i x_j  + x_j^2 \right) \\[5pt]
  ={} &amp;\frac{1}{2N} \sum_{j=1}^N \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i^2\right) - \left(\frac{1}{N} \sum_{i=1}^N x_i\right) \left(\frac{1}{N} \sum_{j=1}^N x_j\right) + \frac{1}{2N} \sum_{i=1}^N \left(\frac{1}{N} \sum_{j=1}^N x_j^2\right) \\[5pt]
  ={} &amp;\frac{1}{2} \left( \sigma^2 + \mu^2 \right) - \mu^2 + \frac{1}{2} \left( \sigma^2 + \mu^2 \right) \\[5pt]
  ={} &amp;\sigma^2.
\end{align}&lt;/math&gt;

Varijanca populacije odgovara varijansi generirajuće raspodjele vjerovatnoće. U tom smislu, koncept populacije može se proširiti na kontinuirane slučajne varijable s beskonačnim populacijama.

== Varijansa uzorka ==
{{glavni|Standardna devijacija uzorka}}
== Pristrasna varijansa uzorka ==
U mnogim praktičnim situacijama, prava varijansa populacije nije poznata ''a priori'' i mora se nekako izračunati. Kada se radi o izuzetno velikim [[populacija]]ma, nije moguće prebrojati svaki objekat u populaciji, tako da se izračunavanje mora izvršiti na [[uzorak|uzorku]] populacije.&lt;ref&gt;{{cite book | last = Navidi | first = William | year = 2006 | title = Statistics for Engineers and Scientists | publisher = McGraw-Hill | page = 14}}&lt;/ref&gt; Ovo se općenito naziva '''varijansa uzorka''' ili '''empirijska varijansa'''. Varijansa uzorka može se također primijeniti na procjenu varijanse kontinuirane distribucije iz uzorka te distribucije.
Uzimamo [[statistički uzorak|uzorak sa zamjenom]] od {{tmath|n}} vrijednosti {{math|''Y''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ..., ''Y''&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt;}} iz populacije veličine {{tmath|N}}, gdje je {{math|''n'' &lt; ''N''}}, i procijenite varijansu na osnovu ovog uzorka.&lt;ref&gt;Montgomery, D. C. and Runger, G. C. (1994) ''Applied statistics and probability for engineers'', page 201. John Wiley &amp; Sons New York&lt;/ref&gt; Direktnim uzimanjem varijanse uzorka podataka dobija se [[prosjek]] [[kvadratno odstupanje|kvadratnih odstupanja]]:&lt;ref&gt;{{cite conference | author1 = Yuli Zhang | author2 = Huaiyu Wu | author3 = Lei Cheng | date = June 2012 | title = Some new deformation formulas about variance and covariance | conference = Proceedings of 4th International Conference on Modelling, Identification and Control(ICMIC2012) | pages = 987–992}}&lt;/ref&gt;
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2 =
  \frac{1}{n} \sum_{i=1}^n \left(Y_i - \overline{Y}\right)^2 = \left(\frac 1n \sum_{i=1}^n Y_i^2\right) - \overline{Y}^2 =
  \frac{1}{n^2} \sum_{i,j\,:\,i&lt;j}\left(Y_i - Y_j\right)^2.
&lt;/math&gt;
Ovdje, &lt;math&gt;\overline{Y}&lt;/math&gt; označava [[srednja vrijednost uzorka| srednju vrijednost uzorka]]:
:&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\overline{Y} = \frac{1}{n} \sum_{i=1}^n Y_i.&lt;/math&gt;

Since the {{math|''Y''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;}} are selected randomly, both &lt;math&gt;\overline{Y}&lt;/math&gt; and &lt;math&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; are [[Random variable|random variables]]. Their expected values can be evaluated by averaging over the ensemble of all possible samples {{math|{{mset|''Y''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt;}}}} of size {{tmath|n}} from the population. For &lt;math&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; this gives:
&lt;math display=&quot;block&quot;&gt;\begin{align}
  \operatorname{E}[\tilde{S}_Y^2]
    &amp;= \operatorname{E}\left[ \frac{1}{n} \sum_{i=1}^n {\left(Y_i - \frac{1}{n} \sum_{j=1}^n Y_j \right)}^2 \right] \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \operatorname{E}\left[ Y_i^2 - \frac{2}{n} Y_i \sum_{j=1}^n Y_j + \frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n Y_j \sum_{k=1}^n Y_k \right] \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \left( \operatorname{E}\left[Y_i^2\right] - \frac{2}{n} \left( \sum_{j \neq i} \operatorname{E}\left[Y_i Y_j\right] + \operatorname{E}\left[Y_i^2\right] \right) + \frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \sum_{k \neq j}^n \operatorname{E}\left[Y_j Y_k\right] +\frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \operatorname{E}\left[Y_j^2\right] \right) \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \left( \frac{n - 2}{n} \operatorname{E}\left[Y_i^2\right] - \frac{2}{n} \sum_{j \neq i} \operatorname{E}\left[Y_i Y_j\right] + \frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \sum_{k \neq j}^n \operatorname{E}\left[Y_j Y_k\right] +\frac{1}{n^2} \sum_{j=1}^n \operatorname{E}\left[Y_j^2\right] \right) \\[5pt]
    &amp;= \frac 1n \sum_{i=1}^n \left[ \frac{n - 2}{n} \left(\sigma^2 + \mu^2\right) - \frac{2}{n} (n - 1)\mu^2 + \frac{1}{n^2} n(n - 1)\mu^2 + \frac{1}{n} \left(\sigma^2 + \mu^2\right) \right] \\[5pt]
    &amp;= \frac{n - 1}{n} \sigma^2.
\end{align}&lt;/math&gt;

Ovdje &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\sigma^2 = \operatorname{E}[Y_i^2] - \mu^2&lt;/math&gt; izvedeno je u odjeljku je [[Varijanaa#Varijansa populacije|varijanaa populacije]] i &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\operatorname{E}[Y_i Y_j] = \operatorname{E}[Y_i] \operatorname{E}[Y_j] = \mu^2&lt;/math&gt; zbog nezavisnosti &lt;math&gt;Y_i&lt;/math&gt; i {{tmath|Y_j}}.
Stoga &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; daje procjenu varijanse populacije &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\sigma^2&lt;/math&gt; koja je pristrasna faktorom &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\frac{n - 1}{n}&lt;/math&gt; jer je očekivana vrijednost &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; manja od varijanse populacije (prave varijanse) za taj faktor. Iz tog razloga, &lt;math display=&quot;inline&quot;&gt;\tilde{S}_Y^2&lt;/math&gt; naziva se ''pristrasna varijansa uzorka''.

== Također pogledajte==
{{portal|Matematika}}
{{wiktionary|varijansa}}
* [[Bhatia-Davisova nejednakost]]
* [[Koeficijent varijacije]]
* [[Homoskedastičnost]]
* [[Spektralna analiza najmanjih kvadrata]] za izračunavanje [[frekventni spektar| frekventnog spektra]] sa spektarskim magnitudama u % varijanse ili u [[Decibel|dB]]
* [[Moderna teorija portfolija]]
* [[Popoviciuova nejednakost o varijansama]]
* [[Statistička disperzija|Mjere za statističku disperziju]]
* [[Varijansa-stabilizujuća transformacija]]

=== Vrste varijanse ===
* [[Korelacija]]
* [[Varijansa udaljenosti]]
* [[Objašnjena varijansa]]
* [[Združena varijansa]]
* [[Pseudo-varijansa]]

== Reference ==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Teorija distribucije vjerovatnoća}}
{{statistika|deskriptuvna|state=collapsed}}
{{Authority control}}
[[Kategorija: Momenti (matematika)]]
[[Kategorija: Statistička devijacija i disperzija]]
[[Kategorija: Članci koji sadrže dokaze]]
[[Kategorija: Statistika]]</text>
      <sha1>05b7dckctkc7mq3u3z9370xkxy2k4kj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kontraobavještajni rad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536481</id>
    <revision>
      <id>3916643</id>
      <timestamp>2026-08-05T20:39:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku (prvi dio)</comment>
      <origin>3916643</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9630" sha1="j21p2qprxfy3bm9lin1vpgetqzz2ykl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Civilian Photo Technicians (in back of jeep) working for Counter Intelligence Corps, are accounted for by Captain... - NARA - 198977.tif|mini|desno|300px|Civilni fototehničari koji su radili za Kontraobavještajni korpus (SAD) prolaze kontrolu na [[sigurnosni kontrolni punkt|sigurnosnom kontrolnom punktu]] u [[Potsdam]]u, [[Njemačka]], 14. jula 1945.]]
'''Kontraobavještajna djelatnost''' i njena osnovna poddisciplina, '''protivšpijunaža''', obuhvataju aktivnosti usmjerene na zaštitu [[obavještajna služba|obavještajnog sistema]] neke države ili organizacije od djelovanja protivničkih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Johnson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=William R. |title=Thwarting Enemies at Home and Abroad: How to be a Counterintelligence Officer |url=https://books.google.ba/books/about/Thwarting_Enemies_at_Home_and_Abroad.html?id=yqJ8mAEACAAJ |publisher=Georgetown University Press |year=2009 |isbn=978-1-58901-255-4 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To uključuje prikupljanje podataka i provođenje mjera radi sprječavanja [[špijunaža|špijunaže]], [[sabotaža|sabotaže]], [[atentat]]a i drugih [[obavještajna djelatnost|obavještajnih aktivnosti]] koje provode strane države, organizacije ili pojedinci, ili koje se izvode u njihovo ime.

U mnogim državama postoji više institucija nadležnih za različite aspekte kontraobavještajne djelatnosti, kao što su unutrašnja sigurnost, vanjska obavještajna zaštita i [[sprječavanje i suzbijanje terorizma]]. U pojedinim državama te su nadležnosti organizovane u okviru [[policija|policije]], kao što je [[Federalni istražni biro]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok druge imaju posebne civilne sigurnosne službe, poput britanske [[MI5]].&lt;ref name=&quot;DCAF_2020&quot;&gt;{{cite report |title=Counterintelligence and Law Enforcement Functions in the Intelligence Sector |url=https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf |publisher=DCAF – Geneva Centre for Security Sector Governance |year=2020 |isbn=92-9222-549-9 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MI5_Law_Oversight&quot;&gt;{{cite web |title=Law, oversight and ethics |url=https://www.mi5.gov.uk/how-we-work/law-oversight-and-ethics |website=MI5 - The Security Service |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje i države u kojima su obavještajne i kontraobavještajne funkcije objedinjene u jednoj instituciji, kao što je [[Kanadska sigurnosno-obavještajna služba]] (CSIS).

== Historija ==

[[Datoteka:Great Game cartoon from 1878.jpg|mini|desno|300px|Politička karikatura koja prikazuje afganistanskog emira [[Sher Ali Khan]]a u društvu njegovih &quot;prijatelja&quot; – [[Ruski medvjed|ruskog medvjeda]] i [[Lav|britanskog lava]] (1878). Tokom [[Velika igra|Velike igre]] obje sile razvile su sistematske oblike špijunaže i nadzora širom regije.]]
Savremene metode špijunaže i specijalizovane državne obavještajne službe razvijale su se krajem 19. stoljeća. Važnu ulogu u tom procesu imala je [[Velika igra]] – strateško suparništvo između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] za prevlast u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] između 1830. i 1895. Kako bi odgovorila na ruske ambicije u regiji i zaštitila svoje interese u Britanskoj Indiji, [[Indijska državna služba]] razvila je sistem nadzora, obavještajnog rada i kontraobavještajne zaštite. Postojanje ovog prikrivenog sukoba dodatno je popularizovalo [[Rudyard Kipling]] u svom poznatom [[špijunski roman|špijunskom romanu]] ''[[Kim (roman)|Kim]]'' (1901),&lt;ref name=&quot;Kipling_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Kipling |first=Rudyard |title=Kim |series=Línea de Sombra. Serie Azul |translator=Julio Izquierdo Crocelles |publisher=Ediciones Del Sol |year=1995 |isbn=978-950-9413-63-4 |url=https://books.google.ba/books?id=ROSW5PYPN8gC |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; u kojem je Veliku igru prikazao kao neprekidni sukob obavještajnih i špijunskih službi.&lt;ref name=&quot;Davies_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Davies |first=Philip H. J. |title=Intelligence and Government in Britain and the United States: A Comparative Perspective |volume=1–2 |url=https://books.google.ba/books?id=D3KIwYA_QyAC |publisher=ABC-CLIO |date=2012 |isbn=978-1-4408-0281-2 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje specijalizovanih obavještajnih i kontraobavještajnih organizacija bilo je usko povezano s kolonijalnim suparništvom velikih evropskih sila i ubrzanim razvojem vojne tehnologije. Kako je špijunaža postajala sve značajniji instrument međunarodne politike, javila se potreba da se dotadašnje policijske i sigurnosne službe prošire funkcijama otkrivanja i suzbijanja djelovanja stranih obavještajnih službi. U tom kontekstu, [[Evidenzbureau]], osnovan u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1850, od kraja 19. stoljeća imao je zadatak suzbijanja aktivnosti [[Panslavizam|panslavističkog]] pokreta koji je djelovao iz [[Srbija|Srbije]].&lt;ref name=&quot;Moritz_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Moritz |first=Verena |title=The transformation of secret services |url=https://scilog.fwf.ac.at/en/magazine/the-transformation-of-secret-services |website=Scilog |year=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon posljedica [[Dreyfusova afera|Dreyfusove afere]] (1894–1906) u [[Francuska|Francuskoj]], odgovornost za vojnu protivšpijunažu 1899. preuzela je [[Sûreté|Sûreté générale]], institucija koja je prvobitno bila nadležna za održavanje javnog reda i sigurnosti, a djelovala je pod nadzorom [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske|ministarstva unutrašnjih poslova]].&lt;ref name=&quot;AASSDN_Historique&quot;&gt;{{cite web |title=Bref historique des services français, depuis 1871 |url=https://www.aassdn.org/hsvEXhis01.html |website=Anciens des Services Spéciaux de la Défense Nationale (AASSDN) |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Okhranka group photo.jpg|mini|desno|300px|[[Ohrana]], osnovana 1880, bila je zadužena za suzbijanje neprijateljske špijunaže protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Fotografija pripadnika petrogradske Ohrane iz 1905.]]
[[Ohrana]] je osnovana 1880. radi sprječavanja i suzbijanja političkog terorizma i ljevičarskih revolucionarnih pokreta u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], ali je istovremeno bila zadužena i za suzbijanje neprijateljske špijunaže.&lt;ref name=&quot;Fischer_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njena glavna meta bili su revolucionarni pokreti, čiji su pripadnici često djelovali iz inostranstva i odatle planirali subverzivne aktivnosti. U [[Pariz]]u je uspostavljena posebna ispostava kojom je rukovodio [[Pyotr Rachkovsky]], zadužena za praćenje njihovog djelovanja. Ohrana je koristila različite metode, uključujući [[Tajna operacija|tajne operacije]], [[prikriveni agent|prikrivene agente]] i ''perlustraciju'', odnosno presretanje i čitanje privatne prepiske. Posebno je postala poznata po korištenju [[agent provokator|agenata provokatora]], koji su često uspijevali infiltrirati revolucionarne organizacije..&lt;ref name=&quot;Thatcher_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Thatcher |editor-first=Ian D. |title=Late Imperial Russia: Problems and prospects |url=https://www.jstor.org/stable/jj.15976626 |publisher=Manchester University Press |year=2005 |doi=10.7765/9781526166418 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća pojedine države počele su osnivati integrisane kontraobavještajne službe koje su bile neposredno podređene državnim vlastima. Britanska vlada je 1909. osnovala [[MI6|Biro tajne službe]], prvu nezavisnu međuresornu instituciju s potpunom odgovornošću za koordinaciju državnih kontraobavještajnih aktivnosti.

Nakon intenzivnog zalaganja [[William Melville|Williama Melvillea]], koji je britanskim vlastima pribavio njemačke planove mobilizacije i dokaze o njemačkoj finansijskoj podršci [[Buri|Burima]], britanska vlada je 1903. odobrila osnivanje novog obavještajnog odjela u okviru [[War Office]]a pod nazivom MO3, koji je kasnije preimenovan u MO5, a na čije je čelo postavljen Melville. Djelujući tajno iz stana u [[London]]u, Melville je rukovodio i kontraobavještajnim i vanjskim obavještajnim operacijama, oslanjajući se na iskustvo i međunarodne kontakte stečene tokom rada u [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski likovi ==
* [https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf &quot;Kontraobavještajne i policijske funkcije u obavještajnom sektoru&quot;] – publikacija Centra za upravljanje sigurnosnim sektorom u Ženevi (DCAF), 2020. {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kontraobavještajna djelatnost}}
[[Kategorija:Kontraobavještajna djelatnost| ]]
[[Kategorija:Vrste špijunaže]]
[[Kategorija:Obavještajna analiza]]
[[Kategorija:Vojno-obavještajna služba]]
[[Kategorija:Tehnike špijunaže]]</text>
      <sha1>j21p2qprxfy3bm9lin1vpgetqzz2ykl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916649</id>
      <parentid>3916643</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:17:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3916649</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15468" sha1="qxqqanid9p8givcypw5wcl3l758q4pb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Civilian Photo Technicians (in back of jeep) working for Counter Intelligence Corps, are accounted for by Captain... - NARA - 198977.tif|mini|desno|300px|Civilni fototehničari koji su radili za Kontraobavještajni korpus (SAD) prolaze kontrolu na [[sigurnosni kontrolni punkt|sigurnosnom kontrolnom punktu]] u [[Potsdam]]u, [[Njemačka]], 14. jula 1945.]]
'''Kontraobavještajna djelatnost''' i njena osnovna poddisciplina, '''protivšpijunaža''', obuhvataju aktivnosti usmjerene na zaštitu [[obavještajna služba|obavještajnog sistema]] neke države ili organizacije od djelovanja protivničkih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Johnson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=William R. |title=Thwarting Enemies at Home and Abroad: How to be a Counterintelligence Officer |url=https://books.google.ba/books/about/Thwarting_Enemies_at_Home_and_Abroad.html?id=yqJ8mAEACAAJ |publisher=Georgetown University Press |year=2009 |isbn=978-1-58901-255-4 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To uključuje prikupljanje podataka i provođenje mjera radi sprječavanja [[špijunaža|špijunaže]], [[sabotaža|sabotaže]], [[atentat]]a i drugih [[obavještajna djelatnost|obavještajnih aktivnosti]] koje provode strane države, organizacije ili pojedinci, ili koje se izvode u njihovo ime.

U mnogim državama postoji više institucija nadležnih za različite aspekte kontraobavještajne djelatnosti, kao što su unutrašnja sigurnost, vanjska obavještajna zaštita i [[sprječavanje i suzbijanje terorizma]]. U pojedinim državama te su nadležnosti organizovane u okviru [[policija|policije]], kao što je [[Federalni istražni biro]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok druge imaju posebne civilne sigurnosne službe, poput britanske [[MI5]].&lt;ref name=&quot;DCAF_2020&quot;&gt;{{cite report |title=Counterintelligence and Law Enforcement Functions in the Intelligence Sector |url=https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf |publisher=DCAF – Geneva Centre for Security Sector Governance |year=2020 |isbn=92-9222-549-9 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MI5_Law_Oversight&quot;&gt;{{cite web |title=Law, oversight and ethics |url=https://www.mi5.gov.uk/how-we-work/law-oversight-and-ethics |website=MI5 - The Security Service |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje i države u kojima su obavještajne i kontraobavještajne funkcije objedinjene u jednoj instituciji, kao što je [[Kanadska sigurnosno-obavještajna služba]] (CSIS).

== Historija ==

[[Datoteka:Great Game cartoon from 1878.jpg|mini|desno|300px|Politička karikatura koja prikazuje afganistanskog emira [[Sher Ali Khan]]a u društvu njegovih &quot;prijatelja&quot; – [[Ruski medvjed|ruskog medvjeda]] i [[Lav|britanskog lava]] (1878). Tokom [[Velika igra|Velike igre]] obje sile razvile su sistematske oblike špijunaže i nadzora širom regije.]]
Savremene metode špijunaže i specijalizovane državne obavještajne službe razvijale su se krajem 19. stoljeća. Važnu ulogu u tom procesu imala je [[Velika igra]] – strateško suparništvo između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] za prevlast u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] između 1830. i 1895. Kako bi odgovorila na ruske ambicije u regiji i zaštitila svoje interese u Britanskoj Indiji, [[Indijska državna služba]] razvila je sistem nadzora, obavještajnog rada i kontraobavještajne zaštite. Postojanje ovog prikrivenog sukoba dodatno je popularizovalo [[Rudyard Kipling]] u svom poznatom [[špijunski roman|špijunskom romanu]] ''[[Kim (roman)|Kim]]'' (1901),&lt;ref name=&quot;Kipling_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Kipling |first=Rudyard |title=Kim |series=Línea de Sombra. Serie Azul |translator=Julio Izquierdo Crocelles |publisher=Ediciones Del Sol |year=1995 |isbn=978-950-9413-63-4 |url=https://books.google.ba/books?id=ROSW5PYPN8gC |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; u kojem je Veliku igru prikazao kao neprekidni sukob obavještajnih i špijunskih službi.&lt;ref name=&quot;Davies_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Davies |first=Philip H. J. |title=Intelligence and Government in Britain and the United States: A Comparative Perspective |volume=1–2 |url=https://books.google.ba/books?id=D3KIwYA_QyAC |publisher=ABC-CLIO |date=2012 |isbn=978-1-4408-0281-2 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje specijalizovanih obavještajnih i kontraobavještajnih organizacija bilo je usko povezano s kolonijalnim suparništvom velikih evropskih sila i ubrzanim razvojem vojne tehnologije. Kako je špijunaža postajala sve značajniji instrument međunarodne politike, javila se potreba da se dotadašnje policijske i sigurnosne službe prošire funkcijama otkrivanja i suzbijanja djelovanja stranih obavještajnih službi. U tom kontekstu, [[Evidenzbureau]], osnovan u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1850, od kraja 19. stoljeća imao je zadatak suzbijanja aktivnosti [[Panslavizam|panslavističkog]] pokreta koji je djelovao iz [[Srbija|Srbije]].&lt;ref name=&quot;Moritz_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Moritz |first=Verena |title=The transformation of secret services |url=https://scilog.fwf.ac.at/en/magazine/the-transformation-of-secret-services |website=Scilog |year=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon posljedica [[Dreyfusova afera|Dreyfusove afere]] (1894–1906) u [[Francuska|Francuskoj]], odgovornost za vojnu protivšpijunažu 1899. preuzela je [[Sûreté|Sûreté générale]], institucija koja je prvobitno bila nadležna za održavanje javnog reda i sigurnosti, a djelovala je pod nadzorom [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske|ministarstva unutrašnjih poslova]].&lt;ref name=&quot;AASSDN_Historique&quot;&gt;{{cite web |title=Bref historique des services français, depuis 1871 |url=https://www.aassdn.org/hsvEXhis01.html |website=Anciens des Services Spéciaux de la Défense Nationale (AASSDN) |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Okhranka group photo.jpg|mini|desno|300px|[[Ohrana]], osnovana 1880, bila je zadužena za suzbijanje neprijateljske špijunaže protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Fotografija pripadnika petrogradske Ohrane iz 1905.]]
[[Ohrana]] je osnovana 1880. radi sprječavanja i suzbijanja političkog terorizma i ljevičarskih revolucionarnih pokreta u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], ali je istovremeno bila zadužena i za suzbijanje neprijateljske špijunaže.&lt;ref name=&quot;Fischer_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njena glavna meta bili su revolucionarni pokreti, čiji su pripadnici često djelovali iz inostranstva i odatle planirali subverzivne aktivnosti. U [[Pariz]]u je uspostavljena posebna ispostava kojom je rukovodio [[Pyotr Rachkovsky]], zadužena za praćenje njihovog djelovanja. Ohrana je koristila različite metode, uključujući [[Tajna operacija|tajne operacije]], [[prikriveni agent|prikrivene agente]] i ''perlustraciju'', odnosno presretanje i čitanje privatne prepiske. Posebno je postala poznata po korištenju [[agent provokator|agenata provokatora]], koji su često uspijevali infiltrirati revolucionarne organizacije.&lt;ref name=&quot;Thatcher_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Thatcher |editor-first=Ian D. |title=Late Imperial Russia: Problems and prospects |url=https://www.jstor.org/stable/jj.15976626 |publisher=Manchester University Press |year=2005 |doi=10.7765/9781526166418 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća pojedine države počele su osnivati integrisane kontraobavještajne službe koje su bile neposredno podređene državnim vlastima. Britanska vlada je 1909. osnovala [[MI6|Biro tajne službe]], prvu nezavisnu međuresornu instituciju s potpunom odgovornošću za koordinaciju državnih kontraobavještajnih aktivnosti.

