Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.14 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Poljska 0 812 3917161 3849657 2026-08-09T04:21:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917161 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = Rzeczpospolita Polska | zvanično_ime = Republika Poljska | ime_genitiv = Poljske | zastava = Flag of Poland.svg | grb = Herb Polski.svg | uzrečica = nema | himna = [[Mazurek Dąbrowskiego]]<br />([[Mediji:Mazurek Dąbrowskiego (official instrumental).oga|poslušaj]]) | mapa = EU-Poland.svg | službeni_jezik = [[Poljski jezik|poljski]] | glavni_grad = [[Varšava]] | glavni_grad_kordinati = {{coord|52|13|N|21|02|E|type:city}} | državno_uređenje = [[Republika]] | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Poljske|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Karol Nawrocki]] | vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Poljske|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Donald Tusk]] | po_površini_na_svijetu = 69. | površina = 312.696 | procenat_vode = 3,07 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 34. | stanovnika = {{smanjenje}}38,386,000 (Procjena 2019)<ref>Główny Urząd Statystyczny. Baza Demografia. Ludność. Stan, ruch naturalny i wędrówki ludności w I kwartale 2017 r., stan na 2017. [http://demografia.stat.gov.pl/bazademografia/Tables.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226014634/http://demografia.stat.gov.pl/bazademografia/ErrorH.aspx?aspxerrorpath=%2Fbazademografia%2FTables.aspx |date=26. 12. 2018 }}</ref> | gustoća = 123 | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = 11. novembar 1918. | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = {{povećanje}} $1.353 milijardi<ref name=imf2>{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?sy=2007&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=964&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=86&pr.y=13 |title=Poland|publisher=International Monetary Fund |access-date=21. 4. 2010}}</ref> | bdp_godina = Procjena 2020 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = {{povećanje}} $35,651<ref name=imf2/> | hdi = {{povećanje}} 0.872<ref>[https://web.archive.org/web/20091008110101/http://hdrstats.undp.org/en/countries/country_fact_sheets/cty_fs_POL.html Human Development Report 2009, Poland]. Ujedinjene nacije. Pristupljeno 8. oktobra 2009.</ref> | hdi_godina = 2018 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = {{povećanje}} 27.8 | gini_godina = 2018 | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Poljski zlot|Zlot]] (PLN) (100 groša) | vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2) | internetski_nastavak = [[.pl]] | pozivni_broj = +48 | najveća_tačka_ime = [[Rysy]] | najveća_tačka_metara = 2 473 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = [[Visla]] | najveća_rijeka_dužina = 1 047 | nacionalni_dan = }} '''Poljska''', službeno '''Republika Poljska''', jest [[Srednja Evropa|srednjoevropska]] država koja graniči s [[Njemačka|Njemačkom]] na zapadu, [[Češka|Češkom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na jugu, [[Ukrajina|Ukrajinom]] i [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] na istoku, te [[Litvanija|Litvanijom]], [[Rusija|Rusijom]] (tj. ruskom teritorijom [[Kaliningradska Oblast]]) i [[Baltičko more|Baltičkim morem]] na sjeveru. S ukupnom površinom od 312.696<ref>[https://stat.gov.pl/obszary-tematyczne/ludnosc/ludnosc/powierzchnia-i-ludnosc-w-przekroju-terytorialnym-w-2018-roku,7,15.html Główny Urząd Statystyczny, dane za rok 2018, stan na 01.01.2018]</ref><ref>[https://m.bankier.pl/wiadomosc/Powierzchnia-Polski-wzrosla-o-1643-ha-7603883.html Bankier.pl, Powierzchnia Polski wzrosła o 1643 ha]</ref> km<sup>2</sup>, 69. je najveća država na svijetu i 9. najveća u [[Evropa|Evropi]]. Prema podacima iz 2008, u Poljskoj je živjelo nešto više od 38,5 miliona stanovnika po čemu je 34. država svijeta, 8. najmnogoljudnija država [[Evropa|Evrope]]. [[Unitarna država|Unitarna je država]], podijeljena na 16 administrativnih jedinica prvog nivoa, tj. [[Vojvodstva Poljske|vojvodstava]]. Od početka tranzicije ka tržišnoj ekonomiji, ranih 1990-ih, Poljska je dostigla visok plasman po pitanju [[Indeks ljudskog razvoja|Indeksa ljudskog razvoja]] kao i postepeni pomak po pitanju ekonomske slobode. Demokratska je zemlja sa naprednom visokorazvijenom ekonomijom i vrlo visokim životnim standardom. Osim toga, zemlju posjećuje gotovo 16 miliona turista svake godine (2013), što je čini jednom od najposjećenijih zemalja u svijetu. Šesta je po veličini ekonomija u Evropskoj uniji kao i jedna od najbrže rastućih ekonomija na svijetu. Prema Globalnom indeksu sigurnosti za 2014, Poljska je bila jedna od najsigurnijih država za živjeti na svijetu. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države je [[Varšava]]. Članica je [[Evropska Unija|Evropske unije]], [[NATO]]-a i mnogih drugih međunarodnih organizacija. == Etimologija == {{Glavni|Naziv Poljske}} Ime ''Polska'', koje se pojavljuje sredinom 10. vijeka, dolazi od drevnog [[Slaveni|slavenskog]] plemena ''Polanie'' ("oni koji žive na polju", doslovno Poljaci), koje se naselilo u nizinama između [[Odra|Odre]] i [[Visla|Visle]], počevši od sredine 6. vijeka.<ref name=":0">{{cite web|url=https://culture.pl/en/article/the-many-different-names-of-poland|title=The Many Different Names of Poland|last=Gliński|first=Mikołaj|date=6. 12. 2016|website=Culture.pl|access-date=31. 3. 2019}}</ref> Izvor naziva ''Polanie'' dolazi iz praslavenske riječi ''pole'' (polje).<ref name=":0" /> U nekim jezicima, poput [[Mađarski jezik|mađarskog]], [[Litvanski jezik|litvanskog]], [[Perzijski jezik|perzijskog]], [[Ruski jezik|ruskog]] i [[Turski jezik|turskog]], ime države je izvedeno od [[Ljahi|Ljaha]] koji su boravili na krajnjem jugoistočnom rubu današnje [[Malopoljska|Malopoljske]].<ref name=":0" /> Njihovo ime također potječe od [[Staropoljski jezik|staropoljske]] riječi ''lęda'' (otvoreno zemljište ili ravnica).<ref name=":0" /> == Historija == {{Glavni|Historija Poljske}} [[Historija Poljske]] počinje dolaskom [[Slaveni|Slavena]] i uspostavljanjem stalnih naselja tokom ranog srednjeg vijeka. Knez [[Mješko I, knez Poljske|Mješko I]], osnivač [[Pjastovići|dinastije Pjast]], se smatra [[de facto]] tvorcem poljske države nakon pokrštavanja 966. Kneževina Poljska je postala srednjevjekovno kraljevstvo tokom vladavine njegovog sina [[Boleslav I, kralj Poljske|Boleslava I]]. Vladavina najuspješnijeg kralja iz dinastije Pjast, [[Kazimir III, kralj Poljske|Kazimira III Velikog]], je označila period ekonomskog prosperiteta i teritorijalne ekspanzije. Vladavina [[Jagelonci|Jagelonske dinastije]] od 14. do 16. stoljeća je donijela bliske veze sa Velikom Kneževinom Litvanijom, što je doprinijelo kulturnoj renesansi i teritorijalnom proširenju koje je kulminiralo uspostavljanjem Poljsko-litvanske unije 1569. Na svom početku, Poljsko-litvanska unija je bila u mogućnosti da održi nivo prosperiteta postignut tokom vladavine Jagelonske dinastije preko izuzetno sofisticirane plemenske demokratije. Od sredine 17. stoljeća, nakon razornih ratova i pogoršanja političkog sistema došlo je do perioda pada moći. Nakon značajnih unutrašnjih reformi koji su uvedeni krajem 18. stoljeća, posebno Ustava 3. maja 1791, došlo je do stabilizacije unije. Kako ne bi dozvolili dalje jačanje Poljsko-litvanske unije, nakon niza invazija poljsku teritoriju su 1795. podijelili [[Rusko carstvo]], Kraljevina Pruska i [[Habsburška monarhija]]. Od 1795. do 1918, nezavisna Poljska država nije postojala, osim snažnih pokreta poljskog otpora. Nakon neuspjeha posljednje vojne pobune protiv Ruskog carstva u januaru 1863, poljaci su sačuvali svoj identitet preko obrazovnih inicijativa kako bi modernizovali privredu i društvo. Prilika da povrate nezavisnost se ostvarila tek nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], kada su ove tri imperijalne sile fatalno oslabile nakon gubitka rata i revolucije. Druga Poljska republika, osnovana 1918, je postojala kao nezavisna država do 1939. kada su je [[Treći rajh|nacistička Njemačka]] i [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|SSSR]] uništile tokom invazije početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tokom nacističke okupacije Poljske između 1939. i 1945. stradali su milioni poljskih građana. Poljska vlada u egzilu je doprinijela savezničkoj pobjedi kroz sudjelovanje mnogih poljaka u vojnim kampanjama na istočnim i zapadnim frontovima. Napredak [[Crvena armija|sovjetskih snaga]] prema zapadu 1945. je natjerao nacističke njemačke snage da se povuku iz Poljske, što je dovelo do uspostavljanja [[Komunizam|komunističke]] satelitske države poznate kao Narodna Republika Poljska. Do kasnih 1980-ih, reformski pokret [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]] je izvršio mirnu tranziciju Poljske sa komunističke države na [[Kapitalizam|kapitalistički]] ekonomski sistem i [[Liberalizam|liberalnu]] parlamentarnu demokratiju. Ovaj proces je rezultirao stvaranjem Treće Poljske republike 1989. Poljska je 1999. ušla u [[NATO]] savez, a pridružila se [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] 1. maja 2004. == Geografija == {{Glavni|Geografija Poljske}}Poljska jest država u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]]. Zauzima površinu od 312.679&nbsp;km<sup>2</sup> i po površini je 69. država svijeta. Najveći dio države zauzima poljska ravnica, koja se prostire od [[Baltičko more|Baltičkog mora]] na sjeveru do [[Karpati|Karpata]] na jugu. Na sjeveru, Poljska posjeduje dvije prirodne luke, veću u blizini grada Gdańska i drugu na krajnjem sjeverozapadu, u blizini grada [[Szczecin]]a i poljsko-njemačke granice. Sjeveroistočni dio Poljske je poznat kao Mazursko-jezerski distrikt, sa oko 2.000 jezera, gusto obrastao šumom i rijetko naseljen. Južno od ovog distrikta, centralnim dijelom države prostire se poljska ravnica, do [[Sudeti|Sudeta]] na jugozapadu (poljsko-češka granica) i [[Karpati|Karpata]] na jugu i jugoistoku (na granici sa Slovačkom i Ukrajinom). Centralna ravnica je formirana erozijom [[Lednik|ledenjaka]] tokom [[pleistocen]]skog [[Ledeno doba|ledenog doba]]. Dijeli kopnenu granicu sa sljedećim državama: [[Bjelorusija]] (418&nbsp;km), [[Češka]] (796&nbsp;km), [[Njemačka]] (467&nbsp;km), [[Litvanija]] (104&nbsp;km), [[Rusija]] (preko [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradske oblasti]] u dužini od 210&nbsp;km), [[Slovačka]] (541&nbsp;km) i [[Ukrajina]] (535&nbsp;km). Pomorska je država i izlazi na sjeveru na [[Baltičko more]].[[Datoteka:PolandSzczecinPanorama.JPG|200p|desno|mini|[[Odra]] u [[Szczecin]]]] Poljski reljef sastoji se gotovo isključivo od sjevernoevropske nizine s prosječnom nadmorskom visinom od 173 m, dok su na jugu [[Sudeti]] i [[Karkonosze]]), te [[Karpati]] i [[Tatra]], gdje je najviši vrh Poljske, [[Rysy]] (2,499 m). Kroz nizinu teče nekoliko velikih rijeka - [[Visla]], [[Odra]] i [[Varta]]. Poljska ima oko 9.300 jezera, uglavnom na sjeveru zemlje. [[Mazurija]] je najveće i najposjećenije jezersko područje u Poljskoj. Najveći gradovi su: [[Varšava]], [[Kraków]], [[Gdańsk]], [[Poznań]], [[Szczecin]], [[Wroclaw]]. Osim njih, tu su i [[Babsk]], [[Dziecinów]], [[Jastrzębie-Zdrój]], [[Jeruzal]], [[Końskowola]], [[Kurov]], [[Padniewko]], [[Sopot]], [[Svjetohlovice]], [[Tenczynek]], [[Wieluń]]. [[Datoteka:Rynek Starego Miasta We Wroclawiu (152991773).jpeg|200p|mini|Wroclaw]] === Topografija === Poljska se prostire 876 kilometara u pravcu sjever-jug i 689 kilometara od istoka ka zapadu. Prosječna nadmorska visina iznosi 173 metara, a samo 3% poljske teritorije, uz južnu granicu, je iznad 500 metara nadmorske visine. Najviši vrh je Rysy, koja se uzdiže 2.499 metara iznad mora a nalazi se 95 kilometara južno od [[Krakov]]a, unutar planinskog masiva [[Tatre|Tatri]]. Oko 60&nbsp;km <sup>2</sup> poljske teritorije, duž obale [[Gdanjski zaliv|Gdanjskog zaliva]], se nalazi ispod nivoa mora. === Statistika === * površina - 312.679&nbsp;km<sup>2</sup>, poređenja radi nešto manja od [[SAD|američke]] savezne države [[New Mexico]] * granice: kopnena 3.511&nbsp;km i pomorska granica 439&nbsp;km * Graniči sa: Bjelorusija (418&nbsp;km), Češka (796&nbsp;km), Njemačka (467&nbsp;km), Litvanija (104&nbsp;km), Rusija (210&nbsp;km), Slovačka (541&nbsp;km) i Ukrajina (535&nbsp;km) * najniža tačka Raczki Elbląskie - 1,8 m ispod nivoa mora * najviša tačka [[Rysy]] - 2.499 m iznad nivoa mora === Klima === Poljska ima umjerenu [[klima|klimu]] s hladnim, kišovitim i relativno oštrim zimama, te blagim ljetima s čestim pljuskovima. == Vlada == Sadašnji [[ustav]] Poljske donesen je 1997. [[Predsjednik Poljske|Predsjednik države]] bira se na općim izborima svakih pet godina. On je [[šef države]], najviši predstavnik zemlje u domaćim i međunarodnim pitanjima, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ima ovlasti da pod određenim okolnostima raspusti zakonodavna tijela i raspiše nove izbore. [[Premijer Poljske|Predsjednik vlade]] predsjeda Vijećem ministara, koje izvršava odluke zakonodavnih tijela. Predsjednika vlade imenuje predsjednik države uz odobrenje parlamenta, a najčešće je to vođa većinske stranke. Članove Vijeća ministara imenuje donji dom parlamenta. Parlament ili Narodna skupština (''Zgromadzenie Narodowe'') ima Donji dom (''[[Sejm]]'') s 460 zastupnika i Senat (''[[Senat Poljske|Senat]]'') sa 100 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine, većinskim sistemom glasanja po pokrajinama. Ustav kaže da manjine imaju dva zastupnička mjesta, te da stranke moraju imati barem 5% ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament. Glavne grane [[sudstvo|sudstva]] su Vrhovni sud (''Sąd Najwyższy''), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (''Trybunał Konstytucyjny''), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina. == Politička podjela == [[Datoteka:EC map of poland.png|mini|300p|desno|Mapa Poljske]] Poljska se dijeli na 16 upravnih područja, vojvodstva (''województwa'', jednina ''województwo''): * [[Velikopoljsko vojvodstvo|Velikopoljsko]] (''Wielkopolskie'') * [[Kujavsko-pomeransko vojvodstvo|Kujavsko-pomeransko]] (''Kujawsko-Pomorskie'') * [[Malopoljsko vojvodstvo|Malopoljsko]] (''Małopolskie'') * [[Lodzko vojvodstvo|Lodzko]] (''Łódzkie'') * [[Donjošlesko vojvodstvo|Donjošlesko]] (''Dolnośląskie'') * [[Lublinsko vojvodstvo|Lublinsko]] (''Lubelskie'') * [[Lubusko vojvodstvo|Lubusko]] (''Lubuskie'') * [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjecko]] (''Mazowieckie'') * [[Opolsko vojvodstvo|Opolsko]] (''Opolskie'') * [[Potkarpatsko vojvodstvo|Potkarpatsko]] (''Podkarpackie'') * [[Podlasko vojvodstvo|Podlasko]] (''Podlaskie'') * [[Pomeransko vojvodstvo|Pomeransko]] (''Pomorskie'') * [[Svetokriško vojvodstvo|Svetokriško]] (''Świętokrzyskie'') * [[Šlesko vojvodstvo|Šlesko]] (''Śląskie'') * [[Varminsko-mazursko vojvodstvo|Varminsko-mazursko]] (''Warmińsko-Mazurskie'') * [[Zapadnopomeransko vojvodstvo|Zapadnopomeransko]] (''Zachodniopomorskie'') === Gradovi === {| class="wikitable" ! !Grad !Broj stanovnika (2006.) |Vojvodstvo |- |1. |[[Varšava]] |1.697.596 |[[Mazovjecko vojvodstvo]] |- |2. |[[Łódź]] |767.628 |[[Lodzko vojvodstvo|Łódźsko vojvodstvo]] |- |3. |'''[[Krakov|Kraków]]''' |756.629 |[[Malopoljsko vojvodstvo]] |- |4. |'''[[Wrocław]]''' |635.932 |[[Donjošlesko vojvodstvo]] |- |5. |'''[[Poznań]]''' |567.882 |[[Velikopoljsko vojvodstvo]] |- |6. |'''[[Gdanjsk]]''' |458.053 |[[Pomeransko vojvodstvo]] |- |7. |'''[[Szczecin]]''' |411.119 |[[Zapadnopomeransko vojvodstvo]] |- |8. |'''[[Bydgoszcz]]''' |366.074 |[[Kujavsko-pomeransko vojvodstvo]] |- |9. |'''[[Lublin]]''' |354.967 |[[Lublinsko vojvodstvo]] |- |10. |'''[[Katowice]]''' |317.220 |[[Šlesko vojvodstvo]] |} == Privreda == Prije [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], privreda je uglavnom ovisila o [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Za vrijeme komunizma uvedena je sovjetska [[planska ekonomija]] s naglaskom na [[industrija|industriji]]. Krajem 1970-ih došlo je do velikih privrednih problema, zbog kojih je dijelom i propao komunizam. Kad je pobijedila [[demokratija]], uvedene su reforme radi prelaska na slobodno tržište. Nakon početne krize, privreda je ravnomjerno rasla, kao i [[privatizacija]] i strane investicije. Strukturne promjene zdravstva, obrazovanja, penzijskog sistema i državne uprave izazvale su znatne porezne pritiske. [[Bruto domaći proizvod]] stalno je rastao od 1993. do 2000. uz kraće usporavanje u periodu od 2001. do 2002. Približavanje članstva u [[Evropska Unija|Evropskoj Uniji]] opet je potaklo privredu, koje je u 2003. poraslo za 3,7%. [[Datoteka:Koniecpolski palace warszawa.jpg|200p|desno|mini|Predsjednički dvorac]] [[Datoteka:SP-LWD LLBG 11-05-2018b.jpg|200p|desno|mini|Lot Polish Airlines poljska avionska kompanija]] [[Datoteka:Sąd Najwyższy pl Krasińskich pegazy BK.JPG|200p|desno|mini|Vrhovni sud u Varšavi]] [[Datoteka:Varso 05.2022.jpg||200p|desno|mini|Finansijski centar u Varšavi]] == Stanovništvo == Stanovništvo Poljske je najgušće na jugu, a najrjeđe na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje. 63% ljudi živi u gradovima (podatak iz 2001). 42 grada imaju više od 100.000 stanovnika, a 6 gradova više od 500.000. Poljska je nekad obuhvatala teritoriju na kojoj je živjelo mnogo naroda, različitih kultura i vjera. [[Drugi svjetski rat]] i teritorijalni pomak na zapad homogenizirali su stanovništvo. Danas [[Poljaci]] čine 98% stanovnika, a glavne manjine su [[Nijemci]], [[Ukrajinci]] i [[Bjelorusi]]. [[Poljski jezik|Poljski]], koji spada u zapadnu granu [[slavenski jezici|slavenskih jezika]], službeni je jezik. Većina Poljaka (95%) su [[katoličanstvo|katolici]], a 75% se računa kao aktivni katolici. Nekatoličkih 5% stanovništva uglavnom su [[pravoslavlje|pravoslavci]] i [[protestantizam|protestanti]]. === Demografske statistike === {| class="wikitable" | colspan="2" | '''Podatci za 2006.''' |- |'''Broj stanovnika''' |''38.622.000'' |- | colspan="2" |'''Stanovništvo po godištu''' |- |0 — 14 godina |''16,7%'' (muškaraca 3.319.176; žena 3.150.859) |- |15 — 64 godina |''70,3%'' (muškaraca 13.506.153; žena 13.638.265) |- |preko 64 godine |''13%'' (muškaraca 1.912.431; žena 3.108.260) |- | colspan="2" |'''Srednja starost''' |- |U cijelom stanovništvu |''36,43'' godina |- |Muškaraca |''34,52'' godina |- |Žena |''38,49'' godina |- |'''Prirodni porast''' |''0,028%'' |- |'''Broj živorođenih na 1.000 stanovnika''' |''10,78'' |- |'''Broj umrlih na 1.000 stanovnika''' |''10,01'' |- | colspan="2" |'''Stanovništvo po polu''' |- |pri rođenju |''1,06'' muškaraca/ženi |- |ispod 15 godina |''1,05'' muškaraca/ženi |} == Kultura == Poljska je uglavnom dijelila sva razdoblja kulturnog razvitka Zapada. [[Renesansa]] je dovela do procvata poljske kulture, dok je [[reformacija]] ubrzala razvoj književnosti na poljskom. [[Francuska]] je kultura jako uticala na Poljsku u 18. i 19. vijeku. Ovo su samo neki od mnogobrojnih Poljaka koji su doprinijeli svjetskoj kulturi: * [[pisac|književnici]] [[Adam Mickiewicz|Mickiewicz]] i [[Henryk Sienkiewicz|Sienkiewicz]], [[Władysław Reymont|Reymont]], [[Witold Gombrowicz|Gombrowicz]], [[Wisława Szymborska|Szymborska]], [[Olga Tokarczuk|Tokarczuk]], [[Czesław Miłosz|Miłosz]], [[Bruno Schulz|Schulz]] i [[Zbigniew Herbert|Herbert]] * [[režiser]]i [[Andrzej Wajda|Wajda]], [[Agnieszka Holland|Holland]], [[Krzysztof Kieślowski|Kieślowski]] i [[Roman Polanski|Polanski]] * [[kompozitor]]i [[Frédéric Chopin|Chopin]], [[Henryk Wieniawski|Wieniawski]], [[Mieczysław Karłowicz|Karłowicz]], [[Karol Szymanowski|Szymanowski]], [[Witold Lutosławski|Lutosławski]], [[Grażyna Bacewicz|Bacewicz]], [[Henryk Mikołaj Górecki|Górecki]], [[Krzysztof Penderecki|Penderecki]], [[Marek Stachowski|Stachowski]], [[Krzysztof Komeda|Komeda]] i [[Jan A. P. Kaczmarek|Kaczmarek]] == Praznici == {| class="wikitable" !datum !bosanski naziv !lokalni naziv |- |1. januara |[[Nova godina]] |Nowy Rok |- |6. januara |[[Sveta tri kralja|Bogojavljenje]] |Święto Trzech Króli,Objawienie Pańskie, Epifania |- |promjenjivo |[[Uskrs]] |Wielkanoc |- |promjenjivo |[[Uskrsni ponedjeljak]] |Poniedziałek Wielkanocny |- |1. maja |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] |Święto Pracy |- |3. maja |[[Državni praznik 3. maja]] |Święto Konstytucji Trzeciego Maja |- |promjenjivo |[[Duhovi]] |Pierwszy dzień Zielonych Świątek |- |promjenjivo |[[Tijelovo]] |Boże Ciało |- |15. augusta |[[Velika Gospa]] |Wniebowzięcie Najświętszej Maryi Panny |- |15. augusta |[[Dan Poljske vojske]] |Święto Wojska Polskiego |- |1. novembra |[[Svi Sveti|Svi sveti]] |Wszystkich Świętych |- |11. novembra |[[Dan nezavisnosti]] |Narodowe Święto Niepodległości |- |25. decembra |[[Božić]] |Boże Narodzenie |- |26. decembra |[[Sveti Stjepan]] |Boże Narodzenie (Świętego Szczepana) |} == Također pogledajte == * [[Papa Ivan Pavao II]] * [[Józef Piłsudski]] * [[Spisak aerodroma u Poljskoj]] * [[Padniewko]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Poland}} {{Wikivijesti|U rudniku "Halemba" poginula 23 rudara}} * [http://www.poland.gov.pl Službeni portal Poljske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081029120855/http://www.poland.gov.pl/ |date=29. 10. 2008 }} * [https://web.archive.org/web/20050822111029/http://www.poland-tourism.pl/ Turistički portal] * [http://www.kprm.gov.pl KPRM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091212163653/http://www.kprm.gov.pl/ |date=12. 12. 2009 }} - predsjednik vlade * [http://www.prezydent.pl Prezydent] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180717145713/http://www.prezydent.pl/ |date=17. 7. 2018 }} - predsjednik države * [http://www.sejm.gov.pl Sejm] - donji dom parlamenta * [http://www.senat.gov.pl Senat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090711100525/http://www.senat.gov.pl/ |date=11. 7. 2009 }} - gornji dom parlamenta * [http://www.sn.pl Sad Najwyzszy] - Vrhovni sud * [http://www.numizmatyczny.pl Numizmatyka] - Polish coins * [https://web.archive.org/web/20191015182354/http://trybunal.gov.pl/ Trybunal Konstytucyjny] - Ustavni sud * [http://www.eurokonstytucja.pl/ Eurokonstytucja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141101170156/http://www.eurokonstytucja.pl/ |date=1. 11. 2014 }} * [http://www.europolityka.pl/ Europolityka] * [https://web.archive.org/web/20050624082909/http://www.euroszansa.pl/ Euroszansa] {{Poljska po temama}} {{Države Evrope}} {{EU}} {{NATO}} {{Vijeće Evrope}} {{Mediteranska unija}} [[Kategorija:Države članice NATO-a]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Poljska]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]] [[Kategorija:Države članice Evropske unije]] o4rdken9iztnm6n0qxtyhxbd80b29gk Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 0 2936 3917171 3915288 2026-08-09T05:49:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917171 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | nativni_naziv = | oznaka = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | oznakavel = 80 | oznakatekst = [[Grb Bosne i Hercegovine]] | zastava = | zastavavel = | zastavatekst = | slika = {{nowrap|[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|90px]] [[Datoteka:Željka Cvijanović (2024-12-18).jpg|87px]] [[Datoteka:Željko Komšić (2025-12-17) (cropped).jpg|93px]]}} | tekst = | trenutno = [[Denis Bećirović]] <br> [[Željka Cvijanović]] <br> [[Željko Komšić]] | trenutnood = 16. novembra 2022. | odjel = | stil = | vrsta = [[Šef države|Kolektivni šef države]] | status = | skraćenica = Predsjedništvo BiH | član = | izvještava = | prebivalište = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Predsjedništva]] | sjedište = Maršala Tita 16, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | predlagač = | imenujega = [[direktni izbori]] | imenujega_kvalificiran = | mandat = Četiri godine<br>{{small|(obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu)}} | mandat_kvalificiran = | prethodnik = [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike BiH]] | inauguralni = | osnivanje = 14. decembar 1995. | osnivač = [[Dejtonski sporazum]] (Član V. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]) | imenovano_po = | prvi = [[Alija Izetbegović]] <br> [[Momčilo Krajišnik]] <br> [[Krešimir Zubak]] | posljednji = | ukinuto = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = | plata = 6.058 [[Konvertibilna marka|KM]] mjesečno<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevotimes.com/infographic-monthly-salaries-presidents-region/|title=Infographic: What are the Monthly Salaries of Presidents in the Region - Sarajevo Times|date=25. 2. 2018|language=en|publisher=Sarajevo Times}}</ref> | veb-sajt = {{URL|predsjednistvobih.ba}} | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Predsjedništvo Bosne i Hercegovine''' jest tročlano izvršno-političko tijelo koje zajednički obavlja funkciju [[Šef države|šefa države]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/default.aspx?id=10074&langTag=en-US|title=Chronology of the Presidency of BiH|archive-url=https://web.archive.org/web/20170807040824/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/default.aspx?id=10074&langTag=en-US|archive-date=7. 8. 2017|url-status=dead|access-date=11. 6. 2018}}</ref> Prema članu V. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]], Predsjedništvo se sastoji od tri člana: jednog [[Bošnjaci|Bošnjaka]], jednog [[Hrvati|Hrvata]] i jednog [[Srbi]]na.<ref name="Ustav">{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=14. 12. 1995|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=15. 1. 2013}}</ref> Bošnjački i hrvatski članovi biraju se iz zajedničke izborne jedinice u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], dok se srpski član bira među glasačima u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Tri člana izabrana na bilo kojim izborima služe kolektivni četvorogodišnji mandat. Pojedinci ne mogu služiti više od dva uzastopna četvorogodišnja mandata, iako ne postoje opća ograničenja mandata. Iako je nepodijeljeno tijelo kolektivni šef države, jedan član je određen za [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg]]. Položaj predsjedavajućeg se rotira dvaput oko tri člana svakih osam mjeseci, pri čemu kandidat koji ukupno dobije najviše glasova postaje prvi predsjedavajući tokom četverogodišnjeg mandata. Sjedište Predsjedništva nalazi se u [[Sarajevo|Sarajevu]], ulica Maršala Tita 16, u [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgradi Predsjedništva]]. Osim tog upravnog objekta, Predsjedništvo na raspolaganju ima i [[Konak na Bistriku|rezidenciju "Konak"]] na [[Bistrik]]u, koja se koristi prvenstveno za vrijeme posjeta visokih zvaničnika.<ref>{{Cite web|url=https://predsjednistvobih.ba/zgr-konak/konak/default.aspx?id=10006&langTag=bs-BA|title=Rezidencija "Konak"|date=12. 8. 2002|website=predsjednistvobih.ba|publisher=Predsjedništvo BiH|access-date=11. 2. 2025}}</ref> ==Historija== {{Glavni|Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine}} Iako je Bosna i Hercegovina postala Republika, još 1943, kao i ostale republike [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] nije imala funkciju predsjednika Republike već je funkciju šefa države obavljao najprije [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik]] [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]]. [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavom SR Bosne i Hercegovine iz 1974.]] formirano je Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine, po uzoru na [[Predsjedništvo SFRJ]], formirano juna 1971. U tadašnjem sistemu [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SRBiH]] brojalo je devetero članova, da bi, nakon [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|prvih višestranačkih izbora]] u novembru 1990, Predsjedništvo imalo sedmero članova; po dva člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan član iz reda [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|ostalih naroda]]. Pod ovim nazivom postojalo je do 8. aprila 1992. kada je u skladu sa odlukom o preimenovanju Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku Bosnu i Hercegovinu]], preimenovano u [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name=":1">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], 13. oktobra 1996. formirano je današnje tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}</ref> Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|Općih izbora]] u septembru 1996. Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je [[Alija Izetbegović]], za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda [[Momčilo Krajišnik]], a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda [[Krešimir Zubak]]. Za [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Predsjedavajućeg predsjedništva]] izabran je [[Alija Izetbegović]]. ==Nadležnosti == {{Također pogledajte|Vanjska politika Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:Presidency of BiH in Sarajevo 2023.01.29 1.jpg|mini|desno|[[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] Predsjedništvo je nadležno za:<ref name="Ustav" /> # Vođenje [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine|vanjske politike Bosne i Hercegovine]]; # Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]; # Zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član; # Vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratifikovanje takvih ugovora; # Izvršavanje odluka [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]; # Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini na preporuku [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]]; # Podnošenje izvještaja o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje; # Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini; # Vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti, koje mu prenese Parlamentarna skupština, ili na koje pristanu entiteti. Osim navedenih nadležnosti, članovi Predsjedništva također:<ref name="Ustav" /> # Imenuju [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg Vijeća ministara]], koji preuzima dužnost po odobrenju [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH]]; # Imenuju Upravni odbor [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne Banke Bosne i Hercegovine]]; # Vrše funkciju civilnog zapovjednika [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], po službenoj dužnosti; # Biraju Stalni komitet za vojna pitanja, koji koordinira aktivnosti Oružanih snaga BiH. Također su ujedno i članovi tog komiteta; # Mogu raspustiti [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH]] službenom odlukom; # Mogu odlučiti da podstaknu međuentitetsku koordinaciju u stvarima koje se ne nalaze u okviru nadležnosti Bosne i Hercegovine, izuzev ako se u konkretnom slučaju jedan entitet tome usprotivi; # Vrše konsultacije sa predsjednikom [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] o imenovanju 3 člana [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]]; # Mogu pokrenuti sporove, odnosno ocjene ustavnosti zakona Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine; ==Trenutni sastav== {{Glavni|Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine}} Nakon potvrđivanja rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022]], za nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabrani su: [[Denis Bećirović]], [[Željko Komšić]] i [[Željka Cvijanović]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1|title=Opći izbori u BiH 2022. godine - Potvrđeni rezultati|date=22. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=23. 10. 2022}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat !Konstitutivni narod ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova ! % |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|89px]] |[[Denis Bećirović]] |[[Bošnjaci]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] |330.238 |57,37 |- |[[Datoteka:Željka Cvijanović (2024-12-18).jpg|bez okvira|89px]] |[[Željka Cvijanović]] |[[Srbi]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |327.720 |51,65 |- |[[Datoteka:Željko Komšić (2025-12-17) (cropped).jpg|bez okvira|90px]] |[[Željko Komšić]] |[[Hrvati]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |227.540 |55,80 |} == Sazivi Predsjedništva == === 1996–1998. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|I saziv]] !# !Portret !Ime i prezime !Stranka !Period |- ! colspan="5" |[[Bošnjaci]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Alija Izetbegović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998. |- ! colspan="5" |[[Srbi]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Momcilo Krajisnik crop.jpeg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Momčilo Krajišnik]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} |13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998. |- ! colspan="5" |[[Hrvati]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Krešimir Zubak - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|bez okvira|110x110piksel]] |[[Krešimir Zubak]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998. |} === 1998–2002. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|II saziv]] !# !Portret !Ime i prezime !Stranka !Period |- ! colspan="5" |[[Bošnjaci]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Alija Izetbegović]] | rowspan="2" |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |12. oktobar 1998 – 14. oktobar 2000. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Halid_Genjac_(cropped).jpg|126x126piksel]] |[[Halid Genjac]] |14. oktobar 2000 – 30. mart 2001. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:black;" |3. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Beriz Belkić]] |{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} |30. mart 2001 – 28. oktobar 2002. |- ! colspan="5" |[[Srbi]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|119x119piksel]] |[[Živko Radišić]] |{{Izborni dijagram/Partija|SP|link|BS}} |12. oktobar 1998 – 28. oktobar 2002. |- ! colspan="5" |[[Hrvati]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ante Jelavić]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |15. novembar 1998 – 7. mart 2001. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Jozo Križanović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |7. mart 2001 – 28. oktobar 2002. |} === 2002–2006. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Treći saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|III saziv]] !# !Portret !Ime i prezime !Stranka !Period |- ! colspan="5" |[[Bošnjaci]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|107x107piksel]] |[[Sulejman Tihić]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |28. oktobar 2002 – 6. novembar 2006. |- ! colspan="5" |[[Srbi]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Mirko_Šarović_(cropped).jpg|100x100piksel]] |[[Mirko Šarović]] | rowspan="2" |{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} |28. oktobar 2002 – 2. april 2003. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|114x114piksel]] |[[Borislav Paravac]] |10. april 2003 – 6. novembar 2006. |- ! colspan="5" |[[Hrvati]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Dragan_Čović_2015_(cropped).jpg|115x115piksel]] |[[Dragan Čović]] | rowspan="2" |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |28. oktobar 2002 – 9. maj 2005. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Ivo_Miro_Jović_(cropped).jpg|117x117piksel]] |[[Ivo Miro Jović]] |9. maj 2005 – 6. novembar 2006. |} === 2006–2010. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Četvrti saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|IV saziv]] !# !Portret !Ime i prezime !Stranka !Period |- ! colspan="5" |[[Bošnjaci]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:black;" |1. |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|127x127piksel]] |[[Haris Silajdžić]] |{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} |6. novembar 2006 – 17. novembar 2010. |- ! colspan="5" |[[Srbi]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Visit_of_Nebojša_Radmanović_to_the_EC.jpg|106x106piksel]] |[[Nebojša Radmanović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |6. novembar 2006 – 17. novembar 2010. |- ! colspan="5" |[[Hrvati]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Željko_Komšić_(cropped).jpg|113x113piksel]] |[[Željko Komšić]] | {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |6. novembar 2006 – 17. novembar 2010. |} === 2010–2014. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Peti saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|V saziv]] !# !Portret !Ime i prezime !Stranka !Period |- ! colspan="5" |[[Bošnjaci]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|113x113piksel]] |[[Bakir Izetbegović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |17. novembar 2010 – 17. novembar 2014. |- ! colspan="5" |[[Srbi]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Visit_of_Nebojša_Radmanović_to_the_EC.jpg|106x106piksel]] |[[Nebojša Radmanović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |17. novembar 2010 – 17. novembar 2014. |- ! colspan="5" |[[Hrvati]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. | rowspan="2" |[[Datoteka:Željko_Komšić_(cropped).jpg|113x113piksel]] | rowspan="2" |[[Željko Komšić]] | {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}<br />{{Small|(do 2012)}} | rowspan="2" |17. novembar 2010 – 17. novembar 2014. |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" | |{{Izborni dijagram/Partija|DF|link|BS}}<br />{{Small|(od 2013)}} |} === 2014–2018. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Šesti saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|VI saziv]] !# !Portret !Ime i prezime !Stranka !Period |- ! colspan="5" |[[Bošnjaci]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|113x113piksel]] |[[Bakir Izetbegović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |17. novembar 2014 – 20. novembar 2018. |- ! colspan="5" |[[Srbi]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Mladen_Ivanic_(cropped).jpg|109x109piksel]] |[[Mladen Ivanić]] |{{Izborni dijagram/Partija|PDP|link|BS}} |17. novembar 2014 – 20. novembar 2018. |- ! colspan="5" |[[Hrvati]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Dragan Čović EP 2017 (cropped).jpg|100x100piksel]] |[[Dragan Čović]] | {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |17. novembar 2014 – 20. novembar 2018. |} === 2018–2022. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Sedmi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|VII saziv]] !# !Portret !Ime i prezime !Stranka !Period |- ! colspan="5" |[[Bošnjaci]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Šefik Džaferović (2022-06-23).jpg|109x109piksel]] |[[Šefik Džaferović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} |20. novembar 2018 – 16. novembar 2022. |- ! colspan="5" |[[Srbi]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Milorad Dodik (2019-03-04) (cropped).jpg|102x102piksel]] |[[Milorad Dodik]] |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |20. novembar 2018 – 16. novembar 2022. |- ! colspan="5" |[[Hrvati]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Željko Komšić 2021.jpg|120x120piksel]] |[[Željko Komšić]] | {{Izborni dijagram/Partija|DF|link|BS}} |20. novembar 2018 – 16. novembar 2022. |} === 2022–2026. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Osmi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine|VIII saziv]] !# !Portret !Ime i prezime !Stranka !Period |- ! colspan="5" |[[Bošnjaci]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|105x105piksel]] |[[Denis Bećirović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |Od 16. novembra 2022. |- ! colspan="5" |[[Srbi]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Željka Cvijanović (2024-12-18).jpg|107x107piksel]] |[[Željka Cvijanović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |Od 16. novembra 2022. |- ! colspan="5" |[[Hrvati]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Željko Komšić (2025-12-17) (cropped).jpg|106x106piksel]] |[[Željko Komšić]] | {{Izborni dijagram/Partija|DF|link|BS}} |Od 16. novembra 2022. |} ==Kontroverze== Najveći nedostaci Predsjedništva Bosne i Hercegovine su što ne postoji član Predsjedništva, koji predstavlja državljane Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju konstitutivnim narodima ([["Ostali" u Bosni i Hercegovini|"Ostali"]]), jer postoji entitetsko glasanje za članove Predsjedništva. Tako npr. Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske ne mogu glasati za hrvatske i bošnjačke članove Predsjedništva, kao ni što Srbi iz Federacije BiH ne mogu glasati za srpskog člana Predsjedništva što dovodi do pitanja ustavnosti zbog diskriminacije građana, što je potvrđeno u "[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]" i sličnim presudama, jer su i Federacija BiH i Republika Srpska definisani kao entiteti sva tri konstitutivna naroda. ==Također pogledajte== *[[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] *[[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] *[[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] *[[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]] *[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] *[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Službeni sajt}} {{Vođe evropskih država}} {{Teme o BiH}} {{Sazivi predsjedništava Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Predsjedništva|Bosna i Hercegovina]] b911ci7c625ip4pi8h4l11metag6ut1 Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine 0 3952 3917148 3900522 2026-08-09T01:58:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917148 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Parlamentarna skupština<br>Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|IX saziv]] | logo = Logo of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina.png | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Parlametarne skupštine BiH | vrsta = [[Dvodomni sistem]] | domovi = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]<br>[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] | ograničenje_mandata = 2 godine <small>(1996-2002)</small><br>4 godine <small>(od 2002)</small> | osnovano = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}} | raspušteno = | prethodnik = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] | sljedbenik = | prvi_saziv = 3. januar 1997.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2411&ConvernerId=1|title=1. sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2411&ConvernerId=1|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031234/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|url-status=dead}}</ref> | početak_saziva = 1. decembar 2022. <small>(Zastupnički dom)</small><br>16. februar 2023. <small>(Dom naroda)</small> | lider1_vrsta = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Predsjedavajući|Predsjedavajući Zastupničkog doma]] | lider1 = [[Darko Babalj]] | stranka1 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | datum_izbora1 = 1. aprila 2026 | lider2_vrsta = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Predsjedavajući|Predsjedavajući Doma naroda]] | lider2 = [[Dragan Čović]] | stranka2 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | datum_izbora2 = 16. juna 2026. | lider3_vrsta = | lider3 = | stranka3 = | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 57 (ukupno) | dom1 = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] | dom2 = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] | struktura1 = BiH HoP 2022–2026.svg | struktura1_rez = 200px | struktura1_alt = | struktura2 = BiH HoR 2022–2026.svg | struktura2_rez = 200px | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''Klub Bošnjaka (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(2) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|CL|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Crvene linije|CL]]&nbsp;(1) '''Klub Hrvata (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(3) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&nbsp;(1) '''Klub Srba (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(3) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(1) | političke_grupe2 = '''[[Vlada]] (20):''' * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] &nbsp;(6) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] &nbsp;(5) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] &nbsp;(4) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naša stranka|NS]] &nbsp;(3) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] &nbsp;(2) '''[[Povjerenje i ponuda (politika)|Podržavaju]] (3):''' * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DEMOS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratski savez|DEMOS]] &nbsp;(1) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|US|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Ujedinjena Srpska|US]] &nbsp;(1) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|BHI|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]] &nbsp;(1) '''[[Opozicija (politika)|Opozicija]] (19):''' * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] &nbsp;(8) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] &nbsp;(3) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(2) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(2) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]&nbsp;(2) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|ZPR|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Za pravdu i red|ZPR]] &nbsp;(1) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NPD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naprijed|NPD]] &nbsp;(1) | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2. oktobar 2022.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]] | prostor_zasjedanja = Flags of Bosnia and herzegovina.JPG | zasjedanja_rez = 200px | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Parlamenta]]<br>Trg Bosne i Hercegovine 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | web-stranica = {{URL|https://www.parlament.ba/}} | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine''' jest najviše zakonodavno tijelo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od dva doma: [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] sa 15 delegata i [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] sa 42 zastupnika.<ref>{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/general_info/default.aspx?id=20333&langTag=bs-BA&pril=b |title=Opći podaci na službenoj web stranici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine |access-date=13. 1. 2013 |archive-date=15. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130515072936/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/general_info/default.aspx?id=20333&langTag=bs-BA&pril=b |url-status=dead }}</ref> ==Historija== Ustanovljena je [[Dejtonski sporazum|Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini]] (poznatijim kao Dejtonski sporazum), parafiranim u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] ([[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), a svečano potpisanim 14. decembra 1995. u [[Pariz]]u. Aneks 4. Sporazuma je [[Ustav Bosne i Hercegovine]] kojim je utvrđeno da je Parlamentarna skupština najviši zakonodavni organ države, sa [[Dvodomni sistem|dvodomnom strukturom]].<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=26. 3. 2024|archive-date=8. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240308234012/https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|url-status=dead}}</ref> Posljednja sjednica [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine Republike Bosne i Hercegovine]] bila je 27. augusta 1996, a [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvi poslijeratni opći izbori]] održani su 13. i 14. septembra 1996, u skladu s Aneksom 3. sporazuma.<ref name="parlament.ba">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=28030&langTag=bs-BA&pril=b|title=Zvanična stranica PS BiH – historijat|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515071352/https://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=28030&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=8. 4. 2012}}</ref> Nakon održanih izbora i početka zasijedanja [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|prvog saziva]] 3. januara 1997, Parlamentarna skupština službeno zamjenjuje Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine te ponovo postaje najviše zakonodavno tijelo cijele države. Prva tri saziva Parlamentarne skupštine birana su svake dvije godine da bi od 2002. izbori za zastupnike bili održavani svake četiri godine. Sjednice prvog saziva održavane su u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]] i zgradi Elektrotehničkog fakulteta u [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavici]], a od 26. novembra 1998. zasjedanja su se počela održavati u [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|parlamentarnoj zgradi]] na [[Marijin Dvor|Marindvoru]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] (što je i zvanično sjedište ove institucije). Trenutni saziv delegata (poslije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|izbora 2022]]) ujedno je i [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|deveti saziv]] u ovom formatu od 1996. Važnu ulogu u radu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine imao je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]]<ref name="parlament.ba"/> koji je, u skladu s Dejtonskim sporazumom, nametnuo dio esencijalnih državnih zakona, o kojima parlamentarci nisu postigli saglasnost. ==Nadležnosti== Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nadležna je za: *Donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] ili za vršenje ustavnih funkcija parlamenta; *Odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava (budžet) za rad [[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine|institucija BiH]] i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine; *Odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora i za ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta; *Potvrđivanje imenovanja [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg]] i članova [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]]. Najznačajnija aktivnost koju obavlja Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine jest [[Zakonodavna vlast|zakonodavna]]. Ona donosi zakone u oblastima koje su iz nadležnosti državnog nivoa vlasti, a to su: [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine|vanjska politika]], vanjskotrgovinska, carinska, monetarna politika, finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila, provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose s [[Interpol]]<nowiki/>om, uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacija, reguliranje međuentitetskog transporta, te kontrola zračnog saobraćaja.<ref name=":1" /> Ustavom je ostavljena mogućnost da Parlamentarna skupština može preuzeti dodatne nadležnosti dodijeljene od entiteta u svim pitanjima o kojima se o tome postigne saglasnost entiteta. ==Struktura== Sve zakonodavne odluke koje donosi Parlamentarna skupština BiH moraju biti odobrene od strane oba doma. Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju, s tim da ta većina uključuje najmanje jednu trećinu glasova delegata ili zastupnika s teritorije svakog entiteta. U slučaju kada se većina delegata jednog naroda usprotivi donošenju neke odluke, s ciljem zaštite vitalnog nacionalnog interesa, one mogu biti proglašene destruktivnim, te odmah se saziva zajednička komisija koju čine tri delegata, po jedan iz svakog naroda, kako bi ona riješila to pitanje. Ako komisija u roku od pet dana ne uspije donijeti rješenje, predmet se upućuje [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]] koji će po hitnom postupku razmotriti da li ima nepravilnosti u toj proceduri.<ref name=":1" /> Ustavom je predviđeno da zastupnici i delegati neće i ne mogu biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti.<ref name=":1" /> ===Zastupnički dom=== {{Glavni|Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] sastoji se od 42 zastupnika, od kojih se dvije trećine (28) biraju s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a jedna (14) s teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i koji se biraju neposredno na izborima. Većina svih članova izabranih u Zastupničkom domu (22) čine [[kvorum]]. Na čelu Zastupničkog doma je predsjedavajući s dva zamjenika, koji ne mogu biti iz istog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] i koji se rotiraju svakih osam mjeseci u periodu od četiri godine. Da bi određeni zakon bio usvojen u Zastupničkom domu, potrebna je većina glasova onih koji su prisutni i glasaju (22 glasa), a ta većina mora uključivati najmanje trećinu glasova s teritorije svakog entiteta (14 iz Federacije BiH i sedam iz Republike Srpske). Takav način glasanja zove se entitetsko glasanje i utvrđen je članom 4. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]] i bio je jedna od tačaka [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]]. ====Trenutni sastav==== {{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom}} ===Dom naroda === {{Glavni|Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] čini 15 delegata od kojih se 10 (pet [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i pet [[Hrvati|Hrvata]]) bira sa teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]], a 5 [[Srbi|Srba]] sa teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Devet članova Doma čini kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata. Dom naroda također ima mogućnost da raspusti [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] ili sam Dom.<ref name=":1" /><ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|title=Ustav Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515073144/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=13. 1. 2013}}</ref> Na čelu Doma naroda je predsjedavajući s dva zamjenika i oni čine kolegij. Oni ne mogu biti iz istog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] i rotiraju se svakih osam mjeseci u periodu od četiri godine. ====Trenutni sastav==== {{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda}} == Komisije == Komisije imaju veoma važnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Ukupno ima 16 komisija, od kojih su sedam stalne komisije Zastupničkog doma, tri stalne komisije Doma naroda i šest zajedničkih. Svaki dom može, na prijedlog zastupnika, odnosno delegata ili kluba, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.<ref name=":1" /> [[Datoteka:Komisije Parlamentarne skupštine BiH.png|centar|bez_okvira|574x574piksel|Organizaciona shema komisija Parlamentarne skupštine BiH.]] ==Također pogledajte== *[[Politika Bosne i Hercegovine]] *[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] *[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] *[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] *[[Narodna skupština Republike Srpske]] *[[Skupština Brčko distrikta]] *[[Šablon:Parlamenti Bosne i Hercegovine|Prethodna zakonodavna tijela]]: **[[Stanak|Bosanski stanak]] (1354–1463) **[[Bosanski sabor]] (1878–1918) **[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] (1943–1945) **[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] (1945–1963) **[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] (1963–1992) **[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] (1992–1996) ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina}} * {{Službeni sajt|https://www.parlament.ba|Službeni sajt Parlamentarne skupštine BiH}} {{Teme o BiH}} {{Parlamenti u Evropi}} {{Parlamenti Bosne i Hercegovine}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Skupštine po državama|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dvodomna zakonodavna tijela|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Državne institucije]] 6figv4mji59w77o1xzmdjlnjkzdujef 21. decembar 0 5072 3917217 3798216 2026-08-09T08:46:15Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3917217 wikitext text/x-wiki {{DecembarKalendar}} '''21. decembar / prosinac (21. 12)''' jest 355. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (356. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 10 dana. == Događaji == * [[1124]] – ''Lamberto Scannabecchi'' postaje papa pod imenom [[Honorius II]]. * [[1898]] – [[Marie Curie]] i [[Pierre Curie]] pronalaze [[radium]]. * [[1913]] – U nedjeljnom izdanju [[New York World]]a pojavila se prva [[križaljka]] * [[1920]] – Početak [[Husinska buna|Husinske bune]], oružanog otpora rudara [[Rudnik Kreka|rudnika Kreke]] protiv nasilja organa državne vlast * [[1937]] – U [[Los Angeles]]u održana premijera filma [[Walt Disney|Walta Disneya]] "[[Snjeguljica i sedam patuljaka]]", prvog cjelovečernjeg [[crtani film|crtanog filma]] u filmskoj historiji. * [[1941]] – U mjestu [[Rudo]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] osnovana Prva proleterska brigada kao prva "redovna" jedinica [[partizani|partizanske]] vojske. Do 1948. se taj dan slavio kao [[Dan Armije]]. * [[1958]] – General [[Charles de Gaulle]] izabran za predsjednika [[Francuska|Francuske]] * [[1968]] – Lansirana letjelica [[Apollo 8]] * [[1988]] – Libijski teroristi srušili avion iznad [[Lockerbie]], u [[Škotska|Škotskoj]], poginulo 270 osoba * [[2007]] – 9 novih zemalja implementiralo [[Schengenski sporazum]] za kopnene granice. To su [[Češka republika]], [[Estonija]], [[Mađarska]], [[Latvija]], [[Litvanija]], [[Malta]], [[Poljska]], [[Slovačka]] i [[Slovenija]]. == Rođeni == === 12. vijek === * [[1118]] – [[Thomas Becket]], biskop [[Canterbury]]a === 19. vijek === * [[1804]] – [[Benjamin Disraeli]], britanski političar i pisac * [[1815]] – [[Thomas Couture]], francuski umjetnik * [[1853]] – [[Isolde Kurz]], njemačka književnica * [[1878]] – [[Jan Lukasiewicz]], filozof i matematičar * [[1879]] – [[Josef Stalin]], sovjetski političar, [[diktator]] [[1924]]–[[1953]] * [[1892]] – [[Walter Hagen]], američki sportista === 20. vijek === * [[1912]] – [[Brita Appelgren]], švedska glumica * [[1914]] ** [[Gunnar Lundén-Welden]], švedski kompozitor ** [[Ivan Generalić]], hrvatski slikar * [[1917]] – [[Heinrich Böll]], njemački pisac, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[1972]] * [[1918]] – [[Kurt Waldheim]], austrijski političar, predsjednik [[Austrija|Austrije]] [[1986]]–[[1992]], generalni sekretar [[UN]]-a (1972–1981) * [[1919]] – [[Ove Sprogøe]], danski glumac * [[1921]] – [[Britta Holmberg]], švedska glumica * [[1923]] – [[Flory Jagoda]], američka gitaristica, pjevačica i kantautorica bosanskohercegovačkog porijekla, poznata po pjesmama na judeošpanskom jeziku * [[1926]] – [[Erik Bergman]], švedski kompozitor i tekstopisac * [[1930]] – [[Kalevi Sorsa]], finski političar * [[1931]] – [[Moira Orfei]], italijanska glumica * [[1935]] – [[John G. Avildsen]], američki režiser i producent * [[1937]] ** [[Jane Fonda]], američka glumica i aktivistkinja ** [[Slavko Šantić]], bosanskohercegovački novinar, pisac i prevodilac. * [[1940]] – [[Frank Zappa]], američki kompozitor, muzičar i pjevač * [[1941]] – [[Ingrid Dahlberg]], švedski režiser i producent * [[1942]] – [[Hu Jintao]], predsjednik [[Kina|Kine]] * [[1943]] ** [[Lena Bergman]], švedska glumica ** [[Jack Nance]], američki glumac * [[1946]] – [[Carl Wilson]], američki muzičar, član [[The Beach Boys]]a * [[1947]] – [[Paco de Lucia]], španski gitarist * [[1948]] ** [[Samuel L. Jackson]], američki glumac ** [[Anneli Martini]], švedska glumica * [[1954]] – [[Chris Evert]], američka teniserka * [[1963]] – [[Govinda]], indijski glumac i političar * [[1969]] – [[Julie Delpy]], francuska glumica * [[1970.]] ** [[Jonas Eriksson (biatlonac)|Jonas Eriksson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac ** [[Stefan Löfgren]], švedski rukometaš * [[1987]] – [[Aldin Šetkić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[tenis]]er == Umrli == * [[1295]] – [[Margareta od Provanse]], francuska kraljica * [[1375]] – [[Giovanni Boccaccio]], italijanski pisac * [[1549]] – [[Margareta Angulemska]], navarska kraljica i francuski poeta * [[1807]] – [[John Newton]], britanski moreplovac i pisac * [[1907]] – [[Klara Hitler]], majka [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] * [[1935]] – [[Kurt Tucholsky]], njemački novinar i satiričar * [[1937]] – [[Frank Kellogg]], američki ministar vanjskih poslova [[1925]]–[[1929]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za mir [[1929.]] * [[1940]] – [[F. Scott Fitzgerald]], američki pisac * [[1945]] – [[George S. Patton]], američki general * [[1968]] – [[Vittorio Pozzo]], italijanski nogometni trener * [[1976]] – [[Karin Ekelund]], švedska glumica, pjevačica i režiser * [[1977]] – [[Elsa Ebbesen]], švedska glumica * [[2002]] – [[Per Appelberg]], švedski glumac * [[2002]] – [[Kjell Larsson]], švedski političar * [[2004]] – [[Lennart Bernadotte]], grof od [[Wisborg]]a * [[2014]] – [[Udo Jürgens]], austrijski kompozitor, pijanist i pjevač == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|21 December}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/21 Na današnji dan (21. decembar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-21 Na današnji dan (21. decembar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Decembar|*-21]] mkfwa33msg9foa3t0ncvhhxa7i4lf7p 1970. 0 6002 3917218 3914852 2026-08-09T08:46:44Z AnToni 2325 /* Decembar */ 3917218 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1970. ([[Rimski brojevi|MCMLXX]])''' bila je uobičajena godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1970. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 970. godina 2. milenija, 70. godina 20. stoljeća i prva godina 1970-ih. == Događaji == === Januar === === Februar === * [[1. februar]] – Počelo 10. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Östersund]]u. === Mart === === April === * [[2. april]] – [[Katar]] postao nezavisan od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. === Maj === * [[10. maj]] – Otvoreno šesto [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] * [[24. maj]] – Košarkaška reprezentacija [[SFRJ]] pobijedila [[SAD]] na svjetskom prvenstvu u košarci i postala prvak svijeta. === Juni === === Juli === === August === === Septembar === * [[4. septembar]] – [[Salvador Allende]] pobijedio na [[Predsjednički izbori u Čileu 1970.|predsjedničkim izborima]] u [[Čile]]u (36,3%). === Novembar === * [[6. novembar]] – [[Italija]] priznala [[Kina|Kinu]] i uspostavila s njom diplomatske odnose. * [[13. novembar]] – U istočnom [[Pakistan]]u [[ciklon]] brzine 190&nbsp;km/h izazvao plimni val koji je odnio 300.000 ljudskih života. Više od tri miliona stanovnika izgubilo imovinu. * [[16. novembar]] – [[Sirija|Sirijski]] predsjednik [[Nuraddin al Atasi]] svrgnut je [[puč]]em. Naslijedio ga je [[Ahmed Chartiv]], a najmoćniji čovjek je bio [[premijer]] [[Hafiz Asad]], koji je 1991. na [[referendum]]u izabran za [[predsjednik]]a s 99,2% glasova. * [[17. novembar]] – [[Luna program]]: Sovjetski savez spušta letjelicu Lunokhod 1 na Mare Imbrium (More kiša) na Mjesecu. To je bio prvi robot na daljinsko upravljanje koji je spušten na neko drugo svemirsko tijelo, a spustila ga je letjelica Luna 17. * [[17. novembar]] – [[Douglas Engelbart]] patentira prvi kompjuterski miš. * [[25. novembar]] – Japanski pisac [[Yukio Mishima]] počinio [[harakiri]], javno rutualno samoubistvo u znak protesta protiv "vesternizacije" Japana. * [[27. novembar]] – Drugog dana svog putovanja po zemljama [[Azija|Azije]] i [[Okeanija|Okeanije]] papa [[Pavao VI.]] umalo je stradao u atentatu u [[Manila|Manili]]. U svećenika prerušeni kolumbijski slikar pokušao je nožem ubiti vrhovnog crkvenog poglavara. Očito duševno bolesni čovjek stavljen je pod psihijatrijski nadzor. === Decembar === * [[7. decembar]] – Uvjerljiva pobjeda Avami lige na izborima u Istočnom Pakistanu, pobornika autonomije Bengala (kasnije [[Bangladeš]]), dovela je do duboke krize između Istočnog i Zapadnog Pakistana, koja je sljedeće godine eskalirala u građanski rat. == Rođeni == === Januar=== * [[1. januar]] ** [[Michelle Gildernew]], sjevernoirska političarka ** [[Eamonn Walker]], britanski glumac * [[3. januar]] – [[Matt Ross]], američki glumac * [[4. januar]] – [[Maria Kuhlberg]], švedska glumica * [[7. januar]] – [[Magnus Ringman]], švedski novinar * [[12. januar]] – [[Kristin Bengtsson]], švedski nogometaš * [[13. januar]] – [[Marco Pantani]], italijanski biciklist * [[18. januar]] – [[Helena Garabíková]],[[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka * [[19. januar]] ** [[Catarina Eklund]], [[švedska]] [[biatlon]]ka ** [[Christina Eklund]], [[švedska]] [[biatlon]]ka * [[24. januar]] – [[Matthew Lillard]], američki glumac * [[30. januar]] – [[Đorđe Popović (političar)|Đorđe Popović]], bosanskohercegovački političar === Februar === * [[2. februar]] – [[Jevgenij Redkin]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloloruski]] [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. * [[3. februar]] – [[Warwick Davis]], britanski glumac * [[6. februar]] – [[Tanja Miletić Oručević]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Pozorište|pozorišna]] režiserka * [[14. februar]] – [[Simon Pegg]], britanski glumac * [[15. februar]] – [[Muamer Zukorlić]], srbijanski islamski teolog i političar * [[17. februar]] ** [[Zbigniew Filip]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac ** [[Paul Ryan (biatlonac)|Paul Ryan]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[24. februar]] – [[Mihaela Cârstoi]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[28. februar]] – [[Daniel Handler]], američki pisac === Mart === * [[5. mart]] ** [[John Frusciante]], američki gitarist ([[Red Hot Chili Peppers]]) ** [[Aleksandar Vučić]], srbijanski političar i državnik * [[10. mart]] – [[Selma Alispahić]], bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica * [[12. mart]] – [[Anna Björk]], švedska glumica * [[15. mart]] – [[Aivo Udras]], estonski [[biatlon]]ac * [[16. mart]] – [[Joakim Berg]], švedski kompozitor i pjevač * [[20. mart]] – [[Edoardo Ballerini]], američki glumac * [[21. mart]] – [[Andžela Brice]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[27. mart]] – [[Jason Sklenar]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[28. mart]] – [[Vince Vaughn]], američki glumac * [[30. mart]] – [[Signe Trosten]], norveška [[biatlon]]ka === April === * [[4. april]] – [[Mark Kirchner]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac * [[8. april]] – [[Andrej Plenković]], hrvatski političar * [[13. april]] – [[Rick Schroder]], američki glumac * [[14. april]] – [[Faruk Šehić]], bosanskohercegovački književnik * [[17. april]] – [[Catherine Sénart]], kanadska glumica * [[22. april]] – [[Ante Tomić (književnik)|Ante Tomić]], [[Hrvatska|hrvatski]] književnik i novinar * [[24. april]] – [[Han Myung-hee]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[biatlon]]ac * [[25. april]] ** [[Jason Lee]], američki glumac ** [[Jason Wiles]], američki glumac * [[29. april]] ** [[Andre Agassi]], američki teniser ** [[Jari Kainulainen]], finski muzičar ** [[Uma Thurman]], američka glumica === Maj === * [[1. maj]] – [[Siegrid Pallhuber]], italijanska [[biatlon]]ka * [[15. maj]] – [[Frank de Boer]], nizozemski nogometaš * [[22. maj]] ** [[Naomi Campbell]], britanska glumica i fotomodel ** [[Natalija Permjakova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka * [[27. maj]] – [[Joseph Fiennes]], britanski glumac * [[28. maj]] – [[Glenn Quinn]], irski glumac * [[29. maj]] – [[Jasna Palić-Picukarić]], hrvatska glumica === Juni === * [[1. juni]] – [[Halina Guńka]], [[poljska]] [[biatlon]]ka * [[4. juni]] ** [[Deborah Compagnoni]], italijanska alpska skijašica ** [[Izabella Scorupco]], švedska glumica, fotomodel i pjevačica * [[6. juni]] – [[Alejandro Giró]], argentinski [[biatlon]]ac * [[7. juni]] – [[Cafú]], brazilski nogometaš * [[8. juni]] – [[Seu Jorge]], brazilski glumac * [[13. juni]] – [[Rivers Cuomo]], američki muzičar ([[Weezer]]) * [[18. juni]] – [[Adis Bećiragić]], bosanskohercegovački [[košarka]]š i trener * [[19. juni]] – [[Rahul Gandhi]], indijski političar * [[25. juni]] – [[Dorina Pieper]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka * [[26. juni]] ** [[Paul Thomas Anderson]], američki režiser ** [[Chris O'Donnell]], američki glumac === Juli === * [[1. juli]] ** [[Päivi Kallio]], finska [[biatlon]]ka ** [[Tajči]], hrvatska pjevačica * [[8. juli]] – [[Beck Hansen]], američki muzičar * [[9. juli]] – [[Ilmārs Bricis]], [[Latvija|latvijski]] [[biatlon]]ac * [[19. juli]] – [[Nicola Sturgeon]], škotska političarka * [[21. juli]] – [[Al Dino]], bosanskohercegovački pjevač, tekstopisac i kantautor * [[30. juli]] – [[Christopher Nolan]], britanski režiser i producent * [[31. juli]] – [[Ben Chaplin]], američki glumac === August === * [[7. august]] – [[Michael DeLuise]], američki glumac * [[13. august]] ** [[Bojčo Popov]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac ** [[Alan Shearer]], britanski nogometaš * [[20. august]] – [[John Carmack]], američki programer * [[22. august]] ** [[Ricco Groß]], istočnonjemački i njemački biatlonac ** [[Janez Ožbolt]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i slovenski [[biatlon]]ac * [[23. august]] ** [[Kim Woon-ki]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[biatlon]]ac ** [[River Phoenix]], američki glumac * [[25. august]] – [[Claudia Schiffer]], njemačka manekenka * [[31. august]] ** [[Debbie Gibson]], američka pjevačica i glumica ** [[Nikola Gruevski]], makedonski političar === Septembar === * [[1. septembar]] – [[Vanna|Ivana Vrdoljak – Vanna]], hrvatska pjevačica * [[7. septembar]] – [[Wiesław Ziemianin]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[8. septembar]] – [[Neko Case]], američka pjevačica i tekstopisac * [[10. septembar]] – [[Nathalie Beausire]], francuska [[biatlon]]ka === Oktobar === * [[2. oktobar]] – [[Admir Jamak]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac * [[8. oktobar]] ** [[Matt Damon]], američki glumac ** [[Alem Korkut]], bosanskohercegovački likovni umjetnik * [[9. oktobar]] – [[Jasna Koteska]], sjevernomakedonska spisateljica i filozof * [[24. oktobar]] – [[Mustafa Zvizdić]], bosanskohercegovački književnik * [[25. oktobar]] ** [[Damir Mršić]], bosanskohercegovački košarkaš ** [[János Panyik]], [[Mađarska|mađarski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] === Novembar === * [[5. novembar]] – [[Lynn-Marie Cranage]], [[Australija|australijska]] [[biatlon]]ka * [[8. novembar]] – [[Zehnija Bulić]], bošnjački književnik * [[14. novembar]] – [[Samir Mujagić]], bosanskohercegovački [[pjevač]], [[tekstopisac]] i [[muzički producent]] * [[15. novembar]] ** [[Uschi Disl]], zapadnonjemačka i njemačka [[biatlon]]ka ** [[Patrick M'Boma]], [[kamerun]]ski [[nogomet]]aš * [[22. novembar]] – [[Véronique Claudel]], francuska [[biatlon]]ka === Decembar === * [[13. decembar]] – [[Gerlinde Kaltenbrunner]], austrijska alpinistica * [[15. decembar]] – [[Michael Shanks]], kanadski glumac * [[16. decembar]] – [[František Jež]], čehoslovački i češki skijaš-skakač * [[20. decembar]] ** [[Nicole de Boer]], kanadska glumica ** [[Jasna Fazlić]], jugoslavenska i američka stonoteniserka * [[21. decembar]] ** [[Jonas Eriksson (biatlonac)|Jonas Eriksson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac ** [[Stefan Löfgren]], švedski rukometaš * [[27. decembar]] – [[Song Aiqin]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica]]-[[Skijaško trčanje|trkačica]] == Umrli == === Januar === * [[3. januar]] – [[Carl Ericson]], švedski glumac * [[15. januar]] ** [[Eric von Gegerfelt]], švedski glumac ** [[Nafija Sarajlić]], bosanskohercegovačka književnica * [[19. januar]] – [[Hamza Humo]], bosanskohercegovački književnik * [[27. januar]] – [[Erich Heckel]], njemački slikar i grafičar === Februar === * [[2. februar]] – [[Bertrand Russell]], engleski filozof, matematičar i društveni reformator * [[15. februar]] – [[Hugh Dowding]], britanski oficir * [[25. februar]] – [[Mark Rothko]], američki umjetnik === Mart === * [[11. mart]] – [[Erle Stanley Gardner]], američki pisac === April === * [[16. april]] – [[Richard Neutra]], američki arhitekt * [[18. april]] – [[Paul Renne (biatlonac)|Paul Renne]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac === Maj === * [[12. maj]] – [[Nelly Sachs]], njemačka književnica, dobitnica Nobelove nagrade [[1966.]] * [[14. maj]] – [[Billie Burke]], američki glumac * [[16. maj]] – [[Uno Henning]], švedski glumac === Juni === * [[3. juni]] – [[Adrian Conan Doyle]], engleski književnik * [[8. juni]] – [[Abraham Maslow]], američki psiholog * [[11. juni]] – [[Aleksandar Kerenski]], ruski političar * [[15. juni]] – [[Robert Morrison MacIver]], škotski sociolog * [[21. juni]] – [[Sukarno]], indonezijski predsjednik === Juli === * [[4. juli]] – [[Barnett Newman]], američki umjetnik * [[13. juli]] ** [[Roger Edens]], američki kompozitor, filmski producent i glumac ** [[Arthur Miller]], američki pisac === August === === Septembar === * [[1. septembar]] – [[François Mauriac]], francuski književnik * [[8. septembar]] – [[Percy Spencer]], američki izumitelj mikrovalne peći * [[18. septembar]] – [[Jimi Hendrix]], američki rock-muzičar * [[25. septembar]] – [[Erich Maria Remarque]], njemački književnik * [[21. septembar]] – [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac i prvi [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu * [[28. septembar]] – [[Gamal Abdel Naser]], egipatski političar === Oktobar === * [[4. oktobar]] – [[Janis Joplin]], američka pjevačica * [[19. oktobar]] – [[Unica Zürn]], njemačka književnica === Novembar === * [[3. novembar]] – [[Fleming Lynge]], danski pisac * [[9. novembar]] – [[Charles de Gaulle]], francuski general i državnik * [[25. novembar]] – [[Yukio Mishima]], japanski pisac === Decembar === == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Hannes Alfvén]], [[Švedska]] ** [[Louis Néel]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Luis Leloir]], [[Argentina]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Bernard Katz]], [[UK]] ** [[Ulf von Euler]], [[Švedska]] ** [[Julius Axelrod]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Aleksandr Solženjicin]], [[SSSR]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Norman Borlaug]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Paul A. Samuelson]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|1970}} {{Normativna kontrola}} 1s8slxrkyiftkz5sqsdaqmz3s72iogy Natrij 0 6891 3917089 3903535 2026-08-08T18:03:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917089 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Natrij | Simbol = Na | Atomski broj = 11 | Serija = Alkalni metali | Grupa = 1 | Perioda = 3 | Blok = s | Slika = [[Datoteka:Na (Sodium).jpg|180px]] | Boja serije = OrangeRed | Izgled = srebreno bijeli | Zastupljenost = 2,64<ref name="binder" /> | Atomska masa = 22,98976928 | Atomski radijus = 180 | Atomski radijus izračunat = 190 | Kovalentni radijus = 154 | Van der Waalsov radijus = 227 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Neon|Ne]]&#x5D; 3s<sup>1</sup> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 1 | Energija ionizacije_1 = 495,8 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 0,5 | Struktura kristala = kubična prostorno centrirana | Gustoća = 968<ref name="greenwood" /> | Magnetizam = paramagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = 8,5 · 10<sup>−6</sup>)<ref name="crc" /> | Tačka topljenja_K = 370,87 | Tačka topljenja_C = 97,72 | Tačka ključanja_K = 1163 | Tačka ključanja_C = 890<ref name="zhang" /> | Molarni volumen = 23,78 · 10<sup>−6</sup> | Toplota isparavanja = 97,4<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 2,60 | Pritisak pare = 1 | Pritisak pare_K = 554<ref name="crc" /> | Brzina zvuka = 3200 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 1230 | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 21 · 10<sup>6</sup> | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 140 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 1 | Oksidi = Na<sub>2</sub>O | Elektrodni potencijal = −2,713 V (Na<sup>+</sup>+ e<sup>−</sup> → Na) | Elektronegativnost = 0,93 | Oznaka upozorenja ={{Oznake upozorenja|F|C}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|14/15|34}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|(1/2)|5|8|43|45}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Na | Maseni broj = 21 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 22,49 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 3,547 | Tipraspada1ZP = <sup>21</sup>Ne }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Na | Maseni broj = 22 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 2,602 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 2,842 | Tipraspada1ZP = <sup>22</sup>Ne }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Na | Maseni broj = 23 | Rasprostranjenost u prirodi = 100 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Na | Maseni broj = 24 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 14,959 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 5,516 | Tipraspada1ZP = <sup>24</sup>Mg }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Na | Maseni broj = 25 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 59,1 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 3,835 | Tipraspada1ZP = <sup>25</sup>Mg }} |}} '''Natrij''' ({{la|natrium}}) jest [[hemijski element]] koji ima [[hemijski simbol|simbol]] '''Na''' i atomski broj 11. U periodnom sistemu svrstan je u treću periodu i kao alkalni metal u [[alkalni metali|IA]] (glavnu) grupu. Jedini stabilni [[izotop]] mu je <sup>23</sup>Na. Elementarni natrij prvi put je dobio [[Humphry Davy]] 1807. putem [[elektroliza|elektrolize]] istopljenog natrij-hidroksida te mu dao ime ''sodium''. Ovaj naziv i danas se koristi u mnogim jezicima, kao što su engleski i francuski, a njegovi nazivi u romanskim i nekim slavenskim jezicima donekle se razlikuju. U [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]], ime ''natrij'' izvedeno je iz arapskog ناترون ''natrun'', ''natron'', odnosno iz egipatskog ''netjerj''. Pored bosanskog, ovaj naziv raširen je i u germanskim i slavenskim jezicima. U normalnim uvjetima natrij je poput [[vosak|voska]] mehki metal, srebrenastog sjaja i izuzetno reaktivan. Zbog velike reaktivnosti skladišti se u inertnim uvjetima, najčešće u [[parafin]]skom ulju ili petroleumu, a za veće količine koriste se hermetički zatvorene čelične bačve. Natrij spada među deset najčešćih elemenata u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]]. Javlja se u brojnim [[mineral]]ima u stijenama i na [[more|morskom]] dnu. U [[okean]]ima su također rastvorene znatne količine natrija u obliku [[ion]]a. == Historija == U starom Egiptu i [[Antika|antičkim]] vremenima iz slanih jezera dobijala se ''soda'', koju su Egipćani zvali ''netjerj'' (''neter''). Grci su preuzeli ovu riječ kao νίτρον (''nitron''), Rimljani kao ''nitrium'' a Arapi kao ناترون (''natrun'').<ref name="MinAtlas" /> Spojevi natrija, za razliku od elementarnog natrija, poznati su mnogo duže, a neki od njih dobijani su i prerađivani iz morske vode, jezera i izvora [[Prirodni plin|plina]]. Jedan od najvažnijih spojeva natrija je [[natrij-hlorid]] (kuhinjska so), koja se dobija u rudnicima ili isušivanjem morske vode, odnosno slanih podzemnih voda. U historiji, kuhinjska so bila je jedan od najvažnijih trgovačkih artikala, na kojem su mnogi historijski gradovi izgradili svoju vojnu i ekonomsku moć. I danas nazivi brojnih gradova su izvedeni iz riječi ''so'', kao što je [[Tuzla]] (tur. ''tuz'') ili [[Salzburg]] (njem. ''Salz''), te [[Halle (Saale)]], [[Bad Hall]] ili [[Hall in Tirol]] po germanskom nazivu ''Hall''.