Bosna i Hercegovina

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.14</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>830</id>
    <revision>
      <id>3916768</id>
      <parentid>3901303</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:58:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916768</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="145952" sha1="5v5jha7jsx79a2cttr2eircizhgyh7z" xml:space="preserve">{{Coord|44|00|00|N|18|00|00|E|region:BA_type:country_scale:2000000|display=title}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Bosna i Hercegovina
| izvorno_ime                    = Босна и Херцеговина
| ime_genitiv                    = Bosne i Hercegovine
| zastava                        = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg
| grb                            = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg
| uzrečica                       =
| himna                          = [[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]&lt;br/&gt;{{center|[[Datoteka:National Anthem of Bosnia and Herzegovina.ogg]]}}
| mapa                           = Location Bosnia-Herzegovina Europe.png
| glavni_grad                    = [[Sarajevo]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}}
| najveći_grad                   = [[Sarajevo]]
| službeni_jezik                 = '''''[[De jure]]'':''' ''nema''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;'''''[[De facto]]'':''' {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Srpski jezik|srpski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]{{Napomena|U [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]] nisu navedeni službeni jezici, ustavi [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta i distrikta]] navode [[Jezici Bosne i Hercegovine|tri službena jezika]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/dokumenti/ustav_precisceni_tekst.pdf|title=Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf|title=Ustav Republike Srpske|website=narodnaskupstinars.net|publisher=[[Narodna skupština Republike Srpske]]|access-date=6. 4. 2025|archive-date=7. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250307102248/https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/images/dokumenti/ba/statut-brcko-distrikta.pdf|title=Statut Brčko distrikta|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;}}}}
| sistem_pisanja                 = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}
| etničke_grupe                  = 50,11% [[Bošnjaci]]&lt;br /&gt;30,78% [[Srbi]]&lt;br /&gt;15,43% [[Hrvati]]&lt;br /&gt;3,68% [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| religija                       = {{unbulleted list
|51% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]]
|{{Tree list}}
* 46% [[Kršćanstvo]]
** 31% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]]
** 15% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Katoličanstvo]]
{{Tree list/end}}
|3% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Bosnia and Herzegovina |url=https://www.state.gov/reports/2021-report-on-international-religious-freedom/bosnia-and-herzegovina/ |access-date=20. 10. 2022 |website=United States Department of State |language=en-US}}&lt;/ref&gt;}}
| demonim                        = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}}&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina • Country facts • PopulationData.net |url=https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |website=PopulationData.net |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Danas se iz Norveške kući vraća 13 državljana BiH, a šta je sa ostalima? |url=https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |website=MojaBiH |date=5. 4. 2020 |language=bs |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| državno_uređenje               = [[Federacija|Federalna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]]&lt;ref&gt;{{Citation|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|publisher=Central Intelligence Agency|date=8. 8. 2023|access-date=15. 8. 2023|language=en|archive-date=24. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124195757/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=3. 11. 2010 |archive-date=22. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_prve_vlasti              = [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Louis Crishock]] {{Malo|(v. d.)}}{{Napomena|[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] jest međunarodni civilni nadzornik [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] s ovlaštenjem da smijeni izabrane i neizabrane zvaničnike i donese zakone.}}
| vrsta_druge_vlasti             = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| vladar_druga_vlast             = {{unbulleted list
|[[Denis Bećirović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|[[Željka Cvijanović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|[[Željko Komšić]] ([[Demokratska fronta|DF]])
}}
| vrsta_treće_vlasti             = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]]
| vladar_treća_vlast             = [[Borjana Krišto]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| zakonodavstvo                  = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = [[Gornji dom]]
| naziv_prvog_zakonodavstva      = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = [[Donji dom]]
| naziv_drugog_zakonodavstva     = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
| tip_suvereniteta               = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]]
| događaj1                       = [[Bosna (zemlja)|Bosna u ranom srednjem vijeku]]
| događaj_datum1                 = 9. vijek
| događaj2                       = [[Bosanska Banovina]]
| događaj_datum2                 = 1154.
| događaj3                       = [[Povelja Kulina bana]]
| događaj_datum3                 = 29. august 1189.
| događaj4                       = [[Bosansko Kraljevstvo]]
| događaj_datum4                 = 1377.
| događaj5                       = Početak [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja]]
| događaj_datum5                 = 1451.
| događaj6                       = [[Bosanski sandžak]]
| događaj_datum6                 = 1463.
| događaj7                       = [[Bosanski pašaluk]]
| događaj_datum7                 = 1580.
| događaj8                       = [[Bosanski vilajet]]
| događaj_datum8                 = 1867.
| događaj9                       = [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarsko osvajanje]]
| događaj_datum9                 = 20. oktobar 1878.
| događaj10                      = [[Aneksijska kriza|Austrougarska aneksija]]
| događaj_datum10                = 6. oktobar 1908.
| događaj11                      = [[Stvaranje Jugoslavije]]
| događaj_datum11                = 1. decembar 1918.
| događaj12                      = [[Bosna i Hercegovina (1918−1924)|Pokrajina BiH]]
| događaj_datum12                = 1918−1924.
| događaj13                      = [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]
| događaj_datum13                = 25. novembar 1943.
| događaj14                      = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]] u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| događaj_datum14                = 29. novembar 1945.
| događaj15                      = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi višestranački izbori]]
| događaj_datum15                = 18. novembar 1990.
| događaj16                      = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]]
| događaj_datum16                = 1. mart 1992.
| događaj17                      = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]
| događaj_datum17                = 6. april 1992.
| događaj18                      = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]]
| događaj_datum18                = 8. april 1992.
| događaj19                      = Pristupanje u [[Ujedinjene nacije|UN]]
| događaj_datum19                = 22. maj 1992.
| događaj20                      = Kraj [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]] ([[Vašingtonski sporazum]])
| događaj_datum20                = 18. mart 1994.
| događaj21                      = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]])
| događaj_datum21                = 14. decembar 1995.
| događaj22                      = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]]
| događaj_datum22                = 5. decembar 2018.
| događaj23                      = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|Kandidatski status]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]]
| događaj_datum23                = 15. decembra 2022.
| događaj24                      = [[Evropsko vijeće]] odobrilo otvaranje [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|pristupnih pregovora]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]]
| događaj_datum24                = 21. mart 2024.
| površina                       = 51.129&lt;ref name=&quot;Parlament&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/Content/Read/233?title=OBosniIHercegovini |title=O Bosni i Hercegovini |work=parlament.ba |access-date=29. 9. 2020 |archive-date=24. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200924055604/http://parlament.ba/Content/Read/233?title=OBosniIHercegovini |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| po_površini_na_svijetu         = 125. na svijetu
| procenat_vode                  = 1.4%
| stanovnika                     = {{Gubitak}}3.531.159&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
| stanovnika_godina              = 2013
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 135. na svijetu
| procjena                       = {{Gubitak}}3.434.000
| procjena_godina                = 2020
| gustoća                        = 69
| po_broju_gustoće_na_svijetu    =
| bdp_ukupno                     = {{Rast}}$82,89 milijardi &lt;ref name=imf2&gt;{{cite web|url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BIH |title=Bosnia and Herzegovina|publisher=[[Međunarodni monetarni fond]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = Procjena 2026.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 112. u svijetu
| bdp_per_capita                 = {{Rast}}$24.123&lt;ref name=imf2/&gt;
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 84. u svijetu
| bdp_nominalni_ukupno           = {{Rast}}$36,77 milijardi&lt;ref name=imf2/&gt;
| bdp_nominalni_godina           = Procjena 2026.
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 109. u svijetu
| bdp_nominalni_per_capita       = {{Rast}}$10.701&lt;ref name=&quot;imf2&quot;/&gt;
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 88. u svijetu
| hdi                            = {{Rast}}0.804&lt;ref&gt;{{Cite web |date=6. 5. 2025 |title=Human Development Report 2025 |url=https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf|url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250506051232/https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf |archive-date=6. 5. 2025 |access-date=6. 5. 2025 |publisher=undp.org}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2023
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#228B22;&quot;&gt;veoma visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 74. na svijetu
| gini                           = {{Pozitivan pad}}27,1&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2024/CIS_01_2022_Y1_1_BS.pdf |title=Anketa o potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini 2021/22. |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=24. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
| gini_godina                    = 2022
| gini_nivo                      = &lt;span style=&quot;color:#00c400;&quot;&gt;niska nejednakost&lt;/span&gt;
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]])
| vremenska_zona                 = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena       = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma                  = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najveća_tačka_ime              = [[Maglić]]
| najveća_tačka_metara           = 2386
| najveće_jezero_ime             = [[Buško jezero]]
| najveće_jezero_površina        = 56,7
| najveća_rijeka_ime             = [[Sava]]
| najveća_rijeka_dužina          = 945
| vozacka_strana                 = desna
| pozivni_broj                   = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]]
| iso_kod                        = [[ISO 3166-2:BA|BA]]
| internetski_nastavak           = [[.ba]]
| komentar                       =
}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH''', neformalno '''Bosna''', [[ćirilica]] '''Босна и Херцеговина''') [[suverena država|suverena]] je [[država]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], na istoku sa [[Srbija|Srbijom]], a na jugoistoku s [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Pomorska je država jer na jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države jest [[Sarajevo]]. [[Nezavisnost]] je stekla 1. marta 1992. nakon odluke građana [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendumom o samoopredjeljenju]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013]], imala je 3.531.159 stanovnika.

Područje Bosne i Hercegovine naseljeno je još od [[paleolit]]a, dok se u neolitskom razdoblju bilježi stalna naseljenost teritorije kada se razvijaju kulture kao što su [[Kakanjska kultura|kakanjska]] i [[Butmirska kultura|butmirska]]. Nakon dolaska prvih [[Indoevropljani|Indoevropljana]] bilježi se više kultura željeznog doba kao što su [[Glasinačka kultura|glasinačka]] i [[srednjobosanska kulturna grupa]]. Te kulture se najviše dovode u vezu s više ilirskih plemena kao što su bili [[Desidijati]], [[Mezeji]], [[Breuci]], [[Dicioni]], [[Autarijati]]. Dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimljana]] većina tih plemena do 6. stoljeća bila je romanizirana. Dolaskom [[Južni Slaveni|slavenskih]] plemena na Balkan, teritoriju Bosne i Hercegovine naseljavaju i razna južnoslavenska plemena. Do 12. stoljeća uspostavljena je [[Bosanska Banovina]],&lt;ref&gt;Paul Mojzes, ''Religion and the war in Bosnia'', Oxford University Press, 2000, str. 22; &quot;Medieval Bosnia was founded as an independent state (Banate) by Ban Kulin (1180–1204).&quot;&lt;/ref&gt; koja će krajem 14. stoljeća prerasti u [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevinu Bosnu]]. Za vrijeme vladavine [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralja Tvrtko I]] bila je najmoćnija feudalna kraljevina u regionu. Sa smrću Tvrtka I snaga i utjecaj bosanske države polahko opadaju. U to doba [[Osmansko Carstvo]] počinje invaziju na jugoistočnu Evropu, što je bilo velika prijetnja i za Kraljevinu Bosnu. Iscrpljena unutrašnjim sukobima i prepuštena sama sebi, pod vladavinom posljednjeg kralja [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]] Bosna gubi nezavisnost 1463. U sljedećem stoljeću cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav Osmanskog Carstva i postaje njena najzapadnija provincija. [[Pad i modernizacija Osmanskog Carstva|Slabljenjem]] Osmanskog Carstva nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[Austro-Ugarska]] je [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|okupirala]] Bosnu i Hercegovinu, što će potrajati do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Između dva svjetska rata bila je u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a potom i u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] kao jedna od njenih šest republika. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] proglašava nezavisnost, usljed čega izbija [[rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995.

Bosna i Hercegovina regionalno je i međunarodno poznata po prirodnim ljepotama i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturnom naslijeđu]], [[Bosanska kuhinja|kuhinji]], [[Muzika u Bosni i Hercegovini|eklektičnoj i jedinstvenoj muzici]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekturi]] i festivalima, od kojih su neki jedni od najvećih i najuglednijih takve vrste u jugoistočnoj Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.insidefilm.com/europe.html |title= Inside Film Online - Europe Film Festivals|website= insidefilm.com|access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda, [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]], a [[Bošnjaci]] su etnička većina.&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt; Osim njih, u državi žive i druge etničke zajednice: [[Albanci]], [[Crnogorci]], [[Jevreji]], [[Makedonci]], [[Romi]], [[Slovenci]], [[Turci]] i drugi. Bez obzira na etničku pripadnost, državljane Bosne i Hercegovine drugi često kolokvijalno identificiraju kao Bosance. Pojmovi ''[[Hercegovci|Hercegovac]]'' i ''[[Bosanci|Bosanac]]'' održavaju se na osnovu regionalne, a ne etničke razlike, pri čemu se granice Hercegovine ne mogu precizno definirati. Osim toga, zemlja se jednostavno nazivala ''Bosna'' sve do [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske okupacije]] krajem 19. stoljeća.&lt;ref&gt;&quot;The Language Situation in Post-Dayton Bosnia and Herzegovina&quot;. Toronto Slavic Quarterly.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url= http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |title= MOSTAR - GLAVNI GRAD FEDERACIJE? |author= [[Ivan Lovrenović]] |date= 9. 11. 1998 |work= Arhiva [[BH Dani]], br. 88 |quote= Zauzevši Bosnu 1878. godine, Austro-Ugarska je iz svojih razloga uvela, do tada nepoznat, dvočlani sluzbeni naziv zemlje: Bosnien und Herzegowina, ali u stvarnom administrativnom smislu to nije značilo nikakav posebni status Hercegovine. Svi kasniji sustavi samo su mehanički naslijedili taj austrougarski &quot;patent&quot;. |access-date= 3. 7. 2019 |archive-date= 22. 5. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130522195429/http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |url-status= bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Država je s visokim stepenom [[Indeks ljudskog razvoja|indeksa ljudskog razvoja]], s ekonomijom kojom dominiraju [[industrija]] i poljoprivredni sektor i s važnim udjelom [[turizam|turističkog]] i uslužnog sektora. Dana 15. decembra 2022. dobila je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|status kandidata]] za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Također je kandidat za članstvo u [[NATO]]-u od aprila 2010, kada je potpisala [[Proširenje NATO-a|Akcijski plan za članstvo]] na samitu u [[Tallinn]]u, a članica je i [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]]. Osim toga, punopravna je ili pridružena članica mnogih međunarodnih organizacija: [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (od 22. maja 1992), [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] (od aprila 2002), [[Međunarodna pomorska organizacija|Međunarodne pomorske organizacije]], [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE), [[G77]], [[CEFTA]]-e, [[Jadranska povelja|Jadranske povelje]], posmatrač u [[Organizacija islamske saradnje|Organizaciji islamske saradnje]] (OIC), posmatrač u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]], a jedan je od osnivača [[Mediteranska unija|Mediteranske unije]] (2008).

== Etimologija ==

Prvi sačuvani, opće priznati spomen oblika imena &quot;[[Bosna (regija)|Bosna]]&quot; nalazi se u djelu ''[[O upravljanju carstvom|De Administrando Imperio]]'', političko-geografskom priručniku koji je napisao bizantijski car [[Konstantin VII Porfirogenet]] sredinom 10. stoljeća (između 948. i 952. godine), a u kojem se opisuje &quot;mala zemlja&quot; (χωρίον) na grčkom jeziku &quot;Bosona&quot; (Βοσώνα).&lt;ref name=&quot;Moravcsik-153&quot;&gt;{{cite book|editor=Gyula Moravcsik|author=Constantine VII''Porphyrogenitus''|date=1993|publisher=Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies|title=De Administrando Imperio|pages=153–55}}&lt;/ref&gt;

Vjeruje se da naziv zemlje potiče od imena rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] koja teče kroz centralni dio Bosne. Prema [[Filologija|filologu]] Antonu Mayeru, naziv Bosna mogao bi potjecati od ilirskog *&quot;Bass-an-as&quot;, što bi pak moglo potjecati od protoindoevropskog korijena bʰegʷ-, što znači &quot;tekuća voda&quot;.{{sfn|Malcolm|2002}}

Naziv Hercegovina znači &quot;hercegova [zemlja]&quot;, a &quot;Herzog&quot; potiče od njemačke riječi za &quot;vojvodu&quot;. Potječe od titule bosanskog magnata iz 15. stoljeća, [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]], koji je bio &quot;Herceg Huma i Primorja&quot; (1448). Hum (ranije nazvan Zahumlje) bio je ranosrednjovjekovna kneževina koju je osvojila Bosanska banovina u prvoj polovini 14. stoljeća. Kada su Osmanlije preuzele upravu nad regijom, nazvana je [[Hercegovački sandžak]]. Bio je sastavni dio [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] sve do formiranja kratkotrajnog [[Hercegovački pašaluk|Hercegovačkog pašaluka]] 1830-ih, koji se ponovo pojavio 1850-ih, nakon čega je administrativna regija postala općepoznata kao Bosna i Hercegovina.&lt;ref name=&quot;Encyclopedia Britannica&quot;&gt;{{cite web | title=Facts, Geography, History, &amp; Maps | website=Encyclopedia Britannica | url=https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina | access-date=15. 10. 2025 | archive-date=3. 4. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190403215257/https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina | url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Prilikom proglašenja nezavisnosti 1992. godine, službeni naziv države bio je [[Republika Bosna i Hercegovina]], ali nakon Daytonskog sporazuma iz 1995. i novog ustava koji ga je pratio, službeni naziv je promijenjen u Bosna i Hercegovina.&lt;ref&gt;''The World Factbook'' (Washington DC: National Foreign Assessment Center, Central Intelligence Agency, 2013), 90–93. {{ISBN|0160921953}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Historija BiH}}
{{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}}

=== Prahistorijsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u paleolitu}}
Na području Bosne i Hercegovine materijalnu ostavštinu [[paleolit]]a obilježava najstariji spomenik paleolitske umjetnosti na jugoistoku Evrope – gravura u stijeni [[Badanj (pećina)|pećine Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], nazvana ''Konj napadnut strijelama'', sačuvana fragmentarno, a bila je napravljena oko 12.000. p. n. e.

Područje sarajevske, visočke i zeničke kotline današnje Bosne i Hercegovine bilo je jedno od glavnih područja naseljavanja još od prahistorijskih dana. Najstarija dosad poznata kultura iz [[neolit]]a, u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni jest [[Starčevačka kultura]], zastupljena uglavnom na lokalitetima [[Arheološko područje Obre|Obre I]] i Bajraci kod [[Kakanj|Kaknja]] i [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Kasnije će [[Kakanjska kultura]] uveliko utjecati na nastanak i razvoj [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], najvažnije neolitske kulture na području Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA, Edina Kadić, diplomski rad, Sarajevo, 2012.&lt;/ref&gt;

Butmirska kultura jest kultura mlađeg neolita koja se rasprostirala na teritoriji današnje [[Srednja Bosna|srednje Bosne]], između [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ime je dobila po [[Prahistorijsko naselje u Butmiru|prahistorijskom naselju u Butmiru]] u općini [[Ilidža]], koje je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini iz kasnog [[Kameno doba|kamenog doba]]. Ostali važniji lokaliteti Butmirske kulture jesu [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], [[Arheološko područje Nebo|Nebo]] i [[Arheološko područje Obre|Obre]]. Istovremeno s Butmirskom kulturom u srednjoj Bosni, u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni postoji [[Vinčanska kultura]], dok je u Hercegovini [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićka]].

Doba [[Bakarno doba|eneolita]] na [[Balkan]]u je zastupljeno [[Vučedolska kultura|Vučedolskom kulturom]] i njenim podtipovima u Bosni i Hercegovini, zapadnobosanskim i juznobosanskim. Nalazišta su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Debelo Brdo (Sarajevo)|Debelo Brdo]] (Sarajevo), Varvara kod [[Ramsko jezero|Ramskog jezera]] i [[Arheološki lokalitet Donje Moštre|Moštre]].

=== Bronzano i željezno doba (Ilirsko doba) ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira}}
Tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]] neolitsko stanovništvo koje je naseljavalo područje današnje Bosne i Hercegovine postepeno su zamijenili [[Iliri]], narod koji je govorio zajednički [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]]. Od 8. stoljeće p. n. e. ilirska plemena evoluirala su u kraljevstva. Najstarije zabilježeno kraljevstvo u Iliriji (regiji koja je obuhvatala zapadni dio Balkanskog poluostrva kao što je zabilježeno u klasičnoj antici) bilo je kraljevstvo [[Enhilejci|Enhilejaca]] u 8. stoljeću p. n. e. Poslije Enhilejaca, od 4. stoljeća p. n. e. pojavljuju se i druga ilirska plemena. [[Autarijati]] pod [[Pleurias]]om (od 337. p.n.e) osnivaju svoje kraljevstvo a potom i [[Ardijejci]], ilirski narod koji je prvobitno naseljavao područje uz rijeku Neretvu (Narenta) i dio jadranske obale a koje će se održati do 167. p. n. e. i [[Ilirski ratovi|trećeg Ilirskog rata]]. Kraljevstvo Ardijejaca, kojim je vladao [[Agron (kralj)|Agron]] polovinom 3. stoljeća p. n. e, i [[Dardanija|Dardansko]], koje je uspostavio [[Bardilis]] početkom 4. stoljeća p. n. e. najpoznatija su ilirska kraljevstva na zapadnom Balkanu.

Tokom ovog perioda područje današnje Bosne i Hercegovine nastanjivalo je nekoliko ilirskih plemena, od kojih se najvažniji bili [[Dalmati]] (od kojih je vjerovatno nastala riječ ''[[Dalmacija]]''), koji su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili [[Desidijati]], za koje se veže [[srednjobosanska kulturna grupa]] bronzanog i željeznog doba. [[Autarijati]] su naseljavali jugoistočnu Bosnu, [[Podrinje]], sjevernu [[Hercegovina|Hercegovinu]], ali i dijelove zapadne [[Srbija|Srbije]] i sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]]. Bilo je to moćno pleme, za koje se veže kulturni period poznat kao [[Glasinačka kultura]].

Druga poznatija ilirska plemena koja treba spomenuti jesu [[Japodi]], [[Mezeji]] i [[Daorsi]].

Vrlo važnu ulogu u životu Ilira imao je kult mrtvih, što se može primijetiti u njihovim pažljivim izvođenim obredima sahrane, kao i bogato ukrašenim grobnim mjestima. U sjevernim dijelovima područja koje su nastanivali Iliri, postojala je duga tradicija kremiranja i sahranjivanja mrtvih u plitkim grobovima, dok su na jugu mrtve sahranjivali u velikim kamenim ili zemljanim [[tumuli]]ma, koji su u Hercegovini dostizali i monumentalne dimenzije, širine i više od 50 m i 5 m visine. Japodi su bili skloni i ukrašavanju (teške, prevelike ogrlice od žutog, plavog ili bijelog stakla i velike bronzane [[Fibula (broš)|fibule]], kao i spiralne narukvice, dijademe i kacige od bronze).

U nekoliko stoljeća ilirske vladavine ovim prostorima nisu zabilježeni upadi drugih naroda sve do 4. stoljeća, kada se spominje invazija
[[Kelti|Kelta]]. Kelti su dolaskom na ovo područje donijeli tehniku grnčarskog kola, nove vrste fibula i različite pojaseve od bronze i gvožđa. Tokom migracije iz srednje Evrope ka jugu Balkanskog poluostrva Kelti su se kratko zadržali na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, tako da je njihov utjecaj ostao minimalan, ali pohod ovog indoevropskog naroda utjecao je na raseljavanje nekih ilirskih plemena (Autarijati), pri čemu je došlo i do miješanja nekih plemena, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo sjeveroistočnu Bosnu. O tom periodu postoji malo historijskih dokaza, ali u cjelini se čini da su Kelti okupljali više naroda koji govore različitim jezicima.

Na jugu današnje Bosne i Hercegovine, u području delte Neretve zabilježen je znatan utjecaj [[Helenizacija|heleniziranog]] ilirskog plemena [[Daorsi]]. Glavni grad tog plemena bio je [[Daorsoi]] u [[Ošanjići]]ma kod [[Stolac|Stoca]]. Daorson je u 4. stoljeću p. n. e. bio okružen [[megalitim]]a, zidovima visokim i po pet metara (velikih poput onih u grčkoj [[Mikena|Mikeni]]), sastavljenih od velikih kamenih blokova. Daorsi su izrađivali jedinstvene bronzane [[Kovanica|kovanice]] i skulpture.

Prvi sukobi Ilira i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su se dogodili 229. p. n. e. kada se u historiografiji taj sukob smatra početkom [[Ilirski ratovi|Ilirskih ratova]] koji će potrajati sve do 168. p. n. e. U tom periodu Rimljani su zauzeli veći dio ilirskog područja a potpunu prevlast ostvarit će tek 9. n. e. Upravo je na području današnje Bosne i Hercegovine, Rimsko Carstvo vodilo jednu od najtežih bitaka u svojoj historiji još od vremena [[Punski ratovi|Punskih ratova]], kako je to svojevremeno opisao rimski historičar [[Svetonije]]. Ova rimska vojna kampanja protiv [[Ilirik]]a, tadašnje rimske provincije koja je obuhvatala i današnju Bosnu i Hercegovinu, poznata je kao kampanja gušenja [[Veliki ilirski ustanak|Velikog ilirskog]] ili Batonovog ustanka. Ustanak je podignut 6. n. e, u okolini [[Vareš]]a i [[Vranduk (Zenica)|Vranduka]] (pod vodstvom [[Baton]]a i [[Pines]]a), nakon pokušaja regrutiranja Ilira u rimsku vojsku i trajao je tri godine, kada je ugušen. Za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] (9. n. e) sve ilirske teritorije konačno potpadaju pod rimsku upravu. Tokom vladavine Rima na ovo područje doseljavali su se latinski stanovnici iz cijelog carstva.

=== Nova era ===
U prvim stoljećima nove ere, područje današnje [[Bosna|Bosne]] bilo je sastavni dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Većinom su ga naseljavali [[Iliri]]. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali kako [[Bizantijsko Carstvo]], tako i zapadni nasljednici Rima. [[Slaveni]] se ovdje naseljavaju u 7. stoljeću, zatječući na ovim prostorima dijelove ilirskih i tračkih plemena koja su bila romanizirana, a prilikom dolaska Slavena povlače se uglavnom u planine. Slaveni ih nazivaju Vlasima po starogermanskoj riječi ''Wallach'', što znači &quot;Rimljanin&quot;.

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Bobovac.jpg|thumb|225px|Srednjovjekovni kraljevski grad [[Bobovac]].]]
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosanska Banovina|Bosansko Kraljevstvo}}Historijske i arheološke informacije o ranosrednjovjekovnoj Bosni su oskudne.{{Sfn|Bulić|2013}} Bosna se prvi put spominje u Nikiforovom mirovnom sporazumu iz 803. koji nije sačuvan, ali o kojem govore engleski historičari iz XIX v.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Smith|first=Wiliam|url=https://books.google.ba/books?id=870_AQAAIAAJ&amp;pg=PA1178&amp;lpg=PA1178&amp;dq=nicephorus+charlemagne+treaty+%22bosnia%22&amp;source=bl&amp;ots=iSPplsMmqe&amp;sig=SpJGopyjkF_8Y8CDb9rlPydTlFs&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwjN85-oyOnfAhXmqIsKHdhUBnEQ6AEwDnoECAkQAQ#v=onepage&amp;q=bosnia|title=Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology: Entry on Nicephorus, Volume 2|year=1848|location=London|pages=1178}}&lt;/ref&gt; Prema bizantskom ''[[O upravljanju carstvom]]'', u Bosni su postajala dva naseljena grada Katera i Desnik.{{Sfn|Moravcsik|1967}}{{Sfn|Bulić|2013}} Utvrđeno je da se srednjovjekovni zemlja Bosna protezala od [[Sarajevo|sarajevskog]] polja na jugu do [[Zenica|zeničkog]] polja na sjeveru, a istočna granica je bila dolina [[Prača (rijeka)|Prače]] prema [[Drina|Drini]], zapadna duž doline [[Lepenica (rijeka u Bosni i Hercegovini)|Lepenice]] i [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{Sfn|Kaimakamova|Salamon|2007}}

Prvi imenom poznati vladar Bosne bio je [[ban Borić]], zatim [[Kulin ban]], a poslije krunidbe [[Tvrtko I, kralj Bosne|Bana Tvrtka I Kotromanića]] 1377. u [[Mile (Visoko)|Milima]] vladari Bosne postaju kraljevi. Nezavisnost Bosna zadržava sve do dolaska [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] 1463, kad zvanično postaje dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Na jugu [[Humska zemlja]] je opstala do 1483. kada će i ona konačno pasti.

=== Osmanlijsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosanski sandžak|Bosanski pašaluk|Hercegovački sandžak}}Tokom osmanlijske vladavine mnogi stanovnici Bosne prelaze na [[islam]]. Određen dio starog bosanskog plemstva prelazi na stranu Osmanlija, tako da su već u prvoj polovini 16. stoljeća mnogi begovi i vojskovođe u osmanlijskoj [[Evropa|Evropi]] porijeklom bili upravo iz Bosne kao što su [[Mehmed-paša Sokolović]], [[Gazi Husrev-beg]], [[Ajas-beg]] i drugi.

U 16. i 17. stoljeću Bošnjaci su bili sastavni dio osmanlijske vojske, dok su najvažnije uloge vlade Bosanskog ejaleta najčešće pripadale Bošnjacima. Mnoge od bošnjačkih porodica koje su rano prešle na [[islam]] bile su vrlo moćne, što u Bosni dugo vremena zadržava i [[Feudalizam|feudalne odnose]] između Bošnjaka i drugih naroda.

Osmanlijski neuspjesi protiv druge regionalne velesile u ovom dijelu Evrope, [[Austro-Ugarska|Austrije]], pomiču granicu između Osmanskog Carstva i ostatka Evrope, koja sad ponovo stiže pred same kapije Bosne, čime se opća situacija u zemlji pogoršava. Sa konstantnim napadima i ekonomskom krizom širi se nezadovoljstvo, tako da u prvoj polovini 19. stoljeća, [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] nekoliko puta pokušava izvršiti reforme, ali ovome kapetani u Bosni odgovaraju pobunama. Najčuvenija je od njih pobuna [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] 1831. Nakon što su poraženi od strane Osmanlija, vojni otpor Bošnjaka se završava, dok carstvo i dalje slabi.

=== Austrougarsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}}
Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. [[Austro-Ugarska]] dobija pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu kako bi zavela mir, a zemlja i dalje formalno pod vlašću otomanskog sultana. Bosna i Hercegovina nije dobila autonomiju koja je bila predviđena [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] od 3.8.1878, godine 1908. Austro-Ugarska vrši aneksiju Bosne i Hercegovine što je Turska nakon prvobitnog protivljenja 1909. i prihvatila. Austro-Ugarska je postigla dogovor s Osmanskim Carstvom u kome se obavezala na isplatu 2,5 milijuna turskih funtâ (54 milijuna austro-ugarskih krunâ) u zlatu kao naknadu za aneksiju Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jstor.org/stable/2212637|title=Protocol between Austria-Hungary and Turkey|last=The American Journal of International Law|first=Vol. 3, No. 4, Supplement: Official Documents (Oct, 1909), pp. 286-289|date=1909.|publisher=Cambridge University Press|access-date=22. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

Paralelno se u susjednim državama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] na jugoistoku [[Evropa|Evrope]]. Povod za [[Prvi svjetski rat]] bio je [[sarajevski atentat]], koji je 28. juna 1914. izveo [[Gavrilo Princip]], pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta &quot;[[Mlada Bosna]]&quot;. On je pucao na austro-ugarskog prestolonasljednika [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franza Ferdinanda]] i njegovu trudnu suprugu, koji su podlegli ranama.

=== Prvi svjetski rat ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu}}
Tokom Prvog svjetskog rata mnogo građana Bosne i Hercegovine bilo je regrutirano u austro-ugarsku vojsku i upućeno na granice prema [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]]. Osobito je bila jaka koncentracija uzduž rijeke [[Drina|Drine]]. U početku rata imala je Srbija početne uspjehe, njena vojska je čak prešla Drinu i upala u istočnu Bosnu. Tada je austro-ugarska vojska pod vodstvom dvojice generala Hrvata, [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]] i [[Luka Šnjarić|Luke Šnjarića]], potukla [[Vojska Kraljevine Srbije (1914–1918)|Vojsku Kraljevine Srbije]] kod Han-Pijeska i izbacila ih preko Drine. [[Kraljevina Srbija]] i [[Kraljevina Crna Gora]] bile su 1915. vojnički potučene, njihovi državni teritoriji okupirani, a glavnina vojske se preko Albanije i Grčke dokopala solunskog bojišta gdje se uz zapadne saveznike Francusku i Englesku uspjela 1918. s juga vratiti u Srbiju i otud bez otpora ući u Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku, dio južne Ugarske (Bačku, Banat i Baranju) i napokon i u Sloveniju. Srbija je tada, kao jedna od pobjednica u Prvom svjetskom ratu, iako je doživljavala uglavnom poraze, nastojala sve te zemlje samo priključiti Kraljevini Srbiji i tako ostvariti stoljetnu ideju o Velikoj Srbiji i njenom izlazu na Jadransko more. U tim planovima Bosna i Hercegovina je imala središnje mjesto. Te pokrajine i tada oko 40% Srba u njihovom stanovništvu, trebale su biti most prema Srbima u Hrvatskoj, poglavito na području bivše Hrvatsko-slavonske vojne krajine.[[Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, modlitba (ca 1906).jpg|thumb|225px|desno|Bošnjaci na [[namaz]]u, 1906]]

=== Kraljevina Jugoslavija ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji}}
Krajem Prvog svjetskog rata i propašću Austro-Ugarske područje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav kratkotrajne [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom u novonastalu [[Kraljevina SHS|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja se od 1929. zove [[Kraljevina Jugoslavija]]. Nakon pojačane [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i opće ekspanzije bosanskohercegovačkog društva za vrijeme austrougarske epohe, Bosna i Hercegovina tokom prve Jugoslavije ekonomski nazaduje, što stvara osnovu za socijalno nezadovoljstvo i nemire, koji će kasnije uslijediti.

Politički život u Bosni i Hercegovini u to vrijeme obilježila su dva glavna trenda: društveni i ekonomski nemiri zbog preraspodjele imovine i formiranje nekoliko političkih stranaka koje su često mijenjale koalicije i saveze sa strankama u drugim jugoslavenskim regijama.

Dominantni ideološki sukob koji je tada vladao u jugoslovenskoj državi, između hrvatskog regionalizma i srpske centralizacije, različito su shvatale glavne etničke grupe u Bosni i Hercegovini i zavisio je od ukupne političke atmosfere. Političke reforme provedene u novoosnovanom jugoslavenskom kraljevstvu nisu imale mnogo koristi za tadašnje bosanske muslimane; prema konačnom popisu vlasništva nad zemljištem i stanovništva prema vjerskoj pripadnosti iz 1910. godine, provedenom u Austro-Ugarskoj, muslimani su posjedovali 91,1%, pravoslavni Srbi 6,0%, katolički Hrvati 2,6%, a ostali 0,3% imovine.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Danijela Nadj|url=http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|title=An International Symposium &quot;Southeastern Europe 1918–1995&quot;|publisher=Hic.hr|access-date=14. 6. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|archive-date=22. 8. 2006|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon reformi, bosanskim muslimanima je oduzeto ukupno 1.175.305 hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Iako je početna podjela zemlje na 33 oblasti izbrisala prisustvo tradicionalnih geografskih entiteta sa karte, napori bosanskih političara, poput [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]], osigurali su da šest oblasti izdvojenih iz Bosne i Hercegovine odgovara teritoriji nekadašnjih šest sandžaka iz osmanlijskog doba i, na taj način, odgovara historijskim granicama Bosne i Hercegovine u cjelini.

Nakon sloma parlamentarne [[demokratija|demokratije]] i zavođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] 1929. došlo je do novih administrativno-političkih promjena u zemlji. Jugoslavija je dobila devet [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]], čime je Bosna i Hercegovina formalno podijeljena jer su granice banovina odudarale od historijskih i etničkih linija koje su do tada dominirale.{{sfn|Malcolm|2002}}

Površina Bosne i Hercegovine pripala je u svom historijskom obliku četirima različitim banovinama, koje su nazvane po geografskim i historijskim regijama. [[Vrbaska banovina|Vrbaska]], [[Drinska banovina|Drinska]], [[Zetska banovina|Zetska]] i [[Primorska banovina]] trebale su prema prvotnoj ideji tadašnjeg jugoslavenskog [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra I]] potisnuti regionalne i nacionalne identitete, a u prvi plan staviti jedinstveni jugoslavenski [[identitet]].

Sporazumom [[Sporazum Cvetković–Maček|Cvetković–Maček]] 1939. formira se [[Banovina Hrvatska]], u koju ulaze i dijelovi Bosne i Hercegovine, i to uglavnom oni koji su već pripadali Primorskoj banovini i dijelovi zemlje na sjeveru, uz [[Sava|Savu]].

Taj sporazum, kojim je stvorena hrvatska banovina, ohrabrio je ono što je u suštini bila [[podjela Bosne i Hercegovine]] između Hrvatske i Srbije.&lt;ref name=&quot;Imamović, Mustafa 1996&quot;&gt;Imamović, Mustafa (1996). Historija Bošnjaka. Sarajevo: BZK Preporod; {{ISBN|9958-815-00-1}}&lt;/ref&gt; Međutim, rastuća prijetnja nacističke Njemačke Adolfa Hitlera prisilila je jugoslovenske političare da preusmjere svoju pažnju. Nakon perioda pokušaja smirivanja situacije, potpisivanja [[Trojni pakt|Trojnog pakta]] i [[Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|državnog udara]] koji je uslijedio, Njemačka je napala Jugoslaviju 6. aprila 1941.{{sfn|Malcolm|2002}}

=== Drugi svjetski rat ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata}}
[[Datoteka:Neretva most.jpg|thumb|250px|lijevo|Most kod [[Jablanica|Jablanice]], srušen tokom [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]]]]
[[Datoteka:Sarajevo_-_Bosnia_-_War_Memorial.jpg|thumb|[[Vječna vatra]] u Sarajevu, spomenik vojnim i civilnim žrtvama tokom drugog svjetskog rata]]
Nakon njemačke invazije na Kraljevinu Jugoslaviju tokom Drugog svjetskog rata i njene brze kapitulacije, cijela Bosna i Hercegovina je predata nacističkom marionetskom režimu, [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH) koju su predvodile ustaše [[Ante Pavelić]]a a koja je formirana 10. aprila 1941. godiner, nekoliko dana nakon njemačkog napada na Jugoslaviju. Znatan dio bosanskih Hrvata i Bošnjaka učestvuju kao pripadnici vojske NDH ([[ustaše]], [[Hrvatsko domobranstvo|domobrani]]), dok nekolicina Bošnjaka zauzima vodeće pozicije u vlasti kao ministri u vladi NDH (npr, [[Osman Kulenović]] i [[Džafer Kulenović|Džafer-beg Kulenović]]). Dio Srba bori se na strani [[četnici|četnika]] te učestvuju u progonima Hrvata i Bošnjaka. Ustaše progone i ubijaju Srbe, Rome, Jevreje i komuniste. Iz tog perioda poznata je i [[Sarajevska rezolucija]], koju su 12. oktobra 1941. potpisali sarajevski muslimani, a koja osuđuje nasilje vlasti NDH protiv srpskog stanovništva.

Jedan dio Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata aktivno učestvuju u antifašističkom pokretu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], dajući znatan doprinos [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i konačnom oslobođenju cijele zemlje od stranih okupatora. Bosna i Hercegovina je jedna od prvih zemalja antifašističke koalicije u porobljenoj Evropi 1941–1945. Na teritoriji Bosne i Hercegovine vode se neke od najžešćih bitaka ([[Bitka na Neretvi|Neretva]], [[Bitka na Kozari|Kozara]], [[Bitka na Sutjesci|Sutjeska]], [[Desant na Drvar|Drvar]]) Drugog svjetskog rata na području jugoistočne Evrope. U [[Mrkonjić Grad]]u 25. novembra 1943. postavljeni su temelji suvremene Bosne i Hercegovine, na [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|Prvom zasjedanju ZAVNOBiH]]-a, dok su u [[Jajce|Jajcu]] 29. novembra iste godine na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]] postavljene osnove nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], u okviru koje je [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] bila jedna od šest ravnopravnih republika.

=== Doba SFRJ ===
{{Glavni|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Raspad SFRJ}}
U vremenu od 1945. do početka 1990-ih SR Bosna i Hercegovina doživljava ubrzanu industrijalizaciju, modernizaciju i urbanizaciju, a paralelno s tim osnivaju se i institucije zemlje, koje naglašavaju njenu državnost i institucionalnu nezavisnost.

Zbog svog centralnog geografskog položaja unutar jugoslovenske federacije, Bosna i Hercegovina je izabrana kao osnova za razvoj vojno-odbrambene industrije. U tom periodu izgrađeno je mnogo vojnih objekata i tvornica oružja što je doprinijelo velikoj koncentraciji oružja i vojnog osoblja. S obzirom na prirodna bogatstva kojim raspolaže, Bosna i Hercegovina je za vrijeme SFRJ bila centar uglavnom bazične industrije.
[[Datoteka:Sarajevo Olympia 1984.JPG|mini|Logo [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV. Zimskih olimpijskih igara]], održanih u Sarajevu 1984.]]
U to vrijeme osnivaju se i obrazovne, naučne i kulturne institucije kao što su [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]], univerziteti u [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevu]], [[Univerzitet u Banjoj Luci|Banjoj Luci]], [[Univerzitet u Mostaru|Mostar]]u i [[Univerzitet u Tuzli|Tuzli]], [[Radiotelevizija Sarajevo]]. Godine 1971. dolazi do priznavanja [[Muslimani (narod)|Muslimana]], kao šestog naroda u tadašnjoj zemlji, koji uz [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], čine jedan od konstitutivnih naroda SR Bosne i Hercegovine i SFR Jugoslavije.

Godine 1984. glavni grad republike, Sarajevo, bio je domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], što je podiglo ugled grada i države u inozemstvu. Tokom 1980-ih Sarajevo i Bosna i Hercegovina bili su centar svojevrsne pop-kulture u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Ovdje stvaraju neki od najpopularnijih domaćih filmskih autora ([[Emir Kusturica|Kusturica]], [[Ademir Kenović|Kenović]]), a pop i rock-grupe spadaju u najvažnije u zemlji. U tom periodu i bogata književna tradicija nastavlja se tamo gdje su nekad stali najvažniji bosanskohercegovački autori, kao [[Ivo Andrić]] (dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade za književnost]] 1961) i [[Meša Selimović]].

=== Samostalnost ===
{{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Republika Bosna i Hercegovina|Rat u BiH|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}}
U oktobru 1991. SR Bosna i Hercegovina izglasava suverenost da bi potom uslijedio i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum za nezavisnost]] u februaru 1992. Srpsko stanovništvo uglavnom je bojkotovalo referendum. Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992, izbija rat u Republici Bosni i Hercegovini. Republika Bosna i Hercegovina primljena je u Ujedinjene nacije 22. maja 1992. Već 1991. hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Miloševićem]] na [[Sastanak u Karađorđevu|sastanku u Karađorđevu]]. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogo dokumentacije, a izdvajaju se [[Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine|Tuđmanovi stenogrami]], ali i svjedočenja [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, [[Ante Marković]]a, nekadašnjeg premijera SFRJ, i mnogih drugih svjedoka vremena.

Rat traje do 1995, a u njemu stradaju Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a nad Bošnjacima Srebrenice počinjen je i [[Genocid u Srebrenici|genocid]]. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa, tako da se u srpskim medijima koristi izraz &quot;Otadžbinski&quot;, a u hrvatskim &quot;Domovinski rat&quot;. Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadašnju vjersku oznaku &quot;Musliman&quot;. Intervencijom međunarodnih vojnih snaga rat je završen, a Bosna i Hercegovina očuvala je svoj državnopravni i historijski kontinuitet.

U američkom gradu [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] 21. novembra 1995. sve zaraćene strane potpisuju [[Dejtonski sporazum|mirovni sporazum]], čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. [[Dejtonski sporazum]] potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u Evropi. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te [[Brčko distrikt]]a, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu.

Reintegracija države i njena obnova odvija se sporo i otežano zbog međusobnog nepovjerenja i neprevladanih posljedica rata. Međunarodne snage pod komandom [[NATO]]-a u decembru 2004. zamijenile su snage Evropske unije i partnerskih zemalja (''European Union Force'' – [[EUFOR]]). Na općim izborima održanima početkom 2000-ih ([[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]]) uglavnom su pobjeđivale stranke desnog centra, uz povremene uspjehe socijaldemokratskih stranaka u Federaciji BiH.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje154512|title=Bosna i Hercegovina {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=25. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Nastojanja HDZ-a BiH za uvođenjem samouprave na područjima većinski naseljenim Hrvatima bila su 2001. spriječena smjenom [[Ante Jelavić]]a, hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. U Republici Srpskoj nastavljeno je političko suprotstavljanje jačanju državnosti BiH.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Veći [[Protesti u Bosni i Hercegovini (februar 2014)|socijalni protesti u februaru 2014.]] uzrokovani teškim ekonomskim i društvenim prilikama održani u više gradova Federacije BiH (u manjoj mjeri i u Republici Srpskoj). Nakon izbora u 2014. uspostavljeno je novo Predsjedništvo BiH ([[Dragan Čović]], [[Mladen Ivanić]] i [[Bakir Izetbegović]]). Nakon novih [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora u 2022.]] članovi Predsjedništva BiH (od novembra 2022) postali su [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]] i [[Željko Komšić]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Zaključno sa 2024. godinom, Bosna i Hercegovina je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|kandidat za članicu NATO-a]], te [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|kandidat za pristupanje Evropskoj Uniji]] nakon što joj je u decembru 2022. odobren status kandidata.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/enlargement/bosnia-herzegovina/|title=Vijeće Evropske unije - Bosna i Hercegovina|access-date=25. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Početkom 2020. kao i većinu Evrope, Bosnu i Hercegovinu je zahvatila [[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|pandemija koronavirusa]] kada je po prvi put nakon rata uveden policijski sat u čitavoj državi.

== Geografija ==
[[Datoteka:Neum02450.JPG|mini|desno|[[Neum]], jedini primorski grad BiH.]]
[[Datoteka:Igman.jpg|mini|desno|Planina [[Igman]] u blizini Sarajeva.]]
[[Datoteka:Landscape near Ivan mountain.jpg|mini|desno|[[Ivan planina]] kao dio [[Dinaridi|Dinarida]], sa najvišim vrhom od 1534 metara.]]
{{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}}

=== Položaj ===
Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva, između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;Parlament&quot;/&gt; (51.209,2&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; od čega je 51.197&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; kopno, a 12,2&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; površina mora).&lt;ref name=&quot;Stat&quot;/&gt; Dužina granice sa susjednim državama iznosi 1.538&amp;nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&amp;nbsp;km, riječna 751&amp;nbsp;km, a morska 13&amp;nbsp;km. Graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932&amp;nbsp;km]]), [[Srbija|Srbijom]] na istoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357&amp;nbsp;km]]) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248&amp;nbsp;km]]).&lt;ref name=&quot;Stat&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |title= Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. |access-date=7. 3. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |archive-date=7. 3. 2010 |url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html# |title= Field Listing – Coastline |work= The World Factbook |access-date= 22. 8. 2006 |archive-date= 15. 3. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Granice Bosne i Hercegovine uglavnom su prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu.

Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[granica|granici]] s Crnom Gorom. Najduža rijeka koja protječe Bosnom i Hercegovinom jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

=== Geografske cjeline ===
{{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}}

Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (otprilike 40.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i manjeg hercegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[tlo|tla]].

Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje Posavine, odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga).

Plodna zemlja čini 13,6% površine Bosne i Hercegovine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[voda|vodene mase]].

Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[Manufaktura|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]].

Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja u centralnom su, istočnom i zapadnom dijelu Bosne.

[[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[kiša|kišovite]]. [[Glavni grad]] je [[Sarajevo]], a ostali veći gradovi jesu [[Banja Luka]], [[Tuzla]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Bihać]], [[Cazin]], [[Prijedor]], [[Brčko]], [[Bijeljina]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Doboj]], [[Gračanica]] i [[Livno]].

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg|Topografska karta
Datoteka:Map Bih entities.png|Administrativno uređenje
&lt;/gallery&gt;

=== Rijeke i jezera ===
{{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je Sava, koja formira znatan dio granice s Hrvatskom. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]] jer formira veći dio granice sa Srbijom. Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka Neretva, koja je i jedina rijeka s područja Bosne i Hercegovine koja se ulijeva u Jadransko more.

S površinom 55,8&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina Livno i [[Tomislavgrad]], na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini itd.

=== Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini ===
[[Datoteka:Perucica.jpg|mini|Prašuma [[Perućica]] u okviru [[Nacionalni park Sutjeska|NP Sutjeska]].]]
{{Glavni|Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini}}
Ukupna površina zaštićenog područja Bosne i Hercegovine iznosi 57,83 [[hektar]]a, što je 1,13% njene teritorije. U državi postoje četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]] i osam parkova prirode.

===== Nacionalni parkovi =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Osnovan
!Površina (km²)
|-
|[[Nacionalni park Sutjeska]]
|1965.
|173
|-
|[[Nacionalni park Kozara]]
|1967.
|34
|-
|[[Nacionalni park Una]]
|2008.
|198
|-
|[[Nacionalni park Drina]]
|2017.
|63
|}

==== Parkovi prirode ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Naziv !! Osnovan !! Površina (km²)
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Hutovo blato]]
| align=&quot;center&quot;|1995.
| align=&quot;center&quot;|74,11
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Park prirode Blidinje|Blidinje]]
| align=&quot;center&quot;|1995.
| align=&quot;center&quot;|6
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Bardača (jezero)|Bardača]]
| align=&quot;center&quot;|1995.
| align=&quot;center&quot;|35
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Vrelo Bosne]]
| align=&quot;center&quot;|2010.
| align=&quot;center&quot;|6,03
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Trebević]]
| align=&quot;center&quot;|2004.
| align=&quot;center&quot;|4
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Miljacka|Kanjon Miljacke]]
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| align=&quot;center&quot;|[[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]]
| align=&quot;center&quot;|2002.
| align=&quot;center&quot;|14,31
|-
| align=&quot;center&quot;|[[Bijambare]]
| align=&quot;center&quot;|2010.
| align=&quot;center&quot;|4,97
|}

=== Biodiverzitet ===

{{Glavni|Okoliš Bosne i Hercegovine}}

U fitogeografskom smislu, Bosna i Hercegovina pripada [[Holarktičko carstvo|Holarktičkom carstvo]] i dijele je Ilirska provincija [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealne regije]] i Jadranska provincija Mediterana. Prema [[Svjetski fond za prirodu|Svjetskom fondu za prirodu]] (WWF), teritorija Bosne i Hercegovine se može podijeliti na četiri ekoregije: balkanske mješovite šume, dinarske mješovite šume, panonske mješovite šume i ilirske listopadne šume. Zemlja je imala prosječnu ocjenu indeksa integriteta šumskog pejzaža 2018. od 5,99/10, što je svrstava na 89. mjesto u svijetu od 172 zemlje.

Na teritoriji Bosne i Hercegovine identificirano je 5134 vrsta biljaka, 199 vrsta riba, 20 vrsta vodozemaca, 38 vrsta gmizavaca, 326 vrsta ptica dok je 85 vrsta sisara. Neke od ovih vrsta su ugrožene, ukupno njih 135 vrsta od čega najviše ptica. 39 je endemičnih vrsta a najviše [[endem]]a je registrovano među ribama ukupno 12 koliko je i endemskih vrsta reptila.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://euinfo.ba/bs/sta-je-biodiverzitet-2/ |title= Eu info - Šta je biodiverzitet?|website= https://euinfo.ba/|access-date=26. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
{{Glavni|Politika Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|desno|mini|Zgrada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]]

Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992, nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iz koje su prethodno istupile [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija]]. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od 14. decembra 1995. nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. U Bosni i Hercegovini djeluje i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]], koji je na čelu Ureda Visokog predstavnika ({{jez-en|Office of the High Representative – OHR}}), a koga bira [[Evropski parlament]]. Trenutni v. d. visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini jest [[Louis Crishock]] iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]].

=== Predsjedništvo ===
{{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana – po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda – koji se izmjenjuju na mjestu [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg Predsjedništva]] svakih osam mjeseci, odnosno po dvaput tokom jednog mandata. Direktno ih biraju građani na općim izborima, i to tako da se s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] biraju predstavnici Bošnjaka i Hrvata, a s teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] predstavnik Srba. Član Predsjedništva s najviše glasova obično postaje prvi predsjedavajući. Mandat traje četiri godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje Predsjedništvo, a odobrava ga [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

Po rezultatima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općih izbora 2022]], članovi Predsjedništva jesu:&lt;ref name=&quot;REZ_F&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/1/1/0/0/701 Utvrđeni rezultati općih izbora u Federaciji BiH na sajtu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;REZ_RS&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/1/1/0/0/702 Utvrđeni rezultati općih izbora u Republici Srpskoj na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Konstitutivni narod
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj glasova
! %
|-
|[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|90px]]
|[[Denis Bećirović]]
|[[Bošnjaci]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]]
|330.238
|57,37
|-
|[[Datoteka:Željka Cvijanović (2024-12-18).jpg|bez okvira|90px]]
|[[Željka Cvijanović]]
|[[Srbi]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|327.720
|51,65
|-
|[[Datoteka:Željko Komšić (2025-12-17) (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
|[[Željko Komšić]]
|[[Hrvati]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]
|227.540
|55,80
|}

=== Parlamentarna skupština ===
{{Glavni|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}}
[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] najviše je zakonodavno tijelo države. Sastoji se od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]].

Dom naroda Bosne i Hercegovine se sastoji od 15 delegata. Njih deset, po pet Bošnjaka i Hrvata, dolazi iz Federacije Bosne i Hercegovine, a imenuje ih Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Preostalih pet članova jesu Srbi, koje imenuje [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Najmanje devet članova Doma naroda potrebno je za kvorum, s tim da moraju biti najmanje tri bošnjačka, tri srpska i tri hrvatska člana. Dom naroda potvrđuje ili odbacuje usvajanje određenog zakona u parlamentarnoj proceduri koji je već usvojen u Predstavničkom domu, što znači da ima pravo veta. Ovlasti i sastav Doma naroda propisani su tačkama 2 i 3 člana 4 [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]].

Predstavnički dom čine 42 člana (predstavnika ili zastupnika), koji se biraju direktnim putem na Općim izborima svake četiri godine. Dvadeset osam članova s teritorije je Federacije BiH, a 14 iz Republike Srpske. Na čelu je predsjedavajući s dva zamjenika, s tim da se to rukovodstvo rotira. Članovi rukovodstva (predsjedavajući i zamjenici) moraju biti različite nacionalnosti. Da bi određeni zakon bio usvojen u Predstavničkom domu, za njega trebaju glasati najmanje dvije trećine članova Predstavničkog doma (28 glasova), a kad je riječ o entitetskim članovima, za njega mora glasati barem polovina broja članova iz određenog entiteta (minimalno 14 članova iz Federacije BiH i sedam iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]). Ovakav način glasanja naziva se entitetsko glasanje.

=== Vijeće ministara ===
{{Glavni|Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}}
[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] je najviši izvršni organ vlasti u Bosni i Hercegovini, te obavlja dužnosti vlade. Sastoji se od 10 članova: devet ministara i jednog predsjedavajućeg. Predsjedavajućeg vijeća ministara imenuje [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] i on predstavlja mandatara, koji onda bira ostale članove Vijeća ministara. Parlamentarna skupština potvrđuje i odobrava Vijeće ministara. Vijeće ministara predlaže zakone Parlamentarnoj skupštini, te provodi njene odluke. Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022]]. izabrani su novi članovi [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziva]] Vijeća ministara, a za predsjedavajuću je izabrana [[Borjana Krišto]], članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).&lt;ref name=&quot;VIM&quot;&gt;{{Cite web |url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%204-1-2022.pdf |title=Sazivi Vijeća ministara |access-date=25. 1. 2023 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Ustavni sud ===
{{Glavni|Ustavni sud Bosne i Hercegovine}}
[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i ima devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konsultacija s Predsjedništvom države. Državni sud Bosne i Hercegovine ima devet članova, a sastoji se od administrativnog dijela, kriminalističkog dijela i suda za obraćanje javnosti.

=== Oružane snage ===
{{Glavni|Oružane snage Bosne i Hercegovine}}
{{Multiple image
|title   =
||total_width= 490
|image1  = AFBIHIR16.jpg
|caption1= [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačke Kopnene Snage]] tokom vježbe Brzi Odgovor 16.
|image2  = Bell Huey II Bosnian Air Force.jpg
|caption2= &lt;nowiki&gt;Bell Huey II (TH-1H) &lt;/nowiki&gt;[[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Zračnih snaga]] predstavljen na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnom aerodromu Sarajevo]].
}}
Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBiH) jedinstvena su vojna sila Bosne i Hercegovine. Osnovane su 1. decembra 2005. ujedinjenjem dotadašnjih entitetskih vojski. Njen civilni zapovjednik jest Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, dok su na vrhu zapovjednog lanca Ministarstvo odbrane i Zajednički štab OSBiH. Oružane snage podijeljene su na dva vida: [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Kopnenu vojsku]] i [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Ratno zrakoplovstvo i protivzračnu odbranu]]. Organizacijski, sastoje se od Operativne komande (unutar koje djeluje pet brigada: tri pješadijske brigade, brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane i brigade taktičke podrške) i Komande za podršku (komande za obuku i doktrinu, upravljanje personalom i logistiku). Imaju 9.200 pripadnika u aktivnom i 4.600 u rezervnom sastavu. Zadaci koji su povjereni Oružanim snagama jesu sljedeći:&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ministarstvo odbrane BiH – Zadaci Oružanih snaga|url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|website=mod.gov.ba|access-date=21. 5. 2018|archive-date=8. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140508021726/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma;
* pružanje vojne odbrane Bosni i Hercegovini i njenim državljanima u slučaju napada;
* pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće;
* protuminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini;
* ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

=== Vanjska politika i međunarodni odnosi ===
{{Glavni|Vanjska politika Bosne i Hercegovine|Članstvo Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama}}
[[Datoteka:Diplomatic relations of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Međunarodni i diplomatski odnosi Bosne i Hercegovine.]]

Bosna i Hercegovina, kao međunarodno priznata i [[suverena država]], preko svojih nadležnih institucija, nastoji voditi dobrosusjedsku politiku i općenito vanjsku politiku na principima međusobnog uvažavanja i ravnoprvnosti kao i poštivanja suvereniteta država sa kojima nastoji izgraditi dobre međudržavne odnose. U svrhu ostvarivanja takvih univerzalnih načela vanjske politike, Bosna i Hercegovina teži ka saradnji na bilateralnom, regionalnom i globalnom planu. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vođenje vanjske politike u isključivoj je nadležnosti državnog Predsjedništva.

[[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]], uz [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|pristupanje NATO-u]], jedan je od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine što je inicirano stupanjem na snagu [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] 1. juna 2015. Državama sa kojima je ratificiran ovaj sporazum ponuđena je mogućnost da, nakon što ispune neophodne uslove, postanu članice Evropske unije. Zbog toga je Bosna i Hercegovina jedan od potencijalni kandidata za pridruživanje EU.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Evropska komisija – Kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU|url=http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|website=web.archive.org|access-date=21. 2. 2018|archive-date=26. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110826005112/http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina usvojila je [[Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]]-u 23. aprila 2010, što je posljednji korak za puno članstvo u toj vojnoj organizaciji iako postoje oprečni unutardržavni stavovi prema članstvu.

=== Diskriminacija ===
[[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]], a na osnovu odredaba člana IV i V, politički se diskriminiraju pripadnici naroda, koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima (Bošnjacima, Hrvatima i Srbima), time što nemaju pravo izbora u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Diskriminacija je potvrđena u [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u presudom ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]''.

== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Bih cantons sh.png|alt=|mini|245x245px|Karta BiH sa naznačenim entitetima, kantonima (FBiH) i Distriktom Brčko.]]
Bosna i Hercegovina je nakon završetka rata administrativno podijeljena na dva entiteta i distrikt sa specijalnim statusom. Takvu teritorijalnu podjelu tretira međunarodni standard [[ISO 3166-2:BA]] koji za svaku administrativnu jedinicu unutar države (prva dva nivoa) definira međunarodnu dvodjelnu oznaku. Administrativne jedinice prvog nivoa su [[entitet]]i ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]]. Federacija Bosne i Hercegovine se do formiranja Brčko distrikta prostirala na približno 51% a Republika Srpska na 49% površine Bosne i Hercegovine. Entiteti su nastali [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] iz 1995. zbog ogromnih promjena u etničkoj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, a u dijelovima Federacije zbog odlaska ili etničkog čišćenja lokalnog srpskog stanovništva.

Od 1996. ovlasti vlada oba entiteta u odnosu na državni nivo, odnosno Vijeće ministara znatno su smanjene. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjeju, entiteti još imaju brojne nadležnosti. Drugi nivo političke podjele jest podjela Federacije Bosne i Hercegovine na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih je deset i svi imaju uspostavljenu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Neki su etnički mješoviti, pa su uspostavljeni posebni mehanizmi zaštite interesa konstitutivnih naroda.

Najniži nivo političke podjele Bosne i Hercegovine je podjela na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i gradove. Bosna i Hercegovina sastoji se od 141 općine (71 u Federaciji Bosne i Hercegovine i 57 u Republici Srpskoj)&lt;ref name=&quot;ASBIH&quot;&gt;{{Cite web |url=http://bhas.ba/?option=com_content&amp;view=article&amp;id=52&amp;itemid=80&amp;lang=ba |title=Informacije o Bosni i Hercegovnini na web portalu Agencije za statistiku BiH |access-date=13. 10. 2013 |archive-date=13. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113143123/http://www.bhas.ba/?option=com_content&amp;view=article&amp;id=52&amp;itemid=80&amp;lang=ba |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|24 službena grada]]. Općinama i gradovima rukovode općinska i gradska vijeća a dalje se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]].

Gradovi Sarajevo i [[Istočno Sarajevo]] su podijeljeni na nekoliko općina.

=== Gradovi i općine ===
{{Glavni|Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Općine Bosne i Hercegovine}}{{Najveći gradovi
| ime         = Najveći gradovi u Bosni i Hercegovini po broju stanovnika
| ime_države_u_lokativu     = Bosni i Hercegovini
| drž_ref      = po popisu stanovništva 2013. (Izvor:&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH |url=http://www.popis.gov.ba/ |website=www.popis.gov.ba |access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;)
| list_by_pop = Spisak gradova u Bosni i Hercegovini
| class       =
| int_ime     = Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
| int_link    = Entitet
| grad_1      = Sarajevo | int_1 = Federacija BiH | stan_1 = 275.524 | img_1 = Sarajevo City Panorama.JPG
| grad_2      = Banja Luka | int_2 = Republika Srpska | stan_2 = 185.042 | img_2 = Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg
| grad_3      = Tuzla | int_3 = Federacija BiH | stan_3 = 110.979 | img_3 = Tuzla View of Tuzla.jpg
| grad_4      = Zenica | int_4 = Federacija BiH | stan_4 = 110.663 | img_4 = Zenica2007.jpg
| grad_5      = Bijeljina | int_5 = Republika Srpska | stan_5 = 107.715
| grad_6      = Mostar | int_6 = Federacija BiH | stan_6 = 105.797
| grad_7      = Prijedor | int_7 = Republika Srpska | stan_7 = 89.397
| grad_8      = Brčko | int_8 = Brčko distrikt | stan_8 = 83.516
| grad_9      = Doboj | int_9 = Republika Srpska | stan_9 = 71.441
| grad_10     = Cazin | int_10 = Federacija BiH | stan_10 = 66.149
| grad_11     = Istočno Sarajevo | int_11 = Republika Srpska | stan_11 = 61.516
| grad_12     = Zvornik | int_12 = Republika Srpska | stan_12 = 58.856
| grad_13     = Živinice | int_13 = Federacija BiH | stan_13 = 57.765
| grad_14     = Bihać | int_14 = Federacija BiH | stan_14 = 56.261
| grad_15     = Gradiška | int_15 = Republika Srpska | stan_15 = 51.727
| grad_16     = Gračanica | int_16 = Federacija BiH | stan_16 = 45.220
| grad_17     = Lukavac | int_17 = Federacija BiH | stan_17 = 44.520
| grad_18     = Visoko | int_18 = Federacija BiH | stan_18 = 39.938
| grad_19     = Srebrenik | int_19 = Federacija BiH | stan_19 = 39.678
| grad_20     = Gradačac | int_20 = Federacija BiH | stan_20 = 39.340
| grad_21     = Livno | int_21 = Federacija BiH | stan_21 = 34.133
}}

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine|Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Exports Treemap 2017.svg|mini|284x284piksel|Izvoz Bosne i Hercegovine (2017).]]
Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri i po godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995. proizvodnja se malo oporavila (1996–1998), ali rast je znatno usporio 1999. BDP je i dalje duboko ispod nivoa 1990. Nezaposlenost je 2002. iznosila 40%. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede jer, iako oba entiteta obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike ne bave se sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i svim segmentima društva.

Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine jesu žitarice te razne vrste voća i povrća. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja [[duhan]]a, namještaja i prerada [[Nafta|nafte]].

Prema podacima za 2017, najviše proizvoda iz Bosne i Hercegovine izvezeno je u sljedeće države: [[Njemačka]] (14,25%), [[Hrvatska]] (11,67%), [[Italija]] (10,78%), [[Srbija]] (10%), [[Slovenija]] (8,75%), [[Austrija]] (8,16%) i [[Turska]] (3,67%).&lt;ref name=&quot;KomoraBiH&quot;&gt;{{cite web |title= Vanjskotrgovinska komora BiH – vanjskotrgovinska razmjena|url=http://komorabih.ba/vanjskotrgovinska-razmjena/?tarifa=Bosna+i+Hercegovina&amp;godina2=2017&amp;po_tarifi=PRIKA%C5%BDI|publisher=Komora BiH|access-date=15. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, u istom periodu najviše se uvozilo iz Hrvatske (16,05%), Srbije (13,71%), Njemačke (9,46%), Slovenije (9,19%) i Italije (8,76%).&lt;ref name=&quot;KomoraBiH&quot; /&gt;

Prema tome, najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine jesu Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska i Srbija jer je s njima ostvareno više od polovine ukupne vanjskotrgovinske razmjene.

== Infrastruktura ==
=== Energetika ===
{{Glavni|Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini}}
{{Energetski izvori BiH}}
Zahvaljujući socijalističkom naslijeđu, Bosna i Hercegovina posjeduje znatan broj energetskih objekata, s instaliranim energetskim kapacitetima koji zadovoljavaju potrebe za električnom energijom u državi, dok se viškovi proizvedene električne energije izvoze i čine znatan udio izvoza. S obzirom na hidropotencijal i velike rezerve uglja, najveći udio proizvedene električne energije još se ostvaruje iskorištavanjem bogatog hidropotencijala i sagorijevanjem fosilnih goriva, tj. uglja.

Rijeke u Bosni i Hercegovini uglavnom su planinske (pogotovo gornji i srednji tok) i uz znatnu visinsku razliku izvora u odnosu na ušće, što im daje znatnu vrijednost [[Potencijalna energija|potencijalne energije]] idealan su obnovljivi izvor energije. Zahvaljujući tom faktoru i reljefu kroz koji protječu (uske doline i kanjoni), potencijalna energija mnogih vodotoka iskorištena je za proizvodnju električne energije. Gornji tokovi Drine, Neretve, Vrbasa, Une i drugih rijeka obiluju ogromnim hidropotencijalom, usljed čega su upravo na tim mjestima izgrađene najveće hidroelektrane u državi.

Neke od takvih hidroelektrana jesu [[Hidroelektrana Salakovac|HE Salakovac]] (210 MW, izgrađena 1981), [[Hidroelektrana Grabovica|HE Grabovica]] (114 MW), [[Jablanička brana|HE Jablanica]] (180 MW, 1955), [[Hidroelektrana Višegrad|HE Višegrad]] (315 MW 1989), [[Hidroelektrana Jajce I|HE Jajce I]], [[Hidroelektrana Jajce II|HE Jajce II]], [[Hidroelektrana Trebinje I|HE Trebinje I]], [[Hidroelektrana Trebinje II|HE Trebinje II]].

=== Saobraćaj ===
{{Glavni|Saobraćaj u Bosni i Hercegovini}}
Bosna i Hercegovina ima izgrađenu infrastrukturu za odvijanje cestovnog, željezničkog i zračnog saobraćaja. Također, (gdje postoji nekoliko riječnih luka) moguć je i vodeni saobraćaj Savom, ali u ograničenoj mjeri.

==== Cestovni saobraćaj ====
{{Glavni|Spisak magistralnih puteva u Bosni i Hercegovini|Spisak autoputeva u Bosni i Hercegovini}}
Cestovni promet u Bosni i Hercegovini odvija se na dva [[autoput]]a s ukupno 84,1&amp;nbsp;km (''stanje: maj 2014''), 26 magistralnih i nekoliko stotina regionalnih cesta. Najduži autoput jest [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Odžak]] – [[Ploče]]), koji je od 2001. u izgradnji i od 340&amp;nbsp;km izgrađeno je 52&amp;nbsp;km, i to dionice [[Kakanj]] – [[Jošanica (Vogošća)|Jošanica]] i [[Kravice (Ljubuški)|Kravice]] – [[Bijača]]. Drugi autoput jest [[Autoput Gradiška–Banja Luka|Autoput Bosanska Gradiška–Banja Luka]], dužine 32,1&amp;nbsp;km, koji povezuje istoimene gradove.

Brojevi magistralnih cesta su brojevi iz nomenklature cesta [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] iz 1987.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva |work= Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |access-date= 27. 5. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archive-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] od 15. novembra 2014. magistralne ceste u Federaciji BiH preimenovane su novom nomenklaturom.&lt;ref&gt;[http://www.wegenwiki.nl/M1.8_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 M1.8 na ''wegenwiki.nl'' {{nl simbol}}]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_11_11_2013.pdf |title=Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=27. 5. 2014 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307181132/http://vladatk.kim.ba/ministarstva/mtts/2013/kategorizacija_cesta_fbih_11_11_2013.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt;

U planu su još četiri autoputa i četiri brze ceste. Održavanje cesta je podiljeno po entitetima i dodijeljeno javnim preduzećima [[JP Ceste Federacije BIH|JP Ceste FBiH]], [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|JP Autoceste FBiH]], [[JP Putevi Republike Srpske]] i [[Autoputevi Republike Srpske|JP Autoputevi Republike Srpske]].

[[Datoteka:Znak-III-131-BIH.svg|x19px]] – Oznake za međunarodne ceste u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:Znak-III-132-BIH.svg|x19px]] – Oznake za autoput u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:Znak-III-133-BIH.svg|x19px]] – Oznake za brze ceste u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:Znak-III-134-BIH.svg|x19px]] – Oznake za magistralne ceste u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:R425-BIH.svg|x19px]] – Oznake za regionalne ceste u Bosni i Hercegovini.

==== Željeznički saobraćaj ====
{{Glavni|Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini}}

Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini obavljaju dva operatora, tj. javna preduzeća: [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], sa sjedištem u Sarajevu, i [[Željeznice Republike Srpske]], sa sjedištem u Doboju.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 5. 2014 |archive-date=13. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140613202712/http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Za potrebe upravljanja postojećom željezničkom infrastrukturom osnovana je javna korporacija Željeznice Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Doboju.

Ukupna dužina željezničkih pruga u državi iznosi 1.031&amp;nbsp;km, od čega je u Federaciji BiH 608,495&amp;nbsp;km.

Najvažnije željeznički pravci jesu:
* Ploče – Bosanski Šamac, na kojem je [[pruga Šamac – Sarajevo]] (dužina: 239&amp;nbsp;km, izgrađena 1948) pravac je koji se od juga i glavne luke Ploče dolinama Neretve i Bosne pruža prema sjeveru države i dalje prema [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]] i povezuje mnoge privredne centre, kao što su Mostar, Konjic, Sarajevo, Kakanj, Zenica, Maglaj, Doboj)
* Bihać – Zvornik (pravac koji povezuje zapadni dio države s istočnim, odnosno preko Srbije povezuje Bosnu i Hercegovinu s istočnom i jugoistočnom Evropom.

==== Zračni saobraćaj ====
{{Glavni|Aviosaobraćaj u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Bh air fleet.jpg|thumbnail|right|Pogled na terminal [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|međunarodnog aerodroma Sarajevo]].]]
Prema podacima iz 2013, u Bosni i Hercegovini postoje 24 [[aerodrom]]a.&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 8. 2007 |archive-date=15. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Od toga je sedam aerodroma s [[asfalt]]iranom pistom sljedećih dužina:
* 2.438 do 3.047 m (četiri aerodroma)
* 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom)
* do 914 m (dva aerodroma)

i 17 aerodroma s neasfaltiranom pistom sljedećih dužina:
* 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom)
* 914 do 1,523 m (pet aerodroma)
* do 914 m (11 aerodroma).&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot; /&gt;

U Bosni i Hercegovini postoje četiri međunarodna aerodroma:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Aerodrom !! Oznaka !! Dužina piste ([[metar|m]]) !! Broj putnika
|-
| [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]] || BNX || 2.500 ||399.174 (2024)
|-
|[[Međunarodni aerodrom Mostar]] || OMO || 2.400 ||47.544 (2024)
|-
| [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] || SJJ || 2.700 || 1.821.762 (2024)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sarajevo-airport.ba/Page/Statistika|title=Statistika - Međunarodni aerodrom Sarajevo|date=29. 10. 2022|website=www.sarajevo-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]|access-date=29. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] || TZL || 2.485 || 207.551 (2024)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tuzla-airport.ba/en/statistika/|title=Statistika – Međunarodni aerodrom Tuzla|date=29. 10. 2022|website=tuzla-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Tuzla]]|language=bs-BA|access-date=29. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|}

Međunarodni aerodrom Sarajevo (IATA: SJJ, ICAO: LQSA), poznat još i kao Aerodrom Butmir, najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, a smješten je u sarajevskom predgrađu [[Butmir]].

Osim aerodroma, koriste se i [[heliodrom]]i, kojih je u Bosni i Hercegovini u 2013. registrirano šest.&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot; /&gt;

== Demografija ==
[[Datoteka:Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine.png|thumb|Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine|204x204piksel]]
{{Glavni|Demografija Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 2013 2.gif|thumb|Etnička struktura u BiH 2013.|201x201piksel]]
{{Stubičasti dijagram |barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#FF0000|boja_stuba3=#007FFF|cifra_stuba1=50.11|cifra_stuba2=30.78|cifra_stuba3=15.43|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Srbi]]|ime_stuba3=[[Hrvati]]|naslov=Etničke grupe u Bosni i Hercegovini 2013|maks=100|boja_stuba4=#403021|cifra_stuba4=2.73|ime_stuba4=Ostali}}
[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Posljednji popis stanovništva]] proveden je od 1. do 15. oktobra 2013, prema stanju na dan 30. septembra 2013. u 24 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.&lt;ref name=&quot;Popis_2013&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |title= Uredbe o Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 2103 godine |access-date=18. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |archive-date=11. 1. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Popis je trebao biti organiziran od 1. do 15. aprila 2013, prema stanju na dan 31. marta 2013, ali je zbog tehničkih nedostataka opaženih tokom probnog popisa provedenog 2012&lt;ref name=&quot;T&quot;&gt;[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/244889/BiH-priprema-popis-stanovnistva-nejasno-pitanje-o-nacionalnosti.html '''''BiH priprema popis stanovništva, nejasno pitanje o nacionalnosti''''' Članak na ''tportal.hr'' o Popisu 2013.]&lt;/ref&gt; kasnije odgođen za oktobar.&lt;ref name=&quot;Zakon&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |title='''''Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini''''' |access-date=19. 5. 2013 |archive-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004215421/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&amp;langTag=hr-HR |title=Odluke 36. sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2013 |archive-date=23. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250123094144/https://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&amp;langTag=hr-HR |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prve preliminarne rezultate popisa 5. novembra 2013. objavila je [[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine]]. Konačni rezultati popisa 2013. objavljeni su 30. juna 2016. Ove rezultate neke političke institucije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] smatraju nevažećim zbog nesaglasnosti o metodologiji popisa.

U Bosni i Hercegovini 2013. živjelo je 50,11% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 30,78% [[Srbi|Srba]] i 15,43% [[Hrvati|Hrvata]], dok ostali čine 2,73%.

Prema podacima američke agencije [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] iz 2000, u Bosni i Hercegovini živjelo je 48% Bošnjaka, 37,1% Srba, 14,3% Hrvata i 0,6% ostalih. Prema procjenama iste agencije iz 2004, Bosna i Hercegovina je imala 4.007.608 stanovnika. Procjene CIA-e iz 2017. navode da je u julu te godine u Bosni i Hercegovini živio 3.856.181 stanovnik. Prema domaćim procjenama, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] žive 2.517.972 stanovnika, a u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 1.490.993.

Prema popisu iz 1991, Bosna i Hercegovina je imala 43,47% Bošnjaka, 31,21% Srba i 17% Hrvata, dok se 6% ljudi izjasnilo kao [[Jugoslaveni]], a 2% kao ostali. Religijska podjela bila je slična nacionalnoj: 99% Hrvata su katolici, 90% Bošnjaka su muslimani i 95% Srba su pravoslavci. Podaci su se otad znatno promijenili jer je u ratu poginulo između 100.000 i 250.000 ljudi, a gotovo polovina stanovništva zemlje raseljena je. Prema spomenutom popisu, u Bosni i Hercegovini bilo je 40% muslimana, 31% pravoslavaca, 15% katolika, te 14% pripadnika ostalih vjeroispovijesti. 18,9% stanovništva mlađe je od 14 godina, 70,6% je između 15 i 64 godine, a 10,5% stanovnika starije je od 65 godina. Prosječna starost iznosi 35,9 godina. Za muškarce je ona 35,5 a za žene 36,2 godine. Broj stanovnika raste za otprilike 0,45% godišnje.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; width:300px; font-size: 90%;&quot;
! !! Broj &lt;br&gt;stanovnika&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;!! %
|-
|'''Bosna i Hercegovina'''|| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''3.531.159'''|| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''100,00%'''
|-
|[[Federacija Bosne i Hercegovine]]|| style=&quot;text-align:right;&quot; | 2.219.220 || style=&quot;text-align:right;&quot; | 62,84%
|-
|[[Republika Srpska]]|| style=&quot;text-align:right;&quot; | 1.228.423 || style=&quot;text-align:right;&quot; | 34,78%
|-
|[[Brčko distrikt]]|| style=&quot;text-align:right;&quot; | 83.516 || style=&quot;text-align:right;&quot; | 2,36%
|}
{{raščistiti}}

=== Prema nacionalnosti ===
{{Stanovništvo prema nacionalnosti
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime naseljenog mjesta    = Bosna i Hercegovina
| vrsta naseljenog mjesta  = država
&lt;!-- *** 2013 *** --&gt;
| 2013 ukupno              = 3531159
| 2013 bosnjaci            = 1769592
| 2013 srbi                = 1086733
| 2013 hrvati              = 544780
| 2013 ostali              = 96539
| 2013 bez odgovora        = 6460
&lt;!-- *** 1991 *** --&gt;
| 1991 ukupno              = 4377033
| 1991 muslimani           = 1902956
| 1991 srbi                = 1366104
| 1991 hrvati              = 760852
| 1991 jugosloveni         = 242682
| 1991 crnogorci           = 10071
| 1991 makedonci           = 1596
| 1991 slovenci            = 2190
| 1991 albanci             = 4295
| 1991 cesi                = 590
| 1991 italijani           = 732
| 1991 jevreji             = 426
| 1991 madari              = 893
| 1991 njemci              = 470
| 1991 poljaci             = 526
| 1991 romi                = 8864
| 1991 rumuni              = 162
| 1991 rusi                = 297
| 1991 rusini              = 133
| 1991 slovaci             = 297
| 1991 turci               = 267
| 1991 ukrajinci           = 3929
| 1991 ostali              = 17592
| 1991 nisu izjasnili      = 14585
| 1991 regionalno          = 224
| 1991 nepoznato           = 35670
&lt;!-- *** 1981 *** --&gt;
| 1981 ukupno              = 4124256
| 1981 muslimani           = 1630033
| 1981 srbi                = 1320738
| 1981 hrvati              = 758140
| 1981 jugosloveni         = 326316
| 1981 crnogorci           = 14114
| 1981 makedonci           = 1892
| 1981 slovenci            = 2755
| 1981 albanci             = 4396
| 1981 cesi                = 690
| 1981 italijani           = 616
| 1981 zidovi              = 343
| 1981 madari              = 945
| 1981 njemci              = 460
| 1981 poljaci             = 609
| 1981 romi                = 7251
| 1981 rumuni              = 302
| 1981 rusi                = 295
| 1981 rusini              = 111
| 1981 slovaci             = 350
| 1981 turci               = 277
| 1981 ukrajinci           = 4502
| 1981 ostali              = 946
| 1981 nisu izjasnili      = 17950
| 1981 regionalno          = 3649
| 1981 nepoznato           = 26576
&lt;!-- *** 1971 *** --&gt;
| 1971 ukupno              = 3746111
| 1971 muslimani           = 1482430
| 1971 srbi                = 1393148
| 1971 hrvati              = 772491
| 1971 jugosloveni         = 43796
| 1971 crnogorci           = 13021
| 1971 makedonci           = 1773
| 1971 slovenci            = 4053
| 1971 albanci             = 3764
| 1971 cesi                = 871
| 1971 italijani           = 673
| 1971 zidovi              = 708
| 1971 madari              = 1262
| 1971 njemci              = 300
| 1971 poljaci             = 757
| 1971 romi                = 1456
| 1971 rumuni              = 189
| 1971 rusi                = 189
| 1971 rusini              = 141
| 1971 slovaci             = 279
| 1971 turci               = 477
| 1971 ukrajinci           = 5333
| 1971 ostali              = 602
| 1971 nisu izjasnili      = 8482
| 1971 regionalno          =
| 1971 nepoznato           = 9598
&lt;!-- *** 1961 *** --&gt;
| 1961 ukupno              = 3277948
| 1961 muslimani           = 842248
| 1961 srbi                = 1406057
| 1961 hrvati              = 711665
| 1961 jugosloveni         = 275883
| 1961 crnogorci           = 12828
| 1961 makedonci           = 2391
| 1961 slovenci            = 5939
| 1961 albanci             = 3642
| 1961 cesi                = 1083
| 1961 italijani           = 717
| 1961 zidovi              = 381
| 1961 madari              = 1415
| 1961 njemci              = 347
| 1961 poljaci             = 801
| 1961 romi                = 588
| 1961 rumuni              = 113
| 1961 rusi                = 934
| 1961 rusini ukrajinci    = 6136
| 1961 slovaci             = 272
| 1961 turci               = 1812
| 1961 ostali              = 811
| 1961 nisu izjasnili      =
| 1961 regionalno          =
| 1961 nepoznato           = 1885
&lt;!-- *** 1953 *** --&gt;
| 1953 ukupno              = 2847459
| 1953 srbi                = 1264372
| 1953 hrvati              = 654229
| 1953 jugosloveni         = 891800
&lt;!-- *** 1948 *** --&gt;
| 1948 ukupno              = 2564308
| 1948 srbi                = 1136116
| 1948 hrvati              = 614123
| 1948 neopredje muslimani = 788403
| 1948 rusini ukrajinci    = 7883
| 1948 crnogorci           = 3094
| 1948 slovenci            = 4338
| 1948 siptari             = 755
| 1948 makedonci           = 675
| 1948 turci               = 80
| 1948 madari              = 532
| 1948 cesi                = 1978
| 1948 rusi                = 1316
| 1948 italijani           = 964
| 1948 cigani              = 442
| 1948 bugari              = 94
| 1948 vlasi               = 1
| 1948 njemci              = 1174
| 1948 rumuni              = 71
| 1948 slovaci             = 274
| 1948 ostali nepoznato    = 2964
&lt;!-- *** 1921 *** --&gt;
| 1921 ukupno              = 1890440
| 1921 srbi hrvati         = 1826657
| 1921 slovenci            = 4682
| 1921 cesi slovaci        = 6377
| 1921 rusini              = 8146
| 1921 poljaci             = 3094
| 1921 rusi                = 4338
| 1921 madari              = 532
| 1921 nijemci             = 755
| 1921 arnauti             = 675
| 1921 turci               = 80
| 1921 rumuni cincari      = 71
| 1921 italijani           = 964
}}

=== Religija ===
Prema popisu stanovništva iz 2013, [[islam]] je većinska religija u Bosni i Hercegovini, koju čini 51% stanovništva. Kršćanima se izjašnjava 46% populacije; od njih, Srpska pravoslavna crkva čini najveću grupu, što čini 31% stanovništva (od kojih većina identificiraju kao Srbi), a Katolička crkva 15% (od kojih se većina identificiraju kao Hrvati). Najmanji skupine čine agnostici 0,3%, 0,8% ateisti, ostali 1,15%, a vjeru nije izjasnilo ili nije bilo odgovora od njih 1,1%.

=== Prema maternjem jeziku ===
{{Glavni|Jezici Bosne i Hercegovine}}
Službeni jezici Bosne i Hercegovine su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]]. Na popisu 2013. objavljeno je da bosanski kao maternji koristi 1.866.585 stanovnika (52,9%), srpski koristi 1.086.027 (30,8%), dok hrvatski koristi 515.481 (14,5%) stanovnika. Prema istim podacima, ostale jezike upotrebljava 63.066 stanovnika Bosne i Hercegovine (1,8%).

=== Prema spolu ===
{{Stanovništvo prema spolu
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime naseljenog mjesta      = Bosna i Hercegovina
| vrsta naseljenog mjesta    = država
&lt;!-- *** 2013 *** --&gt;
| 2013 ukupno                = 3531159
| 2013 muskarci              = 1732270
| 2013 zene                  = 1798889
&lt;!-- *** 1991 *** --&gt;
| 1991 ukupno                = 4377033
| 1991 muskarci              = 2183795
| 1991 zene                  = 2193238
&lt;!-- *** 1981 *** --&gt;
| 1981 ukupno                = 4124256
| 1981 muskarci              = 2050913
| 1981 zene                  = 2073343
&lt;!-- *** 1971 *** --&gt;
| 1971 ukupno                = 3746111
| 1971 muskarci              = 1834600
| 1971 zene                  = 1911511
&lt;!-- *** 1961 *** --&gt;
| 1961 ukupno                = 3277948
| 1961 muskarci              = 1599665
| 1961 zene                  = 1678283
&lt;!-- *** 1953 *** --&gt;
| 1953 ukupno                = 2847459
| 1953 muskarci              = 1385559
| 1953 zene                  = 1461900
&lt;!-- *** 1948 *** --&gt;
| 1948 ukupno                = 2564308
| 1948 muskarci              = 1236932
| 1948 zene                  = 1327376
&lt;!-- *** 1931 *** --&gt;
| 1931 ukupno                = 2323555
| 1931 muskarci              = 1185040
| 1931 zene                  = 1138515
&lt;!-- *** 1921 *** --&gt;
| 1921 ukupno                = 1890440
| 1921 muskarci              = 966209
| 1921 zene                  = 924231
&lt;!-- *** 1910 *** --&gt;
| 1910 ukupno                = 1898044
| 1910 muskarci              = 994854
| 1910 zene                  = 903192
&lt;!-- *** 1895 *** --&gt;
| 1895 ukupno                = 1568092
| 1895 muskarci              = 828190
| 1895 zene                  = 739902
&lt;!-- *** 1885 *** --&gt;
| 1885 ukupno                = 1336091
| 1885 muskarci              = 705025
| 1885 zene                  = 631066
&lt;!-- *** 1879 *** --&gt;
| 1879 ukupno                = 1158440
| 1879 muskarci              = 607789
| 1879 zene                  = 550651
}}

=== Zdravstvo ===
Zdravstvo je u nadležnosti entiteta, kao i podijeljenoj nadležnosti entiteta i kantona (Federacija BiH), odnosno u nadležnosti Brčko distrikta.

U Bosni i Hercegovini trenutno su na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju. Odredbe tih propisa uglavnom su usklađene. U Federaciji BiH postoji Federalno ministarstvo zdravstva i deset kantonalnih ministarstava zdravstva, kao i Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH i kantonalni zavodi. Republika Srpska ima Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Fond zdravstvenog osiguranja, dok u Brčko distriktu postoji Odjel za zdravstvo i ostale usluge pri Vladi Distrikta, te Fond zdravstvenog osiguranja distrikta. Na entitetskom nivou uspostavljene su i agencije za akreditaciju u zdravstvu: Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH i Agencija za certifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske. Na nivou države postoji Odsjek za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova. Najvažniji propis za cijelu Bosnu i Hercegovinu jest Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/255701082_Sistem_zdravstva_u_Bosni_i_Hercegovini_stanje_i_pravci_moguce_reforme|title=Sistem zdravstva u Bosni i Hercegovini: stanje i pravci moguće reforme|last=Mujkić|first=Ervin|date=|website=|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

==Obrazovanje==
{{Glavni|Obrazovanje u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Visici skola.JPG|mini|243x243piksel|Osnovna škola &quot;Lipanjske zore&quot; u [[Višići]]ma.]]
Obrazovanje u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. U [[Tolisa (Orašje)|Tolisi]] je 1823. otvorena prva narodna osnovna škola u Bosni i Hercegovini, koju je podigao tadašnji župnik fra [[Ilija Starčević]]. Prvi učitelj bio je [[Ilija Boričić]] iz [[Slavonija|Slavonije]]. Škola je zatvorena nakon 15 godina, a ponovo obnovljena 1843.&lt;ref name=&quot;IG&quot;&gt;[[Ignacije Gavran]], ''Suputnici bosanske povijesti'', Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2010.&lt;/ref&gt;

Prva školska ustanova koja je bila preteča visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini jest [[Gazi Husrev-begova medresa]], koja je osnovana 8. januara 1537.&lt;ref&gt;http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=81:gazi-husrev-begova-medresa&amp;catid=66&amp;Itemid=223{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt; Godine 1887. za vrijeme ''de facto'' [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine]], osnovana je [[Pravna šerijatska škola]], koja je počela s petogodišnjim programom obrazovanja.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081056/http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovni sistem ===
Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini sastoji se iz četiri nivoa obrazovanja:&lt;ref name=&quot;obrazovanje u BiH&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180919191847/http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |archive-date=19. 9. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* predškolski odgoj i obrazovanje
* osnovno obrazovanje
* srednje obrazovanje
* visoko obrazovanje.

Sistem obrazovanja u BiH je u velikoj mjeri decentralizovan i uglavnom je u nadležnosti entiteta i kantona. Međutim, unutar državnog ministarstva za civilne poslove postoji sektor za obrazovanje. Kao rezultat reformi u oblasti obrazovanja, na nivou BiH usvojeno je pet strategija iz ove oblasti a to su:&lt;ref name=&quot;obrazovanje u BiH&quot; /&gt;
* Strateški pravci razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini;
* Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH za period 2007–2013;
* Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH, sa planom sprovođenja istog programa za vrijeme 2008–2015;
* Mapa puta i plan aktivnosti za uključivanje BiH u EU programe za cjeloživotno učenje i
* Mladi u akciji.
Osim toga, usvojeno je i sedam osnovnih strategija i smjernica za provođenje [[Bolonjska deklaracija|bolonjskog]] procesa:&lt;ref name=&quot;obrazovanje u BiH&quot; /&gt;
* Okvir za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini;
* Provođenje okvira za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini;
* Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini;
* Preporuke za provođenje osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini;
* Državni akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u Bosni i Hercegovini;
* Model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu
* Priručnik za korisnike za model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu.

=== Visoko obrazovanje ===
Visokoškolsko obrazovanje u Bosni i Hercegovini se odvija preko nekoliko [[Javni univerzitet|javnih]] i [[Privatni univerzitet|privatnih univerziteta]] i samostalnih visokoškolskih ustanova različitog tipa. Najstariji i ujedno i najveći univerzitet u državi je [[Univerzitet u Sarajevu]].

=== Segregacija ===
U nekim osnovnim školama prisutna je [[segregacija]] djece, nazvana [[Dvije škole pod jednim krovom]], gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama.

== Dokumenti ==
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Passport.svg|mini|260x260piksel|Izgled korica [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]].]]

=== Pasoš ===
{{Glavni|Pasoš Bosne i Hercegovine}}
[[Pasoš Bosne i Hercegovine]] jest putna isprava koja se izdaje državljanima Bosne i Hercegovine. Osim uobičajenog pasoša, za državljane Bosne i Hercegovine se izdaju i sljedeće specifične verzije ove putne isprave: diplomatski pasoš, službeni pasoš i zajednički pasoš.

Institucije nadležne za izdavanje pasoša su Ministarstva unutrašnjih poslova izuzev diplomatskih koje izdaje [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] i službenih pasoša koje izdaje [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]].

=== Lična karta ===
[[Datoteka:BH ID Card front.jpg|mini|182x182piksel|Izgled prednje strane [[Lična karta Bosne i Hercegovine|lične karte Bosne i Hercegovine]].]]
{{Glavni|Lična karta Bosne i Hercegovine}}[[Lična karta Bosne i Hercegovine]] jest obavezni [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta odnosno boravišta za raseljeno lice i [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanstva]] Bosne i Hercegovine.

Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji su rezidenti države i stariji od 15 godina, međutim obavezni su je posjedovati svi državljani stariji od 18 godina.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/licna-karta-2-2/|title=Lična karta – IDDEEA|language=bs-BA|access-date=12. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za punoljetne osobe, 2 godine za maloljetne osobe i trajno za osobe starije od 60 godina.

Izdavanje, poništavanje i zamjenu ličnih karata, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] ministarstva unutarnjih poslova, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u Odjeljenje za javni registar.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

== Međunarodne integracije ==
Bosna i Hercegovina od ponovnog stjecanja nezavisnosti 1992. postala je članica mnogih međunarodnih organizacija i u kontinuiranom je procesu integriranja u sve važnije međunarodne organizacije. Kao najvažniji ciljevi vanjske politike navode se pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u. U okviru Vijeća ministara Bosne i Hercegovine uspotavljena je i ﻿[[Direkcija za evropske integracije]] kao stalno, samostalno i stručno tijelo, čija je glavna uloga koordiniranje procesa evropskih integracija na nivou države.

=== Pristupanje Evropskoj uniji ===
{{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji}}
Dana 20. juna 2018. [[Evropska komisija]] poslala je 655 pitanja u Upitniku. Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Milorad Dodik]] predao je odgovore na dodatna pitanja 5. marta 2019. U maju 2019. Evropska komisija objavila je Mišljenje o prijemu Bosne i Hercegovine. Dana [[15. decembar|15. decembra]] 2022. Bosna i Hercegovina dobija službeni status kandidata.

=== Integracija u NATO ===
{{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u}}
Iako još nije završen proces registriranja nepokretne vojne imovine Bosne i Hercegovine i njeno definiranje kao vlasništva države Bosne i Hercegovine, NATO je odobrio aktiviranje Akcijskog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u toj organizaciji i pozvao Bosnu i Hercegovinu da dostavi Godišnji nacionalni program 5. decembra 2018. Zamjenik američkog državnog sekretara [[John Sullivan]] izjavio je{{izvor}} 17. decembra da [[SAD]] podržava napore Bosne i Hercegovine za priključenje NATO-u i odbacio prigovore nekih političkih partija, rekavši pri tome da će ''Washington snažno reagirati na svaku prijetnju stabilnosti države''. Od jula 2019. Bosna i Hercegovina nije dostavila svoj Godišnji nacionalni program zbog [[Veto|veta]] od strane [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], člana predsjedništva iz srpskog naroda. Pitanje je spriječilo i formiranje vlasti nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora 2018.]] Ipak, 19 novembra 2019. Dodik je pristao na slanje ANP-a (Programa reformi), čime je odblokirano formiranje vlasti u državi.

== Kultura ==
{{Glavni|Kultura Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki utjecaj na ostale zemlje [[Balkan]]a i Evrope. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te dizajn i savremene medije. Iz Bosne i Hercegovine su porijeklom dvojica dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]].

=== Arhitektura ===
[[Datoteka:VijećnicaSarajevo (3).JPG|thumb|right|187x187px|[[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] – [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu, izgrađena 1894. u [[pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]].]]
{{Glavni|Arhitektura Bosne i Hercegovine}}
Tokom hiljadugodišnjeg postojanja Bosna i Hercegovina našla se pod utjecajem različitih kultura i civilizacija te je dugo bila svojevrsna granica između zapadnog i istočnog (orijentalnog) utjecaja, poprimajući i zadržavajući specifičnosti s obje strane, što je rezultiralo raznovrsnom arhitekturom, koja je važno naslijeđe te države.

=== Muzika ===
[[Datoteka:Sargija.svg|mini|[[Šargija]] – koriste je [[Bosanci]] u izvođenju izvorne bosanske muzike.]]
{{Glavni|Muzika u Bosni i Hercegovini}}Bosna i Hercegovina pripada krugu zemalja u kojem [[muzika]] ima dugu i vrijednu tradiciju koja se i danas njeguje. Narodna muzika Bosne i Hercegovine je mješavina raznih balkanskih utjecaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Znatan utjecaj na bosanskohercegovačku narodnu muzičku tradiciju je imala orijentalna islamska civilizacija kroz Osmanlije. Proces akulturacije je trajao intenzivno gotovo četiri stoljeća, a tragovi su jasno vidljivi i danas kroz razne oblike izražavanja narodne muzike. To se prvenstveno odnosi na korištenje nekih vrsta [[Puhački instrumenti|puhačkih]] i žičanih instrumenata s dugim vratom u obliku lutnje, u narodu poznatih pod zajedničkim imenom [[tambura]]. Poznate su i pjesme koje su se pjevale uz istovremeno okretanje tepsije (tepsijanje), vjenčane pjesme koje se odnose na običaj &quot;knivanja&quot; mlade, gradske ljubavne pjesme – [[Sevdalinka|sevdalinke]], [[Sefardi|sefardske]] romanse na [[ladino]] jeziku, kao i melodijsko-poetske oblike islamske, katoličke i pravoslavne duhovne muzike. Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vladavine (1878–1914) dat je evropski pečat i duh zapadne civilizacije orijentalnom načinu života - kulturnim obrascima nastalim kao mješavina između srednjovjekovne bosanske tradicije i orijentalne islamske civilizacije. Rezultat tih &quot;susreta&quot; vidljiv je u arhitekturi i drugim umjetnostima, koje čine temelj modernog bosanskohercegovačkog društva. Uporedo s narodnom muzikom, posljednjih decenija u Bosni i Hercegovini razvili su se i novi žanrovi ([[pop]], [[šlager]], [[šansona]], [[džez]], [[rokenrol]], [[heavy metal]], [[Hip-hop muzika|hip-hop]], [[House muzika|house]], [[techno]]).

=== Književnost ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}}
[[Bosanskohercegovačka književnost|Bosanskohercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika Bosne i Hercegovine. [[Ivo Andrić]] je najvažniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1961. za &quot;''kompletan književni opus o historiji jednog naroda''&quot;. Vrhunac tog rada je bio roman ''[[Na Drini ćuprija]]''. Tokom osmanlijskog doba mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine bili su poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[alhamijado književnost]].

=== Film ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački film|Spisak bosanskohercegovačkih filmova}}
Važan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine čini [[Spisak bosanskohercegovačkih filmova|bosanskohercegovačka kinematografija]]. [[Spisak bosanskohercegovačkih producenata|Filmovi iz Bosne i Hercegovine]] u prve dvije decenije nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obrađivali su mahom teme iz narodne revolucije i rata, uključujući i poznate bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika: filmovi ''[[Kozara (film)|Kozara]]'', ''[[Bitka na Sutjesci (film)|Sutjeska]]'', ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'', ''[[Valter brani Sarajevo]]''. Prvi uspjesi domaćeg filma desili su se tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih, kad je stvoren i poseban bosanskohercegovački filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijalne teme, nerijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom obrađivali autori iz drugih centara. Nagradu [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka|Američke filmske akademije]] ''[[Oscar]]'' u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] 2002. dobila je ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' u režiji [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]]. Film ''[[Remake (film)|Remake]]'' iz 2003. u režiji [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]], rađen po scenariju [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]], na međunarodnim filmskim festivalima dobio je nekoliko nagrada i postigao veliku gledanost. Uspjeh je imao i film [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]] ''[[Gori vatra]]'', kao i njegov sljedeći projekt, ''[[Kod amidže Idriza]]''. U kategoriji kratkog filma ''[[10 minuta]]'' režisera [[Ahmed Imamović|Ahmeda Imamovića]] dobitnik je nagrade &quot;Najbolji kratki film Evrope&quot; 2002. Posebnu pažnju dobio je film ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]], koji je nagrađen [[Zlatni medvjed|Zlatnim medvjedom]] na festivalu [[Berlinale]] 2006. Film ''[[Ostavljeni]]'' iz 2010. režisera [[Adis Bakrač|Adisa Bakrača]] i scenarista [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] osvaja nagrade na filmskim festivalima širom svijeta, između ostalog, Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu, Nagradu za režiju u [[Pariz]]u i tri nagrade na Filmskom festivalu u [[Hollywood]]u.

=== Gastronomija ===
{{Glavni|Bosanska kuhinja}}
[[Datoteka:Sarajevo Ćevapi (1).JPG|mini|207x207piksel|[[Ćevapi]] kao zaštićeni autohtoni  domaći proizvod.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/sarajevski-cevapi-i-zvanicno-zasticeni-kao-autohtoni-domaci-proizvod/|title=Sarajevski ćevapi i zvanično zaštićeni kao autohtoni domaći proizvod|last=BiH|first=N1|date=13. 8. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=16. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;|alt=]]
[[Bosanska kuhinja]] je, pored svojih specifičnosti, poprimila u znatnoj mjeri utjecaj pojedinih [[Sredozemlje|mediteranskih]] i zapadnoevropskih kuhinja. Jela bosanske kuhinje su slična jelima [[Turska|turske]], [[Grčka|grčke]] i drugih sličnih kuhinja. Zbog dugotrajne [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, u njoj se osjete i utjecaji [[Srednja Evropa|centralne Evrope]]. Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su blaga, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su [[paradajz]], [[krompir]], [[crveni luk|luk]], [[bijeli luk]], [[paprika]], [[Krastavac|krastavci]], [[mrkva]], [[kupus]], [[gljive]], [[špinat]], tikvice i [[grah]]. Od začina najčešće se koristi mljevena [[paprika]], [[biber]], [[peršun]], [[Lovor|lovorov list]] i [[celer]]. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste [[mlijeko]], [[kajmak]] i [[pavlaka]]. Slatkim jelima se dodaju [[cimet]] i [[klinčić]]. Jela od mesa su od [[Piletina|piletine]], govedine ili janjetine. Za bosansku kuhinju specifično je pripremanje jela ispod [[sač]]a (peke), pri čemu se pripremljene namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u žaru.

Region [[Hercegovina|Hercegovine]] je pogodan za uzgajanje [[vino]]ve loze i proizvodnju vina, dok se u [[Bosna|Bosni]] [[rakija]] dobija od [[šljiva]] i [[jabuka]]. [[Kahva]] se pije iz [[fildžan]]a, uz [[rahatlokum]].

Tradicionalna jela su [[baklava]], [[Hurmašica|hurmašice]], [[Tufahija|tufahije]], [[sarma]], [[ćevapi]], [[halva]], [[burek]], [[Tulumba|tulumbe]], [[Pita|pite]] ([[sirnica]], [[zeljanica]], [[krompiruša]]. Danas se tradicionalna jela najčešće spremaju za praznike.

=== Religija ===
{{Glavni|Religija u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|mini|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu.]]
Prisutnost tri [[religija|religije]] u Bosni i Hercegovini imala je utjecaj na kulturni razvoj zemlje. Najvažniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu jest [[Sarajevska hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su [[Sefardi]] donijeli u [[Sarajevo]] po svom progonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno naslijeđe Bosne i Hercegovine vidi se i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put u rata 1992–1995. Među najpoznatije objekte iz osmanlijskog perioda spadaju [[Gazi Husrev-begova džamija|Begova]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu, [[Aladža džamija]] u Foči, džamija [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]] u Banjoj Luci te džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]]. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i po mostovima iz osmanlijskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]] te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na [[Bistrica (Plovuča)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].{{cn}}
[[Datoteka:Fojnica.PNG|mini|lijevo|[[Franjevački samostan u Fojnici]].]]
[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|mini|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u.]]
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni &quot;bosanski&quot; stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni izgrađene su u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najvažniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.{{cn}}

Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve izgrađene u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim gradovima, pogotovo u Republici Srpskoj, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva svetog Vasilija Ostroškog (Istočno Sarajevo)|Crkva svetog Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.{{cn}}

=== Mediji ===
{{Glavni|Mediji u Bosni i Hercegovini|Televizija u Bosni i Hercegovini|Spisak radiostanica u Bosni i Hercegovini}}
U Bosni i Hercegovini trenutno izlazi nekoliko dnevnih listova. Nakon nekoliko decenija primat najtiražnijeg i najutjecajnijeg dnevnog lista u državi od najstarijih dnevnih novina ''[[Oslobođenje|Oslobođenja]]'' preuzeo je sarajevski ''[[Dnevni avaz]]''. Nakon neuspjele privatizacije i decenija izlaženja 2000-tih ugašene su sarajevske ''Večernje novine'', čiji je dnevni tiraž 1980-ih prelazio 100.000 primjeraka, po čemu su u tom periodu bile pete dnevne novine po tiražu u tadašnjoj Jugoslaviji.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Večernje novine: List kojeg nigdje nema – crni jubilej 2000–2015 |url=https://depo.ba/clanak/131042/vecernje-novine-list-kojeg-nigdje-nema-crni-jubilej-2000-2015 |website=depo.ba/ |access-date=10. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; Od ostalih dnevnih listova tu su još banjalučke ''[[Nezavisne novine]]''. Osim dnevnih novina, u Bosni i Hercegovini objavljuje se i sedmična i periodična štampa, časopisi i magazini koji uglavnom obrađuju političke, ali i sve druge aktualne teme. Najpoznatiji politički magazini jesu ''[[Dani (časopis)|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi. U vremenu interneta sve više novina ukida printana izdanja, zadržavajući samo internetska.

U Bosni i Hercegovini uspostavljen je javni radio-televizijski sistem, koji se sastoji od tri zasebne radio-televizije i to državne [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radiotelevizije Bosne i Hercegovine]] ([[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHTV]] 1 i [[BH Radio 1]]) te entitetskih emitera RTVFBiH ([[Federalna televizija|FTV]] i [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radio FBiH]]) i [[Radiotelevizija Republike Srpske]] (RTRS). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: [[OBN (TV-kanal)|OBN]], [[Hayat TV]] i [[Nova BH]], čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radiotelevizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona.

Bosna i Hercegovina jedna je od država s gustom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radiostanica. Ipak, specijalizirane radijske stanice sa specijaliziranim sadržajima još su u manjoj mjeri zastupljene u odnosu na konvencionalne i tradicionalne.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}}
U BiH postoje tri pošte koje izdaju marke u zajedničkoj valuti [[Konvertibilna marka|konvertibilnoj marki]] (KM) ili BAM i koje vrijede u cijeloj Bosni i Hercegovini. Još jedna specifičnost poštanskog saobraćaja u nekim gradovima BiH su postojanje dvije pošte udaljene manje od kilometra u kojima se mogu kupiti dvije vrste poštanskih markica ([[Sarajevo]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Mostar]], [[Novi Travnik]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]] itd). U Bosni i Hercegovini postoje tri nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima:
* [[BH Pošta|BH pošta]] sa sjedištem u Sarajevu
* [[Hrvatska pošta Mostar]], sa sjedištem u Mostaru
* [[Pošte Srpske]] sa sjedištem u Banjoj Luci.
Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''.
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;140px&quot;&gt;
Datoteka:Kaktusi marka bh poste.jpg|Marka BH pošte s motivom kaktusa
Datoteka:Europa2005 marka srpskih posta.jpg|Marka s tradicionalnim jelima iz BiH, Pošte Republike Srpske
Datoteka:Ptice marka hrvatskih posta.jpg|Ptice, marke Hrvatskih pošta Mostar
&lt;/gallery&gt;
[[Datoteka:Stari Most September 2004 3.jpg|mini|229x229piksel|Pogled na Stari most u Mostaru, koji je na [[UNESCO]]-ovom spisku svjetske baštine]]

== Turizam ==
{{Glavni|Turizam u Bosni i Hercegovini}}

Prema projekcijama [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], Bosna i Hercegovina će u periodu između 1995. i 2020. imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu.

U 2012. Bosnu i Hercegovinu posjetilo je 747.827 turista, što je porast za 9%, uz ostvarenih 1.645.521 noćenja, što je rast za 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je 58,6% stranih turista.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |title=Statistika Turizma |trans-title=Tourism Statistics |publisher=Agency for statistics of Bosnia and Herzegovina |orig-year=2012 |access-date=4. 7. 2015 |type=pdf |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923184502/http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kada je [[Lonely Planet]] rangirao najbolje gradove na svijetu 2006, rangirao je Sarajevo na 43. mjesto, ispred [[Dubrovnik]]a (59. mjesto), [[Ljubljana|Ljubljane]] (84), [[Bled]]a (90), [[Beograd]]a (113) i [[Zagreb]]a (135).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |publisher=Bosnia Travel |title=Lonely Planet: Sarajevo {{sic|43|th|nolink=yes}} Best City in the World |archive-url=https://web.archive.org/web/20070223094909/http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |archive-date=23. 2. 2007}}&lt;/ref&gt; Turizam u Sarajevu uglavnom je fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte. &quot;Best in Travel&quot; Lonely Planeta 2010. nominirao je Sarajevo 2010. među deset gradova koje treba posjetiti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |title=Press Centre &amp; Lonely Planet Reveals Its Best Destinations, Journeys &amp; Experiences for 2010 |publisher= Lonely Planet |date=2. 11. 2009 |access-date=4. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101106185953/http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |archive-date=6. 11. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Stecci - na Blidinji je nekolik skupin techto nahrobku z 14..jpg|mini|195x195piksel|[[Nekropola Dugo Polje]]]]Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta kršćanskog hodočašća i preraslo u treće najvažnije vjersko mjesto u Evropi, koje svake godine posjeti više od milion ljudi.&lt;ref&gt;[http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html RomeReports: Visionaries of Medjugorje may appear before the Vatican.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505053250/http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html |date=5. 5. 2013 }}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
{{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}}

Bosna i Hercegovina je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini.[[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|mini|173x173px|[[Edin Džeko]]]]

== Sport ==
{{Glavni|Sport u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama}}
Najvrjedniji sportski rezultati u ekipnim takmičenjima bili su sljedeći: [[Banja Luka|banjalučki]] [[rukomet]]ni klub [[RK Borac Banja Luka|RK Borac]] postao je [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/76.|evropski prvak u rukometu 1976]], [[KK Bosna]] je postala [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|prvak Evrope u košarci 1979.]] u muškoj konkurenciji, [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|ŽKK Jedinstvo-Aida]], [[Kup evropskih prvaka u košarci za žene 1988/89.|prvakinje Evrope 1989.]] Poznatiji nogometni klubovi jesu [[FK Sarajevo]], [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], [[FK Velež Mostar|FK Velež]], [[HŠK Zrinjski]] i [[NK Široki Brijeg]]. Važniji bosanskohercegovački sportisti jesu [[Edin Džeko]], [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim]], [[Mirza Delibašić]], [[Safet Sušić]], [[Dušan Bajević]], [[Sergej Barbarez]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Nenad Marković]], [[Svetlana Kitić]], [[Razija Mujanović]] i [[Mirza Teletović]].

== Simboli ==
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|[[Zastava Bosne i Hercegovine]]]]{{Glavni|Simboli Bosne i Hercegovine}}

=== Zastava ===
{{Glavni|Zastava Bosne i Hercegovine}}
[[Zastava Bosne i Hercegovine]] predstavlja državni simbol Bosne i Hercegovine. Proglašena je 4. februara 1998, a [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] usvojila ju je 2001. Prvobitna svijetlo plava boja na zastavi bila je plava boja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Međutim, izabrana je tamno plava, koja korespondira sa plavom bojom [[Zastava Evropske unije|zastave Evropske unije]]. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Coats of Arms.png|mini|178x178piksel|[[Grb Bosne i Hercegovine]].]]

=== Grb ===
{{Glavni|Grb Bosne i Hercegovine}}
[[Grb Bosne i Hercegovine]] je [[Heraldika|heraldički]] simbol novijeg datuma i kao takav nema uporište u [[Historija|historijskoj]] tradiciji Bosne i Hercegovine kao njeni prethodni [[grb]]ovi. Grb je sastavni dio [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i simbol njenog historijskog i državnog kontinuiteta i u novim, promijenjenim društvenim okolnostima. Kao državni simbol stupio je na snagu 18. maja 1998.

Današnji bosanskohercegovački grb je karakterističnog oblika sa gornjom, ravnom stranom i donjim, izduženim dijelom ovalne forme, koji se završava u za grbove karakterističnom šiljku, a sastoji se iz dva dijela sa žutom i plavom plohom.

=== Himna ===
{{Glavni|Intermezzo (himna)}}
&quot;[[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]&quot; (Intermeco) naslov je [[Muzika|muzičke]] podloge nacionalne [[Himna|himne]] Bosne i Hercegovine. Muzička podloga nove himne je usvojena 10. februara 1998. zajedno s novom [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom]]. Usvojenu muzičku podlogu komponovao je [[Dušan Šestić]]. Prethodna nacionalna himna BiH bila je &quot;[[Jedna si jedina]]&quot; usvojena 24. novembra 1995, čiji je tekstopisac [[Dino Merlin]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevski.ba/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina/16450|title=Na današnji dan usvojena himna &quot;Jedna si jedina&quot;|date=24. 11. 2013|website=Sarajevski.ba|language=bs-BA|access-date=16. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Ordeni, odlikovanja i medalje ===
{{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine}}
[[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine]] društveno su i javno priznanje, koje se dodjeljuju za poseban doprinos u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda, za izgradnju demokratskih odnosa, mira i stabilizacije, razvoj međunarodne saradnje Bosne i Hercegovine sa ostalim zemljama i sa međunarodnim organizacijama i za kulturni, ekonomski i svaki drugi napredak ljudi i građana Bosne i Hercegovine. Sistem počasti Bosne i Hercegovine uspostavljen je nakon završetka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]] 1994, a promijenjen je u maju 2003.

Svi državljani Bosne i Hercegovine, privredna društva, državne institucije i druga pravna lica i nevladine organizacije pogodni su za primanje odlikovanja Bosne i Hercegovine. Pogodni su i strani državljani, strane i međunarodne organizacije i institucije. Moguće je dobiti nagradu i poshumno.

Jedina ovlaštena institucija za dodjelu ordena, odlikovanja i medalja Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]].

== Praznici i blagdani ==
{{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}}
=== Državni praznici ===
Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|title=BiH još nema Zakon o praznicima i dok se ne usvoji, čini se da će svatko slaviti što god želi|website=dnevnik.ba|access-date=25. 9. 2019|archive-date=26. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190926085429/https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U tabelama ispod su prikazani praznici koji se slave na nivou [[Administrativna jedinica|entiteta]] i distrikta, kao i vjerski praznici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|title=BiH : Neradni dani i državni Praznici u Bosni i Hercegovini 2019 2020 2021|website=neradni-dani.com|access-date=25. 9. 2019|archive-date=25. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190925101419/https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Entitetski nivo ===
Iako Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima, entiteti [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], zajedno sa [[Brčko distrikt]]om, imaju svoje zakone koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]].

==== Federacija Bosne i Hercegovine====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
!Napomena
|-
|[[1. januar|1.]] i [[2. januar]]
|[[Nova godina]]
|
|-
|[[1. maj|1.]] i [[2. maj]]
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|
|-
|[[1. mart]]
|[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]]
|
|-
|[[25. novembar|25. novemar]]
|[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]]
|
|-
|[[9. maj]]
|[[Dan pobjede nad fašizmom]]
|praznuje se radno&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-fbih.html|title=Neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=88|title=Zakonom o praznicima (&quot;Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}&lt;/ref&gt;
|}
Osim praznika koji se u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] proslavljaju kao državni praznici, Zakonom o radu (&quot;Službene novine Federacije BiH”, br. 43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno je pravo zaposlenika da odsustvuje s posla četiri radna dana tokom kalendarske godine radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće, tj. kao plaćeno odsustvo, a dva dana kao neplaćeno.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

==== Republika Srpska ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
!Napomena
|-
|[[1. januar|1.]] i [[2. januar]]
|[[Nova godina]]
|
|-
|[[1. maj|1.]] i [[2. maj]]
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|
|-
|[[9. januar]]
|[[Dan Republike Srpske|Dan Republike]]
|[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud BiH]] datum proglasio neustavnim&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/9-sije%C4%8Dnja-kao-dan-rs-a-progla%C5%A1en-neustavnim/a-48118881|title=9. siječnja kao Dan RS-a proglašen neustavnim {{!}} DW {{!}} 29.03.2019|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=hr-HR|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[21. novembar]]
|Dan uspostavljanja [[Dejtonski sporazum|Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]]
|
|-
|[[9. maj]]
|[[Dan pobjede nad fašizmom]]
|praznuje se radno
|}
Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla, po vlastitom izboru, do dva dana u toku kalendarske godine, na dane svojih vjerskih praznika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-republike-srpske.html|title=Neradni dani u Republici Srpskoj|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

==== Brčko distrikt ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
|-
|[[1. januar|1.]] i [[2. januar]]
|[[Nova godina]]
|-
|[[1. maj|1.]] i [[2. maj]]
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|-
|[[9. mart]]
|Dan uspostavljanja Brčko distrikta&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-brcko.html|title=Neradni dani u Brčko distriktu za 2019. godinu|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
|}

Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla do dva dana na dane svojih vjerskih praznika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Vjerski praznici ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
!Praznuju
|-
|1. [[ševval]]
|[[Ramazanski bajram]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[musliman]]i
|-
|10. [[zul-hidždže]]&lt;br&gt;(2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a)
|[[Kurban-bajram]]
|-
|[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]]
|Badnji dan i katolički [[Božić]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Katoličanstvo|katolici]]
|-
|Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]])
|[[Uskrs]]
|-
|[[6. januar|6.]] i [[7. januar]]
|Badnji dan i pravoslavni [[Božić]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]]
|-
|Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]])
|[[Uskrs|Vaskrs]]
|}

== Također pogledajte ==
{{BiHPortal}}
{{Div col|cols=3}}
* [[Bosanskohercegovački gradovi po broju stanovnika]]
* [[Regije Bosne i Hercegovine]]
* [[Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
* [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]]
* [[Zastava Bosne i Hercegovine]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine|Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine kroz historiju]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991.]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991. (abecedno)]]
* [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]]
* [[Bosanska imena]]
* [[Registarske oznake za vozila u Bosni i Hercegovini]]
{{Div col end}}

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}}
{{Wikicitat|Bosna i Hercegovina}}
{{Wikiatlas|Bosnia and Herzegovina}}
{{Wikivijesti|:Kategorija:Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina}}
* {{CIA World Factbook link|bk|Bosna i Hercegovina}} {{en simbol}}
* [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=22. 2. 2011 }} {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20190513224335/https://www.cbbh.ba/?lang=bs Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}}
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}}
* [https://www.oscebih.org/ OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{bs simbol}}
* [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika] {{bs simbol}}
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BA Bosna i Hercegovina] na &quot;International Futures&quot; {{en simbol}}
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-17211415 Bosna i Hercegovina] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}}
* &quot;Bosna i Hercegovina&quot;, serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]])

{{Geografska lokacija
| Centar       = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| Sjever       = {{ZID|Hrvatska}}
| Sjeveroistok = {{ZID|Hrvatska}}
| Istok        = {{ZID|Srbija}}
| Jugoistok    = {{ZID|Crna Gora}}
| Jug          = {{ZID|Hrvatska}}/{{ZID|Crna Gora}}
| Jugozapad    = [[Jadransko more]]
| Zapad        = {{ZID|Hrvatska}}
| Sjeverozapad = {{ZID|Hrvatska}}
}}
{{Istaknuti članak}}
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Države Evrope}}
{{Evropska unija}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Mediteranska unija}}
{{Navkutija teme o BiH}}
{{OIK}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Balkanske države}}
{{Mediteranske države}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Federalne republike]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države posmatrači Organizacije islamske saradnje]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|BiH]]</text>
      <sha1>5v5jha7jsx79a2cttr2eircizhgyh7z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srbija i Crna Gora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1452</id>
    <revision>
      <id>3916760</id>
      <parentid>3901111</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:09:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43335-84</username>
        <id>184444</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3916760</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9610" sha1="hlhcmeimt804j0qfkweaxeub2ik0m1s" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime    = Srbija i Crna Gora
| izvorno_ime     = Србија и Црна Гора
| zastava         = Flag of Yugoslavia (1992–2003); Flag of Serbia and Montenegro (2003–2006).svg
| grb             = Coat of arms of Serbia and Montenegro.svg
| genitiv         = Srbije i Crne Gore
| država_prije1   = Savezna Republika Jugoslavija
| država_prije_zastava1 = Flag of Yugoslavia (1992–2003); Flag of Serbia and Montenegro (2003–2006).svg
| država_poslije1 = Srbija
| država_poslije_zastava1 = Flag of Serbia (2004–2010).svg
| država_poslije2 = Crna Gora
| država_poslije_zastava2 = Flag of Montenegro.svg
| razdoblje       = 2003 – 21. maj 2006.
| službeni_jezik  = '''''[[De jure]]'':''' ''nema''&lt;ref name=&quot;Ustavna povelja&quot;&gt;{{Cite web|url=https://srbija.gov.rs/|title=Текст Уставне повеље|last=https://srbija.gov.rs|website=srbija.gov.rs|language=sr|access-date=2026-06-28}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;'''''[[De facto]]'':''' {{hlist|[[Srpski jezik|srpski]]{{Napomena|U [[Ustavna povelja Srbije i Crne Gore|Ustavnoj povelji Srbije i Crne Gore]] nisu navedeni službeni jezici. Službeni jezik u [[Republika Srbija (1992–2006)|Republici Srbiji]] bio je [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] [[Ekavski govor|ekavskog izgovora]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp|title=Ustav Republike Srbije (SCG)|website=www.parlament.sr.gov.yu|access-date=2026-06-28}}&lt;/ref&gt; dok je u [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Republici Crnoj Gori]] bio [[srpski jezik]] [[Ijekavski govor|ijekavskog izgovora]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uniset.ca/microstates/montenegro_1055251939.pdf|title=Ustav Republike Crne Gore (SCG)|date=12. 10. 1992|website=uniset.ca|publisher=[[Skupština Crne Gore]]|access-date=29. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;}}}}
| karta           = Europe location SCG.png
| glavni_grad     = '''''[[De jure]]'':''' ''nema''&lt;ref name=&quot;Ustavna povelja&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''''[[De facto]]'':''' {{hlist|[[Beograd]]|[[Podgorica]]{{Napomena|U [[Ustavna povelja Srbije i Crne Gore|Ustavnoj povelji Srbije i Crne Gore]] nije naveden glavni grad. Sjedište zakonodavne i izvšne vlasti bio je u [[Beograd]]u, dok je sudske u [[Podgorica|Podgorici]].}}}}
| državno_uređenje = [[Državna zajednica]]
| površina        = 102.350
| stanovnika      = 10.832.545
| stanovnika_godina = 2006
| moto            = 
| himna           = ''[[Hej, Slaveni]]''{{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Hey, Slavs.ogg]]}}
| vođa            = 
| broj            = 
| valuta          = [[srpski dinar]] i [[euro]]
| pozivni_broj    = +381
| država_poslije3 = 
| država_poslije_zastava3 = 
| danas_dio       = {{ZID|Srbija}}&lt;br&gt;{{ZID|Crna Gora}}
}}
'''Srbija i Crna Gora''' (SCG; Србија и Црна Гора, СЦГ) bila je [[državna zajednica]] [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crne Gore]], koja je naslijedila [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]].&lt;ref name=&quot;Ustavna povelja&quot;/&gt; Konfederacija je postojala od 2003. do 21. maja 2006. Graničila je s [[Mađarska|Mađarskom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] na zapadu, [[Rumunija|Rumunijom]] i [[Bugarska|Bugarskom]] na istoku i [[Albanija|Albanijom]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]] na jugu.

[[Srbija]] i [[Crna Gora]], jedine preostale federalne republike [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], bile su dogovorile saradnju u određenim političkim područjima, kao što je odbrambeni savez. Svaka republika imala je svoju državnu politiku i valutu. Glavni grad nije službeno naveden, ali izvršna i zakonodavna vlast bila je u [[Beograd]]u, dok je u [[Podgorica|Podgorici]] bio Vrhovni sud Srbije i Crne Gore.

Ustavna povelja donesena je 4. februara 2003, po kojoj je svaka država mogla tražiti punu nezavisnost putem [[referendum]]a koji je mogao biti održan najranije 2006.&lt;ref name=&quot;Ustavna povelja&quot;/&gt;
To pravo iskoristila je Crna Gora [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|21. maja 2006.]] Konačni rezultati referenduma pokazali su da je 55,5% glasača glasalo za nezavisnost. Državna zajednica službeno je ugašena nakon crnogorske deklaracije nezavisnosti 3. juna 2006. i formalne deklaracije nezavisnosti Srbije dva dana kasnije.

== Historija ==
[[Datoteka:Cerkiew na Ćipurze w Cetinje 01.jpg|mini|desno|Cetinje - Crkva na Ćipuru]]
Kad je državna zajednica Srbije i Crne Gore osnovana 1992, [[Ujedinjene nacije|Ujedinjeni nacije]] i mnoge pojedine države (pogotovo [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) nisu je htjele priznati kao nasljednika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), kako se federacija tada zvala, primljena je u Ujedinjene nacije 2000, nakon višegodišnjeg isključenja.

Srbija i Crna Gora sklopile su 2002. novi sporazum o nastavku saradnje, kojim je, između ostalog, ukinuto ime &quot;Jugoslavija&quot; 4. februara 2003.

== Vlada ==
{{Proširiti sekciju}}

== Političke podjele ==
[[Datoteka:Street Knez Mihailova.png|mini|desno|Beograd]]

Srbija i Crna Gora je bila složena državna zajednica sastavljena iz dvije države članice. To su '''[[Republika Srbija (1992–2006)|Republika Srbija]]''' i '''[[Republika Crna Gora (1992–2006)|Republika Crna Gora]]'''. Administrativni centar državne zajednice i glavni grad Republike Srbije je bio [[Beograd]]. Glavni grad Crne Gore je [[Podgorica]], gdje je bilo i sjedište Suda Srbije i Crne Gore.

[[Republika Srbija (1992–2006)|Republika Srbija]] u svom sastavu ima dvije autonomne pokrajine: [[Vojvodina]] i [[Kosovo i Metohija]].
Glavni grad Vojvodine je [[Novi Sad]], a Kosova [[Priština]]. Kosovo je od 1999. pod upravom Ujedinjenih naroda ([[UNMIK]]).

U historijskoj regiji [[Sandžak]] (sjever Crne Gore i jugozapad Srbije) kao i na Kosovu (naročito regioni oko Dragaša-Gora, oko Peći i Prizrena-Sredačka župa) žive [[Bošnjaci u Crnoj Gori|Bošnjaci]].

* [[Srbija]]
** [[Beograd]] - glavni grad Srbije i administrativni centar SCG
** Autonomna Pokrajina [[Vojvodina]]
*** [[Novi Sad]] - glavni grad
** [[Kosovo i Metohija]] - pod upravom [[UNMIK]]-a, status neodređen
*** [[Priština]] - glavni grad
* [[Crna Gora]]
** [[Podgorica]] - glavni grad Crne Gore i sedište suda SCG

&lt;gallery&gt;
Image:Scg01.png|Politička podjela na republike
Image:Scg02.png|Politička podjela na republike i pokrajine
&lt;/gallery&gt;

== Geografija ==

Srbija, a pogotovu dolina rijeke [[Morava|Morave]], opisuje se kao &quot;raskrsnica [[istok]]a i [[zapad]]a&quot;, zbog čega je imala burnu historiju. Ta dolina je najlakši način da se kopnom stigne iz kontinentalne [[Evropa|Evrope]] u [[Grčka|Grčku]] i [[Mala Azija|Malu Aziju]].

Glavne evropske trase koje idu kroz Srbiju su E75 i E70. E763/E761 je najvažniji put koji povezuje Srbiju i Crnu Goru.

[[Dunav]], važna međunarodna rijeka, teče kroz Srbiju. Najveća morska luka je [[Bar (Crna Gora)|Bar]] u Crnoj Gori.

== Privreda ==

Ekonomija se upola smanjila od 1990. zbog lošeg upravljanja, međunarodnih sankcija i štete zbog rata na Kosovu. Nakon zbacivanja predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u oktobru 2000, koaliciona vlada je uvela mjere za stabilizaciju i agresivni program reforme tržišta. Privredne reforme su stagnirale u periodu nakon ubistva premijera Srbije [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]]. Značajniji privredni rast ponovo je zabilježen 2004, kada je vlast preuzela koaliciona vlada premijera Koštunice.

Članstvo u [[Međunarodni monetarni fond|MMF]]-u obnovljeno je 2000. Donatorska konferencija [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i [[Evropska komisija|Evropske komisije]] održana 2001. i sakupljeno je 1,3 milijardi dolara za državno restrukturiranje SCG. U 2001. dogovoreno je da će se otpisati 66% duga od 4,5 milijarda dolara prema Pariskom klubu, a također izvršen je sličan otpis za 2,8 milijarda dolara duga prema Londonskom klubu.

[[Crna Gora]] je odvojila svoju upravu od federacije i Srbije još tokom Miloševićeve vlasti. I prije razdvajanja imala je svoju centralu banku, koristila [[euro]] kao službenu valutu, naplaćivala svoju carinu i imala svoj budžet.

Pokrajina [[Kosovo]], pod upravom UN-a, prima finansijsku i tehničku pomoć od međunarodne zajedinice. Službene valute su bile euro i srpski dinar, dok UN-ova uprava prikuplja poreze i upravlja budžetom.

Složenost političkih odnosa Srbije i Crne Gore i spora privatizacija kočili su razvoj. Sporazumi i MMF-om, a pogotovo poreski uslovi, bili važan su element u određivanju politike, a velika nezaposlenost je bila jedan od ključnih političko-ekonomskih problema.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Novi Sad Rathaus bei Nacht.jpg|mini|desno|Novi Sad]]
10.668.000. Najveći Gradovi su bili [[Beograd]], [[Novi Sad]], [[Kragujevac]], [[Niš]] i [[Podgorica]].

== Također pogledajte ==
* [[Savezna Republika Jugoslavija]]
* [[Srbija]]
* [[Crna Gora]]
* [[Kosovo]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Crna Gora portal}} {{Commonscat|Serbia and Montenegro}}
* [https://web.archive.org/web/20041111092302/http://www.gov.yu/start.php?je=e&amp;id=6 Vlada SCG]

{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Crna Gora po temama}}

[[Kategorija:Srbija i Crna Gora|*]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Bivše republike u Evropi]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 2003.]]
[[Kategorija:Države i teritorije ukinute 2006.]]
[[Kategorija:Historija Jugoslavije]]
[[Kategorija:Historija Srbije]]
[[Kategorija:Historija Crne Gore]]</text>
      <sha1>hlhcmeimt804j0qfkweaxeub2ik0m1s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brčko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1573</id>
    <revision>
      <id>3916777</id>
      <parentid>3849178</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T21:53:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916777</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27221" sha1="h1wya2duw4gmdq9wl24wgi7n16z3aaz" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Brčko
| drugo_ime                  =
| službeno_ime               =
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = {{multiple image
| total_width              = 290
| border                   = infobox
| perrow                   = 1/2/2/2
| caption_align            = center
| image1                   = Brčko noću.jpg
| image2                   = Brčansko šetalište.jpg
| image3                   = Brcko - panoramio.jpg
| image4                   = Fontana - simbol grada.jpg
| image5                   = A Small Church in Brčko, Bosnia and Herzegovina..jpg
| image6                   = Atik Savska džamija Brčko2.png
| image7                   = 15 KUČUKALIĆA MOST I Islahijet.jpg
}}
| slika_veličina             =
| slika_alt                  =
| slika_opis                 = Od vrha, s lijeva na desno: panorama grada Brčko, glavno šetalište i austrougarske zgrade, simbol grada “Fontana”, crkva, [[Savska (Atik) džamija|Savska džamija]], Kučukalića most i zgrada Islahijet.
| slika_zastava              =
| zastava_alt                =
| slika_grb                  =
| grb_alt                    =
| etimologija                =
| nadimak                    =
| moto                       =
| slika_karta                = Brčko municipality.svg
| karta_alt                  =
| karta_opis                 =
| koordinate                 = {{coord|44|52|43.5|N|18|48|36.2|E|type:city|display=inline,title}}
| distrikt                   = [[Brčko distrikt|Brčko]]
| općina                     =
| osnovan                    =
| osnivač                    =
| sjedište                   =
| gradonačelnik              = [[Siniša Milić]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=O gradonacelniku?|url=http://kg.bdcentral.net/Content/Read/o-gradonacelniku?lang=hr|access-date=3. 1. 2025|archive-date=27. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250227195503/http://kg.bdcentral.net/Content/Read/o-gradonacelniku?lang=hr|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| površina_ukupno            =
| površina_naselja           = 23.67
| površina_općine            = 493.60
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          =
| nadmorska_visina           =
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             =
| najveća_visina_vrh         =
| najmanja_visina            =
| najmanja_visina_vrh        =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_ukupno        =
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 39893
| stanovništvo_naselje_izvor =
| stanovništvo_općina        = 83516
| stanovništvo_općina_izvor  =
| stanovništvo_demonim       = Brčak
| poštanski_broj             = 76100
| pozivni_broj               = (+387) 49
| matični_broj_naselja       = 300136&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 30163
| veb-sajt                   = {{URL|bdcentral.net}}
| fusnote                    =
}}
[[Datoteka:Brcko - Etnicki sastav po naseljima 1991.gif|mini|260px|Naseljena mjesta općine Brčko, popis 1991.]]
[[Datoteka:Brcko - Etnicki sastav po naseljima 2013 1.gif|mini|258x258piksel|Naseljena mjesta općine Brčko, popis 2013.]]
[[Datoteka:Brčko-panorama.jpg|mini|250px|desno|Panorama Brčkog]]
[[Datoteka:Брчанска Вијећница.jpg|mini|250px|desno|Zgrada gradske vijećnice u Brčkom, juli 2018.]]
'''Brčko''' je [[grad]] u sjeverno-istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na rijeci [[Sava|Savi]]. Na osnovu geografskog položaja, privrednih i drugih kapaciteta, Brčko predstavlja privredni i kulturni centar [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]].
Brčko je istovremeno i centar [[Brčko distrikt|Distrikta Brčko]] zasebne administrativno-upravne jedinice u Bosni i Hercegovini koja ne pripada niti entitetu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], niti entitetu [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Brčkom upravljaju samo mjesne i državne vlasti, uz pomoć međunarodne zajednice u obliku supervizora. Aktuelni [[Međunarodni supervizor za Brčko|supervizor Brčko distrikta]] je [[Louis Crishock|Louis J. Crishock]].

== Historija ==
Historija Brčkog obuhvata razvoj Brčkog od prahistorijskih tragova na širem prostoru današnjeg [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko distrikta]], preko srednjovjekovnih spomena i osmanskog razdoblja, do savremenog perioda u kojem je grad postao administrativno središte distrikta. Zbog položaja na desnoj obali [[Sava|Save]], uz ušće [[Brka|Brke]], Brčko se razvilo kao riječna skela, trgovačko i saobraćajno čvorište te važna veza između [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]], [[Semberija|Semberije]] i šireg panonskog prostora.&lt;ref name=&quot;HEBrcko2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/brcko|title=Brčko|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
Najstariji poznati pisani spomen Brčkog, pod oblikom imena ''Barkaz'', veže se za povelju ugarskog kralja [[Sigismund Luksemburški|Sigismunda]] iz 1422. godine.&lt;ref name=&quot;TOBrcko2&quot;&gt;{{cite web|url=https://tobrcko.com/en/about-brcko/|title=About Brčko|website=Turistička organizacija Brčko distrikta BiH|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U kasnijim izvorima javljaju se i oblici ''Brčki'' i ''Brčka'', što upućuje na dug kontinuitet toponima i njegovih varijanti u administrativnim i lokalnim tradicijama.&lt;ref name=&quot;TOBrcko2&quot; /&gt;

Za srednjovjekovni period naročito su važni arheološki lokaliteti na širem prostoru današnjeg Brčko distrikta. Lokalitet Zidine u [[Gornja Skakava|Gornjoj Skakavi]], proglašen nacionalnim spomenikom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], sadrži ostatke sakralnih objekata od predromaničkog do kasnog srednjeg vijeka, uključujući romaničku crkvu iz XIII stoljeća, gotičku samostansku crkvu iz prve polovine XIV stoljeća, nekropolu i [[Stećak|stećke]].&lt;ref name=&quot;ZidineKons&quot;&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Brcko_arheo%20lokalitet%20Skakava%20BOS.pdf|title=Brčko_arheo lokalitet Skakava BOS.pdf|website=Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026|archive-date=4. 12. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241204030042/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Brcko_arheo%20lokalitet%20Skakava%20BOS.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ZidineTO&quot;&gt;{{cite web|url=https://tobrcko.com/en/case/zidine-gornja-skakava/|title=Zidine, Gornja Skakava|website=Turistička organizacija Brčko distrikta BiH|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Novija historiografska i arheološka istraživanja ukazala su i na značaj lokaliteta starog crkvišta u selu [[Bijela (Brčko)|Bijela]], odnosno u zaseoku Bijeli Potok. U radu Marka Matolića iz 2019. objavljeni su podaci o ranije neevidentiranom arheološkom lokalitetu – crkvištu u selu Bijeli Potok kraj Bijele u Distriktu Brčko; autor pretpostavlja da se taj lokalitet može povezati sa spomenom crkve sv. Marije kod sela Bili Potok u osmanskim defterima iz 16. stoljeća i starijom franjevačkom tradicijom na tom području.&lt;ref name=&quot;Matolic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/39404700/STARO_CRKVI%C5%A0TE_U_SELU_BIJELI_POTOK_KRAJ_BIJELE_BR%C4%8CKO_DISTRIKT_Gra%C4%8Dani%C4%8Dki_glasnik_Godina_XXIV_Broj_47_2019_|title=STARO CRKVIŠTE U SELU BIJELI POTOK KRAJ BIJELE (BRČKO DISTRIKT) (Gračanički glasnik, Godina XXIV, Broj 47/2019)|last=Matolić|first=Marko|year=2019|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Osmansko razdoblje ===
Iako se Brčko u pisanim izvorima javlja još u srednjem vijeku, pouzdaniji opisi naselja postaju češći u ranom novom vijeku. U opisu bosanskog pašaluka s početka XVII stoljeća Brčko se navodi kao manje mjesto s približno 200 kuća, tada u sastavu [[tuzla]]nskog kadiluka i [[Zvornički sandžak|Zvorničkog sandžaka]].&lt;ref name=&quot;EUBD22&quot;&gt;{{cite web|url=https://eubd.edu.ba/istorijski-razvoj-brckog/|title=Istorijski razvoj Brčkog|website=Evropski univerzitet Brčko distrikt|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom vlašću]] Brčko se razvijalo kao skela i prijelaz preko Save. Stanovnici su, prema lokalnim i historiografskim izvorima, bili oslobođeni pojedinih daća i obaveza, ali su zauzvrat imali dužnost prevoza ljudi i robe preko rijeke, što govori o ranom saobraćajnom značaju mjesta.&lt;ref name=&quot;EUBD22&quot;/&gt; Jezgro varoši oblikovalo se oko Atik mahale i prve gradske džamije, koja se u lokalnoj tradiciji datira oko sredine 17. stoljeća.&lt;ref name=&quot;EUBD22&quot;/&gt;

Tokom osmanskog perioda Brčko je izraslo iz manjeg pograničnog naselja u važniju varoš s trgovačkom i prometnom funkcijom. Grad razvijao pod turskom vlašću kao skela, a da je od 1851. godine postao samostalan kadiluk.&lt;ref name=&quot;Proleksis2&quot;&gt;{{cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/12669/|title=Brčko|website=Proleksis enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U 19. stoljeću grad je pretrpio i razaranja; lokalna predaja i kasniji prikazi bilježe da je Brčko gotovo potpuno izgorjelo 1852. godine.&lt;ref name=&quot;TOBrcko2&quot; /&gt;

=== Austrougarska uprava ===
Poslije [[Austro-Ugarska|austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine]] 1878. godine Brčko je ušlo u period ubrzane administrativne, saobraćajne i urbane modernizacije.&lt;ref name=&quot;Proleksis2&quot; /&gt; Zahvaljujući riječnom pristaništu i povoljnom položaju prema [[Slavonija|Slavoniji]] i unutrašnjosti sjeveroistočne Bosne, grad je dodatno ojačao svoju trgovačku funkciju. Iz tog vremena potječe i dio prepoznatljivog urbanog sloja grada, dok enciklopedijski izvori kao važnije spomenike navode pravoslavnu crkvu iz 1864. i Bijelu džamiju iz 1881. godine.&lt;ref name=&quot;HEBrcko2&quot; /&gt;

Austrougarsko razdoblje obilježilo je snažnije uključivanje Brčkog u modernu upravnu i privrednu mrežu Bosne i Hercegovine. Savremena historiografska literatura taj period izdvaja kao posebnu etapu u razvoju grada i njegove lokalne uprave.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/brcko-u-periodu-austrougarske-uprave-1878-1918|title=Brčko u periodu austrougarske uprave (1878–1918)|website=Historiografija.ba|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== U 20. stoljeću ===
Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. godine Brčko je ušlo u sastav [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postalo je dio [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] u okviru [[SFRJ]]. U tom periodu grad se razvijao kao industrijsko, trgovačko i obrazovno središte sjeveroistočne Bosne, oslanjajući se na luku, željezničke i cestovne veze te poljoprivredno zaleđe [[Bosanska Posavina|Posavine]] i [[Semberija|Semberije]].&lt;ref name=&quot;HEBrcko2&quot; /&gt;

=== Rat 1992–1995. i arbitraža ===
Zbog svog strateškog položaja Brčko je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bilo jedno od najspornijih područja u zemlji. Prema materijalima [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ/ICTY), srpske snage su u aprilu 1992. preuzele kontrolu nad općinom, nakon čega je uslijedila sistematska kampanja protiv nesrpskog stanovništva, uključujući protjerivanja, zatočenja, ubistva i zlostavljanja civila, posebno u logoru ''Luka''.&lt;ref name=&quot;ICTYBrcko2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/en/outreach/bridging-the-gap-with-local-communities/brcko|title=Bridging the Gap – Brčko, Bosnia and Herzegovina|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

==== Logor Luka ====
U predmetu protiv [[Ranko Češić|Ranka Češića]] MKSJ je utvrdio da su u logoru ''Luka'', gdje su od maja do početka jula 1992. bili zatočeni muslimanski i hrvatski civili, počinjeni i ubistva i [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini|seksualno zlostavljanje]].&lt;ref name=&quot;ICTYCesicPressBrcko&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-ranko-cesic|title=Judgement in the Case the Prosecutor v. Ranko Češić|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYCesicJudgementBrcko&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/cesic/tjug/en/ces-tj040311e.pdf|title=Prosecutor v. Ranko Češić, Sentencing Judgement|date=11. 3. 2004|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U istoj presudi MKSJ je naveo da je Češić oko 11. maja 1992. u logoru Luka, pod prijetnjom oružjem, prisilio dvojicu braće-zatočenika da jedan nad drugim vrše seksualni čin pred drugim osobama.&lt;ref name=&quot;ICTYCesicJudgementBrcko&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYBrckoOutreach&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/file/Outreach/Bridging_the_Gap/brcko_en.pdf|title=Brčko: Bridging the Gap Between the ICTY and Communities in Bosnia and Herzegovina|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]] seksualno nasilje potvrđeno je na području Brčkog u predmetu protiv Stojana Petrovića. Sud BiH je u prvostepenoj presudi od 20. decembra 2023, potvrđenoj drugostepenom presudom 18. aprila 2024, utvrdio da je optuženi tokom 1992. na području općine Brčko počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva, pri čemu je u obrazloženju apelacione presude posebno navedeno postupanje prema oštećenoj označenoj kao „CR 3“.&lt;ref name=&quot;BiHPetrovicCase&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/2192|title=Stojan Petrović S1 1 K 038509 21 Kro|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BiHPetrovicAppeal&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Open/13543?n=part1_Stojan+Petrovic+-+drugostepena+presuda+18+04+2024_A.pdf|title=Drugostepena presuda u predmetu Stojan Petrović|date=18. 4. 2024|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Brčko distrikt ===
[[Dejtonski mirovni sporazum]] iz 1995. godine nije konačno riješio status Brčkog, nego je predvidio poseban arbitražni postupak za sporni dio međuentitetske linije razgraničenja.&lt;ref name=&quot;Schreuer2&quot;&gt;{{cite journal|last=Schreuer|first=Christoph|year=1999|title=The Brčko Final Award of 5 March 1999|journal=Leiden Journal of International Law|volume=12|issue=3|pages=575–581|doi=10.1017/S0922156599000291}}&lt;/ref&gt; Konačnom odlukom Arbitražnog tribunala od 5. marta 1999. uspostavljen je samoupravni [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko distrikt]] kao posebna jedinica pod suverenitetom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], izvan neposredne vlasti oba entiteta.&lt;ref name=&quot;FinalAward2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ohr.int/final-award/|title=FINAL AWARD|date=5. 3. 1999|website=Office of the High Representative|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Institucionalno ustrojstvo distrikta dodatno je operacionalizirano 8. marta 2000, kada je stupio na snagu Statut Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, čime je uspostavljena početna organizacija njegovih institucija.&lt;ref name=&quot;Statut2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ohr.int/supervisory-order-amending-the-statute-of-the-brcko-district-of-bosnia-and-herzegovina/|title=Supervisory Order Amending the Statute of the Brcko District of Bosnia and Herzegovina|date=21. 12. 2009|website=Office of the High Representative|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Na mrežnim stranicama supervizije za Brčko zabilježeno je da je 8. marta 2000. objavljena i posebna supervizorska odluka o uspostavi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.brckosupervizija.ba/web/?m=2000|title=2000|website=Brčko Supervision|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Međunarodna supervizija nad distriktom trajala je godinama nakon rata. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]] objavio je da je 31. augusta 2012. zatvoren ured u Brčkom, a supervizor suspendirao svoje funkcije, iako je pravni okvir konačne arbitražne odluke ostao na snazi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ohr.int/brko-supervisor-roderick-moore-suspends-functions/|title=Brčko Supervisor Roderick Moore Suspends Functions|date=31. 8. 2012|website=Office of the High Representative|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.brckosupervizija.ba/web/?page_id=11|title=The Story of Brcko|website=Brčko Supervision|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Značaj ===
Historijski razvoj Brčkog pokazuje kontinuitet grada kao pograničnog, riječnog i trgovačkog središta. Njegov položaj na Savi odredio je i osmansku skelsku funkciju, i austrougarsku modernizaciju, i strateški značaj u ratu 1992–1995, kao i poslijeratnu odluku da grad dobije poseban administrativno-pravni status unutar Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;HEBrcko2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;FinalAward2&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Brčkog|Spisak naseljenih mjesta u općini Brčko}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Brčko imala je 87.627 stanovnika, raspoređenih u 59 naselja.

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Brčko
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 30163
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 83516
| g2013_muskarci           = 41250
| g2013_zene               = 42266
| g2013_bosnjaci           = 35381
| g2013_srbi               = 28884
| g2013_hrvati             = 17252
| g2013_bosanci            = 174
| g2013_romi               = 490
| g2013_muslimani          = 169
| g2013_bosanciihercegovci = 50
| g2013_albanci            = 105
| g2013_jugosloveni        = 67
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_crnogorci          = 31
| g2013_turci              = 3
| g2013_slovenci           = 9
| g2013_pravoslavci        = 52
| g2013_makedonci          = 25
| g2013_nisu_izjasnili     = 522
| g2013_nepoznato          = 100
| g1991_ukupno             = 87627
| g1991_muslimani          = 38617
| g1991_srbi               = 18128
| g1991_hrvati             = 22252
| g1991_jugosloveni        = 5731
| g1981_ukupno             = 82768
| g1981_muslimani          = 32434
| g1981_srbi               = 16707
| g1981_hrvati             = 23975
| g1981_jugosloveni        = 8342
| g1981_slovenci           = 23
| g1981_crnogorci          = 87
| g1981_albanci            = 116
| g1981_madari             = 16
| g1981_romi               = 6
| g1981_makedonci          = 29
| g1971_ukupno             = 74771
| g1971_muslimani          = 30181
| g1971_srbi               = 17709
| g1971_hrvati             = 24925
| g1971_jugosloveni        = 1086
| g1971_slovenci           = 33
| g1971_crnogorci          = 112
| g1971_albanci            = 122
| g1971_madari             = 16
| g1971_romi               = 7
| g1971_makedonci          = 27
| g1991_muskarci           = 43740
| g1991_zene               = 43887
| g1961_ukupno             = 62952
| g1961_muslimani          = 16484
| g1961_srbi               = 17897
| g1961_hrvati             = 21994
| g1961_jugosloveni        = 5904
| g1961_slovenci           = 71
| g1961_crnogorci          = 326
| g1961_albanci            = 83
| g1961_madari             = 27
| g1961_romi               = 4
| g1961_makedonci          = 45
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naselje Brčko ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Brčko
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 300136
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 39893
| g2013_muskarci           = 19094
| g2013_zene               = 20799
| g2013_bosnjaci           = 17489
| g2013_srbi               = 19420
| g2013_hrvati             = 1457
| g2013_bosanci            = 138
| g2013_romi               = 333
| g2013_muslimani          = 111
| g2013_bosanciihercegovci = 44
| g2013_albanci            = 77
| g2013_jugosloveni        = 60
| g2013_crnogorci          = 31
| g2013_turci              = 2
| g2013_slovenci           = 4
| g2013_pravoslavci        = 44
| g2013_makedonci          = 24
| g2013_nisu_izjasnili     = 466
| g2013_nepoznato          = 38
| g1991_ukupno             = 41406
| g1991_muslimani          = 22994
| g1991_srbi               = 8253
| g1991_hrvati             = 2894
| g1991_jugosloveni        = 5211
| g1981_ukupno             = 31437
| g1981_muslimani          = 16725
| g1981_srbi               = 5532
| g1981_hrvati             = 2157
| g1981_jugosloveni        = 6351
| g1981_slovenci           = 19
| g1981_crnogorci          = 65
| g1981_albanci            = 86
| g1981_madari             = 13
| g1981_romi               = 5
| g1981_makedonci          = 16
| g1971_ukupno             = 25337
| g1971_muslimani          = 15651
| g1971_srbi               = 5481
| g1971_hrvati             = 2663
| g1971_jugosloveni        = 952
| g1971_slovenci           = 25
| g1971_crnogorci          = 82
| g1971_albanci            = 115
| g1971_madari             = 16
| g1971_romi               = 6
| g1971_makedonci          = 19
| g1991_muskarci           = 20217
| g1991_zene               = 21189
| g1961_ukupno             = 17949
| g1961_muslimani          = 5431
| g1961_srbi               = 5260
| g1961_hrvati             = 2472
| g1961_jugosloveni        = 4250
| g1961_slovenci           = 55
| g1961_crnogorci          = 278
| g1961_albanci            = 65
| g1961_madari             = 21
| g1961_romi               = 4
| g1961_makedonci          = 35
}}

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
[[Datoteka:Azizija dzamija brcko Brezovo Polje 05.jpg|mini|200px|desno|[[Azizija džamija (Brčko)|Džamija Azizija]] u Brčkom]]
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Brčkom}}

== Znamenitosti ==
Gradska vijećnica u Brčkom predstavlja jedan od najznačajnijih objekata pseudomaurske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Izgradnja gradske vijećnice u Brčkom započela je 1890. godine i svi radovi na objektu završeni su 1892. godine. Njena izgradnja trajala je 14 mjeseci i osamnaest dana. Projektant Vijećnice je Ćiril Metod Iveković, koji je od 1890. radio kao arhitekt u Zemaljskoj vladi u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Povjeravanje posla službenom arhitekti Zemaljske vlade, koji će kasnije projektirati i [[Sarajevska vijećnica|Vijećnicu]] u Sarajevu.

Prvobitno je u Vijećnici bila smještena općina, zatim pošta, telegraf, Savska kapetanija, te gradska biblioteka. Sada se u Vijećnici nalaze kancelarija gradonačelnika i gradska galerija. Arhitektonske vrijednosti objekta, njegov značaj u urbanom miljeu Brčkog, i u miljeu bosanskohercegovačke graditeljske baštine, stilske osobenosti, predodređuju odnos prema tom objektu kao prema spomeniku arhitekture. Od 2004. gradska vijećnica se nalazi na popisu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

== Sport ==
U gradu postoji nekoliko sportskih klubova poput: [[FK Jedinstvo Brčko|FK Jedinstvo]], [[FK Lokomotiva Brčko|FK Lokomotiva]], [[RK Lokomotiva Brčko|RK Lokomotiva]].

== Poznate ličnosti ==
{{Div col|2}}
* [[Edo Maajka]], reper
* [[Lepa Brena]], pjevačica
* [[Mensur Peljto]], bokser
* [[Midhat Begić]], historičar književnosti
* [[Mladen Filipović]], slikar
* [[Mladen Petrić]], nogometaš
* [[Nataša Vojnović]], manekenka
* [[Nijaz Abadžić]], novinar
* [[Rizah Štetić]], slikar
* [[Safet Pašalić]], glumac
* [[Edvin Ćudić|Edvin Kanka Ćudić]], aktivist za ljudska prava
* [[Seid Hasanefendić]], slikar
* [[Slavko Medunić]], slikar
* [[Šekib Mujanović]], pjevač
* [[Vesna Pisarović]], pjevačica
* [[Žarko Milenić]], književnik i književni prevodilac
{{Div col end}}

== Također pogledajte ==
* [[Azizija džamija (Brčko)|Azizija (Brčko)]]
* [[Savska (Atik) džamija]]
* [[Vijećnica u Brčkom]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Brčko}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
*[https://web.archive.org/web/20160321191554/http://www.bdcentral.net/ Zvanični sajt Vlade distrikta Brčko]
*[http://skupstinabd.ba/ba/index.html Zvanični sajt Skupštine distrikta Brčko]
*[http://www.brcko.co.ba/ Panorame distrikta Brčko]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općina Brčko}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Brčko distrikt|*]]
[[Kategorija:Brčko|*]]</text>
      <sha1>h1wya2duw4gmdq9wl24wgi7n16z3aaz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosansko-podrinjski kanton Goražde</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3090</id>
    <revision>
      <id>3916765</id>
      <parentid>3898647</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:52:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916765</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18538" sha1="knoy80xc2vt22yw7dxoh52g400lz57p" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| zvanično_ime    = Bosansko-podrinjski kanton Goražde
| izvorno_ime     = Босанско-подрињски кантон Горажде
| vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]
| ime_genitiv     = Bosansko-podrinjskog kantona Goražde
| zastava         = Flag of Bosnian Podrinje.svg
| grb             = Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg
| uzrečica        = 
| himna           = 
| karta           = Bosnian Podrinje in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
| opis_karte      = Lokacija Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
| nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| podjela_vrsta2  = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| podjela_ime2    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| glavno_sjedište = [[Goražde]]
| glavno_sjedište_koordinate = {{coord|43|40|N|18|59|E|type:city|display=inline,title}}
| najveći_grad    = [[Goražde]]
| službeni_jezik  = [[Bosanski jezik|bosanski]]&lt;br /&gt;[[Srpski jezik|srpski]]&lt;br /&gt;[[Hrvatski jezik|hrvatski]]&lt;ref name=&quot;ustav&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bpkg.gov.ba/media/images/2011/05/ustav_bpk_gorazde.pdf|title=Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|date=6. 1. 2024|website=bpkg.gov.ba|publisher=[[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]]|access-date=6. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| sistem_pisanja  = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;
| etničke_grupe   = 94,0% [[Bošnjaci]]&lt;br /&gt;3,7% [[Srbi]]&lt;br /&gt;0,1% [[Hrvati]]&lt;br /&gt;2,2% [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| religija        = 
| demonim         = 
| upravni_oblik   = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]]
| titula_vladara  = [[Spisak premijera Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|Premijer]]
| vladar          = [[Edin Ćulov]] ([[Novi početak|NP]])
| titula_vladara2 = [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]]
| vladar2         = [[Muradif Kanlić]] ([[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]])
| zakonodavstvo   = [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|Skupština]]
| tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]]
| nastanak        = 
| događaj1        = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine)
| događaj_datum1  = januar 1993.
| događaj2        = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone)
| događaj_datum2  = 18. mart 1994.
| događaj3        = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone)
| događaj_datum3  = 14. decembar 1995.
| događaj4        = Uspostavljeni kantoni
| događaj_datum4  = 12. juni 1996.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024|archive-date=21. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241121003958/https://hrcak.srce.hr/file/303059|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| događaj5        = Proglašen [[Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|Ustav kantona]]
| događaj_datum5  = 30. juni 1998.&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;
| događaj6        = 
| događaj_datum6  = &lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| površina        = 504,6
| procenat_vode   = 0.355
| stanovnika      = {{Gubitak}}23.734&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
| stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| procjena        = {{Gubitak}}22.011&lt;ref name=&quot;FZS&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Bosansko-podrinjski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Bosansko-podrinjski kanton Goražde u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| procjena_godina = 2022
| gustoća         = 47,03
| bdp_ukupno      = 
| bdp_godina      = 
| bdp_per_capita  = 
| bdp_nominalni_ukupno = 
| bdp_nominalni_godina = 
| bdp_nominalni_per_capita = 
| hdi             = {{Gubitak}}0.806&lt;ref&gt;{{https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_regions_of_Bosnia_and_Herzegovina_by_Human_Development_Index}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina      = 2023
| hdi_nivo        = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| gini            = 
| gini_godina     = 
| gini_nivo       = 
| valuta          = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]])
| vremenska_zona  = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma   = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najviša_tačka_ime = 
| najviša_tačka_metara = 
| najveće_jezero_ime = 
| najveće_jezero_površina = 
| najveća_rijeka_ime = 
| najveća_rijeka_dužina = 
| vozacka_strana  = desna
| pozivni_broj    = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 38]]
| iso_kod         = [[ISO 3166-2:BA|BA-05]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}}
| internetski_nastavak = [[.ba]]
| veb-sajt        = 
}}
[[Datoteka:Drina River Ustikolina.JPG|mini|[[Drina]] u [[Ustikolina|Ustikolini]], rijeka po kojem je kanton dobio ime]]
'''Bosansko-podrinjski kanton Goražde''' ('''BPK'''), do 2001. '''Goraždansko-podrinjski kanton''', jest jedan od deset [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Kanton se sastoji od grada [[Goražde]] i još dvije općine. Osim na zapadu, gdje graniči sa [[Kanton Sarajevo|Sarajevskim kantonom]], Bosansko-podrinjski kanton je potpuno zaokružen [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]]. Po rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine BPK je sa 23.734 stanovnika najmaloljudniji kanton u Federaciji BiH, dok je sa 47 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; po gustoći naseljenosti pretposljednji među [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonima Federacije Bosne i Hercegovine]]. Ukupna površina kantona iznosi 504,6&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (nakon Posavskog kantona drugi najmanji u FBiH), što čini 1,93% površine Federacije i 0,99% teritorije Bosne i Hercegovine.

== Geografija ==

Bosansko-podrinjski kanton se nalazi u istočnoj Bosni, u [[Podrinje|Podrinju]]. Nadmorska visina u cijelom kantonu je iznad 300 metara. Rijeka [[Drina]] protiče kroz općine Foča-Ustikolina i Goražde. Teritorija Bosansko-podrinjskog kantona je uglavnom prekrivena šumom. Glavna naseljena mjesta u Bosansko-podrinjskom kantonu su Goražde, Prača, Ustikolina, Vitkovići, Ilovača, Jabuka, Zupčići, Cvilin i dr.

== Historija ==
Arheološka iskopavanja potvrđuju da je područje Bosansko-podrinjskog kantona Goražde bilo naseljeno tokom kamenog doba i rimskog perioda. U srednjem vijeku grad Goražde se prvi put spominje [[1379]]. godine.&lt;ref&gt;[https://www.gorazde.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=102&amp;Itemid=60 Historijske zanimljivosti Goražda]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=22682 Goražde], Hrvatska enciklopedija&lt;/ref&gt; U okolini Goražda se nalaze mnogi [[stećci]] iz ovih doba.

[[Osmanlijsko carstvo|Osmanlije]] su osvojili područje [[1465]]. godine i drže ga do [[1878]]. godine i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] okupacije. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], masovno je stradalo uglavnom muslimansko stanovništvo. Nakon završetka Drugog svjetskog rata područje Bosansko-podrinjskog kantona Goražde postaje dio jugoistočne regije Bosne i Hercegovine i njen administrativni, privredni i kulturni centar.

Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], današnja općina [[Ustiprača]] u Republici Srpskoj pripadala je Goraždu, dok su današnje općine [[Pale-Prača]] i [[Foča-Ustikolina]] pripadali Palama i Foči u Republici Srpskoj. Nakon [[Dejtonski sporazum|dejtonskog sporazuma]] Goražde je postao centar Goražde-Podrinjskog kantona. [[2001]]. godine naziv je promijenjen u Bosansko-podrinjski kanton Goražde.

==Politika i administracija==
Bosansko-podrinjski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Bosansko-podrinjski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Bosansko-podrinjski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, [[Grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ( [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|policija]], [[Ministarsvo obrazovanja Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarsvo socijalne politike, zdravstva, raseljenih lica i izbjeglica Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|zdravstvo]], socijalna zaštita, promet).

Građani Bosansko-podrinjskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 25 zastupnika u kantonalnoj skupštini.

Na lokalnom nivou građani Bosansko-podrinjskog kantona Goražde svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u gradu Goraždu i još dvije općine.
[[Datoteka:Municipalities of Bosnian-Podrinje Canton Goražde.png|mini|Općine kantona]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Općina
!Broj naselja
!Broj stanovnika (2013)&lt;ref name=&quot;Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini&quot;&gt;Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ; juni 2016, popis.gov.ba , http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf&lt;/ref&gt;
!Gustoća
!Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
|-
|[[Foča (FBiH)|Foča]]
|32
|1.933
|11,4
|169,4
|-
|''[[Goražde|Grad Goražde]]''
|144
|20.897
|84
|248,8
|-
|[[Pale (FBiH)|Pale]]
|15
|904
|10,5
|86,4
|-
|'''Bosansko-podrinjski kanton Goražde'''
|191
|'''23.734'''
|'''47'''
|'''504,6'''
|}

== Stanovništvo ==
Bosansko-podrinjski kanton Goražde prema popisu iz 2013. godine ima 23.734 i gustoću od 47 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, čime je po broju stanovnika posljedni, a po gustoći predposljedni među kantonima u Federaciji BiH. Dok je Goražde srednje naseljen grad, Pale-Prača i Foča-Ustikolina spadaju u red veoma rijetko naseljenih općina.

2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosilo je 13,3%, udio radnog kontingenta stanovništva 69,9% i udio osoba između 0-14 godina 16,8%.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje Kantona Sarajevo|access-date=26. 12. 2017|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819094958/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| admin_godina             = 2013
| g2013_ukupno             = 23734
| g2013_bosnjaci           = 22313
| g2013_srbi               = 885
| g2013_hrvati             = 24
| g2013_bosanci            = 180
| g2013_romi               = 30
| g2013_muslimani          = 100
| g2013_bosanciihercegovci = 40
| g2013_albanci            = 15
| g2013_jugosloveni        = 8
| g2013_crnogorci          = 6
| g2013_slovenci           = 3
| g2013_makedonci          = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 77
| g2013_nepoznato          = 9
| g1991_ukupno             = 41779
| g1991_muslimani          = 29137
| g1991_srbi               = 11145
| g1991_hrvati             = 80
| g1991_jugosloveni        = 800
}}
[[Datoteka:Goražde Panorama.JPG|mini|[[Goražde]], glavni grad kantona]]

== Privreda i infrastruktura ==
=== Privreda ===
Goražde je u prijeratnom periodu bila jedna od najrazvijenijih općina Bosne i Hercegovine. [[UNIS]]-ove fabrike su zapošljavale preko 10.000 ljudi. Zbog posljedica [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] nijedna UNIS-ova fabrika nije bila u mogućnosti zaposliti više od 100 radnika. Veze sa strateškim partnerima su izgubljene, a sa ostećenim i dotrajalim mašinama nije bilo moguće pokrenuti proizvodnju. U istoj ili mnogo težoj situaciji su se našle općine Pale-Prača i Foča-Ustikolina. Danas je situacija umnogome izmijenjena a kantonalna privreda je napredovala, grad povukao investicije te je danas jedan od gradova sa najmanjom stopom nezaposlenosti u BiH. Najvažnije privredne grane u Bosansko-podrinjskom kantonu su automobilska industrija (npr. [[Prevent grupacija|Prevent]] sa oko 1500 zaposlenih), vojna industrija (npr. [[Ginex]] ili [[Pobjeda Technology]]) i metaloprerađivačka industrija (npr. [[Bekto Precisa]]).&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://ba.n1info.com/a30726/Vijesti/Vijesti/Pozitivna-prica-U-Gorazdu-posla-ima-za-sve-koji-hoce-raditi.html|title=Pozitivna priča: U Goraždu posla ima za sve koji hoće raditi|newspaper=N1 BA|access-date=26. 12. 2017|archive-date=26. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326032050/http://ba.n1info.com/a30726/Vijesti/Vijesti/Pozitivna-prica-U-Gorazdu-posla-ima-za-sve-koji-hoce-raditi.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prosječna plata u Bosansko-podrinjskom kantonu iznosi 751 KM (2014). Najveća prosječna neto plata isplaćuje se u Foči-Ustikolini (763 KM), a najmanja u Pale-Prači (729 KM).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/KantBr5.pdf|title=Bosansko-podrinjski kanton Goražde u brojkama|last=|first=|date=|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=26. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Infrastruktura ===
[[Datoteka:Gorazde-Osanica M20 IMG 0596.JPG|mini|Magistralni put M20 kod [[Goražde|Goražda]]]]

==== Saobraćaj ====
===== Putevi =====
Kroz Bosansko-podrinjski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put [[Magistralni put M5|M5]] ([[Bihać]]-[[Foča]]) i [[Magistralni put M20|M20]] ([[Ustiprača]]-[[Ivanica]])

Ukupna dužina magistralnih puteva u Bosansko-podrinjskom kantonu iznosi 71,95 kilometara.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|access-date=28. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

==== Obrazovanje ====
Na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde postoji šest [[Osnovna škola|osnovnih]] i tri [[Srednja škola|srednje škole]]. Na teritoriji općine Goražde postoje četiri osnovne škole, dvije od njih su u Goraždu, jedna u Vitkovićima, i jedna u Ilovači. Općine Foča-Ustikolina i Pale-Prača imaju po jednu osnovnu školu. Srednja [[mješovita škola]], srednja [[tehnička škola]], i srednja [[stručna škola]] su smještene u Goraždu.

==== Zdravstvo ====
Glavna bolnica u Bosansko-podrinjskom kantonu je kantonalna bolnica u Goraždu, pored koje u svakom gradu BPK postoji još po jedan dom zdravlja.

== Politika ==
=== Kantonalna skupština ===
[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora 2022.]] sačinjava 25 zastupnika.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/7/205/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:56%;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj
glasova
!%
!Ukupan
broj mandata
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka demokratske akcije]]
|2.128
|15,16
|5
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narod i pravda]]
|1.444
|10,28
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Pokret &quot;Novi početak&quot;]]
|1.424
|10,14
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|1.136
|8,09
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SzBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|1.092
|7,78
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NSRzB|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Nova politička inicijativa]]
|917
|6,53
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narodni evropski savez]]
|914
|6,51
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Nezavisna građanska lista]]
|660
|4,70
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|A-SDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Bosanska narodna stranka]]
|652
|4,64
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BOSS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Bosanskohercegovački demokrati]]
|620
|4,42
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]]
|593
|4,22
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|L BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine|Liberalna stranka BiH]]
|568
|4,05
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|Savez za bolju budućnost BiH]]
|521
|3,71
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
! colspan=&quot;2&quot; |12.669
!25
|}

== Također pogledajte ==
* [[Drinska banovina]]
* [[Podrinje]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Canton Bosnian Podrinje}}
* [http://www.bpkgo.ba/ Službeni sajt Vlade Bosansko-podrinjskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151021115753/http://www.bpkgo.ba/ |date=21. 10. 2015 }}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Bosansko-podrinjski kanton Goražde}}

[[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosansko-podrinjski kanton|*]]</text>
      <sha1>knoy80xc2vt22yw7dxoh52g400lz57p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4094</id>
    <revision>
      <id>3916807</id>
      <parentid>3900521</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T04:32:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916807</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22825" sha1="57w62ebydxtmk6hxmf2w9wu31cv4ty8" xml:space="preserve">{{Infokutija parlament
| ime                 = Dom naroda&lt;br/&gt;Parlamentarne skupštine&lt;br/&gt;Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime         = 
| ime_transkripcija   = 
| boja_pozadine       = royalblue
| saziv               = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]]
| logo                = Logo of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina.png
| logo_širina         = 
| logo_opis           = 
| vrsta               = [[Gornji dom]]
| domovi              = 
| ograničenje_mandata = 2 godine &lt;small&gt;(1996-2002)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;4 godine &lt;small&gt;(od 2002)&lt;/small&gt;
| osnovano            = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}}&lt;br&gt;'''Prvi saziv: '''&lt;br&gt;3. januar 1997.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&amp;ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| raspušteno          = 
| prethodnik          = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] {{Small|([[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]])}}
| sljedbenik          = 
| početak_saziva      = 16. februar 2023.
| lider1_vrsta        = Predsjedavajući
| lider1              = [[Dragan Čović]]
| stranka1            = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| datum_izbora1       = 16. juna 2026.
| lider2_vrsta        = Prvi zamjenik
| lider2              = [[Nikola Špirić]]
| stranka2            = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| datum_izbora2       = 
| lider3_vrsta        = Drugi zamjenik
| lider3              = [[Kemal Ademović]]
| stranka3            = [[Crvene linije|CL]]
| datum_izbora3       = 
| lider4_vrsta        = 
| lider4              = 
| stranka4            = 
| datum_izbora4       = 
| lider5_vrsta        = 
| lider5              = 
| stranka5            = 
| datum_izbora5       = 
| lider6_vrsta        = 
| lider6              = 
| stranka6            = 
| datum_izbora6       = 
| zastupnici          = 15
| dom1                = 
| dom2                = 
| struktura1          = BiH HoP 2022–2026.svg
| struktura1_rez      = 250px
| struktura1_alt      = 
| struktura2          = 
| struktura2_rez      = 
| struktura2_alt      = 
| političke_grupe1    = '''Klub Bošnjaka (5)''':
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&amp;nbsp;(2)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&amp;nbsp;(1)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&amp;nbsp;(1)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|CL|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Crvene linije|CL]]&amp;nbsp;(1)
'''Klub Hrvata (5)''':
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&amp;nbsp;(3)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&amp;nbsp;(1)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&amp;nbsp;(1)
'''Klub Srba (5)''':
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&amp;nbsp;(3)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&amp;nbsp;(1)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&amp;nbsp;(1)
| političke_grupe2    = 
| odbori1             = 
| odbori2             = 
| zajednički_odbori   = 
| izborni_sistem1     = 
| izborni_sistem2     = 
| posljednji_izbori1  = 
| posljednji_izbori2  = 
| posljednji_izbori3  = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2. oktobar 2022.]]
| sljedeći_izbori1    = 
| sljedeći_izbori2    = 
| sljedeći_izbori3    = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]]
| prostor_zasjedanja  = Flags of Bosnia and herzegovina.JPG
| zasjedanja_rez      = 
| zasjedanja_alt      = 
| mjesto_zasjedanja   = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Parlamenta]]&lt;br&gt;Trg Bosne i Hercegovine 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| web-stranica        = [https://www.parlament.ba/Content/Read/36 www.parlament.ba]
| fusnote             = 
}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}

'''Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine''' jest [[gornji dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] koji predstavlja tri [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] u Bosni i Hercegovini, [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Hrvati|Hrvate]] i [[Srbi|Srbe]]. [[Donji dom]] je [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] koji predstavlja sve državljane [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Ova odredba je u procesu [[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]] na [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] 2009. dokazana kao sporna, jer onemogućava aktivno glasačko pravo drugim nacionalnim manjinama u Bosni i Hercegovini. Izvršenje presude nije provedeno.

== Nadležnosti ==
Dom naroda je ovlašten da stavi veto na usvajanje određenog zakona u [[parlament]]arnoj proceduri koji je već usvojen u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu]]. Ukoliko većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata zaključi da određeni zakon ugrožava vitalni nacionalni interes jednog od [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] Bosne i Hercegovine, tada ulaže [[veto]] na taj zakon. U tom slučaju se saziva Zajednička komisija koja u roku od pet dana mora postići saglasnost, te se u protivnom zakon prosljeđuje [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Heregovine]] koji donosi konačnu odluku. Zajedničku komisiju čine po jedan član iz [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Hrvati|hrvatskog]] i [[Srbi|srpskog]] [[narod]]a koji je ujedno i delegat u Domu naroda.

Ovlaštenja i sastav Doma naroda su propisana tačkama 2 i 3 člana 4. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]].

== Struktura ==
Dom se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/36?title=Op%C4%87i-podaci|title=Opći podaci - Dom naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; Prema načelima federalnog [[Bikameralizam|bikameralizma]], gornji dom parlamenta treba predstavljati federalne jedinice, a ne narode, međutim, u Bosni i Hercegovini se ovaj zahtjev nije ostvario. To proizlazi iz različitosti njenih federalnih jedinica jer je Federacija BiH po svom uređenju federacija a Republika Srpska unitarna administrativna jedinica. Naime, u Republici Srpskoj teritorijalno se podudara s nacionalnim, dok to u Federaciji BiH nije slučaj.

=== Kolegij ===
Kolegij Doma naroda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] čine predsjedavajući Doma naroda, prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda.

Prema Poslovniku Doma naroda, Kolegij je zadužen za ostvarivanje prava i dužnosti delegata, koja su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti, te izradu prijedloga kriterija kojim se reguliraju prava i obaveze delegata na profesionalnom radu, ostvarivanje saradnje s Predstavničkim domom, uključujući održavanje zajedničke sjednice oba doma na zahtjev Kolegija Predstavničkog doma, i za održavanje zajedničke sjednice kolegija oba doma, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvu BiH]] i [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara BiH]], u skladu sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom BiH]], zakonom i Poslovnikom, kao i druge poslove.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/265?title=%C4%8ClanoviKolegijaDomanaroda|title=Kolegij Doma naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017|archive-date=15. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915082146/http://www.parlament.ba/Content/Read/265?title=%C4%8ClanoviKolegijaDomanaroda|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Trenutni saziv ===
{{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:40%&quot;
|+[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|Deveti saziv Doma naroda]] (2022–2026)
|-
!colspan=&quot;3&quot; |Delegat
!Stranka
!rowspan=&quot;7&quot; |
!colspan=&quot;3&quot; |Delegat
!Stranka
!rowspan=&quot;7&quot; |
!colspan=&quot;3&quot; |Delegat
!Stranka
|-
!colspan=&quot;4&quot; |[[Bošnjaci]]
!colspan=&quot;4&quot; |[[Hrvati]]
!colspan=&quot;4&quot; |[[Srbi]]
|-
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]]
|[[Dženan Đonlagić]]
|[[Demokratska fronta|DF]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Ilija Cvitanović.jpg|50x111piksel]]
|[[Ilija Cvitanović]]
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]]
|[[Želimir Nešković]]
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|-
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Šefik Džaferović (2022-06-23).jpg|bez okvira|50x111piksel]]
|[[Šefik Džaferović]]
|rowspan=&quot;2&quot; |[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Zdenko Ćosić 2025 (cropped).jpg|bez okvira|50x158piksel]]
|[[Zdenko Ćosić]]
|rowspan=&quot;3&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]]
|[[Nenad Vuković]]
|[[Partija demokratskog progresa|PDP]]
|-
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]]
|[[Safet Sofić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Dragan Čović 260609.jpg|bez okvira|50x105piksel]]
|[[Dragan Čović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]]
|[[Radovan Kovačević]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|-
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|CL|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Kemal Ademović (2025-09-24).jpg|bez okvira|50x110piksel]]
|[[Kemal Ademović]]
|[[Crvene linije|CL]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Marina-Pendes-2016.jpg|bez okvira|50x98piksel]]
|[[Marina Pendeš]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Sredoje Nović cropped.jpg|bez okvira|50x113piksel]]
|[[Sredoje Nović]]
|-
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]]
|[[Džemal Smajić]]
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]]
|[[Zlatko Miletić]]
|[[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/414291/sad_i_formalno_zlatko_miletic_napustio_stranku_za_nove_generacije.html|title=SAD I FORMALNO: Zlatko Miletić napustio stranku Za nove generacije|website=slobodna-bosna.ba|language=bs-BA|access-date=30. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Visit of Nikola Špirić to the European Commission (cropped).jpg|bez okvira|50x112piksel]]
|[[Nikola Špirić]]
|}

== Način rada i odlučivanja ==
[[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] određeno je da je za [[kvorum]] u Domu naroda BiH potrebna prisutnost devet od 15 delegata, s tim što na sjednicama moraju biti prisutna najmanje tri delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda. Time vrlo lahko može doći do opstrukcije rada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]] jer samim nedolaskom trojice delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda blokira se rad [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]].

Dom naroda ravnopravan je sa [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkim domom]]. Odluke su usvojene tek onda kada ih u istom sadržaju usvoje oba doma.

Prema Ustavu BiH, postoje tri načina odlučivanja u Domu naroda, odlučivanje prostom i kvalificiranom većinom te odlučivanje o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, koji je imanentan isključivo Domu naroda. Dom naroda većinom glasova donosi svoj Poslovnik i bira jednog predsjedavajućeg i dvojicu dopredsjedavajućih, s tim da svaki od njih mora biti iz reda različitih konstitutivnih naroda. Oni se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu predsjedavajućeg, odnosno dopredsjedavajućih. Predsjedavajući Doma naroda ne može biti iste nacionalnosti kao i predsjedavajući Predstavničkog doma.

== Komisije ==
Komisije imaju veoma značajnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Dom naroda ima 3 stalne komisije:

* Ustavnopravna komisija,
* Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije,
* Komisija za finansije i budžet.

Dom također može, na prijedlog delegata ili kluba, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=26. 3. 2024|archive-date=8. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240308234012/https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
== Predsjedavajući ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%;&quot;
|--
! #
! Ime
! colspan=2|Mandat
!Saziv
! Partija
|--
!  1.
| [[Momir Tošić]]|| 3. januar 1997. || 2. septembar 1997.
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|I saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|--
! 2.
| [[Avdo Čampara]]|| 3. septembar 1997. || 2. maj 1998. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|--
! 3.
| [[Petar Majić]]|| 3. maj 1998. || 3. decembar 1998. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|--
!  4.
| [[Vladimir Šoljić]]|| 4. decembar 1998. || 3. august 1999.
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Drugi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|II saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|--
!  5.
| [[Izet Žigić]]|| 4. august 1999. || 3. april 2000. || [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
|--
!  6.
| [[Drago Ljubičić]]|| 4. april 2000. || 20. mart 2001. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|--
!  7.
| [[Ilija Šimić]]|| 20. mart 2001. || 19. novembar 2001.
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Treći saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|III saziv]]|| [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]
|--
!  8.
| [[Sejfudin Tokić]]|| 20. novembar 2001. || 19. juli 2002. || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
|--
!  9.
| [[Nikola Špirić]] || 20. juli 2002. || 31. januar 2003. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|--
! 10.
| [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2003. || 29. septembar 2003.
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Četvrti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IV saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|--
! 11.
| [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2003. || 30. maj 2004. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|--
! 12.
| [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2004. || 30. januar 2005. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]]
|--
! 13.
| [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2005. || 29. septembar 2005. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|--
! 14.
| [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2005. || 30. maj 2006. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|--
! 15.
| [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2006. || 14. mart 2007. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]]
|--
! 16.
| [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2007. || 13. novembar 2007.
| rowspan=&quot;7&quot; | [[Peti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|V saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|--
!  17.
| [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2007. || 13. juli 2008. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|--
!  18.
| [[Mladen Ivanić]] || 14. juli 2008. || 26. februar 2009. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]]
|--
! | 19.
| [[Dušanka Majkić]]|| 26. februar 2009. || 13. mart 2009. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|-
!  20.
| [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2009. || 13. novembar 2009. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 21.
| [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2009. || 13. juli 2010. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|-
! 22.
| [[Dušanka Majkić]]|| 14. juli 2010. || 9. juni 2011. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|-
! 23.
| [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2011. || 8. februar 2012.
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Šesti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VI saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|-
! 24.
| [[Dragan Čović]] || 9. februar 2012. || 8. oktobar 2012. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 25.
| [[Sulejman Tihić]] || 9. oktobar 2012. || 8. juni 2013. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|-
! 26.
| [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2013. || 5. novembar 2013. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|-
! 27.
| [[Staša Košarac]] || 5. novembar 2013. || 8. februar 2014. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|-
! 28.
| [[Dragan Čović]] || 9. februar 2014. || 16. februar 2015. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 29.
| [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2015. || 16. oktobar 2015.
| rowspan=&quot;7&quot; | [[Sedmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VII saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 30.
| [[Ognjen Tadić]] || 17. oktobar 2015. || 15. juni 2016. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|-
! 31.
| [[Safet Softić]]|| 16. juni 2016. || 15. februar 2017. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|-
! 32.
| [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2017. || 15. oktobar 2017. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 33.
| [[Ognjen Tadić]] || 16. oktobar 2017. || 15. juni 2018. || [[Demokratski narodni savez|DNS]]
|-
! 34.
| [[Safet Softić]]|| 16. juni 2018. || 6. decembar 2018. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|-
! 35.
| [[Bariša Čolak]] || 7. decembar 2018. || 28. februar 2019. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 36.
| [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2019. || 28. oktobar 2019.
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Osmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VIII saziv]]|| [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|-
! 37.
| [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2019. || 28. juni 2020. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 38.
| [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2020. || 28. februar 2021. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|-
! 39.
| [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2021. || 28. oktobar 2021. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|-
! 40.
| [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2021. || 28. juni 2022. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 41.
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2022. || 16. februar 2023. || rowspan=&quot;2&quot; | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|-
!42.
|16. februar 2023. || 16. oktobar 2023.
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]]
|-
! 43.
| [[Kemal Ademović]] || 16. oktobar 2023. || 16. juni 2024. || [[Narod i pravda|NiP]]
|-
! 44.
| [[Dragan Čović]] || 16. juni 2024. || 16. februar 2025. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 45.
|[[Nikola Špirić]] || 16. februar 2025. || 16. oktobar 2025. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|-
! 46.
| [[Kemal Ademović]] || 16. oktobar 2025. || 16. juni 2026. || [[Narod i pravda|NiP]] {{Malo|(do marta 2026)}}&lt;br&gt;[[Crvene linije|CL]] {{Malo|(od aprila 2026)}}
|-
!47.
|[[Dragan Čović]]
|16. juni 2026.
|''trenutno''
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|}

==Također pogledajte==
*[[Politika Bosne i Hercegovine]]
*[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
*[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
*[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]
*[[Narodna skupština Republike Srpske]]
*[[Skupština Brčko distrikta]]
*[[Šablon:Parlamenti Bosne i Hercegovine|Prethodna zakonodavna tijela]]:
**[[Stanak|Bosanski stanak]] (1354–1463)
**[[Bosanski sabor]] (1878–1918)
**[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] (1943–1945)
**[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] (1945–1963)
**[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] (1963–1992)
**[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] (1992–1996)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina}}
* [https://www.parlament.ba/ Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]
* [https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Poslovnik%20doma%20naroda%20bs.pdf Poslovnik Doma naroda PS BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201209102749/https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Poslovnik%20doma%20naroda%20bs.pdf |date=9. 12. 2020 }}

{{Bosna i Hercegovina po temama}}
{{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}}
{{Predsjedavajući Doma naroda PSBiH}}

[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Gornji domovi|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>57w62ebydxtmk6hxmf2w9wu31cv4ty8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dakija (rimska provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4614</id>
    <revision>
      <id>3916796</id>
      <parentid>3676654</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T02:31:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916796</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2279" sha1="2azqsrg9n5y5baswi22fcpsw0kjy8il" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Dakija''' (lat. Dacia)''',''' bila je [[Rimsko Carstvo|rimska]] provincija koja je postojala od 106.–274.godine, na području današnje [[Rumunija|Rumunije]]. Približno od 300. pr. n. e. bila je naseljena tračkim [[Dačani]]ma i Getima. Prvobitno je bila samostalna država koja se prostirala od današnje [[Mađarska|Mađarske]] do [[Crno more|Crnoga mora]]. U toku  dačkih ratova (101–102. i 105–106) car [[Trajan]] ju je i pretvorio u rimsku provinciju Daciju. Rimljani su 271. godune pod Aurelijanom napustili Daciju i prepustili je Gotima i drugim barbarima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13650|title=Dacija {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=29. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

Rudnici zlata u Dakiji su igrali znatnu ulogu u finansijama [[Rim]]a. U Dakiji je bila stacionirana XIII rimska [[legija]] sa pomoćnim trupama. Za odbranu granica Rimske imperije u Dakiji su podignuta razna utvrđenja i izgrađena 4 velika puta. Glavni grad je bila Sarmigetuza, kasnije nazvana Ulpija Trajana (''Ulpia Traiana''). Rimski car [[Hadrijan]] je podijelio Dakiju [[129]]. godine na Gornju (''Superior'') i Donju (''Inferior''),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://history-maps.com/hr/story/History-of-Romania/event/Roman-Dacia#main|title=Rimska Dakija {{!}} History maps|website=www.history-maps.com|access-date=7. 1. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; a [[Marko Aurelije]] na tri dijela. Dakija se isticala od ostalih rimskih posjeda kao ispadni ugao pa ju je bilo vrlo teško braniti. Razni susjedni narodi, [[Markomani]], [[Goti]], [[Gepidi]] i [[Dačani]] iz [[Galicija|Galicije]], često su upadali u Dakiju. Rimski car [[Aurelijan]] je bio prinuđen da je napusti, a trupe i kolonizovano stanovništvo da prebaci na desnu obalu [[Dunav]]a, gdje je između Gornje (''Moesia Superior'') i Donje (''Moesia Inferior'') [[Mezija|Mezije]] obrazovao novu rimsku provinciju Dakiju Ripinsis (''Dacia Ripensis'') sa sjedištem u Serdiki (''Serdica'' - današnja [[Sofija]]), kasnije u Racijariji (''Ratiaria'' - [[Arčar]]). U [[5. vijek]]u u Dakiju su počeli da prodiru [[Južni Sloveni]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{stub-hist}}
{{Commonscat|Dacia}}

{{Rumunija po temama}}

[[Kategorija:Rimsko Carstvo]]</text>
      <sha1>2azqsrg9n5y5baswi22fcpsw0kjy8il</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>26. maj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4826</id>
    <revision>
      <id>3916782</id>
      <parentid>3903328</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T22:58:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[2026]] – [[Dragoljub Mićunović]], srpski političar i filozof</comment>
      <origin>3916782</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3654" sha1="hpd2ubjq32lwuibza32hiwf3fkxgdx9" xml:space="preserve">{{MajKalendar}}
'''26. maj / svibanj (26. 5)''' jest 146. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (147. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 219 dana.

== Događaji ==
* [[1465]] – [[Elizabeth Woodville]] krunisana za [[kraljica|kraljicu]] [[Engleska|Engleske]] u [[Vestminsterska opatija|Vestminsterskoj opatiji]].
* [[1894]] – Završeno peto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1894.]] između [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i [[Emanuel Lasker|Laskera]], pobjedom Laskera.
* [[1992]] – [[Vojska Republike Srpske]] s položaja na Poljinama i Nahorevu granatirala sarajevsko porodilište. Dvadeset projektila direktno je pogodilo zgradu, a medicinari su kroz prašinu i krhotine pacijente uspjeli spustiti u sklonište.
* [[1993]] – Vojska Republike Srpske spalila [[Behram-efendijina džamija|Behram-efendijinu džamiju]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].
* [[2006]] – Ustavni sud Bosne i Hercegovine osudio [[Dragoje Paunović|Dragoja Paunovića]] na 20 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti počinjen na teritoriji općine [[Rogatica]] 1992.
* [[2011]] – Osumnjičeni ratni zločinac [[Ratko Mladić]] uhapšen je u Srbiji.
* [[2014]] – U [[Željeznička nesreća u Utar Pradešu (2014)|željezničkoj nesreći u Indiji]], država Uttar Pradesh, poginulo je najmanje 20 ljudi kada je putnički voz udario u teretni koji je stajao na stanici.

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1566]] – [[Mehmed III]], sultan Osmanlijskog Carstva

=== 17. vijek ===
* [[1602]] – [[Philippe de Champaigne]], francuski slikar

=== 19. vijek ===
* [[1867]] – [[Marija od Tecka]], britanska kraljica, supruga kralja [[George V od Ujedinjenog Kraljevstva|Georgea V]]
* [[1877]] – [[Isadora Duncan]], američka plesačica

=== 20. vijek ===
* [[1926]] – [[Miles Davis]], američki džez-trompetist
* [[1927]] – [[Endel Tulving]], [[kanada|kanadski]] i [[Estonija|estonski]] [[Psihologija|psiholog]]
* [[1929]] – [[Pentti Taskinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[1943]] – [[Ismet Bekrić]], bosanskohercegovački književnik
* [[1960]]
** [[Suad Jakirlić]], vokalni član [[SFRJ|jugoslavenske]] i [[BiH|bosanskohercegovačke]] grupe [[Valentino (grupa)|Valentino]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]]
** [[Kazimiera Strolienė]], litvanska biatlonka
* [[1967]] – [[Ulf Johansson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[1975]] – [[Tamami Tanaka]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka

== Umrli ==
=== 10. vijek ===
* [[946]] – Edmund I, engleski kralj

=== 15. vijek ===
* [[1421]] – [[Mehmed I]], sultan Osmanlijskog Carstva

=== 16. vijek ===
* [[1512]] – [[Bajazid II]], sultan Osmanlijskog Carstva

=== 18. vijek ===
* [[1762]] – [[Alexander Gottlieb Baumgarten]], njemački filozof

=== 20. vijek ===
* [[1918]] - [[Muhamed Seid Serdarević]], bosanskohercegovački autor i publicist, vjersko-prosvjetni radnik
* [[1976]] – [[Martin Heidegger]], njemački filozof

=== 21. vijek ===
* [[2012]] – [[Adnan Ćatić (alpinist)|Adnan Ćatić]], bosanskohercegovački [[Sportsko penjanje|sportski penjač]]
* [[2018]] – [[Alan Bean]], američki mornarički oficir i mornarički pilot, aeronautički inženjer, testni pilot, i NASA-in astronaut
* [[2026]] – [[Dragoljub Mićunović]], srpski političar i filozof

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|26 May}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/26 Na današnji dan (26. maj), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-26/ Na današnji dan (26. maj), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|maj026]]</text>
      <sha1>hpd2ubjq32lwuibza32hiwf3fkxgdx9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>14. juli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4879</id>
    <revision>
      <id>3916785</id>
      <parentid>3914174</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:01:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1930]] – [[Dragoljub Mićunović]], srpski političar i filozof</comment>
      <origin>3916785</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3131" sha1="5mggeut3bfee13rnmtgfbko2o8zh210" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''14. juli / srpanj (14. 7)''' jest 195. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (196. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 170 dana.

== Događaji ==
* [[1789]] – [[Pad Bastilje]]: početak [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]].
* [[1993]] – [[Rat u Bosni i Hercegovini]]: srpski nacionalisti minirali [[Grapska džamija|Grapsku]], [[Hadži-Kurd džamija|Hadži-Kurd]] i [[Hadži Mustaj-paše Sokolovića džamija|Hadži Mustaj-paše Sokolovića džamiju]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1671]] – [[Jacques d'Allonville]], francuski astronom

=== 18. vijek ===
* [[1798]] – [[Alessandro Antonelli]], italijanski arhitekt

=== 19. vijek ===
* [[1862]] – [[Gustav Klimt]], austrijski slikar
* [[1889]] – [[Ante Pavelić]], hrvatski nacionalistički političar i vođa [[NDH]]

=== 20. vijek ===
* [[1903]] – [[Irving Stone]], američki književnik
* [[1904]] – [[Isaac Bashevis Singer]], poljski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost
* [[1913]] – [[Gerald Ford]], američki političar i državnik
* [[1918]] – [[Ingmar Bergman]], švedski režiser
* [[1919]] – [[Lino Ventura]], italijansko-francuski glumac
* [[1930]] – [[Dragoljub Mićunović]], srpski političar i filozof
* [[1939]]
** [[Karel Gott]], češki pjevač šlagera
**[[Karel Svoboda]], češki kompozitor
* [[1942]] – [[Javier Solana]], španski političar i državnik
* [[1943]] – [[Hrvoje Hitrec]], hrvatski scenarist i književnik
* [[1954]] – [[Erkki Antila]] [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[1955]] – [[Sándor Puhl]], mađarski nogometni sudija
* [[1956]] – [[Dragan Despot]], hrvatski glumac bosanskohercegovačkog porijekla
* [[1959]] – [[Peter Angerer]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[1969]] – [[Jaroslav Sakala]], [[Češka|češki]] [[skijaš-skakač]]
* [[1971]] – [[Howard Webb]], engleski nogometni sudija
* [[1972]] – [[Silvana Blagojeva]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka.
* [[1977]] – [[Victoria, krunska princeza od Švedske]], [[švedska]] [[prestolonasljednica]]

== Umrli ==
* [[1223]] – [[Filip II Francuski]], [[Spisak francuskih kraljeva|francuski kralj]]
* [[1603]] – [[Derviš-paša Bajezidagić]], bosanskohercegovački pjesnik
* [[1971]] – [[Mehmedalija Mak Dizdar]], bosanskohercegovački pjesnik
* [[2012]] – [[Sixten Jernberg]], [[Švedska|švedski]] [[skijaš-trkač]]
* [[2026]] – [[Galina Kukljeva]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, olimpijska pobjednica i trostruka svjetska prvakinja.

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|14 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/14/ Na današnji dan (14. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230408230003/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/14/ |date=8. 4. 2023}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-14/ Na današnji dan (14. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli014]]</text>
      <sha1>5mggeut3bfee13rnmtgfbko2o8zh210</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916786</id>
      <parentid>3916785</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:02:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3916786</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3130" sha1="1kkxltconu4g3l21yqhahqvnw5kay9t" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''14. juli / srpanj (14. 7)''' jest 195. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (196. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 170 dana.

== Događaji ==
* [[1789]] – [[Pad Bastilje]]: početak [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]].
* [[1993]] – [[Rat u Bosni i Hercegovini]]: srpski nacionalisti minirali [[Grapska džamija|Grapsku]], [[Hadži-Kurd džamija|Hadži-Kurd]] i [[Hadži Mustaj-paše Sokolovića džamija|Hadži Mustaj-paše Sokolovića džamiju]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1671]] – [[Jacques d'Allonville]], francuski astronom

=== 18. vijek ===
* [[1798]] – [[Alessandro Antonelli]], italijanski arhitekt

=== 19. vijek ===
* [[1862]] – [[Gustav Klimt]], austrijski slikar
* [[1889]] – [[Ante Pavelić]], hrvatski nacionalistički političar i vođa [[NDH]]

=== 20. vijek ===
* [[1903]] – [[Irving Stone]], američki književnik
* [[1904]] – [[Isaac Bashevis Singer]], poljski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost
* [[1913]] – [[Gerald Ford]], američki političar i državnik
* [[1918]] – [[Ingmar Bergman]], švedski režiser
* [[1919]] – [[Lino Ventura]], italijansko-francuski glumac
* [[1930]] – [[Dragoljub Mićunović]], srpski političar i filozof
* [[1939]]
** [[Karel Gott]], češki pjevač šlagera
**[[Karel Svoboda]], češki kompozitor
* [[1942]] – [[Javier Solana]], španski političar i državnik
* [[1943]] – [[Hrvoje Hitrec]], hrvatski scenarist i književnik
* [[1954]] – [[Erkki Antila]] [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[1955]] – [[Sándor Puhl]], mađarski nogometni sudija
* [[1956]] – [[Dragan Despot]], hrvatski glumac bosanskohercegovačkog porijekla
* [[1959]] – [[Peter Angerer]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[1969]] – [[Jaroslav Sakala]], [[Češka|češki]] [[skijaš-skakač]]
* [[1971]] – [[Howard Webb]], engleski nogometni sudija
* [[1972]] – [[Silvana Blagojeva]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka
* [[1977]] – [[Victoria, krunska princeza od Švedske]], [[švedska]] [[prestolonasljednica]]

== Umrli ==
* [[1223]] – [[Filip II Francuski]], [[Spisak francuskih kraljeva|francuski kralj]]
* [[1603]] – [[Derviš-paša Bajezidagić]], bosanskohercegovački pjesnik
* [[1971]] – [[Mehmedalija Mak Dizdar]], bosanskohercegovački pjesnik
* [[2012]] – [[Sixten Jernberg]], [[Švedska|švedski]] [[skijaš-trkač]]
* [[2026]] – [[Galina Kukljeva]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, olimpijska pobjednica i trostruka svjetska prvakinja.

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|14 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/14/ Na današnji dan (14. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230408230003/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/14/ |date=8. 4. 2023}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-14/ Na današnji dan (14. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli014]]</text>
      <sha1>1kkxltconu4g3l21yqhahqvnw5kay9t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cirkonij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7129</id>
    <revision>
      <id>3916790</id>
      <parentid>3903286</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T00:07:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916790</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31537" sha1="dngn1mkturb75ch2p2uz272in3woge1" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Cirkonij
| Simbol = Zr
| Atomski broj = 40
| Slika = [[Datoteka:Zirconium crystal bar and 1cm3 cube.jpg|180px]]
| Serija = [[Prelazni metal]]i
| Grupa = 4
| Perioda = 5
| Blok = d
| CAS registarski broj = 7440-67-7
| Boja serije = LightCoral
| Izgled = srebreno bijeli metal
| Zastupljenost = 0,021&lt;ref name=&quot;harry&quot;/&gt;
| Atomska masa = 91,224(2)&lt;ref name=&quot;CIAAW&quot;/&gt;
| Atomski radijus = 155
| Atomski radijus izračunat = 206
| Kovalentni radijus = 148
| Van der Waalsov radijus =
| Elektronska konfiguracija = &amp;#x5B;[[Kripton|Kr]]&amp;#x5D; 4d&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;5s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| Izlazna energija =
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 10, 2
| Energija ionizacije_1 = 640,1
| Energija ionizacije_2 = 1270
| Energija ionizacije_3 = 2218
| Energija ionizacije_4 = 3313
| Agregatno stanje = čvrsto
| Mohsova skala tvrdoće = 5
| Struktura kristala = heksagonalna&lt;br&gt;kubična &gt; 1140 [[Kelvin|K]] (867 °C)
| Gustoća = 6501&lt;ref name=&quot;Skinner&quot;/&gt;
| Gustoća_K = 298,15
| Magnetizam = paramagnetičan (&lt;math&gt;\chi_{m}&lt;/math&gt; = 1,1 · 10&lt;sup&gt;−4&lt;/sup&gt;)&lt;ref name=&quot;weast&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kojima&quot;/&gt;
| Tačka topljenja_K = 2130
| Tačka topljenja_C = 1857
| Tačka ključanja_K = 4650&lt;ref name=&quot;Zhang&quot;/&gt;
| Tačka ključanja_C = 4377
| Molarni volumen = 14,02 · 10&lt;sup&gt;−6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 591 &lt;ref name=&quot;Zhang&quot;/&gt;
| Toplota topljenja = 16,9
| Pritisak pare = 0,00168
| Pritisak pare_K = 2125
| Brzina zvuka = 4650 (long.)
| Brzina zvuka_K = 293,15
| Specifična toplota = 270,0
| Specifična toplota_K =
| Specifična električna provodljivost = 2,36 · 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;
| Specifična električna provodljivost_K =
| Toplotna provodljivost = 22,7
| Toplotna provodljivost_K =
| Oksidacioni broj = 4, 2
| Oksidi =
| Elektrodni potencijal = −1,553 [[Volt|V]] (ZrO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 4 H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + 4e&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;→ Zr + 2H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)
| Elektronegativnost = 1,33
| Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|F}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|15|17}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|(2)|7/8|43}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Zr
| Maseni broj = 89
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 78,41 [[Sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 2,832
| Tipraspada1ZP = [[Itrij|&lt;sup&gt;89&lt;/sup&gt;Y]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Zr
| Maseni broj = 90
| Rasprostranjenost u prirodi =51,45
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Zr
| Maseni broj = 91
| Rasprostranjenost u prirodi = 11,22
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Zr
| Maseni broj = 92
| Rasprostranjenost u prirodi = 17,15
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Zr
| Maseni broj = 93
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 1,53 · 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 0,091
| Tipraspada1ZP = [[Niobij|&lt;sup&gt;93&lt;/sup&gt;Nb]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Zr
| Maseni broj = 94
| Rasprostranjenost u prirodi = 17,38
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Zr
| Maseni broj = 95
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 64,02 [[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 1,125
| Tipraspada1ZP = [[Niobij|&lt;sup&gt;95&lt;/sup&gt;Nb]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Zr
| Maseni broj = 96
| Rasprostranjenost u prirodi = 2,8
| Vrijeme poluraspada = 24 · 10&lt;sup&gt;18&lt;/sup&gt; [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[dvostruki beta raspad|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 3,350
| Tipraspada1ZP = [[Molibden|&lt;sup&gt;96&lt;/sup&gt;Mo]]
}}
|}}
'''Cirkonij''' je [[hemijski element]] sa simbolom '''Zr''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 40. Naziv je uzet od imena njegovog [[mineral]]a [[cirkon]]a (ZrSiO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), najvažnijeg poznatog izvora ovog elementa. Riječ ''cirkon'' izvedena je iz perzijske riječi ''zargun'' (زرگون), što znači &quot;zlatno obojen&quot;.&lt;ref name=&quot;harper&quot;/&gt; Cirkonij je [[Sjaj (mineralogija)|sjajni]], sivo-bijeli snažni [[prelazni metal]], koji dosta nalikuje [[hafnij]]u, i nešto manje, [[titanij]]u. Najčešće se koristi u vatrostalnim sredstva i kao sredstvo za postizanje neprozirnosti (matiranje), mada se u manjim količinama koristi u [[legura]]ma zbog veoma velike otpornosti na koroziju. Gradi brojne neorganske i [[organska hemija|organske spojeve]], poput [[cirkonij-dioksid]]a i [[cirkonocen-dihlorid]]a. U prirodi se može naći pet [[izotop]]a '''Zr''', od čega su tri stabilna. Spojevi cirkonija nemaju poznatu biološku ulogu.

== Historija ==
[[Mineral]] [[cirkon]], koji sadrži cirkonij, i njemu slični minerali ([[jargun]], hijacint, jacint, [[ligur]]) spomenuti su u biblijskim natpisima.&lt;ref name=&quot;CRC2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stwertka&quot; /&gt; Međutim, nije se znalo da mineral sadrži novi element sve do 1789,&lt;ref name=&quot;Greenwood&quot; /&gt; kada je [[Martin Heinrich Klaproth]] analizirao jargun s Cejlona (danas [[Šri Lanka]]). Novom elementu dao je ime ''cirkonska zemlja'' (cirkonija).&lt;ref name=&quot;CRC2008&quot; /&gt; [[Humphry Davy]] također je pokušao izdvojiti novi element 1808. [[elektroliza|elektrolizom]], ali nije uspio.&lt;ref name=&quot;nbb&quot; /&gt; Metalni cirkonij prvi je dobio, mada u nečistom obliku, [[Jacob Berzelius]] 1824. tako što je zagrijavao mješavinu [[kalij]]a i kalij-cirkonij-fluorida u željeznoj cijevi.&lt;ref name=&quot;CRC2008&quot; /&gt;

''Proces kristalne šipke'' (također poznat i kao ''jodidni proces''), koji su 1925. otkrili [[Anton Eduard van Arkel]] i [[Jan Hendrik de Boer]], bio je prvi industrijski proces za komercijalnu proizvodnju metalnog cirkonija. Uključuje dobijanje i kasnije raspadanje [[cirkonij-tetrajodid]]a djelovanjem toplote. Ova metoda od 1945. zamijenjena je dosta jeftinijim Krollovim procesom, koji je razvio [[William Justin Kroll]], a u kojem se cirkonij-tetrahlorid reducira pomoću [[magnezij]]a:&lt;ref name=&quot;madehow&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;metal1998&quot;/&gt;
:ZrCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;  +  2 Mg   →   Zr  +  2 MgCl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;

== Osobine ==
Cirkonij je sjajni, sivkasko-bijeli, mehki, [[duktilnost|duktilni]] i kovni [[metal (hemija)|metal]]. Na sobnoj temperaturi u čvrstom je stanju, ali, ako su u njemu prisutne nečistoće, postaje veoma tvrd i krhak.&lt;ref name=&quot;nbb&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;madehow&quot; /&gt; U praškastom obliku veoma je zapaljiv, a u većim komadima daleko je otporniji na zapaljenje. Izuzetno je otporan na [[korozija|koroziju]] i djelovanje baza, soli, slane vode i drugih materija.&lt;ref name=&quot;CRC2008&quot; /&gt; Međutim, rastvara se u [[hlorovodična kiselina|hlorovodičnoj]] i [[sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]], naročito ako je prisutan i [[fluor]].&lt;ref name=&quot;Nostrand&quot;/&gt; Njegove [[Legura|legure]] s [[cink]]om postaju magnetične na temperaturi ispod 35 K.&lt;ref name=&quot;CRC2008&quot; /&gt;

[[Talište|Tačka topljenja]] cirkonija iznosi 1857&amp;nbsp;°C, a [[tačka ključanja]] 4371&lt;ref name=&quot;CRC2008&quot;/&gt;-4377&lt;ref name=&quot;Zhang&quot;/&gt; °C. [[Elektronegativnost]] cirkonija iznosi 1,33 na Paulingovoj skali. Od elemenata unutar ''d''-bloka cirkonij ima četvrtu najnižu elektronegativnost nakon [[itrij]]a, [[lutecij]]a i [[hafnij]]a.&lt;ref name=&quot;webelem&quot;/&gt; Pri sobnoj temperaturi iskazuje heksagonalnu, gusto pakovanu kristalnu strukturu zvanu ''α''-cirkonij, koja prelazi u ''β''-Zr, prostorno centriranu kubičnu strukturu pri temperaturi 863&amp;nbsp;°C. Element je u beta-fazi sve do tačke topljenja.&lt;ref name=&quot;schnell&quot;/&gt;

=== Izotopi ===
[[Datoteka:Zirconium rod.jpg|thumb|lijevo|180px|Šipka cirkonija]]
Cirkonij u prirodi je sastavljen iz pet izotopa: &lt;sup&gt;90&lt;/sup&gt;Zr, &lt;sup&gt;91&lt;/sup&gt;Zr, &lt;sup&gt;92&lt;/sup&gt;Zr i &lt;sup&gt;94&lt;/sup&gt;Zr su stabilni. [[Izotop]] &lt;sup&gt;94&lt;/sup&gt;Zr se možda raspada dvostrukim beta raspadom (što nije eksperimentalno dokazano) a pretpostavljeno [[vrijeme poluraspada]] iznosi preko 1,1×10&lt;sup&gt;17&lt;/sup&gt; godina. Izotop &lt;sup&gt;96&lt;/sup&gt;Zr ima vrijeme poluraspada od 2,4×10&lt;sup&gt;19&lt;/sup&gt; godina, što je najduže među svim radioizotopima ovog elementa. Od ovih prirodnih izotopa, najčešći je &lt;sup&gt;90&lt;/sup&gt;Zr koji sačinjava 51,45% prirodne smjese izotopa cirkonija. Najmanji udio u prirodnom cirkoniju ima izotop &lt;sup&gt;96&lt;/sup&gt;Zr koji sačinjava samo 2,8% cirkonija.&lt;ref name=&quot;nubase&quot;/&gt;

Sintetizirano je 28 vještačkih izotopa cirkonija sa rasponom atomskih masa između 78 i 110. Najduže živući vještački izotop je &lt;sup&gt;93&lt;/sup&gt;Zr čije vrijeme poluraspada iznosi 1,53 milion godina. Najteži izotop cirkonija &lt;sup&gt;110&lt;/sup&gt;Zr također je i najkraće živući, a njegovo vrijeme poluraspada se procjenjuje na 30 milisekundi. [[Radioaktivnost|Radioaktivni]] izotopi sa masenim brojem 93 i više raspadaju se β&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;, dok oni sa masenim brojevima 89 i niže raspada su β&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; raspadom. Jedini izuzetak je izotop &lt;sup&gt;88&lt;/sup&gt;Zr koji se raspada [[elektronski zahvat|ε]] raspadom.&lt;ref name=&quot;nubase&quot; /&gt; Pet izotopa cirkonija također postoje i kao [[nuklearni izomer|metastabilni izomeri]]: &lt;sup&gt;83m&lt;/sup&gt;Zr, &lt;sup&gt;85m&lt;/sup&gt;Zr, &lt;sup&gt;89m&lt;/sup&gt;Zr, &lt;sup&gt;90m1&lt;/sup&gt;Zr, &lt;sup&gt;90m2&lt;/sup&gt;Zr i &lt;sup&gt;91m&lt;/sup&gt;Zr. Među njima, &lt;sup&gt;90m2&lt;/sup&gt;Zr ima najkraće vrijeme poluraspada od 131 nanosekundu, dok &lt;sup&gt;89m&lt;/sup&gt;Zr ima najduže od 4,161 minute.&lt;ref name=&quot;nubase&quot; /&gt;

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Zirconium mineral concentrates - world production trend.svg|thumb|lijevo|170px|Trend svjetske proizvodnje koncentrata minerala cirkonija]]
U Zemljinoj kori, koncentracija cirkonija iznosi oko 130&amp;nbsp;mg/kg te oko 0,026 μg/[[Litar|l]] u [[more|morskoj]] [[voda|vodi]].&lt;ref name=&quot;argonne&quot; /&gt; U prirodi se ne javlja kao [[samorodni elementi|samorodni metal]], što oslikava intrinsičku nestabilnost u odnosu na vodu. Osnovni komercijalni izvor cirkonija je silikatni mineral [[cirkon]] (ZrSiO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;),&lt;ref name=&quot;nbb&quot; /&gt; koji je najviše rasprostranjen u Australiji, [[Brazil]]u, [[Rusija|Rusiji]], [[Indija|Indiji]], Južnoafričkoj Republici i SAD, kao i neka manja nalazišta širom svijeta.&lt;ref name=&quot;madehow&quot; /&gt; Prema podacima iz 2013, dvije trećine iskopanog cirkona iz rudnika dobija se iz Australije i [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]].&lt;ref name=&quot;nbb13&quot;/&gt;

Resursi minerala cirkona u svijetu prelaze 60 miliona [[tona]]&lt;ref name=&quot;usgs2008&quot;/&gt; dok svjetska godišnja proizvodnja cirkonija iznosi približno 900 hiljada tona.&lt;ref name=&quot;argonne&quot;/&gt; Cirkonij se također nalazi u sastavu više od 140 drugih minerala, uključujući i komercijalno iskoristive rude [[badelejit]] i [[kosnarit]].&lt;ref name=&quot;Ralph&quot;/&gt;

'''Zr''' je relativno dosta zastupljen u [[zvijezda]]ma klase S, a detektovan je i na Suncu i nekim meteoritima. Uzorci stijena sa Mjeseca koji su doneseni na Zemlju tokom nekoliko misija iz [[Program Apollo|programa Apollo]] imaju relativno visoku koncentraciju cirkonij-oksida u odnosu na zemaljske stijene.&lt;ref name=&quot;CRC2008&quot; /&gt;

== Dobijanje ==
Cirkonij je nusproizvod u procesu rudarskog dobijanja i obrade minerala [[titanij]]a: [[ilmenit]]a i [[rutil]]a, kao i pri rudarenju [[kalaj]]a.&lt;ref name=&quot;Callaghan&quot;/&gt; U periodu od 2003. do 2007, cijene cirkona su stalno rasle od 360 US$ na 840 [[američki dolar|US$]] po toni.&lt;ref name=&quot;usgs2008&quot; /&gt;

Nakon što se sakupi iz priobalnih voda, pijesak sa sadržajem cirkona se pročišćava u spiralnim separatorima (koncentratorima) da bi se odvojili lakši materijali, a koji se nakon toga mogu bezbijedno odlagati nazad u vodu, jer su svi oni prirodni sastojci pijeska na plaži. Koristeći magnetnu separaciju (odvajanje), rude titanija ilmenit i rutil se uklanjaju.

Najveći dio dobijenog cirkona se upotrebljava direktno u komercijalnim aplikacijama, ali se vrlo mali postotak prevodi u metalni cirkonij. Najveći dio metalnog Zr se dobija redukcijom [[cirkonij(IV)-hlorid]]a sa metalnim [[magnezij]]em u [[Krollov proces|Krollovom procesu]].&lt;ref name=&quot;CRC2008&quot; /&gt; Cirkonij komercijalne kvalitete koji je pogodan za većinu aplikacija i dalje sadrži 1 do 3% [[hafnij]]a.&lt;ref name=&quot;Ullmann&quot;/&gt; Ova &quot;nečistoća&quot; nije toliko važna osim u nuklearnim aplikacijama cirkonija. Dobijeni metal se sinteruje sve dok ne postane dovoljno duktilan za metalnu obradu.&lt;ref name=&quot;madehow&quot; /&gt;

Komercijalni metalni cirkonij obično sadrži 1 do 2,5% [[hafnij]]a, što samo po sebi ne predstavlja problem zbog toga što su hemijske osobine cirkonija i hafnija dosta slične. Međutim, njegove osobine apsorbiranja [[neutron]]a su izrazito različite, što dovodi do potrebe odvajanja hafnija od cirkonija za potrebe aplikacija koje uključuju njegovu upotrebu u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]].&lt;ref name=&quot;Stwertka&quot; /&gt; Postoji nekoliko metoda separacije ovih elemenata.&lt;ref name=&quot;Ullmann&quot;/&gt; Izdvajanje tečnost-tečnost derivatima tiocijanat-oksida, iskorištava neznatno veću rastvorljivost derivata hafnija u sistemu [[metilizobutilketon]] i [[voda]]. Ovaj metod se pretežno koristi u SAD. Zr i Hf se također mogu razdvojiti [[frakciona kristalizacija|frakcionom kristalizacijom]] kalij-heksafluorocirkonata (K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;ZrF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;), koji je nešto slabije rastvorljiv u vodi nego njegov analogni derivat hafnija. Frakciona [[destilacija]] tetrahlorida, također poznata i kao ekstraktivna destilacija, pretežno se koristi u Evropi. Četvorostrukim VAM procesom (vakuumsko topljenje električnim lukom) kombiniran sa vrućim izvlačenjem i različitim aplikacijama valjanja, poboljšano korištenjem visokotlačnog, visokotemperaturnog gasnog [[autoklav]]a, dobija se veoma čisti cirkonij koji je oko 10 puta skuplji od &quot;običnog&quot; komercijalnog cirkonija sa primjesama hafnija. Izdvojeni hafnij se koristi u kontrolnim šipkama nuklearnih reaktora.&lt;ref name=&quot;Zardiackas&quot;/&gt; Odvajanje hafnija naročito je važno za nuklearne aplikacije jer hafnij ima veoma veliki poprečni presjek apsorpcije neutrona, oko 600 puta veći od cirkonija, pa tako se za potrebe nuklearnih aplikacija mora ukloniti.&lt;ref name=&quot;b1&quot;/&gt;

==Upotreba==
U 1995. svjetska industrijska proizvodnja ruda cirkonija iznosila je približno 900 hiljada tona, uglavnom u vidu minerala cirkona.&lt;ref name=&quot;Ullmann&quot; /&gt;

===Spojevi===
Najveći dio minerala cirkona koristi se neposredno u raznim visokotemperaturnim aplikacijama. Ova materijal je vrlo čvrst i vatrostalan, a otporan je i na hemijsko djelovanje. Zbog tih osobina, cirkon je našao primjenu u brojnim aplikacijama, ali su široj javnosti poznate samo neke. Njegova osnovna upotreba je u vidu sredstva za matiranje (neprovidnost) [[keramika|keramičkih]] materijala, kojima daje bijeli, neprozirni, mat izgled. Zbog odlične otpornosti prema hemikalijama, cirkon se također koristi u hemijski agresivnim okruženjima, poput posuda i kalupa za topljenje metala. [[Cirkonij-dioksid]] {{Chem|Zr|O|2}} se koristi u laboratorijskim tučcima, metalurgijskim pećima kao vatrostalni materijal,&lt;ref name=&quot;CRC2008&quot; /&gt; a može biti sinteriran u keramičke noževe i druge vrste oštrica, zbog svoje velike mehaničke snage.&lt;ref name=&quot;kyo&quot;/&gt; Cirkon (ZrSiO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) se reže u drago kamenje i od njega se izrađuje nakit.