Nakon intenzivnog zalaganja [[William Melville|Williama Melvillea]], koji je britanskim vlastima pribavio njemačke planove mobilizacije i dokaze o njemačkoj finansijskoj podršci [[Buri|Burima]], britanska vlada je 1903. odobrila osnivanje novog obavještajnog odjela u okviru [[War Office]]a pod nazivom MO3, koji je kasnije preimenovan u MO5, a na čije je čelo postavljen Melville. Djelujući tajno iz stana u [[London]]u, Melville je rukovodio i kontraobavještajnim i vanjskim obavještajnim operacijama, oslanjajući se na iskustvo i međunarodne kontakte stečene tokom rada u [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]].

Zbog uspješnog rada dotadašnjih obavještajnih struktura, Vladin odbor za obavještajne poslove, uz podršku [[Richard Haldane|Richarda Haldanea]] i [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], osnovao je 1909. [[MI6|Biro tajne službe]] kao zajedničku inicijativu Ministarstva pomorstva (''Admiralty''), Ministarstva rata (''War Office'') i Ministarstva vanjskih poslova (''Foreign Office'') radi koordinacije tajnih obavještajnih operacija u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i inostranstvu, s posebnim naglaskom na aktivnosti [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Za prvog direktora imenovan je kapetan [[Mansfield Smith-Cumming|Sir George Mansfield Smith-Cumming]], poznat pod kodnim imenom &quot;C&quot;.&lt;ref name=&quot;SIS_MI6_2008&quot;&gt;{{cite web |title=SIS or MI6. What's in a name? |url=http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926133058/http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-date=26. 9. 2008 |website=Secret Intelligence Service (SIS) |year=2008 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1910. [[MI6|Biro tajne službe]] podijeljen je na službu za vanjsko obavještajno djelovanje i domaću kontraobavještajnu službu. Posljednjom je rukovodio sir [[Vernon Kell]], a njen prvobitni zadatak bio je ublažavanje zabrinutosti javnosti zbog navodne rasprostranjenosti njemačke špijunaže u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].&lt;ref name=&quot;Andrew_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Defence_of_the_Realm.html?id=njWH7cW3aLAC |publisher=Penguin Books |year=2012 |isbn=978-0-7181-9744-5 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da služba nije imala policijska ovlaštenja, Kell je usko sarađivao sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]] [[Scotland Yard]]a, kojim je rukovodio [[Basil Thomson]]. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uspio je osujetiti djelovanje indijskih revolucionara koji su sarađivali s [[Njemačka|Njemačkom]]. Za razliku od ranijeg sistema, u kojem su pojedini državni resori i vojne službe djelovali uglavnom samostalno, uz malo ili nimalo međusobne koordinacije, novoosnovani [[MI6|Biro tajne službe]]' bio je međuresorna institucija koja je svoje obavještajne izvještaje dostavljala svim nadležnim državnim organima.&lt;ref name=&quot;Walton_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Walton |first=Calder |title=Empire of Secrets: British Intelligence, the Cold War, and the Twilight of Empire |url=https://books.google.ba/books?id=9TXJAwAAQBAJ |publisher=Overlook Press |year=2013 |isbn=978-1-4683-1043-6 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Time su vlade prvi put dobile centralizovan, nezavisan obavještajni i kontraobavještajni aparat koji je djelovao i u mirnodopskim uslovima, s uređenim registrima, definisanim procedurama i stalnom organizacijskom strukturom, za razliku od dotadašnjeg pretežno ''ad hoc'' pristupa.

[[Datoteka:Putin-Stasi-Ausweis.png|mini|desno|300px|Identifikacijska iskaznica [[Stasi]]ja iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], izdana sadašnjem predsjedniku [[Rusija|Rusije]] [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]]. Kao i druge sigurnosne službe komunističkih država, Stasi je u velikoj mjeri primjenjivao metode protivšpijunaže radi nadzora i represije nad civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Schmeidel |first=John Christian |title=Stasi: Shield and Sword of the Party |chapter=Origins and developments of the East German secret police: Disruptions and breakouts |edition=1 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203018415/stasi-john-christian-schmeidel |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-0-203-01841-5 |doi=10.4324/9780203018415 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Guriev_Treisman_2022&quot;&gt;{{cite book |last1=Guriev |first1=Sergei |last2=Treisman |first2=Daniel |title=Spin Dictators: The Changing Face of Tyranny in the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv1xp9p7d |publisher=Princeton University Press |year=2022 |doi=10.2307/j.ctv1xp9p7d |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]

U sovjetskoj [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] metode protivšpijunaže bile su usmjerene i protiv civilnog stanovništva te su bile poznate kao [[Subverzija|metode subverzije]] ({{de|Zersetzung}}). Njihova svrha bila je psihološki oslabiti ili društveno izolovati istaknute pojedince i grupe kako bi se spriječilo političko neslaganje i suzbilo ponašanje koje su vlasti smatrale ideološki ili kulturno neprihvatljivim.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot; /&gt; Od početka 1970-ih godina pa sve do raspada Istočne Njemačke 1990, metode subverzije predstavljale su glavni oblik političke represije.&lt;ref name=&quot;Dennis_Laporte_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Dennis |first1=Mike |last2=Laporte |first2=Norman |title=The Stasi: Myth and Reality |chapter=Tackling the enemy: quiet repression and preventive decomposition |url=https://books.google.ba/books/about/The_Stasi.html?id=478eBAAAQBAJ |publisher=Routledge |year=2014 |isbn=978-1-317-87656-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slične metode primjenjivane su i u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], između ostalog kao podrška sistematskom prisvajanju intelektualnog vlasništva putem obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Ellis_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Ellis |first=Frank |chapter=Information Deficit |title=From Glasnost to the Internet: Russia's New Infosphere |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-1-349-27076-7 |publisher=Palgrave Macmillan |year=1999 |isbn=978-1-349-27078-1 |doi=10.1007/978-1-349-27076-7 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski likovi ==
* [https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf &quot;Kontraobavještajne i policijske funkcije u obavještajnom sektoru&quot;] – publikacija Centra za upravljanje sigurnosnim sektorom u Ženevi (DCAF), 2020. {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kontraobavještajna djelatnost}}
[[Kategorija:Kontraobavještajna djelatnost| ]]
[[Kategorija:Vrste špijunaže]]
[[Kategorija:Obavještajna analiza]]
[[Kategorija:Vojno-obavještajna služba]]
[[Kategorija:Tehnike špijunaže]]</text>
      <sha1>qxqqanid9p8givcypw5wcl3l758q4pb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916650</id>
      <parentid>3916649</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:17:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bosancica by MK premjestio je stranicu [[Kontraobavještajna djelatnost]] na [[Kontraobavještajna rad]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3916649</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15468" sha1="qxqqanid9p8givcypw5wcl3l758q4pb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Civilian Photo Technicians (in back of jeep) working for Counter Intelligence Corps, are accounted for by Captain... - NARA - 198977.tif|mini|desno|300px|Civilni fototehničari koji su radili za Kontraobavještajni korpus (SAD) prolaze kontrolu na [[sigurnosni kontrolni punkt|sigurnosnom kontrolnom punktu]] u [[Potsdam]]u, [[Njemačka]], 14. jula 1945.]]
'''Kontraobavještajna djelatnost''' i njena osnovna poddisciplina, '''protivšpijunaža''', obuhvataju aktivnosti usmjerene na zaštitu [[obavještajna služba|obavještajnog sistema]] neke države ili organizacije od djelovanja protivničkih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Johnson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=William R. |title=Thwarting Enemies at Home and Abroad: How to be a Counterintelligence Officer |url=https://books.google.ba/books/about/Thwarting_Enemies_at_Home_and_Abroad.html?id=yqJ8mAEACAAJ |publisher=Georgetown University Press |year=2009 |isbn=978-1-58901-255-4 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To uključuje prikupljanje podataka i provođenje mjera radi sprječavanja [[špijunaža|špijunaže]], [[sabotaža|sabotaže]], [[atentat]]a i drugih [[obavještajna djelatnost|obavještajnih aktivnosti]] koje provode strane države, organizacije ili pojedinci, ili koje se izvode u njihovo ime.

U mnogim državama postoji više institucija nadležnih za različite aspekte kontraobavještajne djelatnosti, kao što su unutrašnja sigurnost, vanjska obavještajna zaštita i [[sprječavanje i suzbijanje terorizma]]. U pojedinim državama te su nadležnosti organizovane u okviru [[policija|policije]], kao što je [[Federalni istražni biro]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok druge imaju posebne civilne sigurnosne službe, poput britanske [[MI5]].&lt;ref name=&quot;DCAF_2020&quot;&gt;{{cite report |title=Counterintelligence and Law Enforcement Functions in the Intelligence Sector |url=https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf |publisher=DCAF – Geneva Centre for Security Sector Governance |year=2020 |isbn=92-9222-549-9 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MI5_Law_Oversight&quot;&gt;{{cite web |title=Law, oversight and ethics |url=https://www.mi5.gov.uk/how-we-work/law-oversight-and-ethics |website=MI5 - The Security Service |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje i države u kojima su obavještajne i kontraobavještajne funkcije objedinjene u jednoj instituciji, kao što je [[Kanadska sigurnosno-obavještajna služba]] (CSIS).

== Historija ==

[[Datoteka:Great Game cartoon from 1878.jpg|mini|desno|300px|Politička karikatura koja prikazuje afganistanskog emira [[Sher Ali Khan]]a u društvu njegovih &quot;prijatelja&quot; – [[Ruski medvjed|ruskog medvjeda]] i [[Lav|britanskog lava]] (1878). Tokom [[Velika igra|Velike igre]] obje sile razvile su sistematske oblike špijunaže i nadzora širom regije.]]
Savremene metode špijunaže i specijalizovane državne obavještajne službe razvijale su se krajem 19. stoljeća. Važnu ulogu u tom procesu imala je [[Velika igra]] – strateško suparništvo između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] za prevlast u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] između 1830. i 1895. Kako bi odgovorila na ruske ambicije u regiji i zaštitila svoje interese u Britanskoj Indiji, [[Indijska državna služba]] razvila je sistem nadzora, obavještajnog rada i kontraobavještajne zaštite. Postojanje ovog prikrivenog sukoba dodatno je popularizovalo [[Rudyard Kipling]] u svom poznatom [[špijunski roman|špijunskom romanu]] ''[[Kim (roman)|Kim]]'' (1901),&lt;ref name=&quot;Kipling_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Kipling |first=Rudyard |title=Kim |series=Línea de Sombra. Serie Azul |translator=Julio Izquierdo Crocelles |publisher=Ediciones Del Sol |year=1995 |isbn=978-950-9413-63-4 |url=https://books.google.ba/books?id=ROSW5PYPN8gC |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; u kojem je Veliku igru prikazao kao neprekidni sukob obavještajnih i špijunskih službi.&lt;ref name=&quot;Davies_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Davies |first=Philip H. J. |title=Intelligence and Government in Britain and the United States: A Comparative Perspective |volume=1–2 |url=https://books.google.ba/books?id=D3KIwYA_QyAC |publisher=ABC-CLIO |date=2012 |isbn=978-1-4408-0281-2 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje specijalizovanih obavještajnih i kontraobavještajnih organizacija bilo je usko povezano s kolonijalnim suparništvom velikih evropskih sila i ubrzanim razvojem vojne tehnologije. Kako je špijunaža postajala sve značajniji instrument međunarodne politike, javila se potreba da se dotadašnje policijske i sigurnosne službe prošire funkcijama otkrivanja i suzbijanja djelovanja stranih obavještajnih službi. U tom kontekstu, [[Evidenzbureau]], osnovan u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1850, od kraja 19. stoljeća imao je zadatak suzbijanja aktivnosti [[Panslavizam|panslavističkog]] pokreta koji je djelovao iz [[Srbija|Srbije]].&lt;ref name=&quot;Moritz_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Moritz |first=Verena |title=The transformation of secret services |url=https://scilog.fwf.ac.at/en/magazine/the-transformation-of-secret-services |website=Scilog |year=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon posljedica [[Dreyfusova afera|Dreyfusove afere]] (1894–1906) u [[Francuska|Francuskoj]], odgovornost za vojnu protivšpijunažu 1899. preuzela je [[Sûreté|Sûreté générale]], institucija koja je prvobitno bila nadležna za održavanje javnog reda i sigurnosti, a djelovala je pod nadzorom [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske|ministarstva unutrašnjih poslova]].&lt;ref name=&quot;AASSDN_Historique&quot;&gt;{{cite web |title=Bref historique des services français, depuis 1871 |url=https://www.aassdn.org/hsvEXhis01.html |website=Anciens des Services Spéciaux de la Défense Nationale (AASSDN) |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Okhranka group photo.jpg|mini|desno|300px|[[Ohrana]], osnovana 1880, bila je zadužena za suzbijanje neprijateljske špijunaže protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Fotografija pripadnika petrogradske Ohrane iz 1905.]]
[[Ohrana]] je osnovana 1880. radi sprječavanja i suzbijanja političkog terorizma i ljevičarskih revolucionarnih pokreta u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], ali je istovremeno bila zadužena i za suzbijanje neprijateljske špijunaže.&lt;ref name=&quot;Fischer_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njena glavna meta bili su revolucionarni pokreti, čiji su pripadnici često djelovali iz inostranstva i odatle planirali subverzivne aktivnosti. U [[Pariz]]u je uspostavljena posebna ispostava kojom je rukovodio [[Pyotr Rachkovsky]], zadužena za praćenje njihovog djelovanja. Ohrana je koristila različite metode, uključujući [[Tajna operacija|tajne operacije]], [[prikriveni agent|prikrivene agente]] i ''perlustraciju'', odnosno presretanje i čitanje privatne prepiske. Posebno je postala poznata po korištenju [[agent provokator|agenata provokatora]], koji su često uspijevali infiltrirati revolucionarne organizacije.&lt;ref name=&quot;Thatcher_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Thatcher |editor-first=Ian D. |title=Late Imperial Russia: Problems and prospects |url=https://www.jstor.org/stable/jj.15976626 |publisher=Manchester University Press |year=2005 |doi=10.7765/9781526166418 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća pojedine države počele su osnivati integrisane kontraobavještajne službe koje su bile neposredno podređene državnim vlastima. Britanska vlada je 1909. osnovala [[MI6|Biro tajne službe]], prvu nezavisnu međuresornu instituciju s potpunom odgovornošću za koordinaciju državnih kontraobavještajnih aktivnosti.

Nakon intenzivnog zalaganja [[William Melville|Williama Melvillea]], koji je britanskim vlastima pribavio njemačke planove mobilizacije i dokaze o njemačkoj finansijskoj podršci [[Buri|Burima]], britanska vlada je 1903. odobrila osnivanje novog obavještajnog odjela u okviru [[War Office]]a pod nazivom MO3, koji je kasnije preimenovan u MO5, a na čije je čelo postavljen Melville. Djelujući tajno iz stana u [[London]]u, Melville je rukovodio i kontraobavještajnim i vanjskim obavještajnim operacijama, oslanjajući se na iskustvo i međunarodne kontakte stečene tokom rada u [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]].

Zbog uspješnog rada dotadašnjih obavještajnih struktura, Vladin odbor za obavještajne poslove, uz podršku [[Richard Haldane|Richarda Haldanea]] i [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], osnovao je 1909. [[MI6|Biro tajne službe]] kao zajedničku inicijativu Ministarstva pomorstva (''Admiralty''), Ministarstva rata (''War Office'') i Ministarstva vanjskih poslova (''Foreign Office'') radi koordinacije tajnih obavještajnih operacija u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i inostranstvu, s posebnim naglaskom na aktivnosti [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Za prvog direktora imenovan je kapetan [[Mansfield Smith-Cumming|Sir George Mansfield Smith-Cumming]], poznat pod kodnim imenom &quot;C&quot;.&lt;ref name=&quot;SIS_MI6_2008&quot;&gt;{{cite web |title=SIS or MI6. What's in a name? |url=http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926133058/http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-date=26. 9. 2008 |website=Secret Intelligence Service (SIS) |year=2008 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1910. [[MI6|Biro tajne službe]] podijeljen je na službu za vanjsko obavještajno djelovanje i domaću kontraobavještajnu službu. Posljednjom je rukovodio sir [[Vernon Kell]], a njen prvobitni zadatak bio je ublažavanje zabrinutosti javnosti zbog navodne rasprostranjenosti njemačke špijunaže u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].&lt;ref name=&quot;Andrew_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Defence_of_the_Realm.html?id=njWH7cW3aLAC |publisher=Penguin Books |year=2012 |isbn=978-0-7181-9744-5 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da služba nije imala policijska ovlaštenja, Kell je usko sarađivao sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]] [[Scotland Yard]]a, kojim je rukovodio [[Basil Thomson]]. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uspio je osujetiti djelovanje indijskih revolucionara koji su sarađivali s [[Njemačka|Njemačkom]]. Za razliku od ranijeg sistema, u kojem su pojedini državni resori i vojne službe djelovali uglavnom samostalno, uz malo ili nimalo međusobne koordinacije, novoosnovani [[MI6|Biro tajne službe]]' bio je međuresorna institucija koja je svoje obavještajne izvještaje dostavljala svim nadležnim državnim organima.&lt;ref name=&quot;Walton_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Walton |first=Calder |title=Empire of Secrets: British Intelligence, the Cold War, and the Twilight of Empire |url=https://books.google.ba/books?id=9TXJAwAAQBAJ |publisher=Overlook Press |year=2013 |isbn=978-1-4683-1043-6 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Time su vlade prvi put dobile centralizovan, nezavisan obavještajni i kontraobavještajni aparat koji je djelovao i u mirnodopskim uslovima, s uređenim registrima, definisanim procedurama i stalnom organizacijskom strukturom, za razliku od dotadašnjeg pretežno ''ad hoc'' pristupa.

[[Datoteka:Putin-Stasi-Ausweis.png|mini|desno|300px|Identifikacijska iskaznica [[Stasi]]ja iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], izdana sadašnjem predsjedniku [[Rusija|Rusije]] [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]]. Kao i druge sigurnosne službe komunističkih država, Stasi je u velikoj mjeri primjenjivao metode protivšpijunaže radi nadzora i represije nad civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Schmeidel |first=John Christian |title=Stasi: Shield and Sword of the Party |chapter=Origins and developments of the East German secret police: Disruptions and breakouts |edition=1 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203018415/stasi-john-christian-schmeidel |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-0-203-01841-5 |doi=10.4324/9780203018415 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Guriev_Treisman_2022&quot;&gt;{{cite book |last1=Guriev |first1=Sergei |last2=Treisman |first2=Daniel |title=Spin Dictators: The Changing Face of Tyranny in the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv1xp9p7d |publisher=Princeton University Press |year=2022 |doi=10.2307/j.ctv1xp9p7d |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]

U sovjetskoj [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] metode protivšpijunaže bile su usmjerene i protiv civilnog stanovništva te su bile poznate kao [[Subverzija|metode subverzije]] ({{de|Zersetzung}}). Njihova svrha bila je psihološki oslabiti ili društveno izolovati istaknute pojedince i grupe kako bi se spriječilo političko neslaganje i suzbilo ponašanje koje su vlasti smatrale ideološki ili kulturno neprihvatljivim.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot; /&gt; Od početka 1970-ih godina pa sve do raspada Istočne Njemačke 1990, metode subverzije predstavljale su glavni oblik političke represije.&lt;ref name=&quot;Dennis_Laporte_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Dennis |first1=Mike |last2=Laporte |first2=Norman |title=The Stasi: Myth and Reality |chapter=Tackling the enemy: quiet repression and preventive decomposition |url=https://books.google.ba/books/about/The_Stasi.html?id=478eBAAAQBAJ |publisher=Routledge |year=2014 |isbn=978-1-317-87656-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slične metode primjenjivane su i u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], između ostalog kao podrška sistematskom prisvajanju intelektualnog vlasništva putem obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Ellis_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Ellis |first=Frank |chapter=Information Deficit |title=From Glasnost to the Internet: Russia's New Infosphere |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-1-349-27076-7 |publisher=Palgrave Macmillan |year=1999 |isbn=978-1-349-27078-1 |doi=10.1007/978-1-349-27076-7 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski likovi ==
* [https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf &quot;Kontraobavještajne i policijske funkcije u obavještajnom sektoru&quot;] – publikacija Centra za upravljanje sigurnosnim sektorom u Ženevi (DCAF), 2020. {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kontraobavještajna djelatnost}}
[[Kategorija:Kontraobavještajna djelatnost| ]]
[[Kategorija:Vrste špijunaže]]
[[Kategorija:Obavještajna analiza]]
[[Kategorija:Vojno-obavještajna služba]]
[[Kategorija:Tehnike špijunaže]]</text>
      <sha1>qxqqanid9p8givcypw5wcl3l758q4pb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916652</id>
      <parentid>3916650</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:17:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bosancica by MK premjestio je stranicu [[Kontraobavještajna rad]] na [[Kontraobavještajni rad]]: Slovna ili gramatička greška</comment>
      <origin>3916649</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15468" sha1="qxqqanid9p8givcypw5wcl3l758q4pb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Civilian Photo Technicians (in back of jeep) working for Counter Intelligence Corps, are accounted for by Captain... - NARA - 198977.tif|mini|desno|300px|Civilni fototehničari koji su radili za Kontraobavještajni korpus (SAD) prolaze kontrolu na [[sigurnosni kontrolni punkt|sigurnosnom kontrolnom punktu]] u [[Potsdam]]u, [[Njemačka]], 14. jula 1945.]]
'''Kontraobavještajna djelatnost''' i njena osnovna poddisciplina, '''protivšpijunaža''', obuhvataju aktivnosti usmjerene na zaštitu [[obavještajna služba|obavještajnog sistema]] neke države ili organizacije od djelovanja protivničkih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Johnson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=William R. |title=Thwarting Enemies at Home and Abroad: How to be a Counterintelligence Officer |url=https://books.google.ba/books/about/Thwarting_Enemies_at_Home_and_Abroad.html?id=yqJ8mAEACAAJ |publisher=Georgetown University Press |year=2009 |isbn=978-1-58901-255-4 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To uključuje prikupljanje podataka i provođenje mjera radi sprječavanja [[špijunaža|špijunaže]], [[sabotaža|sabotaže]], [[atentat]]a i drugih [[obavještajna djelatnost|obavještajnih aktivnosti]] koje provode strane države, organizacije ili pojedinci, ili koje se izvode u njihovo ime.