<ref name="Stifler" /> Osim soli, i brojni drugi prirodni natrijevi spojevi, poput [[natrij-karbonat]]a (''soda'' ili ''natron'') također su korišteni od davnih vremena. [[Datoteka:Natrium.jpg|mini|lijevo|Natrij u parafinskom ulju]] Elementarni natrij prvi je put dobio engleski naučnik [[Humphry Davy]] 1807. [[Elektroliza|elektrolizom]] istopljenog natrij-hidroksida (''žive sode'') korištenjem Voltinog elektrostatičkog stuba kao izvorom struje. Prema izvještaju [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] od 19. novembra 1807, Davy je dobio dva metala: u sodi sadržani natrij, koji je on nazvao ''sodium'', što se i danas koristi za ovaj element u [[Francuski jezik|francuskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], te drugi metal, koji je on nazvao ''potassium'' ([[kalij]]). Godine 1809, njemački fizičar i hemičar [[Ludwig Wilhelm Gilbert]] predložio je nazive ''Natronium'' i ''Kalium''.<ref>Humphry Davy (1809), "Ueber einige neue Erscheinungen chemischer Veränderungen, welche durch die Electricität bewirkt werden; insbesondere über die Zersetzung der feuerbeständigen Alkalien, die Darstellung der neuen Körper, welche ihre Basen ausmachen, und die Natur der Alkalien überhaupt" ("O nekim novim fenomenima hemijskih promjena koje se postižu električnom energijom; posebno o razgradnji alkalija otpornih na plamen [tj. alkalija koje se ne mogu reducirati do svojih osnovnih metala plamenom], pripremi novih supstanci koje čine njihove [metalne] baze i prirodi alkalija općenito"), ''Anali fizike'', '''31''' (2): 113–175; [https://books.google.com/books?id=vyswAAAAYAAJ&pg=PA157 vidi fusnotu na str. 157.] {{Webarchive|url= https://web.archive.org/web/20161207085127/https://books.google.com/books?id=vyswAAAAYAAJ&pg=PA157 |date= 7. 12. 2016}} Od str. 157: ''"In unserer deutschen Nomenclatur würde ich die Namen ''Kalium'' und ''Natronium'' vorschlagen, wenn man nicht lieber bei den von Herrn Erman gebrauchten und von mehreren angenommenen Benennungen ''Kali-Metalloid'' and ''Natron-Metalloid'', bis zur völligen Aufklärung der chemischen Natur dieser räthzelhaften Körper bleiben will. Oder vielleicht findet man es noch zweckmässiger fürs Erste zwei Klassen zu machen, ''Metalle'' und ''Metalloide'', und in die letztere ''Kalium'' und ''Natronium'' zu setzen. — Gilbert."'' ("U našoj njemačkoj nomenklaturi predložio bih nazive 'Kalium' i 'Natronium', ako se ne bi radije nastavilo s nazivima 'Kali-metaloid' i 'Natron-metaloid' koje koristi g. Erman, a koje prihvataju mnogi [ljudi], sve dok se potpuno ne razjasni hemijska priroda ovih zagonetnih supstanci. Ili se možda smatra još preporučljivijim za sada stvoriti dvije klase, 'metali' i 'metaloidi', a 'Kalium' i 'Natronium' smjestiti u ovu drugu.")</ref> Hemijski simbol za natrij prvi je objavio [[Jacob Berzelius|Berzelius]] 1814. u svom sistemu atomskih simbola<ref>J. Jacob Berzelius, ''Försök, att, genom användandet af den electrokemiska theorien och de kemiska proportionerna, grundlägga ett rent vettenskapligt system för mineralogien'' [''Pokušaj, korištenjem elektrohemijske teorije i hemijskih proporcija, da se pronađe čisti naučni sistem za mineralogiju''] (A. Gadelius, Stockholm, 1814), [https://archive.org/stream/bub_gb_Uw0-AAAAcAAJ#page/n91/mode/2up str. 87.]</ref><ref>{{cite web |url= http://elements.vanderkrogt.net/element.php?sym=Na |title=Elementymology & Elements Multidict |first= Peter |last= Van der Krogt |access-date= 8. 6. 2007 |archive-date= 23. 2. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100123001459/http://elements.vanderkrogt.net/element.php?sym=Na |url-status=live}}</ref> i skraćenica je novolatinskog naziva elementa ''natrium'', koji se odnosi na egipatski ''natron'',<ref name="newton">{{cite book |last=Newton |first= David E. |editor-last= Baker |editor-first= Lawrence W. |title= Chemical Elements |date=1999 |isbn=978-0-7876-2847-5 |oclc=39778687 |url= https://archive.org/details/chemicalelements00newt_0 |publisher= U·X·L}}</ref> prirodnu mineralnu so koja se uglavnom sastoji od hidratiziranog natrij-karbonata. == Osobine == === Fizičke === [[Datoteka:Cubic-body-centered.png|thumb|desno|Kristalna struktura natrija, ''a''&nbsp;=&nbsp;429&nbsp;pm<ref name="Schubert" />]] Natrij je srebrenasto bijeli, mehki i lahki metal. U mnogim fizičkim osobinama, natrij stoji između [[litij]]a i [[kalij]]a. Tako naprimjer, tačka topljenja natrij iznosi 97,82&nbsp;°C, što je između litijeve (180,54&nbsp;°C) i kalijeve (63,6&nbsp;°C).<ref name="HoWi" /> Slično je i kod tačke ključanja i specifičnog toplotnog kapaciteta. Sa gustoćom od 0,968&nbsp;g&nbsp;·&nbsp;cm<sup>−3</sup><ref name="HoWi" /> natrij spada u elemente sa najmanjom [[specifična težina|specifičnom težinom]]. Među elementima koji su u čvrstom stanju na sobnoj temperaturi, samo još litij i kalij imaju manju gustoću. Na Mohsovoj skali tvrdoće, natrij ima vrijednost od 0,5<ref name="webelements" />, odnosno tako mehak da se može rezati [[nož]]em. Natrij se, kao i drugi alkalni metali, kristalizira u kubičnom kristalnom sistemu u kubičnoj prostornoj centriranoj rešetki sa prostornom grupom <math>Im\bar3m</math> i dvije formulske jedinice po jednoj elementarnoj ćeliji. Ispod temperature od 51&nbsp;K on prelazi u heksagonalnu gustu kuglastu strukturu sa parametrom rešetke od ''a''&nbsp;=&nbsp;376&nbsp;pm i ''c''&nbsp;=&nbsp;615&nbsp;pm über.<ref name="Schubert" /> Natrijeva para se sastoji iz pojedinih atoma metala, ali i dimera u obliku Na<sub>2</sub>. Na tački ključanja oko 16%<ref name="HoWi" /> atoma se nalazi u obliku dimera. Para natrija je žute boje, a gledajući kroz nju nazire se i ljubičasta boja. S kalijem gradi tečne smjese na sobnoj temperaturi u raznim opsezima koncentracija. Fazni dijagram pri 7&nbsp;°C pokazuje peritektične otopljene spojeve Na<sub>2</sub>K i eutektičnu tačku na −12,6&nbsp;°C sa sadržinom kalija od 77% po masenom udjelu.<ref name="rossen" /><br> [[Datoteka:Phase diagram potassium sodium s l.svg|lijevo|350px]] === Hemijske === Kao i drugi alkalni metali, natrij je veoma neplemenit element ([[elektrodni potencijal]]: −2,71&nbsp;V<ref name="HoWi" />) i vrlo lahko reagira s brojnim drugim elementima, a jednim dijelom i sa spojevima. Reagira najlakše sa nemetalima, poput [[hlor]]a i [[sumpor]]a, vrlo burno, dajući ponekad i intenzivno žuti plamen. Kod posebno burne reakcije sa kisikom javlja se jedna posebnost. Natrij i kisik međusobno ne reagiraju bez prisustva vode na sobnoj temperaturi čak i pri zagrijavanju. U atmosferi bez prisustva vode ali uz prisustvo kisika, natrij se čak može i topiti, bez da reagira sa kisikom. Međutim, ako pri tome dođe u kontakt sa vlagom, vrlo lahko se zapali te nastaje [[natrij-peroksid]].<ref name="HoWi" /> :<math>\mathrm{2 \ Na + O_2 \rightarrow Na_2O_2 }</math> : <small>reakcija natrija i kisika</small> Sa vodom natrij reagira tako što iz vode istiskuje [[vodik]] te gradi [[natrij-hidroksid]]. U [[alkohol]]ima natrij gradi natrij alkoholate a iz njih također istiskuje vodik. Zbog velike reakcijske toplote, natrij u reakcijama se često topi. Ako se u reakciji pojavi natrij koji je u prahu, tako da se poveća reaktivna površina natrija, može doći i do eksplozije, a vodonik se može zapaliti. Ukoliko natrij dođe u kontakt sa spojevima koji u sebi sadrže [[hlor]], kao što su [[Metilen-hlorid|dihlormetan]], [[hloroform]] i [[tetrahlormetan]], dolazi do stvaranja natrij-hlorida u brzoj i egzotermnoj reakciji. :<math>\mathrm{2 \ Na + 2 \ H_2O \rightarrow 2 \ NaOH + H_2}</math> : <small>reakcija natrija i vode</small> [[Datoteka:Natriumelektrid.jpg|thumb|desno|Natrij rastvoren u tečnom [[amonijak]]u]] Natrij se otapa u tečnom amonijaku daje plavu boju. Boja se javlja zbog oslobođenih [[elektron]]a, koje natrij otpušta u rastvoru. Na taj način, takav rastvor provodi električnu struju i blago je paramagnetičan. === Izotopi === Poznato je ukupno 15 izotopa i dva nuklearna izomera natrija počev od <sup>18</sup>Na do <sup>33</sup>Na.<ref name="nubase" /> Međutim, od njih samo jedan izotop <sup>23</sup>Na se može naći u prirodi. Stoga je natrij jedan od 22 hemijska elementa koji imaju samo jedan stabilan izotop. Izotop sa najdužim vremenom poluraspada je <sup>22</sup>Na čije vrijeme poluraspada iznosi 2,602 godina<ref name="nubase" /> a raspada se putem beta raspada i prelazi u <sup>22</sup>Ne i <sup>24</sup>Na koji se koristi u nuklearnoj medicini kao ''tracer''. Svi drugi izotopi i [[nuklearni izomer]]i imaju vrlo kratka vremena poluraspada u intervalima od nekoliko sekundi ili milisekundi. == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Halit-Kristalle.jpg|200px|lijevo|thumb|Mineral halit]] U poznatom svemiru, natrij je 14. po zastupljenosti hemijski element,<ref name="cameron" /> što se približno može uporediti sa rasprostranjenošću [[kalcij]]a i [[nikl]]a. U emitiranim [[svjetlost|svjetlosnim]] linijama mnogih svemirskih tijela, među njima i Sunca, moguće je detektirati i žute D-linije natrija. Na Zemlji, natrij je sadržan u Zemljinoj kori u približnom udjelu od 2,36%,<ref name="Haufigkeit" /> što ga stavlja na šesto mjesto najrasprostranjenijih elemenata na Zemlji. Međutim, zbog svoje velike reaktivnosti, ne pojavljuje se u elementarnom stanju. Među brojnim spojevima najviše su zastupljene soli natrija. Jedan od najvećih izvora natrijevih soli je morska voda. Jedan litar morske vode prosječno sadrži 11 grama [[ion]]a natrija.<ref name="HoWi" /> Česti minerali natrija su [[albit]], poznat i kao natronski [[feldspat]] sa formulom NaAlSi<sub>3</sub>O<sub>8</sub> i [[oligoklas]] (Na,Ca)Al(Si,Al)<sub>3</sub>O<sub>8</sub>. Pored ovih minerala koji su sastavni dijelovi stijena iz grupe feldspata, natrij se također nalazi i u obliku velikih naslaga soli, naročito obične kuhinjske soli. Postoje ogromne zalihe [[natrij-hlorid]]a (minerala halita, poznatog i kao kamena so). Pored nje, so se dobija i isušivanjem morske vode. One predstavljaju najvažniji izvor natrija i njegovih ostalih spojeva. Najpoznatiji rudnik kamene soli u Bosni i Hercegovini nalazi se u Tuzli, a duž obale Jadranskog mora nalaze se brojne solane. Kamene soli ima i u Njemačkoj, gdje su poznati rudnici u gradovima [[Salzgitter]], [[Bad Reichenhall]], [[Stade]] i [[Bad Friedrichshall]]. U obliku [[mineral]]a nalazi se i u obliku alumosilikata NaAlSi<sub>3</sub>O<sub>8</sub>, čileanske šalitre (NaNO<sub>3</sub>), [[halit]]a (NaCl) i [[kriolit]]a Na<sub>3</sub>AlF<sub>6</sub>. Pored natrij-hlorida, u prirodi se mogu naći i druge soli natrija. Tako naprimjer jedan od rijetkih prirodnih natrijevih minerala je i [[natrij-nitrat]] ili natronska salitra (Čileanska salitra) NaNO<sub>3</sub>. Zbog svoje dobre rastvorljivosti u vodi ona se može naći samo u posebno suhim područjima, kao što je pustinja [[Atacama]] u [[Čile]]u. Prije nego što je otkriven Haber-Boschov proces, čileanska salitra je bila osnovna sirovina za proizvodnju vještačkih đubriva i [[eksploziv]]a. Natrij karbonat Na<sub>2</sub>CO<sub>3</sub> se također može naći u velikim količinama u mnogim prirodnim materijalima. Najpoznatiji takav mineral je soda Na<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>&nbsp;·&nbsp;10&nbsp;H<sub>2</sub>O. Ona se kopa u industrijskim količinama a najvećim dijelom se koristi u proizvodnji [[staklo|stakla]]. Osim ovih, postoje brojni drugi minerali natrija. Jedan od poznatijih je [[kriolit]] (Na<sub>3</sub><nowiki>[AlF</nowiki><sub>6</sub><nowiki>]</nowiki>), koji u istopljenom stanju služi, između ostalog, kao otapalo za aluminij oksid u procesu proizvodnje [[aluminij]]a. Danas je poznato samo jedno mjesto gdje se u prirodi može naći kriolit na [[Grenland]]u, tako da se kriolit uglavnom pravi vještački. == Dobijanje == [[Datoteka:MaraisSalant.JPG|thumb|lijevo|Bazeni za isparavanje morske vode gdje se dobija morska so]] Natrij se uglavnom dobija iz natrij hlorida, koji se dobija iz dva glavna izvora: [[rudnik]]a kamene soli i isušivanjem rastvora koji sadrže so, kao što je morska voda. Samo jedan mali dio natrij hlorida se pretvara u elementarni natrij, dok se najveći dio koristi u ishrani kao [[So|kuhinjska so]] ili za proizvodnju drugih spojeva natrija. U tehničkom smislu, proizvodnja natrija se zasniva na procesu elektrolize suhog natrij hlorida u takozvanoj Downsovoj ćeliji (koju je 1924. godine patentirao [[James C. Downs]]). Za snižavanje tačke topljenja primjenjuje se eutektična smjesa soli sastavljena iz 60% [[kalcij hlorid]]a i 40% natrij hlorida, koja se topi na 580&nbsp;°C. U ovu smjesu ponekad se dodaje i [[barij hlorid]]. Pri elektrolizi primjenjuje se napon od oko 7 [[volt]]i.<ref name="HoWi" /> Za proizvodnju jednog kilograma natrija tokom elektrolize potroši se prosječno oko 10&nbsp;kWh električne energije, a u ukupnom procesu proizvodnje oko 12&nbsp;kWh.<ref name="bilder" /> <div align=left>:<math>\mathrm{2\ Na_{}^+ + 2 \ e^- \rightarrow 2 \ Na^0}</math> : <small>Dobijanje natrija na katodi</small></div> <div align=left>:<math>\mathrm{2 \ Cl^- \rightarrow Cl_2 + 2 \ e^-}</math> : <small>Dobijanje hlora na anodi</small></div> <div align=left>:<math>\mathrm{2 \ Na^+ + 2 \ Cl^- \rightarrow 2 \ Na + Cl_2}</math> : <small>ukupna reakcija</small></div> Cilindrična elektrolitična ćelija se sastoji iz jedne centralne anode sastavljene od [[grafit]]a i okolnog katodnog prstena napravljenog od [[željezo|željeza]]. Iznad ćelije je zvono, u kojem se skuplja hlor i odvodi van. Natrij se sakuplja iznad katode i preko ohlađene cijevi izlazi izvan ćelije. U ovom procesu se dobija i kristalizirani [[kalcij]] i vraća se nazad u otopinu. Elektroliza natrij hlorida je zamijenila raniji Castnerov proces. U tom procesu se natrij dobijao putem elektrolize iz [[natrij-hidroksid]]a. Iako je ovaj proces imao određene prednosti zbog niske tačke topljenja natrij hidroksida (318&nbsp;°C), međutim trošilo se mnogo više električne energije. Od uvođenja hlor-alkalne elektrolize cijena natrija je drastično opala. Pri tom je natrij postao najskuplji lahki metal uopće. Njegova cijena uveliko zavisi od troškova električne energije i cijena hlora koji nastaje u tom procesu. == Upotreba == [[Datoteka:NaHD.JPG|thumb|lijevo|Javna rasvjeta sa visokonaponskim svjetljikama sa natrijevim parama, lahko se prepoznaje po tipičnom narandžasto-žutom svjetlu.]] U svijetu se svakodnevno proizvedu ogromne količine natrij-hlorida i drugih spojeva natrija poput [[natrij-karbonat]]a. Od toga se vrlo mali dio preradi u elementarni natrij. Najveći dio se direktno potroši ili se prerađuje u druge spojeve. Natrij je najviše upotrebljavani alkalni metal. On se koristi u različite tehničke i eksperimentalne svrhe. Iz jednog dijela natrija dobijaju se brojni drugi spojevi, između ostalih, sredstva za izbjeljivanje u koja se dodaje natrij-peroksid i jaka baza [[natrij-amid]]. Ovi spojevi se ne mogu naći u prirodi a također se ne mogu dobiti direktno iz natrij-hlorida. Iz natrija se dobijaju i [[natrij-cijanid]] i [[natrij-hidrid]]. Pošto natrij utiče na proces stvrdnjavanja, može se koristiti i kao dodatak aluminijsko-silicijskim [[legura]]ma (proces oplemenjivanja po [[Aladar Pacz]]u). === Katalizator === Natrij [[katalizator|katalizira]] [[polimerizacija|polimerizaciju]] 1,3-butadiena i [[izopren]]a. Zbog toga se on primjenjuje u proizvodnji vještačkog [[Guma|kaučuka]].<ref name="ziegler" /> Vještački materijal koji je dobijen sa natrijem kao katalizatorom, a koji se naziva ''buna'', bio je prva vještačka [[guma]] na svijetu. Od 1937. godine takav materijal se proizvodio u takozvanim ''tvornicama bune'' (nazvanim tako po spoju 1,3-butadien i natriju) u gradiću Schkopau blizu [[Leipzig]]a.<ref name="deuchem" /> === Rashladno sredstvo === Pošto natrij ima [[toplotna provodljivost|toplotnu provodljivost]] od 140&nbsp;W/m·K, što je daleko iznad [[čelik]]a (15 do 58&nbsp;W/m·K), te ima dobre osobine prenosa toplote kao i nisko talište a istovremeno i veliku temperaturni raspon u kojem je tečan, koristi se kao rashladno sredstvo za hlađenje ispusnih [[ventil]]a u motorima sa sagorijevanjem gdje je su veliki termički zahtjevi. Pri tome se ventilski ispusti izvode šuplji da bi se napunili natrijem. Pri upotrebi, natrij se topi te se neprestano premješta između vruće i hladne strane. Time se odvodi toplota koja nastaje na crveno užarenim dijelovima ventila. Također se i brzi oplodni reaktori hlade istopljenim natrijem. U takvim reaktorima se brzi neutroni nastali pri razbijanju jezgre atoma ne smiju usporavati između gorivih šipki kao što je to slučaj kod drugih tipova reaktora. Pri tome se ne smije koristiti voda za hlađenje, koja služi kao sredstvo za usporavanje (moderator). Zatim se toplota dalje prenosi preko sekundarnog kruga natrija dalje za stvaranje pare koja pokreće turbine.<ref name="volkmer" /> === Svjetiljke === Svjetiljke sa natrijevim parama koriste karakterističnu žutu [[svjetlost]], koju isijavaju pare natrija pri električnom pražnjenju. Često se koriste za javnu rasvjetu zbog dobre iskoristivosti električne energije. === Redukcijsko sredstvo === Neki metali, poput [[titanij]]a, [[tantal]]a i [[uranij]]a se ne mogu dobiti putem reakcije redukcije sa [[ugljik]]om, pošto se tim reakcijama dobijaju veoma stabilni karbidi koje je teško odvojiti. Pored nekih elemenata koji se upotrebljavaju u tu svrhu, naročito aluminija i [[magnezij]]a, vrlo često se kao redukcijsko sredstvo koristi i natrij. Osim navedenih, natrij se koristi i za proizvodnju [[kalij]]a. Pošto je kalij vrlo neplemenit element, on se ne može dobiti putem redukcije sa ugljikom. Teoretska mogućnost je njegova proizvodnja putem elektrolize, ali u tehničkom smislu taj proces nije moguć zbog dobre rastvorljivosti kalija u otopljenom [[kalij-hlorid]]u. Natrij ima vrlo važnu ulogu kao redukcijsko sredstvo u organskim sintezama. Dugo vremena najznačajnija tehnička upotreba natrija bila je proizvodnja [[tetraetil olovo|tetraetil olova]] iz [[hlor etan]]a. On je bio vrlo važno sredstvo koje je služilo u benzinskim motorima za sprječavanje udara u motoru (kao antidetonator). Međutim iz ekoloških razloga, proizvodnja tetraetil olova je znatno smanjena a negdje i zabranjena. Time je i potrošnja natrija također smanjena. Natrij se koristi i u drugim sličnim reakcijama kao naprimjer u Birchevoj redukciji i pinakol kuplovanju.<ref name="bruckner" /> Međutim, ove reakcije su značajne samo u laboratorijske svrhe. === Sredstvo za sušenje === Pošto natrij reagira sa vodom čak i u tragovima, svježe presovana žica od natrija se može koristiti kao sredstvo za sušenje organskih otapala poput [[dietil-eter]]a ili [[Toluen|toluola]]. Ova metoda nije moguća za otapala koja sadrže halogene elemente kao što su [[hloroform]] i [[metilen-hlorid]], jer sa njima natrij reagira veoma burno. Legure natrija i kalija na sobnoj temperaturi su u tečnom stanju. One služe za prenos toplote kao i za dehalogeniziranje u organskim sintezama. Na-K je zgodna i za sušenje već dobro osušenih otapala, da bi se dobila posebno dehidrirana otapala. == Spojevi == {{Glavni|Spojevi natrija}} Spojevi natrija je od ogromnog komercijalnog značaja, djelimično su osnova industrije [[staklo|stakla]], [[papir]]a, [[sapun]]a i [[tekstil]]a.<ref name="Ullmann" /> Među najznačajnije spojeve natrija ubrajaju se natrij hlorid (obična, kuhinjska so) (NaCl), [[natrij-karbonat]] (Na<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>), natrij bikarbonat (soda bikarbona, NaHCO<sub>3</sub>), [[natrij-hidroksid]] (kaustična soda, NaOH), [[natrij-nitrat]] (NaNO<sub>3</sub>), di- i trinatrij fosfati, [[natrij-tiosulfat]] (Na<sub>2</sub>S<sub>2</sub>O<sub>3</sub>·5H<sub>2</sub>O) i [[boraks]] (Na<sub>2</sub>B<sub>4</sub>O<sub>7</sub>·10H<sub>2</sub>O)<ref name="Holl"/> U svojim spojevima, natrij je obično u ionskoj vezi vezan sa vodom i anionima, i smatra se kao jaka Lewisova kiselina.<ref name="cowan" /> [[Datoteka:Sodium stearate v2.svg|thumb|desno|280px|Dvije ekvivalentne slike hemijske strukture natrij stearata, tipičnog sapuna]] Većina sapuna su soli natrija masnih kiselina. Natrijevi sapuni su tvrđi od kalijevih i imaju višu tačku topljenja.<ref name="Holl" /> Natrij hlorid se često koristi i za odleđivanje asfaltnih površina i kao dodatak za zaštitu prehrambenih namirnica od propadanja. Natrij bikarbonat se najčešće koristi za kuhanje. Zajedno sa kalijem, mnogim važnim lijekovima se dodaje natrij za poboljšanje njihove biološke dostupnosti (biodostupnost), mada je u tom pogledu mnogo bolji kalijev ion, natrij se često bira zbog svoje niže cijene koštanja i manje atomske težine.<ref name="remington" /> [[Natrij hidrid]] se koristi kao baza za mnoge reakcije (kao što je aldol reakcija) u organskoj hemiji i kao redukcijsko sredstvo u neorganskoj hemiji.<ref name="wiberg" /> Do danas je ukupno poznato pet oksida natrija. To su natrij oksid Na<sub>2</sub>O, [[natrij-peroksid]] NaO<sub>2</sub>, [[dinatrij-trioksid]] Na<sub>2</sub>O<sub>3</sub>, [[natrij-hiperoksid]] NaO<sub>2</sub> i [[natrij-trioksid]] NaO<sub>3</sub>. Natrij oksid je sastojak u mnogim vrstama stakla, a nastaje u izradi stakla iz natrij karbonata. Nastaje pri sagorijevanju natrija na samo određenim temperaturama (150–200&nbsp;°C<ref name="HoWi" />) i stehiometrijski dodanim količinama natrija i kisika. U suprotnom, natrij sagorijeva do natrij peroksida. On je jako oksidacijsko sredstvo i u tehničkom smislu najznačajniji oksid natrija. Koristi se kao sredstvo za izbjeljivanje tekstila i papira kao i izvor kisika za ronjenje i u [[podmornica]]ma. Ostali oksidi natrija su dosta nestabilni i vrlo brzo se raspadaju. [[Natrij-hidroksid]] (NaOH) je za industriju jedna od najvažnijih baza. Vodeni rastvor natrij hidroksida se naziva natronska lužina. Između ostalog, ona se koristi za pravljenje sapuna i boja kao i za preradu [[boksit]]a u proizvodnji [[aluminij]]a. Druga jedinjenja natrija su: * [[Natrij-cijanid]] * [[Natrij-fluoroacetat]] * [[Natrij-oksalat]] * [[Natrij-perkarbonat]] * [[Natrij-stearat]] === Organonatrijski spojevi === [[Datoteka:Monensin2.png|260 px|thumb|desno|Struktura natrijevog kompleksa (ion Na<sup>+</sup>, prikazan žuto) i antibiotik [[monensin]]-A.]] Dobijeni su mnogi organonatrijski spojevi. Zbog velike polarnosti C-Na veza, oni se ponašaju kao izvor karbaniona (soli sa organskim anionima). Neki od poznatijih derivata uključuju [[natrij-ciklopentadienid]] (NaC<sub>5</sub>H<sub>5</sub>) i [[tritil-natrij]] ((C<sub>6</sub>H<sub>5</sub>)<sub>3</sub>CNa).<ref name="renfrow" /> == Biološki značaj == {{Glavni|Biološka uloga natrija}} [[Datoteka:Scheme sodium-potassium pump-bs.svg|mini|desno|400px|Djelovanje [[Natrij-kalij pumpa|natrij-kalij pumpe]] je primjer primarnog aktivnog trasporta. Dva nosača proteina lijevo koriste ATP za prijenos natrija izvan ćelije protiv koncentracije gradijenta. Proteini desno koriste sekundarni aktivni transport za prijenos kalija u ćeliju.]] Natrij je jedan od elemenata koji su neophodni (esencijalni) za sve životinjske [[Organizam (biologija)|organizme]]. U njima je natrij, zajedno sa hlorom devet najčešći element, i pored kalcija i kalija, predstavlja treći po zastupljenosti neorganski ion. Time se on fiziološki ubraja u makroelemente. U živim organizmima, natrij se javlja u obliku Na<sup>+</sup> [[ion]]a. U ljudskom tijelu, ako se uzme prosječna masa tijela od oko 70&nbsp;kg, ima oko 100 g natrija u vidu Na<sup>+</sup> iona.<ref name="Kaim" /> Od toga dvije trećine otpada na NaCl a jedna trećina na NaHCO<sub>3</sub>. Pošto on u ljudskom tijelu čini oko 90% vanćelijskih [[elektrolit]]a, koncentracija natrija određuje zapreminu međućelijskih i krvnih sudova te zapreminu međućelijskih tekućina.<ref name="deetjen" /> [[Datoteka:Synapse (bs).svg|thumb|desno|250px|Sinapsa (dolje je postsinaptički dio)]] Preporučene minimalne količine natrija za čovjekov organizam, po preporukama njemačkog udruženja za ishranu, iznose oko 550&nbsp;mg/dnevno za odraslu osobu.<ref name="dgev" /> Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti navodi da je čovjeku neophodno samo 350&nbsp;mg natrija dnevno.<ref name="nacl2" /> Druge slične organizacije daju i preporuke za najveću količinu natrija. Tako naprimjer [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) daje preporuku da najviši dnevni unos natrija u ljudski organizam ne treba da premaši 2 grama,<ref name="who2" /> dok Američko udruženje za srce (AHA) taj iznos ograničava na maksimalno 1,5 grama dnevno.<ref name="aha15" /> Međutim, stvarni dnevni unos natrija iznosi daleko iznad ovih preporučenih vrijednosti. Uzrok tome je relativno veliki dnevni unos kuhinjske soli (2,5 g soli u sebi sadrži oko 1 g natrija). Prema istraživanja instituta Max Rubner, muškarci prosječno dnevno unesu u organizam oko 3,2 grama natrija, dok je kod [[žena]] prosjek oko 2,4 grama dnevno.<ref name="rubner" /> Pretpostavlja se da unos natrija često prelazi ove vrijednosti, jer su ova istraživanja bazirana na intervjuima sa ispitivanim osobama. U drugim studijama WHO, prosječno izlučivanje natrija putem [[Mokraća|urina]] kod muškaraca u [[Njemačka|Njemačkoj]] iznosilo je 4,1 do 4,5 grama dnevno, a 2,7 do 3,5 grama kod žena.<ref name="elliott" /> U organizmima ioni natrija Na<sup>+</sup> nisu ravnomjerno raspoređeni. Kao i kod drugih iona, njihova koncentracija unutar i izvan [[Ćelija (biologija)|ćelije]] su dosta različite. Ove koncentracije iona Na<sup>+</sup> i iona hlora Cl<sup>−</sup> (uglavnom izvan ćelije), kalija K<sup>+</sup> kao i organskih aniona (uglavnom unutar ćelije) značajno određuju uslove potencijala membrane živih ćelija. Ovaj potencijal membrane i ionski gradijenti su od životnog značaja za većinu ćelija. Pošto malehni anorganski ioni neprestano odlaze u okolna područja zbog razlika u koncentracijama, istovremeno se odvija drugi aktivni proces u obrnutom smjeru. Najvažniju ulogu pri tome igra takozvana [[natrij-kalij pumpa]] koja neprestano povratno djeluje trošeći energiju Na<sup>+</sup>- i K<sup>+</sup> iona.<ref name="Müller-Esterl" /> Na<sup>+</sup> ioni igraju važnu ulogu pri stvaranju i provođenju podražaja u nervnim ćelijama (i mišićnim vlaknima). Na post[[sinapsa]]ma nervnih ćelija (i na neuromuskularnim završecima mišića) nalaze se posebni receptori, koji se otvaraju nakon aktiviranja od strane prenosnih materija ([[neurotransmiter]]a) a koje otpušta prethodna nervna ćelija koja je nadražena, te tako postaju propusni za ione natrija. Stvara se ''struja natrija'' koja lokalno mijenja osnovno stanje stabilnih potencijala membrane ćelije. Unutrašnost postaje manje negativna u odnosu na vanjski dio, što se naziva depolarizacija. Ako je ova depolarizacija na svom putu do aksona dovoljna jaka, dolazi do otvaranja druge vrste natrijevog kanala. Tada se radi o natrijevim kanalima aksona koji su zavisni od napona, a koji lokalnu depolarizaciju, zajedno sa drugim ionskim kanalima, provode dalje u određenom ritmu otvaranja i zatvaranja. Na [[akson]]ima nervnih ćelija nastaje trajni naponski talas, takozvani akcijski potencijal. Kod vraćanja na osnovno stanje, glavnu i osnovnu ulogu ponovno ima natrij-kalij pumpa.<ref name="Müller-Esterl" /> === U biljkama === Za razliku od čovjeka, natrij u biljkama igra manje važnu ulogu. Dok je [[kalij]] esencijalan za sve biljke i većinu mikroorganizama, natrij je potreban za život i rast samo nekih C4- i CAM-biljaka, dok ga po pravilu C3 biljke ne trebaju. Prema određenom staništu, ipak su se razvile nezavisne biljke koje profitiraju od uzimanja natrija iz zemljišta. Takve biljke, nazvane [[halofiti]], naročito dobro rastu u obalnim područjima i područjima gdje u zemljištu postoji visoka koncentracija natrija. Halofiti kao što su [[kupus]], [[šećerna repa]] i mnoge C4 trave dobro podnose so, tako da mogu transportirati natrij iz centralnog cilindra u [[vakuola|vakuole]] ćelija lišća, gdje on kao ion [[osmoza|osmotski]] djeluje za povećanje turgora (pritiska u ćeliji) te na taj način umjesto kalija pozitivno utječe na izduženje ćelija i rast površine lista. Na taj način natrij jednim dijelom zamjenjuje kalij, a drugim djeluje na dodatni rast. Međutim, one biljke koje nisu u stanju transportirati natrij iz centralnog cilindra u ćelije lista, akumuliraju ga u ksilemski parenhim. Takve biljke nazivaju se natrofobi, gdje, između ostalih, spadaju [[kukuruz]] i niske sorte [[grah]]a. == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. Greenwood; A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|page=97|isbn=3-527-26169-9}}</ref> <ref name="crc">{{Cite book|editor=David R. Lide|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|edition=84|publisher=CRC Press|location=Boca Raton, Florida|year=2003|isbn=978-1-4200-7483-3}}</ref> <ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: ''Journal of Chemical & Engineering Data''. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="MinAtlas">[http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/Natrium Mineralienatlas: ''Natrium'']</ref> <ref name="Stifler">David Stifter: ''[http://www.landesmuseum.at/eisenzeiten/eisenzeiten%20I%20pdfs/Stifter.pdf Hallstatt – In eisenzeitlicher Tradition?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140221031651/http://www.landesmuseum.at/eisenzeiten/eisenzeiten%20I%20pdfs/Stifter.pdf |date=21. 2. 2014 }} (PDF;)''. u: ''Interpretierte Eisenzeiten. Fallstudien, Methoden, Theorie. Tagungsbeiträge der 1.&nbsp;Linzer Gespräche zur interpretativen Eisenzeitarchäologie''. Hrsg. Raimund Karl, Jutta Leskovar (= Studien zur Kulturgeschichte von Oberösterreich&nbsp;18), Linz: Oberösterreichisches Landesmuseum&nbsp;2005, str.&nbsp;229–240.</ref> <ref name="Schubert">K. Schubert: ''Ein Modell für die Kristallstrukturen der chemischen Elemente.'' u: ''Acta Crystallographica'', 1974, B30, str.&nbsp;193–204; {{doi|10.1107/S0567740874002469}}</ref> <ref name="HoWi">{{Cite book|author=Holleman-Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|edition=102|location=Berlin|year=2007|isbn=978-3-11-017770-1}}</ref> <ref name="webelements">{{Cite web |url=http://www.webelements.com/sodium/physics.html |title=natrij na webelements.com, fizičke osobine |access-date=9. 2. 2014 |archive-date=25. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171125072708/https://www.webelements.com/sodium/physics.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="rossen">van Rossen, G.L.C.M.; van Bleiswijk, H.: ''Über das Zustandsdiagramm der Kalium-Natriumlegierungen.'' u: ''Z. Anorg. Chem.'', 1912, 74, str.&nbsp;152–156; {{doi|10.1002/zaac.19120740115}}.</ref> <ref name="nubase">G. Audi, O. Bersillon, J. Blachot, A. H. Wapstra: ''[http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf The Nubase evaluation of nuclear and decay properties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080923135135/http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf |date=23. 9. 2008 }} (PDF)''</ref> <ref name="cameron">A. G. W. Cameron: ''Abundances of the elements in the solar system.'' u: ''Space Science Reviews'', 1970, 15, str.&nbsp;121–146; {{doi|10.1007/BF00172440}}</ref> <ref name="Haufigkeit">K. H. Wedepohl: ''The composition of the continental crust.'' u: ''Geochimica et Cosmochimica Acta'', 1995, 59, 7, str.&nbsp;1217–1232; {{doi|10.1016/0016-7037(95)00038-2}}</ref> <ref name="bilder">[http://bilder.buecher.de/zusatz/15/15152/15152128_lese_1.pdf Zusammenfassung über Alkalimetalle von wiley-vch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304084447/http://bilder.buecher.de/zusatz/15/15152/15152128_lese_1.pdf |date=4. 3. 2016 }} (PDF)</ref> <ref name="ziegler">{{Cite journal|author=K. Ziegler, F. Bersch; H. Wollthan|title=Untersuchungen über alkaliorganische Verbindungen. XI. Der Mechanismus der Polymerisation ungesättigter Kohlenwasserstoffe durch Alkalimetalle und Alkalialkyle|journal=Justus Liebigs Annalen der Chemie|year=1934|volume=511|issue=1|pages=13–44|doi=10.1002/jlac.19345110103}}</ref> <ref name="deuchem">{{Cite web |url=http://www.deutsches-chemie-museum.de/index.php?id=37 |title=Deutsches Chemie-Museum Merseburg, Geschichte der Busa-Werke Schkopau |access-date=10. 2. 2014 |archive-date=29. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170429103700/http://www.deutsches-chemie-museum.de/index.php?id=37 |url-status=dead }}</ref> <ref name="volkmer">{{Cite book|author=M. Volkmer|title=Basiswissen Kernenergie|publisher=Hamburgische Elektricitäts-Werke-AG|year=1996|pages=52–53|isbn=3-925986-09-X}}</ref> <ref name="bruckner">{{Cite book|author=R. Brückner|title=Reaktionsmechanismen|publisher=Spektrum Akad. Verlag|edition=3|year=2004|isbn=3-8274-1579-9}}</ref> <ref name="renfrow">Renfrow, Jr., W. B.; Hauser, C. R. (1943): '' "[http://www.orgsyn.org/demo.aspx?prep=CV2P0607 Triphenylmethylsodium]". Org. Synth.; Coll. vol. 2, str. 607 {{doi|10.15227/orgsyn.019.0083}}</ref> <ref name="Kaim">{{Cite book|author=W. Kaim, B. Schwederski|title=Bioanorganische Chemie|edition=4|publisher=Teubner|location=Wiesbaden|year=2005|isbn=3-519-33505-0}}</ref> .<ref name="Ullmann">Alfred Klemm, Gabriele Hartmann, Ludwig Lange, "Sodium and Sodium Alloys" u ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry'' 2005, Wiley-VCH, Weinheim. {{doi|10.1002/14356007.a24_277}}</ref> <ref name="Holl">{{cite book|publisher=Walter de Gruyter|year=1985|edition=91–100|pages=[https://archive.org/details/lehrbuchderanorg0000afho/page/931 931]–943|isbn=3-11-007511-3|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|url=https://archive.org/details/lehrbuchderanorg0000afho|author=Holleman Arnold F. ''et al.''|language=de|chapter=Natrium}}</ref> <ref name="cowan">{{cite book|author=Cowan James A.|title=Inorganic Biochemistry: An Introduction|url=https://archive.org/details/inorganicbiochem0000cowa|year=1997|publisher=Wiley-VCH|isbn=978-0-471-18895-7|page=[https://archive.org/details/inorganicbiochem0000cowa/page/n7 7]|oclc=34515430}}</ref> <ref name="remington">{{cite book|author=Remington Joseph P.|title=Remington: The Science and Practice of Pharmacy|url=https://archive.org/details/remingtonscience0000unse|year=2006|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=978-0-7817-4673-1|pages=[https://archive.org/details/remingtonscience0000unse/page/365 365]–366|edition=21}}</ref> <ref name="wiberg">{{cite book|author=Wiberg Egon ''et al.''|title=Inorganic Chemistry|year=2001|publisher=Academic Press|pages=1103–1104|url=http://books.google.com.sg/books?id=Mtth5g59dEIC&pg=PA1103|isbn=978-0-12-352651-9}}</ref> <ref name="deetjen">Deetjen, P., Speckmann, E.-J., & Hescheler, J. (2005). Physiologie. München: Elvesier GmbH.</ref> <ref name="dgev">Deutsche Gesellschaft für Ernährung e.V. [http://www.dge.de/modules.php?name=Content&pa=showpage&pid=3&page=5 ''Referenzwerte für die Nährstoffzufuhr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141111181559/http://www.dge.de/modules.php?name=Content&pa=showpage&pid=3&page=5 |date=11. 11. 2014 }}. 13.12.2013.</ref> <ref name="nacl2">[http://www.glasnaroda.ba/rubrike/gn-doktor-alternativne-medicine/item/1580-so-ili-natrijum-hlorid-najve%C4%87i-ubica-dana%C5%A1njice So ili natrijum hlorid najveći ubica današnjice!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130612071558/http://www.glasnaroda.ba/rubrike/gn-doktor-alternativne-medicine/item/1580-so-ili-natrijum-hlorid-najve%C4%87i-ubica-dana%C5%A1njice |date=12 Juni 2013 }} www.b92.net</ref> <ref name="who2">World Health Organization [http://www.who.int/dietphysicalactivity/reducingsalt/en/ ''Global Strategy on Diet, Physical Activity and Health. Population sodium reduction strategies'']. 13.12.2013.</ref> <ref name="aha15">American Heart Association [http://www.heart.org/HEARTORG/GettingHealthy/Diet-and-Lifestyle-Recommendations_UCM_305855_Article.jsp ''The American Heart Association’s Diet and Lifestyle Recommendations'']. 13.12.2013.</ref> <ref name="rubner">Max Rubner-Institut, Bundesforschungsinstitut für Ernährung und Lebensmittel [http://www.mri.bund.de/fileadmin/Institute/EV/NVSII_Abschlussbericht_Teil_2.pdf ''Nationale Verzehrsstudie II. Ergebnisbericht Teil 2. Die bundesweite Befragung zur Ernährung von Jugendlichen und Erwachsenen.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131228110608/http://www.mri.bund.de/fileadmin/Institute/EV/NVSII_Abschlussbericht_Teil_2.pdf |date=28 Decembar 2013 }}. (PDF)</ref> <ref name="elliott">Elliott P, Brown I (2006) [http://www.who.int/dietphysicalactivity/Elliot-brown-2007.pdf ''Sodium intakes around the world. Background document prepared for the Forum and Technical meeting on Reducing Salt Intake in Populations (Pariz 5-7.10.2006.)'']. (PDF)</ref> <ref name="Müller-Esterl">{{cite book|author=Müller-Esterl|title=Biochemie. Eine Einführung für Mediziner und Naturwissenschaftler|url=https://archive.org/details/biochemieeineein0000mull|publisher=Spektrum Akademischer Verlag|year=2004|isbn=3-8274-0534-3}}</ref> }} == Literatura == * {{Cite book|author=Mary Elvira Weeks|title=Discovery of the Elements|publisher=Kessinger Publishing|year=2003|pages=433-457|isbn=9780766138728}} * ''Natrium'' u: ''[http://books.google.ba/books/about/Handbuch_der_anorganischen_Chemie.html?id=99APAAAAQAAJ&redir_esc=y Gmelins Handbuch der anorganische Chemie]'', 8. izd.; System-Nummer 21 (1928). == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sodium}} * [http://environmentalchemistry.com/yogi/periodic/Na.html EnvironmentalChemistry.com – Natrij]{{Mrtav link}} * [http://www.chemicool.com/elements/sodium.html sodium] * [http://www.vanderkrogt.net/elements/element.php?sym=Na sodium (natrium)] * [https://web.archive.org/web/20140812160705/http://bigportal.ba/natrijum-nas-svakodnevni-saputnik/ Natrijum–naš svakodnevni saputnik] * [http://www.radiochemistry.org/periodictable/elements/11.html Radiochemistry of elements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130602061155/http://www.radiochemistry.org/periodictable/elements/11.html |date=2. 6. 2013 }} {{PSE}} {{Normativna kontrola}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Natrij| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Alkalni metali]] [[Kategorija:Dijetetski minerali]] [[Kategorija:Isušivači]] [[Kategorija:Reducensi]] [[Kategorija:Hladila za nuklearne reaktore]] 2o058dkgpd9a0t1r6zrh0u9rc9cnlyy Rutenij 0 7262 3917262 3903554 2026-08-09T11:38:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917262 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Rutenij | Simbol = Ru | Atomski broj = 44 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 8 | Perioda = 5 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Ruthenium_crystals.jpg|180px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = srebreno bijeli metal | CAS registarski broj = 7440-18-8 | Zastupljenost = 0,000002<ref name="harry" /> | Atomska masa = 101,07<ref name="CIAAW" /> | Atomski radijus = 130 | Atomski radijus izračunat = 178 | Kovalentni radijus = 146 | Van der Waalsov radijus = | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Kripton|Kr]]&#x5D; 4d<sup>7</sup>5s<sup>1</sup> | Izlazna energija = | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 15, 1 | Energija ionizacije_1 = 710,2 | Energija ionizacije_2 = 1620 | Energija ionizacije_3 = 2747 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 6,5 | Struktura kristala = heksagonalna | Gustoća = 12370 | Magnetizam = paramagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = 6,6 · 10<sup>−5</sup>)<ref name="weast" /> | Tačka topljenja_K = 2607 | Tačka topljenja_C = 2334 | Tačka ključanja_K = 4423<ref name="Zhang" /> | Tačka ključanja_C = 4150 | Molarni volumen = 8,17 · 10<sup>-6</sup> | Toplota isparavanja = 619<ref name="Zhang"/> | Toplota topljenja = 25,7 | Pritisak pare = 1,4 | Pritisak pare_K = 2523 | Brzina zvuka = 5970 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 14,1 · 10<sup>6</sup> | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 120 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 2, 3, '''4''', 6, 8 | Oksidi = | Elektrodni potencijal = | Elektronegativnost = 2,2 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|F}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|16|22|24/25}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 94 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 51,8 [[minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,593 | Tipraspada1ZP = <sup>94</sup>Tc }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 95 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 1,643 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 2,572 | Tipraspada1ZP = <sup>95</sup>Tc }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada =1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 96 | Rasprostranjenost u prirodi = 5,52 | Vrijeme poluraspada = 6,9 x 10<sup>19</sup> [[godina|god]]<ref name="hult" /> | Tipraspada1ZM = [[Dvostruki beta raspad|β<sup>+</sup> β<sup>+</sup>]] | Tipraspada1ZE = 2,7188 | Tipraspada1ZP = <sup>96</sup>Mo }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 97 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 2,9 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,115 | Tipraspada1ZP = <sup>97</sup>Tc }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ru | Maseni broj = 98 | Rasprostranjenost u prirodi = 1,88 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ru | Maseni broj = 99 | Rasprostranjenost u prirodi = 12,7 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ru | Maseni broj = 100 | Rasprostranjenost u prirodi = 12,6 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ru | Maseni broj = 101 | Rasprostranjenost u prirodi = 17,0 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ru | Maseni broj = 102 | Rasprostranjenost u prirodi = '''31,6''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 103 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 39,26 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 0,763 | Tipraspada1ZP = <sup>103</sup>Rh }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 104 | Rasprostranjenost u prirodi = 18,7 | Vrijeme poluraspada = 1,9 x 10<sup>20</sup> [[godina|god]]<ref name="hult" /> | Tipraspada1ZM = [[Dvostruki beta raspad|β<sup>-</sup> β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 1,2997 | Tipraspada1ZP = <sup>104</sup>Pd }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 105 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 4,44 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 1,917 | Tipraspada1ZP = <sup>105</sup>Rh }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 106 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 373,59 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 0,039 | Tipraspada1ZP = <sup>106</sup>Rh }} |}} '''Rutenij''' ({{la|ruthenia}} - Rusija) jeste [[hemijski element]] sa simbolom '''Ru''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 44. Pripada [[prelazni metal|prelaznim metalima]], a u [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] nalazi se u [[Elementi 5. periode|5. periodi]] i [[8. grupa hemijskih elemenata|8. grupi]] (ranije dio 8. sporedne grupe) odnosno grupe željeza. Rutenij je srebreno-bijeli, tvrdi i krhki platinasti metal. Ovaj metal je 1844. otkrio [[Karl Karlovič Klaus]] (njem. ''Karl Ernst Claus'') ruski hemičar njemačko-estonskog porijekla, u rudi platine iz [[Sibir]]a. Rutenij je izuzetno rijedak i koristi se u veoma malehnim količinama. Glavna oblast upotrebe metala je elektronička industrija, naročito tehnologija zapisivanja podataka na [[računar]]ske [[Tvrdi disk|tvrde diskove]] te kao [[katalizator]] u različitim hemijskim procesima poput [[Hidrogenacija|hidriranja]], metaniziranja ili sinteze [[amonijak]]a. Neki spojevi rutenija, naprimjer Grubbsovi katalizatori igraju važne uloge u hemijskim sintezama. Za rutenij nije poznato da ima neku biološku funkciju. Međutim istražuju se neki kompleksi metala zbog njihovog mogućeg djelovanja kao sredstvo protiv [[Rak (bolest)|raka]]. == Historija == [[Datoteka:ClausKE.jpg|lijevo|thumb|K. K. Klaus, ruski hemičar i botaničar]] Nakon što su između 1803. i 1804. [[William Hyde Wollaston]] i [[Smithson Tennant]] u rudama [[platina|platine]] u vrlo kratkom vremenskom intervalu otkrili četiri platinska metala: [[paladij]], [[rodij]], [[iridij]] i [[osmij]], drugi hemičari su također pokušavali izolirati nepoznate elemente iz sličnih ruda. Najprije je [[Poljska|poljski]] hemičar [[Jędrzej Śniadecki]] 1808. objavio, da je godinu ranije otkrio novi element u jednoj rijetkoj [[Južna Amerika|južnoameričkoj]] platinskoj rudi. Nazvao ga je ''vestium'' po, tada novootkrivenom, [[asteroid]]u [[4 Vesta|Vesti]]. Nakon što to otkriće nisu potvrdili drugi hemičari, ono je odbačeno kao pogrešno.<ref name="Emsley"/> Nakon otkrića velikih nalazišta ruda platine na [[Ural (planina)|Uralu]] 1819. hemičari [[Jacob Berzelius]] u [[Stockholm]]u i [[Gottfried Osann]] u [[Tartu]] počeli su ih istraživati. Osann je 1828. prvi dobio nepoznati bijeli oksid, čije osobine nisu odgovarale ni jednom do tada poznatom oksidu, a nakon redukcije iz njega je dobio nepoznati zlatnožuti metal. Nazvao ga je ''rutenij'' po zemlji porijekla te rude, [[Rusija|Rusiji]].<ref name="fortse"/> Nakon što Berzelius nije uspio doći do istih rezultata kako bi potvrdio pronalazak, Osann je ponovio svoj rad, ali nakon toga nije uspio ponoviti izdvajanje ''rutenija'' pa je svoje otkriće poništio.<ref name="bericht"/><ref name="Helvih"/> Hemičar njemačko-estonskog porijekla [[Karl Karlovič Klaus]] je na Univerzitetu Kazan od 1841. pokušavao ponoviti Osannove eksperimente o izdvajanju nepoznatog elementa iz rude platine. To mu je napokon uspjelo 1844. godine kada je dobio šest grama jednog nepoznatog svijetlo-sivog metala. Novi element nazvao je isto kao i Osann, ''rutenij''. Također poput Osanna, Klaus je molio Berzeliusa da provjeri rezultate eksperimenta i potvrdi otkriće. Pošto je Berzelius 1845. to i potvrdio, od tada Klaus se smatra otkrivačem rutenija.<ref name="pitchov"/> == Osobine == === Fizičke === Rutenij je sreberno-bijeli, tvrdi i krhki metal. Sa gustoćom od 12,37 g/cm<sup>3</sup> je, nakon [[paladij]]a, drugi najlakši platinski metal. Topi se pri 2606 K, dok ključa pri oko 4592 K. Samo iridij i [[osmij]], među platinskim metalima, imaju više tačke topljenja i [[tačka ključanja|ključanja]].<ref name="Arblaster"/> Pri temperaturi ispod 0,49 K, ovaj element postaje superprovodnik.<ref name="webelements"/> Poput osmija, rutenij se također kristalizira u heksagonalnom, gusto pakovanom kristalnom sistemu u prostornoj grupi ''P''6<sub>3</sub>''/mmc'' (prostorna grupa 194) sa parametrima rešetke ''a'' = 270,6 pm i ''c'' = 428,1 pm kao i dvije formulske jedinice po elementarnoj ćeliji.<ref name="Modell"/> Osim toga, poznata su četiri različita polimorfna oblika rutenija u koja on prelazi zagrijavanjem na temperature 1308, 1473 i 1770 K. Međutim, ovi podaci se zasnivaju na kalorimetrijskim mjerenjima iz 1931. a nakon tog vremena još nikad nisu potvrđeni. Stoga je vrlo moguće da rutenij do tačke topljenja ne posjeduje niti jednu modifikaciju.<ref name="rard"/> === Hemijske === Unutar grupe željeza, rutenij ima slične osobine kao i [[osmij]], dok se istovremeno njegove osobine znatno razlikuju od osobina [[željezo|željeza]]. Rutenij je sličan ostalim platinskim metalima, a za razliku od željeza on je relativno inertni plemeniti metal. Sa [[kisik]]om iz zraka reagira tek pri temperaturama iznad 700&nbsp;°C a pri tome nastaje [[rutenij(VIII)-oksid]]. Time se razlikuje i od osmija, koji već pri sobnoj temperaturi pri kontaktu sa kisikom već u tragovima gradi odgovarajući oksid ([[osmij(VIII)-oksid]]). Rutenij također reagira s [[hlor]]om i [[fluor]]om tek pri zagrijavanju čime nastaju [[rutenij(III)-hlorid]] i [[rutenij(VI)-fluorid]], respektivno. Metal se ne rastvara u kiselinama kao npr. [[fluoridna kiselina|fluorovodičnoj]], [[sumporna kiselina|sumpornoj]], [[dušična kiselina|dušičnoj]], ali ni u [[Aqua regia|zlatotopki]].<ref name="vaccari" /> Međutim, polahko ga napadaju vodeni rastvori hlora i [[brom]]a, a vrlo brzo cijanidni rastvori i [[živa(II)-hlorid]]. Snažna oksidacijska sredstva poput [[kalij-hidroksid]]a i [[kalij-nitrat]]a ili istopljene smjese [[natrij-hidroksid]]a i [[natrij-peroksid|peroksida]] vrlo brzo mogu oksidirati rutenij.<ref name="rard"/> === Izotopi === Postoji ukupno 33 [[izotop]]a i šest [[nuklearni izomer|nuklearnih izomera]] rutenija između <sup>87</sup>Ru i <sup>120</sup>Ru. Među njima je sedam stabilno i javljaju se u prirodi. Od stabilnih izotopa najčešći je <sup>102</sup>Ru sa udjelom od 31,6% u prirodnoj izotopskoj smjesi. Četiri izotopa <sup>104</sup>Ru, <sup>101</sup>Ru, <sup>100</sup>Ru i <sup>99</sup>Ru sa udjelom između 12 i 19% su približno jednako česti. Najrjeđi stabilni izotopi su <sup>96</sup>Ru i <sup>98</sup>Ru sa udjelima od 5,52 odnosno 1,88%. Među nestabilnim izotopima izotopi <sup>97</sup>Ru, <sup>103</sup>Ru i <sup>106</sup>Ru imaju [[vrijeme poluraspada|vremena poluraspada]] od nekoliko dana, dok kod drugih izotopa to vrijeme iznosi od nekoliko milisekundi do nekoliko sati.<ref name="nubase"/> Izotopi rutenija, uglavnom <sup>101</sup>Ru, <sup>102</sup>Ru i <sup>104</sup>Ru nastaju raspadanjem težih atomskih jezgara te se rutenij može naći u potrošenim gorivim nuklearnim elementima. Naprimjer u jednoj [[tona|toni]] [[uranij]]skog goriva raspadnutog nuklearnom fisijom nalazi se oko 1,9 kilograma rutenija kao proizvod raspada. On se može ponovno preraditi (reciklirati) putem oksidacije do hlapljivog rutenij(VIII)-oksida te se iz smjese sa dušičnom kiselinom može lahko izdvojiti. Međutim, ovako dobijeni rutenij ima i određeni sadržaj radioaktivnog i relativno dugovječnog (vrijeme poluraspada 373 dana) radioizotopa <sup>106</sup>Ru, pa se ne može direktno koristiti u druge svrhe.<ref name="bushrp"/><ref name="Volkmer"/> == Rasprostranjenost == Rutenij se ubraja među najrjeđe neradioaktivne elemente na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]]. Njegov udio u Zemljinoj kori iznosi približno 0,000002%, što je približno udjelima elemenata poput [[rodij]]a, [[iridij]]a i [[renij]]a.<ref name="weast"/> On se uglavnom nalazi u [[parageneza|paragenezi]] sa drugim platinskim metalima. Tako naprimjer udio rutenija u najvažnijem ležištu platinskih metala, [[južnoafrička Republika|južnoafričkom]] kompleksu Bushveld, iznosi između osam i 12%.<ref name="ullmann"/> Poput drugih platinskih metala, on se također može naći u prirodi u [[samorodni elementi|elementarnom obliku]]. Stoga ga [[Međunarodna mineraloška organizacija]] ubraja u [[mineral]]e u grupu 1.AF.05 (sistematika po Struntzu, klasa ''elementi'', odjeljak: ''metali i međumetalni spojevi'', pododjeljak: ''elementi platinske grupe'').<ref name="uwsedu"/> Njegov tipski lokalitet, u kojem su mineral prvi put otkrili naučnici Urashima, Wakabayashi, Masaki i Terasaki 1974. godine, nalazi se u dolini rijeke Uryū na [[japan]]skom ostrvu [[Hokkaido]]. Osim ovog, poznato je još 21 nalazište elementarnog rutenija. To su između ostalih rijeke [[Nižnji Tagil]] i Mias u Rusiji, rijeka Yuba u [[Kalifornija|Kaliforniji]] i kompleks Bushveld u Južnoafričkoj Republici.<ref name="Chau"/> Osim elementarnog rutenija, poznati su i razni minerali koji ga sadrže. Do danas (stanje 2016), poznato je 14<ref name="webminer"/> minerala koji sadrže rutenij u vidu legure sa drugim platinskim metalima, poput ruteniridosmina, sulfida poput [[laurit]]a (RuS<sub>2</sub>) ili arsenida poput [[rutenarsenit]]a (Ru,Ni)As. == Dobijanje == [[Datoteka:Ruthenium a half bar.jpg|thumb|lijevo|Polovina poluge rutenija, istopljena električnim lukom]] Zbog velike sličnosti i vrlo slabe reaktivnosti platinskih metala, izdvajanje ovog elementa je izuzetno teško. Postoji nekoliko načina za izdvajanje rutenija. Ako neka ruda sadrži dovoljno visoku koncentraciju ovog metala, najprije slijedi njegovo odvajanje i obogaćivanje putem [[destilacija|destilacije]]. Tada se pomoću oksidacijskih sredstava kao što su [[hlor]], hlorati ili [[kalij-permanganat]] razlaže [[rastvorljivost|rastvor]] koji sadrži tro- ili šestovalentni rutenij. Tim postupkom rutenij se oksidira do vrlo lahko isparljivog [[rutenij(VIII)-oksid]]a. Oksid se može ''uhvatiti'' razblaženom [[hlorovodična kiselina|hlorovodičnom kiselinom]] te se reducirati do hlororutenatnih kompleksa rastvorljivih u vodi. Razlog ovog postupka su opasnosti pri nastanku rutenij(VIII)-oksida. Tako naprimjer putem reakcije rutenij(VIII)-oksida s amonijevim solima mogu nastati eksplozivni spojevi dušika i hlora.<ref name="ullmann"/> U proizvedenom materijalu sadržane su vrlo malehne količine rutenija, a također se mora odvojiti od ostalih platinskih metala. Za različite metale postoje i različiti postupci izdvajanja, naročito ekstrakcija sa pogodnim rastvaračem ili taloženje teško rastvorljivih soli. Napokon, u rastvoru preostaje rastvoreni rutenij. Iz tog rastvora izdvaja se amonijak, a rutenij se oksidira do rutenij(VIII)-oksida te odvaja pomoću destilacije.<ref name="ullmann"/> Da bi se dobio metalni rutenij, on se mora istaložiti bilo kao [[amonij-heksahlororutenat]] ili u obliku [[rutenij(IV)-oksid]]a te se reducirati pri temperaturi od 800&nbsp;°C u atmosferi [[vodik]]a. :<math>\mathrm{RuO_2 + 2\ H_2 \longrightarrow Ru + 2\ H_2O}</math> Osim platinskih ruda, važna sirovina za dobijanje rutenija i drugih platinskih metala je [[anodni mulj]], koji nastaje pri proizvodnji [[nikl]]a. Drugi mogući izvor rutenija su potrošeni gorivi elementi, nastali pri radioaktivnom raspadanju nuklearnog goriva, čime mogu nastati mnogi platinski metali. U jednoj toni takvih gorivih elemenata sadržano je preko dva kilograma rutenija, ali i drugih platinskih metala poput [[rodij]]a i [[paladij]]a.<ref name="Kolarik"/> U 2008. svjetska proizvodnja rutenija iznosila je oko 20 tona.<ref name="usgs"/> == Upotreba == Rutenij se upotrebljava u vrlo ograničenom obimu. Najveći dio metala se koristi u elektroničkoj industriji. Od sredine 2000tih počela je šira primjena tehnologije takozvanog ''okomitog upisivanja'' ({{jez-en|Perpendicular Recording}}) na računarske tvrde diskove, procesa pri kojem se tanki sloj rutenija nanosi na leguru [[kobalt]]a, [[hrom]]a i [[platina|platine]] koja ga odvaja od mehkog magnetiziranog donjeg sloja. Razlog upotrebe rutenija leži u njegovoj heksagonalnoj [[kristalna struktura|kristalnoj strukturi]] koja ima konstantu rešetke sličnu kao i upotrebljena [[legura]] sloja za zapisivanje.<ref name="usgs"/><ref name="Influence"/> Tanki slojevi rutenija se postavljaju u električne kontakte poput kolektora i ''reed'' releja. U usporedbi sa drugim korištenim metalima poput zlata ojačanog [[kobalt]]om, rutenij je tvrđi i mnogo otporniji na trošenje.<ref name="Hydes"/> Kao i drugi platinski metali, i rutenij također djeluje [[katalizator|katalitički]]. Tako se on naprimjer može upotrijebiti za hidriranje [[aromatski spojevi|aromatskih spojeva]], kiselina i [[keton]]a.<ref name="römpp"/> On katalitički djeluje i pri metaniziranju, proizvodnji [[metan]]a iz [[vodik]]a i [[ugljik-monoksid]]a odnosno [[ugljik-dioksid]]a. Do danas rutenij je našao vrlo ograničenu primjenu za metaniziranje, jer se u tu svrhu uglavnom koriste katalizatori na bazi [[nikl]]a. Pošto su za metaniziranje sa rutenijem potrebne dosta niže temperature, ono može biti zanimljivo za dugoročne svemirske misije, gdje bi se ugljik-dioksid koji nastaje disanjem astronauta mogao pretvoriti u kisik i tako zatvoriti kruženje [[kisik]]a tokom misije.<ref name="traa"/><ref name="hiller"/> Analogno željezu i [[osmij]]u, rutenij također katalizira sintezu [[amonijak]]a iz [[dušik]]a i vodika. On posjeduje višu katalitičku aktivnost od željeza i tako omogućava viši prinos pri nižim pritiscima. Upotreba metala je uglavnom ograničena njihovom cijenom.<ref name="Maxa"/> Rutenijske katalizatora u industrijskoj proizvodnji, koji se nanose na matricu od ugljika te se poboljšavaju [[barij]]em i [[cezij]]em kao promotori, koriste dva proizvodna pogona kompanije KBR na [[Trinidad i Tobago|Trinidadu]]. Pošto sporo metaniziranje ugljičnih nosača smeta toku procesa, istražuju se rutenijski katalizatori bez ugljika za sintezu amonijaka.<ref name="Bielawa"/> U manjim količinama, rutenij se koristi za legiranje paladija ili platine radi povećanje njihove tvrdoće. Legure koje sadrže rutenij koriste se, između ostalog, za vrhove naliv-pera<ref name="römpp"/> ili za punjenje šupljine zuba u stomatologiji.<ref name="Kappert"/> Legurama [[titanij]]a se dodaju male količine rutenija (0,1%) da bi bile otpornije na koroziju, što je važno za hemijsku industriju i industriju nafte. On je pri tome jedna od mogućih alternativa paladiju.<ref name="rwschutz"/> Rutenij se također koristi i u superlegurama na bazi [[nikl]]a, koje se koriste za lopatice turbina, a rutenij može biti jedan od sastavnih dijelova legura koji utječe na povećanje fazne stabilnosti.<ref name="Yutaka"/> Veći dio rutenija se ne koristi u metalnom obliku, već u formi spojeva, prvenstveno kao [[rutenij(IV)-oksid]], koji se koristi kao materijal za otpornike i elektrode, naprimjer za oblaganje titanijskih anoda u hloroalkanom procesu elektrolize.<ref name="Emsley"/><ref name="römpp"/> == Spojevi == {{sekcija}} == Biološki značaj == {{sekcija}} == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="Kappert">{{Cite book|author=Karl Eichner, Heinrich F. Kappert|title=Zahnärztliche Werkstoffe und ihre Verarbeitung|edition=8|publisher=Thieme|location=Stuttgart|year=2005|isbn=3-13-127148-5|page=93}}</ref> <ref name="rwschutz">{{Cite journal|author=R. W. Schutz|url=http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v40-i2-054-061.pdf|title=Ruthenium Enhanced Titanium Alloys|format=pdf|journal=Platinum Metals Reviews|volume=40|number=2|year=1996|pages=54–61|access-date=12. 6. 2016|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924074426/http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v40-i2-054-061.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Yutaka">{{Cite journal|author=Yutaka Koizumi ''et al.''|url=http://nippon.zaidan.info/seikabutsu/2003/00916/pdf/igtc2003tokyo_ts119.pdf|title=Development of a Next-Generation Ni-base Single Crystal Superalloy|format=pdf|journal=Proceedings of the International Gas Turbine Congress 2003 Tokyo|year=2003}}</ref> <ref name="Bielawa">{{Cite journal|author=Hubert Bielawa, Olaf Hinrichsen, Alexander Birkner, Martin Muhler|title=Der Ammoniakkatalysator der nächsten Generation: Barium-promotiertes Ruthenium auf oxidischen Trägern|journal=Angewandte Chemie|volume=113|number=6|year=2001|pages=1093–1096|doi=10.1002/1521-3757(20010316)113:6<1093::AID-ANGE10930>3.0.CO;2-3}}</ref> <ref name="hiller">{{Cite book|author=Heinz Hiller ''et al.''|chapter=Gas Production|title=Ullmann’s Encyclopedia of Industrial Chemistry|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|year=2001|doi=10.1002/14356007.a12_169.pub2}}</ref> <ref name="Maxa">{{Cite book|author=Max Appl|chapter=Ammonia|title=Ullmann’s Encyclopedia of Industrial Chemistry|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|year=2006|doi=10.1002/14356007.a02_143.pub2}}</ref> <ref name="römpp">RömppOnline: [https://roempp.thieme.de/roempp4.0/do/data/RD-18-02130 Ruthenium], pristupljeno 26. maja 2014</ref> <ref name="traa">{{Cite journal|author=Yvonne Traa, Jens Weitkamp|title=Kinetik der Methanisierung von Kohlendioxid an Ruthenium auf Titandioxid|journal=Chemie Ingenieur Technik|volume=70|number=11|year=1998|pages=1428–1430|doi=10.1002/cite.330701115}}</ref> <ref name="Hydes">{{Cite journal|author=Paul C. Hydes|url=http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v24-i2-050-055.pdf|title=Electrodeposited Ruthenium as an Electrical Contact Material|format=pdf|journal=Platinum Metals Review|volume=24|number=2|year=1980|pages=50–55|access-date=11. 6. 2016|archive-date=31. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120131040127/http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v24-i2-050-055.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Influence">{{Cite journal|author=J. Z. Shi et al.|title=Influence of dual-Ru intermediate layers on magnetic properties and recording performance of CoCrPt–SiO<sub>2</sub> perpendicular recording media|journal=Applied Physics Letters|volume=87|year=2005|pages=222503–222506|doi=10.1063/1.2137447}}</ref> <ref name="bushrp">{{Cite journal|author=R .P. Bush|url=http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v35-i4-202-208.pdf|title=Recovery of Platinum Group Metals from High Level Radioactive Waste|format=pdf|journal=Platinum Metals Review|volume=35|number=4|year=1991|pages=202–208|access-date=11. 6. 2016|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924074421/http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v35-i4-202-208.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Volkmer">{{Cite book|author=Martin Volkmer|title=Basiswissen Kernenergie|publisher=Informationskreis Kernenergie|location=Bonn|year=1996|isbn=3-925986-09-X|page=80}}</ref> <ref name="rard">{{Cite journal|author=Joseph A. Rard|title=Chemistry and thermodynamics of ruthenium and some of its inorganic compounds and aqueous species|journal=Chemical Reviews|volume=85|number=1|year=1985|pages=1–39|doi=10.1021/cr00065a001}}</ref> <ref name="nubase">{{cite journal|author=G. Audi, O. Bersillon, J. Blachot, A. H. Wapstra|url=http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2003.pdf|title=The NUBASE evaluation of nuclear and decay properties|format=pdf|journal=Nuclear Physics|volume=A729|year=2003|pages=3–128|access-date=11. 6. 2016|archive-date=15. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131215004241/http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2003.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="webelements">Mark Winter: ''[http://www.webelements.com/ruthenium/physics.html Ruthenium: physical properties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160506091007/https://www.webelements.com/ruthenium/physics.html |date=6. 5. 2016 }}.'' u: ''Webelements.com.'' pristupljeno 9. juna 2016.</ref> <ref name="Modell">{{Cite journal|author=K. Schubert|title=Ein Modell für die Kristallstrukturen der chemischen Elemente|journal=Acta Crystallographica|volume=30|year=1974|pages=193–204|doi=10.1107/S0567740874002469}}</ref> <ref name="Arblaster">{{Cite journal|author=J. W. Arblaster|url=http://www.platinummetalsreview.com/pdf/130-135-pmr-jul07.pdf|title=Vapour Pressure Equations for the Platinum Group Elements|format=pdf|journal=Platinum Metals Review|volume=51|number=3|year=2007|pages=130–135|doi=10.1595/147106707X213830|access-date=9. 6. 2016|archive-date=31. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120131040120/http://www.platinummetalsreview.com/pdf/130-135-pmr-jul07.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Kolarik">{{Cite journal|author=Zdenek Kolarik, Edouard V. Renard|url=http://www.platinummetalsreview.com/pdf/79-90-pmr-apr05.pdf|title=Potential Applications of Fission Platinoids in Industry|format=pdf|journal=Platinum Metals Review|year=2005|volume=49|pages=79–90|access-date=9. 6. 2016|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924074216/http://www.platinummetalsreview.com/pdf/79-90-pmr-apr05.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="webminer">[http://webmineral.com/chem/Chem-Ru.shtml Webmineral - Mineral Species sorted by the element Ru (Ruthenium)] {{Simboli jezika|en|engleski}}.</ref> <ref name="usgs">United States Geological Survey: ''[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/platinum/myb1-2008-plati.pdf 2008 Minerals Yearbook – Platinum-Group Metals] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131040107/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/platinum/myb1-2008-plati.pdf |date=31. 1. 2012 }} (PDF).'' 2007.</ref> <ref name="uwsedu">{{Cite web|url=http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf|title=IMA/CNMNC List of Mineral Names - Ruthenium|format=pdf|language=en|access-date=20. 1. 2018|page=247|archive-date=11. 9. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/6AbUV1zVO?url=http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Chau">{{Cite web|author=Jolyon Ralph, Ida Chau|url=http://www.mindat.org/min-3483.html|title=Ruthenium|website=mindat.org|access-date=8. 6. 2016|language=en}}</ref> <ref name="pitchov">{{Cite journal|author=V. N. Pitchkov|url=http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v40-i4-181-188.pdf|title=The Discovery of Ruthenium|format=pdf|journal=Platinum Metals Review|year=1996|volume=40|number=4|pages=181–188|access-date=3. 6. 2016|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924074429/http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v40-i4-181-188.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="ullmann">{{Cite book|author=Hermann Renner ''et al.''|chapter=Platinum Group Metals and Compounds|title=Ullmann’s Encyclopedia of Industrial Chemistry|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|year=2001|doi=10.1002/14356007.a21_075}}</ref> <ref name="fortse">G. Osann: ''Fortsetzung der Untersuchung des Platins vom Ural.'' u: ''Poggendorffs Annalen der Physik und Chemie.'' 14, 1828, str. 329–257 ([http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k150998.image.f337.langDE cijeli tekst] na projektu "Gallica").</ref> <ref name="bericht">G. Osann: ''Berichtigung, meine Untersuchung des uralschen Platins betreffend.'' u: ''Poggendorffs Annalen der Physik und Chemie.'' 15, 1829, str. 158 ([http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k15100n.image.f168.langDE cijeli tekst] na projektu "Gallica").</ref> <ref name="Emsley">{{Cite book|author=John Emsley|title=Nature’s Building Blocks. An A–Z Guide to the Elements|url=https://archive.org/details/naturesbuildingb0000emsl_b5w6|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|year=2001|isbn=978-0-19-850341-5|pages=[https://archive.org/details/naturesbuildingb0000emsl_b5w6/page/368 368]–369}}</ref> <ref name="Helvih">{{Cite journal|author=Helvi Hödrejärv|url=https://books.google.de/books?id=yODiuGynE-EC&pg=PA125#v=onepage&q&f=false|title=Gottfried Wilhelm Osann and ruthenium|journal=Proceedings of the Estonian Academy of Sciences, Chemistry|volume=53|number=3|year=2004|pages=125–144}}</ref> <ref name="hult">{{Cite journal|author=Andreotti E, Hult M, Marissens G, de Orduña RG, Vermaercke P.|year=2012|title=Study of the double beta decays of 96Ru and 104Ru|journal=Appl Radiat Isot|volume=70|number=9|pages=1985-9|doi=10.1016/j.apradiso.2012.02.042}}</ref> <ref name="vaccari">{{Cite book|author=J. A. Vaccari|title=Materials Handbook|publisher=McGraw Hill|year=2002|isbn=978-0-07-136076-0}}</ref> <ref name="harry">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="CIAAW">[http://www.ciaaw.org/atomic-weights.htm CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013]</ref> <ref name="weast">{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1999|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}</ref> <ref name="Zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ruthenium}} * [http://www.periodicvideos.com/videos/044.htm Rutenij] na ''The Periodic Table of Videos'' (University of Nottingham) * [https://web.archive.org/web/20160405094548/http://www.brightsurf.com/news/headlines/32014/nano-layer_of_ruthenium_stabilizes_magnetic_sensors.html Nano-layer of ruthenium stabilizes magnetic sensors (Nano slojevi rutenija stabiliziraju magnetne senzore)] {{PSE}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]] nf43kzdx4om8v9bc5eksuk1lgnotw0x Renij 0 7431 3917227 3798768 2026-08-09T09:33:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917227 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Renij | Simbol = Re | Atomski broj = 75 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 7 | Perioda = 6 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Rhenium single crystal bar and 1cm3 cube.jpg|180px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = sivo-bijeli metal | Zastupljenost = 1 · 10<sup>-7</sup><ref name="binder" /> | Atomska masa = 186,207 | Atomski radijus = 135 | Atomski radijus izračunat = 188 | Kovalentni radijus = 159 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Ksenon|Xe]]&#x5D; 4f<sup>14</sup>5d<sup>5</sup>6s<sup>2</sup> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 13, 2 | Energija ionizacije_1 = 760 | Energija ionizacije_2 = 1260 | Energija ionizacije_3 = 2510 | Energija ionizacije_4 = 3640 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 7 | Struktura kristala = heksagonalna | Gustoća = 21000<ref name="greenwood" /> | Gustoća_K = 298,15 | Magnetizam = paramagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = 9,6 · 10<sup>−5</sup>)<ref name="weast" /> | Tačka topljenja_K = 3459 | Tačka topljenja_C = 3186<ref name="webelements"/> | Tačka ključanja_K = 5869<ref name="webelements"/> ili 5903<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = 5596<ref name="webelements"/> ili 5630 | Molarni volumen = 8,86 · 10<sup>-6</sup> | Toplota isparavanja = 707<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 33 | Brzina zvuka = 4700 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 137 | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 5,56 · 10<sup>6</sup> | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 48 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = −3, −2, −1, 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7<ref name="holeman" /> | Oksidi = | Elektrodni potencijal = -0,276 [[Volt|V]] (ReO<sub>2</sub> + 4H<sup>+</sup> + 4e<sup>-</sup> → Re + 2 H<sub>2</sub>O) | Elektronegativnost = 1,9 | Oznaka upozorenja = ''prah'' <br />{{Oznake upozorenja|F}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|16}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Re | Maseni broj = 185 | Rasprostranjenost u prirodi = 37,4 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Re | Maseni broj = 186 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 89,25 [[sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>−</sup>]] | Tipraspada1ZE = 1,069 | Tipraspada1ZP = [[Osmij|<sup>186</sup>Os]] | Tipraspada2ZM = [[elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada2ZE = 0,582 | Tipraspada2ZP = [[Volfram|<sup>186</sup>W]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Re | Maseni broj = 187 | Rasprostranjenost u prirodi = '''62,6''' | Vrijeme poluraspada = 4,12 · 10<sup>10</sup> [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>−</sup>]] | Tipraspada1ZE = 0,003 | Tipraspada1ZP = [[Osmij|<sup>187</sup>Os]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Re | Maseni broj = 188 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 17,021 [[sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>−</sup>]] | Tipraspada1ZE = 2,120 | Tipraspada1ZP = [[Osmij|<sup>188</sup>Os]] }} |}} '''Renij''' je [[hemijski element]] sa simbolom '''Re''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 75. To je srebreno-svijetli, teški [[prelazni metal]], iz [[Elementi 6. periode|šeste periode]] i 7. grupe [[periodni sistem elemenata|periodnog sistema elemenata]]. Sa ''procjenjenom'' prosječnom koncentracijom od 0,0000001%, renij spada među najrjeđe elemente u Zemljinoj kori. U elementarnom stanju, on ima, u zavisnosti od izvora, treću najvišu [[talište|tačku topljenja]] i najvišu [[tačka ključanja|tačku ključanja]] od svih elemenata (5596<ref name="webelements"/> ili 5630&nbsp;°C). Renij je u hemijskom smislu dosta sličan [[mangan]]u i [[tehnecij]]u, a dobija se kao nusproizvod izdvajanja i rafiniranja ruda [[molibden]]a i [[bakar|bakra]]. On se u svojim spojevima nalazi u vrlo širokom spektru [[oksidacijsko stanje|oksidacijskih stanja]] koja se kreću od -1 do +7. Otkriven 1925. godine, bio je posljednji stabilni element koji je otkriven u prirodi. Dobio je ime po evropskoj rijeci [[Rajna|Rajni]]. Superlegure renija zasnovane na [[nikl]]u koriste se u komorama za sagorijevanje, za izradu lopatica turbina i mlaznica za ispušne gasove kod mlaznih motora. Te [[legura|legure]] sadrže i do 6% renija, što čini proizvodnju mlaznih motora najvećim pojedinačnim potrošačem ovog elementa, dok se nakon nje nalazi [[katalizator|katalitička]] hemijska industrija kao drugi najveći potrošač renija. Zbog vrlo slabe dostupnosti u relativnom odnosu na potražnju, renij je jedan od najskupljih metala, a njegova prosječna cijena u aprilu 2015. iznosila je približno 2.750 [[američki dolar|US$]] po [[kilogram]]u. On je također i jedan od metala od strateškog vojnog značaja, zbog svoje upotrebe u vojnim raketnim i mlaznim motorima visokih performansi.<ref name="pricescom"/> == Historija == Renij ({{lat}} u značenju: (rijeka) "[[Rajna]]")<ref name="tilgner"/> je bio posljednji među otkrivenim hemijskim elementima koji je imao stabilne [[izotop]]e (drugi novi elementi otkriveni u prirodi nakon njega, poput [[francij]]a, su radioaktivni).<ref name="usgs"/> Postojanje do tada još neotkrivenog elementa na današnjem mjestu renija u [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] prvi je predvidio [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|Dmitrij Mendeljejev]]. Druga izračunata predviđanja dobio je [[Henry Moseley]] 1914. godine.<ref name="moseleyh"/> Općenito se smatra da su renij otkrili naučnici [[Walter Noddack]], [[Ida Tacke]] i [[Otto Berg]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Oni su 1925. objavili da su otkrili novi element u rudi [[platina|platine]] te u [[mineral]]u [[kolumbit]]u. Također, tragove renija pronašli su i u mineralima [[gadolinit]]u i [[molibdenit]]u.<ref name="Ekamangane"/> Godine 1928. oni su uspjeli izdvojiti 1 gram novog elementa prerađujući 660&nbsp;kg minerala molibdenita.<ref name="1g"/> Taj proces je bio toliko komplikovan i skup da je njegova proizvodnja prestala sve do početka 1950tih kada su proizvedene legure volfram-renija i molibden-renija. Te legure su našle vrlo važne načine primjene u industriji koje su rezultirale ogromnim skokom u potražnji za renijem, dobijenim iz molibdenitske frakcije porifirnih ruda [[bakar|bakra]]. Procjenjuje se da je 1968. godine oko 75% metalnog renija u SAD potrošeno za istraživanje i razvoj legura refraktornih metala. Od tada je prošlo nekoliko godina prije nego što su superlegure ušle u široku upotrebu.<ref name="comstrat"/><ref name="savitskii"/> Japanski naučnik [[Masataka Ogawa]] objavio je 1908. otkriće 43. elementa periodnog sistema (danas [[tehnecij]]) i dao mu ime ''niponij'' (Np) prema [[Japan]]u (''Nippon'' na [[japanski jezik|japanskom]]). Međutim, kasnija analiza pokazala je prisustvo renija (elementa 75) a ne tehnecija.<ref name="ogava"/> Mnogo kasnije, simbol ''Np'' je dodijeljen elementu [[neptunij]]u. == Osobine == Renij je srebrenasto-svijetli metal, koji ima jednu od najviših tački topljenja od elemenata, izuzev [[volfram]]a i [[ugljik]]a. Također, renij ima i drugu najvišu [[tačka ključanja|tačku ključanja]] od svih elemenata, iza volframa. Osim toga, jedan je od najgušćih elemenata, a od njega samo [[platina]], [[iridij]] i [[osmij]] imaju veću gustoću. Renij ima heksagonalnu, gusto pakovanu [[kristalna struktura|kristalnu strukturu]], sa parametrima rešetke ''a'' = 276,1 pm i ''c'' = 445,6 pm.<ref name="bassett"/> U komercijalnom obliku obično je u formi praha, ali se ovaj element može prevesti i u veće komade presovanjem i sinterovanjem u [[vakuum]]u ili atmosferi [[vodik]]a. Takvim procesom dobijaju se kompaktni čvrsti komadi koji imaju gustoću iznad 90% metalnog renija. Kad se ovaj metal [[žarenje|žari]], postaje [[duktilnost|duktilan]] te se može kovati, savijati ili mehanički obrađivati.<ref name=CRC/> Legure renija i [[molibden]]a su superprovodnici pri 10 K. Legure volframa i renija su također superprovodljive<ref name="sovietph"/> na temperaturi od 4 do 8 K, u zavisnosti od legure. Čisti metalni renij je superprovodljiv na temperaturi od 1,697 ± 0,006 K.<ref name="crc92"/><ref name="dticmil"/> U obliku većih komada pri sobnoj temperaturi i atmosferskom pritisku, ovaj element je otporan na baze, [[sumporna kiselina|sumpornu]] i [[hlorovodična kiselina|hlorovodičnu kiselinu]], razblaženu (ali ne i koncentriranu) [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]] i [[aqua regia|zlatotopku]]. === Izotopi === Renij ima samo jedan stabilni izotop, renij-185, ali koji se zapravo javlja mnogo manje od drugog prirodnog, neznatno radioaktivnog izotopa. Ovakva situacija zapažena je kod još samo dva elementa, [[indij]]a i [[telur]]a. Prirodni renij sastoji se iz samo 37,4% stabilnog izotopa <sup>185</sup>Re i 62,6% izotopa <sup>187</sup>Re koji je slabo radioaktivan ali ima vrlo dugo [[vrijeme poluraspada]] (duže od 40 milijardi godina). Istraživanja su pokazala da se njegovo vrijeme poluraspada može znatno skratiti utjecajem na stanje naelektrisanja atoma (ioniziranjem).<ref name="mathucredu"/><ref name="Bosch1996"/> [[Beta-zraci|Beta-raspad]] <sup>187</sup>Re se koristi za renij-osmijsko datiranje [[ruda]]. Dostupna [[energija]] za ovaj beta raspad (2,6 keV) je jedna od najnižih poznatih među svim radionuklidima. [[Nuklearni izomer]] renij-186m je značajan kao jedan od najduže živućih metastabilnih izotopa sa vremenom poluraspada od oko 200 hiljada godina. Postoji 25 drugih poznatih radioaktivnih izotopa renija.<ref name="Audi"/> == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Molybdenit 1.jpg|thumb|lijevo|160px|Molibdenit]] Renij je jedan od najrjeđih elemenata u Zemljinoj kori sa prosječnom koncentracijom 1 ppb (1 na milijardu dijelova);<ref name="greenwood"/> dok drugi izvori navode podatak od 0,5 ppb, što ga čini 77. elementom po rasprostranjenosti u Zemljinoj kori.<ref name="Emsley2001p358"/> Renij se u prirodi vjerovatno ne može naći u elementarnom obliku (njegova moguća prirodna forma nije poznata), ali se javlja u količini do 0,2%<ref name="greenwood"/> u mineralu [[molibdenit]]u (koji je najvećim dijelom [[molibden-disulfid]]), koji je ujedno i njegov najveći komercijalni izvor. Pronađeni su također primjerci tog minerala koji su u sebi sadržavali do 1,88% renija.<ref name="Rousch"/> [[Čile]] ima najveće poznate svjetske rezerve renija, kao dio depozita ruda bakra te je 2005. bio najveći proizvođač ovog metala.<ref name="countryc"/> Tek nedavno pronađen je i opisan prvi [[mineral]] renija (1994. godine), sulfidni mineral (ReS<sub>2</sub>) kondenziran iz [[fumarola|fumarole]] u [[Rusija|ruskom]] vulkanu Kudrjavij ({{ru|Кудрявый}}), na ostrvu [[Iturup]] u arhipelagu [[Kurilska ostrva|Kurilskih ostrva]].<ref name="Korzhinsky"/> Taj vulkan ispušta od 20–60&nbsp;kg renija godišnje, uglavnom u obliku renij-sulfida.<ref name="Kremenetsky"/><ref name="tessalina"/> Mineral je dobio ime reniit, a ovaj rijetki mineral postiže veoma visoke cijene među kolekcionarima.<ref name="reniite"/> == Upotreba == [[Datoteka:CFM56 P1220759.jpg|thumb|lijevo|CFM International CFM56 mlazni motor u kojem su lopatice načinjene od legure sa 3% renija]] Renij se dodaje visokotemperaturnim superlegurama,<ref name="vacari" /> korištenim za proizvodnju dijelova mlaznih motora. U ovu svrhu troši se oko 70% svjetske proizvodnje renija.<ref name="Naumov"/> Druga značajna aplikacija su platinsko-renijski [[katalizator]]i, čija je primarna upotreba u proizvodnji [[olovo|bezolovnog]], visokooktanskog benzina.<ref name="USGS_2009_yearbook"/> === Legure === Superlegure na bazi nikla pokazuju znatno poboljšanje u trajnoj statičkoj čvrstoći (povećanje otpora na puzanje) kada im se doda renij. Takve legure obično sadrže 3% do 6% renija.<ref name="Bhadeshia"/> Druga generacija tih legura sadrži do 3%. Ove legure se koriste u motorima američkih aviona [[McDonnell Douglas F-15 Eagle|F-15]] i [[General Dynamics F-16|F-16]]. Nove, jednokristalne legure treće generacije sadrže 6% renija. One su upotrebljene u motorima [[Pratt & Whitney F119]] i [[Pratt & Whitney F135]] koji pogone avione F-22 i F-35, respektivno.<ref name="USGS_2009_yearbook"/><ref name="Aerospace"/> Renij se također koristi i u superlegurama, kao što su CMSX-4 (2. generacije) i CMSX-10 (3. generacije) koje su svoju primjenu našle u industrijskim motorima gasnih turbina poput GE 7FA. Međutim, renij može izazvati da superlegure postanu mikrostrukturalno nestabilne, pri čemu nastaju nepoželjne TCP (topološki gusto pakovane) faze. Da bi se ovaj efekat izbjegao, četvrta i peta generacija superlegura umjesto renija koristi [[rutenij]]. Prema podacima iz 2006, potrošnja renija u superlegurama otpadala je 28% na [[General Electric]], isto toliko na [[Rolls-Royce plc]] te 12% [[Pratt & Whitney]], dok je njegova potrošnja za katalizatore iznosila 14% a sve ostale aplikacije potrošile su 18% renija.