===Metal===
Vrlo mali dio cirkona se pretvara u metalni cirkonij, koji ima razne vrste primjena. Zbog odlične otpornosti cirkonija na [[korozija|koroziju]], često se koristi kao legirno sredstvo u materijalima koji su izloženi vrlo agresivnim okruženjima, poput hirurških uređaja, oklopa za satove i žarnih svjetlosnih niti. Velika reaktivnost cirkonija prema [[kisik]]u, naročito na visokim temperaturama, čini osnovu za neke specijalne aplikacije poput primarnih eksplozivnih punjenja i takozvanih [[geter]]a u vakuumskim cijevima. Ista osobina je vjerovatno i osnova za korištenje Zr [[nanodjelići|nanočestica]] kao pirofornog materijala u eksplozivnom oružju poput malih bombi sa kombiniranim efektima [[BLU-97/B]], gdje izaziva zapaljivi efekat.

===Nuklearne aplikacije===
[[Datoteka:Zirconocene-dichloride-from-xtal-3D-balls.png|lijevo|166px|thumb|Cirkonocen-dihlorid, predstavnik grupe organocirkonijskih spojeva.]]
Za pravljenje nosača gorivih šipki u nuklearnim reaktorima koristi se oko 1% proizvodnje cirkonija.&lt;ref name=&quot;Ullmann&quot; /&gt; U tu svrhu on se uglavnom koristi u obliku cirk-legura. Koristi legura cirkonija je njihova niska poprečna sekcija hvatanja neutrona i dobra otpornost na koroziju u uobičajenim uslovima korištenja.&lt;ref name=&quot;CRC2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;madehow&quot;/&gt; Razvoj efikasnijih metoda za odvajanje hafnija od cirkonija je neophodno da za ovu vrstu upotrebe.

Jedan od nedostataka legura cirkonija je njihova reaktivnost u odnosu na [[voda|vodu]] pri visokim temperaturama što dovodi do izdvajanja gasovitog [[vodik]]a i ubrzane degradacije nosača nuklearnih šipki:
: Zr + 2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O → ZrO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
Ova egzotermna reakcija je veoma spora ispod 100&amp;nbsp;°C, ali na temperaturi iznad 900&amp;nbsp;°C reakcija je veoma brza. Većina metala također slično reagira. Redoks reakcija je relevantna za nestabilnost nuklearnog goriva pri visokim temperaturama.&lt;ref name=&quot;Gillon&quot;/&gt; Ova reakcija je također &quot;odgovorna&quot; za male eksplozije vodika koje su prvi put opažene unutar zgrade reaktora u nuklearnoj centrali &quot;Three Mile Island&quot; 1979. ali tada zgrada u kojoj se reaktor nalazi nije oštećena. Ista reakcija se desila i u reaktorima 1, 2 i 3 nuklearne centrale Fukushima u Japanu, nakon što je hlađenje reaktora prekinuto zbog [[Potres i cunami u Sendaiju 2011.|katastrofalnog zemljotresa i cunamija 11. marta 2011.]] što je dovelo do nuklearne nesreće u toj centrali. Nakon što je vodik ispušten u dvoranu za održavanje ovih triju reaktora, eksplozivna mješavina vodika sa kisikom iz zraka je detonirala, teško oštetivši instalacije i najmanje jednu od zaštitnih građevina nad reaktorom. Da bi se izbjegla eksplozija, direktno ispuštanje vodika u atmosferu bi bila mnogo poželjnija opcija dizajna. Danas, da bi se smanjio rizik od eksplozije, u mnogim zgradama gdje su smješteni reaktori sa vodom pod pritiskom, instaliran je takozvani &quot;rekombinator&quot; zasnovan na katalizatorom koji veoma brzo prevodi kisik i vodik u vodu pri sobnom temperaturi prije nego vodik dosegne eksplozivnu granicu.

== Spojevi ==
Kao i drugi prelazni metali, cirkonij također gradi veoma širok spektar [[neorganska hemija|neorganskih spojeva]] i koordinacijskih kompleksa.&lt;ref name=&quot;Greenwood&quot;/&gt; Općenito, njegovi spojevi su bezbojne dijamagnetične čvrste tvari u kojima Zr ima oksidacijsko stanje +6. Poznat je daleko manji broj spojeva sa Zr(III) dok je Zr(II) veoma rijedak.

===Oksidi, nitridi i karbidi===
Najčešći oksid je [[cirkonij-dioksid]], {{Chem|Zr|O|2}}, koji se također naziva i ''cirkonija''. Ova bezbojna čvrsta tvar ima izvanrednu otpornost na lomljenje i hemijsku otpornost, naročito u svojoj kubičnoj kristalnoj formi.&lt;ref name=&quot;azomzirc&quot; /&gt; Ove osobine čine cirkoniju vrlo korisnom u vidu pokrivanja toplotnih pregrada,&lt;ref name=&quot;Schütze&quot;/&gt; a također je česta njena upotreba kao zamjena za [[dijamant]].&lt;ref name=&quot;azomzirc&quot; /&gt; [[Cirkonij-volframat]] je neobična supstanca koja se smanjuje u svim pravcima kada se zagrijava, dok se većina drugih supstanci širi pri zagrijavanju.&lt;ref name=&quot;CRC2008&quot; /&gt; [[Cirkonil-hlorid]] je rijetki kompleks cirkonija rastvorljiv u vodi, a ima relativnu složenu hemijsku formulu [Zr&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;(OH)&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;(H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)&lt;sub&gt;16&lt;/sub&gt;]Cl&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt;.

[[Cirkonij-karbid]] i [[cirkonij-nitrid]] su vatrostalne čvrste tvari. Karbid se koristi za izradu alata za bušenje i odsijecanje. Poznate su i faze cirkonij-hidrida.

=== Halidi ===
Poznata su sva četiri uobičajena halida, [[Cirkonij(IV)-fluorid|ZrF&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[Cirkonij(IV)-hlorid|ZrCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], [[Cirkonij(IV)-bromid|ZrBr&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]] i [[Cirkonij(IV)-jodid|ZrI&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]]. Svi oni imaju polimernu strukturu i daleko manje su isparljivi od odgovarajućih monomernih tetrahalida [[titanij]]a. Sva četiri se hidroliziraju dajući takozvane oksohalide i diokside. Poznati su i odgovarajući tetraalkoksidi. Za razliku od halida, alkoksidi se rastvaraju u nepolarnim rastvaračima. Dihidrogen-heksafluorocirkonat se koristi za finiširanje u metalnoj industriji kao sredstvo za jetkanje da bi se potpomoglo prijanjanje boje.&lt;ref&gt;MSDS list za ''Duratec 400'', DuBois Chemicals, Inc.&lt;/ref&gt;

=== Organski spojevi ===
Hemija organocirkonijskih spojeva je proučavanje spojeva koji sadrže [[ugljik]]-cirkonij veze. Prvi takav spoj je bio cirkonocen-dibromid ((C&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;ZrBr&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), opisan 1952. u studiji koju su objavili Birmingham i [[Geoffrey Wilkinson|Wilkinson]].&lt;ref name=&quot;Wilkinson&quot;/&gt; Schwarzov reagens, kojeg su 1970. načinili P. C. Wailes i H. Weigold,&lt;ref name=&quot;Wailes&quot;/&gt; je metalocen korišten u organskim sintezama za transformaciju [[alkeni|alkena]] i [[alkini|alkina]].&lt;ref name=&quot;hart&quot;/&gt; Cirkonij je također sastojak nekih Ziegler-Natta katalizatora, korištenih u proizvodnji [[polipropilen]]a. Ova aplikacija iskorištava sposobnost cirkonija da reverzibilno (povratno) gradi veze s ugljikom. Većina kompleksa Zr(II) su derivati cirkonocena, a jedan od primjera je i (C&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;Me&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Zr(CO)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.

== Reference ==
{{refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;harry&quot;&gt;{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CIAAW&quot;&gt;[http://www.ciaaw.org/atomic-weights.htm CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013].&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Skinner&quot;&gt;Gordon B. Skinner, Herrick L. Johnston: ''Thermal Expansion of Zirconium between 298°K and 1600°K.'' u: ''J. Chem. Phys.'' 1953, 21, str. 1383-1284, {{doi|10.1063/1.1699227}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;weast&quot;&gt;{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kojima&quot;&gt;{{Cite journal|author=Kojima H, Tebble RS, Williams DEG|year=1961|url=http://www.jstor.org/stable/2413728|title=The variation with temperature of the magnetic susceptibility of some of the transition elements|journal=Proceedings of the Royal Society of London. Series A, Mathematical and Physical Sciences|volume=260|issue=1301|pages=237–250|doi=10.1098/rspa.1961.0030}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Zhang&quot;&gt;Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks.'' u: ''Journal of Chemical &amp; Engineering Data.'' 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;harper&quot;&gt;Harper, Douglas. &quot;[http://www.etymonline.com/index.php?term=zircon zircon]&quot; u ''Online Etymology Dictionary''&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CRC2008&quot;&gt;{{Cite book|contribution=Zirconium|year=2007|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|author=Lide David R. (ur.)|volume=4|page=42|place=New York|publisher=CRC Press|isbn=978-0-8493-0488-0}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Stwertka&quot;&gt;{{cite book|author=Stwertka Albert|title=A Guide to the Elements|publisher=Oxford University Press|year=1996|pages=117–119| isbn = 0-19-508083-1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Greenwood&quot;&gt;{{Cite book|author=Greenwood, Norman N.; Earnshaw, Alan|year=1997|title=Chemistry of the Elements|edition=2|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=0080379419}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nbb&quot;&gt;{{cite book| author = Emsley John| title = Nature's Building Blocks| url = https://archive.org/details/naturesbuildingb0000emsl_b5w6| publisher = Oxford University Press| year = 2001| location = Oxford| pages = [https://archive.org/details/naturesbuildingb0000emsl_b5w6/page/506 506]–510| isbn = 0-19-850341-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;madehow&quot;&gt;{{cite web| title = Zirconium| work = How Products Are Made| publisher = Advameg Inc.| year = 2007| url = http://www.madehow.com/Volume-1/Zirconium.html| access-date = 26. 3. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;metal1998&quot;&gt;{{Cite book|author=James B. Hedrick|contribution=Zirconium|title=Metal Prices in the United States through 1998|year=1998|pages=175–178|publisher=US Geological Survey|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/metal_prices/metal_prices1998.pdf|format=PDF|access-date=26. 2. 2008|archive-date=24. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240324162757/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/metal_prices/metal_prices1998.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Nostrand&quot;&gt;{{Cite book|contribution=Zirconium|year=2005|title=Van Nostrand's Encyclopedia of Chemistry|url=https://archive.org/details/vannostrandsency0036unse| author = Considine Glenn D. (ur.)|pages=[https://archive.org/details/vannostrandsency0036unse/page/1778 1778]–1779|place=New York|publisher=Wylie-Interscience|isbn=0-471-61525-0}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;webelem&quot;&gt;{{cite web|author=Winter Mark|title=Electronegativity (Pauling)|publisher=University of Sheffield|year=2007|url=http://www.webelements.com/webelements/properties/text/image-flash/electroneg-pauling.html|access-date=5. 3. 2008|archive-date=18. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080318141745/http://www.webelements.com/webelements/properties/text/image-flash/electroneg-pauling.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;schnell&quot;&gt;{{cite journal|author=Schnell I; Albers RC|title=Zirconium under pressure: phase transitions and thermodynamics|journal=Journal of Physics: Condensed Matter|volume=18|pages=16| publisher=Institute of Physics |date=1. 1. 2006|doi=10.1088/0953-8984/18/5/001|issue=5|bibcode = 2006JPCM...18.1483S }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nubase&quot;&gt;{{cite journal|title=Nubase2003 Evaluation of Nuclear and Decay Properties|journal=Nuclear Physics A|volume=729|pages=3–128|publisher=Atomic Mass Data Center|year=2003|doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001|author=Audi, G; Bersillon O.; Blachot J.; Wapstra A.H.|bibcode=2003NuPhA.729....3A}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;argonne&quot;&gt;{{Cite book|author=John Peterson; Margaret MacDonell|contribution=Zirconium|title=Radiological and Chemical Fact Sheets to Support Health Risk Analyses for Contaminated Areas|year=2007|pages=64–65|publisher=Argonne National Laboratory|format=PDF|url=http://www.evs.anl.gov/pub/doc/ANL_ContaminantFactSheets_All_070418.pdf|access-date=26. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080528130257/http://www.evs.anl.gov/pub/doc/ANL_ContaminantFactSheets_All_070418.pdf|archive-date=28. 5. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nbb13&quot;&gt;{{cite web|title=Zirconium and Hafnium - Mineral resources|format=PDF|year=2014|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/zirconium/mcs-2014-zirco.pdf|access-date=7. 12. 2015|archive-date=11. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190111161558/https://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/zirconium/mcs-2014-zirco.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;usgs2008&quot;&gt;{{cite journal| title = Zirconium and Hafnium| journal = Mineral Commodity Summaries| pages = 192–193| publisher = US Geological Survey| date = 1. 1. 2008| url = http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/zirconium/mcs-2008-zirco.pdf| format = PDF| access-date = 24. 2. 2008| archive-date = 3. 3. 2012| archive-url = https://web.archive.org/web/20120303153111/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/zirconium/mcs-2008-zirco.pdf| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ralph&quot;&gt;{{cite web|author=Ralph, Jolyon; Ralph, Ida |title=Minerals that include Zr|publisher=Mindat.org| year=2008|url=http://www.mindat.org/chemsearch.php?inc=Zr%2C&amp;exc=&amp;sub=Search+for+Minerals|access-date=23. 2. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Callaghan&quot;&gt;{{cite web|author=Callaghan R.|title=Zirconium and Hafnium Statistics and Information|publisher=US Geological Survey|date=21. 2. 2008|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/zirconium/|access-date=24. 2. 2008|archive-date=18. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180218030521/https://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/zirconium/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ullmann&quot;&gt;Nielsen, Ralph (2005) &quot;Zirconium and Zirconium Compounds&quot; u: ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry'', Wiley-VCH, Weinheim. {{doi|10.1002/14356007.a28_543}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Zardiackas&quot;&gt;{{cite book|author=Zardiackas, Lyle D.; Kraay, Matthew J.; Freese, Howard L. |title=Titanium, niobium, zirconium and tantalum for medical and surgical applications|url=http://books.google.com/books?id=iAlt_F5K9KkC&amp;pg=PA21|access-date=18. 3. 2011 |date=1. 1. 2006|publisher=ASTM International|isbn=978-0-8031-3497-3|pages=21–}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;b1&quot;&gt;{{cite book|author=Brady, George Stuart; Clauser, Henry R.; Vaccari, John A. |title=Materials handbook: an encyclopedia for managers, technical professionals, purchasing and production managers, technicians, and supervisors|url=http://books.google.com/books?id=vIhvSQLhhMEC&amp;pg=PA1063|access-date=18. 3. 2011 |date=24. 7. 2002|publisher=McGraw-Hill Professional|isbn=978-0-07-136076-0|pages=1063–}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kyo&quot;&gt;{{cite web | title= Fine ceramics - zirconia | publisher = Kyocera Inc. | url=http://global.kyocera.com/prdct/fc/list/material/zirconia/zirconia.html}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Gillon&quot;&gt;{{Cite book|author=Luc Gillon|year=1979|title=Le nucléaire en question|publisher=Gembloux Duculot|edition=fran.|page=240|isbn=9782801102718}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;azomzirc&quot;&gt;{{cite web| title = Zirconia| publisher = AZoM.com| year = 2008| url = http://www.azom.com/details.asp?ArticleID=133#_Key_Properties| access-date = 17. 3. 2008| archive-date = 26. 1. 2009| archive-url = https://web.archive.org/web/20090126182009/http://www.azom.com/details.asp?ArticleID=133#_Key_Properties| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Schütze&quot;&gt;{{cite journal|author=Gauthier V.; Dettenwanger F.; Schütze M.|title=Oxidation behavior of γ-TiAl coated with zirconia thermal barriers| journal=Intermetallics| volume=10| issue=7|pages=667–674|publisher=Karl Winnacker Institut der Dechema|location= Frankfurt, Njemačka|date=10. 4. 2002| doi=10.1016/S0966-9795(02)00036-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Wilkinson&quot;&gt;{{cite journal | author = Wilkinson, G. | display-authors = etal | year= 1954 | title = Bis-cyclopentadienyl Compounds of Ti, Zr, V, Nb and Ta | journal = J. Am. Chem. Soc. | volume = 76 | issue = 17 | pages = 4281–4284 | doi = 10.1021/ja01646a008}}; {{cite journal|doi=10.1021/cen-v082n015.p035|author=Rouhi A. Maureen|title=Organozirconium Chemistry Arrives|journal=Science &amp; Technology| volume=82|issue=16|pages=36–39|publisher=Chemical &amp; Engineering News|date=19. 4. 2004|url=http://pubs.acs.org/cen/nlw/8216sci1.html|issn=0009-2347| access-date=17. 3. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Wailes&quot;&gt;{{cite journal|author=Wailes, P. C.; Weigold, H.|title=Hydrido complexes of zirconium I. Preparation|journal=Journal of Organometallic Chemistry|year=1970|volume=24|pages=405–411|doi=10.1016/S0022-328X(00)80281-8|issue=2}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;hart&quot;&gt;{{cite journal|author=Hart, D. W.; Schwartz, J. | title=Hydrozirconation. Organic Synthesis via Organozirconium Intermediates. Synthesis and Rearrangement of Alkylzirconium(IV) Complexes and Their Reaction with Electrophiles| journal=J. Am. Chem. Soc.|volume=96 |issue=26|year=1974|pages=8115–8116|doi=10.1021/ja00833a048}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Zirconium}}
* [http://www.periodicvideos.com/videos/040.htm Cirkonij] na sajtu ''Periodic Videos'' {{en simbol}}

{{PSE}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Cirkonij| ]]
[[Kategorija:Hemijski elementi]]
[[Kategorija:Prijelazni metali]]
[[Kategorija:Pirotehnička goriva]]</text>
      <sha1>dngn1mkturb75ch2p2uz272in3woge1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dosjei X (serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7496</id>
    <revision>
      <id>3916809</id>
      <parentid>3877375</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T04:45:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916809</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="89076" sha1="46urdsj9232gddlp61hdjmfjt2k1j8t" xml:space="preserve">{{Infokutija TV-emisija
| bgcolour           =
| ime serije         = Dosjei X
| originalni naslov  = The X Files
| slika              = The X-Files logo.svg
| opis slike         =
| žanr               = {{plainlist|
* [[Naučna fantastika]]&lt;ref name=&quot;Delsara&quot;&gt;Delsara, Jan (2000), ''PopLit, PopCult and The X-Files: A Critical Exploration'', &quot;McFarland&quot;; {{ISBN|978-0-7864-0789-7}}.&lt;/ref&gt;
* [[Horor]]&lt;ref name=&quot;Delsara&quot;/&gt;
* [[Dramska serija|Drama]]&lt;ref&gt;Cooper, Tracie, &quot;The Files: Seasons 01&quot;, ''Allmovie''.&lt;/ref&gt;
* Misterija&lt;ref name=&quot;Delsara&quot;/&gt;
* [[Triler]]&lt;ref name=&quot;Delsara&quot;/&gt;
}}
| trajanje epizode   = 44 minute
| autor              = [[Chris Carter (scenarist)|Chris Carter]]
| razvoj             =
| producent          =
| izvršni producent  =
| glumci             = {{plainlist|
* [[David Duchovny]]
* [[Gillian Anderson]]
* [[Robert Patrick]]
* [[Annabeth Gish]]
* [[Mitch Pileggi]]
}}
| narator            =
| država             = [[SAD]]
| jezik              = [[Engleski jezik|Engleski]]
| tv kuća            = {{plainlist|
* [[Ten Thirteen Productions]]
* [[20th Century Fox Television]]
}}
| početak serije     = 10. 9. 1993 – 19. 5. 2002. &lt;br /&gt;
| kraj serije        = 24. 1. 2016 –
| broj epizoda       = 218 ([[Spisak epizoda &quot;Dosjea X&quot;|spisak]])
| broj sezona        = 11
| prethodna          =
| sljedeća           = ''[[Dosjei X: Želim vjerovati]]''
| web stranica       =
| imdb               = 0106179
}}
{{slušajte
| datoteka = X-Files Theme.ogg|50px|lijevo
| naslov      = Muzička tema iz serije ''Dosjei X''
| opis        = Isječak muzičke teme iz serije ''Dosjei X''
| format      = [[Ogg]]
}}
'''''Dosjei X''''' (eng. ''The X-Files'') [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[Naučna fantastika|naučnofantastična]] [[Televizijska serija|TV-serija]] i dio kompletne [[Dosjei X (franšiza)|franšize]] koju je kreirao [[scenarist]] [[Chris Carter (scenarist)|Chris Carter]]. Serija se prvobitno emitirala od 10. septembra 1993. do 19. maja 2002. da bi nakon duže pauze, 24. januara 2016.&lt;ref&gt;[http://www.klix.ba/magazin/film-tv/ljepotice-u-novim-epizodama-dosjea-x/150722090 ''Nastavak emitovanja kultne serije ''Dosjei X'']&lt;/ref&gt; počelo emitiranje i desete sezone koja se sastoji od šest epizoda. Serija je od početka emitiranja postala hit na TV-mreži [[Fox Broadcasting Company|Fox]] dok su njeni likovi i slogani (poput ''Istina je oko nas'', ''Ne vjeruj nikome'' i ''Želim vjerovati'') postali sinonimi popularne kulture [[1990-e|90-ih]] godina [[20. vijek|prošlog vijeka]]. Kao jedna od najpoznatijih serija svoje ere, pridonijela je nepovjerenju javnosti u njihovu vladu i velike institucije, razvijala različite teorije zavjere i promovirala duhovnost, a sve kroz pokušaj otkrivanja postojanja [[vanzemaljci|vanzemaljskog života]] na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]]. Iz ''Dosjea X'' razvila se i ''[[spin-off]]'' serija ''[[Usamljeni revolveraši (serija)|Usamljeni revolveraši]]''.

Glavni likovi serije su dvoje agenata [[FBI]]-a: [[Fox Mulder]] ([[David Duchovny]]) i [[Dana Scully]] ([[Gillian Anderson]]). Njih dvoje zaduženi su za istraživanje ''Dosjea X'', neriješenih slučajeva koji uključuju paranormalne pojave. Mulder vjeruje u postojanje vanzemaljaca i paranormalno, dok je Scully [[Skepticizam|skeptik]], a na slučajevima radi zbog [[nauka|naučne]] analize Mulderovih otkrića.&lt;ref&gt;[[Pilot (Dosjei X)|&quot;Pilot&quot;]], ''Dosjei X'', ''FOX'', sezona 1, 10. 9. 1993.&lt;/ref&gt; U ranoj fazi serije oboje agenata postaju pijuni u mnogo većem sukobu, što rezultira njihovim međusobnim povjerenjem. Tokom serije njihova isprva platonska veza pretvara se u [[ljubav]]nu priču. Uz [[mitologija|mitološku]] priču koja se proteže kroz sve sezone, okosnica serije su i epizode sa &quot;čudovištem sedmice&quot;, koje čine dvije trećine kompletnog serijala. U takvim epizodama Mulder i Scully istražuju čudne zločine koji u pravilu nemaju pretjerane veze s mitološkim dijelom priče, iako su poneke epizode važne za cijelu pozadinu serijala.

Do danas su snimljena dva dugometražna filma koja su se u kinima prikazala 1998. i 2008. Prvi se jednostavno zove ''[[Dosjei X: Film]]'', dok drugi nosi naslov ''[[Dosjei X: Želim vjerovati]]''. U posljednje dvije sezone serije Anderson je postala glavna zvijezda nakon što je Duchovny odlučio otići i baviti se drugim projektima. Posljedica toga bila je uvođenje dvoje novih likova u seriju: agenata FBI-a [[John Doggett|Johna Doggetta]] ([[Robert Patrick]]) i [[Monica Reyes|Monike Reyes]] ([[Annabeth Gish]]). Direktni nadređeni Mulderu i Scully, pomoćnik direktora [[Walter Skinner]] ([[Mitch Pileggi]]), u posljednjim sezonama također je postao centralni lik. U vrijeme kad je serija završila sa svojim emitiranjem postala je najduža naučnofantastična serija u historiji televizije u SAD-u, iako su je kasnije pretekle serije ''[[Stargate SG-1]]'' (2007) i ''[[Smallville]]'' (2011).

Serija je nagrađena s 15 ''[[Nagrada Emmy|Emmyja]]'', od čega se izdvaja i onaj u kategoriji najbolje glavne glumice (Gillian Anderson). Serija je također sveukupno osvojila i pet ''[[Zlatni globus|Zlatnih globusa]]'', od čega je tri puta proglašena najboljom serijom godine, a 1997, uz to što je proglašena najboljom, Duchovny i Anderson proglašeni su najboljima u svojim kategorijama.

== Pregled serije ==
Serija prati karijere i lični život dvoje agenata FBI-a: [[Fox Mulder|Foxa Muldera]] ([[David Duchovny]]) i [[Dana Scully|Dane Scully]] ([[Gillian Anderson]]). Mulder je iskusni agent i čvrst vjernik u natprirodne pojave. Također je i nepopustljiv u svom vjerovanju o postojanju inteligentnog vanzemaljskog života i njegovog kontinuiranog prisustva na Zemlji. Zbog takvih vjerovanja, Mulder je dobio nadimak &quot;Sablasni&quot; (''Spooky'') te premještaj u malo poznati odjel FBI-a koji se bavi neistraženim zločinima pod nazivom ''Dosjei X''. Njegovo vjerovanje u natprirodne pojave seže u rano [[djetinjstvo]], još otkad je svjedočio otmici vlastite sestre, Samanthe, u dobi od 12 godina. Sestrina otmica glavni je pokretač kompletne Mulderove karijere tokom većine serije. Zbog toga, kao i zbog želje za osvetom i otkrićem istine koju čuvaju autoriteti, Mulder se bori s vlastitom objektivnošću u svojim istragama. Agentica Scully, s druge strane, potpuna je suprotnost. Kao [[doktor]]ica i prirodni skeptik, slučajevima često može prići s puno distance i objektivnosti čak i kad Mulder, bez obzira na iskustvo, ne može. U početku je Scully dovedena u odjel Dosjea X kako bi slučajevima dala naučno, logično objašnjenje i tako razotkrila Mulderove teorije. Iako je često sposobna dati upravo takva objašnjenja, rijetko kad može pobiti Mulderova mišljenja o slučajevima, a kako serija odmiče, ona postaje sve frustriranija zbog nemogućnosti da procijeni Dosjee X u naučnom smislu.

Glavna okosnica kompletne radnje serije jest borba dvoje agenata da otkriju vladinu zavjeru o skrivanju postojanja vanzemaljskog života te o saradnji vlade s vanzemaljcima. Misteriozni ljudi koji se pojavljuju tokom prvog dijela serije tvore tzv. &quot;Sindikat&quot; (''The Syndicate'') i predstavljaju glavne negativce; kasnije se u seriji otkriva da je Sindikat zapravo samo posrednik između ljudske rase i grupe vanzemaljaca koja je namjerava uništiti. Sindikat vrlo često predstavlja [[Pušač (Dosjei X)|Pušač]] ([[William B. Davis]]), beskrupulozni [[ubistvo|ubica]] i vrhunski [[političar]], pregovarač i manipulator, ujedno i glavni negativac u serijalu.

Serija se bavi i razvojem odnosa između Muldera i Scully, koji u početku počiva na platonskoj vezi, ali pred kraj serije razvija se u pravu romantičnu priču.

Mulderu i Scully u 8. sezoni pridružuje se još dvoje agenata FBI-a: John Doggett i Monica Reyes. Doggett dolazi nakon Mulderove otmice, postaje novi partner Scully i pomaže joj u potrazi za Mulderom. Kasnije upravo on poziva agenticu Reyes koju zna otprije.

Serija završava kad Mulder završi na tajnom vojnom sudu zbog provale u tajni vojni objekt i vidi planove invazije vanzemaljaca i kolonizacije Zemlje. Iako ga sud proglašava krivim, uspijeva pobjeći zahvaljujući drugim agentima, te on i Scully postaju bjegunci.

== Glavni likovi ==
* '''Fox Mulder''' - specijalni agent FBI-a vjeruje u postojanje vanzemaljaca i vladinu zavjeru kojom skriva njihovo postojanje. Njegov ured nalazi se u podrumu FBI-a u kojem istražuje nerazjašnjene slučajeve koji sadržavaju natprirodne ili misteriozne pojave. Zbog otmice svoje sestre, kojoj je svjedočio dok je bio [[dijete]], Mulder je cijeli [[život]] posvetio traženju istine i razotkrivanju zavjere, što mu na kraju i uspijeva.
* '''Dana Scully''' - specijalna agentica FBI-a odustala je od [[medicina|medicinske]] karijere kako bi se posvetila razotkrivanju [[Kriminal|zločina]] i zločinaca. Nakon što joj njeni nadređeni dodijele novog partnera i daju zadatak da im redovno podnosi izvještaje kojima na naučni način pokušava objasniti slučajeve u Dosjeima X, između nje i Muldera razvija se čvrsta, u početku platonska veza zasnovana na uzajamnom povjerenju. Scully, za razliku od Muldera, ne vjeruje u postojanje vanzemaljaca ni u bilo šta paranormalno. Međutim, do kraja serije u potpunosti će promijeniti mišljenje, nakon što i sama u mnogo slučajeva posvjedoči neobjašnjivim fenomenima koji ih okružuju.
* '''Walter Skinner''' - pomoćnik je direktora FBI-a koji je kao marinac služio u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. Tokom rata ubio je mladića koji je nosio [[eksploziv]] i taj ga je tragični događaj obilježio do kraja života. U FBI-u, on je prvi nadređeni Mulderu i Scully u slučajevima koje istražuju. Iako na početku agenti smatraju da je i on upleten u zavjeru, kasnije se razvije snažan prijateljski odnos između njih troje.
* '''John Doggett''' - specijalni agent FBI-a prvi put se pojavljuje na početku 8. sezone kako bi pronašao nestalog Muldera. Doggett je služio u [[Armija SAD-a|Armiji SAD-a]] između 1970. i 1980, a kasnije se pridružio policiji [[New York]]a, gdje je stekao status [[detektiv]]a. Nakon što mu sin bude [[ubistvo|ubijen]] odlazi u FBI. Nakon neuspjelog pokušaja pronalaska Muldera, Doggett postaje novi partner agentice Scully na Dosjeima X.
* '''Monica Reyes''' - specijalna agentica FBI-a rođena je i odrasla u [[Ciudad de México|Mexico Cityju]], [[grad]]u u kojem joj roditelji još uvijek žive. Upravo iz tog razloga savršeno govori [[španski jezik]]. 1990. upisala se na [[FBI-jeva akademija|FBI-jevu akademiju]] u [[Virginia|Virginiji]], a prvi joj je zadatak bio istraživanje ritualnih ubistava. Dugogodišnja je Doggettova prijateljica, a nakon odlaska Scully iz FBI-a upravo ona postaje njegova partnerica na Dosjeima X.

== Produkcija ==
=== Koncepcija serije ===
[[Datoteka:SpotnitzandCarter-cropped.jpg|mini|desno|200px|Chris Carter, kreator serije]]
Chris Carter, rodom iz [[Kalifornija|Kalifornije]], dobio je priliku producirati novu TV-seriju za mrežu FOX početkom 90-ih godina 20. vijeka. Umoran od [[humor]]ističkih serija, na kojima je dotad radio, a nadahnut izvještajem o 3,7 miliona Amerikanaca koji su (možda) oteti od strane vanzemaljaca&lt;ref name=&quot;ew&quot;&gt;{{cite web
|title=X Appeal: 'The X-Files' Builds a Cult Following by Following the Occult
|work=Entertainment Weekly
|date=18. 3. 1993
|access-date=29. 6. 2009
|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,301487,00.html
|archive-date=19. 10. 2012
|archive-url=https://web.archive.org/web/20121019090836/http://www.ew.com/ew/article/0,,301487,00.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; te prisjećajući se [[Afera &quot;Watergate&quot;|afere &quot;Watergate&quot;]] i [[horor]]-serije iz 70-ih, ''Kolchak: The Night Stalker'', Carter je osmislio ideju za ''Dosjee X'' i napisao [[scenarij]] za pilot-epizodu 1992. U početku se borio sa željama direktora koji su Mulderu htjeli odmah naći potencijalnu ljubav. TV-mreža htjela je puno etabliraniju ili &quot;višu, elegantniju, plavu i sisatiju&quot;&lt;ref&gt;{{cite news
|work=Times Online
|title=Interview with Gillian Anderson
|date=29. 3. 2007
|access-date=29. 6. 2009
|url=http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article1580600.ece
|location=London
|archive-date=1. 4. 2007
|archive-url=https://web.archive.org/web/20070401141406/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article1580600.ece
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; glumicu za Scully nego što je to bila tada 24-godišnja [[Gillian Anderson]], veteranka iz [[pozorište|pozorišta]] s malim [[film]]skim iskustvom, a za koju je Carter smatrao da je jedini pravi izbor za ulogu nakon audicija.&lt;ref name=&quot;USA AND&quot;&gt;{{cite web
|author=Mansfield, Stephanie
|title=Gillian Anderson: Not What You'd Expect
|work=USA Weekend
|date=1. 2. 1998
|access-date=29. 6. 2009
|url=http://www.usaweekend.com/98_issues/980215/980215_xfiles_anderson.html
}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;twentyohsix&quot;&gt;{{cite web
|work=Chicago Tribune
|author=Ryan, Maureen
|title=Interview with Gillian Anderson
|date=19. 1. 2006
|access-date=29. 6. 2009
|url=http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2006/01/gillian_anderso.html
|archive-date=27. 7. 2012
|archive-url=https://www.webcitation.org/69TfrRGaN?url=http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2006/01/gillian_anderso.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;

Carterov početni prijedlog za seriju ''Dosjei X'' bio je odbijen od strane FOX-a. Nakon što je doradio koncept, vratio se nekoliko sedmica kasnije zajedno s kompletnom komisijom koja je radila na pilot-epizodi. Anderson je komentirala svoj rani rad na seriji: &quot;To je bilo potpuno novo iskustvo za mene - tek sam drugi put u životu stala pred kameru u pilot-epizodi&quot;. U prvoj epizodi nije upotrijebljena poznata [[muzika]] iz ''Dosjea X''. Duchovnyjev otac, [[Amram Duchovny]], pojavljuje se u epizodi kao putnik u [[avion]]u.&lt;ref name=&quot;X&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,301487,00.html |title=X Appeal: 'The X-Files' builds a cult following by the occult |work=Entertainment Weekly |date=18. 3. 1994 |access-date=28. 6. 2013 |archive-date=19. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019090836/http://www.ew.com/ew/article/0,,301487,00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Carterova ideja bila je prikazati [[FBI]]-agente koji istražuju vanzemaljce i paranormalne pojave, ali se također htio pozabaviti i njihovim ličnim vjerovanjima. Izjavio je: &quot;Sebe smatram osobom koja nije [[religija|religiozna]], ali koja je u stalnoj potrazi za religioznim iskustvom. Mislim da su likovi agenata slični tome.&quot;&lt;ref name=&quot;CBC&quot;&gt;{{cite web
|title=Chris Carter on the Gabereau Show
|author=Gabereau, Vicki
|date=maj 1995
|access-date=31. 7. 2009
|url=http://www.mjq.net/xfiles/ccarter.htm
}}&lt;/ref&gt; Dana Scully, uz to što je naučni skeptik i doktorica, bila je otvorena prema [[Katoličanstvo|katoličkoj vjeri]] u kojoj je odrasla, dok Mulder, bivši student [[Univerzitet u Oxfordu|Oxforda]], na kojem je diplomirao iz [[psihologija|psihologije]] i postao stručnjak za profiliranje kriminalaca, istinski vjeruje u postojanje vanzemaljaca (zbog toga je prozvan &quot;Sablasni Mulder&quot; od strane svojih kolega). Carter je izjavio: &quot;Način na koji Scully vidi svijet jest način na koji ga vidi i serija. I zbog toga serija mora biti zasnovana na snažnim naučnim temeljima kako bi Muldera tjerala još dalje... Ako je nauka jako dobra, Scully ima jako dobre argumente... A Mulder je taj koji je mora uvjeriti da se ona mora riješiti tih argumenata i da mora prihvatiti neprihvatljivo. I tu nastaje konflikt&quot;. Carter je također smatrao da je Scullyina uloga puno više [[racionalizam|racionalna]], dok se Mulder više oslanja na intuiciju i nagađanja - suprotno onome što inače vidimo na televiziji.&lt;ref name=&quot;TheTruthBehindSeasonOne&quot;&gt;{{cite video |people=Chris Carter, Mark Snow, Paul Rabwin, Mat Beck i Dean Haglund |date=2000 |title=The Truth Behind Season 1 |medium= DVD |publisher=[[Fox Broadcasting Company|Fox Home Entertainment]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CCfavoriteepisodes&quot;&gt;{{cite video |people=Chris Carter |date=2000 |title=Chris Carter Interviews About His 12 Favourite Episodes |medium= DVD |publisher=Fox Home Entertainment}}&lt;/ref&gt;

=== Glumačka postava ===
[[Datoteka:Gillian anderson lk.jpg|mini|desno|200px|Gillian Anderson - glumica koja u seriji ''Dosjei X'' tumači Danu Scully]]
Rani uticaj [[Glen Morgan|Glena Morgana]] i [[James Wong|Jamesa Wonga]] na mitologiju ''Dosjea X'' doveo je do uvođenja popularnih sporednih likova koji će se nastaviti pojavljivati u kasnijim epizodama koje će pisati drugi scenaristi kao što je Scullyjina porodica: Danin otac William ([[Don S. Davis]]), njena majka Margaret ([[Sheila Larken]]) i njena sestra Melissa ([[Melinda McGraw]]). Popularni trio ''Usamljeni revolveraši'' također su bili sporedni likovi.&lt;ref name=&quot;SALON&quot;&gt;{{cite web |author=Stark, Jeff |title=Interview with Chris Carter |url=http://archive.salon.com/ent/tv/int/2001/03/13/carter/print.html |access-date=29. 6. 2009 |date=13. 4. 2001 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090828103349/http://archive.salon.com/ent/tv/int/2001/03/13/carter/print.html |archive-date=28. 8. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Duchovny, David (FMC).jpg|mini|lijevo|200px|[[David Duchovny]] - glumac koji u seriji ''Dosjei X'' tumači ulogu Foxa Muldera]]
David Duchovny radio je u [[Los Angeles]]u 3 godine prije ''Dosjea X''; u početku karijeru je htio izgraditi u filmskom biznisu. Međutim, 1993. njegova menadžerica Melanie Green dala mu je scenarij za pilot-epizodu serije. Kako su oboje bili uvjereni da se radi o dobrom scenariju, David je odlučio otići na audiciju.&lt;ref name=&quot;Youtube&quot;&gt;{{cite web |author=|url=http://www.youtube.com/watch?v=OKpscCCG-nA |title=Inside the actor's studio&amp;nbsp;— David Duchovny (part 1) |work=[[YouTube]] |date= |access-date=12. 7. 2009}}&lt;/ref&gt; Ta audicija prošla je &quot;grozno&quot;: govorio je vrlo polahko, a premda je voditelj audicije smatrao da je Duchovny dobro odradio posao, Chris Carter nije bio nimalo zadovoljan. To ga je nagnalo da Duchovnya zamoli da sebe zamisli kao agenta FBI-a u budućim epizodama.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Carter, Chris |url=http://www.bbc.co.uk/cult/xfiles/interviews/carter/clip0.shtml |title=Casting Mulder |work=BBC News |date= |access-date=12. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;

Anderson se pojavila na audiciji za Danu Scully 1993. &quot;Nisam mogla prestati čitati scenarij&quot;, prisjećala se. Izvršni direktori FOX-a nisu se slagali s autorom-režiserom Chrisom Carterom u njegovom odabiru Gillian Anderson; željeli su nekoga s &quot;manje sjaja i više seksualnosti&quot; za ulogu Scully. Međutim, Carter je insistirao na tome da upravo Anderson ima integritet potreban za ulogu. U korist njegove odluke svakako idu brojne nagrade koje je Anderson osvojila za portretiranje agentice Scully tokom 9 godina trajanja serije: nagrada glumačkog udruženja (1996 i 1997), nagrada ''Emmy'' (1997) i ''Zlatni globus'' (1997). Upravo je na setu ''Dosjea X'' Anderson upoznala svog budućeg supruga, Clydea Klotza, koji je u to vrijeme radio kao asistent voditelja scenografije. Anderson i Klotz dobili su kćer Piper tokom snimanja serije.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Bovendeerd, Frederick |url=http://www.imdb.com/name/nm0000096/bio |title=Gillian Anderson |publisher= IMDB The Internet Movie Database |access-date=10. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;

Lik Waltera Skinnera glumio je Mitch Pileggi, koji se prije toga pojavio na audiciji za dva-tri druga lika iz serije prije nego je dobio ovu ulogu. U početku mu nije bilo jasno zašto ga ponovo zovu na audiciju za lik koji se povremeno pojavljuje u seriji sve dok nije otkrio pravi razlog zašto nije dobio prethodne uloge za koje je čitao - Carter je imao problema u zamišljanju Pileggija kako glumi ostale likove zbog toga što je ovaj non-stop brijao glavu. Kad se glumac pojavio na audiciji za ulogu Skinnera, nije bio u dobrom raspoloženju i bilo mu je izraslo malo kose. Upravo su takav njegov stav i pojava odgovarale liku Skinnera; Carter je mislio da se glumac samo pretvara da je nezadovoljan. Pileggi je naknadno shvatio da je imao sreće što nije dobio nijednu prethodnu ulogu jer bi to značilo da bi glumio u puno manje epizoda i uloga Skinnera, koji se pojavljuje do kraja serije, promaknula bi mu.&lt;ref name=&quot;Walter_Skinner&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.hieran.com/office/firstint.html |title=Mitch Pileggi interview |first=Robin |last=M. Mayhall |date=juni 1995 |access-date=10. 7. 2009 |work=The X-Tapes}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je Duchovny odlučio napustiti seriju po završetku sedme sezone, producenti su uveli novog lika - agenta FBI-a Johna Jaya Doggetta kojeg je utjelovio Robert Patrick. Carter je vjerovao da će serija s novim glavnim likovima moći trajati još barem deset sezona pa se čak i uvodna špica za osmu i devetu sezonu mijenjala kako bi se naglasila važnost novih glumaca (uz Pileggija koji je napokon dobio status glavnog glumca).&lt;ref name=&quot;TheTruthBehindSeasonEight&quot;&gt;{{cite video |people=Chris Carter, Robert Patrick, Frank Spotnitz i Gillian Anderson |date=2002 |title=The Truth Behind Season 8 |medium= DVD |publisher=Fox Home Entertainment}}&lt;/ref&gt; Ipak, serija je potrajala još samo 2 sezone budući da lik Johna Doggetta nije previše podigao gledanost. Glumac [[Cary Elwes]] doveden je u seriju kao sporedni lik Brad Follmer koji se pojavljuje u 6 epizoda.&lt;ref name=&quot;http://abcnews.go.com/Entertainment/story?id=103090&amp;page=1&quot;&gt;{{cite web | url=http://abcnews.go.com/Entertainment/story?id=103090&amp;page=1 | title=Cary Elwes Joins X-Files | access-date=28. 12. 2011}}&lt;/ref&gt;

=== Snimanje serije ===
[[Datoteka:Stanley Park 1999 Rain.jpg|mini|desno|200px|''The End'' je bila posljednja epizoda snimljena u kišnom [[Vancouver]]u (na slici) čime je završila 5. sezona. U [[Kanada|Kanadi]] je sveukupno producirano 117 epizoda, prije nego je snimanje preseljeno u [[Los Angeles]].]]
Prvih pet sezona serije ''Dosjei X'' snimane su i producirane u [[Vancouver]]u, ali je kompletno snimanje kasnije preseljeno u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] kad je [[David Duchovny]] počeo izražavati nezadovoljstvo geografskom odvojenošću od svoje žene [[Tea Leoni|Tee Leoni]], kao i zbog svojih frustracija klimatskim uslovima u Vancouveru.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Strachan, Alex |url= http://www.mjq.net/xfiles/dd-sun-interview.htm |title= The Alienation of David Duchovny |work=Vancouver Sun |date=17. 2. 1998 |access-date=27. 7. 2009}}&lt;/ref&gt; [[Gillian Anderson]] također se željela vratiti kući u SAD, pa je Carter odlučio preseliti produkciju u [[Los Angeles]] nakon 5. sezone. Sezona je završila u maju [[1998]]. epizodom ''The End''. Radi se o posljednjoj epizodi snimljenoj u Vancouveru, ali i o posljednjoj na kojoj je radila filmska ekipa koja je bila zaposlena od 1. sezone, kao što su režiser [[R. W. Goodwin]] i njegova žena [[Sheila Larken]] (koja je igrala ulogu Margaret Scully i kasnije se pojavila u samo nekoliko epizoda).&lt;ref&gt;{{cite web |author=Strachan, Alex |url= http://www.mjq.net/xfiles/cc-farewell.htm |title= X-Files creator bids B.C. sad adieu |work=Vancouver Sun |date=30. 3. 1998 |access-date=27. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TheTruthBehindSeasonSix&quot;&gt;{{cite video |people=Chris Carter, Paul Rabwin, Frank Spotnitz i Gillian Anderson |date=2000 |title=The Truth Behind Season 6 |medium= DVD |publisher=Fox Home Entertainment}}&lt;/ref&gt;

Nakon preseljenja u Los Angeles (država [[Kalifornija]]) u šestoj sezoni, dogodile su se mnoge promjene iza kamere budući je većina originalne filmske ekipe serije otišla. Novi scenograf [[Corey Kaplan]], montažerka [[Lynne Willingham]], scenarist [[David Amann]] i režiser i producent [[Michael Watkins]] ostat će uz seriju nekoliko sljedećih godina. [[Bill Roe]] postao je novi kamerman serije, a većina epizoda imala je puno &quot;suši&quot; i &quot;svjetliji&quot; izgled zbog sunca i same klime u Kaliforniji za razliku od kišnih, maglovitih predjela Vancouvera. U ranoj fazi šeste sezone, producenti su iskoristili nove lokacije i pisali scenarije u zemlji koju ranije nisu mogli posjetiti.&lt;ref name=&quot;dir&quot;&gt;Hurwitz, Matt. &quot;[http://www.dga.org/news/v26_6/feat_kimmanners.php3 Directing ''The X-Files] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100316022856/http://www.dga.org/news/v26_6/feat_kimmanners.php3 |date=16. 3. 2010 }}''&quot;, ''DGA Monthly'', mart 2002.&lt;/ref&gt; Na primjer, epizoda ''Drive'' [[Vince Gilligan|Vincea Gilligana]] (o čovjeku koji oboljeva od neidentificirane bolesti) bila je prepuna akcijskih sekvenci - vrlo neobično za epizodu ''Dosjea X'' - upravo zbog same lokacije snimanja (ceste u pustinji [[Nevada|Nevade]]). Dvostruka epizoda ''Dreamland'' također je radnjom smještena u Nevadi, u legenardnoj [[Zona 51|Zoni 51]]. Radi se o komičnoj epizodi (kompletna šesta sezona puno je vedrija od svih ostalih) u kojoj glumac-gost [[Michael McKean]] glumi čovjeka u crnom Morrisa Fletchera koji zamijeni tijela s Foxom Mulderom. To je ujedno i jedina dvostruka epizoda ''Dosjea X'' koja ne spada u mitologiju serije.&lt;ref name=&quot;TheTruthBehindSeasonSeven&quot;&gt;{{cite video |people=[[Chris Carter (scenarist)|Carter, Chris]], [[Frank Spotnitz|Spotnitz, Frank]] i [[Gillian Anderson|Anderson, Gillian]] |date=2000. |title=The Truth Behind Season 7 |medium= DVD |publisher=[[Fox Broadcasting Company|Fox Home Entertainment]]}}&lt;/ref&gt;

Kompletna ekipa serije kasnije se vratila u Vancouver kako bi snimili dugometražni film ''[[Dosjei X: Želim vjerovati]]''. Prema [[Frank Spotnitz|Spotnitzu]], scenarij za film pisan je upravo za te lokacije.&lt;ref name=&quot;Province&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.canada.com/theprovince/news/story.html?id=3c696f83-c42f-4b57-9f7b-9372a358eea2&amp;k=93084|title=Filming of the X-Files sequel wraps|date=12. 3. 2008|author=Glen Schaefer|publisher=[[Vancouver Province]]|access-date=27. 7. 2009|archive-date=23. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120823050139/http://www.canada.com/theprovince/news/story.html?id=3c696f83-c42f-4b57-9f7b-9372a358eea2&amp;k=93084|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Snimanje je započelo u [[decembar|decembru]] [[2007]]. godine u Vancouveru u režiji Chrisa Cartera&lt;ref name=fox&gt;{{cite news | author=Pamela McClintock | author2=Tatiana Siegel | url=http://www.variety.com/article/VR1117975124.html?categoryid=1236&amp;cs=1 | title=Fox sets date for 'X-Files' sequel | publisher=[[Variety (časopis)|Variety]] | date=31. 10. 2007 | access-date=27. 7. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090805004924/http://www.variety.com/article/VR1117975124.html?categoryid=1236&amp;cs=1 | archive-date=5. 8. 2009 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, a završilo [[11. mart]]a [[2008]]. godine.&lt;ref name=&quot;Province&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CP&quot;&gt;{{cite web|url=http://canadianpress.google.com/article/ALeqM5jlLsYyF1dQuhzxXy2YyQ2Tc88fBA|title=Duchovny and two co-writers announce new X-Files feature film|date=12. 3. 2008|publisher=[[Canadian Press]]|access-date=27. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20080316214809/http://canadianpress.google.com/article/ALeqM5jlLsYyF1dQuhzxXy2YyQ2Tc88fBA|archive-date=16. 3. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Muzika ===
[[Kompozitor]] [[Mark Snow]] došao je raditi na ''Dosjeima X'' zahvaljujući svom prijateljstvu s izvršnim producentom [[R. W. Goodwin]]om. U početku produkcijska ekipa je razglabala o tome ko treba preuzeti posao kompozitora, a Chris Carter nije znao kome se obratiti. Poslušano je oko 15-tak ljudi, ali Goodwin je nastavio predlagati Snowa da ovaj dobije posao glavnog kompozitora. Snow se na audicijama pojavio tri puta, ali niti jednom nije dobio naznaku od strane produkcijske ekipe da li je bio dobar ili ne. Jednoga dana nazvao ga je njegov agent i u tijeku razgovora o neodređenoj &quot;pilot epizodi&quot; je shvatio da je dobio posao.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.soundtrack.net/features/article/?id=19 |title=The S Files |publisher=Soundtrack.net |date=6. 6. 2008 |access-date=27. 5. 1998}}&lt;/ref&gt;

Serija ''Dosjei X'' koristi se instrumentalnom muzikom puno više od drugih televizijskih serija. Prema dokumentarnom prilogu &quot;Behind the Truth&quot; iz [[DVD]] izdanja prve sezone, Snow je potpuno slučajno stvorio poznati efekt jeke u glavnoj muzičkoj temi. Rekao da je prošao nekoliko različitih verzija s Carterom, ali da ovaj nikako nije bio zadovoljan. Nakon što je jednom prilikom Carter izašao iz sobe, Snow je spustio ruku i podlakticu na [[klavijatura|klavijature]] u frustraciji. Rekao je: &quot;Taj zvuk proizašao je direktno iz klavijatura. I to je bilo to.&quot;&lt;ref name=&quot;TheTruthBehindSeasonOne&quot;/&gt; Druga epizoda, ''Deep Throat'' označila je Snowov debi kao solo kompozitora kompletne epizode ''Dosjea X''. Produkcijski tim bio je vrlo oprezan u početku serije oko upotrebljavanja previše muzike u epizodama.&lt;ref name=&quot;Commentary-DeepThroat&quot;&gt;{{cite video |people=Chris Carter |date=2005 |title=Audio Commentary for &quot;Deep Throat&quot; |medium= DVD |publisher=Fox Home Entertainment}}&lt;/ref&gt;

Snow je također komponirao kompletan ''[[Zvučna podloga|soundtrack]]'' za film ''Dosjei X: Želim vjerovati''. Soundtrack je pušten u prodaju pod nazivom ''The X-Files: I Want To Believe: Original Motion Picture Score'', a snimljen je sa simfonijom Hollywood Studio tokom maja 2008. u studiju ''[[20th Century Fox]]a''.&lt;ref name=scoring&gt;{{cite news | author=Dan Goldwasser | url=http://www.scoringsessions.com/news/143 | title=Mark Snow scores ''The X-Files: I Want to Believe'' | publisher=ScoringSessions.com | date=30. 5. 2008 |access-date=27. 7. 2009}}&lt;/ref&gt; [[Velika Britanija|Britanski]] izvođači iz UNKLE snimili su novu verziju glavne teme serije za odjavnu špicu filma.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://movies.yahoo.com/mv/news/va/20080627/121462342200.html|title=X-Files theme gets a fresh spin for summer film|publisher=Yahoo! Movies|date=6. 6. 2008|access-date=27. 7. 2009|archive-date=3. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080703205814/http://movies.yahoo.com/mv/news/va/20080627/121462342200.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Također su snimljeni i neki neobični zvukovi prilikom čega su korištene žice [[klavir]]a. Snow je također komentirao da su određeni dijelovi muzike bili nadahnuti djelom &quot;Prospectors Quartet&quot; sa ''soundtracka'' za film ''[[Bit će krvi]]''.&lt;ref&gt;{{cite video |people=Chris Carter i Mark Snow |date=2005 |title=Trust No One Documentary |medium= DVD |publisher=Fox Home Entertainment}}&lt;/ref&gt;

=== Uvodna špica ===
Originalna uvodna špica napravljena je 1993. za 1. sezonu i ostala je nepromijenjena sve dok Duchovny nije otišao iz serije kao glavni lik na kraju 7. sezone. Kad su stvarali uvodnu špicu, Carter je pronašao videooperatera koji je razvukao lice koje vidimo u špici. Radi se o vjerovatno najpoznatijem dijelu same špice. Rabwin je izjavio da su muzika i specijalni efekti doveli do uvodne špice &quot;kakva nikad dotad nije bila viđena na televiziji&quot;.&lt;ref name=&quot;TheTruthBehindSeasonOne&quot;/&gt;

Prva epizoda 8. sezone, ''Within'', označila je prvu veliku promjenu u uvodnoj špici. Uz dodatak glumca Roberta Patricka, koji je postao glavni lik, špica je sadržavala i nove slike i nove fotografije Duchovnyja i Gillian Anderson (iako se Duchovny na špici pojavljuje samo kad se pojavljuje i u epizodi). Budući da se špica nije mijenjala u prvih 7 sezona, Carter i ostatak ekipe smatrali su da je došlo pravo vrijeme za promjenu zbog Duchovnyjevog odlaska iz serije. Nova špica pokazivala je razne slike Scullyine [[trudnoća|trudnoće]], a prema [[Frank Spotnitz|Franku Spotnitzu]], također je pokazivala i apstraktni način Mulderove odsutnosti iz 8. sezone kad ga vidimo da pada u oko (koje bi trebalo biti Scullyino).&lt;ref name=&quot;TheTruthBehindSeasonEight&quot;/&gt;

Kad se radila uvodna špica za 9. sezonu, ideja je bila da se stvori potpuno nova špica za &quot;nove Dosjee X&quot;. Razlog je bio taj što je Anderson željela otići iz serije, pa su Reyes i Skinner dodani među glavne likove serije kako bi se na što bolji način pokazalo da 9. sezona nije kao nijedna prijašnja. Zbog Duchovnyjevog povratka u posljednjoj epizodi serije, ''The Truth'', uvodna špica sadržavala je najviše glumaca od svih dotadašnjih - 5.&lt;ref name=&quot;TheTruthBehindSeasonNine&quot;&gt;{{cite video |people=Chris Carter, Robert Patrick, Frank Spotnitz, Vince Gilligan i Kim Manners |date=2002 |title=The Truth Behind Season 9 |medium= DVD |publisher=Fox Home Entertainment}}&lt;/ref&gt;

=== Odlazak Duchovnyja ===
Tokom 7. sezone serije glavni glumac David Duchovny odlučio ju je napustiti. Mnogo se nagađalo o razlozima njegovog odlaska - od nesuglasica u vezi s [[ugovor]]om, pa sve do toga da sam glumac traži filmske uloge. Umjesto njega došao je Robert Patrick kao agent John Doggett na početku 8. sezone. Patrick je u seriji ostao sve do njenog kraja.

== Mitologija serije ==
Paralelno s razvojem likova, epizode ''Dosjea X'' bavile su se i brojnim misterioznim elementima koji su nastajali iz fenomena naučne fantastike i paranormalnog. Kreatori takve epizode smatraju ''mitologijom serije'', a ljubitelji širom svijeta razvijali su vlastite teorije o mitologiji tokom trajanja serije (a i kasnije). Među najznačajnijim mitološkim elementima jesu likovi &quot;čudovište sedmice&quot; (''Monster-of-the-Week''), vladina urota, &quot;Sindikat&quot; i kolonizacija planete.

Tokom prvih nekoliko sezona serijom su uglavnom prevladavale pojedinačne epizode u kojima agenti istražuju razna ubistva i čudovišta, kao što su Eugene Tooms u epizodama ''Squeeze'' i ''Tooms'' ili legendarni Vrag iz [[New Jersey|Jerseyja]] iz epizode ''The Jersey Devil'' u 1. sezoni. Kako se serija razvijala, priča o vanzemaljcima poprimala je sve više maha i išla u veću dubinu i razradu. Prva epizoda 8. sezone, ''Within'', bavi se pitanjima gubitka, samoće i boli nakon Mulderovog nestanka.&lt;ref name=&quot;book_part_one&quot;&gt;Kessenich 2002, str. 149.&lt;/ref&gt; Epizoda ''Per Manum'' iz 8. sezone uključuje teme mračnog, zlosutnog terora, paranoje i straha od nepoznatog.&lt;ref name=&quot;book_part_two&quot;&gt;Kessenich 2002, str. 156.&lt;/ref&gt; [[Smrt]] i [[uskrsnuće]] predstavljaju važan podzaplet u 8. sezoni, pogotovo u epizodama ''The Gift'', kad uskrsne John Doggett, i ''Deadalive'', kad se Mulder probudi iz svoje smrtne postelje. Ovaj podzaplet nastavlja se i u 9. sezoni.&lt;ref name=&quot;book_part_three&quot;&gt;Kellner 2003, str. 155.&lt;/ref&gt; Prije ovih zapleta glavna okosnica serije bio je nagovještaj da čovječanstvo predstavlja najveću prijetnju samome sebi, iako se tehnologija nalazi na visokom stepenu razvoja. Glavna tema u većini sezona uglavnom se fokusirala na uskrsnuće čovječanstva i njegovo spašavanje (&quot;Sindikat&quot;) te na prijetnju izvana (vanzemaljci). Ostale teme obrađene u seriji uključivale su ponovno rođenje, život i vjerovanje (epizode ''This is Not Happening'' i ''Deadalive'').&lt;ref name=&quot;book_part_three&quot;/&gt;

== Hronologija serije ==
[[Datoteka:Mulder´s office.jpg|mini|desno|200px|Ured specijalnog agenta Fox Muldera]]
=== 1. sezona (1993–1994) ===
Prva sezona započela je s emitiranjem 10. septembra 1993, a završila 13. maja 1994. nakon 24 prikazane epizode na televizijskoj mreži [[Fox Broadcasting Company|Fox]].

U ovoj sezoni upoznajemo se sa glavnim likovima (Mulderom i Scully) te sporednim likovima koji se pojavljuju u pojedinim epizodama - [[Duboko grlo (Dosjei X)|Duboko grlo]], [[Walter Skinner]] i [[Pušač (Dosjei X)|Pušač]]. Prva sezona postavila je temelje serije koji su se sastojali od pojedinačnih epizoda u kojima su se istraživali paranormalni i natprirodni slučajevi (poznati pod imenom ''Dosjei X''), ali i od polagahnog razvoja mitologije, koja će kasnije postati glavna okosnica serije.

Iako se u početku borila za gledanost, serija je iz epizode u epizodu postajala sve popularnija, a postotak gledanosti stalno je rastao. Kritičari i mediji općenito uglavnom su pozitivno ocijenili prvu sezonu. Sama sezona je od dvoje glavnih glumaca napravila velike zvijezde, a nekoliko fraza iz nje (npr, ''Želim vjerovati'') otada pa sve do danas postale su kulturološki fenomen.

==== Spisak epizoda ====
{|
|----- Style=&quot;vertical-align:top&quot;
|
* ''[[Pilot (Dosjei X)|Pilot]]''
* ''[[Deep Throat (Dosjei X)|Deep Throat]]''
* ''[[Squeeze (Dosjei X)|Squeeze]]''
* ''[[Conduit (Dosjei X)|Conduit]]''
* ''[[The Jersey Devil (Dosjei X)|The Jersey Devil]]''
* ''[[Shadows (Dosjei X)|Shadows]]''
* ''[[Ghost in the Machine (Dosjei X)|Ghost in the Machine]]''
* ''[[Ice (Dosjei X)|Ice]]''
* ''[[Space (Dosjei X)|Space]]''
* ''[[Fallen Angel (Dosjei X)|Fallen Angel]]''
* ''[[Eve (Dosjei X)|Eve]]''
* ''[[Fire (Dosjei X)|Fire]]''
|
* ''[[Beyond the Sea (Dosjei X)|Beyond the Sea]]''
* ''[[Gender Bender (Dosjei X)|Gender Bender]]''
* ''[[Lazarus (Dosjei X)|Lazarus]]''
* ''[[Young at Heart (Dosjei X)|Young at Heart]]''
* ''[[E.B.E (Dosjei X)|E.B.E]]''
* ''[[Miracle Man (Dosjei X)|Miracle Man]]''
* ''[[Shapes (Dosjei X)|Shapes]]''
* ''[[Darkness Falls (Dosjei X)|Darkness Falls]]''
* ''[[Tooms (Dosjei X)|Tooms]]''
* ''[[Born Again (Dosjei X)|Born Again]]''
* ''[[Roland (Dosjei X)|Roland]]''
* ''[[The Erlenmeyer Flask (Dosjei X)|The Erlenmeyer Flask]]''
|}

=== 2. sezona (1994–1995) ===
Počela je 16. septembra 1994. u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], a završila se 19. maja 1995 nakon 25 epizoda.

Ova sezona prati Muldera i Scully dok nastavljaju s istraživanjem paranormalnih i nadnaravnih slučajeva. Uz pojedinačne epizode, 2. sezona nastavila je s razvojem priče o mitologiji o vanzemaljskoj uroti koja je započela u 1. sezoni. Također, 2. sezona značajna je i po uvođenju likova koji će postati važan dio serije - [[X (Dosjei X)|X-a]] ([[Steven Williams]]), Alexa Kryceka ([[Nicholas Lea]]) i Vanzemaljskog lovca na glave ([[Brian Thompson]]).

Na mitološku priču 2. sezone uveliko je utjecala [[trudnoća]] glavne glumice, Gillian Anderson; odlučeno je da će lik agentice Scully biti otet od strane vanzemaljaca u ranom dijelu sezone te da će se 2 epizode kasnije vratiti u stanju kome, što je dodatno pojačalo mitologiju serije. Druga sezona dobila je 7 nominacija za prestižnu nagradu ''Emmy'' (od čega su 4 bile za epizodu ''Duane Barry''), a dvoje glavnih glumaca zaradilo je nominacije u svojim kategorijama za nagradu [[Zlatni globus]].

==== Spisak epizoda ====
{|
|----- Style=&quot;vertical-align:top&quot;
|
* ''[[Little Green Men (Dosjei X)|Little Green Men]]''
* ''[[The Host (Dosjei X)|The Host]]''
* ''[[Blood (Dosjei X)|Blood]]''
* ''[[Sleepless (Dosjei X)|Sleepless]]''
* ''[[Duane Barry (Dosjei X)|Duane Barry]]'' (1/3)
* ''[[Ascension (Dosjei X)|Ascension]]'' (2/3)
* ''[[3 (Dosjei X)|3]]''
* ''[[One Breath (Dosjei X)|One Breath]]'' (3/3)
* ''[[Firewalker (Dosjei X)|Firewalker]]''
* ''[[Red Museum (Dosjei X)|Red Museum]]''
* ''[[Excelsis Dei (Dosjei X)|Excelsis Dei]]''
* ''[[Aubrey (Dosjei X)|Aubrey]]''
* ''[[Irresistible (Dosjei X)|Irresistible]]''
|
* ''[[Die Hand Die Verletzt (Dosjei X)|Die Hand Die Verletzt]]''
* ''[[Fresh Bones (Dosjei X)|Fresh Bones]]''
* ''[[Colony (Dosjei X)|Colony]] '' (1/2)
* ''[[End Game (Dosjei X)|End Game]]'' (2/2)
* ''[[Fearful Symmetry (Dosjei X)|Fearful Symmetry]]''
* ''[[Dod Kalm (Dosjei X)|Dod Kalm]]''
* ''[[Humbug (Dosjei X)|Humbug]] ''
* ''[[The Calusari (Dosjei X)|The Calusari]]''
* ''[[F. Emasculata (Dosjei X)|F. Emasculata]]''
* ''[[Soft Light (Dosjei X)|Soft Light]]''
* ''[[Our Town (Dosjei X)|Our Town]]''
* ''[[Anasazi (Dosjei X)|Anasazi]]'' (1/3)
|}

=== 3. sezona (1995–1996) ===
Treća sezona počela je 22. septembra 1995, a završila se 17. maja 1996. Prikazane su 24 epizode.

Kreator serije Chris Carter također je bio i njen izvršni producent te scenarist 8 epizoda. [[Howard Gordon]] promoviran je u izvršnog producenta te je napisao 4 epizode. [[Darin Morgan]], poznat po komičnim epizodama, vratio se i napisao 3 epizode u svojoj posljednjoj sezoni koju je proveo u seriji. [[Frank Spotnitz]] nastavio je svoj rad kao urednik priča za epizode, a samostalno je napisao 4 epizode. Nakon što je napisao tek 1 epizodu u 2. sezoni, [[Vince Gilligan]] se vratio i napisao još jednu. David Duchovny sarađivao je sa Gordonom i Carterom na pisanju dviju epizoda, na kojima je i potpisan.

Najviše epizoda 3. sezone režirali su [[Rob Bowman]] (8) i [[Kim Manners]] (7). Bivši producent serije [[David Nutter]] režirao je 4, a izvršni producent [[R. W. Goodwin]] režirao je prvu i posljednju epizodu sezone. Carter je režirao 1 epizodu, za koju je napisao i scenarij.

Treća sezona nominirana je u 8 kategorija za ''Emmy''. Drugu godinu zaredom nominirana je u kategoriji najbolje serije godine, a Gillian Anderson primila je prvu nominaciju u kategoriji glavne ženske uloge. Epizoda ''Jose Chung's From Outer Space'' nominirana je u kategoriji najbolje scenografije. Sezona je osvojila 5 ''Emmyja'', uključujući one za najbolji scenarij (Darin Morgan za epizodu ''Clyde Bruckman's Final Repose''), za najboljeg gostujućeg glumca ([[Peter Boyle]] za epizodu ''Clyde Bruckman's Final Repose''), za najbolji zvuk i montažu zvuka (za epizodu ''Nisei'') te za najbolju kameru (za epizodu ''Grotesque''). Duchovny i Anderson bili su nominirani u svojim kategorijama za ''Zlatni globus''.

==== Spisak epizoda ====
{|
|----- Style=&quot;vertical-align:top&quot;
|
* ''[[The Blessing Way (Dosjei X)|The Blessing Way]]'' (2/3)
* ''[[Paper Clip (Dosjei X)|Paper Clip]]'' (3/3)
* ''[[D.P.O (Dosjei X)|D.P.O]]''
* ''[[Clyde Bruckman's Final Repose (Dosjei X)|Clyde Bruckman's Final Repose]]''
* ''[[The List (Dosjei X)|The List]]''
* ''[[2Shy (Dosjei X)|2Shy]]''
* ''[[The Walk (Dosjei X)|The Walk]]''
* ''[[Oubliette (Dosjei X)|Oubliette]]''
* ''[[Nisei (Dosjei X)|Nisei]] (1/2)''
* ''[[731 (Dosjei X)|731]] (2/2)''
* ''[[Revelations (Dosjei X)|Revelations]] ''
* ''[[War of the Coprophages (Dosjei X)|War of the Coprophages]]''
|
* ''[[Syzygy (Dosjei X)|Syzygy]]''
* ''[[Grotesque (Dosjei X)|Grotesque]] ''
* ''[[Piper Maru (Dosjei X)|Piper Maru]]'' (1/2)
* ''[[Apocrypha (Dosjei X)|Apocrypha]]'' (2/2)
* ''[[Pusher (Dosjei X)|Pusher]] ''
* ''[[Teso Dos Bichos (Dosjei X)|Teso Dos Bichos]]''
* ''[[Hell Money (Dosjei X)|Hell Money]]''
* ''[[Jose Chung's &quot;From Outer Space&quot; (Dosjei X)|Jose Chung's &quot;From Outer Space&quot;]]''
* ''[[Avatar (Dosjei X)|Avatar]] ''
* ''[[Quagmire (Dosjei X)|Quagmire]] ''
* ''[[Wetwired (Dosjei X)|Wetwired]] ''
* ''[[Talitha Cumi (Dosjei X)|Talitha Cumi]]'' (1/2)
|}

=== 4. sezona (1996–1997) ===
Četvrta sezona se u SAD-u emitirala od 4. oktobra 1996. do 18. maja 1997. i sadržavala je 24 epizode. Kreator serije [[Chris Carter]] također je bio i njen izvršni producent, a napisao je sveukupno 8 epizoda. [[Howard Gordon]] je nastavio raditi kao izvršni producent i napisao je 5 epizoda prije nego je odlučio otići iz serije. [[Frank Spotnitz]] promoviran je u ko-producenta, a napisao je 7 epizoda, kao i [[Vince Gillian]] koji je autor 5 epizoda. Bivši scenaristi [[Glen Morgan]] i [[James Wong]] vratili su se u četvrtoj sezoni kao producenti konzultanti te napisali zajedno tri epizode, a Morgan je jednu napisao samostalno (Wong ju je režirao). Izvršni producent i čest režiser serije [[R. W. Goodwin]] napisao je scenarij za jednu epizodu i to je ostala jedina epizoda čiji je on bio autor.

Najčešći režiseri epizoda ove sezone bili su [[Rob Bowman]] (8) i [[Kim Manners]] (7). Izvršni producent R. W. Goodwin režirao je prvu i posljednju epizodu sezone. [[James Charleston]] režirao je 3 epizode, dok su [[Tucker Gates]], [[Michael Lange]], [[Cliff Bole]] i scenarist James Wong režirali po jednu.

Značajne epizode koje su obilježile ovu sezonu jesu ''The Field Where I Died'' i ''Demons'', koje se bave Mulderom, ''Never Again'', koja je koncentrirana na privatni život agentice Scully, ''Musings of a Cigarette-Smoking Man'', gdje saznajemo pozadinu jednog od glavnih likova iz tzv. &quot;Sindikata&quot;, te epizode ''Herrenvolk'', ''Tunguska'', ''Terma'', ''Memento Mori'', ''Tempus Fugit'', ''Max'', ''Zero Sum'' i ''Gethsemane'', koje se bave mitologijom serije, koja uključuje vanzemaljce.

Četvrta sezona osvojila je 3 ''Emmyja'', uključujući onu u kategoriji najbolje glavne glumice u dramskoj seriji, a ukupno je imala 12 nominacija, uključujući one za najbolju seriju godine, najboljeg glavnog glumca, najbolju režiju (''Musings of a Cigarette-Smoking Man'') i najbolji scenarij (''Memento Mori'').

==== Spisak epizoda ====
{|
|----- Style=&quot;vertical-align:top&quot;
|
* ''[[Herrenvolk (Dosjei X)|Herrenvolk]]'' (2/2)
* ''[[Home (Dosjei X)|Home]]''
* ''[[Teliko (Dosjei X)|Teliko]]''
* ''[[Unruhe (Dosjei X)|Unruhe]]''
* ''[[The Field Where I Died (Dosjei X)|The Field Where I Died]]''
* ''[[Sanguinarium (Dosjei X)|Sanguinarium]] ''
* ''[[Musings of a Cigarette-Smoking Man (Dosjei X)|Musings of a Cigarette-Smoking Man]]''
* ''[[Tunguska (Dosjei X)|Tunguska]] '' (1/2)
* ''[[Terma (Dosjei X)|Terma]]'' (2/2)
* ''[[Paper Hearts (Dosjei X)|Paper Hearts]]''
* ''[[El Mundo Gira (Dosjei X)|El Mundo Gira]]''
* ''[[Leonard Betts (Dosjei X)|Leonard Betts]]''
|
* ''[[Never Again (Dosjei X)|Never Again]]''
* ''[[Memento Mori (Dosjei X)|Memento Mori]]''
* ''[[Kaddish (Dosjei X)|Kaddish]]''
* ''[[Unrequited (Dosjei X)|Unrequited]]''
* ''[[Tempus Fugit (Dosjei X)|Tempus Fugit]]'' (1/2)
* ''[[Max (Dosjei X)|Max]]'' (2/2)
* ''[[Synchrony (Dosjei X)|Synchrony]]''
* ''[[Small Potatoes (Dosjei X)|Small Potatoes]]''
* ''[[Zero Sum (Dosjei X)|Zero Sum]]''
* ''[[Elegy (Dosjei X)|Elegy]]''
* ''[[Demons (Dosjei X)|Demons]]''
* ''[[Getshemane (Dosjei X)|Getshemane]]'' (1/3)
|}

=== 5. sezona (1997–1998) ===
Peta sezona serije prikazivala se u razdoblju od 2. novembra 1997. do 17. maja 1998. i sadržava 20 epizoda. Ovo je bila najgledanija sezona kompletne serije i najgledanija serija mreže FOX uopće te godine. Završila je na 11. mjestu s prosječnim brojem od 17.1 miliona gledalaca po epizodi.

Sezona je karakteristična po tome što se u pauzi između nje i prethodne sezone snimao film Dosjei X, a zbog potrebe za ponovnim snimanjem scena Anderson i Duchovny se ili uopće nisu pojavljivali u nekim epizodama ili su glumili u nekoliko scena: npr, epizodama ''Unusual Suspects'' i ''Travelers'' lik Scully uopće se ne pojavljuje, dok se u epizodama ''Chinga'' i ''Christmas Carol'' lik Muldera pojavljuje u svega nekoliko scena.

Ovo je također bila i posljednja sezona koja je snimana u Vancouveru nakon čega je produkcija preseljena u Los Angeles, gdje je ostala do kraja serije. Film ''Dosjei X: Želim vjerovati'' ponovo je snimljen u Vancouveru.

U posljednjoj epizodi sezone, ''The End'', Dosjei X zatvaraju se po drugi put, čime su jasno postavljeni temelji za prvi dugometražni film koji se prikazao u američkim kinima u [[ljeto]] 1998.

Peta sezona nominirana je u čak 16 kategorija za ''Emmy'' (osvojila je 2 u tehničkim kategorijama), uključujući one za najbolju seriju godine, glavnog glumca, glavnu glumicu te režiju i scenarij (Chris Carter za epizodu ''The Post-Modern Prometheus'').

==== Spisak epizoda ====
{|
|----- Style=&quot;vertical-align:top&quot;
|
* ''[[Redux (Dosjei X)|Redux]]'' (2/3)
* ''[[Redux II (Dosjei X)|Redux II]]'' (3/3)
* ''[[Unusual Suspects (Dosjei X)|Unusual Suspects]]''
* ''[[Detour (Dosjei X)|Detour]]''
* ''[[The Post-Modern Prometheus (Dosjei X)|The Post-Modern Prometheus]]''
* ''[[Christmas Carol (Dosjei X)|Christmas Carol]]'' (1/2)
* ''[[Emily (Dosjei X)|Emily]]'' (2/2)
* ''[[Kitsunegari (Dosjei X)|Kitsunegari]]''
* ''[[Schizogeny (Dosjei X)|Schizogeny]]''
* ''[[Chinga (Dosjei X)|Chinga]]''
|
* ''[[Kill Switch (Dosjei X)|Kill Switch]]''
* ''[[Bad Blood (Dosjei X)|Bad Blood]]''
* ''[[Patient X (Dosjei X)|Patient X]]'' (1/2)
* ''[[The Red and the Black (Dosjei X)|The Red and the Black]]'' (2/2)
* ''[[Travelers (Dosjei X)|Travelers]] ''
* ''[[Mind's Eye (Dosjei X)|Mind's Eye]]''
* ''[[All Souls (Dosjei X)|All Souls]]''
* ''[[The Pine Bluff Variant (Dosjei X)|The Pine Bluff Variant]]''
* ''[[Folie a Deux (Dosjei X)|Folie a Deux]]''
* ''[[The End (Dosjei X)|The End]]''
|}

=== ''Dosjei X: Film'' (1998) ===
[[Datoteka:Martin Landau nineties.jpg|mini|desno|200px|[[Martin Landau]] - glumac koji u filmu ''Dosjei X: Film'' tumači ulogu paranoičnog doktora, Alvina Kurtzweila]]
'''Dosjei X: Film''' (popularno znan i pod nazivom ''Dosjei X: Borba sa budućnošću'') američki je SF-[[triler]] iz 1998. koji su napisali Chris Carter i Frank Spotnitz, a režirao [[Rob Bowman]]. To je prvi dugometražni film temeljen na TV-seriji ''Dosjei X'' koju je kreirao Carter. Četvero glavnih likova iz serije pojavljuje se u filmu: Duchovny, Anderson, Pileggi i Davis, koji repriziraju svoje uloge kao agenti Mulder i Scully, pomoćnik direktora FBI-a Skinner i Pušač.

Priča filma prati Muldera i Scully, čiji je odjel ''Dosjei X'' zatvoren, a koji istražuju podmetanje bombe u zgradi i uništavanje kriminalnih dokaza. Uskoro otkrivaju vladinu urotu koja pokušava sakriti istinu o kolonizaciji [[izvanzemaljci|izvanzemaljaca]] koji planiraju doći na [[Zemlja (planeta)|Zemlju]]. Ako se gleda kroz kompletnu kronologiju ''Dosjea X'', priča filma radnjom je smještena između pete (epizoda ''The End'') i šeste sezone (epizoda ''The Beginning'') te se odnosi na glavnu mitologiju serije.

Carter je odlučio snimiti dugometražni film kako bi još više produbio mitologiju serije i postavio ju na viši nivo, ali i kako bi pokušao zadovoljiti gledatelje koji nikad nisu gledali seriju ili koji nisu njeni najvjerniji obožvatelji. Napisao je scenarij zajedno sa Frankom Spotnitzom pred kraj 1996. i, uz budžet koji mu je odobrila kompanija [[20th Century Fox]], započeo snimanje 1997. nakon završetka 4. sezone. Carter je okupio glumačku ekipu i ekipu iza kamere iz serije, ali i neke poznate glumce poput [[Blythe Danner]] i [[Martin Landau|Martina Landaua]] te započeo produkciju. Mark Snow, koji je komponirao muziku za kompletnu seriju, autor je i filmske muzike.

Film je premijeru imao 19. juna 1998. u SAD-u te primio pomiješane kritike filmskih kritičara. Iako su neki uživali u stilu i efektima filma, drugi su se okomili na zamršenu radnju te na njega gledali kao na produženu epizodu serijala.

=== 6. sezona (1998–1999) ===
Emitirana je u SAD-u u razdoblju od 8. novembra 1998. do 16. maja 1999. i sadržava 22 epizode. Sezona je karakteristična zbog toga što jedan veliki dio mitologije završava u epizodama ''Two Fathers'' i ''One Son'' (uništenje Sindikata), dok u posljednjoj epizodi ''Biogenesis'' počinje nova mitološka priča o vanzemaljcima.

Šesta sezona također je karakteristična i po tome što sadržava 2 povezane epizode (''Dreamland'' i ''Dreamland II'') koje nemaju nikakve veze s mitologijom - i do kraja serije ostale su jedine takve.

Osim toga, ovo je bila prva sezona koja je snimana u [[Kalifornija|Kaliforniji]], pa je puno življa, vedrija i humorističnija od svih prethodnih.

Sezona je imala 8 nominacija za ''Emmy'' (uključujući onu u kategoriji najbolje glavne glumice u dramskoj seriji), a osvojila je jednu u kategoriji najbolje maske (za epizode ''Two Fathers'' i ''One Son'').

==== Spisak epizoda ====
{|
|----- Style=&quot;vertical-align:top&quot;
|
* ''[[The Beginning (Dosjei X)|The Beginning]]''
* ''[[Drive (Dosjei X)|Drive]]''
* ''[[Triangle (Dosjei X)|Triangle]]''
* ''[[Dreamland (Dosjei X)|Dreamland]]'' (1/2)
* ''[[Dreamland II (Dosjei X)|Dreamland II]]'' (2/2)
* ''[[How the Ghosts Stole Christmas (Dosjei X)|How the Ghosts Stole Christmas]]''
* ''[[Terms of Endearment (Dosjei X)|Terms of Endearment]]''
* ''[[The Rain King (Dosjei X)|The Rain King]]''
* ''[[S.R. 819 (Dosjei X)|S.R. 819]]''
* ''[[Tithonus (Dosjei X)|Tithonus]] ''
* ''[[Two Fathers (Dosjei X)|Two Fathers]]'' (1/2)
|
* ''[[One Son (Dosjei X)|One Son]]'' (2/2)
* ''[[Agua Mala (Dosjei X)|Agua Mala]]''
* ''[[Monday (Dosjei X)|Monday]]''
* ''[[Arcadia (Dosjei X)|Arcadia]]''
* ''[[Alpha (Dosjei X)|Alpha]]''
* ''[[Trevor (Dosjei X)|Trevor]]''
* ''[[Milagro (Dosjei X)|Milagro]]''
* ''[[The Unnatural (Dosjei X)|The Unnatural]]''
* ''[[Three of a Kind (Dosjei X)|Three of a Kind]]''
* ''[[Field Trip (Dosjei X)|Field Trip]]''
* ''[[Biogenesis (Dosjei X)|Biogenesis]]'' (1/3)
|}

=== 7. sezona (1999–2000) ===
Prikazivala se u SAD-u od 7. novembra 1999. do 21. maja 2000. i sastojala se od 22 epizode. U ovoj sezoni događaju se 2 ključne stvari za seriju: agent Mulder u epizodama ''Sein und Zeit'' i ''Closure'' napokon saznaje šta se desilo s njegovom sestrom koja je oteta dok je on bio dijete; David Duchovny (koji glumi Muldera) odlučio je otići iz serije na kraju sezone.

Epizoda ''Millennium'' označila je kraj istomene serije koja je ukinuta 1999, a koju je također kreirao Carter. Nakon što je serija ukinuta bez pravog završetka, Carter je odlučio jednu epizodu ''Dosjea X'' posvetiti seriji ''[[Milenij (serija)|Milenij]]'' kako bi završio njenu priču.

U 7. sezoni Duchovny je napisao i režirao 2 epizode: jedna je mitološka (''The Sixth Extinction II: Amor Fati''), a druga ''Hollywood A.D.''. Anderson je također napisala scenarij za epizodu ''all things'' i to je do kraja serije ostala njena jedina epizoda.

Odluka da se završi priča o Mulderovoj sestri donesena je zbog činjenice što u tim trenucima niko od ekipe koja je radila na seriji nije znao hoće li se serija nakon 7. sezone nastaviti. Kritičari nisu oduševljeno reagirali na sezonu, što je Duchovnyja i navelo da ode iz serije.

Sedma sezona osvojila je tri ''Emmyja'', i to u kategorijama najboljih specijalnih efekata i najbolje montaže zvuka (epizoda ''First Person Shooter'') te u kategoriji najbolje maske (epizoda ''Theef''). Ukupno je imala 6 nominacija.

==== Spisak epizoda ====
{|
|----- Style=&quot;vertical-align:top&quot;
|
* ''[[The Sixth Extinction (Dosjei X)|The Sixth Extinction]]'' (2/3)
* ''[[The Sixth Extinction II: Amor Fati (Dosjei X)|The Sixth Extinction II: Amor Fati]]'' (3/3)
* ''[[Hungry (Dosjei X)|Hungry]]''
* ''[[Millennium (Dosjei X)|Millennium]]''
* ''[[Rush (Dosjei X)|Rush]]''
* ''[[The Goldberg Variation (Dosjei X)|The Goldberg Variation]]''
* ''[[Orison (Dosjei X)|Orison]]''
* ''[[The Amazing Maleeni (Dosjei X)|The Amazing Maleeni]]''
* ''[[Signs &amp; Wonders (Dosjei X)|Signs &amp; Wonders]]''
* ''[[Sein und Zeit (Dosjei X)|Sein und Zeit]]'' (1/2)
* ''[[Closure (Dosjei X)|Closure]]'' (2/2)
|
* ''[[X-Cops (Dosjei X)|X-Cops]]''
* ''[[First Person Shooter (Dosjei X)|First Person Shooter]]''
* ''[[Theef (Dosjei X)|Theef]]''
* ''[[En Ami (Dosjei X)|En Ami]]''
* ''[[Chimera (Dosjei X)|Chimera]]''
* ''[[all things (Dosjei X)|all things]]''
* ''[[Brand X (Dosjei X)|Brand X]]''
* ''[[Hollywood A.D. (Dosjei X)|Hollywood A.D.]]''
* ''[[Fight Club (Dosjei X)|Fight Club]]''
* ''[[Je Souhaite (Dosjei X)|Je Souhaite]]''
* ''[[Requiem (Dosjei X)|Requiem]]'' (1/3)
|}

=== 8. sezona (2000–2001) ===
[[Datoteka:RobertPatrickOct09.jpg|mini|desno|200px|Robert Patrick - glumac koji u seriji ''Dosjei X'' tumači Johna Doggetta]]
Osma sezona prikazivala se u SAD-u od 5. novembra 2000. do 20. maja 2001. i označila je najveće promjene u seriji dotad. Nakon Duchovnyjevog odlaska Carter je morao nadopuniti jedno mjesto, što je i učinio s Robertom Patrickom, koji je utjelovio lik agenta Doggetta - novog partnera agentice Scully na Dosjeima X. Osim toga, prvi put je promijenjena i uvodna špica.

Mitološke epizode prvog dijela sezone odnose se na pokušaj pronalaska Muldera (koji je na kraju prethodne sezone otet), što se i dešava u epizodi ''This is Not Happening''. Ta epizoda također označava i prvu pojavu agentice Reyes, koja će ubrzo nakon toga postati stalni član glumačke postave serije.

Priča drugog dijela sezone, nakon Mulderovog povratka, zasnovana je na trudnoći agentice Scully, koja u posljednjoj epizodi (''Existence'') rađa malog Williama. Neobjašnjivost njene trudnoće (koja je do kraja 7. sezone vjerovala da je neplodna) postat će glavna tema sve do posljednje epizode serije.

Osma sezona dobro je prihvaćena od strane kritike i Carter je počeo vjerovati u dugu budućnost s novim likovima (agentima Doggettom i Reyes). Međutim, gledanost mu nikako nije išla u prilog budući da su ljubitelji polako odustajali od cijele priče bez Muldera. Tokom ove sezone Carter je sa svojim timom iz ''Dosjea X'' kreirao još jednu seriju, ''Usamljeni revolveraši'', koja je ukinuta nakon samo 13 epizoda.

==== Spisak epizoda ====
{|
|----- Style=&quot;vertical-align:top&quot;
|
* ''[[Within (Dosjei X)|Within]]'' (2/3)
* ''[[Without (Dosjei X)|Without]]'' (3/3)
* ''[[Patience (Dosjei X)|Patience]]''
* ''[[Road Runners (Dosjei X)|Road Runners]]''
* ''[[Invocation (Dosjei X)|Invocation]]''
* ''[[Redrum (Dosjei X)|Redrum]] ''
* ''[[Via Negativa (Dosjei X)|Via Negativa]]''
* ''[[Surekill (Dosjei X)|Surekill]]''
* ''[[Salvage (Dosjei X)|Salvage]]''
* ''[[Badlaa (Dosjei X)|Badlaa]]''
* ''[[The Gift (Dosjei X)|The Gift]]''
|
* ''[[Medusa (Dosjei X)|Medusa]]''
* ''[[Per Manum (Dosjei X)|Per Manum]]''
* ''[[This is Not Happening (Dosjei X)|This is Not Happening]]'' (1/2)
* ''[[Deadalive (Dosjei X)|Deadalive]]'' (2/2)
* ''[[Three Words (Dosjei X)|Three Words]]''
* ''[[Empedocles (Dosjei X)|Empedocles]]''
* ''[[Vienen (Dosjei X)|Vienen]]''
* ''[[Patience (Dosjei X)|Patience]]''
* ''[[Essence (Dosjei X)|Essence]]'' (1/2)
* ''[[Existence (Dosjei X)|Existence]]'' (2/2)
|}

=== 9. sezona (2001–2002) ===
Prikazivala se u razdoblju od 11. novembra 2001. do 19. maja 2002. i sastoji se od 20 epizoda. Na početku sezone Mulder se skriva i ne pojavljuje se sve do posljednje epizode. Njegovo nepojavljivanje i pomiješane kritike jedni su od glavnih razloga zbog čega je gledanost serije tokom 9. sezone drastično pala i dovela do njenog ukidanja nakon 20 epizoda.

Priča sezone vrti se oko pokušaja agenata Scully, Reyes, Doggetta i pomoćnika direktora Skinnera da otkriju vladinu urotu koja stvara tzv. &quot;supervojnike&quot;. Također, Doggett napokon otkriva ko je ubio njegovog sina (''Release''), a Scully, kako bi ga zaštitila, daje svog malog sina Williama na usvajanje nepoznatim ljudima (''William'').

U ovoj sezoni također gledamo potupno novu uvodnu špicu, u kojoj se pojavljuju Annabeth Gish i, prvi put, Mitch Pileggi (Skinner). U posljednjoj epizodi uvodna špica sadržava najviše likova ikad u seriji: Mulder, Scully, Doggett, Reyes i Skinner.

Kako je tokom 8. sezone Carter kreirao seriju ''Usamljeni revolveraši'', koja je ukinuta nakon samo 13 epizoda, u 9. sezoni snimljena je epizoda ''Jump the Shark'', koja označava završetak serije i njenih likova (nešto slično kao što su napravili početkom 7. sezone za seriju ''Milenij'' u istoimenoj epizodi ''Dosjea X'').

U posljednjoj, dvosatnoj epizodi, jednostavno nazvanoj ''The Truth'', pojavljuju se gotovo svi likovi važni za mitologiju serije, bez obzira bili oni mrtvi ili ne. Carter je pronašao vrlo efikasan način kako vratiti sve mrtve likove koji su išta značili u Mulderovoj desetogodišnjoj potrazi za istinom, koju on napokon otkriva, a nakon čega su on i Scully primorani pobjeći van SAD-a.

==== Spisak epizoda ====
{|
|----- Style=&quot;vertical-align:top&quot;
|
* ''[[Nothing Important Happened Today (Dosjei X)|Nothing Important Happened Today]]'' (1/2)
* ''[[Nothing Important Happened Today II (Dosjei X)|Nothing Important Happened Today II]]'' (2/2)
* ''[[Daemonicus (Dosjei X)|Daemonicus]] ''
* ''[[4-D (Dosjei X)|4-D]]''
* ''[[Lord of the Flies (Dosjei X)|Lord of the Flies]]''
* ''[[Trust No 1 (Dosjei X)|Trust No 1]]''
* ''[[John Doe (Dosjei X)|John Doe]]''
* ''[[Hellbound (Dosjei X)|Hellbound]]''
* ''[[Provenance (Dosjei X)|Provenance]]'' (1/2)
* ''[[Providence (Dosjei X)|Providence]]'' (2/2)
|
* ''[[Audrey Pauley (Dosjei X)|Audrey Pauley]]''
* ''[[Underneath (Dosjei X)|Underneath]]''
* ''[[Improbable (Dosjei X)|Improbable]]''
* ''[[Scary Monsters (Dosjei X)|Scary Monsters]]''
* ''[[Jump the Shark (Dosjei X)|Jump the Shark]]''
* ''[[William (Dosjei X)|William]]''
* ''[[Release (Dosjei X)|Release]]''
* ''[[Sunshine Day (Dosjei X)|Sunshine Day]]''
* ''[[The Truth (Dosjei X)|The Truth]]'' (1/2)
* ''[[The Truth II (Dosjei X)|The Truth II]]'' (2/2)
|}

=== ''Dosjei X: Želim vjerovati'' (2008) ===
[[Datoteka:Amanda Peet (Berlin Film Festival 2010).jpg|mini|lijevo|200px|[[Amanda Peet]] - glumica koja u filmu ''Dosjei X: Želim vjerovati'' tumači ulogu agentice FBI-a Dakote Whitney]]
''Dosjei X: Želim vjerovati'' je SF-triler iz 2008. koji je režirao Chris Carter, a napisali Carter i Spotnitz. To je drugi dugometražni film u franšizi ''Dosjea X'' koju je kreirao Carter, nakon prvog iz 1998. Troje glavnih glumaca iz serije - Duchovny, Anderson i Pileggi - pojavljuju se u filmu i repriziraju svoje uloge kao Mulder, Scully i Skinner.

Za razliku od prvog filma, radnja ovoga nije fokusirana na mitologiju serije o vanzemaljcima, nego je riječ o samostojećem trileru sa horor zapletom, sličnom pojedinačnim epizodama serije (''Čudovište sedmice''). Priča prati Muldera i Scully koji već nekoliko godina nisu u FBI-ju; Mulder živi u izolaciji kao bjegunac, a Scully je postala doktorica u bolnici kojom upravlja [[katolička crkva]], gdje se prijateljski povezala s ozbiljno oboljelim pacijentom. Ali nakon što FBI-agentica misteriozno nestane, a bivši [[svećenik]] optužen za [[pedofilija|pedofiliju]] počne tvrditi da ima vizije otete agentice, Mulder i Scully nevoljko pristanu pomoći FBI-ju zbog svoje pozadine istraživanja neobjašnjivog i paranormalnog.

Film se očekivao već u novembru 2001, nakon što je s emitiranjem završena 9. sezona serije, ali se nalazio u produkcijskom paklu punih 6 godina, da bi snimanje napokon počelo u decembru 2007. u Vancouveru. Film je sa svojom službenom kino-distribucijom u [[Australija|Australiji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]] započeo 24. jula 2008, u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] [[25. juli|dan kasnije]], a u [[Izrael]]u, [[Kuvajt]]u i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] 31. jula iste godine. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] film je krenuo u kina 1. augusta 2008, u [[Hong Kong]]u 4. augusta, a u [[Japan]]u tek 7. novembra. Svjetska premijera filma održala se 23. jula u [[Hollywood]]u, a premijera u Velikoj Britaniji održana je 30. jula u ''London's Empireu'' na Leicester Squareu. Nakon početka kino-distribucije film je uglavnom dobio pomiješane ili negativne kritike gledalaca, ali i filmskih kritičara.

=== Još jedan film? ===
[[Datoteka:FrankSpotnitz.jpg|mini|desno|200px|Frank Spotnitz - jedan od glavnih scenarista i izvršni producent serije ''Dosjei X'']]
U nekoliko intervjua koje je dao u vrijeme kad je u kinima igrao film ''Dosjei X: Želim vjerovati'' Carter je izjavio da, ako se ovaj film pokaže uspješnim na blagajnama, treći će se sigurno snimiti, a radnjom će pratiti nastavak mitologije iz serije i svakako se fokusirati na najavljenu invaziju vanzemaljaca i kolonizaciju Zemlje izrečenu u finalu serije, a koja bi se trebala desiti 22. decembra 2012.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://hollywoodinsider.ew.com/2008/04/chris-carter-wa.html|title=''X-Files'' creator Chris Carter wants to believe in a third movie featuring Mulder and Scully|author=Clark Collis|publisher=[[Entertainment Weekly]]|date=18. 4. 2008|access-date=10. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20080529195705/http://hollywoodinsider.ew.com/2008/04/chris-carter-wa.html|archive-date=29. 5. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://uk.movies.ign.com/articles/895/895378p1.html|title=Carter Already Planning ''X-Files 3''|author=Parfitt, Orlando|publisher=[[IGN]]|date=31. 7. 2008|access-date=14. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090206183117/http://uk.movies.ign.com/articles/895/895378p1.html|archive-date=6. 2. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Predsjednik kompanije ''20th Century Fox'' [[Tom Rothman]] na pitanje o potencijalnom trećem filmu iz franšize ''Dosjea X'' u oktobru 2008. rekao je: &quot;Sve zapravo zavisi od Chrisa Cartera, Davida Duchovnyja] i Gillian Anderson].&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.telegraph.co.uk/culture/film/film-news/6079863/X-Files-back-for-a-third-movie.html | title=IESB Exclusive: Fox Chairman Tom Rothman Goes On the Record Part 3 | work=IESB | author= Sanchez, Stephanie | date=14. 10. 2008 | access-date=10. 10. 2009}}&lt;/ref&gt; Otada pa sve do danas nije bilo izjava u vezi s filmom nijednog od čelnika kompanije FOX premda su Carter, Spotnitz i oboje glumaca sporadično izjavljivali da bi htjeli snimiti još 1 nastavak. Tokom intervjua na [[Sarajevski filmski festival|filmskom festivalu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u augustu 2009. Anderson je na pitanje o mogućnosti snimanja trećeg filma izjavila: &quot;Razgovaralo se o tome da ga snimimo negdje tokom 2012. Mislim da su već postojali razgovori u vezi s tim. Ne znam hoće li se to zbilja desiti ili ne, ali lično ne vidim nijedan razlog protiv snimanja filma.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.youtube.com/watch?v=RGhxWQFHLLg |title=Coffee With Gillian Anderson - Sarajevo FilmFestival |author= |publisher=YouTube|date=20. 8. 2009 |access-date=14. 10. 2009}}&lt;/ref&gt; Spotnitz je na svom [[blog]]u na učestala pitanja o objašnjenju njene izjave komentirao da negira izjave da postoji bilo kakav dogovor: &quot;Nažalost, nemam nikakvih novih vijesti osim onih da još uvijek imamo veliku želju snimiti treći film ako za to budemo imali publike&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://biglight.com/blog/can-reading-be-believing |title=Can Reading Be Believing? |author= |publisher=Big Light|date=20. 8. 2009 |access-date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20090826160748/http://biglight.com/blog/can-reading-be-believing |archive-date=26. 8. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U intervjuu koji je dao u oktobru 2009. Duchovny je također izjavio da bi htio snimiti treći film 2012, ali još uvijek ne zna hoće li se išta od toga desiti.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://movies.ign.com/articles/103/1035816p1.html|title=Duchovny on ''X-Files 3''|author=Vejvoda, Jim|publisher=IGN|date=16. 10. 2009|access-date=19. 10. 2009|archive-date=24. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110824095253/http://movies.ign.com/articles/103/1035816p1.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.news.com.au/entertainment/movies/david-duchovny-talks-gay-crushes-and-a-possible-x-files-sequel/story-e6frfmvr-1225985310023 |title=David Duchovny talks gay crushes and a possible X-Files sequel |author= |publisher=[[The Daily Telegraph]] |date=11. 1. 2011 |access-date=11. 1. 2011 |archive-date=29. 1. 2016 |archive-url=https://www.webcitation.org/6eu0gx1Ve?url=http://www.news.com.au/entertainment/movies/david-duchovny-talks-gay-crushes-and-a-possible-x-files-sequel/story-e6frfmvr-1225985310023 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U decembru 2009. Carter je izjavio da ne može osigurati snimanje trećeg filma, ali da smatra da zbog zarade filma iz 2008. za njega postoji teoretska mogućnost.&lt;ref&gt;[http://reflectionsonfilmandtelevision.blogspot.com/2009/12/interview-with-chris-carter.html &quot;Interview with Chris Carter&quot;], ''[[John Kenneth Muir]]'s Reflections on TV/Film'', 15. 12. 2009.&lt;/ref&gt;

Na svjetskoj premijeri filma ''[[Johnny English ponovo jaše]]'' 5. septembra 2011. Anderson je natuknula da su &quot;u toku razgovori&quot; o trećem filmu.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/gillian-anderson-ready-a-third-231536|title=Gillian Anderson Ready for a Third 'X Files' Film|author=Pip Bulbeck|work=[[The Hollywood Reporter]]|date=6. 9. 2011}}&lt;/ref&gt;

== Utjecaj serije ==
=== Kritike ===
[[Ian Burrell]] iz [[Velika Britanija|britanskih]] novina ''[[The Independent]]'' nazvao je seriju &quot;jednom od najvećih kultnih serija moderne televizije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Burrell, Ian |url=http://www.independent.co.uk/news/media/exfiles-no-longer-partners-once-more-457708.html |title=Ex-files no longer: Partners once more |work=The Independent |date=17. 7. 2007 |access-date=17. 8. 2009 |location=London |archive-date=28. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090228030328/http://www.independent.co.uk/news/media/exfiles-no-longer-partners-once-more-457708.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Richard Corliss]] iz ''[[Time (magazin)|Timea]]'' nazvao je seriju &quot;kulturnim fenomenom 90-ih&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Corliss, Richard |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,986144,00.html?iid=chix-sphere |title=A Star Trek into the X-Files |work=Time |date=7. 4. 1997 |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=7. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111007190633/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,986144,00.html?iid=chix-sphere |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Hal Boedeker]] iz ''Orlando Sentinela'' napisao je 1996. da se serija razvila iz voljenog kulta u pravi televizijski &quot;klasik&quot;.&lt;ref&gt;Boedeker, Hal (17. 5. 1996), &quot;Having Grown From a Cult Favorite to a Classic, 'The X-Files' Wraps Up Its 3rd Season&quot;, ''Orlando Sentinel''; access-date: 18. 8. 2009.&lt;/ref&gt; ''The Evening Herald'' istakao je da serija ima &quot;fantastičan utjecaj&quot; na televiziju, čak i veći od serije ''[[Simpsoni]]''.&lt;ref&gt;{{cite news |author=McManus, Darragh |url=http://www.herald.ie/entertainment/film-cinema/x-hits-the-spot-1441514.html |title=X hits the spot |publisher=Evening Herald |date=26. 7. 2008 |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=10. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110810031026/http://www.herald.ie/entertainment/film-cinema/x-hits-the-spot-1441514.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Novinari iz ''Virgin Medie'' napisali su da je najupečatljiviji lik iz epizoda ''Čudovište sedmice'' bio Eugene Tooms (''Squeeze'' i ''Tooms'').&lt;ref&gt;{{cite news |author= |url=http://www.herald.ie/entertainment/film-cinema/x-hits-the-spot-1441514.html |title=Lifting the lid on the X-Files |publisher=Virgin Media |date=30. 1. 2007 |access-date=18. 8. 2009 |archive-date=10. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110810031026/http://www.herald.ie/entertainment/film-cinema/x-hits-the-spot-1441514.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Pilot-epizoda uglavnom je bila dobro prihvaćena od strane gledatelja i kritičara. ''[[Variety]]'' je istakao da epizoda &quot;koristi već viđeni koncept&quot;, ali je hvalio produkciju i sam potencijal serije. Za glumu je napisao: &quot;Duchovnyjevo ocrtavanje ozbiljnog naučnika sa smislom za humor trebalo bi mu donijeti ljubitelje, a Andersonicina sumnja u fenomene dobro se nadograđuje. Čine se kao dobar tim...&quot;. ''Variety'' je također hvalio scenarij i režiju: &quot;Mandelovo opušteno režiranje uz Carterov ingeniozan scenarij i umjetničku prezentaciju dovoljni su da održe na životu ovaj naučnofantastični uradak.&quot; Zaključili su: &quot;Carterovi dijalozi su svježi, a da nisu samosvjesni, a likovi se trude. Serija započinje s pravom količinom imaginacije, što predstavlja novost za današnji televizijski program.&quot;&lt;ref name=&quot;variety&quot;&gt;{{cite news | url=http://www.variety.com/review/VE1117901226.html?categoryid=32&amp;cs=1&amp;query=The+X%2DFiles | title=The X-Files Fri. | work=Variety | date=10. 9. 1993 | access-date=27. 7. 2009 | first=Tony | last=Scott | archive-url=https://web.archive.org/web/20071223131112/http://www.variety.com/review/VE1117901226.html?categoryid=32&amp;cs=1&amp;query=The+X-Files | archive-date=23. 12. 2007 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ''[[Entertainment Weekly]]'' istakao je da je Scully &quot;bila pravi skeptik&quot; u pilot-epizodi, ali se tokom sezone njen lik razvio u onog koji vjeruje.&lt;ref name=&quot;alien&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,300862,00.html|title='X' marks what's hot: with a quirky sense of humor and a generous helping of the paranormal, Fox's 'X-Files' slyly alters the time-tested recipe for mystery-solving.|work=Entertainment Weekly|date=21. 1. 1994|access-date=28. 6. 2013|archive-date=24. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924120954/http://www.ew.com/ew/article/0,,300862,00.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon što je s emitiranjem završila 4. epizoda, magazin je nazvao ''Dosjee X'' &quot;serijom s najviše paranoje i subverzivnosti na televiziji&quot; te istakao &quot;fantastične tenzije između Andersonice i Duchovnyja.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.ew.com/ew/article/0,,308321,00.html| title=Alien Nation: FBI Agents battle unearthly Boogeymen in the 'The X-Files'| work=Entertainment Weekly| date=8. 10. 1993| access-date=27. 7. 2009| archive-date=30. 7. 2012| archive-url=https://web.archive.org/web/20120730190906/http://www.ew.com/ew/article/0,,308321,00.html| url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Amy H. Sturgis komentirala je 8. sezonu serije i hvalila Andersonicinu glumu, a za novi lik, Johna Doggetta, napisala da &quot;nikako nije malderovski&quot;.&lt;ref name=RevolutionSF&gt;{{cite web |author=H. Sturgis, Amy |url=http://www.revolutionsf.com/article.php?id=123 |title=The X-Files&amp;nbsp;— Season 8 |work=Revolution Science Fiction |date= |access-date=5. 7. 2009}}&lt;/ref&gt; Collin Polonowonski iz ''DVD Timesa'' rekao je da 8. sezona sadržava &quot;više pogodaka nego promašaja u cijelosti&quot;, ali je negativno ocijenio epizode koje se odnose na mitologiju serije nazivajući ih &quot;najslabijima&quot; u sezoni.&lt;ref name=DVDTimes&gt;{{cite web |author=Polonowonski, Collin |url=http://www.dvdtimes.co.uk/content.php?contentid=10925 |title=The X-Files: Season 8 |work=DVD Times |date=25. 3. 2004 |access-date=5. 7. 2009}}&lt;/ref&gt; Jesse Hassenger iz ''PopMattersa'' kritizirao je 8. sezonu, tvrdeći da je Robert Patrick promašen kao glumac za ovu seriju, istovremeno nazivajući ponovne pojave Davida Duchovnyja izrazito plitkima.&lt;ref name=PopMatters&gt;{{cite web |author=Hassenger, Jesse |url=http://www.popmatters.com/tv/reviews/x/xfiles-season-8-dvd.shtml |title=The X-Files: The Complete Eight Season |work=PopMatters |date=4. 11. 2003 |access-date=5. 7. 2009 |archive-date=20. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090820012153/http://www.popmatters.com/tv/reviews/x/xfiles-season-8-dvd.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Nagrade i nominacije ===
Serija ''Dosjei X'' ukupno je osvojila 70 različitih TV-nagrada, a bila nominirana u 148 kategorija. Što se prestižnih nagrada ''Emmy'' tiče, serija je bila nominirana za njih 102, a osvojila 26. Nominacije i nagrade ostvarene su u različitim kategorijama (uključujući i one za montažu, glumu, seriju i masku).

Počevši od 1. sezone, James Castle, Bruce Bryant i Carol Johnsen osvojili su ''Emmy'' u kategoriji najbolje uvodne špice 1994 godine. 1995. serija je bila nominirana u 7 kategorija za ''Emmy'', ali nije osvojila nijednu. Međutim, za 3. sezonu osvojila je 5 ''Emmyja'' od 8 nominacija. 1997. osvojila je 3 nagrade (jednu od njih u kategoriji najbolje glumice) od 12 nominacija. 1998. osvojila je tek 2 ''Emmyja'' od čak 15 nominacija. Sljedeće godine također je osvojila samo 1 nagradu od 8 nominacija (u kategoriji najbolje maske za epizode ''Two Fathers'' i ''One Son''). 7. sezona osvojila je 3 ''Emmyja'' (maska, zvuk i specijalni efekti) od 6 nominacija. 8. sezona nije bila toliko uspješna jer je bila nominirana tek u 2 kategorije, od čega je osvojila jednu, i to za najbolju masku (za epizodu ''Deadalive''). Posljednja epizoda serije, ''The Truth'', bila je jedina epizoda 9. sezone koja je nominirana za ''Emmy'', i to u kategoriji najbolje originalne muzike (Mark Snow), koju je izgubila.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.emmys.tv/awards/awardsearch.php?action=search_db&amp;selectYearFrom=1949&amp;selectYearTo=2004&amp;textPerson=alan+alda |title=Advanced Primetime Awards Search |first= |last= |date= |access-date=10. 7. 2009 |publisher=Academy of Television Arts &amp; Science |archive-date=20. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090820025803/http://www.emmys.tv/awards/awardsearch.php?action=search_db&amp;selectYearFrom=1949&amp;selectYearTo=2004&amp;textPerson=alan%20alda |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Ljubitelji ===
Kako se krug ljubitelja serije polahko razvijao iz manjih grupa u svjetski fenomen&lt;ref&gt;{{cite news | author=Gumbel, Andrew | url=http://www.independent.co.uk/news/world/americas/mystery-over-bigscreen-return-of-the-xfiles-801781.html | title=Mystery over big-screen return of 'The X-Files' | publisher=The Independent | date=28. 3. 2008 | access-date=17. 8. 2009 | location=London | archive-date=31. 3. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080331202906/http://www.independent.co.uk/news/world/americas/mystery-over-bigscreen-return-of-the-xfiles-801781.html | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, digitalne telekomunikacije počele su dolaziti do izražaja. Prema ''[[The New York Times|New York Timesu]]'', &quot;ovo je možda bila prva TV-serija u historiji koja je za rast svoje publike mogla zahvaliti [[internet]]u&quot;.&lt;ref name=&quot;NYT#Two&quot;&gt;{{cite news
|author=Millman, Joyce
|title=The nearly ex files
|work=The New York Times/The Age
|date=19. 5. 2005
|url=http://www.theage.com.au/cgi-bin/common/popupPrintArticle.pl?path=/articles/2002/10/10/1034061299444.html
|location=Melbourne
|access-date=28. 6. 2013
|archive-date=27. 5. 2009
|archive-url=https://web.archive.org/web/20090527182036/http://www.theage.com.au/cgi-bin/common/popupPrintArticle.pl?path=/articles/2002/10/10/1034061299444.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; ''Dosjei X'' inkorporirali su nove tehnologije u svoju priču od početka sezona:&lt;ref name=&quot;whitehead&quot;&gt;{{cite web |author= Whitehead, Jayson |title= Anybody Can Rule |work= Gadfly Online |date= 6. 5. 2002 |url= http://www.gadflyonline.com/05-06-02/book-gilligan.html |access-date= 27. 7. 2009 |archive-date= 1. 6. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150601132331/http://www.gadflyonline.com/05-06-02/book-gilligan.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Mulder i Scully često su komunicirali [[mobitel]]ima, e-mailom s tajnim doušnicima koji su činili okosnice epizoda ''Colony'' i ''Anasazi'', a &quot;Usamljeni revolveraši&quot; bili su poklonici interneta već 1994. Mnogi ljubitelji ''Dosjea X'' imali su pristup internetu. Uskoro su ljubitelji prozvani nadimkom ''X-Philes'' te u međusobnoj korespondenciji diskutirali o epizodama serije na neslužbenim stranicama, stvarali razne zajednice sa drugim ljubiteljima širom svijeta&lt;ref name=&quot;metroactive&quot;&gt;{{cite web |author= Davis, Rachel Leibrock |title=The X-Phile Facts |work=Metroactive |date=25. 5. 1996 |url= http://www.metroactive.com/papers/metro/07.25.96/xfiles-9630.html | access-date=27. 7. 2009}}&lt;/ref&gt; te pisali vlastite fikcije iz svijeta serije.&lt;ref name=&quot;study&quot;/&gt;

''Dosjee X'' također su gledali &quot;i oni koji inače ne prate naučnofantastični žanr&quot;. Chris Carter uvijek je izjavljivao da je to serija koja se zasniva na sadržaju, ali mnogi ljubitelji smatraju da se serija temelji na likovima.&lt;ref name=&quot;study&quot;/&gt; Duchovny i Anderson bili su okarakterizirani kao &quot;internetski seks-simboli&quot;.&lt;ref name=&quot;NYT#Two&quot;/&gt; Kako je serija dobijala na popularnosti, stvarane su razne podgrupe poput &quot;shippersa&quot;, koji su se nadali romantičnoj ili [[seks]]ualnoj vezi između Muldera i Scully, ili onih koji su već &quot;čitali&quot; njihov odnos &quot;između redova&quot;.&lt;ref name=&quot;study&quot;/&gt; Ostale grupe svoju su pažnju usmjeravale na zvijezde u seriji&lt;ref name=&quot;metroactive&quot;/&gt;, njihove likove&lt;ref name=&quot;st&quot;&gt;Sarah R. Wakefield, &quot;'Your Sister in St. Scully': An Electronic Community of Female Fans of The X-Files—Critical Essay&quot;, ''Journal of Popular Film and Television'', jesen 2001, [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0412/is_3_29/ai_79350861 Findarticles.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924013150/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0412/is_3_29/ai_79350861 |date=24. 9. 2015 }}&lt;/ref&gt;, dok su drugi stvorili supkulturu &quot;slash&quot; fikcije.&lt;ref name=&quot;study&quot;/&gt; U [[ljeto]] 1996. jedan novinar je napisao: &quot;Postoje cijeli forumi na internetu koji su posvećeni odnosu između Muldera i Scully&quot;.&lt;ref name=&quot;metroactive&quot;/&gt; Uz diskusije o pojedinačnim epizodama serije, ljubitelji na internetu upotrebljavali su akronime poput &quot;UST&quot; (''unresolved sexual tension'') ili &quot;COTR&quot; (''conversation on the rock'') kako bi produbili diskusije o njihovom odnosu za koji je akronim bio &quot;MSR&quot; (''Mulder Scully relationship'').&lt;ref&gt;Clerc, Susan J. &quot;DDEB, GATB, MPPB, and Ratboy: The X-Files' Media Fandom, Online and Off&quot; in ''Deny All Knowledge: Reading The X-Files'', 1996; urednik: David Lavery.&lt;/ref&gt;

Producenti serije u početku nisu udovoljavali željama ljubitelja koji su navijali za vezu između Muldera i Scully: &quot;Carter je stalno uvjeravao one koji su se protivili njihovoj romantičnoj vezi da do toga neće doći. To mu je omogućavalo da uvjerljivo negira činjenicu da se uspjeh serije desio zbog njene originalnosti, a ne zbog toga što su mnogi očekivali romantiku između dvoje glavnih likova.&quot; Pisca koji postaje opsjednut sa Scully u epizodi ''Milagro'' iz 6. sezone neki su iščitali kao Mulderov alter-ego, shvaćajući da je do tog trenutka serije &quot;Scully već bila zaljubljena u Muldera unatoč Carterovoj autorskoj namjeri&quot;.&lt;ref name=&quot;study&quot;&gt;{{cite news
|author=Scodari, Christine
|author2=Felder, Jenna L.
|title=Creating a Pocket Universe: 'Shippers', Fan Fiction, and The X-Files Online
|work=Communication Studies
|year=2000
|url=http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qa3669/is_200010/ai_n8926461
|access-date=28. 6. 2013
|archive-date=21. 4. 2008
|archive-url=https://web.archive.org/web/20080421235216/http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3669/is_200010/ai_n8926461/print
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; Scenaristi su ponekad odavali počast najvećim ljubiteljima serije dajući njihova imena nekim manjim likovima, od kojih je svakako najpoznatiji primjer Leyle Harrison u epizodi ''Alone'' iz 8. sezone.&lt;ref name=&quot;TheTruthBehindSeasonEight&quot;/&gt;

== Utjecaji na seriju ==
Carter je naveo serije kao što su ''[[Alfred Hitchcock predstavlja]]'', ''[[Zona sumraka]]'', ''Night Gallery'', ''Tales from the Darkside'' te posebno ''Kolchak: The Night Stalker'' koje su uveliko utjecale na razvoj ''Dosjea X''. Rekao je: &quot;Prisjećajući se te serije koju sam obožavao rekao sam direktorima FOX-a: 'Na TV-mrežama nema više ničega strašnog. Napravimo strašnu seriju'.&quot; Glumac [[Darren McGavin]], koji je u seriji ''Kolchak: The Night Stalker'' glumio Carla Kolchaka, pojavio se u 2 epizode ''Dosjea X'' kao agent Arthur Dales.

Carter je istakao da je na odnos između Muldera i Scully (platonski sa seksualnim tenzijama) snažan uticaj imala [[hemija]] između Johna Steeda ([[Patrick Macnee]]) i Emme Peel ([[Diana Rigg]]) iz [[Velika Britanija|britanske]] serije ''The Avengers'' iz 60-ih godina 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;cyber&quot;&gt;{{cite web
|author=Winston, John
|year=1993
|work=Cyberspace Vanguard Magazine
|title=Interview with Chris Carter
|url=http://www.skepticfiles.org/skeptic/x-filesj.htm
|access-date=28. 6. 2013
|archive-url=https://web.archive.org/web/20140701052058/http://skepticfiles.org/skeptic/x-filesj.htm
|archive-date=1. 7. 2014
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; Jedan [[novinarstvo|novinar]] pisao je da postoji mogućnost da je na seriju utjecala serija ''Quatermass'' autora Nigela Knealea. Kneale je bio pozvan da bude jedan od scenarista ''Dosjea X'', ali je on to odbio.&lt;ref name=&quot;kneale&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/article/0,,60-2432768.html |title=Nigel Kneale |work=Time |date=11. 2. 2006 |access-date=17. 8. 2009 |location=London |archive-date=11. 2. 2007 |archive-url=https://archive.today/20070211131713/http://www.timesonline.co.uk/article/0,,60-2432768.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Za kultnu hit seriju s početka 90-ih godina 20. vijeka, ''[[Twin Peaks]]'', također se smatra da je uticala na mračnu atmosferu ''Dosjea X'' i njenu čestu [[nadrealizam|nadrealnu]] [[drama|dramu]] i [[ironija|ironiju]]. Duchovny se pojavio kao transvestit, ujedno i agent Odjela za narkotike u seriji ''Twin Peaks'', a s Mulderovim likom povlačile su se učestale paralele sa glavnim likom iz serije ''Twin Peaks'' - agentom FBI-a Daleom Cooperom.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2002/05/19/arts/television-radio-the-x-files-finds-the-truth-its-time-is-past.html |title=Television/Radio; 'The X-Files' Finds the Truth: Its Time Is Past |first=Joyce |last=Millman |date=19. 5. 2002 |access-date=9. 7. 2009 |work=[[The New York Times]]}}&lt;/ref&gt;

Producenti i scenaristi ''Dosjea X'' izjavili su da su filmovi ''[[Svi predsjednikovi ljudi]]'', ''[[Tri kondorova dana]]'', ''[[Bliski susreti treće vrste]]'', ''[[Otimači izgubljenog kovčega]]'', ''[[Rashomon (1950)|Rashomon]]'', ''[[Stvor (1982)|Stvor]]'', ''[[Momci iz Brazila (1978)|Momci iz Brazila]]'', ''[[Kad jaganjci utihnu (film)|Kad jaganjci utihnu]]'' i ''[[JFK (1991)|JFK]]'' snažno utjecali na razvoj serije.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2006/01/23/business/23carter.html?_r=1 |title='X-Files' Are Closed; a Lawsuit Opens |first=Maria |last=Aspan |date=23. 1. 2006 |access-date=31. 7. 2009 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; Scena na kraju epizode iz 5. sezone ''Redux II'' direktan je omaž poznatoj montažnoj sekvenci s kraja filma ''[[Kum (film)|Kum]]''. Carterova upotreba kontinuiranih kadrova u epizodi iz 6. sezone ''Triangle'' snimljena je prema poznatom [[Alfred Hitchcock|Hitchcockovom]] filmu ''[[Uže (1949)|Uže]]''. U ostalim epizodama čiji je scenarist Carter prisutne su reference na filmove, kao i u onima čiji je scenarist bio Darin Morgan.&lt;ref name=&quot;TheTruthBehindSeasonSix&quot;/&gt;

== Serija i filmovi na [[DVD]]-ovima ==
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je izdana kompletna serija (svih 9 sezona) zajedno s oba filma. Svi diskovi imaju titlove na hrvatskom jeziku i ogromnu količinu posebnih dodataka - identični su izdanjima koji su izdani za evropsko tržište (regija 2).

== Literatura ==
=== Knjige ===
* Cavelos, Jeanne, ''The Science of the X-Files'', &quot;Berkley Boulevard Books&quot;, New York, 1998, str. 288.
* Genge, N. E, ''The Unofficial X-Files'', &quot;Crown Trade Paperbacks&quot;, New York, 1995, str. 228.
* Hatfield, James; Burt, George &quot;Doc&quot;, ''The Unauthorized X-Files'', &quot;MJF Books&quot;, New York, 1996, str. 309.
* Kowalski, Dean A (urednik), ''The Philosophy of The X-Files'', University Press of Kentucky, Lexington, 2007, str. 275.
* Lavery, David (urednik), ''Deny All Knowledge: Reading The X-Files'', Syracuse University Press, [[Syracuse (New York)]], 1996, str. 280.
* Lovece, Frank, ''The X-Files Declassified'', &quot;Citadel Press&quot;, New York, 1996, str. 246.
* Lowry, Brian, ''Trust No One: The Official Third Season Guide to The X-Files'', &quot;Harper Prism&quot;, New York, 1996, str. 266.

=== [[Esej]]i ===
* Burns, Christy L, [http://cameraobscura.dukejournals.org/cgi/reprint/15/3_45/195 &quot;Erasure: Alienation, Paranoia, and the Loss of Memory in The X-Files&quot;], ''Camera Obscura'' 45 (sv. 15, br. 3), 2000, str. 195–224.
* Cantor, Paul, &quot;Mainstreaming Paranoia: The X-Files and the Delegitimation of the Nation-State&quot;, ''Gilligan Unbound: Pop Culture in the Age of Globalization'', &quot;Rowman &amp; Littlefield&quot;, 2001, str. 111–198.
* Hersey, Eleanor, [https://web.archive.org/web/20080331211420/http://www.encyclopedia.com/printable.aspx?id=1G1:53437060 &quot;Word-healers and code talkers: Native Americans in The X-Files&quot;], ''Journal of Popular Film and Television'', jesen 1998.
* Kellner, Douglas, [http://links.jstor.org/sici?sici=0021-8529%28199921%2957%3A2%3C161%3ATXATAA%3E2.0.CO%3B2-9&amp;size=LARGE &quot;The X-Files and the Aesthetics and Politics of Postmodern Pop&quot;], ''The Journal of Aesthetics and Art Criticism'', sv. 57, br. 2, proljeće 1999, str. 161–175.
* Koven, Mikel J, [http://links.jstor.org/sici?sici=0015-587X(200010)111%3A2%3C217%3A%22IGAMF%3E2.0.CO%3B2-R &quot;Have I Got a Monster for You: Some Thoughts on the Golem, &quot;The X-Files&quot; and the Jewish Horror Movie&quot;], ''Folklore'', sv. 111, br. 2, oktobar 2000, str. 217–230.
* Peterson, Paul C, [http://www.leaonline.com/doi/abs/10.1207/S15328415JMR0103_4?journalCode=jmr &quot;Religion in The X-Files&quot;], ''Journal of Media and Religion'', sv. 1, br. 3, 2002, str. 181–196.
* Scodari, Christine; Felder, Jenna L [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qa3669/is_200010/ai_n8926461 &quot;Creating a pocket universe: 'Shippers', fan fiction, and The X-Files online&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080421235216/http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3669/is_200010/ai_n8926461/print |date=21. 4. 2008 }}, ''Communication Studies'', jesen 2000.
* Seibel, Klaudia. &quot;'This is not happening': The Multi-layered Ontology of The X-Files&quot; u: ''Narrating TV Series: Towards an Analysis of Narrative Strategies in Contemporary Television Series'', urednici: Gaby Allrath i Marion Gymnich, &quot;Palgrave Macmillan&quot;, Basingstoke, 2005, str. 114–131.

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|The X-Files}}
* {{imdb_title|id=0106179|title=Dosjei X}}
* [[Wikicities:c:x-files|The X-Files Wiki]] – [[wiki]] stranica o ''Dosjeima X'', filmovima i ''spin-offovima''
* [http://www.bbc.co.uk/cult/xfiles/ BBC X-Files Site] {{Webarchive|url=https://wayback.archive-it.org/all/20080327061317/http://www.bbc.co.uk/cult/xfiles/ |date=27. 3. 2008 }} – odjel ''Dosjea X'' na BBC-ju s informacijama, fotografijama, intervjuima i dr.
* [https://web.archive.org/web/20090707095742/http://www.xfiles.com/ ''The X-Files: I Want To Believe'' (2008)]

{{Dosjei X}}

{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Američke TV-serije iz 1990-ih]]
[[Kategorija:Dosjei X (franšiza)]]
[[Kategorija:Serije mreže FOX]]
[[Kategorija:Američke naučnofantastične serije iz 1990-ih]]
[[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 1993.]]</text>
      <sha1>46urdsj9232gddlp61hdjmfjt2k1j8t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1930.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7643</id>
    <revision>
      <id>3916784</id>
      <parentid>3892694</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:00:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[14. juli]] – [[Dragoljub Mićunović]], srpski političar i filozof</comment>
      <origin>3916784</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4931" sha1="4tx8ugfi87lrwfblm21s04axtumkatg" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1930.''' (MCMXXX) je uobičajena godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1930. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 930. godina 2. milenija, 30. godina 20. stoljeća i prva godina decenije 1930-ih.

== Događaji ==
* [[12. mart]] – [[Mahatma Gandhi]] počeo [[Salt Satyagraha|Dandi marš]], 24-dnevni i 320&amp;nbsp;km dug put, radi prkosa [[Britansko Carstvo|britanskom]] [[porez]]u na [[obična sol|sol]] u [[kolonijalna Indija|kolonijalnoj Indiji]];
* [[2. april]] – [[Haile Selassie]] je proglašen carem [[Etiopija|Etiopije]], naslijedivši svoju rođakinju, caricu Zauditu.
* [[3. april]] – [[Ras Tafari]] postao car Haile Selasije I od Abisinije ([[Etiopija]]);
* [[13. juli]] – U [[Urugvaj]]u počelo prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]].
* [[13. juli|13]]–[[27. juli]] – U [[Hamburg]]u održana [[Šahovska olimpijada 1930.|Treća šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 18 država, a pobijedila je Poljska.
* [[30. juli]] – [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] pobijedio [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] u [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1930.|finalu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Svjetskog prvenstva u nogometu]].

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[11. januar]] – [[Rod Taylor]], australski glumac
* [[13. januar]] – [[Waltraut Seitter]], njemačka astronomkinja
* [[30. januar]] – [[Gene Hackman]], američki glumac

=== Februar ===
* [[4. februar]] – [[Borislav Pekić]], jugoslavenski i srpski pisac
* [[16. februar]] – [[Ljiljana Jovanović]], srbijanska glumica
* [[27. februar]] – [[Joanne Woodward]], američka glumica

=== Mart ===
* [[2. mart]] – [[Tom Wolfe]], američki pisac i novinar
* [[9. mart]] – [[Ornette Coleman]], američki džez saksofonist
* [[14. mart]] – [[Jagoda Buić]], hrvatska vizualna umjetnica
* [[16. mart]] – [[Izet Sarajlić]], bosanskohercegovački književnik

=== April ===
* [[3. april]] – [[Helmut Kohl]], njemački političar i državnik
* [[12. april]] – [[Strahinja Mojić]], srbijanski glumac

=== Maj ===
* [[2. maj]] – [[Vesna Bugarski]], prva bosanskohercegovačka arhitektica
* [[10. maj]] – [[Adam Darius]], američki plesač, pantomimičar, pisac i koreograf
* [[11. maj]] – [[Edsger Dijkstra]], [[Holandija|holandski]] kompjuterski naučnik
* [[31. maj]] – [[Clint Eastwood]], američki [[režiser]], [[filmski producent]] i kompozitor

=== Juni ===
=== Juli ===
* [[7. juli]] – [[Biljana Plavšić]], političarka i ratni zločinac
* [[14. juli]] – [[Dragoljub Mićunović]], srpski političar i filozof

=== August ===
* [[15. august]] – [[Marija Makarovič]], slovenska etnologinja
* [[25. august]] – [[Sean Connery]], škotski glumac ([[James Bond]])

=== Septembar ===
* [[29. septembar]] – [[Dara Sekulić]], hrvatska i bosanskohercegovačka pjesnikinja
* [[30. septembar]] – [[Ivan Aralica]], hrvatski književnik

=== Oktobar ===
* [[10. oktobar]] – [[Harold Pinter]], engleski dramatičar i pozorišni režiser, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[2005.]]
* [[17. oktobar]] – [[Miloš Blagojević]], srpski historičar i član SANU
* [[20. oktobar]] - [[Čestmir Dušek]], bosanskohercegovački dirigent i profesor
* [[29. oktobar]] ´
** [[Bernie Ecclestone]], britanski poduzetnik i vlasnik Formule 1
** [[Niki de Saint-Phalle]], francusko-švicarska slikarka i kiparka

=== Novembar ===

* [[19. novembar]] – [[Žiža Stojanović]], srbijanska glumica

=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Jean-Luc Godard]], francusko-švicarski filmski režiser
* [[8. decembar]] – [[Maximilian Schell]], [[Švicarska|švicarski]] glumac, režiser, pisac i producent
* [[25. decembar]] – [[Paul Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[26. decembar]] - [[Dragoje Đenader]], bosanskohercegovački [[kompozitor]]

== Umrli ==
* [[8. mart]] – [[William Howard Taft]], američki političar i predsjednik
* [[13. maj]] – [[Fridtjof Nansen]], norveški istraživač, zoolog i diplomat; dobitnik [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] [[1922]]. godine
* [[7. juli]] – [[Arthur Conan Doyle]], [[Velika Britanija|britanski]] autor [[kriminalistički]]h romana, najpoznatiji kao “otac“ [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]] i [[Dr. John H. Watson|doktora Watsona]]
* [[28. juli]] – [[Allvar Gullstrand]], švedski okulist i optičar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Fizika]]
** [[Venkata Raman]], [[Indija]]
* [[Hemija]]
** [[Hans Fischer]], [[Njemačka]]
* [[Medicina]]
** [[Karl Landsteiner]], [[Austrija]]
* [[Literatura]]
** [[Sinclair Lewis]], [[USA]]
* Mir
** [[Nathan Söderblom]], [[Švedska]]
* [[Psihologija]]
** [[Sigmund Freud]], [[Austrija]]
{{Commonscat|1930|1930.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>4tx8ugfi87lrwfblm21s04axtumkatg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>954.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9391</id>
    <revision>
      <id>3916824</id>
      <parentid>3686487</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T08:43:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3916824</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2513" sha1="1r7h9pk0gooc0wg7yai2frd30gf7xyb" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''954.''' ('''[[rimski brojevi|CMLIV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 954. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==

=== Evropa ===
* Vojvoda Alberik II, princeps i vladar Rima, umire nakon 22-godišnje vladavine. Na samrti nominira svog sina Oktavijana za nasljednika.

=== Britanija ===
* Kralj [[Erik I, kralj Norveške|Erik I (Krvava sjekira)]] poginuo je kod Stainmorea, što je omogućilo kralju [[Edred]]u da povrati York,&lt;ref&gt;Timothy Reuter (1999). The New Cambridge Medieval History, Volume III, p. 247. ISBN 978-0-521-36447-8.
Williams, Hywel (2005). Cassell's Chronology of World History. London: Weidenfeld &amp; Nicolson. pp. 95–104. ISBN 978-0-304-35730-7.&lt;/ref&gt; ponovo ujedinjujući Northumbriju sa teritorijom cijele Engleske. Visoki upravitelj Osulf I od Bamburgha imenovan je za ealdormana (&quot;grofa&quot;) Northumbrije.
* Kralj Malcolm I poginuo je u bitci protiv Sjevernjaka nakon 11-godišnje vladavine. Naslijedio ga je Indulf, sin pokojnog kralja Konstantina II, kao vladar Albe (Škotske).

== 954. u temama ==
=== Religija ===
* Seborga (današnja Ligurija) potpada pod jurisdikciju benediktinskih monaha Santo Onorata iz Lerinsa.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Fudživara no Joshitaka, japanski vaka pjesnik (um. 974.)
* Malcolm II, kralj Albe (Škotska) (približan datum)
* Onakatomi no Sukečika, japanski vaka pjesnik (um. 1038.)
* Oton I, vojvoda Švapske i Bavarske (um. 982.)
* Vang Jučeng, kineski dužnosnik i pjesnik (um. 1001.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 25. januar – Ašot II, princ Tao-Klarjetija (Gruzija)
* 22. februar – Guo Vei, car Kasnog Zhoua (rođen 904.)
* 21. maj – Feng Dao, kineski princ i kancelar (rođen 882.)
* 10. septembar – [[Luj IV, kralj Zapadne Franačke]]
* Abul-Aiš Ahmed, vladar i sultan Idrisida (Maroko)
* Alberik II, princeps i vojvoda od Spoleta (rođen 912.)
* Cellachán Caisil, kralj Munstera (Irska)
* Erik I (Krvavi Sjekira), norveški vikinški kralj
* Frederik, nadbiskup (izbornik) Mainza
* Fudživara no Onši, carica Japana (rođena 885.)
* Li, kineska carica udovica Kasnog Hana
* Liu Čong, osnivač Sjevernog Hana
* Malkolm I, kralj Albe (Škotska)
* Nuh ibn Nasr, Samanidski emir

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|954|954.}}</text>
      <sha1>1r7h9pk0gooc0wg7yai2frd30gf7xyb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arizona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11401</id>
    <revision>
      <id>3916744</id>
      <parentid>3901577</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T17:02:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916744</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26596" sha1="3x94076izv5hsprgxdmsl0pw052rhj6" xml:space="preserve">{{Geokutija|Savezna država
| ime = Arizona
| izvorno_ime = 
| drugo_ime = ''State of Arizona'' {{Simboli jezika|en|engleski}}
| kategorija = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]]
| graniči_sa = 
{{plainlist|
* [[Kalifornija]]
* [[Nevada]]
* [[Utah]]
* [[Novi Meksiko]]
* [[Sonora]]
* [[Kolorado]]
}}
| etimologija =
| službeni_naziv =
| moto = Ditat Deus
| nadimak = The [[Grand Canyon]] State;&lt;br /&gt; The Copper State
| slika =
| opis_slike =
| zastava = Flag of Arizona.svg
| simbol = Arizona-StateSeal.svg | simbol_vrsta = Grb
| država = Sjedinjene Američke Države
| zastava_države = da
| glavni_grad = Phoenix
| širina_stepeni_glavnog_grada = 33| širina_minuta_glavnog_grada = 27| širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada =N
| dužina_stepeni_glavnog_grada = 112| dužina_minuta_glavnog_grada = 4| dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada =W
| najviši =
| najviša_lokacija = Humphreys Peak
| najviša_visina = 3.852 
| najniža =
| najniža_lokacija = Rijeka Colorado
| najniža_visina = 22
| dužina = 500
| širina = 645
| površina = 295.234
| površina_zemlje = 
| površina_vode = 0,35%
| stanovništvo = 6.482.505 | stanovništvo_datum = procjena 2011
| stanovništvo_gustoća = 22
| osnovan = 48. savezna država
| datum = 14. februar 1912.
| vlada = 
| lider = [[Doug Ducey]] | lider_vrsta = Guverner
| lider_partija = [[Republikanska stranka (SAD)|R]]
| vremenska_zona = MST, [[UTC]]-7, UTC-7/-6
| vremenska_zona_DST = 
| poštanski_broj = AZ
| pozivni broj =
| kod = US-AZ | kod_vrsta = [[ISO 3166-2]]
| karta = Arizona in United States.svg
| opis_karte = Položaj Arizone na karti Sjedinjenih Američkih Država 
| web_stranica = [http://az.gov/ www.az.gov]
| bilješka =
}}
'''Arizona''' ({{Audio|pomoć=ne|en-us-Arizona.ogg|izgovor}}; skraćenica: '''AZ''') jest [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američka savezna država]] u jugozapadnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Zauzima površinu od 295.234&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a populacija iznosi 6.482.505 stanovnika (procjena 2011) Glavni i najveći grad Arizone je [[Phoenix, Arizona|Phoenix]]. Pored Phoenixa, u njoj se nalazi nekoliko većih gradova: [[Tucson]], [[Mesa, Arizona|Mesa]], [[Glendale, Arizona|Glendale]], [[Chandler, Arizona|Chandler]] i [[Scottsdale, Arizona|Scottsdale]]. Arizona je bila 48. i posljednja [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]] u matičnom dijelu SAD-a koja je proglašena državom, [[14. februar]]a [[1912]].

Poznata je po svojoj pretežno [[pustinjska klima|pustinjskoj klimi]], vrelim [[ljeto|ljetima]] i blagim [[zima]]ma. U sjevernom dijelu Arizone, brojne su planine, te je tamo dosta hladnije nego na jugu. Po posljednjim statističkim podacima od [[1. juli|1. jula]] [[2006]] godine, Arizona je imala najveći porast stanovništva od svih američkih saveznih država u [[2006]] godini, a u [[2008]] godini je druga, poslije [[Nevada|Nevade]]. Granice Arizone prema susjednim saveznim državama su gotovo potpuno ravne. Graniči se sa [[Utah]]om, [[Nevada|Nevadom]], [[Kalifornija|Kalifornijom]], [[New Mexico]]m, a dodiruje malim dijelom i [[Colorado]]. Na jugu se graniči s [[Meksiko]]m u dužini od oko 626,5&amp;nbsp;km (389 milja). Pored Nacionalnog parka [[Grand Canyon]], ima mnoge parkove prirode, spomenike i indijanske rezervate.

== Geografija ==
[[Datoteka:Littlefield, Arizona.jpg|mini|lijevo|200px|Littlefield, mala zajednica u Mojave pustinji]]
Arizona se nalazi na jugozapadu SAD-a i šesta je po veličini savezna država. Površina Arizone iznosi 295.608,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (odnosno 113.998 kv. milja)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.netstate.com/states/geography/az_geography.htm |title=The Geography of Arizona |access-date=24. 2. 2009 |archive-date=19. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160119005424/http://www.netstate.com/states/geography/az_geography.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, a oko 15% zemljišta je u privatnom vlasništvu. Ostalo zemljište su javne šume, parkovi i indijanski rezervati. Arizona je jedna od ''četverouglih'' saveznih država, jer njene granice čine gotovo pravilan [[četverougao]].

Najviše je poznata po svojim pustinjskim pejsažima, mnogobrojnim [[kaktus]]ima i drugom pustinjskom florom. Više od pola države čine planine i platoi, naročito prema granici sa Coloradom. Posebnu ljepotu Arizone čini [[Grand Canyon]], kojeg je izdubila [[Colorado (rijeka)|rijeka Colorado]] milionima godina. Smatra se jednim od sedam čuda prirode i jedan je od prvih nacionalnih parkova u Sjedinjenim Američkim Državama. Grand Canyon je dug oko 446&amp;nbsp;km (277 milja) a širok od 6 do 29&amp;nbsp;km. Dubina kanjona na pojedinim mjestima dostiže i 1.600 m. 
[[Datoteka:Barringer Meteor Crater, Arizona.jpg|mini|desno|Barringer Crater]]
U Arizoni se nalazi jedno od najočuvanijih mjesta udara [[meteorit]]a na svijetu. The Barringer Meteorite Crater (''Barringerov meteoritski krater'') ili samo Meteor Crater je ogromna udolina u središtu visokog Colorado platoa, oko 40&amp;nbsp;km zapadno od gradića [[Winslow, Arizona|Winslow]]. [[Krater]] je širok oko 1.600 m, a dubok oko 175 m.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.barringercrater.com/science/ |title=www.barringercrater.com |access-date=24. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080719102623/http://www.barringercrater.com/science/ |archive-date=19. 7. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U Arizoni se ne koristi ljetno računanje vremena, osim u rezervatu Najavo na sjeveroistoku države.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://wwp.greenwichmeantime.com/time-zone/usa/arizona/navajo-nation/ |title=wwp.greenwichmeantime.com/ |access-date=24. 2. 2009 |archive-date=1. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090201074855/http://wwp.greenwichmeantime.com/time-zone/usa/arizona/navajo-nation/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Klima ==
Zbog svoje velike površine i varijacije u visini, država ima raznolike lokalne klimatske uslove. U područjima dolina, klima je uglavnom pustinjska, s blagim [[zima]]ma i toplim ljetima. Najčešće, od kasne jeseni do ranog [[proljeće|proljeća]], vrijeme je blago, sa srednjim temperaturama oko 15&amp;nbsp;°C. Od novembra do [[februar]]a je najhladniji period sa [[temperatura]]ma obično u rasponu od 4-24&amp;nbsp;°C, mada nisu neobični i povremeni [[mraz]]evi. Od sredine februara, temperature počinju rasti. U ljetnim mjesecima od juna do septembra dnevne temperature se penju od 32-48&amp;nbsp;°C, a povremeno i preko 52&amp;nbsp;°C u pustinji.

Zahvaljujući prvenstveno suhoj klimi, velike temperaturne razlike se često javljaju između dana i noći u manje razvijenim pustinjskim područjima. Razlike mogu biti i do 28&amp;nbsp;°C u ljetnim mjesecima. U urbanim centrima, efekti lokalnog zagrijavanja rezultiraju mnogo većim razlikama mjereno po najnižim noćnim temperaturama nego u nedavnoj prošlosti.

Arizona ima prosječnu godišnju količinu padavina od 323&amp;nbsp;mm&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ispe.arizona.edu/climas/pubs/CL1-99.html |title=Climate Assessment for the Southwest |access-date=25. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012202434/http://ispe.arizona.edu/climas/pubs/CL1-99.html |archive-date=12. 10. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; koje uglavnom padaju tokom dvije kišne sezone, s hladnim frontovima koji dolaze sa [[Tihi okean|Tihog okeana]] tokom zime i [[monsun]]ima u ljeto.&lt;ref&gt;[http://pubs.usgs.gov/fs/2005/3081/pdf/FS2005-3081WEB.pdf Hydrologic Conditions in Arizona During 1999–2004: A Historical Perspective]&lt;/ref&gt;

U sjevernim dijelovima Arizone, gdje su područja sa mnogo višom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]], klima je dosta hladnija, mada nema ekstremno niskih temperatura. Zanimljivo je da je u gradiću [[Flagstaff, Arizona|Flagstaff]] na sjeveru Arizone (poznatom po jednom od najvećih [[teleskop]]a u svijetu) izmjereno u prosjeku najveći broj dana sa najnižim dnevnim temperaturama ispod nule.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://lwf.ncdc.noaa.gov/oa/climate/online/ccd/min32temp.html |title=''Mean number of Days with Minimum Temperature Below 32F'' National Oceanic and Atmospheric Administration |access-date=6. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20011217185325/http://lwf.ncdc.noaa.gov/oa/climate/online/ccd/min32temp.html |archive-date=17. 12. 2001 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Postoje određene nesuglasice o stvarnom porijeklu naziva države ''Arizona''. Neki historičari smatraju da je to jednostavno skraćeni naziv španskih riječi ''arida zona'' (suho područje), mada je ta fraza dosta netipična za [[španski jezik]]. Drugi smatraju da naziv potiče od [[Baskija|baskijske]] fraze ''aritz ona'' (doslovno: Dobar hrast)&lt;ref&gt;[http://www.azcentral.com/news/columns/articles/0225clay0225.html A sorry state of affairs when views change] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160320124001/http://www.azcentral.com/news/columns/articles/0225clay0225.html |date=20. 3. 2016 }} Thompson, Clay, 25.02.2007&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://test.ahs.state.az.us/story/mar/az_name.htm How Arizona did NOT Get its Name] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071013122746/http://test.ahs.state.az.us/story/mar/az_name.htm |date=13. 10. 2007 }} Jim Turner, 03.03.2007&lt;/ref&gt; Naziv ''Arizonac'' se prvobitno koristio za kamp kopača [[srebro|srebra]], a kasnije je skraćeno na ''Arizona'' pa se taj naziv koristio i za cijelo to područje.

[[Datoteka:Route66KingHack.jpg|lijevo|mini|Historijska ruta 66 (''Route 66'') kroz Arizonu]]
Jedan od prvih istraživača koji je došao u područje današnje Arizone bio je [[Španci|Španac]] [[Marcos de Niza]] [[1539]] godine. On je tamo pronašao domorodačko stanovništvo, vjerovatno pleme [[Sobaipuri]]. Poslije njega, tamo je istraživao i [[Francisco Vásquez de Coronado|Francisco de Coronado]] između [[1540]]-[[1542]] godine. Krajem 17. i početkom [[18. vijek]]a Španci su izgradili cijeli lanac misionarskih samostana, koji su širili [[kršćanstvo]] među Indijancima. Među prvim utvrdama u Arizoni, Španci su osnovali Tubac [[1752]] godine, a nakon njega i Tucson [[1775]] godine. Kada je [[Meksiko]] proglasio nezavisnost od [[Španija|Španije]] [[1821]] godine, Arizona postaje sastavni dio meksičke teritorije u sklopu ''Nueva California'' (ponekad zvana i ''Alta California'')&lt;ref&gt;Timothy Anna et al. (2001), ''Historia de México''. Barcelona: Critica, str. 10., {{ISBN|84-8432-223-8}}&lt;/ref&gt; U meksičko-američkom ratu [[1847]] godine, američka vojska primorava poražene Meksikance da napuste svoje teritorije na sjeveru, uključujući i područje današnje Arizone. Naredne godine (1848), mirovnim sporazumom SAD su se obavezale da će platiti odštetu za oduzeto područje tada tek formiranoj Republici Meksiko od 15 miliona [[Američki dolar|dolara]], što je SAD dovelo gotovo do ruba [[bankrot]]a. Godine [[1853]], područje južno od rijeke Gila je kupljeno od Meksika. Područje Arizone je u to vrijeme bilo u sklopu teritorije [[New Mexico]] sve dok se jug zemlje nije otcijepio od unije u toku [[Američki građanski rat|Građanskog rata]] i formirana ''Konfederalna teritorija Arizona'' [[16. mart]]a [[1861]] godine. Ostatak današnje Arizone, koji se sastojao od zapadnog dijela tadašnje teritorije New Mexica, postao je '''teritorija Arizona''' i priključio se Sjevernoj uniji [[24. februar]]a [[1863]] godine. Poslije građanskog rata, teritorija Arizone nije vraćena New Mexicu, nego je formirana kao zasebna država unutar SAD. Pripajanje Arizone kao savezne države Sjedinjenih Američkih Država desilo se tek [[14. februar]]a [[1912]] godine, a Arizona je postala 48. i posljednja savezna država u matičnom dijelu SAD-a, neračunajući [[Aljaska|Aljasku]] i [[Hawaii|Havaje]] koji su odvojeni od glavnog dijela SAD-a.

== Stanovništvo ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float: right; margin: 0 0 1em 1em; width: auto; text-align: center; line-height: 1.4em;&quot;
|-
!Godina
!Broj&lt;br /&gt;stanovnika
|-
|border = &quot;1&quot;|1860
|align=&quot;right&quot;|6.482
|-
|border = &quot;1&quot;|1870
|align=&quot;right&quot;|9.658
|-
|border = &quot;1&quot;|1880
|align=&quot;right&quot;|40.440
|-
|border = &quot;1&quot;|1890
|align=&quot;right&quot;|88.243
|-
|border = &quot;1&quot;|1900
|align=&quot;right&quot;|122.931
|-
|border = &quot;1&quot;|1910
|align=&quot;right&quot;|204.354
|-
|border = &quot;1&quot;|1920
|align=&quot;right&quot;|334.162
|-
|border = &quot;1&quot;|1930
|align=&quot;right&quot;|435.573
|-
|border = &quot;1&quot;|1940
|align=&quot;right&quot;|499.261
|-
|border = &quot;1&quot;|1950
|align=&quot;right&quot;|749.587
|-
|border = &quot;1&quot;|1960
|align=&quot;right&quot;|1.302.161
|-
|border = &quot;1&quot;|1970
|align=&quot;right&quot;|1.770.900
|-
|border = &quot;1&quot;|1980
|align=&quot;right&quot;|2.718.215
|-
|border = &quot;1&quot;|1990
|align=&quot;right&quot;|3.665.228
|-
|border = &quot;1&quot;|2000
|align=&quot;right&quot;|5.130.632
|}
Po podacima iz [[2007]] godine, Arizona je imala 6.338.755 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/04000.html |title=''Arizona, State &amp; County QuickFacts'', U.S. Census Bureau, 20. februar 2009 |access-date=9. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160219010117/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/04000.html |archive-date=19. 2. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. što je povećanje od 213.311 stanovnika ili 3,6% u odnosu na [[2005]] godinu odnosno 1.035.686 stanovnika više ili 20,2% u odnosu na [[2000]] godinu. Ovaj broj uključuje [[prirodni priraštaj]] od posljednjeg popisa stanovništva od 297.928 stanovnika (tj. 564.062 rođenja minus 266.134 smrti) te povećanje po osnovu neto [[imigracija|imigracije]] od 745.944 stanovnika. Po ovim podacima, Arizona ima najveće povećanje broja stanovnika u 2006 godini od svih američkih saveznih država.

Više od 50% svih stanovnika Arizone (oko 58%) živi u gradovima sa preko 100.000 stanovnika, što je najveću udio među svim saveznim državama. Prosječna [[gustoća stanovništva]] 2000 godine iznosila je oko 45,2 stanovnika/milja&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (17,3 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).&lt;ref&gt;John W. Wright, (2007), ''The New York Times 2008 Almanac'', str. 178, {{ISBN|978-0-14-311233-4}}&lt;/ref&gt;

Po podacima iz [[2006]] godine, stanovništvo Arizone je bilo sljedeće:
* 59,7% bijelaca (evropljana)
* 3,8% afroamerikanaca
* 2,4% azijskog porijekla
* 1,7% mješanog porijeka
* 29,2% latinoamerikanaca

Arizona je treća po broju (i šesta po procentu) stanovnika [[Domorodački narodi Amerike|indijanskog porijeka]] od svih saveznih država. Procjenjuje se da ima oko 286.680 stanovnika indijanskog porijekla u Arizoni, što čini više od 10% svih domorodačkih naroda u SAD. Samo [[Kalifornija]] i [[Oklahoma]] imaju više stanovnika indijanskog porijekla.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/04000.html |title=Arizona QuickFacts from the US Census Bureau |access-date=9. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160219010117/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/04000.html |archive-date=19. 2. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Južni i središnji dijelovi države uglavnom su naseljeni stanovništvom [[Meksiko|meksičkog]] porijekla. Sjeverni i sjeverozapadni dijelovi zemlje naseljava stanovništvo [[Englezi|engleskog]] porijekla. U Arizoni ima relativno malo afroamerikanaca, međutim dosta ih se naseljava iz Kalifornije, srednjeg Zapada i sjeveroistoka SAD-a. Najveći porast broja afroamerikanaca zabilježen je u širem području grada [[Phoenix]]a, u periodu od [[1990]] do [[2005]] godine broj afroamerikanaca se udvostručio.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.azcentral.com/arizonarepublic/news/articles/0218blackprofile-main.html |title=Being Black in the Valley |access-date=9. 3. 2009 |archive-date=3. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070403140452/http://www.azcentral.com/arizonarepublic/news/articles/0218blackprofile-main.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Stanovništvo azijskog porijekla (većinom [[Kinezi]] i [[Japanci]]) su dali značajan doprinos razvoju Arizone. Kineski radnici su uglavnom radili u rudnicima i gradili željeznicu. Preko 20.000 Japanca je deportirano u Arizonu u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], na prisilni rad na farmama u južnoj Arizoni i dolini rijeke Colorado.

Po popisu stanovništva 2000 godine, 74,16% stanovništva Arizone starijih od 5 godina je govorilo samo [[engleski jezik]] kod kuće, dok ih je 19,52% govorilo [[španski jezik]]. Treći jezik po zastupljenosti je jezik Navajo indijanaca (1,89%).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mla.org/map_data_results%26state_id%3D4%26county_id%3D%26mode%3Dstate_tops%26zip%3D%26place_id%3D%26cty_id%3D%26ll%3D%26a%3D%26ea%3D%26order%3Dr |title=www.mla.org |access-date=9. 3. 2009 |archive-date=31. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120131041140/http://www.mla.org/map_data_results%26state_id%3D4%26county_id%3D%26mode%3Dstate_tops%26zip%3D%26place_id%3D%26cty_id%3D%26ll%3D%26a%3D%26ea%3D%26order%3Dr |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Politička podjela ==
Arizona je podijeljena, kao i sve druge savezne države, na manje političke jedinice zvane ''county'' (množ. ''counties'') (''okrug''). Od [[1983]] godine postoji 15 okruga, veličine od 1.238 to 18.661 kvadratnih milja (3.206 do 48.331&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
{|class=&quot;wikitable mw-collapsible center&quot; align=&quot;full&quot; style=&quot;margin: lem; margin-top:0;&quot;
!colspan=&quot;7&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot; |Okruzi u Arizoni
|-
|Okrug&lt;br /&gt;(''county'')||Sjedište||Godina&lt;br /&gt;osnivanja||Stanovništvo&lt;br /&gt;2000 godine||Postotak ukupnog&lt;br /&gt;stanovništva||Površina&lt;br /&gt; (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)||Postotak&lt;br /&gt;ukupne površine
|-
|[[Okrug Apache (Arizona)|Apache]]||[[St. Johns (Arizona)|St. Johns]]||[[1879]]||69.423||1,17 %||29.054||9,84 %
|-
|[[Okrug Cochise (Arizona)|Cochise]]||[[Bisbee (Arizona)|Bisbee]]||[[1881]]||117.755||1,98 %||16.107||5,46 %
|-
|[[Okrug Coconino (Arizona)|Coconino]]||[[Flagstaff (Arizona)|Flagstaff]]||[[1891]]||116.320||1,96 %||48.331||16,37 %
|-
|[[Okrug Gila (Arizona)|Gila]]||[[Globe (Arizona)|Globe]]||[[1881]]||51.335||0,86 %||12.421||4,21 %
|-
|[[Okrug Graham (Arizona)|Graham]]||[[Safford (Arizona)|Safford]]||[[1881]]||33.489||0,56 %||12.020||4,07 %
|-
|[[Okrug Greenlee (Arizona)|Greenlee]]||[[Clifton (Arizona)|Clifton]]||[[1909]]||8.547||0,14 %||4.786||1,62 %
|-
|[[Okrug La Paz (Arizona)|La Paz]]||[[Parker (Arizona)|Parker]]||[[1983]]||19.715||0,33 %||11.688||3,96 %
|-
|[[Okrug Maricopa (Arizona)|Maricopa]]||[[Phoenix]]||[[1871]]||3.880.181||65,34 %||23.890||8,09 %
|-
|[[Okrug Mohave (Arizona)|Mohave]]||[[Kingman (Arizona)|Kingman]]||[[1864]]||155.032||2,61 %||34.887||11,82 %
|-
|[[Okrug Navajo (Arizona)|Navajo]]||[[Holbrook (Arizona)|Holbrook]]||[[1895]]||97.470||1,64 %||25.793||8,74 %
|-
|[[Okrug Pima (Arizona)|Pima]]||[[Tucson (Arizona)|Tucson]]||[[1864]]||843.746||14,21 %||23.799||8,06 %
|-
|[[Okrug Pinal (Arizona)|Pinal]]||[[Florence (Arizona)|Florence]]||[[1875]]||179.727||3,03 %||13.918||4,71 %
|-
|[[Okrug Santa Cruz (Arizona)|Santa Cruz]]||[[Nogales (Arizona)|Nogales]]||[[1899]]||36.381||0,65 %||3.206||1,09 %
|-
|[[Okrug Yavapai (Arizona)|Yavapai]]||[[Prescott (Arizona)|Prescott]]||[[1865]]||167.517||2,82 %||21.051||7,13 %
|-
|[[Okrug Yuma (Arizona)|Yuma]]||[[Yuma (Arizona)|Yuma]]||[[1864]]||160.026||2,69 %||14.294||4,84 %
|-
|Ukupno: 15 || || ||5.938.664 || ||295.250 ||
|}

== Privreda ==
Ukupni [[bruto domaći proizvod]] Arizone u [[2006]] godini bio je 232 milijarde [[američki dolar|dolara]]. Da je Arizona (i sve druge savezne države u SAD-u) nezavisna država, njena privreda bi bila 61. najjača u svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |title=CIA - The World Factbook |access-date=9. 3. 2009 |archive-date=12. 8. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080812233855/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Po ovakvim pokazateljima, privreda Arizone se može porediti sa privredama zemalja poput [[Irska|Irske]], [[Finska|Finske]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Unutar SAD-a, privreda Arizone je 21. po veličini od svih saveznih država. Očekivani [[deficit]] [[budžet]]a Arizone za [[2009]] godinu od 1,7 milijarde dolara je procentualno najviši među svim saveznim državama.&lt;ref&gt;[http://www.bizjournals.com/phoenix/stories/2008/02/25/daily29.html Arizona budget deficit labeled country's worst], The Business Journal of Phoenix {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;

Dohodak po glavi stanovnika u Arizoni iznosi 27.232,39$, a prosječni dohodak domaćinstva iznosi 46.693$, što je otprilike prosjek na nivou SAD-a. Historijski gledano, njena privreda je počivala na pet ''C'': [[bakar|bakru]] (engl. ''copper''), [[pamuk]]u (''cotton''), [[stoka|stoci]] (''cattle''), [[limun]]u (''citrus'') i klimi (''climate'') odnosno [[turizam|turizmu]]. U nekim periodima, Arizona je bila najveći proizvođač pamuka u SAD-u. Bakar se i danas intenzivno eksploatira u mnogim rudnicima, a ukupna proizvodnja bakra u Arizoni iznosi dvije trećine proizvodnje SAD-a.

== Vlada ==
[[Datoteka:Doug Ducey by Gage Skidmore 2.jpg|desno|mini|Doug Ducey, guverner Arizone]]
Glavni grad Arizone je [[Phoenix]]. Prvobitna građevina Kapitola (''Capitol'') sa karakterističnom bakarnom kupolom napravljena je [[1901]] godine, a za njenu izgradnju potrošeno je tadašnjih 136.000$. Phoenix je postao glavni grad Arizone danom njenog proglašenja saveznom državom [[1912]] godine. Zakonodavno tijelo je dvodomno (kao i u svim drugim saveznim državama osim [[Nebraska|Nebraske]]), a sastoji se od 30 zastupnika u Senatu i 60 zastupnika u Predstavničkom domu. Svaki od njih ima mandat od dvije godine. Trenutno većinu u oba doma ima [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]], još od [[1993.]] godine. Izvršnu vlast u državi predstavlja guverner, koji je izabran na četverogodišnji mandat, a može služiti najviše dva uzastopna mandata, ali mu ukupni broj mandata nije ograničen. Arizona je jedna od malobrojnih saveznih država koja nema posebnu rezidenciju za guvernera. Guverner obično stanuje u vlastitom stanu, a kancelarije se nalaze u državnom Kapitolu. Trenutni guverner Arizone je republikanac [[Doug Ducey]]. Arizona je u prošlosti imala četiri žene guvernera, više nego ijedna savezna država. Predstavnici Arizone u [[Senat]]u SAD-a su republikanci [[John McCain]] (protivkandidat [[Barack Obama|Baracka Obame]] na predsjedničkim izborima 2008. godine) i [[Jeff Flake]].

== Saobraćaj ==
Glavni saobraćajni pravci uključuju ''Interstate 17'' i ''Interstate 19'' koji se pružaju u pravcu [[sjever]]-[[jug]], dok se ''Interstate 40'', ''Interstate 8'' i ''Interstate 10'' pružaju u pravcu istok-zapad, te manji dio puta ''Interstate 15'' koji prolazi krajnjim sjeverozapadom Arizone u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Pored toga, u različitim urbanim područjima izgrađena je složena mreža državnih pravaca i [[autoput]]eva, kao što je petlja 101 (''Loop 101''), koja je dio ogromnog sistema autoputeva oko grada Phoenixa.

Gradska područja Phoenixa i Tucsona imaju razvijen sistem javnog autobusnog prijevoza. Yuma i Flagstaff također imaju javni autobusni sistem.

Sistem lahke željeznice nazvan ''Valley Metro Rail'' nedavno je dovršen u Phoenixu, a on će povezati uže gradsko jezgro Phoenixa sa obližnjim gradovima Mesa i Tempe. Sistem je službeno pušten u rad [[decembar|decembra]] [[2008]].

U [[maj]]u [[2006]] godine, glasači u Tucsonu su usvojili saobraćajni regionalni plan (sveobuhvatni program poboljšanja autobusnog/željezničkog/tramvajskog/putnog sistema), a njegovo finansiranje će se vršiti putem novog povećanja [[porez]]a od pola posto.

Postoji nekoliko [[aerodrom]]a s redovnim komercijalnim letovima: ''[[Phoenix Sky Harbor International Airport]]'' (IATA: PHX, ICAO: KPHX) u Phoenixu (najveći i glavni međunarodni aerodrom u državi); ''Tucson International Airport'' (IATA: TUS, ICAO: KTUS) u Tucsonu; ''Phoenix-Mesa Gateway Airport'' (IATA: AZA, ICAO: KIWA) u gradu Mesa; Yuma International Airport (IATA: NYL, ICAO: KNYL) u Yumi; ''Prescott Municipal Airport'' (PRC) u Prescottu, ''Flagstaff Pulliam Airport'' (IATA: FLG, ICAO: KFLG) u Flagstaffu i ''Grand Canyon National Park Airport'' (IATA: GCN, ICAO: KGCN, FAA: GCN), mali, ali veoma prometni aerodrom sa jednom pistom koji služi uglavnom za turističke letove, uglavnom iz [[Las Vegas]]a. Phoenix Sky Harbor je trenutno 8. najprometniji aerodrom u SAD-u i 18. na svijetu po broju putnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.aci.aero/cda/aci/display/main/aci_content.jsp?zn=aci&amp;cp=1-5-54-55-2812_9_2__ |title=Najveći svjetski aerodromi po broju putnika |access-date=20. 3. 2009 |archive-date=5. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120205182452/http://www.aci.aero/cda/aci/display/main/aci_content.jsp?zn=aci&amp;cp=1-5-54-55-2812_9_2__ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
Arizona je poznata po svojim pustinjskim krajolicima i [[kanjon]]ima. [[Grand Canyon]] National Park smješten je na sjeveru, a ''Canyon de Chelly National Monument'' na sjeveroistoku zemlje. Na istoku nalaze se ''Nacionalni park Petrified-Forest'' (okamenjene šume) a na jugu od ''Saguaro-Nationalpark''. Na granici sa državom [[Utah]] je i ''[[Glen Canyon]] National Recreation Area'', u kojem je, između ostalog, i drugo umjetno jezero po veličini u SAD [[Lake Powell]].

''The Monument Valley'' na granici sa državom Utah nije nacionalni park. Njega održavaju pripadnici plemena Navajo indijanaca koji tamo žive, te stoga podliježe plemenskoj organizaciji za zaštitu parkova (Navajo Tribal Park Service).

== Sport ==
Među najpoznatijim profesionalnim sportskim klubovima u Arizoni su, između ostalih: [[Arizona Cardinals]] u [[američki nogomet|američkom nogometu]] koji su 2 puta bili prvaci NFL-a (1925. i 1947.), zatim [[Phoenix Suns]] u košarkaškoj NBA ligi bez osvojenih NBA titula. [[Bejzbol]]ski tim [[Arizona Diamondbacks]] osvojio je jedan naslov MLB lige 2001. godine, dok su hokejaši [[Arizona Coyotes]] još uvijek bez titula u NHL-u. Zbog mnogobrojnih igrališta za golf, Arizona je domaćin nekoliko takmičenja u sklopu [[PGA Tour]]a, među kojima je najpoznatiji ''Phoenix Open'' koji se održava na TPC Scottdale. Metropolsko područje Phoenixa bilo je domaćin dva finala [[Super Bowl]]a 1996. (u [[Tempe (Arizona)|Tempeu]]) i 2008. (u [[Glendale (Arizona)|Glendaleu]]), a planirano je i održavanje finala 2015. godine.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Arizona}}
{{Commonscat}}
* {{službeni sajt|https://az.gov/}}

{{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}}

[[Kategorija:Arizona| ]]
[[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1912.]]</text>
      <sha1>3x94076izv5hsprgxdmsl0pw052rhj6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bash</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13739</id>
    <revision>
      <id>3916752</id>
      <parentid>3079823</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T18:40:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916752</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3121" sha1="4btyjzwk9ws1nwjt6jb8ps0ck8x2qou" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija softver
| naziv                            = GNU Bourne-Again Shell
| logo                             = &lt;!-- Dovoljno je upisati naziv datoteke. --&gt;
| alt_logoa                        = 
| tekst_logoa                      = 
| snimak_ekrana                    = Bash screenshot.png
| alt_snimka_ekrana                = 
| tekst                            = Slika običnog Bash prozora na [[Debian Linux]]u
| sklopivo                         = &lt;!-- Šta god upišite u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --&gt;
| autor                            = 
| programer                        = Chet Ramey
| prvo_izdanje                     = 
| obustavljeno                     = &lt;!-- Ako se softver više ne proizvodi/održava, navedite &quot;da&quot;. U suprotnom, izostavite. --&gt;
| izgled_verzija                   = &lt;!-- Pojednostavljeno (predodređeno) ili naslagano. --&gt;
| najnovija_stabilna_verzija       = 4.2
| datum_najnovije_stabilne_verzije = 13. 2. 2011.
| najnovija_probna_verzija         = 
| datum_najnovije_probne_verzije   = 
| centralna_arhiva                 = &lt;!-- {{URL|primjer.org}} --&gt;
| razvojno_stanje                  = 
| programski_jezik                 = 
| operativni_sistem                = [[Linux]], [[macOS]], [[UNIX|Unixoliki]] [[operativni sistem]]i i [[Microsoft Windows]]
| platforma                        = 
| veličina                         = 
| standard                         = 
| jezici                           = 
| broj_jezika                      = 
| fusnota_o_jezicima               = 
| vrsta                            = Komandnolinijski shell
| licenca                          = [[GNU]]
| alexa                            = 
| veb-sajt                         = &lt;!-- {{URL|primjer.org}} --&gt;
| ažurirano                        = 
}}
'''Bash''' (Bourne-Again Shell) je ''shell'' u nizu mnogo [[Linux]] shell-ova. Baziran je na originalnom Bourne Again shell-u koji je napisao [[Stephen Bouren]], tadašnji zaposlenik u [[Bell Laboratories|Bell]] laboratorijama. Bash je shell koji se koristi na skoro svim [[Linux distribucija]]ma te na [[Mac OS]]  [[operativni sistem|operativnom sistemu]], i na većini sistema koji su bazirani na [[UNIX|Unix]]-u. Također postoji verzija za [[Microsoft Windows]] [[operativni sistem]].

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20060813115916/http://cnswww.cns.cwru.edu/~chet/bash/bashtop.html GNU Bash web stranica] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
*[http://www.gnu.org/software/bash/bash.html GNU stranica za GNU Bash] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060813010211/http://www.gnu.org/software/bash/bash.html |date=13. 8. 2006 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
*[ftp://ftp.cwru.edu/pub/bash/FAQ Bash FAQ] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
*[http://groups.google.com/groups?dq=&amp;lr=&amp;ie=UTF-8&amp;group=gnu.announce&amp;selm=mailman.1865.1091019304.1960.info-gnu%40gnu.org Bash 3.0] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
*[https://web.archive.org/web/20060716233833/http://www.network-theory.co.uk/bash/manual/ GNU Bash priručnik] {{Simboli jezika|en|Engleski}}


{{commonscat|Bash}}

[[Kategorija:Linux]]</text>
      <sha1>4btyjzwk9ws1nwjt6jb8ps0ck8x2qou</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vasilije Kačavenda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16228</id>
    <revision>
      <id>3916753</id>
      <parentid>3893084</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T18:44:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stebunik</username>
        <id>29258</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3916753</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7649" sha1="86qe3pp65i54si80igdyu6kycd0ym4p" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Vasilije Kačavenda
| slika              = Vasilije kacavenda1.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = Kacavenda 2012.
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1938|12|19}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Vasilije Kačavenda''' (19. decembra 1938. u [[Sarajevo|Sarajevu]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bijeljina.net/tavna/vasilije.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928214154/http://www.bijeljina.net/tavna/vasilije.htm |archive-date=28. 9. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;) je biskup i bivši ministar u Vladi Bosne i Hercegovine koji je služio kao [[episkop]] [[Eparhija zvorničko-tuzlanska|zvorničko-tuzlanski]] do smjene 2013. zbog bujice optužbi za seksa sa maloljetnim dječakom&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pressonline.rs/info/drustvo/273826/foto-novi-snimak-vasilije-kacavenda-se-ljubi-sa-maloletnikom-.html|title=Novi snimak: Vasilije Kačavenda se ljubi sa maloletnikom|publisher=Press|date=21. 5. 2013|access-date=6. 4. 2015|archive-date=7. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220407182848/http://www.pressonline.rs/info/drustvo/273826/foto-novi-snimak-vasilije-kacavenda-se-ljubi-sa-maloletnikom-.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/465249/Kacavenda-se-sumnjici-za-ubistvo-i-obljubu-bogoslova|title=Kačavenda se sumnjiči za ubistvo i obljubu bogoslova|publisher=Blic|date=15. 5. 2014|access-date=6. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; i optužbi za zlostavljanje.&lt;ref name=&quot;Vesti&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.vesti.rs/Dvor/Episkop-Vasilije-Kacavenda-zasluzni-gradjanin.html|title=Episkop Vasilije Kačavenda, zaslužni građanin|publisher=Vesti|date=8. 12. 2012|access-date=27. 8. 2014|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304032945/http://www.vesti.rs/Dvor/Episkop-Vasilije-Kacavenda-zasluzni-gradjanin.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Magazin Plus&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.magazinplus.eu/clanak/medureligijskog-vijec%D0%B0-bih-vasilije-kacavenda-vladika-koji-je-blagosiljao-smrt/|title=Vasilije Kačavenda: Vladika koji je blagosiljao smrt i dobio zahvalnicu MRV BiH|publisher=Magazin Plus|date=6. 12. 2012|access-date=27. 8. 2014|archive-date=19. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151119213514/http://www.magazinplus.eu/clanak/medureligijskog-vijec%d0%b0-bih-vasilije-kacavenda-vladika-koji-je-blagosiljao-smrt/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Od 1992. živi u [[Bijeljina|Bijeljini]]. Njegova rezidencija je [[Manastir Vasilija Ostroškog u Bijeljini|manastir Vasilija Ostroškog]] u Bijeljini, u samom centru grada.

== Biografija ==
Po završenoj osnovnoj školi, uspješno je završio petorazrednu bogosloviju, a potom i Pravoslavni bogoslovski fakultet [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Pored toga, studirao je prava i arheologiju.&lt;ref name=&quot;spc&quot;&gt;[http://www.spcportal.org/index.php?pg=1279&amp;lang=srl ''Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije'' na portalu Srpska pravoslavne crkve]{{Mrtav link}}.&lt;/ref&gt;

Zamonašen je u manastiru [[Manastir Ozren|Ozren]] 1957. Godine 1960. promaknut je u čin [[jeromonah]] a, a ubrzo je odlikovan pravom nošenja crvenog pojasa i činom [[protosinđel]]a. Kao [[sabrat]] manastira Ozren postavljen je na dužnost arhijerejskog zamjenika i tajnika Crkvenog suda Zvorničko-tuzlanske eparhije u [[Tuzla|Tuzli]].

Nakon smrti [[Longin Tomić|episkopa Longina]], Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], na svom redovnom zasjedanju 1978, izabrao je Vasilija za novog episkopa zvorničko-tuzlanskog. Naređenja novog episkopa obavljeno je 24. juna, a svečana arhijerejska [[hirotonija]] 25. juna 1978. u [[Saborna crkva u Beogradu|Sabornoj crkvi u Beogradu]]. Svetu arhijerejsku liturgiju služio je [[Patrijarh srpski German (Đorić)|patrijarh srpski German]], uz sasluženje [[Episkop banatski Vasarion|episkopa banatskog Vasariona]] i šabačko-valjevskog [[Episkop šabačko-valjevski Jovan|episkopa Jovana]], deset svećenika i deset [[đakon]]a.&lt;ref name=&quot;spc&quot;/&gt; Svečano ustoličenje je obavljeno 16. maja 1978, uz prisustvo nekoliko hiljada ljudi iz eparhije i šire. Zbog pedofilije episkop Vasilije Kačavenda podnio je 9. novembra 2012. ostavku na upravljanje povjerenom eparhijom &lt;ref&gt;http://www.lajk.ba/episkop-vasilije-kacavenda-podneo-ostavku/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==
* [[Orden Republike Srpske]] (2012) &lt;ref name=&quot;Srpska obilježila 20 godina postojanja, Dan i krsnu slavu Svetog Stefana&quot;&gt;{{cite web | url =http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=53.399 | title = Srpske obilježila 20 godina postojanja, Dan i krsnu slavu Svetog Stefana | author = | authorlink = | date=10. 1. 2012| work = | publisher = Radio-televizija Republike Srpska | pages = | language = sr | quote = | access-date=10. 1. 2012 }}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==
13. jula 1995, u [[Srebrenica|Srebrenici]] je prilikom zauzimanja grada od strane [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], nakon kog je počinjen [[genocid u Srebrenici]], pozivao na osvetu riječima: ''Osvetimo se Turcima'', te ''Krv viče za osvetom''.&lt;ref name= &quot;DP&quot; /&gt;

Vladika je 2007 izazvao kontroverzu tako što je tokom liturgije u [[Tuzla|Tuzli]] optužio tuzlansku vlast za &quot;duhovni genocid&quot; i akcije kojom se želi uništiti hrišćanstvo u Tuzli. Kao argument naveo je proširenje kompleksa [[Panonska jezera|Panonskog jezera]] koje se nalazi u blizini crkve, i očito netačnu informaciju po kojoj je iz [[Narodna biblioteka u Tuzli|tuzlanske Narodne biblioteke]] izbačen sav sadržaj na [[Ćirilica|ćirilici]], kao i sadržaj koji je vezan za [[Srbi|srpsku]] kulturu. Gradonačelnik Tuzle [[Jasmin Imamović]] je povodom ovih izjava najavio tužbu protiv vladike.{{Izvor}}

Nova kontroverza Kačavende je, de je u aprilu 2007. odbio poziv da održi vjersku službu vojnicima, koji su kao nova rotacija deminera poslati u [[Irak]], pravdajući ovaj čin lošim uslovima za održavanje vjerske službe pravoslavaca Oružanim snagama BiH.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.24sata.info/5146 |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070417083222/http://www.24sata.info/5146 |archive-date=17. 4. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Po navodima austrijskog dnevnika [[Die Presse]], te beogradskih novina [[Blic (novine)|Blic]], Kačavenda je bio umiješan u seks afere sa maloljetnicima.&lt;ref name =&quot;DP&quot;&gt;[http://diepresse.com/home/panorama/religion/1393163/Serbien_Sex-Luegen-und-Skandale? '''''Serbien: Sex, Lügen und Skandale''''' Članak u austrijskom dnevniku Die Presse 23. aprila 2013 {{Simboli jezika|de|njemački}}]&lt;/ref&gt; Beogradski ''Blic'', objavio je fotografije, koje govore o umješanosti Kačavende, te izjave 40 svjedoka.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Spoljašnje veze ==
* [https://pumpajj.com/ljudi-i-sudbine/pedofilija-u-crkvenim-redovima/ Od Kačavende do Pahomija: pedofilija u crkvenim redovima]

{{Stub-bh-biog}}

{{DEFAULTSORT:Kačavenda, Vasilije}}
[[Kategorija:Episkopi Srpske pravoslavne crkve]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1938.]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>86qe3pp65i54si80igdyu6kycd0ym4p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916759</id>
      <parentid>3916753</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:06:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3916759</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8159" sha1="2ofgcp1dtvnhc9pzyrjsaesjc6mo9i7" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Vasilije Kačavenda
| slika              = Vasilije kacavenda1.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = Kacavenda 2012.
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1938|12|19}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Vasilije Kačavenda''' (19. decembra 1938. u [[Sarajevo|Sarajevu]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bijeljina.net/tavna/vasilije.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928214154/http://www.bijeljina.net/tavna/vasilije.htm |archive-date=28. 9. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;) je biskup i bivši ministar u Vladi Bosne i Hercegovine koji je služio kao [[episkop]] [[Eparhija zvorničko-tuzlanska|zvorničko-tuzlanski]] do smjene 2013. zbog bujice optužbi za seksa sa maloljetnim dječakom&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pressonline.rs/info/drustvo/273826/foto-novi-snimak-vasilije-kacavenda-se-ljubi-sa-maloletnikom-.html|title=Novi snimak: Vasilije Kačavenda se ljubi sa maloletnikom|publisher=Press|date=21. 5. 2013|access-date=6. 4. 2015|archive-date=7. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220407182848/http://www.pressonline.rs/info/drustvo/273826/foto-novi-snimak-vasilije-kacavenda-se-ljubi-sa-maloletnikom-.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/465249/Kacavenda-se-sumnjici-za-ubistvo-i-obljubu-bogoslova|title=Kačavenda se sumnjiči za ubistvo i obljubu bogoslova|publisher=Blic|date=15. 5. 2014|access-date=6. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; i optužbi za zlostavljanje.&lt;ref name=&quot;Vesti&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.vesti.rs/Dvor/Episkop-Vasilije-Kacavenda-zasluzni-gradjanin.html|title=Episkop Vasilije Kačavenda, zaslužni građanin|publisher=Vesti|date=8. 12. 2012|access-date=27. 8. 2014|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304032945/http://www.vesti.rs/Dvor/Episkop-Vasilije-Kacavenda-zasluzni-gradjanin.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Magazin Plus&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.magazinplus.eu/clanak/medureligijskog-vijec%D0%B0-bih-vasilije-kacavenda-vladika-koji-je-blagosiljao-smrt/|title=Vasilije Kačavenda: Vladika koji je blagosiljao smrt i dobio zahvalnicu MRV BiH|publisher=Magazin Plus|date=6. 12. 2012|access-date=27. 8. 2014|archive-date=19. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151119213514/http://www.magazinplus.eu/clanak/medureligijskog-vijec%d0%b0-bih-vasilije-kacavenda-vladika-koji-je-blagosiljao-smrt/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Od 1992. živi u [[Bijeljina|Bijeljini]]. Njegova rezidencija je [[Manastir Vasilija Ostroškog u Bijeljini|manastir Vasilija Ostroškog]] u Bijeljini, u samom centru grada.

== Biografija ==
Po završenoj osnovnoj školi, uspješno je završio petorazrednu bogosloviju, a potom i Pravoslavni bogoslovski fakultet [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Pored toga, studirao je prava i arheologiju.&lt;ref name=&quot;spc&quot;&gt;[http://www.spcportal.org/index.php?pg=1279&amp;lang=srl ''Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije'' na portalu Srpska pravoslavne crkve]{{Mrtav link}}.&lt;/ref&gt;

Zamonašen je u manastiru [[Manastir Ozren|Ozren]] 1957. Godine 1960. promaknut je u čin [[jeromonah]] a, a ubrzo je odlikovan pravom nošenja crvenog pojasa i činom [[protosinđel]]a. Kao [[sabrat]] manastira Ozren postavljen je na dužnost arhijerejskog zamjenika i tajnika Crkvenog suda Zvorničko-tuzlanske eparhije u [[Tuzla|Tuzli]].

Nakon smrti [[Longin Tomić|episkopa Longina]], Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], na svom redovnom zasjedanju 1978, izabrao je Vasilija za novog episkopa zvorničko-tuzlanskog. Naređenja novog episkopa obavljeno je 24. juna, a svečana arhijerejska [[hirotonija]] 25. juna 1978. u [[Saborna crkva u Beogradu|Sabornoj crkvi u Beogradu]]. Svetu arhijerejsku liturgiju služio je [[Patrijarh srpski German (Đorić)|patrijarh srpski German]], uz sasluženje [[Episkop banatski Vasarion|episkopa banatskog Vasariona]] i šabačko-valjevskog [[Episkop šabačko-valjevski Jovan|episkopa Jovana]], deset svećenika i deset [[đakon]]a.&lt;ref name=&quot;spc&quot;/&gt; Svečano ustoličenje je obavljeno 16. maja 1978, uz prisustvo nekoliko hiljada ljudi iz eparhije i šire. Zbog pedofilije episkop Vasilije Kačavenda podnio je 9. novembra 2012. ostavku na upravljanje povjerenom eparhijom.&lt;ref&gt;http://www.lajk.ba/episkop-vasilije-kacavenda-podneo-ostavku/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-47963726|title=Tužba protiv Srpske pravoslavne crkve pred britanskim pravosuđem: „Pedofilija je dokazana, traži se odgovornost&quot;|date=18. 4. 2019|website=BBC News na srpskom|language=|access-date=6. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==
* [[Orden Republike Srpske]] (2012) &lt;ref name=&quot;Srpska obilježila 20 godina postojanja, Dan i krsnu slavu Svetog Stefana&quot;&gt;{{cite web | url =http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=53.399 | title = Srpske obilježila 20 godina postojanja, Dan i krsnu slavu Svetog Stefana | author = | authorlink = | date=10. 1. 2012| work = | publisher = Radio-televizija Republike Srpska | pages = | language = sr | quote = | access-date=10. 1. 2012 }}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==
Dana 13. jula 1995, u [[Srebrenica|Srebrenici]] je prilikom zauzimanja grada od strane [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], nakon kog je počinjen [[genocid u Srebrenici]], pozivao na osvetu riječima: ''Osvetimo se Turcima'', te ''Krv viče za osvetom''.&lt;ref name= &quot;DP&quot; /&gt;

Vladika je 2007. izazvao kontroverzu tako što je tokom liturgije u [[Tuzla|Tuzli]] optužio tuzlansku vlast za &quot;duhovni genocid&quot; i akcije kojom se želi uništiti hrišćanstvo u Tuzli. Kao argument naveo je proširenje kompleksa [[Panonska jezera|Panonskog jezera]] koje se nalazi u blizini crkve, i očito netačnu informaciju po kojoj je iz [[Narodna biblioteka u Tuzli|tuzlanske Narodne biblioteke]] izbačen sav sadržaj na [[Ćirilica|ćirilici]], kao i sadržaj koji je vezan za [[Srbi|srpsku]] kulturu. Gradonačelnik Tuzle [[Jasmin Imamović]] je povodom ovih izjava najavio tužbu protiv vladike.{{Izvor}}

U aprilu 2007. odbio je poziv da održi vjersku službu vojnicima, koji su kao nova rotacija deminera poslati u [[Irak]], pravdajući ovaj čin lošim uslovima za održavanje vjerske službe pravoslavaca Oružanim snagama BiH.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.24sata.info/5146 |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070417083222/http://www.24sata.info/5146 |archive-date=17. 4. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Vladika koji je blagosiljao 'oslobađanje od dušmana'|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/spc_kacavenda/1933934.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=19. 1. 2010|access-date=6. 8. 2026|language=|first=Dženana|last=Halimović}}&lt;/ref&gt;

Po navodima austrijskog dnevnika [[Die Presse]], te beogradskih novina [[Blic (novine)|Blic]], Kačavenda je bio umiješan u seks afere sa maloljetnicima.&lt;ref name =&quot;DP&quot;&gt;[http://diepresse.com/home/panorama/religion/1393163/Serbien_Sex-Luegen-und-Skandale? '''''Serbien: Sex, Lügen und Skandale''''' Članak u austrijskom dnevniku Die Presse 23. aprila 2013 {{Simboli jezika|de|njemački}}]&lt;/ref&gt; Beogradski ''Blic'', objavio je fotografije, koje govore o umješanosti Kačavende, te izjave 40 svjedoka.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Spoljašnje veze ==
* [https://pumpajj.com/ljudi-i-sudbine/pedofilija-u-crkvenim-redovima/ Od Kačavende do Pahomija: pedofilija u crkvenim redovima]

{{Stub-bh-biog}}

{{DEFAULTSORT:Kačavenda, Vasilije}}
[[Kategorija:Episkopi Srpske pravoslavne crkve]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1938.]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>2ofgcp1dtvnhc9pzyrjsaesjc6mo9i7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Damn Small Linux</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20846</id>
    <revision>
      <id>3916799</id>
      <parentid>3822997</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T02:42:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916799</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2346" sha1="mij7fnsxqi9g4gau4n719ser9e4slrf" xml:space="preserve">{{Infokutija operativni sistem
|naziv = Damn Small Linux
|logo = 
|screenshot = Dsl-1.0.jpg|350p]]
|opis = DSL sa Fluxbox [[GUI|grafičkim okruženjem]]
|website = [http://www.damnsmalllinux.org/ www.damnsmalllinux.org]
|razvijatelj = John Andrews
|grupa = [[Linux]]
|izvorni model = [[Open source]]
|zadnja stabilna verzija = 3.3
|datum izdavanja stabilne verzije = [[3. april]] [[2007]] 
|kernel = Monlitni
|korisnički interfejs = [[Fluxbox]] 
|licenca = Različite
|radno stanje = Razvija se
|platforme = 
|metoda nadogradnje = 
|upravljanje paketima = 
}}

'''Damn Small Linux'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.damnsmalllinux.org/|title=Damn Small Linux, DSL 2024 Information|website=www.damnsmalllinux.org|access-date=19. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; ili '''DSL''' je mini [[Linux]] distribucija za [[x86]] arhitekturu. a ISO slika ({{jez-en|image}}) zauzima oko 50 MB. To je ujedno i Live distribucija, što znači da se može pokretati i sa CD-a, a i instalirati. Autor je [[John Andrews]], a distribucija je nastala iz [[Debian]]a, tačnije [[Knoppix]]a. 
Distribucija koristi [[Fluxbox]] kao grafičko okruženje. Još neki paketi koje sadrži su: [[XMMS]], [[FTP]] klijent, Dillo web pretraživač, &lt;tt&gt;links&lt;/tt&gt; web pretraživač, [[Mozilla|Mozilla Firefox]], e-mail klijent, editor teksta, alate za uređivanje i pregledanje slika, IM klijente, razne servere itd.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak Linux distribucija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

*[https://web.archive.org/web/20180930162042/http://www.damnsmalllinux.org/ Službena web stranica] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
*[http://damnsmalllinux.org/wiki/index.php/Main_Page DSL Wiki] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
*[http://damnsmalllinux.org/cgi-bin/forums/ikonboard.cgi Engleski forum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060610034716/http://damnsmalllinux.org/cgi-bin/forums/ikonboard.cgi |date=10. 6. 2006 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
*[http://damnsmalllinux.org/cgi-bin/forums/ikonboard.cgi?act=ST;f=18;t=9288;st=5 VMWare imidž] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060706151544/http://damnsmalllinux.org/cgi-bin/forums/ikonboard.cgi?act=ST;f=18;t=9288;st=5 |date=6. 7. 2006 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
*https://distrowatch.com/damnsmall

{{Linux-distro}}
{{Stub-rač}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Linux distribucije]]</text>
      <sha1>mij7fnsxqi9g4gau4n719ser9e4slrf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Flora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22746</id>
    <revision>
      <id>3916827</id>
      <parentid>3794111</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T09:23:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916827</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4046" sha1="kvg4zv8ghg9o9lyz3jyfgflsffwbxg9" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flora.png|mini|Flora]]
'''Flora'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://plantspeopleplanet.au/plant-lore/|title=Plant lore - PlantsPeoplePlanet|date=2013-05-23|language=en-AU|access-date=2026-01-01|archive-date=10. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250810002140/https://plantspeopleplanet.au/plant-lore/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ([[latinski jezik|latinski]] ''flos'' cvijet), biljni svijet uopće, za razliku od [[fauna|faune]] – životinjskog svijeta. 

'''Flora''' (pl. '''floras''' ili '''florae''') je sav [[Biljke|biljni]] svijet prisutan u određenoj regiji ili vremenu, uglavnom prirodno nastale ([[Autohtonost (biologija)|autohtone]]) [[Autohtonost (biologija)|biljke.]] Odgovarajući termin za [[gljive]] je ''[[funga]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kuhar|first=Francisco|last2=Furci|first2=Giuliana|last3=Drechsler-Santos|first3=Elisandro Ricardo|last4=Pfister|first4=Donald H.|date=December 2018|title=Delimitation of Funga as a valid term for the diversity of fungal communities: the Fauna, Flora &amp; Funga proposal (FF&amp;F)|url=https://imafungus.biomedcentral.com/articles/10.1007/BF03449441|journal=IMA Fungus|language=en|volume=9|issue=2|pages=A71–A74|doi=10.1007/BF03449441|issn=2210-6359}}&lt;/ref&gt; Ponekad se [[Bakterija|bakterije]] i [[gljive]] nazivaju i florom, kao što se naziva ''[[Crijevna mikrobiota|crijevna flora]]'' ili ''[[Kožna mikrobiota|flora kože]]'', radi specifičnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sciencedirect.com/topics/earth-and-planetary-sciences/geobotany|title=Geobotany - an overview {{!}} ScienceDirect Topics|website=www.sciencedirect.com|access-date=2026-01-01}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=John, D.M.|url=https://books.google.com/books?id=Sc4897dfM_MC|title=The Freshwater Algal Flora of the British Isles: An Identification Guide to Freshwater and Terrestrial Algae|last2=Whitton, B.A.|last3=Brook, A.J.|publisher=Cambridge University Press|year=2002|isbn=9780521770514}}&lt;/ref&gt;

Posebno, skup biljnih svojti pojedinog dijela [[Zemlja|Zemljine]] površine ([[kontinent]]a, geografskog područja, zemlje, oblasti) ili nekog određenog vremenskog razdoblja u prošlosti Zemlje, odnosno [[geologija|geološkog]] sloja, npr.: flora [[Evropa|Evrope]], flora [[Balkan]]a, flora [[devon]]a, flora [[karbon]]a ili onaj biljni svijet koji se prilagodio životu u jednoj određenoj sredini, npr. morska flora, bakterijalna flora [[Mlijeko|mlijeka]], intestinalna flora. Prema sistematskoj pripadnosti pojedinih biljnih svojti govori se npr. o flori [[bakterije|bakterija]], flori [[alge|algi]], o vaskularnoj flori. S obzirom na množinu biljnih svojti govori se o područjima s više ili manje bogatom florom. Osobitim bogatstvom biljnih tipova odlikuje se npr. flora [[Balkan]]skog poluotoka. S [[genetika|genetskog]] se [[geografija|geografskog]] stajališta flore pojedinih dijelova Zemlje najbolje karakteriziraju [[florni elementi|flornim elementima]].
[[Datoteka:Floristic_regions_in_Europe_(english).png|desno|mini|Florističke regije u Evropi prema Wolfgangu Freyu i Raineru Löschu]]
[[Datoteka:WGSRPD_World.svg|lijevo|mini|Botanički kontinenti [[World Geographical Scheme for Recording Plant Distributions|Svjetske geografske sheme za snimanje rasprostranjenosti biljaka]], koji se koriste za geografsku klasifikaciju flore.]]
Proučavanjem flore pojedinih područja bavi se [[geobotanika]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Govaerts|first=Y.|title=Geobotany: Vegetation Mapping for Earth Sciences|url=https://www.academia.edu/24458034/Geobotany_Vegetation_Mapping_for_Earth_Sciences}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://geology.utah.gov/map-pub/survey-notes/glad-you-asked/what-are-the-roots-of-geobotany/|title=Glad You Asked: What are the Roots of Geobotany?|website=Utah Geological Survey|language=en-US|access-date=2026-01-01}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Fauna]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* http://www.phytosocio.org/download/Geobotany%20Studies.pdf
{{commons|Category:Flora}}
{{Botanika}}
{{Priroda}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Botanika]]</text>
      <sha1>kvg4zv8ghg9o9lyz3jyfgflsffwbxg9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dušan Bilandžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23811</id>
    <revision>
      <id>3916811</id>
      <parentid>3781423</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T05:17:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916811</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11930" sha1="39qc7p1foye36nkjw3tcaxretxubejd" xml:space="preserve">{{Kontroverzno}}'''Dušan Bilandžić''' ([[Maljkovo]] kod [[Sinj]]a, 20. juli 1924 – [[Zagreb]], 4. mart 2015) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[historičar]] i [[političar]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Radelić|first=Zdenko|date=|title=Dušan Bilandžić|url=https://hrcak.srce.hr/file/222123|journal=|access-date=20. 10. 2023|archive-date=15. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220615112902/https://hrcak.srce.hr/file/222123|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Niže razrede [[Franjevci|franjevačke]] gimnazije završio u Sinju, a više razrede u gimnaziji u [[Osijek]]u. Još prije rata stupio je u [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]] (komunističku omladinu), a od 1942. učestvuje u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|ratu]] kao borac i politički komesar u slavonskim partizanskim jedinicama. Također, te je godine stupio u [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističku partiju Jugoslavije]] (KPJ). 1955. završio je Pravni fakultet [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], a od 1945. do 1960. je djelovao kao predavač historije na Vojnoj akademiji u Beogradu. Nakon izlaska iz [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], Bilandžić počinje novinarsku karijeru, no ubrzo je dobio posao u [[sindikat]]ima, pa 1965. biva izabran u Predsjedništvo sindikata Jugoslavije kao predstavnik Hrvatske. Istovremeno sa sindikalno-samoupravljačkim eksperimentima i praksom, Bilandžić se dalje školuje, te 1965. stiče doktorat nauke na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom univerzitetu]] iz područja [[Ekonomija|ekonomije]]. Godine 1967, nakon [[Franjo Tuđman|Tuđmanovog]] političkog kraha, postaje direktorom &quot;Instituta za historiju radničkoga pokreta&quot; u Zagrebu. U sljedećim godinama je obnašao više političkih funkcija, a bio je i jednim od ključnih ljudi koji su učestvovali u izradi posljednjeg [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|jugoslavenskog ustava iz 1974.]]. Na Fakultetu političkih nauka postaje predavač i dekan koncem 70-ih i početkom 80-ih godina. Za člana saradnika [[JAZU]] izabran je 1980, a za redovnog člana 1991.
== Protiv jugoslavenstva ==
Dušan Bilandžić je možda najbolji hrvatski poznalavalac i sintetski historičar razdoblja poslijeratne Hrvatske i komunističke Jugoslavije. Već od početka osamdesetih našao se na udaru unitarističko-centralističkih snaga zbog svoga protivljenja politici unitarnog jugoslavenstva koja se zahuktala poslije [[Josip Broz Tito|Titove]] smrti. Budući da je javno osporavao validnost kategorije &quot;[[Jugoslaveni|Jugoslaven]]&quot; kao nacionalne odrednice u popisu stanovništva 1981, Bilandžić je sredinom 80-ih doslovno razapet od beogradskih medija kao skriveni separatist i &quot;ustaša&quot;, u najmanju ruku neobična kvalifikacija za jednog komunističkog sindikalca.

== Odnos sa Tuđmanom ==
Kako se približavalo doba raspada SFRJ, Bilandžić se neuspješno reaktivirao na listi hrvatskog SDP-a, i brzo propao na prvim višestranačkim izborima. No, stare su veze i prijateljstva proradili, pa ga je [[Franjo Tuđman|Tuđman]] angažirao kao predstavnika u Beogradu u razdoblju poslije 1991. Na ovome mjestu valja napomenuti da je u zadnjih preko 40 godina Bilandžić zadržao čudan odnos simultanog prijateljstva i netrpeljivosti s Tuđmanom, često radikaliziran Tuđmanovim eksplozivnim temperamentom i nezgrapnim eskapadama. Već je ušla u legendu situacija kada je poslije &quot;Oluje&quot; Tuđman, razbješnjem Bilandžićevim feljtonističkim zapisima i indiskrecijama po novinama, u jednom TV intervjuu proglasio Bilandžića za &quot;čudovište&quot;. Očito je da se radilo o lapsusu iziritiranog Tuđmana, ali smiješnost te scene je ostala jednim od označitelja Bilandžićeve političke karijere. Uskoro poslije javnoga ostracizma, Tuđman je opet zaposlio Bilandžića, kojega je nazvao &quot;čudovištem&quot;, na historijsko-političkim zadacima, kao da se ništa nije dogodilo. Ipak, valja napomenuti i to da je Dušan Bilandžić čest gost novinskih kolumni u kojima se baš nije iskazao političkom pronicavošću i dalekovidnošću. Ovom eminentnom historičaru, i pored prebogatog osobnog iskustva, očito manjka političke vidovitosti i realizma.

== Knjiga &quot;Hrvatska moderna povijest&quot; ==
Glavna područje Bilandžićevog historijskog interesa ostaje komunistička Jugoslavija i položaj Hrvatske i Hrvata u njoj. Osim brojnih članaka u stručnim časopisima, te niza lakših feljtona u novinama, autorova glavna djela ostaju &quot;Historija SFRJ&quot;, 1978. i &quot;Hrvatska moderna povijest&quot;, 1999. Dok je prvo djelo, unatoč mnoštvu vrijednih dijelova, ipak zastarjelo zbog neslobode u okruženju u kojem je pisano i objavljeno (SFRJ), Bilandžić je u ''Hrvatskoj modernoj historiji'' inkorporirao obilje materijala iz prijašnjeg djela, ali u drugačijoj vizuri i slobodnom diskursu. Bilandžićeva ''Hrvatska moderna povijest'' spada u najbolja djela savremene hrvatske historiografije, i po modernosti pristupa i po obuhvatnosti i temeljitosti analize, kao i po monumentalnosti ostvarenja. Radi se o knjizi većeg formata od preko 800 stranica, s obiljem podataka, tablica, brojki, citata i statistika. Pokriveno je razdoblje od 1848. do 1999, no, na nejednak način. Doba od 1848. do 1941. zauzima svega oko 120 stranica (cijela [[Kraljevina Jugoslavija]] je &quot;dobila&quot; odjeljak od 68. do 120. stranice). Nakon izvrsnog prikaza [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na tlu bivše Jugoslavije (vjerovatno najboljeg sistematskog opisa u modernoj historiografiji koji se nije rasplinuo u nevažnim detaljima), Bilandžić se bacio na obradu svoje &quot;uže specijalnosti&quot;: komunistička Jugoslavija se rastegla od 204. do 779. stranice (sam je projekat [[Velika Srbija|Velike Srbije]], koji je na kraju srušio SFRJ, prikazan na 30 stranica). Knjiga završava epilogom koji, nakon izričitog autorovog iskaza da je vremenska distanca premala da bi se dao historijski mjerodavan prikaz, daje kratki opis Bilandžićevog poimanja ratova na području propale Jugoslavije od 1991. do 1999. Tako je u 17 poglavlja i epilogu autor ocrtao posljednji vijek i po u historiji hrvatskog naroda, istovremeno pokrivši dobar dio onoga što bi se, u nedostatku boljeg imena, moglo nazvati &quot;historija Jugoslavije&quot;.

Opsežnosti (a i slabosti) ''Hrvatske moderne historije'' su u trajnoj Bilandžićevoj fascinaciji životom i djelom [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], što nerijetko daje iskrivljenu sliku zbivanja. Autor nije prešutio negativne pojave Titove diktature, [[Bleiburški masakr|bleiburške zločine]] i [[kult ličnosti]], ali ih je, uzmu li se u obzir ostala historijski izvori i živo ljudsko iskustvo, u priličnoj mjeri umanjio. Još je vidljivija druga glavna &quot;mana&quot; knjige: nerazmjer u kojemu razdoblje komunističke Jugoslavije (oko trećine opisanog perioda) &quot;dobija&quot; skoro četiri petine cijele knjige. Dobar dio knjige i nije historija Hrvata u Jugoslaviji, nego prije historija Jugoslavije sa hrvatskog stajališta.

No, uprkos navedenim dubiozama, neupitno je da ''Hrvatska moderna povijest'' ostaje do sada jedinstvenim poduhvatom: tako cjelovit opis novije hrvatske historije još niko nije dao. Knjiga obiluje svježim idejama i propitivanjima: npr. nasuprot prevladavajućim stavovima o nezrelosti hrvatske političke elite u razdoblju 1. svjetskog rata, Bilandžić argumentirano obrazlaže da &quot;jugoslavenska opcija&quot; i nije bila baš lutanje &quot;gusaka u magli&quot;, nego možda najmanje loš potez. Isto tako, doba [[NDH]] i učestvovanje Hrvata u različitim sukobljenim vojskama obrađeni su najsistematskije i bez premca u dosadašnjoj literaturi; autor je eruditski, a opet vrlo pregledno prikazao sraz nacionalnih stremljenja i ideologija postavljenih na šire platno svjetskohistorijskog vrtloga događaja. Bilo koji &quot;ljubitelj&quot; komunističkih spletkara i njihovih ideoloških sukobljavanja koja su imali dugotrajne posljedice po budućnost naroda na jugoistoku Evrope, može u ovoj knjizi naći pravo obilje materijala i dosad neobjavljivanih dokumenata. Uzme li se sve to u obzir, ''Hrvatska moderna povijest'' ostaje najambicioznijim hrvatskim savremenim historiografskim prikazom s najviše vrlina i najmanje mana.

== Razgovori o podjeli BiH ==
Bilandžića je Tuđman imenovao članom ekspertnog tima koji je sa srbijanskim predstavnicima pregovarao o podjeli Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/dusan-bilandzic-pregovarao-sam-o-podjeli-bih-po-tudmanovoj-naredbi-3339353|title=Jutarnji list - Dušan Bilandžić: Pregovarao sam o podjeli BiH po Tuđmanovoj naredbi|date=10. 6. 2006|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=20. 10. 2023}}&lt;/ref&gt; 
On je smatrao da je podjela Bosne i Hercegovine ''&quot;apsurdna i neostvariva ideja&quot;'', ali je pristao učestvovati u pregovorima u nadi da će, kako kaže, moći elaborirati nekakvu studiju. Bilandžić se u to vrijeme nije plašio hrvatskih pretenzija na [[Bosna i Hercegovina|BiH]], koja u to vrijeme nije imala snage, ali jeste namjera [[Beograd]]a.

=== Prvi sastanak - Tikveš, 10. april 1991.===
Prvi sastanak između srbijanskih i hrvatskih predstavnika je održan u Baranji, u mjestu Tikveš 10. aprila 1991. Bilandžić je, prema svojim riječima, odmah na početku kazao da je ideja povratka na stanje od prije Ustava iz 1974. nemoguća. Srpski akademik [[Kosta Mihajlović]] je odgovorio da se on zalaže za obnovu stare federacije. Smatrao je da su nacije razbile federaciju, da razumije želju svake nacije da formira državu, ali da su granice republika pravili samo tri čovjeka: [[Josip Broz Tito|Tito]], [[Edvard Kardelj|Kardelj]] i Đilas. 
Mihajlović je smatrao da su granice neprihvatljive i da se trebaju mijenjati po etničkim i historijskim kriterijima. 
Profesorica Smilja Avramov je branila savezni centralizam, dok je Tuđmanov savjetnik Zvonko Lerotić replicirao s tezom da federacije funkcioniraju samo u jednonacionalnim zajednicama. 
Zaključak ovog susreta je bio da Srbija ne želi konfederaciju i da odbija tadašnju Federaciju. Srbija bi pomogla stvaranje hrvatske države, a za uzvrat su tražili hrvatsku potporu prilikom oblikovanja srbijanske države.

=== Drugi sastanak - Beograd, 13. april 1991. ===
Drugi sastanak je otvorio Kosta Mihajlović kazavši da se trebaju utvrditi granice budućih država Srbije i Hrvatske. Smilja Avramov je glavnu opasnost vidjela u [[Bošnjaci|Muslimanima]] za koje je kazala da su se već povezali sa svjetskim [[islam]]om i da prijete Srbima i Hrvatima. Mihajlović je upozorio da Muslimani istiskuju Srbe i Hrvate iz Bosne u njihove matične zemlje i da BiH odmah treba dijeliti. 
Bilandžić tvrdi da je srbijanska strana čak kazala da imaju &quot;''dokument od NATO saveza u kojem stoji da bi bilo poželjno da Srbi i Hrvati sporazumno podijele Muslimane, onda im naprave život nesnosnim, da isele u Aziju''&quot;. 
Srbijanska strana je nudila zamjenu stanovništva, npr. preseljenje Bošnjaka iz Cazinske krajine u Knin, tvrdeći da njima pripada cijela  [[Posavina]]. Također su tvrdila da Baranja ne pripada Hrvatskoj i postavi zahtjev da srpska Krajina treba izaći na Jadran.

=== Treći sastanak - Zagreb, 20. april 1991. ===
Na ovom sastanku je Kosta Mihajlović govorio o namjeri da [[Turska]] iz Male Azije želi naseliti četiri miliona muslimana u BiH. Po njegovim riječima, Muslimani namjeravaju proglasiti 15. oktobra 1991. Bosnu džamahirijom i ponovo je naglasio da se Bosna mora podijeliti.

=== Sporazum u Karađorđevu ===
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20060717203345/http://www.hazu.hr/Akademici/DBilandzic.html Akademik Dušan Bilandžić]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bilandžić, Dušan}}
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Biografije, Hrvace]]
[[Kategorija:Rođeni 1924.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]</text>
      <sha1>39qc7p1foye36nkjw3tcaxretxubejd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Olimpik Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25029</id>
    <revision>
      <id>3916821</id>
      <parentid>3754632</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T08:27:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43416-77</username>
        <id>184453</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3916821</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19570" sha1="rg5irvw51131kv7c18k825284nlnty1" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometni klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #1d5e46
| Ime kluba                   = FK Olimpik
| Puno ime                    = Fudbalski klub&lt;br&gt;Olimpik Sarajevo
| Grb                         = FK Olimpik Sarajevo.png
| veličina_grba               = 160px
| Nadimak                     = ''Vukovi''
| Osnovan                     = 1993.
| Raspušten                   = 2021
| Lokacija                    = [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#1d5e46}} {{colorbox|be2734}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]]
| Konfederacija               = 
| Liga                        = 
| Stadion                     = [[Stadion Otoka|Otoka]]
| Kapacitet                   = 3.000
| Vlasnik kluba               = 
| Predsjednik kluba           = 
| Trener                      = 
| Uspjesi                     = 
| Nacionalni kupovi           = 
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = Dr. Silve Rizvanbegović 32&lt;br&gt;71000 Sarajevo
| Plasman u prethodnoj sezoni = 12. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]]
| Webstranica                 = {{URL|http://olimpik.ba/}}
| Trenutna sezona             = 
| uzorak_lr1                  = _greenborder
| uzorak_t1                   = _greenstripes
| uzorak_dr1                  = _greenborder
| uzorak_š1                   = _whitesides
| uzorak_č1                   = 
| lijeva ruka1                = D00000
| tijelo1                     = D00000
| desna ruka1                 = D00000
| šorc1                       = 2D6A4F
| čarape1                     = D00000
| uzorak_lr2                  = _redborder
| uzorak_t2                   = _greenhoops
| uzorak_dr2                  = _redborder
| uzorak_š2                   = _redbottom
| uzorak_č12                  = 
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = FFFFFF
| čarape2                     = FFFFFF
| Ugašen                      = 
}}
[[Datoteka:FK Olimpic Sarajevo.png|180px|mini|desno|Logo korišten do 2020.]]
'''FK Olimpik''' (&quot;Olimpic&quot; od 2010. do 2016) [[nogomet]]ni je klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Osnovan je 1993. Bio je član [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige]] u njenoj prvoj sezoni 2000-01. Osvajač je [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prve lige Federacije Bosne i Hercegovine]] u sezonama 2008/09. i 2019/20. Nadimak kluba glasi &quot;Vukovi&quot;. Tradicionalne boje su zelena i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Otoka|Otoka]].

== Historija ==
Ime ''Olimpik'' potiče iz činjenice da su [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimske olimpijske igre]] održane u [[Sarajevo|Sarajevu]], a navijači odnosno igrači ''FK Olimpika'' dobili su naziv ''Vukovi'', aludirajući simpatičnog Vučka, koji je ujedno bio i zaštitni znak Olimpijskih igara u Sarajevu 1984.

=== Prvi koraci ===
Ramiz Krilašević, Šefkija i Edhem Okerić, Mustafa Ruvić, Suad Osmanagić, Sakib Trtić su od početka, bili uz klub i pomogli da se organizuju rekviziti i oprema za treniranje. Ekipa je s trenerom Slobodanom Rajevićom počela sa treninzima. Za ekipu su tada nastupali Kolar, Demirović, Subašić, Sužnjević, Ahmetagić, Muhović, Toromanović, Memišević, Tozo, Ćurt, Babić, Dogan, Salman, Smajović.

=== Afirmacija ===
Olimpik je 1993. osvojio Prvi Hasetov memorijalni turnir u malom nogometu. Te godine je odigrano i Kantonalno takmičenje za popunu buduće Lige BiH u nogometu. Ekipa Olimpika je u Kantonu Sarajevo osvojila prvo mjesto gdje je u 8 utakmica imala gol razliku 28:1. Ekipa odlazi na međukantonalno takmičenje u [[Tuzla|Tuzlu]] gdje se sastaje s ekipama [[FK Sloboda|FK Sloboda Tuzla]], [[NK Gradina Srebrenik]], FK Turbina Jablanica, FK Natron Maglaj i [[NK Travnik]]. Na tom takmičenju zauzima drugo mjesto čime je osiguran plasman u ligu koja je tek trebala da se formira [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga Bosne i Hercegovine]] koja se organizovala pod okriljem [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]]. Ekipa je 1994. godine nastupala i na Ratnoj olimpijadi u [[Tuzla|Tuzli]] i osvojila prvo mjesto u fudbalu.

=== Poslijeratni period ===
Sezone 1995/96 ekipa je igrala u ligi BiH i te godine napustila prvi rang takmičenja. Ekipa je tih godina često ulazila i ispadala iz prvog ranga takmičenja. Mnogi igrači koji su poslije nastupali i u inozemstvu i u reprezentaciji BiH svoju afirmaciju su stekli kroz FK &quot;Olimpic&quot;. Igrači kluba bili su: Almedin Hots, Zajko Zebo, Samir Muratović, Munever Rizvić, Samir Abdurahmanović, Denis Karić, Šopović, braća Nedić Dalibor i Miodrag, Vukas Muamer, Muamer Jahić, Turković Nermin, Hrvat Armin, Omerović Enes, Memić Almir, Bučan Sead, Đuderija Edin, Čindrak Edis.

=== Olimpik u zajedničkoj ligi ===
Sezone 2000/01. i 2001/02. su u istoriji kluba kao jedne od najuspješnijih. Ekipa je tada u te dvije sezone predvođena trenerima Borisom Bračuljom i  Jusufom Čizmićem uspjela da izbori plasman u zajedničku ligu sa tadašnjim NS „Herceg Bosne“ u kojima se takmičila te u zadnjem kolu sezone 2000/01 pobjedom na Koševu protiv Sarajeva golovima Gredića i Cerića uspjela izboriti opstanak u elitnom takmičenju. Za ekipu su tada nastupali Krak Alen, Uščuplić Dženan, Seferović Almir , Suljević Nihad, Alić Nihad, Jahić Muamer, Mekić Samir, Obuća Emir, Gredić Almir, Cerić Tarik, Ljeljak Aner, Bučan Sead, Zeba Zajko, Ljubunčić Elvir, Hadžispahić Ahmed, Hasanović, Čindrak Edis. Nakon izborenog opstanka sljedeće sezone je ekipa ispala iz lige.

=== Na ivici egzistencije ===
Od sezone 2002/03, pa do sezone 2006/07, klub je bio na ivici egzistencije. Klub je prvo ispao u Prvu ligu Federaciju da bi potom ispao u Drugu ligu – Centar. Igrači su bili: Đuderija, Fatić, Garčević, Dudo, Derviši, Kurto, Murtić, Ortaš, Ramić, Suković, Hadžić, Šabotić, Kaljanac, Dević, Šišić, Kaljić, Imširović.

=== Nova vremena u klubu ===
Sezonu 2006/07. trener Kolar kreće sa juniorima na početku sezone. U 8. kolu na mjesto predsjednika dolazi Gracić Nijaz privrednik i bivši predsjednik FK &quot;Sarajevo&quot;. Na polusezoni u klub dolazi par iskusnijih igrača koji su činili okosnicu ekipe. Zbog lošeg starta ekipa, za samo 3 boda, se ne uspijeva  plasirati u 1. Ligu Federacije u koju te sezone odlazi Ozren. Igrači koji su bili nosioci igre te godine su: Bećirović, Žerić, Garčević,  Radonja, Smječanin, Redžović, Makić, Toromanović, Kapetanović, Timkov.

Ekipa na kraju sezone zauzima drugo mjesto ali cilj predsjednika i uposlenika u klubu za sezonu 2007/08 ostaje isti: Plasman u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|1. ligu Federacije bosne i Hercegovine]]. Ekipa vođena Kolarom sa igračima kojima su pridodani još i Haznadar, Hondo, Sikima, Bubalo, Mešetović, Majčić, Ferhatović već u jesenjoj polusezoni skoro obezbjeđuje plasman u 1. ligu. Na kraju sezone ekipa osvaja ubjedljivo prvo mjesto sa 17 bodova prednosti ispred drugoplasiranog time se plasira po prvi put u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Ligu]] od kada se takmiče klubovi iz svih gradova [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sezoni 2014-15. prvi put u svojoj historiji klub osvaja [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]].