U mnogim državama postoji više institucija nadležnih za različite aspekte kontraobavještajne djelatnosti, kao što su unutrašnja sigurnost, vanjska obavještajna zaštita i [[sprječavanje i suzbijanje terorizma]]. U pojedinim državama te su nadležnosti organizovane u okviru [[policija|policije]], kao što je [[Federalni istražni biro]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok druge imaju posebne civilne sigurnosne službe, poput britanske [[MI5]].&lt;ref name=&quot;DCAF_2020&quot;&gt;{{cite report |title=Counterintelligence and Law Enforcement Functions in the Intelligence Sector |url=https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf |publisher=DCAF – Geneva Centre for Security Sector Governance |year=2020 |isbn=92-9222-549-9 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MI5_Law_Oversight&quot;&gt;{{cite web |title=Law, oversight and ethics |url=https://www.mi5.gov.uk/how-we-work/law-oversight-and-ethics |website=MI5 - The Security Service |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje i države u kojima su obavještajne i kontraobavještajne funkcije objedinjene u jednoj instituciji, kao što je [[Kanadska sigurnosno-obavještajna služba]] (CSIS).

== Historija ==

[[Datoteka:Great Game cartoon from 1878.jpg|mini|desno|300px|Politička karikatura koja prikazuje afganistanskog emira [[Sher Ali Khan]]a u društvu njegovih &quot;prijatelja&quot; – [[Ruski medvjed|ruskog medvjeda]] i [[Lav|britanskog lava]] (1878). Tokom [[Velika igra|Velike igre]] obje sile razvile su sistematske oblike špijunaže i nadzora širom regije.]]
Savremene metode špijunaže i specijalizovane državne obavještajne službe razvijale su se krajem 19. stoljeća. Važnu ulogu u tom procesu imala je [[Velika igra]] – strateško suparništvo između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] za prevlast u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] između 1830. i 1895. Kako bi odgovorila na ruske ambicije u regiji i zaštitila svoje interese u Britanskoj Indiji, [[Indijska državna služba]] razvila je sistem nadzora, obavještajnog rada i kontraobavještajne zaštite. Postojanje ovog prikrivenog sukoba dodatno je popularizovalo [[Rudyard Kipling]] u svom poznatom [[špijunski roman|špijunskom romanu]] ''[[Kim (roman)|Kim]]'' (1901),&lt;ref name=&quot;Kipling_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Kipling |first=Rudyard |title=Kim |series=Línea de Sombra. Serie Azul |translator=Julio Izquierdo Crocelles |publisher=Ediciones Del Sol |year=1995 |isbn=978-950-9413-63-4 |url=https://books.google.ba/books?id=ROSW5PYPN8gC |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; u kojem je Veliku igru prikazao kao neprekidni sukob obavještajnih i špijunskih službi.&lt;ref name=&quot;Davies_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Davies |first=Philip H. J. |title=Intelligence and Government in Britain and the United States: A Comparative Perspective |volume=1–2 |url=https://books.google.ba/books?id=D3KIwYA_QyAC |publisher=ABC-CLIO |date=2012 |isbn=978-1-4408-0281-2 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje specijalizovanih obavještajnih i kontraobavještajnih organizacija bilo je usko povezano s kolonijalnim suparništvom velikih evropskih sila i ubrzanim razvojem vojne tehnologije. Kako je špijunaža postajala sve značajniji instrument međunarodne politike, javila se potreba da se dotadašnje policijske i sigurnosne službe prošire funkcijama otkrivanja i suzbijanja djelovanja stranih obavještajnih službi. U tom kontekstu, [[Evidenzbureau]], osnovan u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1850, od kraja 19. stoljeća imao je zadatak suzbijanja aktivnosti [[Panslavizam|panslavističkog]] pokreta koji je djelovao iz [[Srbija|Srbije]].&lt;ref name=&quot;Moritz_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Moritz |first=Verena |title=The transformation of secret services |url=https://scilog.fwf.ac.at/en/magazine/the-transformation-of-secret-services |website=Scilog |year=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon posljedica [[Dreyfusova afera|Dreyfusove afere]] (1894–1906) u [[Francuska|Francuskoj]], odgovornost za vojnu protivšpijunažu 1899. preuzela je [[Sûreté|Sûreté générale]], institucija koja je prvobitno bila nadležna za održavanje javnog reda i sigurnosti, a djelovala je pod nadzorom [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske|ministarstva unutrašnjih poslova]].&lt;ref name=&quot;AASSDN_Historique&quot;&gt;{{cite web |title=Bref historique des services français, depuis 1871 |url=https://www.aassdn.org/hsvEXhis01.html |website=Anciens des Services Spéciaux de la Défense Nationale (AASSDN) |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Okhranka group photo.jpg|mini|desno|300px|[[Ohrana]], osnovana 1880, bila je zadužena za suzbijanje neprijateljske špijunaže protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Fotografija pripadnika petrogradske Ohrane iz 1905.]]
[[Ohrana]] je osnovana 1880. radi sprječavanja i suzbijanja političkog terorizma i ljevičarskih revolucionarnih pokreta u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], ali je istovremeno bila zadužena i za suzbijanje neprijateljske špijunaže.&lt;ref name=&quot;Fischer_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njena glavna meta bili su revolucionarni pokreti, čiji su pripadnici često djelovali iz inostranstva i odatle planirali subverzivne aktivnosti. U [[Pariz]]u je uspostavljena posebna ispostava kojom je rukovodio [[Pyotr Rachkovsky]], zadužena za praćenje njihovog djelovanja. Ohrana je koristila različite metode, uključujući [[Tajna operacija|tajne operacije]], [[prikriveni agent|prikrivene agente]] i ''perlustraciju'', odnosno presretanje i čitanje privatne prepiske. Posebno je postala poznata po korištenju [[agent provokator|agenata provokatora]], koji su često uspijevali infiltrirati revolucionarne organizacije.&lt;ref name=&quot;Thatcher_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Thatcher |editor-first=Ian D. |title=Late Imperial Russia: Problems and prospects |url=https://www.jstor.org/stable/jj.15976626 |publisher=Manchester University Press |year=2005 |doi=10.7765/9781526166418 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća pojedine države počele su osnivati integrisane kontraobavještajne službe koje su bile neposredno podređene državnim vlastima. Britanska vlada je 1909. osnovala [[MI6|Biro tajne službe]], prvu nezavisnu međuresornu instituciju s potpunom odgovornošću za koordinaciju državnih kontraobavještajnih aktivnosti.

Nakon intenzivnog zalaganja [[William Melville|Williama Melvillea]], koji je britanskim vlastima pribavio njemačke planove mobilizacije i dokaze o njemačkoj finansijskoj podršci [[Buri|Burima]], britanska vlada je 1903. odobrila osnivanje novog obavještajnog odjela u okviru [[War Office]]a pod nazivom MO3, koji je kasnije preimenovan u MO5, a na čije je čelo postavljen Melville. Djelujući tajno iz stana u [[London]]u, Melville je rukovodio i kontraobavještajnim i vanjskim obavještajnim operacijama, oslanjajući se na iskustvo i međunarodne kontakte stečene tokom rada u [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]].

Zbog uspješnog rada dotadašnjih obavještajnih struktura, Vladin odbor za obavještajne poslove, uz podršku [[Richard Haldane|Richarda Haldanea]] i [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], osnovao je 1909. [[MI6|Biro tajne službe]] kao zajedničku inicijativu Ministarstva pomorstva (''Admiralty''), Ministarstva rata (''War Office'') i Ministarstva vanjskih poslova (''Foreign Office'') radi koordinacije tajnih obavještajnih operacija u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i inostranstvu, s posebnim naglaskom na aktivnosti [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Za prvog direktora imenovan je kapetan [[Mansfield Smith-Cumming|Sir George Mansfield Smith-Cumming]], poznat pod kodnim imenom &quot;C&quot;.&lt;ref name=&quot;SIS_MI6_2008&quot;&gt;{{cite web |title=SIS or MI6. What's in a name? |url=http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926133058/http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-date=26. 9. 2008 |website=Secret Intelligence Service (SIS) |year=2008 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1910. [[MI6|Biro tajne službe]] podijeljen je na službu za vanjsko obavještajno djelovanje i domaću kontraobavještajnu službu. Posljednjom je rukovodio sir [[Vernon Kell]], a njen prvobitni zadatak bio je ublažavanje zabrinutosti javnosti zbog navodne rasprostranjenosti njemačke špijunaže u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].&lt;ref name=&quot;Andrew_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Defence_of_the_Realm.html?id=njWH7cW3aLAC |publisher=Penguin Books |year=2012 |isbn=978-0-7181-9744-5 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da služba nije imala policijska ovlaštenja, Kell je usko sarađivao sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]] [[Scotland Yard]]a, kojim je rukovodio [[Basil Thomson]]. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uspio je osujetiti djelovanje indijskih revolucionara koji su sarađivali s [[Njemačka|Njemačkom]]. Za razliku od ranijeg sistema, u kojem su pojedini državni resori i vojne službe djelovali uglavnom samostalno, uz malo ili nimalo međusobne koordinacije, novoosnovani [[MI6|Biro tajne službe]]' bio je međuresorna institucija koja je svoje obavještajne izvještaje dostavljala svim nadležnim državnim organima.&lt;ref name=&quot;Walton_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Walton |first=Calder |title=Empire of Secrets: British Intelligence, the Cold War, and the Twilight of Empire |url=https://books.google.ba/books?id=9TXJAwAAQBAJ |publisher=Overlook Press |year=2013 |isbn=978-1-4683-1043-6 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Time su vlade prvi put dobile centralizovan, nezavisan obavještajni i kontraobavještajni aparat koji je djelovao i u mirnodopskim uslovima, s uređenim registrima, definisanim procedurama i stalnom organizacijskom strukturom, za razliku od dotadašnjeg pretežno ''ad hoc'' pristupa.

[[Datoteka:Putin-Stasi-Ausweis.png|mini|desno|300px|Identifikacijska iskaznica [[Stasi]]ja iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], izdana sadašnjem predsjedniku [[Rusija|Rusije]] [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]]. Kao i druge sigurnosne službe komunističkih država, Stasi je u velikoj mjeri primjenjivao metode protivšpijunaže radi nadzora i represije nad civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Schmeidel |first=John Christian |title=Stasi: Shield and Sword of the Party |chapter=Origins and developments of the East German secret police: Disruptions and breakouts |edition=1 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203018415/stasi-john-christian-schmeidel |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-0-203-01841-5 |doi=10.4324/9780203018415 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Guriev_Treisman_2022&quot;&gt;{{cite book |last1=Guriev |first1=Sergei |last2=Treisman |first2=Daniel |title=Spin Dictators: The Changing Face of Tyranny in the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv1xp9p7d |publisher=Princeton University Press |year=2022 |doi=10.2307/j.ctv1xp9p7d |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]

U sovjetskoj [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] metode protivšpijunaže bile su usmjerene i protiv civilnog stanovništva te su bile poznate kao [[Subverzija|metode subverzije]] ({{de|Zersetzung}}). Njihova svrha bila je psihološki oslabiti ili društveno izolovati istaknute pojedince i grupe kako bi se spriječilo političko neslaganje i suzbilo ponašanje koje su vlasti smatrale ideološki ili kulturno neprihvatljivim.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot; /&gt; Od početka 1970-ih godina pa sve do raspada Istočne Njemačke 1990, metode subverzije predstavljale su glavni oblik političke represije.&lt;ref name=&quot;Dennis_Laporte_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Dennis |first1=Mike |last2=Laporte |first2=Norman |title=The Stasi: Myth and Reality |chapter=Tackling the enemy: quiet repression and preventive decomposition |url=https://books.google.ba/books/about/The_Stasi.html?id=478eBAAAQBAJ |publisher=Routledge |year=2014 |isbn=978-1-317-87656-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slične metode primjenjivane su i u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], između ostalog kao podrška sistematskom prisvajanju intelektualnog vlasništva putem obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Ellis_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Ellis |first=Frank |chapter=Information Deficit |title=From Glasnost to the Internet: Russia's New Infosphere |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-1-349-27076-7 |publisher=Palgrave Macmillan |year=1999 |isbn=978-1-349-27078-1 |doi=10.1007/978-1-349-27076-7 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski likovi ==
* [https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf &quot;Kontraobavještajne i policijske funkcije u obavještajnom sektoru&quot;] – publikacija Centra za upravljanje sigurnosnim sektorom u Ženevi (DCAF), 2020. {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kontraobavještajna djelatnost}}
[[Kategorija:Kontraobavještajna djelatnost| ]]
[[Kategorija:Vrste špijunaže]]
[[Kategorija:Obavještajna analiza]]
[[Kategorija:Vojno-obavještajna služba]]
[[Kategorija:Tehnike špijunaže]]</text>
      <sha1>qxqqanid9p8givcypw5wcl3l758q4pb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916666</id>
      <parentid>3916652</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T00:16:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <origin>3916666</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15490" sha1="n89imvhr0olxghompmio2ej69v7oskw" xml:space="preserve">{{Obavještajni rad}}
[[Datoteka:Civilian Photo Technicians (in back of jeep) working for Counter Intelligence Corps, are accounted for by Captain... - NARA - 198977.tif|mini|desno|300px|Civilni fototehničari koji su radili za Kontraobavještajni korpus (SAD) prolaze kontrolu na [[sigurnosni kontrolni punkt|sigurnosnom kontrolnom punktu]] u [[Potsdam]]u, [[Njemačka]], 14. jula 1945.]]
'''Kontraobavještajna djelatnost''' i njena osnovna poddisciplina, '''protivšpijunaža''', obuhvataju aktivnosti usmjerene na zaštitu [[obavještajna služba|obavještajnog sistema]] neke države ili organizacije od djelovanja protivničkih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Johnson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=William R. |title=Thwarting Enemies at Home and Abroad: How to be a Counterintelligence Officer |url=https://books.google.ba/books/about/Thwarting_Enemies_at_Home_and_Abroad.html?id=yqJ8mAEACAAJ |publisher=Georgetown University Press |year=2009 |isbn=978-1-58901-255-4 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To uključuje prikupljanje podataka i provođenje mjera radi sprječavanja [[špijunaža|špijunaže]], [[sabotaža|sabotaže]], [[atentat]]a i drugih [[obavještajna djelatnost|obavještajnih aktivnosti]] koje provode strane države, organizacije ili pojedinci, ili koje se izvode u njihovo ime.

U mnogim državama postoji više institucija nadležnih za različite aspekte kontraobavještajne djelatnosti, kao što su unutrašnja sigurnost, vanjska obavještajna zaštita i [[sprječavanje i suzbijanje terorizma]]. U pojedinim državama te su nadležnosti organizovane u okviru [[policija|policije]], kao što je [[Federalni istražni biro]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok druge imaju posebne civilne sigurnosne službe, poput britanske [[MI5]].&lt;ref name=&quot;DCAF_2020&quot;&gt;{{cite report |title=Counterintelligence and Law Enforcement Functions in the Intelligence Sector |url=https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf |publisher=DCAF – Geneva Centre for Security Sector Governance |year=2020 |isbn=92-9222-549-9 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MI5_Law_Oversight&quot;&gt;{{cite web |title=Law, oversight and ethics |url=https://www.mi5.gov.uk/how-we-work/law-oversight-and-ethics |website=MI5 - The Security Service |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje i države u kojima su obavještajne i kontraobavještajne funkcije objedinjene u jednoj instituciji, kao što je [[Kanadska sigurnosno-obavještajna služba]] (CSIS).

== Historija ==

[[Datoteka:Great Game cartoon from 1878.jpg|mini|desno|300px|Politička karikatura koja prikazuje afganistanskog emira [[Sher Ali Khan]]a u društvu njegovih &quot;prijatelja&quot; – [[Ruski medvjed|ruskog medvjeda]] i [[Lav|britanskog lava]] (1878). Tokom [[Velika igra|Velike igre]] obje sile razvile su sistematske oblike špijunaže i nadzora širom regije.]]
Savremene metode špijunaže i specijalizovane državne obavještajne službe razvijale su se krajem 19. stoljeća. Važnu ulogu u tom procesu imala je [[Velika igra]] – strateško suparništvo između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] za prevlast u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] između 1830. i 1895. Kako bi odgovorila na ruske ambicije u regiji i zaštitila svoje interese u Britanskoj Indiji, [[Indijska državna služba]] razvila je sistem nadzora, obavještajnog rada i kontraobavještajne zaštite. Postojanje ovog prikrivenog sukoba dodatno je popularizovalo [[Rudyard Kipling]] u svom poznatom [[špijunski roman|špijunskom romanu]] ''[[Kim (roman)|Kim]]'' (1901),&lt;ref name=&quot;Kipling_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Kipling |first=Rudyard |title=Kim |series=Línea de Sombra. Serie Azul |translator=Julio Izquierdo Crocelles |publisher=Ediciones Del Sol |year=1995 |isbn=978-950-9413-63-4 |url=https://books.google.ba/books?id=ROSW5PYPN8gC |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; u kojem je Veliku igru prikazao kao neprekidni sukob obavještajnih i špijunskih službi.&lt;ref name=&quot;Davies_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Davies |first=Philip H. J. |title=Intelligence and Government in Britain and the United States: A Comparative Perspective |volume=1–2 |url=https://books.google.ba/books?id=D3KIwYA_QyAC |publisher=ABC-CLIO |date=2012 |isbn=978-1-4408-0281-2 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje specijalizovanih obavještajnih i kontraobavještajnih organizacija bilo je usko povezano s kolonijalnim suparništvom velikih evropskih sila i ubrzanim razvojem vojne tehnologije. Kako je špijunaža postajala sve značajniji instrument međunarodne politike, javila se potreba da se dotadašnje policijske i sigurnosne službe prošire funkcijama otkrivanja i suzbijanja djelovanja stranih obavještajnih službi. U tom kontekstu, [[Evidenzbureau]], osnovan u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1850, od kraja 19. stoljeća imao je zadatak suzbijanja aktivnosti [[Panslavizam|panslavističkog]] pokreta koji je djelovao iz [[Srbija|Srbije]].&lt;ref name=&quot;Moritz_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Moritz |first=Verena |title=The transformation of secret services |url=https://scilog.fwf.ac.at/en/magazine/the-transformation-of-secret-services |website=Scilog |year=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon posljedica [[Dreyfusova afera|Dreyfusove afere]] (1894–1906) u [[Francuska|Francuskoj]], odgovornost za vojnu protivšpijunažu 1899. preuzela je [[Sûreté|Sûreté générale]], institucija koja je prvobitno bila nadležna za održavanje javnog reda i sigurnosti, a djelovala je pod nadzorom [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske|ministarstva unutrašnjih poslova]].&lt;ref name=&quot;AASSDN_Historique&quot;&gt;{{cite web |title=Bref historique des services français, depuis 1871 |url=https://www.aassdn.org/hsvEXhis01.html |website=Anciens des Services Spéciaux de la Défense Nationale (AASSDN) |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Okhranka group photo.jpg|mini|desno|300px|[[Ohrana]], osnovana 1880, bila je zadužena za suzbijanje neprijateljske špijunaže protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Fotografija pripadnika petrogradske Ohrane iz 1905.]]
[[Ohrana]] je osnovana 1880. radi sprječavanja i suzbijanja političkog terorizma i ljevičarskih revolucionarnih pokreta u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], ali je istovremeno bila zadužena i za suzbijanje neprijateljske špijunaže.&lt;ref name=&quot;Fischer_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njena glavna meta bili su revolucionarni pokreti, čiji su pripadnici često djelovali iz inostranstva i odatle planirali subverzivne aktivnosti. U [[Pariz]]u je uspostavljena posebna ispostava kojom je rukovodio [[Pyotr Rachkovsky]], zadužena za praćenje njihovog djelovanja. Ohrana je koristila različite metode, uključujući [[Tajna operacija|tajne operacije]], [[prikriveni agent|prikrivene agente]] i ''perlustraciju'', odnosno presretanje i čitanje privatne prepiske. Posebno je postala poznata po korištenju [[agent provokator|agenata provokatora]], koji su često uspijevali infiltrirati revolucionarne organizacije.&lt;ref name=&quot;Thatcher_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Thatcher |editor-first=Ian D. |title=Late Imperial Russia: Problems and prospects |url=https://www.jstor.org/stable/jj.15976626 |publisher=Manchester University Press |year=2005 |doi=10.7765/9781526166418 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća pojedine države počele su osnivati integrisane kontraobavještajne službe koje su bile neposredno podređene državnim vlastima. Britanska vlada je 1909. osnovala [[MI6|Biro tajne službe]], prvu nezavisnu međuresornu instituciju s potpunom odgovornošću za koordinaciju državnih kontraobavještajnih aktivnosti.

Nakon intenzivnog zalaganja [[William Melville|Williama Melvillea]], koji je britanskim vlastima pribavio njemačke planove mobilizacije i dokaze o njemačkoj finansijskoj podršci [[Buri|Burima]], britanska vlada je 1903. odobrila osnivanje novog obavještajnog odjela u okviru [[War Office]]a pod nazivom MO3, koji je kasnije preimenovan u MO5, a na čije je čelo postavljen Melville. Djelujući tajno iz stana u [[London]]u, Melville je rukovodio i kontraobavještajnim i vanjskim obavještajnim operacijama, oslanjajući se na iskustvo i međunarodne kontakte stečene tokom rada u [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]].