<ref name="Naumov"/> U 2006, 77% ukupne potrošnje renija u SAD bilo je za legure.<ref name="USGS_2009_yearbook"/> Povećanje potražnje za vojne mlazne motore i nepromjenjiva ponuda dovela je do neophodnog razvoja superlegura sa nižim udjelom renija. Naprimjer, novija visokotlačna turbina (HPT) [[CFM International CFM56]] koristi lopatice od legure Rene N515 gdje je udio renija 1,5% umjesto legure Rene N5 koja je imala 3% renija. === Katalizator === Renij u obliku renijsko-platinske legure koristi se kao [[katalizator]] za katalitički "reforming", odnosno hemijski proces konverzije rafinerijskih naftnih međuproizvoda sa niskim [[Oktanski broj|oktanskim brojevima]] u visokooktanske tečne proizvode. U svijetu oko 30% katalizatora koji se koriste za ovaj proces sadrže renij.<ref name="Ryashentseva"/> Olefinska metateza je druga reakcija u kojoj se renij upotrebljava kao katalizator. Obično se za taj proces koristi Re<sub>2</sub>O<sub>7</sub>na alumini ([[aluminij-oksid]]u).<ref name="Johannes"/> Renijski katalizatori su veoma otporni na hemijsko "trovanje" dušikom, sumporom i fosforom, te se koriste i u nekim vrstama reakcija hidrogenizacije. === Ostalo === Izotopi renija <sup>188</sup>Re i <sup>186</sup>Re su radioaktivni i koriste se za tretman raka jetre. Oba imaju sličnu dubinu prodiranja u tkivo (5&nbsp;mm za <sup>186</sup>Re i 11&nbsp;mm za <sup>188</sup>Re), ali izotop <sup>186</sup>Re ima prednost što ima duže vrijeme "života" (90 sati u odnosu na 17 sati kod <sup>188</sup>Re).<ref name="Dilw"/><ref name="oakr"/> Izotop <sup>188</sup>Re se također eksperimentalno koristi u novom načinu tretmana raka [[pankreas]]a gdje se ubacuje pomoću patogene bakterije ''[[Listeria monocytogenes]]''.<ref name="Monya"/> == Spojevi == Spojevi renija su poznati u svim oksidacijskim stanjima između -3 i +7, sa izuzetkom -2. Oksidacijska stanja +7, +6, +4 i +2 su najčešća.<ref name="holeman"/> Renij je najčešće komercijalno dostupan u vidu soli kao perrenat, uključujući [[natrij-perrenat]] i [[amonij-perrenat]]. Oni su bijele čvrste tvari, rastvorljive u vodi.<ref name="Brauer"/> ===Halidi i oksohalidi=== Najčešći hloridi renija su ReCl<sub>6</sub>, [[Renij-pentahlorid|ReCl<sub>5</sub>]], ReCl<sub>4</sub> i [[Renij-trihlorid|ReCl<sub>3</sub>]].<ref name="greenwood"/> Strukture ovih spojeva često uključuju ekstenzivne Re-Re veze, koje su karakteristične za ovaj metal u oksidacijskim stanjima nižim od 7. [[Soli (hemijski spojevi)|Soli]] [Re<sub>2</sub>Cl<sub>8</sub>]<sup>2−</sup> imaju četvorostruku metal-metal vezu. Iako najviši hlorid renija ima stanje Re(VI), fluor daje derivate d<sup>0</sup> Re(VII) u [[renij-heptafluorid]]u. Također su dosta izučavani jodidi i bromidi renija. Slično volframu i molibdenu, s kojima dijeli mnoge hemijske sličnosti, renij gradi široki spektar oksohalida. Najčešći su oksohloridi, poput ReOCl<sub>4</sub> i ReOCl<sub>3</sub>. ===Oksidi i sulfidi=== [[Datoteka:Perrhenic-acid-3D-balls.png|lijevo|thumb|120px|Perrenijska kiselina usvaja neobičnu strukturu.]] Najčešći oksid renija je isparljivi, bezbojni [[Renij(VII)-oksid|Re<sub>2</sub>O<sub>7</sub>]]. [[Renij-trioksid]] ReO<sub>3</sub> usvaja strukturu sličnu [[perovskit]]u. Među drugim oksidima poznati su Re<sub>2</sub>O<sub>5</sub>, [[Renij(IV)-oksid|ReO<sub>2</sub>]] i Re<sub>2</sub>O<sub>3</sub>.<ref name="greenwood"/> Sulfidi su renij-disulfid (ReS<sub>2</sub>) i direnij-heptasulfid Re<sub>2</sub>S<sub>7</sub>. Soli perrenati mogu biti prevedene do tetratioperrenata djelovanjem [[amonij-hidrosulfid]]a.<ref name="Goodman"/> === Drugi spojevi === [[Renij-diborid]] (ReB<sub>2</sub>) je vrlo tvrda supstanca koja ima tvrdoću uporedivu sa [[volfram-karbid]]om, [[silicij-karbid]]om, [[titanij-diborid]]om ili [[cirkonij-diborid]]om.<ref name="Jiaqian"/> === Organorenijski spojevi === [[Direnij-dekakarbonil]] je najpoznatiji pojam u organorenijskoj hemiji. Njegova redukcija sa natrij amalgamom daje Na[Re(CO)<sub>5</sub>] gdje je renij u formalnom oksidacijskom stanju -1.<ref name="Breimair"/> Direnij-dekakarbonil se može oksidirati [[brom]]om do bromopentakarbonilrenij(I):<ref name="Schmidt"/> :Re<sub>2</sub>(CO)<sub>10</sub> + Br<sub>2</sub> → 2 Re(CO)<sub>5</sub>Br Redukcijom ovog pentakarbonila sa [[cink]]om i acetatnom kiselinom dobija se pentakarbonilhidridorenij:<ref name=Urb/> :Re(CO)<sub>5</sub>Br + Zn + HOAc → Re(CO)<sub>5</sub>H + ZnBr(OAc) == Biološki značaj == Vrlo malo je poznato o [[otrov]]nosti renija i njegovih spojeva, jer se koriste u vrlo malehnim količinama. Rastvorljive soli, poput renijevih halida ili perrenata, mogu biti vrlo štetne zbog drugih elemenata mimo renija ili zbog samog renija.<ref name="Emsley2001p358"/> Samo nekoliko renijevih spojeva je testirano u vezi njihove akutne otrovnosti. To su naprimjer kalij-perrenat i renij-trihlorid, koji su u svrhu eksperimenta ubrizgani kao rastvor u tijelo pacova. Perrenat je pokazao vrijednost LD<sub>50</sub> (srednja smrtonosna doza) od 2800&nbsp;mg/kg nakon sedam dana (to je zapravo vrlo slaba otrovnosti, u rangu obične [[so|kuhinjske soli]]) dok je renij-trihlorid pokazao LD<sub>50</sub> vrijednost od 280&nbsp;mg/kg.<ref name="Pharmacology"/> == Reference == {{refspisak|3|refs= <ref name="Naumov">{{cite journal|title=Rhythms of rhenium|journal=Russian Journal of Non-Ferrous Metals|volume=48|issue=6|year=2007|doi=10.3103/S1067821207060089|pages=418–423|author=A. V. Naumov}}</ref> <ref name="USGS_2009_yearbook">{{cite web|title=2009 Mineral Yearbook: Rhenium|datum=1. 4. 2011|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/rhenium/myb1-2009-rheni.pdf|format=PDF|author=Michael J. Magyar|publisher=Geološki zavod SAD|access-date=27. 12. 2015|archive-date=12. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120912170548/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/rhenium/myb1-2009-rheni.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Bhadeshia">{{cite web|title=Nickel Based Superalloys|author=H. K. D. H. Bhadeshia|url=http://www.msm.cam.ac.uk/phase-trans/2003/Superalloys/superalloys.html|publisher=University of Cambridge|access-date=17. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20060825053006/http://www.msm.cam.ac.uk/phase-trans/2003/Superalloys/superalloys.html|archive-date=25. 8. 2006|url-status=dead}}</ref> <ref name="Aerospace">{{cite book|title=Aerospace Materials: An Oxford-Kobe Materials Text|author=B. Cantor; Grant, Patrick Assender Hazel|publisher=CRC Press|year=2001|isbn=978-0-7503-0742-0|url=http://books.google.com/?id=n09-HajhRHYC|pages=82–83}}</ref> <ref name="Ryashentseva">{{cite journal|title=Rhenium-containing catalysts in reactions of organic compounds|year=1998|journal=Russian Chemical Reviews|volume=67|pages=157–177|doi=10.1070/RC1998v067n02ABEH000390|author=Margarita A. Ryashentseva|issue=2|bibcode = 1998RuCRv..67..157R}}</ref> <ref name="Johannes">{{cite journal|journal=Catalysis Today |volume=51| issue=2|year=1999|pages=289–299|title=Olefin metathesis over supported rhenium oxide catalysts|author=Johannes C. Mol|doi=10.1016/S0920-5861(99)00051-6}}</ref> <ref name="Dilw">{{cite journal|author=Jonathan R. Dilworth; Parrott, Suzanne J.|title=The biomedical chemistry of technetium and rhenium|url=https://archive.org/details/sim_chemical-society-great-britain-chemical-society-reviews_1998-01_27_1/page/43|journal=Chemical Society Reviews|year=1998|volume=27|pages=43–55|doi=10.1039/a827043z}}</ref> <ref name="oakr">{{cite web |publisher=Oak Ridge National Laboratory |title=The Tungsten-188 and Rhenium-188 Generator Information |year=2005 |url=http://www.ornl.gov/sci/nuclear_science_technology/nu_med/188info.htm |access-date=3. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080109170105/http://www.ornl.gov/sci/nuclear_science_technology/nu_med/188info.htm |archive-date=9. 1. 2008 |url-status=dead }}</ref> <ref name="Monya">{{cite web |author=Baker Monya |title=Radioactive bacteria attack cancer |url=http://www.nature.com/news/radioactive-bacteria-attack-cancer-1.12841 |work=Nature |datum=22. 4. 2013 }}</ref> <ref name="Jiaqian">{{cite journal| author=Jiaqian Qin; He, Duanwei; Wang, Jianghua ''et al.'' |title=Is Rhenium Diboride a Superhard Material?| journal= Advanced Materials |volume=20|year =2008| pages=4780–4783| doi=10.1002/adma.200801471| issue=24}}</ref> <ref name="Breimair">{{cite journal|doi = 10.1002/cber.19901230103|title = Nucleophile Addition von Carbonylmetallaten an kationische Alkin-Komplexe [CpL2M(η2-RC≡CR)]+ (M = Ru, Fe): μ-η1:η1-Alkin-verbrückte Komplexe|year = 1990|author = Breimair, Josef ''et al.''|journal = Chemische Berichte|volume = 123|page = 7}}</ref> <ref name="Schmidt">{{cite journal|journal=Inorganic Syntheses|title=Pentacarbonylrhenium Halides|author=Steven P. Schmidt; Trogler, William C.; Basolo, Fred | volume=28|year=1990|pages=154–159|doi=10.1002/9780470132593.ch42|series=Inorganic Syntheses|isbn=978-0-470-13259-3}}</ref> <ref name=Urb>{{cite journal|author=Michael A. Urbancic; John R. Shapley|title=Pentacarbonylhydridorhenium|journal=Inorganic Syntheses|volume=28|pages=165–168 |year=1990 |doi =10.1002/9780470132593.ch43 |series=Inorganic Syntheses|isbn=978-0-470-13259-3}}</ref> <ref name="Pharmacology">{{cite journal|title=Pharmacology and toxicology of potassium perrhenate and rhenium trichloride|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-pharmaceutical-sciences_1968-02_57_2/page/321|pages=321–323|author=Thomas J. Haley; Cartwright, Frank D.|doi=10.1002/jps.2600570218|journal=Journal of Pharmaceutical Sciences|volume=57|issue=2|year=1968|pmid=5641681}}</ref> <ref name="Goodman">{{cite journal|author =Goodman J. T.; Rauchfuss, T. B. |title=Tetraethylammonium-tetrathioperrhenate [Et<sub>4</sub>N] [ReS<sub>4</sub>] |journal=Inorganic Syntheses |year=2002|volume=33|pages=107–110 |doi=10.1002/0471224502.ch2}}</ref> <ref name="reniite">{{cite web|url=http://www.galleries.com/minerals/sulfides/rheniite/rheniite.htm|publisher=Amethyst Galleries|title=The Mineral Rheniite|access-date=27. 12. 2015|archive-date=29. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120829153147/http://www.galleries.com/Rheniite|url-status=dead}}</ref> <ref name=Brauer>{{Cite book|author=Glemser, O.|chapter=Ammonium Perrhenate|title=Handbook of Preparative Inorganic Chemistry|year=1963|edition=2|editor=G. Brauer|publisher=Academic Press|location=NY|volume=1|pages=1476–85}}</ref> <ref name="Kremenetsky">{{cite journal|author= Kremenetsky A. A.; Chaplygin I. V.|title= Concentration of rhenium and other rare metals in gases of the Kudryavy Volcano (Iturup Island, Kurile Islands)|journal= Doklady Earth Sciences| volume= 430|page= 114|year= 2010|doi= 10.1134/S1028334X10010253|bibcode= 2010DokES.430..114K}}</ref> <ref name="tessalina">{{cite journal |author = Tessalina S; Yudovskaya M. ''et al.''|title = Sources of unique rhenium enrichment in fumaroles and sulphides at Kudryavy volcano |url = https://archive.org/details/sim_geochimica-et-cosmochimica-acta_2008-02-01_72_3/page/888|journal= Geochimica et Cosmochimica Acta|volume= 72|page=889| year = 2008|doi = 10.1016/j.gca.2007.11.015 |bibcode=2008GeCoA..72..889T|issue = 3}}</ref> <ref name="countryc">{{cite web|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/country/2005/cimyb05.pdf|format=PDF|author=Steve T Anderson|publisher=Geološki zavod SAD|title=2005 Minerals Yearbook: Chile|access-date=26. 10. 2008|archive-date=8. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110608071244/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/country/2005/cimyb05.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Korzhinsky">{{cite journal|author=Korzhinsky M.A.; Tkachenko, S. I.; Shmulovich, K. I. ''et al.'' | datum=5. 5. 2004 |title=Discovery of a pure rhenium mineral at Kudriavy volcano|journal=Nature |volume=369|pages=51–52 |doi=10.1038/369051a0|issue=6475|bibcode = 1994Natur.369...51K}}</ref> <ref name="Emsley2001p358">{{cite book|title=Nature's Building Blocks: An A-Z Guide to the Elements|author=Emsley John|publisher=Oxford University Press|year=2001|location=Oxford, Engleska, UK|isbn=0-19-850340-7|chapter=Rhenium|pages=358–360|url=http://books.google.com/?id=j-Xu07p3cKwC}}</ref> <ref name="Rousch">{{cite journal|doi = 10.1021/cr60291a002|title = Recent advances in the chemistry of rhenium|year = 1974|author = Rouschias, George|journal = Chemical Reviews|volume = 74|page = 531|issue = 5}}</ref> <ref name="Audi">{{cite journal|author=Audi Georges ''et al.''|title=The NUBASE Evaluation of Nuclear and Decay Properties|journal=Nuclear Physics A|volume=729|pages=3–128|publisher=Atomic Mass Data Center |year=2003 |doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001|bibcode=2003NuPhA.729....3A}}</ref> <ref name="Bosch1996">{{cite journal|author=Bosch F.; Faestermann T.; Friese J. ''et al.'' |title=Observation of bound-state ''β''<sup>−</sup> decay of fully ionized <sup>187</sup>Re: <sup>187</sup>Re-<sup>187</sup>Os Cosmochronometry|year=1996|journal=Physical Review Letters |volume=77|issue=26|pages=5190–5193|doi=10.1103/PhysRevLett.77.5190|bibcode=1996PhRvL..77.5190B|pmid=10062738}}</ref> <ref name="webelements">[http://www.webelements.com/rhenium/thermochemistry.html Rhenium: enthalpies and thermodynamics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160221094330/http://www.webelements.com/rhenium/thermochemistry.html |date=21. 2. 2016 }}, na stranici webelements.com, pristupljeno 26. decembra 2015.</ref> <ref name="mathucredu">{{cite web|work=math.ucr.edu|url=http://math.ucr.edu/home/baez/physics/ParticleAndNuclear/decay_rates.html|title=How to Change Nuclear Decay Rates|year=1993|author=Bill Johnson|access-date=26. 12. 2015}}</ref> <ref name="sovietph">{{cite journal |title=Superconductivity of Some Alloys of the Tungsten-rhenium-carbon System |journal=Soviet Physics JETP |volume=27 |page=13 |year=1968 |bibcode=1968JETP...27...13N|author=Neshpor V. S.; Novikov, V. I.; Noskin, V. A.; Shalyt, S. S.}}</ref> <ref name="dticmil">{{cite web|url=http://oai.dtic.mil/oai/oai?verb=getRecord&metadataPrefix=html&identifier=AD0622881|title=The Properties of Superconducting Mo-Re Alloys|author=Daunt, J. G.; Lerner, E.|publisher=Defense Technical Information Center|access-date=26. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20170206104641/http://oai.dtic.mil/oai/oai?verb=getRecord&metadataPrefix=html&identifier=AD0622881|archive-date=6. 2. 2017|url-status=dead}}</ref> <ref name="ogava">{{cite journal|doi=10.1016/j.sab.2003.12.027|title=Discovery of a new element 'nipponiumʼ: re-evaluation of pioneering works of Masataka Ogawa and his son Eijiro Ogawa|year=2004|author=Yoshihara H. K.|journal=Spectrochimica Acta Part B Atomic Spectroscopy|volume=59|pages=1305–1310|bibcode=2004AcSpe..59.1305Y|issue=8}}</ref> <ref name="bassett">{{cite journal |title=Effect of pressure and temperature on lattice parameters of rhenium|author=L.G. Liu; Takahashi T.; Bassett W. A. |year=1970 |volume=31 |pages=1345–1351|doi = 10.1016/0022-3697(70)90138-1 |journal=Journal of Physics and Chemistry of Solids |issue=6|bibcode = 1970JPCS...31.1345L}}</ref> <ref name="1g">{{cite journal|author=Noddack W.; Noddack, I. |title=Die Herstellung von einem Gram Rhenium |journal=Zeitschrift für anorganische und allgemeine Chemie|year=1929|volume=183|issue=1|pages =353–375|doi=10.1002/zaac.19291830126|language=de}}</ref> <ref name="comstrat">{{cite book| pages =4–5| url =http://books.google.de/books?id=oD8rAAAAYAAJ&pg=PA4| title =Trends in usage of rhenium: Report| author =Komitet o tehničkim aspektima kritičnih i strateških materijala (Nacionalno istraživačko vijeće SAD)| year =1968}}</ref> <ref name="Ekamangane">{{cite journal|author=Noddack W.; Tacke, I.; Berg, O. |title=Die Ekamangane|url=https://archive.org/details/sim_naturwissenschaften_1925-06-26_13_26/page/n1 | journal=Naturwissenschaften| year=1925|volume=13|issue=26 |pages=567–574 |doi=10.1007/BF01558746 |bibcode=1925NW.....13..567.}}</ref> <ref name="savitskii">{{cite book | url = http://books.google.com/?id=Wd9GAAAAYAAJ | title = Rhenium alloys | author = Savitskiĭ Evgeniĭ Mikhaĭlovich; Tulkina Mariia Aronovna; Povarova Kira Borisovna | year = 1970 }}</ref> <ref name="usgs">{{cite web|publisher=Geološki zavod SAD|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/rhenium/|work=Minerals Information|title=Rhenium: Statistics and Information|year=2011|access-date=25. 5. 2011|archive-date=9. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130509142224/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/rhenium/|url-status=dead}}</ref> <ref name="moseleyh">{{cite journal |author=Henry Moseley |title=The High-Frequency Spectra of the Elements, Part II |doi=10.1080/14786440408635141 |journal=Philosophical Magazine |year=1914 |pages=703–713 |volume=27 |issue=160 |url=http://www.chemistry.co.nz/henry_moseley_article.htm |date= |access-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100122022821/http://www.materials.manchester.ac.uk/research/facilities/moseley/biography/ |archive-date=22. 1. 2010 |url-status=dead }}</ref> <ref name="pricescom">{{cite web |url=http://www.metalprices.com/FreeSite/metals/re/re.asp |title=Rhenium |work=MetalPrices.com |access-date=2. 2. 2012 |archive-date=15. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120115004912/http://www.metalprices.com/FreeSite/metals/re/re.asp |url-status=dead }}</ref> <ref name="tilgner">{{cite book|language=de|title=Forschen Suche und Sucht|author=Hans Georg Tilgner|publisher=Books on Demand|year=2000|isbn=978-3-89811-272-7|url=http://books.google.com/?id=UWBWnMOGtMQC}}</ref> <ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="vacari">{{Cite book|author=J. A. Vaccari|title=Materials Handbook|publisher= McGraw Hill|year=2002|isbn=978-0-07-136076-0}}</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=1339}}</ref> <ref name=CRC>{{cite book|author=C. R. Hammond|chapter=The Elements|title=Handbook of Chemistry and Physics|edition=81.|publisher=CRC press|isbn=0-8493-0485-7|year=2004|url=https://archive.org/details/crchandbookofche81lide}}</ref> <ref name="weast">{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}</ref> <ref name="crc92">{{cite book | editor= Haynes, William M. | year = 2011 | title = CRC Handbook of Chemistry and Physics | url= https://archive.org/details/crchandbookofche0000unse_e9l0 | edition = 92.|page=12.60 | publisher = CRC Press | isbn = 1439855110}}</ref> <ref name="zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="holeman">{{Cite book|author=A. F. Holleman; E. Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|url=https://archive.org/details/lehrbuchderanorg0000arno|edition=101|publisher=de Gruyter Verlag|year=1995|isbn=3-11-012641-9}}</ref> }} {{Commonscat|Rhenium}} {{PSE}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]] 9ew7nuuimyx5t19athq77cfie9akpsh Osmij 0 7432 3917144 3904727 2026-08-09T00:37:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917144 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Osmij | Simbol = Os | Atomski broj = 76 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 8 | Perioda = 6 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Osmium 1-crop.jpg|180px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = plavo-sivi metal | Zastupljenost = 1 · 10<sup>-6</sup> | Atomska masa = 190,23 | Atomski radijus = 130 | Atomski radijus izračunat = 185 | Kovalentni radijus = 128 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Ksenon|Xe]]&#x5D; 4f<sup>14</sup>5d<sup>6</sup>6s<sup>2</sup> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 14, 2 | Energija ionizacije_1 = 840 | Energija ionizacije_2 = 1600 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 7 | Struktura kristala = heksagonalna | Gustoća = 22590<ref name="arblaster" /> | Magnetizam = paramagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = 1,5 · 10<sup>−5</sup>)<ref name="weast" /> | Tačka topljenja_K = 3400 ± 50<ref name="arblaster2" /> | Tačka topljenja_C = 3130 | Tačka ključanja_K = 5273<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = 5000 | Molarni volumen = 8,42 · 10<sup>-6</sup> | Toplota isparavanja = 678<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 31,8 | Pritisak pare = 2,52 | Pritisak pare_K = 3300 | Brzina zvuka = 4940 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 130 | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 10,9 · 10<sup>6</sup> | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 88 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = -2, 0, 2, 3, '''4''', 6, 8 | Oksidi = | Elektrodni potencijal = 0,85 [[Volt|V]] (OsO<sub>4</sub> + 8H<sup>+</sup> + 8e<sup>-</sup> → Os + 4H<sub>2</sub>O) | Elektronegativnost = 2,2 | Oznaka upozorenja = ''prah'' <br />{{Oznake upozorenja|F|Xi}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11|37/38|41}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|16|26|36/37/39}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Os | Maseni broj = 184 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,02 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Os | Maseni broj = 185 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 93,6 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,013 | Tipraspada1ZP = [[Renij|<sup>185</sup>Re]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Os | Maseni broj = 186 | Rasprostranjenost u prirodi = 1,58 | Vrijeme poluraspada = >2,0 · 10<sup>15</sup> [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 2,822 | Tipraspada1ZP = [[Volfram|<sup>182</sup>W]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Os | Maseni broj = 187 | Rasprostranjenost u prirodi = 1,6 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Os | Maseni broj = 188 | Rasprostranjenost u prirodi = 13,3 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Os | Maseni broj = 189 | Rasprostranjenost u prirodi = 16,1 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Os | Maseni broj = 190 | Rasprostranjenost u prirodi = 26,4 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Os | Maseni broj = 191 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 15,4 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>−</sup>]] | Tipraspada1ZE = 0,314 | Tipraspada1ZP = [[Iridij|<sup>191</sup>Ir]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Os | Maseni broj = 192 | Rasprostranjenost u prirodi = '''41,0''' }} |}} '''Osmium''' (iz [[grčki jezik|grčkog]] ''osme'' (ὀσμή) u značenju "miris") jeste [[hemijski element]] sa simbolom '''Os''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 76. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] nalazi se u [[8. grupa hemijskih elemenata|8. grupi]], odnosno grupi [[željezo|željeza]]. To je tvrdi, krhki, plavkasto-svijetli [[prelazni metal]] i pripada platinskoj grupi metala. Osmij je najgušći poznati element u prirodi sa gustoćom od 22,59 g/cm<sup>3</sup>. Osim toga, on posjeduje najviši modul kompresije među svim elementima sa 462 GPa, od kojeg imaju viši samo agregirani [[dijamant]]ni nanoštapići. Biološke funkcije osmija kod [[čovjek]]a i drugih organizama nisu poznate. U tehničkom smislu, osmij se zbog svoje veoma visoke cijene koristi samo u aplikacijama gdje je ključna osobina izdržljivost i čvrstoća. == Historija == Osmij, kao najteži homolog 8. grupe periodnog sistema, otkrio je [[Smithson Tennant]] 1804. zajedno sa [[iridij]]em, kao ostatak nakon što je [[platina|platinu]] rastvorio u [[aqua regia|zlatotopki]]. Naziv ''osmij'' nastao je zbog mirisa sličnog repi (grč. ὀσμή, ''osmē'' „miris, smrad“) njegovih isparljivih [[osmij-tetroksid|tetroksida]] u vrlo slabim koncentracijama. Među prvim važnijim aplikacijama ovog metala na početku 20. vijeka bila je njegova upotreba kao materijal za žarne niti u sijalicama, koje je načinio [[Carl Auer von Welsbach]]. Naziv kompanije ''[[Osram]]'' izveden je upravo iz naziva metala koji su se u tu svrhu koristili, osmija i [[volfram]]a. Međutim u svojim aplikacijama, korištenje osmija imalo je i neke nedostatke. Osim visoke cijene, problem je predstavljao i veoma teška obrada ovog metala. Osmij je veoma krhak i ne može se lahko izvlačiti u žice. Zbog toga su se žarne niti za sijalice izrađivale tako što se pasta koja se sadržavala osmij nanosila na organske sastojke te se žarila na visokoj temperaturi.<ref name="wissende" /> Tako napravljene niti su bile dosta debele za visoke električne napone a istovremeno i veoma osjetljive na vibracije i promjene napona. Nakon kraćeg vremena, osmij u žarnim nitima je zamijenjen najprije [[tantal]]om te napokon volframom.<ref name="poolb" /> == Osobine == === Fizičke === [[Datoteka:Osmium crystals.jpg|thumb|lijevo|Kristali osmija]] [[Datoteka:Hexagonal dichteste Kugelpackung.svg|thumb|lijevo|Kristalna struktura Os, a=373,5 pm, c=413,9 pm<ref name="Schubert" />]] Metalni osmij je sjajni [[teški metal]], čelično-plavkaste boje čak i pri vrlo visokim temperaturama. Gradi [[legura|legure]] sa [[platina|platinom]]. [[Kristalizacija|Kristalizira]] se u diheksagonalnom bipiramidalnom kristalnom sistemu u P6<sub>3</sub>''/mmc'' sa parametrima rešetke a=373,5 pm, c=413,9 pm kao i dvije formulske jedinice po elementarnoj ćeliji.<ref name="Schubert"/> Osmij je ispred iridija kao element sa [[relativna gustoća|najvećom gustoćom]]. Kristalografska mjerenja i izračuni daju gustoću za osmij 22,59 g/cm<sup>3</sup> a za iridij 22,56 g/cm<sup>3</sup><ref name="arblaster" /> u prirodnoj izotopskoj smjesi. Stoga je osmij najgušći element koji se može naći na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]]. Među svim platinskim metalima, osmij ima najvišu [[talište|tačku topljenja]] i najniži pritisak pare. Njegov modul kompresije od 462 GPa je najviši od svih poznatih elemenata i spojeva, tako da je čak manje stisljiv od dijamanta koji ima taj modul sa 443 GPa.<ref name="stif" /> Ispod kritične temperature od 0,66 K,<ref name="webelements" /> osmij postaje superprovodnik. === Hemijske === Osmij pripada [[plemeniti metal|plemenitim metalima]] jer je relativno inertan u većini hemijskih reakcija. Reagira direktno samo sa nemetalima [[fluor]]om, [[hlor]]om i [[kisik]]om. Međutim, reakcija kisika i kompaktnog osmija odvija se tek pri crvenom usijanju osmija. U zavisnosti od uslova reakcije, nastaje [[osmij-tetroksid]] (na nižim temperaturama i višem pritisku kisika) ili [[osmij-trioksid]]. Fino isitnjeni osmij već pri sobnoj temperaturi u tragovima gradi veoma [[otrov]]ni osmij-tetroksid. U neoksidirajućim mineralnim kiselinama, osmij se ne rastvara, a čak ga ne napada ni [[aqua regia|zlatotopka]] pri nižim temperaturama. Međutim, napadaju ga vrlo jaka oksidirajuća sredstva, naprimjer koncentrirana [[dušična kiselina]], vruća [[sumporna kiselina]] kao i alkalne oksidativne istopljene soli, poput istopljenih [[natrij-peroksid]]a ili [[kalij-hlorat]]a. === Izotopi === Poznata su ukupno 34 izotopa i šest nuklearnih izomera osmija, od čega se u prirodi nalazi sedam [[izotop]]a sa masama 184, 186, 187, 188, 189, 190 i 192. Izotop <sup>192</sup>Os sa udjelom od 40,78 %<ref name="nubase"/> od prirodne smjese izotopa je najčešći izotop ovog elementa, dok je izotop <sup>184</sup>Os sa 0,02% najrjeđi.<ref name="nubase"/> Samo jedan prirodni izotop <sup>186</sup>Os je blago [[radioaktivnost|radioaktivan]], a njegovo vrijeme poluraspada iznosi preko 2 triliona godina. Osim ovih, postoji još 27 drugih izotopa sa dosta kraćim vremenom poluraspada u rasponu od <sup>162</sup>Os do <sup>196</sup>Os<ref name="nubase"/>, koji, kao i kratkoživući nuklearni izomeri, postoje samo u laboratorijama. Dva izotopa osmija <sup>187</sup>Os i <sup>189</sup>Os mogu se upotrijebiti za [[Nuklearna magnetna rezonanca|NMR ispitivanja]]. Među vještačkim nuklidima, izotopi <sup>185</sup>Os (vrijeme poluraspada 96,6 dana) i <sup>191</sup>Os (15 dana) koriste se u nuklearnoj medicini kao traseri. Odnos između izotopa <sup>187</sup>Os i <sup>188</sup>Os služi u [[renij-osmij hronometar|renij-osmij hronometrima]] za određivanje starosti željeznih [[meteorit]]a, jer se izotop [[renij|<sup>187</sup>Re]] sporije raspada od <sup>187</sup>Os (vrijeme poluraspada 4,12 · 10<sup>10</sup> godina<ref name="nubase"/>).<ref name="Birck" /> == Rasprostranjenost == Sa udjelom od 1 · 10<sup>−6</sup> % u Zemljnoj kori, osmij je veoma rijedak.<ref name="dtv" /> Javlja se gotovo uvijek u [[parageneza|paragenezi]] sa drugim platinskim metalima [[rutenij]]em, [[rodij]]em, [[iridij]]em, [[paladij]]em i [[platina|platinom]]. Osmij se često javlja i [[samorodni elementi|samorodan]], ali i vezan u vidu [[sulfid]]a, [[selenid]]a ili [[telurid]]a. Nalazišta osmija mogu se razlikovati kao primarna i sekundarna. Primarna nalazišta su rude [[bakar|bakra]], [[nikl]]a, [[hrom]]a ili [[željezo|željeza]], u kojima se nalaze platinski metali u vrlo malehnim količinama u vezanom obliku. Nije poznata nijedna "samostalna" ruda osmija. Pored ovih ruda, postoje i sekundarna nalazišta u kojima se osmij i drugi platinski metali nalaze u samorodnom obliku. U tim nalazištima, metali su isprani iz okolnog materijala djelovanjem vode ili atmosferskih utjecaja, pa su se zbog svoje velike gustoće koncentrirali na pogodnim mjestima. Pri tome, osmij se nalazi pretežno u svojim prirodnim legurama u vidu [[osmiridij]]a i [[iridosmij]]a, koji osim osmija sadrži uglavnom iridij pa se raspoznaje prema svom pretežnom "sastojku". Najvažnija nalazišta niklovih ruda bogatih platinskim metalima, a samim tim i osmijem, nalaze se u [[Kanada|Kanadi]] ([[Greater Sudbury|Sudbury]], [[Ontario]]), [[Rusija|Rusiji]] (planinski lanac [[Ural (planina)|Ural]]) i [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] ([[Witwatersrand]]). Sekundarna nalazišta nalaze se u podnožju Urala, u [[Kolumbija|Kolumbiji]], [[Etiopija|Etiopiji]] i na ostrvu [[Borneo]]. == Dobijanje == [[Datoteka:Osmium-2.jpg|thumb|160px|lijevo|Čisti osmij]] Proizvodnja osmija nije lahka niti jeftina, a odvija se uglavnom u sklopu dobijanja drugih plemenitih metala poput [[zlato|zlata]] ili platine. Procesi koji se pri tom primjenjuju koriste različite osobine pojedinih plemenitih metala i njihovih spojeva, pri čemu se odvaja jedan po jedan element. Kao početna sirovina služe rude koje sadrže plemenite metale ili [[anodni mulj]] iz proizvodnje nikla ili zlata. Ruda se najprije rastvara u zlatotopki. Pri tom zlato, [[paladij]] i platina prelaze u rastvor, a preostaju drugi platinski metali i [[srebro]]. Dalje srebro reagira do nerastvorljivog [[srebro-hlorid]]a, koji se može odvojiti sa [[olovo-karbonat]]om i dušičnom kiselinom (gradeći [[srebro-nitrat]]). Topljenje sa [[natrij-hidrogensulfat]]om i napokon taloženjem, može se rastvoriti [[rodij]] u vidu [[rodij-sulfat]]a i odvojiti. Zatim preostali materijal se topi sa [[natrij-peroksid]]om, pri čemu se rastvaraju osmij i [[rutenij]] a preostaje nerastvorljivi iridij. Kada se ovaj rastvor tretira sa [[hlor]]om, nastaju isparljive materije rutenij-tetroksid i osmij-tetroksid. Dodavanje alkoholnih natronskih baza rastvara se osmij-tetroksid i na taj način ga je moguće odvojiti od rutenija. Dalje se osmij istaloži sa [[amonij-hlorid]]om kao kompleks i napokon reducira sa [[vodik]]om do metalnog osmija: :<math>\mathrm{[OsO_2(NH_3)_4]Cl_2 + 3\ H_2 \longrightarrow}</math> <math>\mathrm{Os + 4\ NH_4^+ + 2\ Cl^- + 2\ OH^-}</math> Osmij se proizvodi u veoma malim količinama. Svjetska proizvodnja iznosi oko 100&nbsp;kg godišnje.<ref name="Harry H. Binder"/> U Sjedinjenim Američkim Državama, ni proizvođači niti Američki geološki institut nisu objavili podatke o proizvedenoj količini osmija. Prema procjenama potrošnje u SAD iz 1971.<ref name="Appraisal" /> smatra se da je ona iznosila oko 62&nbsp;kg, što upućuje da proizvodnja osmija ne prelazi jednu tonu godišnje. Procijenjena proizvodnja u SAD 2012. iznosila je oko 75&nbsp;kg.<ref name="platgr" /> == Upotreba == [[Datoteka:Osmium.jpg|desno|thumb|240px|Dva peleta po približno 5 grama osmija]] Zbog njegove rijetkosti, vrlo kompliciranog načina dobijanja i s tim u vezi i izuzetno visoke cijene od 380 [[američki dolar|američkih dolara]] po unci (stanje novembar 2015.),<ref name="goldp" /> osmij ima vrlo malo tehničkih aplikacija. Također, zbog velike otrovnosti njegovih oksida, ovaj metal se rijetko koristi u čistom stanju. U abrazivnim sredstvima i aplikacijama gdje do izražaja dolazi trošenje materijala i tvrdoća,<ref name="Hammond" /> poput vrhova naliv-pera, fonografskih igala, zamajaca, pumpi, u proizvodnji instrumenata i u električnim kontaktima, koristi se tvrda legura platinskih metala sa sadržajem osmija. Legura koja sadrži 90% platine i 10% osmija koristi se prerađena u medicinskim [[implantat]]ima i umjetnim [[Srčani zalisci|srčanim zaliscima]] kao i [[Srce|srčanim]] pejsmejkerima. Ponekad se osmij koristi kao katalizator<ref name="vacari" /> za hidriranje. Mogući dokaz prisustva osmija može se pokazati preko osmij-tetroksida. Najjednostavniji, ali zbog [[otrov]]nosti, način koji se ne preporučuje bio bi preko karakterističnog mirisa osmij-tetroksida. Međutim, postoje i hemijski načini dokazivanja. Kod takvih načina, uzorak koji sadrži osmij se nanosi na filter-papir sa rastvorom benzidin- ili kalij-heksacijanoferatom(II). Sa benzidinom [[papir]] se oboji pri prisustvu osmij-tetroksida u ljubičasto, dok sa kalij-heksacijanoferatom oboji u svijetlo zeleno.<ref name="romanjuk" /> U modernoj [[analitička hemija|analitičkoj hemiji]] ovi dokazi prisustva osmija nemaju veći značaj. Danas se osmij može dokazati instrumentalnim metodama poput analize neutronskog aktiviranja, voltametrijom, atomskom ili masenom spektroskopijom i drugim, pa čak i kvantitativno izmjeriti sa visokom tačnošću. [[Spektroskopija]] [[nuklearna magnetna rezonanca|nuklearnom magnetnom rezonancom]] omogućava strukturalnu analitiku organskih i neorganskih spojeva osmija. Osmij ima izuzetno dobru refleksiju u ultraljubičastom dijelu elektromagnetskog spektra. Naprimjer, pri talasnoj dužini od 600 [[Ångstrom|Å]] osmij odbija zrake dva puta bolje od zlata.<ref name="spacesh" /> Ovako dobra reflektivnost je poželjna u ultraljubičastim spektrometrima koji se koriste u [[svemir]]u, čime se smanjuje veličina ogledala zbog ograničenja veličine i prostora. Ogledala prekrivena osmijem bila su korištena u nekoliko svemirskih misija tokom programa [[Space Shuttle program|Space Shuttle]], ali je ubrzo otkriveno da postoje radikali kisika u niskim zemljinim orbitama u dovoljnim količinama mogu značajno istanjiti sloj osmija.<ref name="lower" /> == Spojevi == Poznati su spojevi i kompleksi osmija u oksidacijskim stanjima od -2 do +8, među kojima je najstabilnije [[oksidacijsko stanje]] +4. Osmij, zajedno sa [[rutenij]]em i [[ksenon]]om, ubraja se u malobrojne elemente, koji mogu dostići najviše poznato oksidacijsko stanje +8. Osmij sa većinom nemetala gradi spojeve kao što su [[oksid]]i, halogenidi, sulfidi, teluridi i fosfidi. === Osmij-tetroksid === [[Osmij-tetroksid]] OsO<sub>4</sub> je najpoznatiji spoj osmija i jedan od malobrojnih stabilnih spojeva ovog metala, u kojima on posjeduje oksidacijsko stanje +8. Ovaj spoj nastaje djelovanjem oksidacijskih sredstava poput [[dušična kiselina|dušične kiseline]] na metalni osmij. Tetroksid je veoma lahko isparljiv spoj, u standardnim uslovima je u čvrstom stanju, a ima vrlo snažno oksidacijsko djelovanje. Za razliku od mnogih alternativnih oksidacijskih sredstava, reakcija s njim se može odvijati pod [[stereohemija|stereohemijskom]] kontrolom. Na osnovu tih osobina, ovaj spoj i pored velike otrovnosti i visoke cijene, još uvijek se koristi u nekim aplikacijama. Osmij-tetroksid se najčešće upotrebljava samo u katalitičkim količinama. Koristi se za fiksiranje i pojačavanje kontrasta lipida (masti) i [[Ćelijska membrana|ćelijskih membrana]] pri posmatranju [[Elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom]] te pri osiguranju tragova (npr. otisaka prstiju pri istragama). U [[organska hemija|organskoj hemiji]] služi kao oksidacijsko sredstvo za cis-hidroksiliranje [[alken]]a do vicinalnih diola te u Jacobsen-Katsuki reakciji odnosno pri stereoselektivnoj epoksidaciji. === Drugi spojevi === Osmij sa kisikom gradi i druge spojeve, kao što su osmij-trioksid OsO<sub>3</sub> i osmij-dioksid OsO<sub>2</sub>. Osmij-trioksid je stabilan samo u gasovitom stanju, dok je osmij-dioksid stabilan čvrsti spoj, lahko topljiv i ima strukturu [[rutil]]a. Sa halogenim elementima [[fluor]]om, [[hlor]]om, [[brom]]om i [[jod]]om, poznat je veliki broj spojeva. U tim spojevima moguća oksidacijska stanja osmija kreću se od +7 u osmij(VII)-fluoridu do +1 u osmij(I)-jodidu. === Kompleksi === Osim ovih spojeva poznati su i brojni kompleksi koji sadrže osmij. Iz osmij-tetroksida izvode se osmati, anionski kompleksi kisika i osmija. Također i sa drugim [[ligand]]ima, poput [[amonijak]]a, [[ugljik-monoksid]]a, cijanida i [[dušik-monoksid]]a, poznati su kompleksi sa raznim oksidacijskim stanjima. Sa organskim ligandima, poput [[ciklopentadien]]a, osmij gradi kompleks [[osmocen]], koji pripada metalocenima. Osim klasičnih kompleksa, kod kojih se svaka veza između metala i liganda može nedvosmisleno odrediti, također postoje i neklasični kompleksi. Kod tih kompleksa, metalni klaster se sastoji iz više atoma osmija. Njihov stvarni oblik se može odrediti pomoću Wadeovog pravila. == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="arblaster">{{cite journal|author=J. W. Arblaster|title=Densities of Osmium and Iridium|journal=Platinum Metals Review|year=1989|volume=33|number=1|pages=14-16|url=http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/summary?doi=10.1.1.516.3131}}</ref> <ref name="weast">{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}</ref> <ref name="arblaster2">{{cite journal|author=J. W. Arblaster|title=What is the True Melting Point of Osmium?|journal=Platinum Metals Review|year=2005|volume=49|number=4|pages=166–168|doi=10.1595/147106705X70264}}</ref> <ref name="zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="wissende">[http://www.wissen.de/wde/generator/wissen/ressorts/technik/innovationen/ideen_und_erfindungen/index,page=1111430.html Glühlampe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120119220712/http://www.wissen.de/wde/generator/wissen/ressorts/technik/innovationen/ideen_und_erfindungen/index,page=1111430.html |date=19. 1. 2012 }}, na stranici wissen.de, {{simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="poolb">[http://www.siemens.com/history/pool/beteiligte_unternehmen/aktive_beteiligungen/902k004de_100jahre_osram.pdf 100 Jahre Osram, septembar 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130626083920/http://www.siemens.com/history/pool/beteiligte_unternehmen/aktive_beteiligungen/902k004de_100jahre_osram.pdf |date=26 Juni 2013 }} (PDF), str. 16.</ref> <ref name="Schubert">{{Cite journal|author=K. Schubert|title=Ein Modell für die Kristallstrukturen der chemischen Elemente|journal=Acta Crystallographica|year=1974|volume=B30|pages=193–204|doi=10.1107/S0567740874002469}}</ref> <ref name="stif">''[http://focus.aps.org/story/v9/st16 Osmium is Stiffer than Diamond]''. Physical Review Focus, 27. mart 2002.</ref> <ref name="webelements">Fizičke osobine osmija na stranici [http://www.webelements.com/osmium/physics.html webelements.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117214342/http://www.webelements.com/osmium/physics.html |date=17. 11. 2015 }} {{simboli jezika|en|engleski}}</ref> <ref name="nubase">G. Audi, O. Bersillon, J. Blachot, A. H. Wapstra: ''[https://web.archive.org/web/20130724211828/http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf The Nubase evaluation of nuclear and decay properties] (PDF)''.</ref> <ref name="Birck">{{Cite journal|author=J. L. Birck, M. Roy-Barman, C. J. Allegre|title=The Rhenium Osmium Chronometer: The Iron Meteorites Revisited|journal=Meteoritics|year=1991|volume=26|number=318|url=http://adsabs.harvard.edu/full/1991Metic..26R.318B}}; [http://adsabs.harvard.edu/full/1991LPICo.766...21B Preprint].</ref> <ref name="dtv">{{Cite book|author=Hans Breuer|title=dtv-Atlas Chemie|volume=1|edition=9|publisher=dtv-Verlag|year=2000|isbn=3-423-03217-0}}</ref> <ref name="Harry H. Binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="Appraisal">{{cite journal|journal=Environmental Health Perspectives|year=1974|pages=201–213|title=Osmium: An Appraisal of Environmental Exposure|author=Ivan C. Smith; Carson, Bonnie L.; Ferguson, Thomas L. |doi=10.2307/3428200|volume=8|pmid=4470919|pmc=1474945|jstor=3428200}}</ref> <ref name="platgr">{{cite web|title=PLATINUM-GROUP METALS|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/platinum/mcs-2013-plati.pdf|publisher=USGS|access-date=27. 5. 2013|archive-date=13. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170513190708/https://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/platinum/mcs-2013-plati.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="goldp">[http://www.goldpreciousmetals.com/fixspot.asp Podaci o cijenama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305151433/http://www.goldpreciousmetals.com/fixspot.asp |date=5. 3. 2016 }}, na stranici www.goldpreciousmetals.com</ref> <ref name="Hammond">{{cite book |author=Hammond C.R.|chapter=Osmium|pages=4–25|editor = Lide, D. R.| title = CRC Handbook of Chemistry and Physics |url=https://archive.org/details/crchandbookofche0000unse_86ed| edition = 86|location = Boca Raton (FL)| publisher = CRC Press | year = 2005 | isbn = 0-8493-0486-5}}</ref> <ref name="vacari">{{Cite book|author=J. A. Vaccari|title=Materials Handbook|publisher=McGraw Hill|year=2002|isbn=978-0-07-136076-0}}</ref> <ref name="romanjuk">N. A. Tananaeff, A. N. Romanjuk: ''Tüpfelmethode zum Nachweis von Osmium''. Analytisches Laboratorium des Kiewer Industrie-Institutes, 1936.</ref> <ref name="spacesh">{{cite journal|doi=10.1364/AO.24.002959|title=Osmium coated diffraction grating in the Space Shuttle environment: performance|url=https://archive.org/details/applied-optics_1985-09-15_24_18/page/2959|year=1985|author=Torr, Marsha R.|journal=Applied Optics|volume=24|page=2959|pmid=18223987|issue=18|bibcode=1985ApOpt..24.2959T}}</ref> <ref name="lower">{{cite journal|doi=10.1364/AO.24.002660|title=Low earth orbit environmental effects on osmium and related optical thin-film coatings|url=https://archive.org/details/applied-optics_1985-08-15_24_16/page/2660|year=1985|author=Gull, T. R.; Herzig H; Osantowski JF; Toft AR |journal=Applied Optics|volume=24|page=2660|pmid=18223936|issue=16|bibcode=1985ApOpt..24.2660G}}</ref> }} == Literatura == {{Commonscat|Osmium}} *{{Cite book|author=A. F. Holleman, E. Wiberg, N. Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|edition=102|publisher=de Gruyter|location=Berlin|year=2007|isbn=978-3-11-017770-1}} *{{Cite book|author=Michael Binnewies|title=Allgemeine und Anorganische Chemie|edition=1|publisher=Spektrum Akademischer Verlag|location=Heidelberg|year=2004|isbn=3-8274-0208-5}} *{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9}} {{PSE}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]] p0t4jca5g8xhiucim4kmnuusprr4a52 1971. 0 7613 3917235 3900273 2026-08-09T09:45:48Z AnToni 2325 /* August */ 3917235 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1971. ([[Rimski brojevi|MCMLXXI]])''' je uobičajena godina koja počinje u petak po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]], 1971. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 971. godina 2. milenija, 71. godina 20. stoljeća i 2. decenije 1970-ih. 1971. godina imala je tri djelimična pomračenja Sunca (25. februara, 22. jula i 20. augusta) i dva potpuna pomračenja Mjeseca (10. februara i 6. augusta). Svjetska populacija se ove godine povećala za 2,1%, što je najveći porast u historiji. == Događaji == * [[Michael Hart]], student univerziteta u [[Illinois]]u, putem univerzitetske mreže počeo distribuirati [[E-knjiga|knjige u digitalnoj formi]] * [[14. februar]] – U požaru dizel-lokomotive u tunelu kod [[Vranduk]]a [[Željeznička nesreća u Vranduku 1971.|poginula]] 34 putnika. * [[5. mart]] – Počelo 11. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Finska|finskom]] gradu [[Hämeenlinna|Hämeenlinni]]. * [[15. april]] – U atentatu je ubijen jugoslavenski ambasador u [[Švedska|Švedskoj]] [[Vladimir Rolović]]. * [[14. novembar]] – [[Mariner 9]] stigao do [[Mars]]a. * [[18. novembar]] – [[Led Zeppelin]] objavio neimenovani album na kojem su klasici poput pjesama "Rock & Roll" i "[[Stairway to Heaven]]". * [[23. novembar]] – [[Kina]] postala stalna članica Vijeća sigurnosti [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. * [[25. novembar]] – [[Danska]] i [[Norveška]] kao prve članice [[NATO]] uspostavile diplomatske odnose sa Sjevernim Vijetnamom. * [[2. decembar]] ** Osnovana federacija [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] u Perzijskom zaljevu. ** [[Sovjetski Savez|Sovjetski]] [[svemir]]ski brod [[Mars|„Mars 3“,]] bez ljudske posade, spustio se na Mars. * [[7. decembar]] – Sovjetska svemirska kapsula počela slati [[radio|radijske]] i [[televizija|televizijske]] signale s [[Mars]]a. == Rođeni == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Jyotiraditya Scindia]], indijski političar * [[8. januar]] – [[Jesper Jansson]], švedski nogometaš * [[11. januar]] ** [[Mary J. Blige]], američka pjevacica ** [[Priyanka Gandhi]], indijska političarka * [[26. januar]] – [[Dorian Gregory]], američki glumac === Februar === * [[3. februar]] – [[Sarah Kane]], britanska dramatičarka i režiserka * [[4. februar]] – [[Eric Garcetti]] * [[12. februar]] – [[Liu Giulan]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka. * [[13. februar]] – [[Natalija Snitina]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka === Mart === * [[1. mart]] – [[Allen Johnson]], američki atletičar * [[10. mart]] – [[Almir Imširević]], bosanskohercegovački dramski pisac * [[22. mart]] – [[Steven Hewitt]], američki muzičar, bubnjar u [[Placebo (grupa)|Placebu]] * [[31. mart]] ** [[Ewan McGregor]], škotski glumac ** [[Gundars Upenieks]], [[Latvija|latvijski]] [[biatlon]]ac === April === * [[3. april]] – [[Jonathan Stark (teniser)|Jonathan Stark]], američki teniser * [[11. april]] – [[Oliver Riedel]], njemački muzičar, basist u grupi [[Rammstein]] * [[12. april]] – [[Shannen Doherty]], američka glumica * [[16. april]] – [[Sven Fischer]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac * [[23. april]] – [[Yukio Mochizuki]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac === Maj === * [[6. maj]] ** [[Chris Shiflett]], njemački muzičar, gitarista u [[Foo Fighters]] ** [[Karim Zaimović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar i pisac * [[11. maj]] – [[Wang Jinping (biatlonka)|Wang Jinping]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka * [[12. maj]] – [[María Giro]], argentinska [[biatlon]]ka. * [[14. maj]] – [[Radmila Tomović]], srbijanska glumica * [[20. maj]] – [[Šárka Kašpárková]], češka atletičarka * [[25. maj]] – [[Vera Albreht]], slovenska pjesnikinja, književnica, publicistkinja i prevoditeljica === Juni === * [[1. juni]] – [[Ghil'ad Zuckermann]], lingvista i profesor * [[10. juni]] – [[Bobby Jindal]], američki političar i guverner savezne države [[Louisiana]] * [[16. juni]] – [[Tupac Shakur]], američki hiphop-artist i glumac * [[17. juni]]– [[Jelena Meljnjikova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka. * [[18. juni]] – [[Ismir Jusko]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar * [[21. juni]] – [[Anur Hadžiomerspahić]], bosanskohercegovački umjetnik i grafički dizajner * [[27. juni]] – [[Dipendra Bir Bikram Shah Dev]], kralj [[Nepal]]a 1–4. juna 2001. * [[30. juni]] – [[Tord Wiksten]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac === Juli === * [[3. juli]] – [[Emma Laura]], meksička glumica * [[13. juli]] – [[Ivana Boban]], hrvatska glumica * [[14. juli]] – [[Howard Webb]], engleski nogometni sudija * [[15. juli]] – [[Danijela Martinović]], hrvatska pjevačica * [[19. juli]] – [[Vitalij Kličko]], ukrajinski bokser * [[20. juli]] – [[Ina Šeškil]], [[SSSR|sovjetska]], [[Kazahstan|kazaška]] i [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka. === August === * [[6. august]] – [[Marcelo Vásquez]], argentinski [[biatlon]]ac * [[10. august]] – [[Roy Keane]], irski nogometaš * [[12. august]] – [[Pete Sampras]], američki teniser * [[16. august]] – [[Fredrik Kuoppa]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[18. august]] – [[Aphex Twin|Richard David James]], poznatiji po pseudonimu ''Aphex Twin'', [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[elektronička muzika|elektronički]] muzičar iz [[Cornwall]]a * [[26. august]] – [[Heléne Dahlberg]], [[švedska]] [[biatlon]]ka === Septembar === * [[1. septembar]] – [[Hakan Şükür]], turski nogometaš * [[2. septembar]] – [[Andreja Koblar]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka * [[6. septembar]] – [[Dolores O'Riordan]], irska muzičarka, pjevačica u grupi [[The Cranberries]] * [[8. septembar]] – [[Martin Freeman]], britanski glumac * [[11. septembar]] – [[Mari Lampinen]], finska [[biatlon]]ka * [[13. septembar]] ** [[Goran Ivanišević]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[tenis]]er ** [[Ann-Elen Skjelbreid]], [[norveška]] [[biatlon]]ka * [[15. septembar]] – [[Anita Hakala]], finska [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[17. septembar]] – [[Sergej Barbarez]], bosanskohercegovački nogometaš * [[20. septembar]] ** [[Spas Gulev]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac ** [[Henrik Larsson]], švedski nogometaš * [[21. septembar]] – [[Iva Karađozova]], bugarska biatlonka * [[22. septembar]] – [[Märtha Louise]], princeza [[Norveška|Norveške]] * [[27. septembar]] – [[Agata Suszka]], [[poljska]] [[biatlon]]ka === Oktobar === * [[5. oktobar]] – [[Nicola Rizzoli]], [[italija]]nski [[nogometni sudija]] * [[10. oktobar]] – [[Elvir Bolić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[14. oktobar]] – [[Jorge Costa]], portugalski nogometaš i trener * [[15. oktobar]] – [[Andrew Cole]], engleski nogometaš * [[16. oktobar]] – [[Milan Tegeltija]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pravnik * [[20. oktobar]] ** [[Snoop Dogg]], američki reper ** [[Dannii Minogue]], australska pjevačica * [[29. oktobar]] – [[Winona Ryder]], američka glumica === Novembar === * [[5. novembar]] – [[Corin Nemec]], američki glumac * [[7. novembar]] – [[Elvedin Beganović]], bosanskohercegovački nogometaš * [[11. novembar]] – [[Soňa Mihoková]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka * [[24. novembar]] – [[Aleksandar Božović]], bosanskohercegovački golman * [[25. novembar]] – [[Christina Applegate]], američka glumica === Decembar === * [[16. decembar]] – [[Christof Duffner]], [[Njemačka|njemački]] [[skijaš-skakač]] * [[24. decembar]] – [[Ricky Martin]], portorikanski pjevač * [[25. decembar]] – [[Dido (pjevačica)|Dido Armstrong]], engleska pjevačica == Umrli == === Januar=== * [[10. januar]] – [[Coco Chanel]], francuska modna kreatorica === Februar === * [[1. februar]] – [[Amet-Han Sultan]], sovjetski pilot-lovac i probni pilot * [[26. februar]] ** [[Fernandel]], francuski filmski glumac ** [[Theodor Svedberg]], švedski fizičar i hemičar, dobitnik Nobelove nagrade [[1926.]] === Mart === * [[8. mart]] – [[Harold Lloyd]], američki glumac === April === * [[6. april]] – [[Igor Stravinski]], rusko-američki kompozitor, pijanista i dirigent === Maj === * [[23. maj]] – [[Josip Pupačić]], hrvatski književnik === Juni === * [[4. juni]] – [[Georg Lukács]], mađarski filozof i književni kritičar * [[28. juni]] – [[Franz Stangl]], njemački SS-oficir === Juli === * [[1. juli]] – [[Lawrence Bragg|William Lawrence Bragg]], engleski fizičar * [[3. juli]] – [[Jim Morrison]], pjevač, vođa [[Doors]]a * [[6. juli]] – [[Louis Armstrong]], američki [[džez]] muzičar * [[14. juli]] – [[Mak Dizdar|Mehmedalija Mak Dizdar]], bosanskohercegovački pjesnik === August === * [[1. august]] – [[Vincent Harris]], britanski arhitekt === Septembar === * [[11. septembar]] – [[Nikita Chrusjtjov]], sovjetski političar i državnik === Oktobar === * [[1. oktobar]] – [[Maguba Sirtlanova]], [[poručnik|poručnica]] i [[pilot]]kinja [[Sovjetska ratna avijacija|Sovjetske ratne avijacije]] * [[12. oktobar]] – [[Gene Vincent]], američki rok-muzičar * [[29. oktobar]] – [[Arne Tiselius]], švedski hemičar, dobitnik Nobelove nagrade 1948. === Novembar === === Decembar === * [[15. decembar]] – [[Paul Pierre Lévy]], francuski [[matematičar]] * [[22. decembar]] – [[Sulejman Filipović]], oficir Jugoslavenske armije i učesnik NOB-a == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Dennis Gábor]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Gerhard Herzberg]], [[Kanada]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Earl W. Sutherland Jr.]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Pablo Neruda]], [[Čile]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Willy Brandt]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Simon Kuznets]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|1971|1971.}} {{Normativna kontrola}} kogee2u3uor4742x1qugj8hx48j9v7v Olovo 0 7694 3917135 3807437 2026-08-08T23:14:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917135 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Olovo | Simbol = Pb | Atomski broj = 82 | Serija = [[metal (hemija)|Metali]] | Grupa = 14 | Perioda = 6 | Blok = p | Slika = [[<!-- This is a file from the Wikimedia Commons This is a featured picture. Click here for more information.-->File:Lead electrolytic and 1cm3 cube.jpg|240px]] | Boja serije = DarkGray | Izgled = plavkasto bijeli | Zastupljenost = 1,8 · 10<sup>-3</sup><ref name="binder" /> | Atomska masa = 207,2 | Atomski radijus = 180 | Atomski radijus izračunat = 154 | Kovalentni radijus = 146 | Van der Waalsov radijus = 202 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Ksenon|Xe]]&#x5D; 4f<sup>14</sup>5d<sup>10</sup>6s<sup>2</sup>6p<sup>2</sup> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 18, 4 | Energija ionizacije_1 = 715,6 | Energija ionizacije_2 = 1450,5 | Energija ionizacije_3 = 3081,5 | Energija ionizacije_4 = 4083 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 1,5 | Struktura kristala = kubična plošno centrirana | Gustoća = 11342<ref name="greenwood" /> | Magnetizam = dijamagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = −1,6 · 10<sup>−5</sup>)<ref name="lide" /> | Tačka topljenja_K = 600,61 | Tačka topljenja_C = 327,43 | Tačka ključanja_K = 2017<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = 1744 | Molarni volumen = 18,26 · 10<sup>-6</sup> | Toplota isparavanja = 177<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 4,77 | Pritisak pare = 4,21 · 10<sup>-7</sup> | Pritisak pare_K = 600 | Brzina zvuka = 1260 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 131<ref name="ullman" /> | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 4,76 · 10<sup>6</sup> | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 35 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = '''2''', 4 | Oksidi = Pb<sub>3</sub>O<sub>4</sub> (amfoteran) | Elektrodni potencijal = -0,1251 [[Volt|V]] (Pb<sup>2+</sup> + 2e<sup>-</sup> → Pb) | Elektronegativnost = 2,33<ref name="webelements" /> | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|T|N}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|20/22|33|50/53|61|62}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|53|45|60|61}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Pb | Maseni broj = 202 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 52500 [[Godina|a]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 2,598 | Tipraspada1ZP = [[Živa|<sup>198</sup>Hg]] | Tipraspada2ZM = [[elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada2ZE = 0,050 | Tipraspada2ZP = [[Talij|<sup>202</sup>Tl]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Pb | Maseni broj = 203 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 51,873 [[sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,975 | Tipraspada1ZP = [[Talij|<sup>203</sup>Tl]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Pb | Maseni broj = 204 | Rasprostranjenost u prirodi = 1,4 | Vrijeme poluraspada = >1,4 · 10<sup>17</sup> [[Godina|a]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 2,186 | Tipraspada1ZP = [[Živa|<sup>200</sup>Hg]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Pb | Maseni broj = 205 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 1,53 · 10<sup>7</sup> [[Godina|a]] | Tipraspada1ZM = [[elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,051 | Tipraspada1ZP = [[Talij|<sup>205</sup>Tl]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Pb | Maseni broj = 206 | Rasprostranjenost u prirodi = 24,1 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Pb | Maseni broj = 207 | Rasprostranjenost u prirodi = 22,1 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Pb | Maseni broj = 208 | Rasprostranjenost u prirodi = '''52,4''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Pb | Maseni broj = 209 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 3,253 [[sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β<sup>−</sup>]] | Tipraspada1ZE = 0,644 | Tipraspada1ZP = [[Bizmut|<sup>209</sup>Bi]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Pb | Maseni broj = 210 | Rasprostranjenost u prirodi = -1 | Vrijeme poluraspada = 22,3 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 3,792 | Tipraspada1ZP = [[Živa|<sup>206</sup>Hg]] | Tipraspada2ZM = [[Beta-zraci|β<sup>−</sup>]] | Tipraspada2ZE = 0,064 | Tipraspada2ZP = [[Bizmut|<sup>210</sup>Bi]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Pb | Maseni broj = 211 | Rasprostranjenost u prirodi = -1 | Vrijeme poluraspada = 36,1 [[minut|min]] | Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β<sup>−</sup>]] | Tipraspada1ZE = 1,367 | Tipraspada1ZP = [[Bizmut|<sup>211</sup>Bi]] }} |}} '''Olovo''' je [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''Pb''' ({{jez-la|plumbum}}) i [[atomski broj|atomskim brojem]] 82. Ono je mehki, [[otrov]]ni, teški [[metal (hemija)|metal]]. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] svrstan je u 4. glavnu grupu, odnosno [[14. grupa hemijskih elemenata|14. grupu]] po [[IUPAC]]-u (ugljikovu grupu) te u [[Elementi 6. periode|6. periodu]]. Lahko se obrađuje i ima nisku [[talište|tačku topljenja]] u odnosu na mnoge druge metale. Izotopi olova <sup>206</sup>Pb, <sup>207</sup>Pb i <sup>208</sup>Pb su najteži poznati stabilni atom, pa je olovo i najteži stabilni element periodnog sistema. Njegova stabilnost se može objasniti [[magični broj (fizika)|magičnim brojem]] protona 82. Kod izotopa <sup>208</sup>Pb prisutan je takozvani dvostruki magični broj u jezgri. Izotopi olova krajnji su proizvodi tri od četiri prirodna niza raspada radioaktivnih elemenata. Na taj način nastalo je relativno mnogo olovo, zbog čega je u Zemljinoj kori relativno mnogo olova u odnosu na druge teške metale. == Historija == [[Datoteka:Olovo.PNG|mini|lijevo|Olovo]] [[Datoteka:Museum Pachten, Wasserverteilertopf.jpg|thumb|lijevo|Rimski lonac za vodu nađen u blizini Dillingena ([[Saarland]])]] U ranom [[bronzano doba|bronzanom dobu]], pored olova, za izradu [[bronza|bronze]] koristio se [[antimon]] i [[arsen]], sve dok se nije raširila upotreba [[kalaj]]a. Babilonci su poznavali olovo i od njega izrađivali vaze. Asirci su za svoje potrebe morali uvoziti olovo (''abāru''). Asirski kralj [[Tiglat-pileser I]] dobijao je olovo kao danak iz osvojene Melide (današnja [[Malatya]]).<ref name="betina" /> Rimljani su metal koristili kao materijal za posude, kao ''municiju'' za praćke, za plombe (otud i latinsko ime) i vodovodne cijevi. Već je rimski autor [[Vitruvije]] smatrao upotrebu olova za vodovodne cijevi štetnom po zdravlje. Preporučivao je, koliko je god moguće, korištenje glinenih.<ref name="vitruv" /> Međutim, i pored toga, olovne cijevi bile su u upotrebi sve do 1970-ih. Engleska riječ ''plumber'' (vodoinstalater) također asocira na ovaj vid upotrebe olova. Iz današnje perspektive vrlo zabrinjavajuće djeluje podatak da se olovo dodavalo vinu kao sredstvo za zaslađivanje (takozvani ''olovni šećer'', odnosno [[olovo(II)-acetat]]). U Vestfaliji, [[Rimska imperija|Rimljani]] su kopali olovo sve do svog povlačenja nakon poraza u [[Bitka u Teutoburškoj šumi|bici u Teutoburškoj šumi]]. Izotopski sastav rimskog olovnog mrtvačkog sanduka, nađenog u Njemačkoj, pokazuje da ono potječe sjeverno od planine [[Eifel]]. Budući da je ruda olovo vrlo često imala primjesa [[srebro|srebra]] u dovoljnim količinama da se ekonomski isplati njegovo izdvajanje, dobijanje srebra i olova od antičkih vremena povezano je jedno s drugim. Rimljanska prerada olova dovela je do zagađenja okoline, koje se čak i danas može izmjeriti. Istraživanja leda na [[Grenland]]u pokazala su da se između 5. stoljeća p. n. e. i 3. stoljeća dogodio mjerljiv porast sadržaja olova u atmosferi.<ref name="greenland" /> I kasnije je olovo bilo veoma važno. Naprimjer, korišteno je za vezivanje u vitražnim prozorima u [[crkva]]ma ili za prekrivanje krovova. Posebnu važnost olovo dobija nakon izuma vatrenog oružja, koje je koristilo olovo kao materijal za projektile ručnog vatrenog oružja. Budući da su isprva sami vojnici pravili municiju, nije bilo neobično da su krali sve olovo do kojeg su mogli doći. [[Datoteka:Saturn symbol.svg|thumb|lijevo|100px|Alhemijski simbol za olovo]] Olovo je imalo važnu ulogu i u [[alhemija|alhemiji]]. Pošto ima dosta sličnosti sa [[zlato]]m (teško i mehko), olovo je smatrano polaznim materijalom za sintezu zlata (sinteza kao promjena boje iz sive u zlatnu). Alhemijski simbol za olovo je stilizirani srp (♄), a od antike je ono bilo metal povezan s planetom [[Saturn]] i [[Saturn (mitologija)|istoimenim božanstvom]]. Početkom [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]] olovo je bilo potrebno u sve većim količinama za potrebe [[hemijska industrija|hemijske industrije]]. Koristilo se za proizvodnju [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]] i za oblaganje opreme za proizvodnju eksploziva. U to vrijeme je ono bilo jedan od najvažnijih obojenih metala. Danas je olovo po proizvedenoj količini na četvrtom mjestu među obojenim metalima poslije [[aluminij]]a, [[bakar|bakra]] i [[cink]]a. Gotovo 60% današnje svjetske proizvodnje olovo koristi se za [[akumulator|automobilske baterije]] (olovne akumulatore). == Osobine == === Fizičke === [[Datoteka:Cubic, face-centered.png|150px|thumb|Kubična plošno centrirana rešetka olova (a=494 pm).]] Olovo je neplemeniti metal sa standardnim elektrodnim potencijalom od −0,13&nbsp;V.<ref name="Binnewies"/>. No, ono je mnogo ''plemenitije'' od mnogih drugih metala u upotrebi, kao što su željezo, cink ili aluminij. Olovo je dijamagnetni teški metal, gustoće 11,3&nbsp;g/cm<sup>3</sup>, kristalizira se u kubičnom plošno centriranom sistemu i stoga ima kubično najgušće kuglasto pakovanje. Na njemu se zasniva i izražena [[duktilnost]] metala i niska [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsova tvrdoća]] od samo 1,5. Olovo koje se javlja u prirodi obično je tvrđe zbog primjesa nečistoća i ima Mohsovu tvrdoću 2-2,5.<ref name="atlas" /> Ono se lahko izvlači u tanke limove ili žice, međutim, zbog male tvrdoće nije postojano. Modifikacija olova u vidu dijamanta nije prisutna kod olova, za razliku od lakših homologa iz 14. grupe periodnog sistema. Razlog leži u nestabilnosti veze Pb-Pb uzrokovanom relativističkim efektom i slabom tendencijom da bude četverovalentno. Olovo ima plavkasto-bijelu boju, na papiru ostavlja sivi trag. Ova osobina ranije se koristila za izradu sredstava za pisanje. Stoga je razvojem izrade [[olovka|olovaka]] došlo do određenih nejasnoća i zabluda, jer su mnogi mislili da je [[grafit]] u olovkama zapravo ruda olova. Tačka topljenja olova je 327&nbsp;°C, a tačka ključanja između 1740 i 1751&nbsp;°C. U naučnoj literaturi podaci o tački ključanja se donekle razlikuju, negdje se navodi 1740&nbsp;°C,<ref name="Merck-SDB"/>, 1746&nbsp;°C<ref name="Binnewies" /> i 1751&nbsp;°C<ref name="HoWi"/>. Olovo provodi električnu struju i toplotu kao mnogi metali, međutim daleko slabije od većine (naprimjer električna provodljivost olova iznosi 4,8&nbsp;·&nbsp;10<sup>6</sup>&nbsp;S/m<ref name="HoWi"/>, a srebra 62&nbsp;·&nbsp;10<sup>6</sup>&nbsp;S/m<ref name="HoWi"/>). Na temperaturi ispod 7,196&nbsp;K olovo ne iskazuje nikakav električni otpor, postaje [[supraprovodnik]] tipa I. Brzina zvuka u olovo iznosi približno 1200&nbsp;m/s, međutim, u naučnoj literaturi ti podaci nisu identični, vjerovatno zbog različitog stepena čistoće olova ili načina njegove prerade. === Hemijske === Olovo se [[Pasivizacija|pasivizira]] stajanjem na zraku, jer se na njegovoj površini stvara sloj olovo-oksida koji ga štiti od daljne oksidacije. Svjež presjek olova ima metalni sjaj, ali vrlo brzo potamni zbog stvaranja mat površine. Na [[zrak]]u fino isitnjeno olovo u prahu tzv. ''piroforno olovo'' se pali samo od sebe. Pasivizirano olovo nije rastvorljivo u brojnim kiselinama. Tako je ono otporno u sumpornoj, fluorovodičnoj i hlorovodičnoj kiselini, jer anioni koje ono gradi u njima daju nerastvorljive soli. Zbog toga olovo nalazi primjenu za izradu posebnih hemijskih aparata i opreme. Međutim, olovo se rastvara u razblaženoj [[dušična kiselina|dušičnoj kiselini]], jer je [[olovo(II)-nitrat]] rastvorljiv u vodi. Također se rastvara u koncentriranoj supornoj kiselini stvaranjem rastvorljivih kompleksa Pb(HSO<sub>4</sub>)<sub>2</sub>), acetatnoj kiselini (samo uz uvođenje zraka) i vrelim alkalnim rastvorima. U vodi, koja ne sadrži rastvoren kisik, metalno olovo je stabilno. U prisustvu kisika se lagahno rastvara, stoga olovne vodovodne cijevi predstavljaju određenu opasnost za zdravlje ljudi. Ukoliko voda u sebi ima mnogo hidrogenkarbonata i sulfat, što je prepoznatljivo po takozvanoj ''tvrdoj vodi'', nakon nekog vremena na olovu se formira sloj bazičnih [[olovo(II)-karbonat]]a i [[olovo(II)-sulfat]]a. Oni štite [[voda|vodu]] od olova, međutim i pored toga manje količine olova ipak mogu dospjeti u vodu. == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Lead-288819.jpg|thumb|lijevo|Samorodno olovo – nalazište: Langban, Švedska]] Olovo u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] nalazi se u koncentraciji od oko 0,0018 %<ref name="binder" /><ref name="breuer" />, ali se ono vrlo rijetko može naći [[samorodni elementi|samorodno]]. Ipak, Međunarodna mineraloška organizacija (IMA) priznaje olovo kao zaseban [[minerali|mineral]], odnosno ubraja se u elemente-minerale. [[Sistematika minerala po Strunzu]] (9. izdanje) svrstava ga pod sistemski broj ''1.AA.05'', odnosno po starijem (osmom) izdanju pod broj ''I/A.05-20''. Do 2010. godine, u svijetu je pronađeno 130 mjesta gdje se može pronaći samorodno olovo, između ostalih, [[Argentina]], [[Etiopija]], [[Australija]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Brazil]], [[Češka]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Gruzija]], [[Grčka]], [[Grenland]], [[Italija]], [[Kanada]], [[Kazahstan]], [[Narodna Republika Kina|Kina]], [[Kirgistan]], [[Meksiko]], [[Mongolija]], [[Namibija]], [[Norveška]], [[Njemačka]], [[Poljska]], [[Rusija]], [[Švedska]], [[Slovenija]], [[Ukrajina]], [[Američka Djevičanska ostrva]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]]. Postojanje naslaga olova dokazano je u primjercima stijena iz [[Srednjeatlantski greben|Srednjeatlantskog grebena]] i u vanzemaljskim uzorcima poput uzoraka sa [[Mjesec (satelit)|Mjesečevog]] ''Mora obilja'' (''[[Mare Fecunditatis]]'')<ref name="mindat" /> Olovna ruda je najviše zastupljena u obliku [[galenit]]a ([[olovo-sulfid]], PbS). Ovaj mineral je također i najvažniji komercijalni izvor za dobijanje olova. Ostali minerali olova su [[ceruzit]] ([[olovo(II)-karbonat]], PbCO<sub>3</sub> poznat i kao ''bijela olovna ruda''), [[krokoit]] (olovo(II)-hromat, PbCrO<sub>4</sub>, ''crvena olovna ruda'') i [[anglesit]] (olovo(II)-sulfat, PbSO<sub>4</sub>, ''olovni vitriol''). Dva minerala koji imaju najvišu koncentraciju olova u spoju (do 92,8%) su [[litargit]] i [[masicotit]]. Ukupno je poznato (stanje 2010.) više od 500 minerala olova.<ref name="webmineral" /> Komercijalne svjetske zalihe rude olova se procjenjuju na oko 67 miliona tona (stanje: 2004.)<ref name="Fraunhofer" /> Najveća nalazišta se nalaze u Kini, SAD, [[Australija|Australiji]], Rusiji i [[Kanada|Kanadi]]. U Evropi, zemlje sa najvećim nalazištima su [[Švedska]] i [[Poljska]]. U Bosni i Hercegovini također se nalaze bogata ležišta ruda olova, najčešće zajedno sa [[cink]]om. Najviše ih ima u okolini [[Ljubija|Ljubije]], [[Vareš]]a, [[Olovo (općina)|Olova]], [[Foča|Foče]], [[Kreševo|Kreševa]] i [[Srebrenica|Srebrenice]]. Te rude se sa područja Bosne i Hercegovine vade i koriste još iz starorimskog perioda.<ref name="minist" /> Međutim, danas su dostupna samo ležišta olovne rude kod Vareša, koja se iskopava od 1982. godine.<ref name="zovko" /> U Njemačkoj rude olova ima u sjevernom Eifelu, Schwarzwaldu, u Saksoniji i drugdje. Danas je najvažniji izvor olova [[recikliranje]] starih olovnih proizvoda. U Njemačkoj, naprimjer, danas postoje još samo dva pogona gdje se olovo proizvodi iz rude (Binsfeldhammer u blizini Stolberga i Metaleurop kod Bremerhavena). Svi ostali pogoni proizvode takozvano sekundarno olovo koje se dobija preradom starog olova (naročito starih automobilskih akumulatora). === Proizvodnja === {{Glavni|Spisak država po proizvodnji olova}} {{Starost sekcija}} [[Datoteka:Wichtigste Bleiförderländer.PNG|200px|thumb|desno|Najveći svjetski proizvođači olova]] {| class="wikitable" |+ Države sa najvećom proizvodnjom olova (2004)<ref name="usgs" /> |- class="wikitable" ! Rang ! Država ! Proizvedena količina<br />(u 1000 [[tona|t]]) ! Rang ! Država ! Proizvedena količina<br />(u 1000 [[tona|t]]) |- | 1 || [[Kina]] || 950 | 11 || [[Švedska]] || 33,9 |- | 2 || [[Australija]] || 642 | 12 || [[Kazahstan]] || 33 |- | 3 || [[SAD]] || 445 | 13 || [[Maroko]] || 31,3 |- | 4 || [[Peru]] || 306,2 | 14 || [[Rusija]] || 24 |- | 5 || [[Meksiko]] || 118,5 | 15 || [[Iran]] || 22 |- | 6 || [[Kanada]] || 76,7 | 16 || [[Sjeverna Koreja]] || 20 |- | 7 || [[Irska]] || 65,9 | 17 || [[Bugarska]] || 19 |- | 8 || [[Indija]] || 39,8 | 18 || [[Turska]] || 18,7 |- | 9 || [[Poljska]] || 38 | 19 || [[Rumunija]] || 15 |- | 10 || [[Južnoafrička Republika]] || 37,5 | 20 || [[Brazil]] || 14,7 |} Najvažnije zemlje proizvođači rude olova 2004. godine bile su [[Kina]], [[Australija]] i [[SAD]], čiji zajednički udio u svjetskoj proizvodnji od 3,1 milion tona godišnje je iznosio oko dvije trećine. U Evropi najveći proizvođači bile u Irska, Švedska i Poljska. Najvažniji proizvođači rafiniranog olova (''mehkog olova'' čistoće 99,99%) bile su također Kina (1,8 miliona tona), SAD (1,2 milion tona) i Njemačka (403.000 tona), čiji udio zajedno je činio oko polovine ukupne svjetske proizvodnje od 6,7 miliona tona. Osim njih, veći proizvođači rafiniranog olova u Evropi bili su Italija, [[Francuska]], [[Španija]] i Velika Britanija. == Dobijanje == [[Datoteka:GalèneMissouri.jpg|thumb|Galenit iz [[Missouri]]ja]] Daleko najvažniji [[mineral]] olova je [[galenit]]. Rude olova se često javljaju zajedno sa sulfidima drugih metala (bakra, [[bizmut]]a, cinka, [[arsen]]a, [[antimon]]a i dr.), koji predstavljaju prirodne nečistoće sirovog olova maksimalnog udjela do 5%. Putem usitnjavanja, razvrstavanja i [[flotacija|flotacije]] obrađena ruda sa oko 60% sadržaja minerala se uvodi u tri zasebna industrijska procesa za dobijanje olova. Danas procesi redukcije i reakcije prženja su pretežno prevaziđeni, a zamijenjeni su procesom direktnog topljenja, koja je s jedne strane ekonomičnija, a s druge manje šteti okolini. Ove procedure se provode u dvije faze, prženje i [[redoks reakcija|redukcija]]. Pri prženju fino isitnjeni olovo-sulfid se stavlja na pokretnu traku i kroz njega se provodi vreli zrak zagrijan do 1000&nbsp;°C. U tom procesu [[kisik]] iz [[zrak]]a reagira u egzotermnoj reakciji dajući [[olovo(II)-oksid]] (PbO) i [[sumpor-dioksid]]. On se otpušta van zajedno sa drugim gasovima prženja, a može se iskoristiti i za pravljenje [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]]. Olovo-oksid je u ovim uslovima u tečnom stanju i teče dolje. Kasnije se može [[Sinteriranje|sinterirati]]. <math>\mathrm{2\ PbS\ +\ 3\ O_2\ \longrightarrow\ 2\ PbO\ +\ 2\ SO_2}\ \ \Delta H_{\mathrm{r}}^0=-836\ \mathrm{kJ \cdot mol}^{-1}</math> (prženje) Na kraju slijedi redukcija olovo-oksida pomoću [[koks]]a da bi se dobilo metalno olovo. Ovaj proces se dešava u šahtnim pećima, slično kao i kod procesa u [[visoka peć|visokim pećima]]. Pri tom se u reakciju uvode dodaci kao što je [[kreč]] koji stvara šljaku, uklanjajući nečistoće. <math>\mathrm{PbO\ +\ C\ \longrightarrow\ Pb\ +\ CO}\ \ \Delta H_{\mathrm{r}}^0=+107\ \mathrm{kJ \cdot mol}^{-1}</math> <math>\mathrm{PbO\ +\ CO\ \longrightarrow\ Pb\ +\ CO_2}\ \ \Delta H_{\mathrm{r}}^0=-66\ \mathrm{kJ \cdot mol}^{-1}</math> (redukcija) Moderne metode proizvodnje olova zasnovane su na procesu direktnog topljenja, koji je optimiziran tako da zagađuje okolinu u što je moguće manjoj mjeri ali i uz najmanje moguće troškove. Primjer takvog procesa je takozvana [[QSL metoda]] <ref name="qsl1" />). Prednost te metode je da se proces proizvodnje može odvijati kontinuirano sa ograničenjem na prostor reakcije, gdje se javlja jedini emitent štetnih zagađivača; u odnosu na klasične metode kao što je sinterovanje koje dodatno emitira zagađenje. Prženje i redukcija se odvijaju paralelno u jednom reaktoru. Olovo-sulfid se, kao i u klasičnom procesu prženja, ne prži u potpunosti. Dio olova tako nastaje reakcijom olovo-sulfida sa olovo-oksidom. Pošto je reaktor postavljen blago nagnut na jednu stranu, olovo i šljaka sa velikim sadržajem olovo-oksida teče naniže. Ono prolazi kroz zonu redukcije u kojoj se upumpava prah uglja te se tako olovo-oksid reducira do metalnog olova. Kod prženja umjesto zraka koristi se čisti [[kisik]]. Time se značajno smanjuje zapremina otpadnih gasova, nasuprot uobičajene metode koja otpušta veliku koncentraciju sumpor-dioksida. Njegova upotreba za proizvodnju sumporne kiseline je time mnogo lakša i ekonomičnija. == Upotreba == Najveći svjetski potrošači olova su SAD, [[Japan]], Njemačka i [[Kina]]. Potrošnja olova jako zavisi od stanja u automobilskoj industriji, koja troši oko 60% svjetske proizvodnje ovog metala. Oko 20% svjetske proizvodnje se prerađuje u hemijskoj industriji. Cijena olova na svjetskom tržištu (stanje april 2014: oko 2075 US dolara/toni<ref name="lmex" />) je od početka 21. vijeka snažno porasla, uglavnom zbog povećane potražnje u Kini. [[Datoteka:Lead shielding.jpg|thumb|Olovni blokovi koji služe za zaštitu od radioaktivnog zračenja iz laboratorijskog reaktora]] === Zaštita od zračenja === Dovoljno debeli blokovi ili slojevi olova vrlo su efikasni u apsorpciji [[Rendgensko zračenje|rendgenskog]] i [[Gama zračenje|gama zračenja]]. Olovo je relativno jeftino i lahko se obrađuje od mnogih metala koji su gušći od njega. Stoga se ono općenito koristi za zaštitu od zračenja u [[Nuklearna medicina|nuklearnoj medicini]], radiologiji, terapiji zračenjem i drugim oblastima. Primjer zaštite od zračenja je takozvana ''olovna pregača'' koju pacijenti nose prilikom rendgenskog snimanja. Olovno staklo se također koristi za zaštitu od zračenja. === Metal === Olovo se pretežno upotrebljava kao metal ili u nekoj od [[legura]]. U odnosu na ranija vremena, kada je olovo bilo jedan od najvažnijih i najviše korištenih metala, danas se ipak pokušava zamijeniti drugim neotrovnim metalima ili legurama. Međutim, ono i dalje ima veliki značaj i primjenu u industriji zbog svojih važnih osobina, najviše zbog otpornosti na koroziju i velike gustoće, kao i lahke proizvodnje i prerade. Elementi koji imaju približnu ili još veću gustoću su naprimjer ili još ''problematičniji'' ([[živa]], [[uranij]]) ili su isuviše skupi i rijetki ([[volfram]], [[zlato]], [[platina]]) ==== Elektrotehnika ==== Najveći dio olova se danas upotrebljava kao hemijski izvor energije u olovnim akumulatorima (naprimjer u automobilima). Automobilski akumulator se sastoji iz dvije elektrode: jedne od olova a druge od olovo(IV)-oksida, uronjenih u razblaženu sumpornu kiselinu (37%-tna) koja služi kao [[elektrolit]]. [[Elektrohemija|Elektrohemijskom]] reakcijom nastali ioni Pb<sup>2+</sup> sa sumpornom kiselinom grade nerastvorljivi [[olovo(II)-sulfat]]. Nakon što se akumulator priključi na izvor napajanja, dolazi do suprotne reakcije kada olovo(II)-sulfat prelazi u olovo(IV)-oksid (poznato kao ''punjenje akumulatora''). Prednost olovnih akumulatora je što oni imaju visok nazivni napon po jednoj galvanskoj ćeliji od 2,06&nbsp;[[volt|V]]. ==== Mašinogradnja ==== Pošto olovo ima veliku gustoću, često se koristi kao uteg za postizanje veće mase. Zbog toga se kolokvijano ponegdje može čuti izraz ''teško kao olovo'' za neke veoma teške predmete ili stvari. Utezi od olovo se između ostalog koriste za postizanje ravnoteže automobilskih felgi. Međutim u EU je od 1. jula 2003. za nova putnička vozila, odnosno od 1. jula 2005. godine za sva vozila (do 3,5t) zabranjena upotreba olova kao utege na felgama, te se oni zamjenjuju utezima od cinka ili bakra. Ostali načini upotrebe koji iskorištavaju veliku gustoću olova su, između ostalih: olovni lanci za izravnjavanje zavjesa i utezi za ronjenje, koji izjednačavaju težinu opreme i ronioca pri ronjenju. Osim toga ono se koristi kao amortizer u nekim automobilskim dijelovima koji su posebno osjetljivi na vibracije, kao stabilizator za brodove kao i posebne slučajeve za zvučnu zaštitu i izolaciju. ==== Proizvodnja aparata ==== Zbog svog visokog [[atomski broj|atomskog broja]], olovo je pogodno za zaštitu od gama- i rendgenskog zračenja. Zbog toga se ono upotrebljava za uređaje za usmjeravanje ili filtriranje radioaktivnog zračenja. Također, olovo je osnovni materijal za pregače, kojima se liječnik štiti prilikom rendgenskog snimanja (ukoliko se ne sklanja u posebnu sobu), ili se njome štite pacijenti, kako bi prekrili dijelove tijela koji se ne pregledaju rendgenskim snimanjem. Poseban slučaj primjene olova predstavlja zaštita od zračenja gama-spektrometara za preciznu dozimetriju. U ovu svrhu neophodno je olovo koje i sāmo ima slabu radioaktivnost. Prirodni udio radioaktivnog izotopa <sup>210</sup>Pb djeluje negativno. Njegov nivo se smanjuje, što je duži proces topljenja, te se topljenjem iz olova izdvajaju ''roditeljski'' nuklidi iz [[uranij-radijev niz|uranij-radijevog niza]], koji su pratioci olovne rude. Izotop <sup>210</sup>Pb počinje raspadati od trenutka topljenja tokom svog vremena poluraspada od 22,3 godine, bez nastajanja novih količina. Historijski predmeti načinjeni od olova, poput starih brodskih utega iz potonulih brodova ili historijske topovske kugle su posebno traži za dobijanje olovo sa slabijim zračenjem, što je korisno za proizvodnju štitnika od zračenja. Osim toga, postoje brojne druge istraživačke ustanove kojima je neophodno takvo staro olovo.