== Uspjesi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]'''
|V mjesto
|2010/11, 2011/12, 2012/13.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]'''
|I mjesto
|2008/09, 2019/2020.
|-
|II mjesto
|2002/03.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Centar|Druga liga - Centar]]'''
|I mjesto
|2004/05, 2007/08.
|-
|II mjesto
|2006/07.
|-
|'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
|Pobjednik
|2015.
|-
|}

==Evropski nastupi==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left&quot;
|-
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! Domaćin
! Gost
! Ukupno
|-
| [[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| 1Q
| {{flagicon|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1-1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1–1'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}

== Plasman po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 50%;&quot;
|-
|-style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! style=&quot;width: 20%; text-align:left;&quot; |Sezona
! style=&quot;width: 50%; text-align:left;&quot; |Liga
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Rang
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Pozicija
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Bodovi
|-
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95.]]
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine|Prva liga Bosne i Hercegovine]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I || {{N/a}} 
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7
|-
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96.]]
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine|Prva liga Bosne i Hercegovine]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 15/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 20
|-
| [[Druga nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97.]]
| [[Druga nogometna liga Bosne i Hercegovine|Druga liga Bosne i Hercegovine]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II || {{N/a}} || {{N/a}}
|-
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98.]]
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine|Prva liga Bosne i Hercegovine]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 14/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 35
|-
| [[Druga nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99.]]
| [[Druga nogometna liga Bosne i Hercegovine|Druga liga Bosne i Hercegovine]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II || {{N/a}} || {{N/a}}
|-
| [[Druga nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/00.]]
| [[Druga nogometna liga Bosne i Hercegovine|Druga liga Bosne i Hercegovine]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II || {{N/a}} || {{N/a}}
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 14/22.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 62
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 13/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 38
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 62
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 13/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 38
|-
| [[Druga nogometna liga FBiH - Centar 2004/2005.|2004/05.]]
| [[Druga nogometna liga FBiH (Centar)|Druga liga FBIH - Centar]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | III
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | -
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 15/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 25
|-
| [[Druga nogometna liga FBiH - Centar 2006/2007.|2006/07.]]
| [[Druga nogometna liga FBiH (Centar)|Druga liga FBIH - Centar]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | III
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | -
|-
| [[Druga nogometna liga FBiH - Centar 2007/2008.|2007/08.]]
| [[Druga nogometna liga FBiH (Centar)|Druga liga FBIH - Centar]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | III
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | -
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 60
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 48
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 52
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 49
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 41
|-
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 46
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16.|2015/16.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 39
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 12/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 23
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 61
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 69
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 37
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 12/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 25
|}

== Stadion ==
{{glavni|Stadion Otoka}}
Fudbalski klub Olimpic domaće utakmice igra na stadionu Otoka koji je izgrađen 1993. godine. Nalazi se u sarajevskom naselju [[Otoka (Sarajevo)|Otoka]], uz rijeku [[Miljacka|Miljacku]]. Kapacitet stadiona je 5.000 sjedećih mjesta. Pored Olimpica stadion koristi i ženski nogometni klub [[ŽNK SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000 Sarajevo]].

2011. godine je izvršena rekonstrukcija stadiona koju je finansirala općina [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]]. Rekonstrukcija je podrazumijevala postavljanje travnate podloge, sanaciju na oštećenim betonskim tribinama, te postavljene plastičnih stolica. Također, izvršena je sanacija prostora ispod tribina, kao i svlačionica. U neposrednoj blizini nalazi se i pomoćni teren sa vještačkom podlogom i osvjetljenjem.&lt;ref&gt;* http://www.klix.ba/sport/nogomet/pogledajte-kako-izgleda-obnovljeni-stadion-otoka/110920141#4&lt;/ref&gt; Prije rekonstrukcije Olimpic je domaće utakmice igrao na stadionima [[Stadion Grbavica|Grbavici]] i [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]].

== Poznati igrači ==
{{div col|colwidth=30em}}
* {{ZD|ARG}} [[Juan Pablo Kresser]]
* {{ZD|BRA}} [[Thiago Carioca]]
* {{ZD|BRA}} [[Thiago Rodrigo]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.soccervista.com/Drina_Zvornik-Olimpik_Sarajevo-855398-855398.html |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 1. 2015 |archive-date=22. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150222151857/http://www.soccervista.com/Drina_Zvornik-Olimpik_Sarajevo-855398-855398.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* {{ZD|HRV}} [[Vedran Ješe]]
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Rajović]]
* {{ZD|SRB}} [[Darko Spalević]]
* {{ZD|SRB}} [[Miloš Vidović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Vranić]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Kolarov]]
* {{ZD|BIH}} [[Almedin Hota]]
* {{ZD|BIH}} [[Zajko Zeba]]
* {{ZD|BIH}} [[Admir Raščić]]
* {{ZD|BIH}} [[Dženan Uščuplić]]
* {{ZD|BIH}} [[Alen Škoro]]
* {{ZD|BIH}} [[Ognjen Đelmić]]
* {{ZD|BIH}} [[Admir Vladavić]]
* {{ZD|BIH}} [[Haris Duljević]]
* {{ZD|BIH}} [[Emir Obuća]]
{{div col end}}

== Treneri ==
{{div col|colwidth=25em}}
*{{ZD|BIH}} [[Slobodan Rajović]]
*{{ZD|BIH}} [[Boris Bračulj]]
*{{ZD|BIH}} [[Jusuf Čizmić]]
*{{ZD|BIH}} [[Senad Kreso]]
*{{ZD|BIH}} [[Asim Saračević]]
*{{ZD|BIH}} [[Fuad Švrakić]]
*{{ZD|BIH}} [[Samir Jahić]]
*{{ZD|BIH}} [[Mensur Dogan]]
*{{ZD|BIH}} [[Irfan Handžić]]
*{{ZD|BIH}} [[Zijo Turković]]
*{{ZD|BIH}} [[Muamer Vukas]]
*{{ZD|BIH}} [[Nermin Hadžiahmetović]]
*{{ZD|BIH}} [[Husref Musemić]]
*{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]]
*{{ZD|BIH}} [[Faik Kolar]]
*{{ZD|BIH}} [[Vlatko Glavaš]]
*{{ZD|BIH}} [[Edin Prljača]]
*{{ZD|BIH}} [[Mehmed Janjoš]]
*{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]]
*{{ZD|BIH}} [[Fahrudin Zejnilović]] 
*{{ZD|BIH}} [[Husref Musemić]]
*{{ZD|BIH}} [[Denis Sadiković]]
*{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]]
*{{ZD|BIH}} [[Faik Kolar]]
*{{ZD|BIH}} [[Dragan Radović]] 
*{{ZD|BIH}} [[Mirza Varešanović]]
*{{ZD|BIH}} [[Hajrudin Đurbuzović]]
*{{ZD|BIH}} [[Dragan Radović]]
*{{ZD|BIH}} [[Esad Selimović]]
*{{ZD|BIH}} [[Darko Vojvodić]] 
*{{ZD|BIH}} [[Esad Selimović]]
*{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://olimpik.ba/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190502211356/http://olimpik.ba/ |date=2. 5. 2019}}
*[http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=5581 FK Olimpik Sarajevo] na ''Soccerbaseu''
*[http://www.transfermarkt.com/fk-olimpic-sarajevo/startseite/verein/11215/saison_id/2014 FK Olimpik Sarajevo] na ''Transfermarktu''

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Prva liga FBiH}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = FK Olimpik u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Olimpik]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1993.|Olimpik]]
[[Kategorija:FK Olimpik Sarajevo|*]]
[[Kategorija:Sport u Novom Gradu (Sarajevo)|Olimpik]]</text>
      <sha1>rg5irvw51131kv7c18k825284nlnty1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Go</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36632</id>
    <revision>
      <id>3916836</id>
      <parentid>3908034</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T11:44:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916836</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9301" sha1="0pydl3r21j1gaaq37nwkhemnw8bahbd" xml:space="preserve">[[Datoteka:Go-tisch.png|mini|Japanski stol za &quot;Go&quot;, ''goban'']]
'''Go''' (碁 ili 囲碁 na [[japanski jezik|japanskom]]) je najstarija poznata strateška igra na svijetu.

Izmišljen je u [[Kinesko carstvo|Kineskom carstvu]] prije više od 4.500 godina i vjeruje se da je najstarija društvena igra koja se igra u kontinuitetu do danas.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.usgo.org/brief-history-go|title=A Brief History of Go|publisher=American Go Association|access-date=23. 3. 2017|archive-date=2. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170302061123/http://www.usgo.org/brief-history-go|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|first=Peter|last=Shotwell|title=The Game of Go: Speculations on its Origins and Symbolism in Ancient China|year=2008|publisher=American Go Association|url=http://www.usgo.org/files/bh_library/originsofgo.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20130516100351/http://www.usgo.org/files/bh_library/originsofgo.pdf|archive-date=16. 5. 2013|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://gobase.org/reading/history/china/?sec=part-2|title=The Legends of the Sage Kings and Divination|publisher=GoBase.org|access-date=12. 5. 2022|archive-date=8. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260308110423/https://gobase.org/reading/history/china/?sec=part-2|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Istraživanje iz 2016. koje je sprovelo 75 zemalja članica Međunarodne Go federacije pokazalo je da postoji preko 46 miliona ljudi širom sveta koji znaju kako da igraju Go, i preko 20 miliona trenutnih igrača, od kojih većina živi u istočnoj Aziji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.intergofed.org/wp-content/uploads/2016/06/2016_Go_population_report.pdf|title=Go Population Survey|last=The International Go Federation|date= februar 2016|website=intergofed.org|access-date=28. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20170517013354/http://www.intergofed.org/wp-content/uploads/2016/06/2016_Go_population_report.pdf|archive-date=17. 5. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Danas se ova igra tradicionalno još uvijek igra u [[Kina|Kini]] gdje se zove ''weiqi'' (圍棋/围棋), u [[Koreja|Koreji]], gdje se zove ''baduk'' ili ''paduk'' (바둑), i u [[Japan]]u, gdje je poznata po nazivu ''go'' ili ''igo''. Popularnost igre go raste u cijelom svijetu u posljednjim decenijama. Go ima veoma jednostavna pravila ali istovremeno pruža gotovo neograničen broj mogućih kombinacija i situacija.

Go je igra za dva igrača koji naizmjenično postavljaju svoje figure (crne za jednog i bijele za drugog igrača) na tablu koja se zove ''goban''. Cilj igre je kontrola određenih dijelova table kroz stvaranje takozvanih „teritorija“.

== Historija ==

=== Kinesko porijeklo ===
Smatra se da je go nastao prije više od 4000 godina i da ga je izumio imperator Yao ili imerator Shun koji su htjeli ovom igrom razviti stratešku moć kod svojih sinova. Drugi izvori kao izumitelja igre navode roba po imenu U koji je igru zamislio kako njegovom gospodaru ne bi bilo dosadno.

Po legendi o pet kineskih zmajeva, zmajevi ''Hei-Zi'' (crni) i ''Bai-Zi'' (bijeli) koji su se natjecali u snazi, izmislili su go da bi riješili ovaj problem. Bogovi su onda poslali trećeg zmaja da posmatra partiju kako bi im podnio izvještaj nakon što se partija završi. Njihova pravila su bila potpuno ista kao i današnja, osim što nisu imali pravilo koje zabranjuje vraćanje u prvobitno stanje (kako bi se izbjeglo beskonačno ponavljanje istih poteza) jer su obojica bili besmrtni, pa su imali i neograničeno strpljenje. Tako zmajevi još uvijek igraju svoju partiju a bogovi šalju novog posmatrača svakih hiljadu godina. Trenutno pet zmajeva posmatra igru a šesti bi im se trebao pridružiti za nekoliko godina.

=== Razvoj u Koreji i Japanu ===
Go je stigao u [[Koreja|Koreju]] u [[5. vijek]]u, da bi se u [[Japan]] proširio u [[7. vijek]]u. U [[Japan]]u ga je vrlo brzo prihvatilo aristokratsko društvo koje se nalazilo pod kineskim uticajem. U civilnom zakoniku iz [[701]]. godine, aristokratma se eksplicitno dozvoljava igranje goa, dok se to pravo uskraćuje monasima.

Igra go se kasnije počela koristiti u školovanju [[samuraj]]a kao vježba za vojnu strategiju. Monaski budističke škole ''ničiren'' stvaraju prvu go školu: [[Honinbō]].

Ujedinjenjem [[Japan]]a [[1603]]. godine, go uz podršku vojnika i [[šogun]]a Tokugawe ulazi u zlatno doba kada dolazi do nadmetanja između tri nove škole iz kojih su se regrutirali visokopozicionirani državni službenici. Svake godine se organizirao turnir na kojem su vještine ukrštala dva najbolja igrača, uz prisustvo [[imperator]]a i [[šogun]]a. Ova praksa nastavila se sve do doba restauracije.

=== Go na Zapadu ===
Prvi spomeni igre go na Zapadu datiraju iz [[18. vijek]]a iz putopisa putnika, koji su se vraćali s putovanja u [[Azija|Aziju]]. Jedan od prvih koji je pisao o gou je [[jezuit]] [[Matteo Ricci]], dok je prvi članak o igri objavio [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] [[1710]]. godine. Ipak, popularizacija igre počinje tek krajem [[19. vijek]]a, najprije u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Austro-ugarska|Austrougarskoj]]. Prvi klub je osnovan [[1895]]. godine od oficira austrougarske [[mornarica|mornarice]].

Danas go igra više od 40 miliona ljudi u cijelom svijetu, a od toga je najmanje milion igrača u [[Evropa|Evropi]].

=== Go u Bosni i Hercegovini ===
{{Izvor2|Prvi go klub u Bosni i Hercegovini osnovan je u Banjaluci 1965. godine.
Omladinski go klub Sarajevo osnovan je 1983. godine i radio je u Domu kulture &quot;Vaso Pelagić&quot; na Grbavici.}}

== Kratki pregled pravila ==

Pravila goa su jako jednostavna:
* Crni i Bijeli igraju na tabli (ili ''gobanu'') koji se sastoji od 19 vodoravnih i 19 okomitih linija koje tvore mrežu od 361 polja (odnosno ukrštanja). Svaki igrač ima na raspolaganju neograničen broj žetona (koji se obično nazivaju figure) u svojoj boji. Igra počinje na praznoj tabli, tj. sva polja su ''prazna'';
* Cilj igre je stvaranje ''teritorija'', odnosno grupe praznih ukrštanja koje kontrolira jedan igrač. Na kraju partije, ''zarobljenici'' (uzete ili ''mrtve'' figure) se postavljaju na ukrštanja u protivničkim teritorijama. Nakon toga se računa 1 poen za svako slobodno ukrštanje (ovo je ustvari samo jedna od tehnika za brojanje - teoretski se svaki zatvorenik i svaki teritorij broje 1 poen). '''Pobjednik je onaj ko ima više poena''';
* Igrači igraju naizmjenično jedan poslije drugog, a počinje Crni. Svaki igrač može postaviti novu figuru u svojoj boji na bilo koje slobodno ukrštanje na tabli;
* Figure koje se nalaze neposredno do drugih se zovu ''povezane''. ''Grupa'' je grupa povezanih figura iste boje;
* Figura ili grupa figura ima određen broj praznih ukrštanja koja se nalaze u neposrednoj bliziji. Ova ukrštanja se zovu ''slobode'' figure ili grupe. Ukoliko igrač svojim potezom okupira posljednju slobodu jedne figure ili jedne grupe, kaže se da je figura (odnosno grupa) ''zarobljena'' i skida se sa table;
* Ako jedan igrač ne može da igra, drugi igrač ima pravo da igra još jednom;
* Ako oba igrača ne mogu igrati, partija se prekida;
* Nakon kraja partije računa se rezultat (''skore'') svakog igrača: broj ukrštanja koja su okupirana ili potpuno okružena figurama tog igrača. Smatra se da je ukrštanje potpuno okruženo figurama jednog igrača ukoliko prateći sve puteve koji vode od ovog ukrštanja dođemo do figure tog igrača ili do ruba table prije nego što dođemo do figure drugog igrača;
* Pobjednik je igrač koji ima više poena.

U praksi postoje i druga pravila koja su dijelom različita od gorenavedenih pravila. Ipak, sva ove razlike u pravilima ne mijenjaju karakter igre.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
=== Uputstva ===
{{refbegin|30em}}
* Bradley, Milton N. ''Go for Kids'', Yutopian Enterprises, Santa Monica, 2001 {{ISBN|978-1-889554-74-7}}.
* {{cite book|ref=none|last1=Ogawa|first1=Tomoko|last2=Davies|first2=James|year=2000|title=The Endgame|series=Elementary Go Series|volume=6|publisher=Kiseido Publishing Company|location=Tokyo|edition=2nd|isbn=4-906574-15-7}}
* Seckiner, Sancar. ''Chinese Go Players'', 6th article of the main book ''Budaha'', Efil Yayinevi, Ankara, Feb. 2016, {{ISBN|978-605-4160-62-4}}.
* Shotwell, Peter. ''Go! More than a Game'', [[Tuttle Publishing]], 4th ed. 2014, {{ISBN|978-0-8048-3475-9}}.
{{refend}}

=== Historija ===
{{refbegin|30em}}
* {{Citation|ref=none|last=De Havilland|first=Walter Augustus|author-link=Walter Augustus de Havilland|title=The ABC of Go: The National War Game of Japan|year=1910|publisher=Yokohama, [[Kelly &amp; Walsh]]|oclc= 4800147}}
* {{Citation|ref=none|last=Korschelt|first=Oscar|author-link=Oskar Korschelt|title=The Theory and Practice of Go|year=1966|publisher=C.E. Tuttle Co|isbn=978-0-8048-0572-8|url= https://archive.org/details/theorypracticeof0000kors}}
* {{Citation|ref=none|last=Smith|first=Arthur|title=The Game of Go: The National Game of Japan|year=1956|orig-year=1908|publisher=C.E. Tuttle Co|oclc= 912228}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://bosnia-herzegovina.european-go.org Bosanskohercegovačko go udruženje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101210152209/http://bosnia-herzegovina.european-go.org/ |date=10. 12. 2010 }}

{{Commonscat|Go (game)}}

[[Kategorija:Igre]]</text>
      <sha1>0pydl3r21j1gaaq37nwkhemnw8bahbd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanska srednjovjekovna pismenost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37440</id>
    <revision>
      <id>3916764</id>
      <parentid>3806045</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:47:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916764</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39232" sha1="ikq2ko0iu8x7dvhjjw3rjbhmsbqly2t" xml:space="preserve">{{Prebaciti|U članak o historiji BIH}}

[[Datoteka:Humacka ploca 2v.jpg|mini|252x252piksel|[[Humačka ploča]] - staroslavenski natpis na [[Kamen|kamenoj ploči]] napisan [[Bosančica|bosančicom]]]]

Pisani dokumenti iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] na području današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] pisani su ili na narodnom starobosanskom jeziku, ili na [[Staroslavenski jezik|crkvenoslavenskom/staroslavenskom jeziku]] bosanske redakcije.&lt;ref&gt;Hodžić, Jasmin, (2018), ''Bosanski jezik'', str. 126, Sarajevo: STAV, IUS&lt;/ref&gt; Na području [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]] koristila su se četiri pisma: [[Latinica|latinsko]], [[Grčko pismo|grčko]], [[Ćirilica|ćirilićno]] i [[Glagoljica|glagoljično]]. Grčko pismo je najviše tragova ostavilo na području, koji su prisutni sve do 15. stoljeća, dok je latinsko pismo uglavnom bilo prisutno na prostoru [[Bosna (zemlja)|Bosne]].&lt;ref&gt;Čopra, Zerina, (2019), ''[https://ff.unsa.ba/files/zavDipl/18_19/kbh/Zerina-Copra.pdf Književnost i kultura srednjovjekovne Bosne u istraživačkom i publicističkom djelu Maka Dizdara]'', str. 14, Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet&lt;/ref&gt; Latiničko pismo je pronađeno najviše u crkvenim natpisima, pečatima bosanskih vladara ili nadgrobnim pločama kraljeva.

Najstarijim sačuvanim bosanskim natpisom smatra se [[Humačka ploča]],&lt;ref&gt;Deretić, Jovan (1983). ''Историја српске књижевности,'' str. 53&lt;/ref&gt; upisana u kamenu ploču nekad između 10. i 12. stoljeća, što znači da je vjerovatno prethodila [[Povelja Kulina bana|Povelji Kulina bana]], napisana 29. augusta 1189. godine. Povelja Kulina bana predstavlja najstariji dosad pronađeni dokument na domaćem jeziku kod svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] i jedan od najznačajnijih dokumenata u historiji bosanskog srednjovjekovlja.&lt;ref&gt;Kurtović, Lalić, Dautović, Nakaš, Župarić, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 33, Sarajevo: Mladinska knjiga&lt;/ref&gt; Povelja je također najstariji sačuvani diplomatski dokument srednjovjekovne Bosne.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://vkbi.ba/?p=4131|title=ZNAČAJ POVELJE KULINA BANA – rodni list bosanske državnosti|language=bs-BA|access-date=21. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Napisana je [[Bosanski jezik|bosanskim jezikom]] i bosanskim pismom [[Bosančica|bosančicom]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Bulić, Refik, (1999), ''Bosanski jezik u praksi i normi,'' str. 44&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Halilović, Senahid, (1991), ''Bosanski jezik'', str. 227, Biblioteka Ključanin&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bulić, Refik, (2001), ''Bosanski jezik: jezičko-pravopisni priručnik za učenike osnovih i srednih škola,'' str. 50&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ibrahimagić, Omer, (2001), ''Serb denial of Bosnia and Bosniaks'', str. 1, Magistrat&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Helen Walasek, contributions by Richard Carlton, Amra Hadžimuhamedović, Valery Perry, Tina Wik, (2016), ''Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage'', str. 324&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bugarski, Ranko'','' Hawkesworth, Celia (2004)'', Language in the Former Yugoslav Lands,'' str. 129, Slavica Publishers&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Povelja Kulina bana.jpg|mini|[[Povelja Kulina bana]] - napisana bosančicom 1189. godine]]
Pisani dokumenti su bili pretežno crkveni, a pismenost se kretala oko [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] i drugih vjerskih, diplomatskih i trgovačkih tekstova, zasnovanih na starom obliku [[Štokavsko narječje|štokavskog dijalekta]], [[Ijekavski govor|ijekavskog dijalekta]], staroslavenskog uz upotrebu bosančice i u manjoj mjeri glagoljice. Specifičnost ovog perioda u historiji Bosne i Hercegovine su pisani spomenici u obliku [[stećak]]a.

Pisano je specifičnim tipom ćirilice koja ima određene razlike prema ostalim ćirilićkim pismima na slavenskim prostorima. Bosančica u grafijskom pogledu je zadržala neke specifičnosti koje su karakteristične za glagoljicu i iz nje proizlaze, što se u prvom redu odnosi na glagoljici blizak bosanični brojni sistem te posebne pravopisne odlike, pogotovo izvorna upotreba slova đerv. U kasnije reformiranoj ćirilici na osnovu ovog slova će nastati ćirilična slova đ i ć. Bosanska ćirilica je konzervativnija u odnosu na srpsku ćirilicu, i ova dva pisma se razlikuju po ortografskom maniru.&lt;ref&gt;Kuna, Herta, (2008), ''Srednjovjekovna bosanska književnost'', str. 64-66, Forum Bosnae, Sarajevo&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hodžić, Jasmin, (2018), ''Bosanski jezik'', str. 129, Sarajevo&lt;/ref&gt; [[Petar Đorđić]], autor ''Istorije srpske ćirilice'', govoreći o bosančici ističe: &quot;''Posebne političke kulturne, a naročito konfesionalne prilike u bosanskoj državi od njezina postanka do njezina nestanka odrazile su se i na specifičan razvitak pismenosti i samoga pisma. Bosanski knjiški rukopisi većinom se razliku od većine rukopisa sa raškog područja još i opštim izgledom slovnih figura''.&lt;ref&gt;Đorđić, Petar, (1990), ''Istorija srpske ćirilice: paleografsko-filološki prilozi'', Treće izdanje, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd&lt;/ref&gt; U ovo pismo se ubraja nekoliko podvrsta pisma: ''bosanski brzopis - bosančicu, bosansku minuskulu'' i ''bosansko lapidarno pismo''.&lt;ref&gt;Nakaš, Lejla, (2011), ''Bosanska ćirilička pisma'', str. 18, Međunarodni forum Bosnae, Sarajevo&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Ovakvi srednjovjekovni spisi, pronađeni na području Bosne i Hercegovine, kao i na dijelovima [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Stara Hercegovina|Stare Hercegovine]], kruže se oko [[Liturgijska književnost|liturgijske književnosti]], kao što su [[Divoševo evanđelje]], [[Grškovićeva glosa]], [[Glagoljski misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića|Hrvojev misal]], [[Hvalov zbornik]], [[Mletačka apokalipsa]], [[Čajničko evanđelje]].

[[Rukopisi Crkve bosanske]] su važan dio pisanog stvaralaštva ovog perioda. Neki od ovih rukopisa imaju neke [[Ikonografija|ikonografske]] elemente koji nisu u skladu s navodnom teološkom doktrinom [[Kršćanstvo|kršćana]], poput [[Blagovijest]]i, [[Isusovo razapinjanje|Isusovog razapinjanja]] i [[Isusovo uzašašće|Isusovog uzašašća]]. Sve važne crkvene knjige, kao što su [[Nikoljsko evanđelje]], [[Srečkovićevo evanđelje]], Hvalov zbornik, [[Radosavljev zbornik]]&lt;ref&gt;Anica Nazor (2008). &quot;[https://www.bib.irb.hr/339513 Radosavljeva bosanska knjiga. Zbornik krstjanina Radosava]&quot;. ''Forum Bosnae'' (in Croatian). '''42''': 5–149&lt;/ref&gt;, zasnovane su na glagoljskim crkvenim knjigama.&lt;ref name=&quot;Donia, Robert J. 1994&quot;&gt;Donia, Robert J.; Fine, John Van Antwerp (1994). ''Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed''. Hurst.&lt;/ref&gt;

== Djela ==
&lt;gallery mode=&quot;packed-hover&quot; heights=&quot;100&quot;&gt;
Datoteka:Humacka ploca.jpg|Humačka ploča
Datoteka:Povelja Kulina bana.jpg|Povelja Kulina bana
Datoteka:Hrvoje's missal 1.jpg|Glagoljski misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića
Datoteka:Hvalov zbornik1.jpg|Hvalov zbornik
Datoteka:Batalovof2.jpg|[[Batalovo evanđelje]]
Datoteka:Divoševo Jevanđelje.png|Divoševo evanđelje
Datoteka:Kočerinska ploča.jpg|[[Natpis Vignja Miloševića]] (Kočerinska ploča)
&lt;/gallery&gt;

=== Pisma ===
Grčko pismo je najviše tragova ostavilo na području [[Hum]]a, a latinično na raznim dijelovima Bosne u crkvenim natpisima, pečatima bosanskih vladara ili nadgrobnim pločama kraljeva. Glagoljica je posebno bila prisutna u 12. stoljeću, iz kojeg perioda su i [[Grškovićev odlomak|Grškovićev]] i [[Mihanovićev odlomak]]. Oba ova odlomak su pisana poluoblom glagoljicom, prelaznim pismom koje se ponekad naziva i bosanska glagoljica. Nakon 12. stoljeća prestaje pisanje na glagoljici i počinje značajna upotreba ćirilice, međutim na nekim ćiriličnim djelima postoje i glagoljični komentari pisani po [[margina]]ma. Osim toga smatra se da je glagoljica ostala u upotrebi kao crkveno pismo [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] i da su skoro svi ćirilični spomenici prepisivani sa glagoljskih predložaka. Ćirilično pismo je u ovom periodu bilo značajno rasprostranjeno. Ćirilica se počinje koristiti ubrzo nakon njenog osnivanja, čemu je svjedok natpis na Humačkoj ploči u Hercegovini s kraja 10. stoljeća. Zbog raznovrsnosti i brojnosti ovih spomenika moguće ih je podijeliti u nekoliko grupa:

* crkveni rukopisi - pisani [[staroslavenski jezik|staroslavenskim jezikom]] sa elementima narodnog govora. Uključuju i nekanonske tekstove poput [[apokrifni tekstovi|apokrifa]] i molitvi, te zapise na marginama rukopisa, natpise na [[stećak|stećcima]].
* povelje i pisma - njeguju autohtonu crtu narodnog izraza. Pisani su u diplomatske svrhe.
* lijepa književnost - postoji samo par dijela iz ovog doba. Pisana je na zadovoljstvo vladara. Većinom se svodi samo na prevodilačku djelatnost.

=== Natpisi ===
Natpisi se najviše pojavljuju na [[Stećak|stećcima]], a zatim na crkvenim građevinama, sudačkim stolicama, [[mauzolej]]ima, kaznenim pločama i sl. Forma zapisa je bila strogo određena. Obično počinju natpisom &quot;A nek se zna...&quot; ili &quot;A se leži...&quot; Pisac [[epitaf]]a je obično nepotpisan, ali postoje i slučajevi kada su upisivali svoje vlastito ime.

Najstariji ovakvi natpisi potiču sa područja [[Hum]]a (kraj 10. stoljeća), središnje Bosne (većinom 12. stoljeća) i Vidoške, današnji [[Stolac]] (početak 13. stoljeća ali kontinuiran rad sve do 15. stoljeća). Poznata imena klesara ovih natpisa uključuju: ''Prodan, Miogost, Veseoko Kukulamović, Vukašin, Bratjen, Semorad, Grubač, Nikola Dragojević, Dragoje dijak, Ugarak'', i drugi.[[Datoteka:Humacka ploca 2v.jpg|mini|250x250piksel|Humačka ploča]]
[[Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog 0.jpg|mini|248x248piksel|Ploča Kulina bana]]
[[Datoteka:Kočerinska ploča.jpg|mini|Kočerinska ploča]]

====Humačka ploča====
{{Glavni|Humačka ploča}}
Humačka ploča je staroslavenski [[epigraf]] u obliku kamene ploče, ispisan [[Bosančica|bosanskom ćirilicom]],&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;Deretić, Jovan (1983). ''Историја српске књижевности''. str. 53, Нолит.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Bogićević, Vojislav (1975). ''Pismenost u Bosni i Hercegovini: od Pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine''. Veselin Masleša.&lt;/ref&gt; i uklesan u kamenu ploču. Smatra se da je nastao između 10. i 12. stoljeća, što ga čini najstarijim sačuvanim bosanskim tekstom,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; starijim čak i od Povelje bana Kulina. To je najstariji ćirilični epigraf pronađen u Bosni i Hercegovini,&lt;ref&gt;Vego, Marko (1956). &quot;Humačka ploča&quot;. ''Glasnik Zemaljskog muzeja''. Sarajevo. '''11''': 41–61.&lt;/ref&gt; i pronađen je u selu [[Humac (Ljubuški)|Humac]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Ploča nikada nije bila precizno datirana. [[Arheologija|Arheolog]] [[Marko Vego]] ploču datira na kraj 10. ili početak 11. stoljeća,&lt;ref&gt;Naučni sastanak slavista u Vukove dane (1989). ''Referati i saopštenja''. Vol. 19. str. 33.&lt;/ref&gt; isto datiranje je predložio [[Lingvistika|lingvista]] [[Jovan Deretić]],&lt;ref&gt;Deretić, Jovan (2001). ''Kratka istorija srpske književnosti'', str. 13, Svetovi.&lt;/ref&gt; dok ju je historičar [[Dimitrije Bogdanović]] datirao na početak 12. stoljeća.&lt;ref&gt;Dimitrije Bogdanović (1997). ''Studije iz srpske srednjovekovne književnosti''. Srpska književna zadruga. str. 131&lt;/ref&gt; Tekst ploče govori o činu podizanja crkve Krsmira (također preveden Uskrsimir ili Krešimir) i njegove supruge Pavice, koja je posvećena [[Arhanđeo Mihailo|Arhanđelu Mihailu]]. Ploča je četvorougaonog oblika, 68x60x15 cm, a natpis je uklesan u obliku četvorougla ćiriličnim pismom među kojima se može identifikovati pet glagoljskih slova. Prvi je to primijetio jedan francuski diplomata u [[Bosanski vilajet|Bosanskom vilajetu]].&lt;ref&gt;''[https://books.google.ba/books?id=EhwXAQAAMAAJ&amp;redir_esc=y Balcanica]''. Balkanološki institut. 1971. str. 380.&lt;/ref&gt; Ploča se danas čuva u mjesnom muzeju Franjevačkog samostana u Humcu gdje je i pronađena.&lt;ref&gt;Vego, Marko (1962). &quot;Humac&quot;. ''Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine''. Vol. 1. Sarajevo: Zemaljski muzej. str. 31.&lt;/ref&gt;

====Ploča Kulina bana==== 
Ploča Kulina bana je crkveni natpis bana Kulina iz oko 1185. godine, pronađen kod [[Visoko]]g, a danas se čuva u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.]]&lt;ref&gt;Vladimir Ćorović (1999). ''[https://books.google.ba/books?id=qoegAAAACAAJ&amp;redir_esc=y Bosnia i Herzegovina]''. Ars Libri&lt;/ref&gt;

''[[Ploča župana Grda]]'' je najstariji datirani stećak sa natpisom koji pripada trebinjskom županu Grdi iz sredine 12. stoljeća. Historičari ga povezuju sa županom Grdešom, kojeg bizantijski pisac [[Jovan Kinam]] spominje 1150. godine među uglednim plemićima na strani [[Raška|Rašana]] (Dalmatinaca, kako ih naziva Kinam) u bici na [[Tara (rijeka)|Tari]] protiv [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://slobodnahercegovina.com/ploca-zupana-grda-epitaf-koji-potvrdjuje-900-godina-cirilicnog-identiteta/|title=Слободна Херцеговина » ПЛОЧА ЖУПАНА ГРДА: Епитаф који потврђује 900 година ћириличног идентитета|language=sr-RS|access-date=21. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;

====Natpis Vignja Miloševića====
[[Natpis Vignja Miloševića]] je nadgrobni spomenik Vignja Miloševića donesen s [[Kočerinsko polje|Kočerinskoga polja]] 1872. godine i uzidan u Župni dvor u Kočerinu, a 1927. godine, kad je izgrađen novi Župni dvor i ploča je prenesena tamo. Visina ploče je 137 centimetara, a širina nejednaka: 50 centimetara, 49 centimetra i 53 centimetra. Otkriven je 1983. godine na nekropoli Lipovac, u selu [[Kočerin]], kod [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]],&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;Šefik Bešlagić, ''Leksikon stećaka''. 2004&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.post.ba/enMarka.php?idMarke=77|title=Hrvatska pošta Mostar|date=25. 4. 2012|website=web.archive.org|access-date=22. 11. 2022|archive-date=25. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120425231143/http://www.post.ba/enMarka.php?idMarke=77|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; gdje je danas izložen u župnim prostorijama u Kočerinu.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Ploča sadrži 25 redova skripte, sa 9-15 znakova u svakom redu. Ima ukupno 300 znakova i predstavlja najveći poznati tekst na bosančici,&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Šimić, Marinka (2004). &quot;Jezik i pismo Kočerinske ploče (The Language and Script of Table from Kočerin)&quot;. ''Vitko: časopis Matice hrvatske Široki Brijeg''. '''III''' (4): 5.&lt;/ref&gt; i prikazuje veliki broj [[ligatura]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Pisana je [[Štokavsko narječje|štokavskim]] [[Ikavski govor|ikavskim dijalektom]], bez nazalnih samoglasnika, jednoslojnim pismom, sa očiglednim uticajem glagoljice.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;Mateo Žagar, 2011, review of ''Jezik srednjovjekovnih kamenih natpisa iz Hercegovine''.&lt;/ref&gt; Izraz ''svetago'' pokazuje uticaj iz [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslovenskog]], ali ostatak natpisa je u svojoj [[Morfologija (lingvistika)|morfologiji]] oslobođen crkvenoslovenizama.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Tekst govori kako je Viganj Milošević služio pet bosanskih vladara, banu [[Stjepan II Kotromanić|Stjepanu]], kralju [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtku]], kralju [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Dabiši]], kraljici [[Jelena Gruba|Grubi]] i kralju [[Stjepan Ostojić, kralj Bosne|Ostoji]], a završava se porukom: ''имолꙋвасьненаст ꙋпаитенамеѣсмь билькаковиесте виꙉетебитикако вьсмьѣ'' (''I molim te ne gazi me jer sam bio kao ti i bit ćeš kao ja'').&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Natpisi na stećcima ===
[[Datoteka:Grd3.jpg|mini|277x277piksel|Natpis na stećku Grdeše iz 12. stoljeća, smatra se najstarijim pronađenim.&lt;ref&gt;Lovrenović, Dubravko (2013). ''Stećci: Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka,'' str. 62&lt;/ref&gt;]]
[[Natpisi na stećcima]] predstavljaju jedan od najorginalnijih tokova pisane riječi narodnoga jezika na području koje pokriva sadašnja [[Bosna i Hercegovina]]. [[Lapidarna pismenost]] se razvija tokom čitavog srednjeg vijeka, počevši od kraja 10. ili početka 11. ([[Humačka ploča]]), pa sve do 15. stoljeća, a nastavlja se i u doba [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanske vladavine]].&lt;ref&gt;&quot;Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Doba srednjovjekovne bosanske države u: KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE&quot;. ''Veselin Masleša, Sarajevo, 1966''.&lt;/ref&gt; Po raznim brojanjima, [[stećak]]a ima oko 60.000, no onih s natpisima je daleko manji broj. [[Marko Vego]] je u svojoj reprezentativnoj zbirci [[Epigrafika|epigrafike]] naveo oko 400 natpisa.&lt;ref&gt;Marko Vego, ''Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine'', knj. I, Sarajevo, 1962.&lt;/ref&gt; Manji je broj iz 12. i 13., dok je većina iz 14. i 15. stoljeća. Osim najstarijih, najveći je dio pisan [[Bosančica|bosančicom]], a gnomskim iskazima o životu i ljudskoj sudbini neki dosižu i umjetničku vrijednost (koja je inspirirala [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]], bosanskohercegovačkog pjesnika i sastavljača antologije starih bosanskih tekstova).&lt;ref&gt;Marko Vego: &quot;[https://www.scribd.com/fullscreen/66934033/Marko-Vego-Zbornik-srednjovjekovnih-natpisa-Bosne-i-Hercegovine-I Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, IV, br.211]{{Mrtav link}}&quot;. ''Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, 1964''.&lt;/ref&gt;

Natpisi su pisani strogo utvrđenim pravilima i dostojanstvenim stilom. Oni daju odgovore na pitanje odnosa između onoga što se smatra klasičnom redakcijom [[Staroslavenski jezik|staroslavenskog jezika]] i onog što se smatra jezikom nadgrobnih spomenika. Jezik natpisa je narodni, većinom štokavsko - [[Ikavica|ikavski]] (rjeđe [[Jekavica|jekavski]]), uz dosta čakavizama (stoga katkad karakteriziran kao šćakavski, ili štokavsko-čakavski idiom), te određeni broj crkvenoslavizama. Dakle, i u jeziku ovih natpisa dolazi do diferenciranja, ali isto tako je očita teritorijalna međudijalekatska ujednačenost u rasponu od nekoliko vjekova na jezičkom i palografskom nivou, što svjedoči o pisanom maniru srednjovjekovnog [[Bosanski jezik|bosanskog književnog jezika]] koji je razvijen zaključno sa 15. stoljećom. Stećci u sebi sadrže ponajviše elemenata književnog govorenja – više negoli u administrativnoj pismenosti. Takva tradicija nastavlja se i u osmansko doba kao lapidarna pismenost i pisani jezik upravo ima svoj kontinuitet u lapidarnosti pisanog jezika, jer ona sama po sebi nikad nije mogla spadati u [[književnost]], jer klesanje u [[kamen]]u se ne poima kao književni rad. Dakle, srednjovjekovna lapidarana pismenost nastavlja se kroz čitav osmanski period, jednako kao i srednjovjekovna administrativna pismenost koja se nastavlja kroz [[Bosanska krajina|krajišnička]] pisma. Ipak, za razliku od krajišničkih pisama koja se dosljedno pišu na svome jeziku i na grafiji tog prostora, osmanska epigrafika ogleda se u pisanju na [[Arapski jezik|arapskom]] i [[Turski jezik|turskom jeziku]] na izvornom arapskom pismu.

=== Dokumenti ===
[[Datoteka:Povelja Kulina bana.jpg|mini|200p|Povelja Kulina bana napisana na [[bosančica|bosančici]]]]
====Povelja Kulina bana====
{{glavni|Povelja Kulina bana}}
Povelja Kulina bana je prvi diplomatski dokument napisan na starobosanskom jeziku i predstavlja najstarije djelo napisano bosanskom ćirilicom (bosančicom) i jednim od najstarijih pisanih državnih dokumenata u regionu.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;Suarez, S.J., Michael F.; Woudhuysen, H.R. (2013). &quot;The History of the Book in the Balkans&quot;. ''The Book: A Global History''. Oxford University Press. str. 506–07&lt;/ref&gt; Napisan je 29. avgusta 1189. godine kao trgovački ugovor između [[Banovina Bosna|Banovine Bosne]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. Prema povelji, bosanski ban [[Kulin ban|Kulin]] obećava knezu Krvašu i svim Dubrovčanima punu slobodu kretanja i trgovine širom svoje zemlje. Povelja je napisana na dva jezika: [[Latinski jezik|latinskom]] i starom obliku [[Štokavsko narječje|štokavskog dijalekta]], pri čemu je štokavski dio slobodni prijevod latinskog originala.&lt;ref&gt;Amira Turbić-Hadžagić, Bosanski književni jezik (prvi razvojni period od 9. do 15. stoljeća), – u ''Bosanski jezik'', časopis za kulturu bosankoga književnog jezika br. 4, Tuzla, 2005.&lt;/ref&gt; Pisar se zvao Radoje, a pismo je bosanska ćirilica (bosančica).&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Od posebnog je interesa i za lingviste i za historičare. Jezik povelje je potpuno oslobođen crkvenoslovenskog uticaja i odražava nekoliko važnih fonoloških promjena koje su se dogodile u [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] do 12. stoljeća:&lt;ref&gt;Dženeta Jukan (2009), ''Jezik Povelje Kulina bana'', Diplomski rad, str. 13&lt;/ref&gt;

Kopija iz [[Sankt Peterburg]]s se u literaturi obično naziva &quot;originalom&quot; (ili kopija A), a kopije koje se čuvaju u [[Dubrovački arhiv|Dubrovačkom arhivu]] kao &quot;mlađi primjerak&quot; (ili kopija B) i &quot;stariji primjerak&quot; (ili kopija C). Isprva se smatralo da je kopija iz Sankt Peterburga, koja je prva objavljena i proučavana, original, a drugi su mnogo mlađi primjerci (npr. [[Milan Rešetar]] je primjerke B i C datirao u drugu polovinu 13. stoljeća), ali je to dovedeno u pitanje kasnijim analizama. Prema studiji Josipa Vrane, dokaz da kopija A predstavlja original ostaje u najboljem slučaju neuvjerljiv, a prema komparativnoj analizi ta kopija predstavlja samo idejni nacrt povelje prema kojoj je napisan pravi original. Kopije B i C su nezavisne kopije pravog originala, koji se razlikovao od kopije A.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;Vrana, Josip (1966), &quot;[https://hrcak.srce.hr/file/21483 Da li je sačuvan original isprave Kulina bana, Paleografijsko-jezična studija o primjercima isprave iz g. 1189.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221122165758/https://hrcak.srce.hr/file/21483 |date=22. 11. 2022 }}&quot;, ''Radovi Staroslavenskog Instituta'' (in Croatian), Old Church Slavonic Institute, '''2''': str. 53-54&lt;/ref&gt;

[[Paleografska]] analiza pokazuje da su sva tri primjerka povelje napisana u približno istom periodu na prijelazu iz 12. stoljeća, te da njihovi pisari predstavljaju istu pisarsku tradiciju. Njihov rukopis se s jedne strane odnosi na savremene ćiriličke spomenike, a s druge strane odražava uticaj zapadnjačke, latinske kulture. Takve kulturne i književne prilike postojale su u tom periodu na području koje je obuhvaćalo Dubrovačku regiju.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Primjerak A vjerojatno, a primjerci B i C sa sigurnošću potječu od pisara koji je živio i školovao se u Dubrovniku i okolini.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;
[[Datoteka:Batalovof2.jpg|mini|Batalovo evanđelje]]
Jezička analiza, međutim, ne ukazuje na bilo kakve specifične karakteristike dubrovačkog govora, ali pokazuje da jezik povelje ima zajedničke crte s dubrovačkim dokumentima iz prve polovine 13. stoljeća, odnosno onima u kojima su sudjelovale dubrovačke pisarske službe. S obzirom na to da su dubrovački delegati sudjelovali u izradi njihovog primjerka, sve ukazuje na to da je pisar iz dubrovačkog kraja morao sudjelovati u izradi teksta primjerka A. Međutim, da je konačni tekst napisan na dvoru bana Kulina dokazuje i način na koji je datum napisan: korištenjem ''odь rožьstva xristova'', a ne tipičnim  dubrovačkim izrazom iz prve polovine 13. stoljeća ''lěto uplьšteniě''.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

====Batalovo evanđelje==== 
Batalovo evanđelje je rukopis pripadnika Crkve bosanske. Nastalo je 1393. godine.&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 202, Tuzla: Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt; Pisar ([[dijak]]) [[Stanko Kromirijanin]] prepisao je ovo evanđelje za bosanskog velmožu [[Tepčija|tepčiju]] [[Batalo|Batala Šantića]]. Očuvana su četiri lista koja se nalaze u Nacionalnoj biblioteci u [[Sankt Petersburg]]u. Na trećem listu pisac navodi da je prepisao evanđelje za tepčiju Batala, koje je bilo ukrašeno, te vrijeme njegovog završetka koje se desilo 1393. godine dvije godine poslije smrti kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka]] a u doba kralja [[Stjepan Dabiša|Dabiše]].&lt;ref&gt;“В' име оца и сина и светаго духа. Сеи книге направи тепачија Батало своим' дијаком' Стан'ком Кромиријанином' и оковав' е сребром' и златом' и одлив' кросницоми и приказа е стар'цу Радину. А написаше се сие книге у дни крала Дабише од' ројенија С(и)на Б(о)жија 1393 лито, по умр'ти крала Твр'тка друго лито“, Đorđe Sp. Radojičić, Odlomak bogomilskog jevanđelja bosanskog tepačije Batala iz 1393 godine. Izvestija na Instituta za balgarska istorija 14-15, Sofija, 1964, 495-507;Franjo Šanjek, Bosansko - humski krstjani u povijesnim vrelima (13. - 15. st.), Barbat, Zagreb, 2003, 356&lt;/ref&gt; Iz očuvanog dijela teksta saznaje se da je tepčija Batalo držao grad [[Toričan]], župu [[Sana (župa)|Sanu]] i da je bip oženjen Resom, sestrom velikog vojvode bosanskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]].&lt;ref&gt;„Сеи справи књиге тепачија Батало, кои бише много славан' кои др'жаше Торичан и Лашву, а за ним' бише госпоја Реса. Вукца вое(вод)е кћи: А бише он един' брат'и вое(во)да босан'ски, а други кнез' босан'ски, а трети бан' хр'ватски. А тада Батало тепачија др'жаше Сану и гредише му на возиницих' вино ис Кремене у Торичан', а он' бише много доб'р добрим' људем' и много славан' добрим' кр'стијан'м и зато га Б(ог)' множаше у вики вјеком'. Ам(и)н'.“ Đ. Sp. Radojičić, Odlomak bogomilskog jevanđelja bosanskog tepačije Batala iz 1393 godine. Izvestija na Instituta za balgarska istorija 14-15, Sofija, 1964, 495-507&lt;/ref&gt; Na drugoj stranici dopisana su dva niza imena onih „koji su se narekli u red Crkve“ prije i poslije [[Rastudije|Rastudija]]. To je tzv. „Red gospodina Rastudija“ koji se shvata kao popis imena onih koji su upravljali [[Crkva bosanska|Crkvom bosanskom]] prije i poslije Rastudija.&lt;ref&gt;Aleksandar Solovjev, Vjersko učenje bosanske crkve, Zagreb 1948, 33&lt;/ref&gt;

=== Liturgijske knjige ===
[[Datoteka:Hrvoje's missal 1.jpg|mini|Hrvojev misal]]
====Glagoljski misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića====
[[Glagoljski misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića|Glagoljski misal Hrvoja Vukčića Hrvatinić]]&lt;nowiki/&gt;a je liturgijska knjiga koju je u [[Split]]u napisao domaći [[Kaligrafija|kaligraf]] i glagoljaš Butko 1404. godine za [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] negdje oko 1403.-1404.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.danstopicals.com/hvalovzbornik.htm|title=Hrvoje Vukčić Hrvatinić ~ 1350-1416|website=www.danstopicals.com|access-date=22. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovaj glagoljski [[misal]] predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika [[Kultura srednjovjekovne Bosne|srednjovjekovne bosanske kulture]]. Najbogatiji je i najljepše iluminiran [[Glagoljica|glagoljski rukopis]], a pisan je za crkvu [[Sveti Mihovil|svetog Mihovila]] u Splitu, o čemu svjedoči i jedna velika minijatura tog sveca. Rukopis je po narudžbi splitskog hercega Hrvoja, vjerovatno između [[1404]]. i [[1407]]., sastavio pop glagoljaš Butko, i on se sastoji od 247 pergamentskih listova, na kojima su iscrtane 94 [[Minijatura|minijature]] i oko 380 raskošnih [[Inicijali|inicijala]]. Misal je knjiga u kojoj su sakupljene misne molitve i pjevanja, tj. tekstovi neophodni za izvođenje katoličkog bogosluženja. [[Iluminacije]] ovog misala upućuju na to da je izrađen na području gdje su se uspješno ispreplitali uticaji [[bizant]]ske i rimske umjetnosti. Kalendar koji se u njemu nalazi ukrašen je [[alegorija]]ma mjeseci i prikazom svakodnevnih aktivnosti. Inicijali u rukopisu su iscrtani sa lisnatim viticama, glavama apostola i predstavama [[Isus Krist|Isusa]]. Osnovne boje svih predstava su crvena, zelena i plava, sa pozlatom na nekim mjestima. Najvažnija minijature ovog misala je ipak ona na kojoj je prikazan herceg Hrvoje na bijelom konju, u maniru tadašnjih [[vitez]]ova. Pored ove iluminacije značajna je i predstava hercegovog [[grb]]a.

==== Čajničko evanđelje ====
Čajničko evanđelje je najstarije [[evanđelje]] napisano u srednjovjekovnoj Bosni koji je datirano početkom 15. stoljeća. Pripadalo je vjerovatno bosanskoj plemićkoj porodici [[Pavlovići|Pavlovića]], i jedino je srednjovjekovno bosansko evanđelje sačuvano u zemlji do danas. Analizirajući jezične karakteristike i njegov ijekavski dijalekt, sigurno je da potiče iz ijekavske istočne Bosne. Kodeks je pisan [[Stenografija|stenografijom]], sa poluustavom bosanskog tipa. U pisanju se smjenjivalo pet glavnih pisara, koji su kontinuirano ispisivali tekst. Kodeks je prepisan sa tri različita predloška. Čajničko evanđelje je [[četvoroevanđelje]], a sačuvani su samo dijelovi [[Evanđelje po Mateju|Evanđelja po Mateju]], [[Evanđelje po Marku|Marka]] i veći dio [[Evanđelje po Luki|Evanđelja po Luki]]. [[Evanđelje po Jovanu]], početak i kraj rukopisa, te izvjestan broj stranica u sredini su u cjelosti izgubljeni tako da u sadašnjem stanju rukopis ima 167 stranica. Kodeks je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Čuva se u [[Manastir Uspenja Presvete Bogorodice Čajničke|Muzeju Crkve Uspenja Bogorodice i Crkve Vaznesenja Hristovog]] u [[Čajniče|Čajniču]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3724|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=22. 11. 2022|archive-date=31. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210331081718/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3724|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ramić-Kunić, Erma (2016). &quot;[https://www.ceeol.com/search/viewpdf?id=522954 LEKSIČKE RAZLIKE IZMEĐU ČAJNIČKOG I VRUTOČKOG EVANĐELJA U EVANĐELJU PO MATEJU]&quot;. ''Književni jezik'' (1–2): 7–31.&lt;/ref&gt;

==== Divoševo evanđelje ====
Divoševo evanđelje je rukopis pripadnika [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://miruhbosne.com/tragom-pisane-bastine-bih-rukopisi-crkve-bosanske/|title=Tragom pisane baštine BiH - Rukopisi Crkve bosanske -|date=7. 2. 2015|language=bs-BA|access-date=22. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Evanđelje se naziva po naručiocu, usorskom vlastelinu [[Divoš Tihoradić|Divošu Tihoradiću]], koji je živio u prvoj polovini 14. vijeka. [[Rukopis]] je sastavljen na čvrstom [[pergament]]u, formata 16,5x22,5&amp;nbsp;cm. Nema korica, te nedostaje početak i kraj. Tekst je pisan tamnokestenjastim [[mastilo]]m, a počeci poglavlja crvenim mastilom. Ime naručioca Divoša Tihoradića zabilježeno je na [[Folija|foliji]] 5 verso, 42 verso 132 i 182, pa se njegova izrada povezuje sa prvom polovinom 14. vijeka. Pored naručioca, bosansko porijeklo rukopisa utvrđuje se po ukrasu, obliku slova i jeziku. Sličan je ostalim bosanskim pergamentnim evanđeljima ([[Manojlovo evanđelje|Manojlovom]], [[Mostarsko evanđelje|Mostarskom]], [[Čajničko evanđelje|Čajničkom]], [[Vrutočko evanđelje|Vrutočkom]], [[Kopitarovo evanđelje|Kopitarovom]], [[Bosansko evanđelje Narodne biblioteke u Beogradu|Bosanskom evanđelju Narodne biblioteke u Beogradu]] i odlomcima [[Giljferdingovo bosansko evanđelje|Giljferdingovog bosanskog evanđelja]]. Divoševo evanđelje izdvaja se ljepotom slikanog [[ukras]]a. Sadrži preko 60 [[inicijal]]a (uglavnom čovjek, životinja, traka i biljka) i jednu [[Zastavica|zastavicu]]. Po nekim autorima ono je glavni spomenik [[Bosansko minijaturno slikarstvo|bosanskog minijaturnog slikarstva]].&lt;ref&gt;Jelica Đurić – Rajka Ivanišević, &quot;Jevanđelje Divoša Tihoradića&quot;, ''Zbornik radova Vizantološkog instituta 7'', Beograd 1961, 154-155&lt;/ref&gt;

=== Tri bosanske apokalipse ===
==== Radosavljev zbornik==== 
Radosavljev zbornik je srednjovjekovni bosanski rukopis pripadnika [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Napisao ga je krstjanin Radosav krstjaninu Gojsavu u vrijeme vladavine bosanskog kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]] (1443-1461).&lt;ref name=&quot;Jalimam, Salih 2002&quot;&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 200-201, Tuzla: Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt; Pripada bosanskoj redakciji [[Staroslavenski jezik|staroslavenskog jezika]].&lt;ref&gt;Alen Kalajdžija, Radosavljeva bosanska knjiga. ''Zbornika krstjanina Radosava'', Međunarodni Forum ''Bosna'', Sarajevo, 2008; priredila: Anica Nazor&quot;, Istraživanja 04, str. 216&lt;/ref&gt; Radosavljev zbornik je jedinstven po svome sadržaju i po rasporedu teksta i iluminacija, a naročito prema jezičnim obilježjima. Rukopis je bogato ukrašen s ljudskim i životinjskim figurama upletenim u ornamentu, sa slikom krstjanina Radosava, bez slike svetaca, anđela ili lica Svete Trojice iako Apokalipsa sadrži i zahtijeva ovakve ilustracije. Radosavljev zbornik sadrži [[Apokalipsa|Apokalipsu]], [[Oče naš|Očenaš]], ispod kojega je ispisana [[Glagoljica|glagoljska]] azbuka, početak [[Evanđelje po Ivanu|Evanđelja po Ivanu]], pisarov kolofon, i dio Pavlove poslanice Titu II, 12-13, napisan [[Glagoljica|glagoljicom]] (dva puta - rukom Radosava, i kasnije drugom rukom&lt;ref&gt;Nazor, Anica, (2005), &quot;Rukopisi Crkve bosanske&quot;, u: Šanjek, ''Fenomen krstjani u srednjovjekovnoj Bosni i Humu'', Sarajevo-Zagreb, str. 558&lt;/ref&gt;). Na posljednjem listu napisani su neki [[Ćirilica|ćirilični]] zapisi. U Radosavljevom zborniku Apokalipsa se nalazi na početku, prije Evanđelja po Ivanu za razliku od [[Mletački zbornik|Mletačkog]] i [[Hvalov zbornik|Hvalova zbornika]] gdje se Apokalipsa nalazi poslije Evanđelja.&lt;ref name=&quot;Jalimam, Salih 2002&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Šimić, M. (2008). 'Radosavljeva bosanska knjiga, Zbornik Krstjanina Radosava, priredila Anica NAZOR, Forum Bosnae 42/08, Sarajevo 2008.', ''Slovo'', (58), str. 372-375.&lt;/ref&gt;

====Mletačka apokalipsa====
Mletačka apokalipsa nastala je krajem 14. ili početkom 15. stoljeća. Tačno datiranje nikada nije utvrđeno zbog prekida i praznina u rukopisu, sa nedostatkom [[kolofon]]a, koji je vjerovatno postojao, što znači da je autor nepoznat. Približno datiranje zasniva se na paleografskoj i lingvističkoj analizi rukopisa. Vrlo je sličan [[Hvalov zbornik|Hvalovom kodeksu]] u smislu jezika, ali još više u pogledu pojedinačnih poglavlja i njihovog rasporeda. Rukopis se prvi put spominje 1719. godine, a 1794. ga je već proučavao [[Josef Dobrowsky]], koji je opisao njegov sadržaj. Rukopis je napisan ljepše i čitljivije od Hvalovog, a slova su nešto veća. Čuva se u [[Venecija|Veneciji]] u [[Biblioteka Svetog Marka|Biblioteci Svetog Marka]].&lt;ref&gt;Jurić-Kappel, Jagoda (2002). &quot;[https://www.jstor.org/stable/24749586 Bosanske apokalipse u svome (južno)slavenskom kontekstu]&quot;. ''Wiener Slavistisches Jahrbuch''. '''48''': 75–94.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Hvalov zbornik1.jpg|mini|Hvalov zbornik]]

==== Hvalov zbornik====
Hvalov zbornik je bosanski ćirilični&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26771|title=Hvalov zbornik {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=22. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mateo Žagar (2017). &quot;BOSANČICA DIVKOVIĆEVIH IZDANJA IZMEĐU USTAVA, MINUSKULE I BRZOPISA&quot;. ''[https://www.ceeol.com/search/book-detail?id=595531 Zbornik radova sa znanstvenog skupa. Matija Divković i kultura pisane riječi I]'' (html, pdf). Franjevačka teologija Sarajevo. str. 161, icw. footnote 27&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevno.ba/vijesti/nase-kulturno-blago-glagoljski-misal-pisan-za-velikog-hrvoja-vukcica-127876/|title=NAŠE KULTURNO BLAGO: Glagoljski misal pisan za velikog Hrvoja Vukčića|last=Dnevno|first=Aca|date=9. 3. 2018|website=Dnevno.ba|access-date=22. 11. 2022|archive-date=22. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221122183257/https://www.dnevno.ba/vijesti/nase-kulturno-blago-glagoljski-misal-pisan-za-velikog-hrvoja-vukcica-127876/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; rukopis od 353 stranice, napisan u Splitu 1404. godine, za vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Iluminirali su ga gotički umjetnici s [[Dalmacija|dalmatinskog primorja]].&lt;ref&gt;Basler, Đuro, (1987),''[https://books.google.ba/books?id=W6OfAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y The Art treasures of Bosnia and Herzegovina],'' Svjetlost.&lt;/ref&gt;

Napisao ga je krstjanin Hval bosančicom ikavskim naglaskom, a ukrašena je minijaturama i drugim likovnim elementima.&lt;ref&gt;Fine, John V. A. (5 February 2010). ''When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern Periods''. University of Michigan Press.&lt;/ref&gt; Kodeks sadrži dijelove [[Biblija|Biblije]], himne i kratke teološke tekstove, a prepisan je iz originalnog glagoljskog teksta, što je vidljivo i iz glagoljskih slova koja se nalaze na dva mjesta u knjizi.

Kodeks je jedan od najpoznatijih rukopisa Crkve bosanske, u kojem postoje neki ikonografski elementi koji nisu u skladu s navodnim teološkim naukom kršćana (Blagovještenje, Raspeće i Uznesenje).&lt;ref name=&quot;Donia, Robert J. 1994&quot;/&gt; Nove analize stila i slikarskih tehnika pokazuju da su ih ispisala najmanje dva minijaturista. Jedan slikar je slikao na plavoj podlozi, a drugi na zlatnoj podlozi u kojoj su minijature smeštene u bogat arhitektonski okvir. Kodeks se čuva u Univerzitetskoj biblioteci u [[Bolonja|Bolonji]], Italija.&lt;ref&gt;Jurić-Kappel, Jagoda (2002). &quot;Bosanske apokalipse u svome (južno)slavenskom kontekstu&quot;. ''Wiener Slavistisches Jahrbuch''. '''48''': 75–94.&lt;/ref&gt;

== Manuskripti ==

Manuskripti uključuju povelje, darovnice i pisma državne kancelarije, oblasnih gospodara i pojedinaca. Pisani su u periodu od Povelje Kulina bana 1189, do povelje posljednjeg bosanskog bana Stjepana Tomaševića iz 1461. Većinom su to poetski nenadahnuti spisi krutih književnih formi, ali i u njima je moguće naći individualne izraze pojedinca. Značajna su pisma [[knez Črnomir|kneza Črnomira]] u kojima se gnjevno govori o postupcima [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]]. Povelja [[ban Stjepan II|bana Stjepana II]] i njegovog brata Vladislava odlikuju se bogatstvom naracije. Opisi junačkih djela Vlatka Vukosavića koje su njih dvojica napisali podsjećaju na opise deseteračkih narodnih pjesama koje su nastale mnogo kasnije. Jednim od najljepših naših tekstova srednjeg vijeka smatra se i darovnica [[kralj Dabiša|kralja Dabiše]] Vojvodi Hrvoje Vukčiću Hrvatiniću iz [[1392]] koja se ističe poetskim nadahnućem i rječitošću.

== Reference ==
{{Refspisak|}}

== Također pogledajte ==

*[[Historija srednjovjekovne Bosne]]
*[[Povelja Kulina bana]]
*[[Bilinopoljska izjava]]
== Vanjski linkovi ==
* [http://hrcak.srce.hr/file/77799 http://hrcak.srce.hr/ Pregled knjige: Herta Kuna: Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo, Forum Bosnae, 2008., 383 str.] (pdf) (hr)
{{Kultura srednjovjekovne Bosne}}</text>
      <sha1>ikq2ko0iu8x7dvhjjw3rjbhmsbqly2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astrofotografija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39134</id>
    <revision>
      <id>3916745</id>
      <parentid>3823559</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T17:22:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916745</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4764" sha1="fvge880d1nsjmv6m5m9ntabe6fsqwz2" xml:space="preserve">[[Datoteka:1851 07 28 Berkowski.jpg|mini|Johann Julius Friedrich Berkowski napravio je prvu fotografiju pomračenja Sunca 28. jula 1851. godine, također koristeći dagerotipni postupak, u Kraljevskoj opservatoriji u Königsbergu, Pruska (danas Kalinigrad u Rusiji). Berkowski, lokalni dagerotipista, posmatrao je u Kraljevskoj opservatoriji. Mali refraktorski teleskop od 6 cm bio je pričvršćen na Fraunhoferov heliometar od 15,8 cm, a ekspozicija od 84 sekunde snimljena je ubrzo nakon početka totalnog pomračenja.]]
[[Datoteka:Orion_Belt.jpg|mini|Slika [[Orionov pojas|Orionovog pojasa]] sastavljena od digitaliziranih crno-bijelih fotografskih ploča snimljenih kroz crvene i plave astronomske filtere, sa kompjuterski sintetiziranim zelenim kanalom. Ploče su snimljene pomoću [[Samuel Oschin Telescope|teleskopa Samuel Oschin]] između 1987. i 1991. godine.]]
'''Astrofotografija'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.space-awareness.org/en/careers/career/who-astrophotographer/|title=Who is an astrophotographer?|website=www.space-awareness.org|language=en|access-date=6. 3. 2026|archive-date=24. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250324101205/https://www.space-awareness.org/en/careers/career/who-astrophotographer/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je fotografisanje nebeskih tijela kao što su [[planeta|planete]], [[zvijezda|zvijezde]] i [[galaksija|galaksije]]. Astrofotografija je jako važna tehnika za astronome jer ona omogućava otkrivanje nebeskih tijela i detalja na nebeskim tijelima koje inače ne bi bilo moguće opaziti s golim okom.

'''Astrofotografija''', poznata i kao '''astronomsko snimanje''', je [[Fotografija|fotografisanje]] ili [[Tehnika snimanja|snimanje]] [[Astronomski objekt|astronomskih objekata]], nebeskih događaja ili područja [[Noćno nebo|noćnog neba]]. Prva fotografija astronomskog objekta ([[Mjesec (satelit)|Mjeseca]]) snimljena je 1839. godine,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aps.org/apsnews/2013/01/first-daguerrotype-moon-1839|title=January 2, 1839: First daguerrotype of the moon|website=www.aps.org|language=en|access-date=9. 2. 2025}}&lt;/ref&gt; ali tek krajem 19. stoljeća napredak tehnologije omogućio je detaljno snimanje zvijezda. Osim što može snimiti detalje proširenih objekata poput [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]], [[Sunce|Sunca]] i [[planeta]], moderna astrofotografija ima mogućnost snimanja objekata izvan vidljivog spektra ljudskog oka, kao što su tamne [[Zvijezda|zvijezde]], [[Maglina|magline]] i [[Galaksija|galaksije]]. To se postiže [[Fotografija duge ekspozicije|dugom ekspozicijom]], jer i filmske i digitalne kamere mogu akumulirati i sumirati [[foton]]e tokom dugih vremenskih perioda ili korištenjem specijaliziranih optičkih filtera koji ograničavaju fotone na određenu talasnu dužinu.

Fotografija korištenjem produženih vremena ekspozicije revolucionirala je polje profesionalnih astronomskih istraživanja, zabilježivši stotine hiljada novih zvijezda i maglina nevidljivih ljudskom oku. Specijalizirani i sve veći [[optički teleskop]]i konstruirani su kao u suštini velike kamere za snimanje slika na [[Fotografska ploča|fotografske ploče]] . Astrofotografija je imala ranu ulogu u istraživanjima neba i klasifikaciji zvijezda, ali vremenom je koristila sve sofisticiranije [[Senzor slike|senzore slike]] i drugu opremu i tehnike dizajnirane za specifična područja.

Budući da gotovo sva današnja [[opservacijska astronomija]] koristi fotografiju, termin &quot;astrofotografija&quot; se obično odnosi na njenu upotrebu u [[Amaterska astronomija|amaterskoj astronomiji]], koja traži estetski privlačne slike, a ne naučne podatke. Amateri koriste širok spektar posebne opreme i tehnika.

== Vrste kamera ==
{{Proširiti sekciju}}

== Način montiranja ==
{{Proširiti sekciju}}

== Metode ==
{{Proširiti sekciju}}

== Opće metode ==

* duga izlaganja 
* kompenzacija rotacije [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]
* korištenje raznih filtera

=== Metode posebne za fotografski film ===

* emulzije koje su posebno formulirane za niske razine svjetlosti
* hipersensitiranje fotografske emulzije koristeći inertne plinove

=== Metode posebne za CCD ===

* hlađenje kamere

== Otkrića ==

Planeta [[Pluton (planeta)|Pluton]] otkrivena je pomoću astrofotografije.

== Također pogledajte ==
* [[Edward Emerson Barnard]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://hrcak.srce.hr/file/485713 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250924144402/https://hrcak.srce.hr/file/485713 |date=24. 9. 2025 }}
{{Commonscat|Astronomical photography}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Astrofotografija| ]]
[[Kategorija:Astronomsko snimanje]]
[[Kategorija:Svemirska umjetnost]]
[[Kategorija:Fotografske tehnike]]
[[Kategorija:Fotografija po žanru]]</text>
      <sha1>fvge880d1nsjmv6m5m9ntabe6fsqwz2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2140-e p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>43143</id>
    <revision>
      <id>3916725</id>
      <parentid>3791096</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T13:03:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="884" sha1="gvpfqcao5va2ro4b1i9qg49m3fyskki" xml:space="preserve">{{Decenija PNE|215}}

== Događaji ==
*Yu Veliki kontroliše veliku poplavu&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://eatingchina.com/articles/timeline.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 8. 2011 |archive-date=8. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110808213730/http://eatingchina.com/articles/timeline.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*oko 2140. p. n. e. [[Ur]] osvaja Uruk, Lagash i ostale sumerske gradove&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://courses.wcupa.edu/jones/his101/TIMELINE/T-SUMER.HTM |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 8. 2011 |archive-date=30. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110130050857/http://courses.wcupa.edu/jones/his101/TIMELINE/T-SUMER.HTM |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Ličnosti ==

=== Rođeni ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Umrli ===
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>gvpfqcao5va2ro4b1i9qg49m3fyskki</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cookova Ostrva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45769</id>
    <revision>
      <id>3916793</id>
      <parentid>3836530</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T00:30:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916793</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10931" sha1="ql4434qg1ornxnp9y9wximdi5o0fo6t" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime                    = Cook Islands&lt;br&gt;Kūki 'Āirani
| zvanično_ime                   = Cookova Ostrva
| ime_genitiv                    = Cookovih Ostrva
| zastava                        = Flag of the Cook Islands.svg
| grb                            =
| mapa                           = LocationCookIslands.png
| službeni_jezik                 = [[engleski jezik|engleski]]
| glavni_grad                    = [[Avarua]]
| vrsta_prve_vlasti              = Kraljica
| vladar_prva_vlast              = [[Elizabeta II]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Premijer Cookovih Ostrva|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Jim Marurai]]
| po_površini_na_svijetu         = 209.
| površina                       = 236
| procenat_vode                  = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 218.
| stanovnika                     = 18,700
| gustoća                        = 76
| nezavisnost                    = samoupravana parlamentarna država u pridruženju s [[Novi Zeland|Novim Zelandom]]
| valuta                         = [[novozelandski dolar]] i [[dolar Cookovih Ostrva]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]] -10
| himna                          = &quot;''[[Te Atua Mou E]]''&quot;
| internetski_nastavak           = [[.ck]]
| pozivni_broj                   = +682
| komentar                       = 
|}}
'''Cookova Ostrva''' (''The Cook Islands'' ili na [[Māori jezik]]u ''Kūki 'Āirani'')&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Buse|first=Jasper|url=https://books.google.com/books?id=AT2ENAHoS28C|title=Cook Islands Maori Dictionary|last2=Taringa|first2=Raututi|date=1995|publisher=editorips@usp.ac.fj|isbn=978-0-7286-0230-4|language=mi}}&lt;/ref&gt; jesu nezavisna, samoupravna parlamentarna [[država]] u slobodnom militarnom, ekonomskom i političkom pridruženju s [[Novi Zeland|Novim Zelandom]], te je kao takva i članica [[Commonwealth]]a.

To je [[ostrvska država]] u [[Polinezija|Polineziji]], dio [[Okeanija|Okeanije]] u [[Tihi okean|južnom Tihom okeanu]]. Sastoji se od 15 ostrva čija je ukupna površina oko 236&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2.&lt;/sup&gt; [[Ekskluzivna ekonomska zona]] (EEZ) Cookovih ostrva pokriva skoro dva miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; okeana.&lt;ref&gt;[http://www.seaaroundus.org/data/#/eez/184?chart=catch-chart&amp;dimension=taxon&amp;measure=tonnage&amp;limit=10 Fisheries, Ecosystems and Biodiversity].&lt;/ref&gt; [[Avarua]] je njen glavni grad.

Kukova ostrva su samoupravna dok su u slobodnoj saradnji sa [[Novi Zeland|Novim Zelandom]]. Od početka 21. stoljeća, oni vode vlastitu nezavisnu vanjsku i odbrambenu politiku, a imaju i svoje [[Carina|carinske]] propise, iako nemaju [[Vojska|oružane snage]] i stoga se uglavnom oslanjaju na Novi Zeland za svoju vanjsku odbranu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Constitution of the Cook Islands|url=https://www.refworld.org/pdfid/60530e114.pdf|access-date=22. 7. 2022|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Uz nastavak polinezijskih migracija, legenda Cookovih ostrva tvrdila je da su velike migracije [[Maori|Maora]] na Novi Zeland počele iz [[Rarotonga|Rarotonge]] još u 5. stoljeću nove ere. Velika polinezijanska migracija na Cookova ostrva započela sz 1500. godine p.n.e, kada su ostrva uglavnom bila naseljena maorskim precima koji su se iskrcali u svojim Vakasima (divovski kanui s dvostrukim trupom koji su još uvijek dio tradicionalnog načina života na otoku) uz sofisticiranu polinezijsku navigaciju i uz pomoć [[zvijezda]]. Uz istraživanje španjolskih istraživača Alvara de Mendane koji je vidio Pukapuku 1595. i Pedra Fernandeza de Quirosa koji je vidio Rakahangu 1606. godine, njihova viđenja i saznanja o otocima se nisu znala do oko 1773. godine. Kada je čuveni istraživač [[James Cook]] 1773. godine otputovao u južni [[Pacifik]] radi mogućeg osvajanja neke zemlje, ugledao je [[Manuae]], a 1977. James Cook je naknadno ugledao [[Palmerston]], [[Takutea|Takuteu]], Mangaiau i Atiu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thecookislands.com.au/history/|title=History|language=en-AU|access-date=13. 2. 2025|archive-date=14. 1. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250114063533/https://thecookislands.com.au/history/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Ova grupacija ostrva se sastoje od 15 malih [[ostrvo|ostrva]] u južnom dijelu [[Pacifik]]a, ukupne površine 240 [[Kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]. [[Glavni grad]] ove države je [[Avarua]], a službeni jezici su [[engleski jezik|engleski]] i kukovski maorski.

== Industrija ==
Najrazvijenija grana [[industrija|industrije]] je [[turizam]], koji prednjači u odnosu na ''offshore'' (bescarinsko) bankarstvo, trgovinu biserima i izvozom [[voće|voća]].

== Kultura i umjetnost ==
Kultura naroda Kukovih ostrva je izrazito toplog, otvorenog i društveno orijentisanog načina života, koji se temelji na drevnim polinezijskim tradicijama, ali istovremeno prihvata i neke utjecaje zapadnih običaja. Dobrodošlica posjetiocima počinje već na samom dolasku, tj. domaćini vas pozdravljaju riječima ''“Kia Orana”'' i tradicionalnim cvjetnim ogrlicama (‘ei), uz osmijeh koji prati svakog gosta.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://cookislandspocketguide.com/a-travellers-guide-to-the-cook-islands-culture/|title=A Traveller's Guide to the Cook Islands Culture - Cook Islands Pocket Guide|date=13. 10. 2022|language=|access-date=26. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; 

=== Tradicionalni zanati ===
Historijski gledano, najrasprostranjeniji oblik umjetničkog izražavanja na Kukovim otocima bilo je [[drvorezbarstvo]]. Posebno su se izrađivale drvene figure božanstava, prvenstveno onih povezanih s [[More|morem]] i [[Plodnost (biologija)|plodnošću]], poput [[Tangaroa]]. Ove skulpture imale su važno duhovno i simboličko značenje u tradicionalnom društvu, a njihovi oblici i motivi sačuvani su do danas kroz izradu suvenira i umjetničkih reprodukcija, čime se prenosi kulturno naslijeđe na savremene generacije. 
[[Datoteka:Woman sewing a tivaevae, Rarotonga.jpg|lijevo|mini|235x235piksel|Žena koja šije &quot;tivaevae&quot;, Rarotonga]]
&quot;Tivaevae&quot; predstavlja posebnu umjetničku formu tekstilnih aplikacija koja se razvila tokom misionarskog perioda. Danas se izrađuje u obliku heklanih ili šivanih kviltova, bogato ukrašenih raznobojnim motivima. Ovi tekstilni radovi imaju višestruku namjenu: koriste se kao ukrasni predmeti, pokrivači ili ritualne tkanine u važnim društvenim i porodičnim prilikama, te zauzimaju značajno mjesto u kulturnom identitetu. Umijeće pletenja od [[Palma|palminih]] listova, poznato kao &quot;rito&quot;, posebno je razvijeno među ženama s udaljenijih otoka poput Penrhyna i Rakahange. One izrađuju izuzetno fine i precizne pletene predmete, uključujući šešire, lepeze i minđuše. Ovi proizvodi predstavljaju i simbol ponosa lokalnih zajednica te se često nose tokom svečanih i kulturnih događaja.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Tradicionalna odjeća ===
U svakodnevnom životu, stanovnici Kukovih ostrva obično se oblače jednostavno i skromno, što odražava njihove kršćanske vrijednosti. Međutim, kada je riječ o kulturnim manifestacijama kao što su plesački nastupi, odjeća postaje vizualno bogata i simbolična. Muškarci i žene nose krila i ukrase od [[Hibiskus|hibiskusovih]] vlakana, [[Cvijet|cvijeća]], [[Bivalvia|školjki]] i [[Perje|perja]]. Stariji tradicijski elementi često su integrisani u savremene plesne kostime, stvarajući vezu između prošlosti i sadašnjosti.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Muzika i ples ==
Tradicionalni [[ples]], najčešće nazivan &quot;ura&quot; u jeziku autohtonih [[Maori]] naroda Kukovih ostrva, predstavlja više od umjetničkog pokreta. To je historija, folklor i identitet utjelovljeni kroz tijelo plesača. Iako se nazivi za ples razlikuju, &quot;ura&quot; se često opisuje kao ples s ritmičkim pokretima tijela praćen snažnim bubnjarskim [[Ritam|ritmovima]] i [[Melodija|melodijama]] ukulelea. Posebna kulturna atrakcija je događaj pod nazivom &quot;Noć na otoku&quot; koji obuhvata više plesnih stilova pod jednim krovom, uz tradicionalnu muziku i večeru lokalnih jela. Ovakve večeri nisu samo turistička zabava, već živi prikaz plesačkih formi koje su se održale gotovo nepromijenjene još od perioda prije dolaska misionara. Najznačajnije takmičenje je &quot;Te Mira Ura&quot;, odnosno takmičenje za “Plesača godine”, gdje amaterske grupe iz master trupa širom otoka nastupaju u različitim kategorijama. Takmičenja poput ovog, kao i drugi plesni događaji tokom festivala kao što su &quot;Te Maeva Nui&quot; i &quot;Te Mire Tiare&quot;, održavaju i prenose tradicionalne plesne vještine kroz generacije.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Plesne večeri se održavaju uz pratnju muzike uživo. Tradicionalni ansambli obično uključuju:&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

* [[Bubnjevi|Bubnjeve]] – jedinstven skup instrumenata koji kombinuje bubnjeve s kožom, karakteristične za istočnu Polineziju, i drvene bubnjeve, tipične za zapadnije stilove. 
* [[Ukulele]] – Muzičari Kukovih ostrva preferiraju osmerostruna ukulelea koja proizvode brzi i energični [[zvuk]]. Ovi instrumenti su često ručno izrađeni od [[Meliaceae|mahagonija]], [[Ruža|ružinog]] drveta ili čak kokosovog drveta, a prodaju se i kao ukrasni suveniri na lokalnim tržnicama. 
* [[Hor|Horsko pjevanje]] u crkvama – misijska tradicija donijela je snažno i emotivno pjevanje u horu, koje je postalo nezamjenjiv dio kulturnog života. Ove izvedbe u crkvenim službama ostavljaju snažan utisak na posjetioce, posebno zbog harmoničnog i strastvenog izraza. 

Muzika na Kukovim ostrvima ne služi samo za zabavu; ona je duboko povezana s narativom naroda. Kroz bubnjarske ritmove, ukulele balade i harmonična horska pjevanja, prenose se priče o prirodi, ljubavi, izvornoj mitologiji i svakodnevnoj radosti zajedništva.

== Također pogledajte ==
* [[Aitutaki]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* {{Official website|http://www.cookislands.gov.ck/}} Cook Islands Government
* [http://www.cookislandsnews.com/ Cook Islands News] – daily newspaper
* [https://web.archive.org/web/20081210080320/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-c/cook-islands.html Chief of State and Cabinet Members]
* [https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/cook-islands/ Cook Islands] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210110010827/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/cook-islands |date=10. 1. 2021 }}. ''[[The World Factbook]]''. [[Central Intelligence Agency]].
* [http://www.cookislands.org.uk/ Independent Guide to all 15 islands]
* [https://web.archive.org/web/20080704000127/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/cookislands.htm Cook Islands] from ''UCB Libraries GovPubs''
* {{curlie|Regional/Oceania/Cook_Islands}}

{{stub-geog}}
{{Commonscat|Cook Islands}}
{{Commonwealth}}
{{Države Australije i Okeanije}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Cookova Ostrva|*]]
[[Kategorija:Polinezija]]
[[Kategorija:Države u Okeaniji]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1965.]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]</text>
      <sha1>ql4434qg1ornxnp9y9wximdi5o0fo6t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dobrinje (Visoko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62838</id>
    <revision>
      <id>3916806</id>
      <parentid>3851602</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T04:23:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916806</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8123" sha1="5g4vxu6jsmxofm9pmvwaqyomaqidan7" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Dobrinje
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.0501
| dužina_stepeni               = 18.1196
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 407
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 157511&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=19. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Dobrinje u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Dobrinje''' je [[naseljeno mjesto]] i [[mjesna zajednica]] na području [[Visoko|Grada Visoko]]. U historijskom smislu, naselje je značajno po tragovima [[Kasno bronzano doba|kasnobronzanodobnog]] naseljavanja i po srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima, zbog čega pripada širem kulturnohistorijskom prostoru visočkog kraja.&lt;ref name=&quot;MZVisoko2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/|title=Mjesne zajednice|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GavranovicANUBiH2&quot;&gt;{{cite journal|last=Gavranović|first=Mario|title=Kasnobrončana zoomorfna plastika iz Dobrinja kod Visokog|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/314|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HistorijskiOsvrt2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/posjetite-grad/kulturno-historijsko-naslijedje/historijski-osvrt/|title=Historijski osvrt|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Prahistorija ===
Dobrinje je poznato kao arheološko nalazište iz [[Prahistorija|prahistorije]]. U radu objavljenom u izdanju [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH-a]] navedeno je da se lokalitet Dobrinje nalazi na ulazu u Visočku kotlinu iz pravca sjeverozapada, na lijevoj strani [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]]. Na tom lokalitetu pronađena je kasnobronzanodobna zoomorfna plastika, što potvrđuje da je prostor Dobrinja bio naseljen i uključen u kulturne tokove srednje Bosne još u kasnom bronzanom dobu.&lt;ref name=&quot;GavranovicANUBiH2&quot; /&gt;

=== Srednji vijek ===
Područje Dobrinja pripada zoni gusto raspoređenih srednjovjekovnih lokaliteta visočkog kraja. Na službenoj stranici Grada Visoko navodi se da se među nekropolama sa [[Stećak|stećcima]] na području grada nalazi i Dobrinje.&lt;ref name=&quot;HistorijskiOsvrt2&quot; /&gt; Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine evidentirala je i peticiju za „srednjovjekovne nadgrobne spomenike u naseljenom mjestu Dobrinje, Visoko“, što potvrđuje institucionalno prepoznavanje lokaliteta kao dijela srednjovjekovne baštine.&lt;ref name=&quot;KONS2&quot;&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web-24.08.2022.pdf|title=Peticije|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U Dobrinju nalazi se i [[Grad (Dobrinje, Visoko)|neistražena tvrđava]]. 

U okviru projekta evidentiranja stećaka, [[Zavičajni muzej Visoko]] 2016. godine obišao je lokalitet '''Dobrinjac / Haješevac''' u naselju Dobrinje, čime je dodatno potvrđeno postojanje i terenska obrada srednjovjekovne nekropole na ovom prostoru.&lt;ref name=&quot;ZMVDobrinje2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/projekat-evidentiranja-stecaka-na-podrucju-opcine-visoko/|title=Projekat evidentiranja stećaka na području općine Visoko|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U novijem radu nastalom na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] za nekropolu '''Dobrinjac, Dobrinje, Visoko''' navodi se pet stećaka, uz objavljene koordinate lokaliteta.&lt;ref name=&quot;UNSAStecci2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|title=Dženeta Lepić, magistarski rad (prikaz u rezultatima pretrage)|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=15. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260515132225/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Osmanski i noviji period ===
Dobrinje je nastavilo postojati kao ruralno naselje u sklopu šire visočke okoline i u osmanskom i kasnijim razdobljima. U savremenom upravnom ustroju ono je mjesna zajednica Grada Visoko.&lt;ref name=&quot;MZVisoko2&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Dobrinje
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157511
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 407
| g2013_bosnjaci           = 326
| g2013_srbi               = 4
| g2013_hrvati             = 32
| g2013_bosanci            = 4
| g2013_muslimani          = 23
| g2013_nisu_izjasnili     = 5
| g2013_nepoznato          = 11
| g1991_ukupno             = 546
| g1991_muslimani          = 157
| g1991_srbi               = 161
| g1991_hrvati             = 166
| g1991_jugosloveni        = 37
| g1981_ukupno             = 562
| g1981_muslimani          = 137
| g1981_srbi               = 151
| g1981_hrvati             = 198
| g1981_jugosloveni        = 75
| g1981_crnogorci          = 1
| g1971_ukupno             = 410
| g1971_muslimani          = 99
| g1971_srbi               = 175
| g1971_hrvati             = 126
| g1971_jugosloveni        = 6
| g1971_slovenci           = 1
| g1971_crnogorci          = 3
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>5g4vxu6jsmxofm9pmvwaqyomaqidan7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donje Moštre</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62841</id>
    <revision>
      <id>3916808</id>
      <parentid>3851604</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T04:36:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916808</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6735" sha1="e43w4auj8d5a8o4c9kwrfpk8kyce3hn" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Donje Moštre
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| mapframe                     = yes
| širina_stepeni               = 44.0245
| dužina_stepeni               = 18.1416
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 695
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 157619&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Donje Moštre u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Donje Moštre''' su [[naseljeno mjesto]] u [[Visoko]]m, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Naselje pripada širem historijskom prostoru visočke kotline, koji je imao važnu ulogu u prahistoriji i [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Bosne.&lt;ref name=&quot;Klepo2021&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|last=Klepo|first=Ervin|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429003049/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Popis2013&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=19800&amp;show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Arheološki nalazi svrstavaju Donje Moštre među značajna prahistorijska nalazišta u visočkoj kotlini. U naučnoj literaturi lokalitet Donje Moštre navodi se kao veliko neolitsko nalazište u blizini [[Okolišće|Okolišta]], a za njega su objavljeni i radiokarbonski datumi koji potvrđuju naseljenost u [[neolit]]u.&lt;ref name=&quot;VanderLinden2014&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god43/Godisnjak%2043-1.pdf|title=New radiocarbon dates for the Neolithic period in Bosnia &amp; Herzegovina|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Tokom srednjeg vijeka širi prostor [[Moštre (srednji vijek)|Moštra]], zajedno s [[Mile|Milama]], [[Podvisoki]]m i gradom [[Stari grad Visoki|Visoki]], činio je jezgru političkog života srednjovjekovne Bosne.&lt;ref name=&quot;Klepo2021&quot; /&gt; Najstarija poznata vijest o Moštrima kao mjestu u kojem bosanski vladar obavlja službene poslove i gdje djeluje njegova kancelarija potječe iz povelje bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] iz razdoblja 1326–1329. godine.&lt;ref name=&quot;Klepo2021&quot; /&gt; U povelji kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I]] iz 1380. godine u Moštrima se spominju ''dvori kraljevstva'', što potvrđuje njihov politički značaj u okviru bosanske države.&lt;ref name=&quot;Klepo2021&quot; /&gt;

Moštre se u vezi s vladarskom djelatnošću u izvorima spominju do 1397. godine, dok se od 1399. godine u izvorima češće javlja kraljevski dvor u [[Podvisoki|Podvisokom]].&lt;ref name=&quot;Klepo2021&quot; /&gt; Nakon osmanskog osvajanja šire visočko područje u izvorima se početkom 1462. godine bilježi kao [[nahija]] Visoko.&lt;ref name=&quot;Klepo2021&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Donje Moštre
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157619
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 695
| g2013_bosnjaci           = 672
| g2013_hrvati             = 2
| g2013_bosanci            = 2
| g2013_bosanciihercegovci = 4
| g2013_nisu_izjasnili     = 8
| g2013_nepoznato          = 7
| g1991_ukupno             = 614
| g1991_muslimani          = 612
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 597
| g1981_muslimani          = 596
| g1981_hrvati             = 1
| g1971_ukupno             = 562
| g1971_muslimani          = 556
| g1971_srbi               = 3
| g1971_hrvati             = 1
}}

== Također pogledajte ==

* [[Moštre (srednji vijek)]]
*[[Arheološki lokalitet Donje Moštre]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>e43w4auj8d5a8o4c9kwrfpk8kyce3hn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Božićno ostrvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65362</id>
    <revision>
      <id>3916774</id>
      <parentid>3896337</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T21:20:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916774</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19854" sha1="ribq549nuyhbjmv2oarlakezsnbxas6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Christmas Island STS007-5-299.JPG|thumb|desno|Božićno ostrvo iz svemira]]
'''Božićno ostrvo''' ({{jez-en|Christmas Island}})&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Christmas-Island|title=Christmas Island {{!}} Geography &amp; History {{!}} Britannica|date=25. 12. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=26. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|title=Christmas Island|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/christmas-island/|publisher=Central Intelligence Agency|date=14. 11. 2023|access-date=26. 12. 2023|language=en|archive-date=26. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210126032949/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/christmas-island/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; jeste [[Australija|australijska]] vanjska teritorija u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]], 360&amp;nbsp;km udaljen od ostrva [[Java (ostrvo)|Jave]]. Sa površinom od 135&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=Area&gt;[https://www.mycouncil.wa.gov.au/Council/ViewCouncil/25 Shire of Christmas Island]&lt;/ref&gt; te zahvaljujući geografskoj izolaciji Božićnog ostrva i historiji minimalnog ljudskog uznemiravanja doveli su do visokog nivoa [[Endemizam|endemizma]] među njegovom [[Flora|florom]] i [[Fauna|faunom]], što je od interesa za naučnike i prirodnjake.&lt;ref name=&quot;wilderness society&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.wilderness.org.au/campaigns/marine/christmas_island/save_ci/ |title=Save Christmas Island – Introduction |publisher=The Wilderness Society |access-date=14. 4. 2007 |date=19. 9. 2002 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070609110000/http://www.wilderness.org.au/campaigns/marine/christmas_island/save_ci/ |archive-date=9. 6. 2007}}&lt;/ref&gt; Osamljeno ostrvo je [[vulkan]]skog porijekla s koralnim grebenom, većinom strmih obala. Obraslo je uglavnom [[Tropska kišna šuma|tropskom kišnom šumom]] ([[nacionalni park]] na zapadnom dijelu ostrva). [[Klima]] je tropska okeanska, s ujednačenim [[temperatura]]ma i obilnim padavinama, najviše od novembra do [[april]]a.

== Geografija ==
[[File:Map of Christmas Island 1976.jpg|thumb|upright=1.75|Mapa Božićnog ostrva (1976)]]

Božićno ostrvo je u obliku četvorougla sa udubljenim stranama, oko 19&amp;nbsp;km najveće dužine i 14,5&amp;nbsp;km u svojoj ekstremnoj širini. Ukupna površina zemljišta je 52 135&amp;nbsp;km², sa 138,9&amp;nbsp;km obale. Vjeruje se da se Božićno ostrvo kreće prema [[sjever]]u na tektonskoj ploči brzinom od nekoliko centimetara godišnje. Formiranje Božićnog ostrva, prema opšteprihvaćenoj teoriji, je sljedeće:

Božićno ostrvo leži 2.600&amp;nbsp;km sjeverozapadno od [[Perth]]a u Zapadnoj [[Australija|Australiji]], 350&amp;nbsp;km južno od [[Indonezija|Indonezije]], 975&amp;nbsp;km istočno-sjeveroistočno od [[Kokosova ostrva|Kokosovih ostrva]] i 2.748&amp;nbsp;km zapadno od Darwina u [[Sjeverna teritorija|Sjevernoj]] [[Sjeverna teritorija|teritoriji]]. Njegova najbliža tačka australijskom kopnu udaljena je 1.550&amp;nbsp;km od grada Exmoutha u Zapadnoj Australiji.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/dimensions/remote-offshore-territories |title=Remote Offshore Territories |date=15. 5. 2014 |publisher=Geoscience Australia |access-date=20. 1. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180120070626/http://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/dimensions/remote-offshore-territories |archive-date=20. 1. 2018 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Samo su mali dijelovi obale lako dostupni. Obod ostrva dominiraju oštre litice, što otežava pristup mnogim plažama ostrva. Neke od lako dostupnih plaža uključuju Flying Fish Cove (glavna plaža), Lily Beach, Ethel Beach i Isabel Beach, dok teže dostupne plaže uključuju Greta Beach, Dolly Beach, Winifred Beach, Merrial Beach i West White Beach, a sve zahtijevaju vozilo sa pogonom na sva četiri točka i tešku šetnju kroz gustu prašumu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Christmas Island Beaches |url=https://www.christmas.net.au/experiences/beaches.html |website=Christmas Island – A Natural Wonder |publisher=Christmas Island Tourism Association |access-date=2. 1. 2017 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170113054713/https://www.christmas.net.au/experiences/beaches.html |archive-date=13. 1. 2017 }}&lt;/ref&gt;

* Prije 60 miliona godina podmorski vulkan izdigao se iznad nivoa okeana i formiran je koralni [[atol]].
* Prije 20 miliona godina počelo je slijeganje atola i nagomilavanje [[krečnjak]]a kako su korali tonuli.
* Prije 10 miliona godina niz uzdizanja preokrenuo je slijeganje i nastalo je Božićno ostrvo.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Christmas_Island|title=Christmas Island - New World Encyclopedia|website=www.newworldencyclopedia.org|access-date=19. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== Geologija ===
[[File:Christmas Island (5775094028).jpg|thumb|left|[[Flying Fish Cove]] u sumrak]]

Vulkansko ostrvo je ravni vrh podvodne planine visoke više od 4.500&amp;nbsp;m,&lt;ref&gt;{{cite web |date=16. 8. 2007 |title=Submission on Development Potential |url=http://www.nalwt.gov.au/files/no-37-thomas.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090520042734/http://www.nalwt.gov.au/files/no-37-thomas.pdf |archive-date=20. 5. 2009 |access-date=26. 4. 2009 |publisher=Northern Australia Land and Water Taskforce |id=No.&amp;nbsp;37}}&lt;/ref&gt; koja se uzdiže s oko 4.200&amp;nbsp;m ispod mora i samo oko 300&amp;nbsp;m iznad njega.&lt;ref&gt;{{cite web |date=23. 4. 2009 |title=Christmas island |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/christmas-island/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126032949/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/christmas-island/ |archive-date=26. 1. 2021 |access-date=26. 4. 2009 |work=World Factbook |publisher=CIA}}&lt;/ref&gt; Planina je prvobitno bila [[vulkan]], a nešto bazalta je izloženo na mjestima kao što su [[The Dales (Božićno ostrvo)|The Dales]] i Dolly Beach, ali većina površinske stijene je krečnjak akumuliran rastom korala. Kraški teren podržava brojne anhijaline pećine.&lt;ref name=&quot;IliffeADM2016&quot;&gt;{{cite journal |author1=Iliffe, T. |author2=Humphreys, W. |year=2016 |title=Christmas Islands Hidden Secret |url=http://www.advanceddivermagazine.com/articles/christmasisland.html |url-status=live |journal=Advanced Diver Magazine |archive-url=https://web.archive.org/web/20160110101547/http://www.advanceddivermagazine.com/articles/christmasisland.html |archive-date=10. 1. 2016 |access-date=2. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Vrh ovog planinskog vrha formiran je nizom tercijarnih krečnjaka koji variraju u starosti od [[eocen]]a ili [[oligocen]]a do nedavnih naslaga grebena, s interkalacijama vulkanskih stijena u starijim slojevima.&lt;ref name=&quot;Andrews&quot;&gt;{{cite journal |url=http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&amp;fid=5316016&amp;jid=GEO&amp;volumeId=7&amp;issueId=07&amp;aid=5316008 |volume=II |title=A Monograph of Christmas Island |series=Indian Ocean: Physical Features and Geology |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805060407/http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&amp;fid=5316016&amp;jid=GEO&amp;volumeId=7&amp;issueId=07&amp;aid=5316008 |archive-date=5. 8. 2011 |first=Charles W. |last=Andrews |journal=Geological Magazine |quote=With descriptions of the fauna and flora by numerous contributors. [[octavo|8vo]]; xiii+337&amp;nbsp;pp., 22&amp;nbsp;plates, 1&amp;nbsp;map, text illustrated. |publisher=British Museum |place=London, UK |year=1900|issue=7 |pages=330–331 |doi=10.1017/S0016756800174461 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

=== Morski park ===
Grebeni u blizini ostrva imaju zdrave korale i dom su nekoliko rijetkih vrsta morskog života. Regija, zajedno s grebenima Kokosovih ostrva, opisana je kao &quot;australijski Galapagoški otoci&quot;.&lt;ref name=&quot;Birch 2022&quot;&gt;{{cite web |last=Birch |first=Laura |date=20. 3. 2022 |title=Indian Ocean marine parks off Christmas Island and Cocos Islands get the go-ahead |url=https://www.abc.net.au/news/2022-03-20/two-marine-parks-to-be-set-up-christmas-cocos-islands/100924776 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220326182102/https://www.abc.net.au/news/2022-03-20/two-marine-parks-to-be-set-up-christmas-cocos-islands/100924776 |archive-date=26. 3. 2022 |access-date=28. 3. 2022 |website=ABC News |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation]]}}&lt;/ref&gt;

U budžetu za 2021, australijska vlada je izdvojila 39,1 milion [[Australski dolar|australijskih dolara]] za stvaranje dva nova morska parka kod Božićnog ostrva i Kokosovih ostrva. Parkovi će pokrivati ​​do 740.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; australijskih voda.&lt;ref&gt;{{cite web |date=11. 5. 2021 |title=Budget 2021–22 |url=https://budget.gov.au/2021-22/content/bp2/download/bp2_2021-22.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210511093603/https://budget.gov.au/2021-22/content/bp2/download/bp2_2021-22.pdf |archive-date=11. 5. 2021 |access-date=20. 9. 2021 |publisher=Government of Australia}}&lt;/ref&gt; Nakon višemjesečnih konsultacija s lokalnim stanovništvom, oba parka su odobrena u martu 2022, s ukupnom površinom od 744.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Park će pomoći u zaštiti mrijesta plavorepih tuna od ilegalnih međunarodnih ribara, ali će lokalnom stanovništvu biti dozvoljeno da se bave održivim ribolovom u priobalju kako bi obezbijedili hranu.&lt;ref name=&quot;Birch 2022&quot; /&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Map_of_Christmas_Island_1976.jpg|mini|Karta Božićnog ostrva (1976.)]]

Ostrvo je otkrio engleski kapetan [[William Mynors]] 25. decembra 1643. Godine 1888. prisvojila ih je [[Velika Britanija]]. Od 1958. ostrvo je vanjska australijska teritorija pod upravom savezne australijske vlade, koju zastupa upravnik. Domaće poslove vodi Ostrvsko vijeće.

Nenaseljeno ostrvo u 19. vijeku naselili su radnici za rad u rudniku fosfata. Prema popisu iz 2002. na Božićnom ostrvu živi 2.700 stanovnika. Polovina sadašnjeg stanovništva su [[Kinezi]], dok su ostali [[Malajci]] te [[Evropeidna rasa|bijelci]] australijskog porijekla.

Glavna privredna djelatnost je dobijanje [[fosfat]]a i [[krečnjak]]a u unutrašnjosti ostrva. Iskopavanje fosfata bilo je jedina značajna ekonomska aktivnost, ali je u decembru 1987. australska vlada zatvorila rudnik. 1991. rudnik je ponovo otvorio Phosphate Resources Limited, konzorcij koji je uključivao mnoge bivše radnike rudnika kao dioničare i koji je najveći doprinosio ekonomiji Božićnog ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cirp.com.au/about-us/social-economic-impact/|title=Social &amp; Economic Impact - Phosphate Resources Ltd - Christmas Island Phosphates (CIRP)|date=15. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=26. 12. 2023|archive-date=15. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415053329/https://cirp.com.au/about-us/social-economic-impact/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Pokušaj razvoja turizma je propao.[[Datoteka:Christmas_Island_Immigration_Detention_Centre_and_the_Lilac_compound_(5775019842).jpg|desno|mini|Imigracioni centar za pritvor]]
Od kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih, na ostrvo su počeli dolaziti čamci koji su prevozili [[Tražilac azila|azilante]], koji su uglavnom polazili iz Indonezije. Godine 2001. Božićno ostrvo je bilo mjesto kontroverze u ''[[Tampa|Tampi]]'', u kojoj je australska vlada zaustavila norveški brod MV ''Tampa'' da se iskrca 438 spašenih tražilaca azila. Sukob koji je uslijedio i povezane političke reakcije u Australiji bili su glavno pitanje na saveznim izborima u Australiji [[2001.|2001. godine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://diemperdidi.info/nordicnotes/vol07/articles/thetampacrisis.html|title=Karsten Klepsuik, John Howard, and the Tampa Crisis: Good Luck or Good Management?|last=Fowler|first=Connie|year=2003|website=Nordic Notes|publisher=Celsius Centre for Scandinavian Studies ([[Flinders University]])|issn=1442-5165|archive-url=https://web.archive.org/web/20120425120631/http://diemperdidi.info/nordicnotes/vol07/articles/thetampacrisis.html|archive-date=25. 4. 2012|url-status=dead|access-date=19. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
U 2016. godini procijenjeno je da je stanovništvo sljedećeg sastava:  neodređeni 27,7%, [[musliman]]i 19,4%, [[Budizam|budisti]] 18,3%, niko 15,3%, [[Katolička crkva|katolici]] 8,8%, [[anglikanci]] 3,6%, [[Ujedinjujuća crkva u Australiji|Ujedinjena crkva]] 1,2%, ostali [[Protestantizam|protestanti]] 1,7%, ostali kršćani 3,3% i drugi religije 0,6%&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Claussen|first=Jeff|title=Native plants of Christmas island|date=2005|publisher=ABRS|others=Australie, Australian biological resources study, Christmas island natural history association|isbn=978-0-642-56831-1|series=Flora of Australia supplementary series|location=Canberra}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Flag_of_Christmas_Island.svg|Zastava Božićnog ostrva
Datoteka:Christmas_Island_(5775114458).jpg|Treking po sporednim putevima Božićnog ostrva
Datoteka:Cococrb2.jpg|[[Kokosov rak|Rak razbojnik (kokosov rak)]]
Datoteka:Christmas_Island_(5775069028).jpg|[[Crveni rak Božićnog ostrva]]
Datoteka:Red-footed_booby.jpg|[[Crvenonoga sisa|Crvenonogi bubiji]]
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Flying Fish Cove]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{Cite book |first1=Jan |last1=Adams |first2=Marg |last2=Neale |year=1993 |title=Christmas Island – The Early Years – 1888–1958 |publisher=Bruce Neale |isbn=0-646-14894-X}} 96&amp;nbsp;pages, including many b&amp;w photographs.
* {{Cite book |first1=Gerald R. |last1=Allen |first2=Roger C. |last2=Steene |year=1998 |title=Fishes of Christmas Island |url=https://archive.org/details/isbn_0959121013 |publisher=Christmas Island Natural History Association |isbn=0-9591210-1-3 |edition=1}} 197&amp;nbsp;pages including many photographs and plates.
* {{Cite book |first1=Gerald R. |last1=Allen |first2=Roger C. |last2=Steene |first3=Max |last3=Orchard |isbn=978-0-9591210-8-7 |title=Fishes of Christmas Island |edition=2 |year=2007 |publisher=Christmas Island Natural History Association}}
* {{Cite journal |first=Charles W. |last=Andrews |title=A Description of Christmas Island (Indian Ocean) |journal=Geographical Journal |volume=13 |issue=1 |pages=17–35 |year=1899 |doi=10.2307/1774789 |url=https://zenodo.org/record/1449220 |jstor=1774789 |bibcode=1899GeogJ..13...17A |access-date=12. 9. 2019 |archive-date=30. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191230031243/https://zenodo.org/record/1449220 |url-status=live }}
* {{Cite journal |url=http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&amp;fid=5316016&amp;jid=GEO&amp;volumeId=7&amp;issueId=07&amp;aid=5316008 |volume=II |title=A Monograph of Christmas Island |series=Indian Ocean: Physical Features and Geology |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805060407/http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&amp;fid=5316016&amp;jid=GEO&amp;volumeId=7&amp;issueId=07&amp;aid=5316008 |archive-date=5. 8. 2011 |first=Charles W. |last=Andrews |journal=Geological Magazine |quote=With descriptions of the fauna and flora by numerous contributors. [[octavo|8vo]]; xiii+337&amp;nbsp;pp., 22&amp;nbsp;plates, 1&amp;nbsp;map, text illustrated. |publisher=British Museum |place=London, UK |year=1900 |issue=7 |pages=330–331 |doi=10.1017/S0016756800174461 |url-access=subscription }}
* {{Cite book |first=Cyril |last=Ayris |year=1993 |title=Tai Ko Seng – Gordon Bennett of Christmas Island |publisher=Gordon Bennett Educational Foundation |isbn=0-646-15483-4}} 263 pages including photographs.
* {{Cite book |editor-last=Bosman |editor-first=D. |year=1993 |title=Christmas Island Police – 1958–1983 |publisher=D Bosman}} 112&amp;nbsp;pages including many photographs.
* {{Cite web |title=Christmas Island |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/christmas-island/ |access-date=24. 1. 2021 |archive-date=26. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126032949/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/christmas-island/ |url-status=live }}
* {{Cite book |year=1984 |title=Christmas Island, Indian Ocean – a Unique Island |publisher=Published by a committee of present and former employees of the phosphate mining company}} 60&amp;nbsp;pages including colour photographs.
* {{Cite book |first=H.S. |last=Gray |year=1981 |title=Christmas Island Naturally |publisher=H.S. Gray |isbn=0-9594105-0-3}} 133&amp;nbsp;pages including many colour photographs.
* {{Cite book |first1=John |last1=Hicks |first2=Holger |last2=Rumpff |first3=Hugh |last3= Yorkston |year=1984 |title=Christmas Crabs |publisher=Christmas Island Natural History Association |isbn=0-9591210-0-5}} 76&amp;nbsp;pages including colour photographs.
* {{Cite book |first=John |last=Hunt |year=2011 |title=Suffering Through Strength: The men who made Christmas Island |publisher=J. Hunt |isbn=9780646550114}}
* {{Cite book |publisher=National Library of Australia |title=The Indian Ocean: a select bibliography |url=https://archive.org/details/indianoceanselec0000nati |year=1979 |isbn=0-642-99150-2}}
* {{Cite book |last1=McGrath |first1=Tony |title=In Tropical Skies: A History of Aviation to Christmas Island and Cocos (Keeling) Islands |date=2019 |publisher=Hesperian Press |location=Carlisle, WA |isbn=9780859057561}}
* {{Cite book |first=Margaret |last=Neale |year=1988 |title=We were the Christmas Islanders |publisher=Bruce Neale |isbn=0-7316-4158-2}} 207&amp;nbsp;pages including many b&amp;w photographs.
* {{Cite book |first=Max |last=Orchard |year=2012 |title=Crabs of Christmas Island |publisher=Christmas Island Natural History Association |isbn=9780646576428}} 288&amp;nbsp;pages pictorial illustration of crabs.
* {{Cite book |first=Tony |last=Stokes |year=2012 |title=Whatever Will Be, I'll See: Growing Up in the 1940s, 50s and 60s in the Northern Territory, Christmas and the Cocos (Keeling) Islands, New South Wales and the Australian Capital Territory |publisher=Anthony Stokes |isbn=9780646575643}} 238 pages.
* {{Cite journal |first=W.J.L. |last=Wharton |title=Account of Christmas Island, Indian Ocean |journal=Proceedings of the Royal Geographical Society and Monthly Record of Geography |volume=10 |issue=10 |pages=613–624 |year=1888 |doi=10.2307/1800848 |url=https://zenodo.org/record/1449408 |jstor=1800848 |access-date=11. 11. 2019 |archive-date=11. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200111051852/https://zenodo.org/record/1449408 |url-status=live }}
* {{Cite journal|last=Dunkley|first=Graham|date=1. 9. 1983|title=Book Reviews : The Union of Christmas Island Workers By Les Waters. George Allen and Unwin, Sydney, 1983, xi + 170 pp., $17.95 (hardback)|url=https://doi.org/10.1177/002218568302500317|journal=Journal of Industrial Relations|language=en|volume=25|issue=3|pages=389–390|doi=10.1177/002218568302500317|s2cid=153920231|issn=0022-1856|url-access=subscription}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Christmas Island}}
* [https://www.christmasislandarchives.com/ Arhiva Božićnog ostrva] – Sadrži historijske priče, članke i još mnogo toga.
* [https://christmasislandstories.org.au/ Priče s Božićnog ostrva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251206101314/https://christmasislandstories.org.au/ |date=6. 12. 2025 }} - Očuvanje i dijeljenje autentičnih priča stanovnika Božićnog ostrva.
* [https://www.thecollectingbug.com/civm/explore Virtuelni muzej Božićnog ostrva] – Predstavlja historijske artefakte, kovanice i efemerne predmete.
* [https://www.christmas.net.au/ Turističko udruženje Božićnog ostrva - Turističke informacije o ostrvu]

{{Commonwealth}}
{{Geografija Okeanije}}
{{Države Okeanije}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Božićno ostrvo|*]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije u Okeaniji]]
[[Kategorija:Commonwealth nacija]]
[[Kategorija:Savezne države i teritorije Australije]]
[[Kategorija:Australske teritorije u Indijskom okeanu]]
[[Kategorija:Ostrvske države i teritorije u Indijskom okeanu]]</text>
      <sha1>ribq549nuyhbjmv2oarlakezsnbxas6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dinamički pritisak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74851</id>
    <revision>
      <id>3916805</id>
      <parentid>3873578</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T04:01:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916805</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4642" sha1="038kbakou7yq8qyvwzlrgntdqkxokfa" xml:space="preserve">U [[dinamika fluida|dinamici fluida]], '''dinamički pritisak''' (oznaka '''q''' ili '''Q''', ponekad se i naziva ''pritisak brzine'') je veličina definisana kao:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jumo.hr/web/services/faq/pressure-measurement/static-and-dynamic-pressure-hr|title=Statički i dinamički tlak - Pressure Measurement|website=jumo.hr|access-date=28. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt;q \ = \ \frac{1}{2} \rho v^2&lt;/math&gt;

gdje je (koristeći [[SI sistem|SI]] jednice):

:&lt;math&gt;q&lt;/math&gt; = dinamički pritisak u [[paskal (jedinica)|paskalima)]] 
:&lt;math&gt;\rho&lt;/math&gt; = gustoća fluida u kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; (npr. [[gustoća zraka]])
:&lt;math&gt;v&lt;/math&gt; = brzina fluida u m/s

== Fizikalno značenje ==

Dinamički pritisak je usko vezan sa [[kinetička energija|kinetičkom energijom]] fluidne čestice, jer su obje veličine proporcionalne masi čestice (preko [[Gustoća|gustoće]], u slučaju dinamičkog pritiska) i kvadratu brzine. Dinamički pritisak je, u stvari, jedan dio u [[Bernoullijeva jednačina|Bernoullijevoj jednačini]], koji je, u suštini, jednačina o održanju energije za fluid u kretanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tf.unibl.org/wp-content/uploads/2017/09/Predavanje_Dinamika_Fluida.pdf|title=Dinamika Fluida|website=tf.unibl.org|access-date=28. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

Drugi bitan akspekt dinamičkog pritiska je taj da je, kako to [[dimenzionalna analiza]] pokazuje, aerodinamički napon koju trpi letjelica koja leti brzinom &lt;math&gt;v&lt;/math&gt; je proporcionalna gustoći zraka i kvadratu &lt;math&gt;v&lt;/math&gt;, npr. proporcionalna je &lt;math&gt;q&lt;/math&gt;.
Zbog toga, posmatrajući varijaciju &lt;math&gt;q&lt;/math&gt; tokom leta, moguće je odrediti kako će napon varirati, te kada će dostići maksimalnu vrijednost. Tačka maksimalnog aerodinamičkog opterećenja se često označava kao ''[[max Q]]'' i to je kiritični parametar, na primjer, za letjelicu tokom lansiranja.

== Drugi oblici ==

Ako se promatrani fluid može smatrati [[idealni plin|idealnim plinom]] (što je i slučaj kod zraka), dinamički pritisak se može izraziti kao funkcija pritiska fluida i [[Machob broj|Machovog broja]].

Korsteći [[zakon idealnog plina]]:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zir.nsk.hr/islandora/object/kemos%3A246/datastream/PDF/view|title=Plinovi i plinski zakoni|website=zir.nsk.hr|access-date=28. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt;p=\rho R T&lt;/math&gt;

definiciju [[brzina zvuka|brzine zvuka]]:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/354315|title=Ovisnost brzine zvuka u zraku o temperaturi|website=hrcak.srce.hr|access-date=28. 10. 2025|archive-date=11. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240911004343/https://hrcak.srce.hr/file/354315|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt;v_s=\sqrt{k R T}&lt;/math&gt;

i definicije Machovog broja:

:&lt;math&gt;Ma=\frac{v}{v_s}&lt;/math&gt;

dinamički pritisak se može napisati kao:

:&lt;math&gt;q \ = \ \frac{k}{2} p Ma^2&lt;/math&gt;

gdje je (koristeći SI jedinice):

:&lt;math&gt;p&lt;/math&gt; = pritisak u paskalima
:&lt;math&gt;Ma&lt;/math&gt; = bezdimenzionalni Machov broj
:&lt;math&gt;\rho&lt;/math&gt; = gustoća u kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
:&lt;math&gt;R&lt;/math&gt; = [[specifična plinska konstanta]] (287,05 J/(kg·K) za [[zrak]])
:&lt;math&gt;T&lt;/math&gt; = [[apsolutna temperatura]] u kelvinima
:&lt;math&gt;k&lt;/math&gt; = bezdimenzionalni [[omjer toplotnog kapaciteta]] (1,4 za zrak, konstantno)
:&lt;math&gt;v&lt;/math&gt; = speed in m/s
:&lt;math&gt;v_s&lt;/math&gt; = speed of sound in m/s

Drugo, ako bi posmatrali letjelicu pri uzletanju i koritili formulu za [[Gustoća zraka#Efekti visine|gustoću zraka]] kao funkciju visine (važi samo sa slojeve niže od [[tropopauza|tropopauze]]), dinamički pritisak, u vezi sa letjelicom, može se izraziti kao:

:&lt;math&gt;q \ = \ \frac{ v^2 \cdot p_0 \cdot M}{ 2 \cdot R \cdot \left( T_0 + L \cdot h \right)} \cdot \left(1 + \frac{L \cdot h}{T_0} \right)^\frac{ g \cdot M}{-R \cdot L}&lt;/math&gt;

gdje je (koristeći SI jedinice):

:&lt;math&gt;q&lt;/math&gt; = dinamički pritisak u paskalima
:&lt;math&gt;v&lt;/math&gt; = spacecraft's velocity inbrzina letjelice u m/s
:&lt;math&gt;p_0&lt;/math&gt; = atmosferski pritisak na [[površina]] mora u paskalima
:&lt;math&gt;M&lt;/math&gt; = molekularna [[masa]] suhog zraka (0,0289644 kg/mol)
:&lt;math&gt;R&lt;/math&gt; = specifična plinska konstanta (287.05 J/(kg·K) )
:&lt;math&gt;T_0&lt;/math&gt; = apsolutna temperatura na površini mora u kelvinima
:&lt;math&gt;L&lt;/math&gt; = pad temprature atomofere (−0,0065 K/m)
:&lt;math&gt;h&lt;/math&gt; = visina iznad mora u m
:&lt;math&gt;g&lt;/math&gt; = [[Gravitacijsko ubrzanje|gravitaciono ubrzanje]] (9,80665 m/s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)

== Također pogledajte ==

* [[Pritisak]]

== Vanjski linkovi ==

* Definicija dinamičkog pritiska [http://scienceworld.wolfram.com/physics/DynamicPressure.html ''Eric Weisstein's World of Science'']

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Dinamika fluida]]</text>
      <sha1>038kbakou7yq8qyvwzlrgntdqkxokfa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blidinje jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76398</id>
    <revision>
      <id>3916762</id>
      <parentid>3852148</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:15:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916762</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2145" sha1="en5mct4x1pjcyba63jgmzf3g9645g7b" xml:space="preserve">{{Infokutija jezero
| ime_jezera         = Blidinje jezero
| slika_jezera       = Blidinjsko_jezero_(23_ha,_hl._max._3,5_m)_z_Maleho_Vranu.jpg
| opis_jezera        = Pogled na Blidinje jezero sa [[Vran]]a
| lokacija           = [[Tomislavgrad]]/[[Posušje]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate         = {{coord|43|36|25|N|17|29|48|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta              = [[Endoreički bazen|Endoreičko]]
| države_sliva       = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| dužina             = 2,5
| širina             = 2,1
| površina           = 5,25
| dubina             = 0,5
| max_dubina         = 3,0
| zapremina          = 
| obala              = 
| nadmorska_visina   = 1.185
| gradovi            = [[Tomislavgrad]], [[Posušje]]
| zamrznuto          = Svaku zimu
| reference          =
}}
'''Blidinje jezero''' je najveće planinsko jezero u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. Smješteno je na 1.185 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. [[Jezero]] je dugačko oko 2,5 [[km]], široko oko 2,1&amp;nbsp;km, a maksimalna dubina jezera, tek na pojedinim mjestima, iznosi oko 3 m. Inače, jezero je jako plitko, prosječna dubina mu je oko pola metra.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bistrobih.ba/Jezero-Blidinje.php |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229125738/http://www.bistrobih.ba/Jezero-Blidinje.php |archive-date=29. 12. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Prema novim istraživanjima jezero je nastalo krajem 19. stoljeća, kada su stočari začepili ponore na najnižem dijelu Blidinjskog polja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Radoš|first=Denis|date=2017|title=Povijest nastanka Blidinjskog jezera (Bosna i Hercegovina)|url=https://hrcak.srce.hr/file/273865|journal=Geoadria|doi=|access-date=20. 12. 2017|archive-date=22. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171222053125/https://hrcak.srce.hr/file/273865|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Park prirode Blidinje]]

{{Commonscat|Blidinje Lake}}
{{stub-geog}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Blidinje]]</text>
      <sha1>en5mct4x1pjcyba63jgmzf3g9645g7b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Birobidžan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83463</id>
    <revision>
      <id>3916756</id>
      <parentid>3777257</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T19:51:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916756</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3353" sha1="9gp0rqegy89tj1vui0aodpk2u6o3ey3" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
  |Grb                     = Coat of arms of Birobidzhan.svg
  |Karta                   = Map of Russia - Jewish Autonomous Oblast (2008-03).svg
  |Država                  = {{ZD|RUS}} [[Rusija]]
  |ImeSrednjegNivoaVlasti  = [[Autonomne oblasti u Rusiji|Autonomna oblast]]
  |SrednjiNivoVlasti       = [[Jevrejska autonomna oblast]]
  |Općina                  = 
  |Stanovništvo            = 77250
  |StanovništvoGodina      = 2002
  |StanovništvoUrban       = 
  |StanovništvoUrbanGodina = 
  |StanovništvoMetro       = 
  |StanovništvoMetroGodina = 
  |StanovništvoProcjena    = 
  |StanovništvoGodina2     = 
  |Površina                = 200
  |Nadmorska visina        = 
  |Pozivni broj            = +7 42622
  |Poštanski broj          = 
  |Registarska oznaka      = 
  |VrstaNaselja            = 
  |Načelnik                = Aleksander Vinnikov
  |NačelnikIzabran         = 
  |NačelnikTitula          = 
  |NačelnikStranka         = 
  |Web                     = www.eao.ru/?p=743
  |Slika                   = Birobidjan mainsquare.jpg
  |SlikaInfo               = Fontana na glavnom trgu
}}
'''Birobidžan'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Birobidzhan|title=Birobidzhan {{!}} Jewish Autonomous Region, Far East {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=14. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; ({{jez-ru|Биробиджан}}; [[jidiš]]: ביראָבידזשאַן) jest glavni grad [[Jevrejska autonomna oblast|Jevrejske autonomne oblasti]], federalne jedinice u [[Rusija|Rusiji]]. Nalazi se na ruti [[Transsibirska pruga|Transsibirske pruge]] u blizini granice sa [[Kina|Kinom]].

Birobidžan je dobio ime po dvije najveće rijeke unutar autonomne oblasti: [[Bira]] i [[Bidžan]], iako samo rijeka Bira protiče kroz grad.

== Partnerski gradovi ==

* {{ZD|SAD}} [[Beaverton]], [[Oregon]], [[SAD]]
* {{ZD|JAP}} [[Niigata]], [[Japan]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://encyclopedia.yivo.org/article/69
* [http://www.biradm.ru/ Official website of Birobizhan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141024181416/http://www.biradm.ru/|date=24. 10. 2014}} {{in lang|ru}}
* [https://birobidzhan.jsprav.ru/ Birobidzhan Business Directory] {{in lang|ru}}
* [https://www.flickr.com/search/?text=Birobidzhan Photos of Birobidzhan]
* [https://soundcloud.com/fiddler-9/x0gpfturl9od Song about Birobidzhan]
* [https://www.npr.org/2016/09/07/492962278/sad-and-absurd-the-u-s-s-r-s-disastrous-effort-to-create-a-jewish-homeland 'Sad And Absurd': The U.S.S.R.'s Disastrous Effort To Create A Jewish Homeland (National Public Radio on September 7, 2016)]
* [https://www.youtube.com/watch?v=DbGKhY8iQbA &quot;Birobidzhan Jewish autonomous region&quot;] (''RT'', 2009)
* [https://plus61j.net.au/jewish-world/never-know-really-accepted-playing-role/ ‘We never know if we are really accepted, or if we are playing a role'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230319002957/https://plus61j.net.au/jewish-world/never-know-really-accepted-playing-role/ |date=19. 3. 2023 }}, [[Mati Shemoelof]] interview in April 2021 with the Israeli-Berliner writer who wrote a novel on Birobidzhan, [[Plus61J]]
{{Normativna kontrola}}
* {{Commons|Category:Birobidzhan}}

{{stub-grad}}

[[Kategorija:Gradovi u Jevrejskoj autonomnoj oblasti]]
[[Kategorija:Gradovi u Rusiji]]</text>
      <sha1>9gp0rqegy89tj1vui0aodpk2u6o3ey3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83790</id>
    <revision>
      <id>3916747</id>
      <parentid>3822379</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T17:33:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2321" sha1="ibfccryvpbxmpjbiutiqywzizgbghl9" xml:space="preserve">[[Datoteka:Nasa diego garcia.jpg|mini|desno|250px|Atol Diego Garcia u Indijskom okeanu]]
'''Atol''' je koralno [[ostrvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/atoll|title=Atoll|website=education.nationalgeographic.org|language=en|access-date=30. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Okružuju ga [[korali]] koji rastu oko vulkanskih ostrva u tropskim morima, naročito u [[Tihi okean|Tihom]] i [[Indijski okean|Indijskom okeanu]]. Atoli imaju oblik [[prsten]]a, ali i [[polukrug]]a, a na sredini je plitki zaliv — [[laguna]]. Veći atoli su naseljeni, gdje nema izvora slatke pitke vode, pa zato život stanovnika zavisi od [[kišnica|kišnice]].

Riječ atol dolazi iz [[maldivski jezik|maldivskog jezika]]. U [[engleski jezik|engleskom jeziku]] prvi put je korištena 1625., a termin je popularizovan od strane [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]] 1824., koji je opisao atole kao specijalnu vrstu ostrva.

== Također pogledajte ==
* [[Kontinent]]
* [[Koralni greben]]
* [[Poluostrvo]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://coexploration.org/bbsr/coral/html/body_reef_formation.htm Formiranje Bermudskih grebena]
* [http://www.stanford.edu/group/microdocs/darwinvolcano.html Darwinov vulkan] – Kratki video koji raspravlja o debati Darwina i Agassiza o formiranju koralnih grebena
* [https://oceanservice.noaa.gov/education/kits/corals/media/supp_coral04a.html NOAA Nacionalna okeanska služba Edukacija – Animacija koralnog atola]
* [https://oceanservice.noaa.gov/facts/threecorals.html NOAA Nacionalna okeanska služba – Koje su tri glavne vrste koralnih grebena?]
* [https://chromoscience.com/research-article-predicting-coral-recruitment-in-palaus-complex-reef-archipelago/?frame-nonce=cbd595819e Istraživački članak: Predviđanje regrutacije korala u Palauov kompleksni grebenski arhipelag]; {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210920232708/https://chromoscience.com/research-article-predicting-coral-recruitment-in-palaus-complex-reef-archipelago/?frame-nonce=cbd595819e|date=20. 9. 2021}}
* [http://maps.fiu.edu/gis/goldberg/atolls Svjetski atoli, Goldberg 2016: Globalna karta koja sadrži sve atole]{{Mrtav link}}
{{Commons|Atoll|Atol}}

{{stub-geog}}
{{Forme_Zemljine_površine}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Atoli| ]]
[[Kategorija:Ostrva]]</text>
      <sha1>ibfccryvpbxmpjbiutiqywzizgbghl9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dinar Republike Srpske Krajine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86989</id>
    <revision>
      <id>3916723</id>
      <parentid>3896502</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T12:58:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>J budissin</username>
        <id>3046</id>
      </contributor>
      <comment>ljepša slika</comment>
      <origin>3916723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10353" sha1="986hyrp9xnuupynr2isl7h2u3ns4y9v" xml:space="preserve">{{Infokutija valuta
|ime_valute          =Dinar Republike srpske krajine
|izvorno_ime         =
|slika_1             =100000 din Srpska krajina lice.jpg
|opis_1              =
|slika_2             =
|opis_2              =
|iso_kod             =
|korisnik_država     =Republika Srpska Krajina
|stopa_inflacije     =
|izvor_datum_inf     =
|najmanja_jedinica   =para
|oznaka              =
|kovanice            =
|novčanice           =1000, 10.000, 500.000, 1.000.000, 10.000.000 dinara (zadnja serija iz 1994.)
|oznaka              =
|nacionalna_banka    =Narodna banka Srpske Krajine
|web_banka           =
|štamparija          =
|web_tiskara         =
|kovnica             =
|web_kovnica         =
}}
[[File:Dinara RSK.jpg|thumb|200px|Novčanice Republike Srpske Krajine]]
'''Dinar Republike srpske krajine''' korišten je u [[Republika srpska krajina|Republici srpskoj krajini]] odnosno u dijelovima [[Hrvatska|Hrvatske]], koji nisu bili od 1991. pod kontrolom hrvatskih vlasti. Od 1991-92. koriste se novčanice [[jugoslavenski dinar|jugoslavenskog dinara]] u apoenima od 10.000, 20.000 i 50.000 dinara, koje se mogu naći sa različitim žigovima.
Novac je izdavala Narodna banka Srpske Krajine, koja je bila u stvari samo podružnica [[Narodna banka Jugoslavije|Narodne banke Jugoslavije]] (NBJ).&lt;ref name=&quot;DRSK&quot;/&gt;

==Historija==

U kninskoj štampariji Mladost su 1991. štampani bonovi vrijednosti 10.000, 20.000 i 50.000 dinara. Bonovi bi služili kao zajam za odbranu RSK, ali nikada nisu pušteni u opticaj.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Vrijednosni bonovi 1991.|url=http://www.kunalipa.com/katalog/rsk-dinar/bonovi.php|website=Kunalipa|access-date=13. 1. 2016|language=hrvatski}}&lt;/ref&gt; Nakon proglašavanja Republike Srpske Krajine (RSK) najavljeno je 18. maja 1992 uvođenje vlastite valute. Premijer RSK [[Zdravko Zečević]] zatražio je od vlada [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], kao i guvernera NBJ da RSK ostane dio jedinstvenog monetarnog sistema sa [[Savezna republika Jugoslavija|SRJ]]. Zahtjev Zečevića je odbijen, jer se smatralo da će oticanje [[jugoslavenski dinar|jugoslavenskog dinara]] iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] pojačati [[inflacija|inflaciju]]. Na područjima pod kontrolom oružanih trupa RSK opticao je pored dinara RSK i jugoslavenski i to u odnosu 1:1. Hrvatska nikada nije zvanično priznala dinar Srpke Krajine.&lt;ref name=&quot;DRSK&quot;&gt;{{cite web|title=Dinar Republike Srpske Krajine|url=http://www.kunalipa.com/katalog/rsk-dinar/srpska-krajina.php|website=Kunalipa|access-date=11. 1. 2016|language=hrvatski}}&lt;/ref&gt;

===Inflacija===
Budući da je odnos jugoslavenskog i krajinskog dinara iznosio 1:1, u RSK je sprovođenja denominacija paralelno sa SRJ. Od početka dinar je bio izložen [[hiperinflacija|hiperinflaciji]]. 1. jula 1992 izvršena je denominacija u odnosu 1:10. Nakon 6 mjeseci tačnije 1.10.1993 dinar je denominiran u odnosu 1:1.000.000, da bi 1.1.1994 denominacija iznosila 1:1.000.000.000. Dinar SRJ a time i dinar RSK, imao je 24.1.1994 tržišnu vrijednost od 13.373.454 za jednu njemačku marku. Uvođenjem tzv. &quot;super dinara&quot; ili &quot;Avrama&quot; izvršena je [[devalvacija]] postojećeg od 1:20.000.000. Krajinski dinar se ukida te RSK i [[Republika Srpska|RS]] se uključuju u monetarni sastav SRJ. Time je za dvije godine, u periodu 1992-1994, dinar denominiran u odnosu 1:200.000.000.000.000.000.000.000. U ovom periodu [[stopa inflacije|godišnja stopa]] [[inflacija|inflacije]] je iznosila 10&lt;sup&gt;25&lt;/sup&gt;%.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Hiperinflacija|url=http://www.kunalipa.com/katalog/rsk-dinar/hiperinflacija.php|website=Kunalipa|access-date=13. 1. 2016|language=hrvatski}}&lt;/ref&gt;

===Ukidanje dinara===

Februara 1995. kontakt grupa ([[EU]], [[SAD]], [[Rusija]]) donijele su tzv. [[Plan Z4]]. RSK bi tom planu imala: [[parlament]], [[vlada|vladu]], [[grb]], [[himna|himnu]], [[policija|policiju]], [[valuta|valutu]] (koju bi izdavala [[Centralna banka Hrvatske]]) itd. Odbijanje plana od strane predstavnika RSK te operacije [[hrvatska vojska|hrvatske vojske]] (HV) [[Operacija &quot;Bljesak&quot;|&quot;Bljesak&quot;]] i [[Operacija &quot;Oluja&quot;|&quot;Oluja&quot;]] dovodi do nestanka Srpske Krajine. Na teritoriji pod kontrolom HV uvodi se [[Hrvatska kuna|kuna]], izuzevši područje Hrvatskog podunavlja koje je tek 1997. potpalo pod hrvatski suverenitet. Dinar SRJ se mijenjao za kunu u odnosu 1:1.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ukidanje krajinskog dinara|url=http://www.kunalipa.com/katalog/rsk-dinar/kraj.php|website=Kunalipa|access-date=13. 1. 2016|language=hrvatski}}&lt;/ref&gt;

== Prva serija ==

U julu 1992. izlazi prva serija novčanica, koje zamjenjuju jugoslavenski dinar. Izdati su apoeni od 10, 50, 100, 500, 1.000 i 5.000 dinara. Sve se novčanice istog izgleda, sa grbom Republike Srpske Krajine, ornamentom i razlikuju se u boji izdavanja i nominalnoj vrijednosti, te neznatno u veličini. Sve novčanice nose kao mjesto izdavanja [[Knin]] i 1992. godinu. Tekst je na licu ispisan ćirilicom, a na naličju latiničnim pismom. Izdate su od ministarstva finansija i zapravo su novčani [[bon]]ovi, koji su zamijenili jugoslavenski dinar. Grafička rješenja su slična [[Dinar Republike Srpske|dinaru Republike Srpske]].

{| class=&quot;wikitable center&quot; style=&quot;text-align:center&quot; 
|- bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot;
! width=&quot;7%&quot; |Nominalna&lt;br /&gt;vrijednost
! width=&quot;33%&quot; |Lice&lt;br /&gt;strana
! width=&quot;33%&quot; |Naličje&lt;br /&gt;strana
! width=&quot;13%&quot; |Veličina
! width=&quot;9%&quot; |Prvo&lt;br /&gt;izdanje
! width=&quot;5%&quot; |Kat.broj
|- 
| 10&amp;nbsp;Din&lt;ref name=&quot;prvaserija&quot;&gt;{{cite web|title=Prva serija 1992.|url=http://www.kunalipa.com/katalog/rsk-dinar/serija-1.php|website=Kunalipa|access-date=11. 1. 2016|language=hrvatski}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | [[Datoteka:10 din Srpska krajina lice.jpg|frameless|centar]] &lt;br /&gt; 
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | [[Datoteka:10 din Srpska krajina nalicje.jpg|frameless|centar]] &lt;br /&gt; 
| 138&amp;nbsp;mm&amp;nbsp;×&amp;nbsp;65&amp;nbsp;mm
| 1992
| 
|-
| 50&amp;nbsp;Din&lt;ref name=&quot;prvaserija&quot;/&gt;
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | [[Datoteka:50 din Srpska krajina lice.jpg|frameless|centar]] &lt;br /&gt; 
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | [[Datoteka:50 din Srpska krajina nalicje.jpg|frameless|centar]] &lt;br /&gt; 
| 138&amp;nbsp;mm&amp;nbsp;×&amp;nbsp;65&amp;nbsp;mm
| 1992.
| 
|-
| 100&amp;nbsp;Din&lt;ref name=&quot;prvaserija&quot;/&gt;
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | [[Datoteka:100 din Srpska krajina lice.jpg|frameless|centar]] &lt;br /&gt; 
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | [[Datoteka:100 din Srpska krajina nalicje.jpg|frameless|centar]] &lt;br /&gt; 
| 138&amp;nbsp;mm&amp;nbsp;×&amp;nbsp;65&amp;nbsp;mm
| 1992
| 
|-
| 500&amp;nbsp;Din&lt;ref name=&quot;prvaserija&quot;/&gt;
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | [[Datoteka:500 din Srpska krajina lice.jpg|frameless|centar]] &lt;br /&gt; 
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | [[Datoteka:500din Srpska krajina nalicje.jpg|frameless|centar]] &lt;br /&gt; 
| 146&amp;nbsp;mm&amp;nbsp;×&amp;nbsp;70&amp;nbsp;mm
| 1992
| 
|-
| 1.000&amp;nbsp;Din&lt;ref name=&quot;prvaserija&quot;/&gt;
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | &lt;br /&gt; 
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | &lt;br /&gt; 
| &amp;nbsp;mm&amp;nbsp;×&amp;nbsp;&amp;nbsp;mm
| 1992
| 
|-

| 5.000&amp;nbsp;Din&lt;ref name=&quot;prvaserija&quot;/&gt;
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | [[Datoteka:5000 din Srpska krajina lice.jpg|frameless|centar]] &lt;br /&gt; 
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | [[Datoteka:5000 din Srpska krajina nalicje.jpg|frameless|centar]] &lt;br /&gt; 
| 148&amp;nbsp;mm&amp;nbsp;×&amp;nbsp;70&amp;nbsp;mm
| 1992
|
|-
|}

== Druga serija ==

Druga serija novčanica Republike Srpske krajine je nastavak prve serije s apoenima u vrijednostima 10.000, 50.000, 100.000, 1 milion, 5 miliona, 10 miliona, 20 miliona, 50 miliona, 100 miliona, 500 miliona, 1 milijarde, 5 milijardi i 10 milijardi dinara. Razlikuju se po tekstu ''Narodna banka Republike Srpske Krajine'', te po potpisu guvernera banke.

{| class=&quot;wikitable center&quot; style=&quot;text-align:center&quot; 
|- bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot;
! width=&quot;7%&quot; |Nominalna&lt;br /&gt;vrijednost
! width=&quot;33%&quot; |Prednja&lt;br /&gt;strana
! width=&quot;33%&quot; |Stražnja&lt;br /&gt;strana
! width=&quot;13%&quot; |Veličina
! width=&quot;9%&quot; |Prvo&lt;br /&gt;izdanje
! width=&quot;5%&quot; |Kat.broj
|-
| 50.000&amp;nbsp;Din&lt;ref name=&quot;drugaserija&quot;&gt;{{cite web|title=Druga serija 1993.|url=http://www.kunalipa.com/katalog/rsk-dinar/serija-2.php|website=Kunalipa|access-date=11. 1. 2016|language=hrvatski}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | [[Datoteka:50000 din Srpska krajina lice.jpg|frameless|centar]] &lt;br /&gt; 
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | &lt;br /&gt; 
| 148&amp;nbsp;mm&amp;nbsp;×&amp;nbsp;70&amp;nbsp;mm
| 1992
|  
|-
| 100.000&amp;nbsp;Din&lt;ref name=&quot;drugaserija&quot;/&gt;
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | [[Datoteka:100000 din Srpska krajina lice.jpg|frameless|centar]] &lt;br /&gt; 
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; | [[Datoteka:100000 din Srpska krajina nalicje.jpg|frameless|centar]] &lt;br /&gt; 
| 150&amp;nbsp;mm&amp;nbsp;×&amp;nbsp;71&amp;nbsp;mm
| 1993
| 
|-
|}

== Treća serija ==

Denominacijom dinara uslijed hiperinflacije 1993, Narodna banka izdaje nove novčanice u apoenima od 5.000, 50.000, 100.000, 500.000, 5 miliona, 100 miliona, 500 miliona, 5 milijardi, 10 milijardi i 50 milijardi dinara.

{| class=&quot;wikitable center&quot; style=&quot;text-align:center&quot; 
|- bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot;
! width=&quot;7%&quot; |Nominalna&lt;br /&gt;vrijednost
! width=&quot;33%&quot; |Prednja&lt;br /&gt;strana
! width=&quot;33%&quot; |Stražnja&lt;br /&gt;strana
! width=&quot;13%&quot; |Veličina
! width=&quot;9%&quot; |Prvo&lt;br /&gt;izdanje
! width=&quot;5%&quot; |Kat.broj
|-
| 5.000.000&amp;nbsp;Din
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; |  &lt;br /&gt; 
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:left&quot; |  &lt;br /&gt; 
| 150&amp;nbsp;mm&amp;nbsp;×&amp;nbsp;71&amp;nbsp;mm
| 1993
| 
|-
|}
== Četvrta serija ==
Ponovnom denominacijom 1994. izlazi zadnja serija u apoenima od 1.000, 10.000, 500.000, 1 miliona i 10 miliona dinara. Dinar, na ovim područjima zamjenjuje 1995. hrvatska [[kuna (valuta)|kuna]].

== Također pogledajte ==
* [[Jugoslavenski dinar]]
* [[Dinar Republike Srpske]]
* [[Hrvatski dinar]]
* [[Bosanskohercegovački dinar]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.kunalipa.com/katalog/rsk-dinar/ Dinar RSK 1991-1994]
* [http://www.republikasrpskakrajina.com/SERIJSKENOVCANICE.htm Novčanice RSK]
* [http://www.republikasrpskakrajina.com/VRIJEDNOSNIBONOVI.htm Bonovi RSK]
* [http://www.republikasrpskakrajina.com/OBVEZNICE.htm Obveznice RSK]

{{Evropske valute}}

[[Kategorija:Historijske valute]]
[[Kategorija:Evropske valute]]</text>
      <sha1>986hyrp9xnuupynr2isl7h2u3ns4y9v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cerera (patuljasta planeta)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95945</id>
    <revision>
      <id>3916789</id>
      <parentid>3887044</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:33:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916789</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51826" sha1="arahmbhc38z0fam1teikrqi617d1vqt" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija nebesko tijelo
| ime                         = Cerera [[Datoteka:Ceres symbol (bold).svg|20px|⚳]]
| slika                       = [[Datoteka:Ceres - RC3 - Haulani Crater (22381131691) (cropped).jpg|240px]]
| Opis slike                  = Pogled Cerere u prirodnoj boji sa svemirskog broda ''[[Dawn (svemirski brod)|Dawn]]'', maj 2015. &lt;ref group=&quot;lower-alpha&quot;&gt;Ova slika je napravljena 2. maja 2015. sa ''Dawn'' kosmičkog broda na visini od 13,642 km iznad površine Cerere. U sredini i desno od sredine se vide dvije [[Svijetle tačke na Cereri|svijetle tačke]], a ovaj fenomen je običan na Cereri, u Oxo i [[Haulani (krater)|Haulani]] kraterima. [[Ahuna Mons]] je također vidljiva na slici kao primjetljivo brdo, desno od dna.&lt;/ref&gt;
| boja                        = #FFFFC0
&lt;!-- ** Otkriće ** --&gt;
| Otkrio                      = [[Giuseppe Piazzi]]
| Datum otkrića               = 1. januar 1801.&lt;ref&gt;{{cite book | last=Schmadel | first=Lutz | authorlink=Lutz D. Schmadel | title=Dictionary of minor planet names | url=http://books.google.com/books?id=KWrB1jPCa8AC&amp;pg=PA15 | access-date=30. 12. 2008 | edition=peto | year=2003 | publisher=Springer | location=Njemačka | isbn=3-540-00238-3 | page=15 }}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- ** Oznake ** --&gt;
| mp_naziv                    = '''1 Ceres'''
| drugi_nazivi                = A899 OF; 1943 XB
| mp_kategorija               = [[patuljasta planeta]]&lt;br /&gt;[[asteroidni pojas]]
| pridjevi                    =  Cereski, Cererin
&lt;!-- ** Osobine putanje ** --&gt;
| Osobine putanje ref         = &lt;ref name=&quot;jpl_sbdb&quot;&gt;{{cite web
  | last=Yeomans | first=Donald K. | date=5. 7. 2007
  | url=http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb.cgi?sstr=Ceres;orb=1
  | title=1 Ceres | publisher=JPL Small-Body Database Browser
  | access-date=10. 4. 2009}}—Navedene vrijednosti su zaokružene.&lt;/ref&gt;
| Epoha                       = 18. jun 2009.&lt;br /&gt;([[Julijanski dan|JD]] 2455000,5)
| Afel                        = 446.669.320&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;2,9858&amp;nbsp;[[Astronomska jedinica|AJ]]
| Perihel                     = 380.995.855&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;2,5468&amp;nbsp;AJ
| Periapsis                   =
| Apoapsis                    =
| Srednji poluprečnik putanje = 413.832.587&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;2,7663&amp;nbsp;AJ&lt;ref name=&quot;jpl_sbdb&quot; /&gt;
| Ekscentricitet putanje      = 0,07934&lt;ref name=&quot;jpl_sbdb&quot; /&gt;
| Orbitalni period            = 1680,5&amp;nbsp;[[dan]]a&lt;br /&gt;4,60&amp;nbsp;[[Julijanska godina (astronomija)|godina]]
| Sinodni period              =
| Prosječna orbitalna brzina  = 17,882&amp;nbsp;km/s
| Srednja anomalija           = 27,448°
| Inklinacija                 = 10,585°&lt;ref name=&quot;jpl_sbdb&quot; /&gt; ka [[Ecliptika|Ekliptici]]&lt;br /&gt;9,20° ka [[Konstantna ravan|Konstantnoj ravni]]&lt;ref name=meanplane&gt;{{cite web
  |date=3. april 2009.
  |title=The MeanPlane (Invariable plane) of the Solar System passing through the barycenter
  |url=http://home.comcast.net/~kpheider/MeanPlane.gif
  |access-date=10. april 2009.
  |archive-url=https://web.archive.org/web/20090420194536/http://home.comcast.net/~kpheider/MeanPlane.gif
  |archive-date=20. 4. 2009
  |url-status=live
  }} (pronađeno [http://chemistry.unina.it/~alvitagl/solex/ Solex 10] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081220235836/http://chemistry.unina.it/~alvitagl/solex/ |date=20. 12. 2008 }}, napisao Aldo Vitagliano; pogledajte [[Konstantna ravan]])&lt;/ref&gt;
| Ugaona udaljenost           =
| Dužina ulaznog čvora        = 80,399°&lt;ref name=&quot;jpl_sbdb&quot; /&gt;
| Dužina periapsisa           =
| Vrijeme periapsisa          =
| Argument perihela           = 72,825°&lt;ref name=&quot;jpl_sbdb&quot; /&gt;
| Poluamplituda               = 
| Prirodni satelit            =
| Broj satelita               =
&lt;!-- ** Fizikalne osobine ** --&gt;
| Dimenzije                   = 
| Poluprečnik                 =
| Ekvatorijalni poluprečnik   = 487,3&amp;nbsp;±&amp;nbsp;1,8&amp;nbsp;km&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt;
| Polarni poluprečnik         = 454,7&amp;nbsp;±&amp;nbsp;1,6&amp;nbsp;km&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt;
| Elipticitet                 =
| Obim                        =
| Površina                    =
| Zapremina                   =
| Masa                        = 9,43&amp;nbsp;±&amp;nbsp;0,07{{e|20}}&amp;nbsp;kg&lt;ref name=&quot;Carry2008&quot; /&gt;
| Prosječna gustoća           = 2,077&amp;nbsp;±&amp;nbsp;0,036&amp;nbsp;g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt;
| Gravitacija na površini     = 0,27 [[m/s²|m/s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]&lt;br /&gt;0,028 [[g-sila|g]]&lt;ref name=&quot;fact2&quot;&gt;Izračunato na osnovu poznatih parametara.&lt;/ref&gt;
| Brzina oslobađanja          = 0,51&amp;nbsp;km/s&lt;ref name=&quot;fact2&quot; /&gt;
| Period rotacije             =
| Siderički period rotacije   = 0,3781&amp;nbsp;d&lt;br /&gt;9,074170&amp;nbsp;h&lt;ref name=&quot;NSSDC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Chamberlain2007&quot;&gt;{{cite journal
  |last=Chamberlain |first=Matthew A.
  |coauthors=Sykes, Mark V.; Esquerdo, Gilbert A.
  |title=Ceres lightcurve analysis – Period determination
  |journal=Icarus|volume=188|pages=451–456|year=2007
  |doi=10.1016/j.icarus.2006.11.025
  |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2007Icar..188..451C }}&lt;/ref&gt;
| Brzina rotacije             =
| Osni nagib                  = oko 3°&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt;
| Rektascenzija sjevernog pola= 19 h 24 min &lt;br /&gt;291°&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt;
| Ekliptična geografska širina=
| Ekliptična geografska dužina=
| Deklinacija                 = 59°&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt;
| Albedo                      = 0,090&amp;nbsp;±&amp;nbsp;0,0033&amp;nbsp;([[geometrijski albedo|vizuelno geometrijski]])&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt;
| Temp na površini            = '''min''': ? &lt;br /&gt;'''prosj.''': ~167 K&lt;ref name=&quot;Saint-Pe1993&quot;&gt;{{cite journal
  |last= Saint-Pé|first=O.
  |coauthors=Combes, N.; Rigaut F.
  |title=Ceres surface properties by high-resolution imaging from Earth
  |year=1993|volume=105|pages=271–281|
  journal=Icarus
  |doi=10.1006/icar.1993.1125
  |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1993Icar..105..271S }}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;'''maks''': 239 K&lt;ref name=&quot;Saint-Pe1993&quot; /&gt;
| Spektralna klasa            = [[Asteroidi C-tipa|C]]&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot; /&gt;
| Prividna magnituda          = 6,7&lt;ref name=&quot;Pasachoff1983&quot; /&gt; do 9,32&lt;ref name=&quot;fact3&quot;&gt;Magnituda i ugaona veličina generisani pomoću [http://ssd.jpl.nasa.gov/horizons.cgi?find_body=1&amp;body_group=sb&amp;sstr=1 Horizons] (Ephemeris: Observer Table: Quantities = 9,13,20,29)&lt;/ref&gt;
| Apsolutna magnituda         = 3,36&amp;nbsp;±&amp;nbsp;0,02&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt;
| Ugaoni prečnik              = 0,84&quot;&lt;ref&gt;Ceresova ugaona veličina @ februar 2009. Pozicija: 974 km prečnik / (1,58319 AJ * 149.597.870 km) * 206265 = 0,84&quot;&lt;/ref&gt; do 0,33&quot;&lt;ref name=&quot;fact2&quot; /&gt;
}}
'''Cerera''', [[Oznake malih planeta|službene oznake]] '''1 Ceres''' (simbol: [[File:Ceres symbol (bold).svg|16px|⚳]]),&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.jpl.nasa.gov/infographics/what-is-a-dwarf-planet |author= JPL/NASA |date= 22. 4. 2015  |website= Jet Propulsion Laboratory |title= What is a Dwarf Planet? |access-date= 19. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; je najmanja identifikovana [[patuljasta planeta]] u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] i jedina u [[asteroidni pojas|asteroidnom pojasu]]. Otkrio ju je [[Giuseppe Piazzi]] 1. januara 1801. godine&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt; i dobila je ime po [[Rimska mitologija|Rimskoj boginji]] [[Cerera (rimska mitologija)|Cereri]] — boginji rastućih biljaka, žetve i majčinske ljubavi.

Sa prečnikom od oko 950&amp;nbsp;[[km]], Cerera je daleko [[Spisak značajnih asteroida|najveće]] i najmasivnije tijelo u asteroidnom pojasu, te sadrži trećinu (32%) ukupne [[masa|mase]] pojasa.&lt;ref name=&quot;Pitjeva04b&quot;&gt;Pitjeva, E. V.; [http://journals.cambridge.org/production/action/cjoGetFulltext?fulltextid=303499 ''Precise determination of the motion of planets and some astronomical constants from modern observations'']{{Mrtav link}}, in Kurtz, D. W. (Ed.), ''Proceedings of IAU Colloquium No. 196: Transits of Venus: New Views of the Solar System and Galaxy'', 2004&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Moomaw&quot;&gt;{{cite web|author=Moomaw, Bruce|title=Ceres As An Abode Of Life|url=http://www.spaceblogger.com/reports/Ceres_As_An_Abode_Of_Life_999.html|access-date=6. 11. 2007|publisher=spaceblooger.com|date=2. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20080929214602/http://www.spaceblogger.com/reports/Ceres_As_An_Abode_Of_Life_999.html|archive-date=29. 9. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nedavna osmatranja su otkrila da je sferoidan, za razliku od nepravilnih oblika manjih tijela sa nižom [[gravitacija|gravitacijom]].&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt; Površina Ceresa se vjerovatno sastoji od mješavine leda, vode i raznih [[hidrat]]nih [[mineral]]a kao što su [[karbonat]]i i [[glina|gline]].&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot; /&gt; Ceres je vjerovatno podijeljen na [[Stijena (geologija)|stjenovito]] [[Jezgro (geologija)|jezgro]] i ledeni [[Omotač (geologija)|omotač]].&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt; Moguće je da se ispod površine nalazi [[okean]], što ga čini mogućim odredištem u potrazi za [[vanzemaljski život|vanzemaljskim životom]].&lt;ref name=&quot;Moomaw&quot; /&gt;

Ceresova [[prividna magnituda]] se kreće od 6,7 do 9,3 i zato je premalo osvijetljen da bi se vidio golim okom.&lt;ref name=&quot;Pasachoff1983&quot; /&gt; 27. septembra 2007. godine, [[NASA]] je lansirala svemirsku sondu [[Dawn (letjelica)|Dawn]] radi istraživanja [[4 Vesta|Veste]] (2011.-2012.) i Ceresa (2015.).&lt;ref name=&quot;Russel2006&quot; /&gt;

== Otkriće ==
Ideju da bi nepoznata planeta mogla postojati između orbita [[Mars]]a i [[Jupiter]]a je prvi predložio [[Johann Elert Bode]] 1768. godine.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt; Njegova razmatranja su se zasnivala na takozvanom [[Titius-Bodeov zakon|Titius-Bodeovom zakonu]], sada napuštenoj teoriji koju je predložio [[Johann Daniel Titius]] 1766. godine.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hogg1948&quot;&gt;{{cite journal|last=Hogg|first=Helen Sawyer|title=The Titius-Bode Law and the Discovery of Ceres|journal=Journal of the Royal Astronomical Society of Canada|volume=242|pages=241–246|year=1948| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1948JRASC..42..241S}}&lt;/ref&gt; Po ovom zakonu, velika poluosa planete bi trebala biti blizu 2,8 [[Astronomska jedinica|AJ]].&lt;ref name=&quot;Hogg1948&quot; /&gt; Kada je [[William Herschell]] otkrio [[Uran]] 1781. godine,&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt; vjera u zakon Titiusa i Bodea je porasla, i 1800. godine dvadeset četiri iskusna astronoma su udružili svoje napore, te započeli metodičku potragu za predloženom planetom.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hogg1948&quot; /&gt; Grupu je predvodio [[Franz Xaver, Baron von Zach|Franz Xaver von Zach]], urednik časopisa ''Monatliche Correspondenz''. Iako nisu uspjeli otkriti Ceres, kasnije su pronašli nekoliko velikih [[asteroid]]a.&lt;ref name=&quot;Hogg1948&quot; /&gt;
[[Datoteka:Piazzi Cerere.jpg|mini|lijevo|200px|Piazzijeva knjiga ''&quot;Della scoperta del nuovo pianeta Cerere Ferdinandea&quot;'' prikazuje otkriće Ceresa]]

Cereru je 1. januara 1801. godine otkrio [[Giuseppe Piazzi]] koji je tražio zvijezdu navedenu od strane [[Francis Wollaston (1737-1815)|Francisa Wollastona]] kao Mayer 87, jer se nije nalazila na datoj poziciji u [[Tobias Mayer|Mayerovom]] zodijačkom katalogu.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot;&gt;{{cite web|last=Hoskin|first=Michael|date=26. 6. 1992|url=http://www.astropa.unipa.it/HISTORY/hoskin.html|title=Bodes' Law and the Discovery of Ceres|publisher=Observatorio Astronomico di Palermo &quot;Giuseppe S. Vaiana&quot;|access-date=5. 6. 2007|archive-date=22. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522214414/http://www.astropa.unipa.it/HISTORY/hoskin.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Umjesto zvijezde, Piazzi je pronašao objekat sličan zvijezdi koji se kretao i za koji je prvo mislio da je [[kometa]].&lt;ref name=&quot;Forbes1971&quot;&gt;{{cite journal|last=Forbes|first=Eric G.|title=Gauss and the Discovery of Ceres|journal=Journal for the History of Astronomy|volume=2|pages=195–199|year=1971| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1971JHA.....2..195F}}&lt;/ref&gt; Piazzi je ukupno 24 puta promatrao Ceres, zadnji put 11. februara, kada je bolest prekinula njegova promatranja. Svoje otkriće je objavio 24. januara 1801. godine u pismima kolegama astronomima, među njima i njegovom zemljaku [[Barnaba Oriani|Barnabiu Orianiu]] iz [[Milano|Milana]]. Predstavio ga je kao kometu, ali &quot;pošto je njegovo kretanje tako sporo i pravilno, više puta mi se učinilo da bi moglo biti nešto bolje od komete&quot;.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt; U aprilu, Piazzi je poslao svoja kompletna promatranja Orianiu, Johannu Elertu Bodeu i [[Jérôme Lalande|Jérômeu Lalandeu]] iz [[Pariz]]a. Informacije su objavljene 1801. godine u septembarskom izdanju časopisa ''Monatliche Correspondenz''.&lt;ref name=&quot;Forbes1971&quot; /&gt;

Ubrzo nakon ovoga, Ceresova prividna pozicija se promijenila (većinom zbog Zemljinog orbitalnog kretanja). Tada je već bio preblizu Sunčevom sjaju, pa drugi astronomi nisu mogli potvrditi Piazzieva posmatranja sve do kraja godine. Ipak nakon toliko dugo vremena, bilo je teško predvidjeti njegovu tačnu poziciju. Da bi ponovo pronašao Ceres, [[Carl Friedrich Gauss]], tada star 24 godine, je izumio efikasnu metodu otkrivanja orbite.&lt;ref name=&quot;Forbes1971&quot; /&gt; Za samo nekoliko sedmica, predvidio je njegovu putanju i poslao svoje rezultate von Zachu. 31. decembra 1801. godine von Zach i [[Heinrich W. M. Olbers]] su pronašli Ceres blizu predviđene pozicije.&lt;ref name=&quot;Forbes1971&quot; /&gt;

Herschel je 1802. godine procijenio da Ceres ima prečnik od 260&amp;nbsp;km, a 1811. godine [[Johann Hieronymus Schröter]] je procijenio da taj prečnik iznosi 2.613&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite web
  |author=Hilton, James L. |authorlink=James L. Hilton
  |title=Asteroid Masses and Densities
  |work=U.S. Naval Observatory
  |url=http://www.lpi.usra.edu/books/AsteroidsIII/pdf/3008.pdf
  |access-date=23. 6. 2008|format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1994&quot;&gt;{{cite journal
  |last=Hughes|first=D. W.
  |title=The Historical Unravelling of the Diameters of the First Four Asteroids
  |journal=R.A.S. Quarterly Journal|volume=35|issue=3|page=331|year=1994
  |url=http://adsabs.harvard.edu/full/1994QJRAS..35..331H
   }}[http://articles.adsabs.harvard.edu/cgi-bin/nph-iarticle_query?1994QJRAS..35..331H&amp;defaultprint=YES&amp;page_ind=4&amp;filetype=.pdf (Strana 335)]&lt;/ref&gt;

== Ime ==
Piazzi je prvobitno predložio ime ''Ceres Ferdinandea'' ([[Italijani|italijanski]], ''Cerere Ferdinandea'') za ovo tijelo, po mitološkoj figuri [[Cerera (rimska mitologija)|Cereri]] ([[Rimska mitologija|Rimskoj boginji]] biljaka) i [[Ferdinand I od Dvije Sicilije|Kralju Ferdinandu]] od [[Kraljevstvo Dvije Sicilije|Dvije Sicilije]].&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Forbes1971&quot; /&gt; &quot;Ferdinandea&quot; nije bilo prihvatljivo drugim nacijama u svijetu, tako da je izbačeno. Ceres se kratkovremeno u Njemačkoj zvao [[Hera]].&lt;ref&gt;{{cite book|author=Foderà Serio, G.; Manara, A.; Sicoli, P.|editor=W. F. Bottke Jr., A. Cellino, P. Paolicchi, i R. P. Binzel|year=2002 |chapter=Giuseppe Piazzi and the Discovery of Ceres|title=Asteroids III|publisher=University of Arizona Press|pages=17–24|location=Tucson, Arizona| url=http://www.lpi.usra.edu/books/AsteroidsIII/pdf/3027.pdf|format=PDF|access-date=25. 6. 2009}}&lt;/ref&gt; U Grčkoj se naziva Δήμητρα ([[Demetra]]), po grčkom ekvivalentu boginje Cerere; u engleskom govornom području, Demetra je naziv asteroida ([[1108 Demetra]]). Zbog rijetkog korištenja, ne postoji konsenzus o ispravnom korištenju pridjeva, ali se najčešće koriste ''Cereski'' i ''Ceranin''. Ceresov [[Astronomski simboli|astronomski simbol]] je [[srp]] ([[Datoteka:Ceres symbol.svg|20px|Srp, simbol Ceresa]]), sličan [[Venera|Venerinom]] simbolu ([[Datoteka:Venus symbol.svg|22px|Astronomski simbol Venere]]) koji je simbol ženskog spola i Venerinog ogledala.&lt;ref name=&quot;Forbes1971&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Gould|first=B. A.|authorlink=Benjamin Apthorp Gould|title=On the symbolic notation of the asteroids|journal=Astronomical Journal|year=1852|volume=2|issue=34|page=80| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1852AJ......2...80G| access-date=5. 6. 2007|doi=10.1086/100212}}&lt;/ref&gt; Element [[Cerijum]] je dobio naziv po Ceresu.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Staff|url=http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Ce/hist.html|title=Cerium: historical information|publisher=Adaptive Optics|access-date=27. 4. 2007|archive-date=14. 3. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070314130643/http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Ce/hist.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Element [[paladij]] je prvobitno bio nazvan po Ceresu, ali je njegov pronalazač promijenio ime nakon što je [[cerij]] dobio svoje ime. Paladij je dobio ime po asteroidu [[2 Pallas]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://alchemy.chem.uwm.edu/amalgamator/features/feat2003/features.html#yag|date=[[30. oktobar]], 2003|title=Amalgamator Features 2003: 200 Years Ago|access-date=21. 8. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060207121906/http://alchemy.chem.uwm.edu/amalgamator/features/feat2003/features.html#yag|archive-date=7. 2. 2006|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Status ==
[[Datoteka:Ceres Earth Moon Comparison.png|200px|mini|lijevo|Ceres (dolje lijevo), Mjesec i Zemlja, prikazani u omjeru.]]
Klasifikacija Ceresa se više puta mijenjala i bila je predmet neslaganja. Johann Elert Bode je vjerovao da je Ceres &quot;odbjegli planet&quot; za kojeg je vjerovao da postoji između Marsa i Jupitera, na daljini od 419 miliona&amp;nbsp;km (2,8&amp;nbsp;AJ) od Sunca.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt; Ceresu je dodijeljen planetarni simbol i [[Planeta#Nekadašnje klasifikacije|ostao je izlistan kao planet]] u astronomskim knjigama (zajedno sa 2 Pallasom, [[3 Juno]]m i 4 Vestom oko pola vijeka, kada je otkriveno još asteroida.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Forbes1971&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hilton&quot; /&gt;

Ipak, kako je sve više objekata bilo otkrivano u području, shvaćeno je da Ceres predstavlja samo prvo u nizu mnogih sličnih tijela.&lt;ref name=&quot;hoskin&quot; /&gt; Sir William Herschel je 1802. godine skovao termin ''asteroid'' (&quot;sličan-zvijezdi&quot;) za takva tijela,&lt;ref name=&quot;Hilton&quot;&gt;{{cite web|url=http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/minorplanets.php|first=James L.|last=Hilton|title=When Did the Asteroids Become Minor Planets?|date=17. 9. 2001|access-date=16. 8. 2006|archive-date=27. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200327014030/https://www.webcitation.org/5msUtFmJu?url=http%3A%2F%2Faa.usno.navy.mil%2Ffaq%2Fdocs%2Fminorplanets.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; pišući kako &quot;ona toliko liče na male zvijezde da ih je veoma teško razlikovati, čak i sa veoma dobrim teleskopima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://links.jstor.org/sici?sici=0261-0523%281802%2992%3C213%3AOOTTLD%3E2.0.CO%3B2-R|first=William|last=Herschel|authorlink=William Herschel| title=''Observations on the two lately discovered celestial Bodies.''|date=6. 5. 1802}}&lt;/ref&gt; Kao prvo takvo tijelo koje je otkriveno, dodijeljena mu je oznaka 1 Ceres po modernom sistemu numerisanja asteroida.&lt;ref name=&quot;Hilton&quot; /&gt;

Debata iz 2006. godine oko [[Pluton]]a i šta čini 'planetu' je prouzrokovala da se Ceresova kvalifikacija kao planete ponovo razmotri.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Battersby|first=Stephen|date=16. 8. 2006|url=http://space.newscientist.com/article/dn9762|title =Planet debate: Proposed new definitions|publisher=New Scientist|access-date=27. 4. 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Steve| last=Connor|title=Solar system to welcome three new planets|publisher=NZ Herald|date=16. 8. 2006|url=http://www.nzherald.co.nz/section/story.cfm?c_id=5&amp;ObjectID=10396493|access-date=27. 4. 2007}}&lt;/ref&gt; Predlog ispred [[Međunarodna Astronomska Zajednica|Međunarodne Astronomske Zajednice]] o [[definicija planete|definiciji planete]] bi bio definisao planetu kao &quot;nebesko tijelo koje (a) posjeduje dovoljno mase da njena sopstvena gravitacija nadjača sile apsolutno čvrstog tijela tako da može postići oblik hidrostatičke ravnoteže (skoro okrugli), i (b) se nalazi u orbiti oko zvijezde, a nije niti zvijezda niti satelit planete&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|author=[[Owen Gingerich|Gingerich, Owen]]; ''et al.''|date=16. 8. 2006|url=http://www.iau.org/iau0601.424.0.html|title=The IAU draft definition of &quot;Planet&quot; and &quot;Plutons&quot;|publisher=IAU|access-date=27. 4. 2007|archive-url=https://www.webcitation.org/62D6DNhLH?url=http://www.iau.org/iau0601.424.0.html|archive-date=5. 10. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Da je ova rezolucija usvojena, Ceres bi postao peta planeta od Sunca.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Staff Writers|date=16. 8. 2006| url=http://www.spacedaily.com/reports/The_IAU_Draft_Definition_Of_Planets_And_Plutons_999.html|title= The IAU Draft Definition Of Planets And Plutons|publisher= SpaceDaily|access-date=27. 4. 2007}}&lt;/ref&gt; Ipak, ona nije prihvaćena, a na njeno mjesto je 24. augusta 2006. godine došla druga definicija &quot;planete&quot;: Planeta je &quot;nebesko tijelo koje se nalazi u orbiti oko Sunca, posjeduje dovoljno mase da njena sopstvena gravitacija nadjača sile apsolutno čvrstog tijela tako da može postići skoro okrugli oblik i koje je rasčistilo okruženje svoje orbitalne putanje.&quot; Po ovoj definiciji, Ceres nije planeta (jer orbitalnu putanju dijeli sa hiljadama drugih asteroida iz asteroidnog pojasa), i sada je klasifikovan kao &quot;patuljasta planeta&quot; (zajedno sa Plutonom, [[Makemake]]om, [[Haumea|Haumeom]] i [[Erida (patuljasta planeta)|Eridom]]). O pitanju o tome da li Ceres ostaje asteroid se nije raspravljalo.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iau.org/Q_A2.415.0.html|title=Question and answers 2|publisher=IAU|access-date=31. 1. 2008|archive-url=https://www.webcitation.org/62D6FRw3H?url=http://www.iau.org/Q_A2.415.0.html|archive-date=5. 10. 2011|url-status=dead}} — Q: What is Ceres? &quot;Ceres is (or now we can say it was)&quot;.&lt;/ref&gt; Dvojne klasifikacije kao u slučaju [[komete asteroidnog pojasa|kometa asteroidnog pojasa]] postoje, a označavanje tijela patuljastom planetom ne isključuje mogućnost druge kvalifikacije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://cfa-www.harvard.edu/mpec/K06/K06R19.html |title=MPEC 2006-R19 : EDITORIAL NOTICE |author=Spahr, T. B.|authorlink=Timothy B. Spahr |publisher=Minor Planet Center |date=7. 9. 2006 |quote=the numbering of &quot;dwarf planets&quot; does not preclude their having dual designations in possible separate catalogues of such bodies. |access-date=31. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;

== Fizičke karakteristike ==
[[Datoteka:Moon and Asteroids 1 to 10.svg|mini|lijevo|Veličine prvih 10 otkrivenih manjih planeta u odnosu na [[Zemlja (planeta)|Zemljin]] [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]. Cerera je skroz lijevo.]]
[[Datoteka:Ceres Rotation.jpg|mini|200px|Slike Cerere sa [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskog teleskopa Hubble]], snimljene 2003/04. godine sa maksimalnom rezolucijom od oko 30&amp;nbsp;km. Priroda bijele tačke je nepoznata.]]

Ceres je najveći objekat u asteroidnom pojasu, koji leži između Marsa i Jupitera.&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot; /&gt; Poznato je da [[Kuiperov pojas]] sadrži veće objekte, uključujući Pluton, [[50000 Quaoar]] i [[90482 Ork]], dok je udaljenija [[Erida (patuljasta planeta)|Erida]], u [[rasijani pojas|rasijanom pojasu]], najveća od svih ovih tijela.&lt;ref name=&quot;Stansberry 2007&quot;&gt;{{cite journal|last=Stansberry|first=J.| coauthors=Grundy, W.; Brown, M.; ''et al.''|title=Physical Properties of Kuiper Belt and Centaur Objects: Constraints from Spitzer Space Telescope|url=http://arxiv.org/abs/astro-ph/0702538v1|date=5. 11. 2007|access-date=8. 12. 2007|format=subscription required}}&lt;/ref&gt;

Ceresova masa je utvrđena analizom uticaja kojeg ima prema malim asteroidima. Rezultati koje su razni autori dobili se malo razlikuju.&lt;ref name=&quot;Kovacevic2007&quot;&gt;{{cite journal|last= Kovacevic|first=A.|coauthors=Kuzmanoski, M.|title=A New Determination of the Mass of (1) Ceres|journal=Earth, Moon, and Planets|volume=100|pages=117–123|year=2007|doi=10.1007/s11038-006-9124-4|url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2007EM&amp;P..100..117K|access-date=8. 12. 2007}}&lt;/ref&gt; Srednja vrijednost tri najpreciznije vrijednosti od 2008. godine iznosi približno 9,4{{e|20}}&amp;nbsp;[[kg]].&lt;ref name=&quot;Carry2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kovacevic2007&quot; /&gt; Sa ovom masom, Ceres čini trećinu ukupne izračunate mase asteroida u Sunčevom sistemu. Ukupna masa asteroida iznosi 3,0&amp;nbsp;±&amp;nbsp;0,2 {{e|21}}&amp;nbsp;kg,&lt;ref name=&quot;Pitjeva2005&quot;&gt;{{cite journal|last=Pitjeva|first=E. V.|authorlink=Elena V. Pitjeva|title=High-Precision Ephemerides of Planets — EPM and Determination of Some Astronomical Constants|journal=Solar System Research|year=2005|volume=39|issue=3|page=176|url=http://iau-comm4.jpl.nasa.gov/EPM2004.pdf|format=PDF|doi=10.1007/s11208-005-0033-2|access-date=9. 12. 2007|archive-date=7. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120907164956/http://iau-comm4.jpl.nasa.gov/EPM2004.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; te čini oko četiri posto mase [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]]. Veličina Ceresa i njegova masa su dovoljni da mu omoguće poprimanje skoro sferoidnog oblika.&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt; Po tome, on je blizu hidrostatičke ravnoteže. Na drugu stranu, drugi veliki asteroidi kao što su 2 Pallas,&lt;ref name=&quot;Carry2007&quot;&gt;{{cite web|last=Carry|first=B.|coauthors=Kaasalainen, M.; Dumas, C.; ''et al.''|title=Asteroid 2 Pallas Physical Properties from Near-Infrared High-Angular Resolution Imagery|journal=ISO|access-date=5. novembar 2007.|year=2007|publisher=ESO Planetary Group: Journal Club|url=http://www.sc.eso.org/santiago/science/PlanetaryGroup/journal_club/slides/ESO.JournalClub-2007.08.14-BenoitCARRY.pdf|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20080227052610/http://www.sc.eso.org/santiago/science/PlanetaryGroup/journal_club/slides/ESO.JournalClub-2007.08.14-BenoitCARRY.pdf|archive-date=27. 2. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 3 Juno,&lt;ref name=&quot;Kaasalainen2002&quot;&gt;{{cite journal|last=Kaasalainen|first=M.|coauthors=Torppa, J.; Piironen, J.|title=Models of Twenty Asteroids from Photometric Data|journal=Icarus|volume=159|pages=369–395|year=2002|doi=10.1006/icar.2002.6907|url=http://www.rni.helsinki.fi/~mjk/IcarPIII.pdf|format=PDF|access-date=25. 6. 2009|archive-date=16. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080216072340/http://www.rni.helsinki.fi/~mjk/IcarPIII.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 4 Vesta&lt;ref name=&quot;Thomas1997&quot;&gt;{{cite journal|last=Thomas|first=Peter C.|coauthors=Binzel, Richard P.; Gaffey, Michael J.; ''et al.''|title=Impact Excavation on Asteroid 4 Vesta: Hubble Space Telescope Results|journal=Science|volume=277|pages=1492–1495|year=1997| doi=10.1126/science.277.5331.1492|url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/277/5331/1492|access-date=8. decembar 2007.}}&lt;/ref&gt; i posebno 10 Hygiea&lt;ref name=&quot;Barucci&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1006/icar.2001.6775|title=10 Hygiea: ISO Infrared Observations|year=2002|author=Barucci, M|journal=Icarus|volume=156|page=202}}&lt;/ref&gt; su prilično nepravilnog oblika.

Peter Thomas sa [[Univerzitet Cornell|Univerziteta Cornell]] je pretpostavio da Ceres ima podijeljenu unutrašnjost;&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot;&gt;{{cite journal|first=P. C.|last=Thomas|coauthors=Parker, J. Wm.; McFadden, L. A.; ''et al.''|title=Differentiation of the asteroid Ceres as revealed by its shape|year=2005|journal=Nature|volume=437|pages=224–226|doi=10.1038/nature03938| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2005Natur.437..224T|access-date=9. decembar 2007.}}&lt;/ref&gt; njegov [[elipticitet]] se čini premalim za nepodijeljeno tijelo, što znači da se sastoji od stjenovitog jezgra obavijenog ledenim [[Omotač (geologija)|omotačem]].&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt; Ovaj 100&amp;nbsp;km širok omotač (23–28 posto mase Ceresa; 50 posto [[zapremina|zapremine]]&lt;ref&gt;0,72-0,77 anhidrona stijena po masi, po Williamu B. McKinnonu, 2008., &quot;On The Possibility Of Large KBOs Being Injected Into The Outer Asteroid Belt&quot;. ''American Astronomical Society,'' DPS meeting #40, #38.03 [http://adsabs.harvard.edu/abs/2008DPS....40.3803M]&lt;/ref&gt;) sadrži 200 miliona kubnih kilometara vode, što je veće od količine [[svježa voda|svježe vode]] na Zemlji.&lt;ref name=&quot;Carey2006&quot;&gt;{{cite news|url=http://space.com/scienceastronomy/050907_ceres_planet.html| title=Largest Asteroid Might Contain More Fresh Water than Earth|first=Bjorn|last=Carey| publisher=SPACE.com|date=7. septembar 2005.|access-date=16. august 2006.}}&lt;/ref&gt; Ovaj rezultat istraživanja podržavaju promatranja teleskopa Keck iz 2002. godine i evolucijsko modelovanje.&lt;ref name=&quot;Carry2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot;&gt;{{cite journal|last=McCord|first=Thomas B.| title=Ceres: Evolution and current state|journal=Journal of Geophysical Research|volume=110|page=E05009|year=2005|doi=10.1029/2004JE002244| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2005JGRE..11005009M}}&lt;/ref&gt; Takođe, određene karakteristike njegove površine i historija (kao što je udaljenost od Sunca, koja je dovoljno oslabila solarno zračenje da omogući uvrštavanje komponenata sa veoma niskom tačkom smrzavanja u njegovu formaciju) upućuju na prisutnost [[nestabilni materijali|nestabilnih materijala]] u unutrašnjosti Ceresa.&lt;ref name=&quot;Carry2008&quot; /&gt;

=== Površina ===

Sastav površine Ceresa je, u širem smislu, sličan sastavu površine [[Asteroidi C-tipa|asteroida C-tipa]].&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot; /&gt; Ipak, neke razlike postoje. Sveprisutna svojstva [[IR]] [[spektrum]]a Ceresa pripadaju hidratnim materijalima, što označava prisutnost značajne količine vode u unutrašnjosti ovog tijela. Ostali mogući sastojci površine obuhvataju [[glina|gline]] bogate [[željezo]]m ([[kronstedtit]]e) i [[karbonat]]e ([[dolomit]]e i [[siderit]]e), koji su česti minerali u [[Ugljenikov hondrit|ugljenik-hondritnim]] meteoritima.&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot; /&gt; Spektralne osobine karbonata i glina obično nedostaju u u spektru drugih asteroida C-tipa.&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot;&gt;{{cite journal|last=Rivkin|first=A. S.|coauthors=Volquardsen, E. L.; Clark, B. E.|title=The surface composition of Ceres:Discovery of carbonates and iron-rich clays|journal=Icarus|volume=185|pages=563–567|year=2006|doi=10.1016/j.icarus.2006.08.022| url=http://irtfweb.ifa.hawaii.edu/~elv/icarus185.563.pdf|format=PDF|access-date=8. decembar 2007.}}&lt;/ref&gt; Ceres se ponekada klasifikuje kao [[Asteroidi G-tipa|asteroid G-tipa]].&lt;ref name=&quot;Parker2002&quot; /&gt;

Površina Ceresa je relativno topla. Maksimalna temperatura na osunčanoj strani je 5. maja 1991. godine procjenjena na 235&amp;nbsp;[[Kelvin|K]] (oko −38 °[[Celzijus|C]]).&lt;ref name=&quot;Saint-Pe1993&quot; /&gt; Ako se u obzir uzme [[heliocentrični model|heliocentrična]] udaljenost u datom vremenu, dobija se procjena o maksimalnoj temperaturi od 239&amp;nbsp;K na [[perihel]]u.

[[Datoteka:Ceres Isječak.png|lijevo|mini|250px|Dijagram unutrašnje strukture Ceresa]]

Otkriveno je samo nekoliko nedvojbenih svojstava površine Ceresa. [[Ultraljubičasto|Ultraljubičaste]] slike visoke rezolucije sa svemirskog teleskopa Hubble snimljene 1995. godine su pokazale tamnu tačku na njegovoj površini koja je dobila nadimak &quot;Piazzi&quot; u čast pronalazača Ceresa.&lt;ref name=&quot;Parker2002&quot; /&gt; Za nju se mislilo da predstavlja krater. Kasnije su [[infracrveno|blizu-infracrvene]] slike još veće rezolucije snimljene tokom cijele rotacije pomoću [[Teleskop Keck|teleskopa Keck]] korištenjem [[Adaptivna optika|adaptivne optike]] pokazale nekoliko svijetlih i tamnih dijelova koji su se kretali sa rotacijom patuljaste planete.&lt;ref name=&quot;Carry2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Keck&quot; /&gt; Dva tamna područja su imala kružni oblik i pretpostavlja se da su krateri; za jednog od njih je primjećeno da ima svijetlu centralnu regiju, dok je drugi identifikovan kao &quot;Piazzi&quot; područje.&lt;ref name=&quot;Carry2008&quot;&gt;{{cite journal|first=Benoit|last=Carry|coauthors=''et al.''|title=Near-Infrared Mapping and Physical Properties of the Dwarf-Planet Ceres|year=2007|month=November|journal=Astronomy &amp; Astrophysics|volume=478|pages=235–244|url=http://www2.keck.hawaii.edu/inst/people/conrad/nsfGrantRef/2007-arXiv-Benoit.Carry.pdf|format=PDF|doi=10.1051/0004-6361:20078166|access-date=27. 9. 2009|archive-date=30. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080530130946/http://www2.keck.hawaii.edu/inst/people/conrad/nsfGrantRef/2007-arXiv-Benoit.Carry.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Keck&quot; /&gt; Novije slike svemirskog teleskopa Hubble u vidljivom dijelu spektra cijele rotacije snimljene 2003. i 2004. godine prikazuju 11 prepoznatljivih područja na površini, čija je priroda trenutno nepoznata.&lt;ref name=&quot;Li2006&quot;&gt;{{cite journal|last=Li|first=Jian-Yang|coauthors=McFadden, Lucy A.; Parker, Joel Wm.|title=Photometric analysis of 1 Ceres and surface mapping from HST observations|journal=Icarus|volume=182|pages=143–160|year=2006|doi=10.1016/j.icarus.2005.12.012|url=http://www.astro.umd.edu/~jyli/publications/2006.Icar.182.143.pdf|format=PDF|access-date=8. decembar 2007.|date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20071128201127/http://www.astro.umd.edu/~jyli/publications/2006.Icar.182.143.pdf|archive-date=28. 11. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hubbl12003-4&quot;&gt;{{cite news| url=http://hubblesite.org/newscenter/newsdesk/archive/releases/2005/27/|title=Largest Asteroid May Be 'Mini Planet' with Water Ice|date=7. 9. 2005|access-date=16. august 2006.|publisher=HubbleSite}}&lt;/ref&gt; Jedno od ovih područja naliči području &quot;Piazzi&quot; koje je posmatrano ranije.&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt;

Ova posljednja posmatranja su također pokazala da je Ceresov sjeverni pol usmjeren u smjeru [[rektascenzija|rektascenzije]] 19&amp;nbsp;h 24&amp;nbsp;min (291°), [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] +59°, u [[sazviježđe]] [[Zmaj (sazviježđe)|Zmaja]]. Ovo znači da je Ceresov [[osni nagib]] veoma mali—oko 3°.&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt;

=== Atmosfera ===

Postoje indikacije da bi Ceres mogao imati tanak sloj [[Atmosfera nebeskog tijela|atmosfere]] i [[Mraz|smrznutu]] vodu na površini.&lt;ref name=&quot;Ahearn1992&quot;&gt;{{cite journal|last=A’Hearn|first=Michael F.|coauthors=Feldman, Paul D.|title=Water vaporization on Ceres|journal=Icarus|volume=98|pages=54–60|year=1992|doi=10.1016/0019-1035(92)90206-M|url= http://adsabs.harvard.edu/abs/1992Icar...98...54A|access-date=8. decembar 2007.}}&lt;/ref&gt; Površinski zaleđena voda nije stabilna na udaljenostima manjim od 5 AJ od Sunca,&lt;ref name=&quot;frost&quot;&gt;{{cite web |date=13. 11. 2008 |title=Hubble Directly Observes Planet Orbiting Fomalhaut |publisher=Hubblesite |url=http://hubblesite.org/newscenter/archive/releases/2008/39/full/ |access-date=2. jul 2009.}}&lt;/ref&gt; pa se očekuje da će sublimirati ako se direktno izloži solarnom zračenju. Zaleđena voda može doći iz dubljih slojeva Ceresa na površinu, ali će nestati u veoma kratkom vremenskom periodu. Rezultat ovoga je teško otkrivanje isparavanja vode. Nestajanje vode sa područja Ceresovih polova je možda posmatrano ranih 90-tih, ali ovo nije dokazano. Postoji mogućnost otkrivanja nestajanja vode u okolini kratera nedavnog udara ili iz pukotina u slojevima ispod površine Ceresa.&lt;ref name=&quot;Carry2008&quot; /&gt; [[International Ultraviolet Explorer|IUE]] je ultraljubičastim posmatranjima otkrio statistički bitnu [[hidroksid]]nu vodenu paru u blizini Cereskog sjevernog pola.&lt;ref name=&quot;Ahearn1992&quot; /&gt;

== Orbita ==
[[Datoteka:Ceres Orbita.png|mini|lijevo|300px|Orbita Ceresa]]
Ceres putuje orbitom između Marsa i Jupitera, unutar asteroidnog pojasa, sa periodom od 4,6 Zemaljskih godina. Orbita je umjereno nagnuta (''i'' = 10,6° u odnosu na 7° za Merkur i 17° za Pluton) i umjereno [[Orbitalna ekscentričnost|ekscentrična]] (''e'' = 0,08 u odnosu na 0,09 za Mars).&lt;ref name=&quot;jpl_sbdb&quot; /&gt;

Dijagram ilustruje orbite Ceresa (plava) i nekoliko planeta (bijela/siva). Segmenti orbita ispod ekliptike su označeni tamnijim bojama, a znak narandžastog plusa označava lokaciju Sunca. Gornji lijevi dijagram je polarni pogled koji prikazuje lokaciju Ceresa između Marsa i Jupitera. Gornji desni dijagram je demonstracija lokacija [[pericentar|perihela]] (q) i [[apoapsis|afela]] (Q) Ceresa i Marsa. Perihel Marsa je na suprotnoj strani u odnosu na Sunce od perihela Ceresa i nekoliko velikih asteroida iz asteroidnog pojasa, uključujući 2 Pallas i 10 Hygieau. Donji dijagram je pogled iz perspektive koji prikazuje nagib orbite Ceresa u odnosu na orbite Marsa i Jupitera.

U prošlosti, smatralo se da je Ceres najveći član [[porodica asteroida|porodice asteroida]].&lt;ref name=&quot;Cellino&quot;&gt;Cellino, A.; ''et al.''; &quot;Spectroscopic Properties of Asteroid Families&quot;, in ''Asteroids III'', pp. 633-643, University of Arizona Press (2002). (tabela na strani 636, posebno).&lt;/ref&gt; Ove grupacije asteroida dijele slične elemente orbite, što može označavati slično porijeklo u vidu sudara asteroida u prošlosti. Ipak je otkriveno da Ceres ima drugačija spektralna svojstva od ostalih članova porodice, tako da se sada ova grupacija naziva [[Porodica Gefion]], nazvana po članu sa najnižim brojem, [[1272 Gefion]]u.&lt;ref name=&quot;Cellino&quot; /&gt; Ceres je vjerovatno samo uljez u svojoj sopstvenoj porodici, imajući slične orbitalne elemente čistom slučajnošću, ali ne i porijeklo.&lt;ref name=&quot;Kelley&quot;&gt;{{cite journal|author=Kelley, M. S.; Gaffey, M. J.|title=A Genetic Study of the Ceres (Williams #67) Asteroid Family|journal=Bulletin of the American Astronomical Society|year=1996|volume=28|page=1097| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1996BAAS...28R1097K|access-date=27. 4. 2007}}&lt;/ref&gt; Period rotacije Ceresa je 9 sati i 4 minute.&lt;ref name=&quot;NSSDC&quot;&gt;{{cite journal|author=Williams, David R.|title=Asteroid Fact Sheet|year=2004|url=http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/asteroidfact.html|access-date=27. 9. 2009|archive-date=14. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090714102242/http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/asteroidfact.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Tranziti planeta sa Ceresa ===
Gledano sa Ceresa, Merkur, Venera, Zemlja i Mars mogu preći preko Sunca, to jest [[astronomski tranzit|tranzitovati]] preko njega. Najčešći tranziti su oni sa Merkurom, što se događa svakih par godina, posljednji put 2006., a sljedeći 2010. godine. Slični periodi su od 1953. do 2051. godine sa Venerom, 1814. do 2081. godine sa Zemljom, te od 767. do 2684. godine sa Marsom.&lt;ref&gt;{{cite web| url= http://chemistry.unina.it/~alvitagl/solex/| title= Solex| access-date=3. 6. 2009| archive-url= https://www.webcitation.org/5gOzK38bc?url=http://chemistry.unina.it/~alvitagl/solex/| archive-date=29. 4. 2009| url-status= dead}} brojevi generisani od strane Solexa&lt;/ref&gt;

== Porijeklo i evolucija ==
Posmatranja impliciraju da je Ceres preživjela [[protoplaneta]] (planetarni embrio) koja se formirala prije 4,57 milijardi godina u asteroidnom pojasu.&lt;ref name=&quot;Petit2001&quot;&gt;{{cite journal|last=Petit|first=Jean-Marc|coauthors=Morbidelli, Alessandro|title=The Primordial Excitation and Clearing of the Asteroid Belt|journal=Icarus|volume=153|pages=338–347|year=2001|doi=10.1006/icar.2001.6702|url=http://www.gps.caltech.edu/classes/ge133/reading/asteroids.pdf|format=PDF|access-date=25. 6. 2009|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070221085835/http://www.gps.caltech.edu/classes/ge133/reading/asteroids.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dok je većina protoplaneta [[Sunčev sistem#Unutrašnji Sunčev sistem|unutrašnjeg Sunčevog sistema]] (uključujući sva tijela veličine od Mjeseca do Marsa) ili spojena sa drugim protoplanetama zarad formiranja [[terestrička planeta|terestričkih planeta]] ili izbačena iz [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] od strane [[Jupiter]]a,&lt;ref name=&quot;Petit2001&quot; /&gt; Ceres je preživio relativno netaknut.&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot; /&gt; (Drugi mogući manji protoplanet, [[4 Vesta|Vesta]] je doživio katastrofalan udar nakon očvršćavanja.&lt;ref name=&quot;Thomas1997&quot; /&gt;) Ipak, postoji mogućnost da je Ceres formiran u Kuiperovom pojasu i da je kasnije uhvaćen u asteroidnom pojasu.&lt;ref&gt;Oko 10 % mogućnosti da je asteroidni pojas uhvatio masu Ceresa. William B. McKinnon, 2008., &quot;On The Possibility Of Large KBOs Being Injected Into The Outer Asteroid Belt&quot;. ''American Astronomical Society,'' DPS meeting #40, #38.03 [http://adsabs.harvard.edu/abs/2008DPS....40.3803M]&lt;/ref&gt;

Daljnja [[evolucija]] Ceresa je relativno jednostavna. Ugrijan energijom [[Akrecija (astrofizika)|akrecije]] i raspadanjem raznih [[radionuklidi|radionuklida]] uključujući, možda, kratkotrajne elemente poput [[Aluminijumovi izotopi|&lt;sup&gt;26&lt;/sup&gt;Al]], Ceres se podijelio na stjenovito [[Jezgro (geologija)|jezgro]] i ledeni [[Omotač (geologija)|omotač]] nedugo nakon formacije.&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot; /&gt; Ovaj događaj je izazvao oblikovanje površine vodenom [[vulkanizacija|vulkanizacijom]] i [[tektonika|tektonikom]], brišući pritom stara geografska obilježja.&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot; /&gt; Ipak, zbog njegove male veličine, Ceres se brzo ohladio i procesi oblikovanja su se zaustavili.&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Castillo-Rogez2007&quot;&gt;{{cite journal|last=Castillo-Rogez|first=J. C.|coauthors=McCord, T. B.; and Davis, A. G.|title=Ceres: evolution and present state|journal=Lunar and Planetary Science|volume=XXXVIII|pages=2006–2007|year=2007|url= http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2007/pdf/2006.pdf|format=PDF|access-date=25. 6. 2009}}&lt;/ref&gt; Led na površini je postepeno [[Sublimacija (hemija)|sublimirao]], ostavljajući razne hidratne minerale poput [[glina]] i [[Karbonati|karbonata]].&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot; /&gt; Ceres je sada geološki mrtav, čija se površina oblikuje isključivo [[Udarni krater|udarima]].&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt;

Prisustvo značajnih količina zaleđene vode u njegovom sastavu&lt;ref name=&quot;Thomas2005&quot; /&gt; povećava mogućnost da Ceres ima ili je imao sloj tečne vode u svojoj unutrašnjosti.&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Castillo-Rogez2007&quot; /&gt; Ovaj hipotetički sloj se često zove [[okean]].&lt;ref name=&quot;Rivkin2006&quot; /&gt; Vodeni sloj se nalazi (ili se nalazio) vjerovatno između stjenovitog jezgra i zaleđenog omotača, slično kao kod [[Evropa (mjesec)|Evrope]].&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot; /&gt; Postojanje okeana je vjerovatnije ako se [[amonijak]] ili drugi [[antifriz]]ni spojevi rastvaraju u vodi.&lt;ref name=&quot;McCord2005&quot; /&gt; Mogućnost postojanja tečne vode unutar Ceresa ga čini mjestom povoljnim za potragu za [[vanzemaljski život|vanzemaljskim životom]].&lt;ref name=&quot;Moomaw&quot; /&gt;

== Osmatranja ==
Kada se nalazi blizu perihela, Ceres može dostići vizuelnu magnitudu od +6,7.&lt;ref name=&quot;Pasachoff1983&quot;&gt;{{cite book|author=Menzel, Donald H.; and Pasachoff, Jay M.|year=1983|title=A Field Guide to the Stars and Planets|edition=drugo izdanje|publisher=Houghton Mifflin|location=Boston, MA|isbn=0395348358|page=[https://archive.org/details/fieldguidetostar00menz_0/page/391 391]|url=https://archive.org/details/fieldguidetostar00menz_0/page/391}}&lt;/ref&gt; Ovo uopšteno znači da je samo malo pretaman da bi se mogao vidjeti [[golo oko|golim okom]], ali pod posebnim uslovima gledanja, osoba veoma oštrog vida bi mogla vidjeti ovu [[patuljasta planeta|patuljastu planetu]]. Jedini drugi asteroidi koji mogu dostići sličnu magnitudu osvjetljenosti su [[4 Vesta#Vidljivost|4 Vesta]] i, tokom rijetkih pozicija blizu perihela, [[2 Pallas#Karakteristike|2 Pallas]] i [[7 Iris]].&lt;ref&gt;Martinez, Patrick, ''The Observer's Guide to Astronomy'', strana 298. Izdano 1994. godine, Cambridge University Press&lt;/ref&gt; Na [[astronomska konjunkcija|konjunkciji]], Ceres ima magnitudu od oko +9,3, što odgovara najslabije vidljivim objektima vidljivim sa 10x50 [[dvogled]]om. Dakle, može se vidjeti dvogledom kada god je iznad horizonta na tamnom nebu.

Neki značajni datumi u osmatranju Ceresa obuhvataju:
* [[Okultacija|Okultaciju]] [[zvijezda|zvijezde]] Ceresom osmatranu u [[Meksiko|Meksiku]], [[Florida|Floridi]] i na [[Karibi]]ma 13. novembra 1984. godine.&lt;ref name=&quot;Millis1987&quot;&gt;{{cite journal|last=Millis|first=L. R.|coauthors=Wasserman, L. H.; Franz, O. Z.; ''et al.''|title=The size, shape, density, and albedo of Ceres from its occultation of BD+8 deg 471|journal=Icarus|volume=72|pages=507–518|year=1987|doi=10.1016/0019-1035(87)90048-0|url= http://adsabs.harvard.edu/abs/1987Icar...72..507M}}&lt;/ref&gt;
* [[Ultraljubičasto|Ultraljubičaste]] slike svemirskog teleskopa Hubble sa rezolucijom od&amp;nbsp;50&amp;nbsp;km snimljene 1995. godine.&lt;ref name=&quot;Parker2002&quot;&gt;{{cite journal|last=Parker|first=J. W.|coauthors=Stern, Alan S.; Thomas Peter C.; ''et al.''|title=Analysis of the first disk-resolved images of Ceres from ultraviolet observations with the Hubble Space Telescope|year=2002|journal=The Astrophysical Journal|volume=123|pages=549–557| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2002AJ....123..549P|doi=10.1086/338093}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.swri.org/press/ceres.htm| title=Observations reveal curiosities on the surface of asteroid Ceres| access-date=16. 8. 2006| archive-url=https://www.webcitation.org/62D6K1UXD?url=http://www.swri.org/press/ceres.htm| archive-date=5. 10. 2011| url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Infracrveno|Infracrvene]] slike teleskopa Keck sa rezolucijom od 30&amp;nbsp;km snimljene 2002. godine korištenjem adaptivne optike.&lt;ref name=&quot;Keck&quot;&gt;{{cite web|author=Staff|date=11. 10. 2006|url=http://www.adaptiveoptics.org/News_1006_2.html|title=Keck Adaptive Optics Images the Dwarf Planet Ceres|publisher=Adaptive Optics|access-date=27. 4. 2007|archive-url=https://www.webcitation.org/5msUtkSON?url=http://www.adaptiveoptics.org/News_1006_2.html|archive-date=18. 1. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Slike svemirskog teleskopa Hubble u vidljivom spektru sa rezolucijom od 30&amp;nbsp;km (najboljom do danas) snimljene 2003. i 2004. godine.&lt;ref name=&quot;Li2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hubbl12003-4&quot; /&gt;

== Potencijalna nastanjivost ==
Iako se o Ceresu ne raspravlja tako aktivno kao o potencijalnom domu mikrobiološkog vanzemaljskog života kao što su Mars, Evropa, Enkelad ili Titan, on ima najviše vode od bilo kojeg tijela u unutrašnjem Sunčevom sistemu nakon Zemlje &lt;ref&gt;Julie C. Castillo-Rogez; et al. (31 January 2020). &quot;Ceres: Astrobiological Target and Possible Ocean World&quot;. Astrobiology. 20 (2): 269–291. Bibcode:2020AsBio..20..269C. doi:10.1089/ast.2018.1999. PMID 31904989.&lt;/ref&gt;, i vjerovatne džepove slane vode. ispod njegove površine mogla bi se osigurati staništa za život. Iako nema plime i oseke, kao Evropa ili [[Enkelad (mjesec)|Enkelad]], dovoljno je blizu Sunca i sadrži dovoljno dugovječnih radioaktivnih izotopa da očuva tekuću vodu u svojoj podzemnoj površini na duži period. Detekcija organskih jedinjenja na daljinu i prisustvo vode pomiješane sa 20% ugljika po masi na njenoj bliskoj površini moglo bi da obezbjedi uslove pogodne za organska hemijska jedinjenja &lt;ref&gt;Marchi, S.; Raponi, A.; Prettyman, T. H.; De Sanctis, M. C.; Castillo-Rogez, J.; Raymond, C. A.; Ammannito, E.; Bowling, T.; Ciarniello, M.; Kaplan, H.; Palomba, E.; Russell, C. T.; Vinogradoff, V.; Yamashita, N. (2018). &quot;An aqueously altered carbon-rich Ceres&quot;. Nature Astronomy. 3 (2): 140–145. doi:10.1038/s41550-018-0656-0. S2CID 135013590&lt;/ref&gt;. Od biohemijskih elemenata, Ceres je bogat ugljikom, vodikom, kisikom i azotom, ali fosfor tek treba da se otkrije &lt;ref&gt;Brandon Specktor (19 January 2021). &quot;Humans could move to this floating asteroid belt colony in the next 15 years, astrophysicist says&quot;&lt;/ref&gt;, a sumpor, uprkos tome što je sugerisan na osnovu Hubble UV opservacije, nije detektovan od strane Dawn misije.

== Istraživanje ==
[[Datoteka:Dawn Flight Configuration 2.jpg|mini|desno|Ilustracija Dawna dok uključuje [[ionski pogon]] na putu ka Ceresu]]

Do danas, nijedna svemirska sonda nije posjetila Ceres. Ipak, [[NASA]] je 27. septembra 2007. godine lansirala svemirsku letjelicu [[Dawn (letjelica)|Dawn]] koja je ušla u orbitu asteroida [[4 Vesta]] 16. jula 2011. godine prije nego što što je stigla do Ceresa početkom marta 2015. godine.&lt;ref name=&quot;Russel2006&quot; /&gt;

Zadatak misije je bio da letjelica Dawn uđe u orbitu oko Ceresa na visini od 5.900&amp;nbsp;km. Letjelica je smanjila orbitalnu udaljenost na 1.300&amp;nbsp;km nakon pet mjeseci studiranja, a zatim na 700&amp;nbsp;km nakon sljedećih pet mjeseci.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Marc|last=Rayman|date=13. 7. 2006|url=http://www-ssc.igpp.ucla.edu/dawn/mission.html|title=Dawn: mission description|publisher=UCLA — IGPP Space Physics Center|access-date=27. 4. 2007|archive-date=4. 6. 2012|archive-url=https://archive.today/20120604144000/http://www-ssc.igpp.ucla.edu/dawn/mission.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Instrumenti svemirske letjelice obuhvataju kameru, vizuelnu i infracrvenu [[spektrometar]], te detektore [[gama zračenje|gama zračenja]] i [[neutron]]a. Oni su iskorišteni da ispitaju oblik i sastav patuljaste planete.&lt;ref name=&quot;Russel2006&quot;&gt;{{cite journal|last=Russel|first=C. T.|coauthors=Capaccioni, F.; Coradini, A.; ''et al.''|title=Dawn Discovery mission to Vesta and Ceres: Present status|journal=Advances in Space Research|volume=38|pages=2043–2048|year=2006|doi=10.1016/j.asr.2004.12.041| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2006AdSpR..38.2043R}}&lt;/ref&gt;

Radio signali sa letjelice dok se nalazila u orbiti i na površini [[Mars]]a su iskorišteni za procjenu mase Ceresa na osnovu njegovih perturbacija na putanju Marsa.&lt;ref name=&quot;Pitjeva2005&quot; /&gt;

''Dawn'' je 19. februara 2015. snimio dva izvora svjetla na njegovoj površini. Ispostavilo se da je riječ o odsjaju Sunca. Ipak, razlog odsjaja nije poznat. Moguće je da se tu nalazi led.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/snimljene-misteriozne-sjajne-mrlje-na-ceresu/26872721.html|title=Snimljene misteriozne sjajne mrlje|date=4. 3. 2015|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=7. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

Misija Dawn je završena 1. novembra 2018. godine nakon što je letjelici nestalo goriva &lt;ref&gt;Marc Rayman (2018). &quot;Dear Dawntasmagorias&quot;. NASA Jet Propulsion Laboratory. Archived from the original on 21 July 2021. Retrieved 21 July 2021.&lt;/ref&gt;.

== Također pogledajte ==
{{AstronomijaPortal}}
{{portal|Sunčev sistem|Solar system.jpg}}
* [[Asteroidi u astrologiji]]
* [[Planete u astrologiji#Ceres|Ceres u astrologiji]]
* [[Ceres u fikciji]]
* [[Kolonizacija Ceresa]]
* [[Planeta#Nekadašnje klasifikacije|Tijela Sunčevog sistema nekada smatrana planetama]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
=== Efemeride ===
* Hilton, James L., [http://aa.usno.navy.mil/publications/reports/asteroid_ephemerides.html ''U.S. Naval Observatory Ephemerides of the Largest Asteroids''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723160546/http://aa.usno.navy.mil/publications/reports/asteroid_ephemerides.html |date=23. 7. 2011 }} The Astronomical Journal, Vol. 117, p.&amp;nbsp;1077 (1999). &lt;!-- not an accurate mass determination, but interesting reading, and online --&gt;
* {{cite web | last = Yeomans | first =Donald K. | url = http://ssd.jpl.nasa.gov/?horizons | title = Horizons system | publisher = NASA JPL | access-date=20. 3. 2007}}
&lt;/div&gt;

== Bilješke ==
{{refspisak|group=lower-alpha}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ceres (dwarf planet)}}
* [https://web.archive.org/web/20060103084353/http://anon.nasa-global.speedera.net/anon.nasa-global/HST_ceres/640.mov Snimak jedne rotacije Ceresa (procesuirane Hubbleove slike)]
* [http://www.keplersdiscovery.com/Asteroid.html Kako je Gauss odredio Ceresovu orbitu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080414165827/http://www.keplersdiscovery.com/Asteroid.html |date=14. 4. 2008 }} sa keplersdiscovery.com
* [http://planetary.org/explore/topics/asteroids_and_comets/ceres.html Ažurirane informacije o Ceresu, te poređenje veličine Ceresa i Zemlje (The Planetary Society)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080917032142/http://www.planetary.org/explore/topics/asteroids_and_comets/ceres.html |date=17. 9. 2008 }}
* [http://orbitsimulator.com/gravity/articles/ceres.html Simulacija Ceresove orbite]
* [http://home.comcast.net/~eliws/ceres/ Veb sajt u potpunosti posvećen 1 Ceresu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150930231655/http://home.comcast.net/~eliws/ceres/ |date=30. 9. 2015}}

{{Sunčev sistem}}
{{Patuljasta planeta}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Cerera (patuljasta planeta)| ]]
[[Kategorija:Asteroidi G-tipa]]
[[Kategorija:Otkrića Giuseppea Piazzija]]
[[Kategorija:Pozadinski asteroidi]]
[[Kategorija:Aktivni asteroidi]]
[[Kategorija:Imenovane male planete]]
[[Kategorija:Asteroidi C-tipa]]
[[Kategorija:Astronomski objekti otkriveni 1801.]]
[[Kategorija:Patuljaste planete]]</text>
      <sha1>arahmbhc38z0fam1teikrqi617d1vqt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Giuseppe Gasparo Mezzofanti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>124201</id>
    <revision>
      <id>3916835</id>
      <parentid>3897020</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T11:30:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916835</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7263" sha1="9x5m44oc3c1cn121i48dxh0abksmk3j" xml:space="preserve">{{Infokutija kršćanski čelnik
| vrsta            = [[Kardinal]]
| počasni_prefiks  = Njegova eminencija
| ime              = Giuseppe Gasparo Mezzofanti
| počasni_sufiks   = 
| titula           = [[Kongregacija (Rimska kurija)|Prefekt Kongregacije za nauk vjere]]
| slika            = Giuseppe-Caspar-Mezzofanti.jpg
| veličina_slike   = 250px
| opis_slike       = Kardinal Mezzofanti
| izvorno_ime      = 
| izvorno_ime_jez  = 
| crkva            = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolička]]
| nadbiskupija     = 
| pokrajina        = 
| metropolija      = 
| biskupija        = 
| stolica          = 
| izabran          = &lt;!-- ili | imenovan = --&gt;
| služba           = &lt;!-- ili početak_službe / kraj_službe --&gt;
| ukinuto          = &lt;!-- ili | pezionisan = --&gt;
| prethodnik       = [[Luigi Lambruschini]]
| nasljednik       = [[Carlo Vizzardelli]]
| nasuprot         = 
| druge_službe     = Kardinal-prezbiter u crkvi sv. Onofrija u Rimu (1839–1840)
&lt;!---------- Redovi ----------&gt;
| ređenje          = 23. septembar 1797.
| zareditelj       = 
| posvećenje       = 
| posvetitelj      = 
| kardinal         = 12. februar 1838.
| kreirao          = [[Grgur XVI]]
| rang             = [[Kardinal-prezbiter]]
&lt;!---------- Lični podaci ----------&gt;
| rodno_ime        = 
| datum_rođenja    = {{Datum rođenja|1774|9|17}}
| mjesto_rođenja   = [[Bologna]], [[Papinska Država]]
| datum_smrti      = {{Datum smrti i godine|1849|3|15|1774|9|17}}
| mjesto_smrti     = [[Rim]], [[Papinska Država]]
| pokopan          = [[Crkva svetog Onofrija na Janikulu|Crkva sv. Onofrija (Rim)]]
| koordinate_groba = 
| nacionalnost     = 
| vjera            = 
| prebivalište     = 
| roditelji        = Francesco Mezzofanti&lt;br/&gt;Gesualda Dall'Olmo
| zanimanje        =
| profesija        = &lt;!-- ili | prethodna_služba = --&gt;
| obrazovanje      =
| alma_mater       = 
| moto             = 
| potpis           = 
| potpis_alt       = 
| grb              = 
| grb_alt          = 
&lt;!---------- Svetost ----------&gt;
| blagdan          = 
| čašćenje         = 
| svetački_naslov  = 
| beatificiran_datum  = 
| beatificiran_mjesto = 
| beatificirao     = 
| kanoniziran_datum   = 
| kanoniziran_mjesto  = 
| kanonizirao      = 
| atributi         = 
| patron           = 
| svetište         = 
| datum_dokinuća   = 
&lt;!---------- Ostalo ----------&gt;
| modul            = 
| modul2           = 
| drugi            = 
}}
'''Giuseppe Gasparo Mezzofanti''' bio je [[italija]]nski [[kardinal]], [[lingvistika|lingvist]] i hiperpoliglot. Rođen i školovan u [[Bologna|Bologni]], završio je [[teologija|teološke]] studije prije no što je došao do minimalne dobi potrebne za zaređenje svećenika; zaređen je [[1797]]. Iste godine postao je profesor [[arapski jezik|arapskog jezika]] na [[Univerzitet u Bologni|Univerzitetu u Bologni]]. Kasnije je izgubio položaj jer je odbio položiti zakletvu na vjernost koju je zahtijevala [[Cisalpinska Republika]], koja je tada upravljala Bolognom.

== Karijera ==
Godine [[1803]]. dobio je mjesto pomoćnog bibliotekara u Institutu Bologne, a uskoro je ponovo postavljen za profesora, i to orijentalnih jezika i [[grčki jezik|grčkog]]. Potkralj je ukinuo katedru [[1808]], ali ju je [[1814]]. vratio papa [[Pio VII]]. Mezzofanti je ostao na tom položaju do [[1831]]. kad odlazi u [[Rim]] kao član Kongregacije za propagandu vjere, koja je bila glavno Crkvino tijelo za misionarske aktivnosti. Godine [[1833]]. naslijedio je Angela Maija na poziciji nadstojnika [[Vatikanska biblioteka|Vatikanske biblioteke]], a [[1838]]. postao je kardinal i direktor studija u okviru Kongregacije.

== Popis jezika koje je govorio == 
Mezzofanti je bio čuven po tome što je bio hiperpoliglot koji je tečno govorio 38 jezika.&lt;ref&gt;http://www.s4ulanguages.com/mezzofanti.html&lt;/ref&gt;  Također, studija [[Irska|irskog]] rimokatoličkog svećenika i učenjaka [[Charles William Russel|Charlesa Williama Russela]] pokazuje da su mnogi dijalekti bili toliko različiti da su se mogli smatrati odvojenim jezicima. Klasificiranje jezika i [[Dijalekt|dijalekata]] prema današnjem jezičkom sistemu, nakon više od 150 godina, bilo bi posebna studija. Na kraju Russelove studije nalazi se sljedeća lista jezika koje je govorio Mezzofanti:

&quot;Često testirani jezici, govoreni s rijetkom izvanrednošću:
# [[biblijski hebrejski jezik|biblijski hebrejski]]
# [[rabinski hebrejski jezik|rabinski hebrejski]]
# arapski
# [[urartski jezik|haldejski]]
# [[koptski jezik|koptski]]
# staroarmenski
# novo[[armenski jezik|armenski]]
# [[perzijski jezik|perzijski]]
# [[turski jezik|turski]]
# [[albanski jezik|albanski]]
# [[malteški jezik|malteški]]
# [[starogrčki jezik|starogrčki]]
# [[novogrčki jezik|novogrčki]]
# [[latinski jezik|latinski]]
# [[italijanski jezik|italijanski]]
# [[španski jezik|španski]]
# [[portugalski jezik|portugalski]]
# [[francuski jezik|francuski]]
# [[njemački jezik|njemački]]
# [[švedski jezik|švedski]]
# [[danski jezik|danski]]
# [[holandski jezik|holandski]]
# [[engleski jezik|engleski]]
# [[ilirski jezici|ilirski]]
# [[ruski jezik|ruski]]
# [[poljski jezik|poljski]]
# [[češki jezik|češki]]
# [[mađarski jezik|mađarski]]
# [[kineski jezik|kineski]].&quot;

&quot;Navedeno da ih je tečno govorio, ali nije dovoljno testirano:

30. [[sirjački jezik|sirjački]] (dijalekt srednjoaramejskog)&lt;br&gt;
31. [[ge'ez]] (danas se koristi samo u nekim crkvama u [[Etiopija|Etiopiji]] i [[Eritreja|Eritreji]])&lt;br&gt;
32. [[amharski jezik|amharski]]&lt;br&gt;
33. [[Hindi-Urdu|hindustanski]]&lt;br&gt;
34. [[gudžaratski jezik|gudžaratski]] (vjerovatno dijalekt u toj [[Indija|indijskoj]] regiji)&lt;br&gt;
35. [[baskijski jezik|baskijski]]&lt;br&gt;
36. vlaški (smatra se dijalektom [[rumunski jezik|rumunskog]])&lt;br&gt;
37. kalifornijski (nije jezik, već porodica od 52 jezika)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://how-to-learn-any-language.com/e/mezzofanti/language-table-translated.html |title=Arhivirana kopija |access-date=1. 7. 2010 |archive-date=8. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100408214740/http://how-to-learn-any-language.com/e/mezzofanti/language-table-translated.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
38. [[algonkvinski jezik|algonkvinski]].&quot;

('''Napomena''': Neki od jezika s navedene liste danas su ili izumrli ili se drugačije zovu. Stoga su nazivi nekih jezika prilagođeni današnjem stanju. Što se tiče italijanskog, kao Mezzofantijevog maternjeg jezika, vjerovatno se podrazumijeva da je znao sve njegove dijalekte; tada italijanski jezik još nije bio jezik u današnjem smislu te riječi, iako se odavno govorilo i pisalo na njemu.)

== Reference ==
* Charles William Russell, ''Život kardinala Mezzofantija'', faksimil 1. izdanja, Longman &amp; Co, [[London]], 1858, str. 467.
* Alphons Bellesheim, ''Giuseppe kardinal Mezzofanti'', [[Würzburg]], 1880.
* http://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Mezzofanti,_Giuseppe_Caspar
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi == 
* http://how-to-learn-any-language.com/e/mezzofanti/index.html

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mezzofanti, Giuseppe Gasparo}}
[[Kategorija:Rođeni 1774.]]
[[Kategorija:Umrli 1849.]]
[[Kategorija:Biografije, Bologna]]
[[Kategorija:Italijanski kardinali]]
[[Kategorija:Italijanski filolozi]]
[[Kategorija:Italijanski bibliotekari]]</text>
      <sha1>9x5m44oc3c1cn121i48dxh0abksmk3j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:FK Olimpik Sarajevo</title>
    <ns>1</ns>
    <id>129813</id>
    <revision>
      <id>3916822</id>
      <parentid>3430920</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T08:31:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43416-77</username>
        <id>184453</id>
      </contributor>
      <comment>/* OFK Olimipik */ novi odlomak</comment>
      <origin>3916822</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="799" sha1="edlm8dr46eyie422fmosnbiduzm29t8" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Izvori ==

Za promjene u članku su potrebni izvori! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:40, 8 septembar 2022 (CEST)

== OFK Olimipik  ==

Nakon što je FK Olimpik ugašan 2024 osnovan je OFK Olimipik pa i to bi trebalo dodati  [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-43416-77|&amp;#126;2026-43416-77]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-43416-77|talk]]) 10:31, 7 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>edlm8dr46eyie422fmosnbiduzm29t8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Damir Imamović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137689</id>
    <revision>
      <id>3916798</id>
      <parentid>3853052</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T02:39:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916798</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5171" sha1="owv5cq1ugu633ray293blwdb5y8k11x" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Damir Imamović
| počasni_sufiks       = 
| slika                = Damir Imamović - WOMEX 15, 2015.10.24.JPG
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1978|9|4}}
| mjesto_rođenja       = 
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = [[Sevdalinka]]
| zanimanje            = Pjevač, muzičar, kompozitor
| instrument           = [[Gitara]], [[saz]]
| karijera             = 2004 – sada
| izdavač              = 
| povezani_umjetnici   = [[Damir Imamović Trio]], [[Sevdah Takht]], [[Divanhana]]
| veb-sajt             = {{URL|http://www.damirimamovic.com/}} 
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}

'''Damir Imamović''', je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] muzičar, pjevač, [[kompozitor]] i interpretator tradicionalne bosanske [[Sevdalinka|sevdalinke]]. Dobitnik je nagrade &quot;Najbolji umjetnik Evrope&quot; na dodjeli &quot;Svjetskih muzičkih nagrada za 2021.&quot; u organizaciji [[Velika Britanija|britanskog]] muzičkog magazina ''Songlines''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.songlines.co.uk/awards/2021/damir-imamovic|title= Damir Imamović: Singer of Tales|work= songlines.co.uk|access-date= 13. 12. 2021|archive-date= 21. 11. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20211121102046/https://www.songlines.co.uk/awards/2021/damir-imamovic|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

==Biografija==

Rođen je 1978. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Unuk je bosanskohercegovačkog interpretatora sevdalinke [[Zaim Imamović|Zaima Imamovića]] i sin [[Nedžad Imamović|Nedžada Imamovića]], također sevdalije, s kojim je povremeno i nastupao.

Damir Imamović uglavnom nastupa solo, ali od [[2006]]. godine nastupa i sa [[Damir Imamović Trio]]m, koji pored njega čine i Edvin Hadžić (double bass) i Vanja Radoja (violina).

==Saradnja==

Nastupao je sa [[Vlatko Stefanovski|Vlatkom Stefanovskim]], [[Tamara Obrovac|Tamarom Obrovac]], [[Jadranka Stojaković|Jadrankom Stojaković]], Natsuki Kido, Draganom Dautovskim, Bojanom Zulfikarpašićem, Bacharom Khalifeom, Ericom Vloeimansom i drugima.