Zbog uspješnog rada dotadašnjih obavještajnih struktura, Vladin odbor za obavještajne poslove, uz podršku [[Richard Haldane|Richarda Haldanea]] i [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], osnovao je 1909. [[MI6|Biro tajne službe]] kao zajedničku inicijativu Ministarstva pomorstva (''Admiralty''), Ministarstva rata (''War Office'') i Ministarstva vanjskih poslova (''Foreign Office'') radi koordinacije tajnih obavještajnih operacija u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i inostranstvu, s posebnim naglaskom na aktivnosti [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Za prvog direktora imenovan je kapetan [[Mansfield Smith-Cumming|Sir George Mansfield Smith-Cumming]], poznat pod kodnim imenom &quot;C&quot;.&lt;ref name=&quot;SIS_MI6_2008&quot;&gt;{{cite web |title=SIS or MI6. What's in a name? |url=http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926133058/http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-date=26. 9. 2008 |website=Secret Intelligence Service (SIS) |year=2008 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1910. [[MI6|Biro tajne službe]] podijeljen je na službu za vanjsko obavještajno djelovanje i domaću kontraobavještajnu službu. Posljednjom je rukovodio sir [[Vernon Kell]], a njen prvobitni zadatak bio je ublažavanje zabrinutosti javnosti zbog navodne rasprostranjenosti njemačke špijunaže u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].&lt;ref name=&quot;Andrew_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Defence_of_the_Realm.html?id=njWH7cW3aLAC |publisher=Penguin Books |year=2012 |isbn=978-0-7181-9744-5 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da služba nije imala policijska ovlaštenja, Kell je usko sarađivao sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]] [[Scotland Yard]]a, kojim je rukovodio [[Basil Thomson]]. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uspio je osujetiti djelovanje indijskih revolucionara koji su sarađivali s [[Njemačka|Njemačkom]]. Za razliku od ranijeg sistema, u kojem su pojedini državni resori i vojne službe djelovali uglavnom samostalno, uz malo ili nimalo međusobne koordinacije, novoosnovani [[MI6|Biro tajne službe]]' bio je međuresorna institucija koja je svoje obavještajne izvještaje dostavljala svim nadležnim državnim organima.&lt;ref name=&quot;Walton_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Walton |first=Calder |title=Empire of Secrets: British Intelligence, the Cold War, and the Twilight of Empire |url=https://books.google.ba/books?id=9TXJAwAAQBAJ |publisher=Overlook Press |year=2013 |isbn=978-1-4683-1043-6 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Time su vlade prvi put dobile centralizovan, nezavisan obavještajni i kontraobavještajni aparat koji je djelovao i u mirnodopskim uslovima, s uređenim registrima, definisanim procedurama i stalnom organizacijskom strukturom, za razliku od dotadašnjeg pretežno ''ad hoc'' pristupa.

[[Datoteka:Putin-Stasi-Ausweis.png|mini|desno|300px|Identifikacijska iskaznica [[Stasi]]ja iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], izdana sadašnjem predsjedniku [[Rusija|Rusije]] [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]]. Kao i druge sigurnosne službe komunističkih država, Stasi je u velikoj mjeri primjenjivao metode protivšpijunaže radi nadzora i represije nad civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Schmeidel |first=John Christian |title=Stasi: Shield and Sword of the Party |chapter=Origins and developments of the East German secret police: Disruptions and breakouts |edition=1 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203018415/stasi-john-christian-schmeidel |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-0-203-01841-5 |doi=10.4324/9780203018415 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Guriev_Treisman_2022&quot;&gt;{{cite book |last1=Guriev |first1=Sergei |last2=Treisman |first2=Daniel |title=Spin Dictators: The Changing Face of Tyranny in the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv1xp9p7d |publisher=Princeton University Press |year=2022 |doi=10.2307/j.ctv1xp9p7d |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]

U sovjetskoj [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] metode protivšpijunaže bile su usmjerene i protiv civilnog stanovništva te su bile poznate kao [[Subverzija|metode subverzije]] ({{de|Zersetzung}}). Njihova svrha bila je psihološki oslabiti ili društveno izolovati istaknute pojedince i grupe kako bi se spriječilo političko neslaganje i suzbilo ponašanje koje su vlasti smatrale ideološki ili kulturno neprihvatljivim.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot; /&gt; Od početka 1970-ih godina pa sve do raspada Istočne Njemačke 1990, metode subverzije predstavljale su glavni oblik političke represije.&lt;ref name=&quot;Dennis_Laporte_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Dennis |first1=Mike |last2=Laporte |first2=Norman |title=The Stasi: Myth and Reality |chapter=Tackling the enemy: quiet repression and preventive decomposition |url=https://books.google.ba/books/about/The_Stasi.html?id=478eBAAAQBAJ |publisher=Routledge |year=2014 |isbn=978-1-317-87656-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slične metode primjenjivane su i u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], između ostalog kao podrška sistematskom prisvajanju intelektualnog vlasništva putem obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Ellis_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Ellis |first=Frank |chapter=Information Deficit |title=From Glasnost to the Internet: Russia's New Infosphere |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-1-349-27076-7 |publisher=Palgrave Macmillan |year=1999 |isbn=978-1-349-27078-1 |doi=10.1007/978-1-349-27076-7 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski likovi ==
* [https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf &quot;Kontraobavještajne i policijske funkcije u obavještajnom sektoru&quot;] – publikacija Centra za upravljanje sigurnosnim sektorom u Ženevi (DCAF), 2020. {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kontraobavještajna djelatnost}}
[[Kategorija:Kontraobavještajna djelatnost| ]]
[[Kategorija:Vrste špijunaže]]
[[Kategorija:Obavještajna analiza]]
[[Kategorija:Vojno-obavještajna služba]]
[[Kategorija:Tehnike špijunaže]]</text>
      <sha1>n89imvhr0olxghompmio2ej69v7oskw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916701</id>
      <parentid>3916666</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T09:04:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3916701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18067" sha1="2js86ikfm2js55g0uo5cjjf23teyax2" xml:space="preserve">{{Obavještajni rad}}
[[Datoteka:Civilian Photo Technicians (in back of jeep) working for Counter Intelligence Corps, are accounted for by Captain... - NARA - 198977.tif|mini|desno|300px|Civilni fototehničari koji su radili za Kontraobavještajni korpus (SAD) prolaze kontrolu na [[sigurnosni kontrolni punkt|sigurnosnom kontrolnom punktu]] u [[Potsdam]]u, [[Njemačka]], 14. jula 1945.]]
'''Kontraobavještajni rad''', '''kontraobavještajna djelatnost''' ili '''KOR''', i njegova osnovna poddisciplina, '''protivšpijunaža''', obuhvataju aktivnosti usmjerene na zaštitu [[obavještajna služba|obavještajnog sistema]] neke države ili organizacije od djelovanja protivničkih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Johnson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=William R. |title=Thwarting Enemies at Home and Abroad: How to be a Counterintelligence Officer |url=https://books.google.ba/books/about/Thwarting_Enemies_at_Home_and_Abroad.html?id=yqJ8mAEACAAJ |publisher=Georgetown University Press |year=2009 |isbn=978-1-58901-255-4 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To uključuje prikupljanje podataka i provođenje mjera radi sprječavanja [[špijunaža|špijunaže]], [[sabotaža|sabotaže]], [[atentat]]a i drugih [[obavještajna djelatnost|obavještajnih aktivnosti]] koje provode strane države, organizacije ili pojedinci, ili koje se izvode u njihovo ime.

U mnogim državama postoji više institucija nadležnih za različite aspekte kontraobavještajne djelatnosti, kao što su unutrašnja sigurnost, vanjska obavještajna zaštita i [[sprječavanje i suzbijanje terorizma]]. U pojedinim državama te su nadležnosti organizovane u okviru [[policija|policije]], kao što je [[Federalni istražni biro]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok druge imaju posebne civilne sigurnosne službe, poput britanske [[MI5]].&lt;ref name=&quot;DCAF_2020&quot;&gt;{{cite report |title=Counterintelligence and Law Enforcement Functions in the Intelligence Sector |url=https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf |publisher=DCAF – Geneva Centre for Security Sector Governance |year=2020 |isbn=92-9222-549-9 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MI5_Law_Oversight&quot;&gt;{{cite web |title=Law, oversight and ethics |url=https://www.mi5.gov.uk/how-we-work/law-oversight-and-ethics |website=MI5 - The Security Service |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje i države u kojima su obavještajne i kontraobavještajne funkcije objedinjene u jednoj instituciji, kao što je [[Kanadska sigurnosno-obavještajna služba]] (CSIS).

== Historija ==

[[Datoteka:Great Game cartoon from 1878.jpg|mini|desno|300px|Politička karikatura koja prikazuje afganistanskog emira [[Sher Ali Khan]]a u društvu njegovih &quot;prijatelja&quot; – [[Ruski medvjed|ruskog medvjeda]] i [[Lav|britanskog lava]] (1878). Tokom [[Velika igra|Velike igre]] obje sile razvile su sistematske oblike špijunaže i nadzora širom regije.]]
Savremene metode špijunaže i specijalizovane državne obavještajne službe razvijale su se krajem 19. stoljeća. Važnu ulogu u tom procesu imala je [[Velika igra]] – strateško suparništvo između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] za prevlast u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] između 1830. i 1895. Kako bi odgovorila na ruske ambicije u regiji i zaštitila svoje interese u Britanskoj Indiji, [[Indijska državna služba]] razvila je sistem nadzora, obavještajnog rada i kontraobavještajne zaštite. Postojanje ovog prikrivenog sukoba dodatno je popularizovalo [[Rudyard Kipling]] u svom poznatom [[špijunski roman|špijunskom romanu]] ''[[Kim (roman)|Kim]]'' (1901),&lt;ref name=&quot;Kipling_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Kipling |first=Rudyard |title=Kim |series=Línea de Sombra. Serie Azul |translator=Julio Izquierdo Crocelles |publisher=Ediciones Del Sol |year=1995 |isbn=978-950-9413-63-4 |url=https://books.google.ba/books?id=ROSW5PYPN8gC |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; u kojem je Veliku igru prikazao kao neprekidni sukob obavještajnih i špijunskih službi.&lt;ref name=&quot;Davies_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Davies |first=Philip H. J. |title=Intelligence and Government in Britain and the United States: A Comparative Perspective |volume=1–2 |url=https://books.google.ba/books?id=D3KIwYA_QyAC |publisher=ABC-CLIO |date=2012 |isbn=978-1-4408-0281-2 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje specijalizovanih obavještajnih i kontraobavještajnih organizacija bilo je usko povezano s kolonijalnim suparništvom velikih evropskih sila i ubrzanim razvojem vojne tehnologije. Kako je špijunaža postajala sve značajniji instrument međunarodne politike, javila se potreba da se dotadašnje policijske i sigurnosne službe prošire funkcijama otkrivanja i suzbijanja djelovanja stranih obavještajnih službi. U tom kontekstu, [[Evidenzbureau]], osnovan u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1850, od kraja 19. stoljeća imao je zadatak suzbijanja aktivnosti [[Panslavizam|panslavističkog]] pokreta koji je djelovao iz [[Srbija|Srbije]].&lt;ref name=&quot;Moritz_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Moritz |first=Verena |title=The transformation of secret services |url=https://scilog.fwf.ac.at/en/magazine/the-transformation-of-secret-services |website=Scilog |year=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon posljedica [[Dreyfusova afera|Dreyfusove afere]] (1894–1906) u [[Francuska|Francuskoj]], odgovornost za vojnu protivšpijunažu 1899. preuzela je [[Sûreté|Sûreté générale]], institucija koja je prvobitno bila nadležna za održavanje javnog reda i sigurnosti, a djelovala je pod nadzorom [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske|ministarstva unutrašnjih poslova]].&lt;ref name=&quot;AASSDN_Historique&quot;&gt;{{cite web |title=Bref historique des services français, depuis 1871 |url=https://www.aassdn.org/hsvEXhis01.html |website=Anciens des Services Spéciaux de la Défense Nationale (AASSDN) |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Okhranka group photo.jpg|mini|desno|300px|[[Ohrana]], osnovana 1880, bila je zadužena za suzbijanje neprijateljske špijunaže protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Fotografija pripadnika petrogradske Ohrane iz 1905.]]
[[Ohrana]] je osnovana 1880. radi sprječavanja i suzbijanja političkog terorizma i ljevičarskih revolucionarnih pokreta u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], ali je istovremeno bila zadužena i za suzbijanje neprijateljske špijunaže.&lt;ref name=&quot;Fischer_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njena glavna meta bili su revolucionarni pokreti, čiji su pripadnici često djelovali iz inostranstva i odatle planirali subverzivne aktivnosti. U [[Pariz]]u je uspostavljena posebna ispostava kojom je rukovodio [[Pyotr Rachkovsky]], zadužena za praćenje njihovog djelovanja. Ohrana je koristila različite metode, uključujući [[Tajna operacija|tajne operacije]], [[prikriveni agent|prikrivene agente]] i ''perlustraciju'', odnosno presretanje i čitanje privatne prepiske. Posebno je postala poznata po korištenju [[agent provokator|agenata provokatora]], koji su često uspijevali infiltrirati revolucionarne organizacije.&lt;ref name=&quot;Thatcher_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Thatcher |editor-first=Ian D. |title=Late Imperial Russia: Problems and prospects |url=https://www.jstor.org/stable/jj.15976626 |publisher=Manchester University Press |year=2005 |doi=10.7765/9781526166418 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća pojedine države počele su osnivati integrisane kontraobavještajne službe koje su bile neposredno podređene državnim vlastima. Britanska vlada je 1909. osnovala [[MI6|Biro tajne službe]], prvu nezavisnu međuresornu instituciju s potpunom odgovornošću za koordinaciju državnih kontraobavještajnih aktivnosti.

Nakon intenzivnog zalaganja [[William Melville|Williama Melvillea]], koji je britanskim vlastima pribavio njemačke planove mobilizacije i dokaze o njemačkoj finansijskoj podršci [[Buri|Burima]], britanska vlada je 1903. odobrila osnivanje novog obavještajnog odjela u okviru [[War Office]]a pod nazivom MO3, koji je kasnije preimenovan u MO5, a na čije je čelo postavljen Melville. Djelujući tajno iz stana u [[London]]u, Melville je rukovodio i kontraobavještajnim i vanjskim obavještajnim operacijama, oslanjajući se na iskustvo i međunarodne kontakte stečene tokom rada u [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]].

Zbog uspješnog rada dotadašnjih obavještajnih struktura, Vladin odbor za obavještajne poslove, uz podršku [[Richard Haldane|Richarda Haldanea]] i [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], osnovao je 1909. [[MI6|Biro tajne službe]] kao zajedničku inicijativu Ministarstva pomorstva (''Admiralty''), Ministarstva rata (''War Office'') i Ministarstva vanjskih poslova (''Foreign Office'') radi koordinacije tajnih obavještajnih operacija u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i inostranstvu, s posebnim naglaskom na aktivnosti [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Za prvog direktora imenovan je kapetan [[Mansfield Smith-Cumming|Sir George Mansfield Smith-Cumming]], poznat pod kodnim imenom &quot;C&quot;.&lt;ref name=&quot;SIS_MI6_2008&quot;&gt;{{cite web |title=SIS or MI6. What's in a name? |url=http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926133058/http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-date=26. 9. 2008 |website=Secret Intelligence Service (SIS) |year=2008 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1910. [[MI6|Biro tajne službe]] podijeljen je na službu za vanjsko obavještajno djelovanje i domaću kontraobavještajnu službu. Posljednjom je rukovodio sir [[Vernon Kell]], a njen prvobitni zadatak bio je ublažavanje zabrinutosti javnosti zbog navodne rasprostranjenosti njemačke špijunaže u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].&lt;ref name=&quot;Andrew_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Defence_of_the_Realm.html?id=njWH7cW3aLAC |publisher=Penguin Books |year=2012 |isbn=978-0-7181-9744-5 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da služba nije imala policijska ovlaštenja, Kell je usko sarađivao sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]] [[Scotland Yard]]a, kojim je rukovodio [[Basil Thomson]]. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uspio je osujetiti djelovanje indijskih revolucionara koji su sarađivali s [[Njemačka|Njemačkom]]. Za razliku od ranijeg sistema, u kojem su pojedini državni resori i vojne službe djelovali uglavnom samostalno, uz malo ili nimalo međusobne koordinacije, novoosnovani [[MI6|Biro tajne službe]]' bio je međuresorna institucija koja je svoje obavještajne izvještaje dostavljala svim nadležnim državnim organima.&lt;ref name=&quot;Walton_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Walton |first=Calder |title=Empire of Secrets: British Intelligence, the Cold War, and the Twilight of Empire |url=https://books.google.ba/books?id=9TXJAwAAQBAJ |publisher=Overlook Press |year=2013 |isbn=978-1-4683-1043-6 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Time su vlade prvi put dobile centralizovan, nezavisan obavještajni i kontraobavještajni aparat koji je djelovao i u mirnodopskim uslovima, s uređenim registrima, definisanim procedurama i stalnom organizacijskom strukturom, za razliku od dotadašnjeg pretežno ''ad hoc'' pristupa.

[[Datoteka:Putin-Stasi-Ausweis.png|mini|desno|300px|Identifikacijska iskaznica [[Stasi]]ja iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], izdana sadašnjem predsjedniku [[Rusija|Rusije]] [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]]. Kao i druge sigurnosne službe komunističkih država, Stasi je u velikoj mjeri primjenjivao metode protivšpijunaže radi nadzora i represije nad civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Schmeidel |first=John Christian |title=Stasi: Shield and Sword of the Party |chapter=Origins and developments of the East German secret police: Disruptions and breakouts |edition=1 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203018415/stasi-john-christian-schmeidel |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-0-203-01841-5 |doi=10.4324/9780203018415 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Guriev_Treisman_2022&quot;&gt;{{cite book |last1=Guriev |first1=Sergei |last2=Treisman |first2=Daniel |title=Spin Dictators: The Changing Face of Tyranny in the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv1xp9p7d |publisher=Princeton University Press |year=2022 |doi=10.2307/j.ctv1xp9p7d |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]

U [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] metode protivšpijunaže bile su usmjerene i protiv civilnog stanovništva te su bile poznate kao [[Subverzija|metode subverzije]] ({{de|Zersetzung}}). Njihova svrha bila je psihološki oslabiti ili društveno izolovati istaknute pojedince i grupe kako bi se spriječilo političko neslaganje i suzbilo ponašanje koje su vlasti smatrale ideološki ili kulturno neprihvatljivim.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot; /&gt; Od početka 1970-ih godina pa sve do raspada Istočne Njemačke 1990, metode subverzije predstavljale su glavni oblik političke represije.&lt;ref name=&quot;Dennis_Laporte_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Dennis |first1=Mike |last2=Laporte |first2=Norman |title=The Stasi: Myth and Reality |chapter=Tackling the enemy: quiet repression and preventive decomposition |url=https://books.google.ba/books/about/The_Stasi.html?id=478eBAAAQBAJ |publisher=Routledge |year=2014 |isbn=978-1-317-87656-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slične metode primjenjivane su i u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], između ostalog kao podrška sistematskom prisvajanju intelektualnog vlasništva putem obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Ellis_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Ellis |first=Frank |chapter=Information Deficit |title=From Glasnost to the Internet: Russia's New Infosphere |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-1-349-27076-7 |publisher=Palgrave Macmillan |year=1999 |isbn=978-1-349-27078-1 |doi=10.1007/978-1-349-27076-7 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija kontraobavještajnog rada ==

Iako se obavještajna djelatnost u teoriji i praksi tradicionalno razvrstava na strategijski, operativni i taktički nivo, taksonomija kontraobavještajnog rada zasniva se prvenstveno na funkcionalnoj podjeli na '''defanzivnu''' i '''ofanzivnu''' kontraobavještajnu djelatnost. Takva podjela odražava osnovne ciljeve kontraobavještajnog rada: zaštitu vlastitih kapaciteta i aktivno suprotstavljanje protivničkim obavještajnim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Prunckun |first=Hank |title=Counterintelligence Theory and Practice |edition=2nd |url=https://ia801600.us.archive.org/4/items/counterintelligence-theory-and-practice/Counterintelligence%20-%20Theory%20and%20practice.pdf |publisher=Rowman &amp; Littlefield |year=2019 |isbn=978-1-78660-688-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U stručnoj literaturi prisutni su i drugačiji pristupi. Na primjer, doktrina Marinskog korpusa SAD-a ({{en|U.S. Marine Corps}}) kontraobavještajnu djelatnost razvrstava prema funkcionalnim područjima, kao što su operacije, istrage, prikupljanje i izvještavanje te analiza, obrada i distribucija obavještajnih podataka. Međutim, podjela na defanzivnu i ofanzivnu komponentu pruža jasniji analitički okvir za razumijevanje svrhe i načina djelovanja kontraobavještajne djelatnosti.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;

Unutar defanzivno-ofanzivnog modela, kontraobavještajne aktivnosti razvrstavaju se prema njihovoj osnovnoj svrsi i operativnom usmjerenju.
[[Datoteka:Kontraobavještajni rad-bs.png|thumb|center|800px|Defanzivno-ofanzivni model kontraobavještajnog rada]]
Prednost defanzivno-ofanzivnog modela u odnosu na procesno orijentisane modele ogleda se u tome što procesne aktivnosti, poput analize, istraga ili prikupljanja podataka, posmatra kao sredstva za ostvarivanje osnovnih kontraobavještajnih ciljeva – zaštite vlastitih kapaciteta i aktivnog djelovanja protiv protivničkih obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;

Ovakav model može se primijeniti u različitim područjima kontraobavještajne djelatnosti, uključujući:&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;
# nacionalnu sigurnost – zaštitu vitalnih državnih interesa i institucija;
# vojni sektor – zaštitu oružanih snaga i vojnih operacija;
# provođenje zakona – policijski kontraobavještajni rad;
# poslovni sektor – zaštitu privrednih tajni i korporativni kontraobavještajni rad;
# privatni sektor – zaštitu privatnih lica, imovine i drugih nedržavnih subjekata.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski likovi ==
* [https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf &quot;Kontraobavještajne i policijske funkcije u obavještajnom sektoru&quot;] – publikacija Centra za upravljanje sigurnosnim sektorom u Ženevi (DCAF), 2020. {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kontraobavještajna djelatnost}}
[[Kategorija:Kontraobavještajna djelatnost| ]]
[[Kategorija:Vrste špijunaže]]
[[Kategorija:Obavještajna analiza]]
[[Kategorija:Vojno-obavještajna služba]]
[[Kategorija:Tehnike špijunaže]]</text>
      <sha1>2js86ikfm2js55g0uo5cjjf23teyax2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916721</id>
      <parentid>3916701</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T11:58:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <origin>3916721</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21720" sha1="gu6x2yfwttc6qn6tbe8p77aghhe9zvp" xml:space="preserve">{{Obavještajni rad}}
[[Datoteka:Civilian Photo Technicians (in back of jeep) working for Counter Intelligence Corps, are accounted for by Captain... - NARA - 198977.tif|mini|desno|300px|Civilni fototehničari koji su radili za Kontraobavještajni korpus (SAD) prolaze kontrolu na [[sigurnosni kontrolni punkt|sigurnosnom kontrolnom punktu]] u [[Potsdam]]u, [[Njemačka]], 14. jula 1945.]]
'''Kontraobavještajni rad''', '''kontraobavještajna djelatnost''' ili '''KOR''', i njegova osnovna poddisciplina, '''protivšpijunaža''', obuhvataju aktivnosti usmjerene na zaštitu [[obavještajna služba|obavještajnog sistema]] neke države ili organizacije od djelovanja protivničkih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Johnson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=William R. |title=Thwarting Enemies at Home and Abroad: How to be a Counterintelligence Officer |url=https://books.google.ba/books/about/Thwarting_Enemies_at_Home_and_Abroad.html?id=yqJ8mAEACAAJ |publisher=Georgetown University Press |year=2009 |isbn=978-1-58901-255-4 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To uključuje prikupljanje podataka i provođenje mjera radi sprječavanja [[špijunaža|špijunaže]], [[sabotaža|sabotaže]], [[atentat]]a i drugih [[obavještajna djelatnost|obavještajnih aktivnosti]] koje provode strane države, organizacije ili pojedinci, ili koje se izvode u njihovo ime.