<ref name="spiegel" /> ==== Vojna tehnika ==== Vojska je bila i ostala važan korisnik i potrošač olova. Olovo služi kao osnovni materijal za metke i municiju, bilo da se radi o vatrenom oružju ili municiji za praćke. Za staromodne [[karteč]]e koristilo se isitnjeno olovo i olovne kuglice. Razlog za odabir olova u ovu svrhu bio je sa jedne strane njegova gustoća a time i velika probojna moć, te s druge strane lahka izrada lijevanjem. Danas se olovne kuglice i meci uglavnom oblažu nekim legurama bakra (najčešće [[mesing]]). Prednost je uglavnom ta što se postižu veće brzine metka, pošto se olovni meci koji nisu obloženi zbog svoje mehkoće ne mogu ponovno koristiti, a ujedno se onemogućava nakupljanje ostataka olova u unutrašnjosti cijevi oružja. ==== Ostalo ==== Olovo(II)-oksid se koristi za glaziranje [[keramika|keramičkih]] proizvoda, za izradu minijuma, i kao žuta boja u [[slikarstvo|slikarstvu]]. == Otrovnost == Elementarno olovo se najčešće unosi u organizam kao prašina, te dospijeva u [[pluća]]. S druge strane, olovo se gotovo nikako ne može apsorbirati preko kože. Stoga elementarno olovo u kompaktnom obliku nije otrovno za ljude. Osim toga, rastvoreni spojevi olova u vodi, kao i prašina olova, može doći u organizam gutanjem ili pijenjem takve kontaminirane vode. Naročito su [[otrov]]ni organski olovni spojevi kao što je [[tetraetil olovo]], koje je jako lipofilno i vrlo brzo se može apsorbirati preko kože. Jednokratnim uzimanjem metalnog olova ili teško rastvorljivih soli olova moguće je primijetiti toksične simptome samo kod velikih doza. Međutim, čak i najmanje količine se talože u organizmu, ako se uzimaju tokom dužeg vremena, tako da se ono skladišti u tijelu najčešće u [[kost]]ima, a organizam ga može vrlo sporo izbaciti i izlučiti. Olovo može izazvati i hronično trovanje, koje je obilježeno, između ostalog, glavoboljom, zamorom, nedostatkom apetita i lošom krvnom slikom, kao i oštećenjima nervnog i mišićnog sistema. Otrovnost olova je naročito opasna za djecu i trudnice. Ono može izazvati oštećenja [[fetus]]a kao i neplodnost. U ekstremnim slučajevima, trovanje olovom može izazvati [[smrt]]. Otrovnost olova se objašnjava što ono izaziva smetnje u sintezi [[hemoglobin]]a. Ono inhibira mnoge [[enzim]]e i tako onemogućava ugradnju [[željezo|željeza]] u molekulu hemoglobina. Na taj način olovo ometa opskrbu kisikom ćelija organizma. == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="binder">{{cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=482}}</ref> <ref name="lide">David R. Lide (izd.): ''CRC Handbook of Chemistry and Physics''. 90. izdanje, (Internet verzija: 2010), CRC Press/Taylor and Francis, Boca Raton, FL, ''Properties of the Elements and Inorganic Compounds'', str. 4-142 – 4-147</ref> <ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks.'' u: Journal of Chemical & Engineering Data. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="ullman">C.A. Sutherland, E.F. Milner, R.C. Kerby, H. Teindl, A. Melin, H.M. Bolt: ''Lead'', u: ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry'', 2006 Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA, Weinheim, {{doi|10.1002/14356007.a15_193.pub2}}</ref> <ref name="webelements">{{Cite web |url=https://www.webelements.com/lead/electronegativity.html |title=Web elements |access-date=13. 4. 2014 |archive-date=27. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140327210613/http://www.webelements.com/lead/electronegativity.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="betina">Betina Faist: ''Der Fernhandel des assyrischen Reiches zwischen dem 14. und dem 11.&nbsp;Jahrhundert vor Christus'', u: ''Alter Orient und Altes Testament'', 265, Münster, Ugarit Verlag 2001, str.&nbsp;45.</ref> <ref name="vitruv">[[Vitruvije]]: ''De architectura'' 8, 6, 1–3.</ref> <ref name="greenland">Emsley J (1994): ''Ancient world was poisoned by lead''. New Scientist 143:14.</ref> <ref name="Binnewies">{{Cite book|author=Michael Binnewies|title=Allgemeine und anorganische Chemie|publisher=Spektrum|location=Heidelberg|year=2004|isbn=3-8274-0208-5}}</ref> <ref name="atlas">[http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/Blei Mineralien-Atlas: Olovo; 27. septembar 2006.]</ref> <ref name="Merck-SDB">[http://assets.chemportals.merck.de/documents/sds/emd/deu/de/1073/107362.pdf Merck]{{Mrtav link}}</ref> <ref name="HoWi">Arnold F. Holleman, Nils Wiberg: ''Lehrbuch der anorganischen Chemie'', de Gruyter, 1995.</ref> <ref name="breuer">{{Cite book|author=Hans Breuer|title=Allgemeine und anorganische Chemie|publisher=dtv-Atlas Chemie|volume=1|location=München|year=2000|edition=9|isbn=3-423-03217-0|page=151}}</ref> <ref name="mindat">[http://www.mindat.org/min-2358.html Mindat – Lead] (engl.).</ref> <ref name="webmineral">[http://webmineral.com/chem/Chem-Pb.shtml Webmineral – Mineral Species sorted by the element Pb (Lead)] (engl.)</ref> <ref name="Fraunhofer">Fraunhofer-Institut: ''[http://www.isi.fraunhofer.de/isi-media/docs/n/de/publikationen/Endbericht_Rohstoffe.pdf Trends der Angebots- und Nachfragesituation bei mineralischen Rohstoffen.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130310060240/http://www.isi.fraunhofer.de/isi-media/docs/n/de/publikationen/Endbericht_Rohstoffe.pdf |date=10. 3. 2013 }}'' (PDF, 350 str.).</ref> <ref name="minist">Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine: [http://issuu.com/unitednations_bih/docs/izvjestaj_prelom_bos_05-2013_previe/142 Izvještaj o stanju životne sredine u BiH za 2012. godinu]{{Mrtav link}}</ref> <ref name="zovko">{{Cite journal|author=Zovko Emira, Pujić Zdravko, Ćehić Zijad, Bandić Jasmina|year=2008|title=Neutronska aktivaciona analiza rudonosnih dolomita|journal=Hemijska industrija|volume=62|issue=1|pages=1-3|doi=10.2298/HEMIND0801001Z}}</ref> <ref name="usgs">United States Geological Survey: [http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/lead/lead_mcs06.pdf 2006 - Mineral Resources Program] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170513152450/https://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/lead/lead_mcs06.pdf |date=13. 5. 2017 }}</ref> <ref name="qsl1">{{Cite web |url=http://www.berzelius.de/produkte/qsl/index.html |title=QSL na berzelius.de (arhivirano 29. septembra 2007. na web.archive.org) |access-date=29. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929082916/http://www.berzelius.de/produkte/qsl/index.html |archive-date=29. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref> <ref name="lmex">London Metal Exchange: [http://www.lme.com/metals/non-ferrous/lead/ Standard Lead.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140330102536/http://www.lme.com/metals/non-ferrous/lead/ |date=30. 3. 2014 }}</ref> <ref name="spiegel">[http://www.spiegel.de/wissenschaft/weltall/0,1518,689783,00.html Spiegel Online: Neutrino-Jagd, Blei aus antikem Schiff schützt Hightech-Experiment] datum: 19. mart 2010</ref> }} {{Academic peer reviewed|Q56050531|doi-access=free}} {{Commonscat|Lead}} {{PSE}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Olovo| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Slabi metali]] [[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]] [[Kategorija:Superprovodnici]] [[Kategorija:Hladila za nuklearne reaktore]] [[Kategorija:Ometači endokrinog sistema]] [[Kategorija:Opasni materijali]] [[Kategorija:Karcinogene grupe 2B po IARC]] 30m1bfjl9x7is21d8f9y7c8jea7y8vp Rizo Džafić 0 7744 3917257 3798883 2026-08-09T10:38:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917257 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Rizo Džafić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|9|2}} | mjesto_rođenja = [[Bosanska Krupa]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | druga_imena = | zanimanje = univerzitetski profesor, književnik, naučnik, književni kritičar, novinar i historičar književnosti | godine_aktivnosti = | poznat_po = utemeljitelj naučnih disciplina teorije i historije književnosti za djecu u Bosni i Hercegovini <ref name="LFH">{{Cite web|url= https://library.foi.hr/autori/autor.php?B=1&A=0000007242&E=E9999&H=|title= ''Rizo Džafić''|work= library.foi.hr|access-date= 10. 11. 2022|archive-date= 10. 11. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20221110223159/https://library.foi.hr/autori/autor.php?B=1&A=0000007242&E=E9999&H=|url-status= dead}}</ref> | značajna_djela = ''"Antologija bošnjačke poezije za djecu 20. vijeka"'', }} '''Rizo Džafić''' (2. septembar 1945. godine, [[Bosanska Krupa]]) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] univerzitetski profesor, književnik, naučnik, književni kritičar, novinar i historičar književnosti. , gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a Filološki fakultet (studije južnoslavenskih i svjetske književnosti) u [[Beograd]]u 1971. godine. Radio je kao srednjoškolski profesor u Bosanskoj Krupi, te u [[Njemačka|Njemačkoj]] ([[Stuttgart]]u, [[Köln]]u i [[Freiburg]]u). Po osnivanju Pedagoške akademije u [[Bihać]]u 1993. radio je kao asistent pri ''"Odsjeku razredna nastava"'' na predmetu Književnost za djecu.<ref>{{Cite web|url= https://djecija-knjiga.ba/rizo-dzafic/|title= ''Rizo Džafić''|work= djecija-knjiga.ba|access-date= 10. 11. 2022|archive-date= 10. 11. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20221110223142/https://djecija-knjiga.ba/rizo-dzafic/|url-status= dead}}</ref> Postdiplomske studije završio na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb]]u, 1998., i odbranio 2000. godine tezu "Razvitak dječije književnosti u Bosni i Hercegovini" Doktorirao odbranivši tezu ''"Tematske, genealoške i kontekstualne vrijednosti savremene krajiške književnosti za djecu"'' na Filozofskom fakultetu u Tuzli 2003. Za poeziju i prozu nagrađivan na više književnih konkursa. Za rezultate u odgoju i obrazovanju dobio je 1987. godine, što je u to vrijeme bilo najviše priznanje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] za prosvjetne radnike, [[Nagrada Hasan Kikić|Nagradu Hasan Kikić]]. Godine 2003. dodijeljena mu je nagrada "Najbolji lektor u Bosni i Hercegovini u 2003. godini". Zastupljen u izborima, pregledima i antologijama savremene dječije poezije i proze, te u školskim udžbenicima i priručnicima i obaveznoj studijskoj literaturi na univerzitetima. Djela su mu prevedena na njemački, engleski, holanski, francuski, švedski, danski, turski, albanski, makedonski i slovenski jezik. Član je [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]. Od 1975. kao kritičar prati savremenu književnu produkciju u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i svijetu te objavljuje veliki broj članaka, kritika, studija i eseja u književnim časopisima: Lica, Život, Putevi, Bagdala, Braničevo, Brazde, Izraz, Most, Stvaranje, Mostovi, Odjek i dr. Objavio je preko 300 naučnih, stručnih i kritičkih tekstova. Trenutno je na Pedagoškom fakultetu u [[Bihać]]u voditelj ''Odsjeka bosanski jezik i književnost''.<ref>{{Cite web|url= http://www.orbus.be/literatura/rizo_dzafic.htm|title= ''Rizo Džafić: biografija i bibliografija (curiculum vitae)''|work= orbus.be|access-date= 10. 11. 2022|archive-date= 10. 11. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20221110223141/http://www.orbus.be/literatura/rizo_dzafic.htm|url-status= dead}}</ref> == Djela == # ''Brodolom,pripovijetke'' - Univerzal, [[Tuzla]], [[1982]]. # ''Planinci, pripovijetke'' - Osvit, [[Karlovac]], [[1984]]. # ''Grmečlije, pripovijetke'' - Univerzal, [[Tuzla]], [[1986]]. # ''Naglavačke, poezija za djecu'' - KK Ivan Goran Kovačić, [[Bihać]], [[1988]]. # ''Očev zavičaj, pripovijetke za djecu'' - Glas,[[Banja Luka]], [[1989]]. # ''Očev zavičaj, priče za djecu'' - Bosanska riječ, [[Wuppertal]], [[1994]]. # ''Neispričana priča, proza za djecu'' - El-Kalem, [[Sarajevo]], [[1996]]. # ''Murat Šuvalić:IZABRANA DJELA'' - [[Bosanska Krupa]], [[1971]]. # ''Azrailovo oko, bajke'' - Oko, [[Sarajevo]], [[1997]]. # ''Antologija krajiške proze'' - Unsko-sanske novine, [[Bihać]], [[1998]]. # ''Antologija bošnjačke poezije za djecu'' - Bosanska riječ, [[Wuppertal]], [[1998]]. # ''Tajne beskrajne, poezija za djecu'' - Prosvjetni list, [[Sarajevo]], [[1998]]. # ''Očeva sjekira, priče za djecu'' - Bosanska riječ, [[Wuppertal]], [[1998]]. # ''Murat Šuvalić: Izabrana djela'' - Krajiška knjiga, [[Bihać]], [[1998]]. # ''Igrokazi (slikovnica)'' - Krajiška knjiga, [[Bihać]], [[1998]]. # ''Veliki let, pripovijetke'' - Planjax,[[Tešanj]], [[1999]]. # ''Putovanje mačka Buce (slikovnica)'' - Planjax, [[Tešanj]], [[1999]]. # ''Antologija bošnjačkih priče za djecu'' - Bosanska riječ, [[Wuppertal]], [[2000]]. # ''Putovanje mačka Buce (slikovnica)'' - Krajiška knjiga, [[Bihać]], [[2000]]. # ''Tajne beskrajne, poezija za djecu'' - Bosanska riječ, [[Wuppertal]], [[2003]]. # ''Čitanka za V. razred osnovne škole'' - Denfas, [[Tuzla]], [[2005]]. # ''Čitanka za VIII. razred osnovne škole'' - Denfas, [[Tuzla]], [[2005]]. == Nagrade i priznanja za književna djela == * List "4. juli", Beograd, Nagrada za priču 1987. * List "4. juli", Beograd, Nagrada za priču 1988. * List "4. juli", Beograd, Nagrada za priču 1989. * List "Glas", Banja Luka – druga nagrada za priču, maj 1986. * Književni susreti "Zija Dizdarević", Fojnica . Druga nagrada za priču * Dječji list "Tik-tak", Beograd, Nagrada za najbolju priču 1985. * Dječji list "Tik-tak", Beograd, Nagrada za najbolju priču 1986. * Dječji list "Tik-tak", Beograd, Nagrada za najbolju priču 1987. * "Male novine", Sarajevo – nagrada za priču 1986. * "Zadrugar", Sarajevo – novinar godine 1985. * "Vukovo pero" nagrada za pripovijetku, Tršić, 1983. * Najbolji lektor u 2003. godini <ref name="LFH"/> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi: == {{Wikicitat}} {{DEFAULTSORT:Džafić, Rizo}} [[Kategorija:Biografije, Bosanska Krupa]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gqr8rlavh7ek3elo9suv5deqqdjnk9a Bosanski ljiljan 0 8681 3917055 3914161 2026-08-08T15:35:19Z Tulum387 155909 /* Bošnjački simbol */ 3917055 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | slika = Bosanski ljiljan - Ozren 1.JPG | slika_širina =250px | naziv = ''Lilium bosniacum'' | regnum = [[Biljke|Plantae]] | phylum = | classis = | ordo = [[Liliales]] | familia = ''[[Liliaceae]]'' | genus = ''Lilium'' | dvoimeno= '''''Lilium bosniacum'''' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]] | status = EN }} '''Bosanski ljiljan''' ({{jez-la|Lilium bosniacum}}) [(Beck) Fritsch] vrsta je [[ljiljan]]a porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Dugo je smatran podgrupom vrsta ''Lilium pyrenaicum'' i/ili ''Lilium carniolicum'', ali su 2005. bosanskohercegovačke populacije izdvojene u posebnu vrstu.<ref name=":0">Muratović, E., Bogunić, F., Soljan, D., & Siljak-Yakovlev, S. 2005: Does Lilium bosniacum merit species rank? A classical and molecular-cytogenetic analysis. Pl. Syst. Evolution 252: 97–109.</ref> Neki rezultati molekularnih studija<ref>I. Resetnik, Z. Liber, Z. Satovic, P. Cigic, T. Nikolic: ''Molecular phylogeny and systematics of the Lilium carniolicum group (Liliaceae) based on nuclear ITS sequences'', in: Plant Systematics and Evolution, 265: 45–58 (2007)</ref> tretiraju ga kao infraspecifični takson ''Lilium carniolicum''. ''Lilium bosniacum'', zajedno s ''[[Lilium albanicum]]'' i ''[[Lilium jankae]]'', tretirani su kao varijante ''[[Lilium carniolicum]]''. Međutim, opsežne DNK analize<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |url=http://www.bgbm.org/willdenowia/w-pdf/wi36-2Ikinci+al.pdf |title=Nursel Ikinci, Christoph Oberprieler, Adil Güner: On the origin of European lilies: phylogenetic analysis of Lilium section Liriotypus (Liliaceae) using sequences of the nuclear ribosomal transcribed spacers, In: Willdenowia 36, 2006, str. 647–656. |access-date=26. 5. 2026 |archive-date=22. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120222031335/http://www.bgbm.org/willdenowia/w-pdf/wi36-2Ikinci+al.pdf |url-status=dead }}</ref> pokazale su da je ova grupa polifiletička. Bosanski ljiljan doseže visine između 30 i 90 centimetara. [[Cvijet]] je od zlatno žute do žuto-narandžaste ili žućkasto crvene boje. Cvjeta u maju i junu. Na vrhu stabljike obično ima jedan do tri viseća cvijeta, čije su latice debele i savijene unatrag. Prašnici strše i intenzivnije su [[Biološki pigment|pigmentirani]] od latica. [[Datoteka:LILIUM.png|mini|lijevo|250px|Bosanski ljiljan iz okoline Sarajeva]] Raste na kraškim padinama i grebenima, na nadmorskim visinama od 1.200 do 1.900&nbsp;m. == Bosanski ljiljan kao simbol == {{Glavni|Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}} Ljiljan se još naziva i zlatni ljiljan, simbol dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]] u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnoj Bosni]]. Kada je [[Bosna i Hercegovina]] ponovo postala nezavisna država, 1992, zlatni ljiljan se nalazio na zastavi i grbu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike]], ali i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]]. ==Reference== {{Refspisak}} == Također pogledajte == {{commonscat|Lilium bosniacum}} * [[Bosanskohercegovački endemi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački endemi]] [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Liliaceae]] d5ywevmlpcitoxh8e19jnmb2vig7k0g Rimski forum 0 12537 3917255 3904318 2026-08-09T10:29:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917255 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Forum Romanum panorama.jpg|mini|desno|300p|Forum Romanum]] [[Datoteka:Map_of_downtown_Rome_during_the_Roman_Empire_large.png|mini|desno|300p|Mapa Foruma]] '''Rimski forum'''<ref>{{Cite web|url=http://www.italyrome.info/foro_romano_3d_eng.php|title=foro romano|website=www.italyrome.info|access-date=8. 8. 2023}}{{Mrtav link}}</ref> ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Forum Romanum'') je [[Antika|antički]] [[trg]]<ref>{{Cite web|url=https://www.vodickrozrim.info/sta-videti/rimski-forum/|title=Rimski forum - uspon i pad najvećeg "biznis centra" antičkog Rima|last=Rim|first=Vodič kroz|date=23. 10. 2019|website=VODIČ KROZ RIM I ITALIJU|language=sr-RS|access-date=8. 8. 2023}}</ref> ili [[forum]] koji je nastao u doba rane [[Rimska Republika|Rimske Republike]] oko 509. p. n. e. Forum se prostirao na pet hektara i uključivao je nekoliko objekata i okvirnih komponenata, od kojih su najvažnije: * [[Sveti put]] * [[Lapis Niger]] * [[Comitium]] * [[Curia Iulia]] * [[Umbilicus Urbis]] * [[Rostra]] * [[Hram Saturna|Saturnov hram]] * [[Regia]] * [[Vestin hram]] == Također pogledajte == * [[Forum Julija Cezara]] * ''[[Tabularium]]'' * ''[[Basilica Iulia]]'' * ''[[Basilica Emilia]]'' == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.italyrome.info/foro_romano_3d_eng.php Rekonstrukcija Rimskog foruma u 3D] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250512053507/http://www.italyrome.info/foro_romano_3d_eng.php |date=12. 5. 2025 }}, [https://www.italyrome.info/circomassimo/circo-massimo-3d-eng.php Circus Maximus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153752/http://www.italyrome.info/circomassimo/circo-massimo-3d-eng.php |date=25. 12. 2024 }} i [https://www.italyrome.info/isolatiberina/isola-tiberina-3d-eng.php Ostrvo Tiber] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250311181146/http://www.italyrome.info/isolatiberina/isola-tiberina-3d-eng.php |date=11. 3. 2025 }} – [https://www.italyrome.info italyrome.info] * [https://www.stockholm360.net/list.php?id=forum Virtuelna panoramska tura Rimskog foruma od 360x180 stepeni] * [https://dlib.etc.ucla.edu/projects/Forum Digitalni rimski forum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171125224004/http://dlib.etc.ucla.edu/projects/Forum |date=25. 11. 2017 }}, 3D rekonstrukcije Rimskog foruma iz oko 180. godine 400 * [https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Places/Europe/Italy/Lazio/Roma/Rome/Forum_Romanum/_Texts/Huelsen*/home.html Christian Hülsen: Rimski forum] (kod LacusCurtius; Hülsen je bio jedan od glavnih arheologa Foruma) * [https://sights.seindal.dk/sight/4_Forum_Romanum.html Forum Romanum (foto arhiva)] * [https://www.euratlas.net/Roma/rome3-3.htm Mapa Foruma iz 100. godine nove ere, prazna ili označena] * {{cite book|last=Lucentini|first=M.|url=https://books.google.com/books?id=laMDAQAAQBAJ|title=The Rome Guide: Step by Step through History's Greatest City|date=31. 12. 2012|publisher=Interlink|isbn=9781623710088}} {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|Forum Romanum}} [[Kategorija:Arhitektura]] [[Kategorija:Rimska Republika]] [[Kategorija:Rim]] [[Kategorija:Rimska arhitektura]] [[Kategorija:Arheološki muzeji u Italiji]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Rimu]] bq81o643kwgnlr37073cg0g4eefom3e Nauru 0 13349 3917057 3847557 2026-08-08T15:36:29Z ImStevan 137943 /* */ 3917057 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija država | izvorno_ime = Ripublik Naoero | zvanično_ime = Republika Nauru | ime_genitiv = Naurua | zastava = Flag of Nauru.svg | grb = Coat of arms of Nauru.svg | uzrečica = God's Will First | himna = ''[[Nauru Bwiema]]'' | mapa = LocationNauru.png | službeni_jezik = [[engleski jezik|engleski]], [[nauruanski jezik|nauruanski]] | glavni_grad = Nema (''de jure'')<br> [[Yaren]] (''de facto'') | državno_uređenje = [[republika]] | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik | vladar_prva_vlast = [[Lionel Aingimea]]| | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | po_površini_na_svijetu = 227. | površina = 21 | procenat_vode = 0 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 214. | stanovnika = 13.528 | gustoća = 621 | nezavisnost = od [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] | nezavisnost_priznato = [[31. januar]] [[1968]]. | bdp_ukupno = $36.9 miliona <ref name="adb.org">{{Cite web |url=http://www.adb.org/Documents/CERs/NAU/CER-NAU-2007.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 8. 2010 |archive-date=7. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110607064452/http://www.adb.org/Documents/CERs/NAU/CER-NAU-2007.pdf |url-status=dead }}</ref> | bdp_godina = [[2006]] | po_broju_bdp_na_svijetu = 192. | bdp_per_capita = $2.500 <ref name="adb.org"/> | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | valuta = [[australijski dolar]] | vremenska_zona = UTC +12 | najveća_tačka_ime = - | najveća_tačka_metara = 61 | internetski_nastavak = .nr | pozivni_broj = +674 }} '''Republika Nauru''' {{IPA|[næˈuː.ɹuː]}} ili '''Republika Naoero''' je [[ostrvska država]] u [[Tihi okean|Tihom okeanu]] nedaleko od [[ekvator]]a. Ova zemlja je najmanja izvanevropska država i najmanja svjetska republika, te jedina država na svijetu bez glavnog grada. Najbliže okolne države su [[Savezne Države Mikronezije]] na zapadu, [[Maršalova Ostrva]] na sjeveru, [[Kiribati]] na istoku i [[Solomonska ostrva]] na jugu. Nakon hiljada godina vladavine naroda mikronezijskog i polinezijskog porijekla, ostrvo je kolonizirala [[Njemačka]] pred kraj [[19. vijek|19. stoljeća]], da bi poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] potpao pod upravu [[Australija|Australije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Nakon [[japan]]ske okupacije tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ponovno je uspostavljena uprava ovih triju zemalja. Nauru je nezavisnost stekao [[1968]]. godine. Kao ostrvo bogat [[fosfat]]ima, glavna privredna aktivnost od [[1907]]. godine bila je vađenje i izvoz ovog dobra<ref name="UN">{{Cite web |url=http://www.un.int/nauru/overview.html |title=Republic of Nauru Permanent Mission to the United Nations |access-date=18. 8. 2010 |archive-date=18. 8. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060818033559/http://www.un.int/nauru/overview.html |url-status=dead }}</ref>. Iscrpljivanjem ovih rezervi, okoliš ostrva ostao je teško narušen, a bogatstvo države ubrzano se počelo smanjivati. Kako bi održala visoki standard života, vlada Naurua je kratko u [[1990te|1990-ima]] od države stvorila porezni raj i središte za pranje novca. Od [[2001]]. privreda se održava uz pomoć australijske vlade, koja od Naurua zauzvrat traži čuvanje tražitelja azila koji pokušavaju ući u Australiju. [[Datoteka:Nauru-Hauptkarte.png|mini|desno|300px|Karta Naurua]] == Etimologija == Porijeklo riječi "Nauru" nije poznato. Nauruanci su prije, kao i danas, zvali svoje ostrvo "Naoero". Nijemac Paul Hambruch, koji je boravio na ostrvu u maju [[1909]]. i od septembra do novembra [[1910]], smatrao je da je riječ "Naoero" nastala kao spoj riječi "''a-nuau-a-a-ororo''" (moderno: "''A nuaw ea arourõ''"), što bi značilo "Ja idem na plažu". [[Elzas|Elzašanin]] Alois Kayser, koji je na Nauruu proveo 30 godina i koji je intenzivno učio [[nauruanski jezik|nauruanski]], odbio je Hambruchovo objašnjenje koje je smatrao manjkavim. Ostrvo je kroz historiju imao mnoga imena: engleski kolonijalisti su ga prije [[1888]]. zvali ''Pleasant Island'' ili ''Shank Island'', dok su ga njemački kolonijalni vladari nazivali ''Nawodo'' ili ''Onawero''. Riječ "Nauru" nastala je kasnije od riječi "Naoero", kako bi govornici [[engleski|engleskog]] jezika ispravno izgovarali ime ostrva. == Historija == [[Datoteka:Nauruan-warrior-1880ers.jpg|mini|lijevo|Nauruanski ratnik [[1880]]. godine]] Prvi naseljenici Naurua bili su [[Mikronezija|Mikronežani]] i [[Polinezija|Polinežani]] prije više od 3.000 godina<ref name="UNCCD">Nauru Department of Economic Development and Environment. 2003. [http://www.unccd.int/cop/reports/asia/national/2002/nauru-eng.pdf First National Report To the United Nations Convention to Combat Desertification (UNCCD)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722013720/http://www.unccd.int/cop/reports/asia/national/2002/nauru-eng.pdf |date=22. 7. 2011 }}</ref>. Tradicionalno je na ostrvu postojalo 12 klanova ili plemena, koja danas predstavlja dvanaestokraka zvijezda na [[Zastava Naurua|zastavi države]]. To su plemena ''Deiboe, Eamwidamit, Eamwidara, Eamwit, Eamgum, Eano, Emeo, Eoraru, Irutsi (nestali), Iruwa, Iwi (nestali)'' i ''Ranibok''. Nauruanci su svoje porijeklo pratili po ženskoj liniji. [[Datoteka:Nauru Annexation Germany 1888.jpg|mini|desno|Ceremonija pripajanja [[Njemačka|Njemačkoj]] [[1888]]. godine]] Britanski kapetan i lovac na kitove John Fearn bio je prvi Evropljanin koji je posjetio ostrvo [[1798]]. godine, te ga je nazvao ''Pleasant Island''. Od sredine [[1830te|1830-ih]] Nauruanci su imali kontakte s evropskim kitolovcima i trgovcima koji su na ostrvu obnavljali svoje zalihe. Ostrvljani su trgovali hranom za palmino vino i oružje, koje je kasnije korišteno u desetogodišnjem ratu koji je počeo [[1878]], a kojim je stanovništvo ostrva smanjeno s 1.400 na 900 osoba. Ostrvo je anektirala [[Njemačka]] [[1888]]. te ga priključila njemačkom protektoratu [[Maršalovi Otoci|Maršalovih ostrva]]. Dolazak Nijemaca okončao je rat, a kraljevi su počeli vladati ostrvoom, od kojih je najpoznatiji Auweyida. Kršćanski misionari s otočja Gilbert došli su na ostrvo također [[1888]].<ref>Ellis, A. F. 1935. ''Ocean Island and Nauru - their story''. Angus and Robertson Limited. str. 29–39</ref> Fosfate je [[1900]]. godine na ostrvu otkrio Albert Ellis, a, u dogovoru sa Njemačkom, ''Pacific Phosphate Company'' počela je koristiti nalazišta [[1906]]. Prva izvezena pošiljka bila je [[1907]]<ref>Ellis, A. F. 1935. ''Ocean Island and Nauru - their story''. Angus and Robertson Limited. str. 127–139</ref>. Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata, ostrvo su zauzele australijske snage [[1914]]. godine. Nakon rata je [[Liga naroda]] mandat nad teritorijem dala Ujedinjenom Kraljevstvu, koje je dogovorilo dijeljenje te dužnosti s Australijom i Novim Zelandom [[1923]]. godine<ref>[http://www.austlii.edu.au/au/other/dfat/treaties/1923/11.html Agreement between Australia, New Zealand and United Kingdom] regarding Nauru]</ref>. Vlade ovih država potpisale su sporazum (''Nauru Island Agreement'') [[1919]], čime je osnovana Britanska komisija za fosfate (''British Phosphate Commission''), koja je preuzela prava za vađenje fosfata. [[Datoteka:Nauru Island under attack by Liberator bombers of the Seventh Air Force.jpg|desno|mini|220px|Američko bombardiranje ostrva]] Japanske snage zauzele su ostrvo [[26. august|26. 8.]] [[1942]].<ref>Lundstrom, John B., ''The First Team and the Guadalcanal Campaign'', Naval Institute Press, 1994., str. 175.</ref>. Zračna pista koju su sagradili Japanci na ostrvu bombardirana je u martu [[1943]], kako bi se spriječila opskrba ostrva. Japanci su deportirali 1.200 Nauruanaca kako bi služili kao radna snaga na otocima Chuuk, gdje ih je 463 preminulo<ref>Haden, J. D. 2000. [http://166.122.164.43/archive/2000/April/04-03-19.htm Nauru: a middle ground in World War II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208125727/http://166.122.164.43/archive/2000/April/04-03-19.htm |date=8. 2. 2012 }} ''Pacific Magazine''</ref>. Ostrvo je oslobođen [[13. septembar|13. 9.]] [[1945]]. godine, kada su se dolaskom australijskog ratnog broda ''HMAS Diamantina'' japanske snage predale. Deportirani Nauruanci vraćeni su s ostrva Chuuk u januaru [[1946]]. brodom ''Trienza''<ref>Garrett, J. 1996. ''Island Exiles''. ABC. {{ISBN|0-7333-0485-0}}. str. 176–181</ref>. Godine [[1947]]. [[UN]] je upravljanje ostrvoom ponovno dodijelio Australiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Novom Zelandu. Nauru je počeo sa samostalnim upravljanjem u januaru [[1966]], a potpuno nezavisna država postao je [[1968]], pod vodstvom predsjednika Hammera DeRoburta. Godine [[1967]]. Nauruanci su od ''BPC''-a otkupili prava na korištenje te je u junu [[1970]]. osnovano lokalno društvo za vađenje fosfata pod nazivom ''Nauru Phosphate Corporation''. Ovo nacionalizirano društvo omogućilo je Nauruu jedan od najvećih standarda života u Pacifiku, pa je ova zemlja u to vrijeme bila druga najbogatija zemlja svijeta (''per capita''). [[1989]]. država je podnijela tužbu protiv Australije na [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] zbog spornih poteza na Nauruu za vrijeme australijskog upravljanja. Ovo se posebno odnosilo na nespriječenu ekološku štetu koja je nastala zbog vađenja fosfata<ref>Highet, K and Kahale, H. 1993. Certain Phosphate Lands in Nauru. ''The American Journal of International Law'' 87:282–288</ref>. Ovaj spor riješen je izvansudskom nagodbom koja je uključivala obnavljanje eksploatiranih područja na Nauruu. Smanjivanjem rezervi fosfata dogodio se i privredni pad, što je dovelo do političke nestabilnosti koja traje od sredine [[1980te|1980-ih]]. Samo u razdoblju od [[1989]]. do [[2003]]. vlast se promijenila 17 puta<ref name="DFAT">Australian Department of Foreign Affairs and Trade. [http://www.dfat.gov.au/geo/nauru/nauru_brief.html Republic of Nauru Country Brief - November 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006070651/http://www.dfat.gov.au/geo/nauru/nauru_brief.html |date=6. 10. 2014 }}</ref>. Posljednjih godina u vodstvu zemlje izmjenjivali su se René Harris i Bernard Dowiyogo, da bi nakon Dowiyogove smrti u martu 2003. Ludwig Scotty bio izabran kao predsjednik. Scotty je puni mandat dobio u oktobru [[2004]]. Od [[2007]]. predsjedničku dužnost obavlja [[Marcus Stephen]]. Zadnjih godina važan dio državnih prihoda čini australijska pomoć. Za ovu pomoć Nauru upravlja centrom za azilante, u koji se upućuju većinom izbjeglice. Jedna od takvih skupina tražitelja azila, koju su činile 433 osobe iz raznih zemalja, spašena je u moru i upućena u ''Nauru Detention Centre'' 2001. godine. Australijska vlada i dalje šalje ovakve grupe na Nauru. == Geografija == [[Datoteka:Nauru-EEZ-fr.svg|mini|280px|Isključivi ekonomski pojas oko Naurua]] [[Datoteka:Nauru satellite.jpg|mini|desno|Satelitska snimka Naurua (izvor: [http://www.arm.gov/ ARM.gov])]] Ostrvo se nalazi u zapadnom Tihom okeanu na 0° 32’ južne geografske širine i 166° 55’ istočne geografske dužine. Najbliži ostrvo je [[Banaba]], koji se nalazi 290&nbsp;km istočno i koji je, također, bogat fosfatima (treće značajno ostrvo u Tihom okeanu koje je bogato ovim resursom je [[Makatea]] u ostrvima [[Tuamotu]] u [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]]). Nauru ima isključivi ekonomski pojas površine od 308.480&nbsp;km<sup>2</sup> (zajedno s teritorijalnim vodama od 570&nbsp;km<sup>2</sup>), koji graniči sa pojasom [[Kiribati]]ja na istoku (290&nbsp;km do ostrva Banaba) i s Maršalovim Ostrvima na sjeveru (600&nbsp;km do atola Ebon). U relativnom susjedstvu nalaze se Savezne Države Mikronezije ([[Kosrae]]) na sjeverozapadu, Solomonski Otoci na jugozapadu, [[Papua Nova Gvineja]] ([[otočje Bismarck]]) na zapadu i [[Tuvalu]] na jugoistoku. Nauru je [[atol]] koji se nalazi na vrhu podvodnog ugašenog [[vulkan]]a. [[Korali]] sežu do 2.000 metara duboko u more, a nalaze se maksimalno 60 metara iznad mora. Ova najviša tačka ostrva nalazi se u istočnom Aiwu, a poznata je pod nazivom ''Command Ridge''. U usporedbi s ostalim atolima Nauru ima vrlo malu [[laguna|lagunu]]. Već 1&nbsp;km od obale dubina mora prelazi 1.000 metara. U unutrašnjosti ostrva nalaze se fosfati, koji su nastali od izmeta morskih ptica. Oko 2&nbsp;km<sup>2</sup> ostrva je šumovito. [[Datoteka:Klimadiagramm-deutsch-Nauru-Nauru.png|lijevo|mini|Klimatski dijagram Naurua]] Zbog blizine ekvatora (42&nbsp;km sjeverno), temperature su prilično ujednačene tokom cijele godine, s mjesečnim prosjekom od 27.5&nbsp;°C. Tokom dana temperature su između 26 i 35&nbsp;°C, te između 25 i 28&nbsp;°C noću. Godišnje padavine poprilično variraju, te ovise o fenomenu [[El Niño]]. Godišnji prosjek padavina je 1.900&nbsp;mm. Globalno zagrijavanje direktno utiče na Nauru, jer drastični rast nivoa mora prijeti nestajanju ostrva. Zbog ovog problema vlada je više puta tražila akciju od UN-a i sastanke sa [[SAD|SAD-om]] i drugim industrijskim zemljama. === Flora i fauna === [[Datoteka:Coral reef on Nauru.jpg|mini|desno|Vrhovi korala na plaži]] Na Nauruu ne postoje velike životinje; osim [[kukci|kukaca]], ovdje prebivaju samo morske ptice, kao, npr., ''[[Fregata minor]]''. Na ostrvu postoji samo jedna vrsta pjevica, a to je [[nauruanska crnoglavka]] ''([[Acrocephalus rehsei]])'', što je ovdje [[endem]]ska vrsta. Na ostrvu je moguće često vidjeti i [[mačka|mačke]], [[pas|pse]] i [[svinja|svinje]], koji su dovezeni iz inozemstva. Od biljnog svijeta na ostrvu se mogu naći kokosove [[palma|palme]], [[pandanus]]i, [[smokva|smokve]], [[hibiskus]]i i sl. Mnogo biljnog svijeta nestalo je zbog degradacije okoline koju je uzrokovalo [[rudarstvo|rudarenje]]. Što se tiče morske okolišne (pogotovo koralnog pojasa koji okružuje ostrvo), on je poprilično ugrožen, također zbog eksploatacije fosfata i urbanizacije. Ovdje su prije u velikom broju živjeli [[mekušci]] i [[rak]]ovi. == Politika == Po političkom uređenju Nauru je [[parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[demokratija|demokratska]] [[republika]]. === Politički sistem === [[Datoteka:NRU-Gewalten.png|mini|350px|desno|Raspodjela vlasti u Nauruu]] Politički sistem sastoji se od sljedećih elemenata: * Kabinet (''Cabinet,'' predsjednik i ministri; najviši dužnosnici izvršne vlasti) ** predsjednik države na dužnosti: Marcus Stephen * Državni sekretar ''(Chief Secretary)'' ** državni sekretar na dužnosti: Camilla Solomon * Parlament (''Parliament,'' ''the House;'' najviši dužnosnici zakonodavne vlasti) * Predsjednik parlamenta i zamjenici ''(Speaker/Deputy Speaker)'' ** predsjednik parlamenta na dužnosti: Valdon Dowiyogo * Parlamentarni sekretar ''(Clerk)'' ** Parlamentarni sekretar na dužnosti: Helen Bogdan (Australija) * Predsjednik Vrhovnog suda (''Chief Justice;'' najviši dužnosnik sudske vlasti) ** predsjednik Vrhovnog suda na dužnosti: Barry Connell * ostale sudije ''(Court Judges)'' * Vrhovni sud ''(Supreme Court)'' [[Datoteka:President Marcus Stephen of Nauru.jpg|mini|200px|lijevo|Marcus Stephen, bivši predsjednik Naurua]] U nauruanskom parlamentu, poznatim pod imenom ''House'', nalazi se 18 zastupnika, koji se obično biraju svake 3 godine. Zastupnici između sebe biraju predsjednika države, koji se obično imenuje nakon nacionalnih parlamentarnih izbora, te je to obično zastupnik iz zastupničke skupine koja ima relativnu većinu u parlamentu. Predsjednik tada imenuje članove kabineta, koji se sastoji od 5 ili 6 ministara. Predsjednik je ujedno i poglavar države i šef vlade. === Političke stranke === [[Datoteka:Nauru-parliament.jpg|mini|desno|Nauruanski parlament]] U državi postoji manji višestranački sistem. Dvije službene stranke, suprotne političke orijentacije, jesu ''Naoero Amo'' i ''Democratic Party of Nauru''. Također, postoji još jedna neslužbena politička stranka imena ''Centre Party''. Obje stranke formirane su kako bi se ojačala uloga parlamenta. Danas je ''Naoero Amo'' najvažnija politička stranka, dok DPN i CP imaju malu političku moć. * Naoero Amo (''Nauru First Party''); kršćansko-liberalna (službena) * Demokratska stranka Naurua (''Democratic Party''; službena; bivša neslužbena ''Nauru Party'') * Stranka centra (''Centre Party''); kršćansko-konzervativna (neslužbena) === Pravni sistem === Nauruanski pravni sistem temelji se na engleskom sistemu (''[[Common Law]]'') i na odlukama nauruanskog parlamenta. Predsjednika Vrhovnog suda imenuje predsjednik države. Žalbe na odluke tog suda rješava prizivni sud (''Appellate Court''), koji se sastoji od dvojice sudija. Žalbe ove vrste u praksi su iznimno rijetke. Parlament nema pravo opozvati sudske odluke. Okružni sudija nalazi se na čelu okružnog suda, koji, između ostalog, bilježi rođenja, vjenčanja i smrti stanovništva. === Izborni sistem === [[Datoteka:Nauru-Wahlkreise.png|mini|Izborni okruzi u Nauruu]] Nauruanski izborni sistem funkcionira po principu prioriteta kojim glasači određenog izbornog okruga izabiru kandidate. Glasati može bilo koja osoba koja je starija od 20 godina i ima nauruansko državljanstvo. Izborni kandidat mora zadovoljavati navedene uvjete, te mora predati svoju kandidaturu uz potpise dvaju ili više glasača, najkasnije 14 dana prije izbora. Izborni okruzi: {| cellspacing="10px" | valign="top" width="50%" | * Aiwo * Anabar * Anetan * Boe | valign="top" | * Buada * Meneng * Ubenide * Yaren |} === Sigurnost === Nauru nema vojne odbrambene snage, već je za odbranu zemlje neslužbeno odgovorna Australija. Za unutrašnju sigurnost zemlje odgovorne su omanje policijske snage. Najveći prekršaji u državi svode se na krađe bicikala, provale u automobile i ometanje privatnih posjeda. === Vanjska politika === Republika Nauru održava bliske diplomatske odnose s Australijom, [[Fidži]]jem, Velikom Britanijom, [[Indija|Indijom]], Japanom, Novim Zelandom, [[Filipini]]ma, [[Južna Koreja|Južnom Korejom]], [[Tajvan]]om, [[Tajland]]om i SAD-om.<small>([http://www.un.int/nauru/foreignaffairs.html Kompletan popis])</small> U augustu [[2003]]. Nauru je, zajedno s [[Kiribati]]jem, prekinuo diplomatske odnose s [[Francuska|Francuskom]], zbog francuskih nuklearnih pokusa u [[Pacifik]]u. Odnosi su ponovno uspostavljeni 2 godine kasnije, a ojačani su kratkim sastankom tadašnjeg predsjednika Ludwiga Scottyja s francuskim predsjednikom [[Jacques Chirac|Jacquesom Chiracom]] u [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]] [[2005]]. godine. [[21. juni|21. 6.]] [[2002]]. Nauru, koji je dotad službeno priznavao [[Tajvan]], prekinuo je diplomatske odnose s [[Taipei]]em, te uspostavio diplomatske odnose s [[Kina|Narodnom Republikom Kinom]]. Tadašnji nauruanski predsjednik René Harris potpisao je taj sporazum u [[Hong Kong]]u s kineskim zamjenikom ministra vanjskih poslova Zhouom Wenzhongom. Zbog toga je Nauru od Kine primio višemilionsku finansijsku pomoć. Ovim činom broj država koje priznaju Tajvan u to vrijeme pao je na 27. [[4. mart|4. 3.]] [[2004]]. nauruanski ambasador pri UN-u Vinci Clodumar i islandski predstavnik Hjálmar Hannesson potpisali su sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa između [[Island]]a i Naurua. Odnosi su uspostavljeni ponajviše radi pomoći u ribolovnoj industriji. U martu 2005. kineski zamjenik ministra vanjskih poslova Yang Jiechi nakon sastanka s predsjednikom Scottyjem izrazio je želju za jačim diplomatskim odnosima tih dviju zemalja. Scotty je tad izjavio da podržava ujedinjenje [[Kina|Kine]] s [[Tajvan]]om. [[9. maj|9. 5.]] 2005. Scotty i tajvanski predsjednik Chen Shui-bian kratko su se sastali u [[Majuro|Majuru]], te su pet dana nakon toga nastavljeni diplomatski odnosi između Naurua i Tajvana. Scotty je opravdavao ovaj potez izjavom da je prekid odnosa s Tajvanom koji je napravio René Harris bio pogreška, te da je on uvijek bio protiv toga. Za pomoć koju Tajvan pruža Nauruu u razvoju obrazovanja, poljoprivrede, ribarstva i turizma, Nauru podupire ulazak Tajvana u neke međunarodne organizacije. [[21. januar|21. 1.]] [[2006]]. otvoren je nauruanski konzulat u [[Bangkok]]u u [[Tajland]]u, godinu dana nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa između ovih dviju zemalja. === Članstvo u međunarodnim organizacijama === Nauru je član sljedećih međunarodnih organizacija: [[AKP države|AKP]], [[Azijska banka za razvoj]], [[Commonwealth nacija|Commonwealth]], [[ESCAP]], [[Organizacija međunarodne civilne avijacije]], [[ICC]], [[Intelsat]], [[Interpol]], [[Međunarodni olimpijski odbor]], [[Međunarodna telekomunikacijska unija]], [[IWC]], [[Organizacija za zabranu hemijskog oružja]], [[Forum pacifičkih ostrva]], [[Komisija za Južni Pacifik]], [[Sparteca]], Ujedinjeni narodi, [[UNESCO]], [[UPU]], [[Svjetska zdravstvena organizacija]]. == Stanovništvo == [[Datoteka:Auweyida-Eigamoiya-nauruansubjects.jpg|mini|250px|desno|Nauruanci [[1890]]]] Od 13.048 stanovnika ostrva, 58% su [[Nauruanci]], 26% su s drugih pacifičkih ostrva ([[Kiribati]], [[Tuvalu]], [[Filipini]]), 8% su [[Kinezi]], a 8% Evropljani<ref name="CIA">{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html |title=CIA World Fact Book |access-date=18. 8. 2010 |archive-date=1. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200501044259/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html |url-status=dead }}</ref>. Prosječna očekivana životna dob od 62 godine (muškarci 58.8, žene 66.1) relativno je niska. Razlog za ovo je veliki broj oboljelih od [[dijabetes]]a. Godine 2003. 30.2% odraslog stanovništva bolovalo je od ove bolesti. Tako je Nauru zemlja s najvećim postotnim brojem dijabetičara. Također, stanovništvo Naurua jedno je od najpretilijih društava na svijetu i smatra se da preko 90% stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu<ref>[http://www.wpro.who.int/NR/rdonlyres/B924BFA6-A061-43AE-8DCA-0AE82A8F66D2/0/obesityinthepacific.pdf Obesity in the Pacific: too big to ignore]. 2002. Secretariat of the Pacific Community {{ISBN|982-203-925-5}}</ref>. Godišnja stopa rasta stanovništva iznosi 1.87%; 38.2% stanovništva mlađe je od 14 godina, 60% staro je između 15 i 64 godine, a 1.9% stanovnika starije je od 64 godine. Postotak mrtvorođenih iznosi 1.014%. Stopa fertiliteta je 3.61 dijete po ženi. Stopa [[natalitet]]a iznosi 2.73%, dok je stopa [[mortalitet]]a 0.72% godišnje. Postotak pismenog stanovništva je preko 99%, što je najveći postotak od svih država u [[Okeanija|Okeaniji]], te jedan od najvećih na svijetu, a zasluga je velikih državnih ulaganja u obrazovanje. Na jednog liječnika u zemlji dolazi 700 stanovnika. == Jezici == Na Nauruu se govore 3 jezika, od kojih je nauruanski službeni (6.000 govornika) (Bender i Rehg 1991), [[Engleski jezik|engleski]] nacionalni (710) (2000. godine), a treći je kineski pidžin engleski, za koji nije poznat broj govornika. == Religija == [[Datoteka:Nauru(09).jpg|mini|lijevo|300px|Katolička crkva na Nauruu.]] Danas na Nauruu većinu stanovništva čine [[kršćani]]. Najveći broj Nauruanaca su [[protestanti]] (ukupno 57%). Oko 44% stanovništva pripada nezavisnoj protestantskoj crkvi ''Nauru Congregational Church''. Glavna crkva nalazi se u Aiwu, a postoje i kapelice u okruzima Meneng, Buada, Anabar i Nibok. Ostalih 13% protestanata su [[evangelisti]]. Oko 24% stanovništva su [[katolici]]. U [[Yaren]]u postoji katolička crkva i jedna škola, a u Ewi postoji ''Kayser College'', koji je nazvan po njemačkom katoličkom misionaru Aloisu Kaysersu. Oko5 % stanovništva su [[budizam|budisti]] i [[taoizam|taoisti]], a 2% su [[Baha'i|bahaisti]]. Oko 7% stanovništva ostrva sljedbenici su izvorne nauruanske religije, što je svojevrsna reakcija na veliki utjecaj zapadne kulture i dominaciju kršćanstva na ostrvu. Izvorna nauruanska religija je [[monoteizam|monoteistička]] vjera koja uključuje vjerovanje u boginju Eijebong i u ostrvo duhova Buitani. Sljedbenici vjeruju da je nebo i more stvorio pauk imena Areop-Enap. == Politička podjela == [[Datoteka:Nauru-Distrikte.png|desno|mini|Okruzi u Nauruu]] Nauru se sastoji od 14 okruga. Granice okruga odgovaraju prijašnjim granicama područja u kojima su do [[1968]]. postojala sela. {| cellspacing="10px" | valign="top" width="50%" | * Aiwo * Anabar * Anetan * Anibare * Baiti * Boe * Buada | valign="top" | * Denigomodu * Ewa * Ijuw * Meneng * Nibok * Uaboe * Yaren |} == Ekonomija == [[Datoteka:Nauru-phosphateship2.jpg|mini|200px|Brod za izvoz fosfata u nauruanskoj luci]] Privreda ostrva još uvijek se najvećim dijelom osniva na eksploatiranju [[fosfat]]a. Nauru je imao vrlo bogata nalazišta ovog dobra. Fosfati su nastali hemijskim procesom, koji se odvijao milionima godina od [[guano|guana]] morskih ptica, koje i danas u velikom broju posjećuju ostrvo. Oko 75% [[BNP]]-a činio je izvoz ovog dobra. Najveći dio ovih velikih prihoda dat je na raspolaganje stanovništvu Naurua. Do [[2001]]. sve zdravstvene usluge bile su besplatne, a za javne usluge nisu se tražila nikakva davanja. Time je bila osigurana sasvim ugodna egzistencija stanovništvu ostrva. U ovom je razdoblju u prosjeku svaki Nauruanac imao dva do tri [[automobil]]a i jedan motorni [[brod]], a također su bili prilično uobičajeni izleti avionom u Australiju, većinom radi kupovine. Ovaj raskošni životni stil, koji je bio popraćen brojnim proslavama, rezultirao je činjenicom da danas više od polovine stanovništva ima problema s pretilošću i/ili dijabetesom, što je većinom uzrokovano nezdravom prehranom. [[Datoteka:Nauru House.jpg|lijevo|mini|''Nauru House'' u Melbourneu (u sredini). Prije u vlasništvu ''Nauru Phosphate Royalties Trusta'']] Od 2000. godine eksploatiranje fosfata je minimalizirano zbog iscrpljenosti nalazišta. U ovoj industriji ipak je zaposlena polovina radno aktivnog stanovništva ostrva. Osoblje zaposleno u ovoj industriji najvećim dijelom sačinjeno je od imigranata s Kiribatija, Tuvalua, Filipina, te iz [[Hong Kong]]a, Australije i Novog Zelanda. Ovi radnici i njihove porodice čine oko 40% stanovništva ostrva. Vlada države također je pokušala osigurati visoki životni standard i bez fosfatske industrije. Zbog toga je osnovan fond za stjecanje nekretnina i dionica u susjednim pacifičkim zemljama, kao i u SAD-u i Australiji, te je izgrađen neboder ''Nauru House'' u [[Melbourne]]u. Također, pokušano je da se od ostrva stvori tzv. porezni raj za međunarodnu trgovinu. Ipak, zbog niza loših investicija i korupcije u vladi, država je izgubila većinu svog bogatstva. Došlo je i do smanjenja plaća, jer je država u enormnim dugovima. Trenutno vlada ostrva pokušava svoje obaveze podmiriti uz pomoć Australije, koja je do nezavisnosti Naurua bez naknade eksploatirala nalazišta fosfata. Australija Nauruu plaća i za smještaj izbjeglica, što trenutno čini gotovo kompletne prihode ove države. Nauru od svojih kreditora pokušava dobiti i reprogramiranje dugova, te od UN-a traži subvencije. Prodajom ''Nauru Housea'' u septmebru 2004. otplaćeni su dugovi [[General Electric]]u. S bogatstvom su nestale i besplatne usluge. Zdravstvena njega više nije besplatna, a porezi su podignuti. Za budućnost se nade polažu u [[ribarstvo]], koje danas ne igra važnu ulogu u privredi. [[Poljoprivreda]] je ograničena zbog poroznog tla i nepravilnih padavina. Kulture koje se mogu naći u obalnom području jesu kokosove palme, [[banane]], [[ananas]] i ponešto [[povrće|povrća]]. Poljoprivredne površine sad se pokušavaju dobiti zatrpavanjem bivših nalazišta fosfata. Oko 20% stanovništva u svojim vrtovima bavi se manjom poljoprivredom. Istraživanja tla provedena u septembru 2004. pokazala su da nalazišta fosfata još nisu u potpunosti iscrpljena, te su provedena daljnja istraživanja. U decembru 2004, nakon mnogih mjeseci prekida, opet je izvezena veća količina fosfata; brodom je u [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] izvezeno oko 10.000 tona. Sva [[električna energija]] na ostrvu proizvodi se u elektrani ''Power House'' u Aiwu. Ipak, strujni prekidi vrlo su česti. Pitka voda, kao i gotovo sve namirnice, uvozi se iz Australije brodovima. Budući da je pitka voda veliki problem, izgrađeno je postrojenje za desalinizaciju morske vode. Industrijski sektor ne igra veliku ulogu u privredi. Jedini veći poslodavac je nacionalna rafinerija za fosfate. Nedavnim ukidanjem radnih mjesta nezaposlenost je porasla za 10%. Važan stub privrede čini tercijarni sektor, u kojem je zaposleno oko 35% stanovništva. Najveći poslodavci su društvo za vađenje fosfata (''Nauru Phosphate Royalties Trust''), nacionalni pomorski prevoznik (''Nauru Pacific Line'') i nacionalni zračni prevoznik (''Air Nauru''), koji povremeno prestaje s radom ako nije u mogućnosti finansirati gorivo ili popravke. Oba ova prevoznika velikim dijelom potpomaže država. === Infrastruktura === Cestovna mreža sastoji se od 41 kilometra cesta, od čega je 29 kilometra [[asfalt]]irano. Ova cestovna mreža većinom se nalazi oko obale ostrva. Ostatak cesta koje su neasfaltirane vode do Nauruanskog društva za fosfate, koje se nalazi u središnjem dijelu ostrva. Jedina željeznička pruga dugačka je oko 5&nbsp;km, a služila je za prijevoz [[ruda|rude]] iz zapadnog Anibarea u središnjem dijelu ostrva do prerađivačkog postrojenja u Aiwu. [[Datoteka:Nauru-phosphatetrain.jpg|mini|lijevo|200px|Voz za prijevoz fosfata]] Javni prijevoz odvija se autobusima koji staju kraj hotela u Aiwu i Menengu, aerodroma u [[Yaren]]u, bolnice u Denigomoduu i ''Nauru Collegea'' u Ewi. Iznajmljivanje automobila moguće je u hotelu ''Menen''. Međunarodni promet ostvaruje se preko međunarodne pomorske luke (''Aiwo Harbour'') i međunarodnog aerodroma (''Nauru International Airport''). Let iz Evrope ([[Frankfurt]]a) do Yarena, uz stajanja, traje oko 30 sati. U decembru 2005. jedini avion ''Air Naurua'' (današnjeg imena ''Our Airline'') zaplijenjen je u Melbourneu zbog neplaćanja dugova. Zbog toga je ova ostrvska država praktički bila izolirana sve do septembra [[2006]], kada je uz finansijsku pomoć Tajvana uspjela kupiti polovni [[Boeing 737]]. Ova finansijska pomoć pružena je Nauruu zbog diplomatskog priznavanja Tajvana, umjesto NR Kine<ref>{{Cite web |url=http://www.islandsbusiness.com/islands_business/index_dynamic/containerNameToReplace=MiddleMiddle/focusModuleID=5117/overideSkinName=issueArticle-full.tpl |title=Taiwan Switch Keeps Air Nauru Flying |access-date=18. 8. 2010 |archive-date=25. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070425162456/http://www.islandsbusiness.com/islands_business/index_dynamic/containerNameToReplace=MiddleMiddle/focusModuleID=5117/overideSkinName=issueArticle-full.tpl |url-status=dead }}</ref>. === Turizam === Ostrvo je moguće obići pješke u jednom danu. Turistički su popularni vojni ostaci iz rata na Pacifiku, kao bunkeri japanske vojske uz obalu. Mnogo predmeta nalaze se izloženi u Nauruanskom muzeju (''Nauru Museum''). U unutrašnjosti ostrva nalaze se rudnici fosfata, čime je nakon eksploatiranja uništena priroda. Najljepšom plažom države smatra se Anibare Bay, na kojoj se nalazi hotel ''Menen'', koji je jedan od dva hotela na ostrvu. Drugi, manji hotel jeste ''OD-N-Aiwo'' hotel. Kupanje na obali pomalo je riskantno zbog jakih morskih struja i visokih valova, te opasnih morskih životinja. === Kanali === [[Datoteka:Water table Nauru-fr.svg|200px|mini|lijevo|Prikaz vode na ostrvu]] Na Nauruu nema rijeka, nego postoje umjetno izgrađeni kanali. Kanali su: {| | valign="top" | * Gabab, kod Yarena (ovdje se nalazi ''Moqua Cave'') * Gadu, kod Denigomodua * Gago (ili ''Gato'') * Gagori, kod Waboe * Ganaba * Ganabereber * Ganama, kod okruga Ewa * Ganara | valign="top" | * Ganeno * Ganiamwe * Ganibawo, kod Boe * Ganiwuro * Ganokwang * Gatoe * Gonge, kod okruga Ewa (ili ''Onge'') * Gonokwoy |} == Kultura == === Ranija kultura === [[Datoteka:Traditional house and canoe Nauru.jpg|mini|200px|Tradicionalna kuća i čamac]] Ranija kultura Naurua temeljila se na 12 plemena ili klanova. Nije postojao zajednički vođa ovih plemena. Svako pleme imalo je svoju vlastitu historiju nastajanja. Plemena su se još dijelila i na porodice, od kojih je svaka imala vlastite znakove. Članovi plemena dijelili su se na četiri klase: ''Temonibe'', ''Emo'', ''Amenengame'' i ''Engame''; neposjedničke klase bile su ''Itsio'' i ''Itiora''. Pripadnost klasi uvijek se gledala po majci. Već u to vrijeme naselja su se većinom nalazila uz obalu; samo manji broj naselja nalazio se uz lagunu Buada. Otočani su živjeli u skupinama od 2-3 kuće koje su činile gospodarstva; ta gospodarstva zajedno su činila sela. Sveukupno je na ostrvu postojalo 168 sela. Skup ovih sela činilo je jedno područje, a takvih je područja bilo ukupno 14; danas oni čine okruge Naurua. === Moderna kultura === Zamjena tradicionalne kulture modernom kulturom pod zapadnjačkim utjecajem vrlo je primjetna na ostrvu. Jako malo je ostalo sačuvano od starih običaja i tradicije. Tradicionalne pjesme danas praktički niko više ne zna, a zamijenila ih je većinom [[pop muzika|pop-muzika]] koja se čuje na radiju i televiziji. ''Radio Nauru'' pušta u eter i lokalnu narodnu muziku, ali često čak i starije stanovništvo ne može raspoznati sadržaj ovih pjesama. I tradicionalna umjetnička i obrtnička zanimanja skoro su u potpunosti nestala. U svakodnevnom životu praktički ništa od tradicionalnog nije sačuvano. Za razliku od prijašnjih vremena, stanovništvo danas nosi uobičajenu tropsku odjeću. Od svih zanimanja, najvjerovatnije je očuvan samo tradicionalni način [[ribolov]]a. Još uvijek se riba često lovi uz pomoć treniranih ptica. Ove su ptice na Nauruu pod posebnom zaštitom. Ono malo izvorne kulture što je ostalo slično je ostalim otocima Mikronezije. Najupečatljiviji su muzika i ples, pogotovo ritmičko pjevanje i tradicionalno kolo, koji se prakticiraju na svim proslavama i praznicima na Aiue Boulevardu. Poneki obrtnici izrađuju odjeću od lišća, te predmete od kokosovog stabla. Ceremonija pripremanja i ispijanja kahve (''Piper methysticum'') prije je bila tradicionalni običaj koji su mogli prakticirati samo muškarci, a danas je to dopušteno i ženama. Noćni život ostrva odvija se većinom u restoranima i kafićima. Jedino kino u državi nalazi se u Aiwu. Nauruanski jezik može se okarakterizirati kao mješavina jezika susjednih ostrva. Nauruanski je i nacionalni jezik, a engleski se široko koristi i razumije; [[francuski jezik|francuski]], također, razumije veliki broj stanovništva. Školovanje je omogućeno od šeste do šesnaeste godine. Škole su ''Kayser College'' i ''Nauru College''. Za daljnje univerzitetsko obrazovanje Nauruanci idu u inozemstvo, obično u Australiju. === Sport === [[Datoteka:Linkbelt1999-Finalspiel.jpg|desno|mini|230px|Veliko finale u australijskom nogometu [[1999]]. godine, na Linkbelt Ovalu]] Nacionalni sport je [[australijski nogomet]], a slijede ga [[dizanje tegova]], [[softbol]], [[košarka]] i [[tenis]]. Ostali sportovi koji se prakticiraju u manjoj mjeri su [[kriket]], [[golf]], [[jedrenje]], [[plivanje]] i [[nogomet]]. Od svih navedenih sportova vlada najviše potiče dizanje tegova, jer je to disciplina u kojoj su postignuti najveći međunarodni uspjesi. U manjoj mjeri potiče se i australijski nogomet, te golf. U ''East End Clubu'' u Menengu nalaze se [[bilijar]]ski stolovi za [[engleski bilijar]] i [[snuker]]. Među stanovništvom ostrva najvažnijim sportom smatra se australijski nogomet, kojim se, ponajviše zbog nedostatka alternative, bavi veliki broj mlađeg stanovništva. Postoji i nauruanska nogometna reprezentacija, ali ona nije primljena u članstvo u [[OFC]]-u ni [[FIFA]]-i zbog nedostatka profesionalizma i stadiona. U Nauruu postoji nekoliko sportskih terena. Jedini stadion, ''Linkbelt Oval'', koji se nalazi u Aiwu, ne zadovoljava međunarodne standarde. Veći i moderniji sportski stadion planirao se u Menengu, ali su radovi stali zbog nedostatka sredstava. Najuspješniji sport je [[dizanje tegova]]. Osvajanjem zlatne medalje na [[Igre Commonwealtha|Igrama Commonwealtha]] [[1990]], koju je osvojio Marcus Stephen, današnji predsjednik Naurua, pokrenuto je osnivanje Nauruanskog olimpijskog odbora. Dizačica tegova Reanna Solomon također je osvajačica više nagrada u ovoj sportskoj disciplini. [[1992]]. Marcus Stephen bio je prvi Nauruanac na [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijskim igrama u Barceloni]]. Od [[1996]]. Nauru je službeno predstavljan na Olimpijskim igrama. Prvi sportisti na ovim igrama, uz Stephena, također su dizači tegova: Gerard Garabwan i Quincy Detenamo. === Praznici === Službeni nacionalni praznik je Dan nezavisnosti koji je 31. januara. ''Angam Day'' također se smatra nacionalnim praznikom. {| class="prettytable" ! Datum ! Lokalni naziv ! Bosanski naziv ! Objašnjenje |- | width="20%" | '''[[1. januar]]''' || width="20%" | ''New Year's Day'' | width="20%" | [[Nova godina]] || width="40%" | &nbsp; |- | width="20%" | '''[[31. januar]]''' || width="20%" | ''Independence Day'' | width="20%" | Dan nezavisnosti | width="40%" | Spomendan na nezavisnost iz [[1968]]. |- | width="20%" | '''mart/april''' || width="20%" | ''Easter'' | width="20%" | [[Uskrs]] || width="40%" | &nbsp; |- | width="20%" | '''[[17. maj]]''' || width="20%" | ''Constitution Day'' | width="20%" | Dan Ustava | width="40%" | Spomendan na Ustav iz 1968. |- | width="20%" | '''[[26. oktobar]]''' || width="20%" | ''Angam Day'' | width="20%" | Dan proslave | width="40%" | Spomendan na dostizanje 1.500 stanovnika ostrva |- | width="20%" | '''[[25. decembar]]/ [[26. decembar]]''' | width="20%" | ''Christmas''|| width="20%" | [[Božić]] | width="40%" | &nbsp; |} == Također pogledajte == * [[Our Airline]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{wikiatlas}} * [http://www.un.int/nauru/ Nauru, stalna misija pri UN-u] * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html Nauru na CIA World Factbooku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200501044259/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html |date=1. 5. 2020 }} * [http://www.paclii.org/nr/legis/num_act/con256/ Nauruanski ustav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210430090302/http://www.paclii.org/nr/legis/num_act/con256/ |date=30. 4. 2021 }} * [http://www.arte.tv/de/geschichte-gesellschaft/arte-reportage/Reportagen/1323776.html "Nauru",] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100725150520/http://www.arte.tv/de/geschichte-gesellschaft/arte-reportage/Reportagen/1323776.html |date=25. 7. 2010 }} (22-minutni video), [[ARTE|arte]], Francuska, 2006. * [http://www.nauru.de Deutsch-Nauruischen Gesellschaft]{{Mrtav link}} * [http://www.cenpac.net.nr/ CenpacNet Inc., nauruanski internet-provajder] * [http://www.southpacific.org/map/airnauru.html Air Nauru (AN)/Our Airline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070510114939/http://www.southpacific.org/map/airnauru.html |date=10. 5. 2007 }} * [http://www.wetteronline.de/Yaren.htm Vremenska prognoza za Yaren] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070613140107/http://www.wetteronline.de/Yaren.htm |date=13. 6. 2007 }} {{Commonwealth}} {{Države Australije i Okeanije}} {{Nauru po temama}} [[Kategorija:Nauru|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Ostrvske države]] [[Kategorija:Države u Okeaniji]] ngp2np0unbh4d093a73gee5er9s3c29 16. august 0 14986 3917234 3829156 2026-08-09T09:45:28Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3917234 wikitext text/x-wiki {{AugustKalendar}} '''16. august / kolovoz (16. 8)''' jest 228. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (229. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 137 dana. == Događaji == * [[1838]] – Potpisan [[Baltalimanski sporazum]]. * [[1914]] – [[Prvi svjetski rat]]: [[Cerska bitka]]. * [[1935]] – U [[Varšava|Varšavi]] počela [[Šahovska olimpijada 1935.|šesta šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 20 država. * [[1960]] – [[Kipar]] stekao nezavisnost od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. * [[1996]] – Ponovno otvaranje [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnog aerodroma Sarajevo]] za civilni saobraćaj. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1815]] – [[Ivan Bosco]], [[italija]]nski svećenik, pedagog i katolički svetac * [[1882]] – [[Risto Siliqi]], [[Albanci|albanski]] pjesnik * [[1832]] – [[Wilhelm Wundt]], [[Njemačka|njemački]] filozof i [[psiholog]] * [[1845]] – [[Gabriel Lippmann]], francuski fizičar === 20. vijek === * [[1920]] – [[Charles Bukowski]], pjesnik, romanopisac * [[1928]] – [[Atif Purivatra]], teoretičar evolucije bošnjačkog nacionalnog identiteta * [[1950]] – [[Neda Ukraden]], bosanskohercegovačko-srpska pjevačica etno-popa * [[1955]] – [[Hernán Carazo]], [[kostarika]]nski [[biatlon]]ac * [[1958.]] ** [[Madonna]], američka pop pjevačica, tekstopisac, producentica i glumica ** [[Anne L'Huillier]], francusko-švedska [[fizičar]]ka * [[1971]] – [[Fredrik Kuoppa]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[1983]] – [[Krystyna Guzik]], [[poljska]] [[biatlon]]ka * [[1998]] – [[Nina Zadravec]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka === 21. vijek === * [[2001]] – [[Jannik Sinner]], [[italija]]nski [[tenis]]er == Umrli == * [[1948]] – [[Babe Ruth]], američki [[bejzbol]]aš * [[1977]] – [[Elvis Presley]], američki pjevač (''Kralj [[rokenrol]]a'') * [[2018]] – [[Aretha Franklin]], američka džez-pjevačica * [[2023]] – [[Beriz Belkić]], bosanskohercegovački političar == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|16 August}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/16 Na današnji dan (16. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-16/ Na današnji dan (16. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|august016]] e5s9qpj1wocypvcw0a2mhp77vr7nc5f Neolitska arhitektura 0 19564 3917094 3836004 2026-08-08T19:56:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917094 wikitext text/x-wiki {{Arhhistorija}} [[File:Catal_Hüyük_EL.JPG|mini|desno|Restauracija interijare u Çatalhöyük-u - Turska]] [[File:Neolithic_house.JPG|mini|desno|Rekonstrukcija neolitske kuće - [[Tuzla]]]] [[File:D-BW-Uhldingen-Mühlhofen - Pfahlbaumuseum - Haus Schussenried.jpg|mini|desno|Rekonstrukcija sojenice - [[Njemačka]]]] [[File:Talianki (Trypillian city).jpg|mini|desno|Rekonstrukcija Talianki, maga-naselja, iz Cucuteni kulture - [[Ukrajina]]]] [[Datoteka:Orkney Skara Brae.jpg|mini|desno|Skara Brae neolitska naseobina - [[Škotska]]]] '''Neolitska arhitektura''' je [[arhitektura]] [[neolit]]skog perioda. U jugozapadnoj [[Azija|Aziji]], neolitske kulture se pojavljuju već nakon 10000. g. pne prije svega u [[Levant]]u odakle se šire istočno i zapadno. Već oko 8000. g. pne, rane neolitske kulture se pojavljuju u jugoistočnoj [[Anadolija|Anadoliji]],[[Sirija|Siriji]] i današnjem [[Irak]]u a neolitske zajednice se pojavljuju u jugoistočnoj [[Evropa|Evropi]] oko 6500. g. pne te u centralnoj Evropi 5500. g. pne. == Kuće i naselja == === Jugozapadna Azija === Ljudi iz neolita iz [[Levant]]a, Anatolije i Sirije, sjeverne [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i Centralne Azije su bili veliki graditelj. U izgradnji kuća i naseobina su koristili cigle od polutečne mješavine zemlje, stjenovitog granulata, organskih materijala i vode sušene prirodnim putem. Neke kuće su bile malterisane i sa crtežima ljudi i životinja. [[Çatalhöyük]] je bilo veliko neolitsko naselje u današnjoj [[Turska|Turskoj]] (Konja (ˈkon.ja) - Anadolija), koje je postojalo približno oko 7500. do 5700. pne. Upisan je 2012. na [[UNESCO]]-ovu listu [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref>[https://whc.unesco.org/en/list/1405] Çatalhöyük entry on the UNESCO World Heritage List site</ref> Otkriven je 1958, a istraživan između 1961 i 1965.<ref>J. Mellaart, Excavations at Çatal Hüyük, third preliminary report: 1963. Anatolian Studies, vol. 14, pp. 39–119, 1964</ref><ref>J. Mellaart, Excavations at Çatal Hüyük, fourth preliminary report: at 1965. Anatolian Studies, vol. 16, pp. 15–191, 1966</ref> Istraživanja su utvrdila 18 neprekidnih nivoa (stratuma) građenja. Utvrđeno je da je bio centar napredne civilizacije u neolitskom periodu. U njemu je živjelo 5000-7000 stanovnika.<ref name=gard>{{cite book | first = Fred S. | last = Kleiner |author2=Mamiya, Christin J. | year = 2006 | title = Gardner's Art Through the Ages: The Western Perspective: Volume 1 | url = https://archive.org/details/gardnersartthrou00unse | edition = Twelfth | publisher = Wadsworth Publishing | location = Belmont, California | isbn = 978-0-495-00479-0 | pages = [https://archive.org/details/gardnersartthrou00unse/page/12 12]–4}}</ref><ref>[https://www.cambridge.org/core/journals/antiquity/article/tale-of-two-tells-dating-the-catalhoyuk-west-mound/01F804089ECB6CC4AA6E47D452E3B9D1/core-reader] David Orton et al., A tale of two tells: dating the Çatalhöyük West Mound, Antiquity, vol. 92, iss. 363, pp. 620-639, June 2018</ref> Çatalhöyük je bilo isključivo stambeno naselje, bez javnih zgrada, mada je svrha nekih prostorija ostala nejasna. Kuće su bile grupisane u vidu saća (lavirint) i nije bilo staza ili ulica. Pristup je bio preko otvora na plafonu i vrata sa strane opremljenih merdevinama i stepenicama. Krovovi su bile ulice, a na njima su se odvijale razne aktivnosti. Tavanice su bile i ventilacioni prostor za izlaz dima iz prizemlja. U kasnijem periodu na njima su se gradile zajedničke pećnice. Vremenom su se kuće obnavljale ili rušile, a na istim temeljima su građene nove. Tipična kuća je imala dvije sobe za svakodnevne aktivnosti. Bile su ukrašene skulpturama, najčešće ženske glave i crtežima. === Evropa === U Evropi je postojalo nekoliko tipova kuća: * zemunice, * poluzemunice * nadzemne četvrtaste kuće od prepleta * [[Sojenica|sojenice]] * nadzemne kuće od dasaka (područje [[Kultura Cucuteni|Cucuteni kulture]], [[Skandinavija]], [[Baltik]]) * kuće od kamena (u [[Škotska|Škotskoj]]) Poluzemunice su bile obično ovalnog ili eliptičnog oblika, ukopane u zemlju oko 1.5 m., sa ili bez drvenog poda i krovom iznad nivoa zemlje.<ref name="Sorochin">{{Cite journal | last = Sorochin | first = Victor | title = Așezările cucuteniene tip Soloceni |trans-title= Soloceni type Cucuteni villages | journal = Memoria Antiqvitatis | volume = 23 | pages = 167–202 | publisher = Muzeul de Istorie Piatra Neamț (Historical Museum Piatra Neamț) | location = Piatra Neamț, Romania | year = 2004 | oclc = 241363071}}</ref> [[Image:Wattle hurdle under construction.JPG|mini|lijevo|Izrada prepleta, osnovnog građevinskog materijala u [[Neolit]]u]] Preplet je u mnogim dijelovima svijeta bio osnovni materijal u izgradnji kuća u trajanju oko 6.000 god<ref>Pritchett, Ian. ''The Building Conservation Directory'', 2001: "Wattle and Daub". [http://www.buildingconservation.com/articles/wattleanddaub Accessed 2 February 2007]{{Mrtav link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>. Sastojao se od međusobno isprepletenih tanjih i elestičnih pritki, premazanih vezivnim materijalom (lijep, premaz). Kombinacija vlažne zemlje, [[Glina|gline]], pijeska, slame i životinjskog đubra bila je sastav vezivnog materijala. Od njega su pravljeni vanjski i unutrašnji zidovi povezivanjem sa nosivim drvenim stubovima. Obično je bio bijele boje, i u konačnici je obezbjeđivao zaštitu od vjetra i kiše. I danas se počeo koristi kod ekološke gradnje. '''Nadzemne kuće od prepleta''' i poluzemunice gradile su se na Balkanu, na prostoru Starčevačke, Butmirske i [[Vinčanska kultura|Vičanske kulture]]. Kuće Vinčanske kulture građena su sa 2 ili 3 sobe, a naselja organizovana u ulice. Bila su to više gradovi nego seoska naselja (Pločnik, Potpornjak, Crnokalačka Bara,...).<ref name="Gumbitas">{{Cite web |url=https://books.google.de/books?id=zKFFOoPlyjIC&printsec=frontcover&dq=The+Goddesses+and+Gods+of+Old+Europe&hl=de&sa=X&ei=EpOvVO0fxKtR4PeA0AM&ved=0CCsQ6AEwAA#v=onepage&q=The%20Goddesses%20and%20Gods%20of%20Old%20Europe&f=false |title=Marija Gimbutas - The Goddesses and Gods of Old Europe |work= University of California Press - Berkeley, Los Anfeles |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] najveća neolitska nalazišta su pronađena u Gornjoj [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Tuzli]], [[Prahistorijsko naselje u Butmiru|Butmiru]], [[Arheološko područje Okolište|Okolištu]], [[Arheološko područje Nebo|Nebu]] i [[Hvarsko-lisičićka kultura|Lisičićima]] gdje su pronađeni temelji kuća (poluzemunice i nadzemne kuće od prepleta).<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://www.slideshare.net/edinveletovac/arheoloski-leksikon-tom-1 |title=Neolitsko doba, Strana 16 |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> Građene su planski, u redovima ili u polukrugu. U [[Visoko|visočkom]] su bazenu početkom 5. milenijuma pr. n. e. postojala fortificirana, organizovana sela u kojima je živjelo do hiljadu stanovnika. U vremenu oko 4800. godine pr. n. e na čitavom području visočkog bazena moglo je biti oko 3500 stanovnika, što u prosjeku čini gustinu naseljenosti od 31 stanovnika po km2.<ref name="Bas">{{Cite web |url=http://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |title=Saša-Buljević - Naselja i naseobinske strukture neolita na području Bosne i Hercegovine |access-date=29. 11. 2019 |archive-date=6. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106135915/http://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |url-status=dead }}</ref> '''Kuće od dasaka - daščare''', dosta često i u obliku slova '''L''', sa nekoliko prostorija, gradile su se na području Cucuteni kulture u Moldaviji, Rumuniji i Ukrajini. Pronađeni su i ostaci kuća na sprat. Ovo je područje posebno znamenito po velikim naseljima. U periodu 4000-3500. pne, u blizini [[Kijev]]a, na površini 335 hektara, izgrađeno je naselje od 3000 stambenih jedinica i preko 20.000 stanovnika. <ref>{{cite journal|last=Diachenko|first=Aleksandr|author2=Francesco Menotti|title=The gravity model: monitoring the formation and development of the Tripolye culture giant-settlements in Ukraine|journal=Journal of Archaeological Science|year=2012|volume=39|pages=2810–2817|doi=10.1016/j.jas.2012.04.025}}</ref> Naselje je bilo veće od gradova-država u [[Plodni polumjesec|Plodnom polumjesecu]] i izgrađeno prije njih za 500 godina. <ref name="MüllerRassmann2016">{{cite book|author1=Johannes Müller|author2=Knut Rassmann|author3=Mykhailo Videiko|title=Trypillia Mega-Sites and European Prehistory: 4100–3400 BCE|url=https://books.google.com/books?id=-3twCwAAQBAJ&pg=PT347&dq=Taljanky+15,600%E2%80%9321,000|date=22. 1. 2016|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-317-24791-3|page=347}}</ref> '''Neolitske duge kuće''' su karakteristika područja [[Kultura trakaste keramike|Kulture trakaste keramike]]. Širina im je izmosila 5,5 - 7,0 m, dok je dužina bila i do 40 m. U njima je živio veći broj porodica. Bile su solidne građe, za period preko 30 god.<ref>{{cite web|url=http://www.princeton.edu/~bogucki/oslonki.html |title=Archaeological Research at Oslonki, Poland |publisher=Princeton.edu |access-date=23. 4. 2013}}</ref><ref>{{cite web |url=http://archaeology.about.com/od/lterms/qt/lbk.htm |title=Linearbandkeramik Culture - The First Farmers of Europe |publisher=Archaeology.about.com |date=17. 1. 2013 |access-date=23. 4. 2013 |archive-date=7. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107114229/http://archaeology.about.com/od/lterms/qt/lbk.htm |url-status=dead }}</ref> '''Sojenice''' su drvene kuće na stubovima, građene iznad vodenih površina, na prostorima [[Skandinavija|Skandinavije]] i [[Alpe|Alpa]]. Njihova uloga, između ostalog bila je i zaštita od poplava.<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/list/1363/ UNESCO World Heritage Site - Prehistoric Pile dwellings around the Alps]</ref> In Slovenia, this was the first listed cultural world heritage site.<ref>{{cite journal |url=http://www.washington.embassy.si/fileadmin/user_upload/dkp_51_vwa/newsletter/october_2011/Embassy_s_Newsletter__2011_-_14_-_10_finale.pdf |title=Pile-dwellings in the Ljubljansko Barje on UNESCO List |journal=Embassy Newsletter |publisher=Embassy of Slovenia in Washington |date=14. 10. 2011 |editor=Maša Štiftar de Arzu}}</ref> '''Kameno naselje''' [[Neolitski Orkney|Skara Brae]] otkriveno je u [[Škotska|Škotskoj]]. Sastoji se od 8 grupisanih kuća, izgrađenih od 3180. do oko 2500. pne. i predstavlja jedno od najopremljenijih neolitskih sela. Kuće su dimenzija oko 40 m2, sa jednom kvadratnom sobom u kojoj je [[kamen]]a peć za grijanje i kuvanje. Ukupno je naselju živjelo oko 50 ljudi. Kuće su iznutra bile premazane organskom teksturom nepoznatog sastava, radi čuvanja toplote. Naselje je imalo kameni namještaj, ukljućujući ormare, krevete, toaletni sto, stolice i ostave. Postojao je promitivni oblik toaleta i sofisticirani sistem drenaže. Jedna od 8 kuća imala je sobu s alatom. Nalazi se na listi [[UNESCO]] Svjetske baštine, zajedno sa još tri nalazišta u oblasti Orkney u Škotskoj. Stariji je od [[Stonehenge]]-a i Velike piramide i nazvano je Škotski [[Pompeji]], zbog izvanredne očuvanost.<ref>{{Cite web |url=http://www.historic-scotland.gov.uk/index/policyandguidance/world_heritage_scotland/world_heritage_sites/world-heritage-neolithic-orkney.htm |title=Orkney na listi UNESCO |access-date=29. 11. 2019 |archive-date=24. 8. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070824203938/http://www.historic-scotland.gov.uk/index/policyandguidance/world_heritage_scotland/world_heritage_sites/world-heritage-neolithic-orkney.htm |url-status=dead }}</ref> [[File:Ggantija Temples, Xaghra, Gozo.jpg|mini|desno|[[Ggantija hram]] - [[Malta]]]] [[File:Göbekli Tepe site (1).JPG|mini|lijevo|[[Göbekli Tepe]] - [[Turska]]]] == Hramovi == '''[[Göbekli Tepe]]''' je arheološko nalazište, oblika malog uzvišenja, u turskoj pokrajini Anadolija. Visina mu je 15 m i prečnik oko 300 m. <ref>Klaus Schmidt (2009): ''Göbekli Tepe - Eine Beschreibung der wichtigsten Befunde erstellt nach den Arbeiten der Grabungsteams der Jahre 1995–2007''. In: ''Erste Tempel - Frühe Siedlungen. 12000 Jahre Kunst und Kultur.'' Oldenburg, p. 188.</ref> Datira se u vrijeme 10000 - 8000. pne. Više od 200 stubova podignuto je u oko 20 krugova. Svaki stub je visok oko 6 m. i težak do 10 tona. Zabodeni su u stjenovito tlo, bez mogućnosti rušenja ili vađenja. U kasnijim fazama izrade, bili su manjih dimenzija. Lokalitet je napušten poslije [[Predkeramički neolit|Predkeramičkog neolita B]]. Detalji megalitskih struktura su još upotpunost nejasni. Od 2018. god nalazi se na [[UNESCO]]-ovoj Listi svjetske baštine.<ref>{{Cite web|url=https://whc.unesco.org/en/list/1572|title=Göbekli Tepe|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|website=whc.unesco.org|language=en|access-date=1. 7. 2018}}</ref> Prema arheologu [[Klaus Schmidt|Klausu Šmitu]] Göbekli Tepe je najstarije svetilište , otkriveno bilo gdje u svijetu. Bio je hodočašće, katedrala na brdu, za stanovništvo u krugu od 150&nbsp;km. Ostaci životinjskih dijelova, pronađeni u bliskoj okolini, potvrda su žrtvovanja životinja u obredne svrhe. Hram je bio kultni centar smrti, a isklesane životinje na stubovima su bile zaštita. Moguće je da je podizan, između ostalog, u čast prvih domesticiranih vrsta pšenice. '''[[Megalitski hramovi na Malti]]''' su izgrađeni u doba neolita, u periodu 3600. do 2500. god. pne, nakon čega se više ne pojavljuju. Do otkrića [[Göbekli Tepe]]-a u [[Anadolija|Anadoliji]], smatrani su najstarijim slobodnostojćeim građevinama na [[Zemlja|Zemlji]].<ref>{{citation| last = Blouet| title = The Story of Malta |page = 22}}</ref><ref>{{cite web | title= Prehistoric Temples of Malta| url= http://www.art-and-archaeology.com/malta/malta.html |access-date=16. 9. 2008}}</ref> Arheolozi smatraju da su rezultat lokalnih inovacija i kulturne evolucije. Ggantija hramovi, 2 kom, zajedno sa još 5 hramova nalazi se na [[UNESCO]]-ovoj Listi svjetske baštine. To su:Ħaġar Qim, Mnajdra, Ta' Ħaġrat Temples, Skorba Temples i Tarxien Temples. Postoje i drugi hramovi na [[Malta|Malti]], koji nisu na listi.<ref>{{cite web|url=http://www.otsf.org/ |title=Malta Temples and The OTS Foundation |publisher=Otsf.org |date= |access-date=22. 7. 2009}}</ref> Izgrađeni su na raznim lokacijama i u rezličito vrijeme, sa individualnim osobinama, ali i dosta zajedničkih. Ispred glavne fasade je široki slobodan prostor, sa nivelisanim terasama ako je teren kos. Na tom prostoru održavali su se vjerski rituali vezani za sahrane i komemoracije. Odatle se ulazilo kamenim putem u kamenu grobnicu, često blokiranu kamenim blokovima. Uz put su se nalazili životinjski organi (najčežće kosti) ili keramički proizvodi koji sugerišu da se radi o smrti. Ulaz u hram bio je u formi [[triliton]]a - dva vertikalna i jedan horizontalni megalitski kamen. Iza je popločani prolaz i prostor do dijela za bogosluženje u kojem je oltar. Hramovi se međusobno razlikuju po broju ovih prostora. == Također pogledajte == * [[Stonehenge]] == Reference == {{Refspisak|2}} {{Commonscat|Megaliths}} [[Kategorija:Neolit]] f67cr0l0vxy4noryg6lai0tbj5qftmf Google 0 19683 3917194 3901922 2026-08-09T07:32:58Z ~2026-43892-51 184526 /* */ https://youtube.com/@h2oremix88?si=3bJnqX7ajvWLGY8A 3917194 wikitext text/x-wiki {{O...|kompaniji|pretraživač interneta|Google (pretraživač)}} {{Infokutija kompanija | grupa = Google LLC | ime = Google LLC | slika = Google 2015 logo.svg | logo_veličina = 250px | slika2 = Googleplex HQ (cropped).jpg | logo_veličina2 = 250px | vrsta = Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&ns=GGEA GGEA]) | osnivanje = [[Menlo Park]], [[Kalifornija]] (27. septembra 1998) | osnivači = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | sjedište = [[Googleplex]] - [[Mountain View]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = [[Sundar Pichai]]<br /><small>([[glavni izvršni direktor]])</small><br />[[Ruth Porat]] <small>(predsjednica)</small><br />[[John L. Hennessy]] <small>(predsjedavajući)</small><br />[[Anat Ashkenazi]]<br /><small>([[glavni finansijski direktor]])</small> | industrija = [[internet]], [[softver]], [[hardver]] | proizvodi = v. [[Spisak Googleovih proizvoda]] | zaposleni = 19,665 ([[30. septembar|30. septembra]] [[2009]].) | holding = | slogan = "Don't Be Evil"<br><small>({{bs|ne budi zao}})</small> | web = https://youtube.com/@h2oremix88?si=FwoUvBgt13AoTrTL | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = Globalno | usluge = | prihod = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi | operativni_prihod = [[Američki dolar|USD$]]5,084 milijardi | neto_dobit = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi | divizije = | podruž = AdMob, DoubleClick, On2 Technologies, Picnik, YouTube, Zagat, Waze, Blogger, SlickLogin, Boston Dynamics, Bump, Nest Labs, DeepMind Technologies, WIMM One, VirusTotal | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.<ref name="financialtables">{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 5. 2012}}</ref><ref>{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=21. 10. 2005}}</ref> <!-- historija-->Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",<ref name="corporate">{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |access-date=14. 2. 2010}}</ref> a njihov neslužbeni slogan je bio "[[Don't be evil]]"<ref>{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=8. 4. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=16. 7. 2007 |publisher=Google Blogoscoped |access-date=14. 2. 2010}}</ref> ({{bs|ne budi zao}}). 2004, Google se premjestio u novo sjedište u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}</ref> <!-- portfolio -->Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretrage]]. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema [[Android (operativni sistem)|Android]] i operativni sistem [[Chrome OS]]<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima<ref>{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|access-date=31. 7. 2014}}</ref> u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog"<ref>{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|access-date=31. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|archive-date=8. 