&quot;Način na koji Damir Imamović interpretira sevdalinku ispisuje novo poglavlje u historiji ovog muzičkog žanra. Osim otvaranja novih vidika, istovremeno ostajući vjeran tradiciji, Imamović svojim repertoarom dokazuje izuzetnu sposobnost za pripovjedanje.&quot;&lt;ref&gt;[http://jazzfest.ba/2009/11/05/damir-imamovic/ Jazz Fest Sarajevo]&lt;/ref&gt;

Muzički kritičar Dragan Kremer iz magazina ''Vreme'' je za Damira rekao: &quot;Damir Imamović je novi, opet izvorni glas sevdaha današnjice!&quot;.&lt;ref name=&quot;Dragan Kremer o Damiru Imamoviću u magazinu Vreme&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.damirimamovic.com/slike/Vreme.pdf |title=Dragan Kremer o Damiru Imamoviću u magazinu Vreme (pdf) |access-date=3. 11. 2010 |archive-date=7. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807204451/http://www.damirimamovic.com/slike/Vreme.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Istraživački i autorski rad ==

* &quot;[https://www.buybook.ba/shop/product/1008/sevdah-in-english Sevdah] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220104152750/https://www.buybook.ba/shop/product/1008/sevdah-in-english |date=4. 1. 2022 }}&quot; - knjiga  o historiji sevdaha (Vrijeme, Zenica, B-H, 2016; na engleskom 2017.)
* &quot;Sevdah, umjestnost slobode&quot; - multimedijalna izložba Damira Imamovića ( Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2015 )
* [http://en.damirimamovic.com/sevdahlab/sevdahlab-education-research SevdahLab] - edukacijski program o historiji, izvedbi i studiji sevdaha kao žanra koji je održan u mnogim svjetskim državama.

==Diskografija==

* Sevdalinka: Bosanska ljubavna pjesma (2006, Goethe Institute/Yaman, CD)
* Damir Imamović Trio svira standarde (2006, Buybook, CD)

== Abrašević Live (2008, Samizdat, CD) ==
* Damir Imamović (2010, Gramofon, CD)
* Sevdah (2010, DIM, dokumentarni film, DVD)
* Svrzina kuća (2011, iTM, CD)
* Sevdah takht (2012, iTM, CD)
* Dvojka (2016, Glitterbeat Records, CD i LP)
* Singer of Tales (2020, Wrasse Records, CD i LP)

==Vanjski linkovi==

* [http://www.damirimamovic.com/ Zvanična internet stranica Damira Imamovića]
* [http://www.myspace.com/idamir Zvanični profil Damira Imamovića na MySpace-u]
* [http://www.myspace.com/damirimamovic Zvanični profil Damir Imamović Trio na MySpace-u]

==Reference==

{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Imamović, Damir}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]]
[[Kategorija:Sevdalije]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1978.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>owv5cq1ugu633ray293blwdb5y8k11x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>David Boreanaz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>143469</id>
    <revision>
      <id>3916802</id>
      <parentid>3896455</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T03:01:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916802</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14039" sha1="r4jwz4jjoh1qr5iaz2334v8teg3d0em" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
|ime              = David Boreanaz
|ime_pri_rođenju        =
|mjesto_rođenja   = [[Buffalo (New York)|Buffalo]], [[New York (savezna država)|New York]]
|mjesto_smrti     =
|slika            = David Boreanaz May 2006 suit and tie 2.jpg
|opis       =
|datum_rođenja          = [[16. maj|16. 5.]] [[1969]].
|datum_smrti             =
|godine_aktivnosti      = [[1993]]-danas
|pseudonim        =
|veb-sajt              =
|supruge          = Ingrid Quinn ([[1997]]–[[1999]]) &lt;br&gt; Jaime Bergman ([[2001]]-danas)
|značajna_djela    = Angel (''Buffy, ubica vampira''; &lt;br&gt; ''Angel'') &lt;br&gt; Seeley Booth (''Kosti'')
|važniji filmovi  =
|oskar            =
|olivier          =
|afi              =
|bafta            =
|zlatni globus    =
|emmy             =
|cesar            =
|goya             =
|tony             =
}}
'''David Paul Boreanaz''' [[SAD|američki]] je [[glumac]], TV-[[filmski producent]] i [[režiser]], poznat po ulozi [[Angel (Buffy)|Angela]] u [[televizijska serija|serijama]] ''[[Buffy, ubica vampira]]'' i ''[[Angel (serija)|Angel]]''. Od 2005. glumi specijalnog agenta [[FBI]]-a [[Seeley Booth|Seeleya Bootha]] u ''[[Fox Broadcasting Company|FOX]]''-ovoj [[kriminalistički|kriminalističkoj]] seriji ''[[Kosti (serija)|Kosti]]''.

== Rane godine ==
Rođen je u Buffalu, ali je odrastao u [[Philadelphia|Philadelphiji]], gdje je njegov otac, David Thomas Boreanaz, radio kao voditelj vremenske prognoze; njegova majka Patti radi u putničkoj agenciji.&lt;ref&gt;[http://www.filmreference.com/film/5/David-Boreanaz.html &quot;Biografija Davida Boreanaza&quot;], ''Filmreference.com''.&lt;/ref&gt; S očeve strane vuče porijeklo iz [[Italija|Italije]] (prezime ''Boreanaz'' je iz [[Valle d'Aosta|Valle d'Aoste]]&lt;ref&gt;Harriet Winslow, [http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/37802897.html?dids=37802897:37802897&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=DEC+27%2C+1998&amp;author=Harriet+Winslow&amp;pub=The+Washington+Post&amp;desc=%60Buffy%27s%27+Dark+Angel+Wins+His+Own+Wings&amp;pqatl=google &quot;Crni Anđeo iz ''Buffyja'' dobija vlastita krila&quot;]{{Mrtav link}}, ''[[The Washington Post]]'', [[27. decembar|27. 12.]] 1998.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.parade.com/articles/editions/2007/edition_05-13-2007/ &quot;Ukorak sa... Davidom Boreanazom&quot;], ''Parade.com''.&lt;/ref&gt;), a s majčine iz [[Slovačka|Slovačke]].&lt;ref&gt;''The Bonnie Hunt Show'', [[17. septembar|17. 9.]] 2008.&lt;/ref&gt; Po vjeri je [[Katoličanstvo|rimokatolik]].

Pohađao je ''Školu Svetog Djeteta'', a nakon toga ''Malvern Preparatory School'' u [[Malvern (Pennsylvania)|Malvernu]] ([[Pennsylvania]]). Zatim je otišao na koledž ''Ithaca'' u [[Ithaca (New York)|istoimenom mjestu]] u državi New York.&lt;ref&gt;Jeff Candura, [http://fuse.ithaca.edu/122/ &quot;On nije (više) anđeo&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719213117/http://fuse.ithaca.edu/122/ |date=19 Juli 2011 }}, ''Fuse.ithaca.edu'', [[27. mart|27. 3.]] 2007.&lt;/ref&gt; Nakon diplomiranja preselio se u [[Hollywood]] u potrazi za glumačkom karijerom.

== Karijera ==
Njegovo prvo plaćeno glumačko pojavljivanje bilo je u seriji ''[[Bračne vode]]'' kao Kellyn momak-motorist koga premlati njen otac [[Al Bundy|Al]]. Odabran je za ulogu u ''Buffy, ubica vampira'' nakon što ga je Martiju Noxonu predložio Boreanazov susjed.&lt;ref&gt;''Buffy, ubica vampira'', specijalni dodaci na DVD-u.&lt;/ref&gt; U toj kultnoj seriji glumio je tajanstvenog Angela, vampira koji je proklet dušom kao kazna za njegove grijehe iz prošlosti. Serija je postigla ogroman uspjeh i Boreanaz je imao glavnu ulogu u njenom ''spin-offu'', ''Angelu'', koji je liku dao mogućnost da se razvije i koji se koncentrirao na Angelovu borbu za iskupljenje za grijehe koje je počinio prije no što je dobio nazad svoju dušu. Glumio je u ''Buffyju'' od [[1997]]. do [[1999]], počevši tada s radom u ''Angelu'', koji se prikazivao do [[2004]], s nekoliko gostujućih pojavljivanja u ''Buffyju'' nakon odlaska.

Njegova jedina glavna uloga u većim filmovima bila je ona u [[horor]]u ''Valentine'' iz [[2001]], s [[Denise Richards]] i [[Katherine Heigl]]. [[2002]]. imao je sporednu ulogu u ''Lifetimeovom'' TV-filmu ''I'm with Lucy''. [[2003]]. pojavio se u spotu [[Velika Britanija|britanske]] [[pjevanje|pjevačice]] [[Dido (pjevačica)|Dido]] za hit-singl ''White Flag'', a posudio je i glas Leonu (Squall Leonhart) u [[videoigra|videoigri]] ''Kingdom Hearts'', ali nije reprizirao svoju ulogu u nastavku igre. Od [[2005]]. tumači glavnu ulogu u ''Kostima'', zajedno s [[Emily Deschanel]]. Također se pojavio u [[Kanada|kanadskom]] filmu ''Te djevojke'' u ulozi motorista; film je imao ograničenu distribuciju po kanadskim kinima u martu [[2006]]. nakon premijere na filmskim festivalima u [[Toronto|Torontu]] i [[Vancouver]]u. Imao je glavne uloge u [[nezavisni film|nezavisnim filmovima]] ''Mr Fix It'' i ''Suffering Man's Charity'' (izdan na DVD-u kao ''Ghost Writer''), te u 4. nastavku poznatog horora ''[[Vrana (film)|Vrana]]'' (''[[Vrana: Opaka molitva]]''), zajedno s [[Tara Reid|Tarom Reid]].

Iste godine posudio je glas Halu Jordanu u dugometražnom [[animirani film|animiranom filmu]] ''[[Liga pravde: Nova granica]]'', koji je verzija stripa poznate kuće ''[[DC Comics]]''. U finalu 3. sezone ''Kostiju'' vidimo Bootha u kadi kako čita izdanje sa Zelenim Fenjerom, likom kojem je posudio glas u tom filmu.

Osim što je izvršni producent ''Kostiju'' od njihove 3. sezone, Boreanaz je i režirao epizodu ''[[The Bones That Foam]]''. To mu je bio drugi režiserski rad; u posljednjoj sezoni ''Angela'' režirao je epizodu ''&quot;Soul Purpose&quot;''. Nakon toga, režirao je i jubilarnu, 100. epizodu ''Kostiju'' (''[[The Parts in the Sum of the Whole]]''), u okviru 5. sezone.&lt;ref&gt;[http://www.whedonsworld.co.uk/interviews/angel/david/ew.html Intervju s Davidom Boreanazom]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, ''Whedonsworld.co.uk'', septembar 2008.&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
=== Porodica ===
[[Datoteka:David Boreanaz Jaime Bergman May 2006.jpg|mini|desno|250x|Boreanaz sa suprugom Jaime Bergman 2006. godine.]]
Boreanaz živi u [[Los Angeles]]u. Od [[7. juni|7. 6.]] 1997. do oktobra 1999. bio je u braku s Ingrid Quinn. Ponovo se oženio [[24. novembar|24. 11.]] [[2001]]. glumicom i bivšom ''[[Playboy (magazin)|Playboyevom]]'' djevojkom Jaime Bergman. Imaju sina Jadena (Jaden Rayne Boreanaz, r. 2002)&lt;ref&gt;[http://www.people.com/people/article/0,,20367198,00.html &quot;Supruga Davida Boreanaza: 'Još sam ljuta'&quot;], ''People.com'', [[7. maj|7. 5.]] 2010.&lt;/ref&gt; i kćerku Bellu (Bardot Vita Boreanaz, r. [[2009]]).&lt;ref&gt;[http://www.people.com/people/article/0,,20301743,00.html &quot;David Boreanaz i njegova supruga dobili kćerku&quot;], ''People.com'', [[1. septembar|1. 9.]] 2009.&lt;/ref&gt;
=== Bračna nevjera ===
U maju [[2010]]. Boreanaz je priznao da je više puta prevario suprugu.&lt;ref&gt;Jennifer Garcia, [http://www.people.com/people/article/0,,20366077,00.html &quot;David Boreanaz priznao: 'Prevario sam svoju suprugu'&quot;], ''People.com'', [[4. maj|4. 5.]] 2010.&lt;/ref&gt; Potvrđeno je da je imao aferu s Rachel Uchitel, ljubavnicom [[Tiger Woods|Tigera Woodsa]].&lt;ref&gt;[http://www.torontosun.com/entertainment/celebrities/2010/05/14/13944136-wenn-story.html &quot;Imenovana Boreanazova tajanstvena ljubavnica&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120929093725/http://www.torontosun.com/entertainment/celebrities/2010/05/14/13944136-wenn-story.html |date=29. 9. 2012 }}, ''Toronto Sun'', [[14. maj|14. 5.]] 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20100517101359/http://timesofindia.indiatimes.com/sports/off-the-field/Uchitel-confesses-having-affair-with-David-Boreanaz/articleshow/5930962.cms &quot;Uchitel priznala da je imala aferu s Davidom Boreanazom&quot;], ''The Times of India'', 14. 5. 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Emily Sheridan, (May 13, 2010). [http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-1278187/Tiger-Woods-No-1-mistress-Rachel-Uchitel-confesses-affair-David-Boreanaz.html?ico=%20hyperlocaldefault &quot;Ljubavnica Nº 1 Tigera Woodsa, Rachel Uchitel, priznala aferu sa zvijezdom ''Buffyja'' Davidom Boreanazom&quot;], ''[[Daily Mail]]'' ([[London]]), [[13. maj|13. 5.]] 2010.&lt;/ref&gt;

=== Rekonstruktivna hirurgija ===
[[2004]]. Boreanazu je urađen rekonstruktivni [[hirurgija|hirurški]] zahvat na [[prednji križni ligament|prednjem križnom ligamentu]] lijevog koljena, rezultat povrede prilikom trčanja u srednjoj školi koja tada nije u potpunosti sanirana.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20060210225232/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1608/is_7_21/ai_n14935498 &quot;David Boreanaz: Najpoznatiji TV-vampir vratio se; samo, ovog puta 'zagrizao' je za zločin kao FBI-agent u ''FOX''-ovoj novoj seriji ''Kosti''&quot;], ''Men's Fitness'' 2005.&lt;/ref&gt; Njegov oporavak nije utjecao na snimanje ''Angela'', iako je ograničio njegovu pokretnost i fizičke aktivnosti u nekoliko epizoda, uključujući i njegov već spomenuti režiserski debi.

=== Tužba za seksualno uznemiravanje ===
U julu 2010. Kristina Hagan, statistica u ''Kostima'', tužila je Boreanaza i ''[[20th Century Fox Television]]'' za odštetu veću od 25.000 [[američki dolar|dolara]]. Tvrdila je da ju je Boreanaz više puta pokušao poljubiti i milovati u augustu 2009. i podnijela je tužbu zbog [[seks]]ualnog uznemiravanja i namjernog nanošenja emocionalne boli. U martu [[2011]]. [[advokat]] Gloria Allred izjavila je da je tužba &quot;razriješena&quot;, ali nije dala više detalja.&lt;ref&gt;[http://articles.nydailynews.com/2010-07-22/gossip/27070633_1_sexual-harassment-hart-hanson-bones &quot;Zvijezdu ''Kostiju'' Davida Boreanaza tužila neimenovana glumica zbog seksualnog uznemiravanja&quot;] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120707033035/http://articles.nydailynews.com/2010-07-22/gossip/27070633_1_sexual-harassment-hart-hanson-bones |date=7. 7. 2012 }}, ''NYdailynews.com'', [[22. juli|22. 7.]] 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://articles.nydailynews.com/2011-03-31/gossip/29386457_1_jaime-bergman-sexual-harassment-boreanaz-and-bergman David Boreanaz riješio tužbu za seksualno uznemiravanje sa statisticom u ''Kostima'', Kristinom Hagan&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111119003117/http://articles.nydailynews.com/2011-03-31/gossip/29386457_1_jaime-bergman-sexual-harassment-boreanaz-and-bergman |date=19 Novembar 2011 }}, ''NYdailynews.com'', [[31. mart|31. 3.]] 2011.&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Film ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-  style=&quot;background:#b0c4de; text-align:center;&quot;
! Godina
! Film
! Uloga
! Napomene
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| 1993.
| ''[[Najbolji od najboljih 2]]''
| statist
| nepotpisan
|-
| ''[[Škola skijanja u Aspenu]]''
| statist
| nepotpisan
|-
| [[1996]].
| ''Macabre Pair of Shorts''
| žrtva vampira
|
|-
| 2001.
| ''[[Valentinovo (film)|Valentinovo]]''
| Adam Carr/Jeremy Melton
|
|-
| 2002.
| ''I'm With Lucy''
| Luke
|
|-
| 2005.
| ''Vrana: Opaka molitva''
| Luc Crash
| 
|-
| rowspan=&quot;3&quot;| 2006.
| ''Te djevojke''
| Keith Clark
| ogtraničena distribucija
|- 
| ''Mr. Fix It''
| Lance Valenteen
| 
|- 
| ''The Hard Easy''
| Roger Hargitay
| 
|- 
| [[2007]].
| ''Suffering Man's Charity''
| Sebastian
| videofilm
|-
| [[2008]].
| ''Liga pravde: Nova granica''
| Hal Jordan/Zeleni Fenjer
| glas &lt;br&gt; videofilm &lt;br&gt; animirani film
|-
|| 2010.
| ''The Mighty Macs''
| Ed Rush
| čeka se na distribuciju
|}

=== Televizija ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-  style=&quot;background:#b0c4de; text-align:center;&quot;
! Godina
! Serija
! Uloga
! Napomene
|-
| 1993.
| ''Bračne vode''
| Frank
| epizoda: &quot;Movie Show&quot;
|-
| 1997–2001, 2003.
| ''Buffy, ubica vampira''
| rowspan=&quot;2&quot;| Angel
| 57 epizoda
|- 
| 1999–2004.
| ''Angel''
| glavna uloga &lt;br&gt; 110 epizoda &lt;br&gt; režirao 1 epizodu (&quot;Soul Purpose&quot;)
|-
| 2002.
| ''Baby Blues''
| Johnny
| epizoda: &quot;Teddy-Cam&quot;
|-
| 2006.
| ''[[Punk'd]]''
| &quot;glumi&quot; sam sebe
| 1 epizoda
|-
| 2005–2017
| ''Kosti''
| Seeley Booth
| glavna uloga &lt;br&gt; koproducent s Emily Deschanel &lt;br&gt; povremeni režiser (3 epizode dosad)
|-
| 2010.
| ''[[Family Guy]]''
| &quot;Aurora Boreanaz&quot;
| epizoda: &quot;Road to the North Pole&quot; &lt;br&gt; gostujuća zvijezda
|}

=== Videoigre ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-  style=&quot;background:#b0c4de; text-align:center;&quot;
! Godina
! Igra
! Uloga
! Napomene
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| 2002.
| ''Buffy, ubica vampira'' 
| Angel
| ([[Xbox]])
|- 
| ''Kingdom Hearts''
| Leon
| 
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* {{imdb_name|id=0004770|name=David Boreanaz}}
* [http://www.allmovie.com/artist/282374 David Boreanaz na ''Allmovie''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090310212453/http://www.allmovie.com/artist/282374 |date=10. 3. 2009 }}
* [http://worldcat.org/identities/lccn-no99-84657 Radovi o Davidu Boreanazu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121103032743/http://worldcat.org/identities/lccn-no99-84657 |date=3. 11. 2012 }} u bibliotekama (katalog [[WorldCat]])
* [https://web.archive.org/web/20090307031817/http://www.smokemag.com/0308/cover.htm Priča s naslovne strane magazina ''Smoke'']
* [http://www.bullz-eye.com/television/interviews/2006/david_boreanaz.htm Intervju za ''Bullz-Eye.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208014029/http://www.bullz-eye.com/television/interviews/2006/david_boreanaz.htm |date=8. 2. 2009 }} ([[1. novembar|1. 11.]] 2006)
* [http://www.whedon.info/article.php3?id_article=11704 Intervju za ''Globe &amp; Mail''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090309111403/http://www.whedon.info/article.php3?id_article=11704 |date=9. 3. 2009 }} ([[10. oktobar|10. 10.]] 2005)
* [http://sky1.sky.com/bones-david-boreanaz-on-reaching-100-episodes Galerija slika i intervju]
* https://web.archive.org/web/20181008161234/http://www.davidboreanaz.es/ (stranica na [[španski jezik|španskom]])
{{Commons|David Boreanaz}}

{{Kosti (serija)}}

{{DEFAULTSORT:Boreanaz, David}}
[[Kategorija:Rođeni 1969.]]
[[Kategorija:Američki glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski producenti]]
[[Kategorija:Američki režiseri]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Italije]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Slovačke]]
[[Kategorija:Biografije, Buffalo (New York)]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Saturn&quot;]]</text>
      <sha1>r4jwz4jjoh1qr5iaz2334v8teg3d0em</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Curaçao</title>
    <ns>0</ns>
    <id>178418</id>
    <revision>
      <id>3916795</id>
      <parentid>3914679</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T02:16:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916795</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6790" sha1="tr4r1dg8vguv7eti6khv0uods0gocmk" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Curaçao
| izgovor izvornog imena države  = Curaçao&lt;br/&gt;Kòrsou
| mapa                           = Curacao in its region.svg
| ime genitiv                    = Curaçaa
| zastava                        = Flag of Curaçao.svg
| grb                            = Coat of arms of Curaçao.svg
| himna                          = [[Himno di Kòrsou]]
| moto                           = 
| službeni_jezik                 = [[Nizozemski jezik|nizozemski]], [[papijamento]]
| glavni_grad                    = [[Willemstad]]
| državno_uređenje               = Ustavna monarhija
| vrsta_prve_vlasti              = Monarh
| vrsta_druge_vlasti             = Guverner
| vrsta_treće_vlasti             = Premijer
| vladar_prva_vlast              = [[Willem-Alexander, kralj Nizozemske|Willem-Alexander]]
| vladar_druga_vlast             = [[Lucille George-Wout]]
| vladar_treća_vlast             = [[Gilmar Pisas]]
| po_površini_na_svijetu         = 
| površina                       = 444
| vode                           = 
| stanovništvo poredak           = 190.
| stanovnika                     = 155.000
| stanovika_godina               = 2021
| gustoća                        = 349
| nezavisnost                    = 
| valuta                         = [[Nizozemskoantilski gulden]]
| stoti deo valute               = 
| vremenska_zona                 = -04
| domen                          = [[.aw]]
| pozivni_broj                   = +5999
| komentar                       = 
}}
'''Curaçao''' (na [[papijamento|papijamentu]] ''Kòrsou'') [[ostrvo]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Curacao|title=Curacao {{!}} History &amp; Facts {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=5. 4. 2023}}&lt;/ref&gt; je u južnom dijelu [[Karipsko more|Karipskog mora]], blizu obale [[Venecuela|Venecuele]]. Jedna je od samoupravnih teritorija [[Nizozemska#Političke podjele|Kraljevine Nizozemske]], uz [[Aruba|Arubu]], [[Nizozemska|Nizozemsku]] i [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]]. [[Glavni grad]] je [[Willemstad]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Willemstad|title=Willemstad {{!}} Curaçao {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=5. 4. 2023}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:CuracaoCIAmap.png|mini|200px|Mapa Curaçaa]]

Površina je 444&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prema procjeni iz 2021, na ostrvu živi 155.000 stanovnika, što daje [[Gustina naseljenosti|gustinu naseljenosti]] 349 st/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Curaçao je izvan pojasa [[uragan]]a, koji ga, ipak, ponekad pogode.

== Historija == 
[[Datoteka:Willemstad harbor.jpg|mini|lijevo|Nizozemska kolonijalna arhitektura u vilemstadskoj luci]]
Prvi stanovnici Curaçaoa bili su [[Aravak]] [[Indijanci]]. Prvi [[Evropljani]] stigli su do ostrva u [[Španija|španskoj]] ekspediciji [[Alfonso de Ojeda|Alfonsa de Ojede]] 1499. Bolesti koje su Španci donijeli uništile su lokalno stanovništvo. Ostrvo su zauzeli [[Nizozemci]] 1634. [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija]] osnovala je naselje Willemstad, koje je postalo trgovačka luka. Grad je bio centar za trgovinu [[robovlasništvo|robovima]]. Bogatstvo stečeno tom trgovinom obogatilo je stanovnike ostrva i doprinijelo izgradnji impresivnih [[Kolonijalna arhitektura|arhitektonskih]] ostvarenja.

Početkom 19. stoljeća ostrvo je mijenjalo gospodare ([[Velika Britanija]], [[Francuska]], Nizozemska) da bi se od 1815. vratilo pod nizozemsku vlast. Trgovina robljem ukinuta je 1863. Njen kraj stvorio je ekonomske probleme ostrvljanima i utjecao na odljev stanovništva. Otkriće izvora nafte 1914. dramatično je izmijenilo ekonomske prilike. Na ostrvu je izgrađena rafinerija nafte, koja je postala veliki poslodavac.

Vijeće ostrva Curaçao 1984. promovisalo je [[Zastava Curaçaa|nacionalnu zastavu]] i himnu ostrva.

Krajem 2010. Curaçao je postao autonomni konstitutivni član Kraljevine Nizozemske, u skladu s rezultatima referenduma iz 2005.

=== Porijeklo imena ===
Porijeklo imena ostrva još nije sasvim jasno. Jedno objašnjenje jest da potječe od portugalske riječi za &quot;srce&quot; (''coração''), što bi se odnosilo na trgovačku važnost Curaçaa. Drugo je objašnjenje da su prvobitni stanovnici sebe nazivali ovim imenom.

== Geografija ==
Klima je polupustinjska (klima [[savana|savane]]). Biljni svijet uglavnom se sastoji od [[kaktus]]a, bodljikavog žbunja i [[četinar]]a. Najviša tačka je na 375&amp;nbsp;m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Na Curaçau postoje slane močvare gdje se odmaraju i hrane jata [[flamingo]]sa. Jugoistočno od Curaçaa smješteno je malo nenaseljeno ostrvo Mali Curaçao.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Curaçao - World Facts and Statistics|url=https://geofactbook.com/countries/curaao|newspaper=Geo Factbook|access-date=5. 7. 2026|language=en|first=Geo|last=Factbook|archive-date=8. 6. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260608084320/https://geofactbook.com/countries/curaao|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ostrvo je okruženo [[Koralni sprud|koralnim sprudovima]] i poznato je kao odlično mjesto za ronjenje.

== Stanovništvo ==
Narod na ostrvu mješavina je [[Afrikanci|afričkog]] (većina), nizozemskog, [[Istočna Azija|istočnoazijskog]] i [[Portugalci|portugalskog]] stanovništva. U novije vrijeme doseljavaju se imigranti iz [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]], [[Haiti]]ja, s [[Karibi|Kariba]] i iz [[Kolumbija|Kolumbije]].

Glavni jezici su [[papijamento]] i [[Engleski jezik|engleski]], dok se koriste i [[nizozemski jezik|nizozemski]] i [[Španski jezik|španski]]. Neki stanovnici govore sva četiri jezika.

== Privreda ==
Privreda se zasniva na rafinisanju nafte, turizmu i finansijskim uslugama. Zvanična valuta je nizozemskoantilski gulden.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Curaçao}}
* [https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/curacao/ Curaçao] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504114256/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/curacao/ |date=4. 5. 2023 }}, ''[[The World Factbook]]'', [[CIA]]
* [http://www.gobiernu.cw/nl/ Vlada Curaçaa] {{nl simbol}}
* [http://www.curacao.com/ Zvanična prezentacija ostrva]
* [http://www.chata.org/ Turističko udruženje]
* [http://www.rinkes.com/curacao/ Arhitektura na Curaçau] 
* [http://www.caribbean-on-line.com/islands/cr/crmap.shtml Mapa ostrva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060629081525/http://www.caribbean-on-line.com/islands/cr/crmap.shtml |date=29. 6. 2006 }}

{{Države Sjeverne i Srednje Amerike}}
{{Karibi}}
{{Prekomorske teritorije evropskih država}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Curaçao| ]]
[[Kategorija:Nizozemski Antili]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1954.]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 2010.]]</text>
      <sha1>tr4r1dg8vguv7eti6khv0uods0gocmk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Denis Bećirović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>202486</id>
    <revision>
      <id>3916803</id>
      <parentid>3896479</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T03:30:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916803</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10871" sha1="5pfvcqwev3ame624qnblflqa0f2gtjt" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Denis Bećirović
| slika              = Denis Bećirović - March 2026.jpg
| redoslijed         = 19. [[predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti  = 16. mart 2026 – 
| prethodnik         = [[Željko Komšić]]
| nasljednik         = 
| vrijeme_na_vlasti2 = 16. mart 2024 – 16. novembar 2024.
| prethodnik2        = Željko Komšić
| nasljednik2        = [[Željka Cvijanović]]
| redoslijed3        = Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda PS Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 28. februar 2019 – 16. novembar 2022.
| redoslijed4        = Poslanik u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu PS Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti4 = 20. novembar 2006 – 6. decembar 2018.
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1975|11|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Tuzla]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| etnicitet          = [[Bošnjak]]
| politička_stranka  = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]]
| supružnik          = Mirela Bećirović
| djeca              = 2
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Tuzli]] &lt;br&gt; [[Univerzitet u Sarajevu]]
}}
'''Denis Bećirović''' (rođen 28. novembra 1975) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je profesor, doktor nauka i političar. Član je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda bošnjačkog naroda od 2022. Trenutno je i [[predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|predsjedavajući predsjedništva]].

==Obrazovanje==
Diplomirao je 1998. na [[Filozofski fakultet u Tuzli|Filozofskom fakultetu u Tuzli]]. Postdiplomski studij na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] upisao je 2000. godine. Magistarski rad odbranio je 2004., a doktorski 2010. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

==Stručni i naučni angažman==
Angažiran je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli u zvanju docenta za užu nastavno-naučnu oblast „Savremeno doba“ (2010). Profesor je na predmetima ''Historija zemalja jugoistočne Evrope Savremenog doba I'' i ''Historija zemalja jugoistočne Evrope Savremenog doba II'', te je član Odbora za istorijske nauke [[ANU BiH|Akademije nauka i umjetnosti BiH]] (2011). Autor je dvije knjige, koje su objavljene 2005. i 2012, i 26 izvornih naučnih radova i stručnih članaka. Istraživački interesi dr. Bećirovića su „Društvo u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Evropi u XX. stoljeću“ i „Historija odnosa države i vjerskih zajednica u drugoj polovini XX. stoljeća“.

Osim toga, objavio je više naučnih članaka u raznim zbornicima radova s naučnih skupova u zemlji i inostranstvu. Aktivni je učesnik na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama iz historiografije i drugih društvenih nauka. Sarađivao je s raznim naučnim časopisima: ''[[Prilozi Instituta za istoriju|Prilozi]]'' (časopis Instituta za istoriju u Sarajevu), ''[[Tokovi istorije]]'' (časopis Instituta za noviju istoriju Srbije u Beogradu), ''[[Historijska traganja]]'' (časopis Instituta za istoriju u Sarajevu), ''[[Saznanja]]'' (časopis za historiju u Tuzli), ''[[Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika]]'' (časopis Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine u Sarajevu), ''[[Bošnjačka pismohrana]]'' (časopis za povijest i kulturu u Zagrebu), ''[[Arhivska praksa]]'' (časopis Arhiva Tuzlanskog kantona u Tuzli) i ''[[Stav]]'' (časopis za društvena pitanja, kulturu i umjetnost u Tuzli). Stručni ispit za rad u obrazovnom sistemu polaže 2001. godine. Kao profesor historije radio je u Srednjoj ekonomskoj školi u Tuzli (1998-2002.), a kao nastavnik historije u Osnovnoj školi “Simin Han” u Tuzli (1996-98). Na poziv Biroa za obrazovanje i kulturu [[State Department]]a [[SAD]]-a učestvovao je u International Visitors Leadership Program of the United States Department of State „The Role of the Legislative Branch“ (oktobar – novembar 2007. godine).

==Politički angažman==
Bećirović je potpredsjednik [[SDP BiH]] od 2009, član Predsjedništva SDPBiH od 2000. te član Glavnog odbora SDPBiH od 1997. godine. Član SDPBiH postao je 1991. godine. Godine 2010. izabran je za poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH s 45.747 glasova. Od uvođenja otvorenih listi to je najveći broj&lt;ref name=&quot;Rezultati&quot;&gt;Rezultati Izbora 2010 [http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/ParlamentBIH/NivoKandidate.aspx]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019|bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt; glasova u Federaciji BiH koji je osvojio jedan kandidat za zakonodavne organe. Obavlja dužnost predsjedavajućeg/zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH od 2011, a u junu 2011. postaje član [[Ustavnopravna komisija|Ustavnopravne komisije]] Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Član je Stalne delegacije PSBiH u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran od 2013, a član Grupe prijateljstva za Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Okeaniju i Japan.

Smijenjen je sa dužnosti zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH 23. oktobra 2012,&lt;ref&gt;http://www.klix.ba/vijesti/bih/smijenjen-denis-becirovic/121023109&lt;/ref&gt; da bi 22. novembra 2012. ponovno imenovan na tu funkciju.&lt;ref&gt;http://www.noviportal.net/denis-becirovic-ponovo-imenovan-za-zamjenika-predsjedavajuceg-pd-psbih/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Smjenu Bećirovića zatražila je u augustu [[Srpska demokratska stranka]] (SDS), nakon što je uputio otvoreno pismo predsjedniku [[Skupština Srbije|Skupštine Srbije]] [[Nebojša Stefanović|Nebojši Stefanoviću]], ''&quot;protestirajući zbog njegovog stava da je [[Republika Srpska]] država&quot;.'' &lt;ref&gt;[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/smijenjen-becirovic-lagumdzija-na-cekanju '''''Smijenjen Bećirović, Lagumdžija &quot;na čekanju&quot;''''' Prilog na web portalu Aljazeera]&lt;/ref&gt;

Obavljao je dužnost predsjednika [[Klub poslanika SDPBiH|Kluba poslanika SDPBiH]] u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (2010-11.) te je bio poslanik SDPBiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (2006-10.) kada je obavljao dužnost zamjenika predsjednika Kluba poslanika SDPBiH. U istom mandatu bio je član [[Komisija za vanjske poslove Parlamentarne skupštine BiH|Komisije za vanjske poslove Parlamentarne skupštine BiH]]. Član Delegacije Parlamentarne skupštine BiH u [[Interparlamentarna unija|Interparlamentarnoj uniji]] bio je od 2007. do 2010, a član Grupe prijateljstva Parlamentarne skupštine BiH za Zapadnu Evropu od 2008. do 2010. godine. Član Komisije za istraživanje utroška donacija Parlamentarne skupštine BiH je od 2009. do 2010, a član Zajedničke komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamentarne skupštine BiH od 2006. do 2008. godine.

Poslanik je u Skupštini [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] u dva mandata (2000-02. i 2002-06.), a  predsjednik Komisije za ljudska prava i građanske slobode Skupštine Tuzlanskog kantona od 2002. do 2006. godine. Delegat u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]] je od 2000. do 2002, a u istom periodu je i predsjednik Odbora za društveno-ekonomske odnose [[Skupština Tuzlanskog kantona|Skupštine Tuzlanskog kantona]]. Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH i član Komisije za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH bio je u periodu od 1998. do 2000. godine.

Dužnost predsjednika Kantonalne organizacije SDPBiH Tuzla obavljao je u periodu od 2003. do 2009. godine. Nosilac liste SDPBiH u Izbornoj jedinici broj 5. za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bio je 2006. i 2010. godine. Nosilac liste SDPBiH za Skupštinu Tuzlanskog kantona bio je 2002., a nosilac liste SDPBiH za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH 1998. godine. Dužnost člana Predsjedništva KOSDPBiH Tuzla obavljao je od 1994. do 1998., a člana Predsjedništva OOSDPBiH Tuzla od 1993. do 1994. godine. Predsjednik Foruma mladih SDPBiH bio je od 1998. do 2000, a dužnost potpredsjednika Foruma mladih SDPBiH obavljao je od 1996. do 1998. godine. Predsjednik KO Foruma mladih SDPBiH Tuzla bio je od 1994. do 1998, a predsjednik OO Foruma mladih SDPBiH Tuzla od 1993. do 1994. godine.

==Nagrade==
*Međunarodna nevladina organizacija [[GARIVO]] (Gardens Righteous World wide) dodijelila mu je nagradu za afirmaciju građanske hrabrosti ''[[Nagrada Duško Kondor|Duško Kondor]],'' 2008, zbog borbe za afirmaciju građanskih prava; 
*[[Tuzlanski list]] mu je zbog aktivnog parlamentarnog djelovanja dodijelio nagradu “Najbolji poslanik godine u Bosni i Hercegovini”, 2008. godine; 
*Udruženje antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata Općine Tuzla dodijelilo mu je „Povelju za izuzetno angažovanje i doprinos u zaštiti i čuvanju antifašističkih tekovina i vođenju borbe za suverenu, nezavisnu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu“, 2009. godine; 
*Savez antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata Tuzlanskog kantona dodijelio mu je „Priznanje za izuzetno angažovanje i doprinos u afirmaciji antifašističkih vrijednosti na području Tuzlanskog kantona“, 2009. godine;
*Savez udruženja antifašista i boraca NOR-a u Sarajevskom kantonu dodijelio mu je „Priznanje za saradnju i doprinos u jačanju i razvoju antifašističkih vrijednosti“, 2010. godine; 
*[[Evropski pokret u Bosni i Hercegovini]] dodijelio mu je plaketu „Najbolji poslanik u Bosni i Hercegovini u mandatnom periodu 2006.-2010 .“, 2010. godine;
*Dobitnik Zlatne medalje Parlamenta Republike Grčke, 2013. godine.

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[http://www.parlament.ba Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110219223918/http://www.parlament.ba/ |date=19. 2. 2011 }}
*[http://www.sdp.ba Službena stranica Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]

{{Bosanski predsjednici}}
{{Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH}}                             
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bećirović, Denis}}
[[Kategorija:Rođeni 1975.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bošnjački političari]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Tuzli]]</text>
      <sha1>5pfvcqwev3ame624qnblflqa0f2gtjt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brka (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>360911</id>
    <revision>
      <id>3916775</id>
      <parentid>3846336</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T21:42:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6481" sha1="bxgz4ffel9ee65bcunz8hbio8p5af1k" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                       = Brka
| izvorno_ime               =
| izvorno_ime_jezik         =
| drugo_ime                 =
| slika                     =
| veličina_slike            =
| slika_alt                 =
| opis_slike                =
| slika_karta               =
| veličina_karte            =
| karta_alt                 =
| karta_opis                =
| mapframe                  = yes
| mapframe-caption          = Tok Brke
| mapframe-line             = on
| mapframe-shape            = none
| mapframe-point            = none
| mapframe-marker           = water
| mapframe-frame-width      = 250
| mapframe-frame-height     = 200
| dužina_km                 = 30
| izvor                     = ispod [[Majevica|Majevice]]
| nadmorska visina izvora   =
| izvor_lat_d               =
| izvor_lat_m               =
| izvor_lat_s               =
| izvor_lat_NS              =
| izvor_long_d              =
| izvor_long_m              =
| izvor_long_s              =
| izvor_long_EW             =
| ušće                      = [[Sava]] u [[Brčko]]m
| nadmorska visina ušća     =
| ušće_lat_d                = 44
| ušće_lat_m                = 52
| ušće_lat_s                = 53
| ušće_lat_NS               = N
| ušće_long_d               = 18
| ušće_long_m               = 48
| ušće_long_s               = 36
| ušće_long_EW              = E
| ulijeva_se_u              = [[Sava|Savu]]
| etimologija               =
| prosječni protok          =
| površina sliva_km2        =
| riječni_sistem            = [[Sava]]
| progresija                = [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]]
| pritoke                   = [[Zovičica]], [[Lukavac (pritoka Brke)|Lukavac]], Maočka rijeka, Rahićka
| lijeve_pritoke            =
| desne_pritoke             = [[Zovičica]]
| države kroz koje protiče  = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| lokacija                  = [[Brčko distrikt]], [[Majevica]]
| gradovi kroz koje protiče = [[Brčko]]
| sliv                      = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                  = Nije plovna
}}
'''Brka''' je rijeka u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i desna pritoka [[Sava|Save]]. Teče kroz područje [[Brčko distrikt|Brčko distrikta Bosne i Hercegovine]], a u Savu se ulijeva u urbanom području [[Brčko|Brčkog]]. Pripada [[Crno more|crnomorskom slivu]], preko Save i [[Dunav]]a. Duga je približno 30 km.&lt;ref name=&quot;waterway&quot;&gt;{{cite web |title=Brka |url=https://waterwaymap.org/river/Brka%20001024954888/ |website=WaterwayMap |access-date=15. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Tok ==
Sliv Brke obuhvata dio sjeveroistočne Bosne, sjeverne padine [[Majevica|Majevice]] i dio [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]].&lt;ref name=&quot;studija&quot;&gt;{{cite web |title=Studija uticaja na životnu sredinu za regulaciju dijela rijeke Brke uzvodno od mosta na &quot;Kožari&quot; |url=https://ppipo.bdcentral.net/data/dokumenti/pdf/Studija_ek_doz_korito_rijeke_Brke_Brcko_distrikt_08.2.2024..pdf |publisher=Brčko distrikt Bosne i Hercegovine |date=2024 |access-date=15. 5. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Najsjevernija tačka sliva nalazi se na ušću Brke u Savu, dok je najjužnija u području Sitara.&lt;ref name=&quot;studija&quot;/&gt;  

Riječni sistem Brke čine sama Brka i njene sastavnice i pritoke. U hidrološkoj studiji navodi se da duža sastavnica sistema jeste [[Rašljanska rijeka]], dok [[Maočka rijeka]] s Rašljanskom rijekom oblikuje Brku; među važnijim pritokama posebno se ističe [[Zovičica]].&lt;ref name=&quot;studija&quot;/&gt; Riječna mreža sliva pripada dendroidnom tipu, a u studiji je navedeno da je gustina površinskih vodotokova 0,72 km/km², odnosno 1,08 km/km² ako se uključe i povremeni vodotoci.&lt;ref name=&quot;studija&quot;/&gt;

== Hidrološke osobine ==
Režim Brke svrstava se u posavsku pluvio-nivalnu varijantu, s najvišim vodostajima u aprilu, martu i maju, a najnižim u augustu i septembru.&lt;ref name=&quot;studija&quot;/&gt; Male vode najčešće se javljaju u sušnim mjesecima, naročito zbog povećane evapotranspiracije i korištenja vode za navodnjavanje.&lt;ref name=&quot;studija&quot;/&gt; U donjem toku vodotok je djelimično reguliran, a regulacija od ušća u Savu uzvodno za približno jedan kilometar skratila je tok za oko 700 m i promijenila prirodne osobine korita.&lt;ref name=&quot;studija&quot;/&gt; Zbog bujičnog karaktera i velikog pada u pojedinim dionicama, Brka može nositi nanos, drveće i drugi materijal, što povećava eroziju obala i rizik od šteta na okolnom zemljištu i objektima.&lt;ref name=&quot;studija&quot;/&gt;

== Poplave i regulacija ==
Brka je u brčanskom području važna i kao vodotok povezan s odbranom od poplava. Vlada Brčko distrikta proglasila je u augustu 2014. stanje elementarne nepogode od poplava i klizišta, navodeći da su nabujale rijeke i potoci Tinja, Brka i Zovičica uzrokovali rušenje nekoliko manjih mostova, pokretanje tla i ugrožavanje kuća i cestovnih komunikacija.&lt;ref name=&quot;poplave2014&quot;&gt;{{cite web |title=Vlada Brčko Distrikta BiH proglasila stanje elementarne nepogode od poplava i klizišta |url=https://vlada.bdcentral.net/Publication/Read/vlada-brcko-distrikta-bih-proglasila-stanje-elementarne-nepogode-od-poplava-i-klizista?lang=hr |website=Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine |date=7. 8. 2014 |access-date=15. 5. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Regulacija dijela rijeke uzvodno od mosta na &quot;Kožari&quot; planirana je radi čišćenja i uređenja obala, povećanja propusne moći korita, zaštite od velikih voda i kontroliranog prihvatanja zaobalnih voda.&lt;ref name=&quot;studija&quot;/&gt; U okviru tog projekta razmatrana je dionica duga oko 1.050 m, od mosta na &quot;Kožari&quot; do željezničkog mosta.&lt;ref name=&quot;studija&quot;/&gt;

== Živi svijet ==
U Brki su zabilježene riblje vrste iz porodica [[Cyprinidae]] i [[Cobitidae]]. Istraživanje ihtiopopulacija navelo je deset vrsta riba, među njima [[Mrena|mrenicu]], [[Krkuša|krkušu]], [[Pliska|plisku]], [[Gaovčica|gavčicu]], [[Gaga|gagu]], [[Bezribica|bezribicu]], [[Klijen|klijena]], [[Vijun|vijuna]], balkanskog vijuna i [[Brkica|brkicu]].&lt;ref name=&quot;bistro&quot;&gt;{{cite web |title=Rijeka Brka |url=https://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-brka/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=15. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Istraživanja su provedena u gornjem i srednjem toku, dok donji tok nije bio obuhvaćen terenskim radom.&lt;ref name=&quot;bistro&quot;/&gt;  
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.bistrobih.ba/nova/?page_id=7781

{{Sava}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]</text>
      <sha1>bxgz4ffel9ee65bcunz8hbio8p5af1k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vranići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>361377</id>
    <revision>
      <id>3916758</id>
      <parentid>3737219</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:03:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gautamabuddhhaa</username>
        <id>184443</id>
      </contributor>
      <origin>3916758</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="695" sha1="r6bl13qqphdwrvst5eohmkiynhw413c" xml:space="preserve">{{mson|Vranići}}

Vranići je selo u općini Goražde, Bosna i Hercegovina. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, broj stanivnika iznosi 183.

'''[[Bosna i Hercegovina]]''':

* [[Vranići (Goražde)]], naselje u općini [[Goražde]]
* [[Vranići (Travnik)]], naselje u općini [[Travnik]]

'''[[Hrvatska]]''':

* [[Vranići kod Poreča]], bivše naselje grada [[Poreč]]a, [[Istarska županija]]
* [[Vranići kod Višnjana]], naselje u općini [[Višnjan]], [[Istarska županija]]
* [[Vranići kod Vižinade]], naselje u općini [[Vižinada]], [[Istarska županija]]

'''[[Srbija]]''':

* [[Vranići (Čačak)]], naselje grada [[Čačak|Čačka]], [[Moravički okrug]]

{{višeznačnica}}</text>
      <sha1>r6bl13qqphdwrvst5eohmkiynhw413c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aberdeen FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>369496</id>
    <revision>
      <id>3916731</id>
      <parentid>3857110</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T14:25:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3916731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3661" sha1="3iqfj6sltfah3vqmvq0crxcp78hwliv" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #EB0000
| Ime kluba         = '''Aberdeen FC'''
| Puno ime          = Aberdeen Football Club
| Grb               = Aberdeen FC (grb).png
| Nadimak           = ''The Dons''
| Osnovan           = [[1903.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = {{ZD|ŠKO}} [[Škotska]]
| Boje              = {{colorbox|#EB0000}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Škotske|SFA]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Škotski Premiership|Premiership]]
| Stadion           = [[Stadion Pittodrie|Pittodrie]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/pittodrie/ |title=Stadion Pittodrie |work=stadiumguide.com |access-date=25. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180628043307/http://www.stadiumguide.com/pittodrie/ |archive-date=28. 6. 2018 |url-status=dead |archive-date=28. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180628043307/http://www.stadiumguide.com/pittodrie/ }}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 20.866
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = 
| Menadžer          = 
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 6. mjesto
| Prethodna sezona  = 2025/26.
| Webstranica       = [http://www.afc.co.uk/home.php afc.co.uk]
| Trenutna sezona   =

&lt;!-- Domaći --&gt;
| uzorak_lr1        = _aberdeen2021h
| uzorak_t1         = _aberdeen2021h
| uzorak_dr1        = _aberdeen2021h
| uzorak_š1         = _adidaswhite
| uzorak_č1         = _color_3_stripes_white
| lijeva ruka1      = FF0000
| tijelo1           = FFFFFF
| desna ruka1       = FF0000
| šorc1             = FF0000
| čarape1           = FF0000
&lt;!-- Gostujući --&gt;
| uzorak_lr2        = _blackborder
| uzorak_t2         = _aberdeen2021a
| uzorak_dr2        = _blackborder
| uzorak_š2         = _adidaswhite
| uzorak_č2         = _color_3_stripes_white
| lijeva ruka2      = FFFFFF
| tijelo2           = 000000
| desna ruka2       = FFFFFF
| šorc2             = 000000
| čarape2           = 000000
}}

'''Aberdeen Football Club''' je profesionalni nogometni klub iz [[Aberdeen]]a, [[Škotska]]. Trenutno nastupa u [[Škotski Premiership|Premiershipu]], prvom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Škotskoj|škotskog nogometa]].

== Historija ==
Klub je osnovan [[14. april]]a 1903. godine nakon spajanja tri kluba iz Aberdeena. Najuspješniji period za klub je bio 1980-ih pod vodstvom [[Alex Ferguson|Alexa Fergusona]]. U tom periodu klub je tri puta bio prvak Škotske, te je osvojio četiri nacionalna kupa i jedan [[Škotski Liga-kup|Liga-kup]]. Također je osvojio [[UEFA Kup pobjednika kupova]] i [[UEFA Superkup]]. Od osnivanja domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Pittodrie|Pittodrie]].

==Uspjesi==
'''[[Premijer liga Škotske]]'''
*'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': 1954/55, 1979/80, 1983/84, 1984/85.

'''[[Kup Škotske u nogometu|Kup Škotske]]'''
*'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7)''': 1946/47, 1969/70, 1981/82, 1982/83, 1983/84, 1985/86, 1989/90.

'''[[Škotski Liga-kup]]'''
*'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6)''': 1955/56, 1976/77, 1985/86, 1989/90, 1995/96, 2013/14.

'''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]'''
*'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1982/83.

'''[[UEFA Superkup]]
*'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1983.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20141106192711/http://www.afc.co.uk/home.php Službena stranica]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50122/profile/index.html Aberdeen] na zvaničnoj stranici UEFA-e

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Škotskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1903.]]</text>
      <sha1>3iqfj6sltfah3vqmvq0crxcp78hwliv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Motherwell FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>369584</id>
    <revision>
      <id>3916834</id>
      <parentid>3857120</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T11:28:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3916834</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2981" sha1="kta5db94kzrlhhk3k61ghn8ktl5wunn" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #9E0000
| Boja2             = #FFBE00
| Ime kluba         = '''Motherwell FC'''
| Puno ime          = Motherwell Football Club
| Grb               = Motherwell FC crest.svg
| Nadimak           = ''Well''
| Osnovan           = [[17. maj]] [[1886.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Motherwell]]&lt;br&gt;[[Škotska]]
| Boje              = {{colorbox|orange}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Škotske|SFA]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Škotski Premiership|Premiership]]
| Stadion           = [[Fir Park]] &lt;ref&gt;* http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=Schottland&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 13.677
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = 
| Menadžer          = 
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 6. mjesto
| Prethodna sezona  = 2025/26.
| Webstranica       = [http://www.motherwellfc.co.uk/ motherwellfc.co.uk]
| Trenutna sezona   = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] 2019/20

&lt;!-- Domaći --&gt;
| uzorak_lr1        = _motherwell1920h
| uzorak_t1         = _motherwell1920h
| uzorak_dr1        = _motherwell1920h
| uzorak_š1         = _motherwell1920h
| uzorak_č1         = _motherwell1920h
| lijeva ruka1      = FFBE00
| tijelo1           = FFBE00
| desna ruka1       = FFBE00
| šorc1             = 9E0000
| čarape1           = FFBE00
&lt;!-- Gostujući --&gt;
| uzorak_lr2        = _motherwell1920a
| uzorak_t2         = _motherwell1920a
| uzorak_dr2        = _motherwell1920a
| uzorak_š2         = _motherwell1920a
| uzorak_č2         = _motherwell1920a
| lijeva ruka2      = FFFFFF
| tijelo2           = FFFFFF
| desna ruka2       = FFFFFF
| šorc2             = FFFFFF
| čarape2           = FFFFFF
}}

'''Motherwell Football Club''' je profesionalni nogometni klub iz [[Motherwell]]a, [[Škotska]]. Trenutno nastupa u [[Škotski Premiership|Premiershipu]], prvom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Škotskoj|škotskog nogometa]].

Klub je osnovan [[1886.]] godine. Od [[1986.]] godine Motherwell nije ispadao iz najvišeg ranga. Međutim, u tom periodu je uspio da osvoji samo nacionalni kup ([[1991.]] godine). Najveći rivali kluba su [[Hamilton Academical FC|Hamilton]] i [[Airdrieonians FC|Airdrieonians]] sa kojima igra ''Lanarkshire derby''. Tradicionalne boje kluba su narandžasta i bordo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Fir Park]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.motherwellfc.co.uk/ Službena stranica]
* [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=1734 Motherwell FC na Soccerbase]
* [http://www.transfermarkt.com/motherwell-fc/startseite/verein/987 Motherwell FC na Transfermarkt]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=53035/profile/index.html Motherwell FC na zvaničnoj stranici UEFA-e]

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Škotskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1886.]]</text>
      <sha1>kta5db94kzrlhhk3k61ghn8ktl5wunn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>St. Mirren FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>369731</id>
    <revision>
      <id>3916727</id>
      <parentid>3857137</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T13:44:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3916727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2944" sha1="3yphm4ehfv4vl7u8084q4e8xhpje8im" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #000000
| Ime kluba         = '''St. Mirren FC'''
| Puno ime          = St. Mirren Football Club
| Grb               = St Mirren FC (grb).png
| Nadimak           = ''The Buddies''
| Osnovan           = 1877.
| Raspušten         =
| Lokacija          = {{ZD|ŠKO}} [[Škotska]]
| Boje              = {{colorbox|black}} {{colorbox|yellow}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Škotske|SFA]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Škotski Premiership|Premiership]]
| Stadion           = [[St. Mirren Park]] &lt;ref&gt;* http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=Schottland&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 8.023
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = 
| Menadžer          = 
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 11. mjesto
| Prethodna sezona  = 2025/26.
| Webstranica       = [http://www.saintmirren.net/pages/ saintmirren.net]
| Trenutna sezona   = 

&lt;!-- Domaći --&gt;
| uzorak_lr1        = _swansea1819h
| uzorak_t1         = _stmirren1920h
| uzorak_dr1        = _swansea1819h
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = FFFFFF
| tijelo1           = FFFFFF
| desna ruka1       = FFFFFF
| šorc1             = FFFFFF
| čarape1           = FFFFFF
&lt;!-- Gostujući --&gt;
| uzorak_lr2        = _stmirren1920a
| uzorak_t2         = _stmirren1920a
| uzorak_dr2        = _stmirren1920a
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č2         = 
| lijeva ruka2      = DF01A5
| tijelo2           = DF01A5
| desna ruka2       = DF01A5
| šorc2             = 000000
| čarape2           = 000000
}}

'''St. Mirren Football Club''' je profesionalni nogometni klub iz [[Paisley]]a, [[Škotska]]. Trenutno nastupa u [[Škotski Championship|Championshipu]], drugom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Škotskoj|škotskog nogometa]].

Klub je osnovan 1877. godine. Najveći uspjesi kluba su osvajanje nacionalnog kupa tri puta 1926, 1959 i 1987. godine, Liga kup 2013. godine, te Renfrewshire kupa 55 puta. U evropskim takmičenjima je nastupao nekoliko puta: u sezoni 1978/88 u [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupu pobjednika kupova]], te u sezonama 1980/81, 1983/84 i 1985/86 u [[UEFA Evropska liga|Kupu UEFA]]. Tradicionalne boje kluba su crna i žuta. Od 2009. godine domaće utakmice igra na stadionu [[St. Mirren Park]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20100202014643/http://www.acciesfc.co.uk/ Službena stranica]
* [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=2475 St. Mirren na Soccerbase]
* [http://www.transfermarkt.com/st-mirren-fc/startseite/verein/465 St. Mirren na Transfermarkt]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52552/domestic/index.html St. Mirren na zvaničnoj stranici UEFA-e]

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Škotskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1877.]]</text>
      <sha1>3yphm4ehfv4vl7u8084q4e8xhpje8im</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916728</id>
      <parentid>3916727</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T13:45:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3916728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2862" sha1="ggal063htu3z96y4rdz7zl33t6ajj3z" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #000000
| Ime kluba         = '''St. Mirren FC'''
| Puno ime          = St. Mirren Football Club
| Grb               = St Mirren FC (grb).png
| Nadimak           = ''The Buddies''
| Osnovan           = 1877.
| Raspušten         =
| Lokacija          = {{ZD|ŠKO}} [[Škotska]]
| Boje              = {{colorbox|black}} {{colorbox|yellow}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Škotske|SFA]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Škotski Premiership|Premiership]]
| Stadion           = [[St. Mirren Park]] &lt;ref&gt;* http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=Schottland&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 8.023
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = 
| Menadžer          = 
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 11. mjesto
| Prethodna sezona  = 2025/26.
| Webstranica       = [http://www.saintmirren.net/pages/ saintmirren.net]
| Trenutna sezona   = 

&lt;!-- Domaći --&gt;
| uzorak_lr1        = _swansea1819h
| uzorak_t1         = _stmirren1920h
| uzorak_dr1        = _swansea1819h
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = FFFFFF
| tijelo1           = FFFFFF
| desna ruka1       = FFFFFF
| šorc1             = FFFFFF
| čarape1           = FFFFFF
&lt;!-- Gostujući --&gt;
| uzorak_lr2        = _stmirren1920a
| uzorak_t2         = _stmirren1920a
| uzorak_dr2        = _stmirren1920a
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č2         = 
| lijeva ruka2      = DF01A5
| tijelo2           = DF01A5
| desna ruka2       = DF01A5
| šorc2             = 000000
| čarape2           = 000000
}}

'''St. Mirren Football Club''' je profesionalni nogometni klub iz [[Paisley]]a, [[Škotska]]. Trenutno nastupa u [[Škotski Championship|Championshipu]], drugom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Škotskoj|škotskog nogometa]].

Klub je osnovan 1877. godine. Najveći uspjesi kluba su osvajanje nacionalnog kupa tri puta 1926, 1959 i 1987. godine, Liga kup 2013. godine, te Renfrewshire kupa 55 puta. U evropskim takmičenjima je nastupao nekoliko puta: u sezoni 1978/88 u [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupu pobjednika kupova]], te u sezonama 1980/81, 1983/84 i 1985/86 u [[UEFA Evropska liga|Kupu UEFA]]. Tradicionalne boje kluba su crna i žuta. Od 2009. godine domaće utakmice igra na stadionu [[St. Mirren Park]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20100202014643/http://www.acciesfc.co.uk/ Službena stranica]
* [http://www.transfermarkt.com/st-mirren-fc/startseite/verein/465 St. Mirren na Transfermarkt]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52552/domestic/index.html St. Mirren na zvaničnoj stranici UEFA-e]

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Škotskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1877.]]</text>
      <sha1>ggal063htu3z96y4rdz7zl33t6ajj3z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dundee FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>370055</id>
    <revision>
      <id>3916732</id>
      <parentid>3857172</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T14:34:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3916732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3138" sha1="r805x08xcy79meylv9uic8xh1ki5fjc" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #171739
| Ime kluba         = '''Dundee FC'''
| Puno ime          = Dundee Football Club
| Grb               = 
| Nadimak           = ''The Dees''
| Osnovan           = [[1893.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Dundee]]&lt;br&gt;[[Škotska]]
| Boje              = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Škotske|SFA]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = {{ZD|ŠKO}} [[Škotski Championship|Championship]]
| Stadion           = [[Dens Park]]&lt;ref&gt;* http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=Schottland&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 11.506
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = 
| Menadžer          = {{ZD|ŠKO}} [[James McPake]]
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni = 8. mjesto (Premiership)
| Prethodna sezona  = 2025/26.
| Webstranica       = [http://www.dundeefc.co.uk/ dundeefc.co.uk]
| Trenutna sezona   =

&lt;!-- Domaći --&gt;
| uzorak_lr1        = _dundeefc1920h
| uzorak_t1         = _dundeefc1920h
| uzorak_dr1        = _dundeefc1920h
| uzorak_š1         = _dundeefc1920h
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = 030031
| tijelo1           = 040048
| desna ruka1       = 
| šorc1             = 
| čarape1           = 010040
&lt;!-- Gostujući --&gt;
| uzorak_lr2        = _dundeefc1920a
| uzorak_t2         = _dundeefc1920a
| uzorak_dr2        = _dundeefc1920a
| uzorak_š2         = _dundeefc1920h
| uzorak_č2         = 
| lijeva ruka2      = 
| tijelo2           = 
| desna ruka2       = 
| šorc2             = 
| čarape2           = 
}}

'''Dundee Football Club''' je profesionalni nogometni klub smješten u gradu [[Dundee]], [[Škotska]]. Trenutno nastupa u [[Škotski Championship|Championshipu]], drugom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Škotskoj|škotskog nogometa]].

== Historija ==
Klub je osnovan 1893. godine. Najuspješniji period za klub je bio 1960-ih pod vodstvom [[Bob Shankly|Boba Shanklya]]. 1962. godine Dundee je osvojio ''Scottish Football League''. Naredne sezone je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|evropskog kupa]]. Također je osvojio [[Škotski nogometni kup|nacionalni kup]], te [[Škotski Liga-kup|Liga-kup]] tri puta.

==Uspjesi==
'''[[Prva liga Škotske]]'''
*'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1961/62.

'''[[Druga liga Škotske]]''' / '''[[Škotski Championship]]'''
*'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5)''': 1946/47, 1978/79, 1991/92, 1997/98, 2013/14.

'''[[Kup Škotske u nogometu|Kup Škotske]]'''
*'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1909/10.

'''[[Škotski Liga-kup]]'''
*'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': 1951/52, 1952/53, 1973/74.

'''[[Škotski Challenge kup]]'''
*'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1990/91, 2009/10.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.dundeefc.co.uk/ Službena stranica]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=53033/domestic/index.html Dundee] na zvaničnoj stranici UEFA-e

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Škotskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1893.]]</text>
      <sha1>r805x08xcy79meylv9uic8xh1ki5fjc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dundee United FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>370273</id>
    <revision>
      <id>3916734</id>
      <parentid>3857195</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T14:43:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3916734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3117" sha1="ertysi5mhweondpdqhnrsze8dnqz51o" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = #000000
| Boja2                       = #FF7700
| Ime kluba                   = '''Dundee United FC'''
| Puno ime                    = Dundee United Football Club
| Grb                         = Dundee United FC (grb).png
| Nadimak                     = ''The Terrors''
| Osnovan                     = 24. maj 1909.
| Raspušten                   = 
| Lokacija                    = [[Dundee]] &lt;br/&gt; [[Škotska]]
| Boje                        = {{colorbox|black}} {{colorbox|orange}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Škotske|SFA]]
| Konfederacija               = 
| Liga                        = [[Škotski Premiership|Premiership]]
| Stadion                     = [[Tannadice Park]] &lt;ref&gt;* http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=Schottland&lt;/ref&gt;
| Kapacitet                   = 14.229
| Vlasnik kluba               = 
| Predsjednik kluba           = 
| Menadžer                    = 
| Uspjesi                     = 
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = Rvldmg d
| Plasman u prethodnoj sezoni = 7. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Škotski Championship 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica                 = [http://dufc.co/ dufc.co]
| Trenutna sezona             = &lt;!-- Domaći --&gt;
| lijeva ruka1                = FF5F00
| tijelo1                     = FF5F00
| desna ruka1                 = FF5F00
| šorc1                       = 000000
| čarape1                     = 000000
&lt;!-- Gostujući --&gt;| uzorak_lr2                  = _dundeeutd2021a
| uzorak_t2                   = _dundeeutd2021a
| uzorak_dr2                  = _dundeeutd2021a
| uzorak_š2                   = _dundeeutd2021a
| uzorak_č2                   = _dundeeutd2021a
| lijeva ruka2                = 000000
| tijelo2                     = 4F2B83
| desna ruka2                 = 000000
| šorc2                       = 4F2B83
| čarape2                     = 4F2B83
}}

'''Dundee United Football Club''' je profesionalni nogometni klub smješten u gradu [[Dundee]], [[Škotska]]. Trenutno nastupa u [[Škotski Premiership|Premiershipu]], prvom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Škotskoj|škotskog nogometa]].

Klub je osnovan 1909. godine kao ''Dundee Hibernian''. Ime po kojem je danas poznat usvaja 1923. godine. Najveći uspjesi kluba su osvajanje prve divizije u sezoni 1982/83, te osvajanje [[Škotski nogometni kup|nacionalnog kupa]] u dva navrata (1994 i 2010). Najveći rival kluba je [[Dundee FC|Dundee]]. Od osnivanja domaće utakmice igra na stadionu [[Tannadice Park]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://dufc.co/ Službena stranica]
* [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=740 Dundee United na Soccerbase]
* [http://www.transfermarkt.com/dundee-united-fc/startseite/verein/1519/saison_id/2014 Dundee United na Transfermarkt]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50079/profile/index.html Dundee United na zvaničnoj stranici UEFA-e]

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Škotskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1909.]]</text>
      <sha1>ertysi5mhweondpdqhnrsze8dnqz51o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kilmarnock FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>370317</id>
    <revision>
      <id>3916729</id>
      <parentid>3857198</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T14:00:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3916729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2962" sha1="i3dd8x9nk76o4csw1cf3b5ly8ribi1f" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #0000FF
| Ime kluba         = '''Kilmarnock FC'''
| Puno ime          = Kilmarnock Football Club
| Grb               = Kilmarnock FC (grb).png
| Nadimak           = ''Killie''
| Osnovan           = 5. januar 1869.
| Raspušten         = 
| Lokacija          = [[Kilmarnock]]&lt;br&gt;[[Škotska]]
| Boje              = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Škotske|SFA]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Škotski Premiership|Premiership]]
| Stadion           = [[Rugby Park]] &lt;ref&gt;* http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=Schottland&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 18.128
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = 
| Menadžer          = 
| Uspjesi           = 
| Evropski kupovi   = 
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 10. mjesto
| Prethodna sezona  = 2025/26.
| Webstranica       = [http://www.kilmarnockfc.co.uk/ kilmarnockfc.co.uk]
| Trenutna sezona   = 

&lt;!-- Domaći --&gt;
| uzorak_lr1        = 
| uzorak_t1         = _mariupol1819h
| uzorak_dr1        = 
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = 000055
| tijelo1           = 000055
| desna ruka1       = 000055
| šorc1             = 000055
| čarape1           = 000055
&lt;!-- Gostujući --&gt;
| uzorak_lr2        = 
| uzorak_t2         = _lech1718t
| uzorak_dr2        = 
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č2         = 
| lijeva ruka2      = FFDD00
| tijelo2           = FFDD00
| desna ruka2       = FFDD00
| šorc2             = 0000FF
| čarape2           = FFDD00
&lt;!-- Treći --&gt;
| uzorak_lr3        = 
| uzorak_t3         = _kilmarnock1819h
| uzorak_dr3        = 
| uzorak_š3         = 
| uzorak_č3         = 
| lijeva ruka3      = 0E00F7
| tijelo3           = 0E00F7
| desna ruka3       = 0E00F7
| šorc3             = 0E00F7
| čarape3           = FFFFFF
}}

'''Kilmarnock Football Club''' je profesionalni nogometni klub iz [[Kilmarnock]]a, [[Škotska]]. Trenutno nastupa u [[Škotski Premiership|Premiershipu]], prvom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Škotskoj|škotskog nogometa]].

Klub je osnovan 1869. godine.  Najveći uspjesi kluba su osvajanje prve divizije u sezoni 1964/65, osvajanje [[Škotski nogometni kup|nacionalnog kupa]] u tri navrata (1920, 1929 i 1997), te osvajanje [[Škotski Liga kup|Liga kupa]]. Od osnivanja domaće utakmice igra na stadionu [[Rugby Park]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.kilmarnockfc.co.uk/ Službena stranica]
* [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=1455 Kilmarnock na Soccerbase]
* [http://www.transfermarkt.com/kilmarnock-fc/startseite/verein/2553 Kilmarnock na Transfermarkt]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=62178/domestic/index.html Kilmarnock na zvaničnoj stranici UEFA-e]

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Škotskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1869.]]</text>
      <sha1>i3dd8x9nk76o4csw1cf3b5ly8ribi1f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Falkirk FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>370488</id>
    <revision>
      <id>3916830</id>
      <parentid>3857214</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T10:42:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3916830</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2681" sha1="02q12478e8e5baeb1hhsel7h815yxwh" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #000000
| Ime kluba         = '''Falkirk FC'''
| Puno ime          = Falkirk Football &amp; Athletic Club
| Grb               = Falkirk FC (grb).png
| Nadimak           = ''The Bairns''
| Osnovan           = 1876.
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Falkirk]] &lt;br/&gt; [[Škotska]]
| Boje              = {{colorbox|black}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Škotske]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = League One
| Stadion           = [[Stadion Falkirk|Falkirk]] &lt;ref&gt;* http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=Schottland&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 8.750
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = Martin Ritchi
| Menadžer          = Alex Smith
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 6. mjesto Premiership (I)
| Prethodna sezona  = 2025/26.
| Webstranica       = [http://www.falkirkfc.co.uk/ falkirkfc.co.uk]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = 
| uzorak_t1         = _whitesidesshoulders
| uzorak_dr1        = 
| uzorak_š1         = _white border
| uzorak_č1         = _navyline
| lijeva ruka1      = 000040
| tijelo1           = 000040
| desna ruka1       = 000040
| šorc1             = 000040
| čarape1           = 000040
| uzorak_lr2        = 
| uzorak_t2         = _thinredsidesredshoulders
| uzorak_dr2        = 
| uzorak_š2         = _redsides
| uzorak_č2         = 
| lijeva ruka2      = FFFFFF
| tijelo2           = FFFFFF
| desna ruka2       = FFFFFF
| šorc2             = FFFFFF
| čarape2           = FFFFFF
|
}}
'''Falkirk Football Club''' je profesionalni nogometni klub iz [[Falkirk]]a, [[Škotska]]. Trenutno nastupa u [[Škotski Championship|Championshipu]], drugom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Škotskoj|škotskog nogometa]].

Najveći uspjesi kluba su osvajanje [[Škotski nogometni kup|nacionalnog kupa]] u dva navrata (1913. i 1957.). Najveći uspjeh u prvom rangu takmičenja klub je ostvario u sezonama 1907/08. i 1909/10. kada su bili drugoplasirani. Od 2004. godine domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Falkirk|Falkirk]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.falkirkfc.co.uk/ Službena stranica]
* [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=955 Falkirk na Soccerbase]
* [http://www.transfermarkt.com/falkirk-fc/startseite/verein/1191 Falkirk na Transfermarkt]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=89723/profile/index.html Falkirk na zvaničnoj stranici UEFA-e]

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Škotskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1876.]]</text>
      <sha1>02q12478e8e5baeb1hhsel7h815yxwh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hibernian FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>370544</id>
    <revision>
      <id>3916831</id>
      <parentid>3857226</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T11:09:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3916831</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3137" sha1="6bbjhs3cuozi9zp5jnfhkhc62k7btyi" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #008000
| Ime kluba         = '''Hibernian FC'''
| Puno ime          = Hibernian Football Club
| Grb               = Hibernian FC (grb).png
| Nadimak           = ''Hibs''
| Osnovan           = 6. august 1875.
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Edinburgh]] &lt;br/&gt; [[Škotska]]
| Boje              = {{colorbox|green}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Škotske]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Škotski Premiership]]
| Stadion           = [[Easter Road]] &lt;ref&gt;* http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=Schottland&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 20.421
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = Ron Gordon
| Menadžer          = Shaun Maloney
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni = 5. mjesto
| Prethodna sezona  = 2025/26.
| Webstranica       = [http://www.hibernianfc.co.uk/ hibernianfc.co.uk]
| Trenutna sezona   =

&lt;!-- Domaći --&gt;
| uzorak_lr1        = _hibernian2122h
| uzorak_t1         = _hibernian2122h
| uzorak_dr1        = _hibernian2122h
| uzorak_š1         = _hibernian2122h
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = FFFFFF
| tijelo1           = 009F00
| desna ruka1       = FFFFFF
| šorc1             = FFFFFF
| čarape1           = 003E00
&lt;!-- Gostujući --&gt;
| uzorak_lr2        = _hibernian2122a
| uzorak_t2         = _hibernian2122a
| uzorak_dr2        = _hibernian2122a
| uzorak_š2         = _hibernian2122a
| uzorak_č2         = 
| lijeva ruka2      = FFFFFF
| tijelo2           = FFFFFF
| desna ruka2       = FFFFFF
| šorc2             = 003C00
| čarape2           = FFFFFF
&lt;!-- Treći --&gt;
| uzorak_lr3        = _hibernian2021t
| uzorak_t3         = _hibernian2021t
| uzorak_dr3        = _hibernian2021t
| uzorak_š3         = _hibernian2021t
| uzorak_č3         = _hibernian2021t
| lijeva ruka3      = FFFF00
| tijelo3           = FFFF00
| desna ruka3       = FFFF00
| šorc3             = FFFF00
| čarape3           = FFFF00
}}

'''Hibernian Football Club''' je profesionalni nogometni klub iz [[Edinburgh]]a, [[Škotska]]. Trenutno nastupa u [[Škotski Premiership|Premiershipu]], prvom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Škotskoj|škotskog nogometa]].

Klub je osnovan 1875. godine. Najveći uspjesi su osvajanje prve lige u četiri navrata, te osvajanje  [[Škotski nogometni kup|nacionalnog kupa]] (1887. i 1992.) i [[Škotski Liga kup|Liga kupa]] (1973, 1992. i 2007). Najveći rival kluba je [[Heart of Midlothian FC|Hearts]]. Domaće utakmice igra na stadionu [[Easter Road]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.hibernianfc.co.uk/ Službena stranica]
* [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=1227 Hibernian na Soccerbase]
* [http://www.transfermarkt.com/hibernian-fc/startseite/verein/903 Hibernian na Transfermarkt]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52821/domestic/index.html Hibernian na zvaničnoj stranici UEFA-e]

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Škotskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1875.]]</text>
      <sha1>6bbjhs3cuozi9zp5jnfhkhc62k7btyi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916832</id>
      <parentid>3916831</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T11:09:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3916832</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3056" sha1="29qxmu1uwff5hmw568vx1vpc1galfbu" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #008000
| Ime kluba         = '''Hibernian FC'''
| Puno ime          = Hibernian Football Club
| Grb               = Hibernian FC (grb).png
| Nadimak           = ''Hibs''
| Osnovan           = 6. august 1875.
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Edinburgh]] &lt;br/&gt; [[Škotska]]
| Boje              = {{colorbox|green}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Škotske]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Škotski Premiership]]
| Stadion           = [[Easter Road]] &lt;ref&gt;* http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=Schottland&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 20.421
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = Ron Gordon
| Menadžer          = Shaun Maloney
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni = 5. mjesto
| Prethodna sezona  = 2025/26.
| Webstranica       = [http://www.hibernianfc.co.uk/ hibernianfc.co.uk]
| Trenutna sezona   =

&lt;!-- Domaći --&gt;
| uzorak_lr1        = _hibernian2122h
| uzorak_t1         = _hibernian2122h
| uzorak_dr1        = _hibernian2122h
| uzorak_š1         = _hibernian2122h
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = FFFFFF
| tijelo1           = 009F00
| desna ruka1       = FFFFFF
| šorc1             = FFFFFF
| čarape1           = 003E00
&lt;!-- Gostujući --&gt;
| uzorak_lr2        = _hibernian2122a
| uzorak_t2         = _hibernian2122a
| uzorak_dr2        = _hibernian2122a
| uzorak_š2         = _hibernian2122a
| uzorak_č2         = 
| lijeva ruka2      = FFFFFF
| tijelo2           = FFFFFF
| desna ruka2       = FFFFFF
| šorc2             = 003C00
| čarape2           = FFFFFF
&lt;!-- Treći --&gt;
| uzorak_lr3        = _hibernian2021t
| uzorak_t3         = _hibernian2021t
| uzorak_dr3        = _hibernian2021t
| uzorak_š3         = _hibernian2021t
| uzorak_č3         = _hibernian2021t
| lijeva ruka3      = FFFF00
| tijelo3           = FFFF00
| desna ruka3       = FFFF00
| šorc3             = FFFF00
| čarape3           = FFFF00
}}

'''Hibernian Football Club''' je profesionalni nogometni klub iz [[Edinburgh]]a, [[Škotska]]. Trenutno nastupa u [[Škotski Premiership|Premiershipu]], prvom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Škotskoj|škotskog nogometa]].

Klub je osnovan 1875. godine. Najveći uspjesi su osvajanje prve lige u četiri navrata, te osvajanje  [[Škotski nogometni kup|nacionalnog kupa]] (1887. i 1992.) i [[Škotski Liga kup|Liga kupa]] (1973, 1992. i 2007). Najveći rival kluba je [[Heart of Midlothian FC|Hearts]]. Domaće utakmice igra na stadionu [[Easter Road]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.hibernianfc.co.uk/ Službena stranica]
* [http://www.transfermarkt.com/hibernian-fc/startseite/verein/903 Hibernian na Transfermarkt]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52821/domestic/index.html Hibernian na zvaničnoj stranici UEFA-e]

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Škotskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1875.]]</text>
      <sha1>29qxmu1uwff5hmw568vx1vpc1galfbu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bošnjaci u Turskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>402006</id>
    <revision>
      <id>3916772</id>
      <parentid>3898282</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T21:13:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916772</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40265" sha1="9la2t2ol1mz8onp1nhm0fpmc28x11hq" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
| grupa           = Bošnjaci u Turskoj
| zastava         =  
| opis_zastave    = 
| ukupno          = 106.000&lt;br&gt;
~ 2 miliona (bošnjačko porijeklo)&lt;ref name=&quot;Sofos2023&quot;&gt;{{cite report |last=Sofos |first=Spyros A. |title=Turkey's Presence in the Western Balkans |publisher=PeaceRep: The Peace and Conflict Resolution Evidence Platform |year=2023 |url=https://peacerep.org/wp-content/uploads/2024/01/Turkeys-Presence-in-the-Western-Balkans-DIGITAL.pdf |language=en |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
| regija1         = 
| pop1            = 
| regija2         = 
| pop2            = 
| regija3         = 
| pop3            = 
| regija4         = 
| pop4            = 
| jezici          = [[Turski jezik|turski]], [[bosanski jezik|bosanski]]
| vjera           = pretežno [[islam]]
}}

'''Bošnjaci u Turskoj''' jesu stanovnici [[Turska|Turske]] bošnjačkog porijekla, odnosno potomci [[Bošnjaci|Bošnjaka]] doseljenih iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Sandžak]]a, [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Srbija|Srbije]], [[Kosovo|Kosova]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i drugih područja bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Njihovo prisustvo u Turskoj oblikovano je dugim procesom migracija [[Musliman|muslimanskog]] stanovništva s Balkana u [[Osmansko Carstvo]], a zatim u [[Turska|Republiku Tursku]], posebno od 1878. do druge polovine 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Demirel&quot;&gt;{{cite journal |last=Demirel |first=Muammer |title=Türkiye'de Bosna Göçmenleri |journal=Atatürk Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü Dergisi |volume=12 |issue=2 |year=2008 |pages=285–306 |url=https://dergipark.org.tr/en/pub/ataunisosbil/article/38079 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dedeic2013&quot;&gt;{{cite journal |last=Dedeić-Kırbaç |first=Amra |title=Boşnakların Türkiye'ye Göçleri |journal=Akademik Bakış Dergisi |issue=35 |year=2013 |url=https://www.ajindex.com/dosyalar/makale/acarindex-1423867858.pdf |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Bošnjačka zajednica u Turskoj nije nastala jednim preseljenjem, nego nizom valova potaknutih ratovima, promjenama granica, agrarnim i političkim pritiscima, gubitkom osmanske vlasti na Balkanu i kasnijim jugoslavensko-turskim migracijskim aranžmanima. U brojnim porodicama, mahalama, selima i udruženjima očuvani posebni oblici bošnjačkog porijekla, sjećanja na zavičaj, [[Bosanska kuhinja|ishrane]], usmene tradicije i [[Bosanski jezik|jezika]].&lt;ref name=&quot;Giesel2023&quot;&gt;{{cite book |last=Giesel |first=Christoph |chapter=The Bosniaks in Turkey Between Assimilation and Ethnic Revival: Social and Political Issues Since the Migration to the Present Day |title=Ethnocultural Diversity in the Balkans and the Caucasus |publisher=Austrian Academy of Sciences Press |year=2023 |pages=105–142 |url=https://austriaca.at/?arp=0x003e0c8c |language=en |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kırbaç2012&quot;&gt;{{cite journal |last=Dedeić-Kırbaç |first=Amra |title=Bosniaks in Turkey in the context of history, tradition and culture |journal=International Journal of Human Sciences |volume=9 |issue=1 |year=2012 |url=https://j-humansciences.com/index.php/IJHS/article/view/2245/880 |language=en |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Terminologija i identitet ==
[[Datoteka:Za_doselenicite_od_Bosna,_1911.pdf|lijevo|mini|283x283piksel|Izvještaj iz 1911. o doseljenicima iz Bosne i naseljavanju muhadžira.]]
U osmanskom i turskom kontekstu doseljenici iz Bosne često se nazivaju ''Boşnak ili'' ''Bosnalı''. Izraz ''Boşnak'' u turskom jeziku obično označava Bošnjake kao etničku i kulturnu zajednicu, dok ''Bosnalı'' može označavati i šire bosansko porijeklo, bez nužnog razlikovanja savremenih nacionalnih identiteta.&lt;ref name=&quot;Giesel2023&quot;/&gt;

U Turskoj su Bošnjaci dugo bili uključeni u državni i društveni okvir [[Tursko državljanstvo|turskog građanskog identiteta]]. Od kraja 20. stoljeća, naročito nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i intenzivnijih veza između Turske i Bosne i Hercegovine, u dijelu zajednice ojačalo je zanimanje za bošnjačko porijeklo, bosanski jezik, sjećanje na migraciju i veze s Bosnom i Hercegovinom.&lt;ref name=&quot;Giesel2023&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Schad2015&quot;&gt;{{cite report |last=Schad |first=Thomas |title=The Rediscovery of the Balkans? A Bosniak-Turkish Figuration in the Third Space Between İstanbul and Sarajevo |publisher=Istanbul Bilgi University, European Institute |year=2015 |url=https://www.academia.edu/150274131/The_rediscovery_of_the_Balkans_a_Bosniak_Turkish_figuration_in_the_third_space_between_%C4%B0stanbul_and_Sarajevo |language=en |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Promjena prezimena među Bošnjacima povezana je s procesom uključivanja izbjeglica u osmanski, a zatim republikanski administrativni sistem. U osmanskom periodu porodice su se često bilježile po ličnom imenu, očevom imenu, nadimku, zavičaju ili oznaci porijekla, dok savremeni sistem obaveznih porodičnih prezimena u Turskoj nastaje nakon donošenja [[Zakon o prezimenima (Turska)|Zakona o prezimenima]] 1934.&lt;ref name=&quot;Lewis1999&quot;&gt;{{cite book|last=Lewis|first=Geoffrey|url=https://www.worldcat.org/title/40444589|title=The Turkish Language Reform: A Catastrophic Success|publisher=Oxford University Press|year=1999|isbn=978-0-19-823856-0|location=Oxford|language=en|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Zakon o prezimenima obavezao je sve građane Turske da uzmu stalno nasljedno prezime na turskom građanskom obrascu. Za doseljene bošnjačke porodice to je značilo da su ranija prezimena često skraćivana, fonetski prilagođavana turskom jeziku ili potpuno zamjenjivana novim prezimenima. Zbog toga se među potomcima javljaju prezimena kao što su ''Boşnak'', ''Bosna'', ''Bosnalı'', ''Sancaklı'', ''Yenipazarlı'', ''Akova'', ''Mostarlı'' ili druga prezimena koja upućuju na Bosnu, Sandžak, [[Novi Pazar]], [[Bijelo Polje]] i druge krajeve porijekla.&lt;ref name=&quot;Kırbaç20122&quot;&gt;{{cite journal|last=Dedeić-Kırbaç|first=Amra|year=2012|title=Tarih ve Gelenek Bağlamında Türkiye'de Boşnaklar|trans-title=Bošnjaci u Turskoj u kontekstu historije i tradicije|url=https://j-humansciences.com/index.php/IJHS/article/view/2245|journal=Uluslararası İnsan Bilimleri Dergisi|language=tr|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Promjene nisu bile rezultat prisile usmjerene posebno protiv Bošnjaka, nego dio opće republikanske politike pod [[Mustafa Kemal Atatürk|Kemalom Ataturkom]] i stvaranja jedinstvenog sistema državljanstva, administracije i turskog jezičkog standarda. Terenska istraživanja u Karamürselu i Halilbejliju, naprimjer, bilježe porodična stabla, promjene prezimena i sjećanja na mjesta porijekla.&lt;ref name=&quot;Hadziomerovic2025&quot;&gt;{{cite web|url=https://preporod.info/bs/article/67526/zlatko-hadziomerovic-bosnjaci-u-turskoj-cuvaju-jezik-i-sjecanje-na-bosnu|title=Zlatko Hadžiomerović: Bošnjaci u Turskoj čuvaju jezik i sjećanje na Bosnu|date=22. 10. 2025|website=Preporod.info|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historijska pozadina i migracijski valovi ==
[[Datoteka:Muhajir.jpg|desno|mini|Balkanske muslimanske izbjeglice u Turskoj tokom Prvog balkanskog rata, 1912.]]
Prvi veliki migracijski pritisci bili su posljedica ratova i promjene granica u 19. stoljeću. Nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. [[Austro-Ugarska]] je okupirala Bosnu i Hercegovinu, dok su [[Kraljevina Srbija|Srbija]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]] dobile međunarodno priznanje i teritorijalna proširenja. Muslimansko stanovništvo iz [[Bosna (regija)|Bosne]], [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Nikšić|Nikšića]], [[Podgorica|Podgorice]], [[Bar (Crna Gora)|Bara]] i drugih krajeva našlo se u novim političkim okolnostima, što je potaklo iseljavanje prema preostalim osmanskim oblastima i [[Anadolija|Anadoliji]].&lt;ref name=&quot;Demirel&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Mrduljas2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Mrduljaš |first=Saša |title=Broj Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine u Turskoj |journal=Polemos |volume=21 |issue=41 |year=2018 |pages=13–31 |url=https://hrcak.srce.hr/file/339967 |language=hr |access-date=2. 5. 2026 |archive-date=11. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240611051415/https://hrcak.srce.hr/file/339967 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U osmanskoj administraciji doseljenici su tretirani kao [[Izbjeglica|izbjeglice]] i doseljenici iz izgubljenih ili nesigurnih krajeva carstva. Njihovo naseljavanje nije bilo isključivo spontano: osmanske vlasti su ih upućivale prema područjima gdje su postojale potrebe za stanovništvom, [[Poljoprivreda|zemljom za obradu]], vojnim i sigurnosnim naseljavanjem ili obnovom opustošenih naselja.&lt;ref name=&quot;Demirel&quot; /&gt;
=== Prvi val: nakon 1878. ===
Prvi veliki val bošnjačkog iseljavanja prema osmanskim područjima nastao je nakon 1878, kada je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu. Dio muslimanskog stanovništva novu vlast doživljavao je kao gubitak dotadašnjeg državnog i pravnog poretka, a dodatni pritisci nastajali su zbog neizvjesnosti oko zemljišnih odnosa, vojne obaveze, poreza i političkog položaja muslimana u novonastalim okolnostima. Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine u tom periodu nije bilo jednokratno, nego se nastavilo tokom austrougarske uprave.&lt;ref name=&quot;Demirel&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mrduljas2018&quot;/&gt;

Demirel navodi da su bosanski muhadžiri nakon 1878. naseljavani u više osmanskih oblasti, uključujući [[Edirne]], [[Tekirdağ]], [[Kırklareli]], [[Bursa|Bursu]], [[Izmit]], [[Adapazarı]], [[Izmir]], [[Eskişehir]], [[Ankara|Ankaru]] i [[Adana|Adanu]]. Dio doseljenika privremeno se zadržavao u Istanbulu i Trakiji, a dio je premještan u unutrašnjost Anadolije.&lt;ref name=&quot;Demirel&quot;/&gt; 

Dio stanovništva odlazak je shvatao kao [[Hidžra|hidžru]] iz zemlje koja više nije bila pod muslimanskom vlašću, dok su vjerski autoriteti, pisci i javni radnici nastojali pokazati da ostanak u domovini nije vjerski sporan i da masovno napuštanje zemlje slabi muslimansku zajednicu u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Lavic1996&quot;&gt;{{cite journal|last=Lavić|first=Osman|year=1996|title=Iseljavanje Bošnjaka muslimana iz BiH za vrijeme Austro-Ugarske vladavine i risala Mehmeda Teufika Azapagića|url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/404/789|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Protiv iseljavanja su djelovali i književnici. [[Aleksa Šantić]] je 1896. objavio pjesmu &quot;Ostajte ovdje&quot;, u kojoj se obraća onima koji napuštaju zavičaj i odlaze u tuđinu. Pjesma je postala jedan od najpoznatijih književnih odgovora na muhadžirske valove iz Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Santic1896&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-4-2006-october/stay-here/|title=Ostajte ovdje|last=Šantić|first=Aleksa|website=Spirit of Bosnia / Duh Bosne|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema austrougarskoj evidenciji, do 1911. iz BiH se trajno iselilo 57.119 Bošnjaka.&lt;ref name=&quot;Mrduljas2018&quot; /&gt;

=== Drugi val: aneksija Bosne i Hercegovine 1908. ===
[[Datoteka:Balkan_Göçmenleri_Karaköy'de_(1912).jpg|desno|mini|Balkanske izbjeglice u Karaköyu u Istanbulu, 1912.]]
[[Aneksija Bosne i Hercegovine|Aneksija Bosne i Hercegovine]] 1908. bila je novi politički poticaj iseljavanju. Formalno uključivanje Bosne i Hercegovine u Austro-Ugarsku kod dijela muslimanskog stanovništva pojačalo je osjećaj trajnog odvajanja od osmanskog političkog prostora.&lt;ref name=&quot;Dedeic2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mrduljas2018&quot; /&gt;

Novi talas iseljavanja ponovo je otvorio pitanje opstanka Bošnjaka u domovini. [[Osman Đikić]] se tom temom bavio u publicističkim tekstovima i u drami ''Muhadžir'', izvedenoj u Mostaru 1909. Drama je nastala kao angažirani pokušaj da se zaustavi iseljavanje nakon aneksije.&lt;ref name=&quot;BiserjeDjikic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.biserje.ba/godisnjica-smrti-osmana-djikica-pisca-bosnjacke-preporodne-knjizevnosti/|title=110. godišnjica smrti Osmana Đikića, pisca bošnjačke preporodne književnosti|website=Biserje|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Treći val: Balkanski ratovi i gubitak osmanske Rumelije ===
[[Balkanski ratovi]] 1912–1913. pogodili su muslimansko stanovništvo Sandžaka, Kosova, Makedonije i drugih područja koja su izašla iz osmanskog sastava. Ovaj val nije obuhvatao samo stanovništvo iz Bosne i Hercegovine, nego i Bošnjake i slavenske muslimane iz drugih krajeva tadašnjeg balkanskog prostora.&lt;ref name=&quot;Emgili2012&quot;&gt;{{cite journal |last=Emgili |first=Fahriye |title=Boşnakların Türkiye'ye Göçleri 1878–1934 |journal=History Studies |year=2012 |url=https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/144769 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Giesel2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Giesel |first=Christoph |title=Uvod u selektivne historijske, sociološke, političke i kulturne aspekte Bošnjaka u Turskoj |journal=Godišnjak BZK Preporod |year=2022 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1062673 |language=bs |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Četvrti val: međuratna Jugoslavija ===
U vrijeme Kraljevine SHS i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] Bošnjaci u Tursku su odlazili zbog kombinacije političke nesigurnosti, [[Agrarna reforma u Kraljevini Jugoslaviji|agrarnih odnosa]], nacionalnih pritisaka i očekivanja da će u Turskoj živjeti u poznatom muslimanskom i osmanskom kulturnom okruženju.&lt;ref name=&quot;Emgili2012&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Emgili20123&quot;&gt;{{cite journal|last=Emgili|first=Fahriye|year=2012|title=Boşnakların Türkiye'ye Göçleri 1878–1934|trans-title=Migracije Bošnjaka u Tursku 1878–1934|url=https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/144769|journal=History Studies|language=tr|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dedeic20133&quot;&gt;{{cite journal|last=Dedeić-Kırbaç|first=Amra|year=2013|title=Boşnakların Türkiye'ye Göçleri|trans-title=Migracije Bošnjaka u Tursku|url=https://www.ajindex.com/dosyalar/makale/acarindex-1423867858.pdf|journal=Akademik Bakış Dergisi|language=tr|issue=35|pages=1–19|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

U prvim godinama nove države muslimansko stanovništvo u dijelovima Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Crne Gore i južne Srbije bilo je izloženo nasilju, pljački, pritiscima na prodaju imovine i slaboj zaštiti državnih vlasti.&lt;ref name=&quot;Purivatra1974&quot;&gt;{{cite book|last=Purivatra|first=Atif|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/26562567|title=Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|publisher=Svjetlost|year=1974|location=Sarajevo|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jahic2014&quot;&gt;{{cite book|last=Jahić|first=Adnan|url=https://www.katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=42008894|title=Vrijeme izazova: Bošnjaci u prvoj polovini XX stoljeća|publisher=Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju; Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića|year=2014|location=Zagreb; Sarajevo|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Poseban pritisak stvaralo je agrarno pitanje. [[Mehmed Spaho]] je već 1919. ostavku u prvoj vladi Kraljevine SHS obrazlagao neslaganjem s provođenjem agrarne reforme, tvrdeći da se posjedi oduzimaju prvenstveno muslimanskim zemljoposjednicima, dok se pitanje naknade odgađa na neodređeno vrijeme.&lt;ref name=&quot;Kamberovic2009&quot;&gt;{{cite book|last=Kamberović|first=Husnija|url=https://www.calameo.com/books/005453518c45f14d7f595|title=Mehmed Spaho: politička biografija 1883–1939|publisher=Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca|year=2009|location=Sarajevo|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Peti val: socijalistička Jugoslavija i migracije nakon 1950-ih ===
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] migracije prema Turskoj nisu prestale. U socijalističkoj Jugoslaviji dio muslimanskog stanovništva iz Sandžaka odlazio je  na osnovu porodičnih veza, administrativnih procedura i pritisaka koji su se mijenjali po periodima. U literaturi se naročito ističu pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća, kada su mnoge porodice iz Sandžaka i drugih krajeva prešle u Tursku.&lt;ref name=&quot;Giesel2022&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Dedeic2013&quot;/&gt; 

=== Šesti val: rat u Bosni i Hercegovini i savremene veze ===
[[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u Bosni i Hercegovini 1992–1995]]. nije proizveo trajnu migraciju u Tursku u razmjerama ranijih valova, ali je snažno utjecao na obnovu javnog bošnjačkog identiteta u Turskoj. Turska je primila dio izbjeglica, a brojne bošnjačke porodice u obnovile su veze s Bosnom i Hercegovinom kroz humanitarnu pomoć, udruženja, kulturne programe, komemoracije i medijsko praćenje rata.&lt;ref name=&quot;Giesel2023&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Schad2015&quot;/&gt;

Nakon rata razvijaju se institucionalne, kulturne i obrazovne veze između bošnjačkih udruženja u Turskoj i institucija u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Schad2015&quot;/&gt;

== Rasprostranjenost ==
Njihove zajednice nalaze se u velikim gradovima, prigradskim mahalama, manjim [[Kasaba|kasabama]] i selima.&lt;ref name=&quot;Kırbaç2012&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Hodzic2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Hodžić |first1=Amir |last2=Kalajdžić |first2=Mirsad |title=Bošnjaci u Turskoj |publisher=El-Kalem |location=Sarajevo |year=2014 |isbn=978-9958-23-380-7}}&lt;/ref&gt; Knjiga ''Bošnjaci u Turskoj'' Amira Hodžića i Mirsada Kalajdžića zasnovana je na višegodišnjim posjetama i istraživanjima u Turskoj od 2008. do 2013. i obuhvata bošnjačke zajednice u više turskih općina i njihovoj okolini.&lt;ref name=&quot;Smajlovic2015&quot;&gt;{{cite journal |last=Smajlović |first=Salih |title=Bošnjaci u Turskoj |journal=Novi Muallim |volume=16 |issue=61 |year=2015 |pages=125–126 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/download/184/156/335 |language=bs |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;COBISS&quot;&gt;{{cite web |title=Bošnjaci u Turskoj / Amir Hodžić, Mirsad Kalajdžić |website=COBISS+ |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/21297158 |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Istanbul ===
[[Datoteka:Yenibosna metro station platform.jpg|mini|Metrostanica u Yenibosni]]
Bošnjaci se u [[Istanbul|Istanbulu]] nalaze u više četvrti i mahala, među kojima su [[Bayrampaşa]], [[Pendik]], [[Kartal]], [[Zeytinburnu]], [[Küçükköy]], [[Alibeyköy]], [[Fatih]], [[Edirnekapı]] i [[Yenibosna]].&lt;ref name=&quot;Kırbaç2012&quot; /&gt; Bayrampaşa se posebno ističe kao prostor koncentracije stanovništva porijeklom s Balkana, posebno iz Sandžaka i Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Giesel2023&quot; /&gt;

U Istanbulu je bošnjački identitet često više urban i udruženički nego seoski. Održavaju se kulturni programi, komemoracije, sportske aktivnosti i kontakti s Bosnom i Hercegovinom, a bosanski jezik iako nije korišten u svakodnevnici, ostaje simbol porijekla, naročito kroz pjesme, porodične izraze, nazive hrane i javne kulturne manifestacije.&lt;ref name=&quot;Schad2015&quot;/&gt;

=== Marmarska regija ===
[[Datoteka:Karamürsel.jpg|mini|Karamürsel, grad sa bošnjačkim četvrtima]]
U [[Marmara|Marmarskoj regiji]] prisutni su u Istanbulu, [[Bursa|Bursi]], [[Kocaeli (pokrajina)|Kocaeliju]], [[Sakarya (pokrajina)|Sakaryi]], Yalovi, [[Karamürsel|Karamürselu]], [[Düzce (pokrajina)|Düzceu]], [[Kırklareli (pokrajina)|Kırklareliju]] i [[Tekirdağ (pokrajina)|Tekirdağu]]. Ova regija bila je privlačna zbog blizine evropskog dijela Osmanskog Carstva, razvijenih komunikacija, poljoprivrednih mogućnosti i kasnijeg industrijskog razvoja.&lt;ref name=&quot;Demirel&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kırbaç2012&quot;/&gt;

[[Sakarya]] i [[Kocaeli]] važni su i zbog podataka o bosanskom jeziku iz turskog popisa 1965, u kojem su upravo ove provincije imale vidljivije udjele stanovništva koje je bosanski navelo kao prvi jezik.&lt;ref name=&quot;Virtanen2003&quot;&gt;{{cite report |last=Virtanen |first=Özlem Eraydin |title=Recent Changes in Turkey's Language Legislation |publisher=Mercator Education |year=2003 |url=https://eric.ed.gov/?id=ED479897 |language=en |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Egejska regija i zapadna Anadolija ===
U [[Egejsko more|Egejskoj]] regiji i zapadnoj Anadoliji bošnjačko stanovništvo nalazi se u [[İzmir|Izmiru]], [[Balıkesir (pokrajina)|Balıkesiru]], [[Ayvalık|Ayvalıku]], [[Burhaniye|Burhaniyeu]], [[Havran|Havranu]], [[Edremit|Edremitu]] i okolnim naseljima. Ova područja bila su uključena u osmanske i republikanske politike naseljavanja muhadžira, a kasnije su se pojedine zajednice uklopile u lokalni gradski i poljoprivredni život.&lt;ref name=&quot;Kırbaç2012&quot;/&gt;

U zapadnoj Anadoliji važan je i [[Eskişehir]], posebno zbog sela i naselja koja su osnovali ili naselili bošnjački doseljenici. Studije o selu [[Lütfiye]] kod [[Mihalıççık|Mihalıççıka]] pokazuju kako su bošnjački doseljenici krajem 19. i početkom 20. stoljeća oblikovali lokalnu zajednicu u kojoj su se održavali elementi jezika, ishrane i običaja.&lt;ref name=&quot;Sahin&quot;&gt;{{cite journal |last1=Şahin |first1=İsmail |last2=Şahin |first2=Cemile |title=Eskişehir'in kültürel yapısında Boşnaklar: Lütfiye Köyü örneği |journal=Eskişehir Osmangazi Üniversitesi Sosyal Bilimler Dergisi |year=2010 |url=https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/105716 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Centralna i južna Anadolija ===
U Centralnoj Anadoliji i južnim područjima Bošnjaci se spominju u [[Ankara|Ankari]], [[Niğde (pokrajina)|Niğdeu]], [[Adana|Adani]], [[Konya|Konji]] i drugim mjestima. U ovim krajevima bošnjačke porodice često su naseljavane zajedno s drugim muslimanskim izbjeglicama s [[Balkan|Balkana]] i [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]].&lt;ref name=&quot;Hodzic2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Smajlovic2015&quot;/&gt;

=== Sela i lokalne zajednice ===
Bošnjačka sela u Turskoj nastajala su na nekoliko načina: osnivanjem novih muhadžirskih sela, naseljavanjem napuštenih ili djelimično naseljenih sela, te doseljavanjem u već postojeća naselja. U osmanskim i republikanskim izvorima pojedina sela nose nazive koji upućuju na porijeklo stanovnika, kao što su [[Boşnak|Boşnak Köyü]] (sada [[Kesikkavak]], kod [[Hayman|Haymane]]), [[Boşnaklı]] (kod [[Vakfıkebir|Vakfıkebira]]) ili [[Yenibosna]], ali su mnogi nazivi kasnije promijenjeni u okviru turskih administrativnih i toponimskih reformi.&lt;ref name=&quot;Demirel&quot;/&gt; 

Primjer sela [[Lütfiye]] u okolini [[Eskişehir (pokrajina)|Eskişehira]] pokazuje tipičan obrazac ruralne bošnjačke zajednice u Anadoliji. Doseljenici su donijeli porodična predanja o Bosni, zavičajne običaje, elemente bosanskog govora i tradicionalnu ishranu, ali su se tokom generacija sve više uključivali u turski jezički i obrazovni sistem. U takvim selima bosanski se duže održavao nego u velikim gradovima, ali je i ondje postepeno slabio kod mlađih generacija.&lt;ref name=&quot;Sahin&quot;/&gt; Prema neformalnoj listi, u Turskoj postoji 299 sela s bošnjačkim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;BosnackaSela299&quot;&gt;{{cite web|url=https://bosnakhaber.com/300-bosnjackih-mjesta-u-turskoj/|title=300 bošnjačkih mjesta u Turskoj|date=30. 6. 2023|website=Boşnak Haber|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Brojnost ===
Ne postoji pouzdan savremeni službeni podatak o ukupnom broju Bošnjaka u Turskoj. Republika Turska u savremenim popisima stanovništva ne objavljuje etničku strukturu na način koji bi omogućio precizno utvrđivanje broj i zbog toga se pojavljuju vrlo različite procjene, od nekoliko stotina hiljada do više miliona osoba bošnjačkog porijekla.&lt;ref name=&quot;Giesel2023&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mrduljas2018&quot;/&gt;

Jedan od rijetkih kvantitativnih pokazatelja odnosi se na jezik. Prema podacima popisa iz 1965, 17.627 stanovnika navelo je bosanski kao prvi jezik, a 34.892 kao drugi jezik. Ti podaci ne predstavljaju ukupan broj Bošnjaka, jer su mnogi već tada govorili turski kao prvi jezik ili se u popisnim kategorijama nisu iskazivali kroz bosanski jezik.&lt;ref name=&quot;Virtanen2003&quot;/&gt;

== Jezik ==
[[Datoteka:Mother language in 1965 Turkey census - Bosniak.png|mini|Maternji jezik prema popisu iz 1965.]]
Bošnjaci u Turskoj tradicionalno su govorili [[bosanski jezik]], ali je tokom 20. stoljeća u većini porodica došlo do prelaska na [[turski jezik]]. Taj proces nije bio jednak u svim sredinama. U selima i zbijenim mahalama bosanski se održavao duže, naročito među starijim generacijama, dok je u gradovima turski brže postao glavni jezik obrazovanja, rada, javnog života i međugeneracijske komunikacije.&lt;ref name=&quot;Karahan2004&quot;&gt;{{cite journal |last=Karahan |first=Firdevs |title=Ethnolinguistic vitality, attitudes, social network and codeswitching: the case of Bosnian-Turks living in Sakarya, Turkey |journal=International Journal of the Sociology of Language |volume=2004 |issue=165 |year=2004 |pages=59–92 |doi=10.1515/ijsl.2004.007 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kırbaç2012&quot;/&gt;

Karahanovo Istraživanje pokazuje da bosanski u takvim zajednicama može imati snažnu simboličku vrijednost, ali da svakodnevna upotreba jezika zavisi od porodične mreže, starosti govornika, obrazovanja, braka i intenziteta kontakta s drugim govornicima bosanskog.&lt;ref name=&quot;Karahan2004&quot;/&gt; 

Govor im nije jedinstven, jer odražava različita područja porijekla doseljeničkih porodica. [[Alma Genjac-Nakičević]] utvrdila je da su neke porodice očuvale zapadnobosanske i srednjobosanske [[Ikavski govor|ikavske]] osobine, druge [[Istočnohercegovački dijalekt|istočnohercegovački]] [[Ijekavski govor|jekavski]] govor, dok se kod trećih javljaju [[Istočnobosanski dijalekt|istočnobosanske]] akcenatske osobine s ikavskim i [[Ekavski govor|ekavskim]] elementima, naprimjer oblici &quot;lipše&quot;, &quot;ne smiš&quot; i &quot;ovde&quot;.&lt;ref name=&quot;GenjacNakicevic2012&quot;&gt;{{cite journal|last=Genjac-Nakičević|first=Alma|year=2012|title=Govor Bošnjaka u Turskoj: Fonetsko-fonološke osobenosti|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1116426|journal=Bosanskohercegovački slavistički kongres|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;  

Prva generacija doseljenika često je bila pretežno bosanskojezična, uz postepeno učenje turskog. Druga generacija obično je bila dvojezična, naročito ako je živjela u bošnjačkim selima ili mahalama. Treća i kasnije generacije sve češće su turski usvajale kao prvi jezik, dok se bosanski svodio na porodične izraze, razumijevanje starijih, pjesme, viceve, poslovice, nazive hrane i povremene razgovore s rodbinom.&lt;ref name=&quot;Karahan2004&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sargın2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sargın |first1=Saliha |last2=Karakaş |first2=Mehmet |title=Boşnak Kültürünün Türkiye'deki Sürdürülebilirliği |journal=İçtimaiyat |volume=9 |issue=2 |year=2025 |pages=819–833 |doi=10.33709/ictimaiyat.1528810 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/4125146 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U mnogim porodicama bošnjačko porijeklo održava se kroz sjećanje na &quot;Bosnu&quot;, kroz kulinarske običaje, porodične priče, [[Sevdalinka|tradicionalne pjesme]] i udruženja.&lt;ref name=&quot;Giesel2023&quot; /&gt;

Udruženje [[Türkiye Bosna Sancak Derneği]] organizira kurseve i online nastavu bosanskog jezika koji obično traju četiri mjeseca.&lt;ref name=&quot;TBSKurs2023&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.turkiyebosnasancak.com.tr/etkinlikdetay/2022-2023-bosnakca-kurslarimiz|title=2022–2023 Boşnakça Kurslarımız|date=23. 2. 2023|website=Türkiye Bosna Sancak Derneği|language=tr|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
Bošnjačka kultura u Turskoj održava se kroz porodična predanja, udruženja, vjerske običaje, kulinarstvo, muziku, igre, sjećanje na zavičaj i javne manifestacije. Među najčešće spominjanim elementima su [[burek]], [[ćevapi]], [[Kolo (igra)|kolo]], teferič, porodična okupljanja i posebni izrazi koji su ušli u lokalni govor zajednice.&lt;ref name=&quot;Schad2015&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sargın2025&quot;/&gt;

Sargın i Karakaş u radu o održivosti [[Kultura Bošnjaka|bošnjačke kulture]] u Turskoj naglašavaju da se kulturni identitet održava kroz kombinaciju usmenog predanja porodične historije i savremenih udruženja. Kulturni elementi nisu jednako očuvani u svim sredinama: u nekim porodicama naglašeni su jezik i rodbinske veze s Bosnom i Hercegovinom, dok se u drugim bošnjačko porijeklo prvenstveno prepoznaje kroz ishranu, prezime ili priče starijih.&lt;ref name=&quot;Sargın2025&quot;/&gt;

U udruženjima se održavaju kursevi bosanskog jezika, večeri [[Sevdalinka|sevdalinke]], folklorne i književne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Preporod2023&quot;&gt;{{cite web|url=https://preporod.info/bs/article/47849/bosnjaci-u-turskoj-vazno-nam-je-da-bosna-zna-da-postojimo|title=Bošnjaci u Turskoj: Važno nam je da Bosna zna da postojimo|date=3. 12. 2023|website=Preporod.info|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;  

== Poznate osobe bošnjačkog porijekla u Turskoj ==
[[Datoteka:Sabiha gokcen2.jpg|mini|227x227piksel|[[Sabiha Gökçen]]]]
[[Datoteka:Hedo Turkoglu 11-27-08.jpg|mini|250x250piksel|[[Hedo Türkoğlu]]]]
U turskom javnom životu djelovao je veći broj osoba koje se u biografskim, publicističkim ili zajedničkim izvorima navode kao osobe bošnjačkog porijekla.

{{colbegin|2}}
* [[Ajda Pekkan]], pjevačica
* [[Almir Gegić]], košarkaški trener
* [[Arif Şentürk]], pjevač
* [[Asım Pars]], košarkaš
* [[Ayşe Kulin]], književnica
* [[Ayşegül Aldinç]], pjevačica i glumica
* [[Banu Alkan]], glumica
* [[Birkan Sokullu]], glumac
* [[Bülent Ecevit]], političar i premijer Turske
* [[Canan Ergüder]], glumica
* [[Cedi Osman]], košarkaš
* [[Cem Adrian]], pjevač
* [[Cem Uzan]], poslovni čovjek i političar
* [[Cihat Arslan]], nogometaš i trener
* [[Cihangir İslam]], političar
* [[Çağatay Ulusoy]], glumac
* [[Demet Akalın]], pjevačica
* [[Ediz Bahtiyaroğlu]], nogometaš
* [[Ekrem Akurgal]], arheolog
* [[Emir Preldžić]], košarkaš
* [[Emina Jahović]], pjevačica
* [[Erdem Şanlı]], glumac
* [[Erkan Baş]], političar
* [[Farah Zeynep Abdullah]], glumica
* [[Faruk Süren]], sportski funkcioner
* [[Fatih Artman]], glumac
* [[Furkan Andıç]], glumac
* [[Handan Sultan]], osmanska sultanija
* [[Hedo Türkoğlu]], košarkaš
* [[Hüsrev Gerede]], vojnik i diplomata
* [[Hüseyin Beşok]], košarkaš
* [[Kaan Yıldırım]], glumac
* [[Kıvanç Tatlıtuğ]], glumac
* [[Melek Bilge]], košarkašica
* [[Melih Mahmutoğlu]], košarkaš
* [[Meliha İsmailoğlu]], odbojkašica
* [[Metin Boşnak]], univerzitetski profesor
* [[Mete Horozoğlu]], glumac
* [[Mirsad Türkcan]], košarkaš
* [[Müge Boz]], glumica
* [[Nazlı Ecevit]], slikarica
* [[Nevzat Tandoğan]], političar i guverner
* [[Ömer Çatkıç]], nogometaš
* [[Parti Pehlivan]], hrvač
* [[Sabiha Gökçen]], aviatičarka
* [[Saffet Sancaklı]], nogometaš i političar
* [[Sead Halilagić]], nogometaš
* [[Seda Bakan]], glumica
* [[Sedef Avcı]], glumica
* [[Semih Erden]], košarkaš
* [[Suat Atalık]], šahist
* [[Sümeyra Koç]], rukometašica
* [[Şarık Tara]], poslovni čovjek
* [[Tuğçe Kazaz]], manekenka i glumica
* [[Tuncel Kurtiz]], glumac
* [[Zehra Güneş]], odbojkašica
{{colend}}

== Literatura ==
{{Refbegin|40em}}
* {{cite journal |last=Demirel |first=Muammer |title=Türkiye'de Bosna Göçmenleri |trans-title=Bosanski doseljenici u Turskoj |journal=Atatürk Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü Dergisi |year=2008 |url=https://dergipark.org.tr/en/pub/ataunisosbil/article/38079 |language=tr |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite journal |last=Dedeić-Kırbaç |first=Amra |title=Tarih ve Gelenek Bağlamında Türkiye'de Boşnaklar |trans-title=Bošnjaci u Turskoj u kontekstu historije i tradicije |journal=Uluslararası İnsan Bilimleri Dergisi |year=2012 |url=https://j-humansciences.com/index.php/IJHS/article/view/2245 |language=tr |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite journal |last=Dedeić-Kırbaç |first=Amra |title=Boşnakların Türkiye'ye Göçleri |trans-title=Migracije Bošnjaka u Tursku |journal=Akademik Bakış Dergisi |year=2013 |url=https://www.ajindex.com/dosyalar/makale/acarindex-1423867858.pdf |language=tr |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite book |last=Emgili |first=Fahriye |title=Yeniden Kurulan Hayatlar: Boşnakların Türkiye'ye Göçleri (1878–1934) |trans-title=Ponovo uspostavljeni životi: migracije Bošnjaka u Tursku (1878–1934) |publisher=Bilge Kültür Sanat |location=Istanbul |year=2012 |isbn=978-605-5261-08-5 |url=https://www.worldcat.org/title/yeniden-kurulan-hayatlar-bosnaklarn-turkiyeye-gocleri-1878-1934/oclc/813837710 |language=tr |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite thesis |last=Emgili |first=Fahriye |title=Bosna Hersek'ten Türkiye'ye Göç (1878–1934) |trans-title=Migracija iz Bosne i Hercegovine u Tursku (1878–1934) |type=doktorska disertacija |publisher=Ankara Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü |location=Ankara |year=2011 |url=https://tez.yok.gov.tr/UlusalTezMerkezi/ |language=tr |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite journal |last=Çoban |first=Melih |title=Caught Between the Notions of Ethnicity, Citizenship and Diaspora: The Case of the Bosniaks in Turkey |journal=Poligrafi |year=2021 |doi=10.35469/poligrafi.2021.286 |url=https://ojs.zrs-kp.si/index.php/poligrafi/article/view/286 |language=en |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite book |last=Giesel |first=Christoph |chapter=The Bosniaks in Turkey Between Assimilation and Ethnic Revival: Social and Political Issues Since the Migration to the Present Day |title=Ethnocultural Diversity in the Balkans and the Caucasus |editor1-last=Aminian Jazi |editor1-first=Ioana |editor2-last=Kahl |editor2-first=Thede |publisher=Austrian Academy of Sciences Press |location=Vienna |year=2023 |url=https://austriaca.at/?arp=0x003e0c8c |language=en |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite report |last=Schad |first=Thomas |title=The Rediscovery of the Balkans? A Bosniak-Turkish Figuration in the Third Space Between İstanbul and Sarajevo |publisher=Istanbul Bilgi University, European Institute |series=Working Paper Series |location=Istanbul |year=2015 |url=https://eu.bilgi.edu.tr/media/files/WORKING_PAPER_8-041215.pdf |language=en |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite journal |last=Karahan |first=Firdevs |title=Ethnolinguistic vitality, attitudes, social network and codeswitching: the case of Bosnian-Turks living in Sakarya, Turkey |journal=International Journal of the Sociology of Language |year=2004 |doi=10.1515/ijsl.2004.007 |url=https://www.degruyterbrill.com/document/doi/10.1515/ijsl.2004.007/html |language=en |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite report |last=Virtanen |first=Özlem Eraydin |title=Recent Changes in Turkey's Language Legislation |publisher=Mercator Education |year=2003 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED479897.pdf |language=en |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite journal |last1=Şahin |first1=İsmail |last2=Şahin |first2=Cemile |title=Avusturya'nın Bosna-Hersek'i İşgalinden Sonra Anadolu'ya Yapılan Boşnak Göçleri: Eskişehir Lütfiye Köyü Örneği |trans-title=Bošnjačke migracije u Anadoliju nakon austrijske okupacije Bosne i Hercegovine: primjer sela Lütfiye kod Eskişehira |journal=Karadeniz Araştırmaları |year=2014 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/karadearas/article/123929 |language=tr |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite journal |last1=Sargın |first1=Saliha |last2=Karakaş |first2=Mehmet |title=Boşnak Kültürünün Türkiye'deki Sürdürülebilirliği |trans-title=Održivost bošnjačke kulture u Turskoj |journal=İçtimaiyat |year=2025 |doi=10.33709/ictimaiyat.1528810 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/ictimaiyat/article/1528810 |language=tr |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite journal |last=Mrduljaš |first=Saša |title=Broj Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine u Turskoj |journal=Polemos |year=2018 |url=https://hrcak.srce.hr/file/339967 |language=hr |access-date=2. 5. 2026 |archive-date=11. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240611051415/https://hrcak.srce.hr/file/339967 |url-status=dead }}

* {{cite book |last1=Hodžić |first1=Amir |last2=Kalajdžić |first2=Mirsad |title=Bošnjaci u Turskoj |publisher=El-Kalem |location=Sarajevo |year=2014 |isbn=978-9958-23-380-7 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/21297158 |language=bs |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite journal |last=Smajlović |first=Salih |title=Bošnjaci u Turskoj |journal=Novi Muallim |year=2015 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/download/184/156/335 |language=bs |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite book |last=Babuna |first=Aydın |title=Bir Ulusun Doğuşu: Geçmişten Günümüze Boşnaklar |trans-title=Rođenje jedne nacije: Bošnjaci od prošlosti do danas |publisher=Tarih Vakfı Yurt Yayınları |location=Istanbul |year=2000 |isbn=978-975-333-132-6 |url=https://www.worldcat.org/title/bir-ulusun-dogusu-gecmisten-gunumuze-bosnaklar/oclc/48100178 |language=tr |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite book |last=Gündüz |first=Tufan |title=Alahimanet Bosna: Boşnakların Osmanlı Topraklarına Göçü (1879–1912) |trans-title=Alahimanet Bosno: migracija Bošnjaka u osmanske zemlje (1879–1912) |publisher=Yeditepe Yayınevi |location=Istanbul |year=2012 |isbn=978-605-5200-16-9 |url=https://www.worldcat.org/title/alahimanet-bosna-bosnaklarn-osmanl-topraklarna-gocu-1879-1912/oclc/819318057 |language=tr |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite book |last=Kaçapor |first=Sait |title=Boşnaklar Türkiye'nin Sadık Vatandaşları |trans-title=Bošnjaci: odani građani Turske |publisher=Kastaş Yayınevi |location=Istanbul |year=2014 |url=https://www.worldcat.org/search?q=Bo%C5%9Fnaklar+T%C3%BCrkiye%27nin+Sad%C4%B1k+Vatanda%C5%9Flar%C4%B1 |language=tr |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite book |last=Kolaşinli |first=Hayri |title=Muhacirlerin İzinde: Boşnakların Trajik Göç Tarihinden Kesitler |trans-title=Tragom muhadžira: isječci iz tragične historije migracija Bošnjaka |publisher=Lotus Yayınevi |location=Ankara |year=2003 |url=https://www.worldcat.org/search?q=Muhacirlerin+%C4%B0zinde+Bo%C5%9Fnaklar%C4%B1n+Trajik+G%C3%B6%C3%A7+Tarihinden+Kesitler |language=tr |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite journal |last=Tekin |first=Cemile |title=Yugoslavya'dan Türkiye'ye Göçün Nedenleri (1950–1958) |trans-title=Uzroci migracije iz Jugoslavije u Tursku (1950–1958) |journal=Selçuk Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü Dergisi |year=2018 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/susbed/issue/61823/925038 |language=tr |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite book |last=Karpat |first=Kemal H. |title=Osmanlı'dan Günümüze Etnik Yapılanma ve Göçler |trans-title=Etnička struktura i migracije od Osmanlija do danas |publisher=Timaş Yayınları |location=Istanbul |year=2013 |isbn=978-605-08-1046-2 |url=https://www.worldcat.org/title/osmanldan-gunumuze-etnik-yaplanma-ve-gocler/oclc/879604586 |language=tr |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite journal |last=Lavić |first=Osman |title=Iseljavanje Bošnjaka muslimana iz BiH za vrijeme Austro-Ugarske vladavine i risala Mehemda Teufika Azapagića |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=1996 |url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/404 |language=bs |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite web |last=Özsu |first=Umut |title=Adaptation of the 1858 Ottoman Land Code in Bosnia and Herzegovina under Austro-Hungarian Rule, 1878–1918 |website=Islamic Law Blog |publisher=Harvard Law School |date=16. 2. 2024 |url=https://islamiclaw.blog/2024/02/16/adaptation-of-the-1858-ottoman-land-code-in-bosnia-and-herzegovina-under-austro-hungarian-rule-1878-1918/ |language=en |access-date=2. 5. 2026 }}

* {{cite book |last=Imamović |first=Mustafa |title=Historija Bošnjaka |publisher=Bošnjačka zajednica kulture Preporod |location=Sarajevo |year=1997 |isbn=9958-815-00-1}}

* {{cite book |last=Purivatra |first=Atif |title=Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca |publisher=Svjetlost |location=Sarajevo |year=1974}}

* {{cite book |last=Karčić |first=Fikret |title=The Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times |url=https://archive.org/details/bosniakschalleng0000kari |publisher=El-Kalem |location=Sarajevo |year=1999 |isbn=9958-23-064-X }}
{{Refend}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Bošnjaci}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bosnjaci u Turskoj}}
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Bošnjačka dijaspora]]
[[Kategorija:Islam u Turskoj]]
[[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]]</text>
      <sha1>9la2t2ol1mz8onp1nhm0fpmc28x11hq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biskupići (Visoko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403318</id>
    <revision>
      <id>3916757</id>
      <parentid>3862512</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T19:55:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916757</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6989" sha1="tublrjv3enpangg3tw8a1s8x3qtubn5" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Biskupići
| vrsta                      = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv             = 
| slogan                     = 
| nadimak                    = 
| slika                      = 
| opis_slike                 = 
| veličina_slike             = 
| zastava                    = 
| grb                        = 
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                       = [[Visoko]]
| nadmorska_visina           = 
| širina_stepeni             = 44.0044
| dužina_stepeni             = 18.1518
| mapframe                   = yes
| najveća tačka              = 
| najveća tačka metara       = 
| površina_grada             = 
| površina_općine            = 
| stanovništvo grad          = 338
| stanovništvo procjena      = 
| stanovništvo godina        = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                    = 
| poštanski broj             = 
| pozivni broj               = (+387) 32
| matični broj               = 157384&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=19. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 11126
| karta_lokacija             = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                 = Biskupići u Bosni i Hercegovini
| web stranice               = 
| bilješka                   = 
}}
'''Biskupići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Visoko]]m, [[Bosna i Hercegovina]]. [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupići]] se ubrajaju u [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovnu visočku dolinu]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Biskupići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157384
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 338
| g2013_bosnjaci           = 291
| g2013_hrvati             = 4
| g2013_bosanci            = 1
| g2013_romi               = 40
| g2013_nisu_izjasnili     = 2
| g1991_ukupno             = 250
| g1991_muslimani          = 23
| g1991_srbi               = 212
| g1991_hrvati             = 4
| g1991_jugosloveni        = 10
| g1981_ukupno             = 237
| g1981_srbi               = 222
| g1981_jugosloveni        = 14
| g1971_ukupno             = 218
| g1971_srbi               = 214
| g1971_jugosloveni        = 1
}}

== Historija ==
Šire područje [[Visoko]]g smatra se jednim od ključnih prostora u formiranju i razvoju srednjovjekovne bosanske države. U historiografskoj literaturi Biskupići se, zajedno s obližnjim lokalitetima [[Mile (Visoko)|Mile]] i [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]], navode kao dijelovi starog političkog, crkvenog i kulturnog jezgra visočke doline.&lt;ref name=&quot;Klepo&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429003049/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/spomenici/|title=Nacionalni spomenici – Zavičajni muzej Visoko|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sam toponim ''Biskupići'' u naučnoj literaturi najčešće se tumači kao trag starijeg crkvenog prisustva na tom prostoru, iako su arheološka istraživanja lokaliteta bila ograničena zbog kasnije izgradnje i promjena u prostoru.&lt;ref name=&quot;Klepo&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;RadoviVisoko&quot; /&gt;

Najznačajniji nalaz s lokaliteta jest [[Kulinova ploča]], epigrafski spomenik pronađen u Biskupićima. Ploča se u literaturi opisuje kao jedan od najvažnijih spomenika srednjovjekovne bosanske pismenosti i kao ključan izvor za proučavanje ranog razdoblja bosanske državnosti i crkvene organizacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://spoznaja.unze.ba/article/289/pdf|title=Ban Kulin u historijskoj i narodnoj tradiciji|website=Spoznaja / Univerzitet u Zenici|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/32-Prilozi-BILINOP.ABJ_.-ElmaHasimbegovic.pdf|title=Prve vijesti o pojavi hereze u Bosni|website=Prilozi, Institut za istoriju Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema sažetku kataloga Zavičajnog muzeja Visoko, ploča potječe iz Biskupića–Muhašinovića kod Visokog i datira se u kraj [[12. stoljeće|12.]] odnosno početak [[13. stoljeće|13. stoljeća]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/wp-content/uploads/2020/04/katalog_bosanska-srednjovjekovna-pismenost.pdf|title=Bosanska srednjovjekovna pismenost – katalog izložbe|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U stručnoj literaturi navodi se da natpis predstavlja jedini izvorni domaći spomenik koji neposredno govori o crkvi povezanoj s banom [[Kulin ban|Kulinom]].&lt;ref name=&quot;RadoviVisoko&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/32-Prilozi-BILINOP.ABJ_.-ElmaHasimbegovic.pdf|title=Prve vijesti o pojavi hereze u Bosni|website=Prilozi, Institut za istoriju Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>tublrjv3enpangg3tw8a1s8x3qtubn5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Buzići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403328</id>
    <revision>
      <id>3916778</id>
      <parentid>3862517</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T22:17:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916778</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7673" sha1="cv01vs9wp0ubow62m3ufj3jga1ssjts" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Buzići
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.0394
| dužina_stepeni               = 18.1356
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 339
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 157457&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=19. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Buzići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Buzići''' su naseljeno mjesto u sastavu [[Visoko|grada Visokog]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U historijskom smislu naselje je značajno po tragovima [[Srednji vijek u Bosni|srednjovjekovne]] sepulkralne baštine, posebno po nekropoli [[Stećci|stećaka]] na lokalitetu Brečak, kao i po spomenima pismenih ljudi i porodičnih rukopisnih zbirki u osmanskom periodu.&lt;ref name=&quot;ZMVisoko2020&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, knjiga I, broj 1 (2020)|website=Academia.edu|publisher=JU Zavičajni muzej – Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VisokoHistorija2&quot;&gt;{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=Visoko i okolina kroz historiju 2|website=Zavičajni muzej Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej – Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Buzići se nalaze na desnoj obali [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]], oko 10 kilometara sjeverno od grada [[Visoko]]g.&lt;ref name=&quot;ZMVisoko2020&quot; /&gt; Na prostoru sela potvrđeni su ostaci srednjovjekovne nekropole stećaka na lokalitetu Brečak, što pokazuje da je ovo područje bilo nastanjeno i korišteno i u srednjem vijeku.&lt;ref name=&quot;ZMVisoko2020&quot; /&gt;

U literaturi koju prenosi Zavičajni muzej Visoko navodi se da je Milenko Filipović 1928. godine na lokalitetu Brečak spominjao oko 30 stećaka u oblicima sanduka i sljemenjaka, dok je Šefik Bešlagić u Buzićima evidentirao 27 stećaka, od čega 3 sljemenjaka i 24 sanduka.&lt;ref name=&quot;ZMVisoko2020&quot; /&gt; Noviji terenski pregled stručnog tima Muzeja iz 2016. godine utvrdio je postojanje samo tri stećka na tri privatne parcele, što se tumači dugotrajnim propadanjem i izmještanjem spomenika.&lt;ref name=&quot;ZMVisoko2020&quot; /&gt; U diplomskom radu izrađenom na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] za nekropolu Brečak u Buzićima također su navedena tri evidentirana stećka i date njene koordinate.&lt;ref name=&quot;UNSA&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|title=Evidencija i kartiranje nekropola stećaka na području Visokog|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|publisher=Univerzitet u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=15. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260515132225/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Za osmanski period važan je podatak da je, prema izvorima koje prenosi publikacija ''Visoko i okolina kroz historiju 2'', u Buzićima u 18. stoljeću bilo više pismenih ljudi koji su prepisivali ili čuvali knjige u svojim porodičnim rukopisnim zbirkama.&lt;ref name=&quot;VisokoHistorija2&quot; /&gt;

== Kulturno-historijsko naslijeđe ==
Najznačajniji poznati spomenik kulturno-historijskog naslijeđa u Buzićima jeste nekropola stećaka na lokalitetu Brečak.&lt;ref name=&quot;ZMVisoko2020&quot; /&gt; Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] evidentirala je predmet pod nazivom ''Srednjovjekovni nadgrobni spomenici u naseljenom mjestu Buzići, Visoko'' u svojoj listi peticija, sa datumom 7. aprila 2011. godine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web-11.11.2022.pdf|title=Lista peticija Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|publisher=KONS|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema rezultatima terenskih istraživanja Zavičajnog muzeja Visoko, sačuvani stećci na Brečku obrađeni su bez ukrasa i natpisa, a današnja orijentacija dijela spomenika razlikuje se od ranijih opisa zbog njihovog pomjeranja sa prvobitnog položaja.&lt;ref name=&quot;ZMVisoko2020&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Buzići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157457
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 339
| g2013_bosnjaci           = 338
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 369
| g1991_muslimani          = 367
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 381
| g1981_muslimani          = 377
| g1971_ukupno             = 347
| g1971_muslimani          = 342
| g1971_jugosloveni        = 5
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>cv01vs9wp0ubow62m3ufj3jga1ssjts</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dvor (Visoko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403362</id>
    <revision>
      <id>3916812</id>
      <parentid>3862526</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T05:22:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916812</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7530" sha1="cfj7w27w4cy3mgv69w6rplnbr5qda8u" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Dvor
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.9438460
| dužina_stepeni               = 18.2071469
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 297
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 157627&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Dvor u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Dvor''' je [[naseljeno mjesto]] na području Grada Visokog, u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U historiografiji visočkog kraja Dvor se pojavljuje u okviru šireg prostora [[Visoko]]g i njegove okoline, jednog od najznačajnijih historijskih područja srednje Bosne.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429003049/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/download/58/60|title=Rezultati preliminarnog arheološkog istraživanja platoa Visočice kod nacionalnog spomenika Stari grad Visoki u Visokom|website=Godišnjak / Jahrbuch Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH|publisher=ANUBiH|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Srednjovjekovni tragovi ===
Za historiju Dvora naročito su važni srednjovjekovni nadgrobni spomenici, odnosno [[Stećak|stećci]], evidentirani na lokalitetu '''Gorašnica'''. U radovima Zavičajnog muzeja u Visokom Dvor se navodi među naseljima na području Visokog u kojima su u okviru projekta evidentiranja i rekognosciranja obrađivane nekropole stećaka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1 (2020)|website=Academia.edu|publisher=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/126434337/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_3|title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 3|website=Academia.edu|publisher=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429003049/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U završnom radu posvećenom nekropolama stećaka na području Visokog navodi se nekropola u Dvoru sa pet stećaka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|title=Podaci o nekropoli stećaka: Dvor, Visoko|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=15. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260515132225/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Drugi stručni pregledi upućuju i na širi problem dokumentiranja i očuvanja stećaka na području visočkog kraja, pri čemu se Dvor navodi zajedno sa susjednim naseljima u zoni Gorašnice.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022|title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 2 (2022)|website=Academia.edu|publisher=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Zaštita naslijeđa ===
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine evidentirala je peticiju za ''srednjovjekovne nadgrobne spomenike u naseljenom mjestu Dvor, Visoko'', zaprimljenu 7. aprila 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web-11.11.2022.pdf|title=Peticije zaprimljene u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Dvor
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157627
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 297
| g2013_bosnjaci           = 296
| g2013_srbi               = 1
| g1991_ukupno             = 295
| g1991_muslimani          = 235
| g1991_srbi               = 59
| g1981_ukupno             = 258
| g1981_muslimani          = 219
| g1981_srbi               = 27
| g1981_jugosloveni        = 10
| g1971_ukupno             = 244
| g1971_muslimani          = 207
| g1971_srbi               = 37
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>cfj7w27w4cy3mgv69w6rplnbr5qda8u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Goduša (Visoko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403365</id>
    <revision>
      <id>3916837</id>
      <parentid>3862529</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T11:45:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916837</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8810" sha1="tjx3i31pf6vrq3f5ew73slzuiuespjf" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Goduša
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.9259
| dužina_stepeni               = 18.1714
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 466
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 157651&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Goduša u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Goduša''' je [[naseljeno mjesto]] u [[Visoko]]m, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;LepicFF&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|title=Kulturno-historijsko naslijeđe općine Visoko iz austrougarskog perioda|last=Lepić|first=Dženeta|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=15. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260515132225/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Historija Goduše vezana je za širi prostor visočkog kraja, koji je u različitim periodima bio važan saobraćajni, privredni i politički prostor srednje Bosne.&lt;ref name=&quot;LepicFF&quot; /&gt; U etnografskoj i lokalnohistoriografskoj literaturi Goduša se opisuje kao zasebna kotlina oko potoka Godušice, sa skupinom razasutih zaselaka koji zajedno čine cjelinu goduškog kraja.&lt;ref name=&quot;AcademiaGodusa&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/9846577/Diplomski_rad_2008_Izrada_svirala_jednojki_i_dvojnica_na_primjeru_majstora_Vehaba_Halilovi%C4%87a_iz_Godu%C5%A1e_kod_Visokog|title=Izrada svirala jednojki i dvojnica na primjeru majstora Vehaba Halilovića iz Goduše kod Visokog|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Stariji historijski slojevi područja potvrđeni su arheološkim tragovima u neposrednoj okolini Goduše. U stručnoj literaturi za lokalitet Veliki Gradac kod Ramadanovaca–Goduše navode se naseobinski tragovi i moguće utvrđenje, što pokazuje da je prostor današnje Goduše bio uključen u starije odbrambene i naseobinske obrasce visočkog područja.&lt;ref name=&quot;MesihovicFF&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ejournals.ff.unsa.ba/index.php/radovihhua/article/download/330/250/1547|title=Baton Dezitijatski, dezitijatska politija i vizija ustanka|last=Mesihović|first=Salmedin|website=Radovi Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Za srednji vijek značajna je i evidencija [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], u kojoj su zabilježeni srednjovjekovni nadgrobni spomenici u naseljenom mjestu Goduša.&lt;ref name=&quot;KONSPeticije&quot;&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web-07.02.2023.pdf|title=Lista peticija Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Za osmanski period posebno je važna [[Stara džamija sa haremom u Goduši]]. Prema podacima koje prenosi [[Zavičajni muzej Visoko]], selo Goduša i džamija spominju se u sidžilu sarajevskog mule za 1565/66. godinu, dok se na osnovu najstarijih nišana u haremu zaključuje da je džamija podignuta krajem 16. stoljeća.&lt;ref name=&quot;ZMStaraDzamija&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/stara-dzamija-sa-haremom-u-godusi/|title=Stara džamija sa haremom u Goduši|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je ovu graditeljsku cjelinu nacionalnim spomenikom, čime je potvrđena njena historijska i kulturna vrijednost.&lt;ref name=&quot;KONSDzamija&quot;&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Visoko%20stara%20dzamija%20u%20Godusi%20BOS.pdf|title=Graditeljska cjelina – Stara džamija sa haremom u Goduši kod Visokog|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026|archive-date=29. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230529145723/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Visoko%20stara%20dzamija%20u%20Godusi%20BOS.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U novijoj historiji Goduša je posebno poznata po razvoju tradicijskih zanata. Zavičajni muzej Visoko navodi da u Goduši postoji višestoljetna tradicija izrade rukotvorina od drveta i goveđeg roga, naročito [[čibuk]]a, svirala, [[tespih]]â i češljeva, koja se prenosila s koljena na koljeno.&lt;ref name=&quot;ZMEtno&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/etno-muzej-godusa/|title=Etno-muzej Goduša|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Radi očuvanja te zanatske baštine, u Goduši je 2006. godine izgrađen depandans muzeja ''Etno-soba / etno-radionica''.&lt;ref name=&quot;ZMEtno&quot; /&gt; Goduša je ostala prepoznatljiva i po tradiciji izrade [[frula]] i drugih puhačkih instrumenata, što joj daje posebno mjesto u nematerijalnoj kulturnoj baštini visočkog kraja.&lt;ref name=&quot;AcademiaFrula&quot;&gt;{{cite web|url=https://unsa-ba.academia.edu/Departments/Ethnomusicology/Documents|title=Traditional Duct Flute Manufacturing and Socio-Cultural Context: The Instrument Maker Vehab Halilović|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Goduša
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157651
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 466
| g2013_bosnjaci           = 465
| g2013_ukrajinci          = 1
| g1991_ukupno             = 429
| g1991_muslimani          = 408
| g1991_srbi               = 21
| g1981_ukupno             = 391
| g1981_muslimani          = 375
| g1981_srbi               = 12
| g1981_jugosloveni        = 4
| g1971_ukupno             = 383
| g1971_muslimani          = 367
| g1971_srbi               = 16
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>tjx3i31pf6vrq3f5ew73slzuiuespjf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Španske državne željeznice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>406284</id>
    <revision>
      <id>3916722</id>
      <parentid>3863405</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T12:02:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3343" sha1="qwcl7uyroo95zo73g6ez7crry0lkx42" xml:space="preserve">[[Datoteka:Renfe_clase_100.JPG|300px|mini|desno|Voz AVE Class 100 na željezničkoj stanici u  [[Córdoba|Córdobi]]]]
'''Španske državne željeznice''' ([[Španski jezik|španski]]: Renfe Operadora) su kompanija u vlasništvu države zadužena za obavljanje putničkog i teretnog željezničkog transporta u [[Španija|Španiji]]. 
Kompanija obavlja saobraćaj na mreži različitih vrsta kolosijeka: tzv. ''iberijski kolosijek'' (širina kolosijeka od 1668 mm), &quot;evropski standardni kolosijek&quot; (1435 mm) i &quot;metarski kolosijek&quot; (1000 mm).

Prema podacima iz 2011. godine kompanija je zapošljavala 13.954 zaposlenika.&lt;ref&gt;[http://www.renfe.com/docs/Renfe_Informe_Anual_2011_9mayo.pdf ''Godišnji izvještaj''] Pristupljeno 18.01.2016.&lt;/ref&gt;

Ukupni prihod kompanije u 2013. godini izosio je 2,014 milijardi [[Euro|eura]]&lt;ref&gt;[http://politikon.es/2011/02/07/renfe-precios-y-beneficios/ ''Podaci o poslovanju''] Pristupljeno 18.01.2016.&lt;/ref&gt; pri čemu je u istom periodu zabilježena dobit kompanije od 21,2 miliona eura.&lt;ref&gt;[http://blog.edreams.es/uno-de-cada-cuatro-trenes-del-ave-esta-subvencionado/ ''AVE voz - jedan od četiri subvencionirana voza''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160204140213/http://blog.edreams.es/uno-de-cada-cuatro-trenes-del-ave-esta-subvencionado/ |date=4. 2. 2016 }} Pristupljeno 18.01.2016.&lt;/ref&gt; 

Sjedište kompanije se nalazi u španskom glavnom gradu [[Madrid]]u.

== Historija ==
[[Datoteka:Madrid_-_Tren_automotor_TAF_9522_-_130120_115849.jpg|250px|mini|lijevo|Bivši logotip željeznica (1971-2005)]]

Naziv &quot;RENFE&quot; predstavlja akronim bivšeg naziva kompanije ('''Re'''d '''N'''acional de los '''F'''errocarriles '''E'''spañoles - Nacionalna mreža španskih željeznica).

Kompanija je osnovana 24. januara 1941. nacionalizacijom španskih željeznica. Prema direktivi [[Evropska unija|Evropske unije]] EU 91/440, RENFE je 1. januara 2005. godine podijeljena na dvije kompanije: Renfe Operadora za obavljanje saobraćaja i ADIF (Administrador de Infraestructuras Ferroviarias), kompaniju zaduženu za željezničku infrastrukturu. 

== Mreža željeznica ==
[[Datoteka:Red_ferroviaria_espa_ola.png|300px|mini|desno|Mreža španskih željeznica sa oznakama vrste kolosijeka]]
Kompanija obavlja saobraćaj na mreži pruga ukupne dužine od oko 15.000 km od čega je oko 7.000 km pruge elektrificirano.
Većinu kolosijeka čini &quot;Iberijski kolosijek&quot; sa razmakom šina od 1.668 mm, koji se još koristi i u [[Portugal]]u i koji je širi od standardnog evropskog kolosijeka (koristi se u susjednoj [[Francuska|Francuskoj]] ali i u većini zemalja centralne i istočne Evrope a najčešća je vrsta kolosijeka u svijetu).

Novije pruge za saobraćaj vozova velike brzine (ST) izgrađene su prema međunarodnom standardu za kolosijeke (1.435 mm) u očekivanju eventualne povezanosti španske mreže željeznica sa ostatkom evropskog željezničkog sistema. Iz tog razloga, kolosijek od 1435 mm se općenito u Španiji naziva &quot;evropsko mjerilo&quot;.

Španski sistem željeznica velike brzine se naziva AVE (skraćenica od &quot;Alta Velocidad Española&quot;). 

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.renfe.com/ Službena stranica kompanije]
{{Nacionalne željezničke kompanije u Evropi}}

[[Kategorija:Španske državne željeznice]]
[[Kategorija:Kompanije osnovane 1941.]]</text>
      <sha1>qwcl7uyroo95zo73g6ez7crry0lkx42</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dalal Midhat-Talakić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>412014</id>
    <revision>
      <id>3916797</id>
      <parentid>3832059</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T02:32:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916797</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8404" sha1="j2xbg8i1ox9w0oqhem3vti33qrhxbi0" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Dalal Midhat-Talakić
| počasni_sufiks       = 
| slika                = ESC2016 - Bosnia and Herzegovina Meet &amp; Greet 10.jpg
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = Dalal Midhat
| alias                = Dalal
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1981|8|5}}
| mjesto_rođenja       = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (prvo datum smrti) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = [[R&amp;B]], [[pop muzika|pop]]
| zanimanje            = 
| instrument           = 
| karijera             = 1999-sada
| izdavač              = [[Tempo Digital]], [[Hit Records]], [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|JRTV]]
| povezani_umjetnici   = [[Erato (grupa)|Erato]], [[Deen]], [[Ana Rucner]], [[Jala Brat]], [[Almir Ajanović]], [[Jacques Houdek]], [[Tony Cetinski]], [[Bez dileme]]
| web_stranica         = &lt;!-- {{URL|dalal.ba/} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Dalal Midhat-Talakić''' (rođena 5. augusta 1981) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je pjevačica.&lt;ref name=&quot;Dalal.ba&quot;&gt;{{cite web|url=https://dalal.ba/bio.html|title=Oficijalna web stranica - Biografija|3=|author-link=Tempo Digital|publisher=Dalal Midhat|date=10. 10. 2019|website=Dalal.ba|access-date=7. 3. 2020|archive-date=11. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191211081847/https://dalal.ba/bio.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Bila je članica bosanskohercegovačkog RnB dua [[Erato (grupa)|Erato]].&lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;&gt;{{cite web |url=https://genius.com/artists/Dalal-midhat| |author-link=Genius ||title= Biografija|publisher=Genius|date=15. 9. 2019 |website=Genius.com |access-date=7. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Predstavljala je Bosnu i Hercegovinu na [[Eurosong 2016.|Eurosongu 2016.]] sa [[Deen]]om, [[Ana Rucner|Anom Rucner]] i [[Jala Brat]]om.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=dalal_midhat_talakic_fuad_backovic-deen_and_ana_rucner_to_represent_bosnia_and_herzegovina|title=Dalal Midhat Talakić, Fuad Backović-Deen and Ana Rucner to represent Bosnia &amp; Herzegovina|last=Brey|first=Marco|date=25. 11. 2015|publisher=EBU}}&lt;/ref&gt; Izvodili su pjesmu &quot;[[Ljubav je]]&quot; koju je napisao sarajevski autor i producent, [[Almir Ajanović]].&lt;ref name=&quot;Dalal.ba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;eurovision.tv&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=watch_tonight_bosnia_and_herzegovinas_entry_for_2016|title=Dalal, Deen, Ana &amp; Jala sing 'Ljubav je' for Bosnia &amp; Herzegovina!|last2=Jordan|first2=Paul|date=19. 2. 2016|website=eurovision.tv|publisher=[[Evropska radiodifuzijska unija|EBU]]|access-date=21. 2. 2016|last1=Leon|first1=Jakov I.}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođena je u Sarajevu gdje se i školovala. Njena prva autorska pjesma izvedena je 1995. godine na takmičenju horova grada [[Zagreb]]a u Dvorani Vatroslava Lisinskiog.&lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt; Godine 1999, Dalal osniva grupu [[Erato (grupa)|Erato]] sa pjevačicom [[Aida Jašarević|Aidom Jašarević]] s kojom je bila koautor na većini pjesama koje su zajednički objavile. S Alanom Talakićem ima kćerku May.&lt;ref name=&quot;Avaz.ba&quot;&gt;{{cite web |url=https://avaz.ba/showbiz/muzika/358914/dalal-midhat-za-%E2%80%9Eavaz%E2%80%9C-istina-o-mom-razvodu| |author-link=Avaz |title= Dalal Midhat za „Avaz“: Istina o mom razvodu|date=8. 3. 2018 |website=Avaz.ba |access-date=7. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Počeci sa grupom Erato ===
1999. godine, Dalal osniva grupu Erato sa pjevačicom [[Aida Jašarević|Aidom Jašarević]] gdje bila koautor na većini pjesama koje su zajednički objavile. Izdale su 2 studijska albuma, Backastage (2003) i Make up (2005), te su ostvarili veliki broj koncerata i nastupa, širom regije. Albume je izdala diskografska kuća [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|JRTV]]. Grupa Erato je prestala sa radom 2009. godine,&lt;ref name=&quot;Klix.ba&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/grupa-erato-se-oprasta-od-publike/090212036| |author-link=Klix |title= Grupa &quot;Erato&quot; se oprašta od publike|publisher=Klix|date=12. 2. 2009 |website=Klix.ba |access-date=7. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; kada Dalal započinje svoju, muzičku solo karijeru.&lt;ref name=&quot;Dalal.ba&quot;/&gt;

=== Solo karijera ===
Kao pjevačica i vokalni solista, sarađivala je sa mnogim autorima, muzičarima i izvođačima iz Bosne i Hercegovine, kao i regije. Izdala je nekoliko singlova kao što su: Bonbon (2015), Never give up (2017), Gdje sam ja (2017) i Instant (2019), dok je najveći uspjeh postigla saradnjom sa Deenom, Anom Rucner i Jala Bratom na pjesmi Ljubav je, koju je izdala 2016. godine.&lt;ref name=&quot;Dalal.ba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt;

== Učešće na Eurosongu ==
[[Datoteka:ESC2016 - Bosnia and Herzegovina Meet &amp; Greet 02.jpg|mini|Press-konferencija na Eurosongu 2016. godine u Štokholmu]]
Dalal je predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu 2016. zajedno sa pjevačima Deenom, Anom Rucner i Jala Bratom. Izvodili su pjesmu “Ljubav je” koju je napisao i producirao Almir Ajanović. Pjesma se nije uspjela plasirati u finale Eurosonga.&lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;eurovision.tv&quot;/&gt;

== Diskografija ==
=== Singlovi ===
* [[Bonbon]] (2015) &lt;ref name=&quot;Klix&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/dalal-zaplesala-s-vatrogascima-u-novom-spotu-bombon/150624035| |author-link=Klix |title= Dalal zaplesala s vatrogascima u novom spotu &quot;Bombon&quot;|publisher=Klix|date=24. 6. 2015 |website=Klix.ba |access-date=6. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
* [[Ljubav je]] &amp; [[Deen]], [[Ana Rucner]], [[Jala Brat]] (2016) &lt;ref name=&quot;Nezavisne&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nezavisne.com/kultura/muzika/Snimljen-spot-za-pjesmu-Ljubav-je/363397| |author-link=N.N. |title= Snimljen spot za pjesmu 'Ljubav je...'|publisher=Nezavisne|date=5. 4. 2016 |website=Nezavisne.com |access-date=7. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
* [[Never give up]] (2017) &lt;ref name=&quot;Avaz.ba&quot;/&gt;
* [[Gdje sam ja]] (2017) &lt;ref name=&quot;Ringeraja&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ringeraja.ba/clanak/gdje-sam-ja---dalal_2287.html| |author-link=Radiosarajevo |title= Gdje sam ja - Dalal |publisher=Ringeraja|date=20. 3. 2015|website=Ringeraja.ba |access-date=7. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
* [[Instant]] (2019) &lt;ref name=&quot;Deezer.com&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.deezer.com/en/artist/13208841?autoplay=true| |author-link=Deezer |title= Biography|publisher=Deezer|date=5. 12. 2019 |website=Deezer.com |access-date=7. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Albumi (Erato) === 
* [[Backstage]] - (2003) &lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt;
* [[Make up]] - (2005) &lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt;

=== Video spotovi ===
* [[Bonbon]] (2015) &lt;ref name=&quot;Klix&quot;/&gt;
* [[Ljubav je]] &amp; [[Deen]], [[Ana Rucner]], [[Jala Brat]] (2016) &lt;ref name=&quot;Nezavisne&quot;/&gt;
* [[Never give up]] (2017) &lt;ref name=&quot;Oslobođenje&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/muzika/premijera-novog-singla-dalal-midhat-never-give-up| |author-link=Džemila Busnov |title= Premijera novog singla Dalal Midhat &quot;Never Give Up&quot;|publisher=Oslobođenje|date=30. 10. 2017 |website=Oslobodjenje.com |access-date=7. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
* [[Gdje sam ja]] (2017) &lt;ref name=&quot;Ringeraja&quot;/&gt;
* [[Instant]] (2019) &lt;ref name=&quot;Radiosarajevo&quot;&gt;{{cite web |url=https://radiosarajevo.ba/magazin/muzika-film-lektira/dalal-midhat-objavila-novu-pjesmu-u-spotu-poznate-influenserke-iz-bih/358856| |author-link=Radiosarajevo |title= &quot;Instant&quot; / Dalal Midhat objavila novu pjesmu, u spotu poznate influenserke iz BiH|publisher=Radiosarajevo|date=28. 11. 2019 |website=Radiosarajevo.com |access-date=7. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Dalal Midhat-Talakić}}
{{Portal|BiH}}
* [https://dalal.ba/ Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200625000000/https://https//udn.com/news/story/121424/4659358 |date=25. 6. 2020 }}
{{Bosna i Hercegovina na Eurosongu}}

{{DEFAULTSORT:Midhat-Talakić, Dalal}}
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački predstavnici na Euroviziji]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>j2xbg8i1ox9w0oqhem3vti33qrhxbi0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etil-heptanoat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>418009</id>
    <revision>
      <id>3916819</id>
      <parentid>3776237</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T07:18:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916819</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2990" sha1="m0937ifte27vueffnxndwsv0f9duvlb" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula   =  [[Datoteka:Ethyl-heptanoate.svg| 250px|]]
| Hemijski spoj        = Etil-heptonat
| Druga imena          = Etil-ester heptanoične kiseline&lt;br&gt;Etil-enantat&lt;br&gt;Etil heptilat&lt;br&gt;Etil-ester enantne kiseline
| Sumarna formula      = C&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;18&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
| CAS registarski broj =106-30-9
| SMILES               = CCCCCCC(OCC)=O
| InChI                =1/C9H18O2/c1-3-5-6-7-8-9(10)11-4-2/h3-8H2,1-2H3
| Kratki opis          = Bezbojna tečnost sa okusom voća
| Molarna masa         = 158,24 g·[[mol]]&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;
| Agregatno stanje     = Tečno
| Gustoća              =0,860 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
| Tačka topljenja      =−66
| Tačka ključanja      =188 do 189
| Pritisak pare        = 1,29 mbar (30 °C)
| Rastvorljivost       = Praktično nerastvorljiv u vodi&lt;br&gt;Miješa se sa [[etanol]]om, [[hloroform]]om i mnogim uljima
| Viskoznost = 
| Dipolni moment       = 
| NFPA 704             = {{NFPA 704 |H = |F =  | R = }}
}}

'''Etil-heptanoat''' je  [[ester]] koji nastaje kondenzacijom  [[Heptanska kiselina|heptanske kiseline]] i [[etanol]]a, sa hemijskom formulom C&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;18&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.  Koristi se  u industriji aromatiziranja  zbog miris koji je sličan [[grožđe|grožđu]].&lt;ref name=&lt;“Volet“&gt;{{cite book|authors=Voet D, Voet J.|year= 1995|title=  Biochemistry, 2nd Ed.|publisher= Wiley |url=http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;&quot;Alberts&quot;&gt;{{cite book|author=Alberts B. et al.|year=2002|title= Molecular Biology of the Cell, 4th Ed.|publisher= Garland Science|isbn=0-8153-4072-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://en.cnki.com.cn/Article_en/CJFDTOTAL-NJKJ200808012.htm |title=Catalytic Synthesis of Ethyl Heptanoate by Nanometer Complex Heteropoly Acid |access-date=1. 10. 2016 |archive-date=26. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160226085800/http://en.cnki.com.cn/Article_en/CJFDTOTAL-NJKJ200808012.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Svojstva ==
Etil-pentanoat je bezbojna tekućina s voćnim mirisom [[trešnje]] i [[marelice]],&lt;ref&gt;[http://www.chids.de/dachs/praktikumsprotokolle/PP0159Fruchtesterherstellung.pdf Fruchtesterherstellung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304130021/http://www.chids.de/dachs/praktikumsprotokolle/PP0159Fruchtesterherstellung.pdf |date=4. 3. 2016 }} (PDF; 248&amp;nbsp;kB)&lt;/ref&gt;, koja je praktično nerastvorljiva u vodi.

== Upotreba==
Pentanoat se koristi kao odorant.&lt;ref name=FAO&gt;Joint FAO/WHO Expert Committee; Compendium of Food Additive Specifications, S. 593; {{ISBN|9251033757}}.&lt;/ref&gt;

== Sigurnost ==
Pare  heksanota mogu  se kombinirati sa zrakom i stvoriti eksplozivnu smjesu ([[plamenište]] 66&amp;nbsp;°C, temperatura do 380&amp;nbsp;°C).

==Također pogledajte==
*[[Ester]]
==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat| Ethyl heptanoate}}
*[http://www.flavornet.org/info/106-30-9.html Ethyl heptanoate]
{{Estri}}

[[Kategorija:Etil-estri]]
[[Kategorija:Okusi]]</text>
      <sha1>m0937ifte27vueffnxndwsv0f9duvlb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eric Holcomb</title>
    <ns>0</ns>
    <id>420817</id>
    <revision>
      <id>3916818</id>
      <parentid>3754979</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T07:03:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916818</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8858" sha1="drsob6rrsnpfqkgbaexh9dvc09hszk9" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime = Eric Holcomb
|slika = Holcomb Official Headshot.jpg
|redoslijed = [[Spisak guvernera Indiane|51. guverner]] [[Indiana|Indiane]]
|vrijeme_na_vlasti = 9. januar 2017 –
|prethodnik = [[Mike Pence]]
|nasljednik  =
|redoslijed2 = 51. zamjenik guvernera Indiane
|vrijeme_na_vlasti2  = 3. mart 2016 – 9. januar 2017.
|prethodnik2 = Sue Ellspermann
|nasljednik2 = Suzanne Crouch
|datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1968|5|2}}
|mjesto_rođenja = [[Indianapolis]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|datum_smrti =
|puno_ime = Eric Joseph Holcomb
|nacionalnost = Amerikanac
|politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
|supruga = Janet Holcomb
|djeca = 
|obrazovanje = Hanover College
|vjera = 
|potpis =
|web_stranica =
}}
'''Eric Joseph Holcomb''' (rođen 2. maja 1968) američki je političar, trenutni 51. po redu [[guverner]] Indiane, a ranije na mjestu zamjenika guvernera. Član je Republikanske stranke. Na mjesto zamjenika guvernera došao je nakon što je njegova prethodnica Sue Ellspermann dala ostavku 2. marta 2016. zbog imenovanja na mjesto predsjednice Ity Tech koledža u Indiani.&lt;ref name=&quot;ivy&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.indystar.com/story/news/politics/2016/02/18/lt-gov-sue-ellspermann-resign-march-expected-move/80569580/ | title=Lt. Gov. Sue Ellspermann to resign March 2 in expected move | publisher=The Associated Press | work=The Indianapolis Star | date=18. 2. 2016 | access-date=2. 11. 2016 | author=Slodysko, Bryan }}&lt;/ref&gt; Holcomb je na općim izborima 2016. bio kandidat za mjesto guvernera Indiane, te je sa 52% osvojenih glasova&lt;ref name=&quot;perc&quot;&gt;[http://wishtv.com/2016/11/08/eric-holcomb-elected-as-indianas-next-governor/ Eric Holcomb projected to win Indiana governor’s race] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161112070149/http://wishtv.com/2016/11/08/eric-holcomb-elected-as-indianas-next-governor/ |date=12. 11. 2016 }}, pristupljeno 23. novembra 2016.&lt;/ref&gt; izabran za guvernera.

== Karijera ==
Holcomb je maturirao u [[Pike High School|srednjoj školi Pike]] u rodnom [[Indianapolis]]u, [[Indiana]],&lt;ref name=meet/&gt; te pohađao koledž Hanover u gradu [[Hanover (Indiana)|Hanoveru]] 1990. godine. Služio je šest godina u [[Američka ratna mornarica|Američkoj mornarici]] a bio je stacioniran u Jacksonvillu na Floridi te u [[Lisabon]]u, [[Portugal]].&lt;ref name=madison/&gt; Godine 1997. počeo je raditi za Johna Hostettlera, tadašnjeg zastupnika u američkom [[Zastupnički dom Sjedinjenih Američkih Država|Zastupničkom domu]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thebraziltimes.com/story/1239603.html|title=Brazil Times: Local News: Holcomb to serve as congressman's district director (02/18/03)|work=thebraziltimes.com|access-date=11. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160215223937/http://www.thebraziltimes.com/story/1239603.html|archive-date=15. 2. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 2000. Holcomb je bio kandidat za zastupnika u Predstavničkom domu Indiane. Međutim na to mjesto izabran je njegov protivkandidat John Frenz.&lt;ref name=meet&gt;{{cite web|url=http://www.indystar.com/story/news/politics/2016/02/15/eric-holcomb-uniter-hatchet-man-clone/80332222/|title=Meet the new lieutenant governor, Eric Holcomb|author=Tony Cook; Chelsea Schneider|work=Indianapolis Star|access-date=14. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

Holcomb je bio i savjetnik guvernera Indiane [[Mitch Daniels|Mitcha Danielsa]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.indystar.com/story/opinion/columnists/matthew-tully/2015/07/14/tully-can-eric-holcomb-win-gop-senate-nomination/30136321/|title=Tully: Can Eric Holcomb win the GOP Senate nomination?|date=14. 7. 2015|work=Indianapolis Star|access-date=11. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; počev od 2003. Zatim je 2010. postao predsjednik Republikanske stranke u saveznoj državi Indiani.&lt;ref name=madison&gt;{{cite web|url=http://madisoncourier.com/Content/News/News/Article/Kellems-drops-bid-for-state-GOP-chair/178/961/60363|title=Kellems drops bid for state GOP chair|work=Madison Courier|access-date=11. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Tri godine kasnije se povukao s te funkcije te je imenovan za šefa kabineta senatora [[Dan Coats|Dana Coatsa]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.indystar.com/story/news/politics/2015/03/11/berry-exit-as-republican-party-chair-planned/70153192/|title=Pence ally Cardwell replacing Berry as Indiana GOP chair|date=11. 3. 2015|work=Indianapolis Star|access-date=11. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.coats.senate.gov/newsroom/press/release/coats-announces-eric-holcomb-to-serve-as-state-chief-of-staff|title=Coats Announces Eric Holcomb to Serve as State Chief of Staff|date=21. 6. 2013|access-date=11. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161203073518/http://www.coats.senate.gov/newsroom/press/release/coats-announces-eric-holcomb-to-serve-as-state-chief-of-staff|archive-date=3. 12. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kada je Coats objavio da se neće ponovno kandidirati za mjesto u Senatu 2016, Holcomb je izjavio da će on umjesto njega biti kandidat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://thehill.com/blogs/ballot-box/237076-indiana-senators-chief-of-staff-launches-campaign-for-his-seat|work=The Hill|title=Chief of staff launches Senate bid for Coats's seat|author=Cameron Joseph|date=26. 3. 2015|access-date=26. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2016, Holcomb je povukao iz izbornog procesa za senatora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theindychannel.com/news/local-news/eric-holcomb-drops-out-of-indiana-senate-race|title=Eric Holcomb drops out of Indiana senate race|work=WRTV|date=8. 2. 2016|access-date=8. 2. 2016|archive-date=9. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160209102540/http://www.theindychannel.com/news/local-news/eric-holcomb-drops-out-of-indiana-senate-race|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.courierpress.com/news/politics/elections/local/holcomb-withdraws-from-us-senate-race-2b455aa9-4b6f-4db4-e053-0100007f0652-368059521.html|title=Holcomb withdraws from U.S. Senate race|access-date=11. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Nekoliko dana kasnije, zamjenica guvernera Indiane [[Sue Ellspermann]] je objavila da će dati ostavku na svoju funkciju, te je guverner [[Mike Pence]] odabrao Holcomba da je naslijedi, te da bude kandidat na to mjesto na guvernerskim izborima u novembru 2016.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wndu.com/content/news/Indianas-lieutenant-governor-stepping-down-mid-term-368200101.html|title=Indiana Lt. Governor Ellsperman plans to resign|author=Mark Peterson|publisher=WNDU-TV|access-date=11. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Na mjesto zamjenika guvernera Holcomb je položio zakletvu 3. marta 2016.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fox59.com/2016/03/03/house-senate-confirm-eric-holcomb-for-lieutenant-governor-post/|title=Eric Holcomb sworn in as lieutenant governor|agency=Associated Press|publisher=FOX59|date=3. 3. 2016|access-date=17. 7. 2016|archive-date=3. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161003150216/http://fox59.com/2016/03/03/house-senate-confirm-eric-holcomb-for-lieutenant-governor-post/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Međutim, Pence se povukao iz izborne trke za guvernera jer ga je [[Donald Trump]] postavio za kandidata za potpredsjednika SAD na općim izborima 2016, pa je Holcomb umjesto za poziciju zamjenika kandidiran za guvernera.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.indystar.com/story/news/2016/07/15/holcomb-brooks-enter-race-governor/87128254/|title=Holcomb, Brooks, Rokita run for governor as Pence joins Trump|author=James Briggs; Brian Eason; Crystal Duan|work=Indianapolis Star|date=16. 7. 2016|access-date=17. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Republikanska konvencija države Indiane ga je i odabrala te stavila za svog zvaničnog kandidata na mjesto guvernera umjesto Pencea.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.politico.com/story/2016/07/indiana-gop-picks-lt-gov-eric-holcomb-to-replace-mike-pence-on-2016-ballot-226216|title=Indiana GOP picks Lt. Gov. Eric Holcomb to replace Mike Pence on 2016 ballot|work=Politico|date=26. 7. 2016|access-date=26. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Na izborima za guvernera održanim u novembru 2016. Holcomb je porazio demokratskog kandidata Johna R. Gregga te proglašen sljedećim izabranim guvernerom Indiane.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.latimes.com/nation/politics/trailguide/la-na-election-day-2016-republican-eric-holcomb-wins-governor-s-1478658217-htmlstory.html|author=Laura King|title=Republican Eric Holcomb wins governor's race in Indiana|website=Los Angeles Times|date=8. 11. 2016|access-date=18. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Svečanu zakletvu za guvernera položio je 9. januara 2017. godine.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama}}

{{DEFAULTSORT:Holcomb, Eric}}
[[Kategorija:Američki političari]]
[[Kategorija:Biografije, Indianapolis (Indiana)]]
[[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>drsob6rrsnpfqkgbaexh9dvc09hszk9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina (1918−1924)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>426508</id>
    <revision>
      <id>3916769</id>
      <parentid>3896333</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:59:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916769</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18245" sha1="litxyvr28k8qpjfkj4ehwdvgkbti43f" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| zvanično_ime                   = Pokrajina Bosna i Hercegovina
| izvorno_ime                    = 
| vrsta_teritorije               = [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|Pokrajina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]
| razdoblje                      = 1918−1924
| država_prije1                  = Kondominij Bosna i Hercegovina
| država_prije_zastava1          = Flag of Bosnia (1908-1918).svg
| država_prije2                  = Država Slovenaca, Hrvata i Srba
| država_prije_zastava2          = Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg
| država_poslije1 = Bihaćka oblast
| država_poslije_zastava1 = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg
| država_poslije2 = Vrbaska oblast
| država_poslije_zastava2 = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg
| država_poslije3 = Mostarska oblast
| država_poslije_zastava3 = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg
| država_poslije4 = Sarajevska oblast
| država_poslije_zastava4 = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg
| država_poslije5 = Travnička oblast
| država_poslije_zastava5 = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg
| država_poslije6 = Tuzlanska oblast
| država_poslije_zastava6 = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg
| ime_genitiv                    = Pokrajine Bosne i Hercegovine
| zastava                        = 
| grb                            = 
| uzrečica                       = 
| himna                          = 
| karta                          = Scs kingdom provinces 1920 1922 sr.png
| opis_karte                     = [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|Pokrajine Kraljevine SHS]] nakon utvrđivanja vanjskih granica 1920.
| nalazi_se_u_sastavu            = {{ZID|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca}}
| podjela_vrsta2                 = [[Okrug (teritorijalna jedinica)|Okrug]]
| podjela_ime2                   = {{bulleted list |[[Banjalučki okrug]]|[[Bihaćki okrug]]|[[Mostarski okrug]]|[[Sarajevski okrug]]|[[Travnički okrug]]|[[Tuzlanski okrug]]}}
| podjela_vrsta3                 = [[Srez]]
| podjela_ime3                   = [[Spisak srezova Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|53 sreza]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://deutsche-schutzgebiete.de/wordpress/projekte/oesterreich-ungarn/bosnien/|title=Bosnien-Herzegowina 1878 - 1918|date=7. 7. 2017|website=deutsche-schutzgebiete.de|language=de-DE|access-date=25. 6. 2024|archive-date=25. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240625134213/https://deutsche-schutzgebiete.de/wordpress/projekte/oesterreich-ungarn/bosnien/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| podjela_vrsta4                 = [[Sreska ispostava]]
| podjela_ime4                   = [[Spisak srezova Bosne i Hercegovine#Sreske ispostave|23 sreskih ispostava]]
| podjela_vrsta5                 = [[Grad]]
| podjela_ime5                   = [[Spisak gradova Bosne i Hercegovine u Austro-Ugarskoj|66 gradova]]
| glavni_grad                    = [[Sarajevo]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}}
| najveći_grad                   = [[Sarajevo]]
| službeni_jezik                 = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]-[[Slovenski jezik|slovenski]]
| sistem_pisanja                 = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}
| etničke_grupe                  = 
| religija                       = {{unbulleted list
|{{Tree list}}
* 68,21% [[Kršćanstvo]]
** 43,87% [[Pravoslavlje]]
** 23,50% [[Katoličanstvo]]
** 0,49% [[Grkokatolička crkva|Grkokatoličanstvo]]
** 0,35% [[Protestantizam]]
{{Tree list/end}}
|31,11% [[Islam]]
|0,64% [[Judaizam]]
|0,03% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]}}
| demonim                        = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}}
| upravni_oblik                  = [[Pokrajina]]
| titula_vladara                 = [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjednik vlade]]
| vladar                         = [[Anastasije Šola]] {{Small|(1918-1921)}}
| titula_vladara2                = [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Pokrajinski namjesnik]]
| vladar2                        = [[Milan Srškić]] {{Small|(1921-1922)}}&lt;br&gt;[[Ljubomir Vulović]] {{Small|(1922-1924)}}
| titula_vladara3                = 
| vladar3                        = 
| zakonodavstvo                  = [[Narodno vijeće Bosne i Hercegovine|Narodno vijeće]] {{Small|(1918-1920)}}
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = 
| naziv_prvog_zakonodavstva      = 
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = 
| naziv_drugog_zakonodavstva     = 
| tip_suvereniteta               = [[Historija Bosne i Hercegovine#Kraljevina Jugoslavija|Historija]]
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                       = [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarsko osvajanje BiH]]
| događaj_datum1                 = 20. oktobar 1878.
| događaj2                       = [[Aneksijska kriza|Austrougarska aneksija BiH]]
| događaj_datum2                 = 5. oktobar 1908.
| događaj3                       = [[Sarajevski atentat]]
| događaj_datum3                 = 28. juni 1914.
| događaj4                       = Početak [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]
| događaj_datum4                 = 28. juli 1914.
| događaj5                       = BiH u sastavu novoformirane [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]]
| događaj_datum5                 = 29. oktobar 1918.
| događaj6                       = Kraj [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]
| događaj_datum6                 = 11. novembar 1918.
| događaj7                       = BiH u sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]]
| događaj_datum7                 = 1. decembar 1918.
| događaj8                       = Ukidanje pokrajine
| događaj_datum8                 = 25. februar 1924.
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| osnivanje                      = 29. oktobar 1918.
| ukidanje                       = 25. februar 1924.
| površina                       = 51.199
| po_površini_na_svijetu         = 
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 1.890.440&lt;ref name=&quot;P_1921&quot;&gt;[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1921/Pdf/G19214001.pdf Rezultati popisa stanovništva Kraljevine SHS 1921.]&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = 1921
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| procjena                       = 
| procjena_godina                = 
| gustoća                        = 36.92
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| bdp_ukupno                     = 
| bdp_godina                     = 
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 
| bdp_per_capita                 = 
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 
| bdp_nominalni_ukupno           = 
| bdp_nominalni_godina           = 
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 
| bdp_nominalni_per_capita       = 
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 
| hdi                            = 
| hdi_godina                     = 
| hdi_nivo                       = 
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 
| gini                           = 
| gini_godina                    = 
| gini_nivo                      = 
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = 
| vremenska_zona                 = 
| ljetno_računanje_vremena       = 
| format_datuma                  = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najviša_tačka_ime              = [[Maglić]]
| najviša_tačka_metara           = 2386
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = [[Sava]]
| najveća_rijeka_dužina          = 945
| vozacka_strana                 = desna
| pozivni_broj                   = 
| iso_kod                        = 
| internetski_nastavak           = 
| veb-sajt                       = 
| danas_dio                      = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Crna Gora}}
| komentar                       = 
}}
'''Pokrajina Bosna i Hercegovina''' bila je privremena [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|teritorijalna jedinica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja je postojala od [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslovenskog]] ujedinjenja 1918. do 1924.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://pf.untz.ba/dokumenti/naucni-skupovi/ustavno-pravni-razvoj-bih.pdf|title=Ustavno-pravni razvoj Bosne i Hercegovine|last=Hasanović|first=Izudin|date=2011|website=pf.untz.ba|publisher=[[Univerzitet u Tuzli]], [[Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli|Pravni fakultet]]|page=149|publication-place=[[Tuzla]]|access-date=23. 6. 2024|archive-date=18. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190218021309/http://pf.untz.ba/dokumenti/naucni-skupovi/ustavno-pravni-razvoj-bih.pdf|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Njeno ukidanje, uvođenje i podjela na [[Oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|oblasti Kraljevine SHS]] kao administrativnih područja u Kraljevini predviđeno je [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskim ustavom]] 1921.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}}
Područje pokrajine  je od 1878. do 1908. bilo pod [[Austro-Ugarska|austro-ugarskom]] vojnom upravom  i imalo je položaj [[kondominij]]a koji je zvanično bio pod suverenitetom [[sultan]]a, [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Nakon [[Aneksijska kriza|aneksije]] ovih oblasti 1908, teritorija je dobila status austrougarske [[kolonija|kolonije]]. Početkom novembra 1918. vlast u Bosni i Hercegovini je preuzeo Glavni odbor [[Narodno vijeće Bosne i Hercegovine|Narodnog vijeća za BiH]] i [[Narodna vlada Bosne i Hercegovine|Narodna vlada BiH]]. Pokrajina Bosna i Hercegovina je u plenumu [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća]] [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] u [[Zagreb]]u imala 18 predstavnika. Nakon ujedinjenja u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca]] umjesto Narodne vlade, formirana je [[Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine|Zemaljska vlada]], koja je imala manji broj resora. Kasnije je umjesto Zemaljske vlade osnovana [[Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu|Pokrajinska uprava za BiH]], a njeno ukidanje je izvršeno 25. februara 1924.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2010_2.pdf TOKOVI ISTORIJE Časopis Instituta za noviju istoriju Srbije]&lt;/ref&gt;

== Uprava ==
Pokrajinom Bosna i Hercegovina, nakon priključenja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] upravljalo je [[Narodno vijeće Bosne i Hercegovine]], koje je naslijedilo [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba za Bosnu i Hercegovinu]] kao dio [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba]], osnovano 5. i 6. oktobra 1918. u novoosnovanoj [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državi SHS]]. Od 80 članova vijeća, iz Bosne i Hercegovine je bilo 18, te dodatnih pet imenovani su iz sastava raspuštenog [[Bosanski sabor|Bosanskog sabora]]. Narodno vijeće SHS za Bosnu i Hercegovinu s Glavnim odborom od 25 članova i Predsjedništvom od pet članova formirano je 20. oktobra 1918, s poslanicima iz sva tri naroda. Do 1. novembra 1918. ustrojene su oružane snage i policija, te okružni, kotarski i seoski odbori, a Austro-Ugarska monarhija je istog dana predala vlast ovom vijeću činom odstupanja austrougarskog namjesnika [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]] s funkcije. Prva narodna vlada za Bosnu i Hercegovinu imenovana je 3. novembra 1918. s 10 članova, u kojoj su predsjednik i pet ministara bili Srbi, tri Hrvata i jedan Musliman. Narodno vijeće je ubrzo preraslo u [[Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine|Zemaljsku vladu Bosne i Hercegovine]], a za predsjednika je 1. februara 1919. potvrđen  [[Atanasije Šola]], bivši predsjednik Narodnog vijeća SHS.&lt;ref name=&quot;PBH&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/Content/Read/180?title=Politi%C4%8DkopredstavljanjeBiHuKraljeviniSrba,HrvataiSlovenaca/KraljeviniJugoslaviji(1918.%E2%80%931941.) |title=Historija parlamentarizma na web stranici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine |access-date=5. 2. 2017 |archive-date=10. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170410192444/http://www.parlament.ba/Content/Read/180?title=Politi%C4%8DkopredstavljanjeBiHuKraljeviniSrba,HrvataiSlovenaca/KraljeviniJugoslaviji(1918.%E2%80%931941.) |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Aktom ujedinjenja i stvaranjem Centralne vlade u Beogradu počele su pripreme za održavanje izbora za prvu Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS, koja nije sazvana neposredno nakon proglašenja ujedinjenja zbog nepostojanja izbornog zakona. Centralna vlada je dekretom od 24. februara 1919. odredila da Privremena skupština ima 296 članova, s tim da u njoj budu zastupljene sve stranke i političke grupacije, srazmjerno njihovom broju, u svakoj pokrajini posebno. Narodno vijeće za Bosnu i Hercegovinu izabralo je 42 člana iz stranaka zastupljenih u ovom vijeću. Do kraja septembra 1920. Narodno vijeće prestalo je raditi i sva vlast u Bosni i Hercegovini prešla je na organe Centralne vlade u Beogradu. Privremena skupština zakazala je izbore za 28. novembar 1920. Za 63 poslanička mjesta, koliko ih je bilo određeno za Bosnu i Hercegovinu, mandate su osvojile: [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]] (24), [[Savez težaka]] (12), [[Narodna radikalna stranka]] (11), [[Hrvatska težačka stranka]] (7), [[Savez komunista Jugoslavije|Komunistička partija Jugoslavije]] (4), [[Hrvatska pučka stranka]] (3) i [[Demokratska stranka (Kraljevina Jugoslavija)|Demokratska stranka]] (2).&lt;ref name=&quot;PBH&quot;/&gt;

U [[Prva vlada Stojana Protića|prvoj Vladi]] premijera [[Stojan Protić|Stojana Protića]] Kraljevine SHS izabranoj 20. decembra 1918. iz Bosne i Hercegovine zastupljeni su bili [[Mehmed Spaho]] i [[Tihomir Alaupović]].&lt;ref name=NS&gt;[http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-1NOTCT4O/?=&amp;query=%27rele%253dknjige%27&amp;pageSize=25&amp;flanguage=scc Jugoslavenske narodne skupštine]&lt;/ref&gt;

== Administrativna podjela ==
Pokrajina Bosna i Hercegovina bila je administrativno i teritorijalno podijeljena u šest okruga:
* [[Banjalučki okrug]];
* [[Bihaćki okrug]];
* [[Mostarski okrug]];
* [[Sarajevski okrug]];
* [[Travnički okrug]];
* [[Tuzlanski okrug]];
Okrugovi su dalje bili podijeljeni na više srezova i sreskih ispostava.

== Demografija ==
{{Glavni|Popis stanovništva Kraljevine SHS 1921.}}
[[Datoteka:Popis u BiH 1921.png|mini|Vjerska karta pokrajine Bosne i Hercegovine po srezovima 1921.]]
[[Datoteka:БиХ по попису 1921. године.png|mini|Vjerska karta pokrajine Bosne i Hercegovine po srezovima i sreskim ispostavama 1921.]]
[[Datoteka:Вјерска карта Краљевине Југославије према попису становништва из 1921. године.png|mini|Vjerska karta [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] po okruzima 1921.]]
[[Datoteka:Вјерска мапа Краљевине Југославије 1921. године.png|mini|Vjerska karta [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] po općinama.]]
Po [[Popis stanovništva Kraljevine SHS 1921.|popisu stanovništva Kraljevine SHS 1921.]] u pokrajini je živjelo 1.890.440 stanovnika, što je predstavljalo 15,7% od ukupnog broja stanovnika [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]].&lt;ref name=&quot;P_1921&quot; /&gt;

=== Maternji jezik ===
{|class=&quot;wikitable&quot; font-size: 90%&quot; 
|-
! width=&quot;100px&quot; | Maternji jezik
! width=&quot;75px&quot; | Broj &lt;br&gt; stanovnika&lt;ref name=&quot;P_1921&quot;/&gt; 
! width=&quot;55px&quot; |%
|-
| [[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]] ||align=right| 1.826.657 ||align=right| 96,63
|-
| [[Njemački jezik|Njemački]]|| align=&quot;right&quot; | 16.471 || align=&quot;right&quot; |0,87
|-
| [[Poljski jezik|Poljski]]|| align=&quot;right&quot; | 10.705 || align=&quot;right&quot; | 0,57
|-
| [[Rusinski jezik|Rusinski]] ||align=right| 8.146 ||align=right| 0,43
|-
| [[Češki jezik|Češki]]/[[Slovački jezik|Slovački]]|| align=&quot;right&quot; | 6.377 || align=&quot;right&quot; | 0,34
|-
| [[Slovenski jezik|Slovenski]]|| align=&quot;right&quot; | 4.682 || align=&quot;right&quot; | 0,25
|-
| [[Ruski jezik|Ruski]]|| align=&quot;right&quot; | 2.636 || align=&quot;right&quot; |0,14
|-
| [[Mađarski jezik|Mađarski]]|| align=&quot;right&quot; | 2.577 || align=&quot;right&quot; |0,14
|-
| [[Italijanski jezik|Italijanski]]|| align=&quot;right&quot; | 1.762  || align=&quot;right&quot; | 0,09
|-
| [[Rumunski jezik|Rumunski]]/[[Arumunski jezik|Arumunski]]|| align=&quot;right&quot; | 1.334 || align=&quot;right&quot; | 0,07
|-
| [[Albanski jezik|Albanski]]|| align=&quot;right&quot; | 626 || align=&quot;right&quot; | 0,03
|-
| [[Turski jezik|Turski]]|| align=&quot;right&quot; | 231 || align=&quot;right&quot; | 0,01
|-
| [[Francuski jezik|Francuski]] ||align=right| 39 ||align=right| &lt;0,02
|-
| [[Engleski jezik|Engleski]] ||align=right| 14 ||align=right| &lt;0,01 
|-
| Ostali i nepoznato  ||align=right| 8.183 ||align=right| 0,43
|}

=== Vjeroispovijest ===
{|class=&quot;wikitable&quot; font-size: 90%&quot; 
|-
! width=&quot;100px&quot; | Vjeroispovijest
! width=&quot;75px&quot; | Broj &lt;br&gt; stanovnika&lt;ref name=&quot;P_1921&quot; /&gt; 
! width=&quot;55px&quot; |%
|-
| [[Pravoslavlje]] ||align=right| 829.360 ||align=right| 43,87%
|-
| [[Katoličanstvo]] ||align=right| 444.309 ||align=right| 23,50%
|-
| [[Islam]] || align=&quot;right&quot; | 588.173 || align=&quot;right&quot; | 31,11%
|-
| [[Judaizam]] || align=&quot;right&quot; | 12.031 || align=&quot;right&quot; | 0,64%
|-
| [[Grkokatolička crkva|Grkokatoličanstvo]] ||align=right| 9.308 ||align=right| 0,49%
|-
| [[Protestantizam]] ||align=right| 6.627 ||align=right| 0,35%
|-
| Drugih ||align=right| 538 ||align=right| 0,03%
|-
| Nepoznato || align=&quot;right&quot; | 94 ||align=right| &lt;0,01% 
|}

== Također pogledajte ==
* [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]
* [[Administrativne podjele Jugoslavije]]
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Pokrajine_SHS}}
{{Okruzi i županije Kraljevine SHS}}

[[Kategorija:Pokrajina Bosna i Hercegovina|*]]
[[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Historijska geografija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1918.]]
[[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1924.]]
[[Kategorija:1918. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1919. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1920. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1921. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1922. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1923. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1924. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1910-e u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1920-e u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:20. vijek u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>litxyvr28k8qpjfkj4ehwdvgkbti43f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bespilotna letjelica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>433467</id>
    <revision>
      <id>3916754</id>
      <parentid>3868657</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T19:04:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916754</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4063" sha1="glij983eam3jutjyey6kjzm31g79gsd" xml:space="preserve">[[Datoteka:MQ-9 Reaper in flight (2007).jpg|thumb|Bespilotna letjelica MQ-9 Reaper]]
[[File:DJI Phantom 2 Vision+ V3 hovering over Weissfluhjoch (cropped).jpg|thumb|DJI Phantom]]
[[File:Onyxstar Fox-C8 XT xender 360.jpg|thumb|AltiGator civilni dron]]
[[File:Anakonda 2012 03.jpg|thumb|Lansiranje bespilotne letjelice]]
'''Bespilotna letjelica''' (eng.  ''unmanned aerial vehicle – UAV'') je [[letjelica]] bez posade, koja se može nadzirati na daljinu ili letjeti samostalno upotrebom unaprijed programiranog plana leta ili pomoću složenih autonomnih dinamičkih sistema. Bespilotne letjelica se često koriste u vojne svrhe za izviđanje i napad na ciljeve kao i za civilnu upotrebu, kao što su vatrogasni zadaci, policijsko praćenje ili istraživanje terena. Od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] do danas svakodnevno su u upotrebi u različitim dijelovima svijeta i na različitim zadacima.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/77765 |title=Bespilotne letjelice |work=hrcak.srce.hr |access-date=25. 9. 2017 |archive-date=2. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181102181746/https://hrcak.srce.hr/file/77765 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Upotreba bespilotnih letjelica može se pratiti unazad do vremena prije Drugog svjetskog rata. Prvi pokušaji sa letjelicama bez posade izvedeni su 1917. godine u vidu eksperimenata sa radio upravljanjem. Prve letjelice ovog tipa korištene su kao leteće mete u obuci posada protivavionske artiljerije. Tokom Drugog svjetskog rata bilo je pokušaja da se bespilotne platforme upotrijebe u borbi, ali je tehnologija proizvodnje bespilotnih letjelica evoluirala u pravcu proizvodnje vođenih [[raketa]]. U godinama koje su slijedile dolazi do naglog tehnološkog razvoja, letjelice koje su se pretežno koristile kao vježbovna sredstva adaptirane su za izvođenje izviđačkih misija.

U periodu zahlađenja odnosa između ''Istoka'' i ''Zapada'' potreba za bespilotnim platformama raste, posebno poslije obaranja špijunske letjelice ''U2'' nad teritorijom tadašnjeg [[SSSR]]-a. Prva masovna upotreba ovih sredstava desila se tokom [[Vijetnamski rat|rata u Vijetnamu]], kada su bespilotne letjelice izvršile na hiljade špijunskih misija koje su bile rizične za avione sa posadom. Napredak tehnologija u domenu elektronike naročito razvoj mikroprocesora doveo je do nagle ekspanzije bespilotnih letjelica. Implementacija savremenih opto-elektronskih sistema, navigacionih i komunikacionih sistema omogućila je praktično neograničenu primjenu bespilotnih letjelica.

== Proizvođači ==
Glavni proizvođači bespilotnih letjelica za vojsku su [[Northrop Grumman]], [[Lockheed Martin]] i [[Boeing]] kao i manje firme: [[General Atomics]], [[Sikorsky Aircraft Corporation|Sikorsky]] i [[AAI Corporation|AAI]]. Ne-američki proizvođači su [[EADS]], [[Dassault Aviation]], [[Tusaş|TAI]], [[Israel Aircraft Industries|IAI]], [[Saab]] i [[BAE Systems]].

Manji proizvođači bespilotnih letjelica su:
* [[Alpi Aviation]]
* [[Denel]]
* [[Diamond Aircraft]]
* [[Finmeccanica]]
* [[Hellenic Aerospace Industry]]
* [[EMT Penzberg|EMT]]
* [[Jakowlew]]
* [[Kamow]]
* [[microdrones]]
* [[Schiebel Elektronische Geräte]]
* [[Swiss UAV]]
* [[Vestel]]

== Također pogledati ==
* [[Lutajuća municija]]
== Reference ==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
* [http://uvs-international.org/ UVS International] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170925181955/http://uvs-international.org/ |date=25. 9. 2017 }}

*[https://www.youtube.com/watch?v=hwKSH8teMlg Dronovi - Revolucija na nebu (Televizija Zvijezda - Zvanični kanal)] 
* [http://www.odbrana.mod.gov.rs/arsenal/86/Arsenal%2086.pdf „Lansirno sečivo - dronovi liliputanci“]. str. 6, magazin „Odbrana“, Arsenal br. 86, Nikola Ostojić , 1. mart 2014.
* [http://www.odbrana.mod.gov.rs/arsenal/88/Arsenal%2088.pdf „Neprevaziđeno zujanje – godina dronova“]. str. 19, magazin „Odbrana“, Arsenal br. 88, Nikola Ostojić , 15. april 2014.
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bespilotne letjelice]]</text>
      <sha1>glij983eam3jutjyey6kjzm31g79gsd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosnali Ahmed-agina biblioteka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453570</id>
    <revision>
      <id>3916770</id>
      <parentid>3847006</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T21:02:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916770</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7977" sha1="h3rj5hdu1qqbosptofvkst9i0lrv345" xml:space="preserve">'''Bosnali Ahmed-agina biblioteka''' bila je [[biblioteka]] i javna predavaonica (dershana) u [[Mostar]]u, osnovana sredinom 17. vijeka kao dio [[vakuf|vakufa]] osmanskog dvorskog [[Aga|age]] Bosnalı Ahmed-age, sina Alijinog.&lt;ref name=&quot;Kadric_Fond_Mostar_2024&quot;&gt;{{cite journal |last=Kadrić |first=Adnan |last2=Hodžić |first2=Muamer |last3=Mašić |first3=Madžida |date=2024 |title=Bibliotečki fond Ahmed-aginog vakufa u Mostaru iz sredine 17. stoljeća |journal=Bosniaca |issue=29 |pages=140–153 |publisher=Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine |doi=10.37083/bosn.2024.29.140 |url=https://hrcak.srce.hr/file/472188 |format=PDF |access-date=16. 5. 2026 |language=bs |archive-date=13. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250113163403/https://hrcak.srce.hr/file/472188 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hodzic_Kadric_2024&quot;&gt;{{cite journal |last=Hodžić |first=Muamer |last2=Kadrić |first2=Adnan |date=2024 |title=Neke zanimljivosti iz vakufname kapuage Ahmed-Age Bošnjaka |journal=Čuvari baštine: zbornik radova posvećen prof.dr. Fehimu Nametku |publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu |doi=10.48116/ZB.FN24.159 |url=https://www.academia.edu/126240929/Neke_zanimljivosti_iz_vakufname_kapuage_Ahmed_Age_Bo%C5%A1njaka |access-date=16. 5. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Smatra se jednom od značajnijih bibliotečkih zbirki osmanskog perioda u [[Hercegovina|Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;Hadziomerovic_Mostar_2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Hadžiomerović |first=Zlatko |date=2025 |title=Iz mostarske prošlosti (XVII i XVIII stoljeće) |journal=Hercegovina |issue=13–14 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br1314-9.-Zlatko-Hadziomerovic-Iz-Mostarske-proslosti-XVII-i-XVIII-stojece.pdf |format=PDF |access-date=16. 5. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Biblioteka je nastala 1653, kada je Ahmed-aga uvakufio zbirku rukopisnih knjiga za potrebe [[Obrazovanje|obrazovanja]] i javnih predavanja u [[Mostar]]u.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=1972-12-31|title=Muslimanske biblioteke u Mostaru|url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/11|journal=Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke|language=hr|volume=1|issue=1|pages=107–112|issn=2566-3267}}&lt;/ref&gt;
Ahmed-aga, poznat i kao Darüssaade-aga ili kizlar-aga, bio je osmanski dvorski službenik bosanskog porijekla koji je karijeru započeo kao dvorski paž na sultanovom dvoru u [[Istanbul]]u, a završio kao glavni aga na Enderunu. U [[Historiografija|historiografiji]] se navodi da je stradao 1656. tokom događaja poznatog kao ''Çınar Vakası'' (″Događaj kod platana″). Pokopan je na groblju u kvartu Hajdarpaša u [[Istanbul|Istanbulu]].&lt;ref name=&quot;Hodzic_Kadric_2024&quot; /&gt;

== Osnivanje i vakuf ==

[[Vakufnama]] Ahmed-age sačuvana je u arhivu [[Topkapi saraj]]a u [[Istanbul|Istanbulu]] u rukopisnoj knjizi vakufnama. Knjiga sadrži 55 listova, pisanih krupnim [[Osmanski turski jezik|osmansko turskim jezikom]] u devet redova po stranici, a u njoj se nalaze tri vakufname. Prva vakufnama uglavnom sadrži podatke o Ahmed-aginim vakufima u središtu Istanbula, dok druge dvije predstavljaju dopune postojećih vakufa i donose izmjene u načinu i uslovima funkcionisanja vakufskih objekata. Najobimnija je treća vakufnama, datirana u prvoj dekadi mjeseca muharema 1064. po hidžri, odnosno u periodu između 22. novembra i 1. decembra 1653. U dokumentu su navedeni vakufski objekti u Istanbulu i Mostaru, kao i odredbe o upravljanju i funkcioniranju vakufa.&lt;ref name=&quot;Kadric_Hodzic_Topkapi_2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Kadrić |first=Adnan |last2=Hodžić |first2=Muamer |date=2025 |title=Jedan rukopis vakufname visokog dvorskog službenika Ahmed-age Mostarca u Topkapi Saraju |journal=Hercegovina |issue=22–24 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br2224-5.-Adnan-Kadric-Muamer-Hodzic-JEDAN-RUKOPIS-VAKUFNAME-VISOKOG-DVORSKOG-SLUZBENIKA-AHMED-AGE-MOSTARCA-U-TOPKAPI-SARAJU.pdf |format=PDF |access-date=16. 5. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Prema sadržaju vakufname, Ahmed-aga je u Mostaru kupio i uvakufio objekat namijenjen javnim predavanjima iz različitih naučnih oblasti. U dokumentu se ova ustanova naziva dershanom i [[Medresa|medresom]], a prema savremenim istraživanjima predstavljala je vrstu ''buk'a'' medrese, obrazovne ustanove nižeg ranga između [[Osnovna škola|osnovnog]] i [[Srednja škola|srednjeg obrazovanja]].&lt;ref name=&quot;Kadric_Fond_Mostar_2024&quot; /&gt;

Vakif je odredio da predavanja pohađa trideset mostarskih imama radi stručnog usavršavanja. Predavanja su održavana četiri dana sedmično: subotom, nedjeljom, srijedom i četvrtkom.&lt;ref name=&quot;Kadric_Hodzic_Topkapi_2025&quot; /&gt;

Za prvog predavača imenovan je mostarski [[muftija]] Hadži Ali-efendija, poznat i kao Ali Kafi-efendija Nevesinjac, učenjak specijalizovan za [[Kur'an|kur’an]]ske i [[hadis]]ke discipline. Nakon njegove smrti 1653. na mjesto [[muderris]]a postavljen je Ali Kešfi-efendija Mostarac.&lt;ref name=&quot;Kadric_Hodzic_Topkapi_2025&quot; /&gt;

== Bibliotečki fond ==

Ahmed-aga je za potrebe [[Medresa|medrese]] uvakufio oko 70 rukopisnih kodeksa sa ukupno 79 djela i 30 džuzova [[Kur'an|Kur’an]]a. Za nabavku knjiga izdvojeno je 220.000 akči od ukupno 2.181.760 akči namijenjenih vakufu.&lt;ref name=&quot;Kadric_Fond_Mostar_2024&quot; /&gt;

Fond biblioteke obuhvatao je djela iz brojnih oblasti, uključujući:

* [[Filologija|filologiju]],
* leksikografiju,
* [[književnost]],
* [[historija|historiju]],
* [[Zoologija|zoologiju]],
* [[Medicina|medicinu]],
* [[Logika|logiku]],
* [[Pedagogija|pedagogiju]],
* [[islamske nauke|islamske vjerske nauke]],
* [[Etika|etiku]] i [[tesavuf]].&lt;ref name=&quot;Kadric_Fond_Mostar_2024&quot; /&gt;

Među djelima su se nalazili komentari Kur’ana, hadiske zbirke, pravna literatura [[Hanefijski mezheb|hanefijske škole]], filozofska i logička djela, kao i poznata književna ostvarenja [[Perzijska književnost|perzijske]] i osmanske književnosti, uključujući djela [[Dželaludin Rumi|Dželaludina Rumija]], [[Saadi Širazi|Saadija Širazija]] i Molla Džamija.&lt;ref name=&quot;Hodzic_Kadric_2024&quot; /&gt;

Vakufnama detaljno reguliše način korištenja bibliotečkog fonda. Knjige su bile namijenjene prvenstveno [[imam]]ima i polaznicima predavanja, a bilo je zabranjeno njihovo iznošenje na drugo mjesto. Dokument također predviđa sredstva za popravku rukopisa i nabavku novih knjiga.&lt;ref name=&quot;Kadric_Fond_Mostar_2024&quot; /&gt;

== Bibliotekarstvo ==

Vakufnama Ahmed-age predstavlja jedan od najstarijih poznatih izvora o organizovanom [[Bibliotekarstvo|bibliotekarstvu]] u [[Mostar|Mostaru]] tokom osmanskog perioda. U dokumentu se izričito spominje funkcija bibliotekara (''hâfız-ı kütüb''), kojem je određena dnevna naknada za čuvanje fonda.&lt;ref name=&quot;Kadric_Fond_Mostar_2024&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kadric_Hodzic_Topkapi_2025&quot; /&gt;

Pored bibliotekara, vakufnamom su regulisane i dužnosti mutevelije, pisara i vratara ustanove.&lt;ref name=&quot;Kadric_Hodzic_Topkapi_2025&quot; /&gt;

== Sudbina rukopisne zbirke ==

Nakon gašenja hercegovačkih medresa dio rukopisnog fonda prenesen je u [[Karađoz-begova medresa|Karađoz-begovu medresu]] u [[Mostar]]u, a potom sredinom 20. vijeka u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovu biblioteku]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Danas se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva 51 rukopisni kodeks iz fonda Ahmed-agine medrese u Mostaru.&lt;ref name=&quot;Kadric_Fond_Mostar_2024&quot; /&gt;

== Značaj ==

Bosnali Ahmed-agina biblioteka predstavlja značajno svjedočanstvo razvoja obrazovanja, vakufske kulture i rukopisnih zbirki u Mostaru tokom osmanskog perioda. Tematska raznovrsnost fonda ukazuje na razvijenu intelektualnu i obrazovnu tradiciju Mostara u 17. vijeku, kao i na povezanost lokalnih učenjaka sa širim osmanskim naučnim i književnim krugovima.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Biblioteke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Mostaru]]</text>
      <sha1>h3rj5hdu1qqbosptofvkst9i0lrv345</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosnian Journal of Basic Medical Sciences</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453983</id>
    <revision>
      <id>3916771</id>
      <parentid>3393290</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T21:04:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916771</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1043" sha1="n3npsm3mp2vpv30ebarrjg4sxxcm6ff" xml:space="preserve">'''''Bosnian Journal of Basic Medical Sciences''''' je dvomjesečni recenzirani medicinski časopis otvorenog pristupa koji izdaje Udruženje bazičnih medicinskih nauka Federacije Bosne i Hercegovine. Časopis pokriva sva polja [[Medicina|osnovnih medicinskih nauka]]. 

== Indeksiranje ==
Časopis je indeksiran u Science Citation Index Expanded, [[MEDLINE]]/[[PubMed]], Scopus, EBSCO baze podataka, CAB Abstracts i Global Health. Prema ''Journal citation reports'', časopis ima Impact factor 3.36 za 2020. godinu.&lt;ref name=&quot;WoS&quot;&gt;{{Cite book|last=|first=|title=2019 [[Journal Citation Reports]]|publisher=[[Clarivate Analytics]]|year=2020|isbn=|edition=Science|series=[[Web of Science]]|location=|pages=|chapter=Bosnian Journal of Basic Medical Sciences}}&lt;/ref&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Službeni sajt|http://www.bjbms.org/}} 
* [https://blog.bjbms.org Official Blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190608200819/https://blog.bjbms.org/ |date=8. 6. 2019 }}

[[Kategorija:Naučni časopisi]]</text>
      <sha1>n3npsm3mp2vpv30ebarrjg4sxxcm6ff</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alergen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458526</id>
    <revision>
      <id>3916735</id>
      <parentid>3906629</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T15:06:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24683" sha1="ns0uucfvu0oghfmznj63qwpjw0vkyb6" xml:space="preserve">[[slika:Misc pollen colorized.jpg|270px|thumb|Polenova zrnca mnogih biljaka ubrajaju se među najčešće okolinske alergene]]
'''Alergeni''' su tip [[antigen]]a koji proizvodi nenormalno snažan [[imunski odgovor]] u kojem se [[imunski sistem]] bori protiv uočene prijetnje koja bi u protivnom bila štetna za tijelo. Takve reakcije se nazivaju [[alergija|alergije]].

Tehnički gledano, alergen je antigen koji je sposoban stimulirati [[preosjetljivost tipa I]] kod [[atopija|atopijskih]] osoba putem odgovora [[imunoglobulin|imunoglobulina E]] (IgE ).&lt;ref&gt;{{cite book |author=Goldsby, Richard A. |title=Immunology |publisher=W.H. Freeman |location=New York |edition=5th |display-authors=etal}}&lt;/ref&gt; Većina ljudi ispoljava značajne odgovore imunoloblobina E samo kao odbranu od [[parazit]]skij [[infekcija]]. Međutim, neke osobe mogu reagirati na mnoge uobičajene antigene iz okruženja. Ta se nasljedna predispozicija naziva [[atopija]]. U atopijskih osoba, neparazitski antigeni podstiču neprimjerenu proizvodnju IgE, što dovodi do preosjetljivosti tipa I.

Osjetljivost uveliko varira od jedne do druge osobe (ili od jedne do druge životinje). Osjetljivim pojedincima može biti alergen vrlo širok spektar supstanci.

==Tipovi alergena ==
Alergeni se mogu naći u različitim izvorima, kao što su [[prašina]], [[polen]], kućni ljubimci [[perut]] ili čak [[matična mliječ]].&lt;ref&gt;{{cite journal | journal=Trop Biomed | date=decembar 2008 | volume=25 | issue=3 | pages=243–51 | title=Characterization of major allergens of royal jelly Apis mellifera | last1=Rosmilah | first1=M | pmid=19287364|display-authors=etal}}&lt;/ref&gt; Alergije na hranu nisu tako česte, ali neke namirnice kao što su [[kikiriki]] ([[mahunarke]]), [[Orah (plod)|orasi]], [[plodovi mora]] i [[školjke]] su uzrok ozbiljnih alergija kod mnogih ljudi.
Službeno, [[Uprava za hranu i lijekove]] [[SAD]] prepoznaje osam namirnica kao uobičajene za alergijske reakcije u velikom dijelu osjetljive populacije. Uključuju kikiriki, orašaste plodove, jaja, mlijeko, školjke, [[ribe]], [[pšenica|pšenicu]] i njihove derivate, [[soja|soju]] i njene derivate, kao i [[sulfit]]e (na bazi hemijskih sastojaka, koji se često nalaze u [[aroma]]ma i [[boja]]ma u hrani) od 10&amp;nbsp;ppm i više. U drugim zemljama, s obzirom na razlike u genetičkim profilima građana i različitoj razini izloženosti određenoj hrani zbog različitih prehrambenih navika, &quot;službeni&quot; popis alergena je promijenjen.

[[Kanada]] prepoznaje svih osam alergena koje su priznale SAD, a takođe prepoznaje i sjeme [[sezam]]a,&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.hc-sc.gc.ca/fn-an/securit/allerg/index_e.html |title= Health Canada: Food Allergies |access-date=9. 6. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20070614042515/http://www.hc-sc.gc.ca/fn-an/securit/allerg/index_e.html| archive-date= 14. 6. 2007 |date= 26. 7. 2004}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.inspection.gc.ca/english/fssa/labeti/allerg/20110216inde.shtml |title=CFIA: Revised Labelling Regulations for Food Allergens, Gluten Sources and Sulphites (Amendments to the Food and Drug Regulations) |access-date=28. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110222005144/http://www.inspection.gc.ca/english/fssa/labeti/allerg/20110216inde.shtml |archive-date=22. 2. 2011 }}&lt;/ref&gt; [[Evropska unija]] dodatno prepoznaje ostale [[žitarice koje sadrže gluten]] kao i [[celer]] i [[leća|leću]].

Još jedan alergen je [[urushiol]], [[smola]] u produkciji [[otrov]]nog bršljana i [[otrovni hrast]], što uzrokuje osip poznat kao urushiolom izazvani [[kontaktni dermatitis]] promjenom konfiguracije ćelija kože tako da ih imunski sistem više ne prepoznaje kao dio sopstvenog tijela. Razno drveće i proizvodi od drveta, poput [[papir]]a, [[karton]]a, MDF-a, također mogu uzrokovati blage do jake simptome alergije, dodirom ili udisanjem piljevine, a poput astme i osipa na koži.&lt;ref&gt;{{cite web | url= http://www .wood-database.com /}}&lt;/ref&gt;

Alergijsku reakciju može izazvati bilo koji oblik direktnog kontakta s alergenom – konzumiranjem hrane ili pića osjetljivih na gutanje, udisanje [[polen]]a, [[parfem]]a ili peruti kućnog ljubimca ili četkanje dijela tijela protiv izazivanja biljne alergije (direktan kontakt). Ostali uobičajeni uzroci ozbiljne alergije su ubodi [[osa]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Aparecido dos Santos-Pinto|first=José Roberto|last2=Delazari dos Santos|first2=Lucilene|last3=Arcuri|first3=Helen Andrade|last4=Ribeiro da Silva Menegasso|first4=Anally|last5=Pêgo|first5=Paloma Napoleão|last6=Santos|first6=Keity Souza|last7=Castro|first7=Fábio Morato|last8=Kalil|first8=Jorge Elias|last9=De-Simone|first9=Salvatore Giovanni|date=januar 2015|title=B-cell linear epitopes mapping of antigen-5 allergen from Polybia paulista wasp venom|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-allergy-and-clinical-immunology_2015-01_135_1/page/264|journal=Journal of Allergy and Clinical Immunology|volume=135|issue=1|pages=264–267.e8|doi=10.1016/j.jaci.2014.07.006}}&lt;/ref&gt;[[mrav]]i&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Zamith-Miranda|first=Daniel|last2=Fox|first2=Eduardo G. P.|last3=Monteiro|first3=Ana Paula|last4=Gama|first4=Diogo|last5=Poublan|first5=Luiz E.|last6=de Araujo|first6=Almair Ferreira|last7=Araujo|first7=Maria F. C.|last8=Atella|first8=Georgia C.|last9=Machado|first9=Ednildo A.|date=decembar 2018|title=The allergic response mediated by fire ant venom proteins|journal=Scientific Reports|volume=8|issue=1|doi=10.1038/s41598-018-32327-z|issn=2045-2322}}&lt;/ref&gt; i ubodi [[pčela]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Lima|first=P. R. de|last2=Brochetto-Braga|first2=M. R.|date=2003|title=Hymenoptera venom review focusing on Apis mellifera|journal=Journal of Venomous Animals and Toxins Including Tropical Diseases|volume=9|issue=2|doi=10.1590/S1678-91992003000200002|issn=1678-9199}}&lt;/ref&gt; [[penicilin]], i alergija na [[lateks]]. Izuzetno ozbiljan oblik alergijske reakcije naziva se [[anafilaksa]]. Jedan oblik liječenja je primjena sterilnog [[epinefrin]]a osobi koja doživljava anafilaksu, što suzbija prekomjernu reakciju tijela na alergen i omogućava prenošenje pacijenta u medicinsku ustanovu.

== Uobičajeni alergeni ==
{{ Glavni|Spisak alergija}}
[[slika: Misc pollen.jpg|thumb|250px|right|Polenova zrnna pod skenirajućim elektronskim mikroskopom. Polen je veoma čest alergen.]]
[[slika:House Dust Mite.jpg|thumb|250px|[[Grinja]] iz kućne prašine, njen izmet i [[hitin]] su uobičajeni alergeni u kući]]
[[slika:Peanuts, Egg, and Milk (33000737773).jpg|thumb|Uobičajeni alergeni iz hrane]]
Osim stranih proteina u stranom serumu (od [[transfuzija krvi|transfuzije krvi]]) i [[vakcina]], uobičajene alergene uključuju:
* Životinjski proizvodi
** [[Feld1]] ([[Alergija na mačke]])
**[[Krzno]] i [[perut]]
** [[Žohar]]i, [[insekt]]i
* [[Vuna]]
** [[prašina|Izlučevine u prašini]] 
* [[Alergija na lijekove|Lijekovi]] 
** [[Penicilin]]
**[[Sulfonamid]]i
** [[Salicilat]]i (također se prirodno nalaze u mnogim [[plod]]ovima) 
* [[Alergija na hranu]] 
** [[Celer]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=http://www.fasebj.org/cgi/content/full/17/12/1697 |author1=Bublin M |author2=Radauer C |author3=Wilson IBH |author4=Kraft D |author5=Scheiner O |author6=Breiteneder H |author7=Hoffmann-Sommergruber K |title=Cross-reactive N-glycans of Api g 5, a high molecular weight glycoprotein allergen from celery, are required for immunoglobulin E binding and activation of effector cells from allergic patients |journal=FASEB Journal |year=2003 |volume=17 |pages=1697–9 |pmid=12958180 |doi=10.1096/fj.02-0872fje |issue=12|archive-url=https://web.archive.org/web/20070104224624/http://www.fasebj.org/cgi/content/full/17/12/1697 |archive-date=4. 1. 2007}}&lt;/ref&gt;
** [[Kukuruz]] ili [[kukuruz]]ovina
** [[Jaja]] (obično [[albumini]], iz bijelanceta)
** [[Alergija na voće]]
***[[Bundeva]], biljka 
** [[Leguminoze]] 
***[[Grah]]ovi
***[[grašak|Graškovi]] 
***[[Kikiriki]]ji
***[[Soja]]
** [[Mlijeko]]
** [[alergija na morsku hranu|Plodovi mora]]
** [[Susam]]
** [[orah|Orasi]] 
**[[Badem]]i
** [[alergija na pšenicu|Pšenice]]
* [[Alergija na ubod insekta|Ubodi insekata]] 
** Ubodi [[pčela]], ubodni [[otrov]]i
**Ubodni otrov [[osa]] 
** Ubod [[komarac]]a
* Kapsule [[spora]]
* Top 5 alergena otkrivenih u testiranju na alergije 2005–06:
** [[Nikl-sulfat]] (19,0%)
** [[Balzam]] u [[Peru]]u (11,9%)
** [[Parfem]] mix I (11,5%)
** [[Kvaternij-15]] (10,3%) i
**[[Neomicin]] (10,0%). 
*[[Metal]]i
** [[Nikl]]
** [[Hrom]]
* Ostalo
** [[alergija na lateks|Lateks]]
* [[Drvo]]
* Biljni [[polen]]i ([[groznica]])
**[[Trava]] 
** [[Korov]]i – [[ambrozija]], [[bokvica]], [[kopriva ]], [[pelin]] (''[[Artemisia vulgaris]]''), ''[[Chenopodium]]'', [[kisik]]
**[[Stabla]]šice – [[breza]], [[jasen]], [[lijeska]], [[grab]], [[kesten]], [[vrba]], [[topola]], [[platan]]i, rodovi ''[[Tilia]]'', ''[[Olea]]'', ''[[Juniperus]]'', ''Alstonia scilaris''.&lt;ref name=&quot;autogenerated2005&quot;&gt;Zug KA, Warshaw EM, Fowler JF Jr, Maibach HI, Belsito DL, Pratt MD, Sasseville D, Storrs FJ, Taylor JS, Mathias CG, Deleo VA, Rietschel RL, Marks J.|year=2009| Patch-test results of the North American Contact Dermatitis Group 2005–2006. Dermatitis,20(3):149-60.&lt;/ref&gt;

== Sezonska alergija ==
Sezonski simptomi alergija obično se javljaju tokom određenih dijelova godine, obično tokom [[proljeće|proljeć]], [[ljeto|ljeta]] ili [[jesen]]i, kada je izvjesno da se [[stabla]]šice ili [[trave]] oprašuju. To zavisi od vrste drveća ili trave. Naprimjer, neka stabla poput [[hrast]]a, [[brijest]]a i [[javor]]a oprašuju se u proljeće, dok trave poput ''[[Cynodon dactylon]]'', timusa i voćnjaci opraštaju ljeti.&lt;ref name=&quot;Seasonal Allergy&quot;&gt;{{cite web|url=http://seasonalallergies.us/ |title=Seasonal Allergy — What to Know |access-date=9. 4. 2010| archive-url= https://web.archive.org/web/20100414063236/http://seasonalallergies.us/| archive-date= 14. 4. 2010 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Merck&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.merck.com/mmhe/sec16/ch185/ch185b.html |title=Seasonal Allergies
|access-date=9. 4. 2010| archive-url= https://web.archive.org/web/20100412052011/http://www.merck.com/mmhe/sec16/ch185/ch185b.html| archive-date= 12. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.cbc.ca/health/story/2010/03/19/f-seasonal-allergies-symptoms.html/ Seasonal allergies: Something to sneeze at] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100902081131/http://www.cbc.ca/health/story/2010/03/19/f-seasonal-allergies-symptoms.html |date=2. 9. 2010}} CBS News. Retrieved on 31 August 2010&lt;/ref&gt;

[[Alergija]] na travu uglavnom je povezana sa groznicom od sijena, jer su njeni simptomi i uzroci nekako slični jedni drugima. Simptomi uključuju [[alergijski rinitis]], koji uzrokuje [[kihanje]] i [[curenje iz nosa]], kao i [[alergijski konjuktivitis]], koji uključuje suzenje i svrbež u očima. Također se može osjetiti početno škakiljanje na svodu usta ili u stražnjem dijelu grla.
 
Također, ovisno o sezoni, simptomi mogu biti jači i ljudi mogu imati [[kašljanje]], [[piskanje]] i razdražljivost. Nekoliko ljudi čak postane depresivno, gubi [[apetit]] ili imaju problema sa spavanjem. Štaviše, budući da [[sinusi]] mogu takođe biti zagušeni, neki ljudi dožive [[glavobolja|glavobolju]].

Ako su oba roditelja u prošlosti patila od alergija, postoji 66% šanse da osoba-potomak pati od sezonskih alergija, a rizik se smanjuje na 60% ako je samo jedan roditelj patio od alergije. Imunski sistem također ima snažan utjecaj na sezonske alergije, jer različito reagira na različite alergene poput polena. Kad alergen uđe u tijelo predisponiranih za alergije, on pokreće imunsku reakciju i proizvodnju antitijela. Ta antitijela za alergene migriraju u mastocite koji služe za nos, oči i pluća. Kada alergen uđe u nos više od jednom, [[mastociti]] oslobađaju niz hemikalija ili histamina koji iritiraju i upale vlažne nosne membrane i proizvode simptome alergijske reakcije: ogrebotine u grlu, svrbež, kihanje i vodnjikav oči. Neki simptomi koji razlikuju alergiju od prehlade uključuju: 
* Nema groznice;
* Sluzokožne sekrecije su cureće i bistre;
* Kihanja koja se pojavljuju u brzim slijedovima;
* Svrab u grlu, ušima i nosu;
* Ovi simptomi obično traju duže od 7-10 dana.
Među sezonskim alergijama postoje i neki alergeni koji se udružuju i proizvode novu vrstu alergije. Naprimjer, alergični na polen iz trave stupaju u reakciju s proteinima alergije na hranu u povrću poput luka, zelene salate, mrkve, celera i kukuruza. Uz to, srodnici alergena polena breze poput jabuke, grožđa, breskve, celera i marelice stvaraju jak svrab u ušima i grlu. Alergija na cvijetni polen donosi unakrsnu reaktivnost između različitih vrsta poput [[maslina]], stabla [[jasen]]a i alergena ruskih maslina. U nekim seoskim područjima postoji još jedan oblik sezonske alergije na travu, koji kombinira čestice polena iz zraka pomiješane s plijesnima.
 
Najnovija istraživanja sugeriraju da bi ljudi mogli razviti alergije kao obranu protiv borbe protiv [[parazit]]a. Prema imunologu Univerziteta Yale, dr [[Ruslan Medzhitov|Ruslanu Medzhitovu]], proteazni alergeni cijepaju iste senzorske proteine koji su evoluirali u otkrivanju [[proteaza]] koje proizvode parazitski crvi. Pored toga, novi izvještaji o sezonskim alergijama pod nazivom „Ekstremne alergije i globalno zagrijavanje“ otkrilo su da se mnogi izazivači alergija pogoršavaju zbog klimatskih promjena. Čak 16 saveznih država u [[SAD]] imenovano je „žarištima alergena“ za velika povećanja alergena polena drveća ako se zagađenje globalnim zagrevanjem stalno povećava. Stoga su istraživači iz ovog izvještaja tvrdili da je globalno zagrijavanje loša vijest za milione astmatičara u Sjedinjenim Državama čije napade astme pokreću sezonske alergije. Doista, sezonske alergije su jedan od glavnih pokretača astme, uz prehladu ili gripu, dim cigarete i vježbanje. Naprimjer, u Kanadi do 75% astmatičara ima i sezonske alergije.