U mnogim državama postoji više institucija nadležnih za različite aspekte kontraobavještajne djelatnosti, kao što su unutrašnja sigurnost, vanjska obavještajna zaštita i [[sprječavanje i suzbijanje terorizma]]. U pojedinim državama te su nadležnosti organizovane u okviru [[policija|policije]], kao što je [[Federalni istražni biro]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok druge imaju posebne civilne sigurnosne službe, poput britanske [[MI5]].&lt;ref name=&quot;DCAF_2020&quot;&gt;{{cite report |title=Counterintelligence and Law Enforcement Functions in the Intelligence Sector |url=https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf |publisher=DCAF – Geneva Centre for Security Sector Governance |year=2020 |isbn=92-9222-549-9 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MI5_Law_Oversight&quot;&gt;{{cite web |title=Law, oversight and ethics |url=https://www.mi5.gov.uk/how-we-work/law-oversight-and-ethics |website=MI5 - The Security Service |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje i države u kojima su obavještajne i kontraobavještajne funkcije objedinjene u jednoj instituciji, kao što je [[Kanadska sigurnosno-obavještajna služba]] (CSIS).

== Historija ==

[[Datoteka:Great Game cartoon from 1878.jpg|mini|desno|300px|Politička karikatura koja prikazuje afganistanskog emira [[Sher Ali Khan]]a u društvu njegovih &quot;prijatelja&quot; – [[Ruski medvjed|ruskog medvjeda]] i [[Lav|britanskog lava]] (1878). Tokom [[Velika igra|Velike igre]] obje sile razvile su sistematske oblike špijunaže i nadzora širom regije.]]
Savremene metode špijunaže i specijalizovane državne obavještajne službe razvijale su se krajem 19. stoljeća. Važnu ulogu u tom procesu imala je [[Velika igra]] – strateško suparništvo između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] za prevlast u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] između 1830. i 1895. Kako bi odgovorila na ruske ambicije u regiji i zaštitila svoje interese u Britanskoj Indiji, [[Indijska državna služba]] razvila je sistem nadzora, obavještajnog rada i kontraobavještajne zaštite. Postojanje ovog prikrivenog sukoba dodatno je popularizovalo [[Rudyard Kipling]] u svom poznatom [[špijunski roman|špijunskom romanu]] ''[[Kim (roman)|Kim]]'' (1901),&lt;ref name=&quot;Kipling_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Kipling |first=Rudyard |title=Kim |series=Línea de Sombra. Serie Azul |translator=Julio Izquierdo Crocelles |publisher=Ediciones Del Sol |year=1995 |isbn=978-950-9413-63-4 |url=https://books.google.ba/books?id=ROSW5PYPN8gC |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; u kojem je Veliku igru prikazao kao neprekidni sukob obavještajnih i špijunskih službi.&lt;ref name=&quot;Davies_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Davies |first=Philip H. J. |title=Intelligence and Government in Britain and the United States: A Comparative Perspective |volume=1–2 |url=https://books.google.ba/books?id=D3KIwYA_QyAC |publisher=ABC-CLIO |date=2012 |isbn=978-1-4408-0281-2 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje specijalizovanih obavještajnih i kontraobavještajnih organizacija bilo je usko povezano s kolonijalnim suparništvom velikih evropskih sila i ubrzanim razvojem vojne tehnologije. Kako je špijunaža postajala sve značajniji instrument međunarodne politike, javila se potreba da se dotadašnje policijske i sigurnosne službe prošire funkcijama otkrivanja i suzbijanja djelovanja stranih obavještajnih službi. U tom kontekstu, [[Evidenzbureau]], osnovan u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1850, od kraja 19. stoljeća imao je zadatak suzbijanja aktivnosti [[Panslavizam|panslavističkog]] pokreta koji je djelovao iz [[Srbija|Srbije]].&lt;ref name=&quot;Moritz_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Moritz |first=Verena |title=The transformation of secret services |url=https://scilog.fwf.ac.at/en/magazine/the-transformation-of-secret-services |website=Scilog |year=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon posljedica [[Dreyfusova afera|Dreyfusove afere]] (1894–1906) u [[Francuska|Francuskoj]], odgovornost za vojnu protivšpijunažu 1899. preuzela je [[Sûreté|Sûreté générale]], institucija koja je prvobitno bila nadležna za održavanje javnog reda i sigurnosti, a djelovala je pod nadzorom [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske|ministarstva unutrašnjih poslova]].&lt;ref name=&quot;AASSDN_Historique&quot;&gt;{{cite web |title=Bref historique des services français, depuis 1871 |url=https://www.aassdn.org/hsvEXhis01.html |website=Anciens des Services Spéciaux de la Défense Nationale (AASSDN) |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Okhranka group photo.jpg|mini|desno|300px|[[Ohrana]], osnovana 1880, bila je zadužena za suzbijanje neprijateljske špijunaže protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Fotografija pripadnika petrogradske Ohrane iz 1905.]]
[[Ohrana]] je osnovana 1880. radi sprječavanja i suzbijanja političkog terorizma i ljevičarskih revolucionarnih pokreta u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], ali je istovremeno bila zadužena i za suzbijanje neprijateljske špijunaže.&lt;ref name=&quot;Fischer_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njena glavna meta bili su revolucionarni pokreti, čiji su pripadnici često djelovali iz inostranstva i odatle planirali subverzivne aktivnosti. U [[Pariz]]u je uspostavljena posebna ispostava kojom je rukovodio [[Pyotr Rachkovsky]], zadužena za praćenje njihovog djelovanja. Ohrana je koristila različite metode, uključujući [[Tajna operacija|tajne operacije]], [[prikriveni agent|prikrivene agente]] i ''perlustraciju'', odnosno presretanje i čitanje privatne prepiske. Posebno je postala poznata po korištenju [[agent provokator|agenata provokatora]], koji su često uspijevali infiltrirati revolucionarne organizacije.&lt;ref name=&quot;Thatcher_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Thatcher |editor-first=Ian D. |title=Late Imperial Russia: Problems and prospects |url=https://www.jstor.org/stable/jj.15976626 |publisher=Manchester University Press |year=2005 |doi=10.7765/9781526166418 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća pojedine države počele su osnivati integrisane kontraobavještajne službe koje su bile neposredno podređene državnim vlastima. Britanska vlada je 1909. osnovala [[MI6|Biro tajne službe]], prvu nezavisnu međuresornu instituciju s potpunom odgovornošću za koordinaciju državnih kontraobavještajnih aktivnosti.

Nakon intenzivnog zalaganja [[William Melville|Williama Melvillea]], koji je britanskim vlastima pribavio njemačke planove mobilizacije i dokaze o njemačkoj finansijskoj podršci [[Buri|Burima]], britanska vlada je 1903. odobrila osnivanje novog obavještajnog odjela u okviru [[War Office]]a pod nazivom MO3, koji je kasnije preimenovan u MO5, a na čije je čelo postavljen Melville. Djelujući tajno iz stana u [[London]]u, Melville je rukovodio i kontraobavještajnim i vanjskim obavještajnim operacijama, oslanjajući se na iskustvo i međunarodne kontakte stečene tokom rada u [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]].

Zbog uspješnog rada dotadašnjih obavještajnih struktura, Vladin odbor za obavještajne poslove, uz podršku [[Richard Haldane|Richarda Haldanea]] i [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], osnovao je 1909. [[MI6|Biro tajne službe]] kao zajedničku inicijativu Ministarstva pomorstva (''Admiralty''), Ministarstva rata (''War Office'') i Ministarstva vanjskih poslova (''Foreign Office'') radi koordinacije tajnih obavještajnih operacija u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i inostranstvu, s posebnim naglaskom na aktivnosti [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Za prvog direktora imenovan je kapetan [[Mansfield Smith-Cumming|Sir George Mansfield Smith-Cumming]], poznat pod kodnim imenom &quot;C&quot;.&lt;ref name=&quot;SIS_MI6_2008&quot;&gt;{{cite web |title=SIS or MI6. What's in a name? |url=http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926133058/http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-date=26. 9. 2008 |website=Secret Intelligence Service (SIS) |year=2008 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1910. [[MI6|Biro tajne službe]] podijeljen je na službu za vanjsko obavještajno djelovanje i domaću kontraobavještajnu službu. Posljednjom je rukovodio sir [[Vernon Kell]], a njen prvobitni zadatak bio je ublažavanje zabrinutosti javnosti zbog navodne rasprostranjenosti njemačke špijunaže u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].&lt;ref name=&quot;Andrew_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Defence_of_the_Realm.html?id=njWH7cW3aLAC |publisher=Penguin Books |year=2012 |isbn=978-0-7181-9744-5 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da služba nije imala policijska ovlaštenja, Kell je usko sarađivao sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]] [[Scotland Yard]]a, kojim je rukovodio [[Basil Thomson]]. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uspio je osujetiti djelovanje indijskih revolucionara koji su sarađivali s [[Njemačka|Njemačkom]]. Za razliku od ranijeg sistema, u kojem su pojedini državni resori i vojne službe djelovali uglavnom samostalno, uz malo ili nimalo međusobne koordinacije, novoosnovani [[MI6|Biro tajne službe]]' bio je međuresorna institucija koja je svoje obavještajne izvještaje dostavljala svim nadležnim državnim organima.&lt;ref name=&quot;Walton_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Walton |first=Calder |title=Empire of Secrets: British Intelligence, the Cold War, and the Twilight of Empire |url=https://books.google.ba/books?id=9TXJAwAAQBAJ |publisher=Overlook Press |year=2013 |isbn=978-1-4683-1043-6 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Time su vlade prvi put dobile centralizovan, nezavisan obavještajni i kontraobavještajni aparat koji je djelovao i u mirnodopskim uslovima, s uređenim registrima, definisanim procedurama i stalnom organizacijskom strukturom, za razliku od dotadašnjeg pretežno ''ad hoc'' pristupa.

[[Datoteka:Putin-Stasi-Ausweis.png|mini|desno|300px|Identifikacijska iskaznica [[Stasi]]ja iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], izdana sadašnjem predsjedniku [[Rusija|Rusije]] [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]]. Kao i druge sigurnosne službe komunističkih država, Stasi je u velikoj mjeri primjenjivao metode protivšpijunaže radi nadzora i represije nad civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Schmeidel |first=John Christian |title=Stasi: Shield and Sword of the Party |chapter=Origins and developments of the East German secret police: Disruptions and breakouts |edition=1 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203018415/stasi-john-christian-schmeidel |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-0-203-01841-5 |doi=10.4324/9780203018415 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Guriev_Treisman_2022&quot;&gt;{{cite book |last1=Guriev |first1=Sergei |last2=Treisman |first2=Daniel |title=Spin Dictators: The Changing Face of Tyranny in the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv1xp9p7d |publisher=Princeton University Press |year=2022 |doi=10.2307/j.ctv1xp9p7d |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]

U [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] metode protivšpijunaže bile su usmjerene i protiv civilnog stanovništva te su bile poznate kao [[Subverzija|metode subverzije]] ({{de|Zersetzung}}). Njihova svrha bila je psihološki oslabiti ili društveno izolovati istaknute pojedince i grupe kako bi se spriječilo političko neslaganje i suzbilo ponašanje koje su vlasti smatrale ideološki ili kulturno neprihvatljivim.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot; /&gt; Od početka 1970-ih godina pa sve do raspada Istočne Njemačke 1990, metode subverzije predstavljale su glavni oblik političke represije.&lt;ref name=&quot;Dennis_Laporte_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Dennis |first1=Mike |last2=Laporte |first2=Norman |title=The Stasi: Myth and Reality |chapter=Tackling the enemy: quiet repression and preventive decomposition |url=https://books.google.ba/books/about/The_Stasi.html?id=478eBAAAQBAJ |publisher=Routledge |year=2014 |isbn=978-1-317-87656-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slične metode primjenjivane su i u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], između ostalog kao podrška sistematskom prisvajanju intelektualnog vlasništva putem obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Ellis_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Ellis |first=Frank |chapter=Information Deficit |title=From Glasnost to the Internet: Russia's New Infosphere |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-1-349-27076-7 |publisher=Palgrave Macmillan |year=1999 |isbn=978-1-349-27078-1 |doi=10.1007/978-1-349-27076-7 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija kontraobavještajnog rada ==

Iako se obavještajna djelatnost u teoriji i praksi tradicionalno razvrstava na strategijski, operativni i taktički nivo, taksonomija kontraobavještajnog rada zasniva se prvenstveno na funkcionalnoj podjeli na '''defanzivnu''' i '''ofanzivnu''' kontraobavještajnu djelatnost. Takva podjela odražava osnovne ciljeve kontraobavještajnog rada: zaštitu vlastitih kapaciteta i aktivno suprotstavljanje protivničkim obavještajnim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Prunckun |first=Hank |title=Counterintelligence Theory and Practice |edition=2nd |url=https://ia801600.us.archive.org/4/items/counterintelligence-theory-and-practice/Counterintelligence%20-%20Theory%20and%20practice.pdf |publisher=Rowman &amp; Littlefield |year=2019 |isbn=978-1-78660-688-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U stručnoj literaturi prisutni su i drugačiji pristupi. Na primjer, doktrina Marinskog korpusa SAD-a ({{en|U.S. Marine Corps}}) kontraobavještajnu djelatnost razvrstava prema funkcionalnim područjima, kao što su operacije, istrage, prikupljanje i izvještavanje te analiza, obrada i distribucija obavještajnih podataka. Međutim, podjela na defanzivnu i ofanzivnu komponentu pruža jasniji analitički okvir za razumijevanje svrhe i načina djelovanja kontraobavještajne djelatnosti.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;

Unutar defanzivno-ofanzivnog modela, kontraobavještajne aktivnosti razvrstavaju se prema njihovoj osnovnoj svrsi i operativnom usmjerenju.
[[Datoteka:Kontraobavještajni rad-bs.png|thumb|center|800px|Defanzivno-ofanzivni model kontraobavještajnog rada]]
Prednost defanzivno-ofanzivnog modela u odnosu na procesno orijentisane modele ogleda se u tome što procesne aktivnosti, poput analize, istraga ili prikupljanja podataka, posmatra kao sredstva za ostvarivanje osnovnih kontraobavještajnih ciljeva – zaštite vlastitih kapaciteta i aktivnog djelovanja protiv protivničkih obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;

Ovakav model može se primijeniti u različitim područjima kontraobavještajne djelatnosti, uključujući:&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;
# nacionalnu sigurnost – zaštitu vitalnih državnih interesa i institucija;
# vojni sektor – zaštitu oružanih snaga i vojnih operacija;
# provođenje zakona – policijski kontraobavještajni rad;
# poslovni sektor – zaštitu privrednih tajni i korporativni kontraobavještajni rad;
# privatni sektor – zaštitu privatnih lica, imovine i drugih nedržavnih subjekata.

== Organizacija i institucionalni okvir ==

Mnoge države organizuju kontraobavještajne službe odvojeno od službi zaduženih za prikupljanje obavještajnih podataka. U većini zemalja nadležnosti u oblasti kontraobavještajnog rada raspoređene su između više institucija, iako jedna od njih obično ima vodeću ulogu. U većini država postoji kontraobavještajna služba koja je integrisana u krovnu policijsku agenciju, poput [[Federalni istražni biro|Federalnog istražnog biroa]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;FBI_Counterintelligence&quot;&gt;{{cite web |title=Counterintelligence and Espionage |url=https://www.fbi.gov/investigate/counterintelligence |website=Federal Bureau of Investigation |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za unutrašnju sigurnost nadležna je posebna [[MI5|Sigurnosna služba]] (MI5), koja nema policijska ovlaštenja, ali blisko sarađuje s policijskim organima, posebno sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnim odjelom]], koji može provoditi hapšenja, pretrese na osnovu sudskog naloga i druge policijske mjere.&lt;ref name=&quot;MI5_State_Threats&quot;&gt;{{cite web |title=Countering state threats |url=https://www.mi5.gov.uk/what-we-do/countering-state-threats |website=MI5 - Security Service |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna unutrašnja sigurnosna služba [[Rusija|Ruske Federacije]] je [[Federalna služba sigurnosti Ruske Federacije|Federalna služba sigurnosti]] (FSB), koja je najvećim dijelom nastala iz Drugog glavnog direktorata i [[Vojna kontraobavještajna služba Sovjetske armije|Trećeg glavnog direktorata]] sovjetskog [[KGB]]-a.

U [[Kanada|Kanadi]] su funkcije defanzivnog kontraobavještajnog rada, sigurnosno-obavještajnog rada (prikupljanje obavještajnih podataka potrebnih za provođenje ofanzivnog kontraobavještajnog rada), obavještajnog rada u okviru provođenja zakona i ofanzivnog kontraobavještajnog rada organizacijski razdvojene.

Vojne organizacije raspolažu vlastitim kontraobavještajnim strukturama koje mogu provoditi zaštitne operacije kako u matičnoj zemlji tako i prilikom djelovanja u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;Clark_Mitchell_2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert M. |last2=Mitchell |first2=William L. |title=Deception: Counterdeception and Counterintelligence |url=https://sk.sagepub.com/book/mono/deception |publisher=CQ Press |year=2019 |isbn=978-1-5063-7523-6 |doi=10.4135/9781071872642 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od države, različito su organizovani odnosi između civilnih i vojnih službi u provođenju operacija u inostranstvu. Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama [[#Ofanzivni kontraobavještajni rad|ofanzivni kontraobavještajni rad]] provodi [[Direktorat za operacije (CIA)|Direktorat za operacije]] u sastavu [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-e, dok je [[#Defanzivni kontraobavještajni rad|defanzivni kontraobavještajni rad]] u nadležnosti [[Diplomatic Security Service|Diplomatske sigurnosne službe]] (DSS), koja je odgovorna za zaštitu osoblja i informacija u američkim ambasadama i konzulatima u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;US_State_Dept_DS&quot;&gt;{{cite web |title=Counterintelligence Investigations |url=https://2009-2017.state.gov/m/ds/terrorism/c8653.htm |website=U.S. Department of State |year=2009 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |language=en}}
* {{cite book |last=Clark |first=Robert M. |title=Intelligence Analysis |edition=4th |url=https://books.google.ba/books?id=O9E5DQAAQBAJ |publisher=SAGE Publications |year=2012 |isbn=978-1-4522-0612-7 |language=en}}

== Vanjski likovi ==
* [https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf &quot;Kontraobavještajne i policijske funkcije u obavještajnom sektoru&quot;] – publikacija Centra za upravljanje sigurnosnim sektorom u Ženevi (DCAF), 2020. {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kontraobavještajni rad}}
[[Kategorija:Kontraobavještajni rad| ]]
[[Kategorija:Vrste špijunaže]]
[[Kategorija:Obavještajna analiza]]
[[Kategorija:Vojno-obavještajna služba]]
[[Kategorija:Tehnike špijunaže]]</text>
      <sha1>gu6x2yfwttc6qn6tbe8p77aghhe9zvp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kontraobavještajna djelatnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536482</id>
    <redirect title="Kontraobavještajna rad" />
    <revision>
      <id>3916651</id>
      <timestamp>2026-08-05T22:17:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Bosancica by MK premjestio je stranicu [[Kontraobavještajna djelatnost]] na [[Kontraobavještajna rad]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3916651</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" sha1="dfeteoycj3nx9vkatrtembc57iewqyh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Kontraobavještajna rad]]</text>
      <sha1>dfeteoycj3nx9vkatrtembc57iewqyh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kontraobavještajna rad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536483</id>
    <redirect title="Kontraobavještajni rad" />
    <revision>
      <id>3916653</id>
      <timestamp>2026-08-05T22:17:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Bosancica by MK premjestio je stranicu [[Kontraobavještajna rad]] na [[Kontraobavještajni rad]]: Slovna ili gramatička greška</comment>
      <origin>3916653</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" sha1="9ugps7vyg4m3r17f99p4c0nf3las3qn" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Kontraobavještajni rad]]</text>
      <sha1>9ugps7vyg4m3r17f99p4c0nf3las3qn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Obavještajni rad</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536484</id>
    <revision>
      <id>3916665</id>
      <timestamp>2026-08-06T00:13:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sidebar with collapsible lists | name         = Obavještajni rad | title        = [[Obavještajni rad]]&lt;br/&gt; {{small|{{nobold|i}} [[Obavještajni podaci]]}} | pretitle     = Dio [[:Kategorija:Pravo|serije]] o | expanded     = {{{expanded|{{{1|}}}}}} | image        = [[Datoteka:Font Awesome 5 solid user-secret.svg|70px|class=skin-invert-image notpageimage]] | bodyclass    = hlist  &lt;!-- Stilovi za pozadinu i centriranje --&gt; | titlestyle    = background: #CAEEEE; padding: 4px...</comment>
      <origin>3916665</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5876" sha1="jsd2832g5vx7ljq87t67zsvwmc04a3x" xml:space="preserve">{{Sidebar with collapsible lists
| name         = Obavještajni rad
| title        = [[Obavještajni rad]]&lt;br/&gt; {{small|{{nobold|i}} [[Obavještajni podaci]]}}
| pretitle     = Dio [[:Kategorija:Pravo|serije]] o
| expanded     = {{{expanded|{{{1|}}}}}}
| image        = [[Datoteka:Font Awesome 5 solid user-secret.svg|70px|class=skin-invert-image notpageimage]]
| bodyclass    = hlist