7. 2014}}</ref> [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i [[Motorola Mobility]] kupljenog u maju 2012.<ref name="Hardware company">{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|access-date=4. 9. 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=22. 5. 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}</ref> U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.<ref name="Google Fiber Cable TV Business">{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|access-date=15. 9. 2012|date=26. 7. 2012}}</ref> <!-- tehnički dio-->Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)<ref>{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=2. 7. 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |archive-date=16. 7. 2011 }}</ref> i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu<ref>{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=18. 12. 2009 |publisher=CNN |access-date=14. 2. 2010 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |url-status=dead }}</ref> i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).<ref>{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |access-date=16. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=21. 11. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=8. 1. 2008 |publisher=Niall Kennedy |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=9. 1. 2008 |publisher=TechCrunch |access-date=16. 2. 2010}}</ref> <!-- popularnost-->U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].<ref>{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |access-date=10. 12. 2013 |archive-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |url-status=dead }}</ref> Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.<ref>{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=11. 6. 2007 |access-date=30. 4. 2010}}</ref><ref name="gatekeepers">{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=30. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> ==Historija== {{Glavni|Historija Googlea}} Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page|Larryja Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeyja Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="milestones">{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |access-date=28. 9. 2010}}</ref> Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.<ref>{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=11. 11. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091118014915/http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |archive-date=18. 11. 2009 }}</ref> Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |access-date=15. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=18. 8. 1997 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archive-date=6. 5. 2002 |access-date=27. 11. 2010 }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems |volume= 30 |issue=1–7|pages=107–117|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X}}</ref><ref>{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=29. 4. 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}</ref> Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica.<ref>{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=6. 8. 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107235943/http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |archive-date=7. 11. 2011 }}</ref> Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.<ref>{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=6. 7. 1999 |fdate=5. 2. 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |access-date=27. 11. 2010}}</ref> i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.<ref>{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=5. 10. 2009 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=18. 9. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120918202225/http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=20. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html |url-status=dead }}</ref> Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.<ref>{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired |date=august 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places & Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|access-date=4. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archive-url=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archive-date=24. 12. 1996 |access-date=12. 3. 2011 }}</ref> Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "[[googol]]",<ref>{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name "Google" |last=Koller |first=David |date=januar 2004 |publisher=Stanford University |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archive-date=4. 7. 2012 }}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=12. 2. 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |archive-date=11. 5. 2011 }}</ref> broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archive-url= https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archive-date=21. 2. 1999 |access-date=12. 10. 2010 |url-status=live}}</ref> U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.<ref>{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=11. 11. 1998 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=1. 12. 1998 |access-date=14. 8. 2012}}</ref> Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,<ref>{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120529002442/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |archive-date=29. 5. 2012 }}</ref> a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice ([[Susan Wojcicki]]<ref name="milestones"/>) u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.<ref name="milestones"/><ref>{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archive-url=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archive-date=2. 10. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=12. 10. 2010 }}</ref><ref>{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=7. 9. 2008 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php |url-status=dead }}</ref> U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million).<ref>{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |access-date=2. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321165022/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |archive-date=21. 3. 2012 }}</ref> U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.<ref>Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/</ref> ===Finansiranje i početne javne ponude=== [[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.<ref>{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |access-date=4. 7. 2010}}</ref>|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]] Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran.<ref name="Bechtolsheim">{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archive-url=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archive-date=12. 6. 2009|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=29. 4. 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications |access-date=19. 2. 2010|location=San Francisco |url-status=live}}</ref> Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khoslu]], iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara,<ref>{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-date=12. 2. 2001 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=7. 6. 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |access-date=16. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> s većim ulagačima, uključujući firme [[Kleiner Perkins Caufield & Byers]] i [[Sequoia Capital]].<ref name="Bechtolsheim"/> Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=29. 1. 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |access-date=22. 1. 2011 |first=Adam |last=Lashinsky |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022200031/http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |url-status=dead }}</ref> Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.<ref name="IPO">{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=19. 8. 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|access-date=19. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|access-date=19. 2. 2010|location=Mountain View, California}}</ref> Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO|last=La Monica|first=Paul R.|date=30. 4. 2004|publisher=CNN Money|access-date=19. 2. 2010|archive-date=23. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423090507/http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=29. 4. 2004|publisher=ZDNet|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.<ref name="washpost">{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|access-date=19. 2. 2010|location=Washington, D.C. | date=19. 8. 2004}}</ref> U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.<ref name=Marketwatch>{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}</ref> Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.<ref name="yahooshares">{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=9. 8. 2004|publisher=internet.com|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.<ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=28. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |archive-date=14. 8. 2010 }}</ref> Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.<ref>{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=30. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.<ref>Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.</ref><ref>{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=24. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=25. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=17. 5. 2007 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju ''"''Šefa kulture", koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.<ref name="CCO">{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title= Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=30. 4. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |archive-date=31. 10. 2010 }}</ref> Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.<ref>{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=27. 7. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=6. 10. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=11. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |url-status=dead }}</ref> Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,<ref>{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=31. 10. 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |url-status=dead }}</ref> prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.<ref name="bowlingforgoogle">{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=25. 5. 2005 |access-date=28. 2. 2007 |archive-date=19. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619060640/http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |url-status=dead }}</ref> Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.<ref name="bowlingforgoogle" /> Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]skoj berzi pod satnim simbolom GGQ1. ===Rast=== U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka [[Silicijska dolina|Silicijske doline]].<ref name="165univave">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=4. 10. 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi,<ref>{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=septembar 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover|access-date=14. 2. 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover}}</ref> Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.<ref name="milestones" /> U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.<ref name="milestones" /> Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu ''Goto.com'', [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].<ref name="goto strong">{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong |last= Sullivan |first=Danny|date=1. 7. 1998|publisher=SearchEngineWatch|access-date=18. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091014204451/http://searchenginewatch.com/2166331|archive-date=14. 10. 2009}}</ref><ref name="cnet p4p">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=19. 2. 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=18. 2. 2010}}</ref> Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata "pay per click" i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.<ref>{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=9. 8. 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=18. 2. 2010}}</ref> Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.<ref name="patent">{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=4. 9. 2001 |fdate=9. 1. 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}</ref> Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.<ref name="sgibldg">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=11. 7. 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj gdje jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali arhitekti [[Clive Wilkinson]]. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.<ref name="googleplexpurchase">{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=16. 6. 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|access-date=15. 2. 2010|location=San Jose}}</ref> Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "google" bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You "Google"?|last=Krantz|first=Michael|date=25. 10. 2006|publisher=Google, Inc.|access-date=17. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=5. 7. 2006|publisher=msnbc.com|access-date=17. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archive-date=7. 7. 2006}}</ref> ===2013 - danas=== Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".<ref>{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|access-date=20. 9. 2013|newspaper=BBC News|date=19. 9. 2013|author=Jane Wakefield}}</ref> Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.<ref>{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.<ref>{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=14. 9. 2007|access-date=28. 9. 2013|archive-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924011919/http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|url-status=dead}}</ref> Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.<ref>{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=27. 9. 2013 |access-date=28. 9. 2013}}</ref><ref>{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|access-date=28. 9. 2013|newspaper=The Independent|date=26. 9. 2013|author=John Hall|location=London|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928223219/http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|url-status=dead}}</ref> Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.<ref>{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|access-date=18. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=17. 10. 2013|author=Reuters|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|url-status=dead}}</ref> U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m<sup>2</sup>) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.<ref>{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|access-date=6. 11. 2013|newspaper=Quartz|date=1. 11. 2013|author=Leo Mirani}}</ref> U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.<ref>[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.</ref> ===Nabavke i partnerstva=== [[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]] Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].<ref>{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=27. 10. 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao 3D prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] 2005. godine. Google je kupio [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod za kreiranje [[Google Analytics]] u 2006. U oktobru 2006. Google je objavio da je kupio sajt za razmjenu videosnimaka [[YouTube]] za 1,65 milijardi dolara u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.<ref>{{Cite news |title= Google closes $A2b YouTube deal |author= [[Reuters]] |work= The Age |location=[[Melbourne]]| url= http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html |access-date=5. 7. 2010 |date=14. 11. 2006}}</ref> Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisane kao "nematerijalne" u regulatornom smislu.<ref name=Moneyclip>{{Cite news |first= Yi-Wyn |last= Yen |date=25. 3. 2008 |url= http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip |title= YouTube Looks For the Money Clip |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/ |archive-date=17. 1. 2010}}</ref> U junu 2008. članak magazina ''[[Forbes]]'' predstavio je YouTubeov prihod u 2008. od 200 miliona dolara, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.<ref name="Forbes08">{{Cite news |first= Quentin |last= Hardy |author2= Evan Hessel |url= http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=22. 5. 2008|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Dana 13. aprila 2007. Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za 3,1 milijardu dolara, što je Googleu dalo vrijedne veze koje je DoubleClick imao s web-izdavačima i reklamnim agencijama.<ref name="DoubleClicknyt">{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=17. 4. 2007|newspaper=The New York Times|access-date=26. 2. 2010|location=New York}}</ref> Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=2. 7. 2007|publisher=Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Sajt će kasnije biti preimenovan u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=5. 8. 2009|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".<ref>{{cite web|access-date=12. 2. 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}</ref> U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.<ref>{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=21. 4. 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m<sup>2</sup> ureda.<ref name="nasaames">{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=29. 9. 2005|publisher=[[CNET]] |access-date=26. 2. 2010}}</ref> Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.<ref name="googlesun">{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=3. 10. 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om<ref name="googleaol">{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=28. 12. 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> radi poboljšanja međusobne pretrage video servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno s ostalim kompanijama, uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].<ref>{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=12. 2. 2010|publisher=[[Yahoo!]]|access-date=26. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623143032/http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|archive-date=23. 6. 2011}}</ref> Google bi kasnije pokrenuo "[[AdSense for Mobile]]", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.<ref name="adsense_mobile">{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=17. 9. 2007 |publisher= Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u sporazum vrijedan 900 miliona dolara radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].<ref name="googlemyspace">{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=7. 8. 2006|publisher=B Net|access-date=26. 2. 2010|archive-date=9. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|url-status=dead}}</ref> U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,<ref name="Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D-u po prvi put.<ref name="Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET">{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |access-date=31. 12. 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}</ref> Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.<ref name="Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-razlučivim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.<ref>{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=6. 9. 2008|publisher=Reuters|access-date=26. 2. 2010|location=Washington|archive-date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|url-status=dead}}</ref> Google je također najavio u 2008. da servira arhivu fotografija magazina [[Life (časopis)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.<ref>{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (časopis)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=20. 11. 2008 |access-date=25. 2. 2010 |location=Mountain View, California}}</ref> Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.<ref>{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=18. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megavata snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20% udjela u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.<ref>{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=4. 5. 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) autorizirala je Google da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.<ref>''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140122140309/http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html |date=22. 1. 2014 }}, on Cnet.com''.</ref> Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.<ref>{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|access-date=23. 9. 2013|author=Candace Lombardi|date=19. 2. 2010|archive-date=23. 12. 2018|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|url-status=dead}}</ref> Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megavata Happy Hereford [[vjetroelektrana]].<ref>{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|access-date=23. 9. 2013|newspaper=Quartz|date=18. 9. 2013|author=Todd Woody}}</ref> Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], norvešku kompaniju koja omogućava telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.<ref>{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=18. 5. 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.<ref>{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=27. 5. 2010 |publisher=AppScout |access-date=16. 6. 2010 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |url-status=dead }}</ref> Google je dobio kompaniju za nepoznat iznos.<ref>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=9. 11. 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megavata energije za 20 godina.<ref name="wind energy">{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=21. 7. 2010 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=5. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |url-status=dead }}</ref> 4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.<ref>{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date=4. 4. 2011 |access-date=25. 4. 2011 |location=Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407100606/http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |archive-date=7. 4. 2011 }}</ref> 15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za 12,5 milijardi dolara<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=15. 8. 2011 |access-date=17. 8. 2011 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.<ref name="appleinsider1">{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |url-status=dead }}</ref> Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |access-date=23. 5. 2012 | work=BBC News|date=22. 5. 2012}}</ref> Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,<ref name="supercharging android">{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |access-date=17. 8. 2011}}</ref> uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a<ref name="appleinsider1"/> i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].<ref name="cnet">{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=15. 8. 2011}}</ref> Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi s Googleovom strategijom. Dana 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.<ref>{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=13. 8. 2012 | work=Reuters | access-date=28. 10. 2014 | archive-date=26. 11. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | url-status=dead }}</ref> Dana 10. decembra 2012. Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.<ref>{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ |title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=11. 12. 2012}}</ref> Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.<ref>{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=11. 12. 2012}}</ref> 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home, poslovni odjel Motorola Mobilityja, firmi [[Arris Group]]u za 2,35 milijardi dolara u gotovini i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Groupu, koji vrijedi 300 miliona dolara.<ref>{{cite news |url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf |title=Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=19. 12. 2012 | access-date=28. 10. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6DOGJROQI?url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | archive-date=3. 1. 2013 }}</ref> 5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.<ref>Lardinois, Frederic. 5. 6. 2012. "Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice." http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/</ref> 6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.<ref>6. 2. 2013. Lunden, Ingrid. "Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users." http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/</ref> Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".<ref name="Waze">{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=11. 6. 2013}}</ref> Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.<ref name="Waze" /><ref>{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Rip Empson|date=29. 7. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|access-date=29. 7. 2013|author=Avi Schneider|date=11. 6. 2013|archive-date=11. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|url-status=dead}}</ref> Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.<ref>{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=8. 9. 2013|author=Natasha Lomas|date=31. 8. 2013}}</ref> Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|access-date=8. 10. 2013|author=Jennifer Clegg|date=3. 10. 2013}}</ref> 26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igrama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.<ref name=Chowdhry-DeepMind>{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Forbes|date=27. 1. 2014}}</ref> Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.<ref name="Helgren- DeepMind">{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Reuters|date=27. 1. 2014|archive-date=27. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|url-status=dead}}</ref><ref name="Ribeiro- DeepMind">{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|access-date=27. 1. 2014|newspaper=PC World|date=27. 1. 2014}}</ref> Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.<ref name="Opan- DeepMind">{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|access-date=27. 1. 2014|newspaper=The Verge|date=27. 1. 2014}}</ref> Dana 29. januara 2014. Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za 2,91 milijardu dolara. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.<ref name="Opan- DeepMind"/> Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od 12,5 milijardi dolara kad je Google kupio Motorola Mobility. Cijena 2,91 milijardi dolara sastojala se od 660 miliona u gotovini, 750 miliona u redovnim dionicama Lenova i 1,5 milijardi trogodišnjih mjenica.<ref name="GoogleSale">{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|access-date=1. 6. 2014|publisher=Fort Worth News.Net|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|archive-date=6. 7. 2014}}</ref> U martu 2014. Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igre, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igre za [[Android (operativni sistem)|Android]].<ref>By Devindra Hardawar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box]." 12. 3. 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|access-date=19. 5. 2014}}</ref> U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}</ref> U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=1. 7. 2014|access-date=1. 7. 2014}}</ref> ===Lobiranje=== U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.<ref name=lobby1>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=13. 4. 2014}}</ref> === Googleovi podatkovni centri === Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u [[Tajvan]]u.<ref name=google>{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|access-date=22. 7. 2014}}</ref> In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, [[Hong Kong]] i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.<ref>{{cite news |url= http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=28. 9. 2011 |work=The Wall Street Journal |access-date=29. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |archive-date=28. 9. 2011 }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |access-date=13. 3. 2014}}</ref> U oktobru 2013. ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.<ref>{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&_r=1&pagewanted=all&|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> == Proizvodi i servisi == {{Također pogledajte|Spisak Googleovih proizvoda}} === Reklamiranje === [[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]] Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.<ref name="10-K">{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|access-date=5. 7. 2010|publisher=SEC }}</ref> U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.<ref name="Google-Inc-Jan-2012-10-K">{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |access-date=8. 3. 2013}}</ref> Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.<ref>{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=12. 8. 2008 |work=The Washington Post |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=11. 3. 2009 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> [[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.<ref>{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new "InPrivate" Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=27. 8. 2008 |publisher=Ars Technica |access-date=1. 9. 2008}}</ref> Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.<ref name="AdSense">{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&subid=uk-en-ha&utm_medium=ha&utm_term=adsense&gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |access-date=11. 10. 2009}}</ref> Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.<ref>Mills, Elinor. "[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats]." CNET. 25. 7. 2006. Preuzeto 29. juli 2006.</ref> U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."<ref>{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date=29. 10. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|archive-date=30. 1. 2009}}</ref> Politika je kasnije izmijenjena.<ref>{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}</ref> U junu 2008. Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.<ref>{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=31. 10. 2008 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date=5. 11. 2008 |access-date=26. 10. 2010|publisher=Google, Inc}}</ref> U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].<ref>{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |access-date=18. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |archive-date=16. 11. 2010 }}</ref> === Pretraživač === {{Glavni|Google pretraga}} [[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica]].]] Prema istraživanju tržišta koje je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] dominantna je pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, s [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] 65,6%.<ref name="comscore">{{Cite news|date=16. 12. 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google indeksira milijarde<ref>{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=25. 7. 2008 |access-date=31. 12. 2010}}</ref> web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]]. Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=9. 7. 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=13. 6. 2010}}</ref> U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.<ref>{{Cite court |litigants=Field v. Google |opinion=CV-S-04-0413-RCJ-LRL |court=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=19. 1. 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archive-url=http://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g |archive-date=29. 1. 2006}}{{dead link|date=februar 2013}}</ref><ref>{{Cite court |litigants=Parker v. Google |opinion=04-CV-3918 |court=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]] |date=10. 3. 2006 |url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf |quote=}}</ref> Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date=29. 9. 2010|access-date=26. 10. 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}</ref> Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.<ref>{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=30. 8. 2002 |publisher=AlterNet |access-date=12. 12. 2009 |archive-date=9. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |url-status=dead }}</ref> Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).<ref name="sptimes">{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=14. 4. 2003|access-date=11. 10. 2008|archive-date=12. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|url-status=dead}}</ref> Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.<ref>{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=26. 11. 2007}}</ref> Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.<ref>{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=20. 11. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> Dalje, Pariski građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz [[Baza podataka|baze podataka]].<ref name=Smith>{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=18. 12. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.<ref>{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=31. 5. 2009|work=The New York Times |access-date=18. 12. 2009 }}</ref> 21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=25. 7. 2010 |access-date=28. 7. 2010}}</ref> Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.<ref>{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|access-date=29. 9. 2013|newspaper=Guardian|date=27. 9. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> === Alati za produktivnost === [[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,<ref name="GmailCashmore" /> i postao generalno dostupan 7. februara 2007.<ref>{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=7. 2. 2007 |publisher=Google Operating System Blog |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Servis je nadograđen s beta statusa 7. jula 2009,<ref name="appsoutofbeta">{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 4. 2010}}</ref> s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.<ref>{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=11. 2. 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |access-date=2. 4. 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archive-date=16. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |url-status=dead }}</ref> Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.<ref name="GmailCashmore">{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=1. 4. 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |access-date=2. 4. 2010}}</ref> Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=10. 11. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.<ref>{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=1. 4. 2010 |publisher=TechRadar|access-date=3. 4. 2010}}</ref> [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),<ref>[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, oktobar 2007</ref> [[Liz Figueroa]],<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|access-date=9. 9. 2014}}</ref> [[Mark Rasch]],<ref>{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=15. 6. 2004 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> i urednici Google Watcha<ref>{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archive-url=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archive-date=21. 9. 2011 |access-date=31. 10. 2014 }}</ref> kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi da se mail poslan prema Gmaila ili s njega ne čita od čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.<ref>{{cite web |url= http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=3. 10. 2010 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> 2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=9. 3. 2006 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,<ref>{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=6. 6. 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |access-date=4. 4. 2010}}</ref> koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google "Docs & Spreadsheets" Launches |last=Arrington |first=Michael |date=10. 10. 2006 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> ===Proizvodi za preduzeća=== [[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]] [[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.<ref name="milestones"/> Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.<ref name="csbe2gss">{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search "Business Edition" As "Google Site Search" |last1=Sterling |first1=Greg |date=3. 6. 2008 |publisher=Search Engine Land |access-date=16. 6. 2010}}</ref> [[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=13. 9. 2007 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps<ref>{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=3. 10. 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |access-date=15. 6. 2010 |archive-date=22. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |url-status=dead }}</ref> pod imenom Google Postini Services.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> ===Ostali proizvodi=== [[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], posljednji "[[Google Nexus|Google Phone]]"|220x220px]] [[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.<ref>{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|access-date=3. 9. 2014}}</ref> Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|access-date=4. 9. 2014}}</ref> Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.<ref>{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=8. 3. 2010 |at=para. 15 |access-date=2. 5. 2010}}</ref> Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.<ref>{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=30. 9. 2002 |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |url-status=dead }}</ref> U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to "nepoštena konkurencija" i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, sv. 55, str. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom "rodnom gradu" Mountain View (Kalifornija).<ref>{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |archive-date=20. 6. 2010 }}</ref> Godine 2010. Google je objavio projekt [[Google Fiber]] s planovima da izgradi ultravisokobrzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.<ref name="HELFT march 21">{{cite news| last= HELFT| first= | url= http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date=21. 3. 2010}}</ref> 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.<ref>{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}</ref> U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.<ref name="Google Fiber Cable TV Business"/> U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]<nowiki/>ov [[iPhone]].<ref name="smith">{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=17. 12. 2006 |work=The Guardian |publisher=Guardian News and Media Ltd. |access-date=16. 6. 2010 | location=London}}</ref><ref name="orlowski">{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=16. 3. 2007 |publisher=The Register |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref name="ricker">{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=18. 1. 2007 |publisher=Engadget |access-date=16. 6. 2010}}</ref> Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]<nowiki/>licencom.<ref>{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=23. 9. 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=4. 4. 2010}}</ref> 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=5. 1. 2010 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.<ref>{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=2. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=1. 7. 2013}}</ref> Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov "redizajnirani email", sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=1. 9. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=9. 7. 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}</ref> [[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]<nowiki/>kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.<ref>T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], 11. 1. 2011. Visited 6. 8. 2011</ref> Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.<ref>{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}</ref> U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.<ref name="Bernard">{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=27. 5. 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}</ref> Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]<nowiki/>nazvanu [[Google+]].<ref>{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &#91;PICS&#93; |work=Mashable.com |date=28. 6. 2011 |access-date=28. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ |url-status=dead }}</ref> 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u "ograničenoj" fazi.<ref name="Google+ grows to 10 million users">{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=14. 7. 2011 |access-date=15. 7. 2011 |publisher=CNN |archive-date=9. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109164726/https://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.<ref>{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=21. 7. 2011}}</ref> Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.<ref>{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|access-date=25. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=25. 7. 2013|author=Reuters|location=London|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921122813/http://www.theguardian.com/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|url-status=dead}}</ref> U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.<ref>{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=25. 9. 2013}}</ref> 3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.<ref>By Tom Cheredar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=11. 8. 2014 }}." 3. 2. 2014. Retrieved 3. 2. 2014.</ref> ==Korporativni poslovi i kulture== [[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]] Na ''[[Fortune (časopis)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012<ref name="best_company">{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=22. 1. 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=1. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301175257/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=4. 2. 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=23. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100723223729/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |access-date=26. 2. 2012 |archive-date=31. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031135647/http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |url-status=dead }}</ref> te četvrti u 2009. i 2010.<ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=2. 2. 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=29. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140129075726/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=8. 2. 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=13. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413092612/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |url-status=dead }}</ref> Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.<ref>{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=28. 9. 2010 |publisher=Universum Global |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |archive-date=12. 11. 2010 }}</ref> Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao "ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo," "možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo," i "rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava".<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |access-date=20. 6. 2010}}</ref> ===Zaposlenici=== Od 2013. Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),<ref name= 10K>{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}</ref> među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.<ref>John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)</ref> Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.<ref name="topsalaries">{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=31. 3. 2006 |publisher=Cable News Network |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=5. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151105072403/http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]] U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u<ref>{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=8. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |url-status=dead }}</ref> zajedno s Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Scott |last=Moritz |archive-date=13. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413012722/http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |url-status=dead }}</ref> U martu 2008. [[Sheryl Sandberg]], tadašnja potpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.<ref>{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=5. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}</ref> U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].<ref>{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=26. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507072222/http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |archive-date=7. 5. 2013 }}</ref> Dana 4. aprila 2011. Page postaje izvršni direktor, dok Schmidt postaje izvršni predsjedavajući u Googleu.<ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |access-date=25. 4. 2011}}</ref> U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.<ref>{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|access-date=1. 9. 2012|newspaper=The Guardian|date=16. 7. 2012|location=London}}</ref> [[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says "Noogle"|Novi uposlenici se zovu "Nooglers", i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.<ref>{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=11. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |url-status=dead }}</ref>]] Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.<ref>{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=21. 10. 2007 |access-date=20. 6. 2010}}</ref> U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov potpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''. ===Googleplex=== {{Glavni|Googleplex}} [[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]] [[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']] [[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]] Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao "[[Googleplex]]", kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand [[klavir]], bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.<ref>"[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex]." Google. Retrieved 5. 3. 2008.</ref> Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.<ref>{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = juli 2011 | access-date=8. 5. 2013 }}</ref> Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.<ref>{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date=2. 5. 2011 | access-date=22. 4. 2013 }}</ref> Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m<sup>2</sup> uredskog prostora u [[New York]], na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.<ref name="manhattan">Reardon, Marguerite. "[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple]." [[CNET]]. 2. 10. 2006. Retrieved 9. 10. 2006.</ref> Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.<ref name="manhattan" /> Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.<ref>{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|access-date=24. 9. 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=11. 9. 2012}}</ref> Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.<ref>{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|access-date=24. 9. 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=29. 2. 2012|author=Emily Glazer}}</ref> Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.<ref>{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> U novembru 2006. Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.<ref>{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-url = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-date=4. 6. 2009 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date=17. 11. 2006 | access-date=13. 1. 2008 |publisher = [[WTAE TV|WTAE]] }}</ref><ref>{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=8. 12. 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |access-date=8. 12. 2010}}</ref> Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].<ref>{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=24. 10. 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=7. 11. 2014| archive-date=3. 5. 2008| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| url-status=dead}}</ref> Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda. [[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.<ref name="manhattan" />|alt=Google's NYC office building]] U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.<ref name="solar">Richmond, Riva. "[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge|date=19 Maj 2016}}." [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.</ref> Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.<ref name="solar" /> Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.<ref>{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=1. 5. 2009| publisher=Google}}</ref><ref>{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=3. 5. 2009 | access-date=3. 5. 2010}}</ref> Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].<ref>{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archive-url= https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archive-date=6. 5. 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |access-date=5. 7. 2010}}{{dead link|date=juni 2012}}</ref> Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno "energetski žderonja". Kompanija je optuživana za korištenje svog "[[Don't be evil]]" mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.<ref>[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. "[https://web.archive.org/web/20090703171603/http://harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil]." Retrieved 9. 4. 2008.</ref> ===Google Doodle=== {{Glavni|Google Doodle}} Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |access-date=23. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=30. 8. 1998 |access-date=23. 4. 2014}}</ref> Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog "Doodleri".<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=12. 4. 2014|access-date=27. 9. 2014}}</ref> === Filantropija === {{Glavni|Google.org}} Godine 2004. Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.<ref name="philanthropy">{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|access-date=16. 7. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|archive-date=14. 7. 2010}}</ref> Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravlju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,<ref>{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=14. 9. 2006 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> and the current director is Megan Smith.<ref>{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=23. 2. 2009 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> Godine 2008. Google je predstavio svoj "projekt 10<sup>100</sup>" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.<ref>{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 7. 2010 |archive-date=10. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |url-status=dead }}</ref> Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,<ref>{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=28. 6. 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]] |access-date=26. 9. 2010}}</ref> Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=24. 9. 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |access-date=26. 9. 2010}}</ref> U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).<ref>{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=20. 1. 2011 |access-date=4. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |archive-date=24. 7. 2011 }}</ref> U julu 2012, Google je pokrenuo "[[Legalize Love]]" kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|access-date=9. 9. 2014}}</ref> === Izbjegavanje poreza === Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.<ref>Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ "Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole."] The Register, 22. 10. 2010.</ref> Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].<ref>{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=31. 10. 2012 |access-date=2. 1. 2013}}</ref> Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."<ref>{{cite news |url = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |title = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme |last1 = Kumar |first1 = Nikhil |last2 = Wright |first2 = Oliver |date = 13. 12. 2012 |publisher = The Independent |access-date = 17. 12. 2012 |location = London |archive-date = 17. 12. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |url-status = dead }}</ref> U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.<ref>{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=22. 4. 2013 |access-date=22. 4. 2013 |location=London}}</ref> Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, 17. 5. 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=17. 5. 2013 |access-date=13. 3. 2014}}</ref> === Okolina === Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.<ref>{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|access-date=12. 7. 2013|author=Jack McGrath|date=18. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|access-date=12. 7. 2013|year=2013}}</ref> Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.<ref>{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|access-date=24. 3. 2014|newspaper=NY Times|date=8. 9. 2011}}</ref> U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.<ref>{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Washington Post|date=20. 6. 2013|author=Juliet Eilperin}}</ref> U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".<ref>{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=9. 7. 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}</ref> == Također pogledajte == * [[Usporedba internetskih pretraživača]] * [[Don't be evil]] * [[Googleov logo]] * [[Google Maps]] * [[Google platform]] * [[Google Street View]] * [[Google+]] * [[Googlebot]] – web crawler * [[Googlization]] * [[Ungoogleable]] == Reference == {{refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.google.com Google] * [https://mail.google.com Gmail] * [https://earth.google.com/ Google Earth] {{Google}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Internet pretraživači]] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]] [[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]] 8l9b11cv0xebwy48mle1k4xkd5ty9ps 3917196 3917194 2026-08-09T07:33:52Z 기나ㅏㄴ 142966 Reverted edits by [[Special:Contribs/~2026-43892-51|~2026-43892-51]] ([[User talk:~2026-43892-51|talk]]) to last version by InternetArchiveBot: unnecessary links or spam 3901922 wikitext text/x-wiki {{O...|kompaniji|pretraživač interneta|Google (pretraživač)}} {{Infokutija kompanija | grupa = Google LLC | ime = Google LLC | slika = Google 2015 logo.svg | logo_veličina = 250px | slika2 = Googleplex HQ (cropped).jpg | logo_veličina2 = 250px | vrsta = Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&ns=GGEA GGEA]) | osnivanje = [[Menlo Park]], [[Kalifornija]] (27. septembra 1998) | osnivači = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | sjedište = [[Googleplex]] - [[Mountain View]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = [[Sundar Pichai]]<br /><small>([[glavni izvršni direktor]])</small><br />[[Ruth Porat]] <small>(predsjednica)</small><br />[[John L. Hennessy]] <small>(predsjedavajući)</small><br />[[Anat Ashkenazi]]<br /><small>([[glavni finansijski direktor]])</small> | industrija = [[internet]], [[softver]], [[hardver]] | proizvodi = v. [[Spisak Googleovih proizvoda]] | zaposleni = 19,665 ([[30. septembar|30. septembra]] [[2009]].) | holding = | slogan = "Don't Be Evil"<br><small>({{bs|ne budi zao}})</small> | web = http://www.google.com/ | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = Globalno | usluge = | prihod = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi | operativni_prihod = [[Američki dolar|USD$]]5,084 milijardi | neto_dobit = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi | divizije = | podruž = AdMob, DoubleClick, On2 Technologies, Picnik, YouTube, Zagat, Waze, Blogger, SlickLogin, Boston Dynamics, Bump, Nest Labs, DeepMind Technologies, WIMM One, VirusTotal | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.<ref name="financialtables">{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 5. 2012}}</ref><ref>{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=21. 10. 2005}}</ref> <!-- historija-->Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",<ref name="corporate">{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |access-date=14. 2. 2010}}</ref> a njihov neslužbeni slogan je bio "[[Don't be evil]]"<ref>{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=8. 4. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=16. 7. 2007 |publisher=Google Blogoscoped |access-date=14. 2. 2010}}</ref> ({{bs|ne budi zao}}). 2004, Google se premjestio u novo sjedište u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}</ref> <!-- portfolio -->Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretrage]]. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema [[Android (operativni sistem)|Android]] i operativni sistem [[Chrome OS]]<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima<ref>{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|access-date=31. 7. 2014}}</ref> u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog"<ref>{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|access-date=31. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|archive-date=8. 7. 2014}}</ref> [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i [[Motorola Mobility]] kupljenog u maju 2012.<ref name="Hardware company">{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|access-date=4. 9. 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=22. 5. 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}</ref> U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.<ref name="Google Fiber Cable TV Business">{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|access-date=15. 9. 2012|date=26. 7. 2012}}</ref> <!-- tehnički dio-->Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)<ref>{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=2. 7. 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |archive-date=16. 7. 2011 }}</ref> i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu<ref>{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=18. 12. 2009 |publisher=CNN |access-date=14. 2. 2010 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |url-status=dead }}</ref> i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).<ref>{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |access-date=16. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=21. 11. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=8. 1. 2008 |publisher=Niall Kennedy |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=9. 1. 2008 |publisher=TechCrunch |access-date=16. 2. 2010}}</ref> <!-- popularnost-->U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].<ref>{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |access-date=10. 12. 2013 |archive-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |url-status=dead }}</ref> Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.<ref>{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=11. 6. 2007 |access-date=30. 4. 2010}}</ref><ref name="gatekeepers">{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=30. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> ==Historija== {{Glavni|Historija Googlea}} Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page|Larryja Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeyja Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="milestones">{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |access-date=28. 9. 2010}}</ref> Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.<ref>{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=11. 11. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091118014915/http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |archive-date=18. 11. 2009 }}</ref> Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |access-date=15. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=18. 8. 1997 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archive-date=6. 5. 2002 |access-date=27. 11. 2010 }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems |volume= 30 |issue=1–7|pages=107–117|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X}}</ref><ref>{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=29. 4. 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}</ref> Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica.<ref>{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=6. 8. 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107235943/http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |archive-date=7. 11. 2011 }}</ref> Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.<ref>{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=6. 7. 1999 |fdate=5. 2. 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |access-date=27. 11. 2010}}</ref> i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.<ref>{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=5. 10. 2009 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=18. 9. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120918202225/http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=20. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html |url-status=dead }}</ref> Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.<ref>{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired |date=august 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places & Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|access-date=4. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archive-url=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archive-date=24. 12. 1996 |access-date=12. 3. 2011 }}</ref> Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "[[googol]]",<ref>{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name "Google" |last=Koller |first=David |date=januar 2004 |publisher=Stanford University |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archive-date=4. 7. 2012 }}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=12. 2. 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |archive-date=11. 5. 2011 }}</ref> broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archive-url= https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archive-date=21. 2. 1999 |access-date=12. 10. 2010 |url-status=live}}</ref> U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.<ref>{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=11. 11. 1998 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=1. 12. 1998 |access-date=14. 8. 2012}}</ref> Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,<ref>{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120529002442/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |archive-date=29. 5. 2012 }}</ref> a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice ([[Susan Wojcicki]]<ref name="milestones"/>) u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.<ref name="milestones"/><ref>{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archive-url=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archive-date=2. 10. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=12. 10. 2010 }}</ref><ref>{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=7. 9. 2008 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php |url-status=dead }}</ref> U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million).<ref>{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |access-date=2. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321165022/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |archive-date=21. 3. 2012 }}</ref> U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.<ref>Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/</ref> ===Finansiranje i početne javne ponude=== [[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.<ref>{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |access-date=4. 7. 2010}}</ref>|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]] Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran.<ref name="Bechtolsheim">{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archive-url=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archive-date=12. 6. 2009|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=29. 4. 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications |access-date=19. 2. 2010|location=San Francisco |url-status=live}}</ref> Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khoslu]], iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara,<ref>{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-date=12. 2. 2001 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=7. 6. 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |access-date=16. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> s većim ulagačima, uključujući firme [[Kleiner Perkins Caufield & Byers]] i [[Sequoia Capital]].<ref name="Bechtolsheim"/> Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=29. 1. 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |access-date=22. 1. 2011 |first=Adam |last=Lashinsky |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022200031/http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |url-status=dead }}</ref> Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.<ref name="IPO">{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=19. 8. 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|access-date=19. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|access-date=19. 2. 2010|location=Mountain View, California}}</ref> Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO|last=La Monica|first=Paul R.|date=30. 4. 2004|publisher=CNN Money|access-date=19. 2. 2010|archive-date=23. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423090507/http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=29. 4. 2004|publisher=ZDNet|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.<ref name="washpost">{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|access-date=19. 2. 2010|location=Washington, D.C. | date=19. 8. 2004}}</ref> U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.<ref name=Marketwatch>{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}</ref> Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.<ref name="yahooshares">{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=9. 8. 2004|publisher=internet.com|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.<ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=28. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |archive-date=14. 8. 2010 }}</ref> Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.<ref>{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=30. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.<ref>Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.</ref><ref>{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=24. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=25. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=17. 5. 2007 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju ''"''Šefa kulture", koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.<ref name="CCO">{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title= Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=30. 4. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |archive-date=31. 10. 2010 }}</ref> Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.<ref>{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=27. 7. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=6. 10. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=11. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |url-status=dead }}</ref> Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,<ref>{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=31. 10. 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |url-status=dead }}</ref> prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.<ref name="bowlingforgoogle">{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=25. 5. 2005 |access-date=28. 2. 2007 |archive-date=19. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619060640/http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |url-status=dead }}</ref> Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.<ref name="bowlingforgoogle" /> Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]skoj berzi pod satnim simbolom GGQ1. ===Rast=== U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka [[Silicijska dolina|Silicijske doline]].<ref name="165univave">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=4. 10. 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi,<ref>{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=septembar 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover|access-date=14. 2. 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover}}</ref> Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.<ref name="milestones" /> U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.<ref name="milestones" /> Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu ''Goto.com'', [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].<ref name="goto strong">{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong |last= Sullivan |first=Danny|date=1. 7. 1998|publisher=SearchEngineWatch|access-date=18. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091014204451/http://searchenginewatch.com/2166331|archive-date=14. 10. 2009}}</ref><ref name="cnet p4p">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=19. 2. 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=18. 2. 2010}}</ref> Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata "pay per click" i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.<ref>{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=9. 8. 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=18. 2. 2010}}</ref> Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.<ref name="patent">{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=4. 9. 2001 |fdate=9. 1. 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}</ref> Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.<ref name="sgibldg">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=11. 7. 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj gdje jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali arhitekti [[Clive Wilkinson]]. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.<ref name="googleplexpurchase">{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=16. 6. 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|access-date=15. 2. 2010|location=San Jose}}</ref> Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "google" bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You "Google"?|last=Krantz|first=Michael|date=25. 10. 2006|publisher=Google, Inc.|access-date=17. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=5. 7. 2006|publisher=msnbc.com|access-date=17. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archive-date=7. 7. 2006}}</ref> ===2013 - danas=== Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".<ref>{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|access-date=20. 9. 2013|newspaper=BBC News|date=19. 9. 2013|author=Jane Wakefield}}</ref> Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.<ref>{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.<ref>{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=14. 9. 2007|access-date=28. 9. 2013|archive-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924011919/http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|url-status=dead}}</ref> Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.<ref>{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=27. 9. 2013 |access-date=28. 9. 2013}}</ref><ref>{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|access-date=28. 9. 2013|newspaper=The Independent|date=26. 9. 2013|author=John Hall|location=London|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928223219/http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|url-status=dead}}</ref> Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.<ref>{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|access-date=18. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=17. 10. 2013|author=Reuters|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|url-status=dead}}</ref> U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m<sup>2</sup>) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.<ref>{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|access-date=6. 11. 2013|newspaper=Quartz|date=1. 11. 2013|author=Leo Mirani}}</ref> U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.<ref>[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.</ref> ===Nabavke i partnerstva=== [[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]] Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].<ref>{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=27. 10. 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao 3D prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] 2005. godine. Google je kupio [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod za kreiranje [[Google Analytics]] u 2006. U oktobru 2006. Google je objavio da je kupio sajt za razmjenu videosnimaka [[YouTube]] za 1,65 milijardi dolara u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.<ref>{{Cite news |title= Google closes $A2b YouTube deal |author= [[Reuters]] |work= The Age |location=[[Melbourne]]| url= http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html |access-date=5. 7. 2010 |date=14. 11. 2006}}</ref> Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisane kao "nematerijalne" u regulatornom smislu.<ref name=Moneyclip>{{Cite news |first= Yi-Wyn |last= Yen |date=25. 3. 2008 |url= http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip |title= YouTube Looks For the Money Clip |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/ |archive-date=17. 1. 2010}}</ref> U junu 2008. članak magazina ''[[Forbes]]'' predstavio je YouTubeov prihod u 2008. od 200 miliona dolara, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.<ref name="Forbes08">{{Cite news |first= Quentin |last= Hardy |author2= Evan Hessel |url= http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=22. 5. 2008|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Dana 13. aprila 2007. Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za 3,1 milijardu dolara, što je Googleu dalo vrijedne veze koje je DoubleClick imao s web-izdavačima i reklamnim agencijama.<ref name="DoubleClicknyt">{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=17. 4. 2007|newspaper=The New York Times|access-date=26. 2. 2010|location=New York}}</ref> Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=2. 7. 2007|publisher=Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Sajt će kasnije biti preimenovan u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=5. 8. 2009|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".<ref>{{cite web|access-date=12. 2. 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}</ref> U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.<ref>{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=21. 4. 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m<sup>2</sup> ureda.<ref name="nasaames">{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=29. 9. 2005|publisher=[[CNET]] |access-date=26. 2. 2010}}</ref> Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.<ref name="googlesun">{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=3. 10. 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om<ref name="googleaol">{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=28. 12. 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> radi poboljšanja međusobne pretrage video servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno s ostalim kompanijama, uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].<ref>{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=12. 2. 2010|publisher=[[Yahoo!]]|access-date=26. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623143032/http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|archive-date=23. 6. 2011}}</ref> Google bi kasnije pokrenuo "[[AdSense for Mobile]]", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.<ref name="adsense_mobile">{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=17. 9. 2007 |publisher= Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u sporazum vrijedan 900 miliona dolara radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].<ref name="googlemyspace">{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=7. 8. 2006|publisher=B Net|access-date=26. 2. 2010|archive-date=9. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|url-status=dead}}</ref> U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,<ref name="Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D-u po prvi put.<ref name="Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET">{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |access-date=31. 12. 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}</ref> Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.<ref name="Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-razlučivim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.<ref>{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=6. 9. 2008|publisher=Reuters|access-date=26. 2. 2010|location=Washington|archive-date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|url-status=dead}}</ref> Google je također najavio u 2008. da servira arhivu fotografija magazina [[Life (časopis)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.<ref>{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (časopis)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=20. 11. 2008 |access-date=25. 2. 2010 |location=Mountain View, California}}</ref> Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.