=== Dijagnoza sezonske alergije ===
Na osnovu simptoma koji se vide kod pacijenta, odgovorima datim u pogledu procjene simptoma i fizičkog pregleda, liječnici mogu postaviti dijagnozu kako bi utvrdili ima li pacijent sezonsku alergiju. Nakon provođenja dijagnoze, liječnik je u stanju naći glavni uzrok alergijske reakcije i preporučiti liječenje koje treba slijediti. Da bi se utvrdio uzrok, moraju se napraviti dva ispitivanja: krvni test i kožni test. Alergolozi rade kožne testove na jedan od dva načina: ili stavljanjem neke pročišćene tečnosti alergena na kožu i ubadaju područje malom iglom; ili ubrizgavanjem male količine alergena ispod kože.
 
Dostupni su i alternativni alati za prepoznavanje sezonskih alergija, kao što su laboratorijski testovi, slikovni testovi i nazalna endoskopija. U laboratorijskim testovima, liječnik će uzeti nazalni bris i mikroskopski će ga ispitati zbog faktora koji mogu ukazivati na uzrok: povećani broj eozinofila (bijelih krvnih zrnaca), što ukazuje na alergijsko stanje. Ako postoji veliki broj eozinofila, može doći do alergije.
 
Drugi laboratorijski test je krvni test za IgE (proizvodnja imunoglobulina), poput [[radioalergosorbenski test|radioalergosorbenskog testa]] (RAST) ili najnovijih testova na enzim alergosorbent (EAST), koji se primjenjuje za otkrivanje visokog nivoa specifičnog za alergen IgE, kao odgovor na određene alergene. Iako su krvni testovi manje precizni od kožnih, mogu se izvesti na pacijentima koji ne mogu proći kožno testiranje. Slikovni testovi mogu biti korisni za otkrivanje sinusitisa kod ljudi koji pate od hroničnog rinitisa, a mogu djelovati i kada su drugi rezultati ispitivanja dvosmisleni. Postoji i nazalna endoskopija, gdje se kroz nos malom kamerom ubacuje cijev za pregled prolaza i pregled nepravilnosti u strukturi nosa. Endoskopija se može koristiti za neke slučajeve hroničnog ili neodgovarajućeg sezonskog rinitisa.

== Gljivični alergeni ==
U 1952, opisane su [[bazidiospore]] kao mogući alergeni u zraku Oni smatraju da je glavni izvor u zraku alergena. Bazidospornee porodice uključuju gljive, hrđe, konidiospore, i [[puhara|puhare]]. Spore iz gljiva u zraku dostižu razinu uporedivu s plijesni i [[polen]]om. Razina respiratorne alergije na gljive iznosi čak 30 posto osoba s alergijskim poremećajem, ali vjeruje se da su manje od 1 posto alergija na hranu.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hasnain|first1=SM.|last2=Wilson|first2=JD.|last3 =Newhook|first3 = FJ. | title = Fungal allergy and respiratory disease |url=https://archive.org/details/sim_new-zealand-medical-journal_1985-05-08_98_778/page/342| journal = N Z Med J | volume = 98 | issue = 778 | pages = 342–6 |date=maj 1985 | doi = | pmid = 3858721 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1 = Levetin | first1 = E. | title = Basidiospore identification | journal = Ann Allergy | volume = 62 | issue = 4 | pages = 306–10 |date=april 1989 | doi = | pmid = 2705657 }}&lt;/ref&gt; Smatraju se glavnim izvorom alergena u zraku.&lt;ref name=&quot;Horner-1991&quot;&gt;{{Cite journal | last1 = Horner | first1 = WE. | last2 = Lopez | first2 = M.| last3 = Salvaggio|first3 = JE. | last4 = Lehrer | first4 = SB. | title = Basidiomycete allergy: identification and characterization of an important allergen from Calvatia cyathiformis | journal = Int Arch Allergy Appl Immunol | volume = 94 | issue = 1–4 | pages = 359–361 | year = 1991 | doi = 10.1159/000235403| pmid = 1937899}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Sprenger | first1 = JD. | last2 = Altman | first2 = LC. | last3 = O'Neil | first3 = CE. | last4 = Ayars | first4 = GH. | last5 = Butcher | first5 = BT. | last6 = Lehrer | first6 = SB. | title = Prevalence of basidiospore allergy in the Pacific Northwest | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-allergy-and-clinical-immunology_1988-12_82_6/page/1076 | journal = J Allergy Clin Immunol | volume = 82 | issue = 6 | pages = 1076–1080 |date=decembar 1988 | doi = 10.1016/0091-6749(88)90146-7| pmid = 3204251 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Koivikko | first1 = A. | last2 = Savolainen | first2 = J. | title = Mushroom allergy | journal = Allergy | volume = 43 | issue = 1 | pages = 1–10 |date=januar 1988 | doi = 10.1111/j.1398-9995.1988.tb02037.x| pmid = 3278649 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Santilli | first1 = J. | last2 = Rockwell | first2 = WJ. | last3 = Collins | first3 = RP. | title = The significance of the spores of the Basidiomycetes (mushrooms and their allies) in bronchial asthma and allergic rhinitis | journal = Ann Allergy | volume = 55 | issue = 3 | pages = 469–71 |date=septembar 1985 | doi = | pmid = 4037433 }}&lt;/ref&gt; Studija je otkrila da je 27 posto pacijenata bilo alergično na ekstrakte micelije bazidiomiceta, a 32 posto alergičnih na ekstrakte basidiospora, pokazujući tako visoku učestalost osjetljivosti na gljivice kod osoba sa sumnjom na alergije.&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Lehrer | first1 = SB. | last2 = Lopez | first2 = M. | last3 = Butcher | first3 = BT. | last4 = Olson | first4 = J. | last5 = Reed | first5 = M. | last6 = Salvaggio | first6 = JE. | title = Basidiomycete mycelia and spore-allergen extracts: skin test reactivity in adults with symptoms of respiratory allergy | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-allergy-and-clinical-immunology_1986-09_78_3/page/478 | journal = J Allergy Clin Immunol | volume = 78 | issue = 3 Pt 1 | pages = 478–485 |date=septembar 1986 | doi = 10.1016/0091-6749(86)90036-9| pmid = 3760405 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Weissman | first1 = DN. | last2 = Halmepuro | first2 = L. | last3 = Salvaggio | first3 = JE. | last4 = Lehrer | first4 = SB. | title = Antigenic/allergenic analysis of basidiomycete cap, mycelia, and spore extracts | journal = Int Arch Allergy Appl Immunol | volume = 84 | issue = 1 | pages = 56–61 | year = 1987 | doi = 10.1159/000234398| pmid = 3623711 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Liengswangwong | first1 = V. | last2 = Salvaggio | first2 = JE. | last3 = Lyon | first3 = FL.| last4 = Lehrer | first4 = SB. | title = Basidiospore allergens: determination of optimal extraction methods | url = https://archive.org/details/sim_clinical-and-experimental-allergy_1987-05_17_3/page/191 | journal = Clin Allergy | volume = 17 | issue = 3 | pages = 191–8 |date=maj 1987| doi = 10.1111/j.1365-2222.1987.tb02003.x| pmid = 3608137}}&lt;/ref&gt;

U [[Kanada|Kanadi]] je nađeno da je za 8% dece koja su pohađala klinike za alergiju alergična na basidiospore roda ''[[Ganoderma]]''. Ostali značajni gljivičnih alergene uključuju rodova ''[[Aspergillus]]'' i ''[[Alternaria]]'', [[penicilin]]ske porodice. 
 
Neki gljivične zrakom prenosivih alergen kao što su od ''[[Coprinus comatus]]'' povezani su s pogoršanjem [[ekcema]]skog oštećenja kože.

=== Liječenje ===
Liječenje uključuje lijekove bez recepta, [[antihistaminik]]e, dekongestante za nos, alergijske snimke i [[alternativna medicina|alternativnu medicinu]]. U slučaju nazalnih simptoma, obično su prva opcija ''antihistaminici''. Mogu se uzimati zajedno sa [[pseudoefedrin]]om, kako bi se olakšao začepljen nos i oni mogu zaustaviti svrbež i kihanje. Neke opcije bez recepta su i [[Benadryl]] i [[Tavist]]. Međutim, ovi antihistaminici mogu prouzrokovati ekstremnu pospanost, pa se savjetuje da pacijenti ne rade na teškim mašimama ili da voze dok uzimaju ovu vrstu lijekova. Ostale nuspojave uključuju suha [[usta]], zamagljen vid, [[zatvor]], poteškoće sa [[mokrenje]]m, zbunjenost i opuštenost. Tu je i novija ''druga generacija antihistaminika'' koja se uglavnom klasificira kao &quot;[[nesedativni antihistaminici]]&quot; ili protiv pospanosti, koji uključuju [[cetirizin]], [[loratadin]] i [[feksofenadin]].

Primjer '''nazalnih dekongestiva''' je pseudoefedrin, a njegovi popratni efekti uključuju [[nesanica|nesanicu]], [[anksioznost]] (neraspoloženje) i otežano mokrenje. Neki drugi sprejevi za nos dostupni su na recept, uključujući [[Azelastin]] i [[Ipratropium]]. Neke od njihovih nuspojava uključuju pospanost. Za simptome oka važno je prvo isprati oči običnim sjenilom za oči kako bi se smanjila iritacija. Tokom epizoda konjuktivitisa, n bi se trebale nositi [[kontaktne leće]].
Liječenje tipa [[imunoterapija protiv alergena]] uključuje primjenu doza alergena kako bi se tijelo naviklo na indukciju specifične dugotrajne tolerancije.&lt;ref name=&quot;PDR&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.pdrhealth.com/disease/disease-mono.aspx?contentFileName=BHG01AL10.xml&amp;contentName=Seasonal+allergies&amp;contentId=134&amp;sectionMonograph=ht4|title=Seasonal Allergies|access-date=9. 4. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100415194735/http://www.pdrhealth.com/disease/disease-mono.aspx?contentFileName=BHG01AL10.xml&amp;contentName=Seasonal+allergies&amp;contentId=134&amp;sectionMonograph=ht4%7C|archive-date=15. 4. 2010|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hay Fever Pharmacy&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hayfeverpharmacy.co.nz/products/antihistamine-tablets |title=Non-Sedating or Anti-Drowsy Antihistamine Tablets |access-date=9. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100411083410/http://www.hayfeverpharmacy.co.nz/products/antihistamine-tablets |archive-date=11. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Van Overtvelt L. et al. Immune mechanisms of allergen-specific sublingual immunotherapy. Revue française d’allergologie et d’immunologie clinique. 2006; 46: 713–720.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mayo Clinic&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mayoclinic.com/health/allergy-shots/MY01158 |title=Allergy shots|access-date=9. 4. 2010| archive-url= https://web.archive.org/web/20100422142754/http://www.mayoclinic.com/health/allergy-shots/MY01158| archive-date= 22. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Astma]]
* [[Alergija]]
* [[Ekcem]]
* [[Toksin]]

== Reference ==
{{refspisak | 30em}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Allergen}}
* [http://www.hon.ch/Library/Theme/Allergy/Glossary/allergy.html Opće informacije o alergiji i alergenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170306063403/http://www.hon.ch/Library/Theme/Allergy/Glossary/allergy.html |date=6. 3. 2017 }}
* [http://www.allermatch.org Allermatch - Poređenje sekvenci prema alergenim proteinima]
* [http://fermi.utmb.edu/SDAP/ SDAP - Strukturna baza podataka o alergenim proteinima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100613182735/http://fermi.utmb.edu/SDAP/ |date=13. 6. 2010 }}
* [http://www.allergome.org/script/about.php Baza podataka o alergijama ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191231191926/http://www.allergome.org/script/about.php |date=31. 12. 2019 }}
* [http://www.allergen.org Nomenklatura alergena]
{{Imunološki sistem}}

[[Kategorija:Imunološki sistem]]
[[Kategorija:Imunologija]]
[[Kategorija:Alergologija]]</text>
      <sha1>ns0uucfvu0oghfmznj63qwpjw0vkyb6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Erato (grupa)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461224</id>
    <revision>
      <id>3916817</id>
      <parentid>3702394</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T06:59:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916817</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6331" sha1="qr1nkg1xocmpa2n3t8yfwdnip21ey9t" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                = Erato
| slika              = 
| slika_veličina     = 
| široka_slika       = da
| alt                = 
| opis               = 
| pozadina           = skupina
| alias              = 
| porijeklo          = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| žanr               = [[Pop-muzika|pop]], [[R&amp;B]]
| karijera           = (1999-2009)
| izdavač            = [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|JRTV]], [[NTV Hayat|Hayat Production]]
| povezani_umjetnici = [[Dalal Midhat-Talakić]], [[Aida Jašarević]], [[Tony Cetinski]], [[Jacques Houdek]]
| veb-sajt           = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| trenutni_članovi   = [[Dalal Midhat-Talakić]], [[Aida Jašarević]]
| bivši_članovi      = 
| modul              = 
| modul2             = ì
| modul3             = 
}}
'''Erato''' je bila [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] muzička grupa nastala u [[Sarajevo|Sarajevu]], koju su činile 2 članice, [[Dalal Midhat-Talakić]] &lt;ref name=&quot;Dalal.ba&quot;&gt;{{cite web|url=https://dalal.ba/bio.html|title=Oficijalna web stranica - Biografija|3=|author-link=Tempo Digital|publisher=Dalal Midhat|date=10. 10. 2019|website=Dalal.ba|access-date=7. 3. 2020|archive-date=11. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191211081847/https://dalal.ba/bio.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i [[Aida Jašarević]]. Objavile su 2 studijska [[album]]a a svoju popularnost su stekle objavom pjesama kao što su [[Sigurni]] i [[Mr. Hakim]].

== Biografija ==
Grupa Erato je osnovana 1999. godine u Sarajevu. Duo je nazvan po grčkoj muzi [[Erato (muza)|Erato]]. Originalnu postavu je činilo 5 članova, da bi u grupi nešto kasnije ostale samo dvije pjevačice, i to Dalal Midhat i Aida Jašarević. Popularnost su stekle objavama nekoliko hit pjesama.&lt;ref name=&quot; Source.ba &quot;&gt;{{cite web |url=https://www.akta.ba/licnosti/dalal-midhat-talakic-prijatelji-su-vjerovali-u-mene-i-kad-ja-nisam/41678|title= Da li će se desiti povratak otpisanih ili će zauvijek ostati u muzičkoj ilegali i baviti se drugim poslovima?| |author-link= Source.ba|publisher= Source.ba|date=15. 2. 2018 |website=Source.ba |access-date=9. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
U toku svog desetogodišnjeg postojanja, grupa Erato je objavila 2 studijska albuma, [[Backstage]] koji su objavile 2003. godine i album [[Make up]] koji je objavljen 2005. godine. Oba albuma je izdala sarajevska izdavačka kuća MP JS RTVBIH. Grupa Erato je osvojila preko 50 nagrada među kojima su 4 [[Indexi (nagrada)|Davorina]] i Grand Prix&lt;ref name=&quot; Jelenmusicshow.com &quot;&gt;{{cite web |url=https://jelenmusicshow.com/artists/dalal-midhat/|title= Dalal Midhat| |author-link= Jelenmusicshow|publisher= Jelenmusicshow|date=12. 10. 2014 |website=Klix.ba |access-date=9. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; prvog BH radijskog festivala.&lt;ref name=&quot;Dalal.ba&quot;/&gt; Singl [[Putujemo snovima]] koji su snimile sa hrvatskim pjevačem [[Jacques Houdek|Jacquesom Houdekom]] ostvario je veću popularnost među publikom.&lt;ref name=&quot;Dalal.ba&quot;/&gt; Tekst za pjesmu je napisao kantautor [[Nermin Puškar]], koji je i tekstopisac njihovog hita &quot;Sigurni&quot;, kojeg su otpjevale sa [[Tony Cetinski|Tonijem Cetinskim.]]&lt;ref name=&quot;Dalal.ba&quot;/&gt;

=== Muzički stil ===
U toku njihove karijere je najviše preovladavao [[Pop muzika|pop]] i [[R&amp;B]] &lt;ref name=&quot; Depo.ba &quot;&gt;{{cite web |url=https://depo.ba/clanak/106071/sviraj-mi-sviraj-brate-vrati-mi-sarajevo-i-staru-dobru-raju|title= Sviraj mi, sviraj, brate ... Vrati mi Sarajevo i staru dobru raju...| |author-link= Depo.ba|publisher= Depo.ba|date=17. 1. 2014 |website=Depo.ba |access-date=9. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;, kroz koje se najčešće provlačila Electro &amp; Dance muzika, sa zanimljivim vokalnim dionicama. Dalal je u većini pjesama bila autor na muzici i tekstovima.&lt;ref name=&quot;Dalal.ba&quot;/&gt;

== Raspad grupe ==
Početkom 2009. godine, Dalal Midhat i Aida Terzić najavile su izvjestan kraj grupe Erato, a kao uvertira za to je bio njihov posljednji koncert na kojem su nastupili svi pjevači sa kojima je ovaj duo do tada sarađivao. Poslije oproštajnog koncerta, članice grupe su se posvetile svojim poslovnim obavezama.&lt;ref name=&quot;Klix.ba&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/grupa-erato-se-oprasta-od-publike/090212036|title= Grupa &quot;Erato&quot; se oprašta od publike| |author-link=Klix |publisher=Klix|date=12. 2. 2009 |website=Klix.ba |access-date=9. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Šest godina kasnije, Dalal kreće da gradi svoju profesionalnu solo muzičku karijeru.&lt;ref name=&quot; Akta.ba &quot;&gt;{{cite web |url=https://www.akta.ba/licnosti/dalal-midhat-talakic-prijatelji-su-vjerovali-u-mene-i-kad-ja-nisam/41678|title= Dalal Midhat-Talakić: Prijatelji su vjerovali u mene i kad ja nisam| |author-link= Akta|publisher= Akta.ba|date=18. 7. 2014 |website=Akta.ba |access-date=9. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
===Singlovi ===
* [[Samo tren]] - (1999)
* [[Sada ne trebam te]] - (2001)
* [[Mr. Hakim]]  - (2003)
* [[Pet minuta]] - (2003)
* [[Ne zovi me, ne traži me]] - (2003)
* [[Jedan pogled tvoj]] - (2003)
* [[Ostavljam te]] - (2005)
* [[Ljubav nije za mene]] - (2005)
* [[Znam]] - (2005)
* [[Gubi se]] duet sa [[Dr. Zoo]] - (2005) &lt;ref name=&quot;Klix.ba&quot;/&gt;
* [[Subota (pjesma)|Subota]] duet sa [[Dr. Zoo]] - (2005) &lt;ref name=&quot;Klix.ba&quot;/&gt;
* [[Nije mi lako]] - (2005)
* [[Sigurni]] - duet sa [[Tony Cetinski|Tonijem Cetinskim]] - (2005) &lt;ref name=&quot;Dalal.ba&quot;/&gt;
* [[Putujemo snovima]] - duet sa [[Jacques Houdek]]om - (2008) &lt;ref name=&quot;Dalal.ba&quot;/&gt;

=== Albumi ===
* [[Backstage]] - (2003) &lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;&gt;{{cite web |url=https://genius.com/artists/Dalal-midhat| |author-link=Genius ||title= Biografija|publisher=Genius|date=15. 9. 2019 |website=Genius.com |access-date=7. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
* [[Make up]] - (2005) &lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt;

=== Video spotovi ===
* [[Samo tren]] - (1999)
* [[Sada ne trebam te]] - (2001)
* [[Mr. Hakim]]  - (2003)
* [[Ne zovi me, ne traži me]] - (2003)
* [[Jedan pogled tvoj]] - (2003)
* [[Nije mi lako]] - (2005)
* [[Sigurni]] - duet sa [[Tony Cetinski|Tonijem Cetinskim]] - (2005) &lt;ref name=&quot;Dalal.ba&quot;/&gt;
* [[Putujemo snovima]] - (2008) &lt;ref name=&quot;Dalal.ba&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Erato (grupa)}}
{{Portal|BiH}}

[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1999.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]</text>
      <sha1>qr1nkg1xocmpa2n3t8yfwdnip21ey9t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blagoje Govedarica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461547</id>
    <revision>
      <id>3916761</id>
      <parentid>3916125</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:10:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916761</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10468" sha1="n5qugz4xiza77kx7cvkndf7kpi459mg" xml:space="preserve">'''Blagoje Govedarica''' , [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[arheologija|arheolog]] rođen 18. novembra 1949. u mjestu [[Bačko Dobro Polje]], Jugoslavija (danas [[Srbija]]).

== Biografija ==
Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1973, studij [[Arheologija|arheologije]] i [[Ilirologija|ilirologije]], gdje je i magistrirao 1980. godine. Na istom fakultetu je doktorirao 1988, a habilitaciju je odbranio na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] 2000. godine.&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Govedarica |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

Od 1973. počinje raditi u [[Centar za balkanološka ispitivanja|Centru za balkanološka ispitivanja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture, gdje je i danas naučni savjetnik. Predmet njegovih istraživanja su periodi [[Bakarno doba|eneolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Od 1992. djeluje u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], gdje se pored naučnoistraživačkog bavi i pedagoškim radom na univerzitetima u [[Heidelberg]]u i [[Berlin]]u. Od 2001. obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa '' [[Godišnjak]]'' u Sarajevu. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] od 2018. i Njemačkog arheološkog instituta.&lt;ref&gt;[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=1590&amp;langTag=bs-BA Blagoje Govedarica]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Istraživačka djelatnost ==
Obavio je arheološka iskopavanja na više od 50 arheoloških lokaliteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Njemačka|SR Njemačkoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. 
* Praistorijsko naselje ([[gradina]]) Klisura u Kadića Brdu kod [[Sokolac|Sokoca]];&lt;ref name=&quot;Glasinačka kultura&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0  |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                        |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  [                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      |access-date= 9. 2. 2016                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      |archive-date= 8. 6. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Reviziona istraživanja tumula na [[Glasinac|Glasincu]] (Kusače, Podilijak);&lt;ref name=&quot;Glasinačka kult&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |title= Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli  |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  |access-date= 9. 2. 2016  |archive-date= 15. 4. 2021  |archive-url= https://web.archive.org/web/20210415020402/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Sistematska istraživanja gradina u jugozapadnoj Bosni ([[Glamočko polje]], [[Livanjsko polje]] i [[Duvanjsko polje]]) zajedno s [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]]. Rezultati sa ovih istraživanja će doprinijeti definisanju Dinarske kulture  ([[Posuška kultura]] po [[Borivoj Čović|B. Čoviću]]);&lt;ref name=&quot;Govedarica&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 12. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* Praistorijske grobne humke ([[tumuli]])  u Kupreškom polju;
* Praistorijska gradinska naselja u [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]] (Hrvatska);
* Praistorijsko naselje i nekropola [[Waltersdorf]] kod Berlina (Njemačka);
* Praistorijsko naselje [[Rathsdorf]] kod Prenzlaua (Njemačka);
*Praistorijsko naselje [[Cealic]], Oblast Taraclia (Moldavija);
*Praistorijska nekropola [[Košary]], Oblast Odesa (Ukrajina);
* Višeslojno naselje [[Orlovka-Kartal]], Oblast Odesa (Ukrajina).

== Publikovani radovi ==
Govedarica je do sada objavio preko 100 naučnih radova i dvije monograﬁje, te priredio i izdao veći broj časopisa, zbornika i drugih naučnih izdanja.

*Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Sarajevo, 1989.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Iliri%20u%20JZB-5|[5]]]&lt;/sup&gt;
*Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradina u jugozapadnoj Bosni.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Govedarica-6|[6]]]&lt;/sup&gt;
*Zepterträger–Herrscher der Steppen (Les porteurs de sceptre - les seigneurs des Steppes). Mainz 2004.
*Oscilacije nivoa Crnog Mora i kulturni razvoj jugoistočne Evrope u vrijeme srednjeg holocena (ca. 6000-• 3000 BC). Starinar, Beograd, 53-54/2004, 9-21. 
*Finds of the Cetina type in the western Balkans hinterland and the issue of cultural and historical interpretation in the prehistoric archaeology. Vjesnik za Arheologiju i Povijest Dalmatinsku 99. Split 2006, 27-41.
*Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga,  Godišnjak/Jahrbuch 39, Sarajevo 2010, 5-22.
*Zentrum und Peripherie im 5. Jt. v. Chr.: zur Entstehung und     Ausbreitung der europäischen Kupferzeit. Prähistorische Archäologie in     Südosteuropa 25. Rahden/Westf.: Leidorf 2009, 60-73.
*Das Phänomen der balkanischen Kupferzeit.(Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 30. Rahden/Westf.: Leidorf 2016, 11-22.
*The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj  and the appearance of violin idols in the south Adriatic region. Godišnjak/Jahrbuch 45. Sarajevo 2016, 32-51.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:g}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Vrbas]]
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>n5qugz4xiza77kx7cvkndf7kpi459mg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epiduralna primjena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472284</id>
    <revision>
      <id>3916816</id>
      <parentid>3885250</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T06:55:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916816</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15873" sha1="ge3eohyr6jlvfel7ldn3gd7k420dx6j" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| Ime        = Epiduralna primjena
[[Slika:Epidural.JPG|thumb|250px|center|Svježe umetnuti [[slabinski pršljenovi|slabinski]] epiduralni [[kateter]]. Mjesto je pripremljeno  [[tinktura joda|tinkturom joda]], a [[zavoj (medicina)|zavoj]] još nije primijenjen.&lt;br&gt; Oznake dubine mogu se vidjeti duž osovine katetera.]]
| ICD10       =
| ICD9        = ICD9proc&lt;br&gt;03.90
| ICD9_mult   =
| MeshID      = D000767
| OPS301      = OPS301-8-910
| MedlinePlus = 
| OtherCodes  =
}}
'''Epiduralna primjena''' ([[starogrčki]] ἐπί – ''epi'' =na, do + ''[[dura mater]]'')&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{Cite OED|term=Epidural|access-date=1. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; je [[način primjene|način davanja lijekova]] u kojem se lijek ubrizgava u [[epiduralni prostor]] oko [[kičmena moždina|kičmene moždine]]. Epiduralni put koriste liječnici i [[medicinska sestra]] [[anesteziolog]] za davanje [[lokalni anestetik|lokalnih anestetičkih]] sredstava, [[analgetik]]a, [[dijagnostika]] lijekova kao što je [[radiokontrastni agens]]i  i drugi lijekovi poput [[glukokortikoid]]a. Epiduralna primjena uključuje postavljanje [[kateter]]a u epiduralni prostor, koji može ostati na mjestu tokom trajanja tretmana. Tehniku namjernog epiduralnog davanja lijekova prvi je put opisao španski vojni hirurg Fidel Pagés 1921. U Sjedinjenim Državama preko 50% porođaja uključuje upotrebu epiduralne anestezije.

Epiduralna anestezija uzrokuje gubitak [[somatosenzorni sistem|senzacija]], uključujući [[bol]], blokiranjem prijenosa signala kroz [[neerv|nervna vlakna]] u ili u blizini kičmene moždine. Zato, epidurali se obično koriste za kontrolu [[bol]]a tokom [[porođaj]]a i [[operacija]]. Tehnika se smatra sigurnom i efikasnom za ublažavanje bolova tokom porođaja i operacije, a smatra se učinkovitijom i sigurnijom od davanja lijekova protiv bolova na usta ili putem [[unutarvenska terapija|intravenske linije]]. Epiduralna injekcija takođe se može koristiti za davanje [[steroid]]a za liječenje [[upala|upalnih]] stanja kičmene moždine. Ne preporučuje se osobama s teškim poremećajima krvarenja, niskim [[trombociti]]ma ili [[infekcija]]ma u blizini predviđenog mjesta ubrizgavanja. Teške komplikacije epiduralne primjene su rijetke, ali mogu uključivati probleme koji proizlaze iz nepravilne primjene, kao i nuspojave primijenjenih lijekova. Najčešće komplikacije epiduralnih injekcija uključuju probleme s krvarenjem, [[glavobolja|glavobolju]] i neadekvatnu kontrolu bola. Epiduralna analgezija tokom porođaja također može uticati na sposobnost majke da se kreće tokom porođaja. Velike doze anestetika ili analgetika mogu rezultirati [[respiratorna depresija|respiratornom depresijom]].

Epiduralna injekcija može se primijeniti u bilo kojoj tački kičme, ali najčešće [[slabinski pršljenovi|slabinskom dijelu kičme]], ispod kraja kičmene moždine. Određeno mjesto davanja određuje se po specifičnim zahvaćenim [[nerv|živcima]], a time i područja tijela iz kojeg će bol biti blokiran. Umetanje epiduralnog katetera sastoji se od uvlačenja igle između kostiju i ligamenata kako bi se došlo do epiduralnog prostora, a da se ne ide toliko daleko da se probuši dura mater. Fiziološki rastvor ili zrak mogu se koristiti za potvrđivanje smještaja u epiduralni prostor. Alternativno, direktno slikanje područja ubrizgavanja može se izvršiti pomoću prenosnog aparata za [[ultrazvuk]] ili [[fluoroskopija|fluoroskopije]] da bi se potvrdilo pravilno postavljanje. Jednom postavljeni lijek može se davati u jednoj ili više pojedinačnih doza ili se može kontinuirano ubrizgavati tokom određenog vremenskog perioda. Ako se pravilno postavi, epiduralni kateter može ostati umetnut nekoliko dana, ali se obično uklanja kada je upotreba manje invazivnih metoda davanja (poput uzimanja lijekova na usta) održiva alternativa.

== Upotreba ==
[[datoteka:EDK Pump 1.jpg |thumb|upright|280px| Pumpa za epiduralnu infuziju sa opioidima ([[sufentanil]]) i anestetikom ([[bupivakain]]) u zaključanoj kutiji]]

=== Ublažavanje bolova tokom porođaja ===
Epiduralne injekcije se obično koriste za ublažavanje bolova ([[analgezija]]) tokom porođaja.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Schrock |first1=SD |last2=Harraway-Smith |first2=C|title=Labor analgesia |url=https://archive.org/details/sim_american-family-physician_2012-03-01_85_5/page/447 |journal=American Family Physician |date=1. 3. 2012 |volume=85 |issue=5 |pages=447–54 |pmid=22534222}}&lt;/ref&gt; To obično uključuje epiduralnu injekciju lokalnog anestetika i [[opioid]]a, koji se obično nazivaju &quot;epiduralni&quot;. Ovo je efikasnije od [[oralna primjena|oralnih]] ili [[unutarvenska terapija|IV opioida]] i drugih uobičajenih modaliteta analgezije pri porodu.&lt;ref name=&quot;Anim-Somuah2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Anim-Somuah M, Smyth RM, Cyna AM, Cuthbert A | title = Epidural versus non-epidural or no analgesia in labour | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 5 | pages = CD000331 | year = 2018 | pmid = 29781504 | pmc = 6494646 | doi = 10.1002/14651858.CD000331.pub4}}&lt;/ref&gt; Nakon primjene epiduralne funkcije, žena možda neće osjećati bol, ali i dalje može osjećati pritisak. Epiduralna injekcija povećava sposobnost žene da gura plod svojim kontrakcijama.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Buckley|first=Sarah|title=Epidurals: risks and concerns for mother and baby|journal=Midwifery Today with International Midwife|url=http://sarahbuckley.com/epidurals-risks-and-concerns-for-mother-and-baby#ref|publisher=Mothering No.133|access-date=18. 4. 2014|date=24. 1. 2014|issue=81|pages=21–3, 63–6|pmid=17447690|archive-date=6. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240206120647/https://sarahbuckley.com/epidurals-risks-and-concerns-for-mother-and-baby/#ref|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Epiduralni [[klonidin]] se rijetko koristi, ali je opsežno proučavan za upravljanje analgezijom tokom [[porođaj]]a.&lt;ref name=Patel1996&gt;{{cite journal|vauthors=Patel SS, Dunn CJ, Bryson HM|title=Epidural clonidine: a review of its pharmacology and efficacy in the management of pain during labour and postoperative and intractable pain|journal=CNS Drugs|year=1996|volume=6|issue=6|pages=474–497|doi=10.2165/00023210-199606060-00007}}&lt;/ref&gt;

Epiduralna analgezija smatra se sigurnijom i efikasnijim metodom ublažavanja bolova u porođaju u odnosu na intravensku ili oralnu analgeziju. U 2018 izvedene su studija koje su upoređivale epiduralnu analgeziju sa [[oralna primjena|oralnom primjenom]] opijata, neke prednosti epiduralne analgezije uključuju bolju efikasnost, manje slučajeva upotrebe [[nalokson]]a kod novorođenčadi, i smanjen rizik od hiperventilacije majke.&lt;ref name = &quot;Anim-Somuah2018&quot;/&gt; Neki nedostaci epidurala uključuju povećanje broja [[carski rez|carskih rezova]] potrebnih zbog [[fetus]]ne tegobe, dužeg porođaja, povećane potrebe za [[oksitocin]]om  za stimuliranje [[maternica|kontrakcija maternice]], povećanog rizika od niskog krvnog pritiska i slabosti mišića, kao i vrućice.&lt;ref name = &quot;Anim-Somuah2018&quot;/&gt; Međutim, pregled nije utvrdio razliku u ukupnoj stopi carskog reza i nema dokaza o negativnim efektima na bebu ubrzo nakon rođenja. Nadalje, pojava dugotrajnih bolova u leđima ostala je nepromijenjena i nakon epiduralne upotrebe.&lt;ref name = &quot;Anim-Somuah2018&quot;/&gt; Komplikacije epiduralne analgezije su rijetke, ali mogu uključivati glavobolje, vrtoglavicu, otežano disanje i napadaje majke. Dijete može osjetiti usporen rad srca, smanjenu sposobnost regulacije temperature i potencijalnu izloženost lijekovima koji se daju majci.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Anesthesia |url=http://search.credoreference.com/content/entry/hupwh/anesthesia/0?searchId=9b195ee2-c732-11e3-b874-0aea1e3b2a47&amp;result=1|publisher=Harvard University Press|access-date=18. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

Ne postoji ukupna razlika u ishodima na osnovu vremena kada se epiduralne inekcije daje majci,&lt;ref name=&quot;Cochrane2014&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Sng BL, Leong WL, Zeng Y, Siddiqui FJ, Assam PN, Lim Y, Chan ES, Sia AT | title = Early versus late initiation of epidural analgesia for labour. | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 10 | issue = 10 | pages = CD007238 | date = 9. 10. 2014 | pmid = 25300169 | doi=10.1002/14651858.CD007238.pub2}}&lt;/ref&gt; konkretno bez promjene stope carskog reza, [[porođaj]] koji moraju biti podržani instrumentima i trajanje porođaja. Također nema promene u [[Apgar rezultat]]u novorođenčeta između rane i kasne epiduralne primjene.&lt;ref name = &quot;Cochrane2014&quot;/&gt; Epidurali koji nisu ambulantni sa niskim dozama također utiču na sposobnost majke da se kreće tokom rada. Pokreti poput hodanja ili promjene položaja mogu pomoći u poboljšanju udobnosti rada i smanjenju rizika od komplikacija.&lt;ref name=Lothian2009&gt;{{cite journal | vauthors = Lothian JA | title = Safe, healthy birth: what every pregnant woman needs to know | journal = J Perinat Educ | volume = 18 | issue = 3 | pages = 48–54 | year = 2009 | pmid = 19750214 | pmc = 2730905 | doi = 10.1624/105812409X461225 }}&lt;/ref&gt;

=== Ublažavanje bola tokom drugih operacija ===
Pokazalo se da epiduralna analgezija ima nekoliko koristi nakon drugih operacija, uključujući smanjenje potrebe za upotrebom oralnih ili sistemskih opioida,
&lt;ref name=Block2003&gt;{{cite journal |vauthors=Block BM, Liu SS, Rowlingson AJ, Cowan AR, Cowan JA, Wu CL | title = Efficacy of postoperative epidural analgesia: a meta-analysis |url=https://archive.org/details/sim_jama_2003-11-12_290_18/page/2454 | journal = JAMA | volume = 290 | issue = 18 | pages = 2455–63 | year = 2003 | pmid = 14612482 | doi = 10.1001/jama.290.18.2455 }}&lt;/ref&gt; i smanjenje rizika od postoperativnih respiratornih problema, [[infekcija]] [[grudni koš|grudnog koša]]&lt;ref name=Ballantyne1998&gt;{{cite journal |vauthors=Ballantyne JC, Carr DB, deFerranti S, Suarez T, Lau J, Chalmers TC, Angelillo IF, Mosteller F | display-authors=6 | title = The comparative effects of postoperative analgesic therapies on pulmonary outcome: cumulative meta-analyses of randomized, controlled trials |url=https://archive.org/details/sim_anesthesia-and-analgesia_1998-03_86_3/page/598 | journal = Anesth Analg | volume = 86 | issue = 3 | pages = 598–612 | year = 1998 | pmid = 9495424 | doi = 10.1097/00000539-199803000-00032 }}&lt;/ref&gt; zahtjeva  [[transfuzija krvi]],&lt;ref name =Allman1038/&gt; i [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]].&lt;ref name=Beattie2001&gt;{{cite journal |vauthors=Beattie WS, Badner NH, Choi P | title = Epidural analgesia reduces postoperative myocardial infarction: a meta-analysis |url=https://archive.org/details/sim_anesthesia-and-analgesia_2001-10_93_4/page/853 | journal = Anesth Analg | volume = 93 | issue = 4 | pages = 853–8 | year = 2001 | pmid = 11574345 | doi = 10.1097/00000539-200110000-00010 }}&lt;/ref&gt; Upotreba epiduralne analgezije nakon operacije umjesto sistemske analgezije rjeđe će smanjiti [[peristaltika|pokretljivost crijeva]], što bi se dogodilo sistemskom opioidnom terapijom blokadom [[SNS|simpatičkog živčanog sistema]].&lt;ref name=&quot;Allman1038&quot;&gt;{{cite book|title=Oxford handbook of anaesthesia|url=https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_e7p1|vauthors=Wilson IH, Allman KG|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0-19-856609-0|location=Oxford|page=[https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_e7p1/page/1038 1038]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Gendall&gt;{{cite journal |vauthors=Gendall KA, Kennedy RR, Watson AJ, Frizelle FA | title = The effect of epidural analgesia on postoperative outcome after colorectal surgery | journal = Colorectal Dis | volume = 9 | issue = 7 | pages = 584–98; discussion 598–600 | year = 2007 | pmid = 17506795 | doi = 10.1111/j.1463-1318.2007.1274.x }}&lt;/ref&gt; Neke operacije u kojima se može koristiti analgezija kičme uključuju operaciju donjeg dijela trbuha, operaciju donjih udova i perinealnu operaciju.&lt;ref name=&quot;Allman1038&quot; /&gt;

=== Ostalo ===
{{glavni| Epiduralna injekcija steroida}}

Injekcija steroida u epiduralni prostor ponekad se koristi za liječenje [[radikulopatija|boli u korijenima nerava]], [[radikulska bol|radikulske boli]] i [[upala]] uzrokovanih stanjima kao što su [[kila kičmenog diska]], [[degenerativna bolest diska]] i [[spinalna stenoza]].&lt;ref name=&quot;episteroid&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schneider |first1=Byron |last2=Zheng |first2=Patricia |last3=Mattie |first3=Ryan |last4=Kennedy |first4=David J. |title=Safety of epidural steroid injections |journal=Expert Opinion on Drug Safety |date=2. 8. 2016 |volume=15 |issue=8 |pages=1031–1039 |doi=10.1080/14740338.2016.1184246|pmid=27148630}}&lt;/ref&gt; Rizik od komplikacija zbog primjene steroida je nizak, a komplikacije su obično manje. Specifični lijek, doza i učestalost primjene utiču na rizik i ozbiljnost komplikacija. Komplikacije primjene epiduralnih steroida slične su neželjenim efektima steroida primijenjenih na druge načine i mogu uključivati veći nivo šećera od normalnog, posebno kod pacijenata sa [[šećerna bolest|dijabetesom tipa 2]].&lt;ref name = &quot;episteroid&quot;/&gt;
[[Flaster epiduralne krvi]] sastoji se od male količine vlastite krvi koja se ubrizgava u epiduralni prostor. To se radi kao metod začepljivanja rupe ili curenja u epiduralni prostor. Ubrizgana krv se ugrušava na mjestu uboda i zatvara curenje.&lt;ref&gt;{{Citation|last1=Tubben|first1=Robert E.|last2=Murphy|first2=Patrick B. |title=Epidural Blood Patch |date=2018 |url= https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK482336/ |work=StatPearls|publisher=StatPearls Publishing|pmid=29493961|access-date=31. 10. 2018 }}&lt;/ref&gt; Ovo se može koristiti za liječenje [[glavobolja nakon duralne punkcije]] i curenje [[cerebrospinalna tečnost|cerebrospinalne tečnosti]] zbog duralne punkcije, koja se javlja u približno 1,5% postupaka epiduralne analgezije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Silva M, Halpern SH|date=2010|title=Epidural analgesia for labor: Current techniques|journal=Local and Regional Anesthesia|volume=3|pages=143–53|doi=10.2147/LRA.S10237|pmc=3417963|pmid=23144567}}&lt;/ref&gt; Mala količina vlastite krvi ubrizgava se u epiduralni prostor koja se zgrušava i zatvara mjesto uboda.&lt;ref&gt;{{Citation|last1=Tubben|first1=Robert E.|last2=Murphy|first2=Patrick B.|title=Epidural Blood Patch |date=2018 |url= https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK482336/ |work=StatPearls|publisher=StatPearls Publishing|pmid=29493961|access-date=31. 10. 2018 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==

{{refspisak}}

== Dopunska literatura ==

* Boqing Chen and Patrick M. Foye, UMDNJ: New Jersey Medical School, ''Epidural Steroid Injections: Non-surgical Treatment of Spine Pain'', eMedicine: Physical Medicine and Rehabilitation (PM&amp;R), August 2005. Also [http://www.emedicine.com/pmr/topic223.htm available online].
* {{cite journal |vauthors=Leighton BL, Halpern SH | title = The effects of epidural analgesia on labor, maternal, and neonatal outcomes: a systematic review | journal = Am J Obstet Gynecol | volume = 186 | issue = 5 Suppl Nature | pages = S69–77 | year = 2002 | pmid = 12011873 | doi = 10.1067/mob.2002.121813 }}
* {{cite journal |vauthors=Zhang J, Yancey MK, Klebanoff MA, Schwarz J, Schweitzer D | title = Does epidural analgesia prolong labor and increase risk of cesarean delivery? A natural experiment |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_2001-07_185_1/page/128 | journal = Am J Obstet Gynecol | volume = 185 | issue = 1 | pages = 128–34 | year = 2001 | pmid = 11483916 | doi = 10.1067/mob.2001.113874 }}

== Vanjski linkovi ==
{{commons category|Epidural anaesthesia}}
* [https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/patientinstructions/000484.htm MedlinePlus Encyclopedia]

{{Anestezija}}
{{Oblici doziranja|state=expanded}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Porođaj]]
[[Kategorija:Regionalna anestezija]]
[[Kategorija:Akušerske procedure]]
[[Kategorija:Načini doziranja]]</text>
      <sha1>ge3eohyr6jlvfel7ldn3gd7k420dx6j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GS1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472813</id>
    <revision>
      <id>3916829</id>
      <parentid>3849482</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T10:34:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916829</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16568" sha1="8bt47nxn2yfe09sk442bm16gvssuzsh" xml:space="preserve">'''GS1''' je neprofitna organizacija koja razvija i održava globalne standarde za poslovnu komunikaciju. Najpoznatiji od tih standarda je [[barkod]], simbol otisnut na proizvodima koji se mogu elektronski skenirati. Preko 100 miliona proizvoda nosi GS1 barkodove, koji se svakodnevno skeniraju više od šest milijardi puta.

U svijetu postoji ima 115 nacionalnih GS1 organizacija i preko 2 miliona kompanija korisnika GS1 standarda. U Bosni i Hercegovini, GS1-Udruženje za automatsku identifikaciju, elektronsku razmjenu podataka i upravljanje poslovnim procesima Bosne i Hercegovine, ima sva ovlaštenja nacionalne organizacije međunarodnog GS1 sistema. GS1 Bosne i Hercegovine isključivi je nosilac licence GS1 u Bosni i Hercegovini, sa preko 1.700 firmi-članica.

GS1 standardi, usluge i rješenja dizajnirani su kako bi poboljšali efikasnost, sigurnost i vidljivost lanca snabdijevanja u fizičkim i digitalnim kanalima u širokom spektru sektora i industrija. Oni formiraju  poslovni jezik koji identificira, prikuplja i razmjenjuje ključne informacije o proizvodima, lokacijama, imovini i mnogo čemu drugome.

== Historija ==
1969. godine sektor maloprodaje u SAD-u tražio je način da ubrza proces naplate na blagajnama u trgovinama. Kako bi se pronašlo rješenje, formiran je ''ad hoc'' ''komitet'' za tzv. jedinstveni identifikacioni kod prehrambenih proizvoda.

1973. godine ova je grupa izabrala Universal Product Code (UPC - ''Univerzalni kod proizvoda'') kao prvi standard za jedinstvenu identifikaciju proizvoda, a 1974. godine osnovano je ''Uniform Code Council (''UCC) koje će upravljati standardom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/business-38498700|title=How the barcode changed retailing and manufacturing|last=Harford|first=Tim|date=23. 1. 2017|work=BBC News|access-date=28. 4. 2017|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; 26. juna 1974., pakovanje Wrigley's žvakaće gume postalo je prvi proizvod s barkodom koji je skeniran u trgovini.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.smithsonianmag.com/innovation/history-bar-code-180956704/|title=The History of the Bar Code|work=Smithsonian|access-date=28. 4. 2017|language=en}}&lt;/ref&gt;

1976. godine originalni 12-cifreni kôd proširen je na 13 cifara, što je omogućilo korištenje ovog sistema identifikacija i izvan SAD-a. 1977. godine u Briselu je osnovano ''European Article Numbering Association'' (EAN - Evropsko udruženje za numerisanje članaka) sa članovima osnivačima iz 12 zemalja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://40.gs1.org/historic-timeline.php|title=Historic Timeline - GS1 40th Anniversary|website=40.gs1.org|access-date=28. 4. 2017|archive-date=14. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180414000127/http://40.gs1.org/historic-timeline.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

1990. godine EAN i UCC potpisali su globalni sporazum o saradnji i proširili svoje prisustvo na 45 zemalja. 1999. godine EAN i UCC su pokrenuli Auto-ID Centre, kako bi razvili &lt;nowiki&gt;&lt;i&gt;Electronic product code&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; (EPC - elektronski kod proizvoda), omogućavajući da se GS1 steandardi koriste i za RFID.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gs1.org/about/how-we-got-here|title=How we got here|last=Anonymous|date=18. 12. 2014|website=www.gs1.org|language=en|access-date=28. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

EAN i UCC su 2004. godine pokrenuli ''Global Data Synchronisation Network'' (GDSN - Globalnu mrežu za sinhronizaciju podataka), globalnu inicijativu zasnovanu na Internetu, koja trgovinskim partnerima omogućava efikasnu razmjenu matičnih podataka o proizvodima.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Do 2005. godine, organizacija je bila prisutna u preko 90 zemalja koje su počele koristiti naziv GS1 širom svijeta. Iako &quot;GS1&quot; nije skraćenica, odnosi se na organizaciju koja nudi objedinjeni globalni sistem standarda.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

U augustu, 2018. godine - ratificiran je ''GS1 Web URI Structure Standard'' koji omogućava dodavanje jedinstvenih identifikacijskih ključeva proizvodima pohranjivanjem URI-ja (adrese nalik web stranici) u obliku QR koda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gs1.org/docs/Digital-Link/GS1_Web_URI_Standard_i1_r_2018-07-17.pdf|title=GS1 Web URI Structure Standard|website=GS1}}&lt;/ref&gt;

== Barkodovi ==
[[Datoteka:Gs1-barcodes.png|mini|GS1 barkodovi]]
[[Barkod]]ovi definisani GS1 standardima vrlo su zastupljeni.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Robertson|first=Gordon L.|url=https://books.google.com/books?id=BizOBQAAQBAJ&amp;pg=PA263|title=Food Packaging: Principles and Practice, Third Edition|date=19. 4. 2016|publisher=CRC Press|isbn=9781439862421|language=en}}&lt;/ref&gt; GS1 je barkod predstavio 1974. godine &lt;ref&gt;{{Citation|url=https://www.gs1.org/about|title=GS1 - Organisation that manages the barcode standard used by retailers, manufacturers and suppliers}}&lt;/ref&gt; Oni kodiraju identifikacijski broj proizvoda koji se može elektronski skenirati, što omogućava praćenje, obradu i pohranu podataka o proizvodima širom svijeta.

Barkodovi poboljšavaju efikasnost, sigurnost, brzinu i vidljivost lanaca snabdijevanja preko fizičkih i digitalnih kanala. Oni imaju presudnu ulogu u maloprodajnoj industriji - uključujući današnja internetska tržišta -, idući korak dalje od brže naplate, time što poboljšavaju upravljanje zalihama i isporukom te pružaju mogućnost internet prodaje na globalnom nivou. Samo u Velikoj Britaniji, uvođenje barkoda u maloprodajnu industriju rezultiralo je uštedom od 10,5 milijardi funti godišnje.&lt;ref&gt;{{Citation|last=GS1UK|title=Ever wondered what the GS1 barcode has done for you?|date=10. 12. 2013|url=https://www.youtube.com/watch?v=XJa3_ExVFPE|access-date=28. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki od barkodova koje je GS1 razvio i kojima upravlja su: EAN / UPC (koristi se uglavnom na potrošačkoj robi), GS1 &lt;nowiki&gt;&lt;i&gt;Data Matrix&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; (koristi se uglavnom na proizvodima u zdravstvu), GS1-128, GS1 DataBar i GS1 QR Code.

== Standardi ==
Najvažniji GS1 standard je GTIN  (Globalni broj trgovačke jedinice, eng. ''Global Trade Item Number''). On jedinstveno identificira proizvod širom svijeta i čini bazu GS1 sistema.

Osnovni GS1 standardi su:

{{colbegin|colwidth=}}
* [[Application Level Events | Application Level Events (ALE)]]
* Core Business Vocabulary (CBV)
* [[International Article Number|EAN]]/[[Universal Product Code|UPC]] barcodes
* [[Electronic Product Code|EPC/RFID tags]]
* [[EPCIS]]
* [[GEPIR]]
* Global Data Model
* [[Global Data Synchronization Network|Global Data Synchronization Network (GDSN)]]
* [[Global Document Type Identifier|Global Document Type Identifier (GDTI)]]
* [[Global Individual Asset Identifier|Global Individual Asset Identifier  (GIAI)]]
* [[Global Identification Number for Consignment|Global Identification Number for Consignment (GINC)]]
* [[Global Location Number|Global Location Number (GLN)]]
* [[Global Product Classification|Global Product Classification (GPC)]]
* [[Global Returnable Asset Identifier|Global Returnable Asset Identifier (GRAI)]]
* [[Global Service Relationship Number|Global Service Relationship Number (GSRN)]] 
* [[Global Shipment Identification Number|Global Shipment Identification Number (GSIN)]] 
* [[Global Trade Item Number|Global Trade Item Number (GTIN)]] 
* [[GS1-128]]
* [[GS1 DataBar]]
* [[Data Matrix|GS1 DataMatrix]]
* GS1 Digital Link
* [[GS1 EDI]]
* [[ITF-14]]
* [[Low-Level Reader Protocol|Low-Level Reader Protocol (LLRP)]] 
* [[Object Naming Service|Object Name Service (ONS)]]
* [[Serial Shipping Container Code|Serial Shipping Container Code (SSCC)]] 
{{colend}}

Mnogi GS1 standardi su ujedno i [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]] standardi. Na primjer: GTIN, GLN i SSCC .&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.iso.org/organizations-in-cooperation-with-iso.html|title=Organizations in cooperation with ISO|website=www.iso.org|language=en|access-date=28. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

GS1 također djeluje kao sekretarijat za ISO’s Automatic identification and data capture techniques technical committee (''ISO tehnički odbor za automatsku identifikaciju i prikupljanje podataka'') ( ISO / IEC JTC 1 / SC 31 ).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iso.org/committee/45332.html|title=ISO/IEC JTC 1/SC 31 - Automatic identification and data capture techniques|website=www.iso.org|language=en|access-date=28. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

GS1 standardi razvijaju se i održavaju kroz GS1 Global Standards Management Process (GSMP - ''GS1 proces upravljanja globalnim standardima''), forum zasnovan na zajednici koja okuplja predstavnike različitih industrija i kompanija. Oni zajedno pronalaze i primjenjuju rješenja zasnovana na standardima, kako bi rješavali česte izazove u lancu snabdijevanja.

== Industrije ==

=== Maloprodaja ===
Maloprodaja je bila prva industrija s kojom je GS1 počeo sarađivati i ostala je njihov primarni fokus. Danas, GS1 posluje u četiri maloprodajna podsektora na globalnom nivou: [[Odjeća]], Svježa hrana, CPG i Roba široke potrošnje .

Ključna područja fokusa u maloprodaji uključuju [[održivost]], kvalitetu podataka, usklađenost sa regulatornim zahtjevima, sljedivost proizvoda od izvora do isporuke potrošačima i integraciju između proizvođača i dobavljača.

Kako se potrošači nastavljaju prebacivati sa kupovine u fizičkim trgovinama na kupovinu putem internet trgovina, oni očekuju konzistentno iskustvo kupovine, efikasnost, sigurnost i brzinu. GS1 je razvio standarde koji jedinstveno identificiraju proizvode u korist potrošača i za alate za pretraživanje, pružajući tačne i potpune informacije o proizvodima u digitalnom obliku.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://apparel.edgl.com/news/Tackling-Disruptive-Forces-through-Industry-Collaboration--108651|title=Tackling Disruptive Forces through Industry Collaboration|last=Communications|first=Edgell|access-date=28. 4. 2017|archive-date=4. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170204190604/http://apparel.edgl.com/news/Tackling-Disruptive-Forces-through-Industry-Collaboration--108651|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Velike kompanije za internet trgovinu poput eBaya, Amazona i Google Shoppinga zahtijevaju od kompanija da koriste GS1 GTIN identifikator kako bi mogle prodavati putem njihovih web stranica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pages.ebay.com/sellerinformation/news/springupdate2015/product-identifiers.html|title=Product Identifiers {{!}} eBay Seller Center|website=pages.ebay.com|language=en|access-date=28. 4. 2017|archive-date=14. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170514081447/http://pages.ebay.com/sellerinformation/news/springupdate2015/product-identifiers.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.repricerexpress.com/product-upcs-gtins/|title=Amazon Announcement: Product UPCs and GTINs - RepricerExpress|website=www.repricerexpress.com|language=en-US|access-date=28. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://commerce.googleblog.com/2015/09/reach-more-customers-online-add-gtins.html|title=Reach more customers online: Add GTINs to your Google Shopping data feed|work=Google Commerce|access-date=28. 4. 2017|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravstvo ===
Od 2005. godine GS1 djeluje u zdravstvu s primarnim ciljem poboljšanja sigurnosti pacijenata i povećanja efikasnosti lanca snabdijevanja.

Razvoj i primjena GS1 standarda u zdravstvu pomažu industriji u pogledu omogućavanja sljedivosti proizvoda od proizvođača do pacijenta, doprinose otkrivanju krivotvorenih proizvoda, pomažu u sprječavanju grešaka u pogledu ispravne dostave prepisanih lijekova, omogućavaju efikasno opozivanje i podržavaju kliničke procese. Više od 70 zemalja ima zakonske propise koji se odnose na zdravstvenu zaštitu ili zahtjeve trgovinskih partnera, gdje se GS1 standardi koriste iz gore navedenih razloga, kako za lijekove  tako i za medicinske uređaje. Članovi ''GS1 Healthcare'' uključuju više od 140 vodećih zdravstvenih organizacija širom sveta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gs1.org/healthcare|title=Healthcare|last=Anonymous|date=23. 12. 2014|website=www.gs1.org|language=en|access-date=28. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Ostale industrije ===
GS1 globalno djeluje u još tri druge ključne industrije: Transport i logistika, prehrambena industrija i tehnička industrija. 115 nacionalnih GS1 organizacija u preko 100 zemalja širom svijeta zajednički se fokusiraju na desetine industrijskih sektora.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.gs1.org/1/strategy/|title=GS1 Strategy|website=www.gs1.org|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180117131351/https://www.gs1.org/1/strategy/|archive-date=17. 1. 2018|url-status=dead|access-date=28. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Članstvo ==
GS1 ima preko 2 miliona članica širom svijeta. Kompanije mogu postati članom pridruživanjem lokalnoj - nacionalnoj GS1 organizaciji.

== Upravljanje i struktura ==
GS1 upravljanje ima tri nivoa:

* Prvi nivo - GS1 Generalna skupština, sastavljena od predstavnika svih nacionalnih organizacija.
* Drugi nivo - GS1 Upravni odbor odgovoran za globalno strateško upravljanje (sastavljen od ključnih lidera iz multinacionalnih kompanija i nacionalnih GS1 organizacija). Članovi GS1 Upravnog odbora su visoko rangirani predstavnici sljedećih organizacija:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gs1.org/about/management-board|title=GS1 Management Board|access-date=5. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
** Abudawood
** Alibaba Group
** B. Braun Melsungen
** Peking Hualian Group
** bol.com
** Forum potrošačke robe
** Dr. Oetker
** [[Google]]
** Grupo Bimbo
** Grupo Éxito
** IGA
** Kompanija JM Smucker
** Johnson &amp;amp;amp; Johnson
** L'Oréal
** LF Logistika
** Metro AG
** Nestlé
** Procter &amp;amp;amp; Gamble
** Reliance Retail
** Kraljevski koledž liječnika i hirurga iz Kanade
** GS1 Australija
** GS1 Kanada
** GS1 Kina
** GS1 Egipat
** GS1 Francuska
** GS1 Nemačka
** GS1 Hong Kong
** GS1 Italija
** GS1 Paragvaj
** GS1 US
** GS1 Vijetnam
* Treći nivo - GS1 Globalni ured i nacionalne GS1 organizacije. GS1 Globalni ured vodi razvoj i održavanje novih standarda. Nacionalne GS1 organizacije fokusirane su na lokalnu implementaciju usluga i standarda. Nacionalni GS1 Upravni odbori odgovorni su za lokalne strateške smjernice (sastavljeni od ključnih lidera iz lokalnih kompanija).

Postoje još dva odbora na globalnom nivou:

* GS1 Odbor za izvrsnost podataka (zadužen za GS1 strategiju koja se tiče podataka)
* GS1 Odbor za inovacije i EPCglobal Odbor guvernera (zadužen za GS1 inovacije i aktivnosti istraživanja i razvoja).&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

== Finansiranje ==
Nacionalne GS1 organizacije širom svijeta finansiraju se putem naplate godišnjih članarina i naknada za pružanje usluga lokalnim članicama.

== Partneri ==
GS1 ima partnerstvo sa drugim međunarodnim organizacijama. Neki od tih partnera su:

* Forum potrošačke robe &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theconsumergoodsforum.com/partners-and-sponsors/our-strategic-alliances|title=Strategic Alliances of The Consumer Goods Forum|website=www.theconsumergoodsforum.com|language=en-gb|access-date=28. 4. 2017|archive-date=6. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170506010405/http://www.theconsumergoodsforum.com/partners-and-sponsors/our-strategic-alliances|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|Međunarodna organizacija za standarde (ISO)]] &lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
* [[NATO]] &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nato.int/docu/update/2006/01-january/e0131b.htm|title=NATO Update: NATO's Standardization Agency broadens cooperation - 31 Jan. 2006|website=www.nato.int|access-date=28. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
* [[Ujedinjene nacije]] &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://undocs.org/E/2015/INF/5|title=E/2015/INF/5 - E|website=undocs.org|language=en|access-date=28. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
* UN-ova agencija za izbjeglice (UNHCR) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wcoomd.org/en/media/newsroom/2007/november/the-world-customs-organization-and-gs1-sign-a-memorandum-of-understanding.aspx|title=World Customs Organization|website=www.wcoomd.org|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919053639/http://www.wcoomd.org/en/media/newsroom/2007/november/the-world-customs-organization-and-gs1-sign-a-memorandum-of-understanding.aspx|archive-date=19. 9. 2015|url-status=dead|access-date=28. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
* Svjetska carinska organizacija (WCO)
* Međunarodno društvo za kvalitetu u zdravstvenoj zaštiti (ISQua)
* Zajedničko inicijativno vijeće (JIC)

== Također pogledajte ==
* Spisak GS1 kodova različitih zemalja

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gs1.org www.gs1.org]

[[Kategorija:Organizacije za standardizaciju]]
[[Kategorija:Neprofitne organizacije]]
[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]</text>
      <sha1>8bt47nxn2yfe09sk442bm16gvssuzsh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ANKRD24</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477863</id>
    <revision>
      <id>3916726</id>
      <parentid>3885688</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T13:37:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23018" sha1="0hqzan8xxxst6tc1iwjzn3lm18irccr" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
[[Datoteka:ANKRD24.jpg|thumb|Predviđena tercijarna struktura ANKRD24 upotrebom I-TASSER-a&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://zhanglab.ccmb.med.umich.edu/I-TASSER/|title=I-TASSER server for protein structure and function prediction|website=zhanglab.ccmb.med.umich.edu|access-date=26. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;|320x320px]]
'''Ankirin ponavljajući  domen-sadržavajući protein 24''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om  '''ANKRD24'''.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = ankyrin repeat domain-containing protein 24 [Homo sapiens] - Protein - NCBI|url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_597732.1|website = www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date = 7. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovaj gen je također znan i kao  ''KIAA1981''&lt;ref&gt;{{Cite web|title = ANKRD24 - Ankyrin repeat domain-containing protein 24 - Homo sapiens (Human) - ANKRD24 gene &amp; protein|url = https://www.uniprot.org/uniprot/Q8TF21|website = www.uniprot.org|access-date = 7. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;. Funkcija proteina kod ljudi još uvijek nije poznata. ANKRD24 je u porodici proteina koja sadrži domen [[ankirinsko ponavljanje|ankirinskog ponavljanja]].

== Gen ==
=== Lokus ===
[[slika:Locus of ANKRD24.png|thumb|320x320px|[[citogenetika|Citogenetička]] lokacija gena ANKRD24 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=ANKRD24|title=Gene Card entry for ANKRD24|website=Gene Card|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;]]
[[slika:ANKRD24 gene neighborhood.png|thumb|320x320px|Susjedstvo gena ANKRD24 &lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?LinkName=nuccore_gene&amp;from_uid=126723389#genomic-context|title=ANKRD24 ankyrin repeat domain 24 [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;]]
Gen se nalazi na hromosomu 19 na poziciji p13.3 prednjeg lanca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=ANKRD24|title=Gene Card Entry on ANKRD24|website=www.genecards.org|access-date=7. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Gene/Summary?db=core;g=ENSG00000089847;r=19:4183354-4224814|title=Gene: ANKRD24 (ENSG00000089847) - Summary - Homo sapiens - Ensembl genome browser 84|website=useast.ensembl.org|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Gen je dugačak 4041 parova baza i sadrži 29 egzona.&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/NM_133475.1|title=Homo sapiens ankyrin repeat domain 24 (ANKRD24), mRNA - Nucleotide - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=26. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; U susjedstvu je gena ''[[SIRT6]]'', koji kodira protein [[sirtuin]]-6 i gena ''[[EBI3]]'',koji kodira protein [[Epstein-Barrov gen 3 virusne indukcije|Epstein-Barrovog gena3 virusne indukcije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/170961|title=ANKRD24 ankyrin repeat domain 24 [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Ekspresija ===
Obrazac ekspresije ANKRD24 je nekarakterističan. U uslovima rasta i proliferacije ćelija, nivo ekspresije se povećava. U tumorima klice, [[gliom]]a i [[rak prostate|raka prostate]], ekspresja je povišena u odnosu na druga stanja bolesti. Tokom razvoja, nivo ekspresije je povišen u fazi [[blastocist]]a. U odraslih je povišen nivo ekspresije u [[placenta|placenti]], [[želudac|želucu]], [[bubrezi]]ma i [[oko|oku]] u odnosu na druga tkiva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/UniGene/ESTProfileViewer.cgi?uglist=Hs.197872|title=EST Profile - Hs.197872|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, rezultati eksperimentalnih profila ekspresije gena nisu konzistentni u odnosu na ekspresiju ANKRD24, što upućuje na [[redundancija gena|redundanciju]] gena i njegovog proteinskog proizvoda.

== iRNK ==
=== Alternativna ekspresija ===
Predviđeno je 13 [[alternativna prerada RNK|varijanti prerade]] [[transkripcija (genetika)|transkripata]] [[iRNK]] ANKRD24-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_597732.1|title=ankyrin repeat domain-containing protein 24 [Homo sapiens] - Protein - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Protein ==
=== Opća svojstva ===
Protein ANKRD24 dugačak je 1146 [[aminokiselina]], ima molekulsku težinu 124 kDa i  [[izoelektrična tačka|izoelektričnu tačku]] od 4,98.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://workbench.sdsc.edu/|title=SDSC Biology Workbench|website=workbench.sdsc.edu|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Predviđa se da se [[sekundarna struktura proteina|sekundarna struktura]] sastoji od svih [[alfa-heliks]]a i da neće sadržavati ni jedan [[beta-list]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sbg.bio.ic.ac.uk/phyre2/phyre2_output/edf8a2f434ea859e/summary.html|title=Phyre 2 Results for My_protein|website=www.sbg.bio.ic.ac.uk|access-date=27. 4. 2016}}{{Dead link|date=maj 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; Predviđa se da će [[tercijarna struktura proteina]] biti spiralna zavojnica.

=== Sastav ===
ANKRD24 ima relativno visok sadržaj [[alanin]]a (15,0%), [[glutaminska kiselina|glutaminske kiseline]] (13,5%) i [[leucin]]a (11,0%) i relativno nizak sadržaj [[cistein]]a ( 1,5%), [[fenilalanin]]a (0,7%), [[triptofan]]a (0,2%) i [[tirozin]]a (0,8%). Protein sadrži pozitivne klastere koji bi mogli biti [[Sekvenca jedarne lokalizacije|signali jedarne lokalizacije]]. Protein nema značajnije nakupine negativnog naboja i nema značajne obrasce naboja uopće.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://workbench.sdsc.edu|title=SAPS submission on ANKRD24|date=|website=Biology WorkBench|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

;Aminokiselinska sekvenca

&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MKTLRARFKK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TELRLSPTDL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GSCPPCGPCP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IPKPAARGRR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QSQDWGKSDE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RLLQAVENND&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;APRVAALIAR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KGLVPTKLDP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EGKSAFHLAA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MRGAASCLEV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MIAHGSNVMS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ADGAGYNALH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LAAKYGHPQC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LKQLLQASCV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VDVVDSSGWT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ALHHAAAGGC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSCSEVLCSF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KAHLNPQDRS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GATPLIIAAQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MCHTDLCRLL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LQQGAAANDQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DLQGRTALML&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ACEGASPETV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EVLLQGGAQP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GITDALGQDA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AHYGALAGDK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LILHLLQEAA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QRPSPPSALT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EDDSGEASSQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NSMSSHGKQG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;APKKRKAPPP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PASIPMPDDR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DAYEEIVRLR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QERGRLLQKI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RGLEQHKERR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QQESPEASSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HILERQVQEL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QQLLVERQEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KESLGREVES&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LQSRLSLLEN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ERENTSYDVT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLQDEEGELP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DLPGAEVLLS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RQLSPSAQEH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LASLQEQVAV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LTRQNQELME&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KVQILENFEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DETQMEVEAL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AEVIPLALYD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SLRAEFDQLR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RQHAEALQAL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RQQETREVPR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EEGAACGESE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VAGATATKNG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PTHMELNGSV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;APETKVNGAE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TIDEEAAGDE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TMEARTMEAE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ATGAEATGAE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ATGAKVTETK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PTGAEVREME&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TTEEEANMET&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KPTGAQATDT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ETTGVEAMGV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EATKTKAEEA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EMQAYGVGAG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QAEPPVTGTT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NMEATGSRAT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GMESTGVSAT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GVENPGVEAT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VPGISAGPIL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HPGAAEASEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LQVELETRIR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GLEEALRQRE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;REAAAELEAA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LGKCEAAEAE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AGRLRERVRE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AEGSGASGGG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GGDTTQLRAA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LEQAREDLRD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RDSRLRELEA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ASACLDEARA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SRLLAEEEAR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GLRAELAQRE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EARLEQSREL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EVLREQLATA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RATGEQQRTA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AAELGRARDA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AEARVAELPA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ACEEARQGLA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ELREASEALR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QSVVPASEHR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RLQEEALELR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GRAASLEQEV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VATGKEAARL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RAELERERVC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SVALSEHERI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VGTLQANVAQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LEGQLEELGR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RHEKTSAEVF&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QVQREALFMK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SERHAAEAQL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ATAEQQLRGL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RTEAERARQA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QSRAQEALDK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AKEKDKKITE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSKEVFNLKE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ALKEQPAALA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TPEVEALRDQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VKDLQQQLQE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AARDHSSVVA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LYRSHLLYAI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QGQMDEDVQR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ILSQILQMQR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LQAQGR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
;Simboli
{{refbegin|3}}
'''C''':  [[Cistein]] &lt;br&gt;
'''D''': [[Asparaginska kiselina]] &lt;br&gt;
'''E''': [[Glutaminska kiselina]] &lt;br&gt;
'''F''':  [[Fenilalanin]] &lt;br&gt;
'''G''':  [[Glicin]] &lt;br&gt;
'''H''':  [[Histidin]] &lt;br&gt;
'''I''':  [[Izoleucin]] &lt;br&gt;
'''K''': [[Lizin]] &lt;br&gt;
'''L''': [[Leucin]] &lt;br&gt;
'''M''':  [[Metionin]] &lt;br&gt;
'''N''':  [[Asparagin]] &lt;br&gt;
'''P''':  [[Prolin]] &lt;br&gt;
'''Q''':  [[Glutamin]] &lt;br&gt;
'''R''':  [[Arginin]] &lt;br&gt;
'''S''':  [[Serin]] &lt;br&gt;
'''T''':  [[Treonin]] &lt;br&gt;
'''V''':  [[Valin]] &lt;br&gt;
'''W''':  [[Triptofan]] &lt;br&gt;
'''Y''':  [[Tirozin]]
{{refend}}

===Subćelijska lokalizacija===
Predviđa se da se protein ANKRD24 [[lokalizacija proteina|lokalizira]] u [[ćelijsko jedro|jedrima]] [[ćelije (biologija)|ćelija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=ANKRD24|title=Gene Card Entry on ANKRD24|website=www.genecards.org|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Domeni ===
ANKRD24 je u [[porodica proteina|porodici proteina]] koja sadrži [[Ankirinsko ponavljanje|ankirin-ponavljajućere]] domene. Ponavljanja ankirina poznata su po tome što ulaze u  [[interakcija protein-protein|interakcije protein-protein]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mosavi LK, Cammett TJ, Desrosiers DC, Peng ZY | title = The ankyrin repeat as molecular architecture for protein recognition | journal = Protein Science | volume = 13 | issue = 6 | pages = 1435–48 | date = juni 2004 | pmid = 15152081 | pmc = 2279977 | doi = 10.1110/ps.03554604 }}&lt;/ref&gt; Protein takođe sadrži dvije regije [[Upredena zavojnica|upredene zavojnice]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title = ANKRD24 - Ankyrin repeat domain-containing protein 24 - Homo sapiens (Human) - ANKRD24 gene &amp; protein|url = https://www.uniprot.org/uniprot/Q8TF21|website = www.uniprot.org|access-date = 8. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Post-translacijska modifikacija ===
Predviđa se da se ANKRD24  podvrgava C-manodilaciji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetCGlyc/|title=NetCGlyc 1.0 Server|website=www.cbs.dtu.dk|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Interaktivni proteini ===
Predviđa se da ANKRD24 stupa u interakciju s diskovima velikog homologa 4 ([[DLG4]]), faktora produženja [[eukariot]]ske translacije 1-alfa 1 ([[Faktor produženja eukariotskog prevođenja 1 alfa 1|EEF1A1]], unc-119 homologa A ([[Proteinski unc-119 homolog|UNC119]]), regulatornim faktorom vremena replikacije 1 ([[RIF1]]), proteinom kinaza C i supstratom kazein-[[kinaza]] u neuronima 1 ([[PACSIN1]]), podjedinicom jedarnog  faktors NF-kappa-B p105 ([[NFKB1]]), kolesti-5-en-3β, 7α-diol 3β-dehidrogenaza ([[holest-5-en-3beta, 7alfa-diol 3beta-dehidrogenaza|HSD3B7]]om, homologom smrtonosnih divovskih larvi 2 (L2GL2) i glukokortikoidom induciranim 1 (GLC) CI1.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.ebi.ac.uk/intact/interactions?conversationContext=3&amp;query=ANKRD24 | title = 8 binary interactions found for search term ANKRD24 | work = IntAct Molecular Interaction Database | publisher = EMBL-EBI | access-date = 25. 8. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.innatedb.com/?conversationContext=1|title=InnateDB: Systems Biology of the Innate Immune Response|last=al.|first=David Lynn et|website=www.innatedb.com|access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mentha.uniroma2.it/?conversationContext=1|title=mentha: the interactome browser|website=mentha.uniroma2.it|access-date=24. 4. 2016|archive-date=26. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826120144/http://mentha.uniroma2.it/?conversationContext=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mint.bio.uniroma2.it/mint/Welcome.do|title=mint database|website=mint.bio.uniroma2.it|access-date=24. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20060506110418/http://mint.bio.uniroma2.it/mint/Welcome.do|archive-date=6. 5. 2006|url-status=dead|archive-date=6. 5. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060506110418/http://mint.bio.uniroma2.it/mint/Welcome.do}}&lt;/ref&gt; Karakterizacija ovih interakcija još nije obavljena.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = STRING: functional protein association networks|url = http://string-db.org|website = string-db.org|access-date = 8. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Homologija ===
[[slika:ANKRD24 unrooted phylogenetic tree.png|thumb|280px| Neukorijenjeno [[filogenetsko stablo]] ANKRD24 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://workbench.sdsc.edu|title=DRAWTREE|date=|website=Biology WorkBench|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt;]]
ANKRD24 nema ljudskog [[paralog]]a. Ortolognii proteini nalaze se u drugim organizmima. Sljedeća tabela predstavlja neke od ortologa pronađenih korištenjem pretraživanja u [[BLAST]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi|title=BLAST: Basic Local Alignment Search Tool|website=blast.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; [[BLAT (bioinformatiks)|BLAT-u]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://genome.ucsc.edu/FAQ/FAQblat.html|title=UCSC Genome Bioinformatics: FAQ|website=genome.ucsc.edu|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, ovaj popis nije konačan za ortologe ANKRD24 i namijenjen je samo prikazivanju široke raznolikosti vrsta za koje se mogu naći ortolozi ANKRD24.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|
|'''Rod vrste'''
|'''Uobičajeno ime'''
|'''Datiranjedivergencije (milioni godina)'''&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hedges SB, Marin J, Suleski M, Paymer M, Kumar S | title = Tree of life reveals clock-like speciation and diversification | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 32 | issue = 4 | pages = 835–45 | date = april 2015 | pmid = 25739733 | pmc = 4379413 | doi = 10.1093/molbev/msv037 | arxiv = 1412.4312 }}&lt;/ref&gt;
|'''Pristup [[nukleotid]]ima'''
|'''Pristup [[protein]]ima'''
|'''Dužina sekvence (bp)'''
|'''Dužina sekvence (aa)'''
| '''E-vrijednost'''
| '''Identitet sekvence (%)'''
| '''Sličnost sekvence (%)'''
|-
|'''1'''
|'' [[Homo sapiens]]''
|Ljudi
|'''0'''
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nucleotide/126723389?report=genbank&amp;log$=nuclalign&amp;blast_rank=1&amp;RID=CSXSWNZE014 NM_133475.1]
|NP_597732.1
|4041
|1146
|
|100
|100
|-
|'''2'''
|''Nomascus leucogenys''
| Sjeverni bjeloobrazni gibon 
|19,9
|XM_012503370.1
|XP_012358824.1
|3675
|1165
|0
|95
|96
|-
|'''3'''
|''Otolemur garnettii''
|Malouhi galago
|75,9
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/831224342?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=74&amp;RID=BS1FD1WA014 XM_012804592.1]
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/831224342?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=74&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_012660046.1]
|4181
|1035
|0
|83
|87
|-
|'''4'''
|''Trichechus manatus latirostris''
|Floridski manati
|105
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/471381446?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=57&amp;RID=BS1FD1WA014 XM_004378459.1]
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/471381446?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=57&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_004378516.1|]
|3354
|1117
|0
|81
|86
|-
|'''5'''
|''Eptesicus fuscus''
|Veliki smeđi šišmiš
|97,5
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/641718535?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=64&amp;RID=BS1FD1WA014 XM_008150610.1]
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/641718535?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=64&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_008148832.1]
|3369
|1122
|0
|80
|84
|-
|'''6'''
|''Ailuropoda melanoleuca''
|Gigantska panda
|97,5
|XM_002928471.2
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/301786198?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=73&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_002928517.1]
|3729
|1116
|0
|80
|84
|-
|'''7'''
|''Loxodonta africana''
|Afrički  savanski slon 
|105
|XM_003421925.2
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/344306599?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=63&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_003421973.1]
|4049
|1345
|0
|79
|85
|-
|'''8'''
|''Octodon degus''
|Degu
|90,9
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/507651197?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=68&amp;RID=BS1FD1WA014 XM_004632746.1]
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/507651197?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=68&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_004632803.1]
|3381
|1126
|0
|79
|84
|-
|'''9'''
|''Chrysochloris asiatica''
|Bjelokapa krtica
|105
|XM_006869037.1
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/586477109?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=76&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_006869099.1]
|3747
|1248
|0
|78
|85
|-
|'''10'''
|''Orcinus orca''
|Kit-ubica
|97,5
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/466047778?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=69&amp;RID=BS1FD1WA014 XM_004277648.2]
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/466047778?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=69&amp;RID=BS1FD1WA014 XP_004277696.1]
|3482
|1079
|0
|77
|82
|-
|'''11'''
|''Chelonia mydas''
| Zelena morska kornjača
|320,5
|XM_007072230.1
|XP_007072292
|3051
|1016
|9.00E-178
|63
|77
|-
|'''12'''
|''Ficedula albicollis''
| Ogrličasta muholovka
|320,5
|XM_005060250.1
|XP_005060307
|1885
|621
|2.00E-171
|60
|74
|-
|'''13'''
|''Gekko japonicus''
|Japanski gekon
|320,5
|XM_015410656.1
|XP_015266142
|3057
|1019
|3.00E-175
|58
|75
|-
|'''14'''
|''Python bivittatus''
|Burmanski piton
|320,5
|XM_007434390
|XP_007434452
|3192
|1063
|1.00E-167
|58
|75
|-
|'''15'''
|''Falco cherrug''
|Stepski soko
|320,5
|XM_014277718.1
|XP_014133193
|1431
|476
|0
|57
|71
|-
|'''16'''
|''Stegastes partitus''
| Dvobojna samodopadnica
|429,6
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/657579232 XM_008295305.1]
|XP_008293527.1
|3629
|1095
|2.00E-90
|41
|55
|-
|'''17'''
|''Trichomonas vaginalis'' G3
|''Trichomonas vaginalis''
|2040
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/123506712 XM_001329224.1]
|XP_001329259
|774
|257
|2.00E-24
|34
|54
|-
|'''18'''
|''Ciona intestinalis''
|Vazasta tunikata
|733
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/699255321 XM_009863371.1]
|XP_009861673
|3156
|956
|9.00E-24
|32
|48
|-
|'''19'''
|''Talaromyces stipitatus''
|Gljiva
|1302,5
|[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/242816800 XM_002486774.1]
|XP_002486819.1
|3216
|1071
|3.00E-18
|32
|51
|-
|'''20'''
|''Cryptococcus neoformans''
|Kvasac
|1302,5
| [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/799342266 XM_012197089.1]
|XP_012052479.1
|943
|236
|3.00E-16
|32
|51
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 19]]</text>
      <sha1>0hqzan8xxxst6tc1iwjzn3lm18irccr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CCDC94</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477995</id>
    <revision>
      <id>3916780</id>
      <parentid>3887843</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T22:36:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916780</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15493" sha1="8t185gd96nuhnbfsp6dkj87wk1iy32h" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Protein 94 domena upredene zavojnice''' (CCDC94) je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''CCDC94'''.&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;&gt;{{cite web|title=Coiled-coil domain-containing 94 ''Homo sapiens''|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/55702|publisher=NCBI|access-date=10. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;  Protein CCDC94 sadrži upredenu zavojnicu, domena nepoznate funkcije (DUF572), neokarakterizirani konzervirani protein (COG5134) i nedostaje mu [[transmembranski domen]].

==Gen ==
=== Pregled===
[[slika:Genomic location of CCDC94 at 19p13.3.png|thumb|80px|Genomska lokacija CCDC94 na lokusu 19p13.3&lt;ref name=GeneCards&gt;{{cite web|title=Coiled-coil domain-containing 94|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=CCDC94&amp;search=ccdc94|publisher=GeneCards|access-date=12. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;]]
''CCDC94'' je dug 21.975 baznih parova, orijentiran na plus lancu [[hromosom 19 (čovjek)|hromoosma 19]] od 4.247.111. – 4.269.085. baznog para.&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;/&gt; Genski produkt dug je  1,441 [[bazni par|baznih parova]] [[iRNK]] sa osam predviđenih  [[egzon]]a u ljudskom genu. Kao što je predvidio [[Ensembl]], postoji jedan [[alternativna prerada RNK|alternativni oblik prerade]] koji kodira protein.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Transcript variants|url=http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Gene/Variation_Gene/Table?g=ENSG00000105248;r=19:4247076-4269087|publisher=Ensemble|access-date=10. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; Ovaj prerađeni oblik sadrži pet egzona, a četiri od njih su kodirajući. Predviđanje i analiza promotora izvedena je pomoću programa ''ElDorado''.&lt;ref name=Genomatix&gt;{{cite web|title=ElDorado:Genomes and Annotation|url=http://www.genomatix.de/online_help/help_eldorado/introduction.html|publisher=Genomatix|access-date=11. 5. 2013|archive-date=22. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210522225314/https://www.genomatix.de/online_help/help_eldorado/introduction.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Predviđena promotorska regija obuhvata 714 baznih parova, od 4.246.532. do 4.247.245.,  na plus lancu hromosoma 19.
[[slika:CCDC94 secondary structure as predicted by PHYRE2.png|thumb|280px|Tercijarna struktura CCDC94 prema PHYRE2-u.&lt;ref name=PHYRE2 /&gt;]]

=== Gensko susjedstvo ===
'' CCDC94 '' nalazi se neposredno uz gen [[EBI3]] (4,229,540-4,237,525) na pozitivnom polulancu DNK. Gen [[SH2 domen]]a (4,278,598-4,290,720) leži uzvodno od ''CCDC94'' na pozitivnom polulancu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Coiled-coil domain-containing 94 ''Homo sapiens''|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/55702|publisher=NCBI|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

=== [[Ekspresija gena]]===
[[slika:CCDC94 Geo profile expression in normal tissues..png|thumb|280px|Profil ekspresije CCDC94 Geo u normalnim tkivima.&lt;ref name=&quot;NCBI&quot;/&gt;]]
''CCDC94'' eksprimiran je u niskim do umjerenim nivoima u većini dijelova tijela. Međutim, blago povišeni nivoi ''CCDC94'' izraženi su u [[tireoidea|štitnjači]], [[pluća|plućima]], [[dendritska ćelija|dendritskim ćelijama]] i [[limfoblast]]ima. Podaci o ekspresiji dostupni su na BioGPS.&lt;ref name=BioGPS&gt;{{cite web|title=Tissue-specific mRNA expression|url=http://biogps.org/#goto=genereport&amp;id=55702|publisher=BioGPS|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; GEO expression data is available from NCBI.&lt;ref name=NCBI&gt;{{cite web|title=CCDC94:Multiple Normal Tissues|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geoprofiles/69554645|publisher=NCBI|access-date=12. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Protein ==

=== Obilježavajuća svojstva ===

CCDC94 pripada porodici CWC16 &lt;ref&gt;{{cite web|title=GeneCards:CCDC94|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=CCDC94&amp;search=ccdc94|publisher=GeneCards|access-date=10. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; a njegova funkcija nije dobro shvaćena. Ljudski oblik ima 323 aminokiselinska ostataka, sa [[izoelektrična tačka|izoelektričnom tačkom]] 5,618 i [[molekularna masa|molekulsom masom]] 37,086 [[Dalton (jedinica)|daltona]] . Ne postoje predviđeni transmembranski domeni.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Biology WorkBench SAPS Program |url=http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |publisher=Biology WorkBench |access-date=11. 5. 2013 |archive-date=11. 8. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031404/http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jedan oblik alternativne prerade ''CCDC94'' kodira protein sa 161 aminokiselinom.&lt;ref name=Ensemble&gt;{{cite web|title=Transcript: CCDC94|url=http://www.ensembl.org/Homo_sapiens/Transcript/Summary?g=ENSG00000105248;r=19:4247076-4269087;t=ENST00000262962|publisher=Ensemble|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; Domeni  DUF572 i COG5134 nalaze se na ostacima 1-319 , odnodno 7-108.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Coiled-coil domain-containing 94|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_060544.2|publisher=NCBI|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; Područje domena upredene zavojnice nalazi se na ostacima 105–206.&lt;ref&gt;{{cite web|title=UniProt CCDC94|url=https://www.uniprot.org/uniprot/Q9BW85|publisher=UniProt|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; Unutarćelijska lokalizacija CCDC94 još nije eksperimentalno utvrđena, ali bioinformatička analiza pomoću PSORT-a visoko sugerira da  je CCDC94 u jedru,  zbog prisustva jedarnih lokalizacijskih signala.&lt;ref name=&quot;PSORT Prediction&quot;&gt;{{cite web|title=PSORT Prediction|url=http://psort.hgc.jp/form2.html|publisher=PSORT|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
[[slika:The CCDC94 protein construct, including the COG5134, DUF572, and coiled-coil domains..png|thumb|280px|Konstrukt proteina  CCDC94, uključujući COG5134, DUF572 i domene upredene zavojnice]]

===Aminokiselinmska sekvenca===
{{refbegin|3}}
'''C''':  [[Cistein]] &lt;br&gt;
'''D''': [[Asparaginska kiselina]] &lt;br&gt;
'''E''': [[Glutaminska kiselina]] &lt;br&gt;
'''F''':  [[Fenilalanin]] &lt;br&gt;
'''G''':  [[Glicin]] &lt;br&gt;
'''H''':  [[Histidin]] &lt;br&gt;
'''I''':  [[Izoleucin]] &lt;br&gt;
'''K''': [[Lizin]] &lt;br&gt;
'''L''': [[Leucin]] &lt;br&gt;
'''M''':  [[Metionin]] &lt;br&gt;
'''N''':  [[Asparagin]] &lt;br&gt;
'''P''':  [[Prolin]] &lt;br&gt;
'''Q''':  [[Glutamin]] &lt;br&gt;
'''R''':  [[Arginin]] &lt;br&gt;
'''S''':  [[Serin]] &lt;br&gt;
'''T''':  [[Treonin]] &lt;br&gt;
'''V''':  [[Valin]] &lt;br&gt;
'''W''':  [[Triptofan]] &lt;br&gt;
'''Y''':  [[Tirozin]]
{{refend}}

&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MSERKVLNKY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YPPDFDPSKI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PKLKLPKDRQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YVVRLMAPFN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MRCKTCGEYI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YKGKKFNARK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ETVQNEVYLG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LPIFRFYIKC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TRCLAEITFK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TDPENTDYTM&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EHGATRNFQA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EKLLEEEEKR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VQKEREDEEL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NNPMKVLENR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TKDSKLEMEV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LENLQELKDL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NQRQAHVDFE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AMLRQHRLSE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EERRRQQQEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DEQETAALLE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EARKRRLLED&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SDSEDEAAPS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PLQPALRPNP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TAILDEAPKP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KRKVEVWEQS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VGSLGSRPPL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SRLVVVKKAK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ADPDCSNGQP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QAAPTPGAPQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NRKEANPTPL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;TPGASSLSQL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GAYLDSDDSN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GSN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

===Proreinske interakcije===
Analiza interakcije proteina sa CCDC94 provedena je pomoću računarskih alata. Preko baze podataka MINT nisu identificirane bilo kakve interakcije.&lt;ref name=MINT&gt;{{cite web|title=MINT Protein Interactions|url=http://mint.bio.uniroma2.it/mint/search/search.do|publisher=MINT|access-date=22. 5. 2021|archive-date=30. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220330012050/https://mint.bio.uniroma2.it/mint/search/search.do|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pokazano je da CCDC94 komunicira sa CDC5L, PLRG1 i PRPF19, sa najvećim rezultatom na osnovu testa koimmunoprecipitacije protiv tagova.&lt;ref name=STRING&gt;{{cite web|title=Relevant datasets in Homo sapiens|url=http://string-db.org/newstring_cgi/show_set_evidence.pl?data_channel=experimental&amp;taskId=NaHhhmedEoEY&amp;allnodes=1|publisher=STRING|access-date=11. 5. 2013}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;  Pronađeno je šest dodatnih interaktivnih proteina. Bliža analiza pokazuje vrlo mali potencijal da ove interakcije budu stvarne, zbog čega nijednu ne treba smatrati stvarnom [[interakcija protein-protein|interakcijom protein-protein]]. Prikazana je interakcija proteina prema STRING-ovoj analizi.

==== Faktori transkripcije ====
CCDC94 ima promotorsku regiju koja sadrži mjesta za [[faktor transkripcije]] vezanja. Značajni faktori transkripcije, generirani su  programom ElDorado na Genomatixu:&lt;ref&gt;{{cite web|title=ElDorado:Genome and Annotation|url=http://www.genomatix.de/online_help/help_eldorado/introduction.html|publisher=Geonmatix|access-date=11. 5. 2013|archive-date=22. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210522225314/https://www.genomatix.de/online_help/help_eldorado/introduction.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
* Mijeloidni protein [[cinkov prst|cinkovog prsta]] (MZF1)
* Boks vilica H1 (Foxh1)
* Poboljšavač poliomavirusa A koji veže protein 3 (ETV4)
* E2F-myc aktivator/regulator [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] (E2F)
* SPI-1 proto-onkogen; hematopoetski [[transkripcijski faktor]] (PU1)

=== [[Posttranslacijske modifikacije]] ===
Bioinformatička analiza CCDC94 pomoću ''NetPhos''&lt;ref name=ExPasy&gt;{{cite web|title=NetPhos 2.0 server|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetPhos/|publisher=ExPasy|access-date=12. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; predvidila je sedam mjesta fosforilacije na ostacima [[serin]]a, tri na ostacima [[treonin]]a i tri na ostacima [[tirozin]]a. Dva fosforilirana ostatka treonina i svi tirozini su visoko konzervirani, što potkrepljuje njihova pojava na istom mjestu u nekoliko analiziranih [[ortolog]]a. Predviđeni fosforilirani tirozini s visokim rezultatima dogodili su se na polovini [[N-kraj]]a CCDC94, dok su ostaci serina fosforilirani na polovini [[C-kraja. '' Sulfinator '' je predvidio samo jedno mjesto sulfonizacije tirozina na aminokiselini 98.&lt;ref name=Sulfinator&gt;{{cite web|title=The Sulfinator|url=http://web.expasy.org/sulfinator/|publisher=ExPasy|access-date=12. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; Vrlo vjerovatno mjesta sumoilacije na ostacima 90, 24 i 270 predvidio je ''SUMOplot''.&lt;ref name=ABGENT&gt;{{cite web|title=SUMOplot Analysis Program|url=http://www.abgent.com/sumoplot|publisher=ABGENT|access-date=12. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

=== Tercijarna struktura ===
Pokazalo se da tercijarna struktura CCDC94 ima nekoliko regiona [[beta-list]]ova i samo jedan visoko predviđeni [[alfa heliks]] . Analiza PHYRE2 s  65 ostataka CCDC94, 20% cijele sekvence aminokiselina, modelirana je s 87,9% pouzdanosti.&lt;ref name=PHYRE2&gt;{{cite web|title=CCDC94 Tertiary Structure Prediction|url=http://www.sbg.bio.ic.ac.uk/phyre2/html/page.cgi?id=index|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Homologija ==
=== Ortholozi ===
CCDC94 je vrlo dobro konzerviran kod mnogih vrsta, a cjelokupni protein je konzerviran u svim svojim [[ortolog|ortolozima]].&lt;ref name=BLAST&gt;{{cite web|title=BLAST|url=http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi?PROGRAM=blastp&amp;BLAST_PROGRAMS=blastp&amp;PAGE_TYPE=BlastSearch&amp;SHOW_DEFAULTS=on&amp;LINK_LOC=blasthome|publisher=NCBI|access-date=12. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;  Međutim, konzervacija se ne proteže toliko unatrag kao do [[bakterija]]. [[Filogenetsko stablo]], generirano prema ''Biology WorkBench''&lt;ref name=&quot;Biology WorkBench&quot;&gt;{{cite web |title=Protein Analysis Tools |url=http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |publisher=Biology WorkBench |access-date=12. 5. 2013 |archive-date=11. 8. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031404/http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; pokazuje evolucijske odnose između CCDC94 vrste  ''[[Homo sapiens]]'' i njegovih ortologa.
Tabela u nastavku prikazuje konzerviranje CCDC94 među ortolozima:
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Rod (biologija)|Rod]] [[Vrsta (biologija)|Vrsta]] !!Uobičajeno ime organizma !! Divergencija od [[ljudi]]  (milioni godina) &lt;ref name=&quot;Time Tree&quot;&gt;{{cite web | title = Time Tree| url =http://www.timetree.org/| access-date = }}&lt;/ref&gt; !!Pristup proteinu u [[NCBI]] !! Sličnost sekvence &lt;ref name=&quot;BLAST&quot;/&gt;   !! Dužima proteina
|-
| ''[[Pan panicus]]'' || Bonobo (patuljasti čimpanza) || 6.3 || XP_003819321.1 || 99% || 323
|-
| ''[[gorile|Gorilla gorilla gorilla]]'' || Gorila || 8,8 || XP_004059817.1 || 98% || 286
|-
| ''[[Callithrix jacchus]]'' || Obični marmozet || 42,6 || XP_002761642.1 || 83% || 278
|-
| ''[[Mus musculus]]'' || Miš || 92,3 || NP_082657.1 || 87% || 314
|-
| ''[[Rattus norvegicus]]''|| Pacov || 92,4 || NP_001103143.1 || 87% || 313
|-
| ''[[Cricetulus griseus]]'' || Kineski hrčak || 92,4 || XP_003501789.1 || 85% || 321
|-
| ''[[Bos taurus]]'' || Goveče|| 94,4 || NP_001069159.1 || 89% || 320
|-
| ''[[Felis catus]]'' || Mačka|| 94,4 || XP_003981794.1 || 73% || 363
|-
| ''[[Sarcophilus harrisii]]'' || Tasmanijski šejtan|| 163,9 || XP_003760628.1 || 78% || 326
|-
| ''[[Monodelphis domestica]]'' || Oposum || 163.9 || XP_001374444.1 || 86% || 326
|-
| ''[[Gallus gallus]]'' || Crvena kokoška || 296,4 || XP_423475.3 || 84% || 291
|-
| ''[[Anolis carolinensis]]'' || Gušter || 324,5 || XP_003230268.1 || 72% || 311
|-
| ''[[Xenopou tropicalis]]'' ||Zapadna kandžasta žaba || 342,7 || NP_001017176.1 || 73% || 345
|-
| ''[[Xenopus laevis]]'' || Afrička kandžasta žaba || 371,2 || NP_001087648.1 || 83% || 280
|-
| ''[[Takifugu rubripes]]'' || Pufer-riba || 454,6 || XP_003962830.1 || 64% || 348
|-
| ''[[Acyrthosiphon pisum]]'' || Graškova uš (insekt) || 910 || NP_001155925.1 || 49% || 278
|-
| ''[[Harpegnathos saltor]]'' || Mrav || 910 || EFN80619.1 || 47% || 351
|}

=== Paralozi ===
CCDC94 ima samo jednpog paraloga, ''CCDC130'' ili ''MGC10471''.&lt;ref&gt;{{cite web|title=coiled-coil domain-containing 94|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=CCDC130&amp;search=ccdc130|publisher=GeneCards|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; CCDC130 je vrlo sličan CCDC94-u, jer sadrži i domene DUF572 i COG5134.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Coiled-coil domain-containing 130 ''Homo sapiens''|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_110445.1|publisher=NCBI|access-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat|CCDC94}}
*{{UCSC gene info|CCDC94}}

[[Kategorija:Geni]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 19]]</text>
      <sha1>8t185gd96nuhnbfsp6dkj87wk1iy32h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GALT</title>
    <ns>0</ns>
    <id>481727</id>
    <revision>
      <id>3916828</id>
      <parentid>3887988</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T10:24:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916828</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20365" sha1="jmwaoqzsxycp9yc0ruypwfg3ev2k1hj" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
{{Infokutija protein
| Symbol = GalP_UDP_transf
|Ime = [[N-terminal]]ni domen galaktoza-1-fosfat uridil-transferaze 
| image =
| width = 
| caption = 
| Pfam = PF01087
| Pfam_clan = CL0265 
| InterPro = 
| SMART = 
| PROSITE = PDOC00108
| MEROPS = 
| SCOP = 1hxp
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| CDD = 
}}
{{Infokutija protein
| Symbol = GalP_UDP_tr_C
| Ime = [[C-terminal]]ni domen galaktoza-1-fosfat uridil-transferaze
| image = PDB 1gup EBI.jpg
| width = 
| caption = Struktura nukleotidiltransferaze kompleksirane sa [[UDP]]-[[galaktoza|galaktozom]]
| Pfam = PF02744
| Pfam_clan = CL0265 
| InterPro = IPR005850
| SMART = 
| PROSITE = PDOC00108
| MEROPS = 
| SCOP = 1hxp
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| CDD = 
}}
'''Galaktoza-1-fosfat uridililtransferaza''' – '''GALT''' ili '''G1PUT''' –  je [[enzim]] ([[EC broj|EC 2.7.7.12]]) odgovoran za pretvaranje unesene [[galaktoza|galaktoze]] u [[glukoza|glukozu]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: GALT galactose-1-phosphate uridylyltransferase| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2592}}&lt;/ref&gt;

Galaktoza-1-fosfat uridilililtransferaza (GALT) katalizira drugi korak [[Leloir]] puta [[metabolizam|metabolizma]] [[galaktoza|galaktoze]]:
: [[UDP-glukoza]] + [[galaktoza 1-fosfat]]&lt;math&gt;\rightleftharpoons&lt;/math&gt; [[glukoza 1-fosfat]] + [[UDP-galaktoza]]
:[[ekspresija gena|Ekspresija]] GALT -a kontrolira se djelovanjem gena [[FOXO3]]. Nedostatak ovog enzima dovodi do klasične [[galaktozemija|galaktozemije]] kod ljudi i može biti smrtonosan u dobi novorođenčadi ako se [[laktoza]] ne ukloni iz prehrane. Patofiziologija galaktozemije nije jasno definirana.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt;
&lt;gallery&gt;
 DGalactose Fischer.svg|[[Galaktoza]]
 D-glucose chain (Fischer).svg|[[Glukoza]]
&lt;/gallery&gt;
==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 379 [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]]  43.363 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/P07902#sequences |title=UniProt, P07902 |access-date=8. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MSRSGTDPQQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RQQASEADAA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AATFRANDHQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HIRYNPLQDE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WVLVSAHRMK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RPWQGQVEPQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLKTVPRHDP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LNPLCPGAIR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ANGEVNPQYD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;STFLFDNDFP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ALQPDAPSPG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PSDHPLFQAK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SARGVCKVMC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FHPWSDVTLP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LMSVPEIRAV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VDAWASVTEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LGAQYPWVQI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FENKGAMMGC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SNPHPHCQVW&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ASSFLPDIAQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;REERSQQAYK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SQHGEPLLME&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YSRQELLRKE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RLVLTSEHWL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VLVPFWATWP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YQTLLLPRRH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VRRLPELTPA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ERDDLASIMK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KLLTKYDNLF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ETSFPYSMGW&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;HGAPTGSEAG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ANWNHWQLHA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HYYPPLLRSA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TVRKFMVGYE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MLAQAQRDLT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PEQAAERLRA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LPEVHYHLGQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KDRETATIA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Strukturne studije ==
Trodimenzijsku strukturu pri rezoluciji 180 [[pikometar|pm]] ([[kristalografija rendgenskih zraka]]) GALT-a odredili su Wedekind, Frey i Rayment, a njihovom strukturnom analizom utvrđeno je da su ključne [[aminokiseline]] bitne za funkciju GALT. Među njima su [[leucin|Leu4]], [[fenilalanin|Phe75]], [[asparagin|Asn77]], [[asparagin|Asp78]], [[fenilalanin|Phe79]] i [[valin|Val108]], koji su u skladu s ostacima koji su uključeni, kako u eksperimente s [[tačkasta mutacija|tačkastom mutacijom]], tako i u klinički skrining koji imaju ulogu u ljudskoj galaktozemiji.&lt;ref name=&quot;mutations&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Seyrantepe V, Ozguc M, Coskun T, Ozalp I, Reichardt JK | title = Identification of mutations in the galactose-1-phosphate uridyltransferase (GALT) gene in 16 Turkish patients with galactosemia, including a novel mutation of F294Y. Mutation in brief no. 235. Online | journal = Human Mutation | volume = 13 | issue = 4 | pages = 339 | year = 1999 | pmid = 10220154 | doi = 10.1002/(SICI)1098-1004(1999)13:4&lt;339::AID-HUMU18&gt;3.0.CO;2-S | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Mehanizam ==
GALT katalizira drugu reakciju Leloirovog puta metabolizma galaktoze, [[hemijska kinetika|kinetikom]] modela ping pong bi-bi, mehanizmom [[dvostruki pomak]].&lt;ref name=&quot;test&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wong LJ, Frey PA | title = Galactose-1-phosphate uridylyltransferase: rate studies confirming a uridylyl-enzyme intermediate on the catalytic pathway | journal = Biochemistry | volume = 13 | issue = 19 | pages = 3889–94 | date = septembar 1974 | pmid = 4606575 | doi = 10.1021/bi00716a011 }}&lt;/ref&gt;  To znači da se neto reakcija sastoji od dva reaktanta i dva produkta (vidi gore navedenu reakciju), a odvija se prema sljedećem mehanizmu: enzim reagira s jednim [[supstrat (biohemija)|supstratom]], stvarajući jedan [[proizvod (biohemija)|proizvod]] i modificirani enzim, koji nastavlja reagirati s drugim supstrata za stvaranje drugog proizvoda, uz regeneraciju izvornog [[enzim]]a.&lt;ref name=&quot;bibi&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.mondofacto.com/facts/dictionary?double+displacement+mechanism |title=Archived copy |access-date=19. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303204044/http://www.mondofacto.com/facts/dictionary?double+displacement+mechanism |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  U slučaju GALT-a, ostatak His166 djeluje kao moćan [[nukleofil]] kako bi olakšao prijenos [[nukleotid]]a između UDP-heksoza i heksoza-1-fosfata.&lt;ref name=&quot;structure&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wedekind JE, Frey PA, Rayment I | title = Three-dimensional structure of galactose-1-phosphate uridylyltransferase from Escherichia coli at 1.8 A resolution | journal = Biochemistry | volume = 34 | issue = 35 | pages = 11049–61 | date = septembar 1995 | pmid = 7669762 | doi = 10.1021/bi00035a010 }}&lt;/ref&gt;

#UDP-glukoza + E-His&lt;math&gt;\rightleftharpoons&lt;/math&gt;glukoza-1-fosfat + E-His-UMP
#Galaktoza-1-fosfat + E-His-UMP&lt;math&gt;\rightleftharpoons&lt;/math&gt;UDP-galaktoza + E-His&lt;ref name=&quot;structure&quot;/&gt;
[[slika:GALT.JPG|left|thumb| Dvostepeno djelovanje galaktoza-1-fosfat uridililtransferaze. Slika prema:&lt;ref name=&quot;pic&quot;&gt;{{Cite web |url=http://web.virginia.edu/Heidi/chapter19/chp19frameset.htm |title=Archived copy |access-date=19. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081204112912/http://www.web.virginia.edu/Heidi/chapter19/chp19frameset.htm |archive-date=4. 12. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;]]

== Klinički značaj ==
Nedostatak GALT uzrokuje [[galaktozemija|klasičnu galaktozemiju]]. [[Galaktozemija]] je autosomno recesivni [[nasljedni poremećaj]] koji se može otkriti kod novorođenčadi i u djetinjstvu.&lt;ref name=&quot;Frido&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fridovich-Keil JL | title = Galactosemia: the good, the bad, and the unknown | journal = Journal of Cellular Physiology | volume = 209 | issue = 3 | pages = 701–5 | date = decembar 2006 | pmid = 17001680 | doi = 10.1002/jcp.20820 | s2cid = 32233614 }}&lt;/ref&gt;  Javlja se otprilike 1/40.000 – 60.000 živorođene djece. [[Klasična galaktozemija]] (G/G) uzrokovana je nedostatkom GALT aktivnosti, dok su češće kliničke manifestacije, [[Nedostatak galaktoza-1-fosfat uridililtransferaze Duarte (D/D) i Duarte/klasična varijanta (D/G)]] uzrokovane su slabljenjem aktivnosti GALT-a.&lt;ref name=&quot;Elsas 1995&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Elsas LJ, Langley S, Paulk EM, Hjelm LN, Dembure PP | title = A molecular approach to galactosemia | journal = European Journal of Pediatrics | volume = 154 | issue = 7 Suppl 2 | pages = S21-7 | year = 1995 | pmid = 7671959 | doi = 10.1007/BF02143798 | s2cid = 11937698 }}&lt;/ref&gt; Simptomi uključuju otkazivanje [[jajnik]]a, [[razvojni poremećaj koordinacije]] (poteškoće u korektnom i konzistentnom [[govor]]u),&lt;ref name=&quot;apraxia&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nidcd.nih.gov/health/voice/apraxia.htm |title=Archived copy |access-date=19. 5. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060228083020/http://www.nidcd.nih.gov/health/voice/apraxia.htm |archive-date=28. 2. 2006 }}&lt;/ref&gt; i [[nerv]]ne nedostatke.&lt;ref name=&quot;Elsas 1995&quot;/&gt; Jedna [[mutacija]] u bilo kojem od nekoliko parova baza može dovesti do nedostatka aktivnosti GALT-a.&lt;ref name=&quot;Dob&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Dobrowolski SF, Banas RA, Suzow JG, Berkley M, Naylor EW | title = Analysis of common mutations in the galactose-1-phosphate uridyl transferase gene: new assays to increase the sensitivity and specificity of newborn screening for galactosemia | journal = The Journal of Molecular Diagnostics | volume = 5 | issue = 1 | pages = 42–7 | date = februar 2003 | pmid = 12552079 | pmc = 1907369 | doi = 10.1016/S1525-1578(10)60450-3 }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, jedna [[mutacija]] iz A u G u [[egzon]]u 6 gena GALT mijenja Glu188 u [[arginin]], a mutacija iz A u G u egzonu 10 pretvara Asn314 u [[asparaginska kiselina|aspartat]].&lt;ref name = &quot;Elsas 1995&quot;/&gt; Ove dvije mutacije također dodaju nova rezna mjesta [[restrikcijski enzim|restrikcijskih enzima]], koja omogućuju detekciju i opsežni skrining populacije pomoću [[PCR]]-a ([[PCR|lančana reakcija polimeraze]]).&lt;ref name = &quot;Elsas 1995 &quot;/&gt; Skriningom je uglavnom eliminirana neonatusna smrt uzrokovana G /G galaktozemijom, ali je bolest, zbog uloge GALT-a u biohemijskom [[metabolizam|metabolizmu]] unesene [[galaktoza|galaktoze]] (koja je otrovna pri akumulaciji) energetski korisna [[glukoza]], svakako može biti smrtonosna.&lt;ref name=&quot;Frido&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;lethal&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lai K, Elsas LJ, Wierenga KJ | title = Galactose toxicity in animals | journal = IUBMB Life | volume = 61 | issue = 11 | pages = 1063–74 | date = novembar 2009 | pmid = 19859980 | pmc = 2788023 | doi = 10.1002/iub.262 }}&lt;/ref&gt; Međutim, oboljeli od galaktozemije mogu živjeti relativno normalnim životom izbjegavajući mliječne proizvode i bilo što drugo što sadrži galaktozu (jer se ne može metabolizirati), ali još uvijek postoji potencijal za probleme u neurološkom razvoju ili druge komplikacije, čak i kod onih koji izbjegavaju galaktozu.&lt;ref name=&quot;med&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.umm.edu/ency/article/000366trt.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 9. 2021 |archive-date=29. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130529140128/http://www.umm.edu/ency/article/000366trt.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Baza podataka bolesti==
[http://www.arup.utah.edu/database/GALT/GALT_display.php Galactosemia (GALT) Mutation Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210908200032/https://arup.utah.edu/database/GALT/GALT_display.php |date=8. 9. 2021 }}{{clear}}

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{cite journal | vauthors = Reichardt JK | title = Genetic basis of galactosemia | journal = Human Mutation | volume = 1 | issue = 3 | pages = 190–6 | year = 1993 | pmid = 1301925 | doi = 10.1002/humu.1380010303 | s2cid = 504197 }}
* {{cite journal | vauthors = Tyfield L, Reichardt J, Fridovich-Keil J, Croke DT, Elsas LJ, Strobl W, Kozak L, Coskun T, Novelli G, Okano Y, Zekanowski C, Shin Y, Boleda MD | title = Classical galactosemia and mutations at the galactose-1-phosphate uridyl transferase (GALT) gene | journal = Human Mutation | volume = 13 | issue = 6 | pages = 417–30 | year = 1999 | pmid = 10408771 | doi = 10.1002/(SICI)1098-1004(1999)13:6&lt;417::AID-HUMU1&gt;3.0.CO;2-0 }}
* {{cite journal | vauthors = Reichardt JK, Belmont JW, Levy HL, Woo SL | title = Characterization of two missense mutations in human galactose-1-phosphate uridyltransferase: different molecular mechanisms for galactosemia | journal = Genomics | volume = 12 | issue = 3 | pages = 596–600 | date = mart 1992 | pmid = 1373122 | doi = 10.1016/0888-7543(92)90453-Y }}
* {{cite journal | vauthors = Leslie ND, Immerman EB, Flach JE, Florez M, Fridovich-Keil JL, Elsas LJ | title = The human galactose-1-phosphate uridyltransferase gene | journal = Genomics | volume = 14 | issue = 2 | pages = 474–80 | date = oktobar 1992 | pmid = 1427861 | doi = 10.1016/S0888-7543(05)80244-7 }}
* {{cite journal | vauthors = Reichardt JK, Levy HL, Woo SL | title = Molecular characterization of two galactosemia mutations and one polymorphism: implications for structure-function analysis of human galactose-1-phosphate uridyltransferase | journal = Biochemistry | volume = 31 | issue = 24 | pages = 5430–3 | date = juni 1992 | pmid = 1610789 | doi = 10.1021/bi00139a002 }}
* {{cite journal | vauthors = Reichardt JK, Packman S, Woo SL | title = Molecular characterization of two galactosemia mutations: correlation of mutations with highly conserved domains in galactose-1-phosphate uridyl transferase | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 49 | issue = 4 | pages = 860–7 | date = oktobar 1991 | pmid = 1897530 | pmc = 1683190 }}
* {{cite journal | vauthors = Reichardt JK, Woo SL | title = Molecular basis of galactosemia: mutations and polymorphisms in the gene encoding human galactose-1-phosphate uridylyltransferase | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 88 | issue = 7 | pages = 2633–7 | date = april 1991 | pmid = 2011574 | pmc = 51292 | doi = 10.1073/pnas.88.7.2633 | bibcode = 1991PNAS...88.2633R | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Flach JE, Reichardt JK, Elsas LJ | title = Sequence of a cDNA encoding human galactose-1-phosphate uridyl transferase | journal = Molecular Biology &amp; Medicine | volume = 7 | issue = 4 | pages = 365–9 | date = august 1990 | pmid = 2233247 }}
* {{cite journal | vauthors = Reichardt JK, Berg P | title = Cloning and characterization of a cDNA encoding human galactose-1-phosphate uridyl transferase | journal = Molecular Biology &amp; Medicine | volume = 5 | issue = 2 | pages = 107–22 | date = april 1988 | pmid = 2840550 }}
* {{cite journal | vauthors = Bergren WG, Donnell GN | title = A new variant of galactose-1-phosphate uridyltransferase in man: the Los Angeles variant | journal = Annals of Human Genetics | volume = 37 | issue = 1 | pages = 1–8 | date = juli 1973 | pmid = 4759900 | doi = 10.1111/j.1469-1809.1973.tb01808.x | s2cid = 22699183 }}
* {{cite journal | vauthors = Shih LY, Suslak L, Rosin I, Searle BM, Desposito F | title = Gene dosage studies supporting localization of the structural gene for galactose-1-phosphate uridyl transferase (GALT) to band p13 of chromosome 9 | journal = American Journal of Medical Genetics | volume = 19 | issue = 3 | pages = 539–43 | date = novembar 1984 | pmid = 6095663 | doi = 10.1002/ajmg.1320190316 }}
* {{cite journal | vauthors = Ashino J, Okano Y, Suyama I, Yamazaki T, Yoshino M, Furuyama J, Lin HC, Reichardt JK, Isshiki G | title = Molecular characterization of galactosemia (type 1) mutations in Japanese | journal = Human Mutation | volume = 6 | issue = 1 | pages = 36–43 | year = 1995 | pmid = 7550229 | doi = 10.1002/humu.1380060108 | s2cid = 23500152 }}
* {{cite journal | vauthors = Elsas LJ, Langley S, Paulk EM, Hjelm LN, Dembure PP | title = A molecular approach to galactosemia | journal = European Journal of Pediatrics | volume = 154 | issue = 7 Suppl 2 | pages = S21-7 | year = 1995 | pmid = 7671959 | doi = 10.1007/BF02143798 | s2cid = 11937698 }}
* {{cite journal | vauthors = Elsas LJ, Langley S, Steele E, Evinger J, Fridovich-Keil JL, Brown A, Singh R, Fernhoff P, Hjelm LN, Dembure PP | title = Galactosemia: a strategy to identify new biochemical phenotypes and molecular genotypes | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 56 | issue = 3 | pages = 630–9 | date = mart 1995 | pmid = 7887416 | pmc = 1801164 }}
* {{cite journal | vauthors = Fridovich-Keil JL, Langley SD, Mazur LA, Lennon JC, Dembure PP, Elsas JL | title = Identification and functional analysis of three distinct mutations in the human galactose-1-phosphate uridyltransferase gene associated with galactosemia in a single family | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 56 | issue = 3 | pages = 640–6 | date = mart 1995 | pmid = 7887417 | pmc = 1801186 }}
* {{cite journal | vauthors = Davit-Spraul A, Pourci ML, Ng KH, Soni T, Lemonnier A | title = Regulatory effects of galactose on galactose-1-phosphate uridyltransferase activity on human hepatoblastoma HepG2 cells | url = https://archive.org/details/sim_febs-letters_1994-11-07_354_2/page/n107 | journal = FEBS Letters | volume = 354 | issue = 2 | pages = 232–6 | date = novembar 1994 | pmid = 7957929 | doi = 10.1016/0014-5793(94)01133-8 | s2cid = 45242645 }}
* {{cite journal | vauthors = Lin HC, Kirby LT, Ng WG, Reichardt JK | title = On the molecular nature of the Duarte variant of galactose-1-phosphate uridyl transferase (GALT) | url = https://archive.org/details/sim_human-genetics_1994-02_93_2/page/167 | journal = Human Genetics | volume = 93 | issue = 2 | pages = 167–9 | date = februar 1994 | pmid = 8112740 | doi = 10.1007/BF00210604 | s2cid = 42558872 }}
* {{cite journal | vauthors = Elsas LJ, Dembure PP, Langley S, Paulk EM, Hjelm LN, Fridovich-Keil J | title = A common mutation associated with the Duarte galactosemia allele | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 54 | issue = 6 | pages = 1030–6 | date = juni 1994 | pmid = 8198125 | pmc = 1918187 }}
* {{cite journal | vauthors = Reichardt JK, Novelli G, Dallapiccola B | title = Molecular characterization of the H319Q galactosemia mutation | journal = Human Molecular Genetics | volume = 2 | issue = 3 | pages = 325–6 | date = mart 1993 | pmid = 8499924 | doi = 10.1093/hmg/2.3.325 }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Galactose-1-P-Uridyltransferase}}
* [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&amp;part=galactosemia  GeneReviews/NIH/NCBI/UW entry on Galactosemia]  
* [http://www.arup.utah.edu/database/GALT/GALT_welcome.php Galactosemia (GALT) Mutation Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210925205803/https://www.arup.utah.edu/database/GALT/GALT_welcome.php |date=25. 9. 2021 }}
* [http://bioinformatica.isa.cnr.it/GALT/ GALT Protein Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121109012213/http://bioinformatica.isa.cnr.it/GALT/ |date=9. 11. 2012 }}
* [https://www.ebi.ac.uk/pdbe/pdbe-kb/proteins/P07902 PDBe-KB] provides an overview of all the structure information available in the PDB for Human Galactose-1-phosphate uridylyltransferase
{{metabolizam fruktoze i galaktoze}}
{{Kinaze}}
{{Enzimi}}
{{Portal|Biologija|border=no}}

{{DEFAULTSORT:Galactose-1-phosphate uridylyltransferase}}
[[Kategorija:EC 2.7.7]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 9]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>jmwaoqzsxycp9yc0ruypwfg3ev2k1hj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CCDC25</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482011</id>
    <revision>
      <id>3916779</id>
      <parentid>3907622</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T22:36:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916779</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7232" sha1="2dychvurtl3y1t28vw7okn4iyvbhusf" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Protein sa [[upredena zavojnica|upredenom zavojnicom]]–25''' ('''CCDC25''') je ljudski  [[protein]] čija funkcija još uvijek nije jasno određena.
==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 208 [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]]  24.479 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q86WR0#sequences |title=UniProt, Q86WR0 |access-date=15. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MVFYFTSSSV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NSSAYTIYMG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KDKYENEDLI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KHGWPEDIWF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HVDKLSSAHV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YLRLHKGENI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EDIPKEVLMD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CAHLVKANSI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QGCKMNNVNV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VYTPWSNLKK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;TADMDVGQIG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FHRQKDVKIV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TVEKKVNEIL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NRLEKTKVER&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FPDLAAEKEC&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RDREERNEKK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AQIQEMKKRE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KEEMKKKREM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DELRSYSSLM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KVENMSSNQD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;GNDSDEFM&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Gen ==

Gen koji kodira protein ''CCDC25'' nalazi se na lokusu  8p21.1, na kratkom kraku [[hromosom 8|hromosoma 8]],&lt;ref name = &quot;NCBI&quot;&gt;{{cite web | title = Gene - CCDC25| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=ccdc25%20AND%20homo%20sapiens| access-date = }}&lt;/ref&gt; i transkribira se u proizvod [[iRNK]] približne dužine 3.583 [[nukleotid]]a.

== Protein ==

=== Opća svojstva ===
Protein je visoko konzerviran među [[sisari]]ma kao i [[eukarioti]]ma, tako raznolikim kao što je ''[[Arabidopsis thaliana]]''. ''CCDC25'' sastoji se od jednog [[polipeptid]]nog lanca dužine 208 [[aminokiselina]] i eksprimiran je na visokom nivou, skoro 4,2 puta većem od prosječnog [[čovjek|ljudskog]] [[protein]]a.&lt;ref name = &quot;AceView&quot;&gt;{{cite web | title = AceView - CCDC25| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/IEB/Research/Acembly/av.cgi?db=human&amp;term=ccdc25&amp;submit=Go| access-date = }}&lt;/ref&gt;  Njegova [[ekspresija gena|ekspresija]]  je gotovo sveprisutna u ljudskim tkivima, s malim naznakama da se njegov nivo ekspresije drastično mijenja u oboljelim tkivima.&lt;ref name = &quot;NCBI2&quot;&gt;{{cite web | title = EST Profile - CCDC25 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/UniGene/ESTProfileViewer.cgi?uglist=Hs.445512}}&lt;/ref&gt;  Unatoč tome što još nema dobro razumljivu funkciju, predviđa se da se ''CCDC25'' n alazi u jedru &lt;ref name = &quot;AceView&quot;/&gt; i pokazano je [[mikromreža|mikromrežnim]] eksperimentom da se regulira u [[Mejoza|metafazi II]] [[oocit]]a.&lt;ref name = &quot;GEO Profiles&quot;&gt;{{cite web | title = GEO Profiles - GDS3256 CCDC25| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/gds/profileGraph.cgi?&amp;dataset=3ziAAA&amp;dataset=xyy03Z$&amp;gmin=41.665400&amp;gmax=2021.900000&amp;absc=&amp;uid=52842405&amp;gds=3256&amp;idref=222525_s_at&amp;annot=CCDC25| access-date = }}&lt;/ref&gt;

=== Interakcije ===
CCDC25 je pokazao da stupa u interakciju dvohibridni kvascem, [[test]] sa [[SMAD2]], latentnim [[transkripcijski faktor|transkripcijskim faktorom]] koji je dio [[TGF-β]] signalnog puta.&lt;ref name = &quot;MINT&quot;&gt;{{cite web| title = MINT - CCDC25| url = http://mint.bio.uniroma2.it/mint/search/search.do| access-date = | archive-date = 30. 3. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20220330012050/https://mint.bio.uniroma2.it/mint/search/search.do| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Protein je predviđeni [[supstrat (biohemija)|supstrat]] [[kazein-kinaza 1|kazein-kinaze 1]], [[kazein-kinaza-2|kazein-kinaze 2]], [[cGMP zavisna protein-kinaza|cGMP zavisne protein-kinaze]] i [[insulinski receptor|insulinskog receptora]] ; svi oni imaju dobro definirane uloge u [[ćelijska signalizacija|ćelijskoj signalizaciji]].

== Reference==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura==
{{refbegin }}
*{{cite journal  |vauthors=Olsen JV, Blagoev B, Gnad F |title=Global, in vivo, and site-specific phosphorylation dynamics in signaling networks. |url=https://archive.org/details/cell_2006-11-03_127_3/page/635 |journal=Cell |volume=127 |issue= 3 |pages= 635–48 |year= 2006 |pmid= 17081983 |doi= 10.1016/j.cell.2006.09.026 |s2cid=7827573 |display-authors=etal|doi-access=free }}
*{{cite journal  |vauthors=Rose JE, Behm FM, Drgon T |title=Personalized smoking cessation: interactions between nicotine dose, dependence and quit-success genotype score. |journal=Mol. Med. |volume=16 |issue= 7–8 |pages= 247–53 |year=  2010|pmid= 20379614 |doi= 10.2119/molmed.2009.00159 |pmc=2896464|display-authors=etal}}
*{{cite journal  |vauthors=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC). |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504 |pmc=528928|display-authors=etal}}
*{{cite journal  |vauthors=Ota T, Suzuki Y, Nishikawa T |title=Complete sequencing and characterization of 21,243 full-length human cDNAs. |journal=Nat. Genet. |volume=36 |issue= 1 |pages= 40–5 |year= 2004 |pmid= 14702039 |doi= 10.1038/ng1285 |display-authors=etal|doi-access=free }}
*{{cite journal  |vauthors=Ballif BA, Villén J, Beausoleil SA |title=Phosphoproteomic analysis of the developing mouse brain. |journal=Mol. Cell. Proteomics |volume=3 |issue= 11 |pages= 1093–101 |year= 2004 |pmid= 15345747 |doi= 10.1074/mcp.M400085-MCP200 |display-authors=etal|doi-access=free }}
*{{cite journal  |vauthors=Kimura K, Wakamatsu A, Suzuki Y |title=Diversification of transcriptional modulation: large-scale identification and characterization of putative alternative promoters of human genes. |journal=Genome Res. |volume=16 |issue= 1 |pages= 55–65 |year= 2006 |pmid= 16344560 |doi= 10.1101/gr.4039406 |pmc=1356129|display-authors=etal}}
*{{cite journal  |vauthors=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2002-12-24_99_26/page/16899 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2002 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899 |pmc=139241|display-authors=etal|doi-access=free }}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{PDB Gallery|geneid=55246}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 8]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>2dychvurtl3y1t28vw7okn4iyvbhusf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biotinidaza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482933</id>
    <revision>
      <id>3916755</id>
      <parentid>3888179</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T19:47:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916755</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6470" sha1="6bmsea67o9ifilyzttceosdlj8dlf7t" xml:space="preserve">{{infokutija gen}}
{{infokutija protein
|Ime=Biotinidaza
|caption=Strukturna formula biocitina,&lt;br&gt; glavne [[podloga (biohemija)|podloge]] biocitinaze
|image=Biocytin.svg
|width=
|HGNCid=1122
|Symbol=BTD
|AltSymbols=
|EntrezGene=686
|OMIM=609019
|RefSeq=NM_000060
|UniProt=P43251
|PDB=
|ECnumber=3.5.1.12
|Chromosome=3
|Arm=p
|Band=25
|LocusSupplementaryData=
}}
'''Biotinidaza''' ([[EC broj|EC: 3.5.1.12]] ili '''amidohidrolazna biotinidaza''', ''BTD'') je [[enzim]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''BTD'''.

Enzim razgrađuje biotinske amide, oslobađajući slobodni [[biotin]] i [[amin (hemija)|amin]]. Glavni supstrat je [[biocitin]] ili biotin povezan sa [[lizin]]om. Također je sposoban cijepati  [[ester]]e biotina.

== Funkcija ==
Ovaj enzim omogućava tijelu da koristi i reciklira vitamin B [[biotin]], koji se ponekad naziva i vitaminom H. Biotinidaza ekstrahira biotin iz hrane jer je tijelu potreban u slobodnom, neobrađenom obliku. Ovaj enzim također reciklira biotin iz enzima u tijelu koji ga koriste kao pomoćnu komponentu za funkcioniranje. Ovi enzimi, poznati kao [[karboksilaze]], važni su u preradi [[masti]], [[ugljikohidrat]]a i [[protein]]a. Biotin je vezan za ove karboksilazne enzime putem [[aminokiseline]] (građevnog materijala proteina) zvane [[lizin]], tvoreći kompleks [[biocitin]]. Biotinidaza uklanja biotin iz biocitina i čini ga dostupnim za ponovnu upotrebu drugim enzimima.

== Genetika ==
BTD gen se nalazi na kratkom (p) kraku [[hromosom 3|hromosoma 3]]) na poziciji 25, od [[bazni par|baznog para]] 15,618.326 do bp 15,662.328. [[Mutacija]] u [[gen]]u  ''[[BTD]]'' uzrokuje nedostatak biotinidaze.

Otkriveno je približno 100 mutacija u BTD genu koje dovode do nedostatka biotinidaze. Ove mutacije ili sprječavaju stvaranje enzima ili uzrokuju da enzim koji se proizvodi ne funkcionira.

Ovo stanje se nasljeđuje po [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivnom]] obrascu, što znači da se dvije kopije gena u svakoj ćeliji moraju promijeniti da bi osoba bila pogođena poremećajem. Najčešće roditelji djeteta s autosomno recesivnim poremećajem nisu pogođeni, ali su nositelji jedne kopije promijenjenog gena.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Pindolia|first=K|author2=Jordan, M|author3=Wolf, B|title=Analysis of mutations causing biotinidase deficiency.|journal=Human Mutation|date=septembar 2010|volume=31|issue=9|pages=983–91|pmid=20556795|doi=10.1002/humu.21303|s2cid=26622938|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

== Klinički značaj ==

[[Biotin]], koji se ponekad naziva i vitamin H, važan je [[vitamin]] rastvorljiv u vodi koji pomaže u [[metabolizam|metabolizmu]] [[masti]], [[ugljikohidrat]]a i [[protein]]a. Ljudsko tijelo ne može proizvesti biotin, ali ga može dobiti hranom, unutrašnjim recikliranjem i donekle iz crijevnih [[bakterija]]. [[Nedostatak biotina]] može rezultirati poremećajima u ponašanju, nedostatkom koordinacije, smetnjama u učenju i [[epilepsijski napad|napadima]].

Za razliku od većine vitamina, koji su [[kovalentna veza|nekovalentno vezani]] za enzime, biotin je hemijski povezan (kovalentno vezan), pa se stoga ne može lako ukloniti iz enzima [[Denaturacija (biohemija)|denaturacijom]]. Bez aktivnosti biotinidaze, vitamin biotin se ne može odvojiti od hrane i stoga ga tijelo ne može koristiti. [[Nedostatak biotinidaze]] je [[nasljedni poremećaj]], uzrokovan [[mutacija|mutacijom]] s u genu BTD. Kada je aktivnost biotinidaze slaba, biotin se ne može niti reciklirati u tijelu niti ukloniti iz unesene hrane. Biotin se takođe ne može reciklirati iz enzima na koje je vezan. Nedostatak aktivnosti biotinidaze dovodi do toga da specifični [[metabolizam|metabolički]] enzimi, zvani [[karboksilaze]], ne funkcioniraju, čime se inhibira pravilna prerada proteina, masti i ugljikohidrata. Osobe koji nemaju aktivnost biotinidaze i dalje mogu imati normalne karboksilaze ako unose male količine biotina.

Otprilike 1/60 000 novorođenčadi je pogođeno dubokim (manje od 10 posto normalne aktivnosti enzima) ili djelimičnim (10-30 posto normalne aktivnosti enzima) nedostatkom biotinidaze.

== Baza podataka o bolestima == 
*[http://www.arup.utah.edu/database/BTD/BTD_welcome.php BTD gene variant database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211007012725/https://arup.utah.edu/database/BTD/BTD_welcome.php |date=7. 10. 2021 }}

== Reference==

{{refspisak}}
* {{cite journal | doi=10.1016/S1096-7192(02)00231-7 |vauthors=Dobrowolski SF, Angeletti J, Banas RA, Naylor EW | title=Real time PCR assays to detect common mutations in the biotinidase gene and application of mutational analysis to newborn screening for biotinidase deficiency | journal=Mol Genet Metab | year=2003 | pages=100–7 | volume=78 | issue=2 |  pmid=12618081}}
* {{cite journal | author=McMahon RJ | title=Biotin in metabolism and molecular biology | url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-nutrition_2002_22/page/221 | journal=Annu Rev Nutr | year=2002 | pages=221–39 | volume=22 | doi=10.1146/annurev.nutr.22.121101.112819 |  pmid=12055344}}
* {{cite journal |vauthors=Neto EC, Schulte J, Rubim R, Lewis E, DeMari J, Castilhos C, Brites A, Giugliani R, Jensen KP, Wolf B | title=Newborn screening for biotinidase deficiency in Brazil: biochemical and molecular characterizations | journal=Braz J Med Biol Res | year=2004 | pages=295–9 | volume=37 | issue=3 | doi=10.1590/S0100-879X2004000300001 |  pmid=15060693| doi-access=free }}
* {{cite journal | doi=10.1111/j.1469-8749.2004.tb00509.x |vauthors=Weber P, Scholl S, Baumgartner ER | title=Outcome in patients with profound biotinidase deficiency: relevance of newborn screening | journal=Dev Med Child Neurol | year=2004 | pages=481–4 | volume=46 | issue=7 |  pmid=15230462|s2cid=23111366 | doi-access=free }}
* {{cite journal |vauthors=Hymes J, Stanley CM, Wolf B | title=Mutations in BTD causing biotinidase deficiency | journal=Hum Mutat | year=2001 | pages=375–81 | volume=18 | issue=5 | doi=10.1002/humu.1208 |  pmid=11668630 | s2cid=31031088 }}
* {{cite journal | doi=10.1007/s11940-003-0038-4 | author=Wolf B | title=Biotinidase Deficiency: New Directions and Practical Concerns | journal=Curr Treat Options Neurol | year=2003 | pages=321–328 | volume=5 | issue=4 |  pmid=12791199 | s2cid=25158348 }}
{{GHR}}

== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Biotinidase}}

{{Ugljik-dušik nepeptidne hidrolaze}}
{{Enzimi}}
{{Portal|Biologija|border=no}}

[[Kategorija:EC 3.5.1]]
[[Kategorija:Enzimi]]</text>
      <sha1>6bmsea67o9ifilyzttceosdlj8dlf7t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>BMPR2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484853</id>
    <revision>
      <id>3916750</id>
      <parentid>3888654</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T18:04:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916750</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16346" sha1="iun8ale0n3lclqgw80pmya3thgg767m" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Receptor koštanog morfogenetskog proteina tip II''' ili  jest [[enzim]] koji je kod [[ljudi]]   [[kodon|kodiran]] [[gen]]om  '''BMPR2''' sa  [[hromosom 2|hromosoma 2]].  To je [[serin/treonin receptor kinaza]] za vezanje  [[koštani  morfogenetski protein|koštane morfogenetske prpteine]], članove TGF beta  liganada, konatporodice [[ligand|liganada]] ji uključenih u [[parakrina signalizacija|parakrinu signalizaciju]]. BMP učestvuju u nizu ćelijskih funkcija, uključujući [[osteogeneza|osteogenezu]], [[ćelijski rast]] i [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciju]]. Signalizacija u [[TGF-beta signalni put|BMP-putu]] počinje vezivanjem BMP-a za receptor tipa II. Ovo uzrokuje regrutaciju BMP tipa I receptora, koji [[fosforilacija|fosforilizira]]. Receptor tipa I fosforilira regulator transkripcije [[R-SMAD]]. 
                            
==Amiokiselininska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 1 038 [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] 115.201 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q13873#sequences |title=UniProt, Q13873 |language=en |access-date=16. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MTSSLQRPWR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VPWLPWTILL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VSTAAASQNQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ERLCAFKDPY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QQDLGIGESR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ISHENGTILC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SKGSTCYGLW&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EKSKGDINLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KQGCWSHIGD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PQECHYEECV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VTTTPPSIQN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GTYRFCCCST&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DLCNVNFTEN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FPPPDTTPLS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PPHSFNRDET&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IIIALASVSV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LAVLIVALCF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GYRMLTGDRK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QGLHSMNMME&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AAASEPSLDL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DNLKLLELIG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RGRYGAVYKG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SLDERPVAVK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VFSFANRQNF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;INEKNIYRVP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LMEHDNIARF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IVGDERVTAD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GRMEYLLVME&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YYPNGSLCKY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSLHTSDWVS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SCRLAHSVTR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GLAYLHTELP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RGDHYKPAIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HRDLNSRNVL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VKNDGTCVIS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DFGLSMRLTG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NRLVRPGEED&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NAAISEVGTI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RYMAPEVLEG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AVNLRDCESA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LKQVDMYALG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LIYWEIFMRC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TDLFPGESVP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EYQMAFQTEV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GNHPTFEDMQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VLVSREKQRP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KFPEAWKENS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LAVRSLKETI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EDCWDQDAEA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RLTAQCAEER&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MAELMMIWER&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NKSVSPTVNP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MSTAMQNERN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSHNRRVPKI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GPYPDYSSSS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YIEDSIHHTD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SIVKNISSEH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SMSSTPLTIG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EKNRNSINYE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RQQAQARIPS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PETSVTSLST&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NTTTTNTTGL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TPSTGMTTIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EMPYPDETNL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HTTNVAQSIG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PTPVCLQLTE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EDLETNKLDP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KEVDKNLKES&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SDENLMEHSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KQFSGPDPLS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;STSSSLLYPL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IKLAVEATGQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QDFTQTANGQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ACLIPDVLPT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QIYPLPKQQN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LPKRPTSLPL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NTKNSTKEPR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LKFGSKHKSN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LKQVETGVAK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MNTINAAEPH&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VVTVTMNGVA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GRNHSVNSHA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ATTQYANGTV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSGQTTNIVT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HRAQEMLQNQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FIGEDTRLNI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NSSPDEHEPL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LRREQQAGHD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EGVLDRLVDR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RERPLEGGRT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;NSNNNNSNPC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SEQDVLAQGV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PSTAADPGPS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KPRRAQRPNS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LDLSATNVLD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;GSSIQIGEST&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QDGKSGSGEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IKKRVKTPYS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LKRWRPSTWV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ISTESLDCEV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;NNNGSNRAVH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SKSSTAVYLA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EGGTATTMVS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KDIGMNCL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Funkcija ==
Za razliku od TGFβ receptora tipa II, koji ima visok afinitet za TGF-β1, BMPR2 nema visok afinitet za BMP-2, BMP-7 i BMP-4, osim ako nije ko-eksprimiran s BMP receptorom tipa I.
Vezanjem [[ligand]]a, formira receptorski kompleks koji se sastoji od dvije transmembrane tipa II i dvije serin/treonin-kinaze tipa I. Receptori tipa II fosforiliraju i aktiviraju receptore tipa I koji zatim autofosforilirajući vežu i aktiviraju SMAD transkripcijske regulatore. Veže se za BMP-7, BMP-2 i, manje efikasno, za BMP-4. Vezivanje je slabo, ali pojačano prisustvom receptora tipa I za BMP.&lt;ref name=&quot;complexes&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gilboa L, Nohe A, Geissendörfer T, Sebald W, Henis YI, Knaus P | title = Bone morphogenetic protein receptor complexes on the surface of live cells: a new oligomerization mode for serine/threonine kinase receptors | journal = Mol. Biol. Cell | volume = 11 | issue = 3 | pages = 1023–35  | date = mart 2000 | pmid = 10712517 | pmc = 14828 | doi = 10.1091/mbc.11.3.1023 }}&lt;/ref&gt;  U [[TGF-beta signalni put|TGF-beta signalizaciji]] svi receptori postoje u [[homodimer]]ima prije vezivanja liganda. U slučaju receptora BMP, samo mali dio receptora postoji u homomernim oblicima prije vezivanja [[ligand]]. Jednom kada se ligand veže za receptor, povećava se količina [[oligomer]]a homomernih receptora, što sugerira da se [[hemijska ravnoteža|ravnoteža]] pomjera prema homodimernom obliku. Nizak afinitet za ligande sugerira da BMPR2 se može razlikovati od drugih TGF beta receptora tipa II po tome što ligand može prvo vezati receptor tipa I.&lt;ref name=&quot;pmid10880444&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kirsch T, Nickel J, Sebald W | title = BMP-2 antagonists emerge from alterations in the low-affinity binding epitope for receptor BMPR-II | journal = EMBO J. | volume = 19 | issue = 13 | pages = 3314–24  | date = juli 2000 | pmid = 10880444 | pmc = 313944 | doi = 10.1093/emboj/19.13.3314 }}&lt;/ref&gt;

== Razvoj [[oocit]]a ==

BMPR2 se eksprimira i na ljudskim i na životinjskim granuloznim ćelijama i ključni je receptor za koštani morfogenetski protein 15 (BMP15) i faktor diferencijacije rasta 9 (GDF 9). Ove dvije proteinske signalne molekule i njihovi BMPR2 posredovani efekti imaju važnu ulogu u razvoju folikula u pripremi za [[ovulacija|ovulaciju]].&lt;ref name=&quot;pmid18063682&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Edwards SJ, Reader KL, Lun S, Western A, Lawrence S, McNatty KP, Juengel JL | title = The cooperative effect of growth and differentiation factor-9 and bone morphogenetic protein (BMP)-15 on granulosa cell function is modulated primarily through BMP receptor II | journal = Endocrinology | volume = 149 | issue = 3 | pages = 1026–30 | year = 2008 | pmid = 18063682 | doi = 10.1210/en.2007-1328 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;   Međutim, BMPR2 ne može da veže BMP15 i GDF9 bez pomoći receptora koštanog morfogenetskog proteina 1B (BMPR1B) i receptora 1 transformacijskog [[faktor rasta|faktora rasta]] β (TGFβR1). Postoje dokazi da je BMPR2 signalni put poremećen u slučaju sindroma policistastih [[jajnik]]a, vjerovatno hiperaldosterizmom.&lt;ref name=&quot;pmid22825968&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Resende LO, Vireque AA, Santana LF, Moreno DA, de Sá Rosa e Silva AC, Ferriani RA, Scrideli CA, Reis RM | title = Single-cell expression analysis of BMP15 and GDF9 in mature oocytes and BMPR2 in cumulus cells of women with polycystic ovary syndrome undergoing controlled ovarian hyperstimulation | journal = J. Assist. Reprod. Genet. | volume = 29 | issue = 10 | pages = 1057–65 | year = 2012 | pmid = 22825968 | pmc = 3492567 | doi = 10.1007/s10815-012-9825-8 }}&lt;/ref&gt;

Čini se da hormoni [[estrogen]] i [[FSH|folikul-stimulirajući hormon]] (FSH) imaju ulogu u regulaciji ekspresije BMPR2 u granuloza ćelijamama. Eksperimentalni tretman na životinjskim modelima sa [[estradiol]]om sa ili bez FSH povećao je ekspresiju [[iRNK]] BMPR2, dok je tretman samim FSH smanjio ekspresiju BMPR2. Međutim, kod ljudskih ćelija tumora sličnih granulozi (KGN), tretman sa FSH povećao je ekspresiju BMPR2.&lt;ref name=&quot;pmid19359354&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Paradis F, Novak S, Murdoch GK, Dyck MK, Dixon WT, Foxcroft GR | title = Temporal regulation of BMP2, BMP6, BMP15, GDF9, BMPR1A, BMPR1B, BMPR2 and TGFBR1 mRNA expression in the oocyte, granulosa and theca cells of developing preovulatory follicles in the pig | journal = Reproduction | volume = 138 | issue = 1 | pages = 115–29 | year = 2009 | pmid = 19359354 | doi = 10.1530/REP-08-0538 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Klinički značaj ==

Inaktivirajuća [[mutacija]] u &quot;BMPR2&quot; genu je povezana sa [[plućna arterijska hipertenzija|plućnom arterijskom hipertenzijom]].&lt;ref name=&quot;pmid23202738&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rabinovitch M | title = Molecular pathogenesis of pulmonary arterial hypertension | journal = J. Clin. Invest. | volume = 122 | issue = 12 | pages = 4306–13  | date = decembar 2012 | pmid = 23202738 | pmc = 3533531 | doi = 10.1172/JCI60658 }}&lt;/ref&gt;

BMPR2 djeluje tako da inhibira [[ćelijska proliferacija|proliferaciju]] vaskularnog [[glatki mišić|glatkog mišićnog tkiva]]. Djeluje tako što podstiče preživljavanje [[endotel]]nih ćelija plućnih arterija, čime sprečava oštećenje [[arterija]] i štetne upalne reakcije. Također inhibira proliferaciju plućnih arterija, kao odgovor na faktore rasta, što sprečava zatvaranje arterija proliferacijom endotelnih ćelija.&lt;ref name=&quot;phareference&quot;&gt;{{cite web|last1=Rabinovitch|first1=Marlene|title=Rescuing the BMPR2 Pathway: How and Where Can We Intervene?|url=http://www.phaonlineuniv.org/Journal/Article.cfm?ItemNumber=1855|website=Pulmonary Hypertension Association|access-date=29. 1. 2015|archive-date=29. 1. 2015|archive-url=https://archive.today/20150129183707/http://www.phaonlineuniv.org/Journal/Article.cfm?ItemNumber=1855|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kada se ovaj gen inhibira, glatki mišići krvnih sudova proliferiraju i mogu uzrokovati plućnu hipertenziju, što, između ostalog, može dovesti do poremećaja  ''cor pulmonale'', stanja koje uzrokuje otkazivanje desne strane srca. Disfunkcija BMPR2 također može dovesti do povišenja plućnog arterijskog pritiska zbog štetnog odgovora plućnog kola na ozljedu.&lt;ref name=&quot;phareference&quot;/&gt;

Posebno je važno pregledati mutacije BMPR2 kod srodnika pacijenata sa idiopatskom plućnom hipertenzijom, jer su ove mutacije prisutne u &gt;70% porodičnih slučajeva.&lt;ref name=&quot;phareference&quot;/&gt;

Postojale su studije koje su povezivale BMPR2 s povećanjem pritiska PA ,uzrokovanog vježbanjem mjerenjem brzine trokvržične regurgitacije ehokardiografijom.&lt;ref name=&quot;pmid19307479&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Grünig E, Weissmann S, Ehlken N, Fijalkowska A, Fischer C, Fourme T, Galié N, Ghofrani A, Harrison RE, Huez S, Humbert M, Janssen B, Kober J, Koehler R, Machado RD, Mereles D, Naeije R, Olschewski H, Provencher S, Reichenberger F, Retailleau K, Rocchi G, Simonneau G, Torbicki A, Trembath R, Seeger W | title = Stress Doppler echocardiography in relatives of patients with idiopathic and familial pulmonary arterial hypertension: results of a multicenter European analysis of pulmonary artery pressure response to exercise and hypoxia | journal = Circulation | volume = 119 | issue = 13 | pages = 1747–57 | year = 2009 | pmid = 19307479 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.108.800938 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|35em}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.arup.utah.edu/database/BMPR2/BMPR2_welcome.php BMPR2 gene variant database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211116102024/https://arup.utah.edu/database/BMPR2/BMPR2_welcome.php |date=16. 11. 2021 }} 
* [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1485/  GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Heritable Pulmonary Arterial Hypertension]
* [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/omim/178600,600799,178600,600799  OMIM entries on  Heritable Pulmonary Arterial Hypertension]
* {{UCSC gene info|BMPR2}}
{{Signalizacija TGF-beta}}
{{Receptori faktora rasta}}
{{Serin/treonin-specifične protein-kinaze}}
{{Enzimi}}
{{Modulatori natporodice TGFβ receptora}}
{{Portal|Biologija|border=no}}

{{DEFAULTSORT:Bmpr2}}
[[Kategorija:Koštanomorfogenetski proteini]]
[[Kategorija:Razvojni geni i proteini]]
[[Kategorija:TS domen]]
[[Kategorija:S/T kinaza]]
[[Kategorija:Receptori]]
[[Kategorija:EC 2.7.11]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 2]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>iun8ale0n3lclqgw80pmya3thgg767m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Collège de France</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484937</id>
    <revision>
      <id>3916792</id>
      <parentid>3849088</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T00:24:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916792</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1339" sha1="656w7yy0hok9wj8uqs38pls2dbtlijj" xml:space="preserve">'''Collège de France''' ranije poznat kao ''Collège Royal'' osnovan 1530. godine od strane [[Franjo I, kralj Francuske|Franjo I]], je visokoobrazovna i istraživačka ustanova u [[Francuska|Francuskoj]]. Nalazi se u [[Pariz]]u, u srcu Latinske četvrti, preko puta istorijskog kampusa La Sorbonne, u blizini [[Panteon (Pariz)|Panteon]]a&lt;ref&gt;[https://psl.eu/universite/nos-etablissements/associes/college-de-france Collège de France]&lt;/ref&gt;.

Istraživanje i nastava su usko povezani na Collège de France, čija je ambicija da podučava &quot;znanje koje se gradi u svim oblastima književnosti, nauke i umjetnosti&quot;.

== Poznati profesori ==
* [[Michel Foucault]], francuski filozof, sociolog i historičar
* [[Adam Mickiewicz]], veliki poljski knjizevnik i pjesnik

== Poznati diplomci ==
* [[Melika Salihbeg Bosnawi]], bosanskohercegovačka književnica i intelektualka

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.college-de-france.fr/ Collège de France službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070712185344/http://www.college-de-france.fr/ |date=12. 7. 2007 }}
* {{Cite web|url=https://asr.revues.org/891|website=asr.revues.org|access-date=2026-05-24}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Tehnologija]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Francuskoj]]
[[Kategorija:Univerziteti u Francuskoj]]</text>
      <sha1>656w7yy0hok9wj8uqs38pls2dbtlijj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crvac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>488584</id>
    <revision>
      <id>3916794</id>
      <parentid>3816303</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T02:08:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916794</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1113" sha1="pg3zgdr5z7fyl2k88sxogfn2jzqvgij" xml:space="preserve">{{Spasi članak}}'''Crvac'''&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=LORGER|first=SREĆKO|date=|title=|url=https://hrcak.srce.hr/file/105505|journal=Anali Dubrovnik 49 (2011): 27-76|access-date=18. 2. 2022|archive-date=18. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220218202548/https://hrcak.srce.hr/file/105505|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (krmez) je ruda koja se izvozila iz Bosne u primorje u srednjem vijeku.

Crvac je služio za bojenje [[tkanina]]. Nema slaganja o tome šta je ustvari crvac. Po jednima crvac je ruda cinabarit koja se dobija u rudnicima olova i srebra kao usputan proizvod pri traženju i prečišćavanju tih ruda. Drugi smatraju da je to materija biljnog porijekla (biljna vaš). Crvca je bilo u [[Kreševo|Kreševu]] i [[Pljevlja|Pljevljima]].

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* https://core.ac.uk/download/pdf/33292736.pdf
* https://dijak.online/rudnici-i-rudarski-trgovi/
* http://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/download/758/pdf
* https://www.jw.org/hr/biblioteka/casopisi/g200704/Bojanje-tkanina-nekad-i-danas/
{{Kultura srednjovjekovne Bosne}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>pg3zgdr5z7fyl2k88sxogfn2jzqvgij</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Celakant</title>
    <ns>0</ns>
    <id>495107</id>
    <revision>
      <id>3916788</id>
      <parentid>3889898</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:26:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916788</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52781" sha1="jrkhpm26e6hg65grc0eg3regi6clyo4" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
|raspon_fosila=Rani [[devon (period)|devon]], prije 409 miliona godina –→ [[holocen|sadašnjost]]
| naziv = Celakant
| status = {{Ugroženi}}
| slika = Coelacanth off Pumula on the KwaZulu-Natal South Coast, South Africa, on 22 November 2019.png
| slika_širina = 250px
| opis_slike = {{small|Živi celakant u [[Umzumbe|Pumuli]] na [[Južna obala KwaZulu-Natal]], [[Južna Afrika]], 2019.}}
| slika2 = Axelrodichthys araripensis - Naturmuseum Senckenberg - DSC02202.JPG
|opis_slike2= Primjerak ''[[Axelrodichthys]] araripensis'' iz rane krede u [[Brazil]]u ([[Mawsoniidae]])
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Sarcopterygii]]
| ordo = Actinistia/ Coelacanthiformes
| kladus = [[Euteleostomi]]&lt;br&gt;[[Sarcopterygii]]
| genus = '''''[[Coelacanth]]'''''
| dvoimeno = ''Coelacath'' sp.
| dvoimeno_autorstvo = Cope, 1871
| tipska_vrsta_autorstvo = [[Louis Agassiz|Agassiz]], 1839
| razdioba_stepen = Porodice i rodovi
| razdioba = * Latimerioidei
** [[Latimeriidae]]
** †[[Mawsoniidae]]
ostale, vidi tekst
}}
'''Coelacanth''' je rod riba reda '''Actinistia''' koji uključuje dvije [[Postojeći takson|postojeće]] [[vrsta|vrste]] u [[rod (biologija)|rodu]] ''[[Latimeria]]'': [[celakant Zapadnog Indijskog okeana]] (''Latimeria chalumnae''), prvenstveno pronađen u blizini [[Komorska ostrva|Komorskih otoka]] kod istočne obale Afrike i [[indonezijski celakant]] (''Latimeria menadoensis''). [[Tipska vrsta]] je †''[[Coelacanthus granulatus]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = Coelacanths, Coelacanth Pictures, Coelacanth Facts – National Geographic|url = http://animals.nationalgeographic.com/animals/fish/coelacanth/|journal = Proceedings of the National Academy of Sciences|volume = 96|issue = 11|pages = 6279–84|access-date = 30. 10. 2015|last1 = Yokoyama|first1 = Shozo|last2 = Zhang|first2 = Huan|last3 = Radlwimmer|first3 = F. Bernhard|last4 = Blow|first4 = Nathan S.|year = 1999|doi = 10.1073/pnas.96.11.6279|pmid = 10339578|pmc = 26872|bibcode = 1999pnas...96.6279y|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Naziv &quot;Coelacanth&quot; potiče od [[perm]]skog roda ''[[Coelacanthus]]'', koji je bio prvi [[naučni naziv|naučno nazvan]] kao celakant.&lt;ref&gt;Agassiz, L. 1839. Recherches sur les poissons fossiles II. Petitpierre, Neuchâtel.&lt;/ref&gt;
 
Celakanti slijede najstariju poznatu živu [[Loza (evolucija)|lozu]] [[Sarcopterygii]] (ribe s režnjevim perajima i [[tetrapoda]]), što znači da su bliži srodni [[ribe dvodihalice|plućašima]] i [[tetrapoda]]ma (što uključuje [[vodozemci|vodozemce]], [[gmizavci|gmizavce]], [[ptice]] i [[sisari|sisare]]) nego na [[Actinopterygii|ribe s zracima]]. Nalaze se duž obale Indonezije i u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]].&lt;ref name=&quot;ref3&quot;&gt;{{cite journal |bibcode=1999PNAS...9612616H |title=Two Living Species of Coelacanths? |last1=Holder |first1=Mark T. |last2=Erdmann |first2=Mark V. |last3=Wilcox |first3=Thomas P. |last4=Caldwell |first4=Roy L. |last5=Hillis |first5=David M. |volume=96 |year=1999 |pages=12616–20 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |doi=10.1073/pnas.96.22.12616 |pmid=10535971 |issue=22 |pmc=23015 |jstor=49396|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ref10&quot;/&gt; Celakant Zapadnog [[Indijski okean|Indijskog okeana]] je [[kritično ugrožena vrsta]].
 
Najstariji poznati fosili celakanta stari su preko 410 miliona godina. Smatralo se da su celakanti izumrli u [[kasna kreda|kasnoj kredi]], prije oko 66 miliona godina, ali su 1938. otkriveni da žive na obali Južne Afrike.&lt;ref name=Smith&gt;{{cite book|last=Smith|first=J. L. B.|title=Old Fourlegs: the Story of the Coelacanth|publisher=Longmans Green |year=1956}}{{page number|date=decembar 2021}}&lt;/ref&gt;{{page number|date=decembar 2021}}&lt;ref name=&quot;ref2&quot;&gt;{{cite journal |bibcode=1975Sci...190.1105L |title=Latimeria, the Living Coelacanth, is Ovoviviparous |url=https://archive.org/details/sim_science_1975-12-12_190_4219/page/1104 |last1=Lavett Smith |first1=C. |last2=Rand |first2=Charles S. |last3=Schaeffer |first3=Bobb |last4=Atz |first4=James W. |volume=190 |year=1975 |pages=1105–6 |journal=Science |doi=10.1126/science.190.4219.1105 |issue=4219|s2cid=83943031 }}&lt;/ref&gt;
 
Celakant se dugo smatrao &quot;[[živi fosil|živim fosilom]]&quot; jer su naučnici mislili da je jedini preostali član [[takson]]a inače poznatog samo iz [[fosil]]a, bez bliskih živih srodnika,&lt;ref name=&quot;ref1&quot;&gt;{{cite book |last1=Forey |first1=Peter L |title=History of the Coelacanth Fishes |url=https://archive.org/details/historyofcoelaca0000fore |publisher=Chapman &amp; Hall |year=1998 |isbn=978-0-412-78480-4 |location=London}}{{page needed|date=april 2013}}&lt;/ref&gt; i da je evoluirao u otprilike svoj sadašnji oblik prije otprilike 400&amp;nbsp;miliona godina.&lt;ref name=&quot;ref4&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1098/rsbl.2006.0470 |title=Oldest coelacanth, from the Early Devonian of Australia |year=2006 |last1=Johanson |first1=Z. |last2=Long |first2=J. A |last3=Talent |first3=J. A |last4=Janvier |first4=P. |last5=Warren |first5=J. W |journal=Biology Letters |volume=2 |issue=3 |pages=443–6 |pmid=17148426 |pmc=1686207}}&lt;/ref&gt; Međutim, nekoliko novijih studija pokazalo je da su oblici tijela celakanta mnogo raznolikiji nego što se mislilo.&lt;ref name=&quot;Friedman2007&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1111/j.1525-142X.2007.00169.x |title=First discovery of a primitive coelacanth fin fills a major gap in the evolution of lobed fins and limbs |year=2007 |last1=Friedman |first1=Matt |last2=Coates |first2=Michael I. |last3=Anderson |first3=Philip |journal=Evolution &amp; Development |volume=9 |issue=4 |pages=329–37 |pmid=17651357|s2cid=23069133 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Friedman2006&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1098/rspb.2005.3316 |title=A newly recognized fossil coelacanth highlights the early morphological diversification of the clade |year=2006 |last1=Friedman |first1=Matt |last2=Coates |first2=Michael I. |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=273 |issue=1583 |pages=245–50 |jstor=25223279 |pmid=16555794 |pmc=1560029}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Rebellatrix&gt;{{cite journal |doi=10.1080/02724634.2012.657317 |title=A fork-tailed coelacanth, Rebellatrix divaricerca, gen. Et sp. Nov. (Actinistia, Rebellatricidae, fam. Nov.), from the Lower Triassic of Western Canada |year=2012 |last1=Wendruff |first1=Andrew J. |last2=Wilson |first2=Mark V. H. |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=32 |issue=3 |pages=499–511|s2cid=85826893 }}&lt;/ref&gt;
 
== Etimologija ==
Reč „Coelacanth“ je adaptacija modernog latinskog „Cœlacanthus“ = „šuplja kičma“, od [[starogrčki|grčkog]] κοῖλ-ος – koilos = &quot;šuplji&quot; + ἄκανθ-α – ''akanta'' = kičma),&lt;ref&gt;{{cite web|title = The Coelancanth {{!}} Actforlibraries.org|url = http://www.actforlibraries.org/the-coelancanth/|website = actforlibraries.org|access-date = 30. 10. 2015|archive-date = 4. 3. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160304054308/http://www.actforlibraries.org/the-coelancanth/|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; pozivajući se na šuplje zrake [[repno peraje|repnog peraja]] prvog fosilnog uzorka koji je opisao i nazvao [[Louis Agassiz]] 1839. godine, koji pripada rodu ''[[Coelacanthus]]''.&lt;ref name=ref1/&gt; Ime roda ''Latimeria'' obilježava spomen na [[Marjorie Courtenay-Latimer]], koja je otkrila prvi primjerak.&lt;ref&gt;{{cite web|title = Smithsonian Institution – The Coelacanth: More Living than Fossil|url = http://vertebrates.si.edu/fishes/coelacanth/coelacanth_wider.html|website = vertebrates.si.edu|access-date = 30. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
 
== Otkriće ==
[[slika:Coelacanthus granulatus.JPG|left|thumb|Fosil ''[[Coelacanthus|Coelacanthus granulatus]],'' pervoopisani  celakant, kojeg je otkrio [[Louis Agassiz]] in 1839]]
Najraniji fosili celakanta otkriveni su u 19. stoljeću. Vjerovalo se da su celakanti, koji su povezani sa [[pluća|plućašicama i]] [[tetrapoda]]ma, [[izumiranje|izumrli]] na kraju [[kreda (period)|krednog]] perioda.&lt;ref&gt;{{cite web|title = Coelacanth – Deep Sea Creatures on Sea and Sky|url = http://www.seasky.org/deep-sea/coelacanth.html|website = seasky.org|access-date = 27. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; Bliže povezani s tetrapodama nego sa ribama s perajima, celakanti su smatrani prijelaznom vrstom između riba i [[tetrapoda]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Meyer |first=Axel |title=Molecular evidence on the origin of tetrapods and the relationships of the coelacanth |journal=Trends in Ecology &amp; Evolution |volume=10 |issue=3 |pages=111–116 |doi=10.1016/s0169-5347(00)89004-7 |pmid=21236972 |year=1995 |url=http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bsz:352-opus-36291 |type=Submitted manuscript}}&lt;/ref&gt; Dana 23. decembra 1938. godine, prvi primjerak roda ''[[Latimeria]]'' pronađen je kod istočne obale Južne Afrike, kod [[rijeka Chalumna|rijeke Chalumna]] (danas Tyolomnqa).&lt;ref name=Smith/&gt; Kustos muzeja [[Marjorie Courtenay-Latimer]] otkrila je ribu među ulovom lokalnog ribara.&lt;ref name=Smith/&gt; Courtenay-Latimer kontaktirala je ihtiologa sa Univerziteta Rhodes, [[J. L. B. Smith]]a, šaljući mu crteže riba, a on je potvrdio važnost ribe poznatim telegramom: „Najvažniji očuvani skelet i škrge = opisana riba.&quot;&lt;ref name=Smith/&gt;
 
Njegovo otkriće 66&amp;nbsp;miliona godina nakon navodnog izumiranja čini celakant najpoznatijim primjerom [[Lazarusov takson|Lazarusovog taksona]], evolucijske linije koja je izgleda nestala iz fosilnog zapisa da bi se ponovo pojavila mnogo kasnije. Od 1938. godine, [[celakant Zapadnog Indijskog okeana]] je pronađen na [[Komori]]ma, [[Kenija|Keniji]], [[Tanzanija|Tanzaniji]], [[Mozambik]]u, [[Madagaskar]]u, u [[iSimangaliso|Močvarnom parku]] i na južnoj obali [[Kwazulu-Natal]] u Južnoj Africi.&lt;ref name=venter&gt;{{cite journal|last1=Venter|first1=P.|last2=Timm|first2=P.|last3=Gunn|first3=G.|last4=le Roux|first4=E.|last5=Serfontein|first5=C.|year=2000|title=Discovery of a viable population of coelacanths (''Latimeria chalumnae'' Smith, 1939) at Sodwana Bay, South Africa|journal=South African Journal of Science|volume=96|issue=11/12|pages=567–568}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fraser et al 2020&quot; /&gt;
 
Uzorak sa [[Komorska ostrva|Komorskih otoka]] otkriven je u decembru 1952. godine.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/11755015/prehistoric_fish_offers_rare_glimpse_of/|title=Prehistoric fish offers rare glimpse of hidden sea life – Coelacanth (1953)|date=23. 2. 1953|work=Abilene Reporter-News|access-date=18. 6. 2017|page=25}}&lt;/ref&gt; Između 1938. i 1975. godine ulovljena su i snimljena 84 primjerka.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.newspapers.com/clip/11755368/70millionyearold_fish_dissected/|title=70-million-year-old fish dissected – Coaelacanth (1975)|date=28. 5. 1975|work=Redlands Daily Facts|access-date=18. 6. 2017|page=6}}&lt;/ref&gt;
 
Druga [[Postojeći takson|postojeća]] [[vrsta]], [[Indonezijski celacant]], opisana je od [[Manado]]a, [[Sjeverni Sulawesi]], [[Indonezija]] 1999. godine od strane Pouyauda et al.&lt;ref name=Pouyaud&gt;{{cite journal |doi=10.1016/S0764-4469(99)80061-4 |title=Une nouvelle espèce de cœlacanthe. Preuves génétiques et morphologiques |trans-title=A new species of coelacanth. Genetic and morphologic proof |language=fr |year=1999 |last1=Pouyaud |first1=Laurent |last2=Wirjoatmodjo |first2=Soetikno |last3=Rachmatika |first3=Ike |last4=Tjakrawidjaja |first4=Agus |last5=Hadiaty |first5=Renny |last6=Hadie |first6=Wartono |journal=Comptes Rendus de l'Académie des Sciences |volume=322 |issue=4 |pages=261–7 |bibcode=1999CRASG.322..261P |pmid=10216801}}&lt;/ref&gt; na osnovu uzorka koji je otkrio [[Mark V. Erdmann]] 1998. godine&lt;ref name=Erdmann&gt;{{cite journal |doi=10.1038/26376 |year=1998 |last1=Erdmann |first1=Mark V. |last2=Caldwell |first2=Roy L. |last3=Moosa |first3=M. Kasim |journal=Nature |volume=395 |issue=6700 |page=335 |bibcode=1998Natur.395..335E |title=Indonesian 'king of the sea' discovered|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-09-24_395_6700/page/334 |s2cid=204997216 }}&lt;/ref&gt; i deponiran na [[Indonezijski institut nauka]] (LIPI).&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://www.science.org/content/article/dispute-over-legendary-fish |title= Dispute Over a Legendary Fish|first= Constance |last=Holden|date=30. 3. 1999 |journal=Science |volume= 284|issue= 5411|pages= 22–3|doi= 10.1126/science.284.5411.22b|pmid= 10215525|s2cid= 5441807}}&lt;/ref&gt; Erdmann i njegova supruga Arnaz Mehta prvi put su naišli na primjerak na lokalnoj pijaci u septembru 1997. godine, ali su snimili samo nekoliko fotografija prvog primjerka ove vrste prije nego što je prodat. Nakon što je potvrdio da se radi o jedinstvenom otkriću, Erdmann se vratio u Sulawesi u novembru 1997. kako bi intervjuirao ribare i potražio daljnje primjerke. Drugi primjerak ulovio je ribar u julu 1998., koji je potom predat Erdmannu.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Coelacanth discovery in Indonesia |first=Henry |last=Gee |date= 1. 10. 1998 | journal=Nature | doi=10.1038/news981001-1 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ucmp.berkeley.edu/vertebrates/coelacanth/coelacanth1.html |title=The Discovery |work=University of California Museum of Paleontology }}&lt;/ref&gt;
 
== Opis ==
[[slika:Latimeria chalumnae replica.jpg|thumbnail| Rekonstrukcija [[celakant Zapadnog Indijskog okeana|celekanta Zapadnog Indijskog okeana]]]]
[[slika:Latimeria menadoensis.jpg|thumb|upright| Očuvana ''Latimeria menadoensis'', [[Tokyo]] Sea Life Park, [[Japan]]]]
''[[Latimeria chalumnae]]'' i ''[[Latimeria menadoensis|L.&amp;nbsp;menadoensis]]'' su jedine dvije poznate žive vrste celakanta.&lt;ref name=&quot;ref1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ref6&quot;&gt;{{cite book |last1=Nelson |first1=Joseph S. |title=Fishes of the World |url=https://archive.org/details/fishesofworld0000nels_q3j5 |location=Hoboken, New Jersey |publisher=John Wiley |year=2006 |isbn=978-0-471-75644-6 |page=[https://archive.org/details/fishesofworld0000nels_q3j5/page/460 461]}}&lt;/ref&gt; Celakanti su velike, debele ribe s perajima koje mogu narasti do više od 2 m i teže oko 90&amp;nbsp;kg.&lt;ref&gt;{{cite web|title = Coelacanths, Coelacanth Pictures, Coelacanth Facts – National Geographic|url = http://animals.nationalgeographic.com/animals/fish/coelacanth/|website = National Geographic|access-date = 28. 10. 2015|date = 10. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da žive do 100 godina, na osnovu analize godišnjih oznaka rasta na krljuštima, a zrelost dostižu oko 55.;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.eurekalert.org/pub_releases/2021-06/cp-cml061021.php |title=Coelacanths may live nearly a century, five times longer than researchers expected |work=[[Eurekalert]] |date=17. 6. 2021 |access-date=17. 6. 2021 |archive-date=17. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210617160717/https://www.eurekalert.org/pub_releases/2021-06/cp-cml061021.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; najstariji poznati primjerak imao je 84 godine u vrijeme hvatanja 1960. godine.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Mahé |first1=Kélig |last2=Ernande |first2=Bruno |last3=Herbin |first3=Marc |title=New scale analyses reveal centenarian African coelacanths |journal=[[Current Biology]] |publisher=Cell Press |date=17. 6. 2021 |volume=31 |issue=16 |pages=3621–3628.e4 |doi=10.1016/j.cub.2021.05.054 |pmid=34143958 |issn=0960-9822|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Iako je njihov procijenjeni životni vijek sličan čovjekovom, trudnoća može trajati i 5 godina, što je 1,5 godina više od jedne dubokomorske [[ajkula|ajkule]], prethodnog rekordera.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.economist.com/science-and-technology/2021/06/19/coelacanths-live-for-as-long-as-people |title=Coelacanths live for as long as people |magazine=[[The Economist]] |date=19. 6. 2021 |access-date=19. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; Oni su noćni [[piscivori|piscivorni]] lovci na riblja jata.&lt;ref name=&quot;ref7&quot;&gt;{{cite journal |bibcode=1987Natur.329..331F |title=Locomotion of the coelacanth Latimeria chalumnae in its natural environment |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1987-09-24_329_6137/page/330 |last1=Fricke |first1=Hans |last2=Reinicke |first2=Olaf |last3=Hofer |first3=Heribert |last4=Nachtigall |first4=Werner |volume=329 |year=1987 |pages=331–3 |journal=Nature |doi=10.1038/329331a0 |issue=6137|s2cid=4353395 }}&lt;/ref&gt; Tijelo je prekriveno [[riblja krljušt|ktenoidnim elazmoidnim krljuštima]] koje djeluju kao oklop.&lt;ref name=&quot;Sherman 2016&quot;&gt;{{Cite journal |last=Sherman |first=Vincent R. |title=A comparative study of piscine defense: The scales of ''Arapaima gigas'', ''Latimeria chalumnae'' and ''Atractosteus spatula'' |journal=Journal of the Mechanical Behavior of Biomedical Materials |volume=73 |pages=1–16 |year=2016 |doi=10.1016/j.jmbbm.2016.10.001 |pmid=27816416 }}&lt;/ref&gt; Celakanti imaju osam peraja – po dva leđna i grudana peraja, dva karlična, po  jedno analno repno peraje. Rep je gotovo jednakih proporcija i podijeljen je završnim pramenom peraja koje čine njegov kaudalni režanj. Oči celakanta su veoma velike, dok su usta relativno mala. Oko je naviklo da vidi pri slabom svjetlu pomoću [[štapićasta ćelija|štapića]] koji apsorbiraju uglavnom kratke talasne dužine . Celakantovo viđene evoluiralo je u kapacitet boja sa pomjeranjem u plavo.&lt;ref name=&quot;ref8&quot;&gt;{{cite journal |bibcode=1999pnas...96.6279y |title=Adaptive Evolution of Color Vision of the Comoran Coelacanth (''Latimeria chalumnae'') |last1=Yokoyama |first1=Shozo |last2=Zhang |first2=Huan |last3=Radlwimmer |first3=F. Bernhard |last4=Blow |first4=Nathan S. |volume=96 |year=1999 |pages=6279–84 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |doi=10.1073/pnas.96.11.6279 |pmid=10339578 |issue=11 |pmc=26872 |jstor=47861|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; [[maksila|Pseudomaksilski]] nabori okružuju [[usta]] i zamjenjuju maksilu, strukturu koja odsutna u celakantima. Dvije nozdrve, zajedno s četiri druga vanjska otvora, pojavljuju se između premaksile i bočnih [[Anatomski termini lokacije|rostrumske]] kosti. [[Nos]]ne vrećice podsjećaju na one kod mnogih drugih riba i ne sadrže unutrašnju nozdrvu. Celakantov rostrumski organ, koji se nalazi unutar [[etmoidna kost|etmoidne]] regije moždanog omotača, ima tri nezaštićena otvora u okolinu i koristi se kao dio laterosenzornog sistema celakanta.&lt;ref name=&quot;ref1&quot; /&gt; Slušna recepcija celakanta posredovana je njegovim [[unutrašnje uho|unutrašnjim uhom]], koje je veoma slično onom kod [[tetrapoda]] i klasifikovano je kao [[bazna papila]].&lt;ref name=&quot;ref9&quot;&gt;{{cite journal |bibcode=1987Natur.327..153F |title=Inner ear of the coelacanth fish ''Latimeria'' has tetrapod affinities |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1987-05-14_327_6118/page/152 |last1=Fritzsch |first1=B. |volume=327 |year=1987 |pages=153–4 |journal=[[Nature]] |doi=10.1038/327153a0 |pmid=22567677 |issue=6118|s2cid=4307982 }}&lt;/ref&gt;
 
Celakanti su dio [[kladus]]a [[Sarcopterygii]], ili riba s režnjevitim perajima. Izvana, nekoliko karakteristika razlikuje celakante od ostalih riba s režnjevima. Posjeduju trokrako [[repno peraje]], koje se također naziva trokrilno peraje ili dificerkni rep. Sekundarni rep koji se proteže pored primarnog repa odvaja gornju i donju polovinu celakanta. Ktenoidne elazmoidne krljušti djeluju kao debeli oklop koji štiti vanjštinu celakanta. Nekoliko unutrašnjih osobina također pomaže u razlikovanju celakanta od ostalih riba s režnjevima. Na stražnjoj strani lobanje, celakant ima šarku, [[kranij|intrakranijski]] zglob, koji mu omogućava da izuzetno široko otvori usta. Celakanti također zadržavaju uljem ispunjeni [[notohord]], šuplju cijev pod pritiskom koja se zamijenjuje [[kičmeni stub|kičmenim stubom]] rano u [[embrion]]skm razvoju kod većine drugih [[kičmenjak]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.scienceinafrica.co.za/2002/february/coela.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921055458/http://www.scienceinafrica.co.za/2002/february/coela.htm|url-status=dead|title=What do we know about the coelacanths – Science in Africa|archive-date=21. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; [[Srce]] celakanta je drugačije oblikovano od srca većine modernih riba, s komorama raspoređenim u ravnu cijev. [[moždani omotač]] je 98,5% ispunjen masnoćom; samo 1,5% moždanog omotača sadrži moždano tkivo. Obrazi celakanta su jedinstveni jer je [[Operkulum (riba)|operkulumska]] kost vrlo mala i ima veliki mehkotkivni operkulumski režanj. Prisutna je spiralna komora, ali [[spirakulum]] je zatvoren i nikada se ne otvara tokom razvoja.&lt;ref name=&quot;ref1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=4j9AKGsQ1msC&amp;q=%22spiracular+chamber+is+closed+in+coelacanths%22&amp;pg=PA391|title=Gaining Ground, Second Edition: The Origin and Evolution of Tetrapods|first=Jennifer A.|last=Clack|date=27. 6. 2012|publisher=Indiana University Press|via=Google Books|isbn=978-0-253-00537-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ref5&quot;&gt;{{cite web |title=The Coelacanth – a Morphological Mixed Bag |publisher=ReefQuest Centre for Shark Research |url=http://www.elasmo-research.org/education/classification/coelacanth.htm}}&lt;/ref&gt; Također, jedinstveno za postojeće celakante je prisustvo &quot;masnih pluća&quot; ili masnoćom ispunjenih jednostrukih [[vestigijski organ|vestigijskih]] [[pluća]], homolognim [[plivaći mjehur|plivaćim mjehurima]] ostalih riba. Paralelni razvoj masnog organa za kontrolu plovnosti sugerira jedinstvenu specijalizaciju za dubokovodna staništa. Postoje male i tvrde — ali fleksibilne — pločice oko vestigijskog pluća kod odraslih primjeraka, ali ne i oko masnog organa. Ploče su najvjerovatnije imale funkciju regulacije volumena pluća.&lt;ref name=&quot;Brito&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1111/j.1475-4983.2010.01015.x |title=The histological structure of the calcified lung of the fossil coelacanth ''Axelrodichthys araripensis'' (Actinistia: Mawsoniidae) |year=2010 |last1=Brito |first1=Paulo M. |last2=Meunier |first2=François J. |last3=Clément |first3=Gael |last4=Geffard-Kuriyama links|first4=Didier |journal=Palaeontology |volume=53 |issue=6 |pages=1281–90|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Zbog veličine masnog organa, istraživači pretpostavljaju da je on odgovoran za neobično pomjeranje [[bubreg]]a. Dva bubrega, koji su spojeni u jedan,&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=hPEJAwAAQBAJ&amp;q=%22amounts.+The+paired+kidneys+are+fused%2C+%22&amp;pg=PA92|title=From fish to philosopher|first=H. W.|last=Smith|date=24. 10. 2018|publisher=Рипол Классик|via=Google Books|isbn=9785873926930}}&lt;/ref&gt; nalaze se ventralno unutar trbušne šupljine, iza [[kloaka|kloake]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=wHZ6WwqbrmkC&amp;q=%22amongst+vertebrates+in+being+located+ventrally%22&amp;pg=PA26|title=History of the Coelacanth Fishes|first=Peter|last=Forey|date=30. 11. 1997|publisher=Springer Science &amp; Business Media|via=Google Books|isbn=978-0-412-78480-4}}&lt;/ref&gt;
 
[[slika:Latimeria chalumnae.jpg|thumbnail| Celakant Zapadnog Indijskog okeana ulovljen 21. januara 1965. u blizini [[Mutsamudu]]a (Anjouan, Komorska ostrva)]]
[[slika:Pectoral fin Latimeria chalumnae.jpg|thumb|[[Pektoralna peraja]] celakanta Zapadnog Indijskog okeana]]
 
=== DNK ===
Godine 2013. istraživačka grupa je objavila [[sekvenciranje genoma]] celakanta u naučnom časopisu ''[[Nature]]''.&lt;ref name=&quot;genome&quot;&gt;{{cite journal | title = The African coelacanth genome provides insights into tetrapod evolution | journal = [[Nature]] | date = 18. 4. 2013 | doi = 10.1038/nature12027 | last1 = Amemiya | first1 = Chris T. | last2 = Alföldi | first2 = Jessica | last3 = Lee | first3 = Alison P. | last4 = Fan | first4 = Shaohua | last5 = Philippe | first5 = Hervé | last6 = MacCallum | first6 = Iain | last7 = Braasch | first7 = Ingo | last8 = Manousaki | first8 = Tereza | last9 = Schneider | first9 = Igor | volume = 496 | issue = 7445 | pages = 311–6 | pmid = 23598338 | pmc = 3633110|bibcode = 2013Natur.496..311A | display-authors = 9 | last10 = Rohner | first10 = Nicolas | last11 = Organ | first11 = Chris | last12 = Chalopin | first12 = Domitille | last13 = Smith | first13 = Jeramiah J. | last14 = Robinson | first14 = Mark | last15 = Dorrington | first15 = Rosemary A. | last16 = Gerdol | first16 = Marco | last17 = Aken | first17 = Bronwen | last18 = Biscotti | first18 = Maria Assunta | last19 = Barucca | first19 = Marco | last20 = Baurain | first20 = Denis | last21 = Berlin | first21 = Aaron M. | last22 = Blatch | first22 = Gregory L. | last23 = Buonocore | first23 = Francesco | last24 = Burmester | first24 = Thorsten | last25 = Campbell | first25 = Michael S. | last26 = Canapa | first26 = Adriana | last27 = Cannon | first27 = John P. | last28 = Christoffels | first28 = Alan | last29 = De Moro | first29 = Gianluca | last30 = Edkins | first30 = Adrienne L. }}&lt;/ref&gt;
 
Zbog njihovih režnjevitih peraja i drugih karakteristika, nekada se pretpostavljalo da bi celakant mogao biti najnoviji [[zajednički predak]] kopnenih i morskih kičmenjaka.&lt;ref name=ref9 /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1002/jmor.1051900418|title=Lungfish neural characters and their bearing on sarcopterygian phylogeny|journal=Journal of Morphology|volume=190|pages=277–297|year=1986|last1=Northcutt|first1=R. Glenn|hdl=2027.42/50281|s2cid=35473487|url=https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/50281/1/1051900418_ftp.pdf|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Ali nakon sekvencioniranja punog [[genom]]a celakanta, otkriveno je da je plućnjak najnoviji zajednički predak. Celakanti i plućašice su se već odvojile od zajedničkog pretka prije nego što je plućnjak prešao na kopno.&lt;ref name=&quot;smithsonianmag.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.smithsonianmag.com/science-nature/dna-sequencing-reveals-that-coelacanths-werent-the-missing-link-between-sea-and-land-25025860/?no-ist|title=DNA Sequencing Reveals that Coelacanths Weren't the Missing Link Between Sea and Land|first=Joseph|last=Stromberg}}&lt;/ref&gt;
 
Još jedno važno otkriće napravljeno na osnovu sekvenciranja genoma je da celakanti i danas evoluiraju. Dok [[fenotip]]ska sličnost između postojećih i izumrlih celakanta sugerira da postoji ograničen [[evolucijski pritisak]] na ove organizme da se podvrgnu morfološkoj divergenciji, oni prolaze kroz mjerljivu genetičku divergenciju. Unatoč prethodnim studijama koje su pokazale da [[kodirajuća regija|kodirajuće regije]] proteina prolaze kroz evoluciju uz stopu supstitucije koja je mnogo niža od ostalih [[tetrapoda]] (u skladu s fenotipskom stazom uočenom između postojećih i fosilnih članova taksona), [[nekodirajuće regije]] podložne višoj aktivnosti [[transpozon|prenosivih elemenata]] pokazuju značajnu divergenciju čak i između dvije postojeće vrste celacanta.&lt;ref name=&quot;genome&quot;/&gt; Ovo je djelimično omogućeno [[endogen]]im retrovirusom specifičnim za celakante iz porodice retrovirusa Epsilon.&lt;ref&gt;{{Cite journal|doi=10.1371/journal.pone.0114382|doi-access=free|title=Interspecies Insertion Polymorphism Analysis Reveals Recent Activity of Transposable Elements in Extant Coelacanths|year=2014|last1=Naville|first1=Magali|last2=Chalopin|first2=Domitille|last3=Volff|first3=Jean-Nicolas|journal=PLOS ONE|volume=9|issue=12|pages=e114382|pmid=25470617|pmc=4255032|bibcode=2014PLoSO...9k4382N}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija ==
[[slika:Fishapods.svg|thumb|upright=1.4|U [[Devon (period)|kasnom devonu]] [[specijacija|specijaciom]] [[kičmenjak]]a, potomci [[Pelagijal|pelagijskih]] [[Sarcopterygii|resperki]]—kao što je bio  ''[[Eusthenopteron]]''— pokazali su niz adaptacija: ''[[Panderichthys]]'', pogodan za muljevito plićake, ''[[Tiktaalik]]'' sa perajama nalik na udove koji bi ga mogli ponijeti na kopno i [[Tetrapoda|rani tetrapodi]] u močvarama punim [[korov]]ima, kao što je ''[[Acanthostega]]'' koji je imao stopala sa osam prstiju i ''[[Ichthyostega]]'' sa udovima. Potomci su također uključivali pelagijske ribe s perajima kao što je tip celakanta.]]
 
[[Kladogram]] koji prikazuje odnose rodova celacanta prema Torina, Sotoa i Perea &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Toriño|first1=Pablo|last2=Soto|first2=Matías|last3=Perea|first3=Daniel|date=25. 2. 2021|title=A comprehensive phylogenetic analysis of coelacanth fishes (Sarcopterygii, Actinistia) with comments on the composition of the Mawsoniidae and Latimeriidae: evaluating old and new methodological challenges and constraints|url=https://www.researchgate.net/publication/349631865|journal=Historical Biology|volume=33 |issue=12 |pages=3423–3443|doi=10.1080/08912963.2020.1867982|s2cid=233942585|issn=0891-2963}}&lt;/ref&gt;
 
{{clade |style=font-size:90%; line-height:90%;
|1=''[[Mimipiscis]]'' ([[Actinopterygii]])
|2=''[[Porolepis]]'' ([[Porolepiformes]])
|label3=[[Actinistia]]
|3={{clade
|1=''[[Miguashaia]]''
|2=''[[Styloichthys]]''
|3=''[[Gavinia]]''
|4={{clade
|1=''[[Diplocercides]]''
|2={{clade
|1=''[[Serenichthys]]''
|2={{clade
|1=''[[Holopterygius]]''
|2=''[[Allenypterus]]''}}
|3={{clade
|1=''[[Lochmocercus]]''
|2={{clade
|1={{clade
|1=''[[Polyosteorhynchus]]''
|2={{clade
|1=''[[Rebellatrix]]''
|2=''[[Hadronector]]''}} }}
|2={{clade
|1=''[[Rhabdoderma]]''
|2={{clade
|1=''[[Caridosuctor]]''
|2={{clade
|1={{clade
|1=''[[Sassenia]]''
|2=''[[Spermatodus]]''}}
|2={{clade
|1={{clade
|1=''[[Piveteauia]]''
|2={{clade
|1=''[[Coccoderma]]''
|2=''[[Laugia]]''}} }}
|2={{clade
|1=''[[Coelacanthus]]''
|2={{clade
|1=''[[Guizhoucoelacanthus]]''
|2={{clade
|1={{clade
|1=''[[Wimania]]''
|2=''[[Axelia]]''}}
|2={{clade
|1=''[[Whiteia]]''
|2={{clade
|1=''[[Heptanema]]''
|2=''[[Dobrogeria]]''
|label3=[[Latimerioidei]]
|3={LATIMERIOIDEA}
}} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }}
|targetA={LATIMERIOIDEA}
|subcladeA={{clade
  |label1=[[Mawsoniidae]]
   |1={{clade
      |1={{clade
        |1=''[[Atacamaia]]''
        |2=''[[Luopingcoelacanthus]]''
         }}
      |2={{clade
        |1=''[[Yunnancoelacanthus]]''
         |2={{clade
           |1=''[[Chinlea]]''
           |2={{clade
               |1=''[[Parnaibaia]]''
              |2={{clade
                 |1=''[[Trachymetopon]]''
                 |2=''[[Lualabaea]]''
                 |3={{clade
                    |1=''[[Axelrodichthys]]''
                    |2=''[[Mawsonia]]''
                    }}
                 }}
               }}
            }}
         }}
      }}
  |label2=[[Latimeriidae]]
   |2={{clade
     |1=''[[Garnbergia]]''
      |2={{clade
        |1=''[[Diplurus]]''
         |2={{clade
           |1={{clade
              |1=''[[Megalocoelacanthus]]''
              |2=''[[Libys]]''
               }}
           |2={{clade
              |1={{clade
                  |1=''[[Ticinepomis]]''
                 |2=''[[Foreyia]]''
                 }}
              |2={{clade
                 |1=''[[Holophagus]]''
                 |2={{clade
                    |1=''[[Undina (riba)|Undina]]''
                    |2={{clade
                       |1=''[[Macropoma]]''
                       |2={{clade
                          |1=''[[Swenzia]]''
                          |2=''[[Latimeria]]''
                          }}
                        }}
                    }}
                 }}
               }}
            }}
         }}
      }}
   }}
}}
 
== Fosilni zapisi==
[[slika:Undina penicillata Ob Jura Painten D Ch1855.jpg|thumb|†''[[Undina|Undina penicillata]]'' iz jurskog Paintena, Njemačka]]
[[slika:Mawsonia scaling.png|thumb|320x320px|Veličina slatkovodnog celakanta ''[[Mawsonia]]'' u poređenju sa čovjekom]]
Prema fosilnom zapisu, divergencija celacanta, [[Ribe dvodihalice|dvodihalica]] i [[tetrapoda]] smatra se da se dogodila tokom [[silur]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Lu|first1=Jing|last2=Giles|first2=Sam|last3=Friedman|first3=Matt|last4=Zhu|first4=Min|date=5. 12. 2017|title=A new stem sarcopterygian illuminates patterns of character evolution in early bony fishes|journal=Nature Communications|language=en|volume=8|issue=1|pages=1932|doi=10.1038/s41467-017-01801-z|pmid=29203766|issn=2041-1723|pmc=5715141|bibcode=2017NatCo...8.1932L}}&lt;/ref&gt; Opisano je preko 100 fosilnih vrsta celakanta.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Najstariji identifikovani fosili celakanta stari su oko 420-410 miliona godina, datiraju iz ranog [[devon (period)|devonskog perioda]].&lt;ref name=&quot;ref4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Friedman|first=Matt|date=10. 8. 2007|title=Styloichthys as the oldest coelacanth: implications for early osteichthyan interrelationships |url=http://home.uchicago.edu/~mattf/Friedman_2007a.pdf |journal=Journal of Systematic Palaeontology|volume=5|issue=3|pages=289–343|doi=10.1017/S1477201907002052|s2cid=83712134|access-date=28. 12. 2007}} {{dead link|date=april 2009}}&lt;/ref&gt; Celakanti nikada nisu bili raznolika grupa u poređenju sa drugim grupama riba, a dostigli su vrhunac raznolikosti tokom [[rani trijas|ranog trijasa]] (prije 252-247 miliona godina),&lt;ref name=&quot;Cavin&amp;al.2020&quot;/&gt; što se poklapa sa naletom diverzifikacije između kasnog perma i srednjeg trijasa.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Većina [[mezozoik|mezozojskih]] celakanta pripada redu Latimerioidei, koji sadrži dvije glavne pododjela, morski ''[[Latimeriidae]]'', koji sadrži moderne celakante, kao i izumrle ''[[Mawsoniidae]]'', koji su bili izvorni u [[bočata voda|bočatnim]], slatkovodnim, kao i morskim okruženjima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cavin|first1=Lionel|last2=Cupello|first2=Camila|last3=Yabumoto|first3=Yoshitaka|last4=Léo|first4=Fragoso|last5=Deersi|first5=Uthumporn|last6=Brito|first6=Paul M.|date=2019|title=Phylogeny and evolutionary history of mawsoniid coelacanths|url=http://www.kmnh.jp/wp-content/uploads/2019/05/A17-3-Cavin.pdf|journal=Bulletin of the Kitakyushu Museum of Natural History and Human History, Series A|volume=17|pages=3–13|access-date=20. 12. 2022|archive-date=20. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220220030133/https://www.kmnh.jp/wp-content/uploads/2019/05/A17-3-Cavin.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
 
Paleozojski celakanti su uglavnom mali (~30–40&amp;nbsp;cm dužine), dok su mezozojski oblici bili veći.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Nekoliko primjeraka kojim pripadaju jurski i kredni mawsonidni celkant rodovima ''[[Trachymetopon]]'' i ''[[Mawsonia (riba)|Mawsonia]]'' su vjerovatno dostigli ili premašili 5 m u dužinu, što ih čini među najvećim poznatim ribama [[mezozoik]]a, i među najvećim koštanim ribama svih vremena.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cavin|first1=Lionel|last2=Piuz|first2=André|last3=Ferrante|first3=Christophe|last4=Guinot|first4=Guillaume|date=3. 6. 2021|title=Giant Mesozoic coelacanths (Osteichthyes, Actinistia) reveal high body size disparity decoupled from taxic diversity|journal=Scientific Reports|language=en|volume=11|issue=1|pages=11812|doi=10.1038/s41598-021-90962-5|pmid=34083600|issn=2045-2322|pmc=8175595|bibcode=2021NatSR..1111812C}}&lt;/ref&gt;
 
Najnoviji fosilni latimeriid je ''[[Megalocoelacanthus|Megalocoelacanthus dobiei]]'', čiji se disartikulirani ostaci nalaze u kasnom [[santon]]skom do srednje [[kampan]]skom, a možda i najranijem [[maastrikt]]skim morskim slojevima istočnih i centralnih [[SAD|Sjedinjenih Država]],&lt;ref name=&quot;Schwimmer&amp;al.1994&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schwimmer|first1=D.R.|author2=Stewart, J.D.|author3=Williams, G.D.|title=Giant fossil coelacanths of the Late Cretaceous in the eastern United States|url=https://archive.org/details/sim_geology_1994-06_22_6/page/503|journal=Geology|date=1994|volume=2|issue=6|pages=503–506|doi=10.1130/0091-7613(1994)022&lt;0503:GFCOTL&gt;2.3.CO;2|bibcode=1994Geo....22..503S}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;gottfried&quot;&gt;{{cite journal|author1=Gottfried, Michael D. |author2=Rogers, Raymond R. |author3=Rogers, K. Curry   |title=First record of Late Cretaceous coelacanths from Madagascar|url=https://www.researchgate.net/publication/265667981|journal= Recent Advances in the Origin and Early Radiation of Vertebrates |year=2004|pages= 687–691}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dutel&amp;al.2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Dutel|first1=H.|author2=Maisey, J.P.|author3=Schwimmer, D.R.|author4=Janvier, P.|author5=Herbin, M.|author6=Clément, G.|title= The Giant Cretaceous Coelacanth (Actinistia, Sarcopterygii) Megalocoelacanthus dobiei Schwimmer, Stewart &amp; Williams, 1994, and Its Bearing on Latimerioidei Interrelationships|journal=PLOS ONE|year=2012|volume= 7|issue= 11|pages= e49911|doi=10.1371/journal.pone.0049911|pmid= 23209614|pmc= 3507921|bibcode=2012PLoSO...749911D|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; najnoviji mawsoniidi su ''[[Axelrodichthys|Axelrodichthys megadromos]]'' od ranih kampanskih do ranih mastriktskih slatkovodnih kontinentalnih naslaga Francuske,&lt;ref name=&quot;Cavin&amp;al.2020&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cavin|first1=L.|author2=Buffetaut, E.|author3=Dutour, Y.|author4=Garcia, G.|author5=Le Loeuff, J.|author6=Méchin, A.|author7=Méchin, P.|author8=Tong, H.|author9=Tortosa, T.|author10=Turini, E.|author11=Valentin, X.|title=The last known freshwater coelacanths: New Late Cretaceous mawsoniids remains (Osteichthyes: Actinistia) from Southern France|journal=PLOS ONE|date=2020|volume=15|issue=6|pages=e0234183|doi=10.1371/journal.pone.0234183|pmc=7274394|pmid=32502171|bibcode=2020PLoSO..1534183C|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cavin&amp;al.2005&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cavin|first1=L.|author2=Forey, P.L.|author3=Tong, H.|author4=Buffetaut, E.|title=Latest European coelacanth shows Gondwanan affinities|journal=Biology Letters|date=2005|volume=1|issue=2|pages=176–177|doi=10.1098/rsbl.2004.0287|pmid=17148159|pmc=1626220}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cavin&amp;al.2016&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cavin|first1=L.|author2=Valentin, X.|author3=Garcia, G.|title=A new mawsoniid coelacanth (Actinistia) from the Upper Cretaceous of Southern France|journal=Cretaceous Research|date=2016|volume=62|pages=65–73|doi=10.1016/j.cretres.2016.02.002}}&lt;/ref&gt; kao i neodređeni morski mawsonid iz Maroka, koji datira iz kasnog mastrihta &lt;ref name=&quot;Brito&amp;al.2021&quot;&gt;{{cite journal|last1=Brito|first1=P.M.|author2=Martill, D.M.|author3=Eaves, I.|author4=Smith, R.E.|author5=Cooper, S.L.A.|year=2021|title=A marine Late Cretaceous (Maastrichtian) coelacanth from North Africa|journal=Cretaceous Research|volume=122|page=104768|doi=10.1016/j.cretres.2021.104768|s2cid=233551515|url=https://researchportal.port.ac.uk/portal/en/publications/a-marine-late-cretaceous-maastrichtian-coelacanth-from-north-africa(c8521ebb-5597-4a15-9320-961113ee06d9).html }}&lt;/ref&gt; Mali fragment kosti iz [[Evropa|Evrope]] i [[paleocen]]a smatraju se jedinim vjerodostojnim zapisom iz perioda nakon krede, ali ova identifikacija je zasnovana na komparativnim metodima histologije kostiju sumnjive pouzdanosti.&lt;ref name=&quot;Schwimmer&amp;al.1994&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Ørvig |first1=Tor |title=A vertebrate bone from the Swedish Paleocene |journal=Geologiska Föreningen i Stockholm Förhandlingar |date=1. 6. 1986 |volume=108 |issue=2 |pages=139–141 |doi=10.1080/11035898609452636 |issn=0016-786X}}&lt;/ref&gt;
 
Živući celakanti su smatrani &quot;živim fosilima&quot;, na osnovu njihove navodno konzervativne [[morfologija|morfologije]] u odnosu na fosilne vrste;&lt;ref name=&quot;ref10&quot;&gt;{{cite journal |last=Butler |first=Carolyn |title=Living Fossil Fish |journal=National Geographic |date=mart 2011 |pages=86–93}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ref1&quot;/&gt; međutim, nedavne studije su izrazile stav da je morfološki konzervativizam celakanta vjerovanje koje nije zasnovano na podacima.&lt;ref name=&quot;Friedman2007&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Friedman2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rebellatrix&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Casane&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1002/bies.201200145 |title=Why coelacanths are not 'living fossils' |year=2013 |last1=Casane |first1=Didier |last2=Laurenti |first2=Patrick |journal=BioEssays |volume=35 |issue=4 |pages=332–8 |pmid=23382020|s2cid=2751255 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Fosili sugeriraju da su celakanti bili morfološki najraznovrsniji tokom devona i karbona, dok su mezozojske vrste općenito morfološki slične jedna drugoj.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
 
=== Vremenska linija rodova ===
&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:1200px height:auto barincrement:15px
PlotArea   = left:10px bottom:50px top:10px right:10px
 
Period      = from:-550 till:25
TimeAxis    = orientation:horizontal
ScaleMajor  = unit:year increment:25 start:-550
ScaleMinor  = unit:year increment:5 start:-550
TimeAxis    = orientation:hor
AlignBars   = justify
 
Colors =
 #legends
  id:CAR   value:claret
  id:ANK   value:rgb(0.4,0.3,0.196)
  id:HER   value:teal
  id:HAD   value:green
  id:OMN   value:blue
  id:black        value:black
  id:white        value:white
  id:paleozoic     value:rgb(0.6,0.75,0.55)
  id:cambrian   value:rgb(0.49,0.63,0.33)
 id:ordovician  value:rgb(0,0.57,0.44)
  id:silurian   value:rgb(0.70,0.88,0.71)
  id:devonian   value:rgb(0.8,0.55,0.22)
 id:carboniferous  value:rgb(0.4,0.65,0.6)
  id:permian   value:rgb(0.94,0.25,0.24)
  id:mesozoic     value:rgb(0.38,0.77,0.79)
  id:triassic     value:rgb(0.51,0.17,0.57)
  id:jurassic     value:rgb(0.2,0.7,0.79)
 id:cretaceous  value:rgb(0.5,0.78,0.31)
  id:cenozoic     value:rgb(0.95,0.98,0.11)
  id:paleogene   value:rgb(0.99,0.6,0.32)
  id:neogene   value:rgb(0.999999,0.9,0.1)
 id:quaternary  value:rgb(0.98,0.98,0.50)
 
BarData=
 bar:eratop
 bar:space
 bar:periodtop
 bar:space
 bar:NAM3
 bar:NAM4
 bar:NAM6
 bar:NAM13
 bar:NAM15
 bar:NAM20
 bar:NAM21
 bar:NAM22
 bar:NAM26
 bar:NAM29
 bar:NAM30
 bar:NAM31
 bar:NAM32
 bar:NAM33
 bar:NAM34
 bar:NAM35
 bar:NAM36
 bar:NAM37
 bar:NAM38
 bar:NAM39
 bar:NAM40
 bar:NAM41
 bar:NAM42
 bar:NAM43
 bar:NAM44
 bar:NAM45
 bar:NAM46
 bar:NAM47
 bar:NAM48
 bar:NAM49
 bar:NAM50
 bar:NAM51
 bar:NAM52
 bar:NAM53
 bar:NAM54
 bar:NAM55
 bar:NAM56
 bar:NAM57
 bar:NAM57.1
 bar:NAM58
 bar:NAM59
 bar:NAM60
 bar:NAM60.1
 bar:NAM60.2
 bar:NAM60.3
 bar:NAM60.6
 bar:NAM61
 bar:NAM62
 bar:NAM62.1
 bar:NAM63
 bar:NAM64
 bar:NAM65
 
 bar:space
 bar:period
 bar:space
 bar:era
 
PlotData=
 align:center textcolor:black fontsize:M mark:(line,black) width:25
 shift:(7,-4)
 
 bar:periodtop
 from: -542    till: -488.3   color:cambrian  text:[[Cambrian]]
 from: -488.3    till: -443.7    color:ordovician    text:[[Ordovician]]
 from: -443.7    till: -416    color:silurian    text:[[Silurian]]
 from: -416    till: -359.2   color:devonian    text:[[Devonian]]
 from: -359.2    till: -299  color:carboniferous   text:[[Carboniferous]]
 from: -299    till: -251  color:permian    text:[[Permian]]
 from: -251    till: -199.6  color:triassic    text:[[Triassic]]
 from: -199.6    till: -145.5   color:jurassic    text:[[Jurassic]]
 from: -145.5   till: -66  color:cretaceous   text:[[Cretaceous]]
 from: -66    till: -23.03   color:paleogene    text:[[Paleogene]]
 from: -23.03    till: -2.588   color:neogene    text:[[Neogene|Neog.]]
 from: -2.588    till: 0  color:quaternary   text:[[Quaternary|Q.]]
 
 bar:eratop
 from:  -542  till:  -251    color:paleozoic    text:[[Paleozoic Era]]
 from:  -251  till:  -66    color:mesozoic    text:[[Mesozoic Era]]
 from:  -66  till:  0   color:cenozoic    text:[[Cenozoic]]
 
PlotData=
 align:left fontsize:M mark:(line,white) width:5 anchor:till align:left
 
 color:devonian bar:NAM3 from:-412.8    till:-411.2 text:[[Powichthys]]
 color:devonian bar:NAM4 from:-408.4    till:-407 text:[[Youngolepis]]
 color:devonian bar:NAM6 from:-407    till:-359.2 text:[[Onychodus]]
 color:devonian bar:NAM13 from:-397.5    till:-359.2 text:[[Strunius]]
 color:devonian bar:NAM15 from:-391.8    till:-374.5 text:[[Euporosteus]]
 color:devonian bar:NAM20 from:-385.3    till:-381.7 text:[[Miguashaia]]
 color:devonian bar:NAM21 from:-385.3    till:-374.5 text:[[Nesides]]
 color:devonian bar:NAM22 from:-381.7    till:-328.3 text:[[Diplocercides]]
 color:devonian bar:NAM26 from:-364.3    till:-359.2 text:[[Chagrinia]]
 color:carboniferous bar:NAM29 from:-345.3    till:-299 text:[[Rhabdoderma]]
 color:carboniferous bar:NAM30 from:-333.97    till:-328.3 text:[[Coelacanthopsis]]
 color:carboniferous bar:NAM31 from:-328.3    till:-324.9 text:[[Allenypterus]]
 color:carboniferous bar:NAM32 from:-328.3    till:-324.9 text:[[Caridosuctor]]
 color:carboniferous bar:NAM33 from:-328.3    till:-324.9 text:[[Hadronector]]
 color:carboniferous bar:NAM34 from:-328.3    till:-324.9 text:[[Lochmocereus]]
 color:carboniferous bar:NAM35 from:-328.3    till:-324.9 text:[[Polyosteorhynchus]]
 color:carboniferous bar:NAM36 from:-306.5    till:-301.37 text:[[Synaptotylus]]
 color:permian bar:NAM37 from: -299    till:-294.6 text:[[Ectosteorhachis]]
 color:permian bar:NAM38 from:-260    till:-251 text:[[Changxingia]]
 color:permian bar:NAM39 from:-258.0    till:-252 text:[[Coelacanthus]]
 color:permian bar:NAM40 from:-255    till:-251 text:[[Yonngichthys]]
 color:triassic bar:NAM41 from:-251    till:-250.57 text:[[Laugia]]
 color:triassic bar:NAM42 from:-251    till:-248.13 text:[[Sassenia]]
 color:triassic bar:NAM43 from:-251    till:-245 text:[[Sinocoelacanthus]]
 color:triassic bar:NAM44 from:-250.13    till:-249.7 text:[[Piveteauia]]
 color:triassic bar:NAM45 from:-250.13    till:-249.7 text:[[Whiteia]]
 color:triassic bar:NAM46 from:-249.7    till:-248.13 text:[[Axelia]]
 color:triassic bar:NAM47 from:-249.7    till:-248.13 text:[[Mylacanthus]]
 color:triassic bar:NAM48 from:-249.7    till:-248.13 text:[[Scleracanthus]]
 color:triassic bar:NAM49 from:-249.7    till:-248.13 text:[[Wimania]]
 color:triassic bar:NAM50 from:-245    till:-237 text:[[Garnbergia]]
 color:triassic bar:NAM51 from:-242    till:-237 text:[[Heptanema]]
 color:triassic bar:NAM52 from:-237    till:-234 text:[[Alcoveria]]
 color:triassic bar:NAM53 from:-237    till:-234 text:[[Ticinepomis]]
 color:triassic bar:NAM54 from:-237    till:-228 text:[[Hainbergia]]
 color:triassic bar:NAM55 from:-220.3    till:-216.5 text:[[Graphiuricthys]]
 color:jurassic bar:NAM56 from:-199.6    till:-191 text:[[Holophagus]]
 color:jurassic bar:NAM57 from:-199    till:-163.5 text:[[Trachymetopon]]
 color:jurassic bar:NAM57.1 from:-163.5  till:-157.3 text:[[Swenzia]]
 color:jurassic bar:NAM58 from:-161.2    till:-145.5 text:[[Lualabaea]]
 color:jurassic bar:NAM59 from:-152    till:-145 text:[[Undina]]
 color:jurassic bar:NAM60 from:-150.8    till:-149.03 text:[[Coccoderma]]
 color:jurassic bar:NAM60.1 from:-150.8    till:-149.03 text:[[Libys]]
 color:cretaceous bar:NAM60.2 from:-150   till:-95 text:[[Mawsonia]]
 color:cretaceous bar:NAM60.3 from:-112    till:-71.5 text:[[Axelrodichthys]]
 color:cretaceous bar:NAM60.6 from:-112    till:-79.2 text:[[Macropoma]]
 color:cretaceous bar:NAM61 from:-99.6    till:-93.5 text:[[Macropomoides]]
 color:cretaceous bar:NAM62 from:-86.3   till:-71.5 text:[[Megalocoelacanthus]]
 color:cretaceous bar:NAM62.1 from:-67   till:-65 text:[[Coelacanth|Mawsoniidae indeterminate]]
 color:cretaceous bar:NAM63 from:-65    till:-64 text: [[Post Cretaceous Coelacanth fossils|Coelacanthiformes indeterminate]]?
 color:quaternary bar:NAM64 from:-1    till:0 text:[[Latimeria]]
 
PlotData=
 align:center textcolor:black fontsize:M mark:(line,black) width:25
 
 bar:period
 from: -542    till: -488.3   color:cambrian  text:[[Cambrian]]
 from: -488.3    till: -443.7    color:ordovician    text:[[Ordovician]]
 from: -443.7    till: -416    color:silurian    text:[[Silurian]]
 from: -416    till: -359.2   color:devonian    text:[[Devonian]]
 from: -359.2    till: -299  color:carboniferous   text:[[Carboniferous]]
 from: -299    till: -251  color:permian    text:[[Permian]]
 from: -251    till: -199.6  color:triassic    text:[[Triassic]]
 from: -199.6    till: -145.5   color:jurassic    text:[[Jurassic]]
 from: -145.5   till: -66  color:cretaceous   text:[[Cretaceous]]
 from: -66    till: -23.03   color:paleogene    text:[[Paleogene]]
 from: -23.03    till: -2.588   color:neogene    text:[[Neogene|Neog.]]
 from: -2.588    till: 0  color:quaternary   text:[[Quaternary|Q.]]
 
 bar:era
 from:  -542  till:  -251    color:paleozoic    text:[[Paleozoic Era]]
 from:  -251  till:  -66    color:mesozoic    text:[[Mesozoic Era]]
 from:  -66  till:  0   color:cenozoic    text:[[Cenozoic]]
&lt;/timeline&gt;
 
 
&lt;gallery widths=&quot;200&quot; heights=&quot;145&quot;&gt;
Datoteka:Coelacanth sea world.JPG|Celakant
Datoteka:Coelacanth in Kuwait by Prof Dr Norman Ali Khalaf July 2019.jpg|Celakant u Kulturnom centru Abdallah Al Salem, Kuwait
&lt;/gallery&gt;
 
== Reference ==
{{refspisak|refs=
 
&lt;ref name=&quot;Fraser et al 2020&quot; &gt;{{cite journal|url=https://www.sajs.co.za/article/view/7806/9870 |title=Live coelacanth discovered off the KwaZulu-Natal South Coast, South Africa  |journal=South African Journal of Science |volume=116 |issue=3/4 March/April 2020 |first1=Michael D. |last1=Fraser |first2=Bruce A.S. |last2=Henderson |first3=Pieter B. |last3=Carstens |first4=Alan D. |last4=Fraser |first5=Benjamin S. |last5=Henderson |first6=Marc D. |last6=Dukes |first7=Michael N. |last7=Bruton |doi=10.17159/sajs.2020/7806 |date=26. 3. 2020 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
 
}}
 
== Dopunska literatura ==
* {{cite book|last=Smith|first=J. L. B.|title=Old Fourlegs: the Story of the Coelacanth|publisher=Longmans Green |year=1956}}
* {{cite magazine|title=Coelacanths – The Fish That Time Forgot|url=https://archive.org/details/sim_national-geographic_1988-06_173_6/page/824|first=Hans|last=Fricke|magazine=National Geographic|pages=824–838|volume=173|issue=6|date=juni 1988|issn=0027-9358|oclc=643483454}}
* {{cite news|last=Wade|first=Nicholas|url=https://www.nytimes.com/2013/04/18/science/coelacanth-dna-may-tell-how-fish-learned-to-walk.html|title=Fish's DNA May Explain How Fins Turned to Feet|newspaper=The New York Times|date=18. 4. 2013|pages=A3}}
* {{cite book|last=Thomson|first=Keith S.|title=Living Fossil: the Story of the Coelacanth|url=https://archive.org/details/livingfossilstor00keit|publisher=W. W. Norton|year=1991}}
* {{cite journal|last=Sepkoski |first=Jack |title=A compendium of fossil marine animal genera |journal=Bulletins of American Paleontology |volume=364 |page=560 |year=2002 |url=http://strata.ummp.lsa.umich.edu/jack/showgenera.php?taxon=611&amp;rank=class |access-date=17. 5. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090220223520/http://strata.ummp.lsa.umich.edu/jack/showgenera.php?taxon=611&amp;rank=class |archive-date=20. 2. 2009 }}
* {{cite book|last=Weinberg|first=Samantha|title=A Fish Caught in Time: The Search for the Coelacanth|url=https://archive.org/details/fishcaughtintime0000wein_a5x5|publisher=Fourth Estate|year=1999}}
* {{cite book|last=Bruton|first=Mike|title=When I Was a Fish: Tales of an Ichthyologist|publisher=Jacana Media(Pty)Ltd|year=2015}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Coelacanthiformes}}
{{Wikivrste|Latimeria}}
* [https://www.pbs.org/wgbh/nova/fish/anatomy.html Anatomy of the coelacanth] by PBS ([[Adobe Flash]] required)
* [http://www.dinofish.com/ Dinofish.com] (requires a [[Framing (World Wide Web)|frame-capable browser]])
* {{cite web |first=Carolyn |last=Butler |title=Der Quastenflosser: Ein Fossil taucht auf |trans-title=The Coelacanth: A fossil turns up |language=de |url=http://www.nationalgeographic.de/reportagen/der-quastenflosser-ein-fossil-taucht-auf |work=National Geographic Deutschland |date=august 2012 |access-date=20. 12. 2022 |archive-date=3. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170203124532/http://www.nationalgeographic.de/reportagen/der-quastenflosser-ein-fossil-taucht-auf |url-status=dead }}
* {{cite journal |doi=10.1038/nature12027 |title=The African coelacanth genome provides insights into tetrapod evolution |year=2013 |last1=Amemiya |first1=Chris T. |last2=Alföldi |first2=Jessica |last3=Lee |first3=Alison P. |last4=Fan |first4=Shaohua |last5=Philippe |first5=Hervé |last6=MacCallum |first6=Iain |last7=Braasch |first7=Ingo |last8=Manousaki |first8=Tereza |last9=Schneider |first9=Igor |journal=Nature |volume=496 |issue=7445 |pages=311–6 |display-authors=9 |pmid=23598338 |pmc=3633110|bibcode = 2013Natur.496..311A |last10=Rohner |first10=Nicolas |last11=Organ |first11=Chris |last12=Chalopin |first12=Domitille |last13=Smith |first13=Jeramiah J. |last14=Robinson |first14=Mark |last15=Dorrington |first15=Rosemary A. |last16=Gerdol |first16=Marco |last17=Aken |first17=Bronwen |last18=Biscotti |first18=Maria Assunta |last19=Barucca |first19=Marco |last20=Baurain |first20=Denis |last21=Berlin |first21=Aaron M. |last22=Blatch |first22=Gregory L. |last23=Buonocore |first23=Francesco |last24=Burmester |first24=Thorsten |last25=Campbell |first25=Michael S. |last26=Canapa |first26=Adriana |last27=Cannon |first27=John P. |last28=Christoffels |first28=Alan |last29=De Moro |first29=Gianluca |last30=Edkins |first30=Adrienne L. }}
* [https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-22184556 'Living fossil' coelacanth genome sequenced] BBC News Science &amp; Environment; 17 April 2013
{{Sarcopterygii}}
{{Actinistia|state=collapsed}}
{{Diverzitet riba}}
{{Taxonbar|from=Q59166}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Coelacanthiformes| ]]
[[Kategorija:Latimeriidae]]
[[Kategorija:Živorodne ribe]]
[[Kategorija:Ovoviviparne ribe]]
[[Kategorija:Komorske ribe]]
[[Kategorija:Ribe Indonezije]]
[[Kategorija:Kenijske ribe]]
[[Kategorija:Mozambičke ribe]]
[[Kategorija:Morske ribe Južne Afrike]]
[[Kategorija:Tanzanijske ribe]]
[[Kategorija:1938. u biologiji]]
[[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Lev Berg]]</text>
      <sha1>jrkhpm26e6hg65grc0eg3regi6clyo4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Barbarina grančica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496950</id>
    <revision>
      <id>3916751</id>
      <parentid>3874579</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T18:33:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916751</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4055" sha1="a4xwiq46eaxgq24xv6y971aattguvsc" xml:space="preserve">[[Datoteka:Barbarazweig 4005.JPG|180px|mini|desno|Barbarina grančica]]

'''Barbarine grančice''' su grane voćaka koje se po starom običaju režu 4. decembra, na liturgijski spomendan sv. Barbare u [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličkoj]] i [[Grčka pravoslavna crkva|Grčkoj pravoslavnoj crkvi]] i stavljaju u vazu u domu. Ovisno o kraju i običajima, koriste se grane [[Trešnja|trešnje]], [[Jabuka|jabuke]], [[Breza|breze]], [[lješnjak]], [[DivljI kesten|divljeg kestena]], [[Šljiva|šljive]], [[Vrba|vrbe]], [[Bazga|bazge]], [[glog]]a ili [[Forzicija|forzicije]]. Grančice bi trebale bi cvjetati do [[Badnjak]]a i krasiti dom za [[Božić]]. Običaj je čest u [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://hrcak.srce.hr/file/209831 | title =Kult sv. Barbare u kršćanskoj tradiciji Hrvata | authorlink =Marko Dragić | last =Dragić | first =Marko | date = | website =hrcak.srce.hr | publisher = | access-date =16. 2. 2023 | language =hr | archive-date =16. 2. 2023 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230216182754/https://hrcak.srce.hr/file/209831 | url-status =dead }}&lt;/ref&gt;

== Običaj ==
Običaj seže do predaje o svetoj Barbari, prema kojoj se njezina haljina zakačila za granu na putu u zatvor. Slomljenu granu stavila je u posudu s vodom, a ona je procvjetala upravo na dan kada je podnijela mučeništvo. Prema narodnom vjerovanju, cvjetanje Barbarinih grana donijet će sreću u narednoj godini. U nekim je slučajevima uobičajeno da mlade djevojke svakoj grani dodijele ime jednog obožavatelja. Kaže se da grana koja prva procvjeta ukazuje na budućeg mladoženju.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3133008/ | title =Črišnjove grančice na dan Svete Barbare | authorlink = | last = | first = | date =4. 12. 202a | website =volksgruppen.orf.at | publisher =ORF |access-date =16. 2. 2023 | language =gradišćanskohrvatski }}&lt;/ref&gt; Barbarine grane također su bile temelj drugih proročišta, kao što su proročanstva o žetvi, gdje je broj cvjetova pokazivao veličinu žetve, ili su također korištene za predviđanje brojeva lutrije.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://austria-forum.org/af/Wissenssammlungen/ABC_zur_Volkskunde_%C3%96sterreichs/Barbarazweige | title =Barbarazweige | authorlink = | last = | first = | date = | website =austria-forum.org | publisher =Austria-Forum| access-date =16. 2. 2023 | language =de}}&lt;/ref&gt;  Ovaj običaj ima analogije u mnogim kulturama (&quot;[[štap života]]&quot;) i stoga je jedan od mnogih običaja proročišta. Drvo Barbare pisano je zabilježeno od 13. vijeka. Jedna težačka izreka kaže: ''&quot;Na sv. Barbaru pupoljci, a za Božić cvjetaju&quot;.''