&lt;!-- Stilovi za pozadinu i centriranje --&gt;
| titlestyle    = background: #CAEEEE; padding: 4px;
| headingstyle  = background: #CAEEEE;
| listtitlestyle = background: #CAEEEE; text-align: center; padding: 2px;

| list1name = Faze obavještajnog rada
| list1title = Faze obavještajnog rada
| list1 = 
* [[Obavještajni ciklus]]
* [[Upravljanje obavještajnim ciklusom]]
* [[Špijunaža]]
* [[Obavještajna procjena]]
* [[Obavještajna analiza]]
* [[Plan prikupljanja obavještajnih podataka]]

| list2name = Okvir
| list2title = Okvir
| list2 = 
* [[Rukovođenje agentima]]
* [[Neželjene posljedice (obavještajni rad)|Neželjene posljedice]]
* [[Operativne tehnike tajnog HUMINT-a]]
* [[Kodno ime]]
* [[Historija špijunaže]]
* [[Obavještajni propust]]
* [[Obavještajni zahtjev]]
* [[Obavještajno pravo]]
* [[Obavještajne studije]]
* [[Razmjena obavještajnih podataka]]
* [[Regrutovanje špijuna]]
* [[Upravljanje i reforma sektora sigurnosti]]
* [[Doktrina sveobuhvatne špijunaže]]
* [[Izdaja]]

| list3name = Oblasti obavještajnog rada
| list3title = Oblasti obavještajnog rada
| list3 = 
* [[Sirovi obavještajni podaci]]
* [[Obavještajni podaci iz svih izvora]]
* [[Kontraobavještajni rad]]
* [[Obavještajni rad, nadzor, izbor ciljeva i izviđanje|I.S.R.]]
* [[Vojno-obavještajni rad]]
* [[Prikupljanje obavještajnih podataka putem ljudskih izvora]]
* [[Tajno prikupljanje obavještajnih podataka putem ljudskih izvora]]
* [[Tehničko-obavještajni rad]]
* [[Obavještajni podaci o kibernetičkim prijetnjama]]
* [[Medicinsko-obavještajni rad]]
* [[Obavještajna djelatnost zasnovana na signalima]]
* [[Obavještajni rad iz otvorenih izvora]]
* [[Slikovni obavještajni rad]]
* [[Akustički obavještajni rad]]
* [[Geoprostorni obavještajni rad]]
* [[Outsourcing obavještajni rad]]
* [[Osnovni obavještajni rad]]
* [[Strateški obavještajni rad]]
* [[Kriminalistički obavještajni rad]]
* [[Mjerenje i potpis (obavještajni rad)|Mjerenje i potpis]]
* [[Komunikacijski obavještajni rad]]
* [[Elektronički obavještajni rad]]
* [[Obavještajni rad stranih instrumentalnih signala]]
* [[Telemetrijska obavještajni rad]]
* [[Zračna obavještajni rad]]
* [[Pomorski obavještajni rad]]
* [[Kibernetička špijunaža]]
* [[Nuklearna špijunaža]]
* [[Seksualna špijunaža]]
* [[Obavještajne tehnike]]

| list4name = Korporativni sektor
| list4title = Korporativni sektor 
| list4 = 
* [[Industrijska špijunaža]]
* [[Marketinški obavještajni rad]]
* [[Tržišni obavještajni rad]]
* [[Poslovna analitika/poslovno obavještavanje]]
* [[Komercijalni obavještajni rad]]

| list5name = Osobe i organizacije
| list5title = Osobe i organizacije
| list5 = 
&lt;!-- Pojedinci --&gt;
* [[Agent (obavještajna djelatnost)]]
* [[Atomski špijuni]]
* [[Legenda (obavještajna djelatnost)]]
* [[Posrednik (špijunaža)]]
* [[Dvostruki agent]]
* [[Terenski agent]]
* [[Obavještajni oficir]]
* [[Vojni ataše]]
* [[Krtica (špijunaža)]]
* [[Rezidentni špijun]]
* [[Spavajući agent]]
* [[Specijalni agent]]
* [[Šef stanice]]
* [[Dobrovoljni saradnik (obavještajna djelatnost)]]
* [[Špijunske organizacije]]
* [[Strana obavještajna služba]]
* [[Obavještajna agencija]]
* [[Obavještajna zajednica]]
* [[Privatna obavještajna agencija]]
* [[Špijunska mreža]]

| list6name = Kultura
| list6title = Kultura
| list6 = 
* [[Obavještajna literatura]]
* [[Špijunska fikcija]]
* [[Špijunski film]]
** [[Špijunska muzika]]
* [[Međunarodni muzej špijunaže]]
* [[CIA biblioteka]]
* [[Kryptos]]
* [[OSS društvo]]
* [[CIA muzej]]
* [[Nacionalni muzej obavještajne i specijalne djelatnosti]]
* [[Stasimuseum]]
* [[Bletchley Park]]
* [[Muzej Hladnog rata]]
* [[Obavještajni samit]]
* [[Spyscape]]
* [[Muzej špijunaže Berlin]]
* [[Muzej špijunaže (Tampere)]]
* [[KGB muzej špijunaže]]

| list7name = Alati i sistemi
| list7title = Alati i sistemi
| list7 = 
* [[Sentient (sistem za obavještajnu analizu)]]
* [[Uređaj za sakrivanje]]
* [[Stone Ghost]]
* [[Pinwale]]
* [[Mikrotočka]]
* [[Platforma za obavještavanje o prijetnjama]]
* [[The Thing (uređaj za prisluškivanje)|The Thing]]
* [[Enigma (mašina)]]
* [[Sintetičko okruženje za analizu i simulacije]]

| list8name = Spiskovi
| list8title = Spiskovi
| list8 = 
* [[Spisak obavještajnih agencija]]
* [[Spisak disciplina za prikupljanje obavještajnih podataka]]
* [[Spisak priznanja i odlikovanja u oblasti obavještajnog rada|Spisak priznanja]]
* [[Spisak ugašenih obavještajnih agencija]]

| list9name = Povezane teme
| list9title = Povezane teme
| list9 = 
* [[Kontraobavještajna država]]
* [[Nacionalna sigurnost]]
* [[Nadzor]]
** [[Globalni nadzor]]
* [[Prikrivanje identiteta]]
* [[Izviđanje]]
* [[Odabir cilja]]
* [[Atentat]]
* [[Kriminalistička istraga]]
* [[Dekodiranje]]
* [[Propaganda]]
* [[Grafologija]]
* [[Paravojna formacija]]
* [[Kibernetička sigurnost]]
}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija
|content=
Ovaj šablon koristi kod iz:
{{box|[[Šablon:Sidebar with collapsible lists]]}}
Postavite sljedeći kod pri vrhu članka:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
{{Obavještajna djelatnost}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
}}
{{Dokumentacija
 | content = {{Collapsible lists option
| listnames = Faze obavještajnog rada, Okvir, Oblasti obavještajnog rada, Korporativni sektor, Osobe i organizacije, Kultura, Alati i sistemi, Spiskovi, Povezane teme
 | example = Osobe i organizacije
 }}
[[Kategorija:Šabloni bočne trake o politici i upravi]]
[[Kategorija:Šabloni bočne trake o vojsci]]
}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jsd2832g5vx7ljq87t67zsvwmc04a3x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916720</id>
      <parentid>3916665</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T11:53:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3916720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5855" sha1="ss426mr2vpy317uwrq3ype28krsiqmb" xml:space="preserve">{{Sidebar with collapsible lists
| name         = Obavještajni rad
| title        = [[Obavještajni rad]]&lt;br/&gt; {{small|{{nobold|i}} [[Obavještajni podaci]]}}
| pretitle     = Dio [[:Kategorija:Pravo|serije]] o
| expanded     = {{{expanded|{{{1|}}}}}}
| image        = [[Datoteka:Font Awesome 5 solid user-secret.svg|70px|class=skin-invert-image notpageimage]]
| bodyclass    = hlist

&lt;!-- Stilovi za pozadinu i centriranje --&gt;
| titlestyle    = background: #CAEEEE; padding: 4px;
| headingstyle  = background: #CAEEEE;
| listtitlestyle = background: #CAEEEE; text-align: center; padding: 2px;

| list1name = Faze obavještajnog rada
| list1title = Faze obavještajnog rada
| list1 = 
* [[Obavještajni ciklus]]
* [[Upravljanje obavještajnim ciklusom]]
* [[Špijunaža]]
* [[Obavještajna procjena]]
* [[Obavještajna analiza]]
* [[Plan prikupljanja obavještajnih podataka]]

| list2name = Okvir
| list2title = Okvir
| list2 = 
* [[Rukovođenje agentima]]
* [[Neželjene posljedice (obavještajni rad)|Neželjene posljedice]]
* [[Operativne tehnike tajnog HUMINT-a]]
* [[Kodno ime]]
* [[Historija špijunaže]]
* [[Obavještajni propust]]
* [[Obavještajni zahtjev]]
* [[Obavještajno pravo]]
* [[Obavještajne studije]]
* [[Razmjena obavještajnih podataka]]
* [[Regrutovanje špijuna]]
* [[Upravljanje i reforma sektora sigurnosti]]
* [[Doktrina sveobuhvatne špijunaže]]
* [[Izdaja]]

| list3name = Oblasti obavještajnog rada
| list3title = Oblasti obavještajnog rada
| list3 = 
* [[Sirovi obavještajni podaci]]
* [[Obavještajni podaci iz svih izvora]]
* [[Kontraobavještajni rad]]
* [[Obavještajni rad, nadzor, izbor ciljeva i izviđanje|I.S.R.]]
* [[Vojno-obavještajni rad]]
* [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)]]
* [[Tajno prikupljanje obavještajnih podataka putem ljudskih izvora]]
* [[Tehničko-obavještajni rad]]
* [[Obavještajni podaci o kibernetičkim prijetnjama]]
* [[Medicinsko-obavještajni rad]]
* [[Obavještajna djelatnost zasnovana na signalima]]
* [[Obavještajni rad iz otvorenih izvora]]
* [[Slikovni obavještajni rad]]
* [[Akustički obavještajni rad]]
* [[Geoprostorni obavještajni rad]]
* [[Outsourcing obavještajni rad]]
* [[Osnovni obavještajni rad]]
* [[Strateški obavještajni rad]]
* [[Kriminalistički obavještajni rad]]
* [[Mjerenje i potpis (obavještajni rad)|Mjerenje i potpis]]
* [[Komunikacijski obavještajni rad]]
* [[Elektronički obavještajni rad]]
* [[Obavještajni rad stranih instrumentalnih signala]]
* [[Telemetrijska obavještajni rad]]
* [[Zračna obavještajni rad]]
* [[Pomorski obavještajni rad]]
* [[Kibernetička špijunaža]]
* [[Nuklearna špijunaža]]
* [[Seksualna špijunaža]]
* [[Obavještajne tehnike]]

| list4name = Korporativni sektor
| list4title = Korporativni sektor 
| list4 = 
* [[Industrijska špijunaža]]
* [[Marketinški obavještajni rad]]
* [[Tržišni obavještajni rad]]
* [[Poslovna analitika/poslovno obavještavanje]]
* [[Komercijalni obavještajni rad]]

| list5name = Osobe i organizacije
| list5title = Osobe i organizacije
| list5 = 
&lt;!-- Pojedinci --&gt;
* [[Agent (obavještajna djelatnost)]]
* [[Atomski špijuni]]
* [[Legenda (obavještajna djelatnost)]]
* [[Posrednik (špijunaža)]]
* [[Dvostruki agent]]
* [[Terenski agent]]
* [[Obavještajni oficir]]
* [[Vojni ataše]]
* [[Krtica (špijunaža)]]
* [[Rezidentni špijun]]
* [[Spavajući agent]]
* [[Specijalni agent]]
* [[Šef stanice]]
* [[Dobrovoljni saradnik (obavještajna djelatnost)]]
* [[Špijunske organizacije]]
* [[Strana obavještajna služba]]
* [[Obavještajna agencija]]
* [[Obavještajna zajednica]]
* [[Privatna obavještajna agencija]]
* [[Špijunska mreža]]

| list6name = Kultura
| list6title = Kultura
| list6 = 
* [[Obavještajna literatura]]
* [[Špijunska fikcija]]
* [[Špijunski film]]
** [[Špijunska muzika]]
* [[Međunarodni muzej špijunaže]]
* [[CIA biblioteka]]
* [[Kryptos]]
* [[OSS društvo]]
* [[CIA muzej]]
* [[Nacionalni muzej obavještajne i specijalne djelatnosti]]
* [[Stasimuseum]]
* [[Bletchley Park]]
* [[Muzej Hladnog rata]]
* [[Obavještajni samit]]
* [[Spyscape]]
* [[Muzej špijunaže Berlin]]
* [[Muzej špijunaže (Tampere)]]
* [[KGB muzej špijunaže]]

| list7name = Alati i sistemi
| list7title = Alati i sistemi
| list7 = 
* [[Sentient (sistem za obavještajnu analizu)]]
* [[Uređaj za sakrivanje]]
* [[Stone Ghost]]
* [[Pinwale]]
* [[Mikrotočka]]
* [[Platforma za obavještavanje o prijetnjama]]
* [[The Thing (uređaj za prisluškivanje)|The Thing]]
* [[Enigma (mašina)]]
* [[Sintetičko okruženje za analizu i simulacije]]

| list8name = Spiskovi
| list8title = Spiskovi
| list8 = 
* [[Spisak obavještajnih agencija]]
* [[Spisak disciplina za prikupljanje obavještajnih podataka]]
* [[Spisak priznanja i odlikovanja u oblasti obavještajnog rada|Spisak priznanja]]
* [[Spisak ugašenih obavještajnih agencija]]

| list9name = Povezane teme
| list9title = Povezane teme
| list9 = 
* [[Kontraobavještajna država]]
* [[Nacionalna sigurnost]]
* [[Nadzor]]
** [[Globalni nadzor]]
* [[Prikrivanje identiteta]]
* [[Izviđanje]]
* [[Odabir cilja]]
* [[Atentat]]
* [[Kriminalistička istraga]]
* [[Dekodiranje]]
* [[Propaganda]]
* [[Grafologija]]
* [[Paravojna formacija]]
* [[Kibernetička sigurnost]]
}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija
|content=
Ovaj šablon koristi kod iz:
{{box|[[Šablon:Sidebar with collapsible lists]]}}
Postavite sljedeći kod pri vrhu članka:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
{{Obavještajna djelatnost}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
}}
{{Dokumentacija
 | content = {{Collapsible lists option
| listnames = Faze obavještajnog rada, Okvir, Oblasti obavještajnog rada, Korporativni sektor, Osobe i organizacije, Kultura, Alati i sistemi, Spiskovi, Povezane teme
 | example = Osobe i organizacije
 }}
[[Kategorija:Šabloni bočne trake o politici i upravi]]
[[Kategorija:Šabloni bočne trake o vojsci]]
}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ss426mr2vpy317uwrq3ype28krsiqmb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venecijanska komisija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536485</id>
    <revision>
      <id>3916715</id>
      <timestamp>2026-08-06T11:06:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vratiosevalter</username>
        <id>174471</id>
      </contributor>
      <comment>Venecijanska komisija:potpuna obrada (historija, članstvo, organizacija, aktivnosti, uticaj, kritike) s akademskim izvorima i posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu.</comment>
      <origin>3916715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26778" sha1="4j4lh5ppjdv2kxmv1iomvgd6mp1htz1" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
| ime                        = Evropska komisija za demokratiju putem prava
| izvorno_ime                = European Commission for Democracy through Law
| slika                      = 
| veličina_slike             = 200px
| opis_slike                 = Logotip Venecijanske komisije
| karta                      = Members of the Venice Commission.svg
| veličina_karte             = 300px
| opis_karte                 = Karta članica Venecijanske komisije (zeleno: članice, svijetlozeleno: pridružene, plavo: posmatrači, crveno: poseban status)
| skraćenica                 = VC
| uzrečica                   = 
| prethodnik                 = 
| nasljednik                 = 
| datum_osnivanja            = 10. maj 1990.
| datum_gašenja              = 
| vrsta                      = Savjetodavno tijelo
| status                     = Aktivno
| cilj                       = Jačanje demokratije i vladavine prava kroz ustavno pravo
| adresa                     = 
| glavno_sjedište            = [[Strasbourg]], [[Francuska]] &lt;small&gt;(Sekretarijat)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Venecija]], [[Italija]] &lt;small&gt;(Plenarne sjednice)&lt;/small&gt;
| glavno_sjedište_koordinate = 
| područje_djelovanja        = Evropa i druge regije svijeta
| članstvo                   = 61 država članica (2026)
| jezik                      = engleski, francuski
| generalni_sekretar         = 
| lider_vrsta1               = Predsjednica
| lider_ime1                 = [[Claire Bazy-Malaurie]]
| lider_vrsta2               = Direktorica Sekretarijata i sekretarka Komisije
| lider_ime2                 = Simona Granata-Menghini
| lider_vrsta3               = 
| lider_ime3                 = 
| lider_vrsta4               = 
| lider_ime4                 = 
| lider_vrsta5               = 
| lider_ime5                 = 
| lider_vrsta6               = 
| lider_ime6                 = 
| lider_vrsta7               = 
| lider_ime7                 = 
| lider_vrsta8               = 
| lider_ime8                 = 
| lider_vrsta9               = 
| lider_ime9                 = 
| lider_vrsta10              = 
| lider_ime10                = 
| ključne_osobe              = 
| prazna_oznaka1             = Nadređena organizacija
| prazni_podaci1             = [[Vijeće Evrope]]
| prazna_oznaka2             = Mjesto osnivanja
| prazni_podaci2             = [[Venecija]], [[Italija]]
| glavni_organ               = Plenarna sjednica
| budžet                     = 
| broj_zaposlenih            = 
| broj_volontera             = 
| veb-sajt                   = {{URL|https://www.venice.coe.int}}
| bivši_nazivi               = 
}}

'''Venecijanska komisija''', punim nazivom '''Evropska komisija za demokratiju putem prava''' ({{lang-en|European Commission for Democracy through Law}}), savjetodavno je tijelo [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] i jedno od vodećih međunarodnih tijela za pitanja ustavnog prava, demokratije i vladavine prava.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.coe.int/en/web/venice-commission |title=Venice Commission – Home |website=Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Osnovana je 1990. godine u periodu raspada komunističkih sistema u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Prvobitni cilj bio je pružanje ustavne pomoći državama u tranziciji.&lt;ref name=&quot;Resolution90-6&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.cvce.eu/content/publication/2003/9/22/b50b1c6a-7209-440c-b0e1-dcdd836b404f/publishable_en.pdf |title=Resolution (90) 6 on a Partial Agreement Establishing the European Commission for Democracy through Law |date=10 May 1990 |publisher=Committee of Ministers of the Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt; Tokom vremena njena uloga proširila se sa pomoći novim demokratijama na širu zaštitu evropskih standarda u oblasti ustavnosti, ljudskih prava i ograničavanja izvršne vlasti.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Hoffmann-Riem |first=Wolfgang |title=The Venice Commission of the Council of Europe – Standards and Impact |journal=European Journal of International Law |volume=25 |issue=2 |year=2014 |pages=579–597 |doi=10.1093/ejil/chu029}}&lt;/ref&gt;

Komisija daje pravna mišljenja na zahtjev država članica, organa Vijeća Evrope i drugih međunarodnih institucija. Njeni dokumenti nemaju pravno obavezujući karakter, ali imaju značajan autoritet u oblasti ustavnog prava i često utiču na zakonodavne reforme, sudsku praksu i procese evropskih integracija.&lt;ref name=&quot;Bartole2020&quot;&gt;{{cite book |last=Bartole |first=Sergio |title=The Internationalisation of Constitutional Law: A View from the Venice Commission |year=2020 |publisher=Hart Publishing, Bloomsbury |isbn=978-1-5099-4149-0}}&lt;/ref&gt;

Članovi Komisije su nezavisni stručnjaci iz oblasti ustavnog prava, međunarodnog prava, sudstva i političkih institucija. Djeluju u individualnom kapacitetu, a ne kao predstavnici svojih država.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.venice.coe.int/files/Statute/Statute-EN.pdf |title=Statute of the European Commission for Democracy through Law |publisher=Venice Commission |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Od 2026. godine Komisija ima 61 državu članicu: 46 država članica Vijeća Evrope i 15 država članica izvan te organizacije.&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.coe.int/en/web/venice-commission/member-states |title=Member States of the Venice Commission |publisher=Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt; Sjedište Sekretarijata nalazi se u Strasbourgu, dok se plenarne sjednice održavaju u Veneciji četiri puta godišnje.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

== Historija ==

=== Osnivanje (1989-1990) ===

Ideja za osnivanje Komisije pojavila se krajem 1980-ih godina, u periodu raspada komunističkih sistema u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Italijanski pravnik i političar [[Antonio Mario La Pergola]], tadašnji ministar za evropske poslove Italije i bivši predsjednik Ustavnog suda Italije, zalagao se za stvaranje institucije koja bi pomogla državama u tranziciji pri izgradnji demokratskih ustavnih sistema.&lt;ref name=&quot;Durr2010&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.venice.coe.int/files/articles/Durr_Venice_Commission.pdf |title=The Venice Commission: 20 Years of Democracy through Law |first=Oliver |last=Dürr |year=2010 |publisher=Venice Commission |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Formalni prijedlog za osnivanje Komisije podnio je italijanski ministar vanjskih poslova [[Gianni De Michelis]]. Konferencija o osnivanju održana je u Veneciji 1989. godine, a Komitet ministara Vijeća Evrope usvojio je 10. maja 1990. godine Rezoluciju (90)6 kojom je osnovana Evropska komisija za demokratiju putem prava.&lt;ref name=&quot;Resolution90-6&quot;/&gt; Među početnim članicama Komisije bilo je 18 država članica Vijeća Evrope: Austrija, Belgija, Kipar, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Norveška, Portugal, San Marino, Španija, Švedska, Švicarska i Turska.&lt;ref name=&quot;Resolution90-6&quot;/&gt;

=== Tranzicija nakon Hladnog rata (1990-2000) ===

U početnom periodu Komisija je prvenstveno djelovala kao tijelo za pružanje ustavne pomoći državama Centralne i Istočne Evrope koje su nakon raspada socijalističkih sistema uspostavljale nove demokratske institucije. Njena pomoć odnosila se na izradu novih ustava, reformu pravosuđa, zaštitu ljudskih prava i stvaranje sistema podjele vlasti.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;/&gt;

Godine 1992. potvrđeno je da Komisija ostaje trajni parcijalni sporazum Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;Durr2010&quot;/&gt;

=== Razvoj u instituciju za vladavinu prava (2000-danas) ===

Od početka 21. stoljeća djelovanje Komisije prošireno je sa tranzicijske pomoći na očuvanje postojećih demokratskih standarda. Posebna pažnja usmjerena je na nezavisnost pravosuđa, ustavno ograničavanje izvršne vlasti i zaštitu demokratskih institucija.&lt;ref name=&quot;Bartole2020&quot;/&gt;

Godine 2002. statut je revidiran kako bi se omogućilo članstvo i neevropskim državama, čime je Komisija postala &quot;prošireni parcijalni sporazum&quot; (''enlarged partial agreement'').&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