<ref>{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=18. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megavata snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20% udjela u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.<ref>{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=4. 5. 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) autorizirala je Google da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.<ref>''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140122140309/http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html |date=22. 1. 2014 }}, on Cnet.com''.</ref> Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.<ref>{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|access-date=23. 9. 2013|author=Candace Lombardi|date=19. 2. 2010|archive-date=23. 12. 2018|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|url-status=dead}}</ref> Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megavata Happy Hereford [[vjetroelektrana]].<ref>{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|access-date=23. 9. 2013|newspaper=Quartz|date=18. 9. 2013|author=Todd Woody}}</ref> Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], norvešku kompaniju koja omogućava telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.<ref>{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=18. 5. 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.<ref>{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=27. 5. 2010 |publisher=AppScout |access-date=16. 6. 2010 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |url-status=dead }}</ref> Google je dobio kompaniju za nepoznat iznos.<ref>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=9. 11. 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megavata energije za 20 godina.<ref name="wind energy">{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=21. 7. 2010 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=5. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |url-status=dead }}</ref> 4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.<ref>{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date=4. 4. 2011 |access-date=25. 4. 2011 |location=Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407100606/http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |archive-date=7. 4. 2011 }}</ref> 15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za 12,5 milijardi dolara<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=15. 8. 2011 |access-date=17. 8. 2011 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.<ref name="appleinsider1">{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |url-status=dead }}</ref> Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |access-date=23. 5. 2012 | work=BBC News|date=22. 5. 2012}}</ref> Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,<ref name="supercharging android">{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |access-date=17. 8. 2011}}</ref> uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a<ref name="appleinsider1"/> i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].<ref name="cnet">{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=15. 8. 2011}}</ref> Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi s Googleovom strategijom. Dana 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.<ref>{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=13. 8. 2012 | work=Reuters | access-date=28. 10. 2014 | archive-date=26. 11. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | url-status=dead }}</ref> Dana 10. decembra 2012. Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.<ref>{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ |title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=11. 12. 2012}}</ref> Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.<ref>{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=11. 12. 2012}}</ref> 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home, poslovni odjel Motorola Mobilityja, firmi [[Arris Group]]u za 2,35 milijardi dolara u gotovini i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Groupu, koji vrijedi 300 miliona dolara.<ref>{{cite news |url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf |title=Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=19. 12. 2012 | access-date=28. 10. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6DOGJROQI?url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | archive-date=3. 1. 2013 }}</ref> 5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.<ref>Lardinois, Frederic. 5. 6. 2012. "Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice." http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/</ref> 6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.<ref>6. 2. 2013. Lunden, Ingrid. "Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users." http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/</ref> Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".<ref name="Waze">{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=11. 6. 2013}}</ref> Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.<ref name="Waze" /><ref>{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Rip Empson|date=29. 7. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|access-date=29. 7. 2013|author=Avi Schneider|date=11. 6. 2013|archive-date=11. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|url-status=dead}}</ref> Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.<ref>{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=8. 9. 2013|author=Natasha Lomas|date=31. 8. 2013}}</ref> Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|access-date=8. 10. 2013|author=Jennifer Clegg|date=3. 10. 2013}}</ref> 26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igrama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.<ref name=Chowdhry-DeepMind>{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Forbes|date=27. 1. 2014}}</ref> Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.<ref name="Helgren- DeepMind">{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Reuters|date=27. 1. 2014|archive-date=27. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|url-status=dead}}</ref><ref name="Ribeiro- DeepMind">{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|access-date=27. 1. 2014|newspaper=PC World|date=27. 1. 2014}}</ref> Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.<ref name="Opan- DeepMind">{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|access-date=27. 1. 2014|newspaper=The Verge|date=27. 1. 2014}}</ref> Dana 29. januara 2014. Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za 2,91 milijardu dolara. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.<ref name="Opan- DeepMind"/> Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od 12,5 milijardi dolara kad je Google kupio Motorola Mobility. Cijena 2,91 milijardi dolara sastojala se od 660 miliona u gotovini, 750 miliona u redovnim dionicama Lenova i 1,5 milijardi trogodišnjih mjenica.<ref name="GoogleSale">{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|access-date=1. 6. 2014|publisher=Fort Worth News.Net|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|archive-date=6. 7. 2014}}</ref> U martu 2014. Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igre, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igre za [[Android (operativni sistem)|Android]].<ref>By Devindra Hardawar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box]." 12. 3. 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|access-date=19. 5. 2014}}</ref> U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}</ref> U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=1. 7. 2014|access-date=1. 7. 2014}}</ref> ===Lobiranje=== U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.<ref name=lobby1>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=13. 4. 2014}}</ref> === Googleovi podatkovni centri === Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u [[Tajvan]]u.<ref name=google>{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|access-date=22. 7. 2014}}</ref> In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, [[Hong Kong]] i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.<ref>{{cite news |url= http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=28. 9. 2011 |work=The Wall Street Journal |access-date=29. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |archive-date=28. 9. 2011 }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |access-date=13. 3. 2014}}</ref> U oktobru 2013. ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.<ref>{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&_r=1&pagewanted=all&|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> == Proizvodi i servisi == {{Također pogledajte|Spisak Googleovih proizvoda}} === Reklamiranje === [[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]] Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.<ref name="10-K">{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|access-date=5. 7. 2010|publisher=SEC }}</ref> U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.<ref name="Google-Inc-Jan-2012-10-K">{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |access-date=8. 3. 2013}}</ref> Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.<ref>{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=12. 8. 2008 |work=The Washington Post |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=11. 3. 2009 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> [[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.<ref>{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new "InPrivate" Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=27. 8. 2008 |publisher=Ars Technica |access-date=1. 9. 2008}}</ref> Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.<ref name="AdSense">{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&subid=uk-en-ha&utm_medium=ha&utm_term=adsense&gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |access-date=11. 10. 2009}}</ref> Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.<ref>Mills, Elinor. "[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats]." CNET. 25. 7. 2006. Preuzeto 29. juli 2006.</ref> U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."<ref>{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date=29. 10. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|archive-date=30. 1. 2009}}</ref> Politika je kasnije izmijenjena.<ref>{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}</ref> U junu 2008. Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.<ref>{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=31. 10. 2008 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date=5. 11. 2008 |access-date=26. 10. 2010|publisher=Google, Inc}}</ref> U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].<ref>{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |access-date=18. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |archive-date=16. 11. 2010 }}</ref> === Pretraživač === {{Glavni|Google pretraga}} [[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica]].]] Prema istraživanju tržišta koje je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] dominantna je pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, s [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] 65,6%.<ref name="comscore">{{Cite news|date=16. 12. 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google indeksira milijarde<ref>{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=25. 7. 2008 |access-date=31. 12. 2010}}</ref> web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]]. Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=9. 7. 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=13. 6. 2010}}</ref> U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.<ref>{{Cite court |litigants=Field v. Google |opinion=CV-S-04-0413-RCJ-LRL |court=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=19. 1. 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archive-url=http://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g |archive-date=29. 1. 2006}}{{dead link|date=februar 2013}}</ref><ref>{{Cite court |litigants=Parker v. Google |opinion=04-CV-3918 |court=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]] |date=10. 3. 2006 |url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf |quote=}}</ref> Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date=29. 9. 2010|access-date=26. 10. 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}</ref> Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.<ref>{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=30. 8. 2002 |publisher=AlterNet |access-date=12. 12. 2009 |archive-date=9. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |url-status=dead }}</ref> Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).<ref name="sptimes">{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=14. 4. 2003|access-date=11. 10. 2008|archive-date=12. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|url-status=dead}}</ref> Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.<ref>{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=26. 11. 2007}}</ref> Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.<ref>{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=20. 11. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> Dalje, Pariski građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz [[Baza podataka|baze podataka]].<ref name=Smith>{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=18. 12. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.<ref>{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=31. 5. 2009|work=The New York Times |access-date=18. 12. 2009 }}</ref> 21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=25. 7. 2010 |access-date=28. 7. 2010}}</ref> Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.<ref>{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|access-date=29. 9. 2013|newspaper=Guardian|date=27. 9. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> === Alati za produktivnost === [[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,<ref name="GmailCashmore" /> i postao generalno dostupan 7. februara 2007.<ref>{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=7. 2. 2007 |publisher=Google Operating System Blog |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Servis je nadograđen s beta statusa 7. jula 2009,<ref name="appsoutofbeta">{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 4. 2010}}</ref> s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.<ref>{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=11. 2. 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |access-date=2. 4. 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archive-date=16. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |url-status=dead }}</ref> Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.<ref name="GmailCashmore">{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=1. 4. 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |access-date=2. 4. 2010}}</ref> Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=10. 11. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.<ref>{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=1. 4. 2010 |publisher=TechRadar|access-date=3. 4. 2010}}</ref> [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),<ref>[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, oktobar 2007</ref> [[Liz Figueroa]],<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|access-date=9. 9. 2014}}</ref> [[Mark Rasch]],<ref>{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=15. 6. 2004 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> i urednici Google Watcha<ref>{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archive-url=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archive-date=21. 9. 2011 |access-date=31. 10. 2014 }}</ref> kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi da se mail poslan prema Gmaila ili s njega ne čita od čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.<ref>{{cite web |url= http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=3. 10. 2010 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> 2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=9. 3. 2006 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,<ref>{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=6. 6. 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |access-date=4. 4. 2010}}</ref> koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google "Docs & Spreadsheets" Launches |last=Arrington |first=Michael |date=10. 10. 2006 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> ===Proizvodi za preduzeća=== [[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]] [[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.<ref name="milestones"/> Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.<ref name="csbe2gss">{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search "Business Edition" As "Google Site Search" |last1=Sterling |first1=Greg |date=3. 6. 2008 |publisher=Search Engine Land |access-date=16. 6. 2010}}</ref> [[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=13. 9. 2007 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps<ref>{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=3. 10. 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |access-date=15. 6. 2010 |archive-date=22. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |url-status=dead }}</ref> pod imenom Google Postini Services.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> ===Ostali proizvodi=== [[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], posljednji "[[Google Nexus|Google Phone]]"|220x220px]] [[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.<ref>{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|access-date=3. 9. 2014}}</ref> Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|access-date=4. 9. 2014}}</ref> Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.<ref>{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=8. 3. 2010 |at=para. 15 |access-date=2. 5. 2010}}</ref> Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.<ref>{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=30. 9. 2002 |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |url-status=dead }}</ref> U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to "nepoštena konkurencija" i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, sv. 55, str. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom "rodnom gradu" Mountain View (Kalifornija).<ref>{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |archive-date=20. 6. 2010 }}</ref> Godine 2010. Google je objavio projekt [[Google Fiber]] s planovima da izgradi ultravisokobrzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.<ref name="HELFT march 21">{{cite news| last= HELFT| first= | url= http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date=21. 3. 2010}}</ref> 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.<ref>{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}</ref> U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.<ref name="Google Fiber Cable TV Business"/> U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]<nowiki/>ov [[iPhone]].<ref name="smith">{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=17. 12. 2006 |work=The Guardian |publisher=Guardian News and Media Ltd. |access-date=16. 6. 2010 | location=London}}</ref><ref name="orlowski">{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=16. 3. 2007 |publisher=The Register |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref name="ricker">{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=18. 1. 2007 |publisher=Engadget |access-date=16. 6. 2010}}</ref> Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]<nowiki/>licencom.<ref>{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=23. 9. 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=4. 4. 2010}}</ref> 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=5. 1. 2010 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.<ref>{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=2. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=1. 7. 2013}}</ref> Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov "redizajnirani email", sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=1. 9. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=9. 7. 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}</ref> [[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]<nowiki/>kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.<ref>T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], 11. 1. 2011. Visited 6. 8. 2011</ref> Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.<ref>{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}</ref> U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.<ref name="Bernard">{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=27. 5. 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}</ref> Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]<nowiki/>nazvanu [[Google+]].<ref>{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &#91;PICS&#93; |work=Mashable.com |date=28. 6. 2011 |access-date=28. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ |url-status=dead }}</ref> 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u "ograničenoj" fazi.<ref name="Google+ grows to 10 million users">{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=14. 7. 2011 |access-date=15. 7. 2011 |publisher=CNN |archive-date=9. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109164726/https://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.<ref>{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=21. 7. 2011}}</ref> Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.<ref>{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|access-date=25. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=25. 7. 2013|author=Reuters|location=London|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921122813/http://www.theguardian.com/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|url-status=dead}}</ref> U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.<ref>{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=25. 9. 2013}}</ref> 3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.<ref>By Tom Cheredar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=11. 8. 2014 }}." 3. 2. 2014. Retrieved 3. 2. 2014.</ref> ==Korporativni poslovi i kulture== [[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]] Na ''[[Fortune (časopis)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012<ref name="best_company">{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=22. 1. 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=1. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301175257/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=4. 2. 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=23. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100723223729/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |access-date=26. 2. 2012 |archive-date=31. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031135647/http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |url-status=dead }}</ref> te četvrti u 2009. i 2010.<ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=2. 2. 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=29. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140129075726/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=8. 2. 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=13. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413092612/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |url-status=dead }}</ref> Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.<ref>{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=28. 9. 2010 |publisher=Universum Global |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |archive-date=12. 11. 2010 }}</ref> Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao "ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo," "možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo," i "rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava".<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |access-date=20. 6. 2010}}</ref> ===Zaposlenici=== Od 2013. Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),<ref name= 10K>{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}</ref> među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.<ref>John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)</ref> Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.<ref name="topsalaries">{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=31. 3. 2006 |publisher=Cable News Network |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=5. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151105072403/http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]] U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u<ref>{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=8. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |url-status=dead }}</ref> zajedno s Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Scott |last=Moritz |archive-date=13. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413012722/http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |url-status=dead }}</ref> U martu 2008. [[Sheryl Sandberg]], tadašnja potpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.<ref>{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=5. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}</ref> U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].<ref>{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=26. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507072222/http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |archive-date=7. 5. 2013 }}</ref> Dana 4. aprila 2011. Page postaje izvršni direktor, dok Schmidt postaje izvršni predsjedavajući u Googleu.<ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |access-date=25. 4. 2011}}</ref> U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.<ref>{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|access-date=1. 9. 2012|newspaper=The Guardian|date=16. 7. 2012|location=London}}</ref> [[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says "Noogle"|Novi uposlenici se zovu "Nooglers", i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.<ref>{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=11. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |url-status=dead }}</ref>]] Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.<ref>{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=21. 10. 2007 |access-date=20. 6. 2010}}</ref> U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov potpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''. ===Googleplex=== {{Glavni|Googleplex}} [[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]] [[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']] [[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]] Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao "[[Googleplex]]", kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand [[klavir]], bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.<ref>"[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex]." Google. Retrieved 5. 3. 2008.</ref> Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.<ref>{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = juli 2011 | access-date=8. 5. 2013 }}</ref> Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.<ref>{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date=2. 5. 2011 | access-date=22. 4. 2013 }}</ref> Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m<sup>2</sup> uredskog prostora u [[New York]], na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.<ref name="manhattan">Reardon, Marguerite. "[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple]." [[CNET]]. 2. 10. 2006. Retrieved 9. 10. 2006.</ref> Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.<ref name="manhattan" /> Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.<ref>{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|access-date=24. 9. 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=11. 9. 2012}}</ref> Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.<ref>{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|access-date=24. 9. 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=29. 2. 2012|author=Emily Glazer}}</ref> Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.<ref>{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> U novembru 2006. Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.<ref>{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-url = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-date=4. 6. 2009 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date=17. 11. 2006 | access-date=13. 1. 2008 |publisher = [[WTAE TV|WTAE]] }}</ref><ref>{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=8. 12. 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |access-date=8. 12. 2010}}</ref> Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].<ref>{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=24. 10. 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=7. 11. 2014| archive-date=3. 5. 2008| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| url-status=dead}}</ref> Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda. [[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.<ref name="manhattan" />|alt=Google's NYC office building]] U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.<ref name="solar">Richmond, Riva. "[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge|date=19 Maj 2016}}." [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.</ref> Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.<ref name="solar" /> Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.<ref>{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=1. 5. 2009| publisher=Google}}</ref><ref>{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=3. 5. 2009 | access-date=3. 5. 2010}}</ref> Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].<ref>{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archive-url= https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archive-date=6. 5. 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |access-date=5. 7. 2010}}{{dead link|date=juni 2012}}</ref> Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno "energetski žderonja". Kompanija je optuživana za korištenje svog "[[Don't be evil]]" mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.<ref>[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. "[https://web.archive.org/web/20090703171603/http://harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil]." Retrieved 9. 4. 2008.</ref> ===Google Doodle=== {{Glavni|Google Doodle}} Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |access-date=23. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=30. 8. 1998 |access-date=23. 4. 2014}}</ref> Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog "Doodleri".<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=12. 4. 2014|access-date=27. 9. 2014}}</ref> === Filantropija === {{Glavni|Google.org}} Godine 2004. Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.<ref name="philanthropy">{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|access-date=16. 7. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|archive-date=14. 7. 2010}}</ref> Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravlju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,<ref>{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=14. 9. 2006 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> and the current director is Megan Smith.<ref>{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=23. 2. 2009 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> Godine 2008. Google je predstavio svoj "projekt 10<sup>100</sup>" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.<ref>{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 7. 2010 |archive-date=10. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |url-status=dead }}</ref> Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,<ref>{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=28. 6. 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]] |access-date=26. 9. 2010}}</ref> Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=24. 9. 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |access-date=26. 9. 2010}}</ref> U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).<ref>{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=20. 1. 2011 |access-date=4. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |archive-date=24. 7. 2011 }}</ref> U julu 2012, Google je pokrenuo "[[Legalize Love]]" kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|access-date=9. 9. 2014}}</ref> === Izbjegavanje poreza === Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.<ref>Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ "Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole."] The Register, 22. 10. 2010.</ref> Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].<ref>{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=31. 10. 2012 |access-date=2. 1. 2013}}</ref> Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."<ref>{{cite news |url = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |title = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme |last1 = Kumar |first1 = Nikhil |last2 = Wright |first2 = Oliver |date = 13. 12. 2012 |publisher = The Independent |access-date = 17. 12. 2012 |location = London |archive-date = 17. 12. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |url-status = dead }}</ref> U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.<ref>{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=22. 4. 2013 |access-date=22. 4. 2013 |location=London}}</ref> Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, 17. 5. 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=17. 5. 2013 |access-date=13. 3. 2014}}</ref> === Okolina === Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.<ref>{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|access-date=12. 7. 2013|author=Jack McGrath|date=18. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|access-date=12. 7. 2013|year=2013}}</ref> Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.<ref>{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|access-date=24. 3. 2014|newspaper=NY Times|date=8. 9. 2011}}</ref> U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.<ref>{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Washington Post|date=20. 6. 2013|author=Juliet Eilperin}}</ref> U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".<ref>{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=9. 7. 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}</ref> == Također pogledajte == * [[Usporedba internetskih pretraživača]] * [[Don't be evil]] * [[Googleov logo]] * [[Google Maps]] * [[Google platform]] * [[Google Street View]] * [[Google+]] * [[Googlebot]] – web crawler * [[Googlization]] * [[Ungoogleable]] == Reference == {{refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.google.com Google] * [https://mail.google.com Gmail] * [https://earth.google.com/ Google Earth] {{Google}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Internet pretraživači]] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]] [[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]] 32icmu79oe8aptg0j0e03fl9s04l2hd Pjevanje 0 20450 3917156 3830049 2026-08-09T03:22:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917156 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Harry_Belafonte_singing_1954.jpg|mini|desno|200px|Pjevač [[Harry Belafonte]]]] '''Pjevanje''' je čin stvaranja muzičkih zvukova glasom.<ref>{{Cite web|title=Definition of SINGING|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/singing|access-date=18. 1. 2021|website=www.merriam-webster.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Definition of sing {{!}} Dictionary.com|url=https://www.dictionary.com/browse/singing|access-date=18. 1. 2021|website=www.dictionary.com|language=en|archive-date=25. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160425152310/https://www.dictionary.com/browse/singing|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|last=Company|first=Houghton Mifflin Harcourt Publishing|title=The American Heritage Dictionary entry: singing|url=https://ahdictionary.com/word/search.html?q=singing|access-date=18. 1. 2021|website=ahdictionary.com}}</ref> Osoba čija je profesija pjevanje naziva se pjevač, [[umjetnik]] ili vokal (u [[džez]]u i/ili popularnoj muzici).<ref name=":0">{{cite web|url=https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/vocalist|title=VOCALIST&nbsp;– meaning in the Cambridge English Dictionary|website=Dictionary.cambridge.org|access-date=30. 1. 2019}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/us/vocalist |archive-url=https://web.archive.org/web/20181002215104/https://en.oxforddictionaries.com/definition/us/vocalist |url-status=dead |archive-date=2. 10. 2018 | title=Vocalist &#124; Definition of vocalist in US English by Oxford Dictionaries}}</ref> Pjevači izvode muziku ([[Arija|arije]], [[recitativ]]e, [[Pjesma|pjesme]] itd.) koja se može pjevati sa ili bez pratnje [[Muzički instrument|muzičkih instrumenata]]. Pjevanje se često izvodi u ansamblu muzičara, kao što je [[hor]]. Pjevači mogu nastupati kao solisti ili u pratnji bilo čega, od jednog instrumenta (kao u umjetničkim pjesmama ili nekim džez stilovima) do [[Simfonijski orkestar|simfonijskog orkestra]] ili big benda. Različiti stilovi pjevanja uključuju umjetničku muziku poput [[Opera|opere]] i [[Kineska opera|kineske opere]], [[Indijska muzika|indijsku muziku]], grčku muziku, japansku muziku i religiozne muzičke stilove kao što su [[gospel]], tradicionalni muzički stilovi, [[world muzika]], [[džez]], [[bluz]], [[gazel]] i popularne muzičke stilove kao što je [[Pop-muzika|pop]], [[Rok-muzika|rock]] i [[Elektronska muzika|elektronska plesna muzika]]. Pjevanje može biti formalno ili neformalno, aranžirano ili improvizirano. Može se raditi kao oblik vjerske pobožnosti, kao [[hobi]], kao izvor zadovoljstva, utjehe, kao dio rituala, tokom muzičkog obrazovanja ili kao profesija. Izvrsnost u pjevanju zahtijeva vrijeme, posvećenost, poduku i redovnu praksu. Ako se vježba redovno, onda zvuci mogu postati jasniji i jači.<ref name="ayatsguides">{{cite book |pages=26 |series=[[Yehudi Menuhin]] music guides |title=Voice |editor-last=Falkner |editor-first=Keith | editor-link =Keith Falkner |location=London |publisher=MacDonald Young |year=1983 |isbn=978-0-356-09099-3 |oclc=10418423}}</ref> Profesionalni pjevači obično grade svoju karijeru oko jednog specifičnog [[Muzički žanr|muzičkog žanra]], kao što je [[Klasična muzika|klasika]] ili [[Rok-muzika|rock]], iako postoje pjevači koji uspješno pjevaju u više žanrova. Profesionalni pjevači obično prolaze obuku glasa koju obezbjeđuju učitelji glasa ili vokalni treneri tokom karijere. [[Datoteka:Gray (croatia).png|mini|Opis usne šupljine]] == Pjevački glas == Sa fizičkog aspekta, pjevanje ima jasno definisanu tehniku koja zavisi od upotrebe [[pluća]], koja djeluju kao izvor zraka; [[Grkljan|grkljana]], koji djeluje kao trska ili vibrator; [[Grudna šupljina|grudne]] i moždane šupljine te [[Kostur|skeleta]], koji imaju ulogu pojačivača, slično cijevi kod [[Puhački instrument|puhačkog instrumenta]]; i jezika, koji zajedno s nepcem, [[Zub|zubima]] i [[Usna|usnama]] artikuliše i oblikuje suglasnike i [[Samoglasnik|samoglasnike]] na pojačani [[zvuk]]. Iako ova četiri mehanizma funkcionišu nezavisno, oni su usklađeni prilikom uspostavljanja vokalne tehnike i međusobno djeluju jedni na druge.<ref>{{cite encyclopedia|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/545880/singing|title=Singing|encyclopedia=Britannica Online Encyclopedia}}</ref> Tokom pasivnog [[Disanje|disanja]], zrak se udiše pomoću [[Dijafragma|dijafragme]], dok izdah nastaje bez posebnog napora. Izdah se može potpomognuti radom trbušnih mišića, unutrašnjih međurebarnih i donjih karličnih mišića. Udah se olakšava korištenjem vanjskih međurebarnih mišića, skalena i sternokleidomastoidnih mišića. Visina [[Ton (muzika)|tona]] se mijenja pomoću glasnica. Kada su usne zatvorene, to se naziva mumlanje. Zvuk pjevačkog glasa svake osobe potpuno je jedinstven, ne samo zbog stvarnog oblika i veličine glasnica, već i zbog veličine i oblika ostatka tijela te osobe. Ljudi imaju glasne nabore (glasnice) koji se mogu opuštati, zatezati ili mijenjati svoju debljinu, a preko njih zrak može prolaziti pod različitim pritiscima. Oblik grudnog koša i [[Vrat|vrata]], položaj jezika i napetost drugih, inače nevezanih mišića, mogu se mijenjati. Svaka od ovih promjena rezultira promjenom visine tona, jačine (glasnoće), boje ili kvaliteta proizvedenog zvuka. Zvuk također rezonira u različitim dijelovima tijela, a veličina i koštana građa pojedinca mogu uticati na zvuk koji proizvodi. Pjevači mogu naučiti kako da projektuju zvuk na određene načine kako bi bolje rezonirao unutar njihovog vokalnog trakta. Ovo se naziva vokalna rezonancija. Još jedan važan faktor u zvuku i produkciji glasa je funkcija grkljana, kojim ljudi mogu upravljati na različite načine kako bi proizveli različite zvukove. Ove različite funkcije grkljana opisuju se kao različiti vokalni registri.<ref name="Vennard">{{cite book|last=Vennard|first=William|title=Singing: the mechanism and the technic|publisher=Carl Fischer Music|year=1967|isbn=978-0-8258-0055-9|location=New York|oclc=248006248|author-link=William Vennard}}</ref> Glavni način na koji pjevači to postižu jeste korištenje tzv. pjevačkog formanta, koji se pokazao posebno prilagođenim najosjetljivijem dijelu slušnog [[Frekvencija|frekvencijskog spektra]] ljudskog [[Uho|uha]].<ref>{{cite journal|last1=Hunter|first1=Eric J|last2=Titze|first2=Ingo R|author-link2=Ingo Titze|date=|year=2004|title=Overlap of hearing and voicing ranges in singing.|url=http://web.ku.edu/~cmed/923/Hunter1.pdf|journal=[[Journal of Singing]]|volume=61|issue=4|pages=387–392|pmc=2763406|pmid=19844607|archive-url=https://web.archive.org/web/20101222005258/http://web.ku.edu/~cmed/923/Hunter1.pdf|archive-date=22. 12. 2010|access-date=2. 1. 2009|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Hunter|first1=Eric J|last2=Švec|first2=Jan G|last3=Titze|first3=Ingo R|date=December 2006|title=Comparison of the produced and perceived voice range profiles in untrained and trained classical singers|journal=J Voice|volume=20|issue=4|pages=513–526|doi=10.1016/j.jvoice.2005.08.009|pmc=4782147|pmid=16325373}}</ref> Također je pokazano da se snažniji glas može postići kada je [[sluznica]] glasnica deblja i nalik [[Tečnost|tečnosti]].<ref>{{Cite journal|last=Titze|first=I. R.|date=23. 9. 1995|title=What's in a voice|url=https://www.newscientist.com/article/mg14719965.300-whats-in-a-voice.html|journal=New Scientist|pages=38–42}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.abc.net.au/science/articles/2002/03/19/502634.htm|title=Speak and Choke 1|last=Kruszelnicki|first=Karl S.|date=19. 3. 2002|website=www.abc.net.au|language=en-AU|access-date=6. 7. 2025}}</ref> Što je sluznica savitljivija, to je efikasniji prijenos energije iz protoka zraka na glasnice.<ref>{{Cite journal|last=Lucero|first=Jorge C.|date=1995|title=The minimum lung pressure to sustain vocal fold oscillation|journal=The Journal of the Acoustical Society of America|volume=98|issue=2|pages=779–784|bibcode=1995ASAJ...98..779L|doi=10.1121/1.414354|issn=0001-4966|pmid=7642816|s2cid=24053484}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak pjevača i muzičkih grupa]] * [[Etta James]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.lawrence.edu/fast/koopmajo/brief.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110607203728/http://www.lawrence.edu/fast/koopmajo/brief.html |date=7. 6. 2011 }} {{stub-muz}} {{Commonscat|Singing}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Muzika]] [[Kategorija:Muzički nastup]] bc4ezw6xwh4oey1xa15pt4e2jgdpkjd Muniri Belgradi 0 21416 3917031 3782073 2026-08-08T12:25:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917031 wikitext text/x-wiki '''Muniri Belgradi'''<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/|title=Muniri Belgradi, Ibrahim ibn Iskender|last=enciklopedija|first=Hrvatska|website=Hrvatska enciklopedija|language=hr|access-date=9. 11. 2025}}</ref> '''Šejh Ibrahim ibn Iskender el-Bosnevi''', bosanski pisac, muderis i kadija. Naziv Belgradi dobio je po tome što je veći dio svog života proveo u [[Beograd]]u kao [[muderis]] i [[kadija]]. Njegovo djelo "Subulul-huda" (Staze pravog puta), napisano na [[Turski jezik|turskom jeziku]], raspravlja o obredoslovlju i nalazi se u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]]. Napisao je i jedno geografsko djelo. Umro je [[1635]]. godine. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://pescanik.net/dervisi-u-beogradu/ * https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/693/1331 * https://hrcak.srce.hr/file/261030 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250918052616/https://hrcak.srce.hr/file/261030 |date=18. 9. 2025 }} * [http://books.google.ba/books?id=zeMKadhQZsEC&dq=isbn:9789004100909&ei=Qwf7TrjsMYXNUeK8iJkI&redir_esc=y http://books.google.ba Mystiques, État et société] * [http://books.google.ba/books?id=NDt9vgBqnxsC&pg=PA176&lpg=PA176&dq=Muniri+Belgradi&source=bl&ots=xIRmLeW7_t&sig=ygb05UdTHoe4VKAtSooSeDuhHGs&hl=en&sa=X&ei=OAf7TuXdO8mUswba7YjoDg&redir_esc=y#v=onepage&q=Muniri%20Belgradi&f=false http://books.google.ba; Muniri+Belgradi; Town and country on the middle Danube, 1526-1690] * [http://www.ghbibl.com.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=5&Itemid=106&lang=en http://www.ghbibl.com.ba]{{Mrtav link|datum=Januar 2020 |bot=InternetArchiveBot }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] 7pgfd2f9dhj82m6afdlrgfwl5gxuxbi Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine 0 21488 3917172 3862050 2026-08-09T05:49:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917172 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine | nativni_naziv = | oznaka = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg | oznakavel = 80 | oznakatekst = [[Grb Bosne i Hercegovine#Grb Bosne i Hercegovine od 1992. do 1998.|Grb Republike Bosne i Hercegovine]] | zastava = | zastavavel = | zastavatekst = | slika = | tekst = | trenutno = | trenutnood = | odjel = | stil = | vrsta = [[Šef države|Kolektivni šef države]] | status = Ukinuto | skraćenica = Predsjedništvo RBiH | član = | izvještava = | prebivalište = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Predsjedništva]] | sjedište = Trg Bosne i Hercegovine 1, [[Sarajevo]], [[Republika Bosna i Hercegovina|Republika BiH]] | predlagač = | imenujega = [[direktni izbori]] | imenujega_kvalificiran = | mandat = Četiri godine<br>{{small|(obnovljivo samo jednom)}} | mandat_kvalificiran = | prethodnik = [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SRBiH]] | inauguralni = | osnivanje = 8. april 1992. | osnivač = | imenovano_po = | prvi = '''Predsjednik:'''<br>[[Alija Izetbegović]]<br>'''Članovi:'''<br>[[Fikret Abdić]]<br>[[Biljana Plavšić]]<br>[[Nikola Koljević]]<br>[[Stjepan Kljuić]]<br>[[Franjo Boras]]<br>[[Ejup Ganić]] | posljednji = '''Predsjednik:'''<br>[[Alija Izetbegović]]<br>'''Članovi:'''<br>[[Nijaz Duraković]]<br>[[Mirko Pejanović]]<br>[[Tatjana Ljujić-Mijatović]]<br>[[Stjepan Kljuić]]<br>[[Ivo Komšić]]<br>[[Ejup Ganić]] | ukinuto = 13. oktobar 1996. | sukcesija = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = | plata = | veb-sajt = | fusnote = }} '''Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine''' predstavljalo je najviši izvršni organ [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Činilo ga je 7 članova: 2 [[Muslimani (narod)|Muslimana]], 2 [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], 2 [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbina]] i 1 [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]].<ref>{{Cite web|url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1|title=Hronologija Predsjedništva BiH|archive-url=https://web.archive.org/web/20130213041822/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/?cid=74,2,1|archive-date=13. 2. 2013|url-status=dead|access-date=18. 10. 2014}}</ref> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Predsjedništvo je za svoj rad odgovaralo građanima i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]].<ref name="ustav">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018|quote=U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.}}</ref> Također je bilo i [[vrhovni komandant]] [[Republika Bosna i Hercegovina#Oružane snage|oružanih snaga Republike BiH]], što je uključivalo [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju RBiH]], [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP RBiH]], te paravojske [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana BiH]], [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] i [[Hrvatske odbrambene snage]] (HOS) na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]. Bila je najviša i jedina legalna institucija priznata od međunarodne zajednice, koja je predstavljala državu Republiku Bosnu i Hercegovinu u svijetu. Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] i [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih izbora]], dana 13. oktobra 1996. naslijeđuje ga tročlano [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}</ref> == Historija == {{Glavni|Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine}} === Uvod === Iako je Bosna i Hercegovina postala Republika, još 1943, kao i ostale republike [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] nije imala funkciju predsjednika Republike već je funkciju šefa države obavljao najprije predsjednik skupštine. [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavom SR Bosne i Hercegovine iz 1974.]] formirano je Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine, po uzoru na [[Predsjedništvo SFRJ]], formirano juna 1971. Prvo Predsjedništvo [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] konstituisano je 29. april 1974. izborom prvih osam članova Predsjedništva, koje je birala [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]]. Pored izabranih članova, koji su birani na osnovu prijedloga Republičke konferencije [[Socijalistički savez radnog naroda Bosne i Hercegovine|Socijalističkog saveza radnog naroda Bosne i Hercegovine]] (SSRN), član Predsjedništva bio je po položaju — predsjednik Centralnog komiteta [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine imalo je 9 članova (do 1990): 8 koje je birala Skupština i jednog po položaju (do 1989). Mandat članova Predsjedništva bilo je četiri godine i nije mogao biti biran više od dva puta, a mandat predsjednika prvobitno četiri, a od 1982. po jednu godinu. U periodu od 1974. do 1992. na čelu Predsjedništva nalazilo se devet predsjednika. Predsjednika su birali članovi Predsjedništva, na osnovu prijedloga Kandidacione komisije Socijalističkog saveza radnog naroda BiH, a potom [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]]. === Predratni period === Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Općim izborima u SRBiH 18. novembra 1990.]] za članove Predsjedništva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] izabrani su: [[Fikret Abdić]], [[Alija Izetbegović]], [[Ejup Ganić]], [[Biljana Plavšić]], [[Nikola Koljević]], [[Stjepan Kljuić]] i [[Franjo Boras]]. Internom odlukom u [[Stranka demokratske akcije|SDA]], utvrđeno je da će Predsjednik Predsjedništva SRBiH postati [[Alija Izetbegović]], a ne [[Fikret Abdić]], koji je na izborima osvojio najveći broj glasova. Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Republike Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Republici Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|prva ratna dešavanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name=":022">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}</ref> U političkom životu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] pojavila se ideja o ponovnom uspostavljanju nezavisnosti. Nastojanja u tom pravcu samo su se pojačala nakon što su tri jugoslavenske republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]]) učinile konkretne korake, te se nametnulo jednostavno pitanje, da li će Republika iskoristiti svoje pravo na samoopredjeljenje (prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ iz 1974]]) ili će ostati u tzv. ''krnjoj Jugoslaviji'', što je po mnogima bilo samo drugo ime za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Nakon što su Slovenija i Hrvatska 25. juna proglasile nezavisnost,<ref name="raspadSFRJ2">{{cite web|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|title=Priznanje država:Raspad Jugoslavije i SSSR-a|website=web.archive.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21. 4. 2012|url-status=bot: unknown|access-date=22. 5. 2018}}</ref> a potom i prekinule sve državne veze sa ostatkom SFRJ, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] 15. oktobra 1991. usvaja [[Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite book|last1=Lukić|first1=Reneo|url=https://books.google.ba/books?id=WPhhLfp8huIC&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Evropa od Balkana do Urala:Dezintegracija Jugoslavije i SSSR-a|date=1996|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-829200-5|location=Oxford|page=204.}}</ref> Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor o budućnosti Jugoslavije. [[Datoteka:Glasački listić - Referendum o nezavisnosti BiH.png|lijevo|mini|169x169piksel|Izgled glasačkog listića za referendum o nezavisnosti.]] Krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. u [[Den Haag]]u, [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je [[Deklaracija o Jugoslaviji|Deklaraciju o Jugoslaviji]] 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status.<ref name="raspadSFRJ2" /> [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine]] je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom.{{sfn|Walling|2013|p=93}}{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=96}} U skladu s tim, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu.<ref name=":022" /> [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za". Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.<ref name=":022" /> === Ratni i poslijeratni period === Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], tadašnji srpski članovi [[Biljana Plavšić]] i [[Nikola Koljević]] i hrvatski član [[Franjo Boras]] su napustili Predsjedništvo, ali su zamijenjeni u skladu sa izbornim rezultatima sljedećim kandidatima prema broju dobijenih glasova. Na upražnjena mjesta članova Predsjedništva imenovani su [[Nenad Kecmanović]], [[Mirko Pejanović]] i [[Ivo Komšić]]. Nenad Kecmanović, je ubrzo napustio Predsjedništvo, a na njegovo mjesto imenovana je [[Tatjana Ljujić-Mijatović]]. Nakon što je proglasio secesiju na dijelu općine [[Velika Kladuša]], [[Fikret Abdić]] je smijenjen zbog protivustavnih aktivnosti, a kasnije je također pred sudovima Hrvatske pravomoćno osuđen za ratne zločine. Na njegovo mjesto je imenovan [[Nijaz Duraković]] Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], naziv [[Republika Bosna i Hercegovina]] je zamijenjen s nazivom [[Bosna i Hercegovina]]. U skladu s novim nazivom, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je postalo [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]], nastavljajući kontinuitet ranijeg predsjedništva, ali s promijenjenom strukturom. Umjesto sedam članova, sada se sastoji iz tri člana, po jednog člana iz [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskog]] [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]]. == Izbor == Predsjedništvo Republike BiH birali su punoljetni građani Republike Bosne i Hercegovine, [[Direktni izbori|direktnim]], [[Tajno glasanje|tajnim glasanjem]] i to na mandat u trajanju od 4 godine, koji je bio obnovljiv samo jednom uzastopno. Predsjednika Predsjedništva biraju članovi Predsjedništva iz reda svojih članova, na period od jedne godine i mogućnosti obnavljanja mandata još jedanput. U slučaju ratnog stanja ili vanredne situacije trenutnom sazivu Predsjedništva može se produžiti mandat do trenutka kada su stvoreni uslovi za izbor novog predsjedništva.<ref name="ustav" /> == Nadležnosti == Neki od ustavnih zadataka Predsjedništva su: * predstavlja Republiku u svijetu, * razmatra pitanja iz oblasti odbrane, državne sigurnosti, društvene samozaštite i međunarodne saradnje, * utvrđuje plan odbrane Republike, * postavlja i opoziva ukazom ambasadore i šefove misija Republike i slično. U početku ratnog perioda dok se Skupština nije mogla redovno sastajati, Predsjedništvo je, u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, imalo i zakonodavnu funkciju donoseći uredbe sa zakonskom snagom, koje je Skupština naknadno odobravala.<ref name=":0" /> == Spisak članova Predsjedništva == {{Glavni|Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Saziv Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]] !# !Portret !Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Stranka !Napomena |- ! colspan="7" |[[Muslimani (narod)|Muslimani]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. | [[Datoteka:Fikret Abdić.png|bez okvira|102x102piksel]] |[[Fikret Abdić]] | rowspan="2" |8. april 1992. |20. oktobar 1993. | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |smijenjen zbog [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|protivustavnih aktivnosti]] |- |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Alija Izetbegović]] |13. oktobar 1996. |Predsjednik Predsjedništva |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nijaz_Duraković.jpg|115x115piksel|bez okvira]] |[[Nijaz Duraković]] |20. oktobar 1993. |13. oktobar 1996. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Fikreta Abdića |- ! colspan="7" |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Stjepan Kljuić]] | rowspan="2" |8. april 1992. |9. novembar 1992. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |Napustio Predsjedništvo 1992. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Franjo Boras]] | rowspan="2" |20. oktobar 1993. | rowspan="3" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |Napustio Predsjedništvo 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Miro Lasić]] |9. novembar 1992. |Zamijenio Stjepana Kljuića Smijenjen 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |(1.) | rowspan="2" |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] | rowspan="2" |[[Stjepan Kljuić]] | rowspan="3" |20. oktobar 1993. | rowspan="3" |13. oktobar 1996. | rowspan="2" |Vratio se u Predsjedništvo 1993. Napustio HDZ BiH 1994. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|RS|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Ivo_Komsic_Sarajevo_1353_(cropped).jpg|113x113piksel|bez okvira]] |[[Ivo Komšić]] |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |Zamijenio Franju Borasa |- ! colspan="7" |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Biljana_Plavsic.JPG|104x104piksel|bez okvira]] |[[Biljana Plavšić]] | rowspan="2" |8. april 1992. | rowspan="2" |9. april 1992. | rowspan="2" |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | rowspan="2" |Napustio Predsjedništvo 1992. |- |[[Datoteka:Nikola_Koljević_(Никола_Кољевић)_(cropped).jpg|106x106piksel|bez okvira]] |[[Nikola Koljević]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SRSBiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nenad_Kecmanovic-mc.rs.jpg|103x103piksel|bez okvira]] |[[Nenad Kecmanović]] | rowspan="2" |17. juni 1992. |mart 1993. |[[Savez reformskih snaga Bosne i Hercegovine|SRSBiH]] |Zamijenio Biljanu Plavšić. Smijenjen 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mirko Pejanović]] | rowspan="2" |13. oktobar 1996. | rowspan="2" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Nikolu Koljevića |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Tatjana Ljujić-Mijatović]] |mart 1993. |Zamijenila Nenada Kecmanovića |- ! colspan="7" |[["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Ejup Ganić.jpg|80x80piksel]] |[[Ejup Ganić]] |8. april 1992. |13. oktobar 1996. |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |[[Jugoslaveni|Jugoslaven]] |} == Također pogledajte == * [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} {{Sazivi predsjedništava Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Predsjedništva|Bosna i Hercegovina]] 3axnh97aotmrj1tn5brtzn3c8z3unzm Međunarodni aerodrom Sarajevo 0 22532 3917042 3914799 2026-08-08T14:42:23Z Ljiljan90 120511 /* Statistike */ Broj putnika objavljen 3917042 wikitext text/x-wiki {{Infokutija aerodrom | ime = Međunarodni aerodrom Sarajevo | izvorno ime = | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika = Sarajevo Airport 1 2024.jpg | slika-širina = | opis = | IATA = SJJ | ICAO = LQSA | vrsta = | vlasnik-operator = [[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine]] | vlasnik = [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] | operator = | grad = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | lokacija = [[Butmir]], [[Ilidža]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | izgrađen = 2. Juni 1969 | upotreba = | visina-m = 521 m | koordinate = {{coor dms|43|49|29|N|018|19|53|E|type:airport}} | website = [http://www.sarajevo-airport.ba/ Službena stranica] | metar-visina = | metar-r = | r1-broj = 12/30 | r1-dužina-m = 2.700 | r1-površina = Asfalt | r2-broj = | r2-dužina-m = | r2-površina = | h1-broj = | h1-dužina-m = | h1-površina = | h2-broj = | h2-dužina-m = | h2-površina = | stat-god = | stat1-naziv = Br. putnika u 2024. | stat1-podatak = 1.821.762<ref name="statistika">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=https://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506124142/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archive-date=6. 5. 2018|url-status=dead}}</ref> <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span> 33,8 % | stat2-naziv = Br. putnika u 2023. | stat2-podatak = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>1.362.007 | stat3-naziv = Br. putnika u 2022. | stat3-podatak = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>1.377.349 | fusnota = }} '''Međunarodni aerodrom Sarajevo''' ({{jez-en|Sarajevo International Airport}}) {{aerodrom kodovi|SJJ|LQSA}}, sa sjedištem u [[Butmir]]u, [[Sarajevo]], glavni je i najveći [[aerodrom]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Po osnivanju aerodrom se zvao ''Aerodrom Sarajevo-Ilidža''.<ref name="historija">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Historijski razvoj aerodroma|url=https://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=6&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506124216/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=6&kat=2&sub_kat=0|archive-date=6. 5. 2018|url-status=dead}}</ref> [[Ujedinjeni narodi]] su koristili aerodrom za dostavljanje humanitarne pomoći tokom rata. Sa 957.969<ref name="statistika"/> prevezenih putnika i 2.956.988&nbsp;kg cargo tereta, uz obavljenih 12.775 avio operacija u 2017. godini,<ref name="statistika"/> Međunarodni aerodrom Sarajevo je najveći aerodrom u Bosni i Hercegovini. Mjesečni rekord po broju prevezenih putnika aerodrom je ostvario u julu 2018. godine kada je taj broj iznosio 159.380 putnika i najveći je od osnivanja aerodroma.<ref>{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Rekordan broj opsluženih putnika|url=https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=620|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906054030/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=620|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> == Historija == === Početak === Prvi službeni letovi za Sarajevo počinju 1930. godine upotrebom piste u naselju Butmir kada domaći avioprevoznik [[Aeroput]] otvara redovnu liniju povezujući [[Beograd]] i [[Podgorica|Podgoricu]] preko Sarajeva.<ref name="aeroput">{{cite web|url=http://www.europeanairlines.no/drustvo-za-vazdusni-saobracaj-a-d-aeroput-1927-1948/|title=Drustvo za Vazdusni Saobracaj A D – Aeroput (1927–1948)|publisher= European Airlines|access-date=24. 1. 2019}}</ref> Godinu kasnije, Aeroput otvara novu liniju koja povezuje Beograd i [[Zagreb]] preko Sarajeva, [[Split]]a i [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. 1935. godine, Aeroput leti tri puta sedmično na relaciji Beograd–Sarajevo, a godinu dana poslije linija je proširena i na [[Dubrovnik]]. Godine 1937. postoje redovni letovi Sarajevo–Zagreb, a 1938. Aeroput postaje međunarodan proširenjem linije Dubrovnik–Sarajevo–Zagreb na [[Beč]], [[Brno]] i [[Prag]].<ref name="aeroput"/> Aerodrom u Butmiru ostaje u upotrebi do 1969. godine. Potreba za novim aerodromom u Sarajevu s asfaltiranom pistom prepoznata je sredinom 60-tih kada JAT (Nacionalni avioprevoznik Jugoslavije) počinje nabavljati mlazne avione, a nakon što je odbijen prijedlog da [[Sokolac]] (35&nbsp;km od Sarajeva) dobije aerodrom. Izgradnja novog aerodroma počinje 1966. godine na lokaciji gdje se i danas nalazi, nedaleko od mjesta starog aerodroma. Aerodrom Sarajevo je otvoren je 2. juna 1969. godine za unutardržavni saobraćaj. Godine 1970. veza sa [[Frankfurt]]om postaje prva međunarodna linija. Većinu vremena aerodrom je bio posredna stanica za ukrcavanje putnika koji su putovali za Zagreb i Beograd i dalje na međunarodne destinacije. Vremenom, obim saobraćaja je naglo porastao sa 60.000 na 700.000 putnika godišnje. Prvo renoviranje aerodroma došlo je pred [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine kada je pista proširena za 200 metara, unaprijeđen navigacijski sistem i izgrađena nova zgrada terminala dizajnirana da primi milion putnika godišnje. Na početku rata u Bosni, aerodrom je držala [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA). Kada su obustavljeni regularni letovi, JNA je evakuisala približno 30.000 ljudi, većinom žena i djece, koji su bili supruge i djeca oficira JNA, sklanjajući ih tako iz [[Opsada Sarajeva|opkoljenog Sarajeva]]. Prve pošiljke humanitarne pomoći, koje su poslale [[SAD]] i [[Francuska]], također su stigle u tom periodu.<ref name="Two Days Till Peace - A Sarajevo Airport Story">{{Cite web |url=http://twodaystillpeace.com/book.html |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110831162049/http://twodaystillpeace.com/book.html |archive-date=31. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> Nakon odlaska JNA, aerodrom je neko vrijeme bio pod kontrolom snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i u junu 1992. godine ove snage su predale aerodrom [[UN]]-u da ga koristi u humanitarne svrhe. U najvećoj humanitarnoj operaciji u historiji UN-a, a koja je uslijedila tokom rata u Bosni, oko 13.000 letova prenijelo je i dostavilo preko 160.000 tona humanitarne pomoći opkoljenom Sarajevu,<ref name="Two Days Till Peace - A Sarajevo Airport Story"/> što je premašilo trajanje zračnog mosta nakon Drugog svjetskog rata, kada su saveznici opskrbljivali [[Zapadni Berlin]].<ref name="historija"/> Aerodrom je ponovno otvoren za civilni saobraćaj 16. augusta 1996. godine i tada je renoviran. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], aerodrom je poslovno napredovao ostvarujući saradnju sa [[Austrian Airlines]], [[Lufthansa]], [[Air Serbia]], [[Croatia Airlines]], [[Turkish Airlines]], [[Germanwings]] i drugim. === Razvoj u 2000-im === 2004. godine, 397.000 putnika prošlo je kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo, a 1996. godine, ta cifra je iznosila oko 25.000 putnika. Dana 18. oktobra 2005. [[Paddy Ashdown]], [[visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini]], suspendovao je odluku domaćih vlasti da preimenuju aerodrom u ''[[Alija Izetbegović]] International Airport'', po [[Predsjednici Bosne i Hercegovine|prvom predsjedniku Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], naglasivši da takvo preimenovanje može podriti proces pomirenja jer je diskriminirajuće za građane nebošnjačke nacionalnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=35695|title=High Representative Suspends Decision Renaming Sarajevo International Airport|date=26. 9. 2007|website=Web.archive.org|access-date=24. 1. 2019|archive-date=26. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926234242/http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=35695|url-status=bot: unknown}}</ref> Godine 2005. Evropski ogranak Međunarodnog aerodromskog vijeća dodijelio je nagradu aerodromu u Sarajevu za najbolji aerodrom do milion putnika.<ref>{{cite web|url=http://www.aci-europe.org/upload/Excellence%20in%20airport%20operations%20-%201st%20ACI%20EUROPE%20Best%20Airport%20Awards.pdf|format=PDF|title=Excellence in airport operations : 1st ACI EUROPE Best Airport Awards|website=Web.archive.org|access-date=24. 1. 2019|archive-date=7. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100707024229/http://www.aci-europe.org/upload/Excellence%20in%20airport%20operations%20-%201st%20ACI%20EUROPE%20Best%20Airport%20Awards.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> Godine 2013. Međunarodni aerodrom Sarajevo je imao 665.638 putnika, što je bilo više nego su imali svi ostali aerodromi u državi zajedno, a za 14,7% više nego u 2012. godini što je bio najveći broj putnika u poslijeratnom periodu. Naredne godine, 26. decembra, Sarajevski aerodrom dočekuje svog sedamstohiljaditog putnika na njegovom putu za Beč preko [[Austrian Airlines]]a, let broj OS758.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=330|website=Sarajevo-Airport.ba |title=Međunarodni aerodrom Sarajevo|access-date=6. 6. 2015}}</ref> U maju 2015. počeli su radovi na proširenju aerodroma. Radovi su se odnosili na proširenje kapaciteta za slijetanje aviona i dolaske putnika i to postavljanjem većeg broja štandova za kontrolu pasoša i reorganizacijom cijelog prostora tako da bude komforniji za putnike. Potom slijedi proširenje dijela za ukrcavanje putnika koje će uključivati i tri nova šaltera za prijem, a što će sa već postojećim činiti ukupno 15. Do kraja godine aerodrom će početi sa proširenjem platforme i izgradnjom brzih prilaza aviona na pistu kao i brzog napuštanja piste nakon slijetanja, a završetak radova planiran je sredinom naredne godine. Za 2017-tu godinu je bilo planirano renoviranje piste i prostora za manevrisanje. Sva renoviranja i proširenja aerodrom je finansirao iz vlastitih sredstava. Šestog juna 2015. godine, Sarajevo je posjetio [[papa Franjo]] došavši avionom Alitalia Airbus A320-200 sa [[rim]]skog aerodroma Fiumicino. Doček za papu Franju održan je na Sarajevskom međunarodnom aerodromu. Aerodrom je služio i kao baza za domaćeg avioprijevoznika [[B&H Airlines]] do juna 2015. kada je ovaj avioprijevoznik prestao sa radom.<ref>{{cite web|url=https://www.ch-aviation.com/portal/news/38492-sarajevo-to-shut-down-bh-airlines-citing-mounting-debts|title=Sarajevo to shut down B&H Airlines citing mounting debts|website=Ch-aviation.com|access-date=24. 1. 2019}}</ref> Tokom decembra 2015. godine u Sarajevu je bilo dosta [[smog]]a i vidljivost je bila izrazito loša. Oko 40% letova je otkazano što se odrazilo na broj putnika i uzrokovalo finansijske gubitke za aerodrom. Tog decembra bilo je svega 28.167 putnika od 50.000 planiranih. Jedan od najvećih faktora ograničenja za Međunarodni aerodrom Sarajevo jeste planinski teren koji zahtijeva veliku pristupnu preciznost kao i veliki ugao nagiba u proceduri neuspješnog pristupa i slijetanja. Vlado Jurić, šef Ureda za bezbjednost u avijaciji Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BH ANSA), istakao je postojanje ovih problema. Za implementaciju ILS (Instrumental landing system) kategorije II ili III, teren ispred piste bi trebao biti oslobođen od fizičkih prepreka u dužini od najmanje 1000 metara. Ovo znači da bi RWY 12 (uzletno-sletnu stazu) trebalo smanjiti za 200 metara, a takvo rješenje je neprihvatljivo. Smanjenje dužine piste u svrhu poboljšanja procedure za slijetanje nije moguće i zato je neophodno tražiti drugo rješenje. Najveći problem za aerodrom u Sarajevu je smog. Glasnogovornik Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Nermin Zijadić, izvijestio je da postoji konkretan plan za rješenje ovog problema. Također je izvjestio o budućim planiranim projektima na aerodromu od kojih je jedan od najvažniji rekonstrukcija sistema za osvjetljenje piste.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=426&lang=eng|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165007/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=426&lang=eng|archive-date=14. 10. 2018|url-status=dead}}</ref> U 2016. [[Qatar Airways]] najavio je novu liniju koja će povezivati [[Doha|Dohu]] i [[Sarajevo]]. Prvobitni termin je odložen i letovi na ovoj relaciji počeli su 10. oktobra 2017. sa četiri leta sedmično.<ref name="qatarairways.com">{{Cite web |url=http://www.qatarairways.com/us/en/destinations.page |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160824125732/http://www.qatarairways.com/us/en/destinations.page |archive-date=24. 8. 2016 |url-status=dead }}</ref> U decembru 2016. godine aerodrom je poželio dobrodošlicu osamstohiljaditom putniku na letu za Beograd JU113 s avioprijevoznikom [[Air Serbia]].<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215174800/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|archive-date=15. 12. 2018|url-status=dead}}</ref> Trećeg maja 2017. aerodrom je najavio proširenje terminala. Vrijednost najavljenog projekta je bila 20 miliona KM i kraj realizacije je zakazan za 2018. Nova zgrada terminala imat će površinu od 9000 m<sup>2</sup> i sastojat će se od četiri nivoa i bit će spojena s postojećom. Nova zgrada terminala će imati kapacitet da primi 2 miliona putnika godišnje i bit će opremljena sa četiri avio-mosta.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/pogledajte-kako-ce-izgledati-novi-terminal-sarajevskog-aerodroma-vrijedan-38-miliona-km/170503033|title=Pogledajte kako će izgledati novi terminal sarajevskog aerodroma vrijedan 38 miliona KM (FOTO)|website=Klix.ba}}</ref> U 2017-toj godini Međunarodni aerodrom Sarajevo je ugostio šest novih avioprijevoznika i sedam novih destinacija: Atlas Global ([[Istanbul]]), [[Wizz Air]] ([[Budimpešta]]), [[Wataniya Airways]] ([[Kuvajt]]), [[Nesma Airlines]] ([[Rijad]]), TUI fly Belgium ([[Brisel]]), Flydubai ([[Podgorica]]), Qatar Airways ([[Doha]]).<ref name="sarajevo-airport.ba1">{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/timetable.php?lang=eng|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215174834/https://www.sarajevo-airport.ba/timetable.php?lang=eng|archive-date=15. 12. 2018|url-status=dead}}</ref> Godine 2017, 28. novembra, međunarodni aerodrom Sarajevo imao je svog 900.000-itog putnika te godine, što je bio rekordan broj dotad. Već naredne godine 5. decembra aerodrom je prvi put dočekao milionitog putnika u jednoj godini.<ref>{{cite news |title=Sarajevski aerodrom ispratio milionitog putnika u ovoj godini (FOTO) |url=https://www.klix.ba/biznis/sarajevski-aerodrom-ispratio-milionitog-putnika-u-ovoj-godini/181205030 |website=Klix.ba}}</ref> == Kompanije i destinacije == [[Datoteka:SJJ-CTW.jpg|thumb|Kontrolni toranj aerodroma]] Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], Sarajevski aerodrom postao je međunarodni aerodrom. Aviokompanije koje lete za Sarajevo jesu [[Austrian Airlines]], [[Lufthansa]], [[Air Serbia]], [[Croatia Airlines]], [[Turkish Airlines]] i ostali. == Stalni letovi == {| class="wikitable" |- ! Kompanija ! Odredišta |- | [[Air Arabia]] | {{ZD|UAE}} [[Sharjah]] (sezonski) |- | [[Air Serbia]] | {{ZD|SRB}} [[Beograd]] |- | [[AnadoluJet]] | {{ZD|TUR}} [[Istanbul]] – [[Međunarodni aerodrom "Sabiha Gökçen"|"Sabiha Gökçen"]]<br/>{{ZD|TUR}} [[Antalya]] (sezonski)<br/>{{ZD|TUR}} [[Bodrum]] (sezonski)<br> {{ZD|TUR}} [[Ankara]] 01.07.2026 |- | [[Austrian Airlines]] | {{ZD|AUT}} [[Beč]] |- | [[Croatia Airlines]] | {{ZD|HRV}} [[Zagreb]] |- | [[Eurowings]] |{{ZD|NJE}} [[Stuttgart]]<br/> {{ZD|NJE}} [[Köln]]<br/> {{ZD|NJE}} [[Hamburg]]<br/> {{ZD|NJE}} [[Düsseldorf]] (2026)<br/> {{ZD|NJE}} [[Berlin]] (2026) |- | [[FlyDubai]] | {{ZD|UAE}} [[Dubai]] |- | [[FlyNas]] | {{ZD|SAU}} [[Rijad]] (sezonski)<br/>{{ZD|SAU}} [[Džida]] (sezonski) |- | [[Gulf Air]] | {{ZD|BHR}} [[Manama]] |- | [[Jezzera Airways]] | {{ZD|KUV}} [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]] (sezonski) |- | [[Kuwait Airways]] | {{ZD|KUV}} [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]] (sezonski) |- | [[Lufthansa]] | {{ZD|NJE}} [[Frankfurt na Majni]] |- | [[Norwegian Air Shuttle]] | {{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]]<br/>{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]] (sezonski)<br/>{{ZD|NOR}} [[Oslo]] (sezonski)<br/>{{ZD|DAN}} [[Kopenhagen]] (sezonski) |- | [[Nouvelair]] | {{ZD|TUN}} [[Monastir (grad)|Monastir]] (sezonski) |- | [[Pegasus Airlines]] | {{ZD|TUR}} [[Istanbul]] – [[Međunarodni aerodrom "Sabiha Gökçen"|"Sabiha Gökçen"]] |- | [[Swiss International Air Lines]] | {{ZD|ŠVI}} [[Zürich]] (sezonski)<br/>{{ZD|ŠVI}} [[Ženeva]] (2026) |- | [[Turkish Airlines]] | {{ZD|TUR}} [[Istanbul]] |- | [[Wizzair]] | {{ZD|UK}} [[London]]<br/> {{ZD|ITA}} [[Rim]] |- | [[Ryanair]] |{{ZD|BEL}} [[Bruxelles]]<br/> {{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]]<br/>{{ZD|ITA}} [[Milano]]<br/>{{ZD|NJE}} [[Memmingen]]<br/>{{ZD|UK}} [[London]]<br/> {{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]]<br/> {{ZD|GRČ}} [[Solun]]<br/> {{ZD|ŠPA}} [[Girona]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Paris]]<br/> {{ZD|NJE}} [[Düsseldorf]]<br/> {{ZD|NJE}} [[Karlsruhe]]<br/> |- | [[Flydeal]] | {{ZD|SAU}} [[Rijad]]<br/>{{ZD|SAU}} [[Džida]] |- | [[Qatar Airways]] | {{ZD|KAT}} [[Doha]] |- | [[Nile air]] | {{ZD|EGI}} [[Hurghada]] (sezonski) |- | [[LOT]] | {{ZD|POLJ}} [[Varšava]] (sezonski) |- | [[Air Aegean]] | {{ZD|MAK}} [[Skoplje]]<br/>{{ZD|GRČ}} [[Atina]] (sezonski) |- | [[Sunnexpres]] | {{ZD|TUR}} [[Antalya]]<br/>{{ZD|TUR}} [[İzmir]] |- | [[Transavia]] | {{ZD|FRA}} [[Pariz]] |- | [[Iberia (aviokompanija)|Iberia]] | {{ZD|ŠPA}} [[Madrid]] (sezonski: 25. maj – 8. juni 2024) |} == Kargo-letovi == {| class="wikitable" |- ! Kompanija ! Odredišta |- | [[Icar air]] | Ancona |- | [[Solinair]] | Beograd, Ljubljana |- | [[Air Trade]] | Zagreb |} == Statistike == Ukupan mjesečni broj putnika iznosi:<ref name="statistika"/> {| class="wikitable" |- ! '''Godina / Mjesec''' ! Januar ! Februar ! Mart ! April ! Maj ! Juni ! Juli ! August ! Septembar ! Oktobar ! Novembar ! Decembar ! Ukupno godišnje ! Promjena % |- |2026. |121.762 |110.164 |136.258 |177.186 |202.074 |213.178 |284.301 | | | | | |'''1.244.923''' | +0,4% |- |2025. |116.283 |105.463 |112.056 |185.911 |197.260 |230.771 |292.574 |311.827 |221.966 |181.426 |137.953 |133.202 |{{Rast}}'''2.226.692''' | +22,2% |- |2024. |77.454 |75.112 |82.926 |133.822 |151.252 |202.515 |269.161 |259.017 |188.040 |148.402 |123.146 |111.033 |{{Rast}}'''1.821.762''' | +33,8% |- |2023. |61.068 |56.979 |76.193 |89.580 |115.976 |133.945 |196.195 |208.570 |144.013 |119.458 |83.139 |76.891 |{{rast}}'''1.362.007''' | {{smanjenje}}'''3,2%''' |- |2022. |56.521 |50.475 |70.292 |94.690 |132.590 |154.887 |210.954 |217.253 |143.824 |110.580 |68.243 |67.039 |{{rast}}'''1.377.349''' | +88,01% |- |2021. |13.229 |10.836 |18.115 |17.106 |31.925 |71.985 |136.017 |151.309 |99.950 |84.462 |61.989 |70.200 |{{rast}}'''767.133''' |<nowiki>+207,2%</nowiki> |- |2020. |58.397 |51.969 |28.249 |929 |367 |3.629 |13.345 | 22.014 | 21.011 | 21.416 | 14.949 |13.367 |{{Smanjenje}}'''249.642''' |<nowiki>-78,2%</nowiki> |- |2019. |53,485 |53,130 |67,893 |89,843 |74,178 |119,205 |180,929 |178,943 |105,370 |95,628 |67,358 |57.718 |{{rast}}'''1,143,680''' |<nowiki>+9,27%</nowiki> |- |2018. |54.147 |48.986 |65.991 |86.995 |81.026 |92.997 |159.380 |159,506 |98,227 |83,660 |62,253 |53,417 |{{rast}}'''1,046,635''' | + 9,2% |- |2017. |43.377 |41.122 |57.381 |79.796 |84.137 |78.170 |140.025 |144.166 |100.923 |80.769 |57.887 |50.218 |{{rast}}'''957.969'''<ref name="statistika" /> | + 34,94% |- |2016. |41,208 |42,567 |53,438 |68,085 |85,738 |66,429 |109,141 |118,350 |91,123 |71,360 |47,352 |44,183 |{{rast}}'''838,968''' | + 8,5% |- |2015. |43,700 |39,908 |50,273 |63,064 |80,143 |74,855 |89,319 |101,307 |79,120 |71,255 |51,793 |28,167 |{{rast}}'''772,904''' |<nowiki>+ 8,8%</nowiki> |- |2014. | 36.114 | 35.435 | 45.789 | 56.611 | 71.513 | 74.976 | 74.948 | 88.591 | 71.168 | 64.844 | 46.833 | 43.079 |{{rast}}'''709.901''' | + 7,36% |- |2013. | 33.437 | 30.399 | 44.631 | 56.918 | 65.495 | 72.949 | 69.699 | 79.796 | 66.721 | 64.387 | 44.446 | 36.760 |{{rast}}'''665.638''' | + 14,75% |- |2012. | 33.247 | 26.278 | 36.765 | 49.709 | 55.107 | 62.491 | 69.346 | 60.787 | 60.323 | 52.115 | 38.612 | 35.278 |{{smanjenje}}'''580.058''' | – 3,32% |- |2011. | 30.484 | 34.148 | 40.803 | 49.489 | 56.812 | 62.994 | 81.042 | 59.042 | 59.074 | 52.957 | 39.785 | 33.348 |{{rast}}'''599,978''' | + 6,5% |- |2010. | 31.746 | 28.850 | 37.657 | 39.907 | 51.398 | 59.636 | 72.615 | 60.475 | 54.753 | 51.137 | 40.912 | 34.180 |{{rast}}'''563.266''' | + 6,2% |- | 2009. | 28.117 | 27.266 | 33.909 | 41.390 | 45.921 | 57.588 | 67.930 | 60.746 | 48.802 | 46.773 | 39.494 | 35.979 |{{rast}}'''533.915<ref name="statistika arhiva">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika, arhiva|url=https://www.sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=1231256|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> ''' | + 4,7% |- | 2008. | 23.909 | 27.121 | 34.896 | 38.052 | 46.974 | 55.391 | 62.524 | 61.560 | 42.752 | 46.094 | 34.089 | 32.913 |{{rast}}'''506.398''' | + 0,2% |- | 2007. | 32.235 | 28.028 | 35.168 | 42.297 | 43.633 | 53.281 | 59.436 | 57.381 | 45.113 | 43.980 | 31.952 | 32.735 |{{rast}}'''505.269''' | + 8,4% |- | 2006. | 26.743 | 24.292 | 30.484 | 37.380 | 44.290 | 49.987 | 56.504 | 54.811 | 45.394 | 38.690 | 28.166 | 29.287 | '''466.186''' | - |- |} == Također pogledajte == * [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] * [[Međunarodni aerodrom Mostar]] * [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]] * [[B&H Airlines]] * [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sarajevo International Airport}} * [http://www.sarajevo-airport.ba Službena web stranica] {{bs simbol}} {{en simbol}} {{Aerodromi u Bosni i Hercegovini}} {{Sarajevo}} * [https://parkingsarajevo.ba/blog-aerodrom-sarajevo-zanimljivosti-neke-od-prica-i-4-anegdote-32 Aerodrom Sarajevo – zanimljivosti i anegdote] (blog tekst sa pričama i manje poznatim detaljima) [[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Građevine u Sarajevu]] [[Kategorija:Aerodromi osnovani 1930.]] [[Kategorija:Saobraćaj u Sarajevu]] [[Kategorija:Građevine na Ilidži]] sp7z8vcaoh88m8qztefnppqot1l8g8q Republika Bosna i Hercegovina 0 24758 3917230 3900957 2026-08-09T09:35:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917230 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Bosna i Hercegovina|Federacija Bosne i Hercegovine}} {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Republika Bosna i Hercegovina | izvorno_ime = Република Босна и Херцеговина | genitiv = Republike Bosne i Hercegovine | razdoblje = 1992–1995 {{Small|''([[de jure]])''}}<br>1992–1997 {{Small|''([[de facto]])''}}{{Efn|Republika Bosna i Hercegovina nastavila je svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]] potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 14. decembra 1995.