== Barbarino drvo ==
Poseban oblik Barbarine grane je običaj postavljanja Barbarinog drvca, u narodu poznat i kao Božićni maj ({{jez-de|Weihnachtsmaien}}). Za Barbarino drvce koriste se cijele grane ili grublje grančice voćaka, ponekad i kestena, breze i jabuke, koje su bile bogato okićene pozlaćenim orasima i jabukama, a kasnije i staklenim ukrasima za božićno drvce. Naziv Barbarino drvo potječe od običaja rezanja tih grana nekoliko dana prije spomendana sv. Barbaru - neki izvori spominju [[Sveti Andrija|svetog Andriju]]: odrežite i stavite u toplu sobu na dan svete Barbare da grane procvjetaju na Božić. Takvo Barbara drvo moglo bi prekriti cijeli zid sobe ili cijeli kutak dnevne sobe. U 18. vijeku markgrof od Bayreutha zabranio je podizanje stabala Barbare zbog neobuzdane pljačke voćaka.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==
* [[Manfred Becker-Huberti]]: ''Lexikon der Bräuche und Feste 3000 Stichwörter mit Infos, Tipps und Hintergründen.'' Herder, Freiburg im Breisgau 2000, ISBN 3-451-27317-9.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Barbara branch}}

[[Kategorija:Njemački folklor]]
[[Kategorija:Austrijski folklor]]
[[Kategorija:Hrvatski folklor]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački folklor]]
[[Kategorija:Švicarski folklor]]</text>
      <sha1>a4xwiq46eaxgq24xv6y971aattguvsc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Božićna pšenica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496952</id>
    <revision>
      <id>3916773</id>
      <parentid>3874450</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T21:17:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916773</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6193" sha1="q3zm2shmjo48f01k9gryhv5jtd8chvh" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bozicna psenica.jpg|180px|mini|desno|Božićna pšenica okićena na hrvatski način s vrpcom u nacionalnim bojama i svijećom kao simbolom Krista. Ponekad se tri svijeće koriste kao simbol Trojstva.]]
'''Božićna pšenica''', negdje nazvana i ''Barbarina pšenica'', ''Lucijina pšenica'', također i ''božićno žito'' je običaj u vrijeme [[Došašće|Došašća]] u kojem se uglavnom na dan [[Sveta Barbara|svete Barbara]] (4. decembra) ili [[Sveta Lucija (mučenica)|svete Lucije]] (13. decebra) sadi pšenica ili neka druga žitarica u manju ravniju posudu. Ovo sjeme, koje obično klija iz pšenice ili [[ječam|ječma]], jedno je od porijekla [[Božićno drvce|božićnog drvca]] i još uvijek je običaj među katolicima i danas, posebno u [[Austrija|Austriji]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://hrcak.srce.hr/file/209831 | title =Kult sv. Barbare u kršćanskoj tradiciji Hrvata | authorlink =Marko Dragić | last =Dragić | first =Marko | date = | website =hrcak.srce.hr | publisher = | access-date =16. 2. 2023 | language =hr | archive-date =16. 2. 2023 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230216182754/https://hrcak.srce.hr/file/209831 | url-status =dead }}&lt;/ref&gt; i južnoj [[Francuska|Francuskoj]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je bio osobito raširen među prethodno pretežno katoličkim stanovništvom Porajnja. Ovaj običaj ploda koji klija zimi simbolizira veliku važnost žita kao ploda kruha i stoji u kršćanskoj simbolici za samog Isusa Krista. Usto, bujan rast sjemena služi kao proročanstvo o urodu poljskih usjeva i tijekom iduće godine.

== Običaj ==
Važan je rok sjetve, jer ako žito zbog toplih klimatskih uvjeta prebrzo naraste, do Božića više neće imati snage. Ako presporo raste, sjeme neće dovoljno niknuti do Božića. Ovisno o klimi mjesta sjetve, kao rok sjetve bira se dan Barbare ili Lucije. Tako se 4. decembra, na [[blagdan]] [[Barbara Nikomedijska|Svete Barbare]], ili 13. decembra, na Blagdan [[Lucija Sirakuška|Svete Lucije]], polažu žitarice. na ravnom tanjuru, razbacanom u zdjelu ili sličnu posudu. [[Vata]] ili [[zemlja]] također mogu poslužiti kao supstrat. Pšenica se polije vodom, stavi na toplo mjesto zaštićeno od vjetra i održava vlažnim. Do [[Božić]]a sjeme će niknuti i formirati gusti zeleni grm. Na [[Badnjak]], sjeme tanjura je opremljeno jednom ili tri svijeće kao referenca na [[Isus|Isusa Krista]] ili [[Sveto Trojstvo|Trojstvo]] i postavljeno na stol za blagovanje. U Hrvatskoj se proslava Badnjaka tradicionalno održava nakon mise polnoćke. Prije jela se izmole molitve, a ponekad i pjevaju božićne pjesme. Nakon molitve, jedna ili tri goruće svijeće se ugase [[kruh]]om prethodno umočenim u [[vino]].

== Porijeklo ==
Porijklo običaja vjerojatno leži u antičkom kultu boga [[Adonis]]a, u grčkoj mitologiji boga ljepote i vegetacije. Čini se da je običaj sijanja jela potvrđen diljem mediteranske regije, uključujući drevni Egipat i Bliski istok.
&lt;ref&gt;{{cite book| title=Santa Lucia und die Lutzelfrau : Volksglaube und Hochreligion im Spannungsfeld Mittel- und Südosteuropas | series=Band 53 von Südosteuropäische Arbeiten | ISSN=0933-6850| authorlink =Leopold Kretzenbacher | publisher=R. Oldenbourg | date=1959 | page=113 | url=https://books.google.de/books?id=cbThAAAAMAAJ&amp;q=tellersaat&amp;dq=tellersaat&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=tXGVVKeuB4TwOZbbgfgJ&amp;ved=0CC4Q6AEwBA| language=de}}&lt;/ref&gt; Kultistički &quot;Adonisovi vrtovi&quot; postavljeni u krhotinama ili tanjurima predstavljali su vječni rast i propadanje i tako dočaravali besmrtnost ubijenog Adonisa.&lt;ref&gt;{{cite book| title=Halalí | volume=Bd. 2 | authorlink =Moritz Pirol | date=2010 | page=453 | ISBN=978-3-938647-18-9 | url=https://books.google.de/books?id=ezSIsrxOfxEC&amp;pg=PA453&amp;dq=Adonisgärtlein&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=fuCVVPC3GIeDPPDAgegN&amp;ved=0CE0Q6AEwCQ#v=onepage&amp;q=Adonisgärtlein&amp;f=false | language=de}}&lt;/ref&gt; Kako bi se borila protiv rasprostranjenog kulta Adonisa, kršćanska je crkva vjerojatno zamijenila osobu Adonisa s [[Ivanom Krstiteljem]], zadržavajući vanjske običaje.
&lt;ref&gt;{{cite book| title=Literarisches Centralblatt für Deutschland | authorlink =Friedrich Zarncke, Eduard Zarncke, [[Wilhelm Frels]] | publisher=E. Avenarius | date=1903 | page=579 | url=https://books.google.de/books?id=AHNPAAAAYAAJ&amp;q=Adonisgärtlein&amp;dq=Adonisgärtlein&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=leGVVML2HsPfPcKmgNAH&amp;ved=0CDQQ6AEwBTgU | language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book| title=Das Frühlingsfest der Insel Malta : Ein Beitrag zur Geschichte der antiken Religion | authorlink =Richard Wünsch | publisher=B. G. Teubner | date=1902 | page=53 | url=https://books.google.de/books?id=HsBCAAAAIAAJ&amp;q=Adonisgärtlein&amp;dq=Adonisgärtlein&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=leGVVML2HsPfPcKmgNAH&amp;ved=0CCoQ6AEwAzgU | language=de}}&lt;/ref&gt; Izravni pandan božićnoj Barbarinoj ili Lucijinoj pšenici su &quot;Nenneri&quot; koji se nose okolo u procesijama na Sardiniji za ljetnog solsticija na blagdan sv. Ivana.
&lt;ref&gt;{{cite book| title=Österreichische Zeitschrift für Volkskunde | volume=Bd. 30 | publisher=Verein für Volkskunde in Wien | publisher=Österreichischer Bundesverlag für Unterricht, Wissenschaft und Kunst | date=1976 | page=101 | url=https://books.google.de/books?id=mcFnAAAAIAAJ&amp;q=Luciaweizen&amp;dq=Luciaweizen&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=3uiVVIXJKYL3OsSkgNgK&amp;ved=0CDoQ6AEwBQ | language=de}}&lt;/ref&gt; Običaj sijanja sjemena proširio se s područja Sredozemlja na srednju Europu, a nalazimo ga i u božićnoj tradiciji.&lt;ref&gt;{{cite book| title=Wegweiser zur Völkerkunde | number=32–33 | publisher=Hamburgisches Museum für Völkerkunde und Vorgeschichte | date=1985 | page=135 | url=https://books.google.de/books?id=QqCAAAAAMAAJ&amp;q=tellersaat&amp;dq=tellersaat&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=N-iVVPCyM8LBOYLigeAE&amp;ved=0CCQQ6AEwAjgo| language=de}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Slovenski folklor]]
[[Kategorija:Austrijski folklor]]
[[Kategorija:Hrvatski folklor]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački folklor]]
[[Kategorija:Mađarski folklor]]
[[Kategorija:Francuski folklor]]
[[Kategorija:Njemački folklor]]
[[Kategorija:Božićni ukrasi]]</text>
      <sha1>q3zm2shmjo48f01k9gryhv5jtd8chvh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>500553</id>
    <revision>
      <id>3916804</id>
      <parentid>3898865</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T03:47:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916804</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10381" sha1="saiwjqnxn36zi62rbz9pj5pvczkn8j0" xml:space="preserve">'''Deveti saziv [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 1. decembra 2022. za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/OSessionDetails?id=2333&amp;ConvernerId=1|title=Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=28. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230828173418/https://www.parlament.ba/session/OSessionDetails?id=2333&amp;ConvernerId=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a 16. februara 2023. za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/OSessionDetails?id=2385&amp;ConvernerId=2|title=Konstituirajuća sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=parlament.baaccess-date=27. 10. 2021|access-date=28. 8. 2023|archive-date=28. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230828173414/https://www.parlament.ba/session/OSessionDetails?id=2385&amp;ConvernerId=2|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora]] koji su održani 2. oktobra 2022.

== Zastupnički dom ==
[[Datoteka:BiH HoR 2022–2026.svg|mini|'''[[Vlada]] (20):'''
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] &amp;nbsp;(6)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] &amp;nbsp;(5)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] &amp;nbsp;(4)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naša stranka|NS]] &amp;nbsp;(3)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] &amp;nbsp;(2)
&lt;br&gt;'''[[Povjerenje i ponuda (politika)|Podržavaju]] (3):'''
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DEMOS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratski savez|DEMOS]] &amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|US|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Ujedinjena Srpska|US]] &amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|BHI|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]] &amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;'''[[Opozicija (politika)|Opozicija]] (19):'''
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] &amp;nbsp;(8)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] &amp;nbsp;(3)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&amp;nbsp;(2)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&amp;nbsp;(2)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]&amp;nbsp;(2)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|ZPR|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Za pravdu i red|ZPR]] &amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NPD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naprijed|NPD]] &amp;nbsp;(1)
]]
{{Legenda|limegreen|[[Vlada]]}}{{Legenda|pink|[[Opozicija (politika)|Opozicija]]}}{{Legenda|yellow|Podrška vladi}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
! rowspan=&quot;2&quot; |Naziv poslaničke grupe
! colspan=&quot;5&quot; |Broj mandata
|-
!2022.
!2023.
!2024.
!2025.
!2026.
|-
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |9
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:pink; text-align:center;&quot; |8
|-
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |6
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:limegreen; text-align:center;&quot; |6
|-
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |5
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:limegreen; text-align:center;&quot; |5
|-
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |4
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:limegreen; text-align:center;&quot; |4
|-
|[[Demokratska fronta|DF]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:pink; text-align:center;&quot; |3
|-
|[[Naša stranka|NS]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:limegreen; text-align:center;&quot; |3
|-
|[[Narod i pravda|NiP]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:limegreen; text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:pink; text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Partija demokratskog progresa|PDP]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:pink; text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Narodni evropski savez|NES]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:pink; text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Za pravdu i red|ZPR]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:pink; text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Demokratski savez|DEMOS]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:yellow; text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Ujedinjena Srpska|US]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:yellow; text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:yellow; text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |0
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:pink; text-align:center;&quot; |1
|-
!Ukupno
! colspan=&quot;5&quot; |42
|-
| colspan=&quot;6&quot; |Izvor: PD PSBiH&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/64?title=KluboviposlanikauPredstavni%C4%8Dkomdomu|title=Klubovi poslanika u Predstavničkom domu|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=26. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211026035715/https://www.parlament.ba/Content/Read/64?title=KluboviposlanikauPredstavni%C4%8Dkomdomu|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

== Dom naroda ==
[[Datoteka:BiH HoP 2022–2026.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (5)''':
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&amp;nbsp;(2)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|CL|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Crvene linije|CL]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;'''Klub Hrvata (5)''':
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&amp;nbsp;(3)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;'''Klub Srba (5)''':
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&amp;nbsp;(3)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&amp;nbsp;(1)
]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
! rowspan=&quot;2&quot; |Naziv poslaničke grupe
! colspan=&quot;5&quot; |Broj mandata
|-
!2022.
!2023.
!2024.
!2025.
!2026.
|-
! colspan=&quot;6&quot; |Klub Bošnjaka (5)
|-
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Demokratska fronta|DF]]
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Narod i pravda|NiP]]
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|0
|-
|[[Crvene linije|CL]]
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |0
|1
|-
! colspan=&quot;6&quot; |Klub Hrvata (5)
|-
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |3
|-
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Za nove generacije|ZNG]]
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |0
|-
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |0
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
! colspan=&quot;6&quot; |Klub Srba (5)
|-
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |4
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |3
|-
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Partija demokratskog progresa|PDP]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |0
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
!Ukupno
! colspan=&quot;5&quot; |15
|-
| colspan=&quot;6&quot; |Izvor: DN PSBiH&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/42?title=Klubovinaroda|title=Klubovi naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211027201657/https://www.parlament.ba/Content/Read/42?title=Klubovinaroda|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{S-start}}
{{Redoslijed|
|prije = [[Osmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|VIII saziv]]
|naslov = IX saziv
|poslije = [[Deseti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|X saziv]]}}
{{S-end}}

{{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|9]]
[[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2023. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2024. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2025. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>saiwjqnxn36zi62rbz9pj5pvczkn8j0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drugi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504547</id>
    <revision>
      <id>3916810</id>
      <parentid>3695124</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T05:00:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916810</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7162" sha1="snkpu6lmyrlgloihb25hcsm2gbzmq9d" xml:space="preserve">'''Drugi saziv [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 3. decembra 1998. za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2422&amp;ConvernerId=1|title=Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327235017/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2422&amp;ConvernerId=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a 4. decembra 1998. za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2549&amp;ConvernerId=2|title=Konstituirajuća sjednica Doma naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327235018/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2549&amp;ConvernerId=2|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općih izbora]] koji su održan 12. i 13. septembra 1998.

== Zastupnički dom ==
[[Datoteka:BiH HoR 1998.svg|mini|{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu|KzC BiH]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] - [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] - [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]])&amp;nbsp;(17)
&lt;br&gt;{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&amp;nbsp;(6)
&lt;br&gt;{{Color box|#780078|border=darkgray}} [[Koalicija Sloga|Sloga]] ([[Srpski narodni savez|SNS]] - [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] - [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])&amp;nbsp;(4)
&lt;br&gt;{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS Lista]]&amp;nbsp;(4)
&lt;br&gt;{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&amp;nbsp;(4)
&lt;br&gt;{{Color box|#08457b|border=darkgray}} [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]]&amp;nbsp;(2)
&lt;br&gt;{{Color box|#DE0000|border=darkgray}} [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]]&amp;nbsp;(2)
&lt;br&gt;{{Color box|#0000ff|border=darkgray}} [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] - [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#AA0000|border=darkgray}} [[Radikalna stranka Republike Srpske|RS RS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#E17D19|border=darkgray}} [[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]&amp;nbsp;(1)
]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
!Naziv poslaničke grupe
!Broj mandata
|-
|[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu|KzC BiH]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] - [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] - [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; |17
|-
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |6
|-
|[[Koalicija Sloga|Sloga]] ([[Srpski narodni savez|SNS]] - [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] - [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
|-
|[[Srpska demokratska stranka|SDS Lista]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
|-
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
|-
|[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|-
|[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] - [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Radikalna stranka Republike Srpske|RS RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
!Ukupno
!42
|-
| colspan=&quot;2&quot; |Izvor: PD PSBiH&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Representative/List?mandateId=3&amp;memberType=1|title=Poslanici Predstavničkog doma|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327235017/https://www.parlament.ba/Representative/List?mandateId=3&amp;memberType=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

== Dom naroda ==
[[Datoteka:BiH HoP 1998.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (5)''':
&lt;br&gt;{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&amp;nbsp;(3)
&lt;br&gt;{{Color box|#ffcc00|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;'''Klub Hrvata (5)''':
&lt;br&gt;{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&amp;nbsp;(5)
&lt;br&gt;'''Klub Srba (5)''':
&lt;br&gt;{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#780078|border=darkgray}} [[Srpski narodni savez|SNS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#08457b|border=darkgray}} [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]]&amp;nbsp;(1)
&lt;br&gt;{{Color box|#FF5555|border=darkgray}} [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]&amp;nbsp;(1)
]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
!Naziv poslaničke grupe
!Broj mandata
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Klub Bošnjaka (5)
|-
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
|-
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Klub Hrvata (5)
|-
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Klub Srba (5)
|-
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Srpski narodni savez|SNS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
!Ukupno
!15
|-
| colspan=&quot;2&quot; |Izvor: DN PSBiH&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Delegate/List?page=1&amp;mandateId=3|title=Delegati Doma naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327235017/https://www.parlament.ba/Delegate/List?page=1&amp;mandateId=3|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{S-start}}
{{Redoslijed|
|prije = [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|I saziv]]
|naslov = II saziv
|poslije = [[Treći saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|III saziv]]}}
{{S-end}}

{{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2]]
[[Kategorija:1998. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1999. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2000. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>snkpu6lmyrlgloihb25hcsm2gbzmq9d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508540</id>
    <revision>
      <id>3916783</id>
      <parentid>3915081</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T22:59:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[26. maj]] – [[Dragoljub Mićunović]], srpski političar i filozof</comment>
      <origin>3916783</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11680" sha1="4g781wrk8nk78txnnvvrp1avimrjax0" xml:space="preserve">{{Godina}}  
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2026.''' (MMXXVI) uobičajena je godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 2026. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 26. godina 3. milenija i 21. stoljeća i sedma godina 2020-ih.

== Događaji ==

=== Januar ===

* [[1. januar]]
** [[Bugarska]] [[Bugarska i euro|usvaja]] [[euro]], postajući 21. država članica [[Eurozona|eurozone]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/07/08/bulgaria-ready-to-use-the-euro-from-1-january-2026-council-takes-final-steps/|title=Bulgaria ready to use the euro from 1 January 2026: Council takes final steps|website=Consilium|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
** [[Kipar]] preuzima ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Evropske unije|Vijeća Evropske unije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.leuropeista.it/en/cyprus-eu-council-presidency-security-competitiveness/|title=Cyprus EU Council Presidency kicks off: between security and competitiveness|last=Rigonat|first=Filippo|date=30. 12. 2025|website=L'Europeista|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
** U [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.|požaru u baru]] u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] poginulo je 40 osoba, a 116 ih je povrijeđeno.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=About 40 killed and 115 injured in fire at bar in Swiss ski resort of Crans-Montana|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/01/several-dead-and-injured-in-explosion-swiss-ski-resort-town-crans-montana-police-say|newspaper=The Guardian|date=1. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Chris|last=Michael|first2=Angela|last2=Giuffrida|first3=Luke|last3=Harding}}&lt;/ref&gt;
* [[3. januar]]
** [[Sjedinjene Američke Države]] pokreću nekoliko [[Napadi Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli 2026.|zračnih napada]] na više lokacija širom sjeverne [[Venecuela|Venecuele]], hapseći [[Predsjednik Venecuele|venezuelanskog predsjednika]] [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i [[Prvu dama Venecuele|prvu damu]] [[Cilia Flores|Ciliu Flores]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Maduro Arrives in N.Y.; Trump Says U.S. Will ‘Run’ Venezuela|url=https://www.nytimes.com/live/2026/01/03/world/trump-maduro-venezuela-us-strikes|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Trump says U.S. will run Venezuela after U.S. captures Maduro|url=https://www.reuters.com/world/americas/loud-noises-heard-venezuela-capital-southern-area-without-electricity-2026-01-03/|newspaper=Reuters|access-date=16. 1. 2026|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
** [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] izvode zajednički zračni napad na sumnjivu podzemnu skladištnu lokaciju oružja u [[Sirija|Siriji]] koju je prethodno koristila [[Islamska Država|Islamska država]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=British and French aircraft attack underground Islamic State weapons store in Syria|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/03/british-and-french-aircraft-attack-underground-isis-weapons-store-in-syria|newspaper=The Guardian|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=P. A.|last=Media}}&lt;/ref&gt;
** [[Ekvatorska Gvineja]] premješta svoju prijestolnicu iz [[Malabo|Malaba]] u [[Ciudad de la Paz]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Equatorial Guinea relocates capital to Ciudad de la Paz|url=https://www.lemonde.fr/en/international/article/2026/01/04/equatorial-guinea-relocates-capital-to-ciudad-de-la-paz_6749064_4.html|date=4. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[5. januar]] 
** [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila zakletvu kao vršiteljica dužnosti [[Predsjednik Venecuele|predsjednice Venecuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].&lt;ref&gt;{{Cite news |date=5. 1. 2026 |title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim presiden |url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/ |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;
* [[6. januar]]
** Završava [[Jubilejska godina 2025.|Jubilejska godina]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|title=Jubilee 2025|website=Archdiocese of Boston|language=en|access-date=16. 1. 2026|archive-date=5. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105103103/https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iubilaeum2025.va/en/pellegrinaggio/calendario-giubileo.html|title=Calendar of Major Events|website=www.iubilaeum2025.va|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[7. januar]]
** Sjedinjene Američke Države zaplijenjuju dva tankera [[Flota u sjeni|flote u sjeni]], uključujući jedan pod [[Ruska flota u sjeni|ruskom zastavom]], u [[Naftna blokada Sjedinjenih Američkih Država tokom operacije Južno koplje|naftnoj blokadi SAD-a tokom operacije Južno koplje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/cwynjdqgellt|title=US seizes Russian-flagged tanker in Atlantic as UK confirms it gave support to operation|website=BBC News|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[9. januar]] 
** [[Kampanja u južnom Jemenu 2025–2026]]: [[Južno prijelazno vijeće]] objavljuje svoje raspuštanje nakon teritorijalnih gubitaka, uključujući i svoj glavni grad [[Aden]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2026/1/9/yemens-separatist-southern-transitional-council-announces-its-dissolution|title=Yemeni southern separatists in Riyadh announce disputed disbanding of STC|last=Staff|first=Al Jazeera|website=Al Jazeera|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[11. januar]]
** Održani su [[Parlamentarni izbori u Beninu 2026.|parlamentarni izbori u Beninu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bridge-project.org/event/election-observation/|title=Election Observation – BRIDGE|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[13. januar]]
** [[Protesti u Iranu 2025–2026]]: Protesti širom zemlje protiv iranskog režima se nastavljaju, sa hiljadama poginulih i hiljadama pritvorenih usred žestoke represije vlade.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. 1. 2026 |title=About 2,000 killed in Iran protests, official says |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/about-2000-killed-iran-protests-official-says-2026-01-13/ |access-date=13. 1. 2026 |work=Reuters |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* [[15. januar]]
** Održani su [[Opći izbori u Ugandi 2026.|opći izbori u Ugandi]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.africanews.com/2025/10/21/ugandas-electoral-commission-sets-final-date-for-general-election/|title=Uganda's electoral commission sets final date for general election|last=AfricaNews|date=21. 10. 2025|website=Africanews|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predviđeni i zakazani događaji ==
* [[5. februar]] &amp;ndash; [[Novi START]] ugovor ističe.
* [[6. februar|6.]] &amp;ndash; [[22. februar|22.]] februar &amp;ndash; [[Zimske olimpijske igre 2026.]] održane u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]], u [[Italija|Italiji]].
* [[6. mart|6.]] &amp;ndash; [[15. mart|15.]] mart &amp;ndash; [[Zimske paraolimpijske igre 2026]]. treba da se održe u Milanu i Cortina d'Ampezzo, Italija.
* [[11. juni|11. jun]] – [[19. juli]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] treba se održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].
* [[12. august|12. avgust]] &amp;ndash; Predviđa se da će se potpuno [[Pomračenje Sunca 12. augusta 2026|pomračenje Sunca]] dogoditi na Mjesečevom silaznom čvoru orbite u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Evropa|Evropi]] . Potpuno pomračenje proći će preko [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a, [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i sjeverne [[Španija|Španije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thrillist.com/news/nation/total-solar-eclipse-2026-travel-tours-spain-iceland|title=Forget 2024, It's Time to Start Planning for the 2026 Solar Eclipse|last=Tara|first=Serena|date=17. 11. 2023|website=Thrillist|language=en|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[Septembar]] – [[Artemis 3|Artemis III]], prvo slijetanje posade na površinu Meseca od [[Apolo 17|1972. godine]] i treća misija [[Artemis program|programa Artemis]], planirano je za lansiranje najkasnije u septembru 2026.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/mission/artemis-iii/|title=Artemis III - NASA|language=en-US|access-date=17. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[4. septembar|4.]] &amp;ndash; [[13. septembar|13.]] septembar – [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 2026]]. treba da se održi u [[Berlin]]u, [[Njemačka]] .
* [[19. septembar]] – [[4. oktobar]] – [[Azijske igre 2026]]. bit će održane u [[Prefektura Aichi|prefekturi Aichi]] ([[Japan]]).

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[19. januar]]
** [[Senka Veletanlić]]. bosanskohercegovačka i jugoslavenska pjevačica
** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometni trener i nogometaš

=== Februar ===
* [[2. februar]] – [[Józef Gąsienica-Sobczak]], poljski biatlonac
* [[15. februar]] – [[Robert Duvall]], američki glumac
* [[17. februar]] – [[Jesse Jackson]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] aktivist za građanska prava, [[političar]] i baptistički svećenik
* [[18. februar]]
** [[Jan Timman]], nizozemski šahist
** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački i srpski političar, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine
* [[20. februar]] – [[Mirjana Kapetanović]], bosanskohercegovačka književnica i novinarka
* [[28. februar]] – [[Ali Khamenei]], iranski klerik, političar i vrhovni vođa Irana

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[C. A. R. Hoare]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Informatika|informatičar]]
* [[7. mart]] 
** [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]], poličar s [[Američka Samoa|Američke Samoe]]
** [[Samir Karabašić]], bosanskohercegovački kajakaš
* [[14. mart]] – [[Jürgen Habermas]], njemački filozof i sociolog

=== April ===
* [[5. april]] – [[Rusmir Mahmutćehajić]], bosanskohercegovački političar i pisac
* [[6. april]] – [[Adolf Scherwitzl]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[7. april]] – [[Mircea Lucescu]], rumunski nogometaš i trener
* [[8. april]] – [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener
* [[16. april]] – [[Alex Manninger]], austrijski nogometaš
* [[17. april]] – [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš
* [[24. april]] – [[Dirk Kempthorne]], američki političar

=== Maj ===
* [[1. maj]] – [[Alex Zanardi]], italijanski automobilist i parabiciklist
* [[6. maj]] – [[Ted Turner]], američki medijski mogul i osnivač TV-kanala [[CNN]]
* [[26. maj]] – [[Dragoljub Mićunović]], srpski političar i filozof

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[Rick Adelman]], američki košarkaš i trener
* [[3. juni]] – [[Edin Avdić]], bosanskohercegovački sportski komentator
* [[20. juni]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i publicistica
* [[22. juni]] – [[Edin Numankadić]], bosanskohercegovački likovni umjetnik
* [[28. juni]] – [[Sevgül Uludağ]], [[kipar]]ska novinarka

=== Juli ===
* [[3. juli]] – [[Zrinko Ogresta]], hrvatski filmski režiser
* [[6. juli]] – [[John Van Antwerp Fine Jr.|John Van Antwerp Fine Jr]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[historičar]] i pisac
* [[8. juli]] – [[Bonnie Tyler]], britanska (velška) pjevačica i tekstopisac
* [[14. juli]] – [[Galina Kukljeva]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, olimpijska pobjednica i trostruka svjetska prvakinja.
* [[20. juli]] – [[Kevin Keegan]], engleski nogometaš i trener
* [[21. juli]] – [[Olivera Katarina]], srbijanska glumica, pjevačica i spisateljica
* [[28. juli]] – [[Ramiz Dreković]], bosanskohercegovački general

== Reference ==
{{Refspisak}}</text>
      <sha1>4g781wrk8nk78txnnvvrp1avimrjax0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anđelka Stević Žugić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531000</id>
    <revision>
      <id>3916787</id>
      <parentid>3896166</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:25:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ђидо</username>
        <id>80442</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Анђелка Прпић 2017.png]] → [[File:Anđelka Stević Žugić (2017).png]] Correct</comment>
      <origin>3916787</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5522" sha1="c7hg8lhtdckk2e2jzfa77zia4l48o3g" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Anđelka Stević Žugić
| slika              = Anđelka Stević Žugić (2017).png
| alt_slike          = 
| opis               = Anđelka Stević Žugić 2017.
| ime_pri_rođenju    = Anđelka Stević
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1984|10|23}}
| mjesto_rođenja     = [[Požarevac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = Dario Prpić (2010﻿–2020)&lt;br/&gt;
Marko Žugić (2023)
}}
'''Anđelka Stević Žugić'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/andelka-prpic-nakon-vencanja-promenila-prezime-evo-kako-se-sad-preziva/bvee740|title=Nakon vjenčanja donijela veliku odluku: Evo kako se sada preziva Anđelka - više nije Prpić|last=Mikić|first=Ivana|date=9. 11. 2023|website=Blic.rs|access-date=14. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; ([[Požarevac]], 23. oktobar 1984) je [[srbija]]nska [[Pozorište|pozorišna]], [[film]]ska i [[Televizija|televizijska]] [[Glumac|glumica]].

== Biografija ==
Rođena je u Požarevcu kao Anđelka Stević gde je pohađala Požarevačku gimnaziju. Glumu je diplomirala na [[Akademija umjetnosti u Novom Sadu|Akademiji umjetnosti u Novom Sadu]] u klasi profesora [[Boris Isaković|Borisa Isakovića]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zena.blic.rs/PULS-poznatih/13143/Andjelka-Prpic-Carna-mi-je-promenila-zivot|title=Anđelka Prpić: Čarna mi je promenila život|date=|publisher=zena.blic.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20160419011822/http://zena.blic.rs/PULS-poznatih/13143/Andjelka-Prpic-Carna-mi-je-promenila-zivot|archive-date=19. 4. 2016|url-status=dead|accessdate=30. 6. 2013|df=}}&lt;/ref&gt;

Igra u [[Atelje 212|Ateljeu 212]] i [[Srpsko narodno pozorište|Srpskom narodnom pozorištu]]. Popularnost je stekla u televizijskim serijama ''[[Žene sa Dedinja]]'' (2011—2015) i ''[[Andrija i Anđelka]]'' (2015—2016).

Bila je voditeljica više televizijskih emisija.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.svet.rs/najnovije-vesti/andelka-prpic-pokrenula-porodicni-biznis-bicu-sefica-svom-muzu|title=Anđelka Prpić pokrenula porodični biznis: Biću šefica svom mužu!|date=|publisher=svet.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20141215171212/http://www.svet.rs/najnovije-vesti/andelka-prpic-pokrenula-porodicni-biznis-bicu-sefica-svom-muzu|archive-date=15. 12. 2014|url-status=|accessdate=30. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2012&amp;mm=03&amp;dd=26&amp;nav_id=594412|title=Kreće &quot;Noćni TV projekat&quot; na B92|publisher=b92.net|date=26. 3. 2012|accessdate=30. 6. 2013}}&lt;/ref&gt; Anđelka je od 2011. do 2020. bila udata za [[Dario Prpić|Daria Prpića]], sa kojim ima sina Jakšu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/jetset/295885-porodila-se-andjelka-prpic|title=Porodila se Anđelka Prpić|date=|publisher=telegraf.rs|accessdate=30. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/andjelka-prpic-rodjendan-bivsi-muz-dario-prpic/35m5hl3|title=Anđelka Prpić u emisiji o bivšem mužu: &quot;Na Vikipediji je proveravao kad mi je rođendan&quot;|date=6. 11. 2020|publisher=blic.rs}}&lt;/ref&gt;

Od 2023. u braku je sa [[Marko Žugić|Markom Žugićem]], sa kojim ima kćerku Čarnu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/c/scena/poznati/1243244/porodila-andjelka-prpic-naslednicu-odabrala-neobicno-ime|title=Porodila se Anđelka Prpić: Za nasljednicu odabrala neobično ime|website=Novosti|access-date=14. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==

=== Film ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|Godina
|Naziv
|Uloga
|-
|2017.
|''[[Kozje uši]]''
|prodavačica
|-
|2021.
|''[[Jedini izlaz]]''
|Ana Kolar
|-
|2021.
|[[Nebesa (film)|''Nebesa'']]
|Snežana
|-
|2022.
|''[[Šetnja s lavom]]''
|Una
|-
|2026.
|[[Svadba (film)|''Svadba'']]
|Gaga
|}

=== Serija ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|Godina
|Naziv
|Uloga
|-
|2007.
|''[[Ulica lipa]]''
|Voditeljica
|-
|2008.
|''[[Gorki plodovi]]''
|Tijana
|-
|2010.
|''[[Naša mala klinika]]''
|Andrea
|-
|2011.
|''[[Mešano meso]]''
|učiteljica
|-
|2011-2015.
|''[[Žene sa Dedinja]]''
|Čarna Malbaš
|-
|2012.
|''[[Državni posao]]''
|Anja
|-
|2015-2016.
|''[[Andrija i Anđelka]]''
|Anđelka Simić
|-
|2018.
|''[[Ne diraj mi mamu]]''
|Dunja Sunovratilo
|-
|2019.
|''[[Ujka novi horizonti]]''
|Zoraida
|-
|2019-2020.
|''[[Nek ide život]]''
|Katarina
|-
|2019.
|''[[Prespav]]''
|Režiserka Jelena
|-
|2021.
|''[[Jedini izlaz]]''
|Ana Kolar
|-
|2021-danas
|''[[Radio Mileva]]''
|Jeca
|-
|2021-2024.
|''[[Azbuka našeg života]]''
|Sunčica
|}

== Emisije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Naslov
!Pozicija
!Televizija
|-
|2011.
|''[[48 sati svadba]]''
| rowspan=&quot;3&quot; |voditeljica
|Pink
|-
|2012.
|''[[Noćni TV projekat]]''
|B92
|-
|2014.
|''[[Bulevar u 5 do 5]]''
|B92
|-
|2017.
|''[[Superljudi]]''
|član žirija
|Prva, RTL
|-
|2018-2019.
|''[[100 ljudi 100 ćudi]]''
| rowspan=&quot;3&quot; |voditeljica
|Prva
|-
|2020.
|''[[Drž' ga Božo]]''
|K1
|-
|2022.
|''[[Zna se ko je prvi]]''
|B92
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=4428013|name=Anđelka Stević Žugić}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Stević Žugić, Anđelka}}
[[Kategorija:Rođeni 1984.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Požarevac]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]</text>
      <sha1>c7hg8lhtdckk2e2jzfa77zia4l48o3g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enes Pašalić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532249</id>
    <revision>
      <id>3916815</id>
      <parentid>3822817</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T06:43:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916815</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5424" sha1="ikeufmw2otogjfvijldef9cnvc2i935" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime               = Enes Pašalić
| polje             = [[matematika]], [[kriptografija]]
| radna_institucija = Univerzitet Primorske (UP FAMNIT i UP IAM)
| alma_mater        = Univerzitet u Lundu
| poznat_po         = dizajn i analiza simetričnih šifara; Booleove funkcije; diskretne kombinatorne strukture
| nagrade           = Nagrada za naučnu izvrsnost Univerziteta Primorske (2017); Zoisova nagrada za vrhunska naučna dostignuća u kriptografiji (2019)
}}

'''Enes Pašalić''' jest matematičar i istraživač u oblasti [[kriptografija|kriptografije]]. Redovni je profesor i istraživač na Univerzitetu Primorske, gdje djeluje u okviru Fakulteta za matematiku, prirodne nauke i informacijske tehnologije (UP FAMNIT) i Instituta Andrej Marušič (UP IAM), a ujedno vodi Centar za kriptografiju.&lt;ref name=&quot;dr. Enes Pasalic&quot;&gt;{{cite web |title=dr. Enes Pasalic |url=https://www.iam.upr.si/en/institute/employees/enes.pasalic |website=UP IAM |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Members of the Center of Cryptography |url=https://www.famnit.upr.si/en/about-faculty/faculty-centers/c-cryptography |website=UP FAMNIT |access-date=24. 3. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Pašalićev istraživački rad obuhvata kriptografiju, analizu, algebru te primijenjenu i računsku matematiku, s posebnim naglaskom na dizajn i analizu simetričnih šifara i na kriptografski relevantne diskretne kombinatorne strukture, naročito Booleove funkcije.&lt;ref name=&quot;dr. Enes Pasalic&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kripto.famnit.upr.si&quot;&gt;{{cite web |title=dr. Enes Pasalic |url=https://kripto.famnit.upr.si/author/dr.-enes-pasalic/ |website=Center of Cryptography, UP IAM/FAMNIT |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema službenoj biografskoj bilješci Univerziteta Primorske, ubraja se među vodeće istraživače u području dizajna i analize simetričnih šifara te proučavanja kriptografski zanimljivih kombinatornih struktura.&lt;ref name=&quot;Prizes and awards&quot;&gt;{{cite web |title=Prizes and awards |url=https://www.upr.si/en/research/prizes-and-awards/ |website=University of Primorska |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Doktorirao je na Univerzitetu u Lundu disertacijom ''On Boolean Functions in Symmetric-Key Ciphers''.&lt;ref name=&quot;portal.research.lu.se&quot;&gt;{{cite web |title=On Boolean Functions in Symmetric-Key Ciphers |url=https://portal.research.lu.se/en/publications/on-boolean-functions-in-symmetric-key-ciphers/ |website=Lund University Research Portal |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U nastavnom radu bio je i nosilac predmeta ''Izabrana poglavlja iz kriptografije'' na doktorskom studiju matematičkih nauka Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Izabrana poglavlja iz kriptografije |url=https://math.pmf.unsa.ba/wp-content/uploads/2021/04/31-BOS-Izabrana-poglavlja-iz-kriptografije.pdf |website=Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Među njegovim zapaženim doprinosima navodi se učešće u razvoju S-box primitive za novi standard šifriranja korišten u 3G mobilnim mrežama, kao i u strujnoj šifri SNOW 3G za standard 3GPP.&lt;ref name=&quot;kripto.famnit.upr.si&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Prizes and awards&quot;/&gt; Bio je i suurednik zbornika ''Cryptography and Information Security in the Balkans'', objavljenog u seriji ''Lecture Notes in Computer Science''.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Cryptography and Information Security in the Balkans |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-3-319-29172-7 |website=Springer |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Za svoj naučni rad dobio je Nagradu za naučnu izvrsnost Univerziteta Primorske 2017.&lt;ref&gt;{{cite web |title=UP members received awards |url=https://dist.famnit.upr.si/index.php/2015/03/20/up-members-received/ |website=UP FAMNIT |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; i Zoisovu nagradu 2019. za vrhunska naučna dostignuća u kriptografiji i diskretnoj matematici.&lt;ref name=&quot;Prizes and awards&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Podeljene nagrade najodličnejšim v znanstvenoraziskovalni dejavnosti in izobraževanju |url=https://www.gov.si/novice/podeljeni/ |website=Vlada Republike Slovenije |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Odabrani radovi ==
* ''On Boolean Functions in Symmetric-Key Ciphers'' (doktorska disertacija, 2003)&lt;ref name=&quot;portal.research.lu.se&quot;/&gt;
* Muratović-Ribić, Amela; Pašalić, Enes: ''A note on complete polynomials over finite fields and their applications in cryptography'' (2014)&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Muratović-Ribić |first1=Amela |last2=Pašalić |first2=Enes |title=A note on complete polynomials over finite fields and their applications in cryptography |journal=Finite Fields and Their Applications |volume=25 |year=2014 |pages=306–315 |doi=10.1016/j.ffa.2013.10.008}}&lt;/ref&gt;
* Bajrić, Samed; Pašalić, Enes; Muratović-Ribić, Amela; Gangopadhyay, Sugata: ''On generalized bent functions with Dillon's exponents'' (2014)&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bajrić |first1=Samed |last2=Pašalić |first2=Enes |last3=Muratović-Ribić |first3=Amela |last4=Gangopadhyay |first4=Sugata |title=On generalized bent functions with Dillon's exponents |journal=Information Processing Letters |volume=114 |issue=4 |year=2014 |pages=222–227 |doi=10.1016/j.ipl.2013.10.011}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Pašalić, Enes}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački matematičari]]
[[Kategorija:Kriptografi]]
[[Kategorija:Matematičari]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>ikeufmw2otogjfvijldef9cnvc2i935</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aija Sakova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532765</id>
    <revision>
      <id>3916733</id>
      <parentid>3893832</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T14:41:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3278" sha1="gr615epthvu2blef4ci5c81twgtz41s" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime                    = Aija Sakova
| slika                  = Aija Sakova.jpg
| opis                   = Aija Sakova
| datum_rođenja          = 5. decembar 1980.
| mjesto_rođenja         = [[Tallinn]], [[Estonija]]
| državljanstvo          = [[Estonija|estonsko]]
| obrazovanje            = [[Univerzitet u Tartuu]]
| zanimanje              = književna istraživačica, germanistica, pjesnikinja, prozna autorica
| alternativna_imena     = Aija Sakova-Merivee (2012–2016)
| poznata_po             = istraživanjima književnosti sjećanja i djelima o pamćenju i svjedočenju
| notable_works          = ''Ausgraben und Erinnern''; ''Elamise julgus. Kirjad Käbile''; ''Isa suudlus''; ''Mäletamise poeetika''
}}

'''Aija Sakova''' (od 2012. do 2016. '''Aija Sakova-Merivee'''; rođena 5. decembra 1980, [[Tallinn]]) [[Estonija|estonska]] je [[Književnost|književna]] istraživačica, [[Germanistika|germanistica]], [[Poezija|pjesnikinja]] i [[Proza|prozna]] autorica.&lt;ref name=&quot;Aija Sakova&quot;&gt;{{cite web |title=Aija Sakova |url=https://ewod.ut.ee/s/sakova/ |website=Estonian Writers' Online Dictionary |publisher=University of Tartu |access-date=30. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tlu.ee&quot;&gt;{{cite web |title=Aija Sakova |url=https://www.tlu.ee/en/node/110507 |website=Tallinn University |access-date=30. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Studirala je germanistiku, književnost i kulturološke studije na [[Univerzitet u Tartuu|Univerzitetu u Tartuu]], gdje je završila i doktorat. U svom naučnom radu bavila se književnošću sjećanja, moralnim svjedočenjem i odnosom između estonske i njemačke književnosti, posebno u djelima [[Ene Mihkelson]] i [[Christa Wolf]].&lt;ref name=&quot;Aija Sakova&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Aija Sakova – non-fiction&quot;&gt;{{cite web |title=Aija Sakova – non-fiction |url=https://sisu.ut.ee/ewod/s/sakova/nonfiction/ |website=Estonian Writers' Online Dictionary |publisher=University of Tartu |access-date=30. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Usavršavala se i na univerzitetima u [[Konstanz]]u, [[Beč]]u i [[Berlin]]u. Radila je kao naučna novinarka, bibliotekarka i istraživačica, a zatim i na rukovodećim poslovima u akademskim i memorijskim ustanovama. Od 2021. povezana je s Univerzitetom u Tallinnu, gdje radi u oblasti saradnje i prijenosa znanja.&lt;ref name=&quot;tlu.ee&quot;/&gt;

Pored naučnih knjiga, objavila je i eseje, prozu i poeziju. Među njenim značajnijim djelima su ''Ausgraben und Erinnern'', ''Elamise julgus. Kirjad Käbile'', ''Isa suudlus'' i ''Mäletamise poeetika''.&lt;ref name=&quot;Aija Sakova – non-fiction&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=My Writings |url=https://www.aijasakova.com/my-writings |website=Aija Sakova |access-date=30. 3. 2026 |archive-date=15. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260415153653/https://www.aijasakova.com/my-writings |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U estonskoj javnosti prisutna je i kao književna kritičarka i esejistkinja. Njen rad povezuje akademsku književnu analizu s javnim pisanjem o kulturi, pamćenju i historijskom iskustvu.&lt;ref name=&quot;Aija Sakova&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;tlu.ee&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Sakova, Aija}}
[[Kategorija:Rođeni 1980.]]
[[Kategorija:Estonski pisci]]
[[Kategorija:Germanisti]]
[[Kategorija:Biografije, Tallinn]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>gr615epthvu2blef4ci5c81twgtz41s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Acil-CoA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532908</id>
    <revision>
      <id>3916730</id>
      <parentid>3891117</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T14:08:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916730</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10998" sha1="9rhqrynzil1sgscijyaki5w21drgsvs" xml:space="preserve">[[slika:Acyl-CoA2.svg|thumb|right|Opća hemijska struktura acil-CoA, gdje je R [[bočni lanac]] karboksilne kiseline]]
'''Acil-CoA''' je grupa [[koenzim]]a, baziranih na [[koenzim A|CoA]],  koji metaboliziraju [[karboksilne kiseline]]. [[Masni acil-CoA]] su podložni [[beta-oksidacija|beta-oksidaciji]], formirajući, na kraju, [[acetil-CoA]]. Acetil-CoA ulazi u [[ciklus limunske kiseline]], na kraju formirajući nekoliko ekvivalenata [[Adenozin-trifosfat|ATP]]. Na taj način, [[masti]] se pretvaraju u ATP, uobičajeni biohemijski nosač [[energija|energije]].

==Funkcije==
===Aktivacija masnih kiselina===
[[Masti]] se razgrađuju konverzijom u acil-CoA. Ova konverzija je jedan od odgovora na visoke energetske potrebe kao što je vježbanje.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation|last1=Talley|first1=Jacob T.|title=Biochemistry, Fatty Acid Oxidation|date=2020|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK556002/|work=StatPearls|place=Treasure Island (FL)|publisher=StatPearls Publishing|pmid=32310462|access-date=23. 2. 2021|last2=Mohiuddin|first2=Shamim S.}}&lt;/ref&gt;
Oksidativna razgradnja masnih kiselina je dvostepeni proces, kataliziran [[acil-CoA sintetaz&lt;|acil-CoA sintetaza|acil-CoA sintetazom]],&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Grevengoed |first1=Trisha J. |last2=Klett |first2=Eric L. |last3=Coleman |first3=Rosalind A. |date=17. 7. 2014 |title=Acyl-CoA Metabolism and Partitioning |journal=Annual Review of Nutrition |language=en |volume=34 |issue=1 |pages=1–30 |doi=10.1146/annurev-nutr-071813-105541 |issn=0199-9885 |pmc=5881898 |pmid=24819326}}&lt;/ref&gt; [[Masne kiseline]] pretvaraju se u svoj acil-[[
fosfat]], prekursor acil-CoA. Potonja konverzija se odvija putem acil-CoA sintaze.
:acyl-P + HS-CoA →  acyl-S-CoA + P&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt;  +  H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;
Koriste se tri tipa acil-CoA [[sintaza]], ovisno o dužini lanca masne kiseline.&lt;ref&gt;{{cite book |doi=10.1016/B978-0-12-803550-4.00015-X |chapter=Lipid Metabolism |title=Medical Biochemistry |pages=325–365 |year=2017 |last1=Blanco |first1=Antonio |last2=Blanco |first2=Gustavo |isbn=978-0-12-803550-4 }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, supstrati za acil-CoA sintazu srednjeg lanca su masne kiseline sa 4-11 ugljikovih atoma.&lt;ref name=&quot;Bhagavan et al 2015&quot;&gt;{{cite book |doi=10.1016/B978-0-12-416687-5.00016-6 |chapter=Lipids I: Fatty Acids and Eicosanoids |title=Essentials of Medical Biochemistry |url=https://archive.org/details/essentialsofmedi0000bhag |pages=[https://archive.org/details/essentialsofmedi0000bhag/page/268 269]–297 |year=2015 |last1=Bhagavan |first1=N.V. |last2=Ha |first2=Chung-Eun |isbn=978-0-12-416687-5 }}&lt;/ref&gt; [[Enzim]] acil-CoA tioesteraza kida acil-CoA i formira slobodnu masnu kiselinu i koenzim A.&lt;ref name=&quot;Bhagavan et al 2015&quot; /&gt;

=== Beta-oksidacija acil-CoA ===
Drugi korak razgradnje masnih kiselina je [[beta-oksidacija]]. Beta oksidacija se odvija u [[mitohondrija]]ma.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|title=Fatty acid beta oxidation {{!}} Abcam|url=https://www.abcam.com/en-us/technical-resources/pathways/fatty-acid-oxidation|access-date=23. 2. 2021|website=www.abcam.com|archive-date=16. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240916204502/https://www.abcam.com/en-us/technical-resources/pathways/fatty-acid-oxidation|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon formiranja u citosolu, acil-CoA se transportuje u mitohondrije, mjesto beta oksidacije. Transport acil-CoA u mitohondrije zahtijeva [[karnitin-palmitoiltransferaza I|karnitin-palmitoiltransferaza 1]] (CPT1), koja pretvara acil-CoA u acilkarnitin, koji se transportuje u mitohondrijski matriks.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Jednom kada se nađe u matriksu, acilkarnitin se pretvara nazad u acil-CoA pomoću CPT2.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Beta oksidacija može početi sada kada se Acil-CoA nalazi u mitohondrijama.

Beta oksidacija acil-CoA se odvija u četiri koraka.

1. [[Acil-CoA dehidrogenaza]] katalizira dehidrogenaciju acil-CoA, stvarajući dvostruku vezu između alfa i beta ugljika.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|date=26. 2. 2016|title=6.11: Fatty Acid Oxidation|url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Biochemistry/Book%3A_Biochemistry_Free_and_Easy_(Ahern_and_Rajagopal)/06%3A_Metabolism_I_-_Oxidative_Reductive_Processes/6.11%3A_Fatty_Acid_Oxidation|access-date=23. 2. 2021|website=Biology LibreTexts|language=en}}&lt;/ref&gt;  [[Flavin adenin-dinukleotid|FAD]] je akceptor [[vodik]]a, što daje FADH2.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|date=3. 6. 2017|title=Beta Oxidation|url=https://biologydictionary.net/beta-oxidation/|access-date=23. 2. 2021|website=Biology Dictionary|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

2. [[Enoil-CoA hidraza]] katalizira adiciju vode preko novostvorene dvostruke veze kako bi se stvorio alkohol.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

3. [[3-hidroksiacil-CoA dehidrogenaza]] oksidira alkoholnu grupu u keton.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; NADH se proizvodi iz [[nikotinamid adenin dinukleotida|NAD+]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

4. [[HADHB|tiolaza]] cijepa između [[alfa ugljika]] i ketona kako bi oslobodila jedan molekul [[Acetil-CoA]] i Acil-CoA koji je sada 2 ugljika kraći.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

Ovaj proces u četiri koraka se ponavlja sve dok acil-CoA ne ukloni sve ugljike iz lanca, ostavljajući samo Acetil-CoA. Tokom jednog ciklusa beta oksidacije, Acyl-CoA stvara jedan molekul Acetil-CoA, FADH2 i NADH.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Acetil-CoA se zatim koristi u [[ciklus limunske kiseline|ciklusu limunske kiseline]] dok se FADH2 i NADH šalju u [[lanac transporta elektrona]]. Svi ovi međuprodukti na kraju osiguravaju energiju za tijelo jer se na kraju pretvaraju u [[Adenozin-trifosfat|ATP]].
[[Datoteka:Beta_Oxidation_Process.png|alt=Proces beta oksidacije aktiviranog molekula Acil-CoA.|thumb|280px|Primjer beta oksidacije korištenjem stearinske kiseline]]
Beta oksidacija, kao i alfa-oksidacija, također se odvija u [[peroksisom]]u.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Peroksisom se bavi beta oksidacijom masnih kiselina koje imaju više od 20 ugljika u svom lancu jer peroksisom sadrži [[acil-CoA sintetazs vrlo dugog lanca|Acil-CoA sintetaze vrlo dugog lanca]].&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Reddy|first1=Janardan K|last2=Hashimoto|first2=Takashi|date=1. 7. 2001|title=PEROXISOMAL β-OXIDATION AND PEROXISOME PROLIFERATOR–ACTIVATED RECEPTOR α: An Adaptive Metabolic System|url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.nutr.21.1.193|journal=Annual Review of Nutrition|volume=21|issue=1|pages=193–230|doi=10.1146/annurev.nutr.21.1.193|pmid=11375435|issn=0199-9885|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;  Ovi enzimi su bolje opremljeni za oksidaciju Acyl-CoA s dugim lancima koje [[mitohondrije]] ne mogu obraditi.

==== Primjer korištenja stearinske kiseline ====
Beta-oksidacija uklanja dva atoma ugljika odjednom, tako da će pri oksidaciji [[masne kiseline]] s 18 ugljika, kao što je [[Stearinska kiselina|stearinska]], biti potrebno osam ciklusa da bi se Acyl-CoA potpuno razgradio.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt; Ovo će proizvesti devet acetil-CoA koji imaju po dva ugljika, osam FADH2 i osam [[NADH]].

==Klinički značaj==
[[Srčani mišić]] prvenstveno metabolizira [[masti]] za energiju, a identificiran je [[metabolizam]] Acyl-CoA&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Goldenberg |first1=Joseph R. |last2=Carley |first2=Andrew N. |last3=Ji |first3=Ruiping |last4=Zhang |first4=Xiaokan |last5=Fasano |first5=Matt |last6=Schulze |first6=P. Christian |last7=Lewandowski |first7=E. Douglas |title=Preservation of Acyl-CoA Attenuates Pathological and Metabolic Cardiac Remodeling Through Selective Lipid Trafficking |journal=Circulation |volume=139 |issue=24 |pages=2765–2777 |date=26. 3. 2019 |doi=10.1161/CIRCULATIONAHA.119.039610 |pmid=30909726 |pmc=6557671}}
*{{lay source |template=cite news |author=Marti Leitch |title=Scientists find metabolic target to prevent, treat heart failure at earliest stage |url=https://news.osu.edu/scientists-find-metabolic-target-to-prevent-treat-heart-failure-at-earliest-stage |date=26. 3. 2019 |work=Ohio State News}}&lt;/ref&gt; &gt; kao ključna molekula u ranoj fazi zatajenja srčanog mišića.

Sadržaj acil-CoA u ćelijama [[korelacija|korelira]] sa [[rezistencija na insulin|insulinskom rezistencijom]], što ukazuje na to da može posredovati u lipotoksičnosti u tkivima koja nisu masna.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Li |first1=Lei O. |last2=Klett |first2=Eric L. |last3=Coleman |first3=Rosalind A. |title=Acyl-CoA synthesis, lipid metabolism and lipotoxicity |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular and Cell Biology of Lipids |date=mart 2010 |volume=1801 |issue=3 |pages=246–251 |doi=10.1016/j.bbalip.2009.09.024 |pmid=19818872 |pmc=2824076 }}&lt;/ref&gt; Acil-CoA: diacilglicerol aciltransferaza (DGAT) ima važnu ulogu u metabolizmu energije zbog ključnog enzima u biosintezi triglicerida. Sintetska uloga DGAT-a je u masnom tkivu poput [[jetra|jetre]] i [[crijeva]], mjestima gdje su  [[endogen]]i nivoi njegove aktivnosti i sinteze triglicerida visoki i relativno jasni. Također, bilo kakve promjene u nivoima aktivnosti mogu uzrokovati promjene u sistemskoj osjetljivosti na insulin i energetskoj [[homeostaza|homeostazi]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Yu |first1=Yi-Hao |last2=Ginsberg |first2=Henry |title=The role of acyl-CoA:diacylglycerol acyltransferase (DGAT) in energy metabolism |journal=Annals of Medicine |date=8. 7. 2009 |volume=36 |issue=4 |pages=252–261 |doi=10.1080/07853890410028429 |pmid=15224651 |s2cid=9174481 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Rijetka bolest koja se naziva multipli deficit acil-CoA dehidrogenaze (MADD)&lt;ref name=&quot;Rashmi et al 2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Rashmi |first1=S. |last2=Gayathri |first2=N. |last3=Kumar |first3=M. Veerendra |last4=Sumanth |first4=S. |last5=Subasree |first5=R. |last6=Pooja |first6=M. |title=Multiple Acyl CoA dehydrogenase deficiency: Uncommon yet treatable disorder |journal=Neurology India |date=1. 1. 2017 |volume=65 |issue=1 |pages=177–8 |doi=10.4103/0028-3886.198186 |pmid=28084266 |doi-access=free | url=https://neurologyindia.com/article.asp?issn=0028-3886;year=2017;volume=65;issue=1;spage=177;epage=178;aulast=Pooja|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; je poremećaj metabolizma masnih kiselina. Acil-CoA je važan jer ovaj enzim pomaže u stvaranju Acil-CoA iz slobodnih masnih kiselina, što aktivira metabolizam masne kiseline. Ova kompromitovana oksidacija masnih kiselina dovodi do mnogih različitih simptoma, uključujući teške simptome poput kardiomiopatije i bolesti jetre, te blage simptome poput epizodne metaboličke dekompozicije, slabosti mišića i respiratornog zatajenja. MADD je genetski poremećaj uzrokovan mutacijom u genima ETFA, ETFB i ETFDH. MADD je poznat kao &quot;autosomno recesivni poremećaj&quot;&lt;ref name=&quot;Rashmi et al 2017&quot;/&gt; jer da bi neko dobio ovaj poremećaj, mora primiti ovaj recesivni gen od oba roditelja.

==Također pogledajte==
* [[Acetil-CoA]]
* [[Beta oksidacija]]
* [[Koenzim A]]
* [[Acil-CoA dehidrogenaza]]
* [[Metabolizam masnih kiselina]]
* [[Acil-CoA esteri masnih kiselina]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{MeshName|Acyl+Coenzyme+A}}

{{Međuprodukti metabolizma masnih kiselina}}

[[Kategorija:Metabolizam]]
[[Kategorija:Masne kiseline]]</text>
      <sha1>9rhqrynzil1sgscijyaki5w21drgsvs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Avdo Huseinović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533341</id>
    <revision>
      <id>3916748</id>
      <parentid>3916072</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T17:47:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916748</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18593" sha1="mhh162o2yw9gzbcvt06hrekybvya59o" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Avdo Huseinović
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = &lt;!-- Ostavite prazno dok ne dobijete slobodnu (Creative Commons) sliku --&gt;
| veličina_slike         = 
| alt                    = 
| opis                   = 
| izvorno_ime            = 
| izvorni_jezik          = 
| izgovor                = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1973|11|25}}&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], SR Bosna i Hercegovina, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| uzrok_smrti            = 
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| spomenici              = 
| prebivalište           = Sarajevo
| nacionalnost           = bosanskohercegovačka
| druga_imena            = 
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = [[Bosna i Hercegovina]]
| obrazovanje            = 
| alma_mater             = 
| zanimanje              = novinar, publicista, dokumentarista&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
| godine_aktivnosti      = 2008 – danas
| era                    = 
| poslodavac             = 
| organizacija           = 
| agent                  = 
| poznat_po              = dokumentarni filmovi o ratu u Bosni i Hercegovini, istraživanje ratnih zločina i kulture sjećanja&lt;ref name=&quot;etto&quot; /&gt;
| značajna_djela         = ''Dželati naroda mog'', ''Prijedorska polja smrti'', ''Logori smrti'', ''Herceg Bosna – zločin i kazna'', ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu''
| stil                   = 
| rodni_grad             = Sarajevo
| plaća                  = 
| bogatstvo              = 
| visina                 =  
| težina                 =  
| televizija             = 
| titula                 = 
| vrijeme_držanja_titule = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| stranka                = 
| pokret                 = 
| opozicija              = 
| odbori                 = 
| religija               = Islam
| denominacija           = 
| krivične_prijave       = 
| krivične_kazne         = 
| sudski_status          = 
| supružnik              = 
| partner                = 
| djeca                  = 
| roditelji              = 
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = [[Plaketa Kantona Sarajevo]] (2015)&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;&lt;br&gt;Godišnja nagrada Fondacije ''Muradif Ćato'' (2022)&lt;ref name=&quot;aa&quot; /&gt;
| web-sajt               = 
| modul                  = 
| modul2                 = 
| modul3                 = 
| modul4                 = 
| modul5                 = 
| modul6                 = 
| potpis                 = 
| veličina_potpisa       = 
| alt_potpisa            = 
| fusnote                = 
}}
'''Avdo Huseinović''' (rođen 25. novembra 1973. u [[Sarajevo|Sarajevu]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], publicista i autor [[Dokumentarni film|dokumentarnih filmova]]. Njegov rad fokusiran je na dokumentovanje [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], ratnih zločina i kulture sjećanja, a njegovi filmovi korišteni su kao dokazni materijal u procesima za ratne zločine.&lt;ref name=&quot;bdp&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bdp.ba/huseinovic-avdo/ |title=Avdo Huseinović |website=BDP.ba |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Avdo Huseinović rođen je 25. novembra 1973. u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt; Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i učestvovao u borbama na području Sarajeva, uključujući linije na [[Kobilja Glava (Vogošća)|Kobiljoj Glavi]].&lt;ref name=&quot;etto&quot;&gt;{{cite web |url=https://etto.ba/clanak/avdo-huseinovi%C4%87-%C5%BEivot-posve%C4%87en-dokumentiranju-historije-i-kulture-sje%C4%87anja-gost-podcasta-8-korpus |title=Avdo Huseinović: Život posvećen dokumentiranju historije i kulture sjećanja - gost podcasta 8. korpus |website=Etto.ba |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prije nego što se u potpunosti posvetio dokumentaristici, radio je kao novinar i bio angažovan u muzičkoj industriji kao tekstopisac i izvođač.&lt;ref name=&quot;etto&quot; /&gt;

== Publicistički rad ==
Huseinović je autor više knjiga koje se bave ratom u Bosni i Hercegovini i savremenom historijom. Njegova djela uključuju:

* ''[[Dželati naroda mog]]'' (2009)
* ''[[Naser od Gazimestana do Haga i nazad]]'' (2013)
* ''[[Stazama bosanskih vitezova]]'' (2014)
* ''[[Bosanski dan “D” ili slučaj Dobrovoljačka]]'' (2017)&lt;ref name=&quot;klix_dobrovoljacka&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/avdo-huseinovic-promovirao-knjigu-slucaj-dobrovoljacka-borba-protiv-falsifikovanja-istine/170502070 |title=Avdo Huseinović promovirao knjigu &quot;Slučaj Dobrovoljačka&quot;: Borba protiv falsifikovanja istine |website=Klix.ba |date=2. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi zasnovani su na dokumentaciji, svjedočenjima i istraživačkom radu.&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;

== Dokumentarni film ==

=== Opis i tematika ===
Huseinović je autor više od 20 dokumentarnih filmova koji se bave [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratom u Bosni i Hercegovini]], [[Ratni zločin|ratnim zločinima]] i historijskim temama.&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt; Njegov rad karakterizira fokus na prikupljanju arhivske građe, svjedočenja i drugih relevantnih izvora.&lt;ref name=&quot;etto&quot; /&gt; U svojim javnim istupima, Huseinović često naglašava važnost institucionalnog pamćenja, ističući da proces spoznaje o zločinima i [[genocid]]u mora biti kontinuiran kako bi se sačuvala istina.&lt;ref name=&quot;akos_genocid&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/huseinovic-genocid-jos-traje-ubiti-bosnjaka-smatralo-se-uzvisenim-cinom/ |title=Huseinović: Genocid još traje, ubiti Bošnjaka smatralo se uzvišenim činom |website=Akos.ba |date=15. 4. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Posebnu pažnju javnosti privukao je njegov film ''[[Junak umire jednom]]'' (2019) u kojem je dokumentovao priče bosanskih Srba koji su stali u odbranu Bosne i Hercegovine i borili se u redovima Armije RBiH.&lt;ref name=&quot;klix_junak_srbi_1&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/srbi-koji-su-branili-bih-i-ginuli-za-nju-9-januara-1992-nisu-stali-na-stranu-zla/190108046 |title=Srbi koji su branili BiH i ginuli za nju 9. januara 1992. nisu stali na stranu zla |website=Klix.ba |date=8. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Snimao je i filmove o manje istraženim temama, poput žrtava seksualnog zlostavljanja u ratu (''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci''), kao i o historijskim ličnostima poput [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] (''Zmaj od Bosne'').&lt;ref name=&quot;klix_zmaj&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-opcini-stari-grad-odrzana-premijera-filma-zmaj-od-bosne-avde-huseinovica/221125114 |title=U Općini Stari Grad održana premijera filma &quot;Zmaj od Bosne&quot; Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=25. 11. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;klix_silovanje&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/novi-film-avde-huseinovica-o-silovanju-zena-i-muskaraca-u-ratu-je-bolna-tema-o-kojoj-se-mora-pricati/160428121 |title=Novi film Avde Huseinovića o silovanju žena i muškaraca u ratu je bolna tema o kojoj se mora pričati |website=Klix.ba |date=28. 4. 2016 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Pravni značaj ===
Dokumentarni filmovi Avde Huseinovića korišteni su kao dokazni materijal u postupcima [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine|Tužilaštva Bosne i Hercegovine]] u vezi s ratnim zločinima.&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;

== Pravni procesi i pritisci ==
Zbog svog istraživačkog rada na otkrivanju detalja o ratnim zločinima, Huseinović se suočavao s pravnim pritiscima i tužbama. Posebno se ističe dugogodišnji sudski proces koji je protiv njega 2012. pokrenuo [[Rajko Dukić]], direktor kompanije &quot;Boksit&quot;, zbog Huseinovićevog pisanja o zločinima u selu Zaklopača kod Vlasenice. Iako su prvostepene presude bile donesene u Huseinovićevu korist, proces je više puta obnavljan, što je sam Huseinović okarakterisao kao iscrpljujuću &quot;pravosudnu agoniju&quot; i pokušaj utjecajnih pojedinaca da ga putem institucionalnog pritiska zaustave u daljem radu.&lt;ref name=&quot;klix_dukic&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pojedinac-protiv-sistema-pravosudna-agonija-avde-huseinovica-po-tuzbi-rajka-dukica/170516012 |title=Pojedinac protiv sistema: Pravosudna agonija Avde Huseinovića po tužbi Rajka Dukića |website=Klix.ba |date=16. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Godina !! Naslov !! Izvor
|-
| 2008. || ''[[Vanzemaljci iznad Sarajeva]]'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 2010. || ''[[Krvavi ples po šeheru]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot;&gt;{{cite web |url=https://senzor.ba/premijera-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-agresija-na-istinu/ |title=Premijera novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića &quot;Agresija na istinu&quot; |website=Senzor.ba |access-date=15. 4. 2026 |archive-date=19. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260419102500/https://senzor.ba/premijera-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-agresija-na-istinu/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Daleko je Tuzla]]'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2011. || ''[[Bosna ili smrt]]'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 2012. || ''[[A bili su samo djeca]]'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| ''[[Dvadeset godina 1. korpusa Armije RBiH]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 2014. || ''[[Na Drini krvavi Višegrad]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| ''[[Prijedorska polja smrti]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| ''[[Logori smrti]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 2015. || ''[[Herceg Bosna – zločin i kazna]]'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| ''[[Operacija Sana 95 – nedovršena pobjeda]]'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| ''[[Dobrinja – opsada u opsadi]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 2016. || ''[[Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci]]'' || &lt;ref name=&quot;klix_silovanje&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| ''[[Bol zakopana šutnjom]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| ''[[Bošnjaci, genocid u kontinuitetu]]'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klix_bosnjaci_mostar&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/promocija-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-u-mostaru/180312134 |title=Promocija novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića u Mostaru |website=Klix.ba |date=12. 3. 2018 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | 2017. || ''[[Djeca iza žice]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klix_djeca&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/premijera-filma-djeca-iza-zice-12-logorasa-svjedoci-o-golgotama-logora-u-bih/170301091 |title=Premijera filma &quot;Djeca iza žice&quot;: 12 logoraša svjedoči o golgotama logora u BiH |website=Klix.ba |date=1. 3. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Prvi mart – Put u nezavisnost]]'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;akos_prvimart&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/film-avde-huseinovica-prvi-mart-put-u-nezavisnost/ |title=Film Avde Huseinovića “Prvi mart – put u nezavisnost” |website=Akos.ba |date=29. 2. 2020 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Živi štit]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| ''[[Glogova – neispričana priča]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| ''[[Tomašica – grobnica fudbalera]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2018. || ''[[Sarajevski vitezovi – pozdrav domovini]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 2019. || ''[[Junak umire jednom]]'' || &lt;ref name=&quot;klix_junak_srbi_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klix_junak_srbi_2&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/prikazan-film-avde-huseinovica-o-bosanskim-srbima-herojima-koji-su-branili-rbih/190109145 |title=Prikazan film Avde Huseinovića o bosanskim Srbima, herojima koji su branili RBiH |website=Klix.ba |date=9. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Hadžići – godine agresije]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| ''[[Legenda o Zami – smrt za život]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2020. || ''[[Čudo otpora – Heroji izbliza]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 2021. || ''[[Hašim – put u nezaborav]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| ''[[Usporeni genocid – Što to nema od Drine vedrine]]'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| ''[[Ubijeni prirodnom smrću]]'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | 2022. || ''[[Zmaj od Bosne (dokumentarni film)|Zmaj od Bosne]]'' || &lt;ref name=&quot;klix_zmaj&quot; /&gt;
|-
| ''[[Postupi po naređenju – dželati u plavom]]'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;akos_dzelati&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-za-9-januar-najavio-premijeru-dokumentarca-postupi-po-naredenju-dzelati-u-plavom/ |title=Avdo Huseinović za 9. januar najavio premijeru dokumentarca “Postupi po naređenju – dželati u plavom“ |website=Akos.ba |date=7. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Ovamo daleko – Atentat na Bosnu]]'' || &lt;ref name=&quot;tvsa&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tvsa.ba/premijerno-prikazan-dokumentarac-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Premijerno prikazan dokumentarac &quot;Ovamo daleko: Atentat na Bosnu&quot; |website=TVSA.ba |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;akos_atentat&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-povodom-1-marta-predstavio-novi-dokumentarni-film-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Avdo Huseinović povodom 1. marta predstavio novi dokumentarni film ”Ovamo daleko-Atentat na Bosnu“ |website=Akos.ba |date=28. 2. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Prsten za glavu aždaje]]'' || &lt;ref name=&quot;bosnjaci&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=75965 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Tajna autobusa smrti]]'' || &lt;ref name=&quot;klix&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/film-tajna-autobusa-smrti-govori-o-zlocinima-u-ahatovicima-za-koje-niko-nije-odgovarao/220614148 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 2023. || ''[[Foča – crna kutija zla]]'' || &lt;ref name=&quot;akos_foca&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/novi-dokumentarni-film-avde-huseinovica-foca-crna-kutija-zla/ |title=Novi dokumentarni film Avde Huseinovića: “Foča-crna kutija zla” |website=Akos.ba |date=10. 1. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Kalinovik, više od zločina]]'' || &lt;ref name=&quot;akos_kalinovik&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/premijerno-prikazan-film-avde-huseinovica-kalinovik-vise-od-zlocina-prica-o-komsijskom-genocidnom-pohodu/ |title=Premijerno prikazan film Avde Huseinovića “Kalinovik, više od zločina”: Priča o komšijskom genocidnom pohodu |website=Akos.ba |date=23. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;klix_kalinovik&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-sarajevu-premijerno-prikazan-dokumentarni-film-kalinovik-vise-od-zlocina-avde-huseinovica/230622155 |title=U Sarajevu premijerno prikazan dokumentarni film &quot;Kalinovik, više od zločina&quot; Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=22. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 2024. || ''[[Lica iz Bosne]]'' || &lt;ref name=&quot;akos_lica&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/dokumentarni-film-avde-huseinovica-o-gradanima-bih-u-logorima-srbije-i-crne-gore/ |title=Dokumentarni film Avde Huseinovića o građanima BiH u logorima Srbije i Crne Gore |website=Akos.ba |date=22. 1. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Bošnjaci između dva svjetska rata]]'' || &lt;ref name=&quot;akos_baton&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/udruzenje-baton-zenica-predstavlja-film-avde-huseinovica-bosnjaci-izmedu-dva-svjetska-rata/ |title=Udruženje Baton Zenica predstavlja film Avde Huseinovića “Bošnjaci između dva svjetska rata” |website=Akos.ba |date=3. 12. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Agresija na istinu]]'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2025. || ''[[Pofalićka bitka – Grom u zoru]]'' || &lt;ref name=&quot;akos_pofalici&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/film-pofalicka-bitka-grom-u-zoru-prica-o-jednoj-od-najznacajnijih-i-najpresudnijih-bitaka/ |title=Film “Pofalićka bitka - Grom u zoru”: Priča o jednoj od najznačajnijih i najpresudnijih bitaka |website=Akos.ba |date=3. 4. 2025 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|}

== Nagrade i priznanja ==
Dobitnik je [[Plaketa Kantona Sarajevo|Plakete Kantona Sarajevo]] 2015.&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;

Godinama je bio predlagan kao kandidat građana za prestižnu [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva]] za svoj doprinos očuvanju istine, za šta su pokretane i javne peticije.&lt;ref name=&quot;akos_sestoaprilska&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/peticija-za-sestoaprilsku-nagradu-avdi-huseinovicu/ |title=Peticija za Šestoaprilsku nagradu Avdi Huseinoviću |website=Akos.ba |date=21. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2022. dodijeljena mu je godišnja nagrada iz Fondacije ''Muradif Ćato'', koju dodjeljuje Muslimansko dobrotvorno društvo &quot;Merhamet&quot;.&lt;ref name=&quot;aa&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/sarajevo-avdi-huseinovi%C4%87u-dodijeljena-nagrada-iz-fondacije-muradif-%C4%87ato-/2741283 |title=Sarajevo: Avdi Huseinoviću dodijeljena nagrada iz Fondacije &quot;Muradif Ćato&quot; |website=Anadolu Agency |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;merhamet&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.merhamet.ba/old/old/avdi-huseinovicu-urucena-merhametova-godisnja-nagrada/ |title=Avdi Huseinoviću uručena Merhametova godišnja nagrada |website=Merhamet.ba |access-date=15. 4. 2026 |archive-date=24. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260424044329/https://www.merhamet.ba/old/old/avdi-huseinovicu-urucena-merhametova-godisnja-nagrada/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Dodatne informacije ==
Huseinović je dugogodišnji saradnik medija u Bosni i Hercegovini i dijaspori, a njegov rad usmjeren je na istraživanje i dokumentovanje ratnih događaja i njihovih posljedica.&lt;ref name=&quot;aa&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/@PravdaAvdoHuseinovic Pravda - Avdo Huseinović] na [[YouTube]]-u

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Huseinović, Avdo}}
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački publicisti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski producenti]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>mhh162o2yw9gzbcvt06hrekybvya59o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geštalt psihologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533789</id>
    <revision>
      <id>3916833</id>
      <parentid>3914719</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T11:23:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916833</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57686" sha1="tw7qpqcdxzrhtau347htcz7uwkdyuc0" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Geštalt psihologija''', '''geštaltizam''' ili '''konfiguracionizam''' predstavlja psihološki pravac i teoriju [[percepcija|percepcije]] koja naglašava obradu organizovanih cjelina, obrazaca i struktura, a ne samo pojedinačnih elemenata iskustva. Razvila se početkom 20. vijeka u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Austrija|Austriji]] kao reakcija na osnovna načela [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]] i [[Edward Titchener|Edwarda Titchenera]] i njihov [[elementarizam|elementaristički]] i [[strukturalizam (psihologija)|strukturalistički]] pristup [[Psihologija|psihologiji]].&lt;ref name=&quot;Mather_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Mather |first=George |date=2006 |title=Foundations of Perception |publisher=Psychology Press |location=London |url=https://books.google.ba/books?id=oUNfSjS11ggC&amp;pg=PA32 |isbn=9780863778346 |pages=32 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica_Gestalt&quot;&gt;{{cite web |title=Gestalt psychology |url=https://www.britannica.com/science/Gestalt-psychology |website=britannica.com |publisher=Encyclopædia Britannica |date=2026 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology: Global Perspectives |publisher=Oxford University Press |location=New York |url=https://books.google.ba/books?id=9uRnGeBAaRMC&amp;pg=PA576 |isbn=9780195366556 |pages=576 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Geštalt psihologija najčešće se povezuje sa stanovištem da je cjelina kvalitativno drugačija od prostog zbira svojih dijelova. Prema geštalt teoriji, informacije se opažaju kao organizovane cjeline, a ne kao izdvojeni elementi koji se naknadno povezuju u jedinstveno iskustvo. Ovaj pristup polazi od pretpostavke da perceptivni sistem spontano organizuje podražaje u smislene strukture.

Njemačka riječ ''gestalt'' ({{de|ɡəˈʃtalt|lang}}), koja doslovno znači ″oblik″, u kontekstu geštalt psihologije tumači se kao obrazac, konfiguracija ili organizovana struktura iskustva.&lt;ref name=&quot;Wells_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Wells |first=John C. |date=2008 |title=Longman Pronunciation Dictionary |edition=3. |publisher=Pearson Longman |location=Harlow |url=https://www.researchgate.net/publication/248728774_J_C_WELLS_Longman_pronunciation_dictionary_3rd_edn_Harlow_Pearson_Education_Limited_2008_Pp_xxxvii_922_ISBN_9781405881173_ISBN_9781405881180 |isbn=9781405881180 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dictionary_Gestalt&quot;&gt;{{cite web |title=Gestalt |url=https://www.dictionary.com/browse/gestalt |website=dictionary.com |publisher=Dictionary.com |date=2026 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Geštalt psihologiju ne treba poistovjećivati sa [[Geštalt psihoterapija|geštalt terapijom]], koja je razvijena kasnije i samo djelimično je povezana s izvornim teorijskim načelima geštalt psihologije.

== Porijeklo i historija ==

[[Max Wertheimer]], [[Kurt Koffka]] i [[Wolfgang Köhler]] smatraju se osnivačima geštalt psihologije početkom 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |last2=Sternberg |first2=Karin |date=2012 |title=Cognitive Psychology |edition=6. |publisher=Wadsworth/Cengage Learning |location=Belmont, CA |url=https://cs.um.ac.ir/images/87/books/Cognitive%20Psychology_Strenberg%206th%20.pdf |isbn=9781133313915 |access-date=1. 5. 2026 |language=en |archive-date=11. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251211184608/https://cs.um.ac.ir/images/87/books/Cognitive%20Psychology_Strenberg%206th%20.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njihov teorijski pristup razvio se kao reakcija na tada dominantni pravac u psihologiji — [[strukturalizam (psihologija)|strukturalizam]], koji su zastupali [[Hermann von Helmholtz]], [[Wilhelm Wundt]] i [[Edward B. Titchener]].&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot;&gt;{{cite journal |last=Wagemans |first=Johan |last2=Feldman |first2=Jacob |last3=Gepshtein |first3=Sergei |last4=Kimchi |first4=Ruth |last5=Pomerantz |first5=James R. |last6=van der Helm |first6=Peter A. |last7=van Leeuwen |first7=Cees |date=2012 |title=A century of Gestalt psychology in visual perception: II. Conceptual and theoretical foundations |journal=Psychological Bulletin |volume=138 |issue=6 |pages=1218–1252 |doi=10.1037/a0029334 |pmid=22845750 |pmc=3728284 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3728284/ |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kolers_1972&quot;&gt;{{cite book |last=Kolers |first=Paul A. |date=1972 |title=Aspects of Motion Perception: International Series of Monographs in Experimental Psychology |publisher=Pergamon Press |location=New York |url=http://150.145.3.54:443/files/16325.pdf |isbn=9781483171135 |pages=2–7 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Strukturalizam je bio snažno ukorijenjen u tradiciji britanskog [[empirizam|empirizma]]&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kolers_1972&quot; /&gt; i zasnivao se na tri međusobno povezana teorijska načela. Prvo načelo bilo je [[atomizam]], odnosno stanovište da se sva znanja, uključujući i složene apstraktne ideje, mogu razložiti na jednostavne i elementarne sastavne dijelove.&lt;ref name=&quot;Kolers_1972&quot; /&gt; Drugo načelo bio je senzacionalizam, prema kojem osnovne jedinice mišljenja predstavljaju elementarni osjetni utisci, odnosno neposredni podaci čulnog iskustva.&lt;ref name=&quot;Kolers_1972&quot; /&gt; Treće načelo bilo je [[asocijacionizam]], prema kojem složenije ideje nastaju povezivanjem jednostavnijih ideja putem iskustvenih veza, naročito kroz prostornu i vremensku bliskost.&lt;ref name=&quot;Kolers_1972&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hamlyn_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Hamlyn |first=D. W. |date=1969 |title=The Psychology of Perception: A Philosophical Examination of Gestalt Theory and Derivative Theories of Perception |publisher=Routledge &amp; Kegan Paul |location=London |url=https://archive.org/details/psychologyofperc0000haml |isbn=9780710038326 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kombinacijom ovih načela razvijeno je stanovište prema kojem ljudski um konstruira perceptivna iskustva i apstraktno mišljenje iz nižih osjetnih elemenata koji su međusobno povezani asocijativnim vezama.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;

Geštalt psiholozi osporavali su ovakav atomistički pristup, smatrajući da cilj [[psihologija|psihologije]] ne može biti razlaganje [[svijest]]i na pretpostavljene osnovne elemente, nego razumijevanje načina na koji se iskustvo organizuje kao cjelina.

Za razliku od strukturalista, geštalt psiholozi smatrali su da razlaganje psiholoških fenomena na manje sastavne dijelove ne može dovesti do potpunog razumijevanja psiholoških procesa.&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot; /&gt; Umjesto toga, psihološke pojave posmatrali su kao organizovane i strukturirane cjeline, pri čemu cjelina ima primat nad svojim dijelovima.&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot; /&gt;

Prema ovom stanovištu, pojedinačni dijelovi psihološkog iskustva dobijaju svoje značenje tek unutar organizovane cjeline, a ne obrnuto. Geštalt teorija [[percepcija|percepcije]] polazi od pretpostavke da ljudska priroda spontano teži opažanju objekata kao organizovanih struktura, a ne kao prostog zbira njihovih elemenata.&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Pohl |editor-first=Rüdiger F. |date=2022 |title=Cognitive Illusions: Intriguing Phenomena in Thinking, Judgment, and Memory |edition=3. |publisher=Routledge |location=London |url=https://www.routledge.com/Cognitive-Illusions-Intriguing-Phenomena-in-Thinking-Judgment-and-Memory/Pohl/p/book/9780367724245 |isbn=9780367724245 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Max Wertheimer]] bio je učenik austrijskog filozofa [[Christian von Ehrenfels|Christiana von Ehrenfelsa]], pripadnika [[Brentanova škola|Brentanove škole]]. Von Ehrenfels je još 1890. uveo pojam ″geštalt″ u [[Filozofija|filozofiju]] i [[Psihologija|psihologiju]], prije formalnog nastanka geštalt psihologije kao zasebnog pravca.&lt;ref name=&quot;Smith_1988&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Smith |editor-first=Barry |date=1988 |title=Foundations of Gestalt Theory |publisher=Philosophia Verlag |location=Munich i Vienna |url=https://ontology.buffalo.edu/smith/articles/mach/mach.html |isbn=9783884050668 |access-date=1. 5. 2026 |language=en |archive-date=9. 9. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250909040622/https://ontology.buffalo.edu/smith/articles/mach/mach.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Von Ehrenfels je uočio da perceptivno iskustvo, poput opažanja melodije ili oblika, sadrži više od prostog zbira svojih osjetnih sastavnica. Tvrdio je da, pored pojedinačnih osjetnih elemenata, postoji dodatna kvalitativna dimenzija koja proizlazi iz njihove organizacije kao cjeline. Taj fenomen nazvao je ″geštalt kvalitet″ ({{de|Gestalt-Qualität}}), odnosno svojstvo cjeline koje ne postoji na nivou pojedinačnih dijelova. Upravo ovaj geštalt kvalitet omogućava, prema von Ehrenfelsu, da melodija zadrži svoj identitet čak i kada se prenese u drugi tonalitet i sastoji od potpuno drugačijih tonova. Time je pokazano da identitet perceptivne cjeline nije određen samo pojedinačnim elementima, nego njihovim međusobnim odnosima i organizacijom.&lt;ref name=&quot;Smith_1988&quot; /&gt;

Ideja ″geštalt kvaliteta″ ima svoje filozofske korijene u radovima [[David Hume|Davida Humea]], [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]], [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]], [[David Hartley|Davida Hartleyja]] i [[Ernst Mach|Ernsta Macha]]. Posebno je Machovo djelo iz 1886. ″Prilozi analizi osjeta″ ({{de|Beiträge zur Analyse der Empfindungen}}) imalo značajan utjecaj na razvoj ovih ideja, uključujući i srodne koncepte koje je razvijao [[Edmund Husserl]].&lt;ref name=&quot;Smith_1988&quot; /&gt;

Do 1914. prvi objavljeni eksplicitni osvrti na geštalt teoriju pojavili su se u fusnoti rada [[Gabriele von Wartensleben]], u kojem je geštalt pristup primijenjen na proučavanje [[ličnost]]i. Wartensleben je bila studentica Frankfurtske akademije za društvene nauke i blisko je sarađivala s [[Max Wertheimer|Maxom Wertheimerom]] i [[Wolfgang Köhler|Wolfgangom Köhlerom]].&lt;ref name=&quot;King_Wertheimer_2017&quot;&gt;{{cite book |last=King |first=D. Brett |last2=Wertheimer |first2=Michael |date=2017 |title=Max Wertheimer and Gestalt Theory |publisher=Routledge |location=London |url=https://www.routledge.com/Max-Wertheimer-and-Gestalt-Theory/King-Wertheimer/p/book/9781412807180 |isbn=9781412807180 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kroz niz eksperimenata, Wertheimer je utvrdio da posmatrač koji prati dva naizmjenično osvijetljena svjetlosna podražaja, pod određenim uslovima, može doživjeti iluziju kretanja između dvije prostorne pozicije. Pri tome se opaža pokret iako nijedan objekt stvarno nije u pokretu. Riječ je, dakle, o čistom fenomenalnom kretanju, koje je Wertheimer nazvao [[fi-fenomen]]om.&lt;ref name=&quot;Smith_1988&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Grouping&quot;&gt;{{cite journal |last=Wagemans |first=Johan |last2=Elder |first2=James H. |last3=Kubovy |first3=Michael |last4=Palmer |first4=Stephen E. |last5=Peterson |first5=Mary A. |last6=Singh |first6=Manish |last7=von der Heydt |first7=Rüdiger |date=2012 |title=A century of Gestalt psychology in visual perception: I. Perceptual grouping and figure-ground organization |journal=Psychological Bulletin |volume=138 |issue=6 |pages=1172–1217 |doi=10.1037/a0029333 |pmid=22845751 |pmc=3482144 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3482144/ |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Objavljivanje ovih rezultata 1912. u radu ″Eksperimentalne studije o opažanju pokreta″ ({{de|Experimentelle Studien über das Sehen von Bewegung}}) smatra se formalnim početkom geštalt psihologije.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Wertheimer_1912&quot;&gt;{{cite journal |last=Wertheimer |first=Max |date=1912 |title=Experimentelle Studien über das Sehen von Bewegung |journal=Zeitschrift für Psychologie |volume=61 |pages=161–265 |url=https://gestalttheory.net/download/Wertheimer1912_Sehen_von_Bewegung.pdf |language=de}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od [[Christian von Ehrenfels|Christiana von Ehrenfelsa]] i drugih autora koji su ranije koristili pojam ″geštalt″ u različitim značenjima, Wertheimerov doprinos sastojao se u tvrdnji da je geštalt perceptivno primaran. To znači da perceptivna cjelina prethodi svojim dijelovima i određuje njihovo značenje, a ne nastaje kao naknadni rezultat njihovog spajanja.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;

Wertheimer je zastupao radikalnije stanovište prema kojem pojedinac najprije opaža melodiju kao cjelinu, a tek potom može razlikovati pojedinačne tonove. Slično tome, u vizuelnoj percepciji najprije se opaža oblik, poput [[krug]]a, kao organizovana cjelina, dok se njegovi sastavni elementi — linije, tačke ili drugi vizuelni segmenti — prepoznaju tek naknadno. Ovakvo stanovište predstavljalo je osnovnu teorijsku promjenu u razumijevanju perceptivnih procesa i postalo jedno od osnovnih načela geštalt psihologije.

Dvojica istraživača koji su učestvovali kao ispitanici u Wertheimerovim eksperimentima o [[fi-fenomen]]u bili su [[Wolfgang Köhler]] i [[Kurt Koffka]]. Köhler je bio stručnjak za fizičku [[akustika|akustiku]] i studirao je kod fizičara [[Max Planck|Maxa Plancka]], dok je doktorat iz psihologije stekao pod mentorstvom [[Carl Stumpf|Carla Stumpfa]]. Koffka je također bio Stumpfov student, a njegova rana istraživanja bila su usmjerena na fenomene pokreta i psihološke aspekte [[ritam|ritma]].

Godine 1917. Köhler je objavio rezultate četverogodišnjih istraživanja [[učenje|učenja]] kod [[čimpanza]]. U tim istraživanjima pokazao je da životinje mogu rješavati probleme putem iznenadnog uvida u strukturu situacije, a ne isključivo postepenim asocijativnim učenjem, kako su to ranije tvrdili istraživači poput [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] i [[Edward Thorndike|Edwarda Thorndikea]] na osnovu eksperimenata sa psima i mačkama.&lt;ref name=&quot;Kohler_1925&quot;&gt;{{cite book |last=Köhler |first=Wolfgang |date=1925 |title=The Mentality of Apes |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=London |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187610 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1921. [[Kurt Koffka]] objavio je geštalt-orijentisano djelo iz oblasti [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]], ″Razvoj uma: uvod u dječiju psihologiju″ ({{en|The Growth of the Mind: An Introduction to Child Psychology}}), u kojem je geštalt principe primijenio na psihološki razvoj djece. Uz pomoć američkog psihologa [[Robert Morris Ogden|Roberta Morrisa Ogdena]], Koffka je 1922. predstavio geštalt pristup američkoj akademskoj zajednici kroz članak objavljen u časopisu ''Psychological Bulletin''. U tom radu kritički je analizirao tadašnja objašnjenja različitih perceptivnih fenomena i ponudio geštalt alternativu.

Koffka se 1924. preselio u [[Sjedinjene Američke Države]], a od 1927. radio je na [[Smith College]]u. Godine 1935. objavio je svoje najopsežnije djelo, ″Principi geštalt psihologije″ ({{en|The Principles of Gestalt Psychology}}), u kojem je sistematizovao teorijske i istraživačke osnove geštalt psihologije.&lt;ref name=&quot;Koffka_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |date=2014 |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Mimesis International |location=Milano |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.221555 |isbn=9788857523934 |oclc=1039695390 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U ovom djelu Koffka je zastupao stanovište da nauka nije puko prikupljanje činjenica, nego njihovo uključivanje u koherentnu teorijsku strukturu. Prema njegovom shvatanju, naučno istraživanje mora obuhvatiti ne samo kvantitativne činjenice karakteristične za prirodne nauke nego i pitanja reda, organizacije i značenja ({{de|Sinn}}), uključujući vrijednost i smisao iskustva i ponašanja. Koffka je smatrao da bez uključivanja dimenzije značenja naučna istraživanja čovjeka ostaju ograničena na površinske i fragmentarne opise psiholoških pojava.

Do sredine 1930-ih vodeći predstavnici geštalt pokreta bili su izloženi pritiscima [[nacizam|nacističkog režima]], zbog čega su svi glavni članovi pokreta do 1935. emigrirali iz [[Njemačka|Njemačke]] u [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref name=&quot;Henle_1978_One_Man&quot;&gt;{{cite journal |last=Henle |first=Mary |date=1978 |title=One man against the Nazis: Wolfgang Köhler |journal=American Psychologist |volume=33 |issue=10 |pages=939–944 |doi=10.1037/0003-066X.33.10.939 |hdl=11858/00-001M-0000-002B-9E5F-5 |url=https://pure.mpg.de/rest/items/item_2347175_3/component/file_2347173/content |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Henle_1984_Ogden&quot;&gt;{{cite journal |last=Henle |first=Mary |date=1984 |title=Robert M. Ogden and Gestalt psychology in America |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=20 |issue=1 |pages=9–19 |doi=10.1002/1520-6696(198401)20:1&lt;9::aid-jhbs2300200103&gt;3.0.co;2-u |pmid=11608590 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11608590/ |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Köhler je 1940. objavio knjigu ″Dinamika u psihologiji″ ({{en|Dynamics in Psychology}}), ali je nakon toga geštalt pokret oslabio uslijed smrti svojih osnivača. Koffka je preminuo 1941, a Wertheimer 1943. Wertheimerova knjiga ″Produktivno mišljenje″ ({{en|Productive Thinking}}), posvećena rješavanju problema i matematičkom mišljenju, objavljena je posthumno 1945. Nakon njihove smrti, Köhler je ostao jedini od trojice osnivača koji je nastavio predstavljati i razvijati geštalt tradiciju.&lt;ref name=&quot;Ash_1998_Frontmatter&quot;&gt;{{cite book |last=Ash |first=Mitchell G. |date=1998 |title=Gestalt Psychology in German Culture, 1890–1967: Holism and the Quest for Objectivity |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |url=https://assets.cambridge.org/97805216/46277/frontmatter/9780521646277_frontmatter.pdf |isbn=9780521646277 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Geštalt terapija ===

Geštalt psihologija razlikuje se od [[Geštalt terapija|geštalt terapije]], koja je s njom povezana samo posredno i djelimično. Osnivači geštalt terapije, [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]], sarađivali su s neurologom [[Kurt Goldstein|Kurtom Goldsteinom]], koji je principe geštalt psihologije primjenjivao na razumijevanje funkcionisanja organizma kao cjeline. Laura Perls je bila geštalt psiholog prije nego što je postala [[Psihoanaliza|psihoanalitičarka]] i prije nego što je sa Fritzom Perlsom započela razvoj [[Geštalt terapija|geštalt terapije]].&lt;ref name=&quot;Bocian_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Bocian |first=Bernd |date=2010 |title=Fritz Perls in Berlin 1893–1933: Expressionism – Psychoanalysis – Judaism |publisher=EHP – Verlag Andreas Kohl |location=Bergisch Gladbach |url=https://www.academia.edu/4630108/Fritz_Perls_in_Berlin_1893_1933_Expressionism_Psychoanalysis_Judaism_EHP_2010_ |isbn=9783897970687 |pages=190 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, stepen utjecaja geštalt psihologije na razvoj geštalt terapije ostaje predmet stručnih rasprava. S jedne strane, Laura Perls u početku nije podržavala upotrebu termina ″geštalt″ za novu psihoterapijsku metodu, smatrajući da bi predstavnici geštalt psihologije mogli osporiti takvu upotrebu pojma.&lt;ref name=&quot;Wysong_1979_Polster&quot;&gt;{{cite journal |last=Wysong |first=Joe |date=1979 |title=An Oral History of Gestalt Therapy: III. A Conversation with Erving and Miriam Polster |journal=The Gestalt Journal |volume=2 |issue=1 |pages=47–69 |url=https://scispace.com/pdf/an-oral-history-of-gestalt-therapy-iii-a-conversation-with-qfwasau414.pdf |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, Fritz i Laura Perls preuzeli su određene ideje i koncepte iz Goldsteinovog rada, posebno u vezi sa holističkim razumijevanjem organizma.&lt;ref name=&quot;Barlow_1981&quot;&gt;{{cite journal |last=Barlow |first=Allen R. |date=1981 |title=Gestalt therapy and Gestalt psychology: Gestalt-antecedent influence or historical accident |journal=The Gestalt Journal |volume=4 |issue=2 |url=https://gestalt.org/barlow.htm |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologinja [[Mary Henle]] isticala je da geštalt terapija nema neposredan teorijski kontinuitet sa naučnom geštalt psihologijom. U svom predsjedničkom obraćanju Sekciji 24 [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] 1975. navela je da je [[Fritz Perls]] koristio određene termine geštalt psihologije, ali im je dao drugačija značenja i kombinovao ih s elementima dubinske psihologije, [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i svakodnevnog iskustva, stvarajući zaseban terapijski pravac.&lt;ref name=&quot;Henle_1978_Gestalt&quot;&gt;{{cite journal |last=Henle |first=Mary |date=1978 |title=Gestalt Psychology and Gestalt Therapy |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=14 |issue=1 |pages=23–32 |doi=10.1002/1520-6696(197801)14:1&lt;23::AID-JHBS2300140104&gt;3.0.CO;2-H |pmid=11608149 |url=http://www.bowmancounseling.com/wp-content/uploads/2018/02/Mary-Henle_-Gestalt-Psychology-and-Gestalt-Therapy.pdf |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan oblik psihoterapije koji je, za razliku od geštalt terapije, zapravo dosljedno zasnovan na geštalt psihologiji jeste geštalt teorijska psihoterapija.

== Teorijski okvir i metodologija ==

Predstavnici geštalt psihologije razvili su skup teorijskih i metodoloških načela kojima su nastojali preoblikovati dotadašnji pristup psihološkim istraživanjima. Ovaj pristup predstavljao je odmak od dominantne naučne metodologije s početka 20. vijeka, koja je složene psihološke pojave nastojala objasniti njihovim rastavljanjem na pojedinačne elemente radi zasebne analize i redukcije složenosti istraživanog fenomena.

Jedno od osnovnih načela geštalt psihologije jeste načelo totaliteta, prema kojem se svjesno iskustvo mora posmatrati kao organizovana cjelina, uz istovremeno uvažavanje svih fizičkih i psihičkih aspekata pojedinca. Prema ovom shvatanju, priroda ljudskog uma zahtijeva da se svaki njegov element razumije kao dio dinamičkog sistema međusobnih odnosa. Zbog toga se [[holizam]] smatra osnovnim obilježjem geštalt psihologije.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Ellis_1938&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Ellis |editor-first=Willis D. |date=1938 |title=A Source Book of Gestalt Psychology |publisher=Routledge &amp; Kegan Paul |location=London |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.198039 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U skladu s tim, [[percepcija]] i značenje pojedinačnog dijela ne mogu se razumjeti nezavisno od cjeline u koju su uklopljeni. Osobine pojedinih elemenata određene su strukturom cjeline, a ne obrnuto.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Henle_1961&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Henle |editor-first=Mary |date=1961 |title=Documents of Gestalt Psychology |publisher=University of California Press |location=Berkeley and Los Angeles |url=https://archive.org/details/documentsofgesta027559mbp |lccn=61-14554 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Često citirana formulacija da je ″cjelina veća od zbira svojih dijelova″ ne smatra se potpuno preciznim izrazom geštaltističkog stanovišta. [[Kurt Koffka]] je isticao da cjelina nije naprosto veća od svojih dijelova, nego kvalitativno drugačija, jer samo sabiranje dijelova ne objašnjava odnose koji među njima postoje i koji daju značenje ukupnoj strukturi.&lt;ref name=&quot;Koffka_2014&quot; /&gt;

Drugo značajno teorijsko načelo geštalt psihologije jeste princip psihofizičkog]] izomorfizma, prema kojem postoji strukturna podudarnost između svjesnog iskustva i aktivnosti [[mozak|mozga]]. Prema ovoj pretpostavci, organizacija perceptivnog iskustva odgovara organizaciji neurofizioloških procesa u mozgu, što upućuje na povezanost psiholoških i fizioloških aspekata opažanja.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;

Na osnovu ovih teorijskih postavki razvijen je princip fenomenološke eksperimentalne analize, prema kojem psihološko istraživanje treba polaziti od neposredno datih pojava (fenomena), a ne biti ograničeno isključivo na analizu pojedinačnih osjetnih kvaliteta. U skladu s tim pristupom, geštalt psiholozi smatrali su da se psihološki fenomeni trebaju proučavati onako kako se pojavljuju u iskustvu, kao organizovane cjeline, a ne kao zbir izolovanih elemenata. S tim je povezano i načelo biotičkog eksperimenta, koje naglašava potrebu izvođenja eksperimenata u stvarnim i prirodnim okolnostima, za razliku od strogo kontrolisanih laboratorijskih uslova karakterističnih za klasičnu [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu psihologiju]]. Cilj ovakvog pristupa bio je omogućiti proučavanje [[Ponašanje|ponašanja]] i [[Percepcija|percepcije]] u uslovima koji vjernije odražavaju svakodnevno iskustvo ispitanika, čime se povećava vjerodostojnost dobijenih rezultata.&lt;ref name=&quot;Woodward_Cohen_1991&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Woodward |editor-first1=William R. |editor-last2=Cohen |editor-first2=Robert S. |date=1991 |title=World Views and Scientific Discipline Formation: Science Studies in the German Democratic Republic |publisher=Springer Netherlands |location=Dordrecht |url=https://www.researchgate.net/publication/232061142_World_views_and_scientific_discipline_formation_Science_studies_in_the_German_Democratic_Republic |isbn=9780792312864 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Principi ==

Geštalt psiholozi među prvima su sistematski dokumentovali i empirijski demonstrirali brojne činjenice o [[percepcija|percepciji]], uključujući [[Percepcija pokreta|percepciju pokreta]], [[percepcija oblika|percepciju oblika]], [[perceptivna konstantnost|perceptivnu konstantnost]] i različite oblike perceptivnih [[iluzija]].&lt;ref name=&quot;Smith_1988&quot; /&gt; Jedan od najpoznatijih primjera takvih istraživanja jeste Wertheimerovo otkriće [[fi-fenomen]]a, koje je postalo jedno od polazišta razvoja geštalt psihologije.&lt;ref name=&quot;Schmid_2017&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Schmid |editor-first=Hans-Jörg |date=2017 |title=Entrenchment and the Psychology of Language Learning: How We Reorganize and Adapt Linguistic Knowledge |publisher=American Psychological Association &amp; Walter de Gruyter |location=Washington, DC &amp; Berlin |url=https://www.researchgate.net/publication/316846164_Entrenchment_and_the_psychology_of_language_learning_How_we_reorganize_and_adapt_linguistic_knowledge |isbn=9783110341300 |doi=10.1037/15969-012 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Svojstva ===

Osnovna organizaciona načela geštalt sistema uključuju [[emergencija|emergenciju]], [[Reifikacija (psihologija)|reifikaciju]], [[multistabilnost]] i [[invarijantnost]].&lt;ref name=&quot;Lehar_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Lehar |first=Steven |date=2003 |title=The World in Your Head: A Gestalt View of the Mechanism of Conscious Experience |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, NJ |url=https://archive.org/details/worldinyourheadg0000leha |isbn=9780805841763 |oclc=52051454 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova načela ne predstavljaju odvojene i nezavisne mehanizme perceptivne organizacije, nego različite aspekte jedinstvenog dinamičkog procesa kojim perceptivni sistem organizuje i strukturira informacije iz okoline.&lt;ref name=&quot;Lehar_2003_BBS&quot;&gt;{{cite journal |last=Lehar |first=Steven |date=2003 |title=Gestalt isomorphism and the primacy of subjective conscious experience: A Gestalt Bubble model |journal=Behavioral and Brain Sciences |volume=26 |issue=4 |pages=375–408 |doi=10.1017/S0140525X03000098 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/behavioral-and-brain-sciences/article/gestalt-isomorphism-and-the-primacy-of-subjective-conscious-experience-a-gestalt-bubble-model/EF561998F0BEDBDE3FCEAC99A650194E |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Reifikacija ====

[[Datoteka:Reification.svg|mini|desno|300px|Reifikacija: perceptivni sistem dopunjava prostorne informacije koje nisu neposredno prisutne u podražaju, kao što je ″skriveni″ trougao u primjeru A ili sfera u primjeru C]]

[[Reifikacija (psihologija)|Reifikacija]] predstavlja konstruktivni aspekt percepcije, pri kojem opaženi objekt sadrži više prostorno organizovanih informacija nego što ih neposredno pruža sam osjetni podražaj. Drugim riječima, perceptivni sistem aktivno organizuje i dopunjava nedostajuće informacije kako bi formirao smislenu cjelinu.

Na primjer, u prikazu '''A''' opaža se trougao iako njegove konture nisu stvarno nacrtane. U prikazima '''B''' i '''D''' vizuelni sistem povezuje odvojene elemente i interpretira ih kao dijelove jedinstvene forme, dok se u prikazu '''C''' opaža trodimenzionalni oblik iako on nije eksplicitno prikazan.

Fenomen reifikacije objašnjava se istraživanjima [[iluzorni oblici|iluzornih oblika]], koje vizuelni sistem obrađuje kao stvarne granice objekta, uprkos njihovom fizičkom odsustvu.

==== Multistabilnost ====

[[Datoteka:Multistability.svg|mini|desno|300px|[[Neckerova kocka]] i [[Rubinova vaza]] klasični su primjeri multistabilne percepcije, pri kojoj se jednoznačna vizuelna slika može interpretirati na više međusobno isključivih načina ]]

[[Multistabilnost]] ili multistabilna percepcija označava tendenciju perceptivnog sistema da kod dvosmislenih podražaja naizmjenično prelazi između dvije ili više mogućih interpretacija. U takvim situacijama fizički podražaj ostaje nepromijenjen, ali se perceptivni doživljaj mijenja.

Najpoznatiji primjeri ovog fenomena su [[Neckerova kocka]] i [[Rubinova vaza]], kod kojih percepcija spontano oscilira između alternativnih organizacija figure i pozadine. Slični primjeri uključuju i [[nemogući trozubac]], umjetnička djela [[M. C. Escher]]a i iluziju svjetlosnih nizova kod reklamnih natpisa, gdje se opaža prividno kretanje u različitim smjerovima.

==== Invarijantnost ====

[[Datoteka:Invariance.jpg|mini|desno|300px|Invarijantnost: jednostavni oblici prepoznaju se kao isti objekti uprkos promjenama rotacije, veličine ili položaja]]

[[Invarijantnost]] je svojstvo [[percepcija|percepcije]] prema kojem se jednostavni [[geometrija|geometrijski]] objekti prepoznaju kao isti bez obzira na promjene njihove rotacije, translacije (pomaka) ili veličine. Ovo svojstvo omogućava stabilno prepoznavanje objekata uprkos promjenama u načinu njihovog prikaza.

Osim promjena položaja i udaljenosti, perceptivna invarijantnost obuhvata i prepoznavanje objekata uprkos perspektivnim deformacijama, različitim uslovima osvjetljenja ili promjenama pojedinačnih vizuelnih obilježja.

Na primjer, oblici prikazani u grupi '''A''' prepoznaju se kao ista osnovna forma i jasno se razlikuju od oblika u grupi '''B''', iako mogu biti prikazani iz različitih perspektiva, deformisani ili predstavljeni različitim grafičkim elementima, kao u primjerima '''C''' i '''D'''.

Savremene računske teorije vida, poput modela koje je razvio [[David Marr]], ponudile su alternativna objašnjenja načina na koji perceptivni sistem klasifikuje i prepoznaje objekte.

== Oblici perceptivne organizacije ==

=== Perceptivno grupisanje – princip pragnantnosti ===

[[Perceptivno grupisanje]] (ponekad nazvano i perceptivna segregacija)&lt;ref name=&quot;Eysenck_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Eysenck |first=Michael W. |date=2006 |title=Fundamentals of Cognition |publisher=Psychology Press |location=Hove, East Sussex &amp; New York |url=https://archive.org/details/fundamentalsofco0000eyse |isbn=9781841693743 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; predstavlja oblik [[perceptivna organizacija|perceptivne organizacije]], odnosno proces kojim organizmi određuju koje dijelove perceptivnog polja opažaju kao međusobno povezanije u odnosu na druge.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Gljiva_2020&quot;&gt;{{cite thesis |last=Gljiva |first=Emina |date=2020 |title=Lewinova teorija polja u geštalt teoriji i praksi |type=Završni diplomski rad |publisher=Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet |url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/psi/Emina-Gljiva.pdf |access-date=2. 5. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Ovakva organizacija omogućava identifikaciju i razlikovanje objekata u okolini.&lt;ref name=&quot;Eysenck_2006&quot; /&gt;

Predstavnici geštalt psihologije bili su prvi psiholozi koji su sistematski proučavali proces perceptivnog grupisanja.&lt;ref name=&quot;Eysenck_2006&quot; /&gt; Prema njihovom shvatanju, osnovno načelo perceptivne organizacije jeste princip pragnantnosti, poznat i kao princip dobre forme ({{en|good Gestalt}}).&lt;ref name=&quot;Eysenck_2006&quot; /&gt;

Njemački izraz pragnantnost ({{de|Prägnanz}}) označava sažetost, jasnoću, istaknutost i uređenost, a u okviru geštalt teorije odnosi se na tendenciju perceptivnog sistema da organizuje podražaje u što jednostavnije, pravilnije, simetričnije i stabilnije cjeline.&lt;ref name=&quot;Koffka_2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Todorovic_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Todorović |first=Dejan |date=2008 |title=Gestalt principles |journal=Scholarpedia |volume=3 |issue=12 |pages=5345 |doi=10.4249/scholarpedia.5345 |url=http://www.scholarpedia.org/article/Gestalt_principles |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema principu pragnantnosti, ljudska percepcija pokazuje sklonost ka jednostavnosti, što znači da perceptivni sistem spontano bira najjednostavniju i najuređeniju moguću interpretaciju dostupnih podražaja. Drugim riječima, složeni perceptivni sadržaji organizuju se u obrasce koji zahtijevaju najmanje kognitivnog napora za razumijevanje.

Geštalt psiholozi nastojali su dodatno precizirati ovaj opći zakon formulisanjem posebnih perceptivnih principa koji predviđaju način na koji će osjetni podražaji biti organizovani i interpretirani.&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot; /&gt;

U tom okviru, [[Max Wertheimer]] formulirao je više principa perceptivne organizacije koji objašnjavaju na koji način ljudi grupišu i opažaju objekte, posebno na osnovu [[sličnost (geštalt psihologija)|sličnosti]], [[blizina (geštalt psihologija)|blizine]] i [[kontinuitet (geštalt psihologija)|kontinuiteta]].&lt;ref name=&quot;Craighead_Nemeroff_2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Craighead |first1=W. Edward |last2=Nemeroff |first2=Charles B. |date=2004 |title=The Concise Corsini Encyclopedia of Psychology and Behavioral Science |edition=3. |publisher=John Wiley &amp; Sons |location=Hoboken, NJ |url=https://books.google.ba/books?id=F7vd7JQ4zlcC&amp;q=gestalt&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=gestalt&amp;f=false |isbn=9780471220367 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Princip blizine ====

[[Datoteka:Gestalt proximity.svg|mini|desno|300px|Princip blizine: elementi koji se nalaze prostorno blizu jedni drugima opažaju se kao grupa, kao što su tri odvojene grupe krugova na desnoj strani]]

Princip blizine jedan je od osnovnih principa perceptivnog grupisanja u geštalt psihologiji. Prema ovom principu, elementi koji su prostorno bliži jedni drugima imaju tendenciju da budu opaženi kao dio iste cjeline ili grupe.

Kada pojedinac opaža skup različitih objekata, perceptivni sistem spontano organizuje one elemente koji se nalaze u neposrednoj prostornoj blizini u zajedničke cjeline, čak i kada između njih ne postoji druga sličnost ili povezanost.

Na primjer, u prikazu koji ilustrira zakon blizine nalazi se ukupno 72 kruga, ali se oni ne opažaju kao jedinstvena masa nepovezanih elemenata. Umjesto toga, perceptivni sistem ih organizuje u manje grupe na osnovu njihove međusobne udaljenosti. Posmatrač tako spontano opaža jednu veću grupu od 36 krugova na lijevoj strani i tri manje grupe od po 12 krugova na desnoj strani.

Ovaj princip pokazuje da prostorna blizina djeluje kao organizacijski signal u perceptivnom sistemu, omogućavajući brzo strukturiranje vizuelnih informacija i efikasnije prepoznavanje obrazaca.

Princip blizine ima široku primjenu u oblastima kao što su [[grafički dizajn]], [[vizuelna komunikacija]] i [[oglašavanje]], gdje se koristi za naglašavanje povezanosti između elemenata i usmjeravanje pažnje posmatrača prema određenim sadržajima.&lt;ref name=&quot;Stevenson_2005&quot;&gt;{{cite web |last=Stevenson |first=Herb |date=2005 |title=Awareness and Emergence: The Gestalt Approach to Global Diversity and Change |url=https://www.academia.edu/23584402/Awareness_and_Emergence_The_Gestalt_Approach_to_Global_Diversity_and_Change |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Soegaard_2020&quot;&gt;{{cite book|last=Soegaard |first=Mads |date=2020 |title=Gestalt Principles of Form Perception |book-title=The Encyclopedia of Human-Computer Interaction |edition=2. |publisher=The Interaction Design Foundation |url=https://www.interaction-design.org/literature/book/the-glossary-of-human-computer-interaction/gestalt-principles-of-form-perception |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Princip sličnosti ====

[[Datoteka:Gestalt similarity.svg|mini|desno|300px|Princip sličnosti: objekti koji dijele zajedničke vizuelne osobine opažaju se kao grupa, zbog čega ovi jednolični krugovi djeluju kao odvojeni horizontalni redovi]]

Zakon sličnosti predstavlja jedno od osnovnih načela perceptivnog grupisanja u geštalt psihologiji. Prema ovom principu, elementi unutar skupa podražaja imaju tendenciju da budu opaženi kao grupa ukoliko dijele slične osobine, poput oblika, boje, veličine ili teksture.

Perceptivni sistem spontano povezuje međusobno slične elemente i organizuje ih u smislene cjeline, čak i kada su prostorno ravnomjerno raspoređeni.

Na primjer, u prikazu koji ilustruje princip sličnosti nalazi se 36 krugova raspoređenih na jednakim udaljenostima, formirajući kvadratnu strukturu. Od tog broja, 18 krugova je tamno osjenčeno, a 18 svijetlo. Iako su svi elementi jednako udaljeni jedni od drugih, posmatrač spontano grupiše tamne krugove zajedno, kao i svijetle krugove, pri čemu se formira percepcija šest horizontalnih redova. Ovakva organizacija pokazuje da sličnost među elementima može imati veći utjecaj na perceptivno grupisanje od njihove prostorne udaljenosti.&lt;ref name=&quot;Soegaard_2020&quot; /&gt;

==== Princip zatvaranja ====

[[Datoteka:Gestalt closure.svg|mini|desno|300px|Princip zatvaranja: perceptivni sistem opaža nepotpune figure kao cjelovite oblike, interpretirajući ove prekinute linije kao [[krug]] i [[pravougaonik]] ]]

[[Datoteka:IBM logo.svg|mini|desno|300px|IBM-ov logotip koristi princip zatvaranja kako bi formirao slova ″IBM″ pomoću niza horizontalnih linija]]

Princip zatvaranja odnosi se na tendenciju perceptivnog sistema da nepotpune ili djelimično prikazane figure opaža kao cjelovite i zatvorene oblike.&lt;ref name=&quot;Hamlyn_1969&quot; /&gt;

Prema geštalt psiholozima, ljudi prirodno teže organizovanju vizuelnih informacija u potpune cjeline, umjesto fokusiranja na praznine ili nedostajuće dijelove objekta. Na primjer, krug kao zatvorena figura predstavlja dobru geštalt formu zbog svoje cjelovitosti. Međutim, čak i kada su dijelovi kruga izostavljeni, perceptivni sistem ga i dalje često opaža kao potpunu figuru.&lt;ref name=&quot;Brennan_Houde_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Brennan |first1=James F. |last2=Houde |first2=Keith A. |date=2017 |title=History and Systems of Psychology |edition=7. |publisher=Cambridge University Press |location=New York |url=https://assets.cambridge.org/97811071/78670/frontmatter/9781107178670_frontmatter.pdf |isbn=9781107178670 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ova tendencija naziva se ″zatvaranje″ i podrazumijeva perceptivno dopunjavanje nedostajućih dijelova vizuelnog podražaja. Kada pojedini dijelovi slike nedostaju, perceptivni sistem popunjava praznine kako bi formirao koherentnu i stabilnu cjelinu.

Na ilustraciji zakona zatvaranja posmatrač opaža [[krug]] na lijevoj i [[pravougaonik]] na desnoj strani slike, iako konture tih oblika nisu u potpunosti nacrtane. Bez djelovanja ovog principa, slika bi bila opažena samo kao skup nepovezanih linija različitih dužina, zakrivljenosti i orijentacija. Međutim, zahvaljujući principu zatvaranja, perceptivni sistem organizuje te fragmente u prepoznatljive cjeline.&lt;ref name=&quot;Stevenson_2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Soegaard_2020&quot; /&gt;

Istraživanja pokazuju da perceptivno dopunjavanje nepotpunih figura doprinosi povećanju pravilnosti i organizovanosti vizuelnog polja, čime se olakšava obrada informacija.

Zakon zatvaranja ima značajnu primjenu u [[grafički dizajn|grafičkom dizajnu]]. Poznat primjer je [[logotip]] kompanije IBM, gdje niz horizontalnih linija formira prepoznatljiva slova, iako njihove konture nisu potpuno zatvorene.

==== Princip simetrije ====

Princip simetrije navodi da um opaža objekte kao simetrične i organizovane oko centralne tačke. Perceptivno je ugodnije podijeliti objekte na paran broj simetričnih dijelova. Zbog toga, kada su dva simetrična elementa nepovezana, um ih perceptivno povezuje kako bi formirao koherentnu cjelinu. Sličnosti između simetričnih objekata povećavaju vjerovatnoću da će oni biti grupisani i opaženi kao objedinjeni simetrični objekat. Na primjer, prikaz koji ilustruje princip simetrije prikazuje konfiguraciju uglastih i zaobljenih zagrada. Kada se slika opaža, ljudi imaju tendenciju da vide tri para simetričnih zagrada, a ne šest pojedinačnih zagrada.&lt;ref name=&quot;Stevenson_2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Soegaard_2020&quot; /&gt;

==== Princip zajedničke sudbine ====

Princip zajedničke sudbine navodi da se objekti opažaju kao linije koje se kreću najglatkijim mogućim putem. Eksperimenti u okviru vizuelne percepcije pokazali su da kretanje elemenata nekog objekta proizvodi putanje koje posmatrač doživljava kao put kojim se objekat kreće. Elemente objekata opažamo kao da imaju zajednički pravac kretanja, što ukazuje na njihovu međusobnu povezanost. Princip kontinuiteta podrazumijeva grupisanje objekata koji dijele isti obrazac kretanja i nalaze se na istoj putanji. Na primjer, ako postoji skup tačaka od kojih se polovina kreće prema gore, a druga polovina prema dolje, opažat ćemo tačke koje se kreću prema gore i one koje se kreću prema dolje kao dvije odvojene cjeline.&lt;ref name=&quot;Todorovic_2008&quot;/&gt;

==== Princip kontinuiteta ====

[[Datoteka:CrossKeys.png|mini|desno|300px|Princip kontinuiteta: objekti koji se sijeku opažaju se kao neprekinute cjeline, što omogućava da ključ u pozadini bude viđen kao jedan kontinuirani objekat]]

Princip kontinuiteta (poznat i kao princip dobrog nastavka) navodi da elementi objekata imaju tendenciju da budu grupisani zajedno, te integrisani u perceptivne cjeline ukoliko su poravnati unutar objekta. U slučajevima kada dolazi do presijecanja objekata, ljudi imaju tendenciju da opažaju ta dva objekta kao dvije zasebne, ali neprekinute cjeline. Podražaji ostaju razlikovani čak i kada se preklapaju. Manja je vjerovatnoća da ćemo elemente sa naglim i oštrim promjenama pravca grupisati kao jedan objekat. Na primjer, prikaz koji ilustruje princip kontinuiteta prikazuje konfiguraciju dva ukrštena ključa. Kada se slika opaža, ljudi imaju tendenciju da vide ključ u pozadini kao jedan neprekinuti ključ, a ne kao dvije odvojene polovine ključa.&lt;ref name=&quot;Stevenson_2005&quot; /&gt;

==== Princip prethodnog iskustva ====

Princip prethodnog iskustva podrazumijeva da se, u određenim okolnostima, vizuelni podražaji kategorišu na osnovu ranijeg iskustva. Ako se objekti obično opažaju u bliskoj prostornoj blizini ili u kratkim vremenskim intervalima, veća je vjerovatnoća da će biti opaženi kao povezani. Na primjer, engleski jezik sadrži 26 slova koja se, prema određenim pravilima, grupišu u riječi. Kada osoba pročita englesku riječ koju ranije nije vidjela, koristi zakon prethodnog iskustva kako bi slova ″L″ i ″I″ protumačila kao dva odvojena slova jedno pored drugog, umjesto da primijeni zakon zatvaranja i spoji ih u jedno veliko slovo U.&lt;ref name=&quot;Todorovic_2008&quot; /&gt;

==== Muzika ====

Primjer djelovanja geštalt pokreta, kao procesa i rezultata, može se uočiti u muzičkim sekvencama. Ljudi su sposobni prepoznati niz od pet ili šest tonova čak i kada su transponovani u drugačiji tonalitet ili ugađanje.&lt;ref name=&quot;Ellis_1938&quot; /&gt; Rana teorija geštalt principa grupisanja u muzici razvijena je u djelu ''Meta+Hodos'' (1961) kompozitora i muzičkog teoretičara [[James Tenney|Jamesa Tenneyja]].&lt;ref name=&quot;Tenney_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Tenney |first=James |date=2015 |title=From Scratch: Writings in Music Theory |url=https://www.researchgate.net/publication/364273962_From_Scratch_Writings_in_Music_Theory_-_by_James_Tenney_Book_review |location=Urbana |publisher=University of Illinois Press |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Koncept [[analiza auditivne scene|analize auditivne scene]], koji je razvio [[Albert Bregman]], dodatno proširuje geštalt pristup u analizi percepcije zvuka.

=== Organizacija figure i pozadine ===

Organizacija figure i pozadine predstavlja oblik perceptivne organizacije koji perceptivne elemente tumači u odnosu na njihove oblike i relativne položaje unutar rasporeda površina u trodimenzionalnom svijetu.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt; Organizacija figure i pozadine strukturira perceptivno polje na figuru (koja se izdvaja u prednjem planu perceptivnog polja) i pozadinu (koja se povlači iza figure).&lt;ref name=&quot;Brennan_Houde_2017&quot; /&gt; Pionirski rad na organizaciji figure i pozadine proveo je danski psiholog [[Edgar Rubin]]. Geštalt psiholozi pokazali su da ljudi imaju tendenciju da kao figure opažaju one dijelove perceptivnog polja koji su konveksni, simetrični, mali i zatvoreni.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt;

== Rješavanje problema i uvid ==

Geštalt psihologija dala je značajan doprinos naučnom proučavanju [[rješavanje problema|rješavanja problema]].&lt;ref name=&quot;Schmid_2017&quot; /&gt; Zapravo, rani eksperimentalni radovi geštalt psihologa u [[Njemačka|Njemačkoj]] označavaju početak naučnog proučavanja rješavanja problema. Kasnije su se ta eksperimentalna istraživanja nastavila tokom 1960-ih i početkom 1970-ih godina, kroz istraživanja provedena na relativno jednostavnim laboratorijskim zadacima rješavanja problema.&lt;ref name=&quot;Mayer_1983&quot;&gt;{{cite book |last=Mayer |first=Richard E. |date=1983 |title=Thinking, Problem Solving, Cognition |url=https://archive.org/details/thinkingproblems0000maye |location=New York |publisher=W. H. Freeman and Company |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Max Wertheimer]] razlikovao je dvije vrste mišljenja: produktivno mišljenje i reproduktivno mišljenje.&lt;ref name=&quot;Sternberg_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Wertheimer_1961&quot;&gt;{{cite book |last=Wertheimer |first=Max |date=1961 |title=Productive Thinking |publisher=Tavistock Publications |url=https://archive.org/details/productivethinki0000maxw |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kellogg_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Kellogg |first=Ronald T. |date=2012 |title=Fundamentals of Cognitive Psychology |edition=2. |url=https://books.google.gm/books?id=OVaOMIaSGIcC |location=Thousand Oaks, CA |publisher=SAGE Publications |isbn=0-7619-2130-3 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Produktivno mišljenje podrazumijeva rješavanje problema putem uvida — brze, kreativne i neplanirane reakcije na situacije i interakciju sa okolinom. Reproduktivno mišljenje podrazumijeva namjerno rješavanje problema na osnovu prethodnog iskustva i znanja. Reproduktivno mišljenje odvija se [[algoritam]]ski — rješavalac problema reproducira niz koraka iz pamćenja, znajući da će oni dovesti do rješenja — ili metodom [[pokušaj i pogreška|pokušaja i pogreške]].&lt;ref name=&quot;Kellogg_2012&quot; /&gt;

[[Karl Duncker]], još jedan geštalt psiholog koji je proučavao rješavanje problema,&lt;ref name=&quot;Kellogg_2012&quot; /&gt; uveo je termin ″[[funkcionalna fiksiranost]]″ kako bi opisao poteškoće u vizuelnoj percepciji i rješavanju problema koje nastaju zbog činjenice da jedan element cjelokupne situacije već ima određenu (fiksiranu) funkciju koju je potrebno promijeniti kako bi se nešto novo opazilo ili pronašlo rješenje problema.&lt;ref name=&quot;Duncker_1974&quot;&gt;{{cite book |last=Duncker |first=Karl |date=1974 |title=Zur Psychologie des produktiven Denkens |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-3-642-88750-5 |location=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer |access-date=2. 5. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==

Geštalt psihologija suočavala se s poteškoćama u preciznom definisanju pojmova kao što je pragnantnost, u formulisanju specifičnih predviđanja ponašanja i u razvijanju provjerljivih modela osnovnih neuralnih mehanizama.&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt; Zbog toga je često bila kritikovana kao pretežno deskriptivna.&lt;ref name=&quot;Bruce_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Bruce |first=Vicki |author2=Green, Patrick R. |author3=Georgeson, Mark A. |date=1996 |title=Visual Perception: Physiology, Psychology and Ecology |edition=3. |url=https://archive.org/details/visualperception0000bruc_y6v8/page/n3/mode/2up |location=Hove, East Sussex, UK |publisher=Psychology Press |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovi nedostaci doveli su do rastućeg nezadovoljstva geštaltizmom sredinom 20. vijeka, kao i do postepenog slabljenja njegovog utjecaja u [[Psihologija|psihologiji]].&lt;ref name=&quot;Wagemans_2012_Foundations&quot; /&gt; Uprkos tome, geštalt psihologija postavila je temelje za brojna kasnija istraživanja percepcije obrazaca i objekata,&lt;ref name=&quot;Carlson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Carlson |first=Neil R. |author2=Heth, C. Donald |date=2009 |title=Psychology: The Science of Behaviour |url=https://archive.org/details/psychologyscienc0004unse/mode/2up |location=Toronto |publisher=Pearson |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i za proučavanje ponašanja, mišljenja, rješavanja problema i [[psihopatologija|psihopatologije]].

=== Podrška iz kibernetike i neurologije ===

Tokom 1940-ih i 1950-ih godina, [[laboratorija|laboratorijska]] istraživanja u [[neurologija|neurologiji]] i onome što će kasnije postati poznato kao [[kibernetika]], o mehanizmu funkcionisanja žabljeg oka, ukazala su na to da je [[percepcija]] geštalta (posebno geštalta u pokretu) vjerovatno primitivnija i osnovnija od samog ″gledanja″:

{{citat|Žaba lovi na kopnu pomoću vida... Ona nema foveu, odnosno područje najveće oštrine vida, na koje bi morala usmjeriti dio slike... Čini se da žaba ne vidi, ili barem nije zainteresovana za detalje nepokretnih dijelova svijeta oko sebe. Uginut će od gladi okružena hranom ako se ona ne kreće. Njen izbor hrane određen je isključivo veličinom i kretanjem. Skočit će kako bi uhvatila svaki objekat veličine insekta ili crva, pod uslovom da se kreće na odgovarajući način. Lako ju je prevariti ne samo komadićem mesa na koncu nego bilo kojim malim pokretnim objektom... Žaba pamti pokretni objekat sve dok on ostaje u njenom vidnom polju i dok nije ometena.&lt;ref name=&quot;Rosenblith_1961&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Rosenblith |editor-first=Walter A. |date=1961 |title=Sensory Communication |url=https://books.google.com.kh/books?id=V-DfGeh86dwC |location=Cambridge, MA |publisher=MIT Press &amp; John Wiley and Sons |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

{{citat|Najniži nivoi pojmova povezanih s vizuelnom percepcijom kod čovjeka vjerovatno se ne razlikuju mnogo od onih kod žabe. U svakom slučaju, struktura [[mrežnica|mrežnice]] kod [[sisari|sisara]] i kod čovjeka ista je kao i kod [[Vodozemci|vodozemaca]]. Fenomen iskrivljenja percepcije slike stabilizovane na mrežnici daje određenu predstavu o pojmovima narednih nivoa hijerarhije. To je veoma zanimljiv fenomen. Kada osoba posmatra nepokretan objekat i ″fiksira″ ga pogledom, [[Jabučica (oko)|očne jabučice]] ne ostaju potpuno nepomične; one prave male, nehotične pokrete. Kao rezultat toga, slika objekta na mrežnici stalno je u pokretu, polako klizi i vraća se na tačku najveće osjetljivosti. Slika ″miruje u kretanju″ u blizini te tačke.&lt;ref name=&quot;Turchin_1977&quot;&gt;{{cite book |last=Turchin |first=Valentin F. |date=1977 |title=The Phenomenon of Science: A Cybernetic Approach to Human Evolution |url=https://pespmc1.vub.ac.be/POS/TurPOS-prev.pdf |location=New York |publisher=Columbia University Press |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

=== Primjena u savremenoj socijalnoj psihologiji ===

[[Halo-efekt]] može se objasniti primjenom geštalt teorija na procesuiranje socijalnih informacija.&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Nauts_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Nauts |first=Sanne |author2=Langner, Oliver |author3=Huijsmans, Inge |author4=Vonk, Roos |author5=Wigboldus, Daniël H. J. |date=2014 |title=Forming Impressions of Personality: A Replication and Review of Asch's (1946) Evidence for a Primacy-of-Warmth Effect in Impression Formation |url=https://repository.ubn.ru.nl/bitstream/handle/2066/128034/128034-OA.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y |journal=Social Psychology |volume=45 |issue=3 |pages=153–163 |doi=10.1027/1864-9335/a000179 |publisher=Hogrefe Publishing |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Konstruktivne teorije socijalne kognicije objašnjavaju kako početna očekivanja oblikuju našu percepciju drugih. Kada osoba jednom formira pozitivan utisak o pojedincu, ona sve njegove buduće postupke nastavlja tumačiti u skladu s tim prvobitnim viđenjem.&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot; /&gt;

Geštalt teorije percepcije učvršćuju sklonost pojedinaca da postupke i osobine opažaju kao cjelinu, a ne kao izolovane dijelove;&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot; /&gt; zbog toga ljudi imaju tendenciju izgraditi koherentan i dosljedan dojam o objektima i ponašanjima kako bi postigli prihvatljiv oblik i strukturu opažanja. [[Halo-efekt]] upravo oblikuje takve obrasce percepcije kod pojedinaca,&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot; /&gt; pri čemu se halo-efekt klasifikuje kao kognitivna pristranost koja nastaje tokom formiranja utisaka.&lt;ref name=&quot;Nauts_2014&quot; /&gt;

[[Halo-efekt]] može biti pod utjecajem fizičkih osobina, društvenog statusa i brojnih drugih karakteristika.&lt;ref name=&quot;Sigall_1975&quot;&gt;{{cite book |last=Sigall |first=Harold |author2=Ostrove, Nancy |date=1975 |title=Beautiful but dangerous: Effects of offender attractiveness and nature of the crime on juridic judgment |url=https://scispace.com/pdf/beautiful-but-dangerous-effects-of-offender-attractiveness-o8shrt8fnb.pdf |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=31 |issue=3 |pages=410–414 |doi=10.1037/h0076472 |publisher=American Psychological Association |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Također, halo-efekt može imati stvarne posljedice na percepciju stvarnosti kod pojedinca, bilo negativne ili pozitivne, jer doprinosi stvaranju negativnih ili pozitivnih slika o drugim osobama ili situacijama, što može dovesti do [[samoispunjavajuće proročanstvo|samoispunjavajućih proročanstava]], [[stereotip]]a ili čak [[Diskriminacija|diskriminacije]].&lt;ref name=&quot;Pohl_2022&quot; /&gt;

=== Primjena u dizajnu ===

[[Datoteka:Mississippiriver-new-01.png|mini|desno|300px|Principi geštalt grupisanja primijenjeni u kartografiji: sličnost razlikuje gradove od rijeka; zatvaranje omogućava da isprekidane linije budu opažene kao kontinuirane granice; blizina povezuje riječne segmente u jedinstven sliv; a kontinuitet omogućava prepoznavanje oblika saveznih država čak i kada su djelimično zaklonjene]]

Geštalt zakoni koriste se u različitim oblastima vizuelnog dizajna, kao što su [[dizajn korisničkog interfejsa]] i [[kartografija]]. Zakoni sličnosti i blizine, na primjer, mogu služiti kao smjernice pri raspoređivanju [[radio dugme|radio-dugmadi]]. Također se mogu primjenjivati u dizajniranju računarskih sistema i softvera radi intuitivnije upotrebe. Primjeri uključuju raspored prečica na radnoj površini u redove i kolone.&lt;ref name=&quot;Soegaard_2020&quot; /&gt;

U dizajnu mapa, principi pragnantnosti ili grupisanja imaju značajnu ulogu u uspostavljanju konceptualnog reda prikazanih geografskih obilježja, čime se olakšava namjeravana upotreba karte.&lt;ref name=&quot;Tait_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Tait |first=Alex |date=2018 |title=Visual Hierarchy and Layout |url=https://gistbok-ltb.ucgis.org/page/current/concept/CV-03-007 |journal=Geographic Information Science &amp; Technology Body of Knowledge |volume=2018 |issue=Q2 |doi=10.22224/gistbok/2018.2.4 |publisher=University Consortium for Geographic Information Science |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Princip sličnosti primjenjuje se izborom sličnih [[kartografski simbol|kartografskih simbola]] za slične vrste obilježja ili obilježja sa sličnim svojstvima; princip blizine važan je za prepoznavanje geografskih obrazaca i regija; dok principi zatvaranja i kontinuiteta omogućavaju korisnicima da prepoznaju obilježja koja mogu biti djelimično zaklonjena drugim obilježjima (na primjer, kada cesta prelazi preko rijeke).

== Vidi također ==
{{columns-list|colwidth=22em|
* [[Augusto Garau]]
* [[Amodalna percepcija]]
* [[Kognitivna gramatika]]
* [[Egregor]]
* [[Gestaltzerfall]]
* [[Graška škola]]
* [[Hans Wallach]]
* [[Hermann Friedmann]]
* [[James J. Gibson]]
* [[James Tenney]]
* [[Zakoni asocijacije]]
* [[Mereologija]]
* [[Optička iluzija]]
* [[Pál Schiller Harkai]]
* [[Prepoznavanje obrazaca]]
* [[Fenomenologija (psihologija)]]
* [[Principi grupisanja]]
* [[Rudolf Arnheim]]
* [[Solomon Asch]]
* [[Teorija strukturnih informacija]]
* [[Topološka analiza podataka]]
* [[Wolfgang Metzger]]
* [[Vera Felicidade de Almeida Campos]]
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{commonscat|Gestalt psychology}}
{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kognitivna psihologija]]
[[Kategorija:Grafički dizajn]]
[[Kategorija:Holizam]]
[[Kategorija:Percepcija]]
[[Kategorija:Psihološke škole]]</text>
      <sha1>tw7qpqcdxzrhtau347htcz7uwkdyuc0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Darijana Filipović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534637</id>
    <revision>
      <id>3916801</id>
      <parentid>3901729</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T02:56:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916801</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8102" sha1="dteqg7b6y3xm9eughzu12miipvsudzn" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Darijana Filipović
| slika              =
| opis_slike         =
| redoslijed         = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti  = 2018–
| prethodnik         =
| nasljednik         =
| redoslijed2        = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 2014–2018
| prethodnik2        =
| nasljednik2        =
| redoslijed3        =
| vrijeme_na_vlasti3 =
| prethodnik3        =
| nasljednik3        =
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1987|1|26}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti        =
| mjesto_smrti       =
| puno_ime           = Darijana Filipović
| etnicitet          = [[Hrvati]]ca
| politička_stranka  = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]
| supružnik          =
| djeca              =
| obrazovanje        = [[Sveučilište u Mostaru]]
| zanimanje          = [[političar]]ka
| vjera              =
| potpis             =
| veb-sajt           =
| nagrade            =
| pripadnost         =
| vojska             =
| godine_službe      =
| čin                =
| komandovao         =
| ratovi             =
| ordeni             =
}}

'''Darijana Filipović''' ([[Mostar]], 26. januar 1987) bosanskohercegovačka je [[političar]]ka i članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Od 2018. zastupnica je u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], a ranije je bila zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U aprilu 2026. HDZ BiH predstavio ju je kao kandidatkinju za hrvatsku članicu [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026.&lt;ref name=&quot;klix-kandidatura&quot;&gt;{{cite web |title=Darijana Filipović bit će kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-bit-ce-kandidatkinja-hdz-a-za-predsjednistvo-bih/260413105 |website=Klix.ba |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;euronews-karijera&quot;&gt;{{cite web |title=Kako je tekla politička karijera Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ |url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/55542/kako-je-tekla-politicka-karijera-darijane-filipovic-kandidatkinje-hdz |website=Euronews BiH |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija i obrazovanje ==
Filipović je rođena 26. januara 1987. u Mostaru. Srednju školu završila je u Općoj gimnaziji u [[Stolac|Stocu]], a potom je studirala na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]], gdje je završila studij poslovne ekonomije i menadžmenta.&lt;ref name=&quot;psbih-2018&quot;&gt;{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/517 |website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026 |archive-date=16. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260416053322/https://parlament.ba/representative/detail/517 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prije ulaska u državni parlament radila je kao glavna sekretarica kantonalnog odbora HDZ-a BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i kao zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;psbih-2018&quot;/&gt;

== Politička karijera ==
U politiku je ušla kroz stranačke strukture HDZ-a BiH. Do 2014. bila je glavna sekretarica Kantonalnog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona, a kasnije je postala jedna od dopredsjednica stranke.&lt;ref name=&quot;javnarasprava&quot;&gt;{{cite web |title=Darijana Filipović |url=https://www.javnarasprava.ba/bih/Parlamentarac/1405 |website=JavnaRasprava.ba |access-date=17. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na općim izborima 2014. izabrana je u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Mandat u tom domu obavljala je do 2018, kada je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz izborne jedinice 2 u Federaciji Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;euronews-karijera&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;psbih-2018&quot;/&gt; U državnom parlamentu djelovala je u Klubu zastupnika HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko te koalicije.&lt;ref name=&quot;psbih-2018&quot;/&gt;

Tokom saziva 2018–2022. bila je članica Komisije za vanjske poslove i Zajedničke komisije za ljudska prava, kao i članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.&lt;ref name=&quot;psbih-2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;javnarasprava&quot;/&gt; U tom mandatu podnijela je inicijativu kojom se od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH tražilo da preduzmu aktivnosti radi pristupanja Bosne i Hercegovine Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje.&lt;ref name=&quot;psbih-2018&quot;/&gt;

Na općim izborima 2022. ponovo je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U tom sazivu bila je članica Komisije za vanjske poslove i Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, te članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope|Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope]].&lt;ref name=&quot;psbih-2022&quot;&gt;{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |website=Parlamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina |access-date=17. 5. 2026 |archive-date=15. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251215114501/https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope evidentirana je kao predstavnica iz Bosne i Hercegovine u grupi [[Evropska narodna stranka|Evropske narodne stranke]] od marta 2023.&lt;ref name=&quot;pace&quot;&gt;{{cite web |title=Ms Darijana Filipović |url=https://pace.coe.int/en/members/8759 |website=Parliamentary Assembly of the Council of Europe |access-date=17. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ==
HDZ BiH je 13. aprila 2026. objavio da će Filipović biti kandidatkinja stranke za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine na općim izborima 2026.&lt;ref name=&quot;klix-kandidatura&quot;/&gt; Kandidatura je predstavljena nakon sjednica Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Mostaru.&lt;ref name=&quot;euronews-karijera&quot;/&gt; Stranka ju je na službenoj stranici predstavila kao kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;hdz-kandidatura&quot;&gt;{{cite web |title=Darijana Filipović - kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://hdzbih.org/hr/predsjednistvo/darijana |website=HDZ BiH |access-date=17. 5. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Filipović je u maju 2026. na tribini u [[Zagreb]]u govorila o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i mogućnosti trećeg entiteta. Izjavila je da bi, ako se nastavi ono što je opisala kao nepravdu prema Hrvatima, treći entitet mogao biti jedan od mogućih političkih odgovora.&lt;ref name=&quot;klix-filipovic-treci-entitet&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-ako-se-nastavi-nepravda-prema-hrvatima-treci-entitet-je-jedan-od-mogucih-odgovora/260514170|title=Darijana Filipović: Ako se nastavi nepravda prema Hrvatima, treći entitet je jedan od mogućih odgovora|date=14. 5. 2026|website=Klix.ba|access-date=17. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Filipović, Darijana}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>dteqg7b6y3xm9eughzu12miipvsudzn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amra Odobašić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534848</id>
    <revision>
      <id>3916739</id>
      <parentid>3894529</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T15:52:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5503" sha1="llua21t6q698flsgb0xlkiz11rm8z6j" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Amra Odobašić
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja i godine|1967|6|12}}
| državljanstvo           = [[Bosna i Hercegovina]]
| polje                   = [[fizikalna hemija]], [[elektrohemija]], [[inženjerstvo zaštite okoline]]
| radna_institucija       = [[Univerzitet u Tuzli]]
| alma_mater              = [[Univerzitet u Tuzli]]
| poznat_po               = istraživanjima teških metala u vodama, biosorbenata i adsorpcionih procesa
| slika                   = Amra Odobasic, Full Professor of Physical Chemistry 01.jpg
}}

'''Amra Odobašić''' ([[12. juni]] [[1967]]) bosanskohercegovačka je [[hemičar]]ka i univerzitetska profesorica. Redovna je profesorica [[Univerzitet u Tuzli|Univerziteta u Tuzli]] na užoj naučnoj oblasti fizikalna hemija i elektrohemija. Naučno se bavi specijacijom i ponašanjem teških metala u vodama, pripremom i karakterizacijom biosorbenata te adsorpcionim procesima.&lt;ref name=&quot;cv&quot;&gt;{{cite web |title=Europass biografija sa bibliografijom: Amra Odobašić |url=https://tf.untz.ba/wp-content/uploads/2024/01/CV_Amra-Odoba%C5%A1i%C4%87-BOS.pdf |website=Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli |access-date=21. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje i akademska karijera ==
Doktorsku disertaciju izradila je od 2001. do 2005. na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, stekavši naučno zvanje doktora tehničkih nauka iz područja inženjerstva [[Zaštita okoline|zaštite okoline]].&lt;ref name=&quot;cv&quot;/&gt; Na Tehnološkom fakultetu izabrana je za docenta 2006, za vanrednu profesoricu 2011, a za redovnu profesoricu 2017.&lt;ref name=&quot;cv&quot;/&gt; Bila je šefica Katedre za fizikalnu hemiju i [[Elektrohemija|elektrohemiju]] od 2007. do 2009, dekanica Tehnološkog fakulteta od 2010. do 2016. i ponovo šefica iste katedre od 2017.&lt;ref name=&quot;cv&quot;/&gt;

Na stranici akademskog osoblja Tehnološkog fakulteta navedena je kao redovna profesorica na užoj naučnoj oblasti &quot;Fizikalna hemija i elektrohemija&quot;.&lt;ref name=&quot;osoblje&quot;&gt;{{cite web |title=Akademsko osoblje |url=https://tf.untz.ba/akademsko-osoblje/ |website=Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli |date=24. 4. 2025 |access-date=21. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Fakultetu inženjerstva i prirodnih nauka Univerziteta u Zenici navedena je među spoljnim saradnicima kao redovna profesorica.&lt;ref name=&quot;unze&quot;&gt;{{cite web |title=Spoljni saradnici |url=https://www.fipn.unze.ba/spoljni-saradnici/ |website=Fakultet inženjerstva i prirodnih nauka Univerziteta u Zenici |access-date=21. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Naučni rad ==
Odobašićina istraživanja usmjerena su na fizikalnohemijsku analizu voda, specijaciju tragova [[Teški metal|teških metala]] i razvoj adsorbenata za uklanjanje metalnih iona iz vodenih rastvora.&lt;ref name=&quot;ecris&quot;&gt;{{cite web |title=PhD Amra Odobašić |url=https://cris.cobiss.net/ecris/bh/en/researcher/4923 |website=E-CRIS.BH |access-date=21. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sa saradnicama [[Indira Šestan]] i [[Sabina Begić]] autorica je poglavlja &quot;Biosensors for Determination of Heavy Metals in Waters&quot; u knjizi ''Environmental Biosensors'', u kojem se obrađuje primjena biosenzora za detekciju teških metala u vodama.&lt;ref name=&quot;intech&quot;&gt;{{cite web |last=Odobašić |first=Amra |last2=Šestan |first2=Indira |last3=Begić |first3=Sabina |title=Biosensors for Determination of Heavy Metals in Waters |url=https://www.intechopen.com/chapters/66031 |website=IntechOpen |date=2019 |doi=10.5772/intechopen.84139 |access-date=21. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Ispitivala je mogućnost upotrebe modificiranih i nemodificiranih košpica [[Šljiva|šljive]] kao biosorbenata za uklanjanje [[ion]]a [[Olovo|olova]] iz [[Voda|vodenog]] rastvora.&lt;ref name=&quot;plum&quot;&gt;{{cite journal |last=Odobašić |first=Amra |last2=Ahmetović |first2=Melisa |last3=Šestan |first3=Indira |last4=Salihović |first4=Edmira |last5=Karić |first5=Amna |title=Plum pits as natural sorbent for removal of lead ions |journal=Technologica Acta |volume=14 |issue=1 |pages=33–37 |year=2021 |doi=10.5281/zenodo.5520666 |url=https://hrcak.srce.hr/en/file/381889 |access-date=21. 5. 2026 |archive-date=21. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260521150729/https://hrcak.srce.hr/en/file/381889 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Urednički i nastavni rad ==
Od 2011. do 2016. bila je glavna i odgovorna urednica časopisa ''Technologica Acta'' Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Učestvovala je i u uredništvu časopisa ''Hranom do zdravlja'', koji izdaju Farmaceutski fakultet Univerziteta u Tuzli i Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u [[Osijek]]u.&lt;ref name=&quot;cv&quot;/&gt; Obavljala je i funkciju voditeljice trećeg ciklusa studija na Tehnološkom fakultetu.&lt;ref name=&quot;treci&quot;&gt;{{cite web |title=Tehnološki fakultet se prilagođava potrebama tržišta |url=https://untz.ba/blog/tehnoloski-fakultet-se-prilagodava-potrebama-trzista-2025-26-video/ |website=Univerzitet u Tuzli |access-date=21. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
* ''Eksperimentalna elektrohemija'', Tuzla, 2009.
* ''Zbirka zadataka fizikalne hemije i elektrohemije'', Tuzla, 2013.
* ''Eksperimentalna fizikalna hemija sa teoretskim osnovama'', Tuzla, 2014.
* ''Fizikalna hemija'', Tuzla, 2016.
* ''Kinetika i mehanizmi fizikalno-hemijskih procesa'', Tuzla, 2023.&lt;ref name=&quot;cv&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Odobašić, Amra}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1967.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački hemičari]]
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]</text>
      <sha1>llua21t6q698flsgb0xlkiz11rm8z6j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanskohercegovački hip-hop</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535017</id>
    <revision>
      <id>3916767</id>
      <parentid>3894476</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:55:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916767</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6234" sha1="qeqobngiepcodenb8lltikddg8jmpea" xml:space="preserve">'''Bosanskohercegovačka hip-hop/rep muzika''' (ili jednostavno '''bosanski hip-hop''') jeste stil [[hip-hop]] muzike nastao u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Iako je prilično nov muzički stil u  BiH, ipak se pokazao veoma popularnim. Hip-hop scena se okupila oko nekoliko velikih portala na [[internet]]u. Centar hip-hopa i hip-hop kulture nekada je bila samo [[Tuzla]], prvenstveno zahvaljujući prvoj [[radio|radijskoj]] hip-hop emisiji izdavačke kuće pod nazivom [[FMJAM]] i njihovoj ekipi, uz veliku pomoć već popularnih repera [[Edo Maajka|Ede Maajke]] i [[Frenkie]]ja.

==Nedavno==
Danas je hip-hop popularniji nego ikad prije. [[Sarajevo]], [[Tuzla]] i [[Mostar]] su tri grada koja su danas najpopularnija kada su u pitanju nova izdanja, hip-hop događaji i [[koncert]]i. Umjetnici poput Mayera i ekipe poput Maltera, DoggSounda, REVSKL-a i HighTimea trenutno su najpopularniji u Mostaru. U Sarajevu umjetnici poput [[Buba Corelli|Bube Corellija]] iz BluntBylona, te ekipe kao što su Capital City Crew, [[Treća Smjena Crew]], uključujući Sajfera i [[Santos (reper)|Santosa]], G-Recordz itd. spadaju u kategoriju najpopularnijih i najslušanijih umjetnika u državi.

Po prvi put u historiji bosanske hip-hop kulture moguće je čuti i pronaći nove pjesme i videospotove na TV-u, što je bilo gotovo neprisutno u 2000-ima. Medijska slika hip-hopa raste, a BHOP Portal je najaktuelniji vebsajt kada je u pitanju pronalazak svega što se trenutno dešava u bosanskom hip-hopu, a trenutno je i najposjećeniji internetski sajt koji za temu ima bosansku hip-hop scenu. FMJAM je najpopularniji crew i privatni 'net' izdavač u državi, a njihov rad već više od deset godina potpomaže [[DJ Soul]]om kao glavni [[DJ]]. [[Facebook]] i [[YouTube]] idalje ostaju glavni alati koje umjetnici koriste za okup svog auditorija, jer iako je hip-hop postao popularniji u Bosni još uvijek nije ni blizu nivou drugih popularnih muzičkih stilova kada su u pitanju obožavatelji, medijska pokrivenost i drugo slično.

==Historija bosanskog hip-hopa==
Krajem 1980-ih, pojavio se reper po imenu &quot;Elvir Reper&quot;, koji nikada nije snimio nijednu pjesmu, ali se aktivno bavio repanjem i pripisuje mu se uvođenje hip-hop materijala od popularnih američkih hip-hop izvođača tog vremena.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite web |url=http://crnizvuk.blogger.ba/ |title=Historija hip-hopa|author=Crni Zvuk |date=22. 8. 2006 |format=zvanični blog}}&lt;/ref&gt;

Zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u BiH]] koji je počeo 1992. godine, hip-hop je na neko vrijeme prekinut, samo da bi ga oživio drugi talas hip-hopa.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Umjetnici poput Alage, Mr. Johnnyja (Sarajevo), Crnog Zvuka, Kwonela i MC Fude (Tuzla) pojavili su se s brojnim demo pjesmama, svirali na radiju, koncertima i postali popularni u svom gradu Sarajevu.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Brojni pokušaji i ograničena prisutnost na radiju bili su problem sve do 1999. godine, kada su DJ Soul i Erol stvorili prvu bosansku hip-hop stanicu FMJAM.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fmjam.com/crew/fm-jam |title=Fm Jam|author=Emir Alagić |date=22. 9. 2011 |website=www.fmjam.com}}&lt;/ref&gt;

Uz pomoć FMJAM-a, prve pjesme su producirane u studiju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Nakon brojnih koncerata, FMJAM pomaže u stvaranju hip-hop grupe [[Disciplinska Komisija]], s glavnim reperom Edom Maajkom, koji će predvoditi pokret oživljavanja bosanskog hip-hopa.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Nešto kasnije, FMJAM se dovoljno etablirao da bi mogao kreirati vebsajt na kojem je objavljen niz demo pjesama.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Ovim demo pjesmama i organizacijom koju je FMJAM osigurao, bosanski hip-hop je prvi put imao organizaciju na koju se može osloniti kako bi imao resurse dostupne za buduće nastupe i organiziranje koncerata i hip-hop okupljanja za mlade.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Iako je FMJAM odigrao veliku ulogu u organiziranju bosanskog hip-hopa, većina medija prepoznaje Edu Maajku kao umjetnika koji je, sa svojim debitantskim albumom iz 2002. godine, predstavio hip-hop većem dijelu BiH, omogućivši FMJAM-u da nastavi svoj rad.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

==Dijaspora==
Iako drugačiji, bosanski hip-hop se također pokazao značajno popularnim i uspješnim širom Sjedinjenih Država. Pojavom grupe Slicc &amp; Aone krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, bosanski hip-hop je debitirao u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Duo je brzo stekao popularnost, što je također otvorilo novi put nadolazećim bosansko-američkim hip-hop umjetnicima. Drugi značajni bosanski hip-hop umjetnici širom SAD-a uključuju Rimu D, Rnela, Praha, Opijum Vezu, Gazije, Udarnu Snagu i KoCity RimeS.

==Fuzije modernog hip-hopa i auto-tune zvuka==
Danas je zastupljeno mnogo umjetnika koji su se pojavili u posljednjih 10 godina i koji miješaju hip-hop sa [[Pop muzika|popom]], [[EDM|EDM-om]], [[Narodna muzika|folkom]], [[Trap muzika|trapom]] i [[Etno muzika|etno]] zvukovima. Gotovo svi oni koriste [[auto-tune]] kako bi stvorili prepoznatljiv zvuk. Hip-hop umjetnici poput Futurea, Travisa Scotta, Young Thuga i Lil Uzi Verta koriste auto-tune kako bi stvorili prepoznatljiv zvuk. Efekat je također postao popularan u rep muzici i drugim žanrovima na [[Balkan]]u. Glavni bosanski umjetnici u ovom podžanru su [[Jala Brat]], Buba Corelli, Sajfer, Inas, Cunami, Albino, SMA, Valderrama Flow, Medico, Mehdi, Loš Sin, Klijent, Arpino Sachi i [[Franco Balkan]].&lt;ref name=&quot;Klix1&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/franco-balkan-objavio-spot-za-pjesmu-dante-kojom-najavljuje-svoj-prvi-album/200106115|title= Franco Balkan objavio spot za pjesmu &quot;Dante&quot; kojom najavljuje svoj prvi album|work=[[Klix.ba|Klix]]|access-date=20. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.bhoportal.com/ BHOP Portal]{{Mrtav link}}, bosanski hip-hop portal
* [http://www.balkanhiphop.com/ Najveća balkanska hip-hop zajednica]
* [http://pricestareskole.blogger.ba/ Historija sarajevskog hip-hopa]
* [http://www.fmjam.com/ FMJAM-ov vebsajt]
* [http://www.edomaajka.com/ Službeni vebsajt Ede Maajke]
* [http://www.hiphop-tuzla.blogspot.com/ Hip-Hop Tuzla blog]
* [https://soundcloud.com/bihachiphop/ Stara škola bihaćkog hip-hopa]

[[Kategorija:Muzika po žanru]]</text>
      <sha1>qeqobngiepcodenb8lltikddg8jmpea</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fizičko zlostavljanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535586</id>
    <revision>
      <id>3916826</id>
      <parentid>3914709</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T09:16:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916826</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14167" sha1="925zoyx5oaamltjxoq5og7m9yzrya33" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bullying on Instituto Regional Federico Errázuriz (IRFE) in March 5, 2007.jpg|mini|desno|300px|Dječak nasilno udara drugog dječaka po glavi]]
'''Fizičko zlostavljanje''' predstavlja namjerno agresivno ili nasilno ponašanje kojim jedna osoba drugoj nanosi tjelesnu [[Povreda|povredu]], traumu ili drugu fizičku [[Patnja|patnju]]. Može obuhvatati različite oblike nasilja, uključujući udaranje, šutiranje, grizenje, gušenje, nanošenje opekotina, tresenje i premlaćivanje. U težim slučajevima fizičko zlostavljanje može dovesti do trajnih zdravstvenih posljedica, poput traumatske povrede mozga, pa čak i smrti.&lt;ref name=&quot;APA_Abuse_Violence&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/topics/physical-abuse-violence |title=Abuse and violence |author=American Psychological Association |date=2026 |website=APA.org |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Djeca su najčešće žrtve fizičkog zlostavljanja, iako ono može biti usmjereno i prema odraslim osobama, posebno u kontekstu [[Nasilje u porodici|nasilja u porodici]], partnerskog nasilja ili [[Agresija na radnom mjestu|nasilja na radnom mjestu]].&lt;ref name=&quot;OWH_Domestic_Violence_Children&quot;&gt;{{cite web |url=https://womenshealth.gov/relationships-and-safety/domestic-violence/effects-domestic-violence-children |title=Effects of domestic violence on children |author=Office on Women's Health |date=2025 |website=Womenshealth.gov |publisher=U.S. Department of Health and Human Services |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U stručnoj i pravnoj literaturi fizičko zlostavljanje ponekad se dovodi u vezu s pojmovima [[Nasilje|fizičko nasilje]] i [[fizički napad]], iako se ti izrazi ne smatraju potpuno istovjetnim jer imaju šire ili drugačije značenje u zavisnosti od konteksta.

== Oblici ==

Fizičko zlostavljanje manifestuje se kroz širok spektar postupaka, u rasponu od blažih oblika tjelesnog kažnjavanja do vitalno ugrožavajućih napada koji ostavljaju teške zdravstvene i psihološke posljedice.&lt;ref name=&quot;Jud_Trocme_2008&quot;&gt;{{cite web |url=https://cwrp.ca/sites/default/files/publications/Physical%20Abuse%20And%20Physical%20Punishment%20In%20Canada.pdf |title=Physical Abuse and Physical Punishment in Canada |author=Jud, A. &amp; Trocmé, N. |date=2008 |website=Canadian Child Welfare Research Portal |publisher=Information Sheet 122E |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ajdukovic_Rucevic_2009&quot;&gt;{{cite journal |url=https://hrcak.srce.hr/file/87241 |title=Nasilje u vezama mladih |author=Ajduković, M. &amp; Ručević, S. |date=2009 |journal=Medicus |volume=18 |issue=2 |pages=217–225 |publisher=Pliva Hrvatska d.o.o. |access-date=28. 6. 2026 |language=hr |archive-date=10. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231110001611/http://hrcak.srce.hr/file/87241 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kozybska_2022&quot;&gt;{{cite journal |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9115812/ |title=Co-occurrence of adult abuse and child abuse: analysis of the phenomenon |author=Kożybska, M., Giezek, M., Zabielska, P., Masna, B., Ciechowicz, J., Paszkiewicz, M., Kotwas, A. &amp; Karakiewicz, B. |date=2022 |journal=Journal of Injury and Violence Research |volume=14 |issue=1 |pages=21–31 |doi=10.5249/jivr.v14i1.1640 |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pekarsky_Markic_HeMED&quot;&gt;{{cite web |url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=11825 |title=Pregled zlostavljanja djeteta |last1=Pekarsky |first1=Alicia R. |editor-last1=Markić |editor-first1=Joško |date=2021 |website=HeMED |access-date=28. 6. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%; text-align:left;&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#f2f2f2; width:25%;&quot; | Primarna kategorija
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#f2f2f2; width:30%;&quot; | Specifični oblici i manifestacije
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#f2f2f2; width:45%;&quot; | Opis i patofiziološke karakteristike
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | '''1. Direktni fizički napadi bez upotrebe predmeta'''
| Šamaranje i udaranje otvorenom rukom
| Primjena fizičke sile koja u praksi najčešće započinje kao pokušaj disciplinske mjere ili tjelesnog kažnjavanja koje naknadno eskalira u fizičko zlostavljanje.
|-
| Udaranje šakama, nogama ili griženje
| Direktni napadi koji uključuju nanošenje udaraca šakom ili nogom. Uzrokuju teže povrede poput dubokih modrica i hematoma.
|-
| Guranje, povlačenje i bacanje
| Grubo mehaničko manipulisanje tijelom žrtve. U vezama mladih često se javlja u kombinaciji sa suptilnim oblicima kontrole, ljubomore i emocionalnog pritiska.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | '''2. Napadi uz upotrebu predmeta ili oružja'''
| Udaranje predmetima
| Upotreba predmeta (poput kaiša, kuhača, kablova). Slučajevi koji su klasifikovani isključivo kao zlostavljanje, a ne disciplina, znatno češće uključuju ove predmete.
|-
| Gađanje predmetima
| Bacanje različitih predmeta prema žrtvi s namjerom nanošenja povreda. Karakteristično je za porodice s narušenom dinamikom gdje se bilježi istovremeno zlostavljanja partnera i djece.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | '''3. Vitalno ugrožavajući postupci'''
| Gušenje i davljenje (strangulacija)
| Mehaničko blokiranje disajnih puteva ili stezanje vrata šakama i predmetima. Spada u teške oblike fizičke agresije koji neposredno ugrožavaju život.
|-
| Namjerno trovanje
| Prisilno, prikriveno ili neadekvatno davanje štetnih supstanci, toksina ili prekomjernih doza lijekova, što se u medicinskoj praksi klasifikuje kao ozbiljan oblik ugrožavanja zdravlja.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | '''4. Termalne i hemijske povrede'''
| Opekotine
| Namjerno nanošenje termalnih oštećenja na koži, poput prislanjanja opušaka cigareta ili uranjanja dijelova tijela u vrelu vodu, što ostavlja specifične dijagnostičke obrasce.
|-
| Napad hemijskim supstancama
| Upotreba kaustičnih i korozivnih kiselina ili baza na tijelu žrtve, što uzrokuje teške hemijske opekotine, destrukciju tkiva i trajno unakaženje.
|-
| '''5. Specifični oblici zavisni od uzrasta'''
| Sindrom protresenog djeteta (''Shaken Baby Syndrome'')
| Nasilno tresenje dojenčadi uslijed kojeg, zbog nerazvijenih vratnih mišića, dolazi do unutrašnjih povreda mozga, subduralnih i retinalnih krvarenja, često bez vanjskih znakova traume na lobanji.
|}

== Uzroci ==

Istraživanja pokazuju da fizičko zlostavljanje djece nastaje kao rezultat međusobnog djelovanja porodičnih, psiholoških i socijalnih faktora. Prema Mashu i Wolfeu, među najčešće faktore rizika ubrajaju se:&lt;ref name=&quot;Mash_Wolfe_2016&quot;&gt;{{cite book |last1=Mash |first1=Eric J. |last2=Wolfe |first2=David A. |title=Abnormal Child Psychology |date=2016 |publisher=Cengage Learning |edition=6th |isbn=978-1-305-10542-3 |url=https://www.cur.ac.rw/mis/main/library/documents/book_file/digital-6405d1e7d4b566.19734354.pdf |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

* mnogi roditelji koji zlostavljaju ili zanemaruju djecu tokom vlastitog odrastanja nisu imali pozitivne roditeljske uzore niti odgovarajuću socijalnu podršku;
* povišen nivo stresa u porodičnom okruženju;
* iskrivljeni obrasci kognitivne obrade informacija, zbog kojih roditelji pogrešno tumače ponašanje djeteta i reaguju neprimjereno;
* nedovoljno razumijevanje razvojnih potreba i očekivanih faza psihičkog razvoja djeteta.

== Posljedice ==

Djeca koja su bila izložena fizičkom zlostavljanju imaju povećan rizik od razvoja dugoročnih psiholoških, emocionalnih i socijalnih posljedica. U kasnijem životu češće ispoljavaju teškoće u međuljudskim odnosima i agresivno ponašanje, dok je kod adolescenata povećan rizik od razvoja [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaja upotrebe psihoaktivnih supstanci]]. Osim toga, kod osoba koje su doživjele fizičko zlostavljanje češće se javljaju depresija, emocionalna patnja i [[suicidalne misli]]. Istraživanja pokazuju da djeca izložena fizičkom zlostavljanju mogu ispunjavati dijagnostičke kriterije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP) prema priručniku DSM-IV-TR.&lt;ref name=&quot;Mash_Wolfe_2016&quot; /&gt; Procjenjuje se da približno jedna trećina djece koja su doživjela fizičko zlostavljanje u odrasloj dobi ispoljava nasilne obrasce ponašanja prema drugima.&lt;ref name=&quot;Oliver_1993&quot;&gt;{{cite journal |last1=Oliver |first1=John E. |title=Intergenerational transmission of child abuse: rates, research, and clinical implications |date=1993 |journal=The American Journal of Psychiatry |volume=150 |issue=9 |pages=1315–1324 |doi=10.1176/ajp.150.9.1315 |pmid=8352342 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8352342/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored neposrednih psiholoških i socijalnih posljedica, istraživanja ukazuju i na moguće dugoročne psihobiološke efekte fizičkog zlostavljanja. Novija saznanja sugerišu da iskustva zlostavljanja u djetinjstvu mogu utjecati na kasnije roditeljsko ponašanje, pri čemu se dio tih promjena dovodi u vezu s epigenetičkim mehanizmima koji utječu na regulaciju odgovora organizma na stres.&lt;ref name=&quot;Schechter_2015&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Moser |first2=Dominik A. |last3=Paoloni-Giacobino |first3=Ariane |last4=Stenz |first4=Ludwig |last5=Gex-Fabry |first5=Marianne |last6=Aue |first6=Tatjana |last7=Adouan |first7=Wafae |last8=Cordero |first8=María I. |last9=Suardi |first9=Francesca |last10=Manini |first10=Aurelia |last11=Sancho Rossignol |first11=Ana |last12=Merminod |first12=Gaëlle |last13=Ansermet |first13=Francois |last14=Dayer |first14=Alexandre G. |last15=Rusconi Serpa |first15=Sandra |title=Methylation of NR3C1 is related to maternal PTSD, parenting stress and maternal medial prefrontal cortical activity in response to child separation among mothers with histories of violence exposure |date=2015 |journal=Frontiers in Psychology |volume=6 |pages=690 |doi=10.3389/fpsyg.2015.00690 |pmid=26074844 |pmc=4447998 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4447998/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Tretman ==

Intervencije čija je efikasnost potvrđena istraživanjima uključuju [[Kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihejvioralnu terapiju]] (KBT), intervencije putem video-feedbacka i dječije-roditeljsku [[Psihodinamička psihoterapija|psihodinamičku psihoterapiju]]. Ovi terapijski pristupi usmjereni su na smanjenje neprilagođenih obrazaca mišljenja i reagovanja, razvoj roditeljskih vještina, korekciju nerealnih očekivanja roditelja te jačanje empatije prema djetetu kroz bolje razumijevanje njegovih potreba i perspektive.&lt;ref name=&quot;Kolko_1996&quot;&gt;{{cite journal |last=Kolko |first=David J. |title=Individual Cognitive Behavioral Treatment and Family Therapy for Physically Abused Children and their Offending Parents: A Comparison of Clinical Outcomes |date=1996 |journal=Child Maltreatment |volume=1 |issue=4 |pages=322–342 |doi=10.1177/1077559596001004004 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1077559596001004004 |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schechter_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Myers |first2=Michael M. |last3=Brunelli |first3=Susan A. |last4=Coates |first4=Susan W. |last5=Zeanah Jr |first5=Charles H. |last6=Davies |first6=Mark |last7=Grienenberger |first7=John F. |last8=Marshall |first8=Randall D. |last9=McCaw |first9=Jaime E. |last10=Trabka |first10=Kimberly A. |last11=Liebowitz |first11=Michael R. |title=Traumatized mothers can change their minds about their toddlers: Understanding how a novel use of videofeedback supports positive change of maternal attributions |date=2006 |journal=Infant Mental Health Journal |volume=27 |issue=5 |pages=429–447 |doi=10.1002/imhj.20101 |pmid=18007960 |pmc=2078524 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2078524/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lieberman_2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lieberman |first1=Alicia F. |title=Ghosts and angels: Intergenerational patterns in the transmission and treatment of the traumatic sequelae of domestic violence |date=2007 |journal=Infant Mental Health Journal |volume=28 |issue=4 |pages=422–439 |doi=10.1002/imhj.20145 |pmid=28640404 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28640404/ |access-date=28. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Programi tretmana često uključuju i razvoj socijalnih vještina te obuku za uspješnije suočavanje sa svakodnevnim životnim izazovima, s ciljem smanjenja roditeljskog stresa, koji predstavlja jedan od prepoznatih faktora rizika za fizičko zlostavljanje. Iako su ove intervencije prvenstveno namijenjene djeci koja su bila izložena fizičkom zlostavljanju i njihovim roditeljima ili starateljima, pojedine metode mogu se primijeniti i u radu s odraslim osobama koje su fizički zlostavljale druge.&lt;ref name=&quot;Mash_Wolfe_2016&quot; /&gt;

== Fizičko zlostavljanje kod životinja ==

Fizičko zlostavljanje zabilježeno je i kod pojedinih životinjskih vrsta. Primjeri agresivnog ponašanja koje dovodi do povređivanja jedinki iste vrste opisani su i kod [[Adelijski pingvin|adelijskih pingvina]] na [[Antarktik]]u.&lt;ref name=&quot;McKie_2012&quot;&gt;{{cite news |last=McKie |first=Robin |date=2012 |title='Sexual depravity' of penguins that Antarctic scientist dared not reveal |url=https://www.theguardian.com/world/2012/jun/09/sex-depravity-penguins-scott-antarctic |publisher=The Guardian |access-date=28. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Oblici ==
* [[Napad]]
* [[Sindrom zlostavljane osobe]]
* [[Zlostavljanje djece]]
* [[Nasilje u porodici]]
* [[Poboljšane tehnike ispitivanja]]
* [[Zlostavljanje novajlija|Haziranje (ponižavanje novajlija)]]
* [[Zanemarivanje]]
* [[Psihičko zlostavljanje]]
* [[Mučenje]]
* [[Nasilje]]

== Također pogledajte ==
* [[Obavezni prijavilac]]
* [[Psihička trauma]]
* [[Zabrana prilaska]]
* [[Prava djeteta]]
* [[Porodična terapija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Medical resources
| DiseasesDB=
| ICD10={{ICD10|T|74|1|t|66}}
| ICD9={{ICD9|995.81}}
| ICDO=
| OMIM=
| MedlinePlus=
| eMedicineSubj=
| eMedicineTopic=
| MeshID=
}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Physical Abuse}}
[[Kategorija:Zlostavljanje]]
[[Kategorija:Posljedice vanjskih uzroka]]
[[Kategorija:Nasilje]]
[[Kategorija:Akutna bol]]
[[Kategorija:Nasilje u porodici]]</text>
      <sha1>925zoyx5oaamltjxoq5og7m9yzrya33</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535678</id>
    <revision>
      <id>3916763</id>
      <parentid>3914665</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:37:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916763</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5099" sha1="lcjhtvktcipk7yjgwdcs5m82ob0zdhb" xml:space="preserve">'''Borbena grupa &quot;Avantgarde&quot;''' ({{de|Kampfgruppe Avantgarde}}), kasnije nazvana &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; ({{de|Kampfgruppe Steiermark}}), a postala je poznata kao &quot;Partizani Koralma&quot;,{{sfn|Scheichenberger|2010|p=31}}{{sfn|Neugebauer|2006}} bila je naoružana partizanska grupa austrijskog pokreta otpora, koja se borila protiv prevlasti [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] u današnjoj [[Austrija|Austriji]] i imala za cilj pokretanje otpora u stanovništvu. Djelovala je uglavnom u zapadnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]].&lt;ref name=&quot;kofler&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.kpoe-steiermark.at/freiheitskampf-auf-der-koralm.phtml | title =Freiheitskampf auf der Koralm - Koralmpartisanen| authorlink =Alexandra Kofler | last = Kofler | first =Alexandra | date =31. 8. 2019 | website =www.kpoe-steiermark.at | publisher =KPÖ Steiermark| access-date =5. 7. 2026 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Osnivanje ==
U maju 1944, 24 borca, krenuli su iz [[Moskva|Moskve]] tadašnjeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], na oslobođeni partizanski teritorij oko [[Črnomelj]]a. Isprva se grupa sastojala od dva Španjolca, dva Italijana, tri Rusa i 17 austrijskih komunističkih emigranata koji su 1934. otišli u Sovjetski Savez, a kasnije se borili u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]] na strani [[Druga Španska Republika|Republike]].&lt;ref name=&quot;hal-mug&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.doew.at/cms/download/e3oar/240-1.pdf | title =Widerstand und Verfolgung in der Steiermark| authorlink1 =Heimo Halbrainer|authorlink2 =Manfred Mugrauer | last1 =Halbrainer | first1 =Heimo | last2 =Mugrauer | first2 =Manfred  | date =april 2019 | website =doew.at | publisher =Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes| access-date =5. 7. 2026| language =de |page=4-6 }}&lt;/ref&gt; Prvo su avionom stigli do Črnomelja u Sloveniji, gdje su se noću spustili padobranom. Odatle su zaobilaznim putem stigli do Štajerske. Oficiri za vezu slovenskih jedinica [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] pomagali su im u snalaženju na graničnom teritoriju uz rijeku [[Drava|Dravu]]. Od samog početka suočavali su se s poteškoćama, nedostatku hrane, odjeće ili informacijama - oslanjali su se na podršku mještana. Mnogi mještani, nisu vjerovali stranim naoružanim borcima, te je dolazilo i do denuciranja grupe. Njihovo područje djelovanja obuhvaćalo je [[Glashütten]], [[Soboth]], [[Rothwein]], [[Radlpass]], [[Pongratzen]], [[Remschnigg]] i [[Großwalz]].

=== Ciljevi ===
Cilj i zadatak grupe bio je traženje kontakta s komunističkim organizacijama, provođenje izviđačkog rada, izvođenje sabotažnih operacija u zaleđu i pokretanje &quot;oružanog narodnog ustanka&quot;. Na Radlpassu su dobili pojačanje od [[Bataljon Kornriegl|Bataljona Kornriegl]], s kojim je imao veze i budući guverner Gornje Austrije, [[Josef Krainer stariji]]. U [[Gressenberg]]u i [[Glashütten]]u, koralmski partizani su nailazili na sve veću podršku lokalnog stanovništva. U posljednjim tjednima rata, &quot;Borbena grupa Štajerska&quot; uspjela je regrutirati nove članove, prvenstveno dezertere, ratne zarobljenike i prisilne radnike. U konačnici, oko 500 ljudi organizirano je u austrijsku, sovjetsku i nacionalno miješanu jedinicu. Napredovali su u općine [[Vordersdorf]] i [[Wernersdorf]] te razoružali ukrajinske jedinice [[Waffen-SS]]-a i jedinice mađarskog [[Honvéd]]a tamo stacionirane. Nakon nekoliko većih neuspjeha, neko su vrijeme borili uz strane slovenskih partizanskih jedinica. U noći 8. maja 1945. bez borbe su zauzeli [[Schwanberg]], a potom i glavni grad okruga [[Deutschlandsberg]], gdje su osigurali najvažnije zgrade, rekvirirali oružje i prijevozna sredstva te blokirali pristupne ceste protiv vojnika u povlačenju. U Deutschlandsbergu su pokušali uhvatiti [[Hugo Suette|Huga Suettea]], ali su stigli prekasno.

== Literatura ==
* {{cite book
 |ref         = {{harvid|Neugebauer|2006}}
 |last        = Neugebauer
 |first       = Wolfgang
 |author-link = Wolfgang Neugebauer
 |date        = 2006
 |title       = Die Koralmpartisanen (Kampfgruppe Steiermark)
 |url         = http://www.archivverlag.at/inhalte/loseblattwerke/oesterreich_dokumente/oesterreich_dokumente.php
 |location    = Beč
 |publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
 |isbn        = 
 |access-date = 
}}{{Mrtav link}}
* {{cite book
|ref         = harv
|last        = Scheichenberger
|first       = Johann 
|author-link = Johann Scheichenberger
|date        = 2010
|title       = Widerstand und Befreiung 1934–1945: Zeitzeugen berichten. Anlässlich der 65sten Wiederkehr der Befreiung Österreichs vom Faschismus erzählen elf kommunistische Widerstandskämpferinnen und -kämpfer in ihren Erinnerungen von ihrem Kampf gegen den Faschismus und für ein unabhängiges Österreich
|url         = 
|location    = Beč
|publisher   = Brigitte Bailer-Galanda
|isbn        = 978-3-200-02072-6
|access-date =
|ref={{harvid|Scheichenberger|2010}}
}}

== Vidi takođe ==
* [[Prvi austrijski partizanski bataljon]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Austrijski pokret otpora protiv nacizma]]</text>
      <sha1>lcjhtvktcipk7yjgwdcs5m82ob0zdhb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Endel Tulving</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535824</id>
    <revision>
      <id>3916814</id>
      <parentid>3914492</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T06:39:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916814</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29453" sha1="qp4042a9t0dlexqqptqwe7740lvlfz4" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Endel Tulving
| slika                 = Endel Tulving.jpg
| slika_širina          = 
| naslov                = Endel Tulving
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1927|5|26}}
| mjesto_rođenja        = [[Petseri]], [[Estonija]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2023|9|11|1927|5|26}}
| mjesto_smrti          = [[Mississauga]], [[Ontario]], [[Kanada]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = [[Estonija]], [[Kanada]]
| narodnost             = 
| etnicitet             = 
| polje                 = [[Psihologija]] ([[eksperimentalna psihologija]], kognitivna neuronauka)
| radna_institucija     = [[Univerzitet u Torontu]], [[Univerzitet Yale]], Rotman istraživački institut ([[Zdravstvene nauke Baycrest]])
| alma_mater            = [[Univerzitet u Torontu]], [[Univerzitet Harvard]]
| doktorski_mentor      = [[Stanley Smith Stevens]]
| doktorski_studenti    = {{Plainlist|
* [[Stephan Hamann]]
* [[Daniel Schacter]]
* [[Lola Cuddy]]
}}
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* [[Epizodičko pamćenje]]
* [[Semantičko pamćenje]]
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = {{Plainlist|
* Član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva Kanade]]
* [[Orden Kanade|Oficir Ordena Kanade]] (2006)
}}
| religija              = 
| fusnote               = Supruga: Ruth Mikkelsaar (u braku od 1950. do njene smrti 2012)&lt;br /&gt;Djeca: 2 kćerke (Elo Ann i Linda)
}}
'''Endel Tulving''' bio je [[kanada|kanadski]] [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalni psiholog]] i [[Kognitivna nauka|kognitivni neuronaučnik]] [[estonija|estonskog]] porijekla. Smatra se jednim od najznačajnijih istraživača u oblasti ljudskog [[Pamćenje|pamćenja]]. Najpoznatiji je po razlikovanju između [[Semantičko pamćenje|semantičkog]] i [[Epizodičko pamćenje|epizodičkog pamćenja]], čime je dao važan doprinos razvoju kognitivne psihologije i kognitivne neuronauke. Veći dio akademske karijere proveo je na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], a od 1992. djelovao je u Istraživačkom institutu Rotman pri organizaciji [[Zdravstvene nauke Baycrest]], gdje je bio prvi nosilac Katedre za kognitivnu neuronauku &quot;Anne i Max Tanenbaum&quot;. Godine 2006. imenovan je za [[Orden Kanade|oficira Ordena Kanade]], jednog od najviših civilnih odlikovanja u toj zemlji. U istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'' rangiran je kao 36. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=juni 2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Tulving je rođen 1927. u estonskom gradu [[Petseri]].&lt;ref name=&quot;McGarva2012&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=McGarva |first=David J. |date=2012 |title=Tulving, Endel |encyclopedia=Encyclopedia of the History of Psychological Theories |editor-last=Rieber |editor-first=Robert W. |chapter=Tulving, Endel |publisher=Springer |location=New York |pages=1140–1142 |doi=10.1007/978-1-4419-0463-8_377 |isbn=978-1-4419-0425-6 |chapter-url=https://link.springer.com/referenceworkentry/10.1007/978-1-4419-0463-8_377 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CMHF_Tulving&quot;&gt;{{cite web |title=Endel Tulving, PhD |url=https://www.cdnmedhall.ca/laureates/endeltulving |website=Canadian Medical Hall of Fame |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon što je sovjetska vojska 1944. ponovo uspostavila kontrolu nad Estonijom, sedamnaestogodišnji Tulving i njegov mlađi brat Hannes razdvojeni su od porodice i upućeni u Njemačku.&lt;ref name=&quot;McGarva2012&quot; /&gt; Tamo je završio srednju školu, a potom radio kao nastavnik i prevodilac za Američku vojsku.&lt;ref name=&quot;McGarva2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sheehy2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Sheehy |first1=Noel |last2=Forsythe |first2=Alexandra |date=2004 |title=Fifty Key Thinkers in Psychology |publisher=Routledge |location=Oxon |page=230 |url=https://archive.org/details/fiftykeythinkers00shee_0/page/230/mode/2up |isbn=978-0-415-16775-8 |url-access=registration |language=en}}&lt;/ref&gt; Kratko je studirao medicinu na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] prije nego što je 1949. emigrirao u Kanadu.&lt;ref name=&quot;McGarva2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sheehy2004&quot; /&gt;

Godine 1950. oženio jee Ruth Mikkelsaar, Estonku iz [[Tartu]]a koju je upoznao u izbjegličkom kampu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;McGarva2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sheehy2004&quot; /&gt; U braku su ostali do njene smrti 2012.&lt;ref name=&quot;Risen2023&quot;&gt;{{cite news |last=Risen |first=Clay |date=27. septembar 2023 |title=Endel Tulving, Whose Work on Memory Reshaped Psychology, Dies at 96 |url=https://www.nytimes.com/2023/09/27/science/endel-tulving-dead.html |work=The New York Times |access-date=8. 7. 2026 |url-access=limited |language=en}}&lt;/ref&gt; Imali su dvije kćerke, Elo Ann i Lindu.&lt;ref name=&quot;Sheehy2004&quot; /&gt;

Na Univerzitetu u Torontu diplomirao je 1953, magistrirao 1954, a doktorat iz eksperimentalne psihologije stekao je 1956. na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] pod mentorstvom [[Stanley Smith Stevens|Stanleya Smitha Stevensa]].&lt;ref name=&quot;McGarva2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Gairdner_Tulving&quot;&gt;{{cite web |title=Endel Tulving - Gairdner Foundation |url=https://www.gairdner.org/winner/endel-tulving |website=Gairdner Foundation |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegova doktorska disertacija bavila se okulomotornim prilagođavanjem i oštrinom vida.&lt;ref name=&quot;McGarva2012&quot; /&gt;

Nakon sticanja doktorata, 1956. zaposlio se kao predavač na Univerzitetu u Torontu, gdje je proveo najveći dio svoje akademske karijere.&lt;ref name=&quot;McGarva2012&quot; /&gt; Između 1970. i 1974. bio je profesor psihologije na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]], nakon čega se vratio na Univerzitet u Torontu. Od 1974. do 1980. obavljao je dužnost šefa Odsjeka za psihologiju, dok je zvanje redovnog profesora stekao 1985.&lt;ref name=&quot;Gairdner_Tulving&quot; /&gt;

Godine 1992. povukao se s redovne profesorske dužnosti na Univerzitetu u Torontu i nastavio naučni rad u Istraživačkom institutu Rotman.&lt;ref name=&quot;Risen2023&quot; /&gt; Na toj dužnosti ostao je do penzionisanja 2010. Do 2019. imao je zvanje profesora emeritusa na Univerzitetu u Torontu i gostujućeg profesora psihologije na [[Univerzitet Washington u St. Louisu|Univerzitetu Washington u St. Louisu]].&lt;ref name=&quot;UofT_Tulving&quot;&gt;{{cite web |title=Endel Tulving - Department of Psychology |url=https://www.psych.utoronto.ca/people/directories/all-faculty/endel-tulving |archive-url=https://web.archive.org/web/20191224221504/https://www.psych.utoronto.ca/people/directories/all-faculty/endel-tulving |archive-date=24. decembar 2019 |website=University of Toronto |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tulving je preminuo 11. septembra 2023. u 96. godini u domu za starije osobe u [[Mississauga|Mississaugi]], u kanadskoj pokrajini Ontario, od komplikacija izazvanih moždanim udarom.&lt;ref name=&quot;Risen2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Novaator2023&quot;&gt;{{cite news |author=ERR Novaator |date=2023 |title=Suri mäluteaduse korüfee Endel Tulving |url=https://novaator.err.ee/1609098653/suri-maluteaduse-korufee-endel-tulving |work=ERR Novaator |access-date=8. 7. 2026 |language=et}}&lt;/ref&gt;

== Naučni rad ==

Tulving je objavio više od 300 naučnih radova i poglavlja u knjigama te se ubraja među najcitiranije autore u oblasti psihologije i kognitivne neuronauke, s h-indeksom od 124 prema podacima iz aprila 2024. Njegovi radovi objavljeni tokom 1970-ih privukli su posebnu pažnju jer su se podudarili s nastojanjima kognitivnih psihologa da teorije o pamćenju povežu s nalazima [[Neuronauka|neuronauke]] primjenom metoda [[Neurooslikavanje|neurooslikavanja]] mozga.&lt;ref name=&quot;DKPsychology2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Atkinson |editor-first1=Sam |editor-last2=Tomley |editor-first2=Sarah |editor-last3=Landau |editor-first3=Cecile |editor-last4=O'Hara |editor-first4=Scarlett |date=2012 |title=The Psychology Book |publisher=DK Publishing |location=New York |url=https://shortcutstv.com/text/psychology_explained.pdf |isbn=978-0-7566-8970-4 |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U tom periodu identifikovao je moždane regije aktivne tokom kodiranja i pronalaženja informacija, čime je pokazao važnu ulogu medijalnog [[Sljepoočni moždani režanj|temporalnog režanja]] i [[hipokampus]] u epizodičkom pamćenju. Pored toga, bavio se i drugim temama, među kojima su važnost subjektivne organizacije informacija u pamćenju,&lt;ref name=&quot;Tulving1962&quot;&gt;{{cite journal |last=Tulving |first=Endel |date=1962 |title=Subjective organization in free recall of &quot;unrelated&quot; words |journal=Psychological Review |volume=69 |issue=4 |pages=344–354 |doi=10.1037/h0043150 |pmid=13923056 |url=https://www.gairner.org/../https://www.alicekim.ca/PsycholRev62_62.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; model hemisferne specijalizacije za epizodičko pamćenje,&lt;ref name=&quot;Tulving1994_HERA_Dopunjen&quot;&gt;{{cite journal |last1=Tulving |first1=Endel |last2=Kapur |first2=Shitij |last3=Craik |first3=Fergus I. M. |last4=Moscovitch |first4=Morris |last5=Houle |first5=Sylvain |date=1994 |title=Hemispheric encoding/retrieval asymmetry in episodic memory: Positron emission tomography findings |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=91 |issue=6 |pages=2016–2020 |doi=10.1073/pnas.91.6.2016 |bibcode=1994PNAS...91.2016T |jstor=2364163 |pmc=43300 |pmid=8134342 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC43300/ |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i otkriće Tulving-Wisemanove funkcije.&lt;ref name=&quot;Tulving_Wiseman_1975&quot;&gt;{{cite journal |last1=Tulving |first1=Endel |last2=Wiseman |first2=Sandor |date=1975 |title=Relation between recognition and recognition failure of recallable words |journal=Bulletin of the Psychonomic Society |volume=6 |issue=1 |pages=79–82 |doi=10.3758/BF03333153 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/BF03333153 |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Epizodičko i semantičko pamćenje ===

Tulving je razlikovanje između [[Epizodičko pamćenje|epizodičkog]] i [[Semantičko pamćenje|semantičkog pamćenja]] prvi put predstavio u poglavlju knjige ''Organizacija pamćenja'' koja je objavljena 1972.&lt;ref name=&quot;Tulving1972_Episodic_Semantic&quot;&gt;{{cite book|last=Tulving |first=Endel |chapter=Episodic and semantic memory |title=Organization of Memory |editor1-last=Tulving |editor1-first=Endel |editor2-last=Donaldson |editor2-first=Wayne |publisher=Academic Press |location=New York |date=1972 |pages=381–402 |url=https://archive.org/details/organizationofme0000unse_j3u4/page/n5/mode/2up |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Epizodičko pamćenje odnosi se na sposobnost svjesnog prisjećanja ličnih iskustava i događaja iz vlastitog života (npr. sjećanje na nedavno porodično putovanje u Disney World), dok semantičko pamćenje obuhvata opće znanje o svijetu, nezavisno od okolnosti u kojima je ono stečeno (npr. činjenica da se Disney World nalazi na Floridi). U to vrijeme, ovakav pristup značajno je odstupao od tadašnjih teorija ljudskog učenja i pamćenja, koje nisu pridavale važnost različitim vrstama subjektivnog iskustva ili moždanih sistema.&lt;ref name=&quot;TulvingMadigan1970&quot;&gt;{{cite journal |last1=Tulving |first1=Endel |last2=Madigan |first2=Stephen A. |date=1970 |title=Memory and Verbal Learning |journal=Annual Review of Psychology |volume=21 |issue=1 |pages=437–484 |doi=10.1146/annurev.ps.21.020170.002253 |url=https://alicekim.ca/AnnRev70.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako je Tulving ovu podjelu prvobitno zasnovao samo na teorijskim postavkama i psihološkim eksperimentima, nju su kasnije potvrdila i neurološka istraživanja. Proučavanjem pacijenata s oštećenjima mozga i upotrebom tehnika neurooslikavanja, Tulving i drugi istraživači dokazali su da ove dvije vrste pamćenja zaista koriste različite moždane sisteme.

Tulving je ove koncepte detaljnije razradio u knjizi ''Elementi epizodičkog pamćenja'' iz 1983, koja je citirana više od 9.000 puta.&lt;ref name=&quot;Tulving1983_Elements&quot;&gt;{{cite book |last=Tulving |first=Endel |date=1983 |title=Elements of Episodic Memory |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/elementsofepisod0000tulv |access-date=8. 7. 2026 |isbn=978-0-19-852125-9 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema njegovom tumačenju, sposobnost mentalnog putovanja kroz vrijeme, odnosno zamišljenog vraćanja u prošlost i projiciranja budućnosti, svojstvena je isključivo ljudima. Takvu sposobnost omogućava [[autonoetička svijest]], koju je smatrao osnovnom karakteristikom epizodičkog pamćenja.&lt;ref name=&quot;Tulving1985_MemoryConsciousness&quot;&gt;{{cite journal |last=Tulving |first=Endel |date=1985 |title=Memory and consciousness |journal=Canadian Psychologist |volume=25 |issue=1 |pages=1–12 |doi=10.1037/h0080017 |url=http://alicekim.ca/17.CanPsy85.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Princip specifičnosti kodiranja ===

Tulvingov princip &quot;specifičnosti kodiranja&quot; naglašava važnost znakova za dosjećanje pri pristupanju epizodičkim sjećanjima.&lt;ref name=&quot;TulvingThomson1973&quot;&gt;{{cite journal |last1=Tulving |first1=Endel |last2=Thomson |first2=Donald M. |date=1973 |title=Encoding specificity and retrieval processes in episodic memory |journal=Psychological Review |volume=80 |issue=5 |pages=352–373 |doi=10.1037/h0020071 |url=https://alicekim.ca/9.ESP73.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema ovom principu, znakovi za dosjećanje najuspješnije potiču prisjećanje kada se podudaraju s informacijama koje su bile prisutne u trenutku kodiranja iskustva. Budući da se sadržaj traga pamćenja oblikuje tokom početnog kodiranja, znakovi koji su najsličniji tim prvobitno kodiranim informacijama omogućavaju najefikasnije dosjećanje. Proces u kojem znak za dosjećanje aktivira pohranjeno sjećanje Tulving je nazvao &quot;sinergijska ekforija&quot;.&lt;ref name=&quot;Tulving1982_Synergistic&quot;&gt;{{cite journal |last=Tulving |first=Endel |date=1982 |title=Synergistic ecphory in recall and recognition |journal=Canadian Journal of Psychology |volume=36 |issue=2 |pages=130–147 |doi=10.1037/h0080641 |url=https://alicekim.ca/Tulving1982.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedna od implikacija ovog principa jeste da zaboravljanje može biti posljedica nedostatka odgovarajućih znakova za dosjećanje, a ne nužno slabljenja traga pamćenja tokom vremena ili interferencije drugih sjećanja.&lt;ref name=&quot;Tulving1974_CueDependent&quot;&gt;{{cite journal |last=Tulving |first=Endel |date=1974 |title=Cue-Dependent Forgetting: When we forget something we once knew, it does not necessarily mean that the memory trace has been lost; it may only be inaccessible |journal=American Scientist |volume=62 |issue=1 |pages=74–82 |jstor=27844717 |url=https://www.jstor.org/stable/27844717 |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Druga implikacija jeste da je u pamćenju pohranjeno više informacija nego što ih je u datom trenutku moguće prizvati, što je Tulving opisao razlikovanjem između dostupnosti i pristupačnosti informacija.&lt;ref name=&quot;TulvingPearlstone1966&quot;&gt;{{cite journal |last1=Tulving |first1=Endel |last2=Pearlstone |first2=Zena |date=1966 |title=Availability versus accessibility of information in memory for words |journal=Journal of Verbal Learning and Verbal Behavior |volume=5 |issue=4 |pages=381–391 |doi=10.1016/S0022-5371(66)80048-8 |url=https://www.rotman-baycrest.on.ca/files/publicationmodule/@random45f5724eba2f8/_16AvailabilityAccessibilityInformationMemoryWords76_19448340de45d29b.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Amnezija i svijest ===

Tulvingova istraživanja pokazala su da epizodičko pamćenje ima ključnu ulogu u autonoetičkoj svijesti, odnosno sposobnosti čovjeka da sebe doživljava kao kontinuirano biće kroz vrijeme. Do ovih zaključaka došao je proučavajući pacijenta [[Kent Cochrane|KC-ja]], od kojeg je nakon teške motociklističke nesreće došlo do amnezije uslijed oštećenja mozga. Iako je njegovo semantičko pamćenje ostalo uglavnom očuvano, KC je u potpunosti izgubio sposobnost epizodičkog pamćenja. Proučavanje ovog slučaja pokazalo je da je epizodičko pamćenje neophodno za svjesno prisjećanje vlastitih prošlih iskustava, ali i za zamišljanje i planiranje budućih događaja. Tulving je ovu sposobnost nazvao &quot;autonoetičkom sviješću&quot;. Zbog njenog gubitka, KC se nije mogao prisjetiti nijednog događaja iz vlastite prošlosti niti zamisliti ili planirati vlastitu budućnost.&lt;ref name=&quot;Rosenbaum2005_KC&quot;&gt;{{cite journal |last1=Rosenbaum |first1=R. Shayna |last2=Köhler |first2=Stefan |last3=Schacter |first3=Daniel L. |last4=Moscovitch |first4=Morris |last5=Westmacott |first5=Robyn |last6=Black |first6=Sandra E. |last7=Gao |first7=Fuqiang |last8=Tulving |first8=Endel |date=2005 |title=The case of K.C.: Contributions of a memory-impaired person to memory theory |journal=Neuropsychologia |volume=43 |issue=7 |pages=989–1021 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2004.10.007 |pmid=15769487 |url=https://www.academia.edu/19816443/The_case_of_K_C_contributions_of_a_memory_impaired_person_to_memory_theory |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako bi proučavao različita subjektivna iskustva prisjećanja, Tulving je razvio više kognitivnih metoda za njihovo mjerenje. Među njima je najpoznatija paradigma &quot;sjećanje ili poznavanje&quot;, koja se danas široko primjenjuje u istraživanjima kognitivne psihologije i kognitivne neuronauke.&lt;ref name=&quot;Tulving1985_MemoryConsciousness&quot; /&gt;

=== Implicitno pamćenje i primiranje ===

Tulving je jasno razlikovao eksplicitno (svjesno) pamćenje, kojem pripada epizodičko pamćenje, od implicitnog pamćenja, koje se ispoljava bez svjesnog prisjećanja i obuhvata pojave poput [[Primiranje (psihologija)|primiranja]]. Zajedno sa svojim studentom [[Daniel Schacter|Danielom Schacterom]] proveo je niz značajnih eksperimenata koji su doprinijeli razumijevanju implicitnog pamćenja.&lt;ref name=&quot;TulvingSchacter1990&quot;&gt;{{cite journal |last1=Tulving |first1=Endel |last2=Schacter |first2=Daniel |date=1990 |title=Priming and human memory systems |journal=Science |volume=247 |issue=4940 |pages=301–306 |doi=10.1126/science.2296719 |pmid=2296719 |jstor=2873625 |url=https://www.rotman-baycrest.on.ca/files/publicationmodule/@random45f5724eba2f8/Science90_247.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razlikovanje implicitnog i eksplicitnog pamćenja bilo je predmet čestih rasprava tokom 1980-ih i 1990-ih. Tulving i njegovi saradnici zastupali su stanovište da ovi različiti oblici pamćenja odražavaju djelovanje različitih sistema pamćenja&lt;ref name=&quot;Tulving1985_HowMany&quot;&gt;{{cite journal |last=Tulving |first=Endel |date=1985 |title=How many memory systems are there? |journal=American Psychologist |volume=40 |issue=4 |pages=385–398 |doi=10.1037/0003-066X.40.4.385 |url=https://psycnet.apa.org/record/2005-07323-023 |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nasuprot tome, zastupnici teorije procesiranja, poput [[Henry L. Roediger III|Henryja Roedigera]], tvrdili su da razlike proizlaze iz različitih psiholoških procesa, a ne iz postojanja zasebnih sistema. Prema tom shvatanju, isti sistem pamćenja može podržavati različite oblike pamćenja, kognitivni procesi aktiviraju zavisno od zahtjeva konkretnog zadatka. Krajem 1990-ih godina, većina teorijskih pristupa počela je povezivati ova dva modela, usvajajući elemente iz oba gledišta.&lt;ref name=&quot;Roediger1999_Components&quot;&gt;{{cite book |last1=Roediger |first1=Henry L. |last2=Buckner |first2=Randy L. |last3=McDermott |first3=Kathleen B. |date=1999 |chapter=Components of processing |editor-last1=Foster |editor-first1=Jonathan K. |editor-last2=Jelicic |editor-first2=Marko |title=Memory: Systems, Process, or Function? |pages=31–65 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |isbn=978-0-19-852406-9 |doi=10.1093/acprof:oso/9780198524069.003.0003 |chapter-url=https://www.researchgate.net/profile/Henry-Roediger-2/publication/313729969_Components_of_processing/links/586d2e2808aebf17d3a71fbf/Components-of-processing.pdf |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Društveni angažman i Fondacija za estonske studije ==

Kao istaknuti član estonske dijaspore u Kanadi, Tulving je aktivno doprinosio očuvanju estonske kulturne i akademske baštine. Godine 1983. zajedno s arhitektom [[Elmar Tampõld|Elmarom Tampõldom]] i inženjerom hemije [[Olev Träss|Olevom Trässom]] osnovao je Fondaciju za Katedru za estonske studije na Univerzitetu u Torontu. Njihova inicijativa dovela je do osnivanja Katedre za estonske studije, koja danas nosi ime Elmara Tampõlda.&lt;ref name=&quot;Tartu2024_RectorToronto&quot;&gt;{{cite web |title=The rector at the national university's anniversary ceremony in Toronto: we can keep in touch with the expatriate Estonian community through young people |url=https://ut.ee/en/content/rector-national-universitys-anniversary-ceremony-toronto-we-can-keep-touch-expatriate |website=ut.ee |publisher=University of Tartu |date=2024 |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Priznanja i nagrade ==

Tulving je bio član više uglednih naučnih akademija i društava. Bio je član [[Kraljevsko društvo Kanade|Kraljevskog društva Kanade]], strani član [[Kraljevska švedska akademija nauka|Kraljevske švedske akademije nauka]], član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva u Londonu]],&lt;ref name=&quot;Craik2024_TulvingMemoir&quot;&gt;{{cite journal |last=Craik |first=Fergus I. M. |date=2024 |title=Endel Tulving. 26 May 1927—11 September 2023 |journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |volume=77 |pages=375–393 |doi=10.1098/rsbm.2024.0017 |url=https://royalsocietypublishing.org/doi/10.1098/rsbm.2024.0017 |doi-access=free |access-date=8. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; strani počasni član [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američke akademije umjetnosti i nauka]], strani član [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država]], strani član [[Academia Europaea]] te strani član [[Estonska akademija nauka|Estonske akademije nauka]].&lt;ref name=&quot;Gairdner_Tulving&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AE_Tulving_Profile&quot;&gt;{{cite web |title=Endel Tulving – Profile |url=https://www.ae-info.org/ae/Member/Tulving_Endel |website=ae-info.org |publisher=Academia Europaea |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, među kojima su:

* 1983: [[APA-ina nagrada za istaknuti naučni doprinos psihologiji]]&lt;ref name=&quot;WUSTL2005_Gairdner&quot;&gt;{{cite web |title=WUSTL visiting psychology scholar Endel Tulving wins Gairdner Award |url=https://source.washu.edu/2005/04/wustl-visiting-psychology-scholar-endel-tulving-wins-gairdner-award/ |website=source.washu.edu |publisher=Washington University in St. Louis |date=2005 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 1983: [[CPA-ina nagrada &quot;Donald O. Hebb&quot; za istaknute doprinose psihologiji kao nauci]]&lt;ref name=&quot;Bryden1983_CPA_Award&quot;&gt;{{cite journal |last=Bryden |first=Philip |date=1983 |title=CPA Award for Distinguished Contributions to Psychology as a Science (SCP Prix honorant une contribution hors-pair a la psychologie en tant que science) |journal=Canadian Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=233–234 |doi=10.1037/h0080925 |issn=0708-5591 |url=https://www.ovid.com/journals/capsy/abstract/00011346-198310000-00002~cpa-award-for-distinguished-contributions-to-psychology-as-a?redirectionsource=fulltextview |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 1994: Zlatna medalja za životno djelo u psihološkoj nauci [[Američka psihološka fondacija|Američke psihološke fondacije]]&lt;ref name=&quot;APF1994_GoldMedal&quot;&gt;{{cite journal |author=American Psychological Foundation |date=1994 |title=APF Gold Medal Award: Endel Tulving |journal=American Psychologist |volume=49 |issue=7 |pages=551–553 |doi=10.1037/0003-066X.49.7.551 |url=https://psycnet.apa.org/record/1994-42917-001 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 1994: [[Memorijalna nagrada &quot;Izaak Walton Killam&quot;]]&lt;ref name=&quot;AE_Tulving_Profile&quot; /&gt;
* 2005: [[Međunarodna nagrada &quot;Canada Gairdner&quot;]]&lt;ref name=&quot;Gairdner_Tulving&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;WUSTL2005_Gairdner&quot; /&gt;
* 2006: imenovan za [[Orden Kanade|oficira Ordena Kanade]]&lt;ref name=&quot;AE_Tulving_Profile&quot; /&gt;
* 2007: primljen u [[Kanadska medicinska kuća slavnih|Kanadsku medicinsku kuću slavnih]]&lt;ref name=&quot;CMHF_Tulving&quot; /&gt;

== Odabrana djela ==
{{Scholia}}
*{{Cite book|title=Organization of memory|last=Tulving|first=Endel|publisher=Academic|year=1972|editor-last=Tulving|editor-first=E.|location=New York|pages=381–403|editor-last2=Donaldson|editor-first2=W.}}
*{{Cite journal|last1=Tulving|first1=Endel|last2=Thomson|first2=Donald M.|date=1973|title=Encoding specificity and retrieval processes in episodic memory.|url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1973-09_80_5/page/352|journal=Psychological Review|language=en|volume=80|issue=5|pages=352–373|doi=10.1037/h0020071|s2cid=14879511 |issn=0033-295X}}
*{{Cite journal|last1=Craik|first1=Fergus I. M.|last2=Tulving|first2=Endel|s2cid=7896617|date=1975|title=Depth of processing and the retention of words in episodic memory.|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-experimental-psychology-general_1975-09_104_3/page/268|journal=Journal of Experimental Psychology: General|language=en|volume=104|issue=3|pages=268–294|doi=10.1037/0096-3445.104.3.268|issn=1939-2222}}
*{{Cite book|title=Elements of episodic memory|url=https://archive.org/details/elementsofepisod0000tulv|last=Tulving|first=Endel|date=1983|publisher=Clarendon Press|isbn=0-19-852102-2|location=Oxford [Oxfordshire]|oclc=8552850}}
*{{Cite journal|last=Tulving|first=Endel|date=1985|title=Memory and consciousness.|url=https://archive.org/details/sim_canadian-psychology_1985-01_26_1/page/1|journal=Canadian Psychology|language=en|volume=26|issue=1|pages=1–12|doi=10.1037/h0080017|issn=1878-7304}}
*{{Cite journal|last=Tulving|first=Endel|s2cid=36203045|date=1985|title=How many memory systems are there?|url=https://archive.org/details/sim_american-psychologist_1985-04_40_4/page/385|journal=American Psychologist|language=en|volume=40|issue=4|pages=385–398|doi=10.1037/0003-066X.40.4.385|issn=1935-990X}}
*{{Cite journal|last1=Tulving|first1=Endel|last2=Schacter|first2=D.|s2cid=40894114|date=1990|title=Priming and human memory systems|url=https://archive.org/details/sim_science_1990-01-19_247_4940/page/301|journal=Science|language=en|volume=247|issue=4940|pages=301–306|doi=10.1126/science.2296719|pmid=2296719|issn=0036-8075|bibcode=1990Sci...247..301T}}
*{{Cite journal|last=Tulving|first=Endel|s2cid=399748|date=2002|title=Episodic Memory: From Mind to Brain|journal=[[Annual Review of Psychology]]|language=en|volume=53|issue=1|pages=1–25|doi=10.1146/annurev.psych.53.100901.135114|pmid=11752477|issn=0066-4308}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://alicekim.ca/tulving/ Djela Endela Tulvinga] Članci i poglavlja koje je napisao Endel Tulving {{en simbol}}
* [http://www.science.ca/scientists/scientistprofile.php?pID=20 Profil na stranici science.ca] {{en simbol}}
* [http://rotman-baycrest.on.ca/index.php?section=219 Stranica Istraživačkog instituta Rotman] {{en simbol}}
* [http://www.psych.ualberta.ca/~gcpws/Tulving/Tulving.html Biografija Endela Tulvinga na stranici Great Canadian Psychology] {{en simbol}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Tulving, Endel}}
[[Kategorija:Rođeni 1927.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Kanadski kognitivni neuronaučnici]]
[[Kategorija:Istraživači pamćenja]]
[[Kategorija:Kanadski psiholozi u 20. vijeku]]
[[Kategorija:Kanadski psiholozi u 21. vijeku]]
[[Kategorija:Članovi Društva eksperimentalnih psihologa]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva Kanade]]
[[Kategorija:Oficiri Ordena Kanade]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevske švedske akademije nauka]]
[[Kategorija:Članovi Estonske akademije nauka]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta u Torontu]]
[[Kategorija:Alumni Harvardove diplomske škole umjetnosti i nauka]]
[[Kategorija:Profesori na Univerzitetu Washington u St. Louisu]]
[[Kategorija:Nastavno osoblje Fakulteta umjetnosti i nauka Univerziteta u Torontu]]
[[Kategorija:Estonski emigranti u Kanadi]]
[[Kategorija:Inostrani članovi Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih američkih Država]]
[[Kategorija:Estonske izbjeglice u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Biografije, Pečori]]
[[Kategorija:Odlikovani Ordenom bijele zvijezde II klase]]
[[Kategorija:Nastavno osoblje Univerziteta Yale]]
[[Kategorija:Dobitnici APA-ine nagrade za istaknuti naučni doprinos psihologiji na početku karijere]]
[[Kategorija:Kanadski članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Dobitnici APA-ine nagrade za istaknuti naučni doprinos psihologiji]]</text>
      <sha1>qp4042a9t0dlexqqptqwe7740lvlfz4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Američka akademija umjetnosti i nauka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535831</id>
    <revision>
      <id>3916737</id>
      <parentid>3914642</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T15:43:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24341" sha1="91q5uwzwhx5radzbceehu7p9orlvc9o" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
| ime                        = Američka akademija umjetnosti i nauka
| izvorno_ime                = The American Academy of Arts and Sciences
| slika                      = American Academy of Arts and Sciences (ancient logo).png
| veličina_slike             = 250px
| opis_slike                 = 
| karta                      = 
| veličina_karte             = 
| opis_karte                 = 
| skraćenica                 = AAAS
| uzrečica                   = 
| prethodnik                 = 
| nasljednik                 = 
| datum_osnivanja            = {{Početni datum i godine|1780|5|4}}
| datum_gašenja              = 
| vrsta                      = Počasno društvo i nezavisni istraživački centar
| status                     = Aktivna
| cilj                       = 
| glavno_sjedište            = [[Cambridge, Massachusetts|Cambridge]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| glavno_sjedište_koordinate = {{coord|42|22|51|N|71|6|37|W|type:landmark_region:US-MA|display=inline,title}}
| područje_utjecaja          = 
| članstvo                   = više od 5.700 aktivnih članova
| jezik                      = [[Engleski jezik|Engleski]]
| generalni_sekretar         = 
| lider_vrsta1               = Predsjednica
| lider_ime1                 = [[Laurie L. Patton]]&lt;ref name=&quot;AAAS_Patton_Profile&quot;&gt;{{cite web |title=Dr. Laurie L. Patton |url=https://www.amacad.org/person/laurie-l-patton |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| lider_vrsta2               = 
| lider_ime2                 = 
| lider_vrsta3               = 
| lider_ime3                 = 
| lider_vrsta4               = 
| lider_ime4                 = 
| lider_vrsta5               = 
| lider_ime5                 = 
| lider_vrsta6               = 
| lider_ime6                 = 
| lider_vrsta7               = 
| lider_ime7                 = 
| ključne_osobe              = 
| glavni_organ               = 
| budžet                     = 
| broj_zaposlenih            = 
| broj_volontera             = 
| veb-sajt                   = {{URL|amacad.org}}
}}
[[Datoteka:American Academy of Arts and Sciences, Cambridge, Massachusetts.JPG|mini|desno|300px|Zgrada Akademije u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]], [[Massachusetts]]]]
'''Američka akademija nauka i umjetnosti''' ({{en|American Academy of Arts and Sciences}}; skraćeno '''Akademija''') jedno je od najstarijih [[Naučno društvo|naučnih društava]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Osnovali su je 1780, tokom [[Američka revolucija|Američke revolucije]], [[John Adams]], [[John Hancock]], [[James Bowdoin]],&lt;ref name=&quot;Kershaw2015_AAAS&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kershaw |first=G. E. |date=2015 |chapter=American Academy of Arts and Sciences |editor-last=Spencer |editor-first=Mark G. |title=The Bloomsbury Encyclopedia of the American Enlightenment |volume=1 |edition=reprint |publisher=Bloomsbury Academic |isbn=978-0-8264-7969-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Encyclopedia_of_the_American_Enlightenme.html?id=FdZ4BgAAQBAJ |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Andrew Oliver (1731–1799)|Andrew Oliver]] i drugi [[očevi osnivači Sjedinjenih Američkih Država]].&lt;ref name=&quot;YaleNews2004_AAAS&quot;&gt;{{cite web |last=Reinstein |first=Gila |date=2004 |title=Yale Faculty Named to American Academy of Arts and Sciences |url=https://news.yale.edu/2004/05/04/yale-faculty-named-american-academy-arts-and-sciences |archive-url=https://web.archive.org/web/20160918100521/http://news.yale.edu/2004/05/04/yale-faculty-named-american-academy-arts-and-sciences |archive-date=18. 9. 2016 |publisher=Yale University |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Sjedište organizacije nalazi se u [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridgeu]] u saveznoj državi [[Massachusetts]].