Deklaracija iz Reykjavika iz 2023. godine dodatno je naglasila značaj Komisije u sistemu Vijeća Evrope. Šefovi država i vlada preuzeli su obavezu da podignu profil i ojačaju Venecijansku komisiju, između ostalog davanjem veće vidljivosti i statusa njenoj Kontrolnoj listi vladavine prava.&lt;ref name=&quot;Reykjavik2023&quot;&gt;{{cite web |url=https://rm.coe.int/4th-summit-of-heads-of-state-and-government-of-the-council-of-europe/1680ab40c1 |title=Reykjavik Declaration |date=16–17 May 2023 |publisher=Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

== Pravni status i članstvo ==

=== Pravni okvir ===

Venecijanska komisija djeluje kao prošireni parcijalni sporazum Vijeća Evrope (''enlarged partial agreement''). To znači da članstvo nije automatsko za sve članice Vijeća Evrope, već države moraju posebno pristupiti Komisiji. Statut Komisije usvojen je 10. maja 1990. godine, a izmijenjen je 2002. godine kada je omogućeno članstvo država koje nisu članice Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Članice ===

Od 2026. godine Komisija ima 61 članicu.&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Status !! Broj
|-
| Države članice Vijeća Evrope || 46
|-
| Države članice izvan Vijeća Evrope || 15
|-
| Ukupno članice Komisije || 61
|-
| Posmatrači || 4
|}

Među državama članicama su i [[Bosna i Hercegovina]] (članica od 2002. godine),&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;/&gt; te države poput Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Japana, Južne Koreje, Izraela, Brazila, Argentine, Čilea i Maroka.&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;/&gt;

Posmatrači su: Evropska unija, Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE)/Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Organizacija američkih država (OAD) i Vatikan.&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;/&gt;

=== Bivše članice ===

Rusija je bila članica Komisije od 1996. do 2022. godine. Nakon prestanka članstva Ruske Federacije u Vijeću Evrope, prestalo je i njeno članstvo u Venecijanskoj komisiji.&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;/&gt;

== Organizacija i upravljanje ==

=== Plenarna sjednica ===

Najviše tijelo Komisije je plenarna sjednica koja okuplja sve članove Komisije. Održava se četiri puta godišnje u Veneciji, u zgradi [[Scuola Grande di San Giovanni Evangelista]]. Na plenarnim sjednicama usvajaju se mišljenja, izvještaji i studije.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Članovi Komisije ===
{{Main|Članovi Venecijanske komisije}}

Članovi Komisije djeluju u individualnom kapacitetu i nisu predstavnici svojih država. Imenuju ih države članice na period od četiri godine, uz mogućnost reizbora. Članovi se biraju među istaknutim stručnjacima ustavnog prava, međunarodnog prava, pravosuđa i političkih institucija.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;/&gt;

=== Biro ===

Biro Komisije čine predsjednik, potpredsjednici i članovi koje bira plenarna sjednica. Njegova uloga je priprema rada Komisije i koordinacija aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;/&gt;

Prvi predsjednik Komisije bio je Antonio Mario La Pergola (1990–?). Jan Erik Helgesen bio je predsjednik do 2009. godine. Od decembra 2009. do decembra 2021. godine predsjednik je bio Gianni Buquicchio. Claire Bazy-Malaurie je predsjednica od decembra 2021. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.coe.int/en/web/portal/-/claire-bazy-malaurie-elected-as-new-venice-commission-president |title=Claire Bazy Malaurie elected as new Venice Commission President |date=10 December 2021 |publisher=Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

=== Sekretarijat ===

Sekretarijat Komisije nalazi se u Strasbourgu i pruža pravnu, administrativnu i istraživačku podršku radu Komisije. Njime rukovodi direktor/sekretar. Simona Granata-Menghini je trenutna direktorica i sekretarka Komisije.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Finansiranje ===

Komisija ima vlastiti budžet koji odobrava Komitet ministara Vijeća Evrope. Budžet se finansira iz doprinosa država članica, doprinosa Regije Veneto i, djelimično, iz sredstava Evropske unije.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

== Metod rada ==

=== Postupak zahtjeva ===

Zahtjevi za mišljenja mogu dolaziti od država članica, statutarnih organa Vijeća Evrope (Komitet ministara, Parlamentarna skupština, generalni sekretar), te međunarodnih organizacija koje učestvuju u radu Komisije.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;/&gt;

=== Izvjestioci i radne grupe ===

Nakon prijema zahtjeva, Komisija imenuje radnu grupu izvjestilaca, primarno iz redova svojih članova. Radna grupa proučava relevantni pravni okvir, posjećuje dotičnu zemlju i sastaje se s različitim političkim akterima kako bi osigurala objektivan pregled situacije.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Usvajanje na plenarnoj sjednici ===

Nacrt mišljenja se raspravlja i usvaja na plenarnom zasjedanju Venecijanske komisije, obično u prisustvu predstavnika dotične zemlje. Nakon usvajanja, mišljenje postaje javno i prosljeđuje se tijelu koje ga je zatražilo.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

Mišljenja Komisije se usvajaju konsenzusom, iako se u pojedinim slučajevima objavljuju i izdvojena mišljenja članova.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;/&gt;

=== Praćenje (follow-up) ===

Komisija prati implementaciju svojih preporuka kroz posebne misije, aktivnosti i medijske razmjene. Godine 2022. Komisija je uvela novu vrstu mišljenja – ''follow-up'' mišljenja – koja na sveobuhvatan način ispituju revidirane nacrte zakona u svjetlu prethodnih preporuka Komisije.&lt;ref name=&quot;ImpactFollowUp&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.coe.int/en/web/venice-commission/impact-/-follow-up |title=Impact and Follow-up |publisher=Venice Commission |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

== Aktivnosti ==

=== Ustavna pomoć ===

Osnovna djelatnost Komisije jeste pružanje pravnih mišljenja o ustavima, ustavnim reformama i zakonodavstvu povezanim sa demokratijom i vladavinom prava. Mišljenja Komisije odnose se na pitanja kao što su podjela vlasti, nezavisnost pravosuđa, izborni sistemi, prava manjina i zaštita osnovnih sloboda. Na zahtjev ustavnog suda ili [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]], Komisija također može dostaviti podneske ''amicus curiae''.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Izborni standardi ===

Jedan od najpoznatijih dokumenata Komisije je Kodeks dobre prakse u izbornim stvarima iz 2002. godine, koji definiše evropske standarde u oblasti univerzalnog i jednakog biračkog prava, slobodnih izbora, stabilnosti izbornog zakonodavstva i nezavisnosti izbornih institucija.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

U oblasti izbora Komisija razvija preporučujuće standarde i smjernice kroz Kodeks dobre prakse i sarađuje sa [[OSCE/ODIHR]]-om pri ocjeni izbornog zakonodavstva. Radom u ovoj oblasti usmjerava Vijeće za demokratske izbore (VDI) – tripartitno tijelo sastavljeno od predstavnika Venecijanske komisije, Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope i Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Ustavno pravosuđe ===

Komisija sarađuje sa ustavnim sudovima kroz bazu CODICES, Venecijanski forum i različite oblike pravne pomoći. Saradnja uključuje mišljenja o ustavnim sudovima, podneske ''amicus curiae'', te organizaciju Svjetskih konferencija o ustavnom pravosuđu.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Komparativne studije ===

Komisija izrađuje komparativne studije o pitanjima ustavnog prava i demokratskih institucija. Ove studije nude preglede zakonodavstva u raznim zemljama i omogućavaju identifikaciju zajedničkih ustavnih vrijednosti.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Kontrolna lista vladavine prava ===

Godine 2016. Komisija je usvojila Kontrolnu listu vladavine prava (''Rule of Law Checklist''), dokument koji predstavlja metodološki okvir za procjenu poštovanja vladavine prava. Lista obuhvata pitanja zakonitosti, pravne sigurnosti, sprečavanja zloupotrebe vlasti, jednakosti pred zakonom i pristupa pravdi. Ažurirana verzija usvojena je 2025. godine.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt;

== Značajna mišljenja i izvještaji ==

=== Pregled i statistike ===

Godine 2025. Komisija je usvojila 45 mišljenja – 31 redovno, 5 mišljenja o praćenju, 7 ''amicus curiae'' podnesaka, 2 hitna mišljenja i 1 hitni ''amicus curiae'' podnesak.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;&gt;{{cite web |url=https://rm.coe.int/09125948802bd0f3 |title=Annual report of activities 2025 |publisher=Venice Commission |year=2026 |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

=== Bosna i Hercegovina ===

Venecijanska komisija je izdala više mišljenja koja se odnose na ustavni sistem Bosne i Hercegovine. U mišljenju iz 2005. godine o ustavnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i ovlaštenjima visokog predstavnika (CDL-AD(2005)004), Komisija je ocijenila da su &quot;trenutni ustavni aranžmani Bosne i Hercegovine ni efikasni ni racionalni&quot; te da je ustavna reforma neophodna radi jačanja funkcionalnosti države i usklađivanja sa evropskim standardima.&lt;ref name=&quot;CDLAD2005&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2005)004-e |title=Opinion on the constitutional situation in Bosnia and Herzegovina and the powers of the High Representative |publisher=Venice Commission |date=11–12 March 2005 |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Komisija je 2024. godine usvojila Mišljenje o određenim pitanjima u vezi s funkcionisanjem Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (CDL-AD(2024)002), u kojem je izrazila &quot;ozbiljnu zabrinutost&quot; zbog nemogućnosti Suda da radi punim kapacitetom uslijed nepopunjenih sudijskih mjesta.&lt;ref name=&quot;CDLAD2024&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2024)002-e |title=Opinion on certain questions relating to the functioning of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina |publisher=Venice Commission |date=15–16 March 2024 |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://pjp-eu.coe.int/en/web/venice-commission-ad-hoc-fund/news/-/asset_publisher/3iWz2Z6lGm1H/content/venice-commission-adopts-the-opinion-on-certain-questions-relating-to-the-functioning-of-the-constitutional-court-of-bosnia-and-herzegovina |title=Venice Commission adopts the Opinion on &quot;Certain questions relating to the functioning of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina&quot; |date=18 March 2024 |publisher=Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Komisija je u više navrata analizirala ustavne odredbe Bosne i Hercegovine u vezi s izvršenjem presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ''Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine'' (2009), posebno pitanje diskriminacije građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda u pogledu kandidature za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;CDLAD2013&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2013)002-e |title=Opinion on the draft amendments to the Law on the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina |publisher=Venice Commission |date=15–16 March 2013 |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Također, na zahtjev člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Željko Komšić|Željka Komšića]], Komisija je dala mišljenje o evropskoj praksi u vezi s izborom sudija u ustavne sudove, u kojem je naglasila da kriteriji za izbor sudija ustavnih sudova trebaju biti zasnovani na stručnim kvalifikacijama i nezavisnosti sudstva, te da etnički kriteriji sami po sebi ne mogu zamijeniti profesionalne standarde.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://predsjednistvobih.ba/member-of-the-presidency-of-bosnia-and-herzegovina-zeljko-komsic-in-his-capacity-as-the-applicant-for-the-opinion-of-the-venice-commission-regarding-the-european-practice-in-relation-to-the-election-of-judges-to-the-constitutional-courts-addressed-today-the-139th-plenary-session-of-the-venice-commission/ |title=Member of the Presidency of Bosnia and Herzegovina, Željko Komšić, in his capacity as the applicant for the Opinion of the Venice Commission... |date=21 June 2024 |publisher=Predsjedništvo Bosne i Hercegovine |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

{{Main|Venecijanska komisija i Bosna i Hercegovina}}

=== Poljska ===

{{Main|Venecijanska komisija i Poljska}}

Komisija je od 2015. godine objavila niz mišljenja o reformama pravosuđa u Poljskoj, uključujući pitanja vezana za Ustavni tribunal, Državno sudsko vijeće i Vrhovni sud.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt;

=== Tematski izvještaji ===

Godine 2025. Komisija je usvojila Urgentni izvještaj o poništavanju izbornih rezultata od strane ustavnih sudova, u kojem je naglasila da je poništavanje izbora izvanredna mjera koja mora biti zasnovana na jasnim pravnim pravilima i uvjerljivim dokazima o nepravilnostima.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt;

Iste godine usvojen je i Izvještaj o uticaju pritvora gradonačelnika na vršenje lokalne demokratske uprave, u kojem je Komisija naglasila da pritvor prije suđenja mora ostati izvanredna mjera, proporcionalna i podložna redovnom sudskom preispitivanju.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt;

== Uticaj i djelovanje ==

=== Uticaj na nacionalne ustave ===

Mišljenja Venecijanske komisije, iako neobavezujuća, imaju uticaj na ustavne reforme u državama članicama. Kako primjećuje Wolfgang Hoffmann-Riem, iako se preporuke ponekad zanemaruju, većina država reagira pozitivno, barem djelimično. Uticaj se povećava kada Komisija sarađuje s drugim relevantnim institucijama, posebno Vijećem Evrope i Evropskom komisijom.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;/&gt;

=== Odnos sa Evropskom unijom ===

Evropska unija sve više koristi ekspertizu Venecijanske komisije u procesu pristupanja. U junu 2022. godine, Evropska komisija je od kandidatskih zemalja Ukrajine, Moldavije i Gruzije zatražila provođenje reformi koje je predložila Venecijanska komisija.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt;

=== Odnos sa Evropskim sudom za ljudska prava ===

Venecijanska komisija i [[Evropski sud za ljudska prava]] (ECtHR) razvili su blisku institucionalnu saradnju. Komisija dostavlja ''amicus curiae'' podneske u predmetima pred ECtHR-om, a njena mišljenja se često citiraju u presudama Suda.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Akademska recepcija ===

Venecijanska komisija je predmet sve većeg broja akademskih studija. Sergio Bartole, dugogodišnji član Komisije, objavio je knjigu ''The Internationalisation of Constitutional Law: A View from the Venice Commission'' (2020) u kojoj analizira rad institucije.&lt;ref name=&quot;Bartole2020&quot;/&gt; Wolfgang Hoffmann-Riem analizira standards and impact Komisije u ''European Journal of International Law''.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;/&gt;

Maartje de Visser smatra da je Komisija postala jedan od najuticajnijih aktera u procesu međunarodizacije ustavnog prava, ali upozorava da njen uticaj zavisi od političke spremnosti domaćih institucija da prihvate preporuke.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=de Visser |first=Maartje |title=A Critical Assessment of the Role of the Venice Commission in Processes of Domestic Constitutional Reform |journal=American Journal of Comparative Law |volume=63 |issue=4 |year=2015 |pages=963–1008 |doi=10.5131/AJCL.2015.0029}}&lt;/ref&gt;

== Kritike i kontroverze ==

=== Neobavezujuća priroda mišljenja ===

Kritičari ističu da su mišljenja Venecijanske komisije neobavezujuća i da države članice nisu pravno obavezne da ih implementiraju. Iako većina država reagira pozitivno, pojedine zemlje su zanemarile preporuke Komisije, što dovodi u pitanje efikasnost institucije.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;/&gt;

=== Dvostruki standardi ===

Julian Scholtes je u akademskoj analizi iz 2025. godine kritizirao način na koji Komisija razlikuje &quot;nove&quot; i &quot;ustaljene&quot; demokratije u svom ustavnom savjetovanju, tvrdeći da ta diferencijacija postaje retoričko oruđe za zloupotrebu ustavnog prava u Centralnoj i Istočnoj Evropi.&lt;ref name=&quot;Scholtes2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Scholtes |first=Julian |title=The Venice Commission and the Mental Map of European Constitutionalism |journal=Hague Journal on the Rule of Law |year=2025 |doi=10.1007/s40803-025-00257-4}}&lt;/ref&gt;

=== Politička pristrasnost ===

Pojedini državni zvaničnici kritikovali su Komisiju tvrdeći da njena mišljenja prelaze granice pravne analize. Predsjednik gruzijskog parlamenta Shalva Papuashvili optužio je Komisiju 2026. godine da je &quot;postala sastavljač političkih, a ne pravnih zaključaka&quot;.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt; Takve tvrdnje Komisija odbacuje i naglašava svoj stručni i nezavisni karakter.

=== Pravnički pristup ===

Dio akademske literature ukazuje da je pristup Komisije prvenstveno pravni i da ponekad manje uzima u obzir politički kontekst ustavnih reformi.&lt;ref name=&quot;Scholtes2025&quot;/&gt;

=== Odbrana Komisije ===

Pristalice Komisije ističu da njena neobavezujuća priroda predstavlja prednost jer omogućava stručni dijalog između različitih pravnih sistema, a ne nametanje jedinstvenog modela ustavnog uređenja.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;/&gt; Također, ističe se da Komisija, kao tijelo Vijeća Evrope, ima legitimitet koji proizlazi iz širokog konsenzusa država članica i da njene preporuke, iako formalno neobavezujuće, predstavljaju autoritativno tumačenje evropskih ustavnih standarda.&lt;ref name=&quot;Bartole2020&quot;/&gt;

== Vidi još ==

{{Portal|Evropa|Politika}}

* [[Vijeće Evrope]]
* [[Evropski sud za ljudska prava]]
* [[Vladavina prava]]
* [[Ustavno pravo]]
* [[Kodeks dobre prakse u izbornim stvarima]]

== Reference ==

{{refspisak|2}}

== Literatura ==

* Bartole, Sergio (2020). ''The Internationalisation of Constitutional Law: A View from the Venice Commission''. Hart Publishing, Bloomsbury. ISBN 978-1-5099-4149-0.
* Hoffmann-Riem, Wolfgang (2014). &quot;The Venice Commission of the Council of Europe – Standards and Impact&quot;. ''European Journal of International Law''. Vol. 25, No. 2, str. 579–597.
* Scholtes, Julian (2025). &quot;The Venice Commission and the Mental Map of European Constitutionalism&quot;. ''Hague Journal on the Rule of Law''. DOI: 10.1007/s40803-025-00257-4.
* de Visser, Maartje (2015). &quot;A Critical Assessment of the Role of the Venice Commission in Processes of Domestic Constitutional Reform&quot;. ''American Journal of Comparative Law''. Vol. 63, No. 4, str. 963–1008.

== Vanjski linkovi ==

* {{URL|https://www.venice.coe.int}} – Zvanična stranica Venecijanske komisije
* {{URL|https://www.codices.coe.int}} – CODICES baza podataka

[[Kategorija:Vijeće Evrope]]
[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1990.]]
[[Kategorija:Ustavno pravo]]
[[Kategorija:Venecijanska komisija]]

[[en:Venice Commission]]
[[de:Europäische Kommission für Demokratie durch Recht]]
[[fr:Commission européenne pour la démocratie par le droit]]
[[it:Commissione europea per la democrazia attraverso il diritto]]
[[es:Comisión de Venecia]]
[[pl:Komisja Wenecka]]
[[ru:Венецианская комиссия]]</text>
      <sha1>4j4lh5ppjdv2kxmv1iomvgd6mp1htz1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916717</id>
      <parentid>3916715</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T11:32:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vidi još */</comment>
      <origin>3916717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26786" sha1="ks7ehcennbnt8g1aojrmjn7dwxrwhew" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
| ime                        = Evropska komisija za demokratiju putem prava
| izvorno_ime                = European Commission for Democracy through Law
| slika                      = 
| veličina_slike             = 200px
| opis_slike                 = Logotip Venecijanske komisije
| karta                      = Members of the Venice Commission.svg
| veličina_karte             = 300px
| opis_karte                 = Karta članica Venecijanske komisije (zeleno: članice, svijetlozeleno: pridružene, plavo: posmatrači, crveno: poseban status)
| skraćenica                 = VC
| uzrečica                   = 
| prethodnik                 = 
| nasljednik                 = 
| datum_osnivanja            = 10. maj 1990.
| datum_gašenja              = 
| vrsta                      = Savjetodavno tijelo
| status                     = Aktivno
| cilj                       = Jačanje demokratije i vladavine prava kroz ustavno pravo
| adresa                     = 
| glavno_sjedište            = [[Strasbourg]], [[Francuska]] &lt;small&gt;(Sekretarijat)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Venecija]], [[Italija]] &lt;small&gt;(Plenarne sjednice)&lt;/small&gt;
| glavno_sjedište_koordinate = 
| područje_djelovanja        = Evropa i druge regije svijeta
| članstvo                   = 61 država članica (2026)
| jezik                      = engleski, francuski
| generalni_sekretar         = 
| lider_vrsta1               = Predsjednica
| lider_ime1                 = [[Claire Bazy-Malaurie]]
| lider_vrsta2               = Direktorica Sekretarijata i sekretarka Komisije
| lider_ime2                 = Simona Granata-Menghini
| lider_vrsta3               = 
| lider_ime3                 = 
| lider_vrsta4               = 
| lider_ime4                 = 
| lider_vrsta5               = 
| lider_ime5                 = 
| lider_vrsta6               = 
| lider_ime6                 = 
| lider_vrsta7               = 
| lider_ime7                 = 
| lider_vrsta8               = 
| lider_ime8                 = 
| lider_vrsta9               = 
| lider_ime9                 = 
| lider_vrsta10              = 
| lider_ime10                = 
| ključne_osobe              = 
| prazna_oznaka1             = Nadređena organizacija
| prazni_podaci1             = [[Vijeće Evrope]]
| prazna_oznaka2             = Mjesto osnivanja
| prazni_podaci2             = [[Venecija]], [[Italija]]
| glavni_organ               = Plenarna sjednica
| budžet                     = 
| broj_zaposlenih            = 
| broj_volontera             = 
| veb-sajt                   = {{URL|https://www.venice.coe.int}}
| bivši_nazivi               = 
}}

'''Venecijanska komisija''', punim nazivom '''Evropska komisija za demokratiju putem prava''' ({{lang-en|European Commission for Democracy through Law}}), savjetodavno je tijelo [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] i jedno od vodećih međunarodnih tijela za pitanja ustavnog prava, demokratije i vladavine prava.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.coe.int/en/web/venice-commission |title=Venice Commission – Home |website=Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Osnovana je 1990. godine u periodu raspada komunističkih sistema u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Prvobitni cilj bio je pružanje ustavne pomoći državama u tranziciji.&lt;ref name=&quot;Resolution90-6&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.cvce.eu/content/publication/2003/9/22/b50b1c6a-7209-440c-b0e1-dcdd836b404f/publishable_en.pdf |title=Resolution (90) 6 on a Partial Agreement Establishing the European Commission for Democracy through Law |date=10 May 1990 |publisher=Committee of Ministers of the Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt; Tokom vremena njena uloga proširila se sa pomoći novim demokratijama na širu zaštitu evropskih standarda u oblasti ustavnosti, ljudskih prava i ograničavanja izvršne vlasti.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Hoffmann-Riem |first=Wolfgang |title=The Venice Commission of the Council of Europe – Standards and Impact |journal=European Journal of International Law |volume=25 |issue=2 |year=2014 |pages=579–597 |doi=10.1093/ejil/chu029}}&lt;/ref&gt;