<ref name="ustavnisud">{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=29. 2. 2024|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 2. 2024}}</ref> Međutim, njene institucije, kao što su [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]], [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlada]] i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]], nastavile su postojati u tehničkom mandatu, sve do konstituisanja prvih saziva [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]] i [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]].|naziv=razdoblje}} | država_prije1 = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija | država_prije_zastava1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg | država_prije2 = Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina | država_prije_zastava2 = Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg | država_poslije1 = Bosna i Hercegovina | država_poslije_zastava1 = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg | zastava = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | grb = Coat of Arms of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | himna = [[Jedna si jedina]]<br>{{Center|[[Datoteka:'Jedna si Jedina' - Former national anthem of Bosnia and Herzegovina (1992–1999).ogg]]}} {{center| }} | karta = The ARBiH at its greatest extent.png | opis_karte = {{colorbox|#76DA85}} Teritorija koju je nekada potpuno kontrolisala [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]<br/>{{colorbox|#F2F280}} Teritorija međunarodno priznata kao dio Republike BiH, ali pod kontrolom drugih političkih entiteta tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] [[Ijekavski govor|ijekavskog izgovora]]<ref name="ustavbih1993">Član 4. [[:s:Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993.)]]: {{citat|"U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora. Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna."}}</ref><ref name="Geršković">Geršković, Leon; Đokić, Aleksandar; Ivanović, Branislav; Marković, Mileta; Misajlovski, Vasko; Šinkovec, Borut; Petković, Svetomir; Milinić, Obrad; Stanojević, Novak; Kršul, Ivan. ''Ustavi i ustavni zakoni : tekstovi Ustava i ustavnih zakona : osnovne karakteristike novog ustavnog sistema'' (Informatorovi priručnici), knj. 1. i 2., Informator, Zagreb, 1974., [http://books.google.com/books?id=4wgNAQAAIAAJ&q=ijekavskog str. 70.,] {{COBISS.BH|3400193}}</ref><ref name="ustav">{{cite web|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|access-date=20. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|location=Sarajevo|format=PDF|date=14. 3. 1993|quote=U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.|url-status=live}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustavbih1993" /><ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 43,47% [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|Modalitet [[Bošnjaci]] zamijenio je modalitet [[Muslimani (narod)|Muslimani]] tek nakon [[Prvi bošnjački sabor|Prvog bošnjačkog sabora]] održanom 27. i 28. septembra 1993, a u [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu Republike BiH]] tek 4. aprila 1994.|naziv=modalitet}}<br />31,21% [[Srbi]]<br />17,38% [[Hrvati]]<br />5,54% [[Jugoslaveni]]<br />2,38% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 1991">{{RP 1991}}</ref> | religija = {{unbulleted list |42,77% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]] |{{Tree list}} * 42,97% [[Kršćanstvo]] ** 29,40% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]] ** 13,57% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Rimokatoličanstvo]] {{Tree list/end}} |14,26% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 1991"/>}} | demonim = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}} | državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]] | vrsta_vlasti = [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući Predsjedništva]] | godina_prve_vlasti = 1992-1996 | vladar_prva_vlast = [[Alija Izetbegović]] | vrsta_vlasti2 = [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|Predsjednik skupštine]] | godina_druge_vlasti = 1993-1997 | vladar_druga_vlast = [[Miro Lazović]] | vrsta_vlasti3 = [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjednik vlade]] | godina_treće_vlasti = 1992 | vladar_treća_vlast = [[Jure Pelivan]] | godina_četvrti_vlasti = 1992-1993 | vladar_četvrti_vlast = [[Mile Akmadžić]] | godina_peti_vlasti = 1993-1996 | vladar_peti_vlast = [[Haris Silajdžić]] | godina_šesti_vlasti = 1996-1997 | vladar_šesti_vlast = [[Hasan Muratović]] | zakonodavstvo = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = [[Gornji dom]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = [[Donji dom]] | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]] | događaj1 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi slobodni izbori]] | događaj_datum1 = 18. novembar 1990. | događaj2 = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]] | događaj_datum2 = 1. mart 1992. | događaj3 = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Deklaracija nezavisnosti]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum3 = 3. mart 1992. | događaj4 = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | događaj_datum4 = 1. april 1992. | događaj5 = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u Republiku BiH | događaj_datum5 = 8. april 1992. | događaj6 = Pristupanje BiH [[Ujedinjene nacije|UN]]-u | događaj_datum6 = 22. maj 1992. | događaj7 = [[Vašingtonski sporazum]] | događaj_datum7 = 18. mart 1994. | događaj8 = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]]) | događaj_datum8 = 14. decembar 1995. | osnivanje = 3. mart 1992. | ukidanje = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}} | površina = 51.129 | procenat_vode = 1.4% | stanovnika = 4.377.033 | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991]] | gustoća = 85,61 | valuta = [[Bosanskohercegovački dinar|BH dinar]]<br />[[Njemačka marka]] | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]] | internetski_nastavak = | danas_dio = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | komentar = }} {{Historija BiH}} '''Republika Bosna i Hercegovina''' bio je službeni naziv [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od proglašenja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti]] 1992. do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 1995. Proglašena je [[Raspad Jugoslavije|raspadom SFRJ]], kao nasljednica njene federalne republike [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|title=Ustav Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515073144/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=14. 7. 2014}}</ref> Prefiks "Socijalistička" uklonjen je iz naziva 8. aprila 1992. na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], gdje je donesena službena odluka o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime - Republika Bosna i Hercegovina.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Nosila je taj naziv do potpisivanja Aneksa IV. Dejtonskog sporazuma 14. decembra 1995, koji je sadržavao današnji [[Ustav Bosne i Hercegovine]]. == Historija == {{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}} === Početak raspada Jugoslavije === {{Glavni|Raspad Jugoslavije}} U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već u proljeće 1990. počele su nastajati prve političke stranke na nacionalnoj osnovi: 26. maja 1990. [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Uvođenje višestranačkog političkog sistema u SR Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}</ref> === Prvi višestranački izbori === {{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}} Prvi višestranački [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|opći]] i [[Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|lokalni]] izbori, održani 18. novembra 1990, raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SRBiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]], [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], skupštine 109 općina i Skupštine [[Sarajevo|grada Sarajeva]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.<ref name=":02" /> Za izbor članova Predsjedništva SRBiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi glasačkog lista) na kojima su bili kandidati: [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|naziv=modalitet}}, [[Srbi]], [[Hrvati]] i [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]], koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima i narodnostima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% delegatskih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% delegatskih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SRBiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].<ref name=":02" /> Na osnovu izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.<ref name=":02" /> === Predratni period === [[Datoteka:Glasački listić - Referendum o nezavisnosti BiH.png|mini|252x252px|Izgled glasačkog listića za referendum o nezavisnosti.]]{{Glavni|Badinterova komisija|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine}} Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Republike Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Republici Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|prva ratna dešavanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name=":02" /> U političkom životu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] pojavila se ideja o ponovnom uspostavljanju nezavisnosti. Nastojanja u tom pravcu samo su se pojačala nakon što su tri jugoslavenske republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]]) učinile konkretne korake, te se nametnulo jednostavno pitanje, da li će Republika iskoristiti svoje pravo na samoopredjeljenje (prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ iz 1974]]) ili će ostati u tzv. ''krnjoj Jugoslaviji'', što je po mnogima bilo samo drugo ime za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Nakon što su Slovenija i Hrvatska 25. juna proglasile nezavisnost,<ref name="raspadSFRJ">{{cite web|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|title=Priznanje država:Raspad Jugoslavije i SSSR-a|website=web.archive.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21. 4. 2012|url-status=bot: unknown|access-date=22. 5. 2018}}</ref> a potom i prekinule sve državne veze sa ostatkom SFRJ, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] 15. oktobra 1991. usvaja [[Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite book|last1=Lukić|first1=Reneo|url=https://books.google.ba/books?id=WPhhLfp8huIC&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Evropa od Balkana do Urala:Dezintegracija Jugoslavije i SSSR-a|date=1996|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-829200-5|location=Oxford|page=204.}}</ref> Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor o budućnosti Jugoslavije. [[Raspad Jugoslavije]] pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], blizu [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Historija|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je prerasla [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]] 28. augusta 1993.<ref name=":02" /> Krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag]]u, [[Badinterova komisija|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je [[Deklaracija o Jugoslaviji|Deklaraciju o Jugoslaviji]] 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status.<ref name="raspadSFRJ" /> [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine]] je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom.{{sfn|Walling|2013|p=93}}{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=96}} U skladu s tim, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu.<ref name=":02" /> [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za". Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.<ref name=":02" /> === Međunarodno priznanje nezavisnosti === {{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine}} Zemlje članice [[Evropska unija|Evropske zajednice]] (EZ) su 6. aprila 1992, a dan kasnije i [[Sjedinjene Američke Države]] (SAD) priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. postala članica Organizacije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (UN). U isto vrijeme oružani sukobi u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine prerasli su u pravi rat, koji je prouzrokovao ljudske žrtve i materijalna razaranja.<ref name=":02" /><ref name="Malcolm">Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. {{ISBN|0-8147-5520-8}}.</ref> ==== Prijem u Ujedinjene nacije ==== {{Glavni|Rezolucija 755 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija}} Nakon održanog referenduma i proglašenja nezavisnosti, Bosna i Hercegovina je [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] dostavila aplikaciju za prijem u punopravno članstvo.<ref name="rezolucija">{{cite web|title=Vijeće sigurnosti UN-a:Rezolucije|url=http://unscr.com/en/resolutions/755|website=unscr.com|access-date=22. 5. 2018}}</ref> Na osnovu tog zahtjeva, [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]] ove organizacije je 20. maja 1992. na 3078. sjednici prihvatilo zahtjev,<ref name="rezolucija" /> a na sljedećoj sjednici održanoj istog dana usvojilo rezoluciju broj 755<ref name="rezolucija" /><ref>{{cite web|title=Aplikacija Bosne i Hercegovine za članstvo u UN-u|url=http://www.ohr.int/other-doc/un-res-bih/pdf/s92r755e.pdf|website=ohr.int|access-date=22. 5. 2018}}</ref> u kojoj se predlaže [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini UN]] da u svoje punopravno članstvo primi Republiku Bosnu i Hercegovinu. Postupajući prema toj preporuci, Generalna skupština je na zasjedanju održanom 22. maja 1992. potvrdila preporuku Vijeća sigurnosti, a Republika Bosna i Hercegovina je postala punopravna članica ove [[međunarodne organizacije|međunarodne]] organizacije. Generalnoj skupštini UN-a se obratio tadašnji ministar vanjskih poslova [[Haris Silajdžić]], a prijemu je prisustvovao i Predsjednik predsjedništva [[Alija Izetbegović]]. Prijemom u UN, Republika Bosna i Hercegovina je kao sukcesor nekadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], automatski postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ona ratificirala. === Ratni i poslijeratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Vašingtonski sporazum|Dejtonski sporazum}} [[Datoteka:Bosnian_war_header.no.png|mini|Slijeva nadesno, u smjeru kazaljke na satu: 1. [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog Vijeća]] gori u plamenu nakon što je pogođena sa srpskih položaja oko [[Sarajevo|Sarajeva]]; 2. Maj 1992; [[Ratko Mladić]] s [[Vojska Republike Srpske|vojnicima VRS-a]]; 3. [[Norveška|Norveški]] [[Ujedinjene nacije|UN]] vojnik u Sarajevu.]] Veliki broj srpskih ofanziva je počeo u martu 1992. u [[Podrinje|istočnoj]] i [[Posavina|sjevernoj Bosni]]. Prateći napeti period eskalirajućih tenzija i mjestimične vojne incidente, otvoreno ratovanje u Sarajevu je počelo 6. aprila.<ref name="Malcolm" /> [[Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine]] je značilo da se [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) mora povući sa teritorije države, iako su se njeni srpski članovi pridružili [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Naoružana i opremljena iz zaliha JNA, te podržana od paravojnih organizacija iz BiH i Srbije, [[Vojska Republike Srpske]] je 1992. uspjela zauzeti većinu teritorije naseljenom [[Srbi]]ma.<ref name="Malcolm" /> Godine 1993, kada je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] započeo između vlade u Sarajevu i samoproglašene [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], oko 70% teritorije države je bilo pod kontrolom Vojske Republike Srpske.<ref name="Riedlmayer">Riedlmayer, Andras (1993). [http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm A Brief History of Bosnia-Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618040332/http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm |date=18. 6. 2006 }}. The Bosnian Manuscript Ingathering Project.</ref> [[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|mini|Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju [[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.]] Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] od 1992. do 1995. održano je više međunarodnih konferencija i diplomatskih pokušaja zaustavljanja rata. Međutim, prvi relevantan međunarodni sporazum je ''Prvi okvirni sporazum o Federaciji Bosne i Hercegovine'' potpisan 18. marta 1994, u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] pod pokroviteljstvom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], poznat kao [[Vašingtonski sporazum]]. Ovim sporazumom prestaje [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], koji se odvijao za vrijeme rata u BiH, često nazvan ''"Rat u ratu"''. Predviđeno je da teritorija koju su kontrolirali [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike Bosne i Hercego­vine]] (ARBiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO) ima federalno uređenje sa deset kantona, koji su kasnije formirali svoje skupštine i donijeli svoje ustave. Na osnovu ovog sporazuma, donesen je [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]], na sjednici [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]], održanoj 30. marta 1994. Ovaj ustav sadrži i odredbu prema kojoj će odluke o ustavnom statusu teritorije s većinskim [[Srbi|srpskim]] stanovništvom biti donesene u toku pregovora o miru na [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji]]. Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine prethodilo je donošenje Ustavnog zakona o dopunama [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustava Republike Bosne i Hercegovine]], kojim je osiguran ustavni osnov da se izvrši unutrašnje preoblikovanje dijela Republike Bosne i Hercegovine.<ref name=":02" /> Međutim, tek okončanjem mirovnih pregovora u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] ([[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) 21. novembra 1995. i potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Mirovnog sporazuma]] u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. zaustavljen je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Potpisali su ga predsjednici triju država [[Alija Izetbegović]] (Republika Bosna i Hercegovina), [[Slobodan Milošević]] ([[Savezna Republika Jugoslavija]], koju su tada činile samo [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]]) i [[Franjo Tuđman]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Sporazum je potvrdio Republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu, koja nastavlja svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]],<ref name="ustavnisud"/> u postojećim međunarodno priznatim granicama, s modificiranom unutrašnjom strukturom koju čine dvije federalne jedinice (entiteti): [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], te kasnije i treća federalna jedinica - [[Brčko distrikt]].<ref name=":04">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}</ref> Četiri godine ratovanja i krvoprolića su uzrokovale između 95 i 100 hiljada poginulih, te više od 2 miliona raseljenih osoba.<ref name="DPA">November. 21, 2005. Bosnian war "claimed 100,000 lives". Deutsche Presse-Agentur.</ref> == Geografija == {{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}} === Položaj === Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]], između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&nbsp;km<sup>2</sup>.<ref name="Stat">{{Cite web|url=http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|title=Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|archive-date=7. 3. 2010|url-status=dead|access-date=7. 3. 2010}}</ref> Dužina granice sa susjednim republika iznosi 1.538&nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&nbsp;km, riječna 751&nbsp;km, a morska 13&nbsp;km. Grači s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932 km]]), [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavijom]] na istoku i jugoistoku (605&nbsp;km; [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357 km]], [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248 km]]).<ref name="Stat" /> Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak km.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html#|title=Field Listing – Coastline|work=The World Factbook|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|archive-date=15. 3. 2018|url-status=dead|access-date=22. 8. 2006}}</ref> Granice su uglavnom prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu. Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[Granica|granici]] sa SR Jugoslavijom. Najduža rijeka koja protječe jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&nbsp;km<sup>2</sup>. === Geografske cjeline === {{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}}Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg [[Bosna (regija)|bosanskog]] dijela na sjeveru (otprilike 40.000&nbsp;km<sup>2</sup>) i manjeg [[Hercegovina|hercegovačkog]] na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[Tlo|tla]]. Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje [[Posavina|Posavine]], odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[Kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga). Plodna zemlja čini 13,6% površine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[Prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[Drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[Voda|vodene mase]]. Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[Ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[Industrija|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]]. Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja su u [[Srednja Bosna|srednjem]], [[Podrinje|istočnom]] i [[Bosanska krajina|zapadnom]] dijelu Bosne. [[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[Nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[Kiša|kišovite]]. === Rijeke i jezera === {{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je [[Sava]], koja formira znatan dio granice s [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]], jer formira veći dio granice sa [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavijom]] ([[Republika Srbija (1992–2006)|Srbijom]]). Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka [[Neretva]], koja je i jedina rijeka koja se ulijeva u [[Jadransko more]]. S površinom 55,8&nbsp;km<sup>2</sup> najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina [[Livno]] i [[Tomislavgrad]]a, na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m<sup>3</sup> i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Veliko Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini .[[Datoteka:Bosnia_and_Herzegovina_division_1995.png|mini|Podjela SR BiH na općine, stanje prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].|214x214px]] == Administrativna podjela == [[Datoteka:Bih dayton sh.png|alt=|mini|170x170px|Podjela BiH nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]].]]Republika Bosna i Hercegovina, prije [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], administrativno se dijelila na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|gradove]]. Broj općina je iznosio 109, a zadnji put je povećan uoči [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984.]] u [[Sarajevo|Gradu Sarajevu]] kada su se formirale općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] i [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]].<ref name="Pejanović">{{cite journal|last1=Mirko|first1=Pejanović|date=2014|title=Društveno-istorijski razvoj lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini U XX stoljeću|url=https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/view/353|journal=Pregled|publisher=|volume=|issue=3|pages=27-70|doi=|s2cid=}}</ref> Općine Republike BiH bile su: * [[Sarajevo|Grad Sarajevo]] (10 općina): [[Vogošća]], [[Ilijaš]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Pale]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Trnovo]], [[Hadžići]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]. * Ostale općine: [[Banovići]], [[Banja Luka]], [[Bijeljina]], [[Bileća]], [[Bihać]], [[Gradiška|Bosanska Gradiška]], [[Kozarska Dubica|Bosanska Dubica]], [[Bosanska Krupa]], [[Brod (općina)|Bosanski Brod]], [[Novi Grad|Bosanski Novi]], [[Bosanski Petrovac]], [[Šamac|Bosanski Šamac]], [[Bosansko Grahovo]], [[Bratunac]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Brčko]], [[Bugojno]], [[Busovača]], [[Cazin]], [[Čajniče]], [[Čapljina]], [[Čelinac]], [[Čitluk]], [[Derventa]], [[Doboj]], [[Donji Vakuf]], [[Drvar]], [[Fojnica]], [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Gacko]], [[Glamoč]], [[Goražde]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Gradačac]], [[Gračanica]], [[Grude]], [[Han-Pijesak]], [[Jablanica]], [[Jajce]], [[Kakanj]], [[Kalesija]], [[Kalinovik]], [[Kiseljak]], [[Kladanj]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Konjic]], [[Kotor-Varoš]], [[Kreševo]], [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]], [[Laktaši]], [[Livno]], [[Lopare]], [[Lukavac]], [[Ljubinje]], [[Ljubuški]], [[Maglaj]], [[Modriča]], [[Mostar]], [[Mrkonjić Grad]], [[Nevesinje]], [[Neum]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Orašje]], [[Odžak]], [[Posušje]], [[Prijedor]], [[Prnjavor]], [[Prozor-Rama|Prozor]], [[Novi Travnik|Pucarevo]], [[Rogatica]], [[Rudo]], [[Sanski Most]], [[Kneževo|Skender Vakuf]], [[Sokolac]], [[Srbac]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Stolac]], [[Šekovići]], [[Šipovo]], [[Široki Brijeg]], [[Teslić]], [[Tešanj]], [[Tomislavgrad]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Tuzla]], [[Ugljevik]], [[Vareš]], [[Velika Kladuša]], [[Visoko]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Višegrad]], [[Vlasenica]], [[Zavidovići]], [[Zenica]], [[Zvornik]], [[Žepče]] i [[Živinice]]. Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], administrativna podjela se dosta izmijenila. Prvi nivo podjele postali su [[Administrativna jedinica|entiteti]] ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]] (od 2000), drugi nivo podjele je podjela Federacije BiH na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih ima 10 i svi imaju uspostavljenu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku]] vlast, a tek na trećem je podjela na općine i gradove. Broj gradova se povećao na 34, dok broj općina na 142 (od čega je 79 općina u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], a 64 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]), od kojih u [[Sarajevo]] ulaze četiri, a u [[Istočno Sarajevo]] šest. == Politika == [[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|mini|[[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] === Skupština === {{Glavni|Skupština Republike Bosne i Hercegovine}}[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine]] bila je najviše zakonodavno tijelo ustanovljeno [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom Republike BiH]]. Sastojala se od dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi.<ref name="ustav" /> Skupština je u ratnom periodu, do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], održala 19 sjednica. U radu Skupštine učestvovalo je osam parlamentarnih stranaka i dva nezavisna poslanika. [[Predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] u tom periodu bio je [[Miro Lazović]]. Posljednja sjednica Skupštine održana je 27. augusta 1996, prije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih izbora]] za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]].<ref name=":02" /> Na područjima koja su se za vrijeme rata nalazila pod kontrolom [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]], zakonodavnu vlast vršila je [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Također, nakon što je proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], 28. augusta 1993, njeno Predsjedništvo zajedno s poslanicima [[Hrvati|hrvatskog naroda]] u [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeću općina Skupštine Republike BiH]] donijelo je odluku o formiranju [[Predstavnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Predstavničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. Ovo predstavničko tijelo prestalo je postojati nakon formiranja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i konstituiranja [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]]. Narodna skupština Republike Srpske je, pak, nastavila postojati i nakon završetka rata kao entitetsko predstavničko i zakonodavno tijelo. ==== Spisak predsjednika skupštine ==== {{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:Momcilo_Krajisnik_crop.jpeg|107x107piksel]] |[[Momčilo Krajišnik]] {{small|(1945–2020)}} |8. april 1992.{{Efn|Skupština Republike BiH je 8. aprila 1992. naslijedila [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]], kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - Republika Bosna i Hercegovina.<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 1}} |14. septembar 1992.{{Efn|[[Momčilo Krajišnik]] je službeno bio [[Predsjednik Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] sve do njegovog razriješenja sa dužnosti od strane [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] 14. septembra 1992.<ref name=":1"/> Međutim, on se povukao dosta ranije, za vrijeme formiranja [[Narodna skupština Republike Srpske#Historija|paralelnih institucija]] od strane [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] 1991.|naziv=Napomena 2}} | rowspan="4" |[[Prvi saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mariofil Ljubić]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|[[Mariofil Ljubić]] je službeno bio Potpredsjednik Skupštine, te je postao vršilac dužnosti Predsjednika Skupštine od dana razriješenja [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]]. Međutim, zbog čestog neprisustva, sjednice je vodio [[Abdulah Konjicija]], Predsjednik [[Vijeće građana|Vijeća građana]].<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" |14. septembar 1992.{{Efn|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" |januar 1993. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Abdulah Konjicija]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|naziv=Napomena 3}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Miro_Lazović.jpg|120x120piksel]] |[[Miro Lazović]] {{small|(1954–)}} |januar 1993. |3. januar 1997. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |} === Predsjedništvo === [[Datoteka:Presidency of BiH in Sarajevo 2023.01.29 1.jpg|mini|[[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] {{Glavni|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine}} [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] predstavljalo je najviši izvršni organ države. Činilo ga je 7 članova: 2 [[Muslimani (narod)|Muslimana]], 2 [[Hrvati|Hrvata]], 2 [[Srbi]]na i 1 [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Ostali]]. Birali su ih punoljetni građani Republike Bosne i Hercegovine, direktnim, tajnim glasanjem i to na mandat u trajanju od 4 godine, koji je bio obnovljiv samo jednom uzastopno.<ref name="ustav"/> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Predsjedništvo je za svoj rad odgovaralo građanima i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]]. Neki od ustavnih zadataka Predsjedništva su:<ref name="ustav"/> * predstavlja Republiku u svijetu, * razmatra pitanja iz oblasti odbrane, državne sigurnosti, društvene samozaštite i međunarodne saradnje, * utvrđuje plan odbrane Republike, * postavlja i opoziva ukazom ambasadore i šefove misija Republike i slično. U početku ratnog perioda dok se Skupština nije mogla redovno sastajati, Predsjedništvo je, u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, imalo i zakonodavnu funkciju donoseći uredbe sa zakonskom snagom, koje je Skupština naknadno odobravala.<ref name=":02" /> Nakon [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|prvih višestranačkih izbora]], [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika Predsjedništva|Predsjednik predsjedništva]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] i kasnije Republike Bosne i Hercegovine bio je [[Alija Izetbegović]]. ==== Spisak članova Predsjedništva ==== {{Glavni|Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Saziv Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]] !# !Portret !Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Stranka !Napomena |- ! colspan="7" |[[Muslimani (narod)|Muslimani]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. | |[[Fikret Abdić]] | rowspan="2" |8. april 1992. |20. oktobar 1993. | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |smijenjen zbog [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|protivustavnih aktivnosti]] |- |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Alija Izetbegović]] |13. oktobar 1996. |Predsjednik Predsjedništva |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nijaz_Duraković.jpg|115x115piksel|bez okvira]] |[[Nijaz Duraković]] |20. oktobar 1993. |13. oktobar 1996. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Fikreta Abdića |- ! colspan="7" |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Stjepan Kljuić]] | rowspan="2" |8. april 1992. |9. novembar 1992. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |Napustio Predsjedništvo 1992. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Franjo Boras]] | rowspan="2" |20. oktobar 1993. | rowspan="3" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |Napustio Predsjedništvo 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Miro Lasić]] |9. novembar 1992. |Zamijenio Stjepana Kljuića Smijenjen 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |(1.) | rowspan="2" |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] | rowspan="2" |[[Stjepan Kljuić]] | rowspan="3" |20. oktobar 1993. | rowspan="3" |13. oktobar 1996. | rowspan="2" |Vratio se u Predsjedništvo 1993. Napustio HDZ BiH 1994. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|RS|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Ivo_Komsic_Sarajevo_1353_(cropped).jpg|113x113piksel|bez okvira]] |[[Ivo Komšić]] |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |Zamijenio Franju Borasa |- ! colspan="7" |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Biljana_Plavsic.JPG|104x104piksel|bez okvira]] |[[Biljana Plavšić]] | rowspan="2" |8. april 1992. | rowspan="2" |9. april 1992. | rowspan="2" |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | rowspan="2" |Napustio Predsjedništvo 1992. |- |[[Datoteka:Nikola_Koljević_(Никола_Кољевић)_(cropped).jpg|106x106piksel|bez okvira]] |[[Nikola Koljević]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SRSBiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nenad_Kecmanovic-mc.rs.jpg|103x103piksel|bez okvira]] |[[Nenad Kecmanović]] | rowspan="2" |17. juni 1992. |mart 1993. |[[Savez reformskih snaga Bosne i Hercegovine|SRSBiH]] |Zamijenio Biljanu Plavšić. Smijenjen 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mirko Pejanović]] | rowspan="2" |13. oktobar 1996. | rowspan="2" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Nikolu Koljevića |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Tatjana Ljujić-Mijatović]] |mart 1993. |Zamijenila Nenada Kecmanovića |- ! colspan="7" |[["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ejup Ganić]] |8. april 1992. |13. oktobar 1996. |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |[[Jugoslaveni|Jugoslaven]] |} === Vlada === {{Glavni|Vlada Republike Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:Sarajevo Tram-261 Line-3 2013-10-14.jpg|mini|[[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog vijeća]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]][[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] bila je drugi organ [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] Republike BiH u periodu od 1992. do 1997. Naslijedila je [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Vladu]] [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] 15. juni 1992, kada je konstituisan [[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|prvi saziv Vlade RBiH]].<ref name=":12">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Vlada Republike je za svoj rad odgovarala [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]].<ref name="ustav2">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=orbus.be|publisher=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018}}</ref> Nadležnosti Vlade bili su da:<ref name="ustav3">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=orbus.be|publisher=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018}}</ref> * prati stanje i ostvarivanje politike Skupštine Republike i predlaže Skupštini utvrđivanje politike; * predlaže zakone, druge propise i opšte akte i ima pravo da daje mišljenje o predlozima zakona, drugih propisa i opštih akata koje Skupštini podnose drugi ovlašćeni predlagači; * utvrđuje prijedlog razvojne i ekonomske politike Repub­like, prostornog plana Republike, republičkog budžeta, republičkog završnog računa i propisa u oblasti monetarnog, deviznog i kreditnog sistema i kreditne politike; * donosi mjere za ostvarivanje utvrđene razvojne i ekonomske politike Republike; * se stara o sprovođenju politike i izvršavanju zakona, drugih propisa i opštih akata, akata razvojne i ekonomske poli­tike i republičkog budžeta; * donosi uredbe, odluke i druge propise za izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Republika; * se stara o izvršavanju politike odbrane i o sprovođenju priprema za odbranu u Republici; * usklađuje i usmjerava rad republičkih organa uprave i daje im smjernice za rad radi obezbjeđenja izvršavanja zakona, drugih propisa i opštih akata, vrši nadzor nad radom tih organa; * utvrđuje opšta načela unutrašnje organizacije republičkih organa uprave; osniva stručne i druge službe za svoje potrebe i zajedničke službe za potrebe republičkih organa; postavlja i razrješava funkcionere za koje je to određeno zakonom; * ratifikuje međunarodne ugovore čije ratifikovanje ne spada u nadležnost Skupštine Republike; * otvara diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike u inostranstvu i imenuje i opoziva diplomatske, kon­zularne i druge predstavnike Republike koje ne imenuje Predsjedništvo Republike, u skladu sa zakonom; * vrši i druge poslove utvrđene Ustavom i zakonom. ==== Spisak predsjednika vlada ==== {{Glavni|Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Jure_Pelivan.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Jure Pelivan]] {{small|(1928–2014)}} |15. juni 1992. |9. novembar 1992. | rowspan="2" |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|I saziv]] | rowspan="2" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Mile_Akmadžić.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Mile Akmadžić]] {{small|(1928–2014)}} |9. novembar 1992. |august 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:Haris_Silajdžić_1995.jpg|109x109piksel|bez okvira]] |[[Haris Silajdžić]] {{small|(r. 1945)}} |29. oktobar 1993. |30. januar 1996. |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|II saziv]] [[Saziv Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|III saziv]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:HasanMuratovic.jpg|116x116piksel|bez okvira]] |[[Hasan Muratović]] {{small|(1940–2020)}} |30. januar 1996. |3. januar 1997. |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Hasan Muratović)|IV saziv]] |} === Ustav === {{Glavni|Ustav Republike Bosne i Hercegovine}} [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]] je predstavljao najviši državno-pravni akt Republike. Predsjedništvo RBiH je 24. februara 1993. usvojilo tekst Ustava, a objavom u [[Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|Službenom listu]] isti je postao pravosnažan 14. marta iste godine.<ref name="ustavRBiH">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=28. 2. 2019}}</ref> Dok je bio na snazi, Ustav je mijenjan amandmanski, a zamijenjen je [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] koji je u stvari Aneks IV. [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]]. Usvajanjem Ustava prestao je važiti dotadašnji [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] od 25. februara 1974. godine. Ustav se, iako je predviđeno da se koristi na cijelom području države, zbog ratne situacije koristio samo na teritoriji koja ja bila pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i području lojalnom [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vladi Republike Bosne i Hercegovine]]. Ustav se sastojao od 5 dijelova koji su definisali neke od osnovnih oblasti u funkcionisanju države, kao što su odrednice Republike, njeno društveno uređenje i organizaciju kao i nosioce vlasti na državnom nivou. == Simboli == {{Glavni|Simboli Republike Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] korištena od 1992. do 1998.]] === Zastava i grb === {{Glavni|Zastava Republike Bosne i Hercegovine|Grb Republike Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|146x146piksel|[[Grb Republike Bosne i Hercegovine]] korišten od 1992. do 1998.]] Prvi simboli nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, usvojeni 4. maja 1992, a potvrđeni [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom]] (čl. 8) 14. marta 1993,<ref name="ustav" /><ref>8. aprila 1992. SR BiH preimenovana Uredbom Predsjedništva u RBiH. Uredba o zastavi je objavljena u ─ Službeni list RBiH, br. 4., 20. maj 1992.</ref> bili su zastava i grb. Zastava je bila bijele boje sa grbom u sredini. Bila je [[Pravougaonik|pravogaonog]] oblika, sa omjerom dužine i visine u odnosu 2:1.<ref name="ustav" /> Grb je bio štitastog oblika plave boje podijeljen na dva polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatno-žute boje u svakom polju. Grb je bio istovjetan grbu bosanske dinastije [[Kotromanići|Kotromanić]], [[Tvrtko I, kralj Bosne|Kralja Tvrtka I Kotromanića]] i njegovih nasljednika. Prvi put je zvanično predstavljena 22. maja 1992. ispred zgrade [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] u [[New York]]u. Republika BiH nastavila je s korištenjem ovih simbola i nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] sve do 4. februara 1998, kada je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]], radi neusvajanja nekog od prijedloga zastave u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]], proglasio [[Simboli Bosne i Hercegovine|sadašnje simbole]].<ref>{{cite web|url=http://www.historija.ba/d/479-usvojena-aktuelna-zastava-bih/|title=Usvojena zastava Bosne i Hercegovine|website=www.historija.ba|access-date=29. 3. 2018}}</ref> === Himna === {{Glavni|Jedna si jedina}} Zvanična himna Republike Bosne i Hercegovine bila je himna [[Jedna si jedina]]. Tekst je napisao [[Dino Merlin]] na instrumentalu sevdalinke ''[[S one strane Plive]]''. Himna je usvojena 24. novembra 1995. na 300. sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] i to u formi teksta i muzike.<ref name="Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, lukavac-x.ba">[http://lukavac-x.ba/bih/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina.html ''Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, lukavac-x.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131130181425/http://lukavac-x.ba/bih/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina.html|date=30 Novembar 2013}}; pristupljeno: 15. 12. 2013.</ref><ref name="himna">{{cite web|url=http://www.historija.ba/d/696-usvojena-hima-jedna-si-jedina/|title=Usvojena himna Republike Bosne i Hercegovine:''Jedna si jedina''|website=www.historija.ba|access-date=27. 3. 2018}}</ref><ref name="Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, sarajevski.ba">[http://sarajevski.ba/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina/16450 ''Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, sarajevski.ba'']; pristupljeno: 15. 12. 2013.</ref> Državnom himnom zadržala se sve do 1998. kada je odlukom [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini]] zamijenjena [[Intermezzo (himna)|sadašnjom himnom Bosne i Hercegovine]].<ref name="himna" /> === Ordeni, odlikovanja i medalje === {{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Bosne i Hercegovine}} == Dokumenti == === Pasoš === {{Dvostruka slika|left|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (cover).jpg|140px|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (front cover).jpg|140px|Verzije [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]].}} {{Glavni|Pasoš Republike Bosne i Hercegovine}} U oktobru 1992, printan je ograničen broj [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]] i dostupan građanima.<ref>{{cite web|title= Hronologija opsade Sarajeva 1992 – 1996. |url=http://pescanik.net/hronologija-opsade-sarajeva-1992-1996/|publisher=pescanik.net}}</ref> Dokument je omogućavao vlasnicima da legalno uđu ili napuste državu kao i ulazak u druge države. [[Bono|Bono Vox]], frontmen svjetski poznate irske rock grupe [[U2 (grupa)|U2]], dobio je 1997. pasoš u znak zahvalnosti za podršku Republici Bosni i Hercegovini tokom i poslije rata.<ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2009/aug/19/bono-bosnian-passport|title=Bono may stripped of Bosnian passport|last=Michaels|first=Sean|date=19. 8. 2009|work=The Guardian|access-date=14. decembar 2021}}</ref> Kako sam kaže, pasoš predstavlja jednu od najznačajnijih dragocjenosti u njegovom posjedu.<ref name=":0"/> Slično njemu, [[Velemajstor (šah)|šahovski velemajstor]] i jedan od najvećih šahista svih vremena, [[Gari Kasparov]], dobio je iste godine počasno državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine za "podršku bosanskom narodu tokom rata".<ref>{{Cite web|url=https://oconnorinstitute.org/civic-programs/civic-engagement-activities-events-speaker-series/garry-kasparov/|title=Garry Kasparov: World Chess Legend, Russian Pro-Democracy Leader and Chairman of Human Rights Foundation|website=Sandra Day O'Connor Institute for American Democracy|access-date=14. decembar 2021|archive-date=14. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210814071756/https://oconnorinstitute.org/civic-programs/civic-engagement-activities-events-speaker-series/garry-kasparov/|url-status=dead}}</ref> Smatra se da je i [[Osama bin Laden]] imao pasoš Republike Bosne i Herceogvine, koji mu je bio izdat u [[Ambasada Bosne i Hercegovine u Beču|ambasadi]] u [[Beč]]u 1993.<ref>{{cite web|title= Kratka, ali smrtonosna selefijska tradicija u BiH |url=http://www.bilten.org/?p=10849/|publisher=bilten.org}}</ref><ref>{{cite web|title=I Osama bin Laden ima Bosanski pasos!|url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|publisher=bhdani.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307011046/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|url-status=dead}}</ref> Njemački magazin ''Zeitenschrift,'' poznat po krajnje desničarskim i antisemitskim stavovima, te širenju teorija zavjera,<ref>{{Cite book|last=Gugenberger|first=Eduard|title=Weltverschwörungstheorien. Die neue Gefahr von Rechts|last2=Petri|first2=Franko|last3=Schweidlenka|first3=Roman|publisher=Deuticke|year=1998|location=Wien|pages=227}}</ref> navodi da je Osama bin Laden sa pasošem putovao u [[Sarajevo]] da bi se sreo sa tadašnjim [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjednikom Predsjedništva]] Republike Bosne i Hercegovine, [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] 1994.<ref>{{cite web|title=Bin Laden in Sarajevo |url=https://www.zeitenschrift.com/news/bin-laden-in-sarajevo#.VtlyxRhzr5c|publisher=zeitenschrift.com}}</ref> Službeni dokumenti i pasoši bili su važeći sve do kraja 1997. kada je implementacija [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] stupila na snagu u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Pasoši Republike Bosne i Hercegovine zamijenjeni su [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasošima]] i [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom Bosne i Hercegovine]]. == Oružane snage == [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|125px|desno|Logo [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].]] === Vojska === {{Glavni|Armija Republike Bosne i Hercegovine}} [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) bila je oružana snaga Republike Bosna i Hercegovina za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Armija Republike Bosne i Hercegovine je osnovana 15. aprila 1992, a veći dio strukture u općinama s bošnjačkom većinom i političkom vlašću SDA je prenešen iz bivše [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine]] (TO BiH). Za prvog komadanta, odnosno za načelnika Glavnog štaba Armije RBiH je izabran general [[Sefer Halilović]], koji će tu funkciju obavljati do 1993. Za zamjenike imenovani su [[Jovan Divjak]] i [[Stjepan Šiber]]. Sjedište GŠ Armije RBiH bilo je u [[Sarajevo|Sarajevu]] i predstavljao je najviši organ u komandnom lancu. Civilna komanda nad Armijom pripadala je Predsjedništvu RBiH. Na vrhuncu svoje moći brojala je sedam armijskih korpusa i preko 200.000 pripadnika. Tokom rata Armija se suočavala sa hroničnim nedostatkom MTS-a, dijelom zbog zatvorenosti granica, ali uglavnom zbog nametnutog [[Embargo na uvoz naoružanja Armiji RBiH|embarga na uvoz naoružanja od međunarodne zajednice]]. Potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]], nakon kojeg prestaje [[bošnjačko-hrvatski sukob]], ARBiH i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] ujedinjuju snage, te osnivaju [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine]]. Nakon završetka rata i potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] ARBiH je definisana kao [[Bošnjaci|bošnjačka]] komponenta [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]]. Reformom odbrane i ukidanjem dotadašnjih entitetskih vojski, od 1. decembra 2005. unutar [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]] (kao jedna od tri brigade) formiraju se [[Drugi Pješadijski (Rendžerski) Puk|Bosanske rendžere]], baštinici tradicije Armije RBiH. === Paravojske === [[Datoteka:Эмблема "Патриотской лиги" Боснии.png|mini|150x150piksel|Grb [[Patriotska liga|Patriotske lige]].]] ==== Patriotska liga ==== {{Glavni|Patriotska liga}}[[Patriotska liga]] bila je paravojna organizacija koju je osnovao [[general]] [[Sefer Halilović]]. Liga je učestvovala u pripremanju i pružanju otpora srpskim paravojnim jedinicama kao i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA). Bila je veoma skromno materijalno-tehnički opremljena, ali u velikoj mjeri u tom otporu i uspijeva. Kao znak raspoznavanja, pripadnici su koristili amblem na kojem se nalazi [[grb Republike Bosne i Hercegovine]], iznad kojeg piše ''Patriotska liga''. Veoma su značajni doprinosi koje je ova formacija dala u odbrani grada [[Sarajevo|Sarajeva]] i sprječavanju zločina nad građanima Sarajeva. Patriotska liga formalno-pravno prestaje da djeluje osnivanjem [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Bosne i Hercegovine]].<ref name="historija.ba">http://www.historija.ba/d/506-osnovana-patriotska-liga-bih/</ref> [[Datoteka:Эмблема_спецподразделения_"Зеленые_береты".png|desno|mini|154x154piksel|Grb [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelenih beretki]].]] ==== Zelene beretke ==== {{Glavni|Zelene beretke (Bosna i Hercegovina) }}[[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] bile su samoorganizirana paravojna jedinica nastale iz potrebe da se odbrani stanovništvo u mjestima gdje ta odbrana nije bila organizovana od lokalnih vlasti, ili nije bila adekvatna zbog nedostatka državnih oružanih snaga. Sastav ovih jedinica su činili isključivo dobrovoljci. Organizacijom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], ljudstvo iz ovih jedinica je prešlo u njen sastav.<ref>{{cite book|author=Swanee Hunt|url=https://archive.org/details/thiswasnotourwar2004hunt|title=This was not our war: Bosnian women reclaiming the peace|publisher=Duke University Press|year=2004|isbn=9780822333555|page=[https://archive.org/details/thiswasnotourwar2004hunt/page/284 284]|quote=Zelene beretke.|access-date=1. 3. 2011}}</ref> Učestvovali su u napadu na kolonu u [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|Dobrovoljačkoj ulici]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 3. maja 1992. Jedinici se također pripisuje<ref>{{Cite web|url=https://ivanlovrenovic.com/clanci/sarajevski-dnevnik/milorad-ekmecic-buducnost-gledamo-kroz-tamu-|title=Ivan Lovrenović - Milorad Ekmečić: „Budućnost gledamo kroz tamu“|website=ivanlovrenovic.com|access-date=28. 10. 2023}}</ref> i otmica [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkog]] historičara i akademika, profesora [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Milorad Ekmečić|Milorada Ekmečića]] u maju 1992. Navodi se da je bio zarobljen i stavljen u kućni pritvor, ali je uspio posredstvom [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a i uticaja koji je imao kod tadašnjeg [[UNPROFOR]]-a biti prebačen na teritoriju pod kontrolom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).<ref>{{Cite book|last=Pejanović|first=Mirko|url=https://books.google.ba/books?id=04zV4pqEhLkC&pg=PA78|title=Through Bosnian Eyes: The Political Memoir of a Bosnian Serb|date=2004|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-359-3|pages=77-78|language=en}}</ref> [[Datoteka:Patch_of_the_Croatian_Defence_Forces.svg|desno|mini|140x140piksel|Grb [[Hrvatske odbrambene snage|HOS]]-a]] ==== Hrvatske odbrambene snage ==== {{Glavni|Hrvatske odbrambene snage}}[[Hrvatske odbrambene snage]] (HOS) bile su hrvatska paravojna organizacija, koja je postojala od 1991. do 1993, za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]]. HOS je bio među prvim organizovanim vojnim jedinicama koje su bile dio otpora srpskim snagama u Bosni i Hercegovini te su uz [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnu odbranu BiH]] (TO BiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] (HVO), činile glavninu tog otpora.<ref name="HOS Armija BiH">[http://www.hsp1861.hr/vijesti4/030513zp.htm Vjesnik:13 {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}]</ref><ref name="HOS Armija BiH (eng)">[http://occidentallibertas.wordpress.com/2011/12/18/croatian-defence-forces-in-b-h/ Croatian Defence Forces in B&H {{Simboli jezika|en|engleski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019|bot=InternetArchiveBot}}</ref> HOS u BiH je službeno činio dio [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] ali se raspao nakon ubistva zapovjednika HOS-a [[general-major]]a [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]].<ref name="HOS Armija BiH" /> U [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]] djelovali su kao paravojna jedinica sve do integrisanja u [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatsku vojsku]] početkom 1992, prilikom rekonstruisanja vojnih snaga unutar [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Glavna ideja HOS-a bila je stvaranje [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]] sa granicama [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>''Mi smo apsolutno za jedinstvo hrvatskog naroda i za njegovu zajedničku odbranu, ali smo isto tako za jedinstvo sa muslimanskim narodom. Mi od naše politike cjelovite Bosne i Hercegovine, odn. Hrvatske do Drine ne odustajemo. Svaka druga politika značila bi komadanje Herceg-Bosne i stvaranje nove srpske države s ovu stranu Drine, što bi bila propast za hrvatski muslimanski narod.'' - [[Dobroslav Paraga]] 21. augusta 1992. u uputstvima bojniku [[Darko Kraljević|Darku Kraljeviću]]</ref> == Privreda == {{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:1000 din BiH Serija I lice.jpg|desno|mini|Novčanica od 1.000 [[Bosanskohercegovački dinar|bosanskohercegovačkih dinara]] iz 1992.]]Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. U periodu postojanja [[Socijalizam|socijalizma]] u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Glavni poljoprivredni proizvodi su [[žitarice]], te razne vrste [[Voće|voća]] i [[Povrće|povrća]]. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], [[automobilska industrija]], [[tekstilna industrija]], proizvodnja [[duhan]]a, [[namještaj]]a i prerada [[Nafta|nafte]]. === Valuta === {{Glavni|Bosanskohercegovački dinar}} [[Datoteka:100000 din BiH lice.jpg|desno|mini|Bosanskohercegovački dinar sa nominalnom vrijednošću od 10 dinara i dodatnim žigom u vrijednosti od 100.000 din. U upotrebi u području [[Travnik]]a.]] Nakon uvođenja bosanskohercegovačkog dinara i zamjene za [[jugoslavenski dinar]], bosanskohercegovački dinar je bio u opticaju na većini teritorije pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Prva serija bosanskohercegovačkog dinara je bila u opticaju u šest različitih apoena, istog motiva na prednjoj strani a s naizmjeničnim motivom [[Stari most|Starog mosta]] u [[Mostar]]u i modificiranog grba [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] na naličju novčanica. Područja pod hrvatskom kontrolom koristila su [[hrvatski dinar]], a na teritoriji [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] je uveden [[dinar Republike Srpske]], kao platežno sredstvo. Zbog visoke [[Inflacija|inflacije]], štampane su nove novčanice, a zbog nemogućnosti distribucije novih novčanica, u nekim su se dijelovima Republike Bosne i Hercegovine koristili razni novčani [[bon]]ovi, obično novčanice sa nižim apoenima, kojima su bile dodatno pečatom promijenjene nominalne vrijednosti. Nedugo nakon uvođenja, kao platežno sredstvo uvedena je [[njemačka marka]], koja je skoro u potpunosti zamijenila dinar, koji se koristio tek nakon uvođenja [[Bosanskohercegovački dinar#Druga serija|druge serije]] samo na području [[Sarajevo|Sarajeva]]. == Sport == {{Glavni|Sport u Republici Bosni i Hercegovini}} {{Također pogledajte|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 1992.}} Osamostaljenjem od bivše SFR Jugoslavije, osnovani su mnogi državni savezi i formirane reprezentacije u većini popularnijih sportova. Iako su djelovale u ratnom stanju, neke od tih selekcija su učestvovale ne samo u kvalifikacijama već i na nekim prestižnim evropskim i svjetskim takmičenjima. Tako je [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|Košarkaška reprezentacija Republike Bosne i Hercegovine]] učestvovala na [[Evropsko prvenstvo u košarci - Njemačka 1993.|Evropskom prvenstvu u košarci održanom 1993]]. u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Prošavši dvije grupne faze reprezentacija je završila nastup u ''knockout'' fazi i na kraju zauzela 9. mjesto što je ujedno i najbolji rezultat ove državne reprezentacije u historiji. Najbolji strijelac prvenstva bio je upravo košarkaš bosanskohercegovačke reprezentacije [[Sabahudin Bilalović]] sa postignutih 24,6 koševa po utakmici. Najprestižnije takmičenje na kojem su učestvovali sportisti Republike i to neposredno nakon osamostaljenja države svakako su [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijske igre održane u Barceloni ljeta 1992]]. Sportski dio delegacije činilo je 10 sportista koji su se takmičili u 6 različitih sportova i ukupno 13 različitih disciplina. Neračunajući posljednji nastup na [[Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 2016.|olimpijskim igrama]] to je bio najbrojniji olimpijski tim Bosne i Hercegovine. Prvi nastup bosanskohercegovačkih sportista zabilježen je 31. jula. Većina njih je svoj nastup završila već u kvalifikacijama a najznačajniji rezultat ostvarila je [[Mirjana Horvat]] koja je u takmičenju u [[Streljaštvo|streljaštvu]], u disciplini zračna puška 10 metara, sa osvojenih 419,6 bodova zauzela 8. mjesto u konkurenciji 45 takmičarki. Također bosanskohercegovački sportisti su bili učesnici i [[Bosna i Hercegovina na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Zimskih olimpijskih igara 1994.]] održanih u [[Norveška|norveškom]] [[Lillehammer]]u. U zimskom sportovima, ne toliko popularnim za područje BiH, učestvovalo je ukupno 10 sportista u 8 različitih disciplina. Tokom premijernom učešća sportisti iz RBiH nisu ostvarili zapažene rezultate. Neki od značajnijih uspjeha sportista Republike je i zlatna medalja koju je [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine]], predvođena [[Razija Mujanović|Razijom Mujanović]], osvojila 1993. na [[Mediteranske igre 1993.|Mediteranskim igrama 1993]],<ref>{{cite web|title=Raza Mujanovic se kao lav borila za nasu drzavu|url=http://sport.avaz.ba/kosarka/296100/raza-mujanovic-se-kao-lav-borila-za-nasu-drzavu|website=sport.avaz.ba|access-date=3. 4. 2018}}</ref> održanim u [[Francuska|francuskom]] [[Languedoc-Roussillon]]u. Na istom takmičenju na kojem je nastupilo 95 bosanskohercegovačkih sportista, [[boks]]er [[Almedin Fetahovic]] je osvojio zlatnu medalju u supervelter kategoriji dok je karatist [[Eldin Pekmez]] u kategoriji iznad 80&nbsp;kg osvojio bronzanu medalju.<ref>{{cite web |title=Mediteranske igre 1993. |url=http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |website=web.archive.org (arhivirano s www.cijm.org.gr) |access-date=9. 7. 2018 |archive-date=24. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140624021331/http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> [[Nogomet u Bosni i Hercegovini|Nogomet]], kao najpopularniji [[sport]] u Bosni i Hercegovini, organiziran je uspostavljanjem nogometnog saveza koji je primljen u punopravno članstvo [[UEFA|UEFA-e]] i [[FIFA|FIFA-e]] 1996. i 1998., respektivno. Prvu neslužbenu utakmicu nogometna reprezentacija novouspostavljene države odigrala je 6. juna 1993. u [[Teheran]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|izabrane selekcije Irana]] i ostvarila pobjedu rezultatom 3:1. Prvu službenu utakmicu odigrala je 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|nogometne reprezentacije Albanije]].<ref>{{cite web|title=Prva zvanicna utakmica nogometne reprezentacije BiH|url=http://www.historija.ba/d/144-prva-zvanicna-utakmica-reprezentacije-bih/|website=www.historija.ba|access-date=12. 4. 2018}}</ref> Prva sezona ligaškog takmičenja [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|Republike u najpopularnijem sportu]], zbog ratnog stanja, održano je u sezoni 1994/95. U takmičenju organizovanom kroz četiri regionalne grupe učestvovale su 22 nogometne ekipe a titulu prvog prvaka u nogometu osvojio je [[Zenica|zenički]] [[NK Čelik]]. Taj uspjeh će ponoviti i u naredne dvije sezone. Također, iste sezone održano je i takmičenju u [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupu Bosne i Hercegovine u nogometu]] gdje je NK Čelik ponovo bio prvi osvajač trofeja. == Svjetska baština == {{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}}Republika Bosna i Hercegovina postala je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini. == Obrazovanje == [[Datoteka:Report Card Elementary School (Republic of Bosnia and Herzegovina).jpg|thumbnail|130px|desno|Đačka knjižica učenika osnovne škole iz perioda rata u Bosni i Hercegovini.]] Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] proces obrazovanja, kao bitnog segmenta u razvoju svakog društva, nije izuzev u pojedinim slučajevima, u potpunosti obustavljan ali se izvodio u izrazito teškim uslovima. Suočeno sa nedostatkom kadrova, pomagala i udžbenika, bez adekvatnih i sigurnih prostora za smještaj učenika, sistem obrazovanja je doživio značajnu promjenu pogotovo u područjima koja su se nalazila u blizini direktnih ratnih dešavanja. Konkretno, u [[Opsada Sarajeva|opkoljenom Sarajevu]], škole su radile u raširenim podrumskim učionicama, u naseljima širom glavnog grada i to pod neprekidnim prijetnjama neprijateljskih snajpera i granata,<ref>{{cite web|title=The Heroes of Treca Gimnazija: A War School in Sarajevo, 1992-1995|url=http://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|publisher=readings.com.au|access-date=12. 3. 2016|archive-date=3. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210503075207/https://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|url-status=dead}}</ref> pri čemu se dešavalo da učenici stradaju na putu od kuće ili škole ili obratno. Zavisno od dijela države, uposlenici u školama morali su se prilagoditi ratnim prilikama tako da su se nastave odvijale i u vanškolskim prostorijama, kućama, domovima i drugim objektima društvene zajednice. U nekim mjestima školske zgrade su pretvorene u izbjegličke kampove, bolnice ili vojne objekte. Tokom 1992/93. školske godine, predmeti i nastavni plan i program bili su usko povezani sa onima iz perioda [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], ipak obrazovanje u ratu imalo je mnogo mana, te zbog oštećene infrastrukture i manjka učitelja i nastavnika, obrazovanje je bilo teško za učenike.<ref>{{cite web|title=Devedesete: Rat i nakon rata u Bosni i Hercegovini |url=http://www.6yka.com/novost/77585/devedesete-rat-i-nakon-rata-u-bosni-i-hercegovini|publisher=6yka.com}}</ref> Nazivi škola u Sarajevu su promijenjeni kroz period RBiH, a takvi su ostali i danas. [[Ideologija]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] i ''[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodno-oslobodilačka borba]]'' uništile su prijašnje nazive, pa su tako imena ne-[[Bošnjaci|bošnjačkih]] historijskih ličnosti promijenjena imenima bošnjačkim historijskim osoba, među kojima su i bivši pripadnici ustaškog pokreta. Samo tri škole od 60-ak u glavnom gradu nisu mijenjale imena.<ref>{{cite web|title=STAV – Ko bi gori, sad je doli: Imena sarajevskih osnovnih škola u zagrljaju ideologija|url=http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|publisher=faktor.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307132328/http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|archive-date=7. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Kultura == {{Proširiti sekciju}} === Muzika === {{Glavni|Muzika tokom rata u Bosni i Hercegovini}} == Praznici i blagdani == {{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}}Praznici u Republici Bosni i Hercegovini službeno su bili određeni ''Zakonom o praznicima'' (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94). Osim njega, na snazi su bili i ''Zakon o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine'' i ''Zakon o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine'' (“Službeni list R BiH”, broj 9/95).<ref name=":22">{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|title=Zakonom o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}</ref> Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], entitet [[Federacija Bosne i Hercegovine]] naslijedila je ove zakone, dok entitet [[Republika Srpska]] i [[Brčko distrikt|distrikt Brčko]] imaju svoje posebne zakone, koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> === Državni praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[1. mart]] |[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[25. novembar|25. novemar]] |[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno<ref name=":22" /> |} === Vjerski praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Praznuju |- |1. [[ševval]] |[[Ramazanski bajram]] | rowspan="2" |[[musliman]]i |- |10. [[zul-hidždže]] (2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a) |[[Kurban-bajram]] |- |[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]] |Badnji dan i katolički [[Božić]] | rowspan="2" |[[Katoličanstvo|katolici]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs]] |- |[[6. januar|6.]] i [[7. januar]] |Badnji dan i pravoslavni [[Božić]] | rowspan="2" |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs|Vaskrs]] |} == Također pogledajte == {{BiHPortal}} *[[Historija Bosne i Hercegovine]] *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] *[[Bosna i Hercegovina]] *[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Bosnia and Herzegovina}} {{BiH po temama}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{Jugoslavenska hronologija}} [[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina|*]] [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Historijska geografija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1995.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Države nastale raspadom Jugoslavije|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:1990-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] [[Kategorija:Bivše republike u Evropi]] n7tsjosot80uremy6qfvek9bxgk0deu Robert Jordan 0 25423 3917259 3817819 2026-08-09T10:49:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917259 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Robert Jordan | slika = Robert_Jordan.jpg | opis_slike = Robert Jordan u [[San Diego|San Diegu]] | puno_ime = | rođen_kao = James Oliver Rigney Jr. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|10|17}} | mjesto_rođenja = [[Charleston (Južna Carolina)|Charleston]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2007|9|16|1948|10|17}} | mjesto_smrti = Charleston, SAD | zanimanje = [[Pisac|Romanopisac]] | jezik = [[Engleski jezik]] | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = [[Fantastika|Fantazija]] | poznata_djela = [[Točak vremena]] | supružnik = Harriet McDougal ​(1981) | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''James Oliver Rigney, Jr.''' (17. oktobr 1948. – 16. septembar 2007) poznat pod pseudonimima '''Robert Jordan,<ref name="origin">"[[Robert Jordan (character)|Robert Jordan]]" was the name of the protagonist in the 1940 [[Ernest Hemingway|Hemingway novel]] ''For Whom the Bell Tolls'', though this is not how the name was chosen according to a [http://www.theoryland.com/intvmain.php?i=79 1997 interview he did on the DragonCon SciFi Channel Chat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170618190947/http://www.theoryland.com/intvmain.php?i=79 |date=18. 6. 2017 }}.</ref> Reagan O'Neal''', '''Jackson O'Reilly''' i '''Chang Lung''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] pisac epske [[Fantastika|fantazije]]. Najpoznatiji je po seriji [[Točak vremena]] (koju je završio [[Brandon Sanderson]] nakon njegovesmrti) koja se sastoji od 14 knjiga i romana prequel-a. On je jedan od nekoliko pisaca koji su napisali originalne romane [[Conan Barbarin]]; obožavatelji ga smatraju jednim od najboljih pisaca Conana pored [[Robert E. Howard|Roberta E. Howarda]].<ref>{{Cite web |date=26. 12. 2006 |title=Good Reads – 8/26/10 |url=https://www.goodreads.com/book/show/35232.The_Conan_Chronicles}}</ref> Jordan je također objavljivao historijsku fikciju koristeći pseudonim Reagan O'Neal, vestern kao Jackson O'Reilly, i plesnu kritiku kao Chang Lung. Jordan je tvrdio da je napisao "međunarodni triler" za koji se još uvijek vjeruje da ga je napisao neko drugi.<ref name="theoryland2005">{{Cite web |last=Ross |date=septembar 2005 |title=Radio Dead Air Interview with Robert Jordan |url=http://www.theoryland.com/intvmain.php?i=219#8 |access-date=16. 4. 2012 |publisher=Radio Dead Air}}</ref> == Biografija == === Rani život === Rođen je u [[Charleston (Južna Carolina)|Charleston]], u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]]. Otišao je na Univerzitet Clemson nakon srednje škole, ali ga je napustio nakon jedne godine i prijavio se u [[Kopnena vojska Sjedinjenih Američkih Država|američku vojsku]].<ref>{{Cite news |last=Reinertsen |first=John Peter |date=22. 1. 2003 |title=For Jordan, fantasy remains fertile field |work=USA Today |url=https://usatoday30.usatoday.com/life/books/reviews/2003-01-22-jordan_x.htm |access-date=4. 9. 2021}}</ref> Odslužio je dvije službe tokom [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] kao strijelac helikoptera.<ref>{{Cite book |last=McQueeney |first=W. Thomas |url=https://books.google.com/books?id=9EHFDgAAQBAJ&pg=PT242 |title=The Rise of Charleston: Conversations with Visionaries, Luminaries & Emissaries of the Holy City |date=2017 |publisher=The History Press |isbn=978-1625858597 |page=242 |access-date=7. 8. 2019}}</ref> Odlikovan je Istaknutim letećim krstom sa grozdom hrastovih listova, Bronzanom zvijezdom sa "V" i grozdom hrastovih listova, te dva vijetnamska galantna krsta sa palmom.<ref>{{Cite news |date=21. 9. 2007 |title=Robert Jordan |work=The Daily Telegraph |department=Obituaries |url=https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1563696/Robert-Jordan.html |access-date=7. 8. 2019}}</ref> Nakon povratka iz Vijetnama 1970, studirao je fiziku u Citadeli. Diplomirao je 1974. sa diplomom nauka i počeo raditi u američkoj mornarici kao nuklearni inženjer.<ref name="untitled" /> Počeo je da piše 1977. === Privatni život === Bio je zaljubljenik [[historija|historije]] i uživao je u [[lov]]u, [[ribolov]]u, [[Jedrenje|jedrenju]], [[Poker]]u, [[šah]]u, [[Bilijar]]u i sakupljanju [[lula]]. Sebe je opisao kao episkopa "visoke crkve"<ref name="untitled">{{Cite web |last=Jordan |first=Robert |date=1. 6. 2007 |title=(untitled) |url=https://dragonmount.com/blogs/entry/376-untitled/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070705230621/https://dragonmount.com/RobertJordan/?p=85 |archive-date=5. 7. 2007 |website=Dragonmount, the Robert Jordan blog}}</ref> i pričešćivao se više od jednom sedmično.<ref>{{Cite web |last=Denzel |first=Jason |date=27. 9. 2007 |title=My Journey to Robert Jordan's Funeral |url=https://dragonmount.com/blogs/entry/383-my-journey-to-robert-jordans-funeral/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011001519/http://www.dragonmount.com/RobertJordan/?p=92 |archive-date=11. 10. 2007 |website=Dragonmount, the Robert Jordan blog}}</ref> Politički je sebe opisao kao "libertarijanskog monarhistu".<ref>{{Cite book |last=Livingston |first=Michael |title=Origins of the Wheel of Time |url=https://archive.org/details/originsofwheelof0000mich |publisher=Tor |year=2022 |isbn=9781250860545 |page=[https://archive.org/details/originsofwheelof0000mich/page/n49 28] |language=English}}</ref> Živio je sa suprugom, Harriet McDougal, koja radi kao urednica knjiga (trenutno u Tor Books; ona je također bila Jordanova urednica) u kući izgrađenoj 1797.<ref name="torbio">{{Cite web |title=Robert Jordan and the Wheel of Time |url=http://www.tor.com/jordan/bio.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012024117/http://www.tor.com/jordan/bio.html |archive-date=12. 10. 2007 |access-date=10. 8. 2009}}</ref> Kao svoje omiljene autore naveo je [[John D. MacDonald|Johna D. MacDonalda]], [[Jane Austen]], [[Louis L'Amour|Louisa L'Amoura]], [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]], [[Robert Heinlein|Roberta A. Heinleina]], [[Mark Twain|Marka Twaina]] i [[Michel de Montaigne|Montaignea]].<ref>{{Cite web |title=Theoryland of the Wheel of Time (Robert Jordan) : Wheel of Time Interview Search Results |url=https://www.theoryland.com/intvsresults.php?kwt=%27favorites%27 |access-date=20. 3. 2023 |website=www.theoryland.com |archive-date=20. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230320211442/https://www.theoryland.com/intvsresults.php?kwt=%27favorites%27 |url-status=dead }}</ref> === Bolest i smrt === Objavio je dana 23. marta 2006. da mu je dijagnosticirana Srčana amiloidoza i da mu je, uz liječenje, ostalo još četiri godine života.<ref>{{Cite web |date=23. 3. 2006 |title=Letter from Robert Jordan |url=http://www.locusmag.com/2006/Features/03JordanLetter.html |website=[[Locus Online]]}}</ref> U zasebnoj objavi na blogu ohrabrio je svoje fanove da ne brinu za njega i izjavio da namjerava imati dug i kreativan život.<ref>{{Cite web |last=Jordan |first=Robert |date=24. 3. 2006 |title=Sorry about the premature announcement |url=https://dragonmount.com/blogs/entry/335-sorry-about-the-premature-announcement/ |website=Dragonmount}}</ref> Počeo je hemoterapiju na Mayo klinici početkom aprila 2006.<ref>{{Cite web |last=Jordan, Robert |date=25. 3. 2006 |title=Important note |url=http://www.tor.com/jordan/ |website=Tor Books}}</ref> Učestvovao je u studiji o lijeku Revlimid, koji je nedavno odobren za multipli mijelom, ali još nije testiran na primarnu amiloidozu.