Članovi Akademije biraju se na osnovu postupka koji uključuje nominaciju, razmatranje kandidature i izbor.&lt;ref name=&quot;AAAS_Bylaws2017&quot;&gt;{{cite web |title=Academy Bylaws |url=https://www.amacad.org/content.aspx?d=1424 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170602211522/http://www.amacad.org/content.aspx?d=1424 |archive-date=2. 6. 2017 |publisher=American Academy of Arts &amp; Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tromjesečni časopis Akademije, ''[[Daedalus (časopis)|Dædalus]]'', izdaje [[MIT Press]] u ime ove organizacije,&lt;ref name=&quot;AAAS_About2012&quot;&gt;{{cite web |title=About the Academy |url=https://www.amacad.org/about.aspx |archive-url=https://web.archive.org/web/20120902040629/http://www.amacad.org/about.aspx |archive-date=2. 9. 2012 |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a od januara 2021. dostupan je u [[Otvoreni pristup|otvorenom pristupu]].&lt;ref name=&quot;MITPress2022_DaedalusOA&quot;&gt;{{cite web |title=Dædalus, Journal of the American Academy of Arts &amp; Sciences, reaches expanded audiences through open access |url=https://mitpress.mit.edu/daedalus-journal-of-the-american-academy-of-arts-sciences-reaches-expanded-audiences-through-open-access/ |publisher=MIT Press |date=16. 11. 2022 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Akademija također provodi [[Akademska disciplina#Multidisciplinarnost|multidisciplinarna]] istraživanja u oblasti [[Javna politika|javnih politika]].&lt;ref name=&quot;AAAS_OurWork2026&quot;&gt;{{cite web |title=Our Work |url=https://www.amacad.org/our-work |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od januara 2025. predsjednica Akademije je [[Laurie L. Patton]].&lt;ref name=&quot;AAAS_Patton_Announcement&quot;&gt;{{cite web |title=Announcing Laurie L. Patton as the Next President of the Academy |url=https://www.amacad.org/news/academy-president-laurie-patton-announcement |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |date=2024 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Zakonodavno tijelo [[Massachusetts]]a osnovalo je Akademiju 4. maja 1780, dodijelivši joj povelju s ciljem &quot;da se unaprijedi svaka umjetnost i nauka koja može doprinijeti interesu, časti, dostojanstvu i sreći slobodnog, nezavisnog i čestitog naroda&quot;.&lt;ref name=&quot;AAAS_About&quot;&gt;{{cite web |title=About the Academy |url=https://www.amacad.org/about-academy |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AAAS_BoardStatement2025&quot;&gt;{{cite web |title=A Statement from the Board of Directors - April 2025 |url=https://www.amacad.org/news/board-statement-values-april-2025 |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |date=2025 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Akademiju su osnovala 62 člana osnivača, među kojima su bili istaknuti predstavnici političkog, stručnog i privrednog života savezne države. Prva grupa novoizabranih članova, izabrana 1781, uključivala je [[Benjamin Franklin|Benjamina Franklina]] i [[George Washington|Georgea Washingtona]], kao i nekoliko međunarodnih počasnih članova. Prvi svezak publikacije ''Memoirs'' objavljen je 1785, a ''Proceedings'' je počeo izlaziti 1846. Tokom 1950-ih Akademija je počela izdavati časopis ''Daedalus'', čime je naglasila svoju posvećenost širem intelektualnom i društveno usmjerenom programu.&lt;ref name=&quot;EncyclopediaCom_AAAS&quot;&gt;{{cite encyclopedia |title=American Academy of Arts and Sciences |encyclopedia=Encyclopedia.com |publisher=HighBeam Research |url=https://www.encyclopedia.com/literature-and-arts/art-and-architecture/american-art/american-academy-arts-and-sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od druge polovine 20. vijeka nezavisna istraživanja postala su jedno od glavnih područja djelovanja Akademije. Krajem 1950-ih [[kontrola naoružanja]] postala je jedno od njenih prepoznatljivih područja rada. Akademija je također odigrala ključnu ulogu u osnivanju [[Nacionalni centra za humanističke nauke Sjedinjenih Američkih država|Nacionalnog centra za humanističke nauke]] u [[Sjeverna Carolina|Sjevernoj Carolini]]. Krajem 1990-ih usvojila je novi strateški plan usmjeren na četiri glavne oblasti: nauku, tehnologiju i globalnu sigurnost; socijalnu politiku i obrazovanje; humanističke nauke i kulturu; te obrazovanje. U saradnji s [[Univerzitet Harvard|Univerzitetom Harvard]] Akademija je 2002. pokrenula program za gostujuće istraživače. Više od 75 akademskih institucija iz Sjedinjenih Američkih Država pridružilo se Akademiji u svojstvu partnerskih članica radi podrške ovom programu i drugim inicijativama.&lt;ref name=&quot;Spacks2014_AAAS&quot;&gt;{{cite journal |last=Spacks |first=Patricia Meyer |date=2014 |title=A View of the Visiting Scholars |journal=American Academy of Arts &amp; Sciences Bulletin |volume=67 |issue=2 |pages=36–39 |publisher=American Academy of Arts and Sciences |url=https://www.amacad.org/news/view-visiting-scholars |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom svog postojanja Akademija je ustanovila više nagrada i priznanja,&lt;ref name=&quot;AAAS_Prizes2026&quot;&gt;{{cite web |title=Prizes |url=https://www.amacad.org/about/prizes |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a gostujućim istraživačima redovno dodjeljuje stipendije i omogućava istraživačke boravke.&lt;ref name=&quot;AAAS_Fellowships2026&quot;&gt;{{cite web |title=Fellowships |url=https://www.amacad.org/about/fellowships |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 2013 dnevni list ''[[The Boston Globe]]'' objavio je da je tadašnja predsjednica [[Leslie Berlowitz]] krivotvorila svoje kvalifikacije, tvrdeći da posjeduje doktorat, te da je neprimjereno postupala prema zaposlenicima.&lt;ref name=&quot;Wallack2013_AAAS&quot;&gt;{{cite news |last=Wallack |first=Todd |title=Leader of Cambridge's prestigious Academy of Arts and Sciences inflated resume, falsely claiming doctorate |url=https://www.bostonglobe.com/metro/2013/06/03/leader-cambridge-prestigious-academy-arts-and-sciences-inflated-resume-falsely-claiming-doctorate/kWvnF95OTkI0HCVvBHe9XJ/story.html |newspaper=The Boston Globe |date=2013 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Berlowitz je nakon toga podnijela ostavku.&lt;ref name=&quot;BostonCom2013_Resignation&quot;&gt;{{cite news |title=Embattled head of American Academy of Arts and Sciences resigns after questions about resume |url=https://www.boston.com/uncategorized/noprimarytagmatch/2013/07/25/embattled-head-of-american-academy-of-arts-and-sciences-resigns-after-questions-about-resume/ |newspaper=Boston.com |date=2013 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BostonGlobe2013_Letter&quot;&gt;{{cite news |title=Academy loses a tireless advocate of arts, sciences – Letters |url=https://www.bostonglobe.com/opinion/letters/2013/07/29/academy-loses-tireless-advocate-arts-sciences/HmWyU7rMs0UbXctet4TKCO/story.html |newspaper=The Boston Globe |date=2013 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Projekti ==
=== Indikatori humanističkih nauka ===
{{Glavni|Indikatori humanističkih nauka}}
Indikatori humanističkih nauka predstavljaju projekat Akademije koji istraživačima, kreatorima javnih politika, univerzitetima, fondacijama, muzejima, bibliotekama, vijećima za humanističke nauke i drugim javnim ustanovama pruža [[Statistika|statističke]] podatke i analitičke alate. Njihova svrha je omogućiti odgovore na ključna pitanja o osnovnom i srednjem obrazovanju u oblasti humanističkih nauka, dodiplomskom i postdiplomskom obrazovanju, radnoj snazi u ovom sektoru, obimu i izvorima finansiranja programa, javnom razumijevanju i utjecaju humanističkih nauka, kao i drugim temama značajnim za ovu oblast.&lt;ref name=&quot;AAAS_HumanitiesIndicators&quot;&gt;{{cite web |title=Humanities Indicators |url=https://www.amacad.org/humanities-indicators |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Howard2009_Chronicle&quot;&gt;{{cite news |last=Howard |first=Jennifer |title=First National Picture of Trends in the Humanities Is Unveiled |url=https://www.chronicle.com/article/first-national-picture-of-trends-in-the-humanities-is-unveiled-1437/ |newspaper=The Chronicle of Higher Education |date=2009 |url-access=registration |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Flaherty2013_InsideHigherEd&quot;&gt;{{cite web |last=Flaherty |first=Colleen |title=A New Humanities Report Card |url=https://www.insidehighered.com/quicktakes/2013/09/04/new-humanities-report-card |date=2013 |website=Inside Higher Ed |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HI_FundingReport2014&quot;&gt;{{cite web |title=The State of the Humanities: Funding 2014 |url=http://www.humanitiesindicators.org/binaries/pdf/HI_FundingReport2014.pdf |publisher=Humanities Indicators |date=2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190825034434/http://www.humanitiesindicators.org/binaries/pdf/HI_FundingReport2014.pdf |archive-date=25. august 2019 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekat je razvijen po uzoru na publikaciju ''Science and Engineering Indicators'', koju svake dvije godine, na zahtjev [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa Sjedinjenih Američkih Država]], objavljuje [[Nacionalni odbor za nauku Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalni odbor za nauku]].

== Članstvo ==

=== Osnivači ===

Sljedeće osobe bile su među osnivačima Akademije i potpisnicima njene osnivačke povelje:
== Osnivači ==
{{columns-list|colwidth=18em|
* [[John Adams]]
* [[Samuel Adams]]
* [[John Bacon (Massachusetts)|John Bacon]]
* [[James Bowdoin]]
* [[Charles Chauncy (1705–1787)|Charles Chauncy]]
* [[John Clarke (svećenik)|John Clarke]]
* [[David Cobb (Massachusetts)|David Cobb]]
* [[Samuel Cooper (svećenik)|Samuel Cooper]]
* [[Nathan Cushing]]
* [[Thomas Cushing]]
* [[William Cushing]]
* [[Tristram Dalton]]
* [[Francis Dana]]
* [[Samuel Deane]]
* Perez Fobes
* Caleb Gannett
* [[Henry Gardner]]
* [[Benjamin Guild]]
* [[John Hancock]]
* [[Joseph Hawley (političar)|Joseph Hawley]]
* [[Edward Augustus Holyoke]]
* Ebenezer Hunt
* [[Jonathan Jackson (Kontinentalni kongres)|Jonathan Jackson]]
* Charles Jarvis
* [[Samuel Langdon]]
* [[Levi Lincoln Sr.|Levi Lincoln]]
* Daniel Little
* Elijah Lothrup
* [[John Lowell]]
* Samuel Mather
* Samuel Moody
* [[Andrew Oliver (1731–1799)|Andrew Oliver]]
* Joseph Orne
* Theodore Parsons
* [[George Partridge]]
* [[Robert Treat Paine]]
* Phillips Payson
* [[Samuel Phillips Jr.|Samuel Phillips]]
* John Pickering
* [[Oliver Prescott]]
* Zedekiah Sanger
* [[Nathaniel Peaslee Sargeant]]
* Micajah Sawyer
* [[Theodore Sedgwick]]
* William Sever
* [[David Sewall]]
* [[Stephen Sewall]]
* John Sprague
* Ebenezer Storer
* [[Caleb Strong]]
* [[James Sullivan (guverner)|James Sullivan]]
* John Bernard Sweat
* [[Nathaniel Tracy]]
* [[Cotton Tufts]]
* [[James Warren (političar)|James Warren]]
* Samuel West
* [[Edward Wigglesworth (1732–1794)|Edward Wigglesworth]]
* [[Joseph Willard]]
* Abraham Williams
* Nehemiah Williams
* Samuel Williams
* [[James Winthrop]]
}}

=== Istaknuti članovi ===

Od osnivanja Akademije, njene članove predlažu i biraju njihove stručni kolege. Među članovima Akademije nisu bili samo naučnici i istraživači, već i pisci, umjetnici, kao i predstavnici različitih profesija i javnog života. Tokom historije Akademije izabrano je više od 10.000 članova. Među istaknutim članovima nalaze se:

{{columns-list|colwidth=20em
|
* [[John James Audubon]]
* [[Sissela Bok]]
* [[Willa Cather]]
* [[T. S. Eliot]]
* [[Duke Ellington]]
* [[Josiah Willard Gibbs]]
* [[Joseph Henry]]
* [[Washington Irving]]
* [[Thomas Jefferson]]
* [[Edward R. Murrow]]
* [[Martha Nussbaum]]
* [[J. Robert Oppenheimer]]
* [[Augustus Saint-Gaudens]]
* [[Jonas Salk]]
* [[Eudora Welty]]
* [[Jodie Foster]]
}}

Akademija je također imala veliki broj međunarodnih počasnih članova, među kojima su bili:

{{columns-list|colwidth=20em|
* José Antonio Pantoja Hernández
* [[Albert Einstein]]&lt;ref name=&quot;AAAS_Einstein&quot;&gt;{{cite web |title=Albert Einstein |url=https://www.amacad.org/person/albert-einstein |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Leonhard Euler]]
* [[Marquis de Lafayette]]
* [[Alexander von Humboldt]]
* [[Leopold von Ranke]]
* [[Charles Darwin]]
* [[Carl Friedrich Gauss]]
* [[Otto Hahn]]
* [[Jawaharlal Nehru]]
* [[Pablo Picasso]]
* [[Liu Guosong]]
* [[Lucian Michael Freud]]
* [[Luis Buñuel]]
* [[Galina Ulanova]]
* [[Werner Heisenberg]]
* [[Alec Guinness]]
* [[Ngozi Okonjo-Iweala]]
* [[Menahem Yaari]]
* [[Yitzhak Apeloig]]
* [[Zvi Galil]]
* [[Haim Harari]]
* [[Sebastião Salgado]]
}}

Astronomkinja [[Maria Mitchell]] bila je prva žena izabrana u Akademiju 1848.&lt;ref name=&quot;SheIsAnAstronomer_Mitchell&quot;&gt;{{cite web |title=Maria Mitchell |url=https://www.sheisanastronomer.org/index.php/history/maria-mitchell |website=sheisanastronomer.org |publisher=She Is An Astronomer |access-date=9. 7. 2026 |language=en |archive-date=9. 7. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260709044737/https://www.sheisanastronomer.org/index.php/history/maria-mitchell |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ukupan broj izabranih članova od osnivanja do danas prešao je 15.380, od kojih je trenutno više od 5.400 živih redovnih i međunarodnih počasnih članova.&lt;ref name=&quot;AAAS_Directory&quot;&gt;{{cite web |title=Member Directory |url=https://www.amacad.org/directory |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts &amp; Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Među članovima Akademije nalazi se više od 250 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] i više od 100 dobitnika [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]].&lt;ref name=&quot;AAAS_Official_231st&quot;&gt;{{cite web |title=American Academy of Arts and Sciences to induct 231st Class of Members |url=https://www.amacad.org/news/american-academy-arts-and-sciences-induct-231st-class-members |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |date=27. 9. 2011 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AAAS_NewMembers2026&quot;&gt;{{cite web |title=New Members Elected in 2026: Fitting Recognition of America's 250th |url=https://www.amacad.org/news/new-member-announcement-2026 |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts &amp; Sciences |date=22. april 2026 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sljedeća tabela prikazuje institucije koje su povezane s najmanje 300 članova Akademije.&lt;ref name=&quot;AAAS_Directory&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Institucija
! data-sort-type=&quot;number&quot; | Članovi (1780–2021)
|-
| [[Univerzitet Harvard|Harvard]]
| align=&quot;center&quot; | 1.406
|-
| [[Masačusetski tehnološki institut|MIT]]
| align=&quot;center&quot; | 611
|-
| [[Univerzitet Yale|Yale]]
| align=&quot;center&quot; | 433
|-
| [[Univerzitet Kalifornije, Berkeley|Berkeley]]
| align=&quot;center&quot; | 425
|-
| [[Univerzitet Stanford|Stanford]]
| align=&quot;center&quot; | 404
|-
| [[Univerzitet u Chicagu|Chicago]]
| align=&quot;center&quot; | 367
|-
| [[Univerzitet Columbia|Columbia]]
| align=&quot;center&quot; | 344
|-
| [[Univerzitet Princeton|Princeton]]
| align=&quot;center&quot; | 322
|}
{{reflist|group=a}}

=== Razredi i specijalnosti ===

Od 2023. godine članstvo Akademije podijeljeno je u pet razreda i trideset specijalnosti.&lt;ref&gt;{{cite web |title=New Members Elected in 2023 |url=https://www.amacad.org/new-members-2023 |website=American Academy of Arts &amp; Sciences |access-date=24. 4. 2023 |archive-date=22. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422222611/https://www.amacad.org/new-members-2023 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

'''Razred I – Matematičke i fizičke nauke'''
* Oblast 1. [[Matematika]], [[primijenjena matematika]] i [[statistika]]
* Oblast 2. [[Fizika]]
* Oblast 3. [[Hemija]]
* Oblast 4. [[Astronomija]], [[astrofizika]] i [[nauke o Zemlji]]
* Oblast 5. Inženjerstvo i [[tehnologija]]
* Oblast 6. [[Računarstvo]]

'''Razred II – Biološke nauke'''
* Oblast 1. [[Biohemija]], [[biofizika]] i [[molekularna biologija]]
* Oblast 2. [[Ćelijska biologija|Ćelijska]] i [[razvojna biologija]]
* Oblast 3. [[Neuronauka]]
* Oblast 4. [[Evolucijska biologija|Evolucija]] i [[ekologija]]
* Oblast 5. [[Medicinske nauke]]

'''Razred III – Društvene i bihevioralne nauke'''
* Oblast 1. [[Psihologija|Psihološke nauke]]
* Oblast 2. [[Ekonomija]]
* Oblast 3. [[Političke nauke]]
* Oblast 4. [[Pravo]]
* Oblast 5. [[Arheologija]] i [[antropologija]]
* Oblast 6. [[Sociologija]], [[demografija]] i [[geografija]]
* Oblast 7. [[Obrazovanje]]

'''Razred IV – Umjetnost i humanističke nauke'''
* Oblast 1. [[Filozofija]]
* Oblast 2. [[Historija]]
* Oblast 3. [[Književnost]] i [[lingvistika|jezičke studije]]
* Oblast 4. Književnost
* Oblast 5. [[Vizuelne umjetnosti]]
* Oblast 6. [[Izvođačke umjetnosti]]
* Oblast 7. [[Religijske studije]]

'''Razred V – Javne djelatnosti, poslovanje i upravljanje'''
* Oblast 1. [[Novinarstvo]], [[mediji]] i komunikacije
* Oblast 2. Poslovno, korporativno i [[filantropija|filantropsko]] rukovođenje
* Oblast 3. Obrazovno i akademsko rukovođenje
* Oblast 4. Javne djelatnosti i [[javne politike]]
* Oblast 5. Naučno, kulturno i neprofitno rukovođenje

== Predsjednici Akademije od 1780. ==

{{div col|colwidth=20em}}
* 1780–1790 [[James Bowdoin]]
* 1791–1814 [[John Adams]]
* 1814–1820 [[Edward Augustus Holyoke]]
* 1820–1829 [[John Quincy Adams]]
* 1829–1838 [[Nathaniel Bowditch]]
* 1838–1839 [[James Jackson (physician)|James Jackson]]
* 1839–1846 [[John Pickering (linguist)|John Pickering]]
* 1846–1863 [[Jacob Bigelow]]
* 1863–1873 [[Asa Gray]]
* 1873–1880 [[Charles Francis Adams Jr.|Charles Francis Adams]]
* 1880–1892 [[Joseph Lovering]]
* 1892–1894 [[Josiah Parsons Cooke]]
* 1894–1903 [[Alexander Agassiz]]
* 1903–1908 [[William Watson Goodwin]]
* 1908–1915 [[John Trowbridge (physicist)|John Trowbridge]]
* 1915–1917 [[Henry Pickering Walcott]]
* 1917–1919 [[Charles Pickering Bowditch]]
* 1919–1921 [[Theodore William Richards]]
* 1921–1924 [[George Foot Moore]]
* 1924–1927 [[Theodore Lyman]]
* 1927–1931 [[Edwin Bidwell Wilson]]
* 1931–1933 [[Jeremiah D. M. Ford]]
* 1933–1935 [[George Howard Parker]]
* 1935–1937 [[Roscoe Pound]]
* 1937–1939 [[Dugald C. Jackson]]
* 1939–1944 [[Harlow Shapley]]
* 1944–1951 [[Howard Mumford Jones]]
* 1951–1954 [[Edwin H. Land|Edwin Herbert Land]]
* 1954–1957 [[John Ely Burchard]]
* 1957–1961 [[Kirtley F. Mather|Kirtley Fletcher Mather]]
* 1961–1964 [[Hudson Hoagland]]
* 1964–1967 [[Paul A. Freund]]
* 1967–1971 [[Talcott Parsons]]
* 1971–1976 [[Harvey Brooks (physicist)|Harvey Brooks]]
* 1976–1979 [[Victor Weisskopf|Victor Frederick Weisskopf]]
* 1979–1982 [[Milton Katz]]
* 1982–1986 [[Herman Feshbach]]
* 1986–1989 [[Edward H. Levi|Edward Hirsch Levi]]
* 1989–1994 [[Leo Beranek]]
* 1994–1997 [[Jaroslav Pelikan]]
* 1997–2000 [[Daniel C. Tosteson]]
* 2000–2001 [[James O. Freedman]]
* 2001–2006 [[Patricia Meyer Spacks]]
* 2006–2009 [[Emilio Bizzi]]
* 2010–2013 [[Leslie Berlowitz|Leslie C. Berlowitz]]
* 2014–2018 [[Jonathan Fanton]]
* 2019–2024 [[David W. Oxtoby]]
* 2025–danas [[Laurie L. Patton]]
{{div col end}}

== Također pogledajte ==

* [[Američko filozofsko društvo]]
* [[Nacionalna akademija tehničkih nauka Sjedinjenih Američkih Država]]
* [[Nacionalna medicinska akademija Sjedinjenih Američkih Država]] (bivši Institut za medicinu)
* [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država]]
* [[Spisak članova Američke akademije nauka i umjetnosti]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.amacad.org Službena stranica]
* [https://www.jstor.org/journal/mameracadartssci ''Memoirs of the American Academy of Arts and Sciences''], 1783–1957 (sv. 1 – sv. 24) na [[JSTOR]]-u (otvoreni pristup)]
* [https://www.biodiversitylibrary.org/item/28039 ''Proceedings of the American Academy of Arts and Sciences''], sv. 1 (1846) – sv. 57 (1922) na platformi Biodiversity Heritage Library (otvoreni pristup)]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američka akademija umjetnosti i nauka| ]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1780.]]
[[Kategorija:Cambridge (Massachusetts)]]
[[Kategorija:Članice Američkog vijeća naučnih društava]]</text>
      <sha1>91q5uwzwhx5radzbceehu7p9orlvc9o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atlantski losos</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535839</id>
    <revision>
      <id>3916746</id>
      <parentid>3914252</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T17:30:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916746</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23546" sha1="qr0y1b8obb5nbhso8lkqyauslzxwa1q" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|boja=pink
|naziv=Atlantski losos
| slika= Wst atlantischer lachs stoer 001.jpg
| opis_slike = Mužjak za rasplod, ulovljen u [[Njemačka|Njemačkoj]]
| slika2 = Salmo salar.jpg
|status = LC
| status_sistem = [[IUCN]]3.1&lt;ref&gt;{{IUCN|asesores = World Conservation Monitoring Centre|año = 1996|edición IUCN=2010|consultado = 3 de febrero de 2010}}&lt;/ref&gt;
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Actinopterygii]]
| infraclassis = [[Teleostei]]
| superordo = [[Protacanthopterygii]]
| ordo = [[Salmoniformes]]
| familia = [[Salmonidae]]
| subfamilia = [[Salmonidae|Salmoninae]]
| genus = [[Salmo]]
                                                                                                              |species=''S. salar''
|dvoimeno = ''Salmo salar''
|dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 10. izdanje ''Systema Naturae'' (1758.)
|karta _raspon = Distribution of Atlantic salmon.svg
|karta_opis = Rasprostranjenje atlantskog lososa
}}
'''Atlantski losos''' ('''''Salmo salar''''') je vrsta ribe s [[peraja]]ma iz porodice ''[[Salmonidae]]''. Treći je najveći  pripadnik [[porodica (biologije)|porodice]] ''Salmonidae'', iza [[Hucho taimen|sibirskog tajmena]] i pacifičkog [[Oncorhynchus tshawytscha|Činuk lososa]], a naraste do 1 m dužine. Atlantski losos nalazi se u sjevernom [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i u [[rijeka]]ma koje u njega utječu. Većina populacija je [[anadrom]]na; izlegu se u [[potok|potocima]] i rijekama, ali se sele u more kako rastu gdje sazrijevaju, nakon čega se odrasli sezonski ponovno sele uzvodno kako bi se mrijestili.&lt;ref name=&quot;Audubon&quot;&gt;{{cite book |title=The Audubon Society Field Guide to North American Fishes, Whales &amp; Dolphins |publisher=Chanticleer Press |year=1983 |page=395|isbn=0-394-53405-0}}&lt;/ref&gt;

Kada odrasle ribe ponovo uđu u rijeke radi [[mrijest|mriještenja]], mijenjaju boju i izgled. Neke populacije ove ribe migriraju samo u velika jezera i &quot;zatvorene su&quot;, provodeći cijeli život u slatkoj vodi. Takve populacije se nalaze u cijelom području rasprostranjenosti vrste. Za razliku od pacifičkih vrsta lososa, ''S. salar'' je [[iteroparoznost|iteroparozan]], što znači da može preživjeti mriješćenje i vratiti se u more, kako bi ponovio proces sljedeće godine, pri čemu se 5–10% vraća u more radi ponovnog mriještenja. Takve jedinke mogu narasti do izuzetno velikih veličina, iako su rijetke. Različite životne faze ribe poznate su pod nekoliko različitih naziva na engleskom jeziku; [[alevin]], [[mrijest (biologija)|mlađ]], [[mlađ|par]] i [[Mlađ|smolt]].

Meso atlantskog lososa je posebno hranjiva hrana i smatra se jednom od profinjenijih vrsta ribljeg mesa u mnogim kulturama. Kao takvo, pojavljuje se u brojnim popularnim tradicionalnim kuhinjama i može postići višu cijenu od nekih drugih riba. Stoga je dugo bila meta sportskog ribolova i komercijalnog [[ribolov]]a, što je, kao i uništavanje staništa, utjecalo na populaciju u nekim područjima. Kao rezultat toga, vrsta je predmet napora za očuvanje u nekoliko zemalja, koji su, čini se, bili donekle uspješni od 2000-ih. Razvijene su i tehnike uzgoja ove vrste, korištenjem metoda [[akvakultura|akvakulture]], a trenutno se uzgaja u velikom broju u mnogim zemljama, pri čemu [[Norveška]] proizvodi preko 50% svjetskih zaliha.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Atlantic Salmon (Salmo salar) |url=https://www.compassioninfoodbusiness.com/media/7447055/atlantic-salmon-in-numbers.pdf |website=www.compassioninfoodbusiness.com |access-date=9. 7. 2026 |archive-date=7. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251007022350/https://www.compassioninfoodbusiness.com/media/7447055/atlantic-salmon-in-numbers.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Iako je ovo sada održiva alternativa divljem ulovu ribe, metode uzgoja su privukle kritike ekologa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Burridge |first1=Les |last2=Weis |first2=Judith S. |last3=Cabello |first3=Felipe |last4=Pizarro |first4=Jaime |last5=Bostick |first5=Katherine |date=15. 8. 2010 |title=Chemical use in salmon aquaculture: A review of current practices and possible environmental effects |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0044848610003297 |journal=Aquaculture |volume=306 |issue=1 |pages=7–23 |doi=10.1016/j.aquaculture.2010.05.020 |bibcode=2010Aquac.306....7B |issn=0044-8486|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Nomenklatura==
Atlantski losos je dobio svoje naučno [[binomno ime]] od švedskog [[zoologijaa|zoologa]] i [[Taksonomija|taksonoma]] [[Carl Linnaeus|Linnea]] u 10. izdanju  ''Systema Naturae'', 1758. Naziv ''Salmo salar'' potiče od latinskih riječi ''salmo'', što znači losos i ''salar'', što znači skakač (prema M. Bartonu),&lt;ref&gt;Barton, M.: &quot;Biology of Fishes.&quot;, pages 198–202 Thompson Brooks/Cole 2007&lt;/ref&gt; ali vjerovatnije znači &quot;stanovnik slane vode&quot;. Lewisov i Short-ov Latinski rječnik (Clarendon Press, Oxford, 1879) prevodi &quot;salar&quot; kao vrstu pastrmke prema njenoj upotrebi u &quot;Idilama&quot; pjesnika [[Ausonius]] (4. vijek nove ere). Kasnije je utvrđeno da su različito obojeni smolti iste vrste.
Ostali nazivi koji se koriste za atlantskog lososa su: zaljevski losos, crni losos, losos s kaplinskim lobanjom, violinist, sebago losos, srebrni losos, vanjski losos i winnish. U različitim fazama svog sazrijevanja i životnog ciklusa, poznati su kao parr, smolt, grilse, grilt, kelt, slin i proljetni losos. Atlantski losos koji ne putuje u more poznat je kao kopneni losos.&lt;ref name=weebly&gt;{{cite web|title=Atlantic Salmon|url=http://animallist.weebly.com/atlantic-salmon.html |work=animallist.weebly.com |access-date=19. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;

==Opis==
[[File:Atlantic Salmon, Nord-du-Québec, CA-QC, CA imported from iNaturalist photo 404770265.jpg|thumb| U [[Québec]]u, pokazujući posebno obilježje kod mužjaka koji se pare]]
Atlantski losos je najveća vrsta u rodu ''Salmo''. Nakon dvije godine u moru, riba je u prosjeku duga 71 do 76&amp;nbsp;cm i teška 3,6 do 5,4&amp;nbsp;kg.&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/fish/atlanticsalmon.htm|title=Atlantic salmon (Salmo salar)|publisher=NOAA Fisheries - Office of Protected Resources|date=5. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Primjerci koji provedu četiri ili više zima hraneći se na moru ili se više puta mrijeste, mogu biti mnogo veći. Atlantski losos ulovljen mrežom 1960. godine u Škotskoj, u ušću rijeke Hope, težio je 49,44&amp;nbsp;kg, najteži zabilježen u svoj dostupnoj literaturi. Drugi ulovljen mrežom 1925. godine u Norveškoj mjerio je 160,65&amp;nbsp;cm, što ga čini najdužim atlantskim lososom ikada zabilježenim.&lt;ref name=&quot;Buller&quot;&gt;Buller F., ''The Domesday Book of Giant Salmon Volume 1 &amp; 2''. Constable (2007) &amp; Constable (2010)&lt;/ref&gt;

{{Multiple image
| image1            = Salmo salar 149116515 (cropped).jpg
| image2            = Salmo salar 221451741 (cropped).jpg
| direction         = vertical
| total_width       = 250
| footer            = Mladunci različitih veličina, u [[Škotska|Škotskoj]]
}}
Boja mladog atlantskog lososa ne podsjeća na odraslu fazu. Dok žive u [[slatka voda|slatkoj vodi]], imaju plave i crvene mrlje. U zreloj dobi poprimaju srebrno-plavi sjaj. Najlakši način da ih se prepozna kao odrasle jedinke je po crnim mrljama pretežno iznad bočne linije, iako [[repno peraje|repna peraja]] obično nemaju mrlja. Kada se razmnožavaju, mužjaci poprimaju blago zelenu ili crvenu boju. Losos ima vretenasto tijelo i dobro razvijene zube. Sve peraje, osim [[masno peraje|masnog]], obrubljene su crnom bojom.

==Rasprostranjenje i stanište== 
[[File:Ocean migration of Altantic salmon.gif|thumb|upright=1.3| Migracija atlantskog lososa u okeanu &lt;ref&gt;{{cite web |date=13. 9. 2010 |title=Atlantic Salmon Life Cycle |url=http://www.fws.gov/r5crc/Stuff/appc.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140115064920/http://www.fws.gov/r5crc/Stuff/appc.html |archive-date=15. 1. 2014 |website=Connecticut River Coordinator's Office |publisher=U.S. Fish and Wildlife Service}}&lt;/ref&gt;]]
[[File:Salmo salar 415595378 (cropped 1).jpg|thumb| Okeanska faza, u [[Newfoundland (ostrvo)|Newfoundlandu]]]] 
[[File:Salmo trutta Trout Aquarium Atlanterhavsparken Norway.jpg|thumb| U ''Atlantic Sea-Parku'', u [[Norveška|Norveškoj]].]]
Prirodna mjesta za [[razmnožavanje]] atlantskog lososa su rijeke u Evropi i sjeveroistočna obala Sjeverne Amerike. U Evropi se atlantski losos još uvijek nalazi na jugu sve do Španije, a na sjeveroistoku do [[Pečore (rijeka)|rijeke Pečore]] u [[Rusija|Rusiji]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Kazakov | first1=R. V. | last2=Titov | first2=S. F. | title=Population genetics of salmon, Salmo salar L., in northern Russia | journal=Aquaculture Research | volume=24 | issue=4 | date=1993 | issn=1355-557X | doi=10.1111/j.1365-2109.1993.tb00624.x | doi-access=free | pages=495–506}}&lt;/ref&gt; Atlantski losos se proširio na sjever i kolonizirao [[Svalbard]] (78°N) od 2002. do 2006. godine nadalje, zbog zagrijavanja tamošnje klime.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Jensen | first1=Arne J. | last2=Karlsson | first2=Sten | last3=Fiske | first3=Peder | last4=Hansen | first4=Lars Petter | last5=Østborg | first5=Gunnel M. | last6=Hindar | first6=Kjetil | title=Origin and life history of Atlantic salmon ( Salmo salar ) near their northernmost oceanic limit | journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences | volume=71 | issue=11 | date=2014 | issn=0706-652X | doi=10.1139/cjfas-2014-0169 | pages=1740–1746 | bibcode=2014CJFAS..71.1740J | url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/cjfas-2014-0169 | access-date=22. 7. 2025| url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Zbog sportskog ribolova, neke južne populacije vrsta u sjevernoj Španiji se smanjuju.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=J. L. Horreo |author2=G. Machado-Schiaffino |author3=A. M. Griffiths |author4=D. Bright |author5=J. R. Stevens |author6=E. Garcia-Vazquez |title=Atlantic Salmon at Risk: Apparent Rapid Declines in Effective Population Size in Southern European Populations |url=https://archive.org/details/american-fisheries-society-transactions_2011-05_140_3/page/605 |journal=Transactions of the American Fisheries Society |volume=140 |issue=3 |pages=605–610 |date=2011 |doi=10.1080/00028487.2011.585574|bibcode=2011TrAFS.140..605H |hdl=10651/8569 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Rasprostranjenost vrste lahko je pod uticajem promjena u slatkovodnom staništu i klimi. Atlantski losos je vrsta ribe hladnih voda i posebno je osjetljiv na promjene temperature vode.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Nilsson | first1=Jonatan | last2=Moltumyr | first2=Lene | last3=Madaro | first3=Angelico | last4=Kristiansen | first4=Tore Sigmund | last5=Gåsnes | first5=Siri Kristine | last6=Mejdell | first6=Cecilie Marie | last7=Gismervik | first7=Kristine | last8=Stien | first8=Lars Helge | title=Sudden exposure to warm water causes instant behavioural responses indicative of nociception or pain in Atlantic salmon | journal=Veterinary and Animal Science | volume=8 | date=2019 | pmid=32734093 | pmc=7386744 | doi=10.1016/j.vas.2019.100076 | doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Rijeka [[Housatonic]] i njena pritoka [[Naugatuck]] bile su domaćini najjužnijim mrijestilištima atlantskog lososa u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref&gt;{{cite report |title=Status Review for Anadromous Atlantic Salmon (''Salmo salar'') in the United States. Report to the National Marine Fisheries Service and U.S. Fish and Wildlife Service |author=Fay, C. |author2=M. Bartron |author3=S. Craig |author4=A. Hecht |author5=J. Pruden |author6=R. Saunders |author7=T. Sheehan |author8=J. Trial |date=2006 |page=294 |url=http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/statusreviews.htm |access-date=3. 7. 2016 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ cite book |author=Kendall, W. C. |year=1935 |title=The fishes of New England: the salmon family. Part 2 - the salmons |publisher=Memoirs of the Boston Society of Natural History: monographs on the natural history of New England |location=Boston, Massachusetts |pages=[https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend/page/90 90] |url=https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend |access-date=3. 7. 2016 }}&lt;/ref&gt; Međutim, postoji izvještaj [[Henryja Hudson]]a iz 1609. godine da je atlantski losos jednom prilikom plivao uz [[rijeka Hudson|rijeku Hudson]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The fishes of New England- the salmon family. Part 2 - the salmons. |author=W.C. Kendall |year=1935 |journal=Memoirs of the Boston Society of Natural History- Monographs on the Natural History of New England |volume=9 |issue=1 |pages=[https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend/page/n10 1]–166 |url=https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend |access-date=3. 7. 2016 }}&lt;/ref&gt; Osim toga, dokazi o ribljim [[krljušt]]ima koji datiraju iz prije 10.000 godina smještaju atlantskog lososa u obalni ribnjak [[New Jersey]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Fish scale evidence for rapid post-glacial colonization of an Atlantic coastal pond |author=Robert A. Daniels |author2=Doroty Peteet |journal=Global Ecology and Biogeography Letters |volume=7 |issue=6 |pages=467–476 |date=novembar 1998 |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1466-822X.1998.00313.x/abstract |access-date=3. 7. 2016 |doi=10.2307/2997716|jstor=2997716 |hdl=2060/19990023267 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

Dvije publikacije, iz 1988. i 1996. godine, dovele su u pitanje ideju da je atlantski losos bio u izobilju u Novoj Engleskoj u prahistorijsko vrijeme, kada je [[klima]] bila toplija nego što je danas. Ovaj argument se prvenstveno zasnivao na nedostatku podataka o kostima na arheološkim nalazištima u odnosu na druge vrste riba i tvrdnji da su historijske tvrdnje o izobilju možda bile pretjerane.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Where's the salmon? A reevaluation of the role of anadromous fisheries in aboriginal New England in Holocene human ecology in Northeastern North America |publisher=Plenum Press |location=New York |author=Catherine C. Carlson |editor=GP Nicholas |year=1988 |isbn=978-0-306-42869-2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The [In]Significance of Atlantic Salmon |author=Catherine C. Carlson |journal=History Through a Pinhole |date=Fall–Winter 1996 |volume=8 |issue=3/4 |url=https://www.nps.gov/subjects/archeology/index.htm |access-date=3. 7. 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160916024107/https://www.nps.gov/archeology/cg/fd_vol8_num3-4/salmon.htm |archive-date=16. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovaj argument je kasnije osporen u drugom radu u kojem se tvrdilo da se nedostatak arheoloških fragmenata kostiju može objasniti time što su kosti lososa rijetke na lokalitetima koja još uvijek imaju velika područja s lososima i da su kosti lososa općenito slabo pronađene u odnosu na druge vrste riba.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The use (and misuse) of archaeological salmon data to infer historical abundance in North America with a focus on New England |url=https://archive.org/details/reviews-in-fish-biology-and-fisheries_2014_24_3/page/943 |author=Stephen F. Jane |author2=Keith H. Nislow |author3=Andrew R. Whiteley |journal=Reviews in Fish Biology and Fisheries |date=septembar 2014 |volume=24 |issue=3 |pages=943–954 |doi=10.1007/s11160-013-9337-3|bibcode=2014RFBF...24..943J |s2cid=15892424 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Atlantic salmon, archaeology and climate change in New England |author=Brian S. Robinson |author2=George L. Jacobson |author3=Martin G. Yates |author4=Arthur E. Spiess |author5=Ellen R. Cowie |journal=Journal of Archaeological Science |date=oktobar 2009 |volume=36 |issue=10 |pages=2184–2191 |doi=10.1016/j.jas.2009.06.001|bibcode=2009JArSc..36.2184R }}&lt;/ref&gt;
Populacije atlantskog lososa značajno su smanjene u Sjedinjenim Američkim Državama nakon naseljavanja od strane Evrope. Trgovina krznom, sječa drveta, brane i mlinovi te poljoprivreda degradirali su slatkovodna staništa i smanjili [[prihvatljivi kapacitet]] većine sjevernoameričkih potoka. Populacije dabrova bile su zarobljene na rubu izumiranja do 1800. godine, a sječa drveća i krčenje dodatno su pogoršali eroziju potoka i gubitak staništa. Kako su drvo i krzno ustupili mjesto poljoprivredi, stanište atlantskog lososa u slatkovodnim vodama bilo je dodatno ugroženo. Prema historičaru D.W. Dunfieldu (1985.) &quot;više od polovine historijskih staza atlantskog lososa izgubljeno je u Sjevernoj Americi do 1850. godine&quot;. Već 1798. godine, u kanadskom parlamentu predstavljen je zakon o očuvanju atlantskog lososa, kako bi se zaštitile populacije u jezeru Ontario.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Dymond|first1=John R.|last2=MacKay|first2=Hugh H.|last3=Burridge|first3=Mary E.|last4=Holm|first4=Erling|last5=Bird|first5=Phillip W.|date=2019|title=The history of the Atlantic Salmon in Lake Ontario|url=https://read.dukeupress.edu/aehm/article/22/3/305-315/168168|journal=Aquatic Ecosystem Health &amp; Management|volume=22|issue=3|pages=305–315|doi=10.1080/14634988.2019.1641044|bibcode=2019AqEHM..22..305D |s2cid=202851801|issn=1463-4988|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; U Zalivskoj regiji Nove Škotske, zabilježeno je da je 31 od 33 potoka atlantskog lososa blokiran drvenim branama, što je dovelo do [[Lokalno izumiranje|istrebljenja]] riba koje su se rano zaletjele u mnogim slivovima. Priobalni ribolov atlantskog lososa postao je glavni izvozni proizvod [[Novi svijet|Novog svijeta]], s velikim ribolovnim operacijama uspostavljenim duž obala glavnih riječnih sistema. Najjužnije populacije su prve nestale. 
Mladi lososi provode jednu do četiri godine u svojoj matičnoj rijeci. Kada su dovoljno veliki (oko 15&amp;nbsp;cm), oni se [[smoltificiranje|smotificiraju]], mijenjajući kamuflažu iz prilagođene potoku s velikim, sivim mrljama u prilagođenu moru sa sjajnim stranama. Također prolaze kroz neke endokrinološke promjene kako bi se prilagodili [[osmoza|osmotskim]] razlikama između staništa u slatkoj i morskoj vodi. Kada je smoltifikacija završena, mladi lososi sada počinju plivati sa strujom umjesto protiv nje. S ovom promjenom ponašanja, ribe se sada nazivaju smoltom. Kada smolt stigne do mora, prati površinske morske struje i hrani se [[plankton]]om ili [[mlađ]]i drugih vrsta riba poput haringe. Tokom svog boravka na moru, mogu osjetiti promjenu Zemljinog magnetskog polja putem željeza u svojoj bočnoj liniji. 
Kada imaju godinu dana dobrog rasta, premjestit će se na površinske morske struje koje ih vraćaju u njihovu matičnu rijeku. Velika je zabluda da losos pliva hiljadama kilometara na moru; umjesto toga, surfa kroz površinske morske struje.  Moguće je da pronađu svoju matičnu rijeku po mirisu, iako to nije potvrđeno;&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;&gt;{{cite book |author=Shearer, W. |title=The Atlantic Salmon |publisher=Halstead Press |year=1992}}&lt;/ref&gt; Samo 5% atlantskog lososa ide uzvodno u pogrešnu rijeku.{{citation needed|date=juli 2019}} Rasprostranjenost pojedinačnog atlantskog lososa može biti rijeka u kojoj se rađa i površinske morske struje koje su kružno povezane s tom rijekom.
Divlji losos nastavio je nestajati iz mnogih rijeka tokom dvadesetog stoljeća zbog [[prekomjerni ribolov|prekomjernog ribolova]] i promjene [[stanište|staništa]].&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt;

==Ekologija==
===Ishrana===
Mladi lososi počinju s hranjenjem u roku od nekoliko dana. Nakon što tijelo apsorbira žumančanu vrećicu, počinju loviti. Mladunci počinju s sitnim [[beskičmenjaci]]ma, ali kako sazrijevaju, povremeno mogu jesti malu ribu. Tokom ovog vremena love i u [[supstrat (morska biologija)|supstratu]] i u struji. Poznato je da neki jedu ikru lososa. [[Plankton]] poput [[Kril|euphausiidae]] su važna hrana za predgrilse, ali se konzumiraju i [[amfipoda|amfipodni]]  [[Decapoda|dekapodi]].&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;&gt;{{cite web|last=Renzi |first=Vanessa |url=https://animaldiversity.org/accounts/Salmo_salar/ |title=ADW: Salmo salar: INFORMATION |publisher=Animaldiversity.org |date= |access-date=23. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Najčešće konzumirana hrana uključuje [[vodna muha|vodne]], [[crna muha|crne muhe]], [[vodene buhe]], [[kamenka|kamenke]],&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt; i [[Chironomidae|hironomide]], kao i kopnene insekte.&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;/&gt;

Kao odrasli, lososi preferiraju [[kapelin]] kao svoj omiljeni obrok. Kapelin je izdužena srebrnasta riba koja naraste do 8–10&amp;nbsp;cm dužine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon-protected|title=Atlantic Salmon - Protected {{!}} NOAA Fisheries|last=Fisheries|first=NOAA|date=21. 8. 2018|website=www.fisheries.noaa.gov|language=EN-US|access-date=26. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Ostale konzumirane [[ribe]] uključuju [[haringa|haringe]], [[pivarke]], [[tavuni (ribe)|tavune]], [[Scomber idae|skuše]], [[sand lance]] i male [[Gadus|bakalare]].&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;/&gt;

===Ponašanje===
Za mlađ i papar se kaže da su [[teritorijalnost|teritorijalni]], ali dokazi koji pokazuju da čuvaju teritorije nisu konačni. Iako povremeno mogu biti agresivni jedni prema drugima, [[sociobiologija|društvena hijerarhija]] je još uvijek nejasna. Mnogi su pronađeni da se [[jato|jataju i skupljaju u jata]], posebno kada napuštaju estuarij.
Odrasli atlantski lososi se smatraju mnogo agresivnijim od ostalih lososa i vjerovatnije će napasti druge ribe nego druge.&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt;

==Također pogledajte==
* [[AquAdvantage losos]], [[GMO|genetički modificirani]] atlantski losos
* [[Federacija atlantskog lososa]]
* [[Losos kao hrana]]

==Napomene==
{{Reflist|refs=}}

==Reference==
* [https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon Atlantic salmon] ''NOAA FishWatch''. Retrieved 4 November 2012.

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Salmo salar}}
&lt;!-- Please ensure that any links added here conform to the guidelines in [[WP:LINKS]] and [[WP:COI]] --&gt;
* [https://cdn-contenu.quebec.ca/cdn-contenu/peche/versions-imprimables/carte-rivieres-saumon.pdf Map of Quebec's 111 salmon rivers], Gouvernement du Québec, Canada, 2023
*Groups and initiatives
**[http://www.salmonconservation.ca/ official website] of the Atlantic Salmon Conservation Foundation
**[http://www.atlanticsalmontrust.org/ official website] of the Atlantic Salmon Trust
*Profiles and documents
**[https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon Species directory: Atlantic salmon] - profile from the National Marine Fisheries Service of NOAA
**[https://nas.er.usgs.gov/queries/factsheet.aspx?SpeciesID=926 ''Salmo salar'' (Atlantic salmon)] - profile in the Nonindigenous Aquatic Species database of the U.S. Geological Survey
**[http://digitalmaine.com/atlantic_salmon_commission_docs/ Maine Atlantic Salmon Commission Documents], archive of documents of the Maine Atlantic Salmon Commission (which was abolished in 2010)
**[https://www.adfg.alaska.gov/index.cfm?adfg=invasiveprofiles.atlanticsalmon_impacts Invasive Species — Atlantic Salmon (''Salmo salar'')] profile from the Alaska Department of Fish and Game

{{Losos|state=expanded}}
{{Teme o komercijalnim ribama}}
{{Taxonbar|from=Q188879}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ribe]]
[[Kategorija:Hladnovodne ribe]]
[[Kategorija:Komercijalne ribe]]
[[Kategorija:Slatkovodne ribe Evrope]]
[[Kategorija:Ribe Arktičkog okeana]]
[[Kategorija:Ribe sjevernog Atlantika]]
[[Kategorija:Ribe Velikih jezera]]
[[Kategorija:Ribe Grenlanda]]
[[Kategorija:Fauna Atlantske Kanade]]
[[Kategorija:Fauna sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Riba opisana 1758.|Atlantski losos]]
[[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus|Atlantski losos]]
[[Kategorija:ESA ugrožene vrste]]
[[Kategorija:Vrste Direktive o staništima]]</text>
      <sha1>qr0y1b8obb5nbhso8lkqyauslzxwa1q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>B. F. Skinner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535969</id>
    <revision>
      <id>3916749</id>
      <parentid>3913976</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T17:57:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916749</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20076" sha1="8zik5wvgtt8ty667sl8s8u6xu3ngy19" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = B. F. Skinner
| slika                 = B.F. Skinner at Harvard circa 1950 (cropped).jpg
| slika_širina          = 
| naslov                = Skinner oko 1950.
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1904|3|20}}
| mjesto_rođenja        = [[Susquehanna Depot, Pennsylvania|Susquehanna]], [[Pennsylvania]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1990|8|18|1904|3|20}}
| mjesto_smrti          = [[Cambridge, Massachusetts|Cambridge]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = 
| narodnost             = 
| etnicitet             = 
| polje                 = {{Plainlist|
* [[Psihologija]]
* [[Lingvistika]]
* [[Filozofija]]
}}
| radna_institucija     = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Minnesoti]]
* [[Univerzitet u Indiani]]
* [[Univerzitet Harvard]]
}}
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Hamilton College]] ([[Bachelor of Arts|AB]])
* [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]])
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = 
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* [[Analiza ponašanja]]
* [[Operantno kondicioniranje]]
* [[Radikalni biheviorizam]]
* ''[[Verbalno ponašanje (knjiga)|Verbalno ponašanje]]'' (1957)
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = {{Plainlist|
* [[Nacionalna medalja za nauku Sjedinjenih Američkih Dražava|Nacionalna medalja za nauku]] (1968)
* [[Ig Nobelova nagrada]] (2024)
}}
| religija              = 
| fusnote               = [[Datoteka:BF Skinner signature.svg|150px]]
}}
'''Burrhus Frederic Skinner''' bio je američki [[Psihologija|psiholog]], [[Biheviorizam|biheviorista]], izumitelj i [[Socijalnafilozofija|socijalni filozof]].&lt;ref name=&quot;Smith_Woodward_1996&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Smith |editor-first1=Laurence D. |editor-last2=Woodward |editor-first2=William Ray |year=1996 |title=B. F. Skinner and Behaviorism in American Culture |publisher=Lehigh University Press |isbn=978-0-934223-40-9 |url=https://books.google.ba/books/about/B_F_Skinner_and_Behaviorism_in_American.html?id=EUnuAAAAMAAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2005 |title=Walden Two |edition=Ponovljeno izdanje (original objavljen 1948) |publisher=Hackett Publishing Company |publication-place=Indianapolis/Cambridge |isbn=978-0-87220-778-3 |url=https://files.openhistory.education/pdfs/walden_two_1722533791221_0.pdf |access-date=15. 7. 2026 |quote=Nauka o ljudskom ponašanju koristi se za iskorjenjivanje siromaštva, suzbijanje seksualnog izražavanja i ukidanje vlasti kakvu poznajemo, kako bi se stvorio način života u kojem nema pojava poput rata. |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2002&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2002 |title=Beyond Freedom and Dignity |publisher=Hackett Publishing Company |publication-place=Indianapolis/Cambridge |isbn=978-1-60384-081-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Beyond_Freedom_and_Dignity.html?id=78pgDwAAQBAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Behavior_Analysis_History_Skinner&quot;&gt;{{cite web |title=Skinner, Burrhus Frederic |website=Behavior Analysis History |url=https://behavioranalysishistory.pbworks.com/w/page/2039033/Skinner%2C%20Burrhus%20Frederic |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od 1948. pa sve do penzionisanja 1974, radio je kao profesor psihologije na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje je nosio počasnu titulu ''Edgar Pierce profesor psihologije''.&lt;ref name=&quot;Harvard_Skinner&quot;&gt;{{cite web |title=B. F. Skinner |website=Harvard University Department of Psychology |url=https://psychology.fas.harvard.edu/people/b-f-skinner |access-date=15. 7. 2026 |language=en |archive-date=5. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260305083621/https://psychology.fas.harvard.edu/people/b-f-skinner |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Skinner je razvio [[Primijenjena analiza ponašanja|analizu ponašanja]], s posebnim naglaskom na filozofiju [[Radikalni bihejviorizam|radikalnog bihejviorizma]],&lt;ref name=&quot;Skinner_2011&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2011 |title=About Behaviorism |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |publication-place=New York |isbn=978-0-307-79784-1 |url=https://books.google.ba/books/about/About_Behaviorism.html?id=K7WKkwPzNqsC |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te je utemeljio [[Eksperimentalna analiza ponašanja|eksperimentalnu analizu ponašanja]] kao posebnu školu unutar eksperimentalne psihologije. U svom radu koristio je [[operantno uslovljavanje]] s ciljem oblikovanja i jačanja određenih oblika ponašanja, pri čemu je učestalost odgovora smatrao osnovnim pokazateljem jačine naučenog ponašanja. Za potrebe ovih istraživanja konstruisao je [[Skinerova kutija|komoru za operantno uslovljavanje]] (poznatu kao Skinnerova kutija),&lt;ref name=&quot;Schacter_et_al_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Wegner |first3=Daniel M. |year=2011 |title=Psychology |edition=2. |publisher=Worth Publishers |publication-place=New York |isbn=978-1-4292-3719-2 |url=https://archive.org/details/psychology0000scha/page/17 |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a za grafičko bilježenje učestalosti reakcija izumio je kumulativni rekorder. Koristeći ove instrumente, Skinner je zajedno s [[Charles Ferster|Charlesom Fersterom]] proveo niz eksperimenata koji su predstavljeni u njihovoj utjecajnoj knjizi ''Rasporedi potkrepljenja'' (1957).&lt;ref name=&quot;Skinner_1938&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=1938 |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |publication-place=Cambridge |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2016/02/BoO.pdf |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ferster_Skinner_1957&quot;&gt;{{cite book |last1=Ferster |first1=Charles B. |last2=Skinner |first2=B. F. |year=1957 |title=Schedules of Reinforcement |publisher=B. F. Skinner Foundation |publication-place=Cambridge |isbn=978-0-9899839-5-2 |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2015/05/Schedules_of_Reinforcement_PDF.pdf |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Objavio je 21 knjigu te više od 180 naučnih i stručnih radova.&lt;ref name=&quot;Smith_Morris_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Smith |first1=Nathaniel G. |last2=Morris |first2=Edward K. |year=2021 |title=Full Bibliography |website=B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/publications/full-bibliography/ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Svoje ideje o organizaciji društva izložio je u utopijskom romanu ''[[Walden Two]]'' (1948),&lt;ref name=&quot;Skinner_2005&quot; /&gt; dok je njegov teorijski sistem analize ljudskog ponašanja u potpunosti uobličen u djelu ''[[Verbalno ponašanje]]'' (1957).&lt;ref name=&quot;Skinner_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |editor-last=Vargas |editor-first=Julie S. |year=2014 |title=Verbal Behavior |series=B. F. Skinner Reprint Series |publisher=B. F. Skinner Foundation |isbn=978-0-9899839-0-7 |url=https://books.google.ba/books?id=v4CeAwAAQBAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Skinner se, uz [[John B. Watson|Johna B. Watsona]] i [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]], smatra jednim od najznačajnijih predstavnika [[Biheviorizam|biheviorizma]]. Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'', Skinner je rangiran kao najutjecajniji psiholog 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Jason E. |last3=Jones |first3=Vinessa K. |last4=Yarbrough |first4=Gary L. |last5=Russell |first5=Tenea M. |last6=Borecky |first6=Chris M. |last7=McGahhey |first7=Reagan |last8=Powell |first8=John L. III |date=2002 |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==

Skinner je rođen u [[Susquehanna Depot, Pennsylvania|Susquehanni]] u američkoj saveznoj državi [[Pennsylvania]] kao sin Grace i Williama Skinnera, advokata. Iako je odgajan u kršćanskoj tradiciji, kasnije je napustio religijska uvjerenja i postao [[ateizam|ateista]]. Prema vlastitom svjedočenju, na to odluku utjecao je razgovor s učiteljicom, koja je pokušala ublažiti njegov strah od pakla, nastao pod utjecajem priča bakinih priča.&lt;ref name=&quot;Boring_Lindzey_2026&quot;&gt;{{cite book |last1=Boring |first1=Edwin G. |last2=Lindzey |first2=Gardner |year=2026 |title=A History of Psychology in Autobiography |publisher=Creative Media Partners, LLC |isbn=978-1-02572-092-0 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Psychology_in_Autobiography.html?id=J4L90QEACAAJ |quote=U roku od godinu dana otišao sam kod gospođice Graves da joj kažem da više ne vjerujem u Boga. 'Znam', rekla je, 'i sama sam prošla kroz to.' No, pogriješila je: za razliku od nje, ja kroz to nikada nisam prošao. |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegov mlađi brat Edward preminuo je u šesnaestoj godini života od cerebralnog krvarenja.&lt;ref name=&quot;Mahoney_1991&quot;&gt;{{cite journal |last=Mahoney |first=Michael J. |year=1991 |title=B. F. Skinner: A collective tribute |journal=Canadian Psychology / Psychologie canadienne |volume=32 |issue=4 |pages=628–635 |doi=10.1037/h0084641 |url=https://psycnet.apa.org/record/2007-09669-001 |url-access=subscription |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom djetinjstva Skinnerov najbliži prijatelj bio je Raphael Miller, kojeg je zvao Doc jer je njegov otac bio ljekar. Dijelili su interes za tehničke sprave i eksperimente te su između svojih kuća postavili telegrafsku vezu za razmjenu poruka. Zbog čestih nesporazuma u prijenosu poruka na kraju su se ipak služili telefonom. Jednog ljeta zajedno su pokrenuli mali posao sakupljanja i prodaje plodova [[zova|zove]]. Uočivši da se prilikom branja zajedno sa zrelim odvajaju i nezreli plodovi, konstruisali su uređaj za njihovo razdvajanje. Uređaj se sastojao od savijenog komada metala koji je oblikovao korito kroz koje je tekla voda koja se ulijevala u kantu: zreli plodovi tonuli su u posudu s vodom, dok su nezreli ostajali na površini i odvajali se preko ruba žlijeba.&lt;ref name=&quot;Skinner_1976&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=1976 |title=Particulars of My Life |publisher=Alfred A. Knopf |publication-place=New York |isbn=978-0-394-40071-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Particulars_of_My_Life.html?id=bGsQAQAAIAAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Skinner je studirao na [[Hamilton koledž]]u u Clintonu, u saveznoj državi [[New York (savezna država)|New York]], s namjerom da postane književnik. Tokom studija pisao je za studentske novine, a zbog svojih izraženih intelektualnih interesa i kritičkog odnosa prema tradicionalnim vrijednostima koje su prevladavale na koledžu teško se uklapao u društveni život. Bio je član bratstva [[Lambda Chi Alpha]].&lt;ref name=&quot;Skinner_1976&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bjork_1993&quot;&gt;{{cite book |last=Bjork |first=Daniel W. |year=1993 |title=B. F. Skinner: A Life |publisher=Basic Books |publication-place=New York |isbn=978-0-465-00611-3 |url=https://books.google.ba/books/about/B_f_Skinner.html?id=CUZ9AAAAMAAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1926. diplomirao je [[Engleska književnost|englesku književnost]]. Nakon završetka studija vratio se roditeljima i pokušao ostvariti književnu karijeru pisanjem romana. Kasnije je to razdoblje nazivao svojim &quot;mračnim godinama&quot; jer je, uprkos podršci pjesnika [[Robert Frost|Roberta Frosta]], zaključio da nema dovoljno životnog iskustva niti dovoljno izgrađen vlastiti pogled na svijet da bi postao uspješan pisac.&lt;ref name=&quot;Bjork_1993&quot; /&gt;

Prekretnicu u njegovoj karijeri predstavljalo je upoznavanje s biheviorizmom [[John B. Watson|Johna B. Watsona]], koje ga je potaknulo da se posveti [[Psihologija|psihologiji]]. Upisao je postdiplomski studij na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje ga je kolega [[Fred S. Keller]] uvjerio da se proučavanje ponašanja može razviti u [[eksperiment]]alnu naučnu disciplinu. To je Skinnera navelo da konstruiše prvi prototip [[Skinnerova kutija|Skinnerove kutije]], kao i druge uređaje za eksperimentalno proučavanje ponašanja životinja, čime je započeo naučni rad koji će obilježiti njegovu karijeru.&lt;ref name=&quot;Bjork_1993&quot; /&gt;

== Karijera ==

Skinner je doktorirao psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1931, nakon čega je nekoliko godina radio kao istraživač na istoj ustanovi. Godine 1936. imenovan je profesorom na [[Univerzitet u Minnesoti|Univerzitetu u Minnesoti]] u [[Minneapolis]]u.&lt;ref name=&quot;UMN_Psychology_History&quot;&gt;{{cite web |title=Establishment History |website=Department of Psychology, College of Liberal Arts, University of Minnesota |url=https://cla.umn.edu/psychology/about/history/establishment-history |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1945. prešao je na [[Univerzitet Indiana Bloomington|Univerzitet Indiana]], gdje je od 1946. do 1947. bio šef Odsjeka za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Vargas_2014&quot;&gt;{{cite web |last=Vargas |first=Julie S. |date=2014 |title=Biographical Information |website=B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/archives/biographical-information/ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na Harvard se vratio 1948. kao redovni profesor sa stalnim zvanjem, gdje je ostao do penzionisanja i kraja života.

Kao mislilac širokih svjetonazorskih vidika, Skinner se bavio i društvenim pitanjima. Godine 1973. bio je jedan od potpisnika dokumenta ''[[Humanist Manifesto II]]''.&lt;ref name=&quot;AHA_Manifesto_II&quot;&gt;{{cite web |title=Humanist Manifesto II |website=American Humanist Association |url=https://americanhumanist.org/what-is-humanism/manifesto2/ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

[[Datoteka:BF Skinner Grave.JPG|mini|desno|300px|Spomenik B. F. Skinnera i njegove supruge Eve na [[Groblje Mount Auburn|groblju Mount Auburn]]]]
Skinner se 1936. oženio Yvonne &quot;Eve&quot; Blue. U braku su dobili dvije kćerke, [[Julie Vargas|Julie]] (kasnije Vargas) i Deborah (kasnije Buzan), koja se udala za [[Barry Buzan|Barryja Buzana]].&lt;ref name=&quot;BFSF_Operants_Q2_2014&quot;&gt;{{cite book |title=Operants: The B. F. Skinner Foundation Report |year=2014 |publisher=B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2014/05/OPERANTS_Q2_2014.pdf |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Buzan_2004&quot;&gt;{{cite news |last=Buzan |first=Deborah Skinner |date=2004 |title=I was not a lab rat |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/education/2004/mar/12/highereducation.uk |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Yvonne Skinner preminula je 1997, a sahranjena je na [[Groblje Mount Auburn|groblju Mount Auburn]] u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]], u saveznoj državi [[Massachusetts]].&lt;ref name=&quot;Bjork_1993&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Yvonne_Skinner_Papers&quot;&gt;{{cite web |title=Skinner, Yvonne, 1911–1997. Papers of Yvonne Skinner, ca.1916–1977: A Finding Aid |url=http://oasis.lib.harvard.edu/oasis/deliver/~sch00025 |publisher=Harvard University Library |access-date=15. 7. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180703164527/http://oasis.lib.harvard.edu/oasis/deliver/~sch00025 |archive-date=3. 7. 2018 }}&lt;/ref&gt;

== Smrt ==

Skinner je i nakon penzionisanja 1974. ostao aktivan u naučnom i javnom životu te je tokom 1970-ih i 1980-ih često držao predavanja i objavljivao stručne radove.

Godine 1989. dijagnostikovana mu je [[leukemija]]. Deset dana prije smrti [[Američko psihološko udruženje]] (APA) dodijelilo mu je [[APA-ina nagrada za životno djelo|nagradu za životno djelo]], a tom prilikom održao je predavanje pred prepunom dvoranom. Rukopis članka zasnovanog na tom predavanju dovršio je 18. augusta 1990, na dan svoje smrti.&lt;ref name=&quot;Vargas_2014&quot; /&gt;

Skinner je preminuo 18. augusta 1990. u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]], u saveznoj državi [[Massachusetts]].

== Doprinos psihologiji ==

=== Biheviorizam ===
{{Glavni|Biheviorizam|Radikalni biheviorizam}}

Skinner je svoj pristup proučavanju ponašanja nazvao [[radikalni biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Skinner_1974&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=1974 |title=About Behaviorism |publisher=Alfred A. Knopf |url=https://archive.org/details/aboutbehaviorism00skin/mode/2up |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj pravac razvio se početkom 20. vijeka kao odgovor na tradicionalne psihološke teorije koje su ljudsko djelovanje objašnjavale prvenstveno putem mentalnih procesa. Za razliku od takvih pristupa, radikalni biheviorizam polazi od stava da se ponašanje može naučno objasniti analizom odnosa između organizma i njegove okoline, pri čemu iskustva potkrepljenja i kažnjavanja igraju presudnu ulogu u njegovom oblikovanju.&lt;ref name=&quot;Skinner_Science&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2014 |title=Science and Human Behavior |publisher=The B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2014/02/ScienceHumanBehavior.pdf |access-date=15. 7. 2026 |orig-year=1953 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Skinner nije negirao postojanje misli, osjećaja i drugih unutrašnjih iskustava (koja je nazivao &quot;privatnim događajima&quot;), ali je naglašavao da oni sami po sebi ne predstavljaju uzroke ponašanja.&lt;ref name=&quot;Skinner_1974&quot; /&gt; Prema njegovom shvatanju, i ovi unutrašnji doživljaji podliježu istim prirodnim zakonitostima kao i vidljivo djelovanje, što znači da se moraju objašnjavati kroz interakciju genetskog naslijeđa i utjecaja okoline. Zbog toga je dosljedno odbacivao [[Mentalizam (psihologija)|mentalistička]] objašnjenja [[Ponašanje|ponašanja]], smatrajući ih kružnim konstrukcijama koje zaustavljaju daljnje naučno istraživanje, te je zagovarao proučavanje zasnovano na objektivno uočljivim i mjerljivim odnosima.&lt;ref name=&quot;Skinner_Science&quot; /&gt;

Na osnovu ovih teorijskih postavki, Skinner je razvio koncept [[operantno uvjetovanje|operantnog uvjetovanja]], prema kojem se vjerovatnoća pojavljivanja određenog ponašanja mijenja u zavisnosti od njegovih neposrednih posljedica. Radi eksperimentalnog proučavanja tih procesa konstruisao je [[Skinnerova kutija|Skinnerovu kutiju]], uređaj koji je omogućio precizno ispitivanje učenja i eliminaciju vanjskih ometajućih faktora. Njegov rad postavio je temelje za razvoj [[primijenjena analiza ponašanja|primijenjene analize ponašanja]] i značajno utjecao na savremenu [[Psihologija|psihologiju]], obrazovne sisteme, [[Psihoterapija|psihoterapiju]] (posebno kognitivno-bihevioralni smjer) te organizacijsko upravljanje.&lt;ref name=&quot;Staddon_Cerutti_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Staddon |first1=J. E. R. |last2=Cerutti |first2=D. T. |year=2003 |title=Operant Conditioning |journal=Annual Review of Psychology |volume=54 |issue=1 |pages=115–144 |doi=10.1146/annurev.psych.54.101601.145124 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.psych.54.101601.145124 |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Skinner, B. F.}}
[[Kategorija:B. F. Skinner| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1904.]]
[[Kategorija:Umrli 1990.]]
[[Kategorija:Američki izumitelji]]
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Bihevioristi]]
[[Kategorija:Dobitnici Ig Nobelove nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Nacionalne medalje za nauku]]
[[Kategorija:Članovi Nacionalne akademije nauka SAD-a]]
[[Kategorija:Filozofi uma]]
[[Kategorija:Filozofi jezika]]
[[Kategorija:Filozofi nauke]]
[[Kategorija:Pedagoški psiholozi]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]
[[Kategorija:Američki pisci]]</text>
      <sha1>8zik5wvgtt8ty667sl8s8u6xu3ngy19</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Igralište/Transkripcijski koregulator</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536117</id>
    <revision>
      <id>3916740</id>
      <parentid>3913904</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T15:55:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43561-28</username>
        <id>184440</id>
      </contributor>
      <origin>3916740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9817" sha1="gqsno4zmht1yegjzamke1sd6wl61bix" xml:space="preserve">'''Transkripcijski koregulatori''', u [[molekularna biologija| molekularnoj biologiji]] i [[genetika|genetici]], jesu [[proteini]] koji interreaguju sa [[transkripcijski faktor|transkripcijskim faktorima]], kako bi aktivirali ili potisnuli [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] specifičnih gena.&lt;ref name=&quot;Glass_2000&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Glass CK, Rosenfeld MG |title=The coregulator exchange in transcriptional functions of nuclear receptors|journal= Genes Dev |volume= 14 |issue= 2 |pages= 121–41 |year= 2000| doi = 10.1101/gad.14.2.121 |pmid= 10652267|s2cid=12793980|doi-access= free }}&lt;/ref&gt; Transkripcijski koregulatori koji aktiviraju transkripciju gena nazivaju se [[Koaktivator (genetika)|koaktivatori]], dok su oni koji potiskuju poznati kao [[Korepresor (genetika)|korepresori]]. Mehanizam djelovanja transkripcijskih koregulatora je modificiranje strukture [[hromatin]]a i time čine povezanu [[DNK]] više ili manje dostupnom za transkripciju. Kod ljudi je poznato od nekoliko desetina do nekoliko stotina koregulatora, ovisno o nivou pouzdanosti s kojim se može izvršiti karakterizacija proteina kao koregulatora.&lt;ref name=&quot;pmid20965969&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Schaefer U, Schmeier S, Bajic VB |date=Jan 2011|title=TcoF-DB: dragon database for human transcription co-factors and transcription factor interacting proteins|journal = Nucleic Acids Res.|volume=39|issue=Database issue|pages=D106-10| pmid = 20965969|doi = 10.1093/nar/gkq945| pmc = 3013796 }}&lt;/ref&gt; Jedna klasa transkripcijskih koregulatora modificira strukturu [[hromatin]]a, putem [[kovalentna veza|kovalentne modifikacije]] [[histon]]a. Druga klasa zavisna od [[adenozin-trifosfat|ATP]] modificira konformaciju hromatina.&lt;ref name=&quot;Kingston_1999&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Kingston RE, Narlikar GJ |title=ATP-dependent remodeling and acetylation as regulators of chromatin fluidity|journal= Genes Dev |volume= 13 |issue= 18 |pages= 2339–52 |year= 1999| doi = 10.1101/gad.13.18.2339 |pmid= 10500090|doi-access= free }}&lt;/ref&gt;

==Histonske acetiltransferaze ==
Jedarna DNK normalno je čvrsto omotana oko [[histon]]a, čineći DNK nedostupnom općim transkripcijskim mašinerijama i stoga ova čvrsta povezanost sprječava transkripciju DNK. Pri fiziološkom [[pH]], fosfatna komponenta DNK okosnice je [[deprotonacija|deprotonirana]], što DNK daje neto negativni naboj. Histoni su bogati [[lizin]]skim ostacima koji su pri fiziološkom pH [[protonacija|protonirani]] i stoga pozitivno nabijeni. [[elektrostatika|Elektrostatska]] privlačnost između ovih suprotnih naboja je uveliko odgovorna za čvrsto vezivanje DNK za histone.
Mnogi koaktivatorski proteini imaju intrinzičnu katalitsku aktivnost [[histon-acetiltransferaza|histon-acetiltransferaze]] (HAT) ili regrutuju druge proteine s ovom aktivnošću za [[promotor (biologija)|promotore]]. Ovi HAT proteini su sposobni da [[acetilacija|acetiliraju]] amino grupu u [[bočni lanac|bočnom lancu]] histonskih lizinskih ostataka, što čini lizin mnogo manje baznim, neprotoniranim pri fiziološkom pH, te stoga neutralizira pozitivne naboje u histonskim proteinima. Ova neutralizacija naboja slabi vezivanje DNK za histone, uzrokujući da se DNK odmota od histonskih proteina i time značajno povećava brzinu transkripcije ove DNK.
Mnogi korepresori mogu regrutovati [[histon-deacetilaza|histon-acetiltransferazne]] (HDAC) [[enzim]]e za promotore. Ovi enzimi kataliziraju hidrolizu acetiliranih lizinskih ostataka, vraćajući pozitivni naboj histonskim proteinima i time vezu između histona i DNK. [[PELP-1]] može djelovati kao [[Transkripcija (genetika)|transkripcija]]alni korepresor za transkripcijske faktore u porodici [[jedarni receptor|jedarnih receptora]] kao što su [[glukokortikoidni receptor]]i.&lt;ref name=&quot;Choi_2004&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Choi YB, Ko JK, Shin J |title=The transcriptional corepressor, PELP1, recruits HDAC2 and masks histones using two separate domains|journal= J Biol Chem |volume= 279 |issue= 49 |pages= 50930–41 |year= 2004| doi =10.1074/jbc.M406831200 |pmid= 15456770|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

===Koaktivatori jedarnih receptora===
Jedarni receptori vežu se za koaktivatore, na način zavisan od [[ligand]]a. Zajednička karakteristika koaktivatora jedarnih receptora je da sadrže jedan ili više LXXLL vezivnih motiva (kontinuirani niz od 5 [[aminokiselina]] gdje je L = leucin i X = bilo koja aminokiselina) koji se nazivaju NR (jedarni receptor) kutije. [[Rendgenska kristalografija|Rendgenskom kristalografijom]] pokazano je da se LXXLL vezivni motivi vežu za žlijeb na površini domena vezivanja liganda jedarnih receptora.&lt;ref name=&quot;pmid9875847&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Shiau AK, Barstad D, Loria PM, Cheng L, Kushner PJ, Agard DA, Greene GL | title = The structural basis of estrogen receptor/coactivator recognition and the antagonism of this interaction by tamoxifen | journal = Cell | volume = 95 | issue = 7 | pages = 927–37 | year = 1998 | pmid = 9875847 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81717-1 | s2cid = 10265320 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Primjeri uključuju:
* ARA (protein povezan s androgenim receptorom)
** [[RNF14|ARA54]] ({{gen|RNF14}})
** [[TGFB1I1|ARA55]] ({{gen|TGFB1I1}})
** [[NCOA4|ARA70]] ({{gen|NCOA4}})
* [[AIRE]]
* [[BCAS3]] (amplificirana sekvenca 3 karcinoma dojke)
* [[CREB-vezujući protein]]
* CRTC (CREB regulirani transkripcijski koaktivator)
** [[CRTC1]] ({{gen|CRTC1}})
** [[CRTC2]] ({{gen|CRTC2}})
** [[CRTC3]] ({{gen|CRTC3}})
* [[CARM1]] (koaktivator-povezan s arginin-metiltransferazom 1) {{gen|CARM1}}
* Koaktivator nuklearnog receptora (NCOA)
** [[NCOA1]]/SRC-1 (koaktivator steroidnog receptora-1)/ {{gen|NCOA1}}
** [[NCOA2]]/GRIP1 (protein koji interreaguje sa glukokortikoidnim receptorom 1)/ TIF2 (transkripcijski posrednički faktor 2) {{gen|NCOA2}}
** [[NCOA3]]/AIB1 (amplifikovan u dojci) {{gen|NCOA3}}
** [[NCOA4]]/ARA70 (protein 70 povezan sa androgenim receptorom) {{gen|NCOA4}}
** [[NCOA5]] ({{gen|NCOA5}})
** [[NCOA6]] ({{gen|NCOA6}})
** [[NCOA7]] ({{gen|NCOA7}})
* [[EP300|p300]] {{gen|EP300}}
* [[PCAF]] (p300/CBP asocijativni faktor) {{gen|PCAF}}&lt;ref name=&quot;Vadlamudi_2001&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Vadlamudi RK, Wang RA, Mazumdar A, Kim Y, Shin J, Sahin A, Kumar R |title=Molecular cloning and characterization of PELP1, a novel human coregulator of estrogen receptor alpha|journal= J Biol Chem |volume= 276 |issue= 41 |pages= 38272–9 |year= 2001| doi =10.1074/jbc.M103783200 |pmid= 11481323|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* PGC1 (koaktivator 1 gama receptora aktiviranog proliferatorom)
** [[PPARGC1A]] ({{gen|PPARGC1A}})
** [[PPARGC1B]] ({{gen|PPARGC1B}})
* PNRC (koaktivator 1 jedarnog receptora bogatog prolinom)
** [[PNRC1]] ({{gen|PNRC1}})
** [[PNRC2]] ({{gen|PNRC2}})

===Korepresori jedarnih receptora===
Korepresorski proteini se također vežu za površinu domena vezivanja liganda jedarnih receptora, ali putem LXXXIXXX(I/L) motiva aminokiselina (gdje je L = leucin, I = izoleucin i X = bilo koja aminokiselina).&lt;ref name=&quot;pmid11845213&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Xu HE, Stanley TB, Montana VG, Lambert MH, Shearer BG, Cobb JE, McKee DD, Galardi CM, Plunket KD, Nolte RT, Parks DJ, Moore JT, Kliewer SA, Willson TM, Stimmel JB | title = Structural basis for antagonist-mediated recruitment of nuclear co-repressors by PPARalpha | journal = [[Nature]] | volume = 415 | issue = 6873 | pages = 813–7 | year = 2002 | pmid = 11845213 | doi = 10.1038/415813a | bibcode = 2002Natur.415..813X | s2cid = 4402122 }}&lt;/ref&gt;  Osim toga, kompresori se preferencijalno vežu za apo (ligand-free) oblik jedarnog receptora (ili eventualno receptora vezanog za antagonist).
* [[SIN3A|CtBP]] 602618 {{gen|SIN3A}} (povezan s histon deacetilazama klase II)
* [[LCOR|LCoR]] (korepresor zavisan od liganda)
* KO-represor jedarnog receptora (NCOR)
** [[Korepresor jedarnog receptora 1|NCOR1]] ({{gen|NCOR1}})
** [[Korepresor jedarnog receptora 2|NCOR2]] ({{gen|NCOR2}})/SMRT (Medijator utišavanja (korepresor) za retinoidne i receptore hormona štitnjače) (povezan s histon deacetilazom-3&lt;ref name=&quot;Choi_2004&quot; /&gt;)
* [[Protein retinoblastoma|Rb]] (protein retinoblastoma) {{gen|RB1}} (povezan s histon deacetilazom-1 i -2)
* RCOR (REST korepresor)
** [[RCOR1]] ({{gen|RCOR1}})
** [[RCOR2]] ({{gen|RCOR2}})
** [[RCOR3]] ({{gen|RCOR3}})
* Sin3
** [[SIN3A]] ({{gen|SIN3A}})
** [[SIN3B]] ({{gen|SIN3B}})
* TIF1 (transkripcijski posrednički faktor 1)
** [[TRIM24]] Trodijelni motiv koji sadrži 24 ({{gen|TRIM24}})
** [[TRIM28]] Trodijelni motiv koji sadrži 28 ({{gen|TRIM28}})
** [[TRIM33]] Trodijelni motiv koji sadrži 33 ({{gen|TRIM33}})

===Dvostruka funkcija aktivator/represori===
* [[NSD1]] ({{gen|NSD1}})
* [[PELP-1]] (protein 1 bogat [[prolin]]om, [[glutamat|glutaminskom kiselinom]] i [[leucin]]om) {{gen|PELP1}}
* [[NRIP1|RIP140]] (protein koji interreaguje s receptorom 140) {{gen|NRIP1}}
* [[YAP1|YAP]]
* [[WWTR1|WWTR1 (TAZ)]]

== ATP-zavisni faktori remodeliranja ==
* [[SWI/SNF]] porodica
* [[Kompleks za remodeliranje strukture hromatina (RSC)|kompleks za remodeliranje strukture hromatina]]
* ISWI protein {{gen|SMARCA1}}, {{gen|SMARCA2}}

==Također pogledajte==
* [[Koaktivator (genetika)]]
* [[Korepresor (genetika)]]
* [[Koregulatori jedarnih receptora]]
* [[Transkripcija (genetika)|Transkripcija]]
* [[Transkripcijski faktor]]
* [[TcoF-DB]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
* {{cite web | url = http://www.nursa.org/ | title = Nuclear Receptor Signaling Atlas (Receptors, Coactivators, Corepressors and Ligands) | access-date = 2008-02-21 | publisher = The NURSA Consortium | quote = an NIH-funded research consortium and database; includes open-access PubMed-indexed journal, ''Nuclear Receptor Signaling'' }}

{{Transkripcija}}
{{Transkripcijski koregulatori}}
[[Kategorija:Ekspresija gena]]
[[Kategorija:Transkripcijski koregulatori]]</text>
      <sha1>gqsno4zmht1yegjzamke1sd6wl61bix</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dan Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536299</id>
    <revision>
      <id>3916800</id>
      <parentid>3916147</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T02:43:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3916800</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6447" sha1="gdms8gqq4oft8pfcua7trdqcy8z94sy" xml:space="preserve">{{Infokutija praznik
| naziv praznika = Dan Ujedinjenih nacija
| vrsta          = međunarodni
| slika          = Flag of United Nations.svg
| veličina_slike = 
| opis_slike     = 
| službeni_naziv = 
| nadimak        = 
| praznik_u      = 
| značenje       = 
| početak        = 24. oktobar
| kraj           = 24. oktobar
| datum          = 
| trajanje       = 
| proslave       = 
| običaji        = 
| povezan_sa     = [[Svjetski dan razvoja informatike]]
}}
'''Dan Ujedinjenih nacija''' godišnji je komemorativni dan, koji odražava službeno stvaranje [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] 24. oktobra 1945. Godine 1947, [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] proglasila je 24. oktobar, godišnjicu [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]], &quot;da bude posvećen upoznavanju ljudi svijeta s ciljevima i dostignućima Ujedinjenih nacija i sticanju njihove podrške za&quot; njihov rad.&lt;ref name=&quot;UN_ARES168II&quot;&gt;{{UN document |docid=A-RES-168(II) |type=Resolution |body=General Assembly |session=2 |resolution_number=168 |access-date=2008-10-24|date=31 October 1947|title=United Nations Day}}&lt;/ref&gt;

Godine 1971, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je dodatnu rezoluciju (Rezolucija Ujedinjenih nacija 2782) kojom se proglašava Dan Ujedinjenih nacija [[Međunarodni praznici|međunarodnim praznikom]] i preporučuje da ga države članice Ujedinjenih nacija obilježavaju kao [[Državni praznik|državni praznik]].&lt;ref name=&quot;UN_ARES2782XXVI&quot;&gt;{{UN document |docid=A-RES-2782(XXVI) |type=Resolution |body=General Assembly |session=-1 |resolution_number=2782 |access-date=2008-10-24|title=Proclamation of United Nations Day as an international holiday|date=6 December 1971}}&lt;/ref&gt;

== Dan saveznika u Drugom svjetskom ratu ==
Prvi događaj pod nazivom &quot;Dan Ujedinjenih nacija&quot; bio je dan solidarnosti i vojnih parada [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznika u Drugom svjetskom ratu]] koji je pokrenuo američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]], vezan za [[Dan američke zastave]] 14. juna 1942, šest mjeseci nakon [[Deklaracija Ujedinjenih nacija|Deklaracije Ujedinjenih nacija]]. Obilježen je u [[New York|New Yorku]] kao parada &quot;New York u ratu&quot;, u Londonu, te od sovjetske i kineske vlade.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.historytoday.com/dan-plesch/united-nations-free-worlds-great-parade|title=The United Nations: The Free World's Great Parade|last=Plesch|first=Dan|date=June 6, 2010|work=History Today|issue=6|volume=60}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://archives.chicagotribune.com/1942/06/14/page/5/article/london-decked-with-flags-for-united-nations|title=London Decked with Flags for United Nations - Other Countries Prepare to Celebrate|date=June 14, 1942|work=Chicago Tribune|page=5|access-date=28. 7. 2026|archive-date=7. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170907123010/http://archives.chicagotribune.com/1942/06/14/page/5/article/london-decked-with-flags-for-united-nations/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=OHocBgAAQBAJ&amp;pg=PA5|title=Wartime Origins and the Future United Nations|last1=Plesch|first1=Dan|last2=Weiss|first2=Thomas G.|date=2015-01-09|publisher=Routledge|isbn=9781134668731|pages=5|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=xWS1yEucBfAC&amp;pg=PT129|title=One World, Big Screen: Hollywood, the Allies, and World War II|last=Bennett|first=M. Todd|date=2012-11-01|publisher=UNC Press Books|isbn=9780807837467|pages=113|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=udEqAAAAQBAJ&amp;pg=PT168|title=The End of the Beginning|last=Churchill|first=Sir Winston S.|date=2013-04-01|publisher=RosettaBooks|isbn=9780795331787|pages=168|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=O_oGDAAAQBAJ&amp;pg=PT48|title=Dilemmas of Internationalism: The American Association for the United Nations and US Foreign Policy, 1941-1948|last=Johnstone|first=Andrew|date=2016-04-22|publisher=Routledge|isbn=9781317150541|language=en}}&lt;/ref&gt;

Obilježavan je tokom cijelog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od 1942. do 1944. Prije osnivanja UN-a, nije bio direktno povezan sa sadašnjim međunarodnim obilježavanjem.

== Obilježavanje ==
Dan UN-a tradicionalno se obilježava širom svijeta sastancima, diskusijama i izložbama o dostignućima i ciljevima organizacije. Godine 1971. Generalna skupština preporučila je da države članice obilježavaju ovaj praznik kao državni praznik.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Waitzman |first=Eren |date=2026-07-06 |title=United Nations Day: The UK and the UN |url=https://lordslibrary.parliament.uk/research-briefings/lln-2019-0123/ |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Nekoliko međunarodnih škola širom svijeta također bi slavilo raznolikost svog studentskog tijela na Dan Ujedinjenih nacija (iako se događaj ne slavi nužno 24. oktobra). Proslave često uključuju večernji program kulturnih predstava i sajam hrane, gdje je dostupna hrana iz cijelog svijeta.

Na Dan Ujedinjenih nacija 1951, [[Poštanska uprava Ujedinjenih nacija]] izdala je prve poštanske marke UN-a, koje su izdate u američkim dolarima u [[Sjedište Ujedinjenih nacija|Sjedištu Ujedinjenih nacija]] u New Yorku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://unstamps.org/about-unpa/history/|title=History - UN Stamps|website=unstamps.org|access-date=2020-01-26}}&lt;/ref&gt;

U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], predsjednik je svake godine izdavao proglas za Dan Ujedinjenih nacija od 1948. do 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=87177|title=Harry S. Truman: Proclamation 2811—United Nations Day, 1948|website=www.presidency.ucsb.edu|access-date=2017-10-29|archive-date=29. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171029233648/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=87177|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Proclamations |url=https://www.federalregister.gov/presidential-documents/proclamations/donald-trump/2025 |access-date=2026-01-25 |website=Federal Register |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na [[Kosovo|Kosovu]], kojim upravlja Privremena administrativna misija, Dan Ujedinjenih nacija je zvanični neradni dan.

== Također pogledajte ==
*[[Nirnberški principi]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.un.org/en/observances/un-day Dan Ujedinjenih nacija]

{{Ujedinjene nacije}}

[[Kategorija:Praznici Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Praznici u oktobru]]</text>
      <sha1>gdms8gqq4oft8pfcua7trdqcy8z94sy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tragedija na Elbrusu 2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536393</id>
    <revision>
      <id>3916741</id>
      <parentid>3915840</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T16:16:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Novosti sa novog brifinga Ministarsta za vanredne situacije Ruske Federacije.</comment>
      <origin>3916741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16101" sha1="hnq8brzbehrn95qjmxx09xvhp2q5uk7" xml:space="preserve">{{Tren}}{{Infokutija događaj
| naziv            = Tragedija na Elbrusu 2026.
| slika            = &lt;!-- ako postoji --&gt;
| opis_slike       =
| datum            = 25. juli 2026.
| mjesto           = Elbrus, Kabardino-Balkarija, Rusija
| koordinate       =
| uzrok            = Naglo pogoršanje vremena, visinska bolest, gubitak orijentacije (pod istragom)
| učesnici         = Sedmočlana ekspedicija iz Bosne i Hercegovine
| broj_mrtvih      = 5
| broj_povrijeđenih =          2
}}

'''Tragedija na Elbrusu 2026.''' bila je planinarska nesreća koja se dogodila 25. jula 2026. tokom završnog uspona na [[Elbrus]], najviši vrh [[Rusija|Rusije]] i [[Evropa|Evrope]]. Nesreća je pogodila sedmočlanu ekspediciju iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja se u trenutku pogoršanja vremenskih uslova nalazila na visini većoj od 5100 metara. Pet članova ekspedicije je poginulo, dok je dvoje preživjelo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.msn.com/en-us/weather/topstories/5-climbers-killed-in-horrific-mountain-disaster/ar-AA28MMLD|title=5 climbers killed in horrific mountain disaster|last=Palmer|first=Ewan|date=28. 7. 2026|website=www.msn.com|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bodies of five climbers found on Russia’s highest mountain|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/mount-elbrus-climbers-bodies-found-russia-highest-mountain|newspaper=The Guardian|date=27. 7. 2026|access-date=1. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Agence|last=France-Presse}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima ruskih istražnih organa, nesreći su doprinijeli naglo pogoršanje vremenskih uslova, smanjena vidljivost, otežana orijentacija i zdravstvene poteškoće povezane s velikom nadmorskom visinom. Nakon nesreće pokrenuta je istraga radi utvrđivanja okolnosti događaja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://rtcg.me/vijesti/bbc/867837/petoro-planinara-iz-bosne-i-hercegovine-poginulo-na-elbrusu-najvisem-vrhu-evrope.html|title=Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo na Elbrusu, najvišem vrhu Evrope|website=RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/vesti/svet/6006557/planinari-bosna-hercegovina-elbrus-kavkaz-rusija-nesreca.html|title=Petoro planinara iz BiH poginulo na Elbrusu, dvojica preživela silazak|website=RTS|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Okolnosti nesreće bile su slične [[Tragedija na Elbrusu 2021.|tragediji na Elbrusu 2021]], u kojoj je također poginulo pet planinara nakon naglog pogoršanja vremenskih uslova tokom silaska s planine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fr.de/panorama/aufstieg-um-jeden-preis-91024358.html|title=Drama in Russland: Schneesturm am Elbrus führt zur Katastrophe|last=Frankfurter|first=Rundschau|date=30. 9. 2021|website=www.fr.de|language=de|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Planina Elbrus ==
Elbrus (5642 m) je ugašeni vulkan smješten u zapadnom dijelu [[Kavkaz (planina)|Kavkaza]] i najviši vrh Rusije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tagesanzeiger.ch/elbrus-sechs-bergsteiger-sterben-in-schneesturm-693668837187|title=Schneesturm tötet sechs Bergsteiger am höchsten Gipfel Russlands|date=27. 7. 2026|website=Tages-Anzeiger|language=de|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema uobičajenoj geografskoj podjeli Evrope, smatra se i najvišim vrhom evropskog kontinenta. Planina se nalazi u ruskoj republici [[Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkariji]].

Standardna južna ruta na Elbrus tehnički se smatra manje zahtjevnom u odnosu na mnoge druge vrhove slične visine, ali uspon predstavlja ozbiljan izazov zbog velike nadmorske visine, promjenjivih vremenskih uslova i rizika od visinske bolesti. Iako se standardna južna ruta smatra tehnički manje zahtjevnom od mnogih drugih visokih planina, Elbrus je poznat po velikom broju nesreća. Procjenjuje se da na planini godišnje pogine između 15 i 30 osoba, najčešće zbog naglih promjena vremena, visinske bolesti, pothlađenosti i gubitka orijentacije.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/vise-od-400-mrtvih-u-dvadeset-godina-elbrus-ubija-zato-sto-izgleda-kao-lagan-uspon/|title=Više od 400 mrtvih u dvadeset godina: Elbrus ubija zato što izgleda kao lagan uspon|date=26. 7. 2026|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Najzahtjevniji faktori uspona povezani su s visinom iznad 5000 metara, gdje smanjena količina kisika otežava fizički napor, kao i s naglim promjenama vremena koje mogu dovesti do snažnog vjetra, snježnih padavina i gubitka orijentacije.

Elbrus je dio izazova poznatog kao [[Sedam vrhova]] (''Seven Summits''), zbog čega ga svake godine posjećuju planinari iz različitih dijelova svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.alpineinstitute.com/articles/seven-summits/|title=Seven Summits {{!}} Climb the 7 Summits with AAI|last=Site|first=American Alpine Institute|date=16. 9. 2025|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Ekspedicija ==
Ekspediciju je činio sedmočlani tim alpinista iz [[Zenica|Zenice]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;[https://www.reuters.com/world/europe/five-bosnian-climbers-feared-dead-russias-mount-elbrus-2026-07-26/ Five Bosnian climbers confirmed dead on Russia's Mount Elbrus], Reuters.com. Objavljeno 26. 7. 2026. Pristupljeno 1. 8. 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.krone.at/4234102|title=Wettersturz wird zur Todesfalle für 5 Alpinisten|last=krone.at|date=27. 7. 2026|website=Kronen Zeitung|language=de|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Među njima su bili članovi Gorske službe spašavanja Zenica i Planinarskog društva &quot;Vedro&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vijesti.ba/clanak/767007/svih-pet-poginulih-bh-planinara-u-rusiji-su-iz-zenice|title=Svih pet poginulih bh. planinara u Rusiji su iz Zenice|website=vijesti.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Učesnici ekspedicije imali su prethodno iskustvo u visokogorskom planinarenju, uključujući uspone na planine iznad 5000 metara nadmorske visine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.rs/region/planinar-preziveo-elbrus-poginuli-planinari-iz-bih/|title=Preživeli planinar iz BiH otkrio šta se desilo na Elbrusu i kako je pet penjača iz Zenice izgubilo život|date=27. 7. 2026|website=N1 Info RS|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Pripreme za ekspediciju trajale su više mjeseci, a planiranje puta i logistika obavljeni su ranije.

Cilj ekspedicije bio je uspon na zapadni vrh Elbrusa, visok 5642 metra. Završni uspon planiran je tokom noći, što je uobičajena praksa na visokim planinama zbog stabilnijih temperatura i uslova u ranim jutarnjim satima.

== Tok događaja ==
Sedmočlana grupa započela je završni uspon 24. jula 2026. bez lokalnih vodiča, koristeći standardnu južnu rutu prema zapadnom vrhu Elbrusa. U početku uspona vremenski uslovi bili su povoljni. Tokom noći između 24. i 25. jula došlo je do naglog pogoršanja vremena, uz pojavu snažnog vjetra, snježnih padavina i guste magle.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/globus/1060231/ruski-istrazni-komitet-pokrenuo-krivicni-postupak-zbog-smrti-pet-alpinista-iz-bih|title=Ruski istražni komitet pokrenuo krivični postupak zbog smrti pet alpinista iz BiH|date=26. 7. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Kaukasus: Mindestens sechs Bergsteiger am Elbrus gestorben|url=https://www.spiegel.de/ausland/kaukasus-mindestens-sechs-bergsteiger-am-elbrus-gestorben-a-5fe0d2b7-eb23-4c7b-8e42-f6a28f2b0d2a|newspaper=Der Spiegel|date=26. 7. 2026|access-date=1. 8. 2026|issn=2195-1349|language=de}}&lt;/ref&gt; Podaci ruskih spasilačkih službi govore da je brzina vjetra tokom noći porasla s približno 45 na oko 70 km/h, uz snježne padavine i izrazito smanjenu vidljivost.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Na visini većoj od 5100 metara vidljivost je postala izrazito ograničena, zbog čega je grupa izgubila orijentaciju. Istovremeno su se kod pojedinih članova pojavili zdravstveni problemi povezani s velikom nadmorskom visinom i izlaganjem hladnoći.

Ekspedicija je prekinula pokušaj uspona i započela povratak prema nižim dijelovima planine. Tokom povratka dvojica članova više nisu bila sposobna za samostalno kretanje.

Jedan od planinara, Kemal Vidimlić, krenuo je prema nižim dijelovima planine kako bi obavijestio spasilačke službe,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; dok je Haris Adilović ostao je s ostalim članovima ekspedicije do dolaska pomoći.

== Spasilačka akcija ==
Nakon dojave o nesreći pokrenuta je akcija traganja i spašavanja na području Elbrusa. U akciji je učestvovalo između 16 i 18 spasilaca iz Ministarstva za vanredne situacije Ruske Federacije (MČS), Elbruskog visokogorskog spasilačkog odreda i drugih specijalizovanih spasilačkih službi angažovanih na području Kavkaza. Zbog nepovoljnih vremenskih uslova evakuacija tijela privremeno je bila obustavljena, te je završena u više faza.

Spasilačka operacija odvijala se u otežanim vremenskim uslovima. Snažan vjetar, niske temperature, snježne padavine i smanjena vidljivost usporavali su kretanje spasilačkih ekipa i otežavali pristup području na kojem se nalazila ekspedicija.

Spasioci su najprije pronašli dvojicu preživjelih članova ekspedicije i transportovali ih na nižu nadmorsku visinu, gdje im je pružena medicinska pomoć.

Nakon toga nastavljena je potraga za ostalim članovima grupe. Tijela stradalih planinara pronađena su na području sedla Elbrusa, između istočnog i zapadnog vrha planine, na nadmorskoj visini od približno 5350 metara.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Zbog visokog rizika za spasioce i nepovoljnih vremenskih uslova, izvlačenje tijela obavljeno je u nekoliko faza. Nakon završetka akcije tijela su spuštena u podnožje planine i predata nadležnim organima radi identifikacije i daljih procedura.

Tokom iste spasilačke operacije evakuisano je i tijelo jednog ruskog planinara koji je stradao u odvojenom incidentu na Elbrusu i nije bio povezan sa ekspedicijom iz Bosne i Hercegovine.

== Istraga ==
Regionalni ogranak Istražnog komiteta Ruske Federacije za Kabardino-Balkarsku Republiku pokrenuo je istragu radi utvrđivanja okolnosti nesreće.

Istraga je obuhvatila pregled mjesta događaja, analizu vremenskih uslova, prikupljanje izjava preživjelih članova ekspedicije i spasilačkog osoblja, kao i pregled komunikacije između učesnika ekspedicije i službi uključenih u akciju spašavanja.

Prema preliminarnim nalazima, nesreća je povezana s kombinacijom više faktora, uključujući naglu promjenu vremenskih uslova, gubitak vidljivosti, otežanu orijentaciju i fizičke posljedice boravka na velikoj nadmorskoj visini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gripped.com/news/five-die-in-decent-of-mount-elbrus-in-russia/|title=Five Die In Decent Of Mount Elbrus in Russia|last=Barnes|first=Dave|date=29. 7. 2026|website=Gripped Magazine|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Dana 6. augusta 2026. predstavnici Ministarstva za vanredne situacije Ruske Federacije i Ruske alpinističke federacije na zajedničkom brifingu u Naljčiku iznijeli su preliminarne procjene o mogućim uzrocima nesreće. Prema njihovim navodima, tragediji su najvjerovatnije doprinijeli izuzetno nepovoljni vremenski uslovi, nagli pad atmosferskog pritiska, veoma niske temperature, moguća dezorijentacija grupe i neadekvatna priprema za uslove na Elbrusu. Istovremeno je naglašeno da zvanična istraga još nije završena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/ruski-spasioci-o-uzroku-tragedije-na-elbrusu-veliku-ulogu-odigrali-su-vremenski-uslovi-ali-i-drugi-faktori/260806130|title=Ruski spasioci o uzroku tragedije na Elbrusu: Veliku ulogu odigrali su vremenski uslovi, ali i drugi faktori|date=6. 8. 2026|website=Klix.ba|language=|access-date=6. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Stradali i preživjeli ==
U nesreći je poginulo pet članova ekspedicije iz Bosne i Hercegovine:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/imena-stradalih-planinara-elbrus/975109|title=Poznata imena planinara iz Zenice stradalih na Elbrusu|last=Selimović|first=Adnan|date=26. 7. 2026|website=Nezavisne novine|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/1060119/ruski-mediji-pet-drzavljana-bih-poginulo-na-planini-elbrus|title=Ruski mediji: Pet državljana BiH poginulo na planini Elbrus|date=26. 7. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

* Alma Okanović;
* Denis Okanović;
* dr. Meliha Čaušević;
* Nermin Talam;
* Almir Krivdić

Među poginulima bili su članovi Gorske službe spašavanja Zenica i Planinarskog društva &quot;Vedro&quot;.

Nesreću su preživjeli Haris Adilović i Kemal Vidimlić. Nakon spašavanja zbrinuti su zbog posljedica izloženosti niskim temperaturama i uslovima velike nadmorske visine.

== Ekspedicija iz Hercegovine ==
U vrijeme nesreće na području Kavkaza nalazila se i druga ekspedicija iz Bosne i Hercegovine, sastavljena od alpinista iz [[Gacko|Gacka]], [[Bileća|Bileće]] i [[Trebinje|Trebinja]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Cilj ove ekspedicije bio je uspon na [[Kazbek]] i Elbrus. Članovi dvije bosanskohercegovačke grupe susreli su se 24. jula 2026. na području Elbrusa, gdje su razgovarali o uslovima na planini i planovima za završni uspon.

Hercegovačka ekspedicija započela je pokušaj uspona iste noći, ali je na visini od približno 5400 metara odlučila prekinuti uspon zbog pogoršanja vremenskih uslova, snažnog vjetra i smanjene vidljivosti.

Nakon povratka u bazni kamp članovi ekspedicije nisu odmah imali informacije o stanju zeničke grupe. O nesreći su saznali nakon uspostavljanja kontakta sa drugim učesnicima i spasilačkim službama.

Njihovi iskazi korišteni su u rekonstrukciji vremenskih uslova koji su vladali na planini u vrijeme nesreće.

== Reakcije ==
Vlada i druge institucije Bosne i Hercegovine, kao i lokalne vlasti u Zenici, objavile su saopćenja povodom nesreće i izrazile saučešće porodicama poginulih.

Nakon nesreće, [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]], putem Ambasade u Ruskoj Federaciji, uz podršku [[Zenica|Grada Zenice]] i federalnih vlasti, koordiniralo je aktivnosti s ruskim institucijama i zeničkim GSS-om.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/crna-hronika/ambasador-bih-u-rusiji-ivan-orlic-razgovarao-sam-s-nasim-prezivjelim-drzavljanima-u-soku-su/260727071|title=Ambasador BiH u Rusiji Ivan Orlić: Razgovarao sam s našim preživjelim državljanima, u šoku su|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kasumovic-s-gss-om-i-vladom-fbih-koordinira-povratak-prezivjelih-i-tijela-stradalih/260727140|title=Kasumović s GSS-om i Vladom FBiH koordinira povratak preživjelih i tijela stradalih|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Aktivnosti ambasade odnosile su se na pružanje konzularne pomoći preživjelim članovima ekspedicije, identifikaciju stradalih i organizaciju transporta posmrtnih ostataka u Bosnu i Hercegovinu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/konakovic-dopremanje-tijela-stradalih-bh-planinara-moguce-tek-nakon-identifikacije-i-obdukcije/260727153|title=Konaković: Dopremanje tijela stradalih bh. planinara moguće tek nakon identifikacije i obdukcije|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Planinarske organizacije iz Bosne i Hercegovine i regiona također su objavile saopćenja u kojima su se osvrnule na nesreću i zahvalile ruskim spasilačkim službama koje su učestvovale u akciji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/planinarski-savez-rs-a-izrazio-saucesce-porodicama-poginulih-zenickih-planinara/260726091|title=Planinarski savez RS-a izrazio saučešće porodicama poginulih zeničkih planinara|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Elbrus]]
* [[Visinska bolest]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Tragedija na Elbrusu 2026}}

[[Kategorija:2026. u Rusiji]]
[[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nesreće na planinama]]
[[Kategorija:Elbrus]]
[[Kategorija:Smrtni slučajevi na planinama]]</text>
      <sha1>hnq8brzbehrn95qjmxx09xvhp2q5uk7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916742</id>
      <parentid>3916741</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T16:19:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Istraga */</comment>
      <origin>3916742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16132" sha1="q1qe8kzyg78ehcn74if3cm7mrl2o38w" xml:space="preserve">{{Tren}}{{Infokutija događaj
| naziv            = Tragedija na Elbrusu 2026.
| slika            = &lt;!-- ako postoji --&gt;
| opis_slike       =
| datum            = 25. juli 2026.
| mjesto           = Elbrus, Kabardino-Balkarija, Rusija
| koordinate       =
| uzrok            = Naglo pogoršanje vremena, visinska bolest, gubitak orijentacije (pod istragom)
| učesnici         = Sedmočlana ekspedicija iz Bosne i Hercegovine
| broj_mrtvih      = 5
| broj_povrijeđenih =          2
}}

'''Tragedija na Elbrusu 2026.''' bila je planinarska nesreća koja se dogodila 25. jula 2026. tokom završnog uspona na [[Elbrus]], najviši vrh [[Rusija|Rusije]] i [[Evropa|Evrope]]. Nesreća je pogodila sedmočlanu ekspediciju iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja se u trenutku pogoršanja vremenskih uslova nalazila na visini većoj od 5100 metara. Pet članova ekspedicije je poginulo, dok je dvoje preživjelo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.msn.com/en-us/weather/topstories/5-climbers-killed-in-horrific-mountain-disaster/ar-AA28MMLD|title=5 climbers killed in horrific mountain disaster|last=Palmer|first=Ewan|date=28. 7. 2026|website=www.msn.com|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bodies of five climbers found on Russia’s highest mountain|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/mount-elbrus-climbers-bodies-found-russia-highest-mountain|newspaper=The Guardian|date=27. 7. 2026|access-date=1. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Agence|last=France-Presse}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima ruskih istražnih organa, nesreći su doprinijeli naglo pogoršanje vremenskih uslova, smanjena vidljivost, otežana orijentacija i zdravstvene poteškoće povezane s velikom nadmorskom visinom. Nakon nesreće pokrenuta je istraga radi utvrđivanja okolnosti događaja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://rtcg.me/vijesti/bbc/867837/petoro-planinara-iz-bosne-i-hercegovine-poginulo-na-elbrusu-najvisem-vrhu-evrope.html|title=Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo na Elbrusu, najvišem vrhu Evrope|website=RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/vesti/svet/6006557/planinari-bosna-hercegovina-elbrus-kavkaz-rusija-nesreca.html|title=Petoro planinara iz BiH poginulo na Elbrusu, dvojica preživela silazak|website=RTS|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Okolnosti nesreće bile su slične [[Tragedija na Elbrusu 2021.|tragediji na Elbrusu 2021]], u kojoj je također poginulo pet planinara nakon naglog pogoršanja vremenskih uslova tokom silaska s planine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fr.de/panorama/aufstieg-um-jeden-preis-91024358.html|title=Drama in Russland: Schneesturm am Elbrus führt zur Katastrophe|last=Frankfurter|first=Rundschau|date=30. 9. 2021|website=www.fr.de|language=de|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Planina Elbrus ==
Elbrus (5642 m) je ugašeni vulkan smješten u zapadnom dijelu [[Kavkaz (planina)|Kavkaza]] i najviši vrh Rusije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tagesanzeiger.ch/elbrus-sechs-bergsteiger-sterben-in-schneesturm-693668837187|title=Schneesturm tötet sechs Bergsteiger am höchsten Gipfel Russlands|date=27. 7. 2026|website=Tages-Anzeiger|language=de|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema uobičajenoj geografskoj podjeli Evrope, smatra se i najvišim vrhom evropskog kontinenta. Planina se nalazi u ruskoj republici [[Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkariji]].

Standardna južna ruta na Elbrus tehnički se smatra manje zahtjevnom u odnosu na mnoge druge vrhove slične visine, ali uspon predstavlja ozbiljan izazov zbog velike nadmorske visine, promjenjivih vremenskih uslova i rizika od visinske bolesti. Iako se standardna južna ruta smatra tehnički manje zahtjevnom od mnogih drugih visokih planina, Elbrus je poznat po velikom broju nesreća. Procjenjuje se da na planini godišnje pogine između 15 i 30 osoba, najčešće zbog naglih promjena vremena, visinske bolesti, pothlađenosti i gubitka orijentacije.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/vise-od-400-mrtvih-u-dvadeset-godina-elbrus-ubija-zato-sto-izgleda-kao-lagan-uspon/|title=Više od 400 mrtvih u dvadeset godina: Elbrus ubija zato što izgleda kao lagan uspon|date=26. 7. 2026|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Najzahtjevniji faktori uspona povezani su s visinom iznad 5000 metara, gdje smanjena količina kisika otežava fizički napor, kao i s naglim promjenama vremena koje mogu dovesti do snažnog vjetra, snježnih padavina i gubitka orijentacije.

Elbrus je dio izazova poznatog kao [[Sedam vrhova]] (''Seven Summits''), zbog čega ga svake godine posjećuju planinari iz različitih dijelova svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.alpineinstitute.com/articles/seven-summits/|title=Seven Summits {{!}} Climb the 7 Summits with AAI|last=Site|first=American Alpine Institute|date=16. 9. 2025|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Ekspedicija ==
Ekspediciju je činio sedmočlani tim alpinista iz [[Zenica|Zenice]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;[https://www.reuters.com/world/europe/five-bosnian-climbers-feared-dead-russias-mount-elbrus-2026-07-26/ Five Bosnian climbers confirmed dead on Russia's Mount Elbrus], Reuters.com. Objavljeno 26. 7. 2026. Pristupljeno 1. 8. 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.krone.at/4234102|title=Wettersturz wird zur Todesfalle für 5 Alpinisten|last=krone.at|date=27. 7. 2026|website=Kronen Zeitung|language=de|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Među njima su bili članovi Gorske službe spašavanja Zenica i Planinarskog društva &quot;Vedro&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vijesti.ba/clanak/767007/svih-pet-poginulih-bh-planinara-u-rusiji-su-iz-zenice|title=Svih pet poginulih bh. planinara u Rusiji su iz Zenice|website=vijesti.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Učesnici ekspedicije imali su prethodno iskustvo u visokogorskom planinarenju, uključujući uspone na planine iznad 5000 metara nadmorske visine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.rs/region/planinar-preziveo-elbrus-poginuli-planinari-iz-bih/|title=Preživeli planinar iz BiH otkrio šta se desilo na Elbrusu i kako je pet penjača iz Zenice izgubilo život|date=27. 7. 2026|website=N1 Info RS|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Pripreme za ekspediciju trajale su više mjeseci, a planiranje puta i logistika obavljeni su ranije.

Cilj ekspedicije bio je uspon na zapadni vrh Elbrusa, visok 5642 metra. Završni uspon planiran je tokom noći, što je uobičajena praksa na visokim planinama zbog stabilnijih temperatura i uslova u ranim jutarnjim satima.

== Tok događaja ==
Sedmočlana grupa započela je završni uspon 24. jula 2026. bez lokalnih vodiča, koristeći standardnu južnu rutu prema zapadnom vrhu Elbrusa. U početku uspona vremenski uslovi bili su povoljni. Tokom noći između 24. i 25. jula došlo je do naglog pogoršanja vremena, uz pojavu snažnog vjetra, snježnih padavina i guste magle.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/globus/1060231/ruski-istrazni-komitet-pokrenuo-krivicni-postupak-zbog-smrti-pet-alpinista-iz-bih|title=Ruski istražni komitet pokrenuo krivični postupak zbog smrti pet alpinista iz BiH|date=26. 7. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Kaukasus: Mindestens sechs Bergsteiger am Elbrus gestorben|url=https://www.spiegel.de/ausland/kaukasus-mindestens-sechs-bergsteiger-am-elbrus-gestorben-a-5fe0d2b7-eb23-4c7b-8e42-f6a28f2b0d2a|newspaper=Der Spiegel|date=26. 7. 2026|access-date=1. 8. 2026|issn=2195-1349|language=de}}&lt;/ref&gt; Podaci ruskih spasilačkih službi govore da je brzina vjetra tokom noći porasla s približno 45 na oko 70 km/h, uz snježne padavine i izrazito smanjenu vidljivost.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Na visini većoj od 5100 metara vidljivost je postala izrazito ograničena, zbog čega je grupa izgubila orijentaciju. Istovremeno su se kod pojedinih članova pojavili zdravstveni problemi povezani s velikom nadmorskom visinom i izlaganjem hladnoći.

Ekspedicija je prekinula pokušaj uspona i započela povratak prema nižim dijelovima planine. Tokom povratka dvojica članova više nisu bila sposobna za samostalno kretanje.

Jedan od planinara, Kemal Vidimlić, krenuo je prema nižim dijelovima planine kako bi obavijestio spasilačke službe,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; dok je Haris Adilović ostao je s ostalim članovima ekspedicije do dolaska pomoći.

== Spasilačka akcija ==
Nakon dojave o nesreći pokrenuta je akcija traganja i spašavanja na području Elbrusa. U akciji je učestvovalo između 16 i 18 spasilaca iz Ministarstva za vanredne situacije Ruske Federacije (MČS), Elbruskog visokogorskog spasilačkog odreda i drugih specijalizovanih spasilačkih službi angažovanih na području Kavkaza. Zbog nepovoljnih vremenskih uslova evakuacija tijela privremeno je bila obustavljena, te je završena u više faza.

Spasilačka operacija odvijala se u otežanim vremenskim uslovima. Snažan vjetar, niske temperature, snježne padavine i smanjena vidljivost usporavali su kretanje spasilačkih ekipa i otežavali pristup području na kojem se nalazila ekspedicija.

Spasioci su najprije pronašli dvojicu preživjelih članova ekspedicije i transportovali ih na nižu nadmorsku visinu, gdje im je pružena medicinska pomoć.

Nakon toga nastavljena je potraga za ostalim članovima grupe. Tijela stradalih planinara pronađena su na području sedla Elbrusa, između istočnog i zapadnog vrha planine, na nadmorskoj visini od približno 5350 metara.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Zbog visokog rizika za spasioce i nepovoljnih vremenskih uslova, izvlačenje tijela obavljeno je u nekoliko faza. Nakon završetka akcije tijela su spuštena u podnožje planine i predata nadležnim organima radi identifikacije i daljih procedura.

Tokom iste spasilačke operacije evakuisano je i tijelo jednog ruskog planinara koji je stradao u odvojenom incidentu na Elbrusu i nije bio povezan sa ekspedicijom iz Bosne i Hercegovine.

== Istraga ==
Regionalni ogranak Istražnog komiteta Ruske Federacije za Kabardino-Balkarsku Republiku pokrenuo je istragu radi utvrđivanja okolnosti nesreće.

Istraga je obuhvatila pregled mjesta događaja, analizu vremenskih uslova, prikupljanje izjava preživjelih članova ekspedicije i spasilačkog osoblja, kao i pregled komunikacije između učesnika ekspedicije i službi uključenih u akciju spašavanja.

Prema preliminarnim nalazima, nesreća je povezana s kombinacijom više faktora, uključujući naglu promjenu vremenskih uslova, gubitak vidljivosti, otežanu orijentaciju i fizičke posljedice boravka na velikoj nadmorskoj visini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gripped.com/news/five-die-in-decent-of-mount-elbrus-in-russia/|title=Five Die In Decent Of Mount Elbrus in Russia|last=Barnes|first=Dave|date=29. 7. 2026|website=Gripped Magazine|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Dana 6. augusta 2026. predstavnici Ministarstva za vanredne situacije Ruske Federacije i Ruske alpinističke federacije na zajedničkom brifingu u Naljčiku iznijeli su preliminarne procjene o mogućim uzrocima nesreće. Prema njihovim navodima, tragediji su najvjerovatnije doprinijeli izuzetno nepovoljni vremenski uslovi, nagli pad atmosferskog pritiska, veoma niske temperature, moguća dezorijentacija grupe i neadekvatna priprema za uslove na Elbrusu, na šta se od ranije sumnjalo. Istovremeno je naglašeno da zvanična istraga još nije završena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/ruski-spasioci-o-uzroku-tragedije-na-elbrusu-veliku-ulogu-odigrali-su-vremenski-uslovi-ali-i-drugi-faktori/260806130|title=Ruski spasioci o uzroku tragedije na Elbrusu: Veliku ulogu odigrali su vremenski uslovi, ali i drugi faktori|date=6. 8. 2026|website=Klix.ba|language=|access-date=6. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Stradali i preživjeli ==
U nesreći je poginulo pet članova ekspedicije iz Bosne i Hercegovine:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/imena-stradalih-planinara-elbrus/975109|title=Poznata imena planinara iz Zenice stradalih na Elbrusu|last=Selimović|first=Adnan|date=26. 7. 2026|website=Nezavisne novine|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/1060119/ruski-mediji-pet-drzavljana-bih-poginulo-na-planini-elbrus|title=Ruski mediji: Pet državljana BiH poginulo na planini Elbrus|date=26. 7. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

* Alma Okanović;
* Denis Okanović;
* dr. Meliha Čaušević;
* Nermin Talam;
* Almir Krivdić

Među poginulima bili su članovi Gorske službe spašavanja Zenica i Planinarskog društva &quot;Vedro&quot;.

Nesreću su preživjeli Haris Adilović i Kemal Vidimlić. Nakon spašavanja zbrinuti su zbog posljedica izloženosti niskim temperaturama i uslovima velike nadmorske visine.

== Ekspedicija iz Hercegovine ==
U vrijeme nesreće na području Kavkaza nalazila se i druga ekspedicija iz Bosne i Hercegovine, sastavljena od alpinista iz [[Gacko|Gacka]], [[Bileća|Bileće]] i [[Trebinje|Trebinja]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Cilj ove ekspedicije bio je uspon na [[Kazbek]] i Elbrus. Članovi dvije bosanskohercegovačke grupe susreli su se 24. jula 2026. na području Elbrusa, gdje su razgovarali o uslovima na planini i planovima za završni uspon.

Hercegovačka ekspedicija započela je pokušaj uspona iste noći, ali je na visini od približno 5400 metara odlučila prekinuti uspon zbog pogoršanja vremenskih uslova, snažnog vjetra i smanjene vidljivosti.

Nakon povratka u bazni kamp članovi ekspedicije nisu odmah imali informacije o stanju zeničke grupe. O nesreći su saznali nakon uspostavljanja kontakta sa drugim učesnicima i spasilačkim službama.

Njihovi iskazi korišteni su u rekonstrukciji vremenskih uslova koji su vladali na planini u vrijeme nesreće.

== Reakcije ==
Vlada i druge institucije Bosne i Hercegovine, kao i lokalne vlasti u Zenici, objavile su saopćenja povodom nesreće i izrazile saučešće porodicama poginulih.

Nakon nesreće, [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]], putem Ambasade u Ruskoj Federaciji, uz podršku [[Zenica|Grada Zenice]] i federalnih vlasti, koordiniralo je aktivnosti s ruskim institucijama i zeničkim GSS-om.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/crna-hronika/ambasador-bih-u-rusiji-ivan-orlic-razgovarao-sam-s-nasim-prezivjelim-drzavljanima-u-soku-su/260727071|title=Ambasador BiH u Rusiji Ivan Orlić: Razgovarao sam s našim preživjelim državljanima, u šoku su|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kasumovic-s-gss-om-i-vladom-fbih-koordinira-povratak-prezivjelih-i-tijela-stradalih/260727140|title=Kasumović s GSS-om i Vladom FBiH koordinira povratak preživjelih i tijela stradalih|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Aktivnosti ambasade odnosile su se na pružanje konzularne pomoći preživjelim članovima ekspedicije, identifikaciju stradalih i organizaciju transporta posmrtnih ostataka u Bosnu i Hercegovinu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/konakovic-dopremanje-tijela-stradalih-bh-planinara-moguce-tek-nakon-identifikacije-i-obdukcije/260727153|title=Konaković: Dopremanje tijela stradalih bh. planinara moguće tek nakon identifikacije i obdukcije|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Planinarske organizacije iz Bosne i Hercegovine i regiona također su objavile saopćenja u kojima su se osvrnule na nesreću i zahvalile ruskim spasilačkim službama koje su učestvovale u akciji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/planinarski-savez-rs-a-izrazio-saucesce-porodicama-poginulih-zenickih-planinara/260726091|title=Planinarski savez RS-a izrazio saučešće porodicama poginulih zeničkih planinara|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Elbrus]]
* [[Visinska bolest]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Tragedija na Elbrusu 2026}}

[[Kategorija:2026. u Rusiji]]
[[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nesreće na planinama]]
[[Kategorija:Elbrus]]
[[Kategorija:Smrtni slučajevi na planinama]]</text>
      <sha1>q1qe8kzyg78ehcn74if3cm7mrl2o38w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916743</id>
      <parentid>3916742</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T16:20:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Istraga */</comment>
      <origin>3916743</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16134" sha1="b8uso1wwagtg3gnpu1jno1ud4ecvj9q" xml:space="preserve">{{Tren}}{{Infokutija događaj
| naziv            = Tragedija na Elbrusu 2026.
| slika            = &lt;!-- ako postoji --&gt;
| opis_slike       =
| datum            = 25. juli 2026.
| mjesto           = Elbrus, Kabardino-Balkarija, Rusija
| koordinate       =
| uzrok            = Naglo pogoršanje vremena, visinska bolest, gubitak orijentacije (pod istragom)
| učesnici         = Sedmočlana ekspedicija iz Bosne i Hercegovine
| broj_mrtvih      = 5
| broj_povrijeđenih =          2
}}

'''Tragedija na Elbrusu 2026.''' bila je planinarska nesreća koja se dogodila 25. jula 2026. tokom završnog uspona na [[Elbrus]], najviši vrh [[Rusija|Rusije]] i [[Evropa|Evrope]]. Nesreća je pogodila sedmočlanu ekspediciju iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja se u trenutku pogoršanja vremenskih uslova nalazila na visini većoj od 5100 metara. Pet članova ekspedicije je poginulo, dok je dvoje preživjelo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.msn.com/en-us/weather/topstories/5-climbers-killed-in-horrific-mountain-disaster/ar-AA28MMLD|title=5 climbers killed in horrific mountain disaster|last=Palmer|first=Ewan|date=28. 7. 2026|website=www.msn.com|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bodies of five climbers found on Russia’s highest mountain|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/mount-elbrus-climbers-bodies-found-russia-highest-mountain|newspaper=The Guardian|date=27. 7. 2026|access-date=1. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Agence|last=France-Presse}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima ruskih istražnih organa, nesreći su doprinijeli naglo pogoršanje vremenskih uslova, smanjena vidljivost, otežana orijentacija i zdravstvene poteškoće povezane s velikom nadmorskom visinom. Nakon nesreće pokrenuta je istraga radi utvrđivanja okolnosti događaja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://rtcg.me/vijesti/bbc/867837/petoro-planinara-iz-bosne-i-hercegovine-poginulo-na-elbrusu-najvisem-vrhu-evrope.html|title=Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo na Elbrusu, najvišem vrhu Evrope|website=RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/vesti/svet/6006557/planinari-bosna-hercegovina-elbrus-kavkaz-rusija-nesreca.html|title=Petoro planinara iz BiH poginulo na Elbrusu, dvojica preživela silazak|website=RTS|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Okolnosti nesreće bile su slične [[Tragedija na Elbrusu 2021.|tragediji na Elbrusu 2021]], u kojoj je također poginulo pet planinara nakon naglog pogoršanja vremenskih uslova tokom silaska s planine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fr.de/panorama/aufstieg-um-jeden-preis-91024358.html|title=Drama in Russland: Schneesturm am Elbrus führt zur Katastrophe|last=Frankfurter|first=Rundschau|date=30. 9. 2021|website=www.fr.de|language=de|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Planina Elbrus ==
Elbrus (5642 m) je ugašeni vulkan smješten u zapadnom dijelu [[Kavkaz (planina)|Kavkaza]] i najviši vrh Rusije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tagesanzeiger.ch/elbrus-sechs-bergsteiger-sterben-in-schneesturm-693668837187|title=Schneesturm tötet sechs Bergsteiger am höchsten Gipfel Russlands|date=27. 7. 2026|website=Tages-Anzeiger|language=de|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema uobičajenoj geografskoj podjeli Evrope, smatra se i najvišim vrhom evropskog kontinenta. Planina se nalazi u ruskoj republici [[Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkariji]].

Standardna južna ruta na Elbrus tehnički se smatra manje zahtjevnom u odnosu na mnoge druge vrhove slične visine, ali uspon predstavlja ozbiljan izazov zbog velike nadmorske visine, promjenjivih vremenskih uslova i rizika od visinske bolesti. Iako se standardna južna ruta smatra tehnički manje zahtjevnom od mnogih drugih visokih planina, Elbrus je poznat po velikom broju nesreća. Procjenjuje se da na planini godišnje pogine između 15 i 30 osoba, najčešće zbog naglih promjena vremena, visinske bolesti, pothlađenosti i gubitka orijentacije.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/vise-od-400-mrtvih-u-dvadeset-godina-elbrus-ubija-zato-sto-izgleda-kao-lagan-uspon/|title=Više od 400 mrtvih u dvadeset godina: Elbrus ubija zato što izgleda kao lagan uspon|date=26. 7. 2026|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Najzahtjevniji faktori uspona povezani su s visinom iznad 5000 metara, gdje smanjena količina kisika otežava fizički napor, kao i s naglim promjenama vremena koje mogu dovesti do snažnog vjetra, snježnih padavina i gubitka orijentacije.

Elbrus je dio izazova poznatog kao [[Sedam vrhova]] (''Seven Summits''), zbog čega ga svake godine posjećuju planinari iz različitih dijelova svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.alpineinstitute.com/articles/seven-summits/|title=Seven Summits {{!}} Climb the 7 Summits with AAI|last=Site|first=American Alpine Institute|date=16. 9. 2025|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Ekspedicija ==
Ekspediciju je činio sedmočlani tim alpinista iz [[Zenica|Zenice]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;[https://www.reuters.com/world/europe/five-bosnian-climbers-feared-dead-russias-mount-elbrus-2026-07-26/ Five Bosnian climbers confirmed dead on Russia's Mount Elbrus], Reuters.com. Objavljeno 26. 7. 2026. Pristupljeno 1. 8. 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.krone.at/4234102|title=Wettersturz wird zur Todesfalle für 5 Alpinisten|last=krone.at|date=27. 7. 2026|website=Kronen Zeitung|language=de|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Među njima su bili članovi Gorske službe spašavanja Zenica i Planinarskog društva &quot;Vedro&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vijesti.ba/clanak/767007/svih-pet-poginulih-bh-planinara-u-rusiji-su-iz-zenice|title=Svih pet poginulih bh. planinara u Rusiji su iz Zenice|website=vijesti.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Učesnici ekspedicije imali su prethodno iskustvo u visokogorskom planinarenju, uključujući uspone na planine iznad 5000 metara nadmorske visine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.rs/region/planinar-preziveo-elbrus-poginuli-planinari-iz-bih/|title=Preživeli planinar iz BiH otkrio šta se desilo na Elbrusu i kako je pet penjača iz Zenice izgubilo život|date=27. 7. 2026|website=N1 Info RS|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Pripreme za ekspediciju trajale su više mjeseci, a planiranje puta i logistika obavljeni su ranije.

Cilj ekspedicije bio je uspon na zapadni vrh Elbrusa, visok 5642 metra. Završni uspon planiran je tokom noći, što je uobičajena praksa na visokim planinama zbog stabilnijih temperatura i uslova u ranim jutarnjim satima.

== Tok događaja ==
Sedmočlana grupa započela je završni uspon 24. jula 2026. bez lokalnih vodiča, koristeći standardnu južnu rutu prema zapadnom vrhu Elbrusa. U početku uspona vremenski uslovi bili su povoljni. Tokom noći između 24. i 25. jula došlo je do naglog pogoršanja vremena, uz pojavu snažnog vjetra, snježnih padavina i guste magle.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/globus/1060231/ruski-istrazni-komitet-pokrenuo-krivicni-postupak-zbog-smrti-pet-alpinista-iz-bih|title=Ruski istražni komitet pokrenuo krivični postupak zbog smrti pet alpinista iz BiH|date=26. 7. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Kaukasus: Mindestens sechs Bergsteiger am Elbrus gestorben|url=https://www.spiegel.de/ausland/kaukasus-mindestens-sechs-bergsteiger-am-elbrus-gestorben-a-5fe0d2b7-eb23-4c7b-8e42-f6a28f2b0d2a|newspaper=Der Spiegel|date=26. 7. 2026|access-date=1. 8. 2026|issn=2195-1349|language=de}}&lt;/ref&gt; Podaci ruskih spasilačkih službi govore da je brzina vjetra tokom noći porasla s približno 45 na oko 70 km/h, uz snježne padavine i izrazito smanjenu vidljivost.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Na visini većoj od 5100 metara vidljivost je postala izrazito ograničena, zbog čega je grupa izgubila orijentaciju. Istovremeno su se kod pojedinih članova pojavili zdravstveni problemi povezani s velikom nadmorskom visinom i izlaganjem hladnoći.

Ekspedicija je prekinula pokušaj uspona i započela povratak prema nižim dijelovima planine. Tokom povratka dvojica članova više nisu bila sposobna za samostalno kretanje.

Jedan od planinara, Kemal Vidimlić, krenuo je prema nižim dijelovima planine kako bi obavijestio spasilačke službe,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; dok je Haris Adilović ostao je s ostalim članovima ekspedicije do dolaska pomoći.

== Spasilačka akcija ==
Nakon dojave o nesreći pokrenuta je akcija traganja i spašavanja na području Elbrusa. U akciji je učestvovalo između 16 i 18 spasilaca iz Ministarstva za vanredne situacije Ruske Federacije (MČS), Elbruskog visokogorskog spasilačkog odreda i drugih specijalizovanih spasilačkih službi angažovanih na području Kavkaza. Zbog nepovoljnih vremenskih uslova evakuacija tijela privremeno je bila obustavljena, te je završena u više faza.

Spasilačka operacija odvijala se u otežanim vremenskim uslovima. Snažan vjetar, niske temperature, snježne padavine i smanjena vidljivost usporavali su kretanje spasilačkih ekipa i otežavali pristup području na kojem se nalazila ekspedicija.

Spasioci su najprije pronašli dvojicu preživjelih članova ekspedicije i transportovali ih na nižu nadmorsku visinu, gdje im je pružena medicinska pomoć.

Nakon toga nastavljena je potraga za ostalim članovima grupe. Tijela stradalih planinara pronađena su na području sedla Elbrusa, između istočnog i zapadnog vrha planine, na nadmorskoj visini od približno 5350 metara.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Zbog visokog rizika za spasioce i nepovoljnih vremenskih uslova, izvlačenje tijela obavljeno je u nekoliko faza. Nakon završetka akcije tijela su spuštena u podnožje planine i predata nadležnim organima radi identifikacije i daljih procedura.

Tokom iste spasilačke operacije evakuisano je i tijelo jednog ruskog planinara koji je stradao u odvojenom incidentu na Elbrusu i nije bio povezan sa ekspedicijom iz Bosne i Hercegovine.

== Istraga ==
Regionalni ogranak Istražnog komiteta Ruske Federacije za Kabardino-Balkarsku Republiku pokrenuo je istragu radi utvrđivanja okolnosti nesreće.

Istraga je obuhvatila pregled mjesta događaja, analizu vremenskih uslova, prikupljanje izjava preživjelih članova ekspedicije i spasilačkog osoblja, kao i pregled komunikacije između učesnika ekspedicije i službi uključenih u akciju spašavanja.

Prema preliminarnim nalazima, nesreća je povezana s kombinacijom više faktora, uključujući naglu promjenu vremenskih uslova, gubitak vidljivosti, otežanu orijentaciju i fizičke posljedice boravka na velikoj nadmorskoj visini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gripped.com/news/five-die-in-decent-of-mount-elbrus-in-russia/|title=Five Die In Decent Of Mount Elbrus in Russia|last=Barnes|first=Dave|date=29. 7. 2026|website=Gripped Magazine|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Dana 6. augusta 2026. predstavnici Ministarstva za vanredne situacije Ruske Federacije i Ruske alpinističke federacije na zajedničkom brifingu u Naljčiku iznijeli su preliminarne procjene o mogućim uzrocima nesreće. Prema njihovim navodima, tragediji su najvjerovatnije doprinijeli izuzetno nepovoljni vremenski uslovi, nagli pad atmosferskog pritiska, veoma niske temperature, moguća dezorijentacija grupe i neadekvatna priprema za uslove na Elbrusu, na šta se i od ranije sumnjalo. Istovremeno je naglašeno da zvanična istraga još nije završena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/ruski-spasioci-o-uzroku-tragedije-na-elbrusu-veliku-ulogu-odigrali-su-vremenski-uslovi-ali-i-drugi-faktori/260806130|title=Ruski spasioci o uzroku tragedije na Elbrusu: Veliku ulogu odigrali su vremenski uslovi, ali i drugi faktori|date=6. 8. 2026|website=Klix.ba|language=|access-date=6. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Stradali i preživjeli ==
U nesreći je poginulo pet članova ekspedicije iz Bosne i Hercegovine:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/imena-stradalih-planinara-elbrus/975109|title=Poznata imena planinara iz Zenice stradalih na Elbrusu|last=Selimović|first=Adnan|date=26. 7. 2026|website=Nezavisne novine|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/1060119/ruski-mediji-pet-drzavljana-bih-poginulo-na-planini-elbrus|title=Ruski mediji: Pet državljana BiH poginulo na planini Elbrus|date=26. 7. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

* Alma Okanović;
* Denis Okanović;
* dr. Meliha Čaušević;
* Nermin Talam;
* Almir Krivdić

Među poginulima bili su članovi Gorske službe spašavanja Zenica i Planinarskog društva &quot;Vedro&quot;.

Nesreću su preživjeli Haris Adilović i Kemal Vidimlić. Nakon spašavanja zbrinuti su zbog posljedica izloženosti niskim temperaturama i uslovima velike nadmorske visine.

== Ekspedicija iz Hercegovine ==
U vrijeme nesreće na području Kavkaza nalazila se i druga ekspedicija iz Bosne i Hercegovine, sastavljena od alpinista iz [[Gacko|Gacka]], [[Bileća|Bileće]] i [[Trebinje|Trebinja]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Cilj ove ekspedicije bio je uspon na [[Kazbek]] i Elbrus. Članovi dvije bosanskohercegovačke grupe susreli su se 24. jula 2026. na području Elbrusa, gdje su razgovarali o uslovima na planini i planovima za završni uspon.

Hercegovačka ekspedicija započela je pokušaj uspona iste noći, ali je na visini od približno 5400 metara odlučila prekinuti uspon zbog pogoršanja vremenskih uslova, snažnog vjetra i smanjene vidljivosti.

Nakon povratka u bazni kamp članovi ekspedicije nisu odmah imali informacije o stanju zeničke grupe. O nesreći su saznali nakon uspostavljanja kontakta sa drugim učesnicima i spasilačkim službama.

Njihovi iskazi korišteni su u rekonstrukciji vremenskih uslova koji su vladali na planini u vrijeme nesreće.

== Reakcije ==
Vlada i druge institucije Bosne i Hercegovine, kao i lokalne vlasti u Zenici, objavile su saopćenja povodom nesreće i izrazile saučešće porodicama poginulih.

Nakon nesreće, [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]], putem Ambasade u Ruskoj Federaciji, uz podršku [[Zenica|Grada Zenice]] i federalnih vlasti, koordiniralo je aktivnosti s ruskim institucijama i zeničkim GSS-om.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/crna-hronika/ambasador-bih-u-rusiji-ivan-orlic-razgovarao-sam-s-nasim-prezivjelim-drzavljanima-u-soku-su/260727071|title=Ambasador BiH u Rusiji Ivan Orlić: Razgovarao sam s našim preživjelim državljanima, u šoku su|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kasumovic-s-gss-om-i-vladom-fbih-koordinira-povratak-prezivjelih-i-tijela-stradalih/260727140|title=Kasumović s GSS-om i Vladom FBiH koordinira povratak preživjelih i tijela stradalih|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Aktivnosti ambasade odnosile su se na pružanje konzularne pomoći preživjelim članovima ekspedicije, identifikaciju stradalih i organizaciju transporta posmrtnih ostataka u Bosnu i Hercegovinu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/konakovic-dopremanje-tijela-stradalih-bh-planinara-moguce-tek-nakon-identifikacije-i-obdukcije/260727153|title=Konaković: Dopremanje tijela stradalih bh. planinara moguće tek nakon identifikacije i obdukcije|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Planinarske organizacije iz Bosne i Hercegovine i regiona također su objavile saopćenja u kojima su se osvrnule na nesreću i zahvalile ruskim spasilačkim službama koje su učestvovale u akciji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/planinarski-savez-rs-a-izrazio-saucesce-porodicama-poginulih-zenickih-planinara/260726091|title=Planinarski savez RS-a izrazio saučešće porodicama poginulih zeničkih planinara|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Elbrus]]
* [[Visinska bolest]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Tragedija na Elbrusu 2026}}

[[Kategorija:2026. u Rusiji]]
[[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nesreće na planinama]]
[[Kategorija:Elbrus]]
[[Kategorija:Smrtni slučajevi na planinama]]</text>
      <sha1>b8uso1wwagtg3gnpu1jno1ud4ecvj9q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Erupcija planine Baekdu 946.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536469</id>
    <revision>
      <id>3916823</id>
      <parentid>3916700</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T08:34:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3916823</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11033" sha1="osbfyve5o7yzr70yc2fq22svkorag45" xml:space="preserve">[[Datoteka:Millenium-Eruption-map.jpg|thumb|desno|300px|Mapa Milenijumske erupcije]]
Erupcija planine [[Baekdu]], stratovulkana na granici Sjeverne Koreje i Kine, poznatog i kao Čangbaišan, dogodila se krajem 946. godine.&lt;ref&gt;Oppenheimer, Clive; Wacker, Lukas; Xu, Jiandong; Galván, Juan Diego; Stoffel, Markus; Guillet, Sébastien; Corona, Christophe; Sigl, Michael; Di Cosmo, Nicola; Hajdas, Irka; Pan, Bo; Breuker, Remco; Schneider, Lea; Esper, Jan; Fei, Jie; Hammond, James O. S.; Büntgen, Ulf (15 February 2017). &quot;Multi-proxy dating the 'Millennium Eruption' of Changbaishan to late 946 AD&quot;. Quaternary Science Reviews. 158: 164–171. Bibcode:2017QSRv..158..164O. doi:10.1016/j.quascirev.2016.12.024. hdl:1887/71591. ISSN 0277-3791. S2CID 56233614.&lt;/ref&gt; Ovaj događaj poznat je kao Milenijumska erupcija ili erupcija Tiančija.&lt;ref&gt;Wei, Haiquan; Wang, Yu; Jin, Jinyu; Gao, Ling; Yun, Sung-Hyo; Jin, Bolu (June 2007). &quot;Timescale and evolution of the intracontinental Tianchi volcanic shield and ignimbrite-forming eruption, Changbaishan, Northeast China&quot;. Lithos. 96 (1–2): 315–324. Bibcode:2007Litho..96..315W. doi:10.1016/j.lithos.2006.10.004.&lt;/ref&gt; To je jedna od najsnažnijih vulkanskih erupcija u zabilježenoj historiji; klasifikovana je prema najkonzervativnijim procjenama kao VEI 6, a u drugima kao VEI 7.&lt;ref&gt;Horn, S (2000). &quot;Volatile emission during the eruption of Baitoushan Volcano (China/North Korea) ca. 969 AD&quot;. Bull Volcanol. 61 (8): 537–555. Bibcode:2000BVol...61..537H. doi:10.1007/s004450050004. S2CID 129624918.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Yang, Qingyuan; Jenkins, Susanna F.; Lerner, Geoffrey A.; Li, Weiran; Suzuki, Takehiko; McLean, Danielle; Derkachev, A. N.; Utkin, I. V.; Wei, Haiquan; Xu, Jiandong; Pan, Bo (23 October 2021). &quot;The Millennium Eruption of Changbaishan Tianchi Volcano is VEI 6, not 7&quot;. Bulletin of Volcanology. 83 (11): 74. Bibcode:2021BVol...83...74Y. doi:10.1007/s00445-021-01487-8. hdl:10356/160061. ISSN 1432-0819. S2CID 239461051.&lt;/ref&gt;

Erupcija je izbacila oko 13-47 kubnih kilometara magme (ekvivalent guste stijene) i formirala kalderu, koja sada sadrži jezero ([[Rajsko jezero]]). Erupcija je imala dvije faze, od kojih je svaka uključivala plinijski ispad i piroklastični tok te eruptirale [[Magma|magme]] različitog sastava.&lt;ref&gt;Pan, Bo; de Silva, Shanaka L.; Xu, Jiandong; Chen, Zhengquan; Miggins, Daniel P.; Wei, Haiquan (1 September 2017). &quot;The VEI-7 Millennium eruption, Changbaishan-Tianchi volcano, China/DPRK: New field, petrological, and chemical constraints on stratigraphy, volcanology, and magma dynamics&quot;. Journal of Volcanology and Geothermal Research. 343: 45–59. Bibcode:2017JVGR..343...45P. doi:10.1016/j.jvolgeores.2017.05.029.&lt;/ref&gt; Prosječno 5 cm plinijskog pepela i koignimbritskog pepela prekrilo je oko 1.500.000 km2 Japanskog mora i sjevernog Japana. Ovaj sloj pepela nazvan je &quot;pepeo Baegdusan-Tomakomai&quot; (B-Tm) i vrijedan je marker horizont za korelaciju regionalnih sedimentnih arhiva u i oko Japanskog mora. Milenijumska erupcija bila je jedna od najvećih i najsnažnijih erupcija u posljednjih 5.000 godina, uz [[Minojska erupcija|minojsku erupciju]] There, erupciju jezera Taupō kod Hatepea (oko 230. godine nove ere), erupciju jezera Ilopango 431. godine nove ere, erupciju planine Samalasa 1257. godine u blizini planine Rinjani i erupciju planine Tambora 1815. godine.

== Datum ==
Sloj pepela erupcije je neprocjenjiv marker horizont za datiranje i povezivanje regionalnih i globalnih sedimentnih arhiva, budući da se dokazi o erupciji nalaze širom [[Japansko more|Japanskog mora]]. Stoga je vrijeme ove erupcije bilo jedna od najintenzivnije proučavanih tema u vulkanologiji planine Baekdu, prije konačnog određivanja datuma krajem 946. godine.

== Datum ==
Sloj pepela erupcije je neprocjenjiv marker horizont za datiranje i povezivanje regionalnih i globalnih sedimentnih arhiva, budući da se dokazi o erupciji nalaze širom [[Japansko more|Japanskog mora]]. Stoga je vrijeme ove erupcije bilo jedna od najintenzivnije proučavanih tema u vulkanologiji planine Baekdu, prije konačnog određivanja datuma krajem 946. godine.

=== Datiranje ugljikom-14 ===
Precizan [[Datiranje ugljikom-14|ugljikov (radiokarbonski)]] datum za Milenijumsku erupciju postignut je nakon brojnih mjerenja izvršenih na panjevima drveća koja su posječena i ugljenisana tokom erupcije. Ova radiokarbonska mjerenja su uparena sa kalibracionom krivom kako bi se datum ograničio na period između 938. i 946. godine. Dalja ograničenja datuma dobijena su kada je glavni [[šiljak ugljika-14 774-775.]] godine (Mijake događaj) identifikovan u jednom od panjeva drveća posječenih erupcijom. Izbrojano je tačno 172 prstenova između ovog Mijake događaja iz 774.-775. godine i ruba kore, što implicira da je drvo uništeno 946. godine nove ere. Ovaj datum podržava onaj dobijen iz modela starosti [[grenland]]skog ledenog jezgra. Komenditni i trahitski [[vulkan]]ski stakleni komadići sa [[Hemija|hemijskim]] otiscima povezanim sa Milenijumskom erupcijom pronađeni su u grenlandskom ledenom jezgru, a položaj odgovara datumu 946.-947. godine. Panj sa očuvanim prstenovima i događaj Mijake iz 774-775. godine, te identifikacija sloja tefre u precizno datiranim [[led]]enim jezgrama Grenlanda ukazuju na nedvosmislen datum Milenijumske erupcije 946. godine.

=== Historijski zapisi ===
Nekoliko [[Meteorologija|meteoroloških]] fenomena zabilježenih u drevnoj Koreji i Japanu tokom sredine X stoljeća, možda je uzrokovano Milenijumskom erupcijom. Nihon Kirjaku (Japanska hronika):
&lt;blockquote&gt;Dana 19. februara 944. godine, oko ponoći, drmusajući zvukovi iznad.&lt;/blockquote&gt;

Još jedan sličan, ali kasniji zapis iz Gorjeose (Historije Gorjeoa) opisuje, u palati u Kaesŏngu, glasan poremećaj:
&lt;blockquote&gt;U prvoj godini vladavine cara Džeongdžonga (946. godine), začuli su se nebeski bubnjevi. Te godine nebo je tutnjalo i vikalo, bila je amnestija.&lt;/blockquote&gt;

Kaesong je udaljen otprilike 470 km od vulkana Baekdu, udaljenosti na kojoj se možda čula Milenijumska erupcija. Osim toga, Anali Kofukudžija zabilježili su posebno zanimljivo zapažanje u Nari, u Japanu:&lt;ref&gt;Chen, Zhengquan; Chen, Zheng (11 March 2021). &quot;Identifying references to volcanic eruptions in Chinese historical records&quot;. Geological Society, London, Special Publications. 510 (1): 271–289. Bibcode:2021GSLSP.510..271C. doi:10.1144/sp510-2020-86. Retrieved 26 April 2024.&lt;/ref&gt;
&lt;blockquote&gt;Dana 3. novembra 946. godine, uvečer, bijeli pepeo je lagano padao poput [[snijeg]]a.&lt;/blockquote&gt;
&quot;Bijeli pepeo&quot; je možda bio bijeli, komenditski, što predstavlja prvi period pada pepela B-Tm. Tri mjeseca kasnije, Dai Nihon Kokiroku (Stari dnevnici Japana) i Nihon Kirjaku (Japanska hronika) dokumentirali su glasan poremećaj istog dana:
&lt;blockquote&gt;Dana 7. februara 947. godine, na nebu se začuo [[zvuk]], poput [[Grom|grmljavine]].&lt;/blockquote&gt;

=== Ledena jezgra i prstenovi drveća ===
Hronologija ledenih jezgara&lt;ref&gt;Sigl, M.; Winstrup, M.; McConnell, J. R.; Welten, K. C.; Plunkett, G.; Ludlow, F.; Büntgen, U.; Caffee, M.; Chellman, N.; Dahl-Jensen, D.; Fischer, H.; Kipfstuhl, S.; Kostick, C.; Maselli, O. J.; Mekhaldi, F. (8 July 2015). &quot;Timing and climate forcing of volcanic eruptions for the past 2,500 years&quot;. Nature. 523 (7562): 543–549. Bibcode:2015Natur.523..543S. doi:10.1038/nature14565. hdl:11104/0270307. ISSN 1476-4687. PMID 26153860. S2CID 4462058.&lt;/ref&gt; i datiranje prstenova drveća omogućavaju izuzetno precizno datiranje na tačnu kalendarsku godinu, za bilo koju dubinu leda u našoj eri ili za bilo koji prstena drveća, uz praktičnu sigurnost u pogledu starosti. Riolitne i trahitske krhotine vulkanskog stakla s hemijskim otiscima milenijumske magme pronađene su na dubini leda datiranoj tačno na 946-947. godinu, što efektivno potvrđuje da se erupcija dogodila u posljednja 3 mjeseca 946. godine nove ere.&lt;ref&gt;Sun, Chunqing; Plunkett, Gill; Liu, Jiaqi; Zhao, Hongli; Sigl, Michael; McConnell, Joseph R.; Pilcher, Jonathan R.; Vinther, Bo; Steffensen, J. P.; Hall, Valerie (28 January 2014). &quot;Ash from Changbaishan Millennium eruption recorded in Greenland ice: Implications for determining the eruption's timing and impact: SUN ET. AL. MILLENNIUM ERUPTION ASH IN GREENLAND&quot;. Geophysical Research Letters. 41 (2): 694–701. doi:10.1002/2013GL058642. S2CID 53985654.&lt;/ref&gt;

Daljnja potvrda došla je iz studija prstenova drveta subfosilnog [[ariš]]a koji je bio zatrpan i uništen tokom početne erupcije. Drvo je u samom vremenu erupcije bilo živo i zabilježilo je atmosferske hemijske promjene tokom velikog skokaugljika-14 774-775. godine nove ere. Između ovog događaja i najudaljenijeg prstena postoji tačno 172 prstena, što implicira da je drvo uništeno 946. godine nove ere. Ovo pruža nedvosmislen datum Milenijumske erupcije.

== Klimatski efekti ==
Smatra se da je Milenijumska erupcija emitovala ogromnu masu isparljivih materija u [[Stratosfera|stratosferu]], što je vjerovatno rezultiralo velikim svjetskim klimatskim uticajem, iako novije studije ukazuju na to da je Milenijumska erupcija vulkana Baekdu možda bila ograničena na regionalne klimatske efekte.&lt;ref&gt;Xu, Jiandong; Pan, Bo; Liu, Tanzhuo; Hajdas, Irka; Zhao, Bo; Yu, Hongmei; Liu, Ruoxin; Zhao, Ping (15 January 2013). &quot;Climatic impact of the Millennium eruption of Changbaishan volcano in China: New insights from high-precision radiocarbon wiggle-match dating&quot;. Geophysical Research Letters. 40 (1): 54–59. Bibcode:2013GeoRL..40...54X. doi:10.1029/2012gl054246. ISSN 0094-8276. S2CID 37314098.&lt;/ref&gt; Međutim, postoje neke meteorološke anomalije u periodu 945–948. godine koje se mogu povezati s Milenijumskom erupcijom.&lt;ref&gt;Fei, J (2006). &quot;The possible climatic impact in China of Iceland's Eldgja eruption inferred from historical sources&quot;. Climatic Change. 76 (3–4): 443–457. Bibcode:2006ClCh...76..443F. doi:10.1007/s10584-005-9012-3. S2CID 129296868.&lt;/ref&gt; Smatra se da je događaj uzrokovao vulkansku zimu.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Meteorološka anomalija
!Izvor
|-
|4. apr. 945.
|Obimno je sniježilo
|''Stara historija pet dinastija''
|-
|28. nov. 946.
|Poledica
|''Stara historija pet dinastija''
|-
|7. dec. 946.
|Veliki mraz, [[magla]] i inja prekrili su sve [[biljke]]
|''Stara historija pet dinastija''
|-
|31. jan. 947.
|[[Snijeg]] je padao deset dana, što je uzrokovalo nedovoljno snabdijevanje hranom i glad.
|''Stara historija pet dinastija'', ''Zizhi Tongjian''
|-
|24. feb. 947. do 23. apr. 947.
|Toplo proljeće
|Japanski historijski meteorološki materijali
|-
|14. maj. 947.
|[[Mraz]] i hladnoća kao u vrijeme oštre zime
|Japanski historijski meteorološki materijali
|-
|16. dec. 947.
|Poledica
|''Stara historija pet dinastija''
|-
|25. dec. 947.
|Poledica
|''Stara historija pet dinastija''
|-
|6. jan. 948.
|Poledica
|''Stara historija pet dinastija''
|-
|24. okt. 948.
|Sniježilo je u Kaifengu
|''Stara historija pet dinastija''
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Vulkani]]</text>
      <sha1>osbfyve5o7yzr70yc2fq22svkorag45</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kontraobavještajni rad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536481</id>
    <revision>
      <id>3916766</id>
      <parentid>3916721</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:54:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3916766</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27325" sha1="91qscwht95srfdqhnact8bwnwqx1ype" xml:space="preserve">{{Obavještajni rad}}
[[Datoteka:Civilian Photo Technicians (in back of jeep) working for Counter Intelligence Corps, are accounted for by Captain... - NARA - 198977.tif|mini|desno|300px|Civilni fototehničari koji su radili za Kontraobavještajni korpus (SAD) prolaze kontrolu na [[sigurnosni kontrolni punkt|sigurnosnom kontrolnom punktu]] u [[Potsdam]]u, [[Njemačka]], 14. jula 1945.]]
'''Kontraobavještajni rad''', '''kontraobavještajna djelatnost''' ili '''KOR''', i njegova osnovna poddisciplina, '''kontrašpijunaža''', obuhvataju aktivnosti usmjerene na zaštitu [[obavještajna služba|obavještajnog sistema]] neke države ili organizacije od djelovanja protivničkih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Johnson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=William R. |title=Thwarting Enemies at Home and Abroad: How to be a Counterintelligence Officer |url=https://books.google.ba/books/about/Thwarting_Enemies_at_Home_and_Abroad.html?id=yqJ8mAEACAAJ |publisher=Georgetown University Press |year=2009 |isbn=978-1-58901-255-4 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To uključuje prikupljanje podataka i provođenje mjera radi sprječavanja [[špijunaža|špijunaže]], [[sabotaža|sabotaže]], [[atentat]]a i drugih [[obavještajna djelatnost|obavještajnih aktivnosti]] koje provode strane države, organizacije ili pojedinci, ili koje se izvode u njihovo ime.

U mnogim državama postoji više institucija nadležnih za različite aspekte kontraobavještajne djelatnosti, kao što su unutrašnja sigurnost, vanjska obavještajna zaštita i [[sprječavanje i suzbijanje terorizma]]. U pojedinim državama te su nadležnosti organizovane u okviru [[policija|policije]], kao što je [[Federalni istražni biro]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok druge imaju posebne civilne sigurnosne službe, poput britanske [[MI5]].&lt;ref name=&quot;DCAF_2020&quot;&gt;{{cite report |title=Counterintelligence and Law Enforcement Functions in the Intelligence Sector |url=https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf |publisher=DCAF – Geneva Centre for Security Sector Governance |year=2020 |isbn=92-9222-549-9 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MI5_Law_Oversight&quot;&gt;{{cite web |title=Law, oversight and ethics |url=https://www.mi5.gov.uk/how-we-work/law-oversight-and-ethics |website=MI5 - The Security Service |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje i države u kojima su obavještajne i kontraobavještajne funkcije objedinjene u jednoj instituciji, kao što je [[Kanadska sigurnosno-obavještajna služba]] (CSIS).

== Historija ==

[[Datoteka:Great Game cartoon from 1878.jpg|mini|desno|300px|Politička karikatura koja prikazuje afganistanskog emira [[Sher Ali Khan]]a u društvu njegovih &quot;prijatelja&quot; – [[Ruski medvjed|ruskog medvjeda]] i [[Lav|britanskog lava]] (1878). Tokom [[Velika igra|Velike igre]] obje sile razvile su sistematske oblike špijunaže i nadzora širom regije.]]
Savremene metode špijunaže i specijalizovane državne obavještajne službe razvijale su se krajem 19. stoljeća. Važnu ulogu u tom procesu imala je [[Velika igra]] – strateško suparništvo između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] za prevlast u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] između 1830. i 1895. Kako bi odgovorila na ruske ambicije u regiji i zaštitila svoje interese u Britanskoj Indiji, [[Indijska državna služba]] razvila je sistem nadzora, obavještajnog rada i kontraobavještajne zaštite. Postojanje ovog prikrivenog sukoba dodatno je popularizovalo [[Rudyard Kipling]] u svom poznatom [[špijunski roman|špijunskom romanu]] ''[[Kim (roman)|Kim]]'' (1901),&lt;ref name=&quot;Kipling_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Kipling |first=Rudyard |title=Kim |series=Línea de Sombra. Serie Azul |translator=Julio Izquierdo Crocelles |publisher=Ediciones Del Sol |year=1995 |isbn=978-950-9413-63-4 |url=https://books.google.ba/books?id=ROSW5PYPN8gC |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; u kojem je Veliku igru prikazao kao neprekidni sukob obavještajnih i špijunskih službi.&lt;ref name=&quot;Davies_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Davies |first=Philip H. J. |title=Intelligence and Government in Britain and the United States: A Comparative Perspective |volume=1–2 |url=https://books.google.ba/books?id=D3KIwYA_QyAC |publisher=ABC-CLIO |date=2012 |isbn=978-1-4408-0281-2 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje specijalizovanih obavještajnih i kontraobavještajnih organizacija bilo je usko povezano s kolonijalnim suparništvom velikih evropskih sila i ubrzanim razvojem vojne tehnologije. Kako je špijunaža postajala sve značajniji instrument međunarodne politike, javila se potreba da se dotadašnje policijske i sigurnosne službe prošire funkcijama otkrivanja i suzbijanja djelovanja stranih obavještajnih službi. U tom kontekstu, [[Evidenzbureau]], osnovan u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1850, od kraja 19. stoljeća imao je zadatak suzbijanja aktivnosti [[Panslavizam|panslavističkog]] pokreta koji je djelovao iz [[Srbija|Srbije]].&lt;ref name=&quot;Moritz_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Moritz |first=Verena |title=The transformation of secret services |url=https://scilog.fwf.ac.at/en/magazine/the-transformation-of-secret-services |website=Scilog |year=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon posljedica [[Dreyfusova afera|Dreyfusove afere]] (1894–1906) u [[Francuska|Francuskoj]], odgovornost za vojnu kontrašpijunažu 1899. preuzela je [[Sûreté|Sûreté générale]], institucija koja je prvobitno bila nadležna za održavanje javnog reda i sigurnosti, a djelovala je pod nadzorom [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske|ministarstva unutrašnjih poslova]].&lt;ref name=&quot;AASSDN_Historique&quot;&gt;{{cite web |title=Bref historique des services français, depuis 1871 |url=https://www.aassdn.org/hsvEXhis01.html |website=Anciens des Services Spéciaux de la Défense Nationale (AASSDN) |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Okhranka group photo.jpg|mini|desno|300px|[[Ohrana]], osnovana 1880, bila je zadužena za suzbijanje neprijateljske špijunaže protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Fotografija pripadnika petrogradske Ohrane iz 1905.]]
[[Ohrana]] je osnovana 1880. radi sprječavanja i suzbijanja političkog terorizma i ljevičarskih revolucionarnih pokreta u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], ali je istovremeno bila zadužena i za suzbijanje neprijateljske špijunaže.&lt;ref name=&quot;Fischer_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njena glavna meta bili su revolucionarni pokreti, čiji su pripadnici često djelovali iz inostranstva i odatle planirali subverzivne aktivnosti. U [[Pariz]]u je uspostavljena posebna ispostava kojom je rukovodio [[Pyotr Rachkovsky]], zadužena za praćenje njihovog djelovanja. Ohrana je koristila različite metode, uključujući [[Tajna operacija|tajne operacije]], [[prikriveni agent|prikrivene agente]] i ''perlustraciju'', odnosno presretanje i čitanje privatne prepiske. Posebno je postala poznata po korištenju [[agent provokator|agenata provokatora]], koji su često uspijevali infiltrirati revolucionarne organizacije.&lt;ref name=&quot;Thatcher_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Thatcher |editor-first=Ian D. |title=Late Imperial Russia: Problems and prospects |url=https://www.jstor.org/stable/jj.15976626 |publisher=Manchester University Press |year=2005 |doi=10.7765/9781526166418 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća pojedine države počele su osnivati integrisane kontraobavještajne službe koje su bile neposredno podređene državnim vlastima. Britanska vlada je 1909. osnovala [[MI6|Biro tajne službe]], prvu nezavisnu međuresornu instituciju s potpunom odgovornošću za koordinaciju državnih kontraobavještajnih aktivnosti.

Nakon intenzivnog zalaganja [[William Melville|Williama Melvillea]], koji je britanskim vlastima pribavio njemačke planove mobilizacije i dokaze o njemačkoj finansijskoj podršci [[Buri|Burima]], britanska vlada je 1903. odobrila osnivanje novog obavještajnog odjela u okviru [[War Office]]a pod nazivom MO3, koji je kasnije preimenovan u MO5, a na čije je čelo postavljen Melville. Djelujući tajno iz stana u [[London]]u, Melville je rukovodio i kontraobavještajnim i vanjskim obavještajnim operacijama, oslanjajući se na iskustvo i međunarodne kontakte stečene tokom rada u [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]].

Zbog uspješnog rada dotadašnjih obavještajnih struktura, Vladin odbor za obavještajne poslove, uz podršku [[Richard Haldane|Richarda Haldanea]] i [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], osnovao je 1909. [[MI6|Biro tajne službe]] kao zajedničku inicijativu Ministarstva pomorstva (''Admiralty''), Ministarstva rata (''War Office'') i Ministarstva vanjskih poslova (''Foreign Office'') radi koordinacije tajnih obavještajnih operacija u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i inostranstvu, s posebnim naglaskom na aktivnosti [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Za prvog direktora imenovan je kapetan [[Mansfield Smith-Cumming|Sir George Mansfield Smith-Cumming]], poznat pod kodnim imenom &quot;C&quot;.&lt;ref name=&quot;SIS_MI6_2008&quot;&gt;{{cite web |title=SIS or MI6. What's in a name? |url=http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926133058/http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-date=26. 9. 2008 |website=Secret Intelligence Service (SIS) |year=2008 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1910. [[MI6|Biro tajne službe]] podijeljen je na službu za vanjsko obavještajno djelovanje i domaću kontraobavještajnu službu. Posljednjom je rukovodio sir [[Vernon Kell]], a njen prvobitni zadatak bio je ublažavanje zabrinutosti javnosti zbog navodne rasprostranjenosti njemačke špijunaže u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].&lt;ref name=&quot;Andrew_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Defence_of_the_Realm.html?id=njWH7cW3aLAC |publisher=Penguin Books |year=2012 |isbn=978-0-7181-9744-5 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da služba nije imala policijska ovlaštenja, Kell je usko sarađivao sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]] [[Scotland Yard]]a, kojim je rukovodio [[Basil Thomson]]. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uspio je osujetiti djelovanje indijskih revolucionara koji su sarađivali s [[Njemačka|Njemačkom]]. Za razliku od ranijeg sistema, u kojem su pojedini državni resori i vojne službe djelovali uglavnom samostalno, uz malo ili nimalo međusobne koordinacije, novoosnovani [[MI6|Biro tajne službe]]' bio je međuresorna institucija koja je svoje obavještajne izvještaje dostavljala svim nadležnim državnim organima.&lt;ref name=&quot;Walton_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Walton |first=Calder |title=Empire of Secrets: British Intelligence, the Cold War, and the Twilight of Empire |url=https://books.google.ba/books?id=9TXJAwAAQBAJ |publisher=Overlook Press |year=2013 |isbn=978-1-4683-1043-6 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Time su vlade prvi put dobile centralizovan, nezavisan obavještajni i kontraobavještajni aparat koji je djelovao i u mirnodopskim uslovima, s uređenim registrima, definisanim procedurama i stalnom organizacijskom strukturom, za razliku od dotadašnjeg pretežno ''ad hoc'' pristupa.

[[Datoteka:Putin-Stasi-Ausweis.png|mini|desno|300px|Identifikacijska iskaznica [[Stasi]]ja iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], izdana sadašnjem predsjedniku [[Rusija|Rusije]] [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]]. Kao i druge sigurnosne službe komunističkih država, Stasi je u velikoj mjeri primjenjivao metode kontrašpijunaže radi nadzora i represije nad civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Schmeidel |first=John Christian |title=Stasi: Shield and Sword of the Party |chapter=Origins and developments of the East German secret police: Disruptions and breakouts |edition=1 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203018415/stasi-john-christian-schmeidel |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-0-203-01841-5 |doi=10.4324/9780203018415 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Guriev_Treisman_2022&quot;&gt;{{cite book |last1=Guriev |first1=Sergei |last2=Treisman |first2=Daniel |title=Spin Dictators: The Changing Face of Tyranny in the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv1xp9p7d |publisher=Princeton University Press |year=2022 |doi=10.2307/j.ctv1xp9p7d |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]

U [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] metode kontrašpijunaže bile su usmjerene i protiv civilnog stanovništva te su bile poznate kao [[Subverzija|metode subverzije]] ({{de|Zersetzung}}). Njihova svrha bila je psihološki oslabiti ili društveno izolovati istaknute pojedince i grupe kako bi se spriječilo političko neslaganje i suzbilo ponašanje koje su vlasti smatrale ideološki ili kulturno neprihvatljivim.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot; /&gt; Od početka 1970-ih godina pa sve do raspada Istočne Njemačke 1990, metode subverzije predstavljale su glavni oblik političke represije.&lt;ref name=&quot;Dennis_Laporte_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Dennis |first1=Mike |last2=Laporte |first2=Norman |title=The Stasi: Myth and Reality |chapter=Tackling the enemy: quiet repression and preventive decomposition |url=https://books.google.ba/books/about/The_Stasi.html?id=478eBAAAQBAJ |publisher=Routledge |year=2014 |isbn=978-1-317-87656-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slične metode primjenjivane su i u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], između ostalog kao podrška sistematskom prisvajanju intelektualnog vlasništva putem obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Ellis_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Ellis |first=Frank |chapter=Information Deficit |title=From Glasnost to the Internet: Russia's New Infosphere |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-1-349-27076-7 |publisher=Palgrave Macmillan |year=1999 |isbn=978-1-349-27078-1 |doi=10.1007/978-1-349-27076-7 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija kontraobavještajnog rada ==

Iako se obavještajna djelatnost u teoriji i praksi tradicionalno razvrstava na strategijski, operativni i taktički nivo, taksonomija kontraobavještajnog rada zasniva se prvenstveno na funkcionalnoj podjeli na '''defanzivnu''' i '''ofanzivnu''' kontraobavještajnu djelatnost. Takva podjela odražava osnovne ciljeve kontraobavještajnog rada: zaštitu vlastitih kapaciteta i aktivno suprotstavljanje protivničkim obavještajnim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Prunckun |first=Hank |title=Counterintelligence Theory and Practice |edition=2nd |url=https://ia801600.us.archive.org/4/items/counterintelligence-theory-and-practice/Counterintelligence%20-%20Theory%20and%20practice.pdf |publisher=Rowman &amp; Littlefield |year=2019 |isbn=978-1-78660-688-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U stručnoj literaturi prisutni su i drugačiji pristupi. Na primjer, doktrina Marinskog korpusa SAD-a ({{en|U.S. Marine Corps}}) kontraobavještajnu djelatnost razvrstava prema funkcionalnim područjima, kao što su operacije, istrage, prikupljanje i izvještavanje te analiza, obrada i distribucija obavještajnih podataka. Međutim, podjela na defanzivnu i ofanzivnu komponentu ne pruža jasniji analitički okvir za razumijevanje svrhe i načina djelovanja kontraobavještajne djelatnosti.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;

Unutar defanzivno-ofanzivnog modela, kontraobavještajne aktivnosti razvrstavaju se prema njihovoj osnovnoj svrsi i operativnom usmjerenju.
[[Datoteka:Kontraobavještajni rad-bs.png|thumb|center|800px|Defanzivno-ofanzivni model kontraobavještajnog rada]]
Prednost defanzivno-ofanzivnog modela u odnosu na procesno orijentisane modele ogleda se u tome što procesne aktivnosti, poput analize, istraga ili prikupljanja podataka, posmatra kao sredstva za ostvarivanje osnovnih kontraobavještajnih ciljeva – zaštite vlastitih kapaciteta i aktivnog djelovanja protiv protivničkih obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;

Ovakav model može se primijeniti u različitim područjima kontraobavještajne djelatnosti, uključujući:&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;
# nacionalnu sigurnost – zaštitu vitalnih državnih interesa i institucija;
# vojni sektor – zaštitu oružanih snaga i vojnih operacija;
# provođenje zakona – policijski kontraobavještajni rad;
# poslovni sektor – zaštitu privrednih tajni i korporativni kontraobavještajni rad;
# privatni sektor – zaštitu privatnih lica, imovine i drugih nedržavnih subjekata.

== Organizacija i institucionalni okvir ==

Mnoge države organizuju kontraobavještajne službe odvojeno od službi zaduženih za prikupljanje obavještajnih podataka. U većini zemalja nadležnosti u oblasti kontraobavještajnog rada raspoređene su između više institucija, iako jedna od njih obično ima vodeću ulogu. U većini država postoji kontraobavještajna služba koja je integrisana u krovnu policijsku agenciju, poput [[Federalni istražni biro|Federalnog istražnog biroa]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;FBI_Counterintelligence&quot;&gt;{{cite web |title=Counterintelligence and Espionage |url=https://www.fbi.gov/investigate/counterintelligence |website=Federal Bureau of Investigation |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za unutrašnju sigurnost nadležna je posebna [[MI5|Sigurnosna služba]] (MI5), koja nema policijska ovlaštenja, ali blisko sarađuje s policijskim organima, posebno sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnim odjelom]], koji može provoditi hapšenja, pretrese na osnovu sudskog naloga i druge policijske mjere.&lt;ref name=&quot;MI5_State_Threats&quot;&gt;{{cite web |title=Countering state threats |url=https://www.mi5.gov.uk/what-we-do/countering-state-threats |website=MI5 - Security Service |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna unutrašnja sigurnosna služba [[Rusija|Ruske Federacije]] je [[Federalna služba sigurnosti Ruske Federacije|Federalna služba sigurnosti]] (FSB), koja je najvećim dijelom nastala iz Drugog glavnog direktorata i [[Vojna kontraobavještajna služba Sovjetske armije|Trećeg glavnog direktorata]] sovjetskog [[KGB]]-a.

U [[Kanada|Kanadi]] su funkcije defanzivnog kontraobavještajnog rada, sigurnosno-obavještajnog rada (prikupljanje obavještajnih podataka potrebnih za provođenje ofanzivnog kontraobavještajnog rada), obavještajnog rada u okviru provođenja zakona i ofanzivnog kontraobavještajnog rada organizacijski razdvojene.

Vojne organizacije raspolažu vlastitim kontraobavještajnim strukturama koje mogu provoditi zaštitne operacije kako u matičnoj zemlji tako i prilikom djelovanja u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;Clark_Mitchell_2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert M. |last2=Mitchell |first2=William L. |title=Deception: Counterdeception and Counterintelligence |url=https://sk.sagepub.com/book/mono/deception |publisher=CQ Press |year=2019 |isbn=978-1-5063-7523-6 |doi=10.4135/9781071872642 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od države, različito su organizovani odnosi između civilnih i vojnih službi u provođenju operacija u inostranstvu. Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama [[#Ofanzivni kontraobavještajni rad|ofanzivni kontraobavještajni rad]] provodi [[Direktorat za operacije (CIA)|Direktorat za operacije]] u sastavu [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-e, dok je [[#Defanzivni kontraobavještajni rad|defanzivni kontraobavještajni rad]] u nadležnosti [[Diplomatic Security Service|Diplomatske sigurnosne službe]] (DSS), koja je odgovorna za zaštitu osoblja i informacija u američkim ambasadama i konzulatima u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;US_State_Dept_DS&quot;&gt;{{cite web |title=Counterintelligence Investigations |url=https://2009-2017.state.gov/m/ds/terrorism/c8653.htm |website=U.S. Department of State |year=2009 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Francuska|Francuskoj]] je borba protiv terorizma organizovana prvenstveno u okviru organa za provođenje zakona. Ključnu ulogu ima specijalizovani istražni sudija za borbu protiv terorizma, koji koordiniše aktivnosti usmjerene na suzbijanje terorističkih prijetnji. Francuski istražni sudije imaju ovlaštenja koja u određenoj mjeri objedinjuju nadležnosti istražitelja, tužioca i sudija u pravnim sistemima poput američkog i britanskog. U svom radu mogu zatražiti podršku domaće obavještajne službe ''[[Generalna direkcija za unutrašnju sigurnost]]'' (DGSI), koja po potrebi sarađuje s vanjskom obavještajnom službom ''[[Generalna direkcija za vanjsku sigurnost]]'' (DGSE).

U [[Španija|Španiji]] vodeću ulogu u borbi protiv terorizma na državnom području ima Ministarstvo unutrašnjih poslova uz podršku oružanih snaga. Za suzbijanje međunarodnih prijetnji nadležan je Nacionalni obavještajni centar (CNI), koji je neposredno odgovoran predsjedniku vlade. Nakon [[Bombaški napadi na vozove u Madridu 2004.|bombaških napada u Madridu]] 11. marta 2004, nacionalna istraga utvrdila je nedostatke u koordinaciji između Ministarstva unutrašnjih poslova i CNI-ja, zbog čega je osnovan Nacionalni koordinacioni centar za borbu protiv terorizma. Komisija formirana nakon napada preporučila je da ovaj centar koordiniše operativne aktivnosti te prikupljanje, obradu i razmjenu obavještajnih podataka.&lt;ref name=&quot;Archick_2006&quot;&gt;{{cite report |last=Archick |first=Kristen |title=European Approaches to Homeland Security and Counterterrorism |url=https://fas.org/sgp/crs/homesec/RL33573.pdf |publisher=Congressional Research Service |date=2006 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Oružane snage također raspolažu vlastitim kontraobavještajnim kapacitetima namijenjenim zaštiti vojnih operacija i ispunjavanju specifičnih vojnih potreba.

== Misije kontraobavještajnog rada ==

Poznati operativac [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-e [[Frank Wisner]] napisao je, osvrćući se na autobiografsko djelo bivšeg direktora Centralne obavještajne agencije [[Allen W. Dulles|Allena W. Dullesa]],&lt;ref name=&quot;Dulles_1977&quot;&gt;{{cite book |last=Dulles |first=Allen W. |title=The Craft of Intelligence |url=https://www.cia.gov/readingroom/docs/CIA-RDP84-00161R000100170005-7.pdf |publisher=Greenwood Press |year=1977 |isbn=978-0-8371-9452-3 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; da Dulles &quot;odbacuje uvriježeno pogrešno shvatanje da je kontraobavještajni rad u suštini negativna i isključivo reaktivna aktivnost, koja djeluje samo ili pretežno kao odgovor na poteze protivnika&quot;. Wisner je smatrao da on može biti najuspješniji, kako u prikupljanju obavještajnih podataka tako i u zaštiti vlastitih obavještajnih službi, kada kreativno i odlučno djeluje protiv organizacijske strukture i osoblja neprijateljskih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Wisner_1993&quot;&gt;{{cite report |last=Wisner |first=Frank G. |title=On The Craft of Intelligence |url=https://www.cia.gov/resources/csi/static/The-Craft-of-Intelligence.pdf |publisher=Center for the Study of Intelligence |date=22. 9. 1993 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Savremeni kontraobavještajni rad danas obuhvata znatno širi spektar zadataka nego u vrijeme kada su glavnu prijetnju predstavljale isključivo strane obavještajne službe ({{en|Foreign Intelligence Services – FIS}}) pod kontrolom nacionalnih država. Pored njih, prijetnje danas dolaze i od nedržavnih i transnacionalnih grupa, uključujući pobunjeničke pokrete, organizovani kriminal i transnacionalne ekstremističke organizacije. Ipak, termin &quot;FIS&quot; i dalje se u stručnoj literaturi najčešće koristi kao oznaka za protivničke obavještajne službe protiv kojih je usmjeren kontraobavještajni rad.

U savremenoj praksi kontraobavještajna djelatnost obuhvata više međusobno povezanih misija na nacionalnom i operativnom nivou:

* '''Defanzivna analiza''' podrazumijeva sistematsko utvrđivanje ranjivosti vlastite organizacije i njihovo otklanjanje nakon procjene odnosa između sigurnosnog rizika i operativne koristi.

* '''Ofanzivna kontrašpijunaža''' obuhvata skup mjera kojima se otkriveni pripadnici stranih obavještajnih službi neutraliziraju, hapse ili, ako uživaju diplomatski status, protjeruju proglašavanjem za [[persona non grata|''persona non grata'']]. Osim toga, uključuje njihovo iskorištavanje za prikupljanje obavještajnih podataka ili provođenje operacija kojima se namjerno narušava djelovanje protivničke obavještajne službe.

* '''Operacije zaštite snaga putem kontraobavještajnih izvora''' ({{en|Counterintelligence Force Protection Source Operations – CFSO}}) predstavljaju operacije zasnovane na ljudskim izvorima koje se provode u inostranstvu radi zaštite vojnih jedinica, operativnih baza ili drugih raspoređenih snaga od prijetnji poput terorizma i špijunaže, posebno kada nacionalne obavještajne službe ne mogu osigurati dovoljno informacija.

Kontraobavještajni rad sastavni je dio [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]], koji je dio šireg sistema [[upravljanje obavještajnim ciklusom|upravljanja obavještajnim ciklusom]]. Njenu efikasnost dopunjuju i druge oblasti sigurnosne zaštite, uključujući:

* [[Fizička sigurnost]]
* [[Obavještajni ciklus#Sigurnost osoblja|Sigurnost osoblja]]
* [[Sigurnost komunikacija]] (COMSEC)
* [[Sigurnost informacija|Sigurnost informacijskih sistema]] (INFOSEC)
* [[Klasifikovane informacije|Zaštita klasifikovanih podataka]]
* [[Operativna sigurnost]] (OPSEC)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |language=en}}
* {{cite book |last=Clark |first=Robert M. |title=Intelligence Analysis |edition=4th |url=https://books.google.ba/books?id=O9E5DQAAQBAJ |publisher=SAGE Publications |year=2012 |isbn=978-1-4522-0612-7 |language=en}}

== Vanjski likovi ==
* [https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf &quot;Kontraobavještajne i policijske funkcije u obavještajnom sektoru&quot;] – publikacija Centra za upravljanje sigurnosnim sektorom u Ženevi (DCAF), 2020. {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kontraobavještajni rad}}
[[Kategorija:Kontraobavještajni rad| ]]
[[Kategorija:Vrste špijunaže]]
[[Kategorija:Obavještajna analiza]]
[[Kategorija:Vojno-obavještajna služba]]
[[Kategorija:Tehnike špijunaže]]</text>
      <sha1>91qscwht95srfdqhnact8bwnwqx1ype</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916776</id>
      <parentid>3916766</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T21:47:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3916776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27499" sha1="m6sibwslm9u8wbbql3t9qv9swh2p90v" xml:space="preserve">{{Obavještajni rad}}
[[Datoteka:Civilian Photo Technicians (in back of jeep) working for Counter Intelligence Corps, are accounted for by Captain... - NARA - 198977.tif|mini|desno|300px|Civilni fototehničari koji su radili za Kontraobavještajni korpus (SAD) prolaze kontrolu na [[sigurnosni kontrolni punkt|sigurnosnom kontrolnom punktu]] u [[Potsdam]]u, [[Njemačka]], 14. jula 1945.]]
'''Kontraobavještajni rad''', '''kontraobavještajna djelatnost''' ili '''KOR''', i njegova osnovna poddisciplina, '''kontrašpijunaža''', obuhvataju aktivnosti usmjerene na zaštitu [[obavještajna služba|obavještajnog sistema]] neke države ili organizacije od djelovanja protivničkih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Johnson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=William R. |title=Thwarting Enemies at Home and Abroad: How to be a Counterintelligence Officer |url=https://books.google.ba/books/about/Thwarting_Enemies_at_Home_and_Abroad.html?id=yqJ8mAEACAAJ |publisher=Georgetown University Press |year=2009 |isbn=978-1-58901-255-4 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To uključuje prikupljanje podataka i provođenje mjera radi sprječavanja [[špijunaža|špijunaže]], [[sabotaža|sabotaže]], [[atentat]]a i drugih [[obavještajna djelatnost|obavještajnih aktivnosti]] koje provode strane države, organizacije ili pojedinci, ili koje se izvode u njihovo ime.

U mnogim državama postoji više institucija nadležnih za različite aspekte kontraobavještajne djelatnosti, kao što su unutrašnja sigurnost, vanjska obavještajna zaštita i [[sprječavanje i suzbijanje terorizma]]. U pojedinim državama te su nadležnosti organizovane u okviru [[policija|policije]], kao što je [[Federalni istražni biro]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok druge imaju posebne civilne sigurnosne službe, poput britanske [[MI5]].&lt;ref name=&quot;DCAF_2020&quot;&gt;{{cite report |title=Counterintelligence and Law Enforcement Functions in the Intelligence Sector |url=https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf |publisher=DCAF – Geneva Centre for Security Sector Governance |year=2020 |isbn=92-9222-549-9 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MI5_Law_Oversight&quot;&gt;{{cite web |title=Law, oversight and ethics |url=https://www.mi5.gov.uk/how-we-work/law-oversight-and-ethics |website=MI5 - The Security Service |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje i države u kojima su obavještajne i kontraobavještajne funkcije objedinjene u jednoj instituciji, kao što je [[Kanadska sigurnosno-obavještajna služba]] (CSIS).

== Historija ==

[[Datoteka:Great Game cartoon from 1878.jpg|mini|desno|300px|Politička karikatura koja prikazuje afganistanskog emira [[Sher Ali Khan]]a u društvu njegovih &quot;prijatelja&quot; – [[Ruski medvjed|ruskog medvjeda]] i [[Lav|britanskog lava]] (1878). Tokom [[Velika igra|Velike igre]] obje sile razvile su sistematske oblike špijunaže i nadzora širom regije.]]
Savremene metode špijunaže i specijalizovane državne obavještajne službe razvijale su se krajem 19. stoljeća. Važnu ulogu u tom procesu imala je [[Velika igra]] – strateško suparništvo između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] za prevlast u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] između 1830. i 1895. Kako bi odgovorila na ruske ambicije u regiji i zaštitila svoje interese u Britanskoj Indiji, [[Indijska državna služba]] razvila je sistem nadzora, obavještajnog rada i kontraobavještajne zaštite. Postojanje ovog prikrivenog sukoba dodatno je popularizovalo [[Rudyard Kipling]] u svom poznatom [[špijunski roman|špijunskom romanu]] ''[[Kim (roman)|Kim]]'' (1901),&lt;ref name=&quot;Kipling_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Kipling |first=Rudyard |title=Kim |series=Línea de Sombra. Serie Azul |translator=Julio Izquierdo Crocelles |publisher=Ediciones Del Sol |year=1995 |isbn=978-950-9413-63-4 |url=https://books.google.ba/books?id=ROSW5PYPN8gC |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; u kojem je Veliku igru prikazao kao neprekidni sukob obavještajnih i špijunskih službi.&lt;ref name=&quot;Davies_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Davies |first=Philip H. J. |title=Intelligence and Government in Britain and the United States: A Comparative Perspective |volume=1–2 |url=https://books.google.ba/books?id=D3KIwYA_QyAC |publisher=ABC-CLIO |date=2012 |isbn=978-1-4408-0281-2 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje specijalizovanih obavještajnih i kontraobavještajnih organizacija bilo je usko povezano s kolonijalnim suparništvom velikih evropskih sila i ubrzanim razvojem vojne tehnologije. Kako je špijunaža postajala sve značajniji instrument međunarodne politike, javila se potreba da se dotadašnje policijske i sigurnosne službe prošire funkcijama otkrivanja i suzbijanja djelovanja stranih obavještajnih službi. U tom kontekstu, [[Evidenzbureau]], osnovan u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1850, od kraja 19. stoljeća imao je zadatak suzbijanja aktivnosti [[Panslavizam|panslavističkog]] pokreta koji je djelovao iz [[Srbija|Srbije]].&lt;ref name=&quot;Moritz_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Moritz |first=Verena |title=The transformation of secret services |url=https://scilog.fwf.ac.at/en/magazine/the-transformation-of-secret-services |website=Scilog |year=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon posljedica [[Dreyfusova afera|Dreyfusove afere]] (1894–1906) u [[Francuska|Francuskoj]], odgovornost za vojnu kontrašpijunažu 1899. preuzela je [[Sûreté|Sûreté générale]], institucija koja je prvobitno bila nadležna za održavanje javnog reda i sigurnosti, a djelovala je pod nadzorom [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske|ministarstva unutrašnjih poslova]].&lt;ref name=&quot;AASSDN_Historique&quot;&gt;{{cite web |title=Bref historique des services français, depuis 1871 |url=https://www.aassdn.org/hsvEXhis01.html |website=Anciens des Services Spéciaux de la Défense Nationale (AASSDN) |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Okhranka group photo.jpg|mini|desno|300px|[[Ohrana]], osnovana 1880, bila je zadužena za suzbijanje neprijateljske špijunaže protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Fotografija pripadnika petrogradske Ohrane iz 1905.]]
[[Ohrana]] je osnovana 1880. radi sprječavanja i suzbijanja političkog terorizma i ljevičarskih revolucionarnih pokreta u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], ali je istovremeno bila zadužena i za suzbijanje neprijateljske špijunaže.&lt;ref name=&quot;Fischer_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njena glavna meta bili su revolucionarni pokreti, čiji su pripadnici često djelovali iz inostranstva i odatle planirali subverzivne aktivnosti. U [[Pariz]]u je uspostavljena posebna ispostava kojom je rukovodio [[Pyotr Rachkovsky]], zadužena za praćenje njihovog djelovanja. Ohrana je koristila različite metode, uključujući [[Tajna operacija|tajne operacije]], [[prikriveni agent|prikrivene agente]] i ''perlustraciju'', odnosno presretanje i čitanje privatne prepiske. Posebno je postala poznata po korištenju [[agent provokator|agenata provokatora]], koji su često uspijevali infiltrirati revolucionarne organizacije.&lt;ref name=&quot;Thatcher_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Thatcher |editor-first=Ian D. |title=Late Imperial Russia: Problems and prospects |url=https://www.jstor.org/stable/jj.15976626 |publisher=Manchester University Press |year=2005 |doi=10.7765/9781526166418 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća pojedine države počele su osnivati integrisane kontraobavještajne službe koje su bile neposredno podređene državnim vlastima. Britanska vlada je 1909. osnovala [[MI6|Biro tajne službe]], prvu nezavisnu međuresornu instituciju s potpunom odgovornošću za koordinaciju državnih kontraobavještajnih aktivnosti.

Nakon intenzivnog zalaganja [[William Melville|Williama Melvillea]], koji je britanskim vlastima pribavio njemačke planove mobilizacije i dokaze o njemačkoj finansijskoj podršci [[Buri|Burima]], britanska vlada je 1903. odobrila osnivanje novog obavještajnog odjela u okviru [[War Office]]a pod nazivom MO3, koji je kasnije preimenovan u MO5, a na čije je čelo postavljen Melville. Djelujući tajno iz stana u [[London]]u, Melville je rukovodio i kontraobavještajnim i vanjskim obavještajnim operacijama, oslanjajući se na iskustvo i međunarodne kontakte stečene tokom rada u [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]].

Zbog uspješnog rada dotadašnjih obavještajnih struktura, Vladin odbor za obavještajne poslove, uz podršku [[Richard Haldane|Richarda Haldanea]] i [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], osnovao je 1909. [[MI6|Biro tajne službe]] kao zajedničku inicijativu Ministarstva pomorstva (''Admiralty''), Ministarstva rata (''War Office'') i Ministarstva vanjskih poslova (''Foreign Office'') radi koordinacije tajnih obavještajnih operacija u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i inostranstvu, s posebnim naglaskom na aktivnosti [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Za prvog direktora imenovan je kapetan [[Mansfield Smith-Cumming|Sir George Mansfield Smith-Cumming]], poznat pod kodnim imenom &quot;C&quot;.&lt;ref name=&quot;SIS_MI6_2008&quot;&gt;{{cite web |title=SIS or MI6. What's in a name? |url=http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926133058/http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-date=26. 9. 2008 |website=Secret Intelligence Service (SIS) |year=2008 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1910. [[MI6|Biro tajne službe]] podijeljen je na službu za vanjsko obavještajno djelovanje i domaću kontraobavještajnu službu. Posljednjom je rukovodio sir [[Vernon Kell]], a njen prvobitni zadatak bio je ublažavanje zabrinutosti javnosti zbog navodne rasprostranjenosti njemačke špijunaže u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].&lt;ref name=&quot;Andrew_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Defence_of_the_Realm.html?id=njWH7cW3aLAC |publisher=Penguin Books |year=2012 |isbn=978-0-7181-9744-5 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da služba nije imala policijska ovlaštenja, Kell je usko sarađivao sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]] [[Scotland Yard]]a, kojim je rukovodio [[Basil Thomson]]. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uspio je osujetiti djelovanje indijskih revolucionara koji su sarađivali s [[Njemačka|Njemačkom]]. Za razliku od ranijeg sistema, u kojem su pojedini državni resori i vojne službe djelovali uglavnom samostalno, uz malo ili nimalo međusobne koordinacije, novoosnovani [[MI6|Biro tajne službe]]' bio je međuresorna institucija koja je svoje obavještajne izvještaje dostavljala svim nadležnim državnim organima.&lt;ref name=&quot;Walton_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Walton |first=Calder |title=Empire of Secrets: British Intelligence, the Cold War, and the Twilight of Empire |url=https://books.google.ba/books?id=9TXJAwAAQBAJ |publisher=Overlook Press |year=2013 |isbn=978-1-4683-1043-6 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Time su vlade prvi put dobile centralizovan, nezavisan obavještajni i kontraobavještajni aparat koji je djelovao i u mirnodopskim uslovima, s uređenim registrima, definisanim procedurama i stalnom organizacijskom strukturom, za razliku od dotadašnjeg pretežno ''ad hoc'' pristupa.

[[Datoteka:Putin-Stasi-Ausweis.png|mini|desno|300px|Identifikacijska iskaznica [[Stasi]]ja iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], izdana sadašnjem predsjedniku [[Rusija|Rusije]] [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]]. Kao i druge sigurnosne službe komunističkih država, Stasi je u velikoj mjeri primjenjivao metode kontrašpijunaže radi nadzora i represije nad civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Schmeidel |first=John Christian |title=Stasi: Shield and Sword of the Party |chapter=Origins and developments of the East German secret police: Disruptions and breakouts |edition=1 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203018415/stasi-john-christian-schmeidel |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-0-203-01841-5 |doi=10.4324/9780203018415 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Guriev_Treisman_2022&quot;&gt;{{cite book |last1=Guriev |first1=Sergei |last2=Treisman |first2=Daniel |title=Spin Dictators: The Changing Face of Tyranny in the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv1xp9p7d |publisher=Princeton University Press |year=2022 |doi=10.2307/j.ctv1xp9p7d |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]

U [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] metode kontrašpijunaže bile su usmjerene i protiv civilnog stanovništva te su bile poznate kao [[Subverzija|metode subverzije]] ({{de|Zersetzung}}). Njihova svrha bila je psihološki oslabiti ili društveno izolovati istaknute pojedince i grupe kako bi se spriječilo političko neslaganje i suzbilo ponašanje koje su vlasti smatrale ideološki ili kulturno neprihvatljivim.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot; /&gt; Od početka 1970-ih godina pa sve do raspada Istočne Njemačke 1990, metode subverzije predstavljale su glavni oblik političke represije.&lt;ref name=&quot;Dennis_Laporte_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Dennis |first1=Mike |last2=Laporte |first2=Norman |title=The Stasi: Myth and Reality |chapter=Tackling the enemy: quiet repression and preventive decomposition |url=https://books.google.ba/books/about/The_Stasi.html?id=478eBAAAQBAJ |publisher=Routledge |year=2014 |isbn=978-1-317-87656-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slične metode primjenjivane su i u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], između ostalog kao podrška sistematskom prisvajanju intelektualnog vlasništva putem obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Ellis_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Ellis |first=Frank |chapter=Information Deficit |title=From Glasnost to the Internet: Russia's New Infosphere |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-1-349-27076-7 |publisher=Palgrave Macmillan |year=1999 |isbn=978-1-349-27078-1 |doi=10.1007/978-1-349-27076-7 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija kontraobavještajnog rada ==

Iako se obavještajna djelatnost u teoriji i praksi tradicionalno razvrstava na strategijski, operativni i taktički nivo, taksonomija kontraobavještajnog rada zasniva se prvenstveno na funkcionalnoj podjeli na '''defanzivnu''' i '''ofanzivnu''' kontraobavještajnu djelatnost. Takva podjela odražava osnovne ciljeve kontraobavještajnog rada: zaštitu vlastitih kapaciteta i aktivno suprotstavljanje protivničkim obavještajnim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Prunckun |first=Hank |title=Counterintelligence Theory and Practice |edition=2nd |url=https://ia801600.us.archive.org/4/items/counterintelligence-theory-and-practice/Counterintelligence%20-%20Theory%20and%20practice.pdf |publisher=Rowman &amp; Littlefield |year=2019 |isbn=978-1-78660-688-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U stručnoj literaturi prisutni su i drugačiji pristupi. Na primjer, model Marinskog korpusa SAD-a ({{en|U.S. Marine Corps}}) kontraobavještajni rad razvrstava prema funkcionalnim područjima, kao što su operacije, istrage, prikupljanje i izvještavanje te analiza, obrada i distribucija obavještajnih podataka. Međutim, podjela na defanzivnu i ofanzivnu komponentu ne pruža jasniji analitički okvir za razumijevanje svrhe i načina djelovanja kontraobavještajnog rada.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;
[[Datoteka:US Marine Corps Counterintelligence Model-bs.png|thumb|center|800px|Modela kontraobavještajnog rada Marinskog korpusa Sjedinjenih Američkih Država&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;]]
Unutar defanzivno-ofanzivnog modela, kontraobavještajne aktivnosti razvrstavaju se prema njihovoj osnovnoj svrsi i operativnom usmjerenju.
[[Datoteka:Kontraobavještajni rad-bs.png|thumb|center|800px|Defanzivno-ofanzivni model kontraobavještajnog rada]]
Prednost defanzivno-ofanzivnog modela u odnosu na procesno orijentisane modele ogleda se u tome što procesne aktivnosti, poput analize, istraga ili prikupljanja podataka, posmatra kao sredstva za ostvarivanje osnovnih kontraobavještajnih ciljeva – zaštite vlastitih kapaciteta i aktivnog djelovanja protiv protivničkih obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;

Ovakav model može se primijeniti u različitim područjima kontraobavještajne djelatnosti, uključujući:&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;
# nacionalnu sigurnost – zaštitu vitalnih državnih interesa i institucija;
# vojni sektor – zaštitu oružanih snaga i vojnih operacija;
# provođenje zakona – policijski kontraobavještajni rad;
# poslovni sektor – zaštitu privrednih tajni i korporativni kontraobavještajni rad;
# privatni sektor – zaštitu privatnih lica, imovine i drugih nedržavnih subjekata.

== Organizacija i institucionalni okvir ==

Mnoge države organizuju kontraobavještajne službe odvojeno od službi zaduženih za prikupljanje obavještajnih podataka. U većini zemalja nadležnosti u oblasti kontraobavještajnog rada raspoređene su između više institucija, iako jedna od njih obično ima vodeću ulogu. U većini država postoji kontraobavještajna služba koja je integrisana u krovnu policijsku agenciju, poput [[Federalni istražni biro|Federalnog istražnog biroa]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;FBI_Counterintelligence&quot;&gt;{{cite web |title=Counterintelligence and Espionage |url=https://www.fbi.gov/investigate/counterintelligence |website=Federal Bureau of Investigation |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za unutrašnju sigurnost nadležna je posebna [[MI5|Sigurnosna služba]] (MI5), koja nema policijska ovlaštenja, ali blisko sarađuje s policijskim organima, posebno sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnim odjelom]], koji može provoditi hapšenja, pretrese na osnovu sudskog naloga i druge policijske mjere.&lt;ref name=&quot;MI5_State_Threats&quot;&gt;{{cite web |title=Countering state threats |url=https://www.mi5.gov.uk/what-we-do/countering-state-threats |website=MI5 - Security Service |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna unutrašnja sigurnosna služba [[Rusija|Ruske Federacije]] je [[Federalna služba sigurnosti Ruske Federacije|Federalna služba sigurnosti]] (FSB), koja je najvećim dijelom nastala iz Drugog glavnog direktorata i [[Vojna kontraobavještajna služba Sovjetske armije|Trećeg glavnog direktorata]] sovjetskog [[KGB]]-a.

U [[Kanada|Kanadi]] su funkcije defanzivnog kontraobavještajnog rada, sigurnosno-obavještajnog rada (prikupljanje obavještajnih podataka potrebnih za provođenje ofanzivnog kontraobavještajnog rada), obavještajnog rada u okviru provođenja zakona i ofanzivnog kontraobavještajnog rada organizacijski razdvojene.

Vojne organizacije raspolažu vlastitim kontraobavještajnim strukturama koje mogu provoditi zaštitne operacije kako u matičnoj zemlji tako i prilikom djelovanja u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;Clark_Mitchell_2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert M. |last2=Mitchell |first2=William L. |title=Deception: Counterdeception and Counterintelligence |url=https://sk.sagepub.com/book/mono/deception |publisher=CQ Press |year=2019 |isbn=978-1-5063-7523-6 |doi=10.4135/9781071872642 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od države, različito su organizovani odnosi između civilnih i vojnih službi u provođenju operacija u inostranstvu. Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama [[#Ofanzivni kontraobavještajni rad|ofanzivni kontraobavještajni rad]] provodi [[Direktorat za operacije (CIA)|Direktorat za operacije]] u sastavu [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-e, dok je [[#Defanzivni kontraobavještajni rad|defanzivni kontraobavještajni rad]] u nadležnosti [[Diplomatic Security Service|Diplomatske sigurnosne službe]] (DSS), koja je odgovorna za zaštitu osoblja i informacija u američkim ambasadama i konzulatima u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;US_State_Dept_DS&quot;&gt;{{cite web |title=Counterintelligence Investigations |url=https://2009-2017.state.gov/m/ds/terrorism/c8653.htm |website=U.S. Department of State |year=2009 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Francuska|Francuskoj]] je borba protiv terorizma organizovana prvenstveno u okviru organa za provođenje zakona. Ključnu ulogu ima specijalizovani istražni sudija za borbu protiv terorizma, koji koordiniše aktivnosti usmjerene na suzbijanje terorističkih prijetnji. Francuski istražni sudije imaju ovlaštenja koja u određenoj mjeri objedinjuju nadležnosti istražitelja, tužioca i sudija u pravnim sistemima poput američkog i britanskog. U svom radu mogu zatražiti podršku domaće obavještajne službe ''[[Generalna direkcija za unutrašnju sigurnost]]'' (DGSI), koja po potrebi sarađuje s vanjskom obavještajnom službom ''[[Generalna direkcija za vanjsku sigurnost]]'' (DGSE).

U [[Španija|Španiji]] vodeću ulogu u borbi protiv terorizma na državnom području ima Ministarstvo unutrašnjih poslova uz podršku oružanih snaga. Za suzbijanje međunarodnih prijetnji nadležan je Nacionalni obavještajni centar (CNI), koji je neposredno odgovoran predsjedniku vlade. Nakon [[Bombaški napadi na vozove u Madridu 2004.|bombaških napada u Madridu]] 11. marta 2004, nacionalna istraga utvrdila je nedostatke u koordinaciji između Ministarstva unutrašnjih poslova i CNI-ja, zbog čega je osnovan Nacionalni koordinacioni centar za borbu protiv terorizma. Komisija formirana nakon napada preporučila je da ovaj centar koordiniše operativne aktivnosti te prikupljanje, obradu i razmjenu obavještajnih podataka.&lt;ref name=&quot;Archick_2006&quot;&gt;{{cite report |last=Archick |first=Kristen |title=European Approaches to Homeland Security and Counterterrorism |url=https://fas.org/sgp/crs/homesec/RL33573.pdf |publisher=Congressional Research Service |date=2006 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Oružane snage također raspolažu vlastitim kontraobavještajnim kapacitetima namijenjenim zaštiti vojnih operacija i ispunjavanju specifičnih vojnih potreba.

== Misije kontraobavještajnog rada ==

Poznati operativac [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-e [[Frank Wisner]] napisao je, osvrćući se na autobiografsko djelo bivšeg direktora Centralne obavještajne agencije [[Allen W. Dulles|Allena W. Dullesa]],&lt;ref name=&quot;Dulles_1977&quot;&gt;{{cite book |last=Dulles |first=Allen W. |title=The Craft of Intelligence |url=https://www.cia.gov/readingroom/docs/CIA-RDP84-00161R000100170005-7.pdf |publisher=Greenwood Press |year=1977 |isbn=978-0-8371-9452-3 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; da Dulles &quot;odbacuje uvriježeno pogrešno shvatanje da je kontraobavještajni rad u suštini negativna i isključivo reaktivna aktivnost, koja djeluje samo ili pretežno kao odgovor na poteze protivnika&quot;. Wisner je smatrao da on može biti najuspješniji, kako u prikupljanju obavještajnih podataka tako i u zaštiti vlastitih obavještajnih službi, kada kreativno i odlučno djeluje protiv organizacijske strukture i osoblja neprijateljskih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Wisner_1993&quot;&gt;{{cite report |last=Wisner |first=Frank G. |title=On The Craft of Intelligence |url=https://www.cia.gov/resources/csi/static/The-Craft-of-Intelligence.pdf |publisher=Center for the Study of Intelligence |date=22. 9. 1993 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Savremeni kontraobavještajni rad danas obuhvata znatno širi spektar zadataka nego u vrijeme kada su glavnu prijetnju predstavljale isključivo strane obavještajne službe ({{en|Foreign Intelligence Services – FIS}}) pod kontrolom nacionalnih država. Pored njih, prijetnje danas dolaze i od nedržavnih i transnacionalnih grupa, uključujući pobunjeničke pokrete, organizovani kriminal i transnacionalne ekstremističke organizacije. Ipak, termin &quot;FIS&quot; i dalje se u stručnoj literaturi najčešće koristi kao oznaka za protivničke obavještajne službe protiv kojih je usmjeren kontraobavještajni rad.

U savremenoj praksi kontraobavještajna djelatnost obuhvata više međusobno povezanih misija na nacionalnom i operativnom nivou:

* '''Defanzivna analiza''' podrazumijeva sistematsko utvrđivanje ranjivosti vlastite organizacije i njihovo otklanjanje nakon procjene odnosa između sigurnosnog rizika i operativne koristi.

* '''Ofanzivna kontrašpijunaža''' obuhvata skup mjera kojima se otkriveni pripadnici stranih obavještajnih službi neutraliziraju, hapse ili, ako uživaju diplomatski status, protjeruju proglašavanjem za [[persona non grata|''persona non grata'']]. Osim toga, uključuje njihovo iskorištavanje za prikupljanje obavještajnih podataka ili provođenje operacija kojima se namjerno narušava djelovanje protivničke obavještajne službe.

* '''Operacije zaštite snaga putem kontraobavještajnih izvora''' ({{en|Counterintelligence Force Protection Source Operations – CFSO}}) predstavljaju operacije zasnovane na ljudskim izvorima koje se provode u inostranstvu radi zaštite vojnih jedinica, operativnih baza ili drugih raspoređenih snaga od prijetnji poput terorizma i špijunaže, posebno kada nacionalne obavještajne službe ne mogu osigurati dovoljno informacija.

Kontraobavještajni rad sastavni je dio [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]], koji je dio šireg sistema [[upravljanje obavještajnim ciklusom|upravljanja obavještajnim ciklusom]]. Njenu efikasnost dopunjuju i druge oblasti sigurnosne zaštite, uključujući:

* [[Fizička sigurnost]]
* [[Obavještajni ciklus#Sigurnost osoblja|Sigurnost osoblja]]
* [[Sigurnost komunikacija]] (COMSEC)
* [[Sigurnost informacija|Sigurnost informacijskih sistema]] (INFOSEC)
* [[Klasifikovane informacije|Zaštita klasifikovanih podataka]]
* [[Operativna sigurnost]] (OPSEC)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |language=en}}
* {{cite book |last=Clark |first=Robert M. |title=Intelligence Analysis |edition=4th |url=https://books.google.ba/books?id=O9E5DQAAQBAJ |publisher=SAGE Publications |year=2012 |isbn=978-1-4522-0612-7 |language=en}}

== Vanjski likovi ==
* [https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf &quot;Kontraobavještajne i policijske funkcije u obavještajnom sektoru&quot;] – publikacija Centra za upravljanje sigurnosnim sektorom u Ženevi (DCAF), 2020. {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kontraobavještajni rad}}
[[Kategorija:Kontraobavještajni rad| ]]
[[Kategorija:Vrste špijunaže]]
[[Kategorija:Obavještajna analiza]]
[[Kategorija:Vojno-obavještajna služba]]
[[Kategorija:Tehnike špijunaže]]</text>
      <sha1>m6sibwslm9u8wbbql3t9qv9swh2p90v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916781</id>
      <parentid>3916776</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T22:46:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3916781</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33253" sha1="9pxdmrji6one4bo6r0x6tz97zr7z2gt" xml:space="preserve">{{Obavještajni rad}}
[[Datoteka:Civilian Photo Technicians (in back of jeep) working for Counter Intelligence Corps, are accounted for by Captain... - NARA - 198977.tif|mini|desno|300px|Civilni fototehničari koji su radili za Kontraobavještajni korpus (SAD) prolaze kontrolu na [[sigurnosni kontrolni punkt|sigurnosnom kontrolnom punktu]] u [[Potsdam]]u, [[Njemačka]], 14. jula 1945.]]
'''Kontraobavještajni rad''', '''kontraobavještajna djelatnost''' ili '''KOR''', i njegova osnovna poddisciplina, '''kontrašpijunaža''', obuhvataju aktivnosti usmjerene na zaštitu [[obavještajna služba|obavještajnog sistema]] neke države ili organizacije od djelovanja protivničkih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Johnson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=William R. |title=Thwarting Enemies at Home and Abroad: How to be a Counterintelligence Officer |url=https://books.google.ba/books/about/Thwarting_Enemies_at_Home_and_Abroad.html?id=yqJ8mAEACAAJ |publisher=Georgetown University Press |year=2009 |isbn=978-1-58901-255-4 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To uključuje prikupljanje podataka i provođenje mjera radi sprječavanja [[špijunaža|špijunaže]], [[sabotaža|sabotaže]], [[atentat]]a i drugih [[obavještajna djelatnost|obavještajnih aktivnosti]] koje provode strane države, organizacije ili pojedinci, ili koje se izvode u njihovo ime.

U mnogim državama postoji više institucija nadležnih za različite aspekte kontraobavještajne djelatnosti, kao što su unutrašnja sigurnost, vanjska obavještajna zaštita i [[sprječavanje i suzbijanje terorizma]]. U pojedinim državama te su nadležnosti organizovane u okviru [[policija|policije]], kao što je [[Federalni istražni biro]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok druge imaju posebne civilne sigurnosne službe, poput britanske [[MI5]].&lt;ref name=&quot;DCAF_2020&quot;&gt;{{cite report |title=Counterintelligence and Law Enforcement Functions in the Intelligence Sector |url=https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf |publisher=DCAF – Geneva Centre for Security Sector Governance |year=2020 |isbn=92-9222-549-9 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MI5_Law_Oversight&quot;&gt;{{cite web |title=Law, oversight and ethics |url=https://www.mi5.gov.uk/how-we-work/law-oversight-and-ethics |website=MI5 - The Security Service |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje i države u kojima su obavještajne i kontraobavještajne funkcije objedinjene u jednoj instituciji, kao što je [[Kanadska sigurnosno-obavještajna služba]] (CSIS).

== Historija ==

[[Datoteka:Great Game cartoon from 1878.jpg|mini|desno|300px|Politička karikatura koja prikazuje afganistanskog emira [[Sher Ali Khan]]a u društvu njegovih &quot;prijatelja&quot; – [[Ruski medvjed|ruskog medvjeda]] i [[Lav|britanskog lava]] (1878). Tokom [[Velika igra|Velike igre]] obje sile razvile su sistematske oblike špijunaže i nadzora širom regije.]]
Savremene metode špijunaže i specijalizovane državne obavještajne službe razvijale su se krajem 19. stoljeća. Važnu ulogu u tom procesu imala je [[Velika igra]] – strateško suparništvo između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] za prevlast u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] između 1830. i 1895. Kako bi odgovorila na ruske ambicije u regiji i zaštitila svoje interese u Britanskoj Indiji, [[Indijska državna služba]] razvila je sistem nadzora, obavještajnog rada i kontraobavještajne zaštite. Postojanje ovog prikrivenog sukoba dodatno je popularizovalo [[Rudyard Kipling]] u svom poznatom [[špijunski roman|špijunskom romanu]] ''[[Kim (roman)|Kim]]'' (1901),&lt;ref name=&quot;Kipling_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Kipling |first=Rudyard |title=Kim |series=Línea de Sombra. Serie Azul |translator=Julio Izquierdo Crocelles |publisher=Ediciones Del Sol |year=1995 |isbn=978-950-9413-63-4 |url=https://books.google.ba/books?id=ROSW5PYPN8gC |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; u kojem je Veliku igru prikazao kao neprekidni sukob obavještajnih i špijunskih službi.&lt;ref name=&quot;Davies_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Davies |first=Philip H. J. |title=Intelligence and Government in Britain and the United States: A Comparative Perspective |volume=1–2 |url=https://books.google.ba/books?id=D3KIwYA_QyAC |publisher=ABC-CLIO |date=2012 |isbn=978-1-4408-0281-2 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje specijalizovanih obavještajnih i kontraobavještajnih organizacija bilo je usko povezano s kolonijalnim suparništvom velikih evropskih sila i ubrzanim razvojem vojne tehnologije. Kako je špijunaža postajala sve značajniji instrument međunarodne politike, javila se potreba da se dotadašnje policijske i sigurnosne službe prošire funkcijama otkrivanja i suzbijanja djelovanja stranih obavještajnih službi. U tom kontekstu, [[Evidenzbureau]], osnovan u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1850, od kraja 19. stoljeća imao je zadatak suzbijanja aktivnosti [[Panslavizam|panslavističkog]] pokreta koji je djelovao iz [[Srbija|Srbije]].&lt;ref name=&quot;Moritz_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Moritz |first=Verena |title=The transformation of secret services |url=https://scilog.fwf.ac.at/en/magazine/the-transformation-of-secret-services |website=Scilog |year=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon posljedica [[Dreyfusova afera|Dreyfusove afere]] (1894–1906) u [[Francuska|Francuskoj]], odgovornost za vojnu kontrašpijunažu 1899. preuzela je [[Sûreté|Sûreté générale]], institucija koja je prvobitno bila nadležna za održavanje javnog reda i sigurnosti, a djelovala je pod nadzorom [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske|ministarstva unutrašnjih poslova]].&lt;ref name=&quot;AASSDN_Historique&quot;&gt;{{cite web |title=Bref historique des services français, depuis 1871 |url=https://www.aassdn.org/hsvEXhis01.html |website=Anciens des Services Spéciaux de la Défense Nationale (AASSDN) |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Okhranka group photo.jpg|mini|desno|300px|[[Ohrana]], osnovana 1880, bila je zadužena za suzbijanje neprijateljske špijunaže protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Fotografija pripadnika petrogradske Ohrane iz 1905.]]
[[Ohrana]] je osnovana 1880. radi sprječavanja i suzbijanja političkog terorizma i ljevičarskih revolucionarnih pokreta u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], ali je istovremeno bila zadužena i za suzbijanje neprijateljske špijunaže.&lt;ref name=&quot;Fischer_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njena glavna meta bili su revolucionarni pokreti, čiji su pripadnici često djelovali iz inostranstva i odatle planirali subverzivne aktivnosti. U [[Pariz]]u je uspostavljena posebna ispostava kojom je rukovodio [[Pyotr Rachkovsky]], zadužena za praćenje njihovog djelovanja. Ohrana je koristila različite metode, uključujući [[Tajna operacija|tajne operacije]], [[prikriveni agent|prikrivene agente]] i ''perlustraciju'', odnosno presretanje i čitanje privatne prepiske. Posebno je postala poznata po korištenju [[agent provokator|agenata provokatora]], koji su često uspijevali infiltrirati revolucionarne organizacije.&lt;ref name=&quot;Thatcher_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Thatcher |editor-first=Ian D. |title=Late Imperial Russia: Problems and prospects |url=https://www.jstor.org/stable/jj.15976626 |publisher=Manchester University Press |year=2005 |doi=10.7765/9781526166418 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća pojedine države počele su osnivati integrisane kontraobavještajne službe koje su bile neposredno podređene državnim vlastima. Britanska vlada je 1909. osnovala [[MI6|Biro tajne službe]], prvu nezavisnu međuresornu instituciju s potpunom odgovornošću za koordinaciju državnih kontraobavještajnih aktivnosti.

Nakon intenzivnog zalaganja [[William Melville|Williama Melvillea]], koji je britanskim vlastima pribavio njemačke planove mobilizacije i dokaze o njemačkoj finansijskoj podršci [[Buri|Burima]], britanska vlada je 1903. odobrila osnivanje novog obavještajnog odjela u okviru [[War Office]]a pod nazivom MO3, koji je kasnije preimenovan u MO5, a na čije je čelo postavljen Melville. Djelujući tajno iz stana u [[London]]u, Melville je rukovodio i kontraobavještajnim i vanjskim obavještajnim operacijama, oslanjajući se na iskustvo i međunarodne kontakte stečene tokom rada u [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]].

Zbog uspješnog rada dotadašnjih obavještajnih struktura, Vladin odbor za obavještajne poslove, uz podršku [[Richard Haldane|Richarda Haldanea]] i [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], osnovao je 1909. [[MI6|Biro tajne službe]] kao zajedničku inicijativu Ministarstva pomorstva (''Admiralty''), Ministarstva rata (''War Office'') i Ministarstva vanjskih poslova (''Foreign Office'') radi koordinacije tajnih obavještajnih operacija u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i inostranstvu, s posebnim naglaskom na aktivnosti [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Za prvog direktora imenovan je kapetan [[Mansfield Smith-Cumming|Sir George Mansfield Smith-Cumming]], poznat pod kodnim imenom &quot;C&quot;.&lt;ref name=&quot;SIS_MI6_2008&quot;&gt;{{cite web |title=SIS or MI6. What's in a name? |url=http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926133058/http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-date=26. 9. 2008 |website=Secret Intelligence Service (SIS) |year=2008 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1910. [[MI6|Biro tajne službe]] podijeljen je na službu za vanjsko obavještajno djelovanje i domaću kontraobavještajnu službu. Posljednjom je rukovodio sir [[Vernon Kell]], a njen prvobitni zadatak bio je ublažavanje zabrinutosti javnosti zbog navodne rasprostranjenosti njemačke špijunaže u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].&lt;ref name=&quot;Andrew_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Defence_of_the_Realm.html?id=njWH7cW3aLAC |publisher=Penguin Books |year=2012 |isbn=978-0-7181-9744-5 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da služba nije imala policijska ovlaštenja, Kell je usko sarađivao sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]] [[Scotland Yard]]a, kojim je rukovodio [[Basil Thomson]]. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uspio je osujetiti djelovanje indijskih revolucionara koji su sarađivali s [[Njemačka|Njemačkom]]. Za razliku od ranijeg sistema, u kojem su pojedini državni resori i vojne službe djelovali uglavnom samostalno, uz malo ili nimalo međusobne koordinacije, novoosnovani [[MI6|Biro tajne službe]]' bio je međuresorna institucija koja je svoje obavještajne izvještaje dostavljala svim nadležnim državnim organima.&lt;ref name=&quot;Walton_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Walton |first=Calder |title=Empire of Secrets: British Intelligence, the Cold War, and the Twilight of Empire |url=https://books.google.ba/books?id=9TXJAwAAQBAJ |publisher=Overlook Press |year=2013 |isbn=978-1-4683-1043-6 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Time su vlade prvi put dobile centralizovan, nezavisan obavještajni i kontraobavještajni aparat koji je djelovao i u mirnodopskim uslovima, s uređenim registrima, definisanim procedurama i stalnom organizacijskom strukturom, za razliku od dotadašnjeg pretežno ''ad hoc'' pristupa.

[[Datoteka:Putin-Stasi-Ausweis.png|mini|desno|300px|Identifikacijska iskaznica [[Stasi]]ja iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], izdana sadašnjem predsjedniku [[Rusija|Rusije]] [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]]. Kao i druge sigurnosne službe komunističkih država, Stasi je u velikoj mjeri primjenjivao metode kontrašpijunaže radi nadzora i represije nad civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Schmeidel |first=John Christian |title=Stasi: Shield and Sword of the Party |chapter=Origins and developments of the East German secret police: Disruptions and breakouts |edition=1 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203018415/stasi-john-christian-schmeidel |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-0-203-01841-5 |doi=10.4324/9780203018415 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Guriev_Treisman_2022&quot;&gt;{{cite book |last1=Guriev |first1=Sergei |last2=Treisman |first2=Daniel |title=Spin Dictators: The Changing Face of Tyranny in the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv1xp9p7d |publisher=Princeton University Press |year=2022 |doi=10.2307/j.ctv1xp9p7d |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]

U [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] metode kontrašpijunaže bile su usmjerene i protiv civilnog stanovništva te su bile poznate kao [[Subverzija|metode subverzije]] ({{de|Zersetzung}}). Njihova svrha bila je psihološki oslabiti ili društveno izolovati istaknute pojedince i grupe kako bi se spriječilo političko neslaganje i suzbilo ponašanje koje su vlasti smatrale ideološki ili kulturno neprihvatljivim.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot; /&gt; Od početka 1970-ih godina pa sve do raspada Istočne Njemačke 1990, metode subverzije predstavljale su glavni oblik političke represije.&lt;ref name=&quot;Dennis_Laporte_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Dennis |first1=Mike |last2=Laporte |first2=Norman |title=The Stasi: Myth and Reality |chapter=Tackling the enemy: quiet repression and preventive decomposition |url=https://books.google.ba/books/about/The_Stasi.html?id=478eBAAAQBAJ |publisher=Routledge |year=2014 |isbn=978-1-317-87656-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slične metode primjenjivane su i u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], između ostalog kao podrška sistematskom prisvajanju intelektualnog vlasništva putem obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Ellis_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Ellis |first=Frank |chapter=Information Deficit |title=From Glasnost to the Internet: Russia's New Infosphere |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-1-349-27076-7 |publisher=Palgrave Macmillan |year=1999 |isbn=978-1-349-27078-1 |doi=10.1007/978-1-349-27076-7 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija kontraobavještajnog rada ==

Iako se obavještajna djelatnost u teoriji i praksi tradicionalno razvrstava na strategijski, operativni i taktički nivo, taksonomija kontraobavještajnog rada zasniva se prvenstveno na funkcionalnoj podjeli na '''defanzivnu''' i '''ofanzivnu''' kontraobavještajnu djelatnost. Takva podjela odražava osnovne ciljeve kontraobavještajnog rada: zaštitu vlastitih kapaciteta i aktivno suprotstavljanje protivničkim obavještajnim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Prunckun |first=Hank |title=Counterintelligence Theory and Practice |edition=2nd |url=https://ia801600.us.archive.org/4/items/counterintelligence-theory-and-practice/Counterintelligence%20-%20Theory%20and%20practice.pdf |publisher=Rowman &amp; Littlefield |year=2019 |isbn=978-1-78660-688-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U stručnoj literaturi prisutni su i drugačiji pristupi. Na primjer, model Marinskog korpusa SAD-a ({{en|U.S. Marine Corps}}) kontraobavještajni rad razvrstava prema funkcionalnim područjima, kao što su operacije, istrage, prikupljanje i izvještavanje te analiza, obrada i distribucija obavještajnih podataka. Međutim, podjela na defanzivnu i ofanzivnu komponentu ne pruža jasniji analitički okvir za razumijevanje svrhe i načina djelovanja kontraobavještajnog rada.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;
[[Datoteka:US Marine Corps Counterintelligence Model-bs.png|thumb|center|800px|Modela kontraobavještajnog rada Marinskog korpusa Sjedinjenih Američkih Država&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;]]
Unutar defanzivno-ofanzivnog modela, kontraobavještajne aktivnosti razvrstavaju se prema njihovoj osnovnoj svrsi i operativnom usmjerenju.
[[Datoteka:Kontraobavještajni rad-bs.png|thumb|center|800px|Defanzivno-ofanzivni model kontraobavještajnog rada]]
Prednost defanzivno-ofanzivnog modela u odnosu na procesno orijentisane modele ogleda se u tome što procesne aktivnosti, poput analize, istraga ili prikupljanja podataka, posmatra kao sredstva za ostvarivanje osnovnih kontraobavještajnih ciljeva – zaštite vlastitih kapaciteta i aktivnog djelovanja protiv protivničkih obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;

Ovakav model može se primijeniti u različitim područjima kontraobavještajne djelatnosti, uključujući:&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;
# nacionalnu sigurnost – zaštitu vitalnih državnih interesa i institucija;
# vojni sektor – zaštitu oružanih snaga i vojnih operacija;
# provođenje zakona – policijski kontraobavještajni rad;
# poslovni sektor – zaštitu privrednih tajni i korporativni kontraobavještajni rad;
# privatni sektor – zaštitu privatnih lica, imovine i drugih nedržavnih subjekata.