Komisija daje pravna mišljenja na zahtjev država članica, organa Vijeća Evrope i drugih međunarodnih institucija. Njeni dokumenti nemaju pravno obavezujući karakter, ali imaju značajan autoritet u oblasti ustavnog prava i često utiču na zakonodavne reforme, sudsku praksu i procese evropskih integracija.&lt;ref name=&quot;Bartole2020&quot;&gt;{{cite book |last=Bartole |first=Sergio |title=The Internationalisation of Constitutional Law: A View from the Venice Commission |year=2020 |publisher=Hart Publishing, Bloomsbury |isbn=978-1-5099-4149-0}}&lt;/ref&gt;

Članovi Komisije su nezavisni stručnjaci iz oblasti ustavnog prava, međunarodnog prava, sudstva i političkih institucija. Djeluju u individualnom kapacitetu, a ne kao predstavnici svojih država.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.venice.coe.int/files/Statute/Statute-EN.pdf |title=Statute of the European Commission for Democracy through Law |publisher=Venice Commission |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Od 2026. godine Komisija ima 61 državu članicu: 46 država članica Vijeća Evrope i 15 država članica izvan te organizacije.&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.coe.int/en/web/venice-commission/member-states |title=Member States of the Venice Commission |publisher=Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt; Sjedište Sekretarijata nalazi se u Strasbourgu, dok se plenarne sjednice održavaju u Veneciji četiri puta godišnje.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

== Historija ==

=== Osnivanje (1989-1990) ===

Ideja za osnivanje Komisije pojavila se krajem 1980-ih godina, u periodu raspada komunističkih sistema u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Italijanski pravnik i političar [[Antonio Mario La Pergola]], tadašnji ministar za evropske poslove Italije i bivši predsjednik Ustavnog suda Italije, zalagao se za stvaranje institucije koja bi pomogla državama u tranziciji pri izgradnji demokratskih ustavnih sistema.&lt;ref name=&quot;Durr2010&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.venice.coe.int/files/articles/Durr_Venice_Commission.pdf |title=The Venice Commission: 20 Years of Democracy through Law |first=Oliver |last=Dürr |year=2010 |publisher=Venice Commission |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Formalni prijedlog za osnivanje Komisije podnio je italijanski ministar vanjskih poslova [[Gianni De Michelis]]. Konferencija o osnivanju održana je u Veneciji 1989. godine, a Komitet ministara Vijeća Evrope usvojio je 10. maja 1990. godine Rezoluciju (90)6 kojom je osnovana Evropska komisija za demokratiju putem prava.&lt;ref name=&quot;Resolution90-6&quot;/&gt; Među početnim članicama Komisije bilo je 18 država članica Vijeća Evrope: Austrija, Belgija, Kipar, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Norveška, Portugal, San Marino, Španija, Švedska, Švicarska i Turska.&lt;ref name=&quot;Resolution90-6&quot;/&gt;

=== Tranzicija nakon Hladnog rata (1990-2000) ===

U početnom periodu Komisija je prvenstveno djelovala kao tijelo za pružanje ustavne pomoći državama Centralne i Istočne Evrope koje su nakon raspada socijalističkih sistema uspostavljale nove demokratske institucije. Njena pomoć odnosila se na izradu novih ustava, reformu pravosuđa, zaštitu ljudskih prava i stvaranje sistema podjele vlasti.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;/&gt;

Godine 1992. potvrđeno je da Komisija ostaje trajni parcijalni sporazum Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;Durr2010&quot;/&gt;

=== Razvoj u instituciju za vladavinu prava (2000-danas) ===

Od početka 21. stoljeća djelovanje Komisije prošireno je sa tranzicijske pomoći na očuvanje postojećih demokratskih standarda. Posebna pažnja usmjerena je na nezavisnost pravosuđa, ustavno ograničavanje izvršne vlasti i zaštitu demokratskih institucija.&lt;ref name=&quot;Bartole2020&quot;/&gt;

Godine 2002. statut je revidiran kako bi se omogućilo članstvo i neevropskim državama, čime je Komisija postala &quot;prošireni parcijalni sporazum&quot; (''enlarged partial agreement'').&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

Deklaracija iz Reykjavika iz 2023. godine dodatno je naglasila značaj Komisije u sistemu Vijeća Evrope. Šefovi država i vlada preuzeli su obavezu da podignu profil i ojačaju Venecijansku komisiju, između ostalog davanjem veće vidljivosti i statusa njenoj Kontrolnoj listi vladavine prava.&lt;ref name=&quot;Reykjavik2023&quot;&gt;{{cite web |url=https://rm.coe.int/4th-summit-of-heads-of-state-and-government-of-the-council-of-europe/1680ab40c1 |title=Reykjavik Declaration |date=16–17 May 2023 |publisher=Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

== Pravni status i članstvo ==

=== Pravni okvir ===

Venecijanska komisija djeluje kao prošireni parcijalni sporazum Vijeća Evrope (''enlarged partial agreement''). To znači da članstvo nije automatsko za sve članice Vijeća Evrope, već države moraju posebno pristupiti Komisiji. Statut Komisije usvojen je 10. maja 1990. godine, a izmijenjen je 2002. godine kada je omogućeno članstvo država koje nisu članice Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Članice ===

Od 2026. godine Komisija ima 61 članicu.&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Status !! Broj
|-
| Države članice Vijeća Evrope || 46
|-
| Države članice izvan Vijeća Evrope || 15
|-
| Ukupno članice Komisije || 61
|-
| Posmatrači || 4
|}

Među državama članicama su i [[Bosna i Hercegovina]] (članica od 2002. godine),&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;/&gt; te države poput Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Japana, Južne Koreje, Izraela, Brazila, Argentine, Čilea i Maroka.&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;/&gt;

Posmatrači su: Evropska unija, Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE)/Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Organizacija američkih država (OAD) i Vatikan.&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;/&gt;

=== Bivše članice ===

Rusija je bila članica Komisije od 1996. do 2022. godine. Nakon prestanka članstva Ruske Federacije u Vijeću Evrope, prestalo je i njeno članstvo u Venecijanskoj komisiji.&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;/&gt;

== Organizacija i upravljanje ==

=== Plenarna sjednica ===

Najviše tijelo Komisije je plenarna sjednica koja okuplja sve članove Komisije. Održava se četiri puta godišnje u Veneciji, u zgradi [[Scuola Grande di San Giovanni Evangelista]]. Na plenarnim sjednicama usvajaju se mišljenja, izvještaji i studije.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Članovi Komisije ===
{{Main|Članovi Venecijanske komisije}}

Članovi Komisije djeluju u individualnom kapacitetu i nisu predstavnici svojih država. Imenuju ih države članice na period od četiri godine, uz mogućnost reizbora. Članovi se biraju među istaknutim stručnjacima ustavnog prava, međunarodnog prava, pravosuđa i političkih institucija.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;/&gt;

=== Biro ===

Biro Komisije čine predsjednik, potpredsjednici i članovi koje bira plenarna sjednica. Njegova uloga je priprema rada Komisije i koordinacija aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;/&gt;

Prvi predsjednik Komisije bio je Antonio Mario La Pergola (1990–?). Jan Erik Helgesen bio je predsjednik do 2009. godine. Od decembra 2009. do decembra 2021. godine predsjednik je bio Gianni Buquicchio. Claire Bazy-Malaurie je predsjednica od decembra 2021. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.coe.int/en/web/portal/-/claire-bazy-malaurie-elected-as-new-venice-commission-president |title=Claire Bazy Malaurie elected as new Venice Commission President |date=10 December 2021 |publisher=Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

=== Sekretarijat ===

Sekretarijat Komisije nalazi se u Strasbourgu i pruža pravnu, administrativnu i istraživačku podršku radu Komisije. Njime rukovodi direktor/sekretar. Simona Granata-Menghini je trenutna direktorica i sekretarka Komisije.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Finansiranje ===

Komisija ima vlastiti budžet koji odobrava Komitet ministara Vijeća Evrope. Budžet se finansira iz doprinosa država članica, doprinosa Regije Veneto i, djelimično, iz sredstava Evropske unije.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

== Metod rada ==

=== Postupak zahtjeva ===

Zahtjevi za mišljenja mogu dolaziti od država članica, statutarnih organa Vijeća Evrope (Komitet ministara, Parlamentarna skupština, generalni sekretar), te međunarodnih organizacija koje učestvuju u radu Komisije.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;/&gt;

=== Izvjestioci i radne grupe ===

Nakon prijema zahtjeva, Komisija imenuje radnu grupu izvjestilaca, primarno iz redova svojih članova. Radna grupa proučava relevantni pravni okvir, posjećuje dotičnu zemlju i sastaje se s različitim političkim akterima kako bi osigurala objektivan pregled situacije.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Usvajanje na plenarnoj sjednici ===

Nacrt mišljenja se raspravlja i usvaja na plenarnom zasjedanju Venecijanske komisije, obično u prisustvu predstavnika dotične zemlje. Nakon usvajanja, mišljenje postaje javno i prosljeđuje se tijelu koje ga je zatražilo.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

Mišljenja Komisije se usvajaju konsenzusom, iako se u pojedinim slučajevima objavljuju i izdvojena mišljenja članova.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;/&gt;

=== Praćenje (follow-up) ===

Komisija prati implementaciju svojih preporuka kroz posebne misije, aktivnosti i medijske razmjene. Godine 2022. Komisija je uvela novu vrstu mišljenja – ''follow-up'' mišljenja – koja na sveobuhvatan način ispituju revidirane nacrte zakona u svjetlu prethodnih preporuka Komisije.&lt;ref name=&quot;ImpactFollowUp&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.coe.int/en/web/venice-commission/impact-/-follow-up |title=Impact and Follow-up |publisher=Venice Commission |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

== Aktivnosti ==

=== Ustavna pomoć ===

Osnovna djelatnost Komisije jeste pružanje pravnih mišljenja o ustavima, ustavnim reformama i zakonodavstvu povezanim sa demokratijom i vladavinom prava. Mišljenja Komisije odnose se na pitanja kao što su podjela vlasti, nezavisnost pravosuđa, izborni sistemi, prava manjina i zaštita osnovnih sloboda. Na zahtjev ustavnog suda ili [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]], Komisija također može dostaviti podneske ''amicus curiae''.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Izborni standardi ===

Jedan od najpoznatijih dokumenata Komisije je Kodeks dobre prakse u izbornim stvarima iz 2002. godine, koji definiše evropske standarde u oblasti univerzalnog i jednakog biračkog prava, slobodnih izbora, stabilnosti izbornog zakonodavstva i nezavisnosti izbornih institucija.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

U oblasti izbora Komisija razvija preporučujuće standarde i smjernice kroz Kodeks dobre prakse i sarađuje sa [[OSCE/ODIHR]]-om pri ocjeni izbornog zakonodavstva. Radom u ovoj oblasti usmjerava Vijeće za demokratske izbore (VDI) – tripartitno tijelo sastavljeno od predstavnika Venecijanske komisije, Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope i Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Ustavno pravosuđe ===

Komisija sarađuje sa ustavnim sudovima kroz bazu CODICES, Venecijanski forum i različite oblike pravne pomoći. Saradnja uključuje mišljenja o ustavnim sudovima, podneske ''amicus curiae'', te organizaciju Svjetskih konferencija o ustavnom pravosuđu.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Komparativne studije ===

Komisija izrađuje komparativne studije o pitanjima ustavnog prava i demokratskih institucija. Ove studije nude preglede zakonodavstva u raznim zemljama i omogućavaju identifikaciju zajedničkih ustavnih vrijednosti.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Kontrolna lista vladavine prava ===

Godine 2016. Komisija je usvojila Kontrolnu listu vladavine prava (''Rule of Law Checklist''), dokument koji predstavlja metodološki okvir za procjenu poštovanja vladavine prava. Lista obuhvata pitanja zakonitosti, pravne sigurnosti, sprečavanja zloupotrebe vlasti, jednakosti pred zakonom i pristupa pravdi. Ažurirana verzija usvojena je 2025. godine.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt;

== Značajna mišljenja i izvještaji ==

=== Pregled i statistike ===

Godine 2025. Komisija je usvojila 45 mišljenja – 31 redovno, 5 mišljenja o praćenju, 7 ''amicus curiae'' podnesaka, 2 hitna mišljenja i 1 hitni ''amicus curiae'' podnesak.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;&gt;{{cite web |url=https://rm.coe.int/09125948802bd0f3 |title=Annual report of activities 2025 |publisher=Venice Commission |year=2026 |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

=== Bosna i Hercegovina ===

Venecijanska komisija je izdala više mišljenja koja se odnose na ustavni sistem Bosne i Hercegovine. U mišljenju iz 2005. godine o ustavnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i ovlaštenjima visokog predstavnika (CDL-AD(2005)004), Komisija je ocijenila da su &quot;trenutni ustavni aranžmani Bosne i Hercegovine ni efikasni ni racionalni&quot; te da je ustavna reforma neophodna radi jačanja funkcionalnosti države i usklađivanja sa evropskim standardima.&lt;ref name=&quot;CDLAD2005&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2005)004-e |title=Opinion on the constitutional situation in Bosnia and Herzegovina and the powers of the High Representative |publisher=Venice Commission |date=11–12 March 2005 |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Komisija je 2024. godine usvojila Mišljenje o određenim pitanjima u vezi s funkcionisanjem Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (CDL-AD(2024)002), u kojem je izrazila &quot;ozbiljnu zabrinutost&quot; zbog nemogućnosti Suda da radi punim kapacitetom uslijed nepopunjenih sudijskih mjesta.&lt;ref name=&quot;CDLAD2024&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2024)002-e |title=Opinion on certain questions relating to the functioning of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina |publisher=Venice Commission |date=15–16 March 2024 |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://pjp-eu.coe.int/en/web/venice-commission-ad-hoc-fund/news/-/asset_publisher/3iWz2Z6lGm1H/content/venice-commission-adopts-the-opinion-on-certain-questions-relating-to-the-functioning-of-the-constitutional-court-of-bosnia-and-herzegovina |title=Venice Commission adopts the Opinion on &quot;Certain questions relating to the functioning of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina&quot; |date=18 March 2024 |publisher=Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Komisija je u više navrata analizirala ustavne odredbe Bosne i Hercegovine u vezi s izvršenjem presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ''Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine'' (2009), posebno pitanje diskriminacije građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda u pogledu kandidature za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;CDLAD2013&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2013)002-e |title=Opinion on the draft amendments to the Law on the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina |publisher=Venice Commission |date=15–16 March 2013 |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Također, na zahtjev člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Željko Komšić|Željka Komšića]], Komisija je dala mišljenje o evropskoj praksi u vezi s izborom sudija u ustavne sudove, u kojem je naglasila da kriteriji za izbor sudija ustavnih sudova trebaju biti zasnovani na stručnim kvalifikacijama i nezavisnosti sudstva, te da etnički kriteriji sami po sebi ne mogu zamijeniti profesionalne standarde.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://predsjednistvobih.ba/member-of-the-presidency-of-bosnia-and-herzegovina-zeljko-komsic-in-his-capacity-as-the-applicant-for-the-opinion-of-the-venice-commission-regarding-the-european-practice-in-relation-to-the-election-of-judges-to-the-constitutional-courts-addressed-today-the-139th-plenary-session-of-the-venice-commission/ |title=Member of the Presidency of Bosnia and Herzegovina, Željko Komšić, in his capacity as the applicant for the Opinion of the Venice Commission... |date=21 June 2024 |publisher=Predsjedništvo Bosne i Hercegovine |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

{{Main|Venecijanska komisija i Bosna i Hercegovina}}

=== Poljska ===

{{Main|Venecijanska komisija i Poljska}}

Komisija je od 2015. godine objavila niz mišljenja o reformama pravosuđa u Poljskoj, uključujući pitanja vezana za Ustavni tribunal, Državno sudsko vijeće i Vrhovni sud.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt;

=== Tematski izvještaji ===

Godine 2025. Komisija je usvojila Urgentni izvještaj o poništavanju izbornih rezultata od strane ustavnih sudova, u kojem je naglasila da je poništavanje izbora izvanredna mjera koja mora biti zasnovana na jasnim pravnim pravilima i uvjerljivim dokazima o nepravilnostima.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt;

Iste godine usvojen je i Izvještaj o uticaju pritvora gradonačelnika na vršenje lokalne demokratske uprave, u kojem je Komisija naglasila da pritvor prije suđenja mora ostati izvanredna mjera, proporcionalna i podložna redovnom sudskom preispitivanju.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt;

== Uticaj i djelovanje ==

=== Uticaj na nacionalne ustave ===

Mišljenja Venecijanske komisije, iako neobavezujuća, imaju uticaj na ustavne reforme u državama članicama. Kako primjećuje Wolfgang Hoffmann-Riem, iako se preporuke ponekad zanemaruju, većina država reagira pozitivno, barem djelimično. Uticaj se povećava kada Komisija sarađuje s drugim relevantnim institucijama, posebno Vijećem Evrope i Evropskom komisijom.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;/&gt;

=== Odnos sa Evropskom unijom ===

Evropska unija sve više koristi ekspertizu Venecijanske komisije u procesu pristupanja. U junu 2022. godine, Evropska komisija je od kandidatskih zemalja Ukrajine, Moldavije i Gruzije zatražila provođenje reformi koje je predložila Venecijanska komisija.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt;

=== Odnos sa Evropskim sudom za ljudska prava ===

Venecijanska komisija i [[Evropski sud za ljudska prava]] (ECtHR) razvili su blisku institucionalnu saradnju. Komisija dostavlja ''amicus curiae'' podneske u predmetima pred ECtHR-om, a njena mišljenja se često citiraju u presudama Suda.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Akademska recepcija ===

Venecijanska komisija je predmet sve većeg broja akademskih studija. Sergio Bartole, dugogodišnji član Komisije, objavio je knjigu ''The Internationalisation of Constitutional Law: A View from the Venice Commission'' (2020) u kojoj analizira rad institucije.&lt;ref name=&quot;Bartole2020&quot;/&gt; Wolfgang Hoffmann-Riem analizira standards and impact Komisije u ''European Journal of International Law''.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;/&gt;

Maartje de Visser smatra da je Komisija postala jedan od najuticajnijih aktera u procesu međunarodizacije ustavnog prava, ali upozorava da njen uticaj zavisi od političke spremnosti domaćih institucija da prihvate preporuke.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=de Visser |first=Maartje |title=A Critical Assessment of the Role of the Venice Commission in Processes of Domestic Constitutional Reform |journal=American Journal of Comparative Law |volume=63 |issue=4 |year=2015 |pages=963–1008 |doi=10.5131/AJCL.2015.0029}}&lt;/ref&gt;

== Kritike i kontroverze ==

=== Neobavezujuća priroda mišljenja ===

Kritičari ističu da su mišljenja Venecijanske komisije neobavezujuća i da države članice nisu pravno obavezne da ih implementiraju. Iako većina država reagira pozitivno, pojedine zemlje su zanemarile preporuke Komisije, što dovodi u pitanje efikasnost institucije.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;/&gt;

=== Dvostruki standardi ===

Julian Scholtes je u akademskoj analizi iz 2025. godine kritizirao način na koji Komisija razlikuje &quot;nove&quot; i &quot;ustaljene&quot; demokratije u svom ustavnom savjetovanju, tvrdeći da ta diferencijacija postaje retoričko oruđe za zloupotrebu ustavnog prava u Centralnoj i Istočnoj Evropi.&lt;ref name=&quot;Scholtes2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Scholtes |first=Julian |title=The Venice Commission and the Mental Map of European Constitutionalism |journal=Hague Journal on the Rule of Law |year=2025 |doi=10.1007/s40803-025-00257-4}}&lt;/ref&gt;

=== Politička pristrasnost ===

Pojedini državni zvaničnici kritikovali su Komisiju tvrdeći da njena mišljenja prelaze granice pravne analize. Predsjednik gruzijskog parlamenta Shalva Papuashvili optužio je Komisiju 2026. godine da je &quot;postala sastavljač političkih, a ne pravnih zaključaka&quot;.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt; Takve tvrdnje Komisija odbacuje i naglašava svoj stručni i nezavisni karakter.

=== Pravnički pristup ===

Dio akademske literature ukazuje da je pristup Komisije prvenstveno pravni i da ponekad manje uzima u obzir politički kontekst ustavnih reformi.&lt;ref name=&quot;Scholtes2025&quot;/&gt;

=== Odbrana Komisije ===

Pristalice Komisije ističu da njena neobavezujuća priroda predstavlja prednost jer omogućava stručni dijalog između različitih pravnih sistema, a ne nametanje jedinstvenog modela ustavnog uređenja.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;/&gt; Također, ističe se da Komisija, kao tijelo Vijeća Evrope, ima legitimitet koji proizlazi iz širokog konsenzusa država članica i da njene preporuke, iako formalno neobavezujuće, predstavljaju autoritativno tumačenje evropskih ustavnih standarda.&lt;ref name=&quot;Bartole2020&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
{{Portal|Evropa|Politika}}
* [[Vijeće Evrope]]
* [[Evropski sud za ljudska prava]]
* [[Vladavina prava]]
* [[Ustavno pravo]]
* [[Kodeks dobre prakse u izbornim stvarima]]

== Reference ==

{{refspisak|2}}

== Literatura ==

* Bartole, Sergio (2020). ''The Internationalisation of Constitutional Law: A View from the Venice Commission''. Hart Publishing, Bloomsbury. ISBN 978-1-5099-4149-0.
* Hoffmann-Riem, Wolfgang (2014). &quot;The Venice Commission of the Council of Europe – Standards and Impact&quot;. ''European Journal of International Law''. Vol. 25, No. 2, str. 579–597.
* Scholtes, Julian (2025). &quot;The Venice Commission and the Mental Map of European Constitutionalism&quot;. ''Hague Journal on the Rule of Law''. DOI: 10.1007/s40803-025-00257-4.
* de Visser, Maartje (2015). &quot;A Critical Assessment of the Role of the Venice Commission in Processes of Domestic Constitutional Reform&quot;. ''American Journal of Comparative Law''. Vol. 63, No. 4, str. 963–1008.

== Vanjski linkovi ==

* {{URL|https://www.venice.coe.int}} – Zvanična stranica Venecijanske komisije
* {{URL|https://www.codices.coe.int}} – CODICES baza podataka

[[Kategorija:Vijeće Evrope]]
[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1990.]]
[[Kategorija:Ustavno pravo]]
[[Kategorija:Venecijanska komisija]]

[[en:Venice Commission]]
[[de:Europäische Kommission für Demokratie durch Recht]]
[[fr:Commission européenne pour la démocratie par le droit]]
[[it:Commissione europea per la democrazia attraverso il diritto]]
[[es:Comisión de Venecia]]
[[pl:Komisja Wenecka]]
[[ru:Венецианская комиссия]]</text>
      <sha1>ks7ehcennbnt8g1aojrmjn7dwxrwhew</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>