== Organizacija i institucionalni okvir ==

Mnoge države organizuju kontraobavještajne službe odvojeno od službi zaduženih za prikupljanje obavještajnih podataka. U većini zemalja nadležnosti u oblasti kontraobavještajnog rada raspoređene su između više institucija, iako jedna od njih obično ima vodeću ulogu. U većini država postoji kontraobavještajna služba koja je integrisana u krovnu policijsku agenciju, poput [[Federalni istražni biro|Federalnog istražnog biroa]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;FBI_Counterintelligence&quot;&gt;{{cite web |title=Counterintelligence and Espionage |url=https://www.fbi.gov/investigate/counterintelligence |website=Federal Bureau of Investigation |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za unutrašnju sigurnost nadležna je posebna [[MI5|Sigurnosna služba]] (MI5), koja nema policijska ovlaštenja, ali blisko sarađuje s policijskim organima, posebno sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnim odjelom]], koji može provoditi hapšenja, pretrese na osnovu sudskog naloga i druge policijske mjere.&lt;ref name=&quot;MI5_State_Threats&quot;&gt;{{cite web |title=Countering state threats |url=https://www.mi5.gov.uk/what-we-do/countering-state-threats |website=MI5 - Security Service |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna unutrašnja sigurnosna služba [[Rusija|Ruske Federacije]] je [[Federalna služba sigurnosti Ruske Federacije|Federalna služba sigurnosti]] (FSB), koja je najvećim dijelom nastala iz Drugog glavnog direktorata i [[Vojna kontraobavještajna služba Sovjetske armije|Trećeg glavnog direktorata]] sovjetskog [[KGB]]-a.

U [[Kanada|Kanadi]] su funkcije defanzivnog kontraobavještajnog rada, sigurnosno-obavještajnog rada (prikupljanje obavještajnih podataka potrebnih za provođenje ofanzivnog kontraobavještajnog rada), obavještajnog rada u okviru provođenja zakona i ofanzivnog kontraobavještajnog rada organizacijski razdvojene.

Vojne organizacije raspolažu vlastitim kontraobavještajnim strukturama koje mogu provoditi zaštitne operacije kako u matičnoj zemlji tako i prilikom djelovanja u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;Clark_Mitchell_2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert M. |last2=Mitchell |first2=William L. |title=Deception: Counterdeception and Counterintelligence |url=https://sk.sagepub.com/book/mono/deception |publisher=CQ Press |year=2019 |isbn=978-1-5063-7523-6 |doi=10.4135/9781071872642 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od države, različito su organizovani odnosi između civilnih i vojnih službi u provođenju operacija u inostranstvu. Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama [[#Ofanzivni kontraobavještajni rad|ofanzivni kontraobavještajni rad]] provodi [[Direktorat za operacije (CIA)|Direktorat za operacije]] u sastavu [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-e, dok je [[#Defanzivni kontraobavještajni rad|defanzivni kontraobavještajni rad]] u nadležnosti [[Diplomatic Security Service|Diplomatske sigurnosne službe]] (DSS), koja je odgovorna za zaštitu osoblja i informacija u američkim ambasadama i konzulatima u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;US_State_Dept_DS&quot;&gt;{{cite web |title=Counterintelligence Investigations |url=https://2009-2017.state.gov/m/ds/terrorism/c8653.htm |website=U.S. Department of State |year=2009 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Francuska|Francuskoj]] je borba protiv terorizma organizovana prvenstveno u okviru organa za provođenje zakona. Ključnu ulogu ima specijalizovani istražni sudija za borbu protiv terorizma, koji koordiniše aktivnosti usmjerene na suzbijanje terorističkih prijetnji. Francuski istražni sudije imaju ovlaštenja koja u određenoj mjeri objedinjuju nadležnosti istražitelja, tužioca i sudija u pravnim sistemima poput američkog i britanskog. U svom radu mogu zatražiti podršku domaće obavještajne službe ''[[Generalna direkcija za unutrašnju sigurnost]]'' (DGSI), koja po potrebi sarađuje s vanjskom obavještajnom službom ''[[Generalna direkcija za vanjsku sigurnost]]'' (DGSE).

U [[Španija|Španiji]] vodeću ulogu u borbi protiv terorizma na državnom području ima Ministarstvo unutrašnjih poslova uz podršku oružanih snaga. Za suzbijanje međunarodnih prijetnji nadležan je Nacionalni obavještajni centar (CNI), koji je neposredno odgovoran predsjedniku vlade. Nakon [[Bombaški napadi na vozove u Madridu 2004.|bombaških napada u Madridu]] 11. marta 2004, nacionalna istraga utvrdila je nedostatke u koordinaciji između Ministarstva unutrašnjih poslova i CNI-ja, zbog čega je osnovan Nacionalni koordinacioni centar za borbu protiv terorizma. Komisija formirana nakon napada preporučila je da ovaj centar koordiniše operativne aktivnosti te prikupljanje, obradu i razmjenu obavještajnih podataka.&lt;ref name=&quot;Archick_2006&quot;&gt;{{cite report |last=Archick |first=Kristen |title=European Approaches to Homeland Security and Counterterrorism |url=https://fas.org/sgp/crs/homesec/RL33573.pdf |publisher=Congressional Research Service |date=2006 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Oružane snage također raspolažu vlastitim kontraobavještajnim kapacitetima namijenjenim zaštiti vojnih operacija i ispunjavanju specifičnih vojnih potreba.

== Misije kontraobavještajnog rada ==

Poznati operativac [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-e [[Frank Wisner]] napisao je, osvrćući se na autobiografsko djelo bivšeg direktora Centralne obavještajne agencije [[Allen W. Dulles|Allena W. Dullesa]],&lt;ref name=&quot;Dulles_1977&quot;&gt;{{cite book |last=Dulles |first=Allen W. |title=The Craft of Intelligence |url=https://www.cia.gov/readingroom/docs/CIA-RDP84-00161R000100170005-7.pdf |publisher=Greenwood Press |year=1977 |isbn=978-0-8371-9452-3 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; da Dulles &quot;odbacuje uvriježeno pogrešno shvatanje da je kontraobavještajni rad u suštini negativna i isključivo reaktivna aktivnost, koja djeluje samo ili pretežno kao odgovor na poteze protivnika&quot;. Wisner je smatrao da on može biti najuspješniji, kako u prikupljanju obavještajnih podataka tako i u zaštiti vlastitih obavještajnih službi, kada kreativno i odlučno djeluje protiv organizacijske strukture i osoblja neprijateljskih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Wisner_1993&quot;&gt;{{cite report |last=Wisner |first=Frank G. |title=On The Craft of Intelligence |url=https://www.cia.gov/resources/csi/static/The-Craft-of-Intelligence.pdf |publisher=Center for the Study of Intelligence |date=22. 9. 1993 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Savremeni kontraobavještajni rad danas obuhvata znatno širi spektar zadataka nego u vrijeme kada su glavnu prijetnju predstavljale isključivo strane obavještajne službe ({{en|Foreign Intelligence Services – FIS}}) pod kontrolom nacionalnih država. Pored njih, prijetnje danas dolaze i od nedržavnih i transnacionalnih grupa, uključujući pobunjeničke pokrete, organizovani kriminal i transnacionalne ekstremističke organizacije. Ipak, termin &quot;FIS&quot; i dalje se u stručnoj literaturi najčešće koristi kao oznaka za protivničke obavještajne službe protiv kojih je usmjeren kontraobavještajni rad.

U savremenoj praksi kontraobavještajna djelatnost obuhvata više međusobno povezanih misija na nacionalnom i operativnom nivou:

* '''Defanzivna analiza''' podrazumijeva sistematsko utvrđivanje ranjivosti vlastite organizacije i njihovo otklanjanje nakon procjene odnosa između sigurnosnog rizika i operativne koristi.

* '''Ofanzivna kontrašpijunaža''' obuhvata skup mjera kojima se otkriveni pripadnici stranih obavještajnih službi neutraliziraju, hapse ili, ako uživaju diplomatski status, protjeruju proglašavanjem za [[persona non grata|''persona non grata'']]. Osim toga, uključuje njihovo iskorištavanje za prikupljanje obavještajnih podataka ili provođenje operacija kojima se namjerno narušava djelovanje protivničke obavještajne službe.

* '''Operacije zaštite snaga putem kontraobavještajnih izvora''' ({{en|Counterintelligence Force Protection Source Operations – CFSO}}) predstavljaju operacije zasnovane na ljudskim izvorima koje se provode u inostranstvu radi zaštite vojnih jedinica, operativnih baza ili drugih raspoređenih snaga od prijetnji poput terorizma i špijunaže, posebno kada nacionalne obavještajne službe ne mogu osigurati dovoljno informacija.

Kontraobavještajni rad sastavni je dio [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]], koji je dio šireg sistema [[upravljanje obavještajnim ciklusom|upravljanja obavještajnim ciklusom]]. Njenu efikasnost dopunjuju i druge oblasti sigurnosne zaštite, uključujući:

* [[Fizička sigurnost]]
* [[Obavještajni ciklus#Sigurnost osoblja|Sigurnost osoblja]]
* [[Sigurnost komunikacija]] (COMSEC)
* [[Sigurnost informacija|Sigurnost informacijskih sistema]] (INFOSEC)
* [[Klasifikovane informacije|Zaštita klasifikovanih podataka]]
* [[Operativna sigurnost]] (OPSEC)

Discipline koje se odnose na &quot;aktivnu sigurnost&quot;, odnosno mjere kojima država ili druga organizacija prikuplja podatke o stvarnim ili potencijalnim sigurnosnim prijetnjama, dopunjuju kontraobavještajni rad. Na primjer, ako obavještajni podaci prikupljeni [[Obavještajna djelatnost zasnovana na signalima|obavještajno-signalnim izviđanjem]] (SIGINT) identifikuju određeni radioodašiljač kao sredstvo komunikacije koje koristi isključivo neka strana država, njegovo otkrivanje na teritoriji vlastite države može ukazivati na prisustvo stranog obavještajca ili špijunske mreže, što postaje predmet kontraobavještajne obrade. Kontraobavještajni rad posebno je povezan s [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|HUMINT]]-om, ali je u određenoj mjeri povezan i s drugim obavještajnim disciplinama. Njegova uloga nije samo zaštita osjetljivih podataka nego i njihovo aktivno prikupljanje.

Sve institucije i agencije [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] koje imaju obavještajne nadležnosti odgovorne su za zaštitu vlastitog osoblja i aktivnosti u inostranstvu, osim onih koje djeluju pod nadležnošću [[šefa misije]]a.&lt;ref name=&quot;Matschulat_1996&quot;&gt;{{cite journal |last=Matschulat |first=Austin B. |title=Coordination and Cooperation in Counterintelligence |url=https://www.cia.gov/resources/csi/static/Coordination-Cooperation-in-Counterintel.pdf |journal=Studies in Intelligence |publisher=Center for the Study of Intelligence |date=1996 |access-date=7. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Vlade u pravilu nastoje zaštititi tri osnovna segmenta:

* osoblje;
* objekte i infrastrukturu;
* operacije.

U mnogim državama odgovornost za zaštitu ovih segmenata podijeljena je između više institucija ili organizacijskih jedinica. U prošlosti je [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] zaštitu vlastitog osoblja i objekata povjeravala svom Uredu za sigurnost, dok je odgovornost za sigurnost operacija bila raspodijeljena između više organizacijskih jedinica unutar Direktorata za operacije, uključujući kontraobavještajni odjel i regionalne (funkcionalne) odjele, poput Odjela za Sovjetski Savez. U jednom periodu kontraobavještajni odjel djelovao je gotovo samostalno pod rukovodstvom [[James Jesus Angleton|Jamesa Jesusa Angletona]]. Kasnije su u okviru operativnih odjela formirani vlastiti kontraobavještajni odsjeci, uz zadržavanje manjeg centralnog kontraobavještajnog štaba. [[Aldrich Ames]] radio je u Kontraobavještajnom odsjeku Evropskog odjela, gdje je bio zadužen za analizu aktivnosti sovjetskih obavještajnih službi. Sličnu, ali još složeniju organizacijsku strukturu razvile su i obavještajne službe američkih oružanih snaga.

Takva podjela nadležnosti zahtijeva vrlo blisku koordinaciju, koja se u praksi ostvaruje svakodnevnom saradnjom. Međusobna zavisnost američke kontraobavještajne zajednice posebno dolazi do izražaja u saradnji sa savezničkim i partnerskim obavještajnim službama. Iako sigurnosni rizici predstavljaju stalni izazov, prekid takve saradnje nije moguć, već je potrebno kontinuirano procjenjivati odnos između koristi i mogućih sigurnosnih prijetnji.&lt;ref name=&quot;Matschulat_1996&quot; /&gt;

S druge strane, osnovni cilj '''kontrašpijunaže''' jeste infiltracija u protivničke obavještajne službe. Važnost takvog pristupa jasno se ogleda u metodama koje je primjenjivao [[KGB]], koji je poseban značaj pridavao ubacivanju svojih agenata u protivničke institucije. Ni najsavremeniji sigurnosni sistemi ne mogu u potpunosti zaštititi organizaciju od takvih prijetnji, jer je riječ o metodama koje se zasnivaju na ljudskom faktoru. Najefikasniji način suprotstavljanja takvom djelovanju jeste pravovremeno i detaljno poznavanje planova protivničke obavještajne službe.

{{Citat|Štaviše, samo infiltracija protivničke službe na visokom nivou može otkriti da li je i vaša služba kompromitovana. To može učiniti i visoko rangirani defektor (osoba koja je prebjegla), ali protivnička strana tada zna da je prebjegao te, u određenoj mjeri, može poduzeti odgovarajuće kontramjere. Provođenje kontrašpijunaže bez infiltriranih izvora nalik je borbi u mraku, dok provođenje kontrašpijunaže uz pomoć takvih izvora može biti poput &quot;pucanja u ribu u bačvi&quot;.&lt;ref name=&quot;Matschulat_1996&quot; /&gt;}}

U britanskoj obavještajnoj zajednici slučaj grupe [[Kembridžska petorka|Kembridžske petorke]], kao i kasnije sumnje usmjerene prema tadašnjem direktoru [[MI5]]-a siru [[Roger Hollis]]u, izazvali su ozbiljne unutrašnje podjele. Iako je potvrđeno da je [[Kim Philby]] infiltrirao britanske obavještajne službe, u javnosti nikada nije konačno utvrđeno da li je bilo i drugih visokorangiranih infiltriranih agenata.

Slične podjele pojavile su se i u američkoj obavještajnoj zajednici zbog kontradiktornih tvrdnji od strane defektora [[Anatoliy Golitsyn|Anatolija Golicina]] i [[Yuri Nosenko|Jurija Nosenka]] o postojanju sovjetskih &quot;krtica&quot; unutar zapadnih službi, kao i zbog različitih stavova njihovih pristalica u [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-i i britanskoj [[MI5]]-u. [[James Jesus Angleton]] vjerovao je Golicinovim tvrdnjama, dok [[George Kisevalter]], operativac CIA-e koji je učestvovao u zajedničkom američko-britanskom radu s [[Oleg Penkovsky|Olegom Penkovskim]], nije prihvatio Angletonovu tvrdnju da je Nosenko bio agent [[KGB]]-a. Nosenko je razotkrio [[John Vassall|Johna Vassalla]], saradnika KGB-a zaposlenog u britanskom Admiralitetu, ali su pojedini autori tvrdili da je Vassall namjerno žrtvovan kako bi se zaštitile druge sovjetske obavještajne operacije, uključujući Nosenka i moguće još vrijedniji izvor unutar [[Kraljevska ratna mornarica|Kraljevske ratne mornarice]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |language=en}}
* {{cite book |last=Clark |first=Robert M. |title=Intelligence Analysis |edition=4th |url=https://books.google.ba/books?id=O9E5DQAAQBAJ |publisher=SAGE Publications |year=2012 |isbn=978-1-4522-0612-7 |language=en}}

== Vanjski likovi ==
* [https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf &quot;Kontraobavještajne i policijske funkcije u obavještajnom sektoru&quot;] – publikacija Centra za upravljanje sigurnosnim sektorom u Ženevi (DCAF), 2020. {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kontraobavještajni rad}}
[[Kategorija:Kontraobavještajni rad| ]]
[[Kategorija:Vrste špijunaže]]
[[Kategorija:Obavještajna analiza]]
[[Kategorija:Vojno-obavještajna služba]]
[[Kategorija:Tehnike špijunaže]]</text>
      <sha1>9pxdmrji6one4bo6r0x6tz97zr7z2gt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916813</id>
      <parentid>3916781</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T05:45:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na tekstu</comment>
      <origin>3916813</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38208" sha1="lpr298unr2cthvw8zfk9z6u70cl8g1j" xml:space="preserve">{{Obavještajni rad}}
[[Datoteka:Civilian Photo Technicians (in back of jeep) working for Counter Intelligence Corps, are accounted for by Captain... - NARA - 198977.tif|mini|desno|300px|Civilni fototehničari koji su radili za Kontraobavještajni korpus (SAD) prolaze kontrolu na [[sigurnosni kontrolni punkt|sigurnosnom kontrolnom punktu]] u [[Potsdam]]u, [[Njemačka]], 14. jula 1945.]]
'''Kontraobavještajni rad''', '''kontraobavještajna djelatnost''' ili '''KOR''', i njegova osnovna poddisciplina, '''kontrašpijunaža''', obuhvataju aktivnosti usmjerene na zaštitu [[obavještajna služba|obavještajnog sistema]] neke države ili organizacije od djelovanja protivničkih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Johnson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=William R. |title=Thwarting Enemies at Home and Abroad: How to be a Counterintelligence Officer |url=https://books.google.ba/books/about/Thwarting_Enemies_at_Home_and_Abroad.html?id=yqJ8mAEACAAJ |publisher=Georgetown University Press |year=2009 |isbn=978-1-58901-255-4 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To uključuje prikupljanje podataka i provođenje mjera radi sprječavanja [[špijunaža|špijunaže]], [[sabotaža|sabotaže]], [[atentat]]a i drugih [[obavještajna djelatnost|obavještajnih aktivnosti]] koje provode strane države, organizacije ili pojedinci, ili koje se izvode u njihovo ime.

U mnogim državama postoji više institucija nadležnih za različite aspekte kontraobavještajne djelatnosti, kao što su unutrašnja sigurnost, vanjska obavještajna zaštita i [[sprječavanje i suzbijanje terorizma]]. U pojedinim državama te su nadležnosti organizovane u okviru [[policija|policije]], kao što je [[Federalni istražni biro]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok druge imaju posebne civilne sigurnosne službe, poput britanske [[MI5]].&lt;ref name=&quot;DCAF_2020&quot;&gt;{{cite report |title=Counterintelligence and Law Enforcement Functions in the Intelligence Sector |url=https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf |publisher=DCAF – Geneva Centre for Security Sector Governance |year=2020 |isbn=92-9222-549-9 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MI5_Law_Oversight&quot;&gt;{{cite web |title=Law, oversight and ethics |url=https://www.mi5.gov.uk/how-we-work/law-oversight-and-ethics |website=MI5 - The Security Service |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje i države u kojima su obavještajne i kontraobavještajne funkcije objedinjene u jednoj instituciji, kao što je [[Kanadska sigurnosno-obavještajna služba]] (CSIS).

== Historija ==

[[Datoteka:Great Game cartoon from 1878.jpg|mini|desno|300px|Politička karikatura koja prikazuje afganistanskog emira [[Sher Ali Khan]]a u društvu njegovih &quot;prijatelja&quot; – [[Ruski medvjed|ruskog medvjeda]] i [[Lav|britanskog lava]] (1878). Tokom [[Velika igra|Velike igre]] obje sile razvile su sistematske oblike špijunaže i nadzora širom regije.]]
Savremene metode špijunaže i specijalizovane državne obavještajne službe razvijale su se krajem 19. stoljeća. Važnu ulogu u tom procesu imala je [[Velika igra]] – strateško suparništvo između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] za prevlast u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] između 1830. i 1895. Kako bi odgovorila na ruske ambicije u regiji i zaštitila svoje interese u Britanskoj Indiji, [[Indijska državna služba]] razvila je sistem nadzora, obavještajnog rada i kontraobavještajne zaštite. Postojanje ovog prikrivenog sukoba dodatno je popularizovalo [[Rudyard Kipling]] u svom poznatom [[špijunski roman|špijunskom romanu]] ''[[Kim (roman)|Kim]]'' (1901),&lt;ref name=&quot;Kipling_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Kipling |first=Rudyard |title=Kim |series=Línea de Sombra. Serie Azul |translator=Julio Izquierdo Crocelles |publisher=Ediciones Del Sol |year=1995 |isbn=978-950-9413-63-4 |url=https://books.google.ba/books?id=ROSW5PYPN8gC |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; u kojem je Veliku igru prikazao kao neprekidni sukob obavještajnih i špijunskih službi.&lt;ref name=&quot;Davies_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Davies |first=Philip H. J. |title=Intelligence and Government in Britain and the United States: A Comparative Perspective |volume=1–2 |url=https://books.google.ba/books?id=D3KIwYA_QyAC |publisher=ABC-CLIO |date=2012 |isbn=978-1-4408-0281-2 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje specijalizovanih obavještajnih i kontraobavještajnih organizacija bilo je usko povezano s kolonijalnim suparništvom velikih evropskih sila i ubrzanim razvojem vojne tehnologije. Kako je špijunaža postajala sve značajniji instrument međunarodne politike, javila se potreba da se dotadašnje policijske i sigurnosne službe prošire funkcijama otkrivanja i suzbijanja djelovanja stranih obavještajnih službi. U tom kontekstu, [[Evidenzbureau]], osnovan u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1850, od kraja 19. stoljeća imao je zadatak suzbijanja aktivnosti [[Panslavizam|panslavističkog]] pokreta koji je djelovao iz [[Srbija|Srbije]].&lt;ref name=&quot;Moritz_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Moritz |first=Verena |title=The transformation of secret services |url=https://scilog.fwf.ac.at/en/magazine/the-transformation-of-secret-services |website=Scilog |year=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon posljedica [[Dreyfusova afera|Dreyfusove afere]] (1894–1906) u [[Francuska|Francuskoj]], odgovornost za vojnu kontrašpijunažu 1899. preuzela je [[Sûreté|Sûreté générale]], institucija koja je prvobitno bila nadležna za održavanje javnog reda i sigurnosti, a djelovala je pod nadzorom [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske|ministarstva unutrašnjih poslova]].&lt;ref name=&quot;AASSDN_Historique&quot;&gt;{{cite web |title=Bref historique des services français, depuis 1871 |url=https://www.aassdn.org/hsvEXhis01.html |website=Anciens des Services Spéciaux de la Défense Nationale (AASSDN) |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Okhranka group photo.jpg|mini|desno|300px|[[Ohrana]], osnovana 1880, bila je zadužena za suzbijanje neprijateljske špijunaže protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Fotografija pripadnika petrogradske Ohrane iz 1905.]]
[[Ohrana]] je osnovana 1880. radi sprječavanja i suzbijanja političkog terorizma i ljevičarskih revolucionarnih pokreta u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], ali je istovremeno bila zadužena i za suzbijanje neprijateljske špijunaže.&lt;ref name=&quot;Fischer_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njena glavna meta bili su revolucionarni pokreti, čiji su pripadnici često djelovali iz inostranstva i odatle planirali subverzivne aktivnosti. U [[Pariz]]u je uspostavljena posebna ispostava kojom je rukovodio [[Pyotr Rachkovsky]], zadužena za praćenje njihovog djelovanja. Ohrana je koristila različite metode, uključujući [[Tajna operacija|tajne operacije]], [[prikriveni agent|prikrivene agente]] i ''perlustraciju'', odnosno presretanje i čitanje privatne prepiske. Posebno je postala poznata po korištenju [[agent provokator|agenata provokatora]], koji su često uspijevali infiltrirati revolucionarne organizacije.&lt;ref name=&quot;Thatcher_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Thatcher |editor-first=Ian D. |title=Late Imperial Russia: Problems and prospects |url=https://www.jstor.org/stable/jj.15976626 |publisher=Manchester University Press |year=2005 |doi=10.7765/9781526166418 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća pojedine države počele su osnivati integrisane kontraobavještajne službe koje su bile neposredno podređene državnim vlastima. Britanska vlada je 1909. osnovala [[MI6|Biro tajne službe]], prvu nezavisnu međuresornu instituciju s potpunom odgovornošću za koordinaciju državnih kontraobavještajnih aktivnosti.

Nakon intenzivnog zalaganja [[William Melville|Williama Melvillea]], koji je britanskim vlastima pribavio njemačke planove mobilizacije i dokaze o njemačkoj finansijskoj podršci [[Buri|Burima]], britanska vlada je 1903. odobrila osnivanje novog obavještajnog odjela u okviru [[War Office]]a pod nazivom MO3, koji je kasnije preimenovan u MO5, a na čije je čelo postavljen Melville. Djelujući tajno iz stana u [[London]]u, Melville je rukovodio i kontraobavještajnim i vanjskim obavještajnim operacijama, oslanjajući se na iskustvo i međunarodne kontakte stečene tokom rada u [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]].

Zbog uspješnog rada dotadašnjih obavještajnih struktura, Vladin odbor za obavještajne poslove, uz podršku [[Richard Haldane|Richarda Haldanea]] i [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], osnovao je 1909. [[MI6|Biro tajne službe]] kao zajedničku inicijativu Ministarstva pomorstva (''Admiralty''), Ministarstva rata (''War Office'') i Ministarstva vanjskih poslova (''Foreign Office'') radi koordinacije tajnih obavještajnih operacija u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i inostranstvu, s posebnim naglaskom na aktivnosti [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Za prvog direktora imenovan je kapetan [[Mansfield Smith-Cumming|Sir George Mansfield Smith-Cumming]], poznat pod kodnim imenom &quot;C&quot;.&lt;ref name=&quot;SIS_MI6_2008&quot;&gt;{{cite web |title=SIS or MI6. What's in a name? |url=http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926133058/http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-date=26. 9. 2008 |website=Secret Intelligence Service (SIS) |year=2008 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1910. [[MI6|Biro tajne službe]] podijeljen je na službu za vanjsko obavještajno djelovanje i domaću kontraobavještajnu službu. Posljednjom je rukovodio sir [[Vernon Kell]], a njen prvobitni zadatak bio je ublažavanje zabrinutosti javnosti zbog navodne rasprostranjenosti njemačke špijunaže u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].&lt;ref name=&quot;Andrew_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Defence_of_the_Realm.html?id=njWH7cW3aLAC |publisher=Penguin Books |year=2012 |isbn=978-0-7181-9744-5 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da služba nije imala policijska ovlaštenja, Kell je usko sarađivao sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]] [[Scotland Yard]]a, kojim je rukovodio [[Basil Thomson]]. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uspio je osujetiti djelovanje indijskih revolucionara koji su sarađivali s [[Njemačka|Njemačkom]]. Za razliku od ranijeg sistema, u kojem su pojedini državni resori i vojne službe djelovali uglavnom samostalno, uz malo ili nimalo međusobne koordinacije, novoosnovani [[MI6|Biro tajne službe]]' bio je međuresorna institucija koja je svoje obavještajne izvještaje dostavljala svim nadležnim državnim organima.&lt;ref name=&quot;Walton_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Walton |first=Calder |title=Empire of Secrets: British Intelligence, the Cold War, and the Twilight of Empire |url=https://books.google.ba/books?id=9TXJAwAAQBAJ |publisher=Overlook Press |year=2013 |isbn=978-1-4683-1043-6 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Time su vlade prvi put dobile centralizovan, nezavisan obavještajni i kontraobavještajni aparat koji je djelovao i u mirnodopskim uslovima, s uređenim registrima, definisanim procedurama i stalnom organizacijskom strukturom, za razliku od dotadašnjeg pretežno ''ad hoc'' pristupa.

[[Datoteka:Putin-Stasi-Ausweis.png|mini|desno|300px|Identifikacijska iskaznica [[Stasi]]ja iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], izdana sadašnjem predsjedniku [[Rusija|Rusije]] [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]]. Kao i druge sigurnosne službe komunističkih država, Stasi je u velikoj mjeri primjenjivao metode kontrašpijunaže radi nadzora i represije nad civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Schmeidel |first=John Christian |title=Stasi: Shield and Sword of the Party |chapter=Origins and developments of the East German secret police: Disruptions and breakouts |edition=1 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203018415/stasi-john-christian-schmeidel |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-0-203-01841-5 |doi=10.4324/9780203018415 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Guriev_Treisman_2022&quot;&gt;{{cite book |last1=Guriev |first1=Sergei |last2=Treisman |first2=Daniel |title=Spin Dictators: The Changing Face of Tyranny in the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv1xp9p7d |publisher=Princeton University Press |year=2022 |doi=10.2307/j.ctv1xp9p7d |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]

U [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] metode kontrašpijunaže bile su usmjerene i protiv civilnog stanovništva te su bile poznate kao [[Subverzija|metode subverzije]] ({{de|Zersetzung}}). Njihova svrha bila je psihološki oslabiti ili društveno izolovati istaknute pojedince i grupe kako bi se spriječilo političko neslaganje i suzbilo ponašanje koje su vlasti smatrale ideološki ili kulturno neprihvatljivim.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot; /&gt; Od početka 1970-ih godina pa sve do raspada Istočne Njemačke 1990, metode subverzije predstavljale su glavni oblik političke represije.&lt;ref name=&quot;Dennis_Laporte_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Dennis |first1=Mike |last2=Laporte |first2=Norman |title=The Stasi: Myth and Reality |chapter=Tackling the enemy: quiet repression and preventive decomposition |url=https://books.google.ba/books/about/The_Stasi.html?id=478eBAAAQBAJ |publisher=Routledge |year=2014 |isbn=978-1-317-87656-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slične metode primjenjivane su i u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], između ostalog kao podrška sistematskom prisvajanju intelektualnog vlasništva putem obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Ellis_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Ellis |first=Frank |chapter=Information Deficit |title=From Glasnost to the Internet: Russia's New Infosphere |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-1-349-27076-7 |publisher=Palgrave Macmillan |year=1999 |isbn=978-1-349-27078-1 |doi=10.1007/978-1-349-27076-7 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija kontraobavještajnog rada ==

Iako se obavještajna djelatnost u teoriji i praksi tradicionalno razvrstava na strategijski, operativni i taktički nivo, taksonomija kontraobavještajnog rada zasniva se prvenstveno na funkcionalnoj podjeli na '''defanzivnu''' i '''ofanzivnu''' kontraobavještajnu djelatnost. Takva podjela odražava osnovne ciljeve kontraobavještajnog rada: zaštitu vlastitih kapaciteta i aktivno suprotstavljanje protivničkim obavještajnim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Prunckun |first=Hank |title=Counterintelligence Theory and Practice |edition=2nd |url=https://ia801600.us.archive.org/4/items/counterintelligence-theory-and-practice/Counterintelligence%20-%20Theory%20and%20practice.pdf |publisher=Rowman &amp; Littlefield |year=2019 |isbn=978-1-78660-688-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U stručnoj literaturi prisutni su i drugačiji pristupi. Na primjer, model Marinskog korpusa SAD-a ({{en|U.S. Marine Corps}}) kontraobavještajni rad razvrstava prema funkcionalnim područjima, kao što su operacije, istrage, prikupljanje i izvještavanje te analiza, obrada i distribucija obavještajnih podataka. Međutim, podjela na defanzivnu i ofanzivnu komponentu ne pruža jasniji analitički okvir za razumijevanje svrhe i načina djelovanja kontraobavještajnog rada.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;
[[Datoteka:US Marine Corps Counterintelligence Model-bs.png|thumb|center|800px|Modela kontraobavještajnog rada Marinskog korpusa Sjedinjenih Američkih Država&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;]]
Unutar defanzivno-ofanzivnog modela, kontraobavještajne aktivnosti razvrstavaju se prema njihovoj osnovnoj svrsi i operativnom usmjerenju.
[[Datoteka:Kontraobavještajni rad-bs.png|thumb|center|800px|Defanzivno-ofanzivni model kontraobavještajnog rada]]
Prednost defanzivno-ofanzivnog modela u odnosu na procesno orijentisane modele ogleda se u tome što procesne aktivnosti, poput analize, istraga ili prikupljanja podataka, posmatra kao sredstva za ostvarivanje osnovnih kontraobavještajnih ciljeva – zaštite vlastitih kapaciteta i aktivnog djelovanja protiv protivničkih obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;

Ovakav model može se primijeniti u različitim područjima kontraobavještajne djelatnosti, uključujući:&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;
# nacionalnu sigurnost – zaštitu vitalnih državnih interesa i institucija;
# vojni sektor – zaštitu oružanih snaga i vojnih operacija;
# provođenje zakona – policijski kontraobavještajni rad;
# poslovni sektor – zaštitu privrednih tajni i korporativni kontraobavještajni rad;
# privatni sektor – zaštitu privatnih lica, imovine i drugih nedržavnih subjekata.

== Organizacija i institucionalni okvir ==

Mnoge države organizuju kontraobavještajne službe odvojeno od službi zaduženih za prikupljanje obavještajnih podataka. U većini zemalja nadležnosti u oblasti kontraobavještajnog rada raspoređene su između više institucija, iako jedna od njih obično ima vodeću ulogu. U većini država postoji kontraobavještajna služba koja je integrisana u krovnu policijsku agenciju, poput [[Federalni istražni biro|Federalnog istražnog biroa]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;FBI_Counterintelligence&quot;&gt;{{cite web |title=Counterintelligence and Espionage |url=https://www.fbi.gov/investigate/counterintelligence |website=Federal Bureau of Investigation |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za unutrašnju sigurnost nadležna je posebna [[MI5|Sigurnosna služba]] (MI5), koja nema policijska ovlaštenja, ali blisko sarađuje s policijskim organima, posebno sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnim odjelom]], koji može provoditi hapšenja, pretrese na osnovu sudskog naloga i druge policijske mjere.&lt;ref name=&quot;MI5_State_Threats&quot;&gt;{{cite web |title=Countering state threats |url=https://www.mi5.gov.uk/what-we-do/countering-state-threats |website=MI5 - Security Service |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna unutrašnja sigurnosna služba [[Rusija|Ruske Federacije]] je [[Federalna služba sigurnosti Ruske Federacije|Federalna služba sigurnosti]] (FSB), koja je najvećim dijelom nastala iz Drugog glavnog direktorata i [[Vojna kontraobavještajna služba Sovjetske armije|Trećeg glavnog direktorata]] sovjetskog [[KGB]]-a.

U [[Kanada|Kanadi]] su funkcije defanzivnog kontraobavještajnog rada, sigurnosno-obavještajnog rada (prikupljanje obavještajnih podataka potrebnih za provođenje ofanzivnog kontraobavještajnog rada), obavještajnog rada u okviru provođenja zakona i ofanzivnog kontraobavještajnog rada organizacijski razdvojene.

Vojne organizacije raspolažu vlastitim kontraobavještajnim strukturama koje mogu provoditi zaštitne operacije kako u matičnoj zemlji tako i prilikom djelovanja u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;Clark_Mitchell_2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert M. |last2=Mitchell |first2=William L. |title=Deception: Counterdeception and Counterintelligence |url=https://sk.sagepub.com/book/mono/deception |publisher=CQ Press |year=2019 |isbn=978-1-5063-7523-6 |doi=10.4135/9781071872642 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od države, različito su organizovani odnosi između civilnih i vojnih službi u provođenju operacija u inostranstvu. Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama [[#Ofanzivni kontraobavještajni rad|ofanzivni kontraobavještajni rad]] provodi [[Direktorat za operacije (CIA)|Direktorat za operacije]] u sastavu [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-e, dok je [[#Defanzivni kontraobavještajni rad|defanzivni kontraobavještajni rad]] u nadležnosti [[Diplomatic Security Service|Diplomatske sigurnosne službe]] (DSS), koja je odgovorna za zaštitu osoblja i informacija u američkim ambasadama i konzulatima u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;US_State_Dept_DS&quot;&gt;{{cite web |title=Counterintelligence Investigations |url=https://2009-2017.state.gov/m/ds/terrorism/c8653.htm |website=U.S. Department of State |year=2009 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Francuska|Francuskoj]] je borba protiv terorizma organizovana prvenstveno u okviru organa za provođenje zakona. Ključnu ulogu ima specijalizovani istražni sudija za borbu protiv terorizma, koji koordiniše aktivnosti usmjerene na suzbijanje terorističkih prijetnji. Francuski istražni sudije imaju ovlaštenja koja u određenoj mjeri objedinjuju nadležnosti istražitelja, tužioca i sudija u pravnim sistemima poput američkog i britanskog. U svom radu mogu zatražiti podršku domaće obavještajne službe ''[[Generalna direkcija za unutrašnju sigurnost]]'' (DGSI), koja po potrebi sarađuje s vanjskom obavještajnom službom ''[[Generalna direkcija za vanjsku sigurnost]]'' (DGSE).

U [[Španija|Španiji]] vodeću ulogu u borbi protiv terorizma na državnom području ima Ministarstvo unutrašnjih poslova uz podršku oružanih snaga. Za suzbijanje međunarodnih prijetnji nadležan je Nacionalni obavještajni centar (CNI), koji je neposredno odgovoran predsjedniku vlade. Nakon [[Bombaški napadi na vozove u Madridu 2004.|bombaških napada u Madridu]] 11. marta 2004, nacionalna istraga utvrdila je nedostatke u koordinaciji između Ministarstva unutrašnjih poslova i CNI-ja, zbog čega je osnovan Nacionalni koordinacioni centar za borbu protiv terorizma. Komisija formirana nakon napada preporučila je da ovaj centar koordiniše operativne aktivnosti te prikupljanje, obradu i razmjenu obavještajnih podataka.&lt;ref name=&quot;Archick_2006&quot;&gt;{{cite report |last=Archick |first=Kristen |title=European Approaches to Homeland Security and Counterterrorism |url=https://fas.org/sgp/crs/homesec/RL33573.pdf |publisher=Congressional Research Service |date=2006 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Oružane snage također raspolažu vlastitim kontraobavještajnim kapacitetima namijenjenim zaštiti vojnih operacija i ispunjavanju specifičnih vojnih potreba.

== Misije kontraobavještajnog rada ==

Poznati operativac [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-e [[Frank Wisner]] napisao je, osvrćući se na autobiografsko djelo bivšeg direktora Centralne obavještajne agencije [[Allen W. Dulles|Allena W. Dullesa]],&lt;ref name=&quot;Dulles_1977&quot;&gt;{{cite book |last=Dulles |first=Allen W. |title=The Craft of Intelligence |url=https://www.cia.gov/readingroom/docs/CIA-RDP84-00161R000100170005-7.pdf |publisher=Greenwood Press |year=1977 |isbn=978-0-8371-9452-3 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; da Dulles &quot;odbacuje uvriježeno pogrešno shvatanje da je kontraobavještajni rad u suštini negativna i isključivo reaktivna aktivnost, koja djeluje samo ili pretežno kao odgovor na poteze protivnika&quot;. Wisner je smatrao da on može biti najuspješniji, kako u prikupljanju obavještajnih podataka tako i u zaštiti vlastitih obavještajnih službi, kada kreativno i odlučno djeluje protiv organizacijske strukture i osoblja neprijateljskih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Wisner_1993&quot;&gt;{{cite report |last=Wisner |first=Frank G. |title=On The Craft of Intelligence |url=https://www.cia.gov/resources/csi/static/The-Craft-of-Intelligence.pdf |publisher=Center for the Study of Intelligence |date=22. 9. 1993 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Savremeni kontraobavještajni rad danas obuhvata znatno širi spektar zadataka nego u vrijeme kada su glavnu prijetnju predstavljale isključivo strane obavještajne službe ({{en|Foreign Intelligence Services – FIS}}) pod kontrolom nacionalnih država. Pored njih, prijetnje danas dolaze i od nedržavnih i transnacionalnih grupa, uključujući pobunjeničke pokrete, organizovani kriminal i transnacionalne ekstremističke organizacije. Ipak, termin &quot;FIS&quot; i dalje se u stručnoj literaturi najčešće koristi kao oznaka za protivničke obavještajne službe protiv kojih je usmjeren kontraobavještajni rad.

U savremenoj praksi kontraobavještajna djelatnost obuhvata više međusobno povezanih misija na nacionalnom i operativnom nivou:

* '''Defanzivna analiza''' podrazumijeva sistematsko utvrđivanje ranjivosti vlastite organizacije i njihovo otklanjanje nakon procjene odnosa između sigurnosnog rizika i operativne koristi.

* '''Ofanzivna kontrašpijunaža''' obuhvata skup mjera kojima se otkriveni pripadnici stranih obavještajnih službi neutraliziraju, hapse ili, ako uživaju diplomatski status, protjeruju proglašavanjem za [[persona non grata|''persona non grata'']]. Osim toga, uključuje njihovo iskorištavanje za prikupljanje obavještajnih podataka ili provođenje operacija kojima se namjerno narušava djelovanje protivničke obavještajne službe.

* '''Operacije zaštite snaga putem kontraobavještajnih izvora''' ({{en|Counterintelligence Force Protection Source Operations – CFSO}}) predstavljaju operacije zasnovane na ljudskim izvorima koje se provode u inostranstvu radi zaštite vojnih jedinica, operativnih baza ili drugih raspoređenih snaga od prijetnji poput terorizma i špijunaže, posebno kada nacionalne obavještajne službe ne mogu osigurati dovoljno informacija.

Kontraobavještajni rad sastavni je dio [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]], koji je dio šireg sistema [[upravljanje obavještajnim ciklusom|upravljanja obavještajnim ciklusom]]. Njenu efikasnost dopunjuju i druge oblasti sigurnosne zaštite, uključujući:

* [[Fizička sigurnost]]
* [[Obavještajni ciklus#Sigurnost osoblja|Sigurnost osoblja]]
* [[Sigurnost komunikacija]] (COMSEC)
* [[Sigurnost informacija|Sigurnost informacijskih sistema]] (INFOSEC)
* [[Klasifikovane informacije|Zaštita klasifikovanih podataka]]
* [[Operativna sigurnost]] (OPSEC)

Discipline koje se odnose na &quot;aktivnu sigurnost&quot;, odnosno mjere kojima država ili druga organizacija prikuplja podatke o stvarnim ili potencijalnim sigurnosnim prijetnjama, dopunjuju kontraobavještajni rad. Na primjer, ako obavještajni podaci prikupljeni [[Obavještajna djelatnost zasnovana na signalima|obavještajno-signalnim izviđanjem]] (SIGINT) identifikuju određeni radioodašiljač kao sredstvo komunikacije koje koristi isključivo neka strana država, njegovo otkrivanje na teritoriji vlastite države može ukazivati na prisustvo stranog obavještajca ili špijunske mreže, što postaje predmet kontraobavještajne obrade. Kontraobavještajni rad posebno je povezan s [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|HUMINT]]-om, ali je u određenoj mjeri povezan i s drugim obavještajnim disciplinama. Njegova uloga nije samo zaštita osjetljivih podataka nego i njihovo aktivno prikupljanje.

Sve institucije i agencije [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] koje imaju obavještajne nadležnosti odgovorne su za zaštitu vlastitog osoblja i aktivnosti u inostranstvu, osim onih koje djeluju pod nadležnošću [[šefa misije]]a.&lt;ref name=&quot;Matschulat_1996&quot;&gt;{{cite journal |last=Matschulat |first=Austin B. |title=Coordination and Cooperation in Counterintelligence |url=https://www.cia.gov/resources/csi/static/Coordination-Cooperation-in-Counterintel.pdf |journal=Studies in Intelligence |publisher=Center for the Study of Intelligence |date=1996 |access-date=7. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Vlade u pravilu nastoje zaštititi tri osnovna segmenta:

* osoblje;
* objekte i infrastrukturu;
* operacije.

U mnogim državama odgovornost za zaštitu ovih segmenata podijeljena je između više institucija ili organizacijskih jedinica. U prošlosti je [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] zaštitu vlastitog osoblja i objekata povjeravala svom Uredu za sigurnost, dok je odgovornost za sigurnost operacija bila raspodijeljena između više organizacijskih jedinica unutar Direktorata za operacije, uključujući kontraobavještajni odjel i regionalne (funkcionalne) odjele, poput Odjela za Sovjetski Savez. U jednom periodu kontraobavještajni odjel djelovao je gotovo samostalno pod rukovodstvom [[James Jesus Angleton|Jamesa Jesusa Angletona]]. Kasnije su u okviru operativnih odjela formirani vlastiti kontraobavještajni odsjeci, uz zadržavanje manjeg centralnog kontraobavještajnog štaba. [[Aldrich Ames]] radio je u Kontraobavještajnom odsjeku Evropskog odjela, gdje je bio zadužen za analizu aktivnosti sovjetskih obavještajnih službi. Sličnu, ali još složeniju organizacijsku strukturu razvile su i obavještajne službe američkih oružanih snaga.

Takva podjela nadležnosti zahtijeva vrlo blisku koordinaciju, koja se u praksi ostvaruje svakodnevnom saradnjom. Međusobna zavisnost američke kontraobavještajne zajednice posebno dolazi do izražaja u saradnji sa savezničkim i partnerskim obavještajnim službama. Iako sigurnosni rizici predstavljaju stalni izazov, prekid takve saradnje nije moguć, već je potrebno kontinuirano procjenjivati odnos između koristi i mogućih sigurnosnih prijetnji.&lt;ref name=&quot;Matschulat_1996&quot; /&gt;

S druge strane, osnovni cilj '''kontrašpijunaže''' jeste infiltracija u protivničke obavještajne službe. Važnost takvog pristupa jasno se ogleda u metodama koje je primjenjivao [[KGB]], koji je poseban značaj pridavao ubacivanju svojih agenata u protivničke institucije. Ni najsavremeniji sigurnosni sistemi ne mogu u potpunosti zaštititi organizaciju od takvih prijetnji, jer je riječ o metodama koje se zasnivaju na ljudskom faktoru. Najefikasniji način suprotstavljanja takvom djelovanju jeste pravovremeno i detaljno poznavanje planova protivničke obavještajne službe.

{{Citat|Štaviše, samo infiltracija protivničke službe na visokom nivou može otkriti da li je i vaša služba kompromitovana. To može učiniti i visoko rangirani defektor (osoba koja je prebjegla), ali protivnička strana tada zna da je prebjegao te, u određenoj mjeri, može poduzeti odgovarajuće kontramjere. Provođenje kontrašpijunaže bez infiltriranih izvora nalik je borbi u mraku, dok provođenje kontrašpijunaže uz pomoć takvih izvora može biti poput &quot;pucanja u ribu u bačvi&quot;.&lt;ref name=&quot;Matschulat_1996&quot; /&gt;}}

U britanskoj obavještajnoj zajednici slučaj grupe [[Kembridžska petorka|Kembridžske petorke]], kao i kasnije sumnje usmjerene prema tadašnjem direktoru [[MI5]]-a siru [[Roger Hollis]]u, izazvali su ozbiljne unutrašnje podjele. Iako je potvrđeno da je [[Kim Philby]] infiltrirao britanske obavještajne službe, u javnosti nikada nije konačno utvrđeno da li je bilo i drugih visokorangiranih infiltriranih agenata.

Slične podjele pojavile su se i u američkoj obavještajnoj zajednici zbog kontradiktornih tvrdnji od strane defektora [[Anatoliy Golitsyn|Anatolija Golicina]] i [[Yuri Nosenko|Jurija Nosenka]] o postojanju sovjetskih &quot;krtica&quot; unutar zapadnih službi, kao i zbog različitih stavova njihovih pristalica u [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-i i britanskoj [[MI5]]-u. [[James Jesus Angleton]] vjerovao je Golicinovim tvrdnjama, dok [[George Kisevalter]], operativac CIA-e koji je učestvovao u zajedničkom američko-britanskom radu s [[Oleg Penkovsky|Olegom Penkovskim]], nije prihvatio Angletonovu tvrdnju da je Nosenko bio agent [[KGB]]-a. Nosenko je razotkrio [[John Vassall|Johna Vassalla]], saradnika KGB-a zaposlenog u britanskom Admiralitetu, ali su pojedini autori tvrdili da je Vassall namjerno žrtvovan kako bi se zaštitile druge sovjetske obavještajne operacije, uključujući Nosenka i moguće još vrijedniji izvor unutar [[Kraljevska ratna mornarica|Kraljevske ratne mornarice]].

=== Defanzivni kontraobavještajni rad ===

Defanzivni kontraobavještajni rad započinje utvrđivanjem ranjivosti unutar vlastite organizacije koje bi strane obavještajne službe ({{en|Foreign Intelligence Services – FIS}}) mogle iskoristiti. U stručnoj kontraobavještajnoj terminologiji izraz &quot;FIS&quot; tradicionalno označava strane obavještajne službe, iako se danas pod pojmom &quot;strani&quot; često podrazumijeva svaki protivnički akter. Takav protivnik može biti druga država, ali i transnacionalna organizacija ili unutrašnja pobunjenička grupa. Operacije usmjerene protiv FIS-a mogu se provoditi radi zaštite vlastite države ili savezničke zemlje. Podrška prijateljskoj vladi može obuhvatati širok spektar aktivnosti, uključujući vojne i kontraobavještajne operacije, ali i humanitarnu pomoć te pomoć u obnovi i jačanju državnih institucija.&lt;ref name=&quot;JP_3-07.1_2004&quot;&gt;{{cite report |author=Joint Chiefs of Staff |title=Joint Tactics, Techniques, and Procedures for Foreign Internal Defense (FID) |url=https://fas.org/irp/doddir/dod/jp3_07_1.pdf |publisher=Joint Chiefs of Staff |series=Joint Publication 3-07.1 |date=2004 |access-date=7. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Terminologija u ovoj oblasti i dalje se razvija. Izraz '''transnacionalna grupa''' ne odnosi se samo na terorističke organizacije nego i na transnacionalne kriminalne organizacije koje se bave trgovinom drogom, pranjem novca, iznudom usmjerenom protiv računarskih i komunikacijskih sistema, krijumčarenjem i drugim oblicima organizovanog kriminala.

Pod pojmom '''pobunjenička grupa''' podrazumijeva se organizacija koja se kriminalnim ili vojnim sredstvima suprotstavlja međunarodno priznatoj vladi, pri čemu može provoditi i tajne obavještajne te prikrivene operacije protiv vlasti vlastite ili savezničke države.

Kontraobavještajne i protivterorističke analize pružaju strateške procjene stranih obavještajnih službi i terorističkih organizacija te služe kao osnova za definisanje operativnih opcija u tekućim operacijama i istragama. Kontrašpijunaža može uključivati proaktivne aktivnosti usmjerene protiv stranih obavještajnih službi, kao što su korištenje [[dvostruki agent|dvostrukih agenata]], provođenje [[obmana|obmane]] ili vrbovanje pripadnika stranih obavještajnih službi. Iako tajni [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|ljudski izvori]] često pružaju najvrijednije informacije o namjerama protivnika, oni istovremeno predstavljaju i jednu od najvećih sigurnosnih ranjivosti. Prije nego što se stekne povjerenje u neprijateljskog agenta, potrebno je imati na umu da je takva osoba nekada uživala povjerenje vlastite države te da joj može ostati lojalna.

=== Ofanzivni kontraobavještajni rad ===

[[Frank Wisner]] naglašavao je, dijeleći stavove [[Allen W. Dulles|Allena W. Dullesa]], da je najbolja odbrana od stranih obavještajnih napada ili infiltracije aktivno djelovanje protiv protivničkih obavještajnih službi (kontrašpijunaža).&lt;ref name=&quot;Wisner_1993&quot; /&gt; Takav pristup najčešće obuhvata mjere usmjerene na otkrivanje neprijateljske špijunaže ili fizičkih napada na vlastite obavještajne službe, sprječavanje štete i gubitka povjerljivih podataka te, kada je to moguće, usmjeravanje neprijateljskih aktivnosti protiv njihovih vlastitih organizatora.

Kontrašpijunaža nadilazi isključivo reaktivni pristup. Njeni ciljevi uključuju potkopavanje protivničkih obavještajnih službi vrbovanjem njihovih pripadnika, narušavanje ugleda i vjerodostojnosti njihovog osoblja, kao i uskraćivanje resursa potrebnih za njihovo djelovanje. Ovakve mjere mogu biti usmjerene kako protiv državnih obavještajnih službi tako i protiv nedržavnih aktera.

Ako se neprijateljske aktivnosti odvijaju na teritoriji vlastite ili savezničke države koja sarađuje s domaćim sigurnosnim organima, strani agenti mogu biti uhapšeni ili, ukoliko imaju diplomatski status, proglašeni [[persona non grata|''personom non grata'']] i protjerani iz zemlje. Međutim, iz perspektive obavještajne službe često je korisnije iskoristiti takvu situaciju za prikupljanje dodatnih obavještajnih podataka nego odmah izvršiti hapšenje ili poduzeti mjere koje bi dovele do neutralizacije protivnika. Zbog toga se prioriteti obavještajnih službi ponekad razlikuju od prioriteta policijskih organa, posebno kada strane obavještajne aktivnosti uključuju i državljane zemlje u kojoj se operacija provodi.

U pojedinim slučajevima hapšenje može predstavljati tek početnu fazu operacije, nakon koje se pritvorenoj osobi nudi mogućnost saradnje u zamjenu za blaže postupanje, umjesto suočavanja s najtežim zakonskim sankcijama, uključujući i smrtnu kaznu za špijunažu u državama u kojima je ona propisana. Takva saradnja može podrazumijevati ne samo otkrivanje podataka o protivničkoj obavještajnoj službi nego i aktivno učestvovanje u operacijama obmane usmjerenim protiv nje.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |language=en}}
* {{cite book |last=Clark |first=Robert M. |title=Intelligence Analysis |edition=4th |url=https://books.google.ba/books?id=O9E5DQAAQBAJ |publisher=SAGE Publications |year=2012 |isbn=978-1-4522-0612-7 |language=en}}

== Vanjski likovi ==
* [https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf &quot;Kontraobavještajne i policijske funkcije u obavještajnom sektoru&quot;] – publikacija Centra za upravljanje sigurnosnim sektorom u Ženevi (DCAF), 2020. {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kontraobavještajni rad}}
[[Kategorija:Kontraobavještajni rad| ]]
[[Kategorija:Vrste špijunaže]]
[[Kategorija:Obavještajna analiza]]
[[Kategorija:Vojno-obavještajna služba]]
[[Kategorija:Tehnike špijunaže]]</text>
      <sha1>lpr298unr2cthvw8zfk9z6u70cl8g1j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916820</id>
      <parentid>3916813</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T07:50:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na tekstu</comment>
      <origin>3916820</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49185" sha1="9y0lhz5cwpezho879tu6v2j6sa7bb07" xml:space="preserve">{{Obavještajni rad}}
[[Datoteka:Civilian Photo Technicians (in back of jeep) working for Counter Intelligence Corps, are accounted for by Captain... - NARA - 198977.tif|mini|desno|300px|Civilni fototehničari koji su radili za Kontraobavještajni korpus (SAD) prolaze kontrolu na [[sigurnosni kontrolni punkt|sigurnosnom kontrolnom punktu]] u [[Potsdam]]u, [[Njemačka]], 14. jula 1945.]]
'''Kontraobavještajni rad''', '''kontraobavještajna djelatnost''' ili '''KOR''', i njegova osnovna poddisciplina, '''kontrašpijunaža''', obuhvataju aktivnosti usmjerene na zaštitu [[obavještajna služba|obavještajnog sistema]] neke države ili organizacije od djelovanja protivničkih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Johnson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=William R. |title=Thwarting Enemies at Home and Abroad: How to be a Counterintelligence Officer |url=https://books.google.ba/books/about/Thwarting_Enemies_at_Home_and_Abroad.html?id=yqJ8mAEACAAJ |publisher=Georgetown University Press |year=2009 |isbn=978-1-58901-255-4 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To uključuje prikupljanje podataka i provođenje mjera radi sprječavanja [[špijunaža|špijunaže]], [[sabotaža|sabotaže]], [[atentat]]a i drugih [[obavještajna djelatnost|obavještajnih aktivnosti]] koje provode strane države, organizacije ili pojedinci, ili koje se izvode u njihovo ime.

U mnogim državama postoji više institucija nadležnih za različite aspekte kontraobavještajne djelatnosti, kao što su unutrašnja sigurnost, vanjska obavještajna zaštita i [[sprječavanje i suzbijanje terorizma]]. U pojedinim državama te su nadležnosti organizovane u okviru [[policija|policije]], kao što je [[Federalni istražni biro]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok druge imaju posebne civilne sigurnosne službe, poput britanske [[MI5]].&lt;ref name=&quot;DCAF_2020&quot;&gt;{{cite report |title=Counterintelligence and Law Enforcement Functions in the Intelligence Sector |url=https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf |publisher=DCAF – Geneva Centre for Security Sector Governance |year=2020 |isbn=92-9222-549-9 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MI5_Law_Oversight&quot;&gt;{{cite web |title=Law, oversight and ethics |url=https://www.mi5.gov.uk/how-we-work/law-oversight-and-ethics |website=MI5 - The Security Service |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje i države u kojima su obavještajne i kontraobavještajne funkcije objedinjene u jednoj instituciji, kao što je [[Kanadska sigurnosno-obavještajna služba]] (CSIS).

== Historija ==

[[Datoteka:Great Game cartoon from 1878.jpg|mini|desno|300px|Politička karikatura koja prikazuje afganistanskog emira [[Sher Ali Khan]]a u društvu njegovih &quot;prijatelja&quot; – [[Ruski medvjed|ruskog medvjeda]] i [[Lav|britanskog lava]] (1878). Tokom [[Velika igra|Velike igre]] obje sile razvile su sistematske oblike špijunaže i nadzora širom regije.]]
Savremene metode špijunaže i specijalizovane državne obavještajne službe razvijale su se krajem 19. stoljeća. Važnu ulogu u tom procesu imala je [[Velika igra]] – strateško suparništvo između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] za prevlast u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] između 1830. i 1895. Kako bi odgovorila na ruske ambicije u regiji i zaštitila svoje interese u Britanskoj Indiji, [[Indijska državna služba]] razvila je sistem nadzora, obavještajnog rada i kontraobavještajne zaštite. Postojanje ovog prikrivenog sukoba dodatno je popularizovalo [[Rudyard Kipling]] u svom poznatom [[špijunski roman|špijunskom romanu]] ''[[Kim (roman)|Kim]]'' (1901),&lt;ref name=&quot;Kipling_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Kipling |first=Rudyard |title=Kim |series=Línea de Sombra. Serie Azul |translator=Julio Izquierdo Crocelles |publisher=Ediciones Del Sol |year=1995 |isbn=978-950-9413-63-4 |url=https://books.google.ba/books?id=ROSW5PYPN8gC |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; u kojem je Veliku igru prikazao kao neprekidni sukob obavještajnih i špijunskih službi.&lt;ref name=&quot;Davies_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Davies |first=Philip H. J. |title=Intelligence and Government in Britain and the United States: A Comparative Perspective |volume=1–2 |url=https://books.google.ba/books?id=D3KIwYA_QyAC |publisher=ABC-CLIO |date=2012 |isbn=978-1-4408-0281-2 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje specijalizovanih obavještajnih i kontraobavještajnih organizacija bilo je usko povezano s kolonijalnim suparništvom velikih evropskih sila i ubrzanim razvojem vojne tehnologije. Kako je špijunaža postajala sve značajniji instrument međunarodne politike, javila se potreba da se dotadašnje policijske i sigurnosne službe prošire funkcijama otkrivanja i suzbijanja djelovanja stranih obavještajnih službi. U tom kontekstu, [[Evidenzbureau]], osnovan u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1850, od kraja 19. stoljeća imao je zadatak suzbijanja aktivnosti [[Panslavizam|panslavističkog]] pokreta koji je djelovao iz [[Srbija|Srbije]].&lt;ref name=&quot;Moritz_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Moritz |first=Verena |title=The transformation of secret services |url=https://scilog.fwf.ac.at/en/magazine/the-transformation-of-secret-services |website=Scilog |year=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon posljedica [[Dreyfusova afera|Dreyfusove afere]] (1894–1906) u [[Francuska|Francuskoj]], odgovornost za vojnu kontrašpijunažu 1899. preuzela je [[Sûreté|Sûreté générale]], institucija koja je prvobitno bila nadležna za održavanje javnog reda i sigurnosti, a djelovala je pod nadzorom [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske|ministarstva unutrašnjih poslova]].&lt;ref name=&quot;AASSDN_Historique&quot;&gt;{{cite web |title=Bref historique des services français, depuis 1871 |url=https://www.aassdn.org/hsvEXhis01.html |website=Anciens des Services Spéciaux de la Défense Nationale (AASSDN) |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Okhranka group photo.jpg|mini|desno|300px|[[Ohrana]], osnovana 1880, bila je zadužena za suzbijanje neprijateljske špijunaže protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Fotografija pripadnika petrogradske Ohrane iz 1905.]]
[[Ohrana]] je osnovana 1880. radi sprječavanja i suzbijanja političkog terorizma i ljevičarskih revolucionarnih pokreta u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], ali je istovremeno bila zadužena i za suzbijanje neprijateljske špijunaže.&lt;ref name=&quot;Fischer_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njena glavna meta bili su revolucionarni pokreti, čiji su pripadnici često djelovali iz inostranstva i odatle planirali subverzivne aktivnosti. U [[Pariz]]u je uspostavljena posebna ispostava kojom je rukovodio [[Pyotr Rachkovsky]], zadužena za praćenje njihovog djelovanja. Ohrana je koristila različite metode, uključujući [[Tajna operacija|tajne operacije]], [[prikriveni agent|prikrivene agente]] i ''perlustraciju'', odnosno presretanje i čitanje privatne prepiske. Posebno je postala poznata po korištenju [[agent provokator|agenata provokatora]], koji su često uspijevali infiltrirati revolucionarne organizacije.&lt;ref name=&quot;Thatcher_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Thatcher |editor-first=Ian D. |title=Late Imperial Russia: Problems and prospects |url=https://www.jstor.org/stable/jj.15976626 |publisher=Manchester University Press |year=2005 |doi=10.7765/9781526166418 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća pojedine države počele su osnivati integrisane kontraobavještajne službe koje su bile neposredno podređene državnim vlastima. Britanska vlada je 1909. osnovala [[MI6|Biro tajne službe]], prvu nezavisnu međuresornu instituciju s potpunom odgovornošću za koordinaciju državnih kontraobavještajnih aktivnosti.

Nakon intenzivnog zalaganja [[William Melville|Williama Melvillea]], koji je britanskim vlastima pribavio njemačke planove mobilizacije i dokaze o njemačkoj finansijskoj podršci [[Buri|Burima]], britanska vlada je 1903. odobrila osnivanje novog obavještajnog odjela u okviru [[War Office]]a pod nazivom MO3, koji je kasnije preimenovan u MO5, a na čije je čelo postavljen Melville. Djelujući tajno iz stana u [[London]]u, Melville je rukovodio i kontraobavještajnim i vanjskim obavještajnim operacijama, oslanjajući se na iskustvo i međunarodne kontakte stečene tokom rada u [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]].

Zbog uspješnog rada dotadašnjih obavještajnih struktura, Vladin odbor za obavještajne poslove, uz podršku [[Richard Haldane|Richarda Haldanea]] i [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], osnovao je 1909. [[MI6|Biro tajne službe]] kao zajedničku inicijativu Ministarstva pomorstva (''Admiralty''), Ministarstva rata (''War Office'') i Ministarstva vanjskih poslova (''Foreign Office'') radi koordinacije tajnih obavještajnih operacija u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i inostranstvu, s posebnim naglaskom na aktivnosti [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Za prvog direktora imenovan je kapetan [[Mansfield Smith-Cumming|Sir George Mansfield Smith-Cumming]], poznat pod kodnim imenom &quot;C&quot;.&lt;ref name=&quot;SIS_MI6_2008&quot;&gt;{{cite web |title=SIS or MI6. What's in a name? |url=http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926133058/http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-date=26. 9. 2008 |website=Secret Intelligence Service (SIS) |year=2008 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1910. [[MI6|Biro tajne službe]] podijeljen je na službu za vanjsko obavještajno djelovanje i domaću kontraobavještajnu službu. Posljednjom je rukovodio sir [[Vernon Kell]], a njen prvobitni zadatak bio je ublažavanje zabrinutosti javnosti zbog navodne rasprostranjenosti njemačke špijunaže u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].&lt;ref name=&quot;Andrew_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Defence_of_the_Realm.html?id=njWH7cW3aLAC |publisher=Penguin Books |year=2012 |isbn=978-0-7181-9744-5 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da služba nije imala policijska ovlaštenja, Kell je usko sarađivao sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]] [[Scotland Yard]]a, kojim je rukovodio [[Basil Thomson]]. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uspio je osujetiti djelovanje indijskih revolucionara koji su sarađivali s [[Njemačka|Njemačkom]]. Za razliku od ranijeg sistema, u kojem su pojedini državni resori i vojne službe djelovali uglavnom samostalno, uz malo ili nimalo međusobne koordinacije, novoosnovani [[MI6|Biro tajne službe]]' bio je međuresorna institucija koja je svoje obavještajne izvještaje dostavljala svim nadležnim državnim organima.&lt;ref name=&quot;Walton_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Walton |first=Calder |title=Empire of Secrets: British Intelligence, the Cold War, and the Twilight of Empire |url=https://books.google.ba/books?id=9TXJAwAAQBAJ |publisher=Overlook Press |year=2013 |isbn=978-1-4683-1043-6 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Time su vlade prvi put dobile centralizovan, nezavisan obavještajni i kontraobavještajni aparat koji je djelovao i u mirnodopskim uslovima, s uređenim registrima, definisanim procedurama i stalnom organizacijskom strukturom, za razliku od dotadašnjeg pretežno ''ad hoc'' pristupa.

[[Datoteka:Putin-Stasi-Ausweis.png|mini|desno|300px|Identifikacijska iskaznica [[Stasi]]ja iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], izdana sadašnjem predsjedniku [[Rusija|Rusije]] [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]]. Kao i druge sigurnosne službe komunističkih država, Stasi je u velikoj mjeri primjenjivao metode kontrašpijunaže radi nadzora i represije nad civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Schmeidel |first=John Christian |title=Stasi: Shield and Sword of the Party |chapter=Origins and developments of the East German secret police: Disruptions and breakouts |edition=1 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203018415/stasi-john-christian-schmeidel |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-0-203-01841-5 |doi=10.4324/9780203018415 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Guriev_Treisman_2022&quot;&gt;{{cite book |last1=Guriev |first1=Sergei |last2=Treisman |first2=Daniel |title=Spin Dictators: The Changing Face of Tyranny in the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv1xp9p7d |publisher=Princeton University Press |year=2022 |doi=10.2307/j.ctv1xp9p7d |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]

U [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] metode kontrašpijunaže bile su usmjerene i protiv civilnog stanovništva te su bile poznate kao [[Subverzija|metode subverzije]] ({{de|Zersetzung}}). Njihova svrha bila je psihološki oslabiti ili društveno izolovati istaknute pojedince i grupe kako bi se spriječilo političko neslaganje i suzbilo ponašanje koje su vlasti smatrale ideološki ili kulturno neprihvatljivim.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot; /&gt; Od početka 1970-ih godina pa sve do raspada Istočne Njemačke 1990, metode subverzije predstavljale su glavni oblik političke represije.&lt;ref name=&quot;Dennis_Laporte_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Dennis |first1=Mike |last2=Laporte |first2=Norman |title=The Stasi: Myth and Reality |chapter=Tackling the enemy: quiet repression and preventive decomposition |url=https://books.google.ba/books/about/The_Stasi.html?id=478eBAAAQBAJ |publisher=Routledge |year=2014 |isbn=978-1-317-87656-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slične metode primjenjivane su i u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], između ostalog kao podrška sistematskom prisvajanju intelektualnog vlasništva putem obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Ellis_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Ellis |first=Frank |chapter=Information Deficit |title=From Glasnost to the Internet: Russia's New Infosphere |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-1-349-27076-7 |publisher=Palgrave Macmillan |year=1999 |isbn=978-1-349-27078-1 |doi=10.1007/978-1-349-27076-7 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija kontraobavještajnog rada ==

Iako se obavještajna djelatnost u teoriji i praksi tradicionalno razvrstava na strategijski, operativni i taktički nivo, taksonomija kontraobavještajnog rada zasniva se prvenstveno na funkcionalnoj podjeli na '''defanzivnu''' i '''ofanzivnu''' kontraobavještajnu djelatnost. Takva podjela odražava osnovne ciljeve kontraobavještajnog rada: zaštitu vlastitih kapaciteta i aktivno suprotstavljanje protivničkim obavještajnim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Prunckun |first=Hank |title=Counterintelligence Theory and Practice |edition=2nd |url=https://ia801600.us.archive.org/4/items/counterintelligence-theory-and-practice/Counterintelligence%20-%20Theory%20and%20practice.pdf |publisher=Rowman &amp; Littlefield |year=2019 |isbn=978-1-78660-688-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U stručnoj literaturi prisutni su i drugačiji pristupi. Na primjer, model Marinskog korpusa SAD-a ({{en|U.S. Marine Corps}}) kontraobavještajni rad razvrstava prema funkcionalnim područjima, kao što su operacije, istrage, prikupljanje i izvještavanje te analiza, obrada i distribucija obavještajnih podataka. Međutim, podjela na defanzivnu i ofanzivnu komponentu ne pruža jasniji analitički okvir za razumijevanje svrhe i načina djelovanja kontraobavještajnog rada.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;
[[Datoteka:US Marine Corps Counterintelligence Model-bs.png|thumb|center|800px|Modela kontraobavještajnog rada Marinskog korpusa Sjedinjenih Američkih Država&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;]]
Unutar defanzivno-ofanzivnog modela, kontraobavještajne aktivnosti razvrstavaju se prema njihovoj osnovnoj svrsi i operativnom usmjerenju.
[[Datoteka:Kontraobavještajni rad-bs.png|thumb|center|800px|Defanzivno-ofanzivni model kontraobavještajnog rada]]
Prednost defanzivno-ofanzivnog modela u odnosu na procesno orijentisane modele ogleda se u tome što procesne aktivnosti, poput analize, istraga ili prikupljanja podataka, posmatra kao sredstva za ostvarivanje osnovnih kontraobavještajnih ciljeva – zaštite vlastitih kapaciteta i aktivnog djelovanja protiv protivničkih obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;

Ovakav model može se primijeniti u različitim područjima kontraobavještajne djelatnosti, uključujući:&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;
# nacionalnu sigurnost – zaštitu vitalnih državnih interesa i institucija;
# vojni sektor – zaštitu oružanih snaga i vojnih operacija;
# provođenje zakona – policijski kontraobavještajni rad;
# poslovni sektor – zaštitu privrednih tajni i korporativni kontraobavještajni rad;
# privatni sektor – zaštitu privatnih lica, imovine i drugih nedržavnih subjekata.

== Organizacija i institucionalni okvir ==

Mnoge države organizuju kontraobavještajne službe odvojeno od službi zaduženih za prikupljanje obavještajnih podataka. U većini zemalja nadležnosti u oblasti kontraobavještajnog rada raspoređene su između više institucija, iako jedna od njih obično ima vodeću ulogu. U većini država postoji kontraobavještajna služba koja je integrisana u krovnu policijsku agenciju, poput [[Federalni istražni biro|Federalnog istražnog biroa]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;FBI_Counterintelligence&quot;&gt;{{cite web |title=Counterintelligence and Espionage |url=https://www.fbi.gov/investigate/counterintelligence |website=Federal Bureau of Investigation |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za unutrašnju sigurnost nadležna je posebna [[MI5|Sigurnosna služba]] (MI5), koja nema policijska ovlaštenja, ali blisko sarađuje s policijskim organima, posebno sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnim odjelom]], koji može provoditi hapšenja, pretrese na osnovu sudskog naloga i druge policijske mjere.&lt;ref name=&quot;MI5_State_Threats&quot;&gt;{{cite web |title=Countering state threats |url=https://www.mi5.gov.uk/what-we-do/countering-state-threats |website=MI5 - Security Service |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna unutrašnja sigurnosna služba [[Rusija|Ruske Federacije]] je [[Federalna služba sigurnosti Ruske Federacije|Federalna služba sigurnosti]] (FSB), koja je najvećim dijelom nastala iz Drugog glavnog direktorata i [[Vojna kontraobavještajna služba Sovjetske armije|Trećeg glavnog direktorata]] sovjetskog [[KGB]]-a.

U [[Kanada|Kanadi]] su funkcije defanzivnog kontraobavještajnog rada, sigurnosno-obavještajnog rada (prikupljanje obavještajnih podataka potrebnih za provođenje ofanzivnog kontraobavještajnog rada), obavještajnog rada u okviru provođenja zakona i ofanzivnog kontraobavještajnog rada organizacijski razdvojene.

Vojne organizacije raspolažu vlastitim kontraobavještajnim strukturama koje mogu provoditi zaštitne operacije kako u matičnoj zemlji tako i prilikom djelovanja u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;Clark_Mitchell_2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert M. |last2=Mitchell |first2=William L. |title=Deception: Counterdeception and Counterintelligence |url=https://sk.sagepub.com/book/mono/deception |publisher=CQ Press |year=2019 |isbn=978-1-5063-7523-6 |doi=10.4135/9781071872642 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od države, različito su organizovani odnosi između civilnih i vojnih službi u provođenju operacija u inostranstvu. Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama [[#Ofanzivni kontraobavještajni rad|ofanzivni kontraobavještajni rad]] provodi [[Direktorat za operacije (CIA)|Direktorat za operacije]] u sastavu [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-e, dok je [[#Defanzivni kontraobavještajni rad|defanzivni kontraobavještajni rad]] u nadležnosti [[Diplomatic Security Service|Diplomatske sigurnosne službe]] (DSS), koja je odgovorna za zaštitu osoblja i informacija u američkim ambasadama i konzulatima u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;US_State_Dept_DS&quot;&gt;{{cite web |title=Counterintelligence Investigations |url=https://2009-2017.state.gov/m/ds/terrorism/c8653.htm |website=U.S. Department of State |year=2009 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Francuska|Francuskoj]] je borba protiv terorizma organizovana prvenstveno u okviru organa za provođenje zakona. Ključnu ulogu ima specijalizovani istražni sudija za borbu protiv terorizma, koji koordiniše aktivnosti usmjerene na suzbijanje terorističkih prijetnji. Francuski istražni sudije imaju ovlaštenja koja u određenoj mjeri objedinjuju nadležnosti istražitelja, tužioca i sudija u pravnim sistemima poput američkog i britanskog. U svom radu mogu zatražiti podršku domaće obavještajne službe ''[[Generalna direkcija za unutrašnju sigurnost]]'' (DGSI), koja po potrebi sarađuje s vanjskom obavještajnom službom ''[[Generalna direkcija za vanjsku sigurnost]]'' (DGSE).

U [[Španija|Španiji]] vodeću ulogu u borbi protiv terorizma na državnom području ima Ministarstvo unutrašnjih poslova uz podršku oružanih snaga. Za suzbijanje međunarodnih prijetnji nadležan je Nacionalni obavještajni centar (CNI), koji je neposredno odgovoran predsjedniku vlade. Nakon [[Bombaški napadi na vozove u Madridu 2004.|bombaških napada u Madridu]] 11. marta 2004, nacionalna istraga utvrdila je nedostatke u koordinaciji između Ministarstva unutrašnjih poslova i CNI-ja, zbog čega je osnovan Nacionalni koordinacioni centar za borbu protiv terorizma. Komisija formirana nakon napada preporučila je da ovaj centar koordiniše operativne aktivnosti te prikupljanje, obradu i razmjenu obavještajnih podataka.&lt;ref name=&quot;Archick_2006&quot;&gt;{{cite report |last=Archick |first=Kristen |title=European Approaches to Homeland Security and Counterterrorism |url=https://fas.org/sgp/crs/homesec/RL33573.pdf |publisher=Congressional Research Service |date=2006 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Oružane snage također raspolažu vlastitim kontraobavještajnim kapacitetima namijenjenim zaštiti vojnih operacija i ispunjavanju specifičnih vojnih potreba.

== Misije kontraobavještajnog rada ==

Poznati operativac [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-e [[Frank Wisner]] napisao je, osvrćući se na autobiografsko djelo bivšeg direktora Centralne obavještajne agencije [[Allen W. Dulles|Allena W. Dullesa]],&lt;ref name=&quot;Dulles_1977&quot;&gt;{{cite book |last=Dulles |first=Allen W. |title=The Craft of Intelligence |url=https://www.cia.gov/readingroom/docs/CIA-RDP84-00161R000100170005-7.pdf |publisher=Greenwood Press |year=1977 |isbn=978-0-8371-9452-3 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; da Dulles &quot;odbacuje uvriježeno pogrešno shvatanje da je kontraobavještajni rad u suštini negativna i isključivo reaktivna aktivnost, koja djeluje samo ili pretežno kao odgovor na poteze protivnika&quot;. Wisner je smatrao da on može biti najuspješniji, kako u prikupljanju obavještajnih podataka tako i u zaštiti vlastitih obavještajnih službi, kada kreativno i odlučno djeluje protiv organizacijske strukture i osoblja neprijateljskih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Wisner_1993&quot;&gt;{{cite report |last=Wisner |first=Frank G. |title=On The Craft of Intelligence |url=https://www.cia.gov/resources/csi/static/The-Craft-of-Intelligence.pdf |publisher=Center for the Study of Intelligence |date=22. 9. 1993 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Savremeni kontraobavještajni rad danas obuhvata znatno širi spektar zadataka nego u vrijeme kada su glavnu prijetnju predstavljale isključivo strane obavještajne službe ({{en|Foreign Intelligence Services – FIS}}) pod kontrolom nacionalnih država. Pored njih, prijetnje danas dolaze i od nedržavnih i transnacionalnih grupa, uključujući pobunjeničke pokrete, organizovani kriminal i transnacionalne ekstremističke organizacije. Ipak, termin &quot;FIS&quot; i dalje se u stručnoj literaturi najčešće koristi kao oznaka za protivničke obavještajne službe protiv kojih je usmjeren kontraobavještajni rad.

U savremenoj praksi kontraobavještajna djelatnost obuhvata više međusobno povezanih misija na nacionalnom i operativnom nivou:

* '''Defanzivna analiza''' podrazumijeva sistematsko utvrđivanje ranjivosti vlastite organizacije i njihovo otklanjanje nakon procjene odnosa između sigurnosnog rizika i operativne koristi.

* '''Ofanzivna kontrašpijunaža''' obuhvata skup mjera kojima se otkriveni pripadnici stranih obavještajnih službi neutraliziraju, hapse ili, ako uživaju diplomatski status, protjeruju proglašavanjem za [[persona non grata|''persona non grata'']]. Osim toga, uključuje njihovo iskorištavanje za prikupljanje obavještajnih podataka ili provođenje operacija kojima se namjerno narušava djelovanje protivničke obavještajne službe.

* '''Operacije zaštite snaga putem kontraobavještajnih izvora''' ({{en|Counterintelligence Force Protection Source Operations – CFSO}}) predstavljaju operacije zasnovane na ljudskim izvorima koje se provode u inostranstvu radi zaštite vojnih jedinica, operativnih baza ili drugih raspoređenih snaga od prijetnji poput terorizma i špijunaže, posebno kada nacionalne obavještajne službe ne mogu osigurati dovoljno informacija.

Kontraobavještajni rad sastavni je dio [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]], koji je dio šireg sistema [[upravljanje obavještajnim ciklusom|upravljanja obavještajnim ciklusom]]. Njenu efikasnost dopunjuju i druge oblasti sigurnosne zaštite, uključujući:

* [[Fizička sigurnost]]
* [[Obavještajni ciklus#Sigurnost osoblja|Sigurnost osoblja]]
* [[Sigurnost komunikacija]] (COMSEC)
* [[Sigurnost informacija|Sigurnost informacijskih sistema]] (INFOSEC)
* [[Klasifikovane informacije|Zaštita klasifikovanih podataka]]
* [[Operativna sigurnost]] (OPSEC)

Discipline koje se odnose na &quot;aktivnu sigurnost&quot;, odnosno mjere kojima država ili druga organizacija prikuplja podatke o stvarnim ili potencijalnim sigurnosnim prijetnjama, dopunjuju kontraobavještajni rad. Na primjer, ako obavještajni podaci prikupljeni [[Obavještajna djelatnost zasnovana na signalima|obavještajno-signalnim izviđanjem]] (SIGINT) identifikuju određeni radioodašiljač kao sredstvo komunikacije koje koristi isključivo neka strana država, njegovo otkrivanje na teritoriji vlastite države može ukazivati na prisustvo stranog obavještajca ili špijunske mreže, što postaje predmet kontraobavještajne obrade. Kontraobavještajni rad posebno je povezan s [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|HUMINT]]-om, ali je u određenoj mjeri povezan i s drugim obavještajnim disciplinama. Njegova uloga nije samo zaštita osjetljivih podataka nego i njihovo aktivno prikupljanje.

Sve institucije i agencije [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] koje imaju obavještajne nadležnosti odgovorne su za zaštitu vlastitog osoblja i aktivnosti u inostranstvu, osim onih koje djeluju pod nadležnošću [[šefa misije]]a.&lt;ref name=&quot;Matschulat_1996&quot;&gt;{{cite journal |last=Matschulat |first=Austin B. |title=Coordination and Cooperation in Counterintelligence |url=https://www.cia.gov/resources/csi/static/Coordination-Cooperation-in-Counterintel.pdf |journal=Studies in Intelligence |publisher=Center for the Study of Intelligence |date=1996 |access-date=7. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Vlade u pravilu nastoje zaštititi tri osnovna segmenta:

* osoblje;
* objekte i infrastrukturu;
* operacije.

U mnogim državama odgovornost za zaštitu ovih segmenata podijeljena je između više institucija ili organizacijskih jedinica. U prošlosti je [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] zaštitu vlastitog osoblja i objekata povjeravala svom Uredu za sigurnost, dok je odgovornost za sigurnost operacija bila raspodijeljena između više organizacijskih jedinica unutar Direktorata za operacije, uključujući kontraobavještajni odjel i regionalne (funkcionalne) odjele, poput Odjela za Sovjetski Savez. U jednom periodu kontraobavještajni odjel djelovao je gotovo samostalno pod rukovodstvom [[James Jesus Angleton|Jamesa Jesusa Angletona]]. Kasnije su u okviru operativnih odjela formirani vlastiti kontraobavještajni odsjeci, uz zadržavanje manjeg centralnog kontraobavještajnog štaba. [[Aldrich Ames]] radio je u Kontraobavještajnom odsjeku Evropskog odjela, gdje je bio zadužen za analizu aktivnosti sovjetskih obavještajnih službi. Sličnu, ali još složeniju organizacijsku strukturu razvile su i obavještajne službe američkih oružanih snaga.

Takva podjela nadležnosti zahtijeva vrlo blisku koordinaciju, koja se u praksi ostvaruje svakodnevnom saradnjom. Međusobna zavisnost američke kontraobavještajne zajednice posebno dolazi do izražaja u saradnji sa savezničkim i partnerskim obavještajnim službama. Iako sigurnosni rizici predstavljaju stalni izazov, prekid takve saradnje nije moguć, već je potrebno kontinuirano procjenjivati odnos između koristi i mogućih sigurnosnih prijetnji.&lt;ref name=&quot;Matschulat_1996&quot; /&gt;

S druge strane, osnovni cilj '''kontrašpijunaže''' jeste infiltracija u protivničke obavještajne službe. Važnost takvog pristupa jasno se ogleda u metodama koje je primjenjivao [[KGB]], koji je poseban značaj pridavao ubacivanju svojih agenata u protivničke institucije. Ni najsavremeniji sigurnosni sistemi ne mogu u potpunosti zaštititi organizaciju od takvih prijetnji, jer je riječ o metodama koje se zasnivaju na ljudskom faktoru. Najefikasniji način suprotstavljanja takvom djelovanju jeste pravovremeno i detaljno poznavanje planova protivničke obavještajne službe.

{{Citat|Štaviše, samo infiltracija protivničke službe na visokom nivou može otkriti da li je i vaša služba kompromitovana. To može učiniti i visoko rangirani defektor (osoba koja je prebjegla), ali protivnička strana tada zna da je prebjegao te, u određenoj mjeri, može poduzeti odgovarajuće kontramjere. Provođenje kontrašpijunaže bez infiltriranih izvora nalik je borbi u mraku, dok provođenje kontrašpijunaže uz pomoć takvih izvora može biti poput &quot;pucanja u ribu u bačvi&quot;.&lt;ref name=&quot;Matschulat_1996&quot; /&gt;}}

U britanskoj obavještajnoj zajednici slučaj grupe [[Kembridžska petorka|Kembridžske petorke]], kao i kasnije sumnje usmjerene prema tadašnjem direktoru [[MI5]]-a siru [[Roger Hollis]]u, izazvali su ozbiljne unutrašnje podjele. Iako je potvrđeno da je [[Kim Philby]] infiltrirao britanske obavještajne službe, u javnosti nikada nije konačno utvrđeno da li je bilo i drugih visokorangiranih infiltriranih agenata.

Slične podjele pojavile su se i u američkoj obavještajnoj zajednici zbog kontradiktornih tvrdnji od strane defektora [[Anatoliy Golitsyn|Anatolija Golicina]] i [[Yuri Nosenko|Jurija Nosenka]] o postojanju sovjetskih &quot;krtica&quot; unutar zapadnih službi, kao i zbog različitih stavova njihovih pristalica u [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-i i britanskoj [[MI5]]-u. [[James Jesus Angleton]] vjerovao je Golicinovim tvrdnjama, dok [[George Kisevalter]], operativac CIA-e koji je učestvovao u zajedničkom američko-britanskom radu s [[Oleg Penkovsky|Olegom Penkovskim]], nije prihvatio Angletonovu tvrdnju da je Nosenko bio agent [[KGB]]-a. Nosenko je razotkrio [[John Vassall|Johna Vassalla]], saradnika KGB-a zaposlenog u britanskom Admiralitetu, ali su pojedini autori tvrdili da je Vassall namjerno žrtvovan kako bi se zaštitile druge sovjetske obavještajne operacije, uključujući Nosenka i moguće još vrijedniji izvor unutar [[Kraljevska ratna mornarica|Kraljevske ratne mornarice]].

=== Defanzivni kontraobavještajni rad ===

Defanzivni kontraobavještajni rad započinje utvrđivanjem ranjivosti unutar vlastite organizacije koje bi strane obavještajne službe ({{en|Foreign Intelligence Services – FIS}}) mogle iskoristiti. U stručnoj kontraobavještajnoj terminologiji izraz &quot;FIS&quot; tradicionalno označava strane obavještajne službe, iako se danas pod pojmom &quot;strani&quot; često podrazumijeva svaki protivnički akter. Takav protivnik može biti druga država, ali i transnacionalna organizacija ili unutrašnja pobunjenička grupa. Operacije usmjerene protiv FIS-a mogu se provoditi radi zaštite vlastite države ili savezničke zemlje. Podrška prijateljskoj vladi može obuhvatati širok spektar aktivnosti, uključujući vojne i kontraobavještajne operacije, ali i humanitarnu pomoć te pomoć u obnovi i jačanju državnih institucija.&lt;ref name=&quot;JP_3-07.1_2004&quot;&gt;{{cite report |author=Joint Chiefs of Staff |title=Joint Tactics, Techniques, and Procedures for Foreign Internal Defense (FID) |url=https://fas.org/irp/doddir/dod/jp3_07_1.pdf |publisher=Joint Chiefs of Staff |series=Joint Publication 3-07.1 |date=2004 |access-date=7. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Terminologija u ovoj oblasti i dalje se razvija. Izraz '''transnacionalna grupa''' ne odnosi se samo na terorističke organizacije nego i na transnacionalne kriminalne organizacije koje se bave trgovinom drogom, pranjem novca, iznudom usmjerenom protiv računarskih i komunikacijskih sistema, krijumčarenjem i drugim oblicima organizovanog kriminala.

Pod pojmom '''pobunjenička grupa''' podrazumijeva se organizacija koja se kriminalnim ili vojnim sredstvima suprotstavlja međunarodno priznatoj vladi, pri čemu može provoditi i tajne obavještajne te prikrivene operacije protiv vlasti vlastite ili savezničke države.

Kontraobavještajne i protivterorističke analize pružaju strateške procjene stranih obavještajnih službi i terorističkih organizacija te služe kao osnova za definisanje operativnih opcija u tekućim operacijama i istragama. Kontrašpijunaža može uključivati proaktivne aktivnosti usmjerene protiv stranih obavještajnih službi, kao što su korištenje [[dvostruki agent|dvostrukih agenata]], provođenje [[obmana|obmane]] ili vrbovanje pripadnika stranih obavještajnih službi. Iako tajni [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|ljudski izvori]] često pružaju najvrijednije informacije o namjerama protivnika, oni istovremeno predstavljaju i jednu od najvećih sigurnosnih ranjivosti. Prije nego što se stekne povjerenje u neprijateljskog agenta, potrebno je imati na umu da je takva osoba nekada uživala povjerenje vlastite države te da joj može ostati lojalna.

=== Ofanzivni kontraobavještajni rad ===

[[Frank Wisner]] naglašavao je, dijeleći stavove [[Allen W. Dulles|Allena W. Dullesa]], da je najbolja odbrana od stranih obavještajnih napada ili infiltracije aktivno djelovanje protiv protivničkih obavještajnih službi (kontrašpijunaža).&lt;ref name=&quot;Wisner_1993&quot; /&gt; Takav pristup najčešće obuhvata mjere usmjerene na otkrivanje neprijateljske špijunaže ili fizičkih napada na vlastite obavještajne službe, sprječavanje štete i gubitka povjerljivih podataka te, kada je to moguće, usmjeravanje neprijateljskih aktivnosti protiv njihovih vlastitih organizatora.

Kontrašpijunaža nadilazi isključivo reaktivni pristup. Njeni ciljevi uključuju potkopavanje protivničkih obavještajnih službi vrbovanjem njihovih pripadnika, narušavanje ugleda i vjerodostojnosti njihovog osoblja, kao i uskraćivanje resursa potrebnih za njihovo djelovanje. Ovakve mjere mogu biti usmjerene kako protiv državnih obavještajnih službi tako i protiv nedržavnih aktera.

Ako se neprijateljske aktivnosti odvijaju na teritoriji vlastite ili savezničke države koja sarađuje s domaćim sigurnosnim organima, strani agenti mogu biti uhapšeni ili, ukoliko imaju diplomatski status, proglašeni [[persona non grata|''personom non grata'']] i protjerani iz zemlje. Međutim, iz perspektive obavještajne službe često je korisnije iskoristiti takvu situaciju za prikupljanje dodatnih obavještajnih podataka nego odmah izvršiti hapšenje ili poduzeti mjere koje bi dovele do neutralizacije protivnika. Zbog toga se prioriteti obavještajnih službi ponekad razlikuju od prioriteta policijskih organa, posebno kada strane obavještajne aktivnosti uključuju i državljane zemlje u kojoj se operacija provodi.

U pojedinim slučajevima hapšenje može predstavljati tek početnu fazu operacije, nakon koje se pritvorenoj osobi nudi mogućnost saradnje u zamjenu za blaže postupanje, umjesto suočavanja s najtežim zakonskim sankcijama, uključujući i smrtnu kaznu za špijunažu u državama u kojima je ona propisana. Takva saradnja može podrazumijevati ne samo otkrivanje podataka o protivničkoj obavještajnoj službi nego i aktivno učestvovanje u operacijama obmane usmjerenim protiv nje.

=== Kontraobavještajna zaštita obavještajnih službi ===

Defanzivni kontraobavještajni rad usmjeren na zaštitu obavještajnih službi zasniva se na kontinuiranoj procjeni rizika koji proizlaze iz njihove organizacijske kulture, ljudskih izvora, metoda rada i raspoloživih resursa. Upravljanje rizicima mora se neprekidno prilagođavati rezultatima tih procjena, budući da uspješne obavještajne operacije često podrazumijevaju preuzimanje pažljivo procijenjenih rizika. Istovremeno, obavještajne službe moraju primjenjivati odgovarajuće kontramjere kako bi se ti rizici sveli na najmanju moguću mjeru.

Strane obavještajne službe ({{en|Foreign Intelligence Services – FIS}}) posebno su uspješne u iskorištavanju otvorenosti demokratskih društava, što im može omogućiti vrbovanje ili kompromitovanje osoba unutar obavještajne zajednice. Iako je ofanzivna kontrašpijunaža najefikasnije sredstvo za otkrivanje i neutralizovanje takvih penetracija, ona nije jedini mehanizam zaštite. Jednako je važno razumjeti razloge zbog kojih pojedinci odlučuju sarađivati s protivničkom stranom. Time se, između ostalog, bavio američki istraživački program ''Project Slammer'', čiji je cilj bio proučavanje motiva izdaje i špijunaže. Uz poštovanje prava na privatnost, moguće je razviti sisteme koji prepoznaju neuobičajene obrasce ponašanja, naročito u korištenju informacijskih sistema.

Donosioci odluka moraju raspolagati obavještajnim podacima koji nisu pod utjecajem ili kontrolom protivničkih aktera. Budući da je svaka obavještajna disciplina podložna pokušajima obmane i manipulacije, neophodno je kontinuirano provjeravati pouzdanost podataka prikupljenih svim obavještajnim metodama. Zbog toga svaka kontraobavještajna organizacija procjenjuje pouzdanost izvora i metoda relevantnih za svoju nadležnost primjenjujući zajedničke standarde. U drugim oblastima obavještajnog rada [[Obavještajna zajednica Sjedinjenih Američkih Država]] (USIC) procjenjuje postupke prikupljanja, analize i distribucije obavještajnih podataka te predlaže poboljšanja, najbolje prakse i zajedničke standarde.&lt;ref name=&quot;Strategy_2007&quot;&gt;{{cite report |author=Office of the National Counterintelligence Executive |title=The National Counterintelligence Strategy of the United States of America 2007 |url=https://fas.org/irp/ops/ci/cistrategy2007.pdf |publisher=Office of the Director of National Intelligence |year=2007 |access-date=7. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Obavještajne službe nisu izložene samo vanjskim nego i unutrašnjim prijetnjama. Subverzija, [[Izdaja|izdaja]] i neovlašteno otkrivanje povjerljivih podataka mogu ugroziti državne i poslovne tajne, kao i obavještajne izvore i metode rada. Unutrašnja prijetnja prouzrokovala je neke od najtežih sigurnosnih kompromitacija u historiji američke obavještajne zajednice, uključujući slučajeve [[Neuspjesi kontraobavještajnog rada#Aldrich Ames|Aldricha Amesa]], [[Neuspjesi kontraobavještajnog rada#Robert Hanssen|Roberta Hanssena]] i [[Neuspjesi kontraobavještajnog rada#Edward Lee Howard|Edwarda Leeja Howarda]], koji su imali pristup najosjetljivijim tajnim operacijama. Da su tada postojali elektronski sistemi za otkrivanje neuobičajenih obrazaca pretraživanja kontraobavještajnih baza podataka, Hanssenovo interesovanje za informacije koje su se odnosile na njegove sovjetske, a kasnije ruske nalogodavce moglo je biti uočeno mnogo ranije. Međutim, neuobičajeni obrasci pristupa podacima ne moraju nužno ukazivati na zlonamjerne namjere, nego mogu biti rezultat analitičara koji na osnovu profesionalnog iskustva i intuicije istražuje moguće veze između različitih informacija.

Uvođenjem novih alata i metoda u nacionalne sigurnosne kapacitete kontraobavještajna zajednica nastoji manipulisati djelovanjem stranih obavještajaca, provoditi aktivne istrage, vršiti hapšenja te, kada su u pitanju strani diplomatski predstavnici, protjerivati ih zbog aktivnosti nespojivih s njihovim diplomatskim statusom. U pojedinim slučajevima nastoji ih iskoristiti kao nesvjesne kanale za provođenje operacija obmane ili ih vrbovati kao svjesne [[dvostruki agent|dvostruke agente]].&lt;ref name=&quot;Strategy_2007&quot; /&gt; U obavještajnoj terminologiji izraz &quot;svjestan&quot; ({{en|witting}}) označava osobu koja nije samo upoznata s određenim informacijama nego je svjesna i njihovog obavještajnog značaja.

[[Victor Suvorov]], pseudonim bivšeg oficira sovjetske vojne obavještajne službe ([[GRU (Ruska Federacija)|GRU]]), isticao je da defektor iz redova [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|HUMINT]] oficira predstavlja posebnu prijetnju dobrovoljnim saradnicima zemlje iz koje odlazi. Prema njegovom mišljenju, dobrovoljni izvori koji se sami nude stranoj obavještajnoj službi često nisu svjesni da ih profesionalni obavještajci istovremeno smatraju nepouzdanim i preziru zbog njihove spremnosti da izdaju vlastitu državu.

{{Citat|Sovjetski operativni oficir, nakon što je upoznao ružno lice komunizma, vrlo često osjeća duboko gađenje prema onima koji mu se dobrovoljno prodaju. Kada oficir GRU-a ili KGB-a odluči napustiti svoju kriminalnu organizaciju, što se, srećom, događa prilično često, njegova prva namjera biće da razotkrije omražene dobrovoljne saradnike.&lt;ref name=&quot;Suvorov_1984_Ch4&quot;&gt;{{cite book |last=Suvorov |first=Victor |title=Inside Soviet Military Intelligence |chapter=Chapter 4: Agent Recruiting |url=https://militera.lib.ru/research/suvorov8/16.html |publisher=Macmillan Publishing Company |year=1984 |isbn=978-0-02-615510-6 |access-date=7. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Operacije zaštite snaga putem kontraobavještajnih izvora ===

Napadi na vojne, diplomatske i druge državne objekte predstavljaju trajnu sigurnosnu prijetnju, što potvrđuju brojni primjeri, uključujući napade na francuske i američke mirovne snage u [[Bejrut]]u 1983, [[Napad na &quot;Khobar Towers&quot;|napad na kompleks &quot;Khobar Towers&quot;]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] 1996, napade na vojne baze u [[Kolumbija|Kolumbiji]] te na ambasade Sjedinjenih Američkih Država i druge objekte u [[Kenija|Keniji]] i [[Tanzanija|Tanzaniji]] 1998, kao i [[Napad na brod &quot;USS Cole&quot;|napad na razarač &quot;USS Cole&quot;]] 2000. Mjere zaštite snaga u američkim oružanim snagama obuhvataju skup aktivnosti usmjerenih na zaštitu vojnog osoblja, članova njihovih porodica, resursa, objekata i kritičnih informacija. Slične doktrine postoje i u drugim državama radi zaštite vojnih kapaciteta i očuvanja operativne sposobnosti oružanih snaga. U tom kontekstu zaštita snaga odnosi se na odbranu od namjernih neprijateljskih napada, a ne od nesreća ili prirodnih katastrofa.

Operacije zaštite snaga putem kontraobavještajnih izvora ({{en|Counterintelligence Force Protection Source Operations – CFSO}}) predstavljaju operacije zasnovane na [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|ljudskim izvorima]], koje se uglavnom provode tajno u inostranstvu. Njihova svrha je popunjavanje nedostataka u obavještajnom pokrivanju na nacionalnom nivou, ali i osiguravanje obavještajnih podataka potrebnih vojnim komadantima za zaštitu njihovih snaga.&lt;ref name=&quot;FM_34-60_1995&quot;&gt;{{cite report |author=Department of the Army |title=FM 34-60: Counterintelligence (Field Manual 34-60) |url=https://fas.org/irp/doddir/army/fm34-60/ |publisher=Headquarters, Department of the Army |date=
1995 |access-date=7. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vojna policija i druge patrole koje ostvaruju neposredan kontakt s lokalnim stanovništvom mogu predstavljati vrijedan izvor [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|HUMINT]] podataka korisnih za kontraobavještajne procjene, ali se u pravilu ne smatraju CFSO operacijama. Todd E. Gleghorn razlikuje zaštitu nacionalnih obavještajnih službi od obavještajne podrške koja se pruža vojnim komandama radi zaštite raspoređenih snaga. I drugi HUMINT izvori, poput vojnih izviđačkih patrola koje izbjegavaju neposredan kontakt sa stranim osobama, mogu prikupljati vrijedne obavještajne podatke, ali oni nisu nužno usmjereni na potrebe kontraobavještajne zaštite.&lt;ref name=&quot;Gleghorn_2003&quot;&gt;{{cite report |last=Gleghorn |first=Todd E. |title=Exposing the Seams: The Impetus for Reforming U.S. Counterintelligence |url=https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Exposing_the_seams_-_the_impetus_for_reforming_U.S._counterintelligence_(IA_exposingseamsimp109456315).pdf&amp;page=2 |publisher=Naval Postgraduate School |date=2003 |access-date=7. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Aktivne kontraobavještajne mjere, bilo da su usmjerene na zaštitu vojnih snaga, obavještajnih službi ili nacionalnih sigurnosnih interesa, u velikoj se mjeri oslanjaju na [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|HUMINT]] radi otkrivanja agenata protivničkih obavještajnih službi (FIS). U tu svrhu koriste se provjera identiteta i razgovori s osobama koje nisu unaprijed određene kao obavještajni izvori, a koje mogu pružiti korisne informacije. Takvi izvori uključuju:

* dobrovoljne izvore koji se sami javljaju i nude informacije ({{en|walk-ins}} i {{en|write-ins}});
* nesvjesne izvore, odnosno osobe koje daju korisne informacije, a da pritom nisu svjesne da pomažu kontraobavještajnoj istrazi;
* osobe koje su prebjegle i zarobljene neprijateljske vojnike ({{en|Enemy Prisoners of War – EPW}});
* izbjeglice i iseljeničko stanovništvo;
* osobe s kojima se razgovara u okviru istrage.

{{Citat|Fizička sigurnost predstavlja važan element zaštite, ali ne može zamijeniti ulogu obavještajne podrške zaštiti snaga. Iako se za prikupljanje obavještajnih podataka potrebnih za zaštitu snaga mogu koristiti sve obavještajne discipline, HUMINT-i koji prikupljaju obavještajne i kontraobavještajne službe ima ključnu ulogu u pravovremenom otkrivanju i upozoravanju na terorističke i druge prijetnje usmjerene protiv snaga.&lt;ref name=&quot;DoD_Dictionary_2014&quot;&gt;{{cite report |author=Joint Chiefs of Staff |title=Department of Defense Dictionary of Military and Associated Terms |url=https://edocs.nps.edu/2014/December/jp1_02.pdf |publisher=Department of Defense |date=2014 |access-date=7. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Zaštita snaga raspoređenih u državama domaćinima, tokom okupacijskih dužnosti ili čak na vlastitoj teritoriji, ne može se oslanjati isključivo na nacionalne organizacije za sprječavanje i suzbijanje terorizma. Zbog toga se osoblje zaduženo za kontraobavještajnu zaštitu snaga često raspoređuje zajedno s vojnim savjetodavnim i pomoćnim misijama. Takav pristup omogućava uspostavljanje saradnje s policijskim i obavještajnim službama države domaćina, bolje poznavanje lokalnog sigurnosnog okruženja te unapređenje jezičkih i kulturnih kompetencija potrebnih za uspješno izvršavanje zadataka. Istovremeno, sistem zaštite snaga mora raspolagati i odgovarajućim zakonskim ovlaštenjima za djelovanje protiv domaćih terorističkih prijetnji.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |language=en}}
* {{cite book |last=Clark |first=Robert M. |title=Intelligence Analysis |edition=4th |url=https://books.google.ba/books?id=O9E5DQAAQBAJ |publisher=SAGE Publications |year=2012 |isbn=978-1-4522-0612-7 |language=en}}

== Vanjski likovi ==
* [https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf &quot;Kontraobavještajne i policijske funkcije u obavještajnom sektoru&quot;] – publikacija Centra za upravljanje sigurnosnim sektorom u Ženevi (DCAF), 2020. {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kontraobavještajni rad}}
[[Kategorija:Kontraobavještajni rad| ]]
[[Kategorija:Vrste špijunaže]]
[[Kategorija:Obavještajna analiza]]
[[Kategorija:Vojno-obavještajna služba]]
[[Kategorija:Tehnike špijunaže]]</text>
      <sha1>9y0lhz5cwpezho879tu6v2j6sa7bb07</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916825</id>
      <parentid>3916820</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T08:45:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na tekstu</comment>
      <origin>3916825</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64075" sha1="ikbm3j0nlpwb0r1moy9qf93ats7ebto" xml:space="preserve">{{Obavještajni rad}}
[[Datoteka:Civilian Photo Technicians (in back of jeep) working for Counter Intelligence Corps, are accounted for by Captain... - NARA - 198977.tif|mini|desno|300px|Civilni fototehničari koji su radili za Kontraobavještajni korpus (SAD) prolaze kontrolu na [[sigurnosni kontrolni punkt|sigurnosnom kontrolnom punktu]] u [[Potsdam]]u, [[Njemačka]], 14. jula 1945.]]
'''Kontraobavještajni rad''', '''kontraobavještajna djelatnost''' ili '''KOR''', i njegova osnovna poddisciplina, '''kontrašpijunaža''', obuhvataju aktivnosti usmjerene na zaštitu [[obavještajna služba|obavještajnog sistema]] neke države ili organizacije od djelovanja protivničkih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Johnson_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=William R. |title=Thwarting Enemies at Home and Abroad: How to be a Counterintelligence Officer |url=https://books.google.ba/books/about/Thwarting_Enemies_at_Home_and_Abroad.html?id=yqJ8mAEACAAJ |publisher=Georgetown University Press |year=2009 |isbn=978-1-58901-255-4 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To uključuje prikupljanje podataka i provođenje mjera radi sprječavanja [[špijunaža|špijunaže]], [[sabotaža|sabotaže]], [[atentat]]a i drugih [[obavještajna djelatnost|obavještajnih aktivnosti]] koje provode strane države, organizacije ili pojedinci, ili koje se izvode u njihovo ime.

U mnogim državama postoji više institucija nadležnih za različite aspekte kontraobavještajne djelatnosti, kao što su unutrašnja sigurnost, vanjska obavještajna zaštita i [[sprječavanje i suzbijanje terorizma]]. U pojedinim državama te su nadležnosti organizovane u okviru [[policija|policije]], kao što je [[Federalni istražni biro]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok druge imaju posebne civilne sigurnosne službe, poput britanske [[MI5]].&lt;ref name=&quot;DCAF_2020&quot;&gt;{{cite report |title=Counterintelligence and Law Enforcement Functions in the Intelligence Sector |url=https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf |publisher=DCAF – Geneva Centre for Security Sector Governance |year=2020 |isbn=92-9222-549-9 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MI5_Law_Oversight&quot;&gt;{{cite web |title=Law, oversight and ethics |url=https://www.mi5.gov.uk/how-we-work/law-oversight-and-ethics |website=MI5 - The Security Service |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje i države u kojima su obavještajne i kontraobavještajne funkcije objedinjene u jednoj instituciji, kao što je [[Kanadska sigurnosno-obavještajna služba]] (CSIS).

== Historija ==

[[Datoteka:Great Game cartoon from 1878.jpg|mini|desno|300px|Politička karikatura koja prikazuje afganistanskog emira [[Sher Ali Khan]]a u društvu njegovih &quot;prijatelja&quot; – [[Ruski medvjed|ruskog medvjeda]] i [[Lav|britanskog lava]] (1878). Tokom [[Velika igra|Velike igre]] obje sile razvile su sistematske oblike špijunaže i nadzora širom regije.]]
Savremene metode špijunaže i specijalizovane državne obavještajne službe razvijale su se krajem 19. stoljeća. Važnu ulogu u tom procesu imala je [[Velika igra]] – strateško suparništvo između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] za prevlast u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] između 1830. i 1895. Kako bi odgovorila na ruske ambicije u regiji i zaštitila svoje interese u Britanskoj Indiji, [[Indijska državna služba]] razvila je sistem nadzora, obavještajnog rada i kontraobavještajne zaštite. Postojanje ovog prikrivenog sukoba dodatno je popularizovalo [[Rudyard Kipling]] u svom poznatom [[špijunski roman|špijunskom romanu]] ''[[Kim (roman)|Kim]]'' (1901),&lt;ref name=&quot;Kipling_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Kipling |first=Rudyard |title=Kim |series=Línea de Sombra. Serie Azul |translator=Julio Izquierdo Crocelles |publisher=Ediciones Del Sol |year=1995 |isbn=978-950-9413-63-4 |url=https://books.google.ba/books?id=ROSW5PYPN8gC |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt; u kojem je Veliku igru prikazao kao neprekidni sukob obavještajnih i špijunskih službi.&lt;ref name=&quot;Davies_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Davies |first=Philip H. J. |title=Intelligence and Government in Britain and the United States: A Comparative Perspective |volume=1–2 |url=https://books.google.ba/books?id=D3KIwYA_QyAC |publisher=ABC-CLIO |date=2012 |isbn=978-1-4408-0281-2 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje specijalizovanih obavještajnih i kontraobavještajnih organizacija bilo je usko povezano s kolonijalnim suparništvom velikih evropskih sila i ubrzanim razvojem vojne tehnologije. Kako je špijunaža postajala sve značajniji instrument međunarodne politike, javila se potreba da se dotadašnje policijske i sigurnosne službe prošire funkcijama otkrivanja i suzbijanja djelovanja stranih obavještajnih službi. U tom kontekstu, [[Evidenzbureau]], osnovan u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] 1850, od kraja 19. stoljeća imao je zadatak suzbijanja aktivnosti [[Panslavizam|panslavističkog]] pokreta koji je djelovao iz [[Srbija|Srbije]].&lt;ref name=&quot;Moritz_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Moritz |first=Verena |title=The transformation of secret services |url=https://scilog.fwf.ac.at/en/magazine/the-transformation-of-secret-services |website=Scilog |year=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon posljedica [[Dreyfusova afera|Dreyfusove afere]] (1894–1906) u [[Francuska|Francuskoj]], odgovornost za vojnu kontrašpijunažu 1899. preuzela je [[Sûreté|Sûreté générale]], institucija koja je prvobitno bila nadležna za održavanje javnog reda i sigurnosti, a djelovala je pod nadzorom [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske|ministarstva unutrašnjih poslova]].&lt;ref name=&quot;AASSDN_Historique&quot;&gt;{{cite web |title=Bref historique des services français, depuis 1871 |url=https://www.aassdn.org/hsvEXhis01.html |website=Anciens des Services Spéciaux de la Défense Nationale (AASSDN) |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Okhranka group photo.jpg|mini|desno|300px|[[Ohrana]], osnovana 1880, bila je zadužena za suzbijanje neprijateljske špijunaže protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Fotografija pripadnika petrogradske Ohrane iz 1905.]]
[[Ohrana]] je osnovana 1880. radi sprječavanja i suzbijanja političkog terorizma i ljevičarskih revolucionarnih pokreta u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], ali je istovremeno bila zadužena i za suzbijanje neprijateljske špijunaže.&lt;ref name=&quot;Fischer_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njena glavna meta bili su revolucionarni pokreti, čiji su pripadnici često djelovali iz inostranstva i odatle planirali subverzivne aktivnosti. U [[Pariz]]u je uspostavljena posebna ispostava kojom je rukovodio [[Pyotr Rachkovsky]], zadužena za praćenje njihovog djelovanja. Ohrana je koristila različite metode, uključujući [[Tajna operacija|tajne operacije]], [[prikriveni agent|prikrivene agente]] i ''perlustraciju'', odnosno presretanje i čitanje privatne prepiske. Posebno je postala poznata po korištenju [[agent provokator|agenata provokatora]], koji su često uspijevali infiltrirati revolucionarne organizacije.&lt;ref name=&quot;Thatcher_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Thatcher |editor-first=Ian D. |title=Late Imperial Russia: Problems and prospects |url=https://www.jstor.org/stable/jj.15976626 |publisher=Manchester University Press |year=2005 |doi=10.7765/9781526166418 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća pojedine države počele su osnivati integrisane kontraobavještajne službe koje su bile neposredno podređene državnim vlastima. Britanska vlada je 1909. osnovala [[MI6|Biro tajne službe]], prvu nezavisnu međuresornu instituciju s potpunom odgovornošću za koordinaciju državnih kontraobavještajnih aktivnosti.

Nakon intenzivnog zalaganja [[William Melville|Williama Melvillea]], koji je britanskim vlastima pribavio njemačke planove mobilizacije i dokaze o njemačkoj finansijskoj podršci [[Buri|Burima]], britanska vlada je 1903. odobrila osnivanje novog obavještajnog odjela u okviru [[War Office]]a pod nazivom MO3, koji je kasnije preimenovan u MO5, a na čije je čelo postavljen Melville. Djelujući tajno iz stana u [[London]]u, Melville je rukovodio i kontraobavještajnim i vanjskim obavještajnim operacijama, oslanjajući se na iskustvo i međunarodne kontakte stečene tokom rada u [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]].

Zbog uspješnog rada dotadašnjih obavještajnih struktura, Vladin odbor za obavještajne poslove, uz podršku [[Richard Haldane|Richarda Haldanea]] i [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], osnovao je 1909. [[MI6|Biro tajne službe]] kao zajedničku inicijativu Ministarstva pomorstva (''Admiralty''), Ministarstva rata (''War Office'') i Ministarstva vanjskih poslova (''Foreign Office'') radi koordinacije tajnih obavještajnih operacija u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i inostranstvu, s posebnim naglaskom na aktivnosti [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Za prvog direktora imenovan je kapetan [[Mansfield Smith-Cumming|Sir George Mansfield Smith-Cumming]], poznat pod kodnim imenom &quot;C&quot;.&lt;ref name=&quot;SIS_MI6_2008&quot;&gt;{{cite web |title=SIS or MI6. What's in a name? |url=http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926133058/http://www.sis.gov.uk/output/sis-or-mi6-what-s-in-a-name.html |archive-date=26. 9. 2008 |website=Secret Intelligence Service (SIS) |year=2008 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1910. [[MI6|Biro tajne službe]] podijeljen je na službu za vanjsko obavještajno djelovanje i domaću kontraobavještajnu službu. Posljednjom je rukovodio sir [[Vernon Kell]], a njen prvobitni zadatak bio je ublažavanje zabrinutosti javnosti zbog navodne rasprostranjenosti njemačke špijunaže u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].&lt;ref name=&quot;Andrew_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Andrew |first=Christopher |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Defence_of_the_Realm.html?id=njWH7cW3aLAC |publisher=Penguin Books |year=2012 |isbn=978-0-7181-9744-5 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da služba nije imala policijska ovlaštenja, Kell je usko sarađivao sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnom odjelu]] [[Scotland Yard]]a, kojim je rukovodio [[Basil Thomson]]. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uspio je osujetiti djelovanje indijskih revolucionara koji su sarađivali s [[Njemačka|Njemačkom]]. Za razliku od ranijeg sistema, u kojem su pojedini državni resori i vojne službe djelovali uglavnom samostalno, uz malo ili nimalo međusobne koordinacije, novoosnovani [[MI6|Biro tajne službe]]' bio je međuresorna institucija koja je svoje obavještajne izvještaje dostavljala svim nadležnim državnim organima.&lt;ref name=&quot;Walton_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Walton |first=Calder |title=Empire of Secrets: British Intelligence, the Cold War, and the Twilight of Empire |url=https://books.google.ba/books?id=9TXJAwAAQBAJ |publisher=Overlook Press |year=2013 |isbn=978-1-4683-1043-6 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Time su vlade prvi put dobile centralizovan, nezavisan obavještajni i kontraobavještajni aparat koji je djelovao i u mirnodopskim uslovima, s uređenim registrima, definisanim procedurama i stalnom organizacijskom strukturom, za razliku od dotadašnjeg pretežno ''ad hoc'' pristupa.

[[Datoteka:Putin-Stasi-Ausweis.png|mini|desno|300px|Identifikacijska iskaznica [[Stasi]]ja iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], izdana sadašnjem predsjedniku [[Rusija|Rusije]] [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]]. Kao i druge sigurnosne službe komunističkih država, Stasi je u velikoj mjeri primjenjivao metode kontrašpijunaže radi nadzora i represije nad civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Schmeidel |first=John Christian |title=Stasi: Shield and Sword of the Party |chapter=Origins and developments of the East German secret police: Disruptions and breakouts |edition=1 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203018415/stasi-john-christian-schmeidel |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-0-203-01841-5 |doi=10.4324/9780203018415 |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Guriev_Treisman_2022&quot;&gt;{{cite book |last1=Guriev |first1=Sergei |last2=Treisman |first2=Daniel |title=Spin Dictators: The Changing Face of Tyranny in the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv1xp9p7d |publisher=Princeton University Press |year=2022 |doi=10.2307/j.ctv1xp9p7d |url-access=subscription |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]

U [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] metode kontrašpijunaže bile su usmjerene i protiv civilnog stanovništva te su bile poznate kao [[Subverzija|metode subverzije]] ({{de|Zersetzung}}). Njihova svrha bila je psihološki oslabiti ili društveno izolovati istaknute pojedince i grupe kako bi se spriječilo političko neslaganje i suzbilo ponašanje koje su vlasti smatrale ideološki ili kulturno neprihvatljivim.&lt;ref name=&quot;Schmeidel_2007&quot; /&gt; Od početka 1970-ih godina pa sve do raspada Istočne Njemačke 1990, metode subverzije predstavljale su glavni oblik političke represije.&lt;ref name=&quot;Dennis_Laporte_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Dennis |first1=Mike |last2=Laporte |first2=Norman |title=The Stasi: Myth and Reality |chapter=Tackling the enemy: quiet repression and preventive decomposition |url=https://books.google.ba/books/about/The_Stasi.html?id=478eBAAAQBAJ |publisher=Routledge |year=2014 |isbn=978-1-317-87656-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slične metode primjenjivane su i u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], između ostalog kao podrška sistematskom prisvajanju intelektualnog vlasništva putem obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Ellis_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Ellis |first=Frank |chapter=Information Deficit |title=From Glasnost to the Internet: Russia's New Infosphere |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-1-349-27076-7 |publisher=Palgrave Macmillan |year=1999 |isbn=978-1-349-27078-1 |doi=10.1007/978-1-349-27076-7 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija kontraobavještajnog rada ==

Iako se obavještajna djelatnost u teoriji i praksi tradicionalno razvrstava na strategijski, operativni i taktički nivo, taksonomija kontraobavještajnog rada zasniva se prvenstveno na funkcionalnoj podjeli na '''defanzivnu''' i '''ofanzivnu''' kontraobavještajnu djelatnost. Takva podjela odražava osnovne ciljeve kontraobavještajnog rada: zaštitu vlastitih kapaciteta i aktivno suprotstavljanje protivničkim obavještajnim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Prunckun |first=Hank |title=Counterintelligence Theory and Practice |edition=2nd |url=https://ia801600.us.archive.org/4/items/counterintelligence-theory-and-practice/Counterintelligence%20-%20Theory%20and%20practice.pdf |publisher=Rowman &amp; Littlefield |year=2019 |isbn=978-1-78660-688-4 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U stručnoj literaturi prisutni su i drugačiji pristupi. Na primjer, model Marinskog korpusa SAD-a ({{en|U.S. Marine Corps}}) kontraobavještajni rad razvrstava prema funkcionalnim područjima, kao što su operacije, istrage, prikupljanje i izvještavanje te analiza, obrada i distribucija obavještajnih podataka. Međutim, podjela na defanzivnu i ofanzivnu komponentu ne pruža jasniji analitički okvir za razumijevanje svrhe i načina djelovanja kontraobavještajnog rada.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;
[[Datoteka:US Marine Corps Counterintelligence Model-bs.png|thumb|center|800px|Modela kontraobavještajnog rada Marinskog korpusa Sjedinjenih Američkih Država&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;]]
Unutar defanzivno-ofanzivnog modela, kontraobavještajne aktivnosti razvrstavaju se prema njihovoj osnovnoj svrsi i operativnom usmjerenju.
[[Datoteka:Kontraobavještajni rad-bs.png|thumb|center|800px|Defanzivno-ofanzivni model kontraobavještajnog rada]]
Prednost defanzivno-ofanzivnog modela u odnosu na procesno orijentisane modele ogleda se u tome što procesne aktivnosti, poput analize, istraga ili prikupljanja podataka, posmatra kao sredstva za ostvarivanje osnovnih kontraobavještajnih ciljeva – zaštite vlastitih kapaciteta i aktivnog djelovanja protiv protivničkih obavještajnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;

Ovakav model može se primijeniti u različitim područjima kontraobavještajne djelatnosti, uključujući:&lt;ref name=&quot;Prunckun_2019&quot; /&gt;
# nacionalnu sigurnost – zaštitu vitalnih državnih interesa i institucija;
# vojni sektor – zaštitu oružanih snaga i vojnih operacija;
# provođenje zakona – policijski kontraobavještajni rad;
# poslovni sektor – zaštitu privrednih tajni i korporativni kontraobavještajni rad;
# privatni sektor – zaštitu privatnih lica, imovine i drugih nedržavnih subjekata.

== Organizacija i institucionalni okvir ==

Mnoge države organizuju kontraobavještajne službe odvojeno od službi zaduženih za prikupljanje obavještajnih podataka. U većini zemalja nadležnosti u oblasti kontraobavještajnog rada raspoređene su između više institucija, iako jedna od njih obično ima vodeću ulogu. U većini država postoji kontraobavještajna služba koja je integrisana u krovnu policijsku agenciju, poput [[Federalni istražni biro|Federalnog istražnog biroa]] (FBI) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;FBI_Counterintelligence&quot;&gt;{{cite web |title=Counterintelligence and Espionage |url=https://www.fbi.gov/investigate/counterintelligence |website=Federal Bureau of Investigation |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] za unutrašnju sigurnost nadležna je posebna [[MI5|Sigurnosna služba]] (MI5), koja nema policijska ovlaštenja, ali blisko sarađuje s policijskim organima, posebno sa [[Specijalni odjel londonske policije|Specijalnim odjelom]], koji može provoditi hapšenja, pretrese na osnovu sudskog naloga i druge policijske mjere.&lt;ref name=&quot;MI5_State_Threats&quot;&gt;{{cite web |title=Countering state threats |url=https://www.mi5.gov.uk/what-we-do/countering-state-threats |website=MI5 - Security Service |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna unutrašnja sigurnosna služba [[Rusija|Ruske Federacije]] je [[Federalna služba sigurnosti Ruske Federacije|Federalna služba sigurnosti]] (FSB), koja je najvećim dijelom nastala iz Drugog glavnog direktorata i [[Vojna kontraobavještajna služba Sovjetske armije|Trećeg glavnog direktorata]] sovjetskog [[KGB]]-a.

U [[Kanada|Kanadi]] su funkcije defanzivnog kontraobavještajnog rada, sigurnosno-obavještajnog rada (prikupljanje obavještajnih podataka potrebnih za provođenje ofanzivnog kontraobavještajnog rada), obavještajnog rada u okviru provođenja zakona i ofanzivnog kontraobavještajnog rada organizacijski razdvojene.

Vojne organizacije raspolažu vlastitim kontraobavještajnim strukturama koje mogu provoditi zaštitne operacije kako u matičnoj zemlji tako i prilikom djelovanja u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;Clark_Mitchell_2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert M. |last2=Mitchell |first2=William L. |title=Deception: Counterdeception and Counterintelligence |url=https://sk.sagepub.com/book/mono/deception |publisher=CQ Press |year=2019 |isbn=978-1-5063-7523-6 |doi=10.4135/9781071872642 |url-access=subscription |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od države, različito su organizovani odnosi između civilnih i vojnih službi u provođenju operacija u inostranstvu. Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama [[#Ofanzivni kontraobavještajni rad|ofanzivni kontraobavještajni rad]] provodi [[Direktorat za operacije (CIA)|Direktorat za operacije]] u sastavu [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-e, dok je [[#Defanzivni kontraobavještajni rad|defanzivni kontraobavještajni rad]] u nadležnosti [[Diplomatic Security Service|Diplomatske sigurnosne službe]] (DSS), koja je odgovorna za zaštitu osoblja i informacija u američkim ambasadama i konzulatima u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;US_State_Dept_DS&quot;&gt;{{cite web |title=Counterintelligence Investigations |url=https://2009-2017.state.gov/m/ds/terrorism/c8653.htm |website=U.S. Department of State |year=2009 |access-date=6. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Francuska|Francuskoj]] je borba protiv terorizma organizovana prvenstveno u okviru organa za provođenje zakona. Ključnu ulogu ima specijalizovani istražni sudija za borbu protiv terorizma, koji koordiniše aktivnosti usmjerene na suzbijanje terorističkih prijetnji. Francuski istražni sudije imaju ovlaštenja koja u određenoj mjeri objedinjuju nadležnosti istražitelja, tužioca i sudija u pravnim sistemima poput američkog i britanskog. U svom radu mogu zatražiti podršku domaće obavještajne službe ''[[Generalna direkcija za unutrašnju sigurnost]]'' (DGSI), koja po potrebi sarađuje s vanjskom obavještajnom službom ''[[Generalna direkcija za vanjsku sigurnost]]'' (DGSE).

U [[Španija|Španiji]] vodeću ulogu u borbi protiv terorizma na državnom području ima Ministarstvo unutrašnjih poslova uz podršku oružanih snaga. Za suzbijanje međunarodnih prijetnji nadležan je Nacionalni obavještajni centar (CNI), koji je neposredno odgovoran predsjedniku vlade. Nakon [[Bombaški napadi na vozove u Madridu 2004.|bombaških napada u Madridu]] 11. marta 2004, nacionalna istraga utvrdila je nedostatke u koordinaciji između Ministarstva unutrašnjih poslova i CNI-ja, zbog čega je osnovan Nacionalni koordinacioni centar za borbu protiv terorizma. Komisija formirana nakon napada preporučila je da ovaj centar koordiniše operativne aktivnosti te prikupljanje, obradu i razmjenu obavještajnih podataka.&lt;ref name=&quot;Archick_2006&quot;&gt;{{cite report |last=Archick |first=Kristen |title=European Approaches to Homeland Security and Counterterrorism |url=https://fas.org/sgp/crs/homesec/RL33573.pdf |publisher=Congressional Research Service |date=2006 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Oružane snage također raspolažu vlastitim kontraobavještajnim kapacitetima namijenjenim zaštiti vojnih operacija i ispunjavanju specifičnih vojnih potreba.

== Misije kontraobavještajnog rada ==

Poznati operativac [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-e [[Frank Wisner]] napisao je, osvrćući se na autobiografsko djelo bivšeg direktora Centralne obavještajne agencije [[Allen W. Dulles|Allena W. Dullesa]],&lt;ref name=&quot;Dulles_1977&quot;&gt;{{cite book |last=Dulles |first=Allen W. |title=The Craft of Intelligence |url=https://www.cia.gov/readingroom/docs/CIA-RDP84-00161R000100170005-7.pdf |publisher=Greenwood Press |year=1977 |isbn=978-0-8371-9452-3 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; da Dulles &quot;odbacuje uvriježeno pogrešno shvatanje da je kontraobavještajni rad u suštini negativna i isključivo reaktivna aktivnost, koja djeluje samo ili pretežno kao odgovor na poteze protivnika&quot;. Wisner je smatrao da on može biti najuspješniji, kako u prikupljanju obavještajnih podataka tako i u zaštiti vlastitih obavještajnih službi, kada kreativno i odlučno djeluje protiv organizacijske strukture i osoblja neprijateljskih obavještajnih službi.&lt;ref name=&quot;Wisner_1993&quot;&gt;{{cite report |last=Wisner |first=Frank G. |title=On The Craft of Intelligence |url=https://www.cia.gov/resources/csi/static/The-Craft-of-Intelligence.pdf |publisher=Center for the Study of Intelligence |date=22. 9. 1993 |access-date=6. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Savremeni kontraobavještajni rad danas obuhvata znatno širi spektar zadataka nego u vrijeme kada su glavnu prijetnju predstavljale isključivo strane obavještajne službe ({{en|Foreign Intelligence Services – FIS}}) pod kontrolom nacionalnih država. Pored njih, prijetnje danas dolaze i od nedržavnih i transnacionalnih grupa, uključujući pobunjeničke pokrete, organizovani kriminal i transnacionalne ekstremističke organizacije. Ipak, termin &quot;FIS&quot; i dalje se u stručnoj literaturi najčešće koristi kao oznaka za protivničke obavještajne službe protiv kojih je usmjeren kontraobavještajni rad.

U savremenoj praksi kontraobavještajna djelatnost obuhvata više međusobno povezanih misija na nacionalnom i operativnom nivou:

* '''Defanzivna analiza''' podrazumijeva sistematsko utvrđivanje ranjivosti vlastite organizacije i njihovo otklanjanje nakon procjene odnosa između sigurnosnog rizika i operativne koristi.

* '''Ofanzivna kontrašpijunaža''' obuhvata skup mjera kojima se otkriveni pripadnici stranih obavještajnih službi neutraliziraju, hapse ili, ako uživaju diplomatski status, protjeruju proglašavanjem za [[persona non grata|''persona non grata'']]. Osim toga, uključuje njihovo iskorištavanje za prikupljanje obavještajnih podataka ili provođenje operacija kojima se namjerno narušava djelovanje protivničke obavještajne službe.

* '''Operacije zaštite snaga putem kontraobavještajnih izvora''' ({{en|Counterintelligence Force Protection Source Operations – CFSO}}) predstavljaju operacije zasnovane na ljudskim izvorima koje se provode u inostranstvu radi zaštite vojnih jedinica, operativnih baza ili drugih raspoređenih snaga od prijetnji poput terorizma i špijunaže, posebno kada nacionalne obavještajne službe ne mogu osigurati dovoljno informacija.

Kontraobavještajni rad sastavni je dio [[obavještajni ciklus|obavještajnog ciklusa]], koji je dio šireg sistema [[upravljanje obavještajnim ciklusom|upravljanja obavještajnim ciklusom]]. Njenu efikasnost dopunjuju i druge oblasti sigurnosne zaštite, uključujući:

* [[Fizička sigurnost]]
* [[Obavještajni ciklus#Sigurnost osoblja|Sigurnost osoblja]]
* [[Sigurnost komunikacija]] (COMSEC)
* [[Sigurnost informacija|Sigurnost informacijskih sistema]] (INFOSEC)
* [[Klasifikovane informacije|Zaštita klasifikovanih podataka]]
* [[Operativna sigurnost]] (OPSEC)

Discipline koje se odnose na &quot;aktivnu sigurnost&quot;, odnosno mjere kojima država ili druga organizacija prikuplja podatke o stvarnim ili potencijalnim sigurnosnim prijetnjama, dopunjuju kontraobavještajni rad. Na primjer, ako obavještajni podaci prikupljeni [[Obavještajna djelatnost zasnovana na signalima|obavještajno-signalnim izviđanjem]] (SIGINT) identifikuju određeni radioodašiljač kao sredstvo komunikacije koje koristi isključivo neka strana država, njegovo otkrivanje na teritoriji vlastite države može ukazivati na prisustvo stranog obavještajca ili špijunske mreže, što postaje predmet kontraobavještajne obrade. Kontraobavještajni rad posebno je povezan s [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|HUMINT]]-om, ali je u određenoj mjeri povezan i s drugim obavještajnim disciplinama. Njegova uloga nije samo zaštita osjetljivih podataka nego i njihovo aktivno prikupljanje.

Sve institucije i agencije [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] koje imaju obavještajne nadležnosti odgovorne su za zaštitu vlastitog osoblja i aktivnosti u inostranstvu, osim onih koje djeluju pod nadležnošću [[šefa misije]]a.&lt;ref name=&quot;Matschulat_1996&quot;&gt;{{cite journal |last=Matschulat |first=Austin B. |title=Coordination and Cooperation in Counterintelligence |url=https://www.cia.gov/resources/csi/static/Coordination-Cooperation-in-Counterintel.pdf |journal=Studies in Intelligence |publisher=Center for the Study of Intelligence |date=1996 |access-date=7. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Vlade u pravilu nastoje zaštititi tri osnovna segmenta:

* osoblje;
* objekte i infrastrukturu;
* operacije.

U mnogim državama odgovornost za zaštitu ovih segmenata podijeljena je između više institucija ili organizacijskih jedinica. U prošlosti je [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] zaštitu vlastitog osoblja i objekata povjeravala svom Uredu za sigurnost, dok je odgovornost za sigurnost operacija bila raspodijeljena između više organizacijskih jedinica unutar Direktorata za operacije, uključujući kontraobavještajni odjel i regionalne (funkcionalne) odjele, poput Odjela za Sovjetski Savez. U jednom periodu kontraobavještajni odjel djelovao je gotovo samostalno pod rukovodstvom [[James Jesus Angleton|Jamesa Jesusa Angletona]]. Kasnije su u okviru operativnih odjela formirani vlastiti kontraobavještajni odsjeci, uz zadržavanje manjeg centralnog kontraobavještajnog štaba. [[Aldrich Ames]] radio je u Kontraobavještajnom odsjeku Evropskog odjela, gdje je bio zadužen za analizu aktivnosti sovjetskih obavještajnih službi. Sličnu, ali još složeniju organizacijsku strukturu razvile su i obavještajne službe američkih oružanih snaga.

Takva podjela nadležnosti zahtijeva vrlo blisku koordinaciju, koja se u praksi ostvaruje svakodnevnom saradnjom. Međusobna zavisnost američke kontraobavještajne zajednice posebno dolazi do izražaja u saradnji sa savezničkim i partnerskim obavještajnim službama. Iako sigurnosni rizici predstavljaju stalni izazov, prekid takve saradnje nije moguć, već je potrebno kontinuirano procjenjivati odnos između koristi i mogućih sigurnosnih prijetnji.&lt;ref name=&quot;Matschulat_1996&quot; /&gt;

S druge strane, osnovni cilj '''kontrašpijunaže''' jeste infiltracija u protivničke obavještajne službe. Važnost takvog pristupa jasno se ogleda u metodama koje je primjenjivao [[KGB]], koji je poseban značaj pridavao ubacivanju svojih agenata u protivničke institucije. Ni najsavremeniji sigurnosni sistemi ne mogu u potpunosti zaštititi organizaciju od takvih prijetnji, jer je riječ o metodama koje se zasnivaju na ljudskom faktoru. Najefikasniji način suprotstavljanja takvom djelovanju jeste pravovremeno i detaljno poznavanje planova protivničke obavještajne službe.

{{Citat|Štaviše, samo infiltracija protivničke službe na visokom nivou može otkriti da li je i vaša služba kompromitovana. To može učiniti i visoko rangirani defektor (osoba koja je prebjegla), ali protivnička strana tada zna da je prebjegao te, u određenoj mjeri, može poduzeti odgovarajuće kontramjere. Provođenje kontrašpijunaže bez infiltriranih izvora nalik je borbi u mraku, dok provođenje kontrašpijunaže uz pomoć takvih izvora može biti poput &quot;pucanja u ribu u bačvi&quot;.&lt;ref name=&quot;Matschulat_1996&quot; /&gt;}}

U britanskoj obavještajnoj zajednici slučaj grupe [[Kembridžska petorka|Kembridžske petorke]], kao i kasnije sumnje usmjerene prema tadašnjem direktoru [[MI5]]-a siru [[Roger Hollis]]u, izazvali su ozbiljne unutrašnje podjele. Iako je potvrđeno da je [[Kim Philby]] infiltrirao britanske obavještajne službe, u javnosti nikada nije konačno utvrđeno da li je bilo i drugih visokorangiranih infiltriranih agenata.

Slične podjele pojavile su se i u američkoj obavještajnoj zajednici zbog kontradiktornih tvrdnji od strane defektora [[Anatoliy Golitsyn|Anatolija Golicina]] i [[Yuri Nosenko|Jurija Nosenka]] o postojanju sovjetskih &quot;krtica&quot; unutar zapadnih službi, kao i zbog različitih stavova njihovih pristalica u [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-i i britanskoj [[MI5]]-u. [[James Jesus Angleton]] vjerovao je Golicinovim tvrdnjama, dok [[George Kisevalter]], operativac CIA-e koji je učestvovao u zajedničkom američko-britanskom radu s [[Oleg Penkovsky|Olegom Penkovskim]], nije prihvatio Angletonovu tvrdnju da je Nosenko bio agent [[KGB]]-a. Nosenko je razotkrio [[John Vassall|Johna Vassalla]], saradnika KGB-a zaposlenog u britanskom Admiralitetu, ali su pojedini autori tvrdili da je Vassall namjerno žrtvovan kako bi se zaštitile druge sovjetske obavještajne operacije, uključujući Nosenka i moguće još vrijedniji izvor unutar [[Kraljevska ratna mornarica|Kraljevske ratne mornarice]].

=== Defanzivni kontraobavještajni rad ===

Defanzivni kontraobavještajni rad započinje utvrđivanjem ranjivosti unutar vlastite organizacije koje bi strane obavještajne službe ({{en|Foreign Intelligence Services – FIS}}) mogle iskoristiti. U stručnoj kontraobavještajnoj terminologiji izraz &quot;FIS&quot; tradicionalno označava strane obavještajne službe, iako se danas pod pojmom &quot;strani&quot; često podrazumijeva svaki protivnički akter. Takav protivnik može biti druga država, ali i transnacionalna organizacija ili unutrašnja pobunjenička grupa. Operacije usmjerene protiv FIS-a mogu se provoditi radi zaštite vlastite države ili savezničke zemlje. Podrška prijateljskoj vladi može obuhvatati širok spektar aktivnosti, uključujući vojne i kontraobavještajne operacije, ali i humanitarnu pomoć te pomoć u obnovi i jačanju državnih institucija.&lt;ref name=&quot;JP_3-07.1_2004&quot;&gt;{{cite report |author=Joint Chiefs of Staff |title=Joint Tactics, Techniques, and Procedures for Foreign Internal Defense (FID) |url=https://fas.org/irp/doddir/dod/jp3_07_1.pdf |publisher=Joint Chiefs of Staff |series=Joint Publication 3-07.1 |date=2004 |access-date=7. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Terminologija u ovoj oblasti i dalje se razvija. Izraz '''transnacionalna grupa''' ne odnosi se samo na terorističke organizacije nego i na transnacionalne kriminalne organizacije koje se bave trgovinom drogom, pranjem novca, iznudom usmjerenom protiv računarskih i komunikacijskih sistema, krijumčarenjem i drugim oblicima organizovanog kriminala.

Pod pojmom '''pobunjenička grupa''' podrazumijeva se organizacija koja se kriminalnim ili vojnim sredstvima suprotstavlja međunarodno priznatoj vladi, pri čemu može provoditi i tajne obavještajne te prikrivene operacije protiv vlasti vlastite ili savezničke države.

Kontraobavještajne i protivterorističke analize pružaju strateške procjene stranih obavještajnih službi i terorističkih organizacija te služe kao osnova za definisanje operativnih opcija u tekućim operacijama i istragama. Kontrašpijunaža može uključivati proaktivne aktivnosti usmjerene protiv stranih obavještajnih službi, kao što su korištenje [[dvostruki agent|dvostrukih agenata]], provođenje [[obmana|obmane]] ili vrbovanje pripadnika stranih obavještajnih službi. Iako tajni [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|ljudski izvori]] često pružaju najvrijednije informacije o namjerama protivnika, oni istovremeno predstavljaju i jednu od najvećih sigurnosnih ranjivosti. Prije nego što se stekne povjerenje u neprijateljskog agenta, potrebno je imati na umu da je takva osoba nekada uživala povjerenje vlastite države te da joj može ostati lojalna.

=== Ofanzivni kontraobavještajni rad ===

[[Frank Wisner]] naglašavao je, dijeleći stavove [[Allen W. Dulles|Allena W. Dullesa]], da je najbolja odbrana od stranih obavještajnih napada ili infiltracije aktivno djelovanje protiv protivničkih obavještajnih službi (kontrašpijunaža).&lt;ref name=&quot;Wisner_1993&quot; /&gt; Takav pristup najčešće obuhvata mjere usmjerene na otkrivanje neprijateljske špijunaže ili fizičkih napada na vlastite obavještajne službe, sprječavanje štete i gubitka povjerljivih podataka te, kada je to moguće, usmjeravanje neprijateljskih aktivnosti protiv njihovih vlastitih organizatora.

Kontrašpijunaža nadilazi isključivo reaktivni pristup. Njeni ciljevi uključuju potkopavanje protivničkih obavještajnih službi vrbovanjem njihovih pripadnika, narušavanje ugleda i vjerodostojnosti njihovog osoblja, kao i uskraćivanje resursa potrebnih za njihovo djelovanje. Ovakve mjere mogu biti usmjerene kako protiv državnih obavještajnih službi tako i protiv nedržavnih aktera.

Ako se neprijateljske aktivnosti odvijaju na teritoriji vlastite ili savezničke države koja sarađuje s domaćim sigurnosnim organima, strani agenti mogu biti uhapšeni ili, ukoliko imaju diplomatski status, proglašeni [[persona non grata|''personom non grata'']] i protjerani iz zemlje. Međutim, iz perspektive obavještajne službe često je korisnije iskoristiti takvu situaciju za prikupljanje dodatnih obavještajnih podataka nego odmah izvršiti hapšenje ili poduzeti mjere koje bi dovele do neutralizacije protivnika. Zbog toga se prioriteti obavještajnih službi ponekad razlikuju od prioriteta policijskih organa, posebno kada strane obavještajne aktivnosti uključuju i državljane zemlje u kojoj se operacija provodi.

U pojedinim slučajevima hapšenje može predstavljati tek početnu fazu operacije, nakon koje se pritvorenoj osobi nudi mogućnost saradnje u zamjenu za blaže postupanje, umjesto suočavanja s najtežim zakonskim sankcijama, uključujući i smrtnu kaznu za špijunažu u državama u kojima je ona propisana. Takva saradnja može podrazumijevati ne samo otkrivanje podataka o protivničkoj obavještajnoj službi nego i aktivno učestvovanje u operacijama obmane usmjerenim protiv nje.

=== Kontraobavještajna zaštita obavještajnih službi ===

Defanzivni kontraobavještajni rad usmjeren na zaštitu obavještajnih službi zasniva se na kontinuiranoj procjeni rizika koji proizlaze iz njihove organizacijske kulture, ljudskih izvora, metoda rada i raspoloživih resursa. Upravljanje rizicima mora se neprekidno prilagođavati rezultatima tih procjena, budući da uspješne obavještajne operacije često podrazumijevaju preuzimanje pažljivo procijenjenih rizika. Istovremeno, obavještajne službe moraju primjenjivati odgovarajuće kontramjere kako bi se ti rizici sveli na najmanju moguću mjeru.

Strane obavještajne službe ({{en|Foreign Intelligence Services – FIS}}) posebno su uspješne u iskorištavanju otvorenosti demokratskih društava, što im može omogućiti vrbovanje ili kompromitovanje osoba unutar obavještajne zajednice. Iako je ofanzivna kontrašpijunaža najefikasnije sredstvo za otkrivanje i neutralizovanje takvih penetracija, ona nije jedini mehanizam zaštite. Jednako je važno razumjeti razloge zbog kojih pojedinci odlučuju sarađivati s protivničkom stranom. Time se, između ostalog, bavio američki istraživački program ''Project Slammer'', čiji je cilj bio proučavanje motiva izdaje i špijunaže. Uz poštovanje prava na privatnost, moguće je razviti sisteme koji prepoznaju neuobičajene obrasce ponašanja, naročito u korištenju informacijskih sistema.

Donosioci odluka moraju raspolagati obavještajnim podacima koji nisu pod utjecajem ili kontrolom protivničkih aktera. Budući da je svaka obavještajna disciplina podložna pokušajima obmane i manipulacije, neophodno je kontinuirano provjeravati pouzdanost podataka prikupljenih svim obavještajnim metodama. Zbog toga svaka kontraobavještajna organizacija procjenjuje pouzdanost izvora i metoda relevantnih za svoju nadležnost primjenjujući zajedničke standarde. U drugim oblastima obavještajnog rada [[Obavještajna zajednica Sjedinjenih Američkih Država]] (USIC) procjenjuje postupke prikupljanja, analize i distribucije obavještajnih podataka te predlaže poboljšanja, najbolje prakse i zajedničke standarde.&lt;ref name=&quot;Strategy_2007&quot;&gt;{{cite report |author=Office of the National Counterintelligence Executive |title=The National Counterintelligence Strategy of the United States of America 2007 |url=https://fas.org/irp/ops/ci/cistrategy2007.pdf |publisher=Office of the Director of National Intelligence |year=2007 |access-date=7. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Obavještajne službe nisu izložene samo vanjskim nego i unutrašnjim prijetnjama. Subverzija, [[Izdaja|izdaja]] i neovlašteno otkrivanje povjerljivih podataka mogu ugroziti državne i poslovne tajne, kao i obavještajne izvore i metode rada. Unutrašnja prijetnja prouzrokovala je neke od najtežih sigurnosnih kompromitacija u historiji američke obavještajne zajednice, uključujući slučajeve [[Neuspjesi kontraobavještajnog rada#Aldrich Ames|Aldricha Amesa]], [[Neuspjesi kontraobavještajnog rada#Robert Hanssen|Roberta Hanssena]] i [[Neuspjesi kontraobavještajnog rada#Edward Lee Howard|Edwarda Leeja Howarda]], koji su imali pristup najosjetljivijim tajnim operacijama. Da su tada postojali elektronski sistemi za otkrivanje neuobičajenih obrazaca pretraživanja kontraobavještajnih baza podataka, Hanssenovo interesovanje za informacije koje su se odnosile na njegove sovjetske, a kasnije ruske nalogodavce moglo je biti uočeno mnogo ranije. Međutim, neuobičajeni obrasci pristupa podacima ne moraju nužno ukazivati na zlonamjerne namjere, nego mogu biti rezultat analitičara koji na osnovu profesionalnog iskustva i intuicije istražuje moguće veze između različitih informacija.

Uvođenjem novih alata i metoda u nacionalne sigurnosne kapacitete kontraobavještajna zajednica nastoji manipulisati djelovanjem stranih obavještajaca, provoditi aktivne istrage, vršiti hapšenja te, kada su u pitanju strani diplomatski predstavnici, protjerivati ih zbog aktivnosti nespojivih s njihovim diplomatskim statusom. U pojedinim slučajevima nastoji ih iskoristiti kao nesvjesne kanale za provođenje operacija obmane ili ih vrbovati kao svjesne [[dvostruki agent|dvostruke agente]].&lt;ref name=&quot;Strategy_2007&quot; /&gt; U obavještajnoj terminologiji izraz &quot;svjestan&quot; ({{en|witting}}) označava osobu koja nije samo upoznata s određenim informacijama nego je svjesna i njihovog obavještajnog značaja.

[[Victor Suvorov]], pseudonim bivšeg oficira sovjetske vojne obavještajne službe ([[GRU (Ruska Federacija)|GRU]]), isticao je da defektor iz redova [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|HUMINT]] oficira predstavlja posebnu prijetnju dobrovoljnim saradnicima zemlje iz koje odlazi. Prema njegovom mišljenju, dobrovoljni izvori koji se sami nude stranoj obavještajnoj službi često nisu svjesni da ih profesionalni obavještajci istovremeno smatraju nepouzdanim i preziru zbog njihove spremnosti da izdaju vlastitu državu.

{{Citat|Sovjetski operativni oficir, nakon što je upoznao ružno lice komunizma, vrlo često osjeća duboko gađenje prema onima koji mu se dobrovoljno prodaju. Kada oficir GRU-a ili KGB-a odluči napustiti svoju kriminalnu organizaciju, što se, srećom, događa prilično često, njegova prva namjera biće da razotkrije omražene dobrovoljne saradnike.&lt;ref name=&quot;Suvorov_1984_Ch4&quot;&gt;{{cite book |last=Suvorov |first=Victor |title=Inside Soviet Military Intelligence |chapter=Chapter 4: Agent Recruiting |url=https://militera.lib.ru/research/suvorov8/16.html |publisher=Macmillan Publishing Company |year=1984 |isbn=978-0-02-615510-6 |access-date=7. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Operacije zaštite snaga putem kontraobavještajnih izvora ===

Napadi na vojne, diplomatske i druge državne objekte predstavljaju trajnu sigurnosnu prijetnju, što potvrđuju brojni primjeri, uključujući napade na francuske i američke mirovne snage u [[Bejrut]]u 1983, [[Napad na &quot;Khobar Towers&quot;|napad na kompleks &quot;Khobar Towers&quot;]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] 1996, napade na vojne baze u [[Kolumbija|Kolumbiji]] te na ambasade Sjedinjenih Američkih Država i druge objekte u [[Kenija|Keniji]] i [[Tanzanija|Tanzaniji]] 1998, kao i [[Napad na brod &quot;USS Cole&quot;|napad na razarač &quot;USS Cole&quot;]] 2000. Mjere zaštite snaga u američkim oružanim snagama obuhvataju skup aktivnosti usmjerenih na zaštitu vojnog osoblja, članova njihovih porodica, resursa, objekata i kritičnih informacija. Slične doktrine postoje i u drugim državama radi zaštite vojnih kapaciteta i očuvanja operativne sposobnosti oružanih snaga. U tom kontekstu zaštita snaga odnosi se na odbranu od namjernih neprijateljskih napada, a ne od nesreća ili prirodnih katastrofa.

Operacije zaštite snaga putem kontraobavještajnih izvora ({{en|Counterintelligence Force Protection Source Operations – CFSO}}) predstavljaju operacije zasnovane na [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|ljudskim izvorima]], koje se uglavnom provode tajno u inostranstvu. Njihova svrha je popunjavanje nedostataka u obavještajnom pokrivanju na nacionalnom nivou, ali i osiguravanje obavještajnih podataka potrebnih vojnim komadantima za zaštitu njihovih snaga.&lt;ref name=&quot;FM_34-60_1995&quot;&gt;{{cite report |author=Department of the Army |title=FM 34-60: Counterintelligence (Field Manual 34-60) |url=https://fas.org/irp/doddir/army/fm34-60/ |publisher=Headquarters, Department of the Army |date=
1995 |access-date=7. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vojna policija i druge patrole koje ostvaruju neposredan kontakt s lokalnim stanovništvom mogu predstavljati vrijedan izvor [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|HUMINT]] podataka korisnih za kontraobavještajne procjene, ali se u pravilu ne smatraju CFSO operacijama. Todd E. Gleghorn razlikuje zaštitu nacionalnih obavještajnih službi od obavještajne podrške koja se pruža vojnim komandama radi zaštite raspoređenih snaga. I drugi HUMINT izvori, poput vojnih izviđačkih patrola koje izbjegavaju neposredan kontakt sa stranim osobama, mogu prikupljati vrijedne obavještajne podatke, ali oni nisu nužno usmjereni na potrebe kontraobavještajne zaštite.&lt;ref name=&quot;Gleghorn_2003&quot;&gt;{{cite report |last=Gleghorn |first=Todd E. |title=Exposing the Seams: The Impetus for Reforming U.S. Counterintelligence |url=https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Exposing_the_seams_-_the_impetus_for_reforming_U.S._counterintelligence_(IA_exposingseamsimp109456315).pdf&amp;page=2 |publisher=Naval Postgraduate School |date=2003 |access-date=7. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Aktivne kontraobavještajne mjere, bilo da su usmjerene na zaštitu vojnih snaga, obavještajnih službi ili nacionalnih sigurnosnih interesa, u velikoj se mjeri oslanjaju na [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|HUMINT]] radi otkrivanja agenata protivničkih obavještajnih službi (FIS). U tu svrhu koriste se provjera identiteta i razgovori s osobama koje nisu unaprijed određene kao obavještajni izvori, a koje mogu pružiti korisne informacije. Takvi izvori uključuju:

* dobrovoljne izvore koji se sami javljaju i nude informacije ({{en|walk-ins}} i {{en|write-ins}});
* nesvjesne izvore, odnosno osobe koje daju korisne informacije, a da pritom nisu svjesne da pomažu kontraobavještajnoj istrazi;
* osobe koje su prebjegle i zarobljene neprijateljske vojnike ({{en|Enemy Prisoners of War – EPW}});
* izbjeglice i iseljeničko stanovništvo;
* osobe s kojima se razgovara u okviru istrage.

{{Citat|Fizička sigurnost predstavlja važan element zaštite, ali ne može zamijeniti ulogu obavještajne podrške zaštiti snaga. Iako se za prikupljanje obavještajnih podataka potrebnih za zaštitu snaga mogu koristiti sve obavještajne discipline, HUMINT-i koji prikupljaju obavještajne i kontraobavještajne službe ima ključnu ulogu u pravovremenom otkrivanju i upozoravanju na terorističke i druge prijetnje usmjerene protiv snaga.&lt;ref name=&quot;DoD_Dictionary_2014&quot;&gt;{{cite report |author=Joint Chiefs of Staff |title=Department of Defense Dictionary of Military and Associated Terms |url=https://edocs.nps.edu/2014/December/jp1_02.pdf |publisher=Department of Defense |date=2014 |access-date=7. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Zaštita snaga raspoređenih u državama domaćinima, tokom okupacijskih dužnosti ili čak na vlastitoj teritoriji, ne može se oslanjati isključivo na nacionalne organizacije za sprječavanje i suzbijanje terorizma. Zbog toga se osoblje zaduženo za kontraobavještajnu zaštitu snaga često raspoređuje zajedno s vojnim savjetodavnim i pomoćnim misijama. Takav pristup omogućava uspostavljanje saradnje s policijskim i obavještajnim službama države domaćina, bolje poznavanje lokalnog sigurnosnog okruženja te unapređenje jezičkih i kulturnih kompetencija potrebnih za uspješno izvršavanje zadataka. Istovremeno, sistem zaštite snaga mora raspolagati i odgovarajućim zakonskim ovlaštenjima za djelovanje protiv domaćih terorističkih prijetnji.

Kao primjer dugotrajnog procesa planiranja terorističkih napada često se navodi [[napad na &quot;Khobar Towers&quot;]], koji pokazuje koliko su za zaštitu snaga važne dugoročne kontraobavještajne aktivnosti. Prema dostupnim podacima, pripadnici [[Hezbollah|Hezbollaha]], koji se smatraju odgovornim za napad, započeli su prikupljanje obavještajnih podataka i planiranje još 1993. U jesen 1994. utvrdili su da su američki vojni pripadnici smješteni u kompleksu Khobar Towers te su započeli sistematski nadzor objekta, nastavljajući planiranje tokom 1995. U martu 1996. saudijski graničari uhapsili su pripadnika Hezbollaha koji je pokušao prokrijumčariti plastični [[eksploziv]] u zemlju, nakon čega su uhapšena još dvojica pripadnika organizacije. Uprkos tome, rukovodstvo Hezbollaha angažovalo je nove operativce koji su nastavili pripreme za napad.&lt;ref name=&quot;Imbus_2002&quot;&gt;{{cite report |last=Imbus |first=Michael T. |title=Identifying Threats: Improving Intelligence and Counterintelligence Support to Force Protection |url=http://www.au.af.mil/au/awc/awcgate/acsc/02-059.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20040302000000/http://www.au.af.mil/au/awc/awcgate/acsc/02-059.pdf |archive-date=2. 3. 2004 |publisher=Air Command and Staff College, Air University |date=2002 |access-date=7. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

== Defanzivne kontraobavještajne operacije ==

Prema doktrini Sjedinjenih Američkih Država, iako takav pristup nije nužno prihvaćen i u drugim državama, kontraobavještajna djelatnost danas je prvenstveno usmjerena na suprotstavljanje protivničkim [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|HUMINT]] aktivnostima. Raniji Priručnik američke vojske o kontraobavještajnom radu iz 1995. imao je znatno širi pristup te je obuhvatao mjere protiv svih oblika prikupljanja obavještajnih podataka. Među osnovnim zadacima kontraobavještajnog rada navodili su se:

# razvoj, održavanje i distribucija višedisciplinarnih baza podataka i obavještajnih dosjea o organizacijama, lokacijama i osobama od kontraobavještajnog značaja, uključujući pobunjeničke i terorističke mreže te osobe koje mogu pružiti podršku kontraobavještajnim operacijama;
# obuka i sigurnosno informisanje osoblja u svim oblastima sigurnosti. Važan dio toga predstavljaju brifinzi o višedisciplinarnim prijetnjama, koji se mogu prilagoditi potrebama korisnika, obimu i stepenu tajnosti, s ciljem upoznavanja komandi i drugih korisnika s prirodom obavještajnih prijetnji usmjerenih protiv njihovih aktivnosti.

Novija zajednička američka obavještajna doktrina&lt;ref name=&quot;JP_2-0_2013&quot;&gt;{{cite report |author=Joint Chiefs of Staff |title=Joint Publication 2-0: Joint Intelligence |url=https://irp.fas.org/doddir/dod/jp2_0.pdf |publisher=Joint Chiefs of Staff |series=Joint Publication 2-0 |date=2013 |access-date=7. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; ograničava primarni fokus kontraobavještajnog rada na suprotstavljanje protivničkim [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|HUMINT]] aktivnostima, što u pravilu uključuje i sprječavanje i suzbijanje terorizma. Međutim, prema toj doktrini nije uvijek jasno ko je odgovoran za suprotstavljanje ostalim oblicima obavještajnog prikupljanja podataka usmjerenih protiv vojnih ili drugih državnih kapaciteta. Cjelokupan obim američke vojne kontraobavještajne doktrine kasnije je premješten u klasifikovanu publikaciju ''Joint Publication (JP) 2-01.2 – Counterintelligence and Human Intelligence Support to Joint Operations''.

U nastavku su prikazane specifične kontraobavještajne mjere koje se primjenjuju protiv pojedinih oblika prikupljanja obavještajnih podataka.

{| class=&quot;wikitable&quot;
&lt;caption&gt;Uloga kontraobavještajnog rada u odnosu na oblike prikupljanja obavještajnih podataka prema doktrini iz 1995.&lt;ref name=&quot;FM_34-60_1995&quot; /&gt;&lt;/caption&gt;
|-
! Disciplina
! Ofanzivni kontraobavještajni rad
! Defanzivni kontraobavještajni rad
|-
| HUMINT
| Kontraizviđanje i ofanzivna kontrašpijunaža
| Obmana u okviru operativne sigurnosti (OPSEC)
|-
| SIGINT
| Preporuke za kinetičke i elektronske napade
| Radiooperativna sigurnost, upotreba zaštićenih telefonskih sistema, sigurnost signala (SIGSEC) i obmana
|-
| IMINT
| Preporuke za kinetičke i elektronske napade
| Obmana, mjere operativne sigurnosti (OPSEC), upotreba mamaca i maskiranja. Kada su dostupni, koriste se izvještaji o prolasku izviđačkih satelita (SATRAN) radi prikrivanja ili privremenog obustavljanja aktivnosti tokom njihovog nadlijetanja.
|-
|}

=== Suprotstavljanje protivničkom HUMINT-u ===

Suprotstavljanje protivničkim [[Ljudski obavještajni izvori (HUMINT)|HUMINT]] aktivnostima obuhvata otkrivanje neprijateljskih ljudskih izvora unutar organizacije, kao i prepoznavanje osoba koje bi mogle postati saradnici protivničkih obavještajnih službi, bilo kao tzv. &quot;krtice&quot; ili [[dvostruki agent|dvostruki agenti]]. U širem kontekstu kontraobavještajnog rada razmatraju se i faktori koji pojedince mogu navesti da se priključe terorističkim organizacijama ili sarađuju s njima.

U obavještajnoj praksi često se koristi akronim '''MICE''', koji označava najčešće motive zbog kojih osobe odaju povjerljive informacije ili pristaju na saradnju s protivničkim obavještajnim službama:

* '''M''' – ''Money'' (novac);
* '''I''' – ''Ideology'' (ideologija);
* '''C''' – ''Compromise'' ili ''Coercion'' (kompromitacija ili prisiljavanje);
* '''E''' – ''Ego'' (ego).

Ovaj model polazi od pretpostavke da su upravo finansijska korist, ideološka uvjerenja, ucjena ili prisiljavanje te lična sujeta i potreba za priznanjem najčešći razlozi zbog kojih pojedinci narušavaju ukazano povjerenje, odaju klasifikovane informacije, otkrivaju tajne operacije ili se priključuju terorističkim grupama. Zbog toga kontraobavještajne službe nastoje pratiti moguće indikatore rizika kod osoba koje imaju pristup osjetljivim podacima, kao što su ozbiljne finansijske poteškoće, izražena politička [[radikalizacija]], okolnosti koje omogućavaju ucjenu ili pretjerana potreba za priznanjem i netrpeljivost prema kritici. Pravovremenim prepoznavanjem takvih problema moguće je pružiti odgovarajuću pomoć zaposleniku, spriječiti eventualnu špijunsku aktivnost i zadržati vrijednog saradnika.

U praksi se preventivne i operativne kontraobavještajne aktivnosti često prepliću. Primjer za to predstavlja slučaj [[Earl Edwin Pitts|Earla Edwina Pittsa]], bivšeg agenta [[Federalni istražni biro|FBI]]-a koji je [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], a nakon njegovog raspada i [[Rusija|Rusiji]], odavao povjerljive informacije. Razotkriven je u operaciji pod lažnom zastavom koju je organizovao FBI, pri čemu su se agenti FBI-ja predstavljali kao pripadnici ruskog [[Federalna služba sigurnosti Ruske Federacije|FSB]]-a i ponudili mu da obnovi saradnju. Smatra se da su njegovi motivi bili prvenstveno finansijska korist i nezadovoljstvo načinom na koji je bio tretiran tokom službe u FBI-ju. U okviru sporazuma nakon izricanja kazne Pitts je FBI-ju otkrio sve što je znao o stranim obavještajnim agentima. Između ostalog, upozorio je i na sumnjive aktivnosti [[Robert Hanssen|Roberta Hanssena]], ali te informacije tada nisu shvaćene dovoljno ozbiljno.

==== Motivi za odavanje povjerljivih informacija i operacija ====

Kako bi se prevazišla pojednostavljena objašnjenja špijunaže, Obavještajni štab Zajednice američkih obavještajnih službi ({{en|Intelligence Community Staff}}), pod nadzorom direktora [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-e, pokrenuo je istraživački program ''Project Slammer''. Cilj programa bio je utvrditi psihološke i bihevioralne karakteristike osoba koje su počinile špijunažu protiv Sjedinjenih Američkih Država.

Program je proučavao slučajeve špijunaže putem intervjua i psiholoških procjena stvarnih počinioca, kao i razgovora s osobama koje su ih poznavale, kako bi se bolje razumjeli njihov privatni život, način razmišljanja i ponašanje tokom bavljenja špijunažom.&lt;ref name=&quot;IC_Staff_1990&quot;&gt;{{cite report |author=Intelligence Community Staff |title=Project Slammer Interim Progress Report |url=https://antipolygraph.org/documents/slammer-12-04-1990.shtml |publisher=Intelligence Community Staff |date=1990 |access-date=7. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
&lt;caption&gt;Način na koji počinilac špijunaže doživljava samoga sebe (tokom bavljenja špijunažom)&lt;/caption&gt;
|-
! Stavovi
! Tipične manifestacije
|-
| Osnovna uvjerenja
|
* smatra da je poseban ili izuzetan;
* vjeruje da zaslužuje više nego što dobija;
* smatra da je njegov trenutni položaj nepravedan ili nezadovoljavajući;
* uvjeren je da nema prihvatljivije alternative od špijunaže;
* opravdava svoje postupke tvrdnjom da i drugi rade isto;
* ne smatra sebe lošom osobom;
* odvaja svoj profesionalni rad od špijunske aktivnosti, smatrajući da špijunaža ne umanjuje njegov doprinos na radnom mjestu;
* vjeruje da se sigurnosna pravila ne odnose na njega;
* sigurnosne procedure i obuke smatra beznačajnim, osim ako ih može povezati s vlastitim interesima.
|-
| Odnos prema posljedicama vlastitih postupaka
|
* postepeno stječe uvjerenje da su mu mogućnosti izbora sve manje, zbog čega špijunaža počinje izgledati kao razumno rješenje;
* špijunažu doživljava kao djelo bez stvarnih žrtava;
* nakon što prihvati mogućnost špijunaže, počinje razmišljati o načinima njenog izvršenja, pri čemu se ta dva procesa međusobno podstiču;
* uočava da je sigurnosne mjere moguće zaobići ili savladati, što dodatno učvršćuje uvjerenje da je rizik mali.
|-
| Odnos prema vlastitoj špijunskoj aktivnosti
|
* prvi kontakt s protivničkom obavještajnom službom često izaziva strah, ali i osjećaj uzbuđenja;
* nakon uspostavljanja saradnje špijunska aktivnost postaje psihološki prihvatljivija i može se nastaviti godinama;
* tokom dugotrajnog djelovanja pojedinac može preispitivati svoju odluku;
* kada izgubi pristup povjerljivim informacijama ili želi dokazati vlastitu vrijednost, može pokušati uspostaviti saradnju s vlastitim vlastima;
* kod nekih osoba špijunaža s vremenom postaje izvor velikog psihološkog opterećenja te žele prekinuti saradnju;
* pojedinci tada razmišljaju o prijavljivanju nadležnim organima, pri čemu neki nastoje pregovarati o svom statusu, dok drugi žele priznati djelo, ali u oba slučaja pokušavaju izbjeći ili ublažiti kaznu.
|}

Prema izvještajima o programu ''Project Slammer'' i Parlamentarnom nadzoru nad američkom kontraobavještajnom zajednicom, jedna od osnovnih zadaća kontraobavještajne zaštite jeste praćenje vlastitog osoblja radi prepoznavanja ponašanja koja mogu ukazivati na to da je neka osoba postala meta stranih obavještajnih službi ili da je već vrbovana.&lt;ref name=&quot;Stein_1994&quot;&gt;{{cite news |last=Stein |first=Jeff |title=The Mole's Manual |url=https://www.nytimes.com/1994/07/05/opinion/the-mole-s-manual.html |newspaper=The New York Times |date=1994 |access-date=7. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Analize više poznatih slučajeva, uključujući [[Aldrich Ames|Aldricha Amesa]], špijunsku mrežu [[John Anthony Walker|Johna Walkera]] i [[Robert Hanssen|Roberta Hanssena]], pokazale su da su postojali brojni upozoravajući indikatori koji u to vrijeme nisu bili prepoznati ili su zanemareni. Jedan od najčešćih indikatora bio je način života i potrošnja nesrazmjerni službenim prihodima. Iako takve promjene mogu imati potpuno legitimna objašnjenja, poput nasljedstva ili dobitka na lutriji, one predstavljaju sigurnosni indikator koji zahtijeva dodatnu provjeru, a ne automatski dokaz protivpravnog djelovanja.

Osoblje koje obavlja osjetljive dužnosti, a ima izražene poteškoće u odnosima sa saradnicima, može predstavljati povećan rizik od vrbovanja putem manipulacije egom. Primjer za to je [[William Kampiles]], službenik nižeg ranga u Operativnom centru (''Watch Center'') [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-e, koji je za relativno mali novčani iznos prodao strogo povjerljivi operativni priručnik za izviđački satelit [[KH-11 KENNEN|KH-11]]. U jednom intervjuu Kampiles je izjavio da možda ne bi ukrao priručnik da je neko na vrijeme prepoznao njegove probleme – stalne sukobe s nadređenima i kolegama – te mu omogućio stručnu psihološku pomoć ili savjetovanje.&lt;ref name=&quot;Stein_1994&quot; /&gt;

Do 1997. rezultati programa ''Project Slammer'' predstavljani su i na javnim sjednicama Savjetodavnog odbora za sigurnosnu politiku ({{en|Security Policy Advisory Board}}).&lt;ref name=&quot;SPAB_1997&quot;&gt;{{cite web |author=Security Policy Advisory Board |title=Security Policy Advisory Board Meeting: Draft Minutes |url=https://sgp.fas.org/spb/spab1297.html |publisher=Federation of American Scientists |date=1997 |access-date=7. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako je smanjenje finansiranja sredinom 1990-ih usporilo daljnji razvoj projekta, prikupljeni istraživački podaci nastavili su se koristiti u sigurnosnoj zajednici. Njihovi rezultati naglašavaju:

{{Citat|osnovne i višedimenzionalne obrasce motivacije koji stoje u pozadini špijunaže. Buduće analize programa ''Slammer'' biće usmjerene na nova pitanja u području špijunaže, uključujući ulogu novca, nove dimenzije lojalnosti te sve izraženiji trend ekonomske špijunaže.}}

=== Suprotstavljanje protivničkom SIGINT-u ===

Vojne i sigurnosne organizacije koriste zaštićene komunikacijske sisteme, a mogu nadzirati i manje sigurne komunikacijske kanale, poput komercijalnih telefonskih mreža ili javnog interneta, kako bi otkrile neovlašteno prenošenje osjetljivih informacija. Važan dio zaštite čini edukacija osoblja o korištenji i pravilnoj upotrebi sigurnih komunikacija kako ne bi postali podložni specijalizovanim tehnikama presretanja komunikacija ([[Sigurnost transmisije|TRANSEC]]).

=== Suprotstavljanje protivničkom IMINT-u ===

Osnovni način zaštite od [[Slikovni obavještajni podaci|IMINT]] aktivnosti jeste poznavanje vremena i načina na koji protivnik može izviđanje putem slikovnja te poduzimanje mjera kojima se otežava ili onemogućava prikupljanje snimaka. U otvorenim društvima, međutim, mora se prihvatiti činjenica da javni objekti često mogu biti fotografisani ili snimani drugim metodama.

Kontramjere uključuju vizuelno zaklanjanje osjetljivih objekata, njihovo maskiranje ili primjenu drugih oblika kamuflaže. Kada prijetnju predstavljaju izviđački sateliti, poznavanje njihovih orbita omogućava sigurnosnom osoblju da privremeno obustavi osjetljive aktivnosti ili zaštiti kritične dijelove objekta u trenutku njihovog preleta. Isti princip primjenjuje se i na izviđanje iz aviona ili bespilotnih letjelica, s tim da u ratnim uslovima jedna od mogućih mjera može biti i njihovo obaranje ili napad na mjesta s kojih djeluju i odakle se pruža logistička podrška.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Fischer |first=Ben B. |title=Okhrana: The Paris Operations of the Russian Imperial Police |url=https://books.google.ba/books/about/Okhrana.html?id=szO2W7zF69kC |publisher=DIANE Publishing |year=1999 |isbn=978-0-7881-8328-7 |language=en}}
* {{cite book |last=Clark |first=Robert M. |title=Intelligence Analysis |edition=4th |url=https://books.google.ba/books?id=O9E5DQAAQBAJ |publisher=SAGE Publications |year=2012 |isbn=978-1-4522-0612-7 |language=en}}

== Vanjski likovi ==
* [https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/CounterintelligenceLawEnforcementFunctionsIntelligenceSector.pdf &quot;Kontraobavještajne i policijske funkcije u obavještajnom sektoru&quot;] – publikacija Centra za upravljanje sigurnosnim sektorom u Ženevi (DCAF), 2020. {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kontraobavještajni rad}}
[[Kategorija:Kontraobavještajni rad| ]]
[[Kategorija:Vrste špijunaže]]
[[Kategorija:Obavještajna analiza]]
[[Kategorija:Vojno-obavještajna služba]]
[[Kategorija:Tehnike špijunaže]]</text>
      <sha1>ikbm3j0nlpwb0r1moy9qf93ats7ebto</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kontraobavještajna djelatnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536482</id>
    <redirect title="Kontraobavještajni rad" />
    <revision>
      <id>3916791</id>
      <parentid>3916651</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T00:19:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Kontraobavještajni rad]]</comment>
      <origin>3916791</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" sha1="9ugps7vyg4m3r17f99p4c0nf3las3qn" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Kontraobavještajni rad]]</text>
      <sha1>9ugps7vyg4m3r17f99p4c0nf3las3qn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venecijanska komisija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536485</id>
    <revision>
      <id>3916724</id>
      <parentid>3916717</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T13:01:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Sitne korekcije</comment>
      <origin>3916724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27120" sha1="pmsd4nyz1c7ly1auayyljyw3x9y6hvd" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
| ime                        = Evropska komisija za demokratiju putem prava
| izvorno_ime                = European Commission for Democracy through Law
| slika                      = 
| veličina_slike             = 200px
| opis_slike                 = Logotip Venecijanske komisije
| karta                      = Members of the Venice Commission.svg
| veličina_karte             = 300px
| opis_karte                 = Karta članica Venecijanske komisije (zeleno: članice, svijetlozeleno: pridružene, plavo: posmatrači, crveno: poseban status)
| skraćenica                 = VC
| uzrečica                   = 
| prethodnik                 = 
| nasljednik                 = 
| datum_osnivanja            = 10. maj 1990.
| datum_gašenja              = 
| vrsta                      = Savjetodavno tijelo
| status                     = Aktivno
| cilj                       = Jačanje demokratije i vladavine prava kroz ustavno pravo
| adresa                     = 
| glavno_sjedište            = [[Strasbourg]], [[Francuska]] &lt;small&gt;(Sekretarijat)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Venecija]], [[Italija]] &lt;small&gt;(Plenarne sjednice)&lt;/small&gt;
| glavno_sjedište_koordinate = 
| područje_djelovanja        = Evropa i druge regije svijeta
| članstvo                   = 61 država članica (2026)
| jezik                      = engleski, francuski
| generalni_sekretar         = 
| lider_vrsta1               = Predsjednica
| lider_ime1                 = [[Claire Bazy-Malaurie]]
| lider_vrsta2               = Direktorica Sekretarijata i sekretarka Komisije
| lider_ime2                 = Simona Granata-Menghini
| lider_vrsta3               = 
| lider_ime3                 = 
| lider_vrsta4               = 
| lider_ime4                 = 
| lider_vrsta5               = 
| lider_ime5                 = 
| lider_vrsta6               = 
| lider_ime6                 = 
| lider_vrsta7               = 
| lider_ime7                 = 
| lider_vrsta8               = 
| lider_ime8                 = 
| lider_vrsta9               = 
| lider_ime9                 = 
| lider_vrsta10              = 
| lider_ime10                = 
| ključne_osobe              = 
| prazna_oznaka1             = Nadređena organizacija
| prazni_podaci1             = [[Vijeće Evrope]]
| prazna_oznaka2             = Mjesto osnivanja
| prazni_podaci2             = [[Venecija]], [[Italija]]
| glavni_organ               = Plenarna sjednica
| budžet                     = 
| broj_zaposlenih            = 
| broj_volontera             = 
| veb-sajt                   = {{URL|https://www.venice.coe.int}}
| bivši_nazivi               = 
}}

'''Venecijanska komisija''', punim nazivom '''Evropska komisija za demokratiju putem prava''' ({{en|European Commission for Democracy through Law}}), savjetodavno je tijelo [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] i jedno od vodećih međunarodnih tijela za pitanja ustavnog prava, demokratije i vladavine prava.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.coe.int/en/web/venice-commission |title=Venice Commission – Home |website=Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Osnovana je 1990. u periodu raspada komunističkih sistema u [[Srednja Evropa|Centralnoj]] i [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]]. Prvobitni cilj bio je pružanje [[ustav]]ne pomoći državama u tranziciji.&lt;ref name=&quot;Resolution90-6&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.cvce.eu/content/publication/2003/9/22/b50b1c6a-7209-440c-b0e1-dcdd836b404f/publishable_en.pdf |title=Resolution (90) 6 on a Partial Agreement Establishing the European Commission for Democracy through Law |date=10. 5. 1990 |publisher=Committee of Ministers of the Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt; Tokom vremena njena uloga proširila se sa pomoći novim demokratijama na širu zaštitu evropskih standarda u oblasti ustavnosti, [[Ljudska prava|ljudskih prava]] i ograničavanja izvršne vlasti.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Hoffmann-Riem |first=Wolfgang |title=The Venice Commission of the Council of Europe – Standards and Impact |journal=European Journal of International Law |volume=25 |issue=2 |year=2014 |pages=579–597 |doi=10.1093/ejil/chu029}}&lt;/ref&gt;

Komisija daje pravna mišljenja na zahtjev država članica, organa [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] i drugih međunarodnih institucija. Njeni dokumenti nemaju pravno obavezujući karakter, ali imaju značajan autoritet u oblasti ustavnog prava i često utiču na zakonodavne reforme, sudsku praksu i procese evropskih integracija.&lt;ref name=&quot;Bartole2020&quot;&gt;{{cite book |last=Bartole |first=Sergio |title=The Internationalisation of Constitutional Law: A View from the Venice Commission |year=2020 |publisher=Hart Publishing, Bloomsbury |isbn=978-1-5099-4149-0}}&lt;/ref&gt;

Članovi Komisije su nezavisni stručnjaci iz oblasti [[Ustavno pravo|ustavnog prava]], [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]], [[sud]]stva i političkih institucija. Djeluju u individualnom kapacitetu, a ne kao predstavnici svojih država.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.venice.coe.int/files/Statute/Statute-EN.pdf |title=Statute of the European Commission for Democracy through Law |publisher=Venice Commission |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Od 2026. Komisija ima 61 državu članicu: 46 država članica Vijeća Evrope i 15 država članica izvan te organizacije.&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.coe.int/en/web/venice-commission/member-states |title=Member States of the Venice Commission |publisher=Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt; Sjedište Sekretarijata nalazi se u [[Strasbourg]]u, dok se plenarne sjednice održavaju u [[Venecija|Veneciji]] četiri puta godišnje.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

== Historija ==

=== Osnivanje (1989-1990) ===

Ideja za osnivanje Komisije pojavila se krajem 1980-ih, u periodu raspada komunističkih sistema u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Italijanski pravnik i političar [[Antonio Mario La Pergola]], tadašnji ministar za evropske poslove Italije i bivši predsjednik Ustavnog suda Italije, zalagao se za stvaranje institucije koja bi pomogla državama u tranziciji pri izgradnji [[Demokratija|demokratskih]] ustavnih sistema.&lt;ref name=&quot;Durr2010&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.venice.coe.int/files/articles/Durr_Venice_Commission.pdf |title=The Venice Commission: 20 Years of Democracy through Law |first=Oliver |last=Dürr |year=2010 |publisher=Venice Commission |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Formalni prijedlog za osnivanje Komisije podnio je italijanski ministar vanjskih poslova [[Gianni De Michelis]]. Konferencija o osnivanju održana je u Veneciji 1989, a Komitet ministara Vijeća Evrope usvojio je 10. maja 1990. Rezoluciju (90)6 kojom je osnovana Evropska komisija za demokratiju putem prava.&lt;ref name=&quot;Resolution90-6&quot;/&gt; Među početnim članicama Komisije bilo je 18 država članica Vijeća Evrope: [[Austrija]], [[Belgija]], [[Kipar]], [[Danska]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Grčka]], [[Irska]], [[Italija]], [[Luksemburg]], [[Malta]], [[Norveška]], [[Portugal]], [[San Marino]], [[Španija]], [[Švedska]], [[Švicarska]] i [[Turska]].&lt;ref name=&quot;Resolution90-6&quot;/&gt;

=== Tranzicija nakon Hladnog rata (1990-2000) ===

U početnom periodu Komisija je prvenstveno djelovala kao tijelo za pružanje ustavne pomoći državama Centralne i Istočne Evrope koje su nakon raspada socijalističkih sistema uspostavljale nove demokratske institucije. Njena pomoć odnosila se na izradu novih ustava, reformu pravosuđa, zaštitu ljudskih prava i stvaranje sistema podjele vlasti.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;/&gt;

Godine 1992. potvrđeno je da Komisija ostaje trajni parcijalni sporazum Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;Durr2010&quot;/&gt;

=== Razvoj u instituciju za vladavinu prava (2000-danas) ===

Od početka 21. stoljeća djelovanje Komisije prošireno je sa tranzicijske pomoći na očuvanje postojećih demokratskih standarda. Posebna pažnja usmjerena je na nezavisnost pravosuđa, ustavno ograničavanje izvršne vlasti i zaštitu demokratskih institucija.&lt;ref name=&quot;Bartole2020&quot;/&gt;

Godine 2002. statut je revidiran kako bi se omogućilo članstvo i neevropskim državama, čime je Komisija postala &quot;prošireni parcijalni sporazum&quot; (''enlarged partial agreement'').&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

Deklaracija iz Reykjavika iz 2023. dodatno je naglasila značaj Komisije u sistemu Vijeća Evrope. Šefovi država i vlada preuzeli su obavezu da podignu profil i ojačaju Venecijansku komisiju, između ostalog davanjem veće vidljivosti i statusa njenoj Kontrolnoj listi vladavine prava.&lt;ref name=&quot;Reykjavik2023&quot;&gt;{{cite web |url=https://rm.coe.int/4th-summit-of-heads-of-state-and-government-of-the-council-of-europe/1680ab40c1 |title=Reykjavik Declaration |date=16–17 May 2023 |publisher=Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

== Pravni status i članstvo ==

=== Pravni okvir ===

Venecijanska komisija djeluje kao prošireni parcijalni sporazum Vijeća Evrope (''enlarged partial agreement''). To znači da članstvo nije automatsko za sve članice Vijeća Evrope, već države moraju posebno pristupiti Komisiji. Statut Komisije usvojen je 10. maja 1990, a izmijenjen je 2002. kada je omogućeno članstvo država koje nisu članice Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Članice ===

Od 2026. godine Komisija ima 61 članicu.&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Status !! Broj
|-
| Države članice Vijeća Evrope || 46
|-
| Države članice izvan Vijeća Evrope || 15
|-
| Ukupno članice Komisije || 61
|-
| Posmatrači || 4
|}

Među državama članicama su i [[Bosna i Hercegovina]] (članica od 2002),&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;/&gt; te države poput [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Kanada|Kanade]], [[Japan]]a, [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[Izrael]]a, [[Brazil]]a, [[Argentina|Argentine]], [[Čile]]a i [[Maroko|Maroka]].&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;/&gt;

Posmatrači su: [[Evropska unija]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE)/Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), [[Organizacija američkih država]] (OAD) i [[Vatikan]].&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;/&gt;

=== Bivše članice ===

[[Rusija]] je bila članica Komisije od 1996. do 2022. Nakon prestanka članstva Ruske Federacije u Vijeću Evrope, prestalo je i njeno članstvo u Venecijanskoj komisiji.&lt;ref name=&quot;COE_members&quot;/&gt;

== Organizacija i upravljanje ==

=== Plenarna sjednica ===

Najviše tijelo Komisije je plenarna sjednica koja okuplja sve članove Komisije. Održava se četiri puta godišnje u Veneciji, u zgradi [[Scuola Grande di San Giovanni Evangelista]]. Na plenarnim sjednicama usvajaju se mišljenja, izvještaji i studije.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Članovi Komisije ===
{{Glavni|Članovi Venecijanske komisije}}

Članovi Komisije djeluju u individualnom kapacitetu i nisu predstavnici svojih država. Imenuju ih države članice na period od četiri godine, uz mogućnost reizbora. Članovi se biraju među istaknutim stručnjacima ustavnog prava, međunarodnog prava, pravosuđa i političkih institucija.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;/&gt;

=== Biro ===

Biro Komisije čine predsjednik, potpredsjednici i članovi koje bira plenarna sjednica. Njegova uloga je priprema rada Komisije i koordinacija aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;/&gt;

Prvi predsjednik Komisije bio je [[Antonio Mario La Pergola]] (1990–?). [[Jan Erik Helgesen]] bio je predsjednik do 2009. Od decembra 2009. do decembra 2021. predsjednik je bio Gianni Buquicchio. [[Claire Bazy-Malaurie]] je predsjednica od decembra 2021.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.coe.int/en/web/portal/-/claire-bazy-malaurie-elected-as-new-venice-commission-president |title=Claire Bazy Malaurie elected as new Venice Commission President |date=10 December 2021 |publisher=Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

=== Sekretarijat ===

Sekretarijat Komisije nalazi se u [[Strasbourg]]u i pruža pravnu, administrativnu i istraživačku podršku radu Komisije. Njime rukovodi direktor/sekretar. Simona Granata-Menghini je trenutna direktorica i sekretarka Komisije.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Finansiranje ===

Komisija ima vlastiti [[budžet]] koji odobrava Komitet ministara Vijeća Evrope. Budžet se finansira iz doprinosa država članica, doprinosa Regije Veneto i, djelimično, iz sredstava Evropske unije.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

== Metod rada ==

=== Postupak zahtjeva ===

Zahtjevi za mišljenja mogu dolaziti od država članica, statutarnih organa Vijeća Evrope (Komitet ministara, Parlamentarna skupština, generalni sekretar), te međunarodnih organizacija koje učestvuju u radu Komisije.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;/&gt;

=== Izvjestioci i radne grupe ===

Nakon prijema zahtjeva, Komisija imenuje radnu grupu izvjestilaca, primarno iz redova svojih članova. Radna grupa proučava relevantni pravni okvir, posjećuje dotičnu zemlju i sastaje se s različitim političkim akterima kako bi osigurala objektivan pregled situacije.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Usvajanje na plenarnoj sjednici ===

Nacrt mišljenja se raspravlja i usvaja na plenarnom zasjedanju Venecijanske komisije, obično u prisustvu predstavnika dotične zemlje. Nakon usvajanja, mišljenje postaje javno i prosljeđuje se tijelu koje ga je zatražilo.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

Mišljenja Komisije se usvajaju konsenzusom, iako se u pojedinim slučajevima objavljuju i izdvojena mišljenja članova.&lt;ref name=&quot;Statute&quot;/&gt;

=== Praćenje (follow-up) ===

Komisija prati implementaciju svojih preporuka kroz posebne misije, aktivnosti i medijske razmjene. Godine 2022. Komisija je uvela novu vrstu mišljenja – ''follow-up'' mišljenja – koja na sveobuhvatan način ispituju revidirane nacrte zakona u svjetlu prethodnih preporuka Komisije.&lt;ref name=&quot;ImpactFollowUp&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.coe.int/en/web/venice-commission/impact-/-follow-up |title=Impact and Follow-up |publisher=Venice Commission |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

== Aktivnosti ==

=== Ustavna pomoć ===

Osnovna djelatnost Komisije jeste pružanje pravnih mišljenja o ustavima, ustavnim reformama i zakonodavstvu povezanim sa demokratijom i vladavinom prava. Mišljenja Komisije odnose se na pitanja kao što su podjela vlasti, nezavisnost pravosuđa, izborni sistemi, prava manjina i zaštita osnovnih sloboda. Na zahtjev ustavnog suda ili [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]], Komisija također može dostaviti podneske ''amicus curiae''.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Izborni standardi ===

Jedan od najpoznatijih dokumenata Komisije je Kodeks dobre prakse u izbornim stvarima iz 2002, koji definiše evropske standarde u oblasti univerzalnog i jednakog biračkog prava, slobodnih izbora, stabilnosti izbornog zakonodavstva i nezavisnosti izbornih institucija.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

U oblasti izbora Komisija razvija preporučujuće standarde i smjernice kroz Kodeks dobre prakse i sarađuje s [[OSCE/ODIHR]]-om pri ocjeni izbornog zakonodavstva. Radom u ovoj oblasti usmjerava Vijeće za demokratske izbore (VDI) – tripartitno tijelo sastavljeno od predstavnika Venecijanske komisije, Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope i Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Ustavno pravosuđe ===

Komisija sarađuje sa ustavnim sudovima kroz bazu CODICES, Venecijanski forum i različite oblike pravne pomoći. Saradnja uključuje mišljenja o ustavnim sudovima, podneske ''amicus curiae'', te organizaciju Svjetskih konferencija o ustavnom pravosuđu.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Komparativne studije ===

Komisija izrađuje komparativne studije o pitanjima ustavnog prava i demokratskih institucija. Ove studije nude preglede zakonodavstva u raznim zemljama i omogućavaju identifikaciju zajedničkih ustavnih vrijednosti.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Kontrolna lista vladavine prava ===

Godine 2016. Komisija je usvojila Kontrolnu listu vladavine prava (''Rule of Law Checklist''), dokument koji predstavlja metodološki okvir za procjenu poštivanja vladavine prava. Lista obuhvata pitanja zakonitosti, pravne sigurnosti, sprečavanja zloupotrebe vlasti, jednakosti pred zakonom i pristupa pravdi. Ažurirana verzija usvojena je 2025.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt;

== Značajna mišljenja i izvještaji ==

=== Pregled i statistike ===

Godine 2025. Komisija je usvojila 45 mišljenja – 31 redovno, 5 mišljenja o praćenju, 7 ''amicus curiae'' podnesaka, 2 hitna mišljenja i 1 hitni ''amicus curiae'' podnesak.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;&gt;{{cite web |url=https://rm.coe.int/09125948802bd0f3 |title=Annual report of activities 2025 |publisher=Venice Commission |year=2026 |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

=== Bosna i Hercegovina ===

Venecijanska komisija je izdala više mišljenja koja se odnose na ustavni sistem Bosne i Hercegovine. U mišljenju iz 2005. o ustavnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i ovlaštenjima visokog predstavnika (CDL-AD(2005)004), Komisija je ocijenila da &quot;trenutni ustavni aranžmani Bosne i Hercegovine nisu efikasni ni racionalni&quot; te da je ustavna reforma neophodna radi jačanja funkcionalnosti države i usklađivanja s evropskim standardima.&lt;ref name=&quot;CDLAD2005&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2005)004-e |title=Opinion on the constitutional situation in Bosnia and Herzegovina and the powers of the High Representative |publisher=Venice Commission |date=11–12 March 2005 |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Komisija je 2024. usvojila Mišljenje o određenim pitanjima u vezi s funkcionisanjem [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]] (CDL-AD(2024)002), u kojem je izrazila &quot;ozbiljnu zabrinutost&quot; zbog nemogućnosti Suda da radi punim kapacitetom uslijed nepopunjenih sudijskih mjesta.&lt;ref name=&quot;CDLAD2024&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2024)002-e |title=Opinion on certain questions relating to the functioning of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina |publisher=Venice Commission |date=15–16. 3. 2024 |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://pjp-eu.coe.int/en/web/venice-commission-ad-hoc-fund/news/-/asset_publisher/3iWz2Z6lGm1H/content/venice-commission-adopts-the-opinion-on-certain-questions-relating-to-the-functioning-of-the-constitutional-court-of-bosnia-and-herzegovina |title=Venice Commission adopts the Opinion on &quot;Certain questions relating to the functioning of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina&quot; |date=18. 3. 2024 |publisher=Council of Europe |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Komisija je u više navrata analizirala ustavne odredbe Bosne i Hercegovine u vezi s izvršenjem presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ''Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine'' (2009), posebno pitanje diskriminacije građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u pogledu kandidature za [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] i [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;CDLAD2013&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2013)002-e |title=Opinion on the draft amendments to the Law on the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina |publisher=Venice Commission |date=15–16 March 2013 |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

Također, na zahtjev člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Željko Komšić|Željka Komšića]], Komisija je dala mišljenje o evropskoj praksi u vezi s izborom sudija u ustavne sudove, u kojem je naglasila da kriteriji za izbor sudija ustavnih sudova trebaju biti zasnovani na stručnim kvalifikacijama i nezavisnosti sudstva, te da etnički kriteriji sami po sebi ne mogu zamijeniti profesionalne standarde.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://predsjednistvobih.ba/member-of-the-presidency-of-bosnia-and-herzegovina-zeljko-komsic-in-his-capacity-as-the-applicant-for-the-opinion-of-the-venice-commission-regarding-the-european-practice-in-relation-to-the-election-of-judges-to-the-constitutional-courts-addressed-today-the-139th-plenary-session-of-the-venice-commission/ |title=Member of the Presidency of Bosnia and Herzegovina, Željko Komšić, in his capacity as the applicant for the Opinion of the Venice Commission... |date=21 6. 2024 |publisher=Predsjedništvo Bosne i Hercegovine |access-date=2026-08-06}}&lt;/ref&gt;

{{Glavni|Venecijanska komisija i Bosna i Hercegovina}}

=== Poljska ===

{{Glavni|Venecijanska komisija i Poljska}}

Komisija je od 2015. objavila niz mišljenja o reformama pravosuđa u [[Poljska|Poljskoj]], uključujući pitanja vezana za Ustavni tribunal, Državno sudsko vijeće i Vrhovni sud.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt;

=== Tematski izvještaji ===

Godine 2025. Komisija je usvojila Urgentni izvještaj o poništavanju izbornih rezultata od strane ustavnih sudova, u kojem je naglasila da je poništavanje izbora izvanredna mjera koja mora biti zasnovana na jasnim pravnim pravilima i uvjerljivim dokazima o nepravilnostima.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt;

Iste godine usvojen je i Izvještaj o uticaju pritvora gradonačelnika na vršenje lokalne demokratske uprave, u kojem je Komisija naglasila da pritvor prije suđenja mora ostati izvanredna mjera, proporcionalna i podložna redovnom sudskom preispitivanju.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt;

== Uticaj i djelovanje ==

=== Uticaj na nacionalne ustave ===

Mišljenja Venecijanske komisije, iako neobavezujuća, imaju uticaj na ustavne reforme u državama članicama. Kako primjećuje Wolfgang Hoffmann-Riem, iako se preporuke ponekad zanemaruju, većina država reagira pozitivno, barem djelimično. Uticaj se povećava kada Komisija sarađuje s drugim relevantnim institucijama, posebno Vijećem Evrope i Evropskom komisijom.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;/&gt;

=== Odnos sa Evropskom unijom ===

Evropska unija sve više koristi ekspertizu Venecijanske komisije u procesu pristupanja. U junu 2022, Evropska komisija je od kandidatskih zemalja [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Moldavija|Moldavije]] i [[Gruzija|Gruzije]] zatražila provođenje reformi koje je predložila Venecijanska komisija.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt;

=== Odnos sa Evropskim sudom za ljudska prava ===

Venecijanska komisija i [[Evropski sud za ljudska prava]] (ECtHR) razvili su blisku institucionalnu saradnju. Komisija dostavlja ''amicus curiae'' podneske u predmetima pred ECtHR-om, a njena mišljenja se često citiraju u presudama Suda.&lt;ref name=&quot;COE_about&quot;/&gt;

=== Akademska recepcija ===

Venecijanska komisija je predmet sve većeg broja akademskih studija. [[Sergio Bartole]], dugogodišnji član Komisije, objavio je knjigu ''The Internationalisation of Constitutional Law: A View from the Venice Commission'' (2020) u kojoj analizira rad institucije.&lt;ref name=&quot;Bartole2020&quot;/&gt; Wolfgang Hoffmann-Riem analizira standards and impact Komisije u ''European Journal of International Law''.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;/&gt;

Maartje de Visser smatra da je Komisija postala jedan od najuticajnijih aktera u procesu međunarodizacije ustavnog prava, ali upozorava da njen uticaj zavisi od političke spremnosti domaćih institucija da prihvate preporuke.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=de Visser |first=Maartje |title=A Critical Assessment of the Role of the Venice Commission in Processes of Domestic Constitutional Reform |journal=American Journal of Comparative Law |volume=63 |issue=4 |year=2015 |pages=963–1008 |doi=10.5131/AJCL.2015.0029}}&lt;/ref&gt;

== Kritike i kontroverze ==

=== Neobavezujuća priroda mišljenja ===

Kritičari ističu da su mišljenja Venecijanske komisije neobavezujuća i da države članice nisu pravno obavezne da ih implementiraju. Iako većina država reagira pozitivno, pojedine zemlje su zanemarile preporuke Komisije, što dovodi u pitanje efikasnost institucije.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;/&gt;

=== Dvostruki standardi ===

Julian Scholtes je u akademskoj analizi iz 2025. kritizirao način na koji Komisija razlikuje &quot;nove&quot; i &quot;ustaljene&quot; demokratije u svom ustavnom savjetovanju, tvrdeći da ta diferencijacija postaje retoričko oruđe za zloupotrebu ustavnog prava u Centralnoj i Istočnoj Evropi.&lt;ref name=&quot;Scholtes2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Scholtes |first=Julian |title=The Venice Commission and the Mental Map of European Constitutionalism |journal=Hague Journal on the Rule of Law |year=2025 |doi=10.1007/s40803-025-00257-4}}&lt;/ref&gt;

=== Politička pristrasnost ===

Pojedini državni zvaničnici kritikovali su Komisiju tvrdeći da njena mišljenja prelaze granice pravne analize. Predsjednik gruzijskog parlamenta [[Shalva Papuashvili]] optužio je Komisiju 2026. da je &quot;postala sastavljač političkih, a ne pravnih zaključaka&quot;.&lt;ref name=&quot;AnnualReport2025&quot;/&gt; Takve tvrdnje Komisija odbacuje i naglašava svoj stručni i nezavisni karakter.

=== Pravnički pristup ===

Dio akademske literature ukazuje da je pristup Komisije prvenstveno pravni i da ponekad manje uzima u obzir politički kontekst ustavnih reformi.&lt;ref name=&quot;Scholtes2025&quot;/&gt;

=== Odbrana Komisije ===

Pristalice Komisije ističu da njena neobavezujuća priroda predstavlja prednost jer omogućava stručni dijalog između različitih pravnih sistema, a ne nametanje jedinstvenog modela ustavnog uređenja.&lt;ref name=&quot;Hoffmann-Riem2014&quot;/&gt; Također, ističe se da Komisija, kao tijelo Vijeća Evrope, ima legitimitet koji proizlazi iz širokog konsenzusa država članica i da njene preporuke, iako formalno neobavezujuće, predstavljaju autoritativno tumačenje evropskih ustavnih standarda.&lt;ref name=&quot;Bartole2020&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
{{Portal|Evropa|Politika}}
* [[Vijeće Evrope]]
* [[Evropski sud za ljudska prava]]
* [[Vladavina prava]]
* [[Ustavno pravo]]
* [[Kodeks dobre prakse u izbornim stvarima]]

== Reference ==

{{Refspisak}}

== Literatura ==

* Bartole, Sergio (2020). ''The Internationalisation of Constitutional Law: A View from the Venice Commission''. Hart Publishing, Bloomsbury. ISBN 978-1-5099-4149-0.
* Hoffmann-Riem, Wolfgang (2014). &quot;The Venice Commission of the Council of Europe – Standards and Impact&quot;. ''European Journal of International Law''. Vol. 25, No. 2, str. 579–597.
* Scholtes, Julian (2025). &quot;The Venice Commission and the Mental Map of European Constitutionalism&quot;. ''Hague Journal on the Rule of Law''. DOI: 10.1007/s40803-025-00257-4.
* de Visser, Maartje (2015). &quot;A Critical Assessment of the Role of the Venice Commission in Processes of Domestic Constitutional Reform&quot;. ''American Journal of Comparative Law''. Vol. 63, No. 4, str. 963–1008.

== Vanjski linkovi ==

* {{URL|https://www.venice.coe.int}} – Zvanična stranica Venecijanske komisije
* {{URL|https://www.codices.coe.int}} – CODICES baza podataka

[[Kategorija:Vijeće Evrope]]
[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1990.]]
[[Kategorija:Ustavno pravo]]
[[Kategorija:Venecijanska komisija]]

[[en:Venice Commission]]
[[de:Europäische Kommission für Demokratie durch Recht]]
[[fr:Commission européenne pour la démocratie par le droit]]
[[it:Commissione europea per la democrazia attraverso il diritto]]
[[es:Comisión de Venecia]]
[[pl:Komisja Wenecka]]
[[ru:Венецианская комиссия]]</text>
      <sha1>pmsd4nyz1c7ly1auayyljyw3x9y6hvd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Distalni promotor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536486</id>
    <revision>
      <id>3916736</id>
      <timestamp>2026-08-06T15:36:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43484-73</username>
        <id>184437</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Slika:Alignment of Mycoplasma gallisepticum promoters.png|thumb|280px| Poravnanje svih promotora porodice vlhA iz 12 različitih sojeva M. gallisepticum (a) i kompletnog seta ostalih gena iz soja S6 (b). Prvi su poređani tako da se oni sa kraćim GAA tragovima nalaze više. To im omogućava da se lahko razlikuju kao žuto-crvena traka. Desno od njih su regije samog promotora - najbliža crveno-plava regija (koja odgovara količini adenina i timina).]] '''Distalni promotors...</comment>
      <origin>3916736</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6227" sha1="hz4fb2l7kyzhlfmr4ipb8zs5h7sxzb3" xml:space="preserve">[[Slika:Alignment of Mycoplasma gallisepticum promoters.png|thumb|280px| Poravnanje svih promotora porodice vlhA iz 12 različitih sojeva M. gallisepticum (a) i kompletnog seta ostalih gena iz soja S6 (b). Prvi su poređani tako da se oni sa kraćim GAA tragovima nalaze više. To im omogućava da se lahko razlikuju kao žuto-crvena traka. Desno od njih su regije samog promotora - najbliža crveno-plava regija (koja odgovara količini adenina i timina).]]
'''Distalni promotorski''' elementi [[regulatorna sekvenca|regulatorne su DNK sekvence]]  koje mogu biti udaljene mnogo kilobaza od [[gen]]a koji regulišu.&lt;ref name=&quot;r1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Roeder RG | title = The complexities of eukaryotic transcription initiation: regulation of preinitiation complex assembly | journal = Trends in Biochemical Sciences | volume = 16 | issue = 11 | pages = 402–408 | date = November 1991 | pmid = 1776168 | doi = 10.1016/0968-0004(91)90164-Q }}&lt;/ref&gt;
Mogu biti [[Pojačivač (genetika)|pojačivači]] (povećavaju ekspresiju) ili [[Utišivač (genetika)|utišivači]] (smanjuju ekspresiju). Djeluju vezivanjem proteina [[Aktivator (genetika)|aktivatora]] ili [[Represor (genetika)|represora]] ([[transkripcijski faktor]]), a posrednička DNK se savija tako da vezani proteini kontaktiraju [[jedarni promotor]] i [[RNK-polimeraza|RNK-polimerazu]].&lt;ref name=&quot;r1&quot;/&gt;

== U razvoju T-ćelija ==
Razvoj i aktivacija [[T-ćelija]] kontrolirani su komplementarnim postavljanjem proksimalnih i distalnih ''lck'' promotora. Generirano okruženje Lck-PROX miševa kada se približi proksimalnom promotoru pokazuje maksimalni ''lck'' protein i normalan razvoj [[timus]]a, dok distalni promotori dovode do deficita ''lck'' proteina i abnormalnih nivoa timusa.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chiang YJ, Hodes RJ | title = T-cell development is regulated by the coordinated function of proximal and distal Lck promoters active at different developmental stages | journal = European Journal of Immunology | volume = 46 | issue = 10 | pages = 2401–2408 | date = October 2016 | pmid = 27469439 | pmc = 5183457 | doi = 10.1002/eji.201646440 }}&lt;/ref&gt;
Dalja istraživanja u kasnoj fazi razvoja [[timocit]]a otkrivaju da će distalni Lck promotor sa vođenim Cre rezultirati time da distalni ''lck'' [[promotor (genetika)|promotor gena]] ograničava njegovu [[ekspresija gena|ekspresiju]] Cre unutar urođenih T-ćelija. Postoji specifična funkcija za tip ćelije u urođenim T-ćelijama zasnovana na distalnom ''lck'' promotoru – vođenom Cre.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Figueroa MG, Parker LM, Krol K, Zhao M | title = Distal ''Lck'' Promoter-Driven Cre Shows Cell Type-Specific Function in Innate-like T Cells | journal = ImmunoHorizons | volume = 5 | issue = 9 | pages = 772–781 | date = September 2021 | pmid = 34583938 | pmc = 8612026 | doi = 10.4049/immunohorizons.2100079 }}&lt;/ref&gt;

== U kancerima ==
Višestruke studije su otkrile abnormalnosti u distalnim promotorima unutar [[kancer|ćelija raka]]. Naprimjer, preaktivni distalni promotor koji se nalazi oko jedne kilobaze od gena MUC5B doprinosi atipičnoj ekspresiji ovog gena u ćelijama [[rak želuca|raka želuca]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Perrais |first1=Michaël |last2=Pigny |first2=Pascal |last3=Buisine |first3=Marie-Pierre |last4=Porchet |first4=Nicole |last5=Aubert |first5=Jean-Pierre |last6=Seuningen-Lempire |first6=Isabelle Van |date=2001-01-01 |title=Aberrant Expression of Human Mucin GeneMUC5B in Gastric Carcinoma and Cancer Cells: IDENTIFICATION AND REGULATION OF A DISTAL PROMOTER * |journal=Journal of Biological Chemistry |language=English |volume=276 |issue=18 |pages=15386–15396 |doi=10.1074/jbc.M010534200 |doi-access=free |pmid=11278696 |issn=0021-9258}}&lt;/ref&gt; Slično tome, nekoliko polimorfizama u distalnom promotoru [[RUNX3]] mijenja funkciju promotora, povećavajući aktivnost [[transkripcijski faktor| transkripcijskog faktora]] [[NF-κB]] i [[akspresija gena|ekspresiju gena]] IL1B. Ovi polimorfizmi su povezani sa povećanom podložnošću raku želuca.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Lim |first1=Byungho |last2=Ju |first2=Hyoungseok |last3=Kim |first3=Minjin |last4=Kang |first4=Changwon |date=2011 |title=Increased genetic susceptibility to intestinal-type gastric cancer is associated with increased activity of the RUNX3 distal promoter |url=https://acsjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/cncr.26161 |journal=Cancer |language=en |volume=117 |issue=22 |pages=5161–5171 |doi=10.1002/cncr.26161 |pmid=21523770 |issn=1097-0142}}&lt;/ref&gt;

Još jedan gen povezan s rakom je EGLN2, koji se nalazi u [[hromosom 19|hromosomu 19]]  (regija 19q13.2). Ovaj gen kodira enzim koji može prepoznati konzervirane prolilnske ostatke i hidroksilirati ih u α-podjedinici faktora inducibilnog hipoksijom (HIF). Funkcionalni polimorfizam je [[indel|insercija/delecija]] od 4bp unutar distalnih promotora, što može uticati na ekspresiju EGLN2.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Zhang |first1=Shulong |last2=Zhu |first2=Kaihua |last3=Zhang |first3=Zuoliang |last4=Wang |first4=Hui |last5=Wang |first5=Xiaolong |title=Association between an indel polymorphism within the distal promoter of EGLN2 and cancer risk: An updated meta-analysis |journal=Molecular Genetics &amp; Genomic Medicine |date=October 2019 |volume=7 |issue=10 |pages=e00936 |doi=10.1002/mgg3.936|pmid=31414584 |pmc=6785434 }}&lt;/ref&gt;

== U RNK polimerazi II (RNAP2) ==
Distalni promotori u [[RNK-polimeraza II|RNK polimerazi II]] vežu se za elemente pojačivača i mogu djelovati kao marker za aktivne regulatorne sekvence.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Savic |first1=Daniel |last2=Roberts |first2=Brian S. |last3=Carleton |first3=Julia B. |last4=Partridge |first4=E. Christopher |last5=White |first5=Michael A. |last6=Cohen |first6=Barak A. |last7=Cooper |first7=Gregory M. |last8=Gertz |first8=Jason |last9=Myers |first9=Richard M. |date=December 2015 |title=Promoter-distal RNA polymerase II binding discriminates active from inactive CCAAT/ enhancer-binding protein beta binding sites |journal=Genome Research |volume=25 |issue=12 |pages=1791–1800 |doi=10.1101/gr.191593.115 |issn=1549-5469 |pmc=4665001 |pmid=26486725}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|30em}}
[[Kategorija:Genetika]]</text>
      <sha1>hz4fb2l7kyzhlfmr4ipb8zs5h7sxzb3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3916738</id>
      <parentid>3916736</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T15:45:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PROCARIA</username>
        <id>184438</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* U kancerima */</comment>
      <origin>3916738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6227" sha1="3zcw1ah29k1w38fnf1aa0yq0azwwza7" xml:space="preserve">[[Slika:Alignment of Mycoplasma gallisepticum promoters.png|thumb|280px| Poravnanje svih promotora porodice vlhA iz 12 različitih sojeva M. gallisepticum (a) i kompletnog seta ostalih gena iz soja S6 (b). Prvi su poređani tako da se oni sa kraćim GAA tragovima nalaze više. To im omogućava da se lahko razlikuju kao žuto-crvena traka. Desno od njih su regije samog promotora - najbliža crveno-plava regija (koja odgovara količini adenina i timina).]]
'''Distalni promotorski''' elementi [[regulatorna sekvenca|regulatorne su DNK sekvence]]  koje mogu biti udaljene mnogo kilobaza od [[gen]]a koji regulišu.&lt;ref name=&quot;r1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Roeder RG | title = The complexities of eukaryotic transcription initiation: regulation of preinitiation complex assembly | journal = Trends in Biochemical Sciences | volume = 16 | issue = 11 | pages = 402–408 | date = November 1991 | pmid = 1776168 | doi = 10.1016/0968-0004(91)90164-Q }}&lt;/ref&gt;
Mogu biti [[Pojačivač (genetika)|pojačivači]] (povećavaju ekspresiju) ili [[Utišivač (genetika)|utišivači]] (smanjuju ekspresiju). Djeluju vezivanjem proteina [[Aktivator (genetika)|aktivatora]] ili [[Represor (genetika)|represora]] ([[transkripcijski faktor]]), a posrednička DNK se savija tako da vezani proteini kontaktiraju [[jedarni promotor]] i [[RNK-polimeraza|RNK-polimerazu]].&lt;ref name=&quot;r1&quot;/&gt;

== U razvoju T-ćelija ==
Razvoj i aktivacija [[T-ćelija]] kontrolirani su komplementarnim postavljanjem proksimalnih i distalnih ''lck'' promotora. Generirano okruženje Lck-PROX miševa kada se približi proksimalnom promotoru pokazuje maksimalni ''lck'' protein i normalan razvoj [[timus]]a, dok distalni promotori dovode do deficita ''lck'' proteina i abnormalnih nivoa timusa.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chiang YJ, Hodes RJ | title = T-cell development is regulated by the coordinated function of proximal and distal Lck promoters active at different developmental stages | journal = European Journal of Immunology | volume = 46 | issue = 10 | pages = 2401–2408 | date = October 2016 | pmid = 27469439 | pmc = 5183457 | doi = 10.1002/eji.201646440 }}&lt;/ref&gt;
Dalja istraživanja u kasnoj fazi razvoja [[timocit]]a otkrivaju da će distalni Lck promotor sa vođenim Cre rezultirati time da distalni ''lck'' [[promotor (genetika)|promotor gena]] ograničava njegovu [[ekspresija gena|ekspresiju]] Cre unutar urođenih T-ćelija. Postoji specifična funkcija za tip ćelije u urođenim T-ćelijama zasnovana na distalnom ''lck'' promotoru – vođenom Cre.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Figueroa MG, Parker LM, Krol K, Zhao M | title = Distal ''Lck'' Promoter-Driven Cre Shows Cell Type-Specific Function in Innate-like T Cells | journal = ImmunoHorizons | volume = 5 | issue = 9 | pages = 772–781 | date = September 2021 | pmid = 34583938 | pmc = 8612026 | doi = 10.4049/immunohorizons.2100079 }}&lt;/ref&gt;

== U kancerima ==
Višestruke studije su otkrile abnormalnosti u distalnim promotorima unutar [[kancer|ćelija raka]]. Naprimjer, preaktivni distalni promotor koji se nalazi oko jedne kilobaze od gena MUC5B doprinosi atipičnoj ekspresiji ovog gena u ćelijama [[rak želuca|raka želuca]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Perrais |first1=Michaël |last2=Pigny |first2=Pascal |last3=Buisine |first3=Marie-Pierre |last4=Porchet |first4=Nicole |last5=Aubert |first5=Jean-Pierre |last6=Seuningen-Lempire |first6=Isabelle Van |date=2001-01-01 |title=Aberrant Expression of Human Mucin GeneMUC5B in Gastric Carcinoma and Cancer Cells: IDENTIFICATION AND REGULATION OF A DISTAL PROMOTER * |journal=Journal of Biological Chemistry |language=English |volume=276 |issue=18 |pages=15386–15396 |doi=10.1074/jbc.M010534200 |doi-access=free |pmid=11278696 |issn=0021-9258}}&lt;/ref&gt; Slično tome, nekoliko polimorfizama u distalnom promotoru [[RUNX3]] mijenja funkciju promotora, povećavajući aktivnost [[transkripcijski faktor| transkripcijskog faktora]] [[NF-κB]] i [[ekspresija gena|ekspresiju gena]] IL1B. Ovi polimorfizmi su povezani sa povećanom podložnošću raku želuca.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Lim |first1=Byungho |last2=Ju |first2=Hyoungseok |last3=Kim |first3=Minjin |last4=Kang |first4=Changwon |date=2011 |title=Increased genetic susceptibility to intestinal-type gastric cancer is associated with increased activity of the RUNX3 distal promoter |url=https://acsjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/cncr.26161 |journal=Cancer |language=en |volume=117 |issue=22 |pages=5161–5171 |doi=10.1002/cncr.26161 |pmid=21523770 |issn=1097-0142}}&lt;/ref&gt;

Još jedan gen povezan s rakom je EGLN2, koji se nalazi u [[hromosom 19|hromosomu 19]]  (regija 19q13.2). Ovaj gen kodira enzim koji može prepoznati konzervirane prolilnske ostatke i hidroksilirati ih u α-podjedinici faktora inducibilnog hipoksijom (HIF). Funkcionalni polimorfizam je [[indel|insercija/delecija]] od 4bp unutar distalnih promotora, što može uticati na ekspresiju EGLN2.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Zhang |first1=Shulong |last2=Zhu |first2=Kaihua |last3=Zhang |first3=Zuoliang |last4=Wang |first4=Hui |last5=Wang |first5=Xiaolong |title=Association between an indel polymorphism within the distal promoter of EGLN2 and cancer risk: An updated meta-analysis |journal=Molecular Genetics &amp; Genomic Medicine |date=October 2019 |volume=7 |issue=10 |pages=e00936 |doi=10.1002/mgg3.936|pmid=31414584 |pmc=6785434 }}&lt;/ref&gt;

== U RNK polimerazi II (RNAP2) ==
Distalni promotori u [[RNK-polimeraza II|RNK polimerazi II]] vežu se za elemente pojačivača i mogu djelovati kao marker za aktivne regulatorne sekvence.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Savic |first1=Daniel |last2=Roberts |first2=Brian S. |last3=Carleton |first3=Julia B. |last4=Partridge |first4=E. Christopher |last5=White |first5=Michael A. |last6=Cohen |first6=Barak A. |last7=Cooper |first7=Gregory M. |last8=Gertz |first8=Jason |last9=Myers |first9=Richard M. |date=December 2015 |title=Promoter-distal RNA polymerase II binding discriminates active from inactive CCAAT/ enhancer-binding protein beta binding sites |journal=Genome Research |volume=25 |issue=12 |pages=1791–1800 |doi=10.1101/gr.191593.115 |issn=1549-5469 |pmc=4665001 |pmid=26486725}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|30em}}
[[Kategorija:Genetika]]</text>
      <sha1>3zcw1ah29k1w38fnf1aa0yq0azwwza7</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>