<ref>{{Cite web |date=25. 3. 2005 |title=Important note from Robert Jordan |url=http://www.tor.com/jordan/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060405163217/http://www.tor.com/jordan/ |archive-date=5. 4. 2006}}</ref> Umro je 16. septembra 2007.<ref>{{Cite web |title=Jordan's death |url=http://www.dragonmount.com/RobertJordan/?p=90 |access-date=28. 11. 2011 |website=Dragonmount}}</ref> od komplikacija koje su proizašle iz multiplog mijeloma. Sahranjen je 19. septembra 2007,<ref>{{Cite web |date=20. 9. 2007 |title=James Oliver Rigney Jr. |url=http://www.charleston.net/news/2007/sep/20/james_oliver_rigney_jr16598/ |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20120721233923/http://www.charleston.net/news/2007/sep/20/james_oliver_rigney_jr16598/ |archive-date=21. 7. 2012 |newspaper=The Post and Courier}}</ref> nakon čega je kremiran, a njegov pepeo pokopan u crkvenom dvorištu crkve St. James u Goose Creeku, izvan Charlestona, Južna Karolina.<ref>{{Cite web |title="The Stone" – Entry in Robert Jordan's Blog at Dragonmount, dated October 6, 2008 |url=http://www.dragonmount.com/RobertJordan/?p=134 |access-date=28. 11. 2011 |publisher=Dragonmount.com}}</ref> Jordanovi radovi se mogu naći u posebnim zbirkama [[Charleston College]]a.<ref>{{Cite web |title=Inventory of the James Oliver Rigney, Jr., Papers, 1905–2012 |url=http://archives.library.cofc.edu/findingaids/mss0197.html |access-date=7. 1. 2019 |website=archives.library.cofc.edu |archive-date=7. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190107072433/http://archives.library.cofc.edu/findingaids/mss0197.html |url-status=dead }}</ref> == Izabrana djela == === Točak vremena === {{Glavni|Točak vremena}} Jordan je objavio 11 knjiga od 14 u glavnoj sekvenci serije [[Točak vremena]]. Recenzenti i obožavatelji ranijih knjiga primijetili su usporavanje tempa događaja u posljednjih nekoliko nastavaka koje je napisao isključivo Jordan zbog proširenja opsega serije u cjelini.<ref>{{cite magazine |last=Cannon |first=Peter |title=Crossroads of Twilight (Book) |url=https://archive.org/details/sim_publishers-weekly_2002-12-23_249_51/page/50 |magazine=Publishers Weekly |date=23. 12. 2002 |volume=249 |issue=51 |page=50}}</ref> Zbog svojih zdravstvenih problema, nije radio punom snagom na posljednjem djelu ''[[Sjećanje na svjetlost]]'' (kasnije podeljenom u tri toma počevši od ''[[Dolazeća oluja]]''), ali zapisi na blogu potvrđuju da je nastavio da radi na njemu do svoje smrti, a on je je podijelio sve važne detalje radnje sa svojom porodicom nedugo prije nego što je umro.<ref>{{Cite web |title=Robert Jordan's Official Blog |url=http://www.dragonmount.com/RobertJordan/?p=66 |access-date=28. 11. 2011 |publisher=Dragonmount.com}}</ref> On je tvrdio da će na taj način knjiga biti objavljena čak i ako se "najgore zaista dogodi".<ref>{{Cite web |date=30. 11. 2006 |title=Forbes article on Jordan's illness |url=https://www.forbes.com/2006/11/30/robert-jordan-illness-tech-media_cx_hc_books06_1201jordan.html |access-date=28. 11. 2011 |website=Forbes}}</ref> Tor Books je 7. decembra 2007. objavio da je [[Brandon Sanderson]] izabran da završi seriju Točak vremena. [[Harriet McDougal]], Jordanova udovica, izabrala je Sandersona nakon što je pročitala ''[[Maglorođeni: Konačno carstvo]]''<ref>{{Cite web |title=TOR Press Release |url=http://www.tor-forge.com/NewsArticle.aspx?articleId=647 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071212090331/http://www.tor-forge.com/NewsArticle.aspx?articleId=647 |archive-date=12. 12. 2007}}</ref> {| class="wikitable" |+ !Br. !Naziv knjige !Datum objavljivanja !Broj stranica/broj riječi !Bilješke |- |0. |''[[Novo proljeće]]'' |6. januar 2004. |334 mehki povez/334 tvrdi povez/122.150 riječi |Prequel smješten 20 godina prije događaja iz prvog romana. |- |1. |''[[Zjenica svijeta]]'' |15. januar 1990. |782 mehki povez/702tvrdi povez/305.902 riječi | |- |2. |''[[Lov na rog]]'' |15. novembar 1990. |681 mehki povez/599 tvrdi povez/267.078 riječi | |- |3. |''[[Ponovorođeni Zmaj]]'' |15. oktobar 1991. |675 mehki povez/545 tvrdi povez/251.392 riječi | |- |4. |''[[Dolazak sjenke]]'' |15. septembar 1992. |981 mehki povez/891 tvrdi povez/393.823 riječi | |- |5. |''[[Nebeski oganj]]'' |15. oktobar 1993. |963 mehki povez/684 tvrdi povez/354.109 riječi | |- |6. |''[[Gospodar haosa]]'' |15. oktobar 1994. |987 mehki povez/699 tvrdi povez/389.823 riječi |Nominiran za [[nagradu Locus]], 1995.<ref name="WWE-1995">{{Cite web |title=1995 Award Winners & Nominees |url=http://www.worldswithoutend.com/books_year_index.asp?year=1995 |access-date=7. 10. 2009 |website=Worlds Without End}}</ref> |- |7. |''[[Kruna mačeva]]'' |15. maj 1996. |856 mehki povez/635 tvrdi povez/295.028 riječi | |- |8. |''[[Staza bodeža]]'' |20. oktobar 1998. |672 mehki povez/591 tvrdi povez/226.687 riječi | |- |9. |''[[Srce zime]]'' |7. novembar 2000. |766 mehki povez/533 tvrdi povez/238.789 riječi |Prolog knjige objavljen kao promotivna e-knjiga u septembru 2000. |- |10. |''[[Raskršće sumraka]]'' |7. januar 2003. |822 mehki povez/681 tvrdi povez/271.632 riječi |Prolog knjige objavljen kao promotivna e-knjiga 17. jula 2002. |- |11. |''[[Bodež snova]]'' |11. oktobar 2005. |837 mehki povez/761 tvrdi povez/315.163 riječi |Prolog knjige objavljen kao promotivna e-knjiga 22. jula 2005. |- |12. |''[[Dolazeća oluja]]'' |27. oktobar 2009. |766 mehki povez/766 tvrdi povez/297.502 riječi |Završio [[Brandon Sanderson]] |- |13. |''[[Kule ponoći]]'' |2. novembar 2010. |864 mehki povez/843 tvrdi povez/327.052 riječi |Završio [[Brandon Sanderson]]<ref name="Brandon Sanderson's Facebook page">{{Cite web |title=Brandon Sanderson's Facebook page |url=http://www.facebook.com/BrandonSandrson?v=wall&story_fbid=137045153003317 |via=Facebook}} {{registration required}}</ref> |- |14. |''[[Sjećanje na svjetlost]]'' |8. januar 2013. |912 mehki povez/909 tvrdi povez/353.906 riječi |Završio [[Brandon Sanderson]],<ref name="Brandon Sanderson's Google+ Post">{{Cite web |last=Sanderson |first=Brandon |author-link=Brandon Sanderson |date=1. 8. 2012 |title=Brandon Sanderson – Google+ – Today I got up, and I did not have a Wheel of Time book to work on. |url=https://plus.google.com/u/0/112625949782182655505/posts/Y5jVWa24AfB |access-date=4. 8. 2012}}</ref> epilog Robert Jordan<ref>{{Cite web |date=8. 1. 2013 |title=Brandon Sanderson Blog: It's finally out |url=http://www.brandonsanderson.com/its-finally-out |access-date=25. 3. 2013 |publisher=BrandonSanderson.com}}</ref> |- | - |'''Ukupno''' |'''22. godine, 11. mjeseci i 24 dana''' |'''11.898 mehki povez/10.173 tvrdi povez/4.410.036 riječi''' | |} Svi navedeni ukupni iznosi stranica u mehkom povezu odnose se na najrasprostranjenija izdanja mehkog povezom za masovno tržište. Broj stranica za izdanja s tvrdim povezom (HB) ne uključuje broj stranica u pojmovniku ili dodacima. ''[[Svijet Točka vremena Roberta Jordana]]'' jest enciklopedija za seriju o neimenovanom svijetu u kome se radnja odvija, a koji obožavaoci serije često nazivaju Svijetom točka. U Sjedinjenim Državama izdaje ga [[Tor Books]], au Velikoj Britaniji [[Orbit Books]]. Većinu teksta napisala je [[Teresa Paterson]] na osnovu bilješki i informacija koje je dao Jordan, koji je također bio glavni urednik na projektu. Iako su informacije u vodiču uglavnom kanonske, knjiga je namjerno napisana s nejasnim, pristranim ili čak potpuno lažnim (ili nagađanim) informacijama na mjestima, jer je Patterson smatrala da će to odražavati ključnu temu serije (promjenjivost znanja širom vremena i udaljenost).<ref>{{Cite web |title=Teresa Patterson at DragonCon 2005 |url=http://www.dragonmount.com/News/?p=213}}{{Dead link|date=oktobar 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Conan Barbarian === {{Glavni|Conan Barbarian}} Jordan je bio jedan od nekoliko pisaca koji su pisali priče o Conanu Barbarinu. Kada je [[Tom Doherty]] dobio prava, roman mu je trebao vrlo brzo, pa ga je Jordanova supruga Harriet McDougal preporučila jer je znala da je napisao svoj prvi roman, ''Warriors of the Altaii'', za trinaest dana. {{Citat|Pa je mislio da mogu nešto brzo napisati, i bio je u pravu, i to mi se dopalo. Bilo je zabavno pisati nešto potpuno pretjerano, puno ljubičaste proze, i u trenutku slabosti pristao sam da uradim još pet romana i novelizaciju drugog Conanovog filma. Odlučio sam da su te stvari vrlo dobre za moju disciplinu. Morao sam raditi s likom i svijetom koji su već bili stvoreni, a ipak pronaći način da kažem nešto novo o liku i svijetu. To je bila vrlo dobra vježba.[29]}} * ''[[Conan the Invincible]]'' (1982) * ''[[Conan the Defender]]'' (1982) * ''[[Conan the Unconquered]]'' (1983) * ''[[Conan the Triumphant]]'' (1983) * ''[[Conan the Magnificent]]'' (1984) * ''[[Conan the Destroyer]]'' (1984) (adaptacija filma istog naslova) * ''[[Conan the Victorious]]'' (1984) Bile su spakovane u dva odvojena toma kao Conan the Destroyer: == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20051013061036/http://www.dragonmount.com/RobertJordan/ Robert Jordan blog] * [https://web.archive.org/web/20060908170017/http://www.sffworld.com/forums/forumdisplay.php?f=22 Robert Jordan forum] * [http://www.fantasticfiction.co.uk/authors/Robert_Jordan.htm Bibliografija] * [http://www.tor-forge.com/author/robertjordan Robert Jordan na Tor Books] * [http://www.worldswithoutend.com/author.asp?ID=725 Robert Jordan] na Worlds Without End == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jordan, Robert}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Američki pisci fantastike]] [[Kategorija:Biografije, Charleston (Južna Carolina)]] [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2007.]] [[Kategorija:Točak vremena]] a49kxs9xlv3q93u9pfy36vntyks24s4 Naučna metoda 0 27075 3917090 3914810 2026-08-08T18:09:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917090 wikitext text/x-wiki '''Metoda''' ili '''metod''' (grč. μετά - ''metá'' = poslije,iza + ὁδός - ''hodós'' = ''methodos'' = način, kretanje, put) je postupak i/ili slijed postupaka u zvođenju određene radnje ili procesa – u [[nauka|naučnoistraživačkim]] aktivnostima, struci i sakodnevnom životu. Ako prikladna i vjerodostojna primjena metoda, prema izvornim [[recept]]ima,u ponovljenom postupku, ne potvrdi očekivane rezultate – metod se odbacuje ili modificira. Prema neformalnim ali ustaljenim [[etika|etičkim]] normama "dobre prakse", u naučnoistraživačkim i stručnim radovima, obavezno se citiraju [[autor]]i originalnih metoda i/ili njihovih modifikacija.<ref>Silobrčić Z (1994): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Medicinska naklada, Zagreb.</ref><ref>Kniewald J. (1993): Metodika znanstvenog rada. Manualia Universitatis studiorum Zagrebiensis, Multigraf, Zagreb.</ref> Metodika je [[tehnika]] realizacije propisanog metoda. Metodologija je nauka koja proučava metode i metodike pojedinih procedura, ili, u najširem smislu, nauka o procesima ostvarivanja ili reprodukcije i revizije postojećih [[nauka|naučnih]], stručnih ili sveopćih životnih spoznaja. == Naučni metod == Naučni metod je postupak ili "[[recept]]" istraživanja [[priroda|prirodnih]] i [[društvo|društvenih]] pojava i procesa, tj. sticanja novih znanja o sebi i svijetu koji nas okružuje. Istovremeno provjerava i/ili ispravlja prethodne procedure i integrira postojeća predznanja.<ref name="Goldhaber 2010 page=940">{{harvnb|Goldhaber|Nieto|2010|page=940}}</ref> Da bi se nazvao naučnim, metod mora počivatije na empirijskim ili mjerljivim dokazima specifičnog predmeta, problema i principa razmišljanja. ''[[Oxford]] English Dictionary'' definira naučnu metodu kao: * "metoda ili postupak koji karakterizira [[priroda|prirodne]] [[nauka|nauke]] od [[17]]. stoljeća, a koji se sastoji u sistematskom posmatranju, mjerenju, eksperimentiranju, formuliranju, testiranju i modifikacijama [[hipoteza|hipotezâ]]".<ref>Oxford English Dictionary definicija za "scientific".</ref> Iako se postupci raznih oblasti [[nauka|nauke]] međusobno razlikuju, prepoznatljive su i njihove zajedničke [[osobina|karakteristike]]. Sveukupni proces naučnog metoda uključuje postavku [[Hipoteza|hipoteze]], koja proizilazi iz predviđanje njenih mogućih i logičnih posljedica, a zatim, na osnovu toga, slijedi izvođenje eksperimenata i/ili „terenskih“ istraživanjana. ({{harvnb|Galileo|1638}}). Njegov [[misaoni eksperiment]] su opovrgnuli [[Aristotel]]ovu [[fizika|fiziku]] pada tijela. [[Hipoteza]] je pretpostavka, na osnovu saznanja za formuliranje pitanja na koje se očekuje odgovor. Može biti vrlo usko specifična ali i jako široka. Naučnici onda testiraju hipoteze provodeći [[eksperiment]]a ili proučavanja u [[priroda|prirodi]] i [[Sociologija|društvu]]. Svrha eksperimenta je da se utvrdi da li se zapažanja slažu sa očekivanjima ili su u sukobu sa predviđanjima izvedenim iz hipoteze.<ref>Popper K. R (2003): Conjectures and Refutations: The Growth of Scientific Knowledge. Routledge, {{ISBN|0-415-28594-1}}.</ref> Eksperimentirati se može u privatnim prostorima, u školskim laboratorijama, u [[CERN]]-u (''Large Hadron Collider''), na dnu [[okean]]a, na [[Mars]]u, [[Mjesec]]u ili bilo kojem dopstupnom mjestu. Međutim postoje polazne poteškoće u formalaciju podobnog metoda. Iako je naučni metod često predstavljen kao fiksirani redoslijed koraka u odabranom postupku, bolje ih je prihvatati kao opća načela.<ref name="Gauch 2003 3">{{harvnb|Gauch |2003|p=3}}</ref> Svi koraci nisu ni nužni ni ostvarljivi u svakoj oblasti [[nauka|naučnog]] istraživanja. Obično nisu u istoj mjeri, kao što nisu uvijek ni u istom cilju.<ref>''History of Inductive Science'' (1837) i u ''Philosophy of Inductive Science'' (1840)</ref> {{TOC limit|3}} == Pregled == [[Datoteka:Portrait Confused With Johannes Kepler 1610.jpg|thumb|150px| [[Johannes Kepler]] (1571–1630). "Kepler pokazuje oštroumnost logičnog detaljiranja cjelokupnog procesa kojim je konačno stigao u istinsku orbitu. Ovo je najbolje parče retroduktivnog rezoniranja ikada obavljenog." – [[Charles Sanders Peirce|C.&nbsp;S. Peirce]], c. 1896, obrazlažući Keplerova objašnjenja hipoteze<ref>Peirce, C. S., Collected Papers Vol. 1, paragraph 74.</ref>]] [[Datoteka:Galileo.arp.300pix.jpg|thumb|150px|Prema Morrisu Klineu,<ref>[[Morris Kline]] (1985)<nowiki><ref> [</nowiki>http://books.google.com/books?id=f-e0bro-0FUC&pg=PA284&dq&hl=en#v=onepage&q=&f=false,Mathematics for the nonmathematician. Courier Dover Publications. p. 284. {{ISBN|0-486-24823-2}}</ref>]] "Moderna nauka duguje svoje sadašnji procvat novom naučnom metodu koji je, gotovo u potpunosti, oblikovao [[Galileo Galilei]]" (1564−1642).<ref name=<"Galileo">{{cite book |title=Galileo: A Philosophical Study |url=https://archive.org/details/galileophilosoph0000shap |last=Shapere |first=Dudley |year=1974 |publisher=University of Chicago Press |isbn=0-226-75007-8}}</ref> Dudley Shapere je dao mjerodavniji opis Galilejevog naučnog doprinosa. ==Opća razmatranja== Naučni metod je proces kojim se [[nauka]] obavlja. "Teza ove knjige, kao što je navedeno u Poglavlju jedan, je da postoje opšti principi koji se primjenjuju na sve nauke." Kao i u drugim područjima istraživanja, nauka (naučnim metodom) može graditi nadograđivati prethodno znanje i razviti sofisticiranije razumijevanje njenih istraživačkih tema tokom vremena. Naučni metod može funkcionirati na isti način, što je princip nekontradikcije. [[Francis Bacon]]([[1629]].) u ''New Organon'', rangira četiri tipa grešaka: plemenski idoli (greška koja se odnosi na rase), špilja (greška u zatvorenosti individualnog intelekta, tržnica (greške lažnih riječi) i pozorište (greška prihvatanja s nepovjerenjem). Naprimjer, koncept falsifikacije ([[1934]].) formalizira pokušaj da se ne opovrgava sama hipoteza, nego zato što su je drugi dokazali.<ref>Popper K. R. (1963):'The Logic of Scientific Discovery'. [http://www.cosmopolitanuniversity.ac/library/LogicofScientificDiscoveryPopper1959.pdf The Logic of Scientific Discovery] pp. 17–20, 249–252, 437–438.</ref> * [[Leon Lederman]], za nastavu [[fizika|fizike]], pokazuje kako izbjeći pristranost potvrdu: [[Ian Shelton]], u [[Čile]]u, je u početku bio skeptičan da je [[supernova 1987A]] stvarna ili mogući artefakt instrumentacije (nulta hipoteza), tako da je otišao van i opovrgnuo njegovu nultu hipotezu, posmatranjem SN 1987A golim okom. U [[Kamiokande]] eksperimentu, u Japanu, nezavisno su posmatrani [[Neutrino|neutrini]] iz [[SN 1987A]] u isto vrijeme. Ovaj model se može smatrati naučnom revolucijom. "Postoji opasnost koja se mora izbjeći. ... Ako želimo pravdu za historijski otkrića, moramo uzeti prošlost za ono što je bilo. A to znači da se moramo oduprijeti iskušenju da u prošlosti tražimo primjere ili preteče moderne nauke ... Moja veza će biti s počecima naučnih ''teorija'', metodima kojima su formulirane, a upotrebama na koje su namijenjene; ... "Prije hiljadu godina, [[Alhazen]] je utvrdio značaj formiranja pitanja i nakon toga njihovog testiranja. Kako svjetlo putuje kroz prozirna tijela? Svjetlo putuje kroz transparentna tijela samo pravolinijski .... Mi smo to iscrpno objasnili u našoj knjizi ''[[Optika]]''. Ali, hajde da sada spomenemo nešto što se dokazuje uvjerljivo: činjenica da svjetlo putuje pravolinijski je jasno se može posmatrati u svjetlu koje u mraku ulazi u sobu kroz rupe .... To svjetlo koje ulazi će biti jasno vidljive u prašini koja ispunjava vazduh. - Alhazen, preveden na engleski jezik iz njemačkog M. Schwarz, iz "Abhandlung über das Licht", J. Baarmann (1882) (Zeitschrift der Deutschen Gesellschaft Morgenländischen, Vol 36), kao što je već citirano. * David Hockney (2001, 2006) u knjizi „Tajno znanje“ ( ''Secret Knowledge'')<ref>Rediscovering the lost techniques of the old masters'' {{ISBN|0-14-200512-6}} (expanded edition)''</ref> nekoliko puta citira Alhazena kao vjerojatno izvora ideje za portretisanje korišćenjem tamne komore (''camera obscura''), koju je Hockney reotkrio pomoću sugestije iz optike, od Charlesa M. Falcoa (''Kitab al-Manazir''), koji je preveo Alhazenovu knjigu ''Book of Optics''. Suglasno svom vremenu preveo je s arapskog na latinski. kao ''Opticae Thesaurus, Alhazen Arabis'', za [[Evropa|evropsku]] upotrebu, najranije [[1270]]. Hockney citira ediciju ''Opticae Thesaurus'' (Friedrich Risner, [[1572]]., [[Basel]]) i apostrofira Alhazena kao onoga koji je prvi opisao tamnu komoru. „Istina se traži za svoje dobro. A oni koji se bave potragom za nečim za svoje dobro nisu zainteresirani za druge stvari. Pronalaženje istina je teško i put do nje je težak.“ – [[Alhazen]] ([[965.]] – [[1040]].)<ref>''Critique of Ptolemy''. Preveo Pines S.: ''Actes X Congrès internationale d'histoire des sciences'', Vol '''I''' Ithaca 1962, Sambursky|1974|p=139}}.</ref><ref>http://books.google.com/books?id=mhLVHR5QAQkC&pg=PA59&lpg=PA59&dq=Opticae+thesaurus+alhazen&source=bl&ots=noo2fzmnU-&sig=fHI2OZUVkiKuxyOGw-nt08p9lSM&hl=en&ei=QHU1TZnCJsT68AbywuTyCA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBIQ6AEwADgK#v=onepage&q=Opticae%20thesaurus%20alhazen&f=false ''Optics'' (prevod na engleski: Smith A. M.)</ref><ref>{{Citation|last=Galilei|first=Galileo|author-link=Galileo|title=Discorsi e Dimonstrazioni Matematiche, intorno a due nuoue scienze|place=Leiden|publisher=Apresso gli House of Elsevier. M.D.C.XXXVIIIDover reprint of the 1914 Macmillan translation by Henry Crew and Alfonso de Salvio of Two New Sciences, Galileo Galilei Accademia dei Lincei (1638)|isbn=0-486-60099-8}}</ref> Sadašnji metod se bazira na hipotetsko-dedukcijskom modelu, formuliranom u 20. stoljeću, koji je dosad također podvrgavan značajnim revizijama. === Proces === Sveukupni proces uključuje izradu ([[Hipoteza|hipoteze]]), koja proizilazi iz predviđanja logičnih posljedica, a zatim izvođenje eksperimenata kako bi se utvrdilo da li je originalno predviđanje bilo umjesno. Postoje i poteškoće u formaliziranju metoda. Međutim, iako je naučni metod često predstavljen kao fiksni redoslijed koraka, bolje ih je smatrati općim načelima.<ref name="Gauch 2003 3"/> Nisu svi koraci se održati u svakoj naučnog istraživanja (ili u istoj mjeri), a nisu uvijek u istim redoslijedom. Kao što je primijetio [[William Whewell]] (1794–1866), "invencija, štroumnosti [i] genijalnost" su potrebne na svakom koraku. ==== Formulacija pitanja ==== Pitanje se može odnositi na objašnjenje određenog ''posmatranja'' (zapažanja), kao u "Zašto je nebo plavo?", Ali isto tako mogu biti otvoreni, kao u "Kako da dizajniram lijk da izliječitim ovu bolest? "Ova faza često uključuje traganje i ocjenjivanje dokaza iz prethodnih eksperimenata, lična zapažanja ili naučne tvrdnje, i/ili rad ostalih naučnika. Ako je odgovor ono što je već poznato, može se postaviti drugo pitanje koje se nadovezuje na prethodne dokaze. Kada je riječo naučnim istraživanjima, potavljenje pravog pitanja može biti vrlo teško i značajno uticati na konačni ishod istraživanja,<ref>Schuster and Powers (2005), Translational and Experimental Clinical Research, Ch. 1. [http://books.google.com/books?id=C7pZftbI0ZMC&printsec=frontcover&dq=Translational+and+Experimental+Clinical+Research&hl=en&sa=X&ei=ZciuT_SzCOnOiAKNzIzfAw&ved=0CE4Q6AEwAA#v=onepage&q=Translational%20and%20Experimental%20Clinical%20Research&f=false Link.]</ref> ====Hipoteza==== [[Hipoteza]] je pretpostavka na osnovu saznanja dobijenog u početnom pitanju, koje se može objasniti promatranim ponašanjem našeg dijela svemira. Hipoteza može biti vrlo specifične (Einstein – [[princip ekvivalencije]] ili [[Francis Crick]] [[DNK]] stvara [[RNK]], a RNK – [[protein]]<ref>Ova fraza se pripisuje Marshallu Nirenbergu.</ref>. Može biti i vrlo široka, npr. nepoznate vrste života borave u neistraženim dubinama [[okean]]a. A statistička hipoteza je [[pretpostavka]] o nekim aspektima strukture [[stanovništvo|stanovništva]]. Na primjer, u proučavanom stanovništvu može se pojaviti određen bolesti, što utiče na predviđanje da bi mogao novi lek mogao izliječiti bolest kod nekih pripadnika te populacije. Tada se obično postavljaju statističkia hipoteza ([[nulta hipoteza]]) i [[alternativna hipoteza]]. *Nulta hipoteza je pretpostavka da je statistička hipoteza lažna, npr. novi lijek ne djeluje i da nije bilo izgleda za pozitivne efekte. Istraživači obično žele pokazati da je nulta hipoteza lažna. *Alternativa hipoteza je željeni ishod, npr. da lijek djeluje i ima šansu. *A konačna poenta je: naučna hipoteza mora opovrgnuti postojeću, što znači da se može identificirati mogući ishod eksperimenta koji je u sukobu sa predviđanjem zaključka iz hipoteze. Bez takvog pristupa, ne može se smisleno testirati. ====Predikcija==== Ovaj korak uključuje utvrđivanje logičnih posljedica hipoteze. Jedno ili više predviđanja se zatim odaberu za daljnje testiranje. Što je više vjerojatno da je predviđanje bi bilo ispravno a ne jednostavna koincidencija, predviđanje je bilo uspješno. Dokaz je jači ako je odgovor na testiranu hipotezu nije već poznat, a zbog zbog efekata „sistemske greške“ treba postaviti i postdikciju (zaključak o takvoj mogućnosti). U idealnom slučaju, predviđanja se moraju razlikovati od hipoteze iz alternative. Ako dvije hipoteze daju istu prognozu, ostvareni rezltat nije dokaz ni za jedne ni druge mogućnosti. ==== Provjera ==== Testiranje odgovara na pitanje da li su stvarni rezultati posudarni sa polaznom [[hipoteza|hipotezom]]. Istražitelji (naučnici i ostali) test hipoteze provode u eksperimentima. Svrha eksperimenta je da se utvrdi da li se realno opažanje se slažu sa predviđanjem ili mu je protivrječno. Ako se slažu, raste povjerenje u hipotezu, a u suprotnom, ono se smanjuje. Međutim slaganje još uvijek ne znači da je hipoteza istinita, jer naredni budućnosti eksperimenti mogu otkriti probleme. Veliki broj uspješnih potvrda nije uvjerljiv ako oni proizlaze iz eksperimenata koji izbjegavaju rizik.. Eksperiment ili terenska istraživanje treba tako osmisliti da se smanji vjerovatnoća moguće greške, posebno korištenjem odgovarajućih naučnih kontrola. Na primjer, testovi medicinskih tretmana se obično izvode kao [[Blind eksperiment#|dvostruko slijepa ispitivanja]]. Testirajuće soblje, koje bi moglo nesvjesno otkriti ispitanicima koji su željeni rezultati testiranja lijeka i koje su [[placebo]] supstance, to nikada ne smiju znati. Takvi savjeti mogu uticati na pristranost u odgovorima ispitanika. Osim toga, neuspjeh eksperimenta ne znači nužno da hipoteza je pogrešna. Eksperimenti uvijek ovisi o nekoliko hipoteza, npr., u testu je oprema bila ili nije ispravna, a neuspjeh može biti neuspjeh jedne od pomoćnih hipoteza. ====Analiza==== Analiza dobijenih rezultata uključuje donošenje odluke o narednim aktivnostima. U slučajevima kada se eksperiment višekratno ponavlja, neophodna je [[Statistika|statistička analiza]], uz primjenu najsavremenijih programa od kojih se ne očekuje da nađu pozitivan odgovor na početni cilj istraživanja, nego egzaktnu dijagnozu poređenih podataka. Ako su dokazi oborili početnu hipotezu, postavlja se nova, a ako eksperiment podržava hipotezu, ali dokazi nisu dovoljno jaki za visoku pouzdanost, predviđanja iz hipoteze moraju biti testirana. Kada je hipoteza analitički snažno podržana dokazima, novo pitanje može bit dublji uvid na istu temu. Dokazi drugih naučnika i iskustvo su često uključeni u bilo kojoj fazi u procesu. Ovisno o složenosti eksperimenta, potrebno je više ugrađenih elemenata za prikupljanje dovoljno dokaza u traženju vjerodostojnih odgovora na polazna pitanja ili da se dobiju mnogi odgovori na vrlo konkretna pitanja kako bi odgovorili jedno šire. === Primjer DNK === {| cellspacing=0 |- | style="vertical-align:top; padding:0.45em 0.4em 0 0;" rowspan="2"|[[Datoteka:DNA animation.gif|thumb|220px|Dio dvojne zavojnice DNK]] | vAlign=top|Elemente naučnog metoda ilustriraju slijedeći primjeri iz otkrivanja strukture [[DNK]]: * ''[[#DNK-Karacterizacija|Pitanje]]'': Prethodna istraživanja [[DNK]] su odredila [[hemija|hemijsku]] strukturu i kompozicijuhačetiri [[nukleotid]]a. Struktura svakog individualnog nukleotida i drugih svojstava. Identificirani su nositelji [[genetika|genetičke]] informacije (Avery–MacLeod–McCartyjev eksperiment]], [[1944]].<ref name="harvnb|McCarty1985">{{harvnb|McCarty1985}}</ref> ali mehanizmi njenog pohranjivanja u [[DNK]] su nejasni. * ''[[#DNA-hypotheses|Hipoteza]]'': [[Linus Pauling]], [[Francis Crick]] i [[James D. Watson]] su pretpostavili da DNK ima helikoidnu prostornu strukturu.<ref>Oktobar [[1951]]., kako je zabilježeno u {{harvnb|McElheny|2004|p=40}}:"That's what a helix should look like!" Crick exclaimed in delight (This is the Cochran-Crick-Vand-Stokes theory of the transform of a helix).</ref> * ''[[#DNK-predictions|Predikcija]]'': Ako DNK ima helikoidnu strukturu, njena difrakcija X-zraka mora biti u obliku slova X-.<ref>June 1952, kako je notirano u {{harvnb|McElheny|2004|p=43}}: Watson had succeeded in getting X-ray pictures of TMV showing a diffraction pattern consistent with the transform of a helix.</ref><ref name="Crick pp. 137-138">Watson did enough work on [[Tobacco mosaic virus]] to produce the diffraction pattern for a helix, per Crick's work on the transform of a helix. pp. 137–138, Horace Freeland Judson (1979) ''The Eighth Day of Creation'' {{ISBN|0-671-22540-5}}</ref> Ova predikcija je bila matematička za helikoidnu formu, a razradili su je Cochran, Crick and Vand<ref name="HelixTransform">– Cochran W, Crick FHC and Vand V. (1952) "The Structure of Synthetic Polypeptides. I. The Transform of Atoms on a Helix", ''Acta Crystallographica'', '''5''', 581–586.</ref> (i neovisno Stokes). Ova predviđanja su bila matematički konstrukt, potpuno nezavisan od [[biologija|biološke]] sfere problema. * ''[[#DNA-experiments|Eksperiment]]'': [[Rosalind Franklin]] je kristaliziralačistu [[DNK]] i priredila difrakciju X-zracima za izradu tzv. [[foto 51]]. Rezultati su pokazali da objekat ima X oblik. * ''[[#DNA-iterations|Analiza]]'': Kada je Watson dokazao osobine difrakcijethe, odmah je prepoznao njen heliks<ref name="TeaTime">Friday, January 30, 1953. Tea time, as noted in {{harvnb|McElheny|2004|p=52}}: Franklin confronts Watson and his paper – "Naravno Paulingov pre-print je pogrešan. DNK nije heliks."Međutim, Watson zatim posjećuj Wilkinsov fis, pogleda [[foto 51]] i odmah prepozna difrakcijska svojstva helikoidne strukture. Ali ostala dodatna pitanja, zahtijevala su dodatna istraživanja. Naprimjer, broj niti u okosnici spirale (Crick sumnja: dvije niti, ali je upozorio da se upita Watson da bude više kritički). Upitna je bila i lokacija baznih parova (unutar ili izvan osi), itd. Ključna tačka je bila kada su shvatili da najbrži način da se postigne rezultat nije bio nastavak matematičke analize nego izgradnja fizičkog modela.</ref><ref name="Watson 1968 167">"Čim sam vidio instant sliku, moja usta su ostala otvorena i moj puls je počeo da brza" – {{harvnb|Watson|1968|p=167}} Page 168 shows the X-shaped pattern of the B-form of [[DNA]], clearly indicating crucial details of its helical structure to Watson and Crick. * {{harvnb|McElheny|2004}} p.52 Franklin-Watsonova sučeljavanje, 30. januara [[1953]]. Kasnije toga jutra, Watson uurgira kod Wilkins da odmah zapoćne konstrukciju modela građe DNK. Ali Wilkins pristaje tek nakon što je otišla Franklin.</ref> On i Crick su zatim napravili model, koristeći ove informacije zajedno sa prethodno poznatim informacijama o sastavu DNK, a oko [[molekula|molekulske]] interakcije, kao što su [[vodik]]ove veze.<ref name="SameShape">SUBOTA, 28. februar, 1953, kao što je navedeno . u {{harvnb|McElheny|2004|pp=57-59}}: Watson je pronašao mehanizam uparivanja baze koji objašnjava [[Chargaffovo pravilo]] pomoću svog karton modela.</ref> |} Ovo otkriće je postao polazište za mnoge daljnje studije genetičkog materijala, kao što je polje molekulske genetike, a nagrađeno je [[Nobelova nagrada|Nobelovo nagradom za fiziologiju ili medicinu]] , [[1962]]. '''Naučni dokaz''' je [[dokaz]] koji služi za podršku ili opovrgavanje [[naučna teorija|naučne teorije]] ili [[hipoteza|hipoteze]],<ref>{{cite book |last1=Taper |first1=Mark L. |last2=Lele |first2=Subhash |date=2004 |chapter=The nature of scientific evidence: a forward-looking synthesis |editor1-last=Taper |editor1-first=Mark L. |editor2-last=Lele |editor2-first=Subhash |title=The nature of scientific evidence: statistical, philosophical, and empirical considerations |url=https://archive.org/details/natureofscientif0000unse_g8j9 |location=Chicago |publisher=University of Chicago Press |pages=[https://archive.org/details/natureofscientif0000unse_g8j9/page/528 527]–551 (547) |isbn=0226789551 |oclc=54461920 |doi=10.7208/chicago/9780226789583.003.0016 |quote=Scientific evidence is generally taken to be anything tending to refute or confirm a hypothesis.}}</ref> iako naučnici koriste dokaze i na druge načine, kao što je primjena teorija na praktične probleme.<ref name=SEPTO>{{cite SEP |url-id=science-theory-observation |title=Theory and observation in science |first=Nora Mills |last=Boyd |first2=James |last2=Bogen|date=14. 6. 2021}} "Discussions about empirical evidence have tended to focus on epistemological questions regarding its role in theory testing&nbsp;... even though empirical evidence also plays important and philosophically interesting roles in other areas including scientific discovery, the development of experimental tools and techniques, and the application of scientific theories to practical problems."</ref> Očekuje se da takvi dokazi budu [[empirijski dokaz]]i i interpretabilni u skladu sa naučnom metodom. Standardi za naučne dokaze variraju u zavisnosti od oblasti istraživanja, ali snaga naučnih dokaza zasniva se uglavnom na rezultatima [[Statistika|statističke analize]] i snazi [[naučna kontrola|naučne kontrole]]. == Principi zaključivanja == Pretpostavke ili uvjerenja osobe o odnosu između zapažanja i hipoteze uticaće na to da li će ta osoba prihvatiti zapažanja kao dokaz.<ref name="philsci">{{cite book|last=Longino|first=Helen|title=Philosophy of Science, Vol. 46|date=mart 1979|pages=37–42}}</ref> Ove pretpostavke ili uvjerenja će također utjecati na to kako osoba koristi zapažanja kao dokaz. Naprimjer, prividni nedostatak kretanja Zemlje može se uzeti kao dokaz za [[geocentrična kosmologija|geocentričnu kosmologiju]]. Međutim, nakon što se predstave dovoljni dokazi za heliocentričnu kozmologiju i objasni prividni nedostatak kretanja, početno zapažanje se snažno odbacuje kao dokaz. Kada racionalni posmatrači imaju različita pozadinska uvjerenja, mogu izvući različite zaključke iz istih naučnih dokaza. Naprimjer, [[Joseph Priestley]], radeći s teorijom flogistona, objasnio je svoja zapažanja o razgradnji [[živa-oksid]]a, koristeći [[flogiston]]. Nasuprot tome, [[Antoine Lavoisier]], razvijajući teoriju elemenata, objasnio je ista zapažanja s obzirom na kisik.<ref name = "Kuhn">Thomas S. Kuhn, The Structure of Scientific Revolution, 2nd Ed. (1970).</ref> [[Kauzalnost]] između zapažanja i hipoteze ne postoji da bi se zapažanje smatralo dokazom,<ref name="philsci"/>, već kauzalni odnos osigurava osoba koja želi utvrditi zapažanja kao dokaz. Formalnija metoda za karakterizaciju učinka pozadinskih uvjerenja je [[Bayesovsko zaključivanje]].<ref>[http://plato.stanford.edu/archives/spr2007/entries/epistemology-bayesian/ William Talbott "Bayesian Epistemology"] Accessed May 13, 2007.</ref> U Bayesovom zaključivanju, uvjerenja se izražavaju kao procenti koji pokazuju nečije povjerenje u njih. Počinje se od početne vjerovatnoće ([[Priorna vjerovatnoća|priorna]]), a zatim se ta [[vjerovatnoća]] ažurira korištenjem [[Bayesova teorema|Bayesove teoreme]], nakon uočavanja dokaza.<ref>[http://plato.stanford.edu/archives/spr2007/entries/evidence/ Thomas Kelly "Evidence"]. Accessed May 13, 2007.</ref> Kao rezultat toga, dva nezavisna posmatrača istog događaja doći će racionalno do različitih zaključaka, ako se njihovi prethodni zapažanja (prethodna zapažanja koja su također relevantna za zaključak) razlikuju. Važnost pozadinskih uvjerenja u određivanju koja zapažanja predstavljaju dokaze može se ilustrovati korištenjem deduktivnog zaključivanja, kao što su [[silogizam|silogizmi]].<ref>George Kenneth Stone, "Evidence in Science"(1966)</ref> Ako se bilo koja od tvrdnji ne prihvati kao tačna, ni zaključak neće biti prihvaćen. ==Korisnost naučnih dokaza== {{glavni|Opovrgljivost}} Filozofi, poput [[Karla R. Popper]]a, pružili su uticajne teorije naučne metode, unutar kojih naučni dokazi imaju centralnu ulogu.<ref>Karl R. Popper,"The Logic of Scientific Discovery" (1959).</ref> Ukratko, Popper tvrdi da naučnik kreativno razvija teoriju koja se može opovrgnuti testiranjem, na osnovu dokaza ili poznatih činjenica. Popperova teorija predstavlja asimetriju u tome što dokazi mogu dokazati da je teorija pogrešna, uspostavljanjem činjenica koje su u suprotnosti s teorijom. Nasuprot tome, dokazi ne mogu dokazati da je teorija tačna jer mogu postojati drugi dokazi, koji tek treba da budu otkriveni, a koji su u suprotnosti s teorijom.<ref>[https://www.fjc.gov/sites/default/files/2012/sciman00.pdf Reference Manual on Scientific Evidence], 2nd Ed. (2000), p. 71. Accessed Feb 21, 2020. see: [https://www.fjc.gov/sites/default/files/2015/SciMan3D01.pdf the 3rd edition of Reference Manual on Scientific Evidence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260510063518/https://www.fjc.gov/sites/default/files/2015/SciMan3D01.pdf |date=10. 5. 2026 }}</ref> ==Filozofski nasuprot naučnim stavovima== U 20. stoljeću, mnogi filozofi su istraživali logički odnos između izjava o dokazima i [[hipoteza]], dok su se naučnici uglavnom fokusirali na to kako se generišu podaci korišteni za [[statističko zaključivanje]].<ref name=Mayo1998>{{cite journal |last1=Mayo |first1=Deborah G. |author-link1=Deborah Mayo |date=septembar 2000 |title=Experimental practice and an error statistical account of evidence |journal=Philosophy of Science |volume=67 |issue=Supplement |pages=S193–S207 |doi=10.1086/392819 |jstor=188668 |s2cid=61281250 |quote=A question regularly posed by scientists and philosophers of science is: When do empirical data provide a good test of, or reliable evidence for, a scientific hypothesis? Despite this shared interest, the considerations scientists appeal to in answering it are markedly different from those invoked in philosophical accounts of evidence and confirmation.}} Mayo's paper was part of the symposium "Evidence, data generation, and scientific practice: toward a reliabilist philosophy of experiment" at the 1998 biennial meetings of the [[Philosophy of Science Association]]. See also Achinstein's contribution to the symposium: {{cite journal |last1=Achinstein |first1=Peter|date=2000 |title=Why philosophical theories of evidence are (and ought to be) ignored by scientists |journal=Philosophy of Science |volume=67 |issue=Supplement |pages=S180–S192 |doi=10.1086/392818 |jstor=188667|s2cid=120774584 }}</ref>{{rp|S193}} But according to philosopher [[Deborah Mayo]], by the end of the 20th century philosophers had come to understand that "there are key features of scientific practice that are overlooked or misdescribed by all such logical accounts of evidence, whether hypothetico-deductive, Bayesian, or instantiationist".<ref name=Mayo1998/>{{rp|S194}} U 20. stoljeću postojali su različiti filozofski pristupi odlučivanju da li se neko zapažanje može smatrati dokazom; mnogi od njih fokusirali su se na odnos između dokaza i hipoteze. Pedesetih godina 20. stoljeća, [[Rudolf Carnap]] preporučio je razlikovanje takvih pristupa u tri kategorije: klasifikatorski (da li dokazi potvrđuju hipotezu), komparativni (da li dokazi podržavaju prvu hipotezu više nego alternativnu hipotezu) ili kvantitativni (stepen u kojem dokazi podržavaju hipotezu).<ref>{{cite book |last1=Carnap |first1=Rudolf |author-link1=Rudolf Carnap |date=1962 |orig-year=1950 |title=Logical foundations of probability |edition=2nd |location=Chicago |publisher=[[University of Chicago Press]] |page=[https://archive.org/details/logicalfoundatio0000unse_v8i8/page/462 462] |isbn=978-0226093437 |oclc=372957 |url=https://archive.org/details/logicalfoundatio0000unse_v8i8 |url-access=registration}}</ref> Antologija iz 1983. godine, koju je uredio [[Peter Achinstein]], pružila je koncizan prikaz istaknutih filozofa o naučnim dokazima, uključujući [[Carl Hempel|Carla Hempela]] (o logici potvrde), [[R. B. Braithwaite]]a (o strukturi naučnog sistema), [[Norwood Russell Hanson|Norwooda Russella Hansona]] (o logici otkrića), [[Nelson Goodman|Nelsona Goodmana]] (poznatog po [[Grua (filozofija)|gruama]], o teoriji projekcije), Rudolfa Carnapa (o konceptu potvrđujućih dokaza), [[Wesley C. Salmon|Wesleyja C. Salmona]] (o potvrdi i relevantnosti) i [[Clark Glymour|Clarka Glymoura]] (o relevantnim dokazima).<ref>{{cite book |editor-last1=Achinstein |editor-first1=Peter |editor-link1=Peter Achinstein |date=1983 |title=The concept of evidence |series=Oxford readings in philosophy |location=Oxford; New York |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=0198750625 |url=https://archive.org/details/conceptofevidenc1983unse |url-access=registration}}</ref> U 1990., [[William Bechtel]] naveo je četiri faktora (jasnoća podataka, replikacija od drugih, konzistentnost s rezultatima dobivenim alternativnim metodama i konzistentnost s vjerovatnim teorijama mehanizama) koje su biolozi koristili za rješavanje kontroverzi o postupcima i pouzdanosti dokaza.<ref>{{cite journal |last1=Bechtel |first1=William |author-link1=William Bechtel |date=1990 |title=Scientific evidence: creating and evaluating experimental instruments and research techniques |journal=PSA: Proceedings of the Biennial Meeting of the Philosophy of Science Association |volume=1990 |issue=1 |pages=559–572 (561) |jstor=192732 |doi=10.1086/psaprocbienmeetp.1990.1.192732|s2cid=62119768 }}</ref> U 2001., Achinstein je objavio vlastitu knjigu o toj temi pod naslovom ''Knjiga dokaza'' (''The Book of Evidence''), u kojoj je, između ostalog, razlikovao četiri koncepta dokaza: epistemo-situacijski dokaz (dokaz koji se odnosi na datu epistemološku situaciju), subjektivni dokaz (koji se smatra dokazom od strane određene osobe u određenom vremenu), veridički dokaz (dobar razlog da se vjeruje da je hipoteza istinita) i potencijalni dokaz (dobar razlog da se vjeruje da je hipoteza vrlo vjerovatna).<ref name=McArthur2003>{{cite journal |last=McArthur |first=Dan |date=august 2003 |title=Book review: Peter Achinstein, ''The book of evidence'' |journal=[[Philosophy in Review]] |volume=23 |issue=4 |pages=235–237 |url=https://journals.uvic.ca/index.php/pir/article/view/6571}} Achinstein's four concepts are also summarized in: {{cite book |last1=Achinstein |first1=Peter |author-link1=Peter Achinstein |date=2014 |orig-year=2008 |chapter=Evidence |editor1-last=Curd |editor1-first=Martin |editor2-last=Psillos |editor2-first=Stathis |editor-link2=Stathis Psillos |title=The Routledge companion to philosophy of science |url=https://archive.org/details/isbn_9780415518758 |edition=2nd |series=Routledge philosophy companions |location=London; New York |publisher=[[Routledge]] |pages=[https://archive.org/details/isbn_9780415518758/page/381 381]–392 |isbn=9780415518741 |oclc=824535995 |doi=10.4324/9780203744857}}</ref> Achinstein je definirao sve svoje koncepte dokaza u smislu potencijalnih dokaza, budući da svaka druga vrsta dokaza mora biti barem potencijalni dokaz, te je tvrdio da naučnici uglavnom traže verodostojne dokaze, ali koriste i druge koncepte dokaza, koji se oslanjaju na poseban koncept vjerovatnoće, a suprotstavio je ovaj koncept vjerovatnoće prethodnim probabilističkim teorijama dokaza kao što su Bayesova, Karnapova i frekventistička.<ref name=McArthur2003/> Jednostavnost je jedan uobičajeni filozofski kriterij za naučne teorije.<ref>{{cite SEP |url-id=simplicity |title=Simplicity |first=Alan |last=Baker |date=20. 12. 2016}}</ref> Na osnovu filozofske pretpostavke [[Church-Turingove teze|jake Church-Turingove teze]], postavljen je matematički kriterij za procjenu dokaza, pri čemu kriterij ima sličnost s idejom [[Occamova britva|Occamove britve]] da je najjednostavniji sveobuhvatni opis dokaza najvjerovatnije tačan.<ref name=VitanyiLi/> Formalno se navodi: "Idealni princip kaže da [[apriorna vjerovatnoća]] povezana s hipotezom treba biti data [[algoritam]]skom univerzalnom vjerovatnoćom, a zbir logaritma univerzalne vjerovatnoće modela plus [[logaritam]] [[vjerovatnoća]] podataka datih modelu treba minimizirati."<ref name=VitanyiLi>{{cite journal |last1=Vitányi |first1=Paul M. B. |author-link1=Paul Vitányi |last2=Li |first2=Ming |author-link2=Ming Li |date=mart 2000 |title=Minimum description length induction, Bayesianism, and Kolmogorov complexity |journal=[[IEEE Transactions on Information Theory]] |volume=46 |issue=2 |pages=446–464 |doi=10.1109/18.825807 |arxiv=cs/9901014 |s2cid=5971084 |url=https://ir.cwi.nl/pub/1198/1198D.pdf}} See also Chapter 5 in: {{cite book |last1=Li |first1=Ming |last2=Vitányi |first2=Paul |date=2019 |title=An introduction to Kolmogorov complexity and its applications |edition=4th |series=Texts in computer science |location=Cham |publisher=[[Springer-Verlag]] |isbn=978-3030112974 |oclc=1106165074 |doi=10.1007/978-3-030-11298-1|s2cid=184483493 }}</ref> Međutim, neki filozofi (kao što su [[Richard Boyd]], [[Mario Bunge]], [[John D. Norton]] i [[Elliott Sober]]) usvojili su skeptičan ili deflacionistački stav o ulozi jednostavnosti u nauci, tvrdeći na različite načine da je njena važnost prenaglašena.<ref>{{cite IEP |url-id=simplici |title=Simplicity in the philosophy of science |first=Simon |last=Fitzpatrick |date=2013}} See especially Sections 1b and 4c.</ref> Naglasak na testiranju hipoteza kao suštini nauke preovlađuje i među naučnicima i među filozofima.<ref>For example: {{cite book |last=Schindler |first=Samuel |date=2018 |chapter=Testability and non–ad&nbsp;hocness |title=Theoretical virtues in science: uncovering reality through theory |location=Cambridge, UK; New York |publisher=[[Cambridge University Press]] |pages=6–7 |isbn=978-1108422260 |doi=10.1017/9781108381352 |quote=No other criterion of a good scientific theory is as widely recognized as the falsifiability or testability of a theory—not only within the philosophy of science, but also way beyond it.}} And: {{cite web |title=Understanding Science 101: Testing scientific ideas |url=https://undsci.berkeley.edu/article/0_0_0/howscienceworks_06 |website=undsci.berkeley.edu |date=14. 4. 2022 |publisher=[[University of California Museum of Paleontology]] |quote=Testing hypotheses and theories is at the core of the process of science.}}</ref> Međutim, filozofi su primijetili da testiranje hipoteza suočavanjem s novim dokazima ne objašnjava sve načine na koje naučnici koriste dokaze.<ref name=SEPTO/> Na primjer, kada su Geiger i Marsden [[Geiger-Marsdenov eksperiment|raspršili alfa čestice kroz tanku zlatnu foliju]], dobijeni podaci su omogućili njihovom eksperimentalnom savjetniku, [[Ernest Rutherford|Ernestu Rutherfordu]], da prvi put vrlo precizno izračuna masu i veličinu atomskog jezgra.<ref name=Rutherford/> Rutherford je koristio podatke za razvoj [[Rutherfordov model|novog atomskog modela]], ne samo za testiranje postojeće hipoteze; takva upotreba dokaza za stvaranje novih hipoteza ponekad se naziva [[Abduktivno zaključivanje|abdukcija]] (prema [[C.&nbsp;S. Peirce]]u).<ref name=Rutherford>{{cite book |last1=Thagard |first1=Paul |author-link1=Paul Thagard |last2=Toombs |first2=Ethan |date=2005 |chapter=Atoms, categorization and conceptual change |editor1-last=Cohen |editor1-first=Henri |editor2-last=Lefebvre |editor2-first=Claire |title=Handbook of categorization in cognitive science |location=Amsterdam |publisher=[[Elsevier]] |pages=243–254 (253) |isbn=0080446124 |oclc=60667797 |doi=10.1016/B978-008044612-7/50065-2 |chapter-url=http://cogsci.uwaterloo.ca/Articles/atoms.pdf |quote=The features of abductive prototypes are hypothesized in order to explain observations, as when Rutherford inferred that the mass of an atom is concentrated in a very small region in order to explain why alpha particles pass through gold foil. Abductive prototypes can change dramatically when new data require revision of hypotheses concerning explanatory features. This is just what happened to the concept of an atom when the experiments of Thompson and Rutherford revealed the divisibility of atoms.}} Rutherford's interpretation of the Geiger–Marsden experiment is also mentioned as an example of abduction in: {{cite book |last1=Faye |first1=Jan |author-link1=Jan Faye |date=2014 |chapter=On interpretation |title=The nature of scientific thinking: on interpretation, explanation, and understanding |location=Houndmills, Basingstoke, Hampshire; New York |publisher=[[Palgrave Macmillan]] |pages=60–84 |isbn=978-1137389824 |oclc=870285649 |doi=10.1057/9781137389831_3}}</ref> Metodolog društvenih nauka [[Donald T. Campbell]], koji je tokom cijele svoje karijere naglašavao važnost testiranja [[hipoteza]], kasnije je sve više naglašavao da suština nauke "nije eksperimentisanje samo po sebi", već iterativna konkurencija "vjerovatnih rivalskih hipoteza", proces koji u bilo kojoj datoj fazi može početi od dokaza ili može početi od hipoteze.<ref>Campbell, Donald T. (1984) "Foreword". In {{cite book |last=Yin |first=Robert K. |author-link1=Robert K. Yin |date=2018 |orig-year=1984 |title=Case study research: design and methods |edition=6th |location=Los Angeles |publisher=SAGE Publications |pages=xiii–xiv |isbn=978-1506336169 |oclc=983826254 |quote=More and more I have come to the conclusion that the core of the scientific method is not experimentation per se but rather the strategy connoted by the phrase 'plausible rival hypotheses'. This strategy may start its puzzle solving with evidence, or it may start with hypothesis. Rather than presenting this hypothesis or evidence in the context-independent manner of positivistic confirmation (or even of postpositivistic corroboration), it is presented instead in extended networks of implications that (although never complete) are nonetheless crucial to its scientific evaluation. This strategy includes making explicit other implications of the hypothesis for other available data and reporting how these fit. It also includes seeking out rival explanations of the focal evidence and examining their plausibility. The plausibility of these rivals is usually reduced by ramification extinction, that is, by looking at their other implications on other data sets and seeing how well these fit.}} This idea is further discussed in several chapters in: {{cite book |editor1-last=Bickman |editor1-first=Leonard |date=2000 |title=Donald Campbell's legacy |location=Thousand Oaks, CA |publisher=[[SAGE Publications]] |oclc=42603382}}</ref> Other scientists and philosophers have emphasized the central role of questions and problems in the use of data and hypotheses.<ref>For example: {{cite web |title=Thematic issue: Scientific method as a problem-solving and question-answering technique: Vol. 47, No. 1 of ''Synthese'' |date=april 1981 |url=https://www.jstor.org/stable/i20115612}} One article from the issue is: {{cite journal |last=Nickles |first=Thomas |date=april 1981 |title=What is a problem that we may solve it? |journal=[[Synthese]] |volume=47 |issue=1 |pages=85–118 |jstor=20115620 |doi=10.1007/BF01064267 |s2cid=46982553 |quote=Data sometimes do not constitute the problem (or the primary problem) but serve chiefly as evidence that a problem (or at least a deeper problem) exists.}} See also: {{cite book |last=Nickles |first=Thomas |date=1988 |chapter=Questioning and problems in philosophy of science: problem-solving versus directly truth-seeking epistemologies |editor-last=Meyer |editor-first=Michel |title=Questions and questioning |url=https://archive.org/details/questionsquestio0000unse |series=Grundlagen der Kommunikation = Foundations of communication |location=Berlin; New York |publisher=De Gruyter |pages=[https://archive.org/details/questionsquestio0000unse/page/43 43]–67 |isbn=3110106809 |doi=10.1515/9783110864205.43}} I iz perspektive naučnika: {{cite web |last1=Krauss |first1=Lawrence M. |author-link1=Lawrence Krauss |date=14. 5. 2015 |title=The big unanswered questions |url=https://www.huffpost.com/entry/the-big-unanswered-questi_1_b_7151666 |website=The Huffington Post|access-date=15. 5. 2015}}</ref> == Koncept naučnog dokaza == Iako se fraza "naučni dokaz" često koristi u popularnim medijima,<ref>See, for example, {{cite web | url=https://www.foxnews.com/science/greenpeace-co-founder-no-scientific-proof-humans-are-dominant-cause-of-warming-climate/ | title=Greenpeace co-founder: No scientific proof humans are dominant cause of warming climate | work=[[Fox News Channel]] | date=28. 2. 2014 | access-date=19. 3. 2014}}</ref> mnogi naučnici i filozofi tvrdili su da zaista ne postoji nešto poput [[Infallibilizam|nepogrešivih]] dokaza. Naprimjer, [[Karl Popper]] napisao je jednom da "u empirijskim naukama, koje nam jedine mogu pružiti informacije o svijetu u kojem živimo, dokazi se ne javljaju, ako pod 'dokazom' podrazumijevamo argument koji jednom zauvijek utvrđuje istinitost teorije."<ref>{{cite book |last=Popper |first=Karl |date=2011 |orig-year=1966 |title=The Open Society and Its Enemies |url=https://archive.org/details/opensocietyitsen0000unse_q1y3 |edition=5th |publisher=Routledge |pages=[https://archive.org/details/opensocietyitsen0000unse_q1y3/page/229 229]–230 |isbn=978-1136700323 |author-link=Karl Popper }}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.talkorigins.org/faqs/comdesc/sciproof.html | title=29+ Evidences for Macroevolution | work=TalkOrigins Archive | date=1999–2012 | access-date=19. 3. 2014 | author=Theobald, Douglas}}</ref> [[Albert Einstein]] kazao je: {{blockquote|Naučnom teoretičaru se ne može zavidjeti. Jer priroda, ili preciznije eksperiment, neumoljiv je i ne baš prijateljski sudija svog rada. Nikada ne kaže "Da" teoriji. U najpovoljnijim slučajevima kaže "Možda", a u velikoj većini slučajeva jednostavno "Ne". Ako se eksperiment slaže s teorijom, to za potonju znači "Možda", a ako se ne slaže, to znači "Ne". Vjerovatno će svaka teorija jednog dana iskusiti svoje "Ne" – većina teorija, ubrzo nakon začeća.<ref>{{cite book|last1=Gaither|first1=Carl|title=Gaither's Dictionary of Scientific Quotations|url=https://archive.org/details/gaithersdictiona0000gait|url-access=limited|date=2009|publisher=Springer|location=New York|isbn=978-0-387-49575-0|page=1602}}</ref>}} Međutim, za razliku od ideala nepogrešivog dokaza, u praksi se može reći da se teorije dokazuju prema nekom [[standardu dokaza]] koji se koristi u datom [[istraživanje|istraživanju]].<ref name=WaltonZhang2013>{{cite journal |last1=Walton |first1=Douglas N. |author-link=Douglas N. Walton |last2=Zhang |first2=Nanning |date=maj 2013 |title=The epistemology of scientific evidence |journal=Artificial Intelligence and Law |volume=21 |issue=2 |pages=173–219 (214) |doi=10.1007/s10506-012-9132-9 |url=https://www.researchgate.net/publication/257520575 |quote=Traditional epistemology established knowledge on the basis of a false concept—true belief. On our theory, scientific evidence should be based on a process of justifying the agent's reasonable acceptance of a hypothesis in an inquiry that ends in proof. We have shown in section V how this procedure can be modeled using the Carneades Argumentation System. Any proposition that cannot be proved in an inquiry to an appropriate standard of proof following this kind of epistemological procedure is not acceptable as knowledge.}}</ref><ref name=Walton2016>{{cite book |last=Walton |first=Douglas N. |author-link=Douglas N. Walton |date=2016 |title=Argument evaluation and evidence |series=Law, governance and technology series |volume=23 |location=Cham; New York |publisher=[[Springer-Verlag]] |page=[https://books.google.com/books?id=vMJOCgAAQBAJ&pg=PA224 224] |isbn=9783319196268 |oclc=919080389 |doi=10.1007/978-3-319-19626-8 |quote=To say that something is knowledge, it is important that the proposition claimed as knowledge be based on evidence of a kind that reaches a level where the proposition passes beyond the level of being accepted as true because it is based on evidence. Only when it is proved by a certain kind of evidence, that is sufficient for the discipline, or more generally the context in which the proposition was claimed, can something be properly said to be knowledge. The standard has to be high enough in a scientific inquiry to minimize the possibility that the proposition accepted as true will later have to be retracted.}}</ref> In this limited sense, proof is the high degree of acceptance of a theory following a process of inquiry and critical evaluation according to the standards of a scientific community.<ref name=WaltonZhang2013/><ref name=Walton2016/> == Također pogledajte == {{Library resources box |by=no |onlinebooks=no |others=no |about=yes |label= Naučni dokazi}} * [[Anegdotski dokazi]] * [[Medicina zasnovana na dokazima]] * [[Naučni dokazi (zakon)]] * [[Nauka]] * [[Probabilistička uzročnost]] * [[Probabilistička argumentacija]] * [[Probabilistička logika]] * [[Mišljenje]] ==Reference== {{refspisak|2}} ==Vanjsi linkovi== {{Filozofija nauke}} {{Naučne i tehnološke studije}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Scientific Evidence}} [[Kategorija:Naučna metoda]] [[Kategorija:Izvori znanja]] [[Kategorija:Dokazi]] [[Kategorija:Probabilistički argumenti]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Nauka]] k14kj8rbd4gym0holi85gd2x8l5r3aa Šablon:Okvir igre 10 27376 3917076 1935625 2026-08-08T16:56:42Z Semso98 54573 Preusmjereno na [[Šablon:Neslobodni omot videoigre]] 3917076 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Neslobodni omot videoigre]] slpvt7fopociza7oxhf6utwto0otuwi Prahistorija 0 28350 3917167 3546902 2026-08-09T05:23:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917167 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Stonehenge2007 07 30.jpg|mini|desno|280px|Stounhendž (eng. Stonehenge) u Engleskoj su podigli ljudi iz neolita prije oko 4500-4000 godina. Arheologija je često važno polje kada je potrebno razumjeti prahistoriju.]] '''Prahistorija''' (od [[Grčki jezik|grč]]. προϊστορία: προ - prije <ref>Milan Budimir, Ljiljana Crepajac (1991). Στοιχεια Ελληνικα, Osnovi grčke glotologije, st.433. Naučna knjiga, Beograd.</ref>, ιστορία - priča; odnosno [[Latinski jezik|lat]]. praehistoria: prae - prethodni<ref>Jovan Čolić (1991). Rečnik latinsko - srpsko-hrvatski. Dereta, Beograd.</ref>, historia - latinizovana riječ ιστορία) je vremenski period koji traje do pojave prvih pisama. Pojam ''prahistorija'' javlja se tokom perioda prosvetiteljstva u radovima tadašnjih naučnika, kada je taj pojam imao značenje ''primitivnog'' a kojim su opisivali društva koja su postojala prije pojave pisma.<ref>Eddy, Matthew Daniel (2011). [https://www.academia.edu/1112084/The_Line_of_Reason_Hugh_Blair_Spatiality_and_the_Progressive_Structure_of_Language_Notes_and_Records_of_the_Royal_Society_65_2011_9-24 ''The Line of Reason: Hugh Blair, Spatiality and the Progressive Structure of Language'']. Notes and Records of the Royal Society 65: 9–24.</ref> Prva upotreba riječi ''prahistorija'' u engleskom jeziku (''prehistory'') zabilježena je u radu [[Daniel Wilson|Daniela Wilsona]] ''Foreign Quarterly Review'' 1851. godine.<ref>Eddy, Matthew Daniel (2011). [https://www.academia.edu/1130650/The_Prehistoric_Mind_as_a_Historical_Artefact_Notes_and_Records_of_the_Royal_Society_65_2011_1-8 ''The Prehistoric Mind as a Historical Artefact'']. Notes and Records of the Royal Society 65: 1–8.</ref> Vremenski period od trenutka kada je prahistorijski čovjek počeo da izrađuje oruđe i oružje se dijeli prema materijalu od koga je pravljeno i načinu njegove obrade na: [[Kameno doba|kamena doba]] i to starije kameno doba ([[paleolit]]), srednje kameno doba ([[mezolit]]), mlađe kameno doba ([[neolit]]) te metalna doba ([[bakarno doba]] ili eneolit, [[bronzano doba]] i [[željezno doba]]). == Definicija == Za prahistoriju se može reći da datira od nastanka [[svemir]]a, iako se termin češće koristi za označavanje perioda kada je bilo života na Zemlji; [[dinosauri]] se mogu opisati kao prahistorijske [[životinje]], a pećinski ljudi kao prahistorijski ljudi. Uobičajeno kontekst implicira o kom se [[geologija|geološkom]] ili vremenskom periodu govori, naprimjer "prahistorijski miocenski majmuni" implicira na vrijeme od prije 23-5,5 miliona godina ranije ili "srednjo-paleolitski ''homo sapiens''" implicira na vrijeme od prije 200.000-30.000 godina. Kako po definiciji prahistorije nema pisanih izvora o prahistorijskim vremenima<ref name="fagan07">Fagan, Brian. 2007. ''World Prehistory: A brief introduction'' New York:Prentice-Hall, 7. izd., pogl. 1, {{ISBN|9780132257084}}</ref> (ili barem nema nijednog poznatog koji još uvijek postoji), informacije koje znamo o tom vremenskom periodu dobijamo od nauka kao što su [[paleontologija]], [[biologija]], [[palinologija]], [[geologija]], etnoastronomija, [[antropologija]], [[arheologija]] i druge prirodne i društvene [[Nauka|nauke]]. U društvima gdje se pismo skoro pojavilo, usmeno prenošenje znanja, sa generacije na generaciju, sadrži izvještaje o prahistorijskim vremenima. Ovaj termin je postao manje striktno definisan u 20. vijeku kako je granica između [[Historija|historije]] (interpertacija pisanih i usmenih svjedočanstava) i drugih disciplina postala manje oštra. Današnji historičari se oslanjaju na dokaze iz mnogih oblasti i ne ograničavaju se na historijski period i pisane, usmene ili druge simbolički zapisane izvore, a također termin historija se više koristi nego termin prahistorija (npr. historija [[Zemlja (planeta)|Zemlje]], historija svemira). Ipak, ova podjela je ostala važna mnogim naučnicima, posebno u društvenim naukama. Glavni istraživači o prahistoriji čovjeka su arheolozi i antropolozi koji koriste iskopine, geografska istraživanja i naučne analize da otkriju i interpretiraju [[priroda|prirodu]] i ponašanje ljudi prije pojave pisma ili onih koji nemaju pisma. Datum koji označava kraj prahistorije, dan kada su pisani izvori postali korisni akademski izvori, varira od regije do regije. U [[Egipat|Egiptu]] je uglavnom prihvaćeno da se prahistorija završava oko 3200. p. n. e. dok je kraj prahistorije na Novoj Gvineji u 19. vijeku.<ref>Bulmer S. (1982) ''Human ecology and cultural variation in prehistoric New Guinea.'' u: Gressitt J.L. (ur.) ''Biogeography and Ecology of New Guinea''. Monographiae Biologicae, vol 42. Springer, Dordrecht. {{doi|10.1007/978-94-009-8632-9_8}}</ref> == Paleolit == {{glavni|Paleolit}} [[Datoteka:World map of prehistoric human migrations.jpg|mini|desno|280px|Mapa drevnih migracija ljudi (dobijena [[DNK]] analizom)]] Paleolit (grč. παλαιολιθικός - složenica od - παλαιός - star i λίθος - kamen) period je koji se proteže od prije 2.600.000 godina do 10.000 godine p. n. e. Obilježio ga je nastanak i razvoj hominida i prvobitnog oruđa i oružja. U starije kameno doba ljudi su živjeli u pećinama. Čovjek je ovladao vatrom, bavio se sakupljanjem plodova i [[lov]]om. Oružje i oruđe je pravljeno okresivanjem kamena. Tokom srednjeg paleolita ljudi su ovladali jezikom, stvarali su najraniju [[umjetnost]], [[Muzika|muziku]] i počeli su sa pijetetom da sahranjuju umrle članove zajednice. Počele su i velike migracije, čovjek je prije oko 80 hiljada godina naselio oblast od istočne [[Afrika|Afrike]] do [[Bliski istok|Bliskog istoka]], zatim prodire na istok ka južnoj Aziji i [[Australija|Australiji]] sa [[Okeanija|Okeanijom]] prije oko 50 hiljada godina,<ref>[http://www.migrationheritage.nsw.gov.au/exhibition/objectsthroughtime-history/50000-years-before-present/index.html Australia 50000 Years Ago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170807084414/http://www.migrationheritage.nsw.gov.au/exhibition/objectsthroughtime-history/50000-years-before-present/index.html |date=7. 8. 2017 }}, pristupljeno 10. jula 2017.</ref> zatim se kreće sjeverno ka [[Evropa|Evropi]] i istočno ka centralnoj [[Azija|Aziji]], te osvaja oblasti Australije. Tokom mlađeg paleolita (prije oko 40 hiljada godina) razvijaju se snažne paleolitske kulture, čovjek prodire do [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i [[Okeanija|Okeanije]]. Tokom posljednjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]], danas regioni pogodni za život, bili su izuzetno negostoljubivi, krajem ovog perioda oko 12.000. godine p. n. e. naseljene su gotovo sve oblasti koje nisu bile pokrivene vječitim [[snijeg]]om i [[led]]om. U pećinama [[Altamira]] u [[Španija|Španiji]] i [[Pećina Lascaux|Lascaux]] u [[Francuska|Francuskoj]] pronađeni su crteži bizona, jelena i [[mamut]]a koje potiču iz tog vremena. Na slikama preovladavaju smeđa, žuta i crvena boja. Oblasti zapadne i srednje Evrope naseljene su u prvom odsjeku pleistocena (diluvij, ledeno doba), teritorija Balkanskog poluostrva postaje dio ekumene tek u razdoblju posljednje glacijacije (alpska glacijacija Würm). Tokom ovog perioda [[klima]] je bila hladna, granica vječnog leda spuštala se i do 1.500 m nadmorske visine, tlo su pokrivale stepe i rijetke šume [[bor]]ova, [[Smreka|smreke]] i [[Breza|breze]], a vjetar je doline velikih rijeka zasipao pijeskom čime se stvarao les po ravnicama. Zbog toga su prvi ljudi za svoja staništa birali pećine na obroncima nižih brda koji zatvaraju manje rječne doline.<ref>Dragoslav Srejović, „Kulture starijeg i srednjeg kamenog doba na tlu Srbije“, Istorija srpskog naroda I, Srpska književna zadruga, Beograd, 1994.</ref> Arheološka nalazišta iz ovog vremena su: Hadar u [[Etiopija|Etiopiji]], [[Monte Circeo]] u [[Italija|Italiji]], Tešik taš u [[Turkmenistan]]u, Šanidar u [[Irak]]u, [[Krapina]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Gradac (pećina)|Gradac]] i [[Risovača]] u [[Srbija|Srbiji]], [[Crvena Stijena]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Seidi]] i [[Elida]] u [[Grčka|Grčkoj]], [[Le Mas-d'Azil]] u [[Francuska|Francuskoj]]. == Mezolit == {{Glavni|Mezolit}} Mezolit (grč. Μεσολιθικός - od - Μεσο srednje i λίθος - kamen) ili srednje kameno doba trajalo je od kraja ledenog doba, prije 10.000 godina do pojave zemljoradnje pa sve do neolita, odnosno mlađeg kamenog doba. Datiranje varira u odnosu na različita podneblja. U nekim oblastima (npr. na Bliskom istoku), zemljoradnja javlja se krajem pleistocena, tako da je mezolit veoma kratko trajao i teško ga je definisati. U oblastima sa ograničenim efektom promjena u smjeni ledenih i međuledenih doba - koristi se termin epipaleolit, a u drugim regijama gdje se vidi jasna promjena nastala smjenom glacijala (koja se ogleda u [[Ekologija|ekološkim]] razlikama) vidi se jasna slika ovog doba. Tokom mezolita, ljudi i dalje žive u pećinama, ali i grade prva trajna naselja, najčešće na obalama rijeka, [[Jezero|jezera]] i [[More|mora]]. Oruđa se i dalje izrađuju okresivanjem kamena, javljaju se mirkoliti, kamene sjekire i predmeti od [[Drvo|drveta]]. Na nekim lokalitetima otkriveni su kanui i čamci. Opstanak se osim na sakupljanju plodova i lovu, zasniva i na [[ribolov]]u. U šumskim područjima pojavljuju se znaci deforestacije, koja se razvija u neolitu tokom koga je čovjek počeo sa krčenjem šuma, da bi stvorio više prostora za zemljoradnju. Mezolitska nalazišta su Vlasac i Lepenski Vir na desnoj obali [[Dunav]]a, u [[Đerdap]]u ([[Srbija]]), [[Cramond]], [[Howick house]] i [[Star Carr]], ([[Velika Britanija]]), pećina [[Franhti]] (grč. Σπήλαιον Φράγχθη) (Grčka), [[Swifterbant]] ([[Holandija]]). == Neolit == {{Glavni|Neolit}} [[Datoteka:Neolítico en Europa.png|mini|desno|280px|Rasprostiranje neolitskih kultura u Evropi]] Neolit (od složenice grč. νεολιθικός, νεο -nov i λίθος - kamen) ili mlađe kameno doba je treća epoha koju obilježava početak [[Stočarstvo|stočarstva]] i zemljoradnje, kao i pojava stalnih urbanih i protourbanih naselja, sjedilački način života i proizvodnja predmeta od pečene gline. U neolitu se kamen obrađivao glačanjem i poliranjem. Ljudi su živjeli u [[zemunica]]ma i [[sojenice|sojenicama]] (kuće na drvenim stubovima u vodi). Društvo se dijelilo na rodove, bratstva i plemena. Keramika se ukrašava, javlja se figuralna plastika i različiti predmeti kultnog karaktera. === Teorija plodnog polumjeseca === Teorija plodnog polumjeseca bila je zasnovana na ideji da je prva proizvodnja (odnosno poljoprivreda) počela da se razvija u širokom luku od [[Levant]]a do [[Kurdistan]]a u [[Irak]]u, i južno od [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], odakle su kulture prodirale u ostale dijelove svijeta. Međutim, neolitske kulture su se razvijale nezavisno u različitim dijelovima svijeta i tokom različitog vremena su počele sa uzgajanjem različitih [[Biljke|biljaka]] („plodni polumjesec“ - [[pšenica]], [[ječam]] i mahunaste biljke oko 8000. godine p. n. e., u Aziji - [[riža]] i [[proso]] su domestifikovani oko 6000. godine p. n. e., u [[srednja Amerika|Srednjoj Americi]] - [[kukuruz]], [[krompir]] oko 7000. godine p. n. e.). Vjeruje se da je [[Jerihon]], grad na zapadnoj obali rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]] u [[Palestina|Palestini]] najstarije [[naselje]] na zemlji i da potiče iz ovog perioda. Čuveni spomenici koji su sačuvani iz ovog perioda su megalitski spomenici, od kojih je najpoznatiji Stounhendž ([[Stonehenge]]) u južnoj Engleskoj. Neki misle da je to svetilište, a neki da je to neka vrsta prve opservatorije.<ref>[http://www.history.com/news/ask-history/why-was-stonehenge-built Why was Stonehenge built?], history.com, pristupljeno 10. juli 2017.</ref> Na [[Balkan]]u su najpoznatija nalazišta iz ovog perioda su [[Lepenski vir]] koji se nalazi na Dunavu između [[Golubac|Golubca]] i [[Donji Milanovac|Donjeg Milanovca]], [[Starčevo]] kod [[Pančevo|Pančeva]] i [[Vinča]] kod [[Beograd]]a, a pronađeni su i neki od prvih rudnika u Evropi. [[Bakar]] se vadio kod Majdanpeka, a [[živa]] u Šupljoj stijeni na Avali.<ref>Grupa autora, Neolit centralnog Balkana, Narodni muzej, Beograd, 1968.</ref> == Metalno doba == U ovom periodu oružje i oruđe se pravilo od bakra, [[Bronza|bronze]] (legura bakra i [[kalaj]]a) i od [[Željezo|željeza]]. Izdvajanje metala od rude naziva se [[metalurgija]]. Tada su se pojavili [[Trgovina|trgovci]] i zanatlije. [[Roba]] se razmjenjivala za robu, a trgovalo se i na kopnu i na moru. Na kopnu se roba prevozila kolima koja su vukli [[magarci]] i [[konj]]i, a napravljeni su prvi jedrenjaci. U gradovima su uglavnom živjeli trgovci i zanatlije i oni su predstavljali najobrazovaniji dio društva. Izraz civilizacija nastao je od latinske riječi ''civis'' — što znači građanin. Tada nastaju i prve [[Država|države]], a građani izdržavaju vlast tako što plaćaju [[porez]]. '''Bakarno doba''' (još i eneolit ili halkolit), u starijoj literaturi nazivano i „kameno bakarno doba“ je period koji je obilježilo otkriće bakra, metala koji počinje da se koristi u izradi primitivnog oruđa i oružja. Vezuje se za 3. milenij p. n. e. U ovom periodu javlja se rudarstvo. Rudnici ovog perioda su veoma kvalitetni, u početku se koristi samorodni bakar (u Evropi u kulturama poznog neolita imamo pojavu samorodnog bakra i oksidnih ruda). Najbogatija ležišta bakra na teritoriji današnje Evrope nalazila su se na ostvru [[Kipar|Kipru]], koje je u kulturnom pogledu bilo vezano za Bliski istok. Također ležišta rude su bila i na [[Karpati]]ma, u [[Češka|Češkom]] Ravnogorju, na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]], [[Ural (planina)|Uralu]] (gdje rano počinje miješanje bakra i [[arsen]]a, čime se dobija arsenska bronza), na Balkanu su bitne Rudna glava (kod [[Majdanpek]]a) i Ai Bunar (Južna [[Bugarska]]). Također treba spomenuti i područja srazmjerno bogata [[zlato]]m, koje je predstavljalo važnu sirovinu, a to su oblast Urala, centralna Evropa i [[Transilvanija]]. Navedene oblasti su predstavljale i značajne metalurške centre kako tokom eneolita, tako i kasnije, tokom bronzanog doba. [[Datoteka:Bronze age weapons Romania.jpg|mini|desno|205px|Oružje,oruđe i nakit sa karakterističnom ornamentikom ovog doba]] '''Bronzano doba''' (2200. do 750 / 700. godine p. n. e.), obilježava kako upotreba bronze, tako i seoba stočara u vrijeme ranog bronzanog doba (2200 - 1600. godina p. n. e.) na područje Sredozemlja. To je bio sljedeći talas indoevropskih doseljenika (nakon prvog talasa poljoprivrednika u mlađem kamenom dobu). Jedan od najvećih rudarskih centara ovog perioda bio je Miterberg u zapadnoj [[Austrija|Austriji]], gdje su otkrivene velike količine bakarne rude. Postojale su jame gdje se topila i prerađivala ruda. Nađeni su ostaci jamskog rudarstva, drvene konstrukcije, vedrice. Proizvodnja je bila najintenzivnija u drugoj polovini 2. milenija. Kasno bronzano doba ili vrijeme tzv. kulture polja sa urnama (kultura polja sa šarama) traje od 300. do 750/700. godine p. n. e.<ref>Gimbutas M. ''Bronze age Cultures in Central and Eastern Europe'', The Hague, 1965.</ref> '''Željezno doba''' je najmlađi period prahistorije, koji smjenjuje bronzano doba i traje do početka nove ere. Ovo je doba kada je čovjek ovladao proizvodnjom i upotrebom željeza, koje ulazi u široku primjenu, metalurgijom i kada se javlja prvi [[novac]]. Za početak željeznog doba se smatra 1000. godine p. n. e. (Bliski istok i Grčka). U srednjoj i južnoj Evropi željezno doba počinje u 9. vijeku p. n. e. (u Grčkoj se završava protogeometrijski period). Pretpostavka je da se razvija samostalno. Obrada željeza hladnim kovanjem počinje negdje na Bliskom istoku oko 6000. godine p. n. e. U zapadnoj Evropi [[Kelti]] su bili prvi koji su upotrebljavali željezo. U francuskoj školi ovaj period se naziva „protohistorija“. Početkom ovog doba nakit i oružje postaju masivniji, [[keramika]] gubi dekorativnost. Eksploatacija rudnih bogatstava podstiče razvoj zanatstva i trgovine. Dolazi do pojačanih populacionih kretanja, što izaziva i nemire, sukobe. Naselja se podižu na utvrđenim uzvišenjima, gradinama. Nekropole se sastoje od grupa tumula. Češći oblik sarhanjivanja je inhumacija. Krajem perioda javljaju se veliki tumuli sa složenim pogrebnim ritualom ograničenim brojem sahrana i velikim brojem priloga od [[Srebro|srebra]], zlata, oružja, metalnih posuda i keramike. Ovo dokazuje početak stvaranja plemenske aristokratije <ref>Benac A, ''O etničkim zajednicama starijeg gvozdenog doba'', RJZ 5, 1987. str. 737-802</ref>. Željezno doba može se podijeliti na: *halštat - starije željezno doba *laten - mlađe željezno doba <center><gallery> Datoteka:Sword bronze age (2nd version).jpg|Mač iz bronzanog doba Datoteka:Gold vase.JPG|Zlatna vaza iz 1600/1300. godine p. n. e. Datoteka:Magdalenenberg collier.jpg|Halštatska ogrlica Datoteka:Linsenflasche Matzhausen.jpg|Latenska keramika </gallery></center> {{clear}} == Prahistorija u Africi == Afrika se smatra kolijevkom čovječanstva, jer je do sada na prostoru ovog kontinenta pronađeno najviše ostataka prahistorijskih ljudi. Zato se prahistorija Afrike smatra najdužom i najkompleksnijom. U mediteranskom dijelu Afrike razvoj se može pratiti od kamenog doba do nastanka i razvoja egipatske civilizacije. Iz perioda starijeg i srednjeg paleolita otkriveni su u oblasti [[Magreb]]a nalazi Olduvajske i Ašelske kulture, koje je, pretpostavlja se, koristio čovjek iz porodice homo - ''Homo heidelbergensis''. Ove dvije kulture karakteristične su za subsaharsku Afriku (lokaliteti [[Olduvai]] u [[Tanzanija|Tanzaniji]] i Omo u [[Etiopija|Etiopiji]]). Snažna kultura Aterijen se razvija u oblasti [[Sahara|Sahare]], slična musterijenskoj kulturi, a datirana je u periodu 48.000. p. n. e. do 30.000 godina p. n. e. Ovom periodu pripadaju i kulture Iberomaurisijen i Kapsien. Tokom neolita u ovoj oblasti razvijaju se preddinastičke kulture Starog Egipta, dok se tokom neolita razvija egipatska civilizacija (kralj Narmer iz oko 3150. godine p. n. e.). <center><gallery> Datoteka:Pierre_taillée_Melka_Kunture_Éthiopie_fond.jpg|<center><small> Olduvajski čoper iz sjeverne Afrike</small></center> |<center><small> Bifacijalno ašelsko oruđe iz sjeverne Afrike</small></center> Datoteka:Ateriense punta.png|<center><small> Šiljak tipa Aterien</small></center> Datoteka:Jebel-Irhoud.png|<center><small> Lobanja neandertalca iz [[Maroko|Maroka]]</small></center> </gallery>Paleolit u sjevernoj Africi</center> == Prahistorija u Evropi == U Evropi su otkrivena značajna nalazišta iz prahistorijskog perioda velikih paleolitskih kultura. '''Orinjačka kultura''', naziv je dobila po Aurignacu, u predjelu Haute-Garonne. Datira iz 3000. godine p. n. e. Široko je rasprostranjena u Zapadnoj Evropi. Odgovara kromanjonskim ljudima. Značajni lokaliteti su: [[Altamira]] (Španija), [[Aurignac]], [[Font-de-Gaume]], pećina [[Pećina Lascaux|Lascaux]] (svi u jugozapadnoj Francuskoj), Kostienki ([[Rusija]]). '''Šatelperon''', prijelaz između musterijera i mlađeg paleolita (3.500 godina). Za ovu kulturu su karakteristični jednostavni izduženi strugači, blago zaobljeni noževi sa retušom na jednoj ivici. '''Gravetijen''', (naziv je dobila po La Gravettu u [[Dordogne|Dordogni]]). Datira iz 25.000. godine p. n. e. Karakteristična su mala sječiva i šiljci, paleolitske venere od kamena, [[slonovača|slonovače]], [[Glina|gline]] i sl. Čuveni lokalitet je Willendorf u Austriji gdje je pronađena [[Venera iz Willendorfa]]. '''Solitrejska kultura''', datira oko 18.000. godine p. n. e. Karakteristični su šiljci u obliku [[lovor]]ovog lista, okresani plitkim tetušom sa obje strane. Inovacija je odbacivač sa kukom na jednom kraju. Slična ovoj je Seletijenska kultura. Magdalenijen (15.000-9.000. godina p. n. e.), u ovom periodu isčezavaju [[mamut]]i, nosorozi i irvasi, kremena oruđa su manje tipična i rjeđe se koriste, dok se najviše koriste kosti i rog. Matično područje kulture je jugozapadna Francuska i sjeverna [[Španija]]. Tokom mezolita u sjevernoj Evropi društvene zajednice dobro žive zahvaljujući mogućnosti da stvore dobre zalihe hrane. Materijalni dokazi otkrivaju dvije kulture: maglemosijen i azilijen. Vjerovatno su ovakvi uslovi za život u ovoj oblasti, odložili dolazak neolita do oko 4000-te godine p. n. e. Tokom narednog perioda također se razvija veliki broj kultura na području Evrope. Izuzetan značaj ima kultura Lepenskog vira u Đerdapskoj klisuri. Tokom doba metala u gotovo cijeloj Evropi imamo veliki broj nalazišta, od kojih se izdvajaju Unjetička, Otomani, Vitenberška, Verbičoara kulture bronzanog doba i Halštatska i Latenska kultura željeznog doba. U Evropi početkom historijskog perioda smatra se pojava [[Minojska civilizacija|minojske civilizacije]] i [[Pismo (jezik)|pisma]] koje se razvilo u [[abeceda|alfabet]] (Linear A) oko 1900-te godine p. n. e. == Prahistorija u Aziji == Kao i u drugim dijelovima svijeta, i u Aziji su tragovi ljudskog života poznati još iz paleolita. Kulturni slojevi i skeletni ostaci iz neandertalskog (Musterijen-srednji paleolit) perioda pronađeni su u različitim područjima Bliskog istoka, u pećinama Šanidar u Iraku, na kamilskoj gori u Palestini itd. Ove pećine korištene su samo tokom određenog godišnjeg doba, ali su se prahistorijski ljudi često u njih vraćali. Sredstva za život su osiguravali lovom, riblovom ili sakupljanjem biljaka i [[Voće|voća]]. Lokaliteti na otvorenom prostoru nisu pronađeni, ali se može pretpostaviti da su i na tlu Bliskog istoka postojali slični, kao oni otkriveni u Evropi. Najpoznatija i najznačajnija mezolitska kultura ovog podneblja je Natufijen, a definisana je na osnovu nalaza sa lokaliteta [[Jerihon]]. U [[Indonezija|Indoneziji]] je 1950. otkriven do sada najstariji pećinski crtež čija je starost [[uranij]]-[[torij]] analizom procijenjena na oko 40.000 godina.<ref>[http://www.gulli.com/news/24822-weltweit-aeltestes-kunstwerk-in-indonesischer-hoehle-entdeckt-2014-10-09 Weltweit ältestes Kunstwerk in indonesischer Höhle entdeckt]{{Mrtav link}}''gulli.com'', objavljeno 9.10.2014; pristupljeno:9.10.14 {{de simbol}}</ref> == Također pogledajte == * [[Megalitska kultura]] == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == * Sherrat A. ''The Cambridge Encyclopedia of Archeology'', Cambridge University Press, 1980, str. 52-96 (''Men the Hunter'') {{ISBN|978-0517534977}} * Srejović D. ''Praistorija, Mala istorija umetnosti'', Beograd, 1967. * Pauel T.G.E. ''Umetnost praistorije'', Beograd, 1970. * Piggot S. ''Ancient Europe'', Edinburgh, 1967. {{ISBN|9780202364186}} * Leroa-Guran A. ''Religije prethistorije'', Plato, 1991. * ''Praistorija jugoslovenskih zemalja'', 1-5, Sarajevo, 1979-1986 * Nikola Tasic, ''Eneolithic cultures of Central and West Balkans'', Belgrade, 1995. * Coles J.,Harding A., ''The Bronze Age in Europe'', London, 1979. * Gimbutas M., ''Bronze Age Cultures in Cental and Eastern Europe'', The Haguae, 1965. {{ISBN|9783111668147}} * Branko Gavela, ''Praistorijska arheologija'', Naučna knjiga, Beograd, 1979. * Marija Đurić Srejić, ''Uvod u fizičku antropologiju drevnih populacija'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1995. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Prehistory}} * [https://web.archive.org/web/20120226142644/http://www.zemaljskimuzej.ba/arheologija/prahistorija.php Zemaljski muzej u Sarajevu - prahistorija] * [https://web.archive.org/web/20080228112735/http://encarta.msn.com/encnet/refpages/RefArticle.aspx?refid=761566394 Human Evolution Microsoft® Encarta® Online Encyclopedia 2007] * [http://www.talkorigins.org/faqs/homs/species.html Hominid Species] * [http://www.sarnow.com/sardinia/orme1.htm On the trail of the ancient people of Sardinia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310061314/http://www.sarnow.com/sardinia/orme1.htm |date=10. 3. 2016 }}, prahistorijske pećine na Sardiniji [[Kategorija:Prahistorija| ]] 65pi74bqvr2ojsa9dq6ro0tjl9gab2h RK Gradačac 0 29283 3917202 3809668 2026-08-09T08:09:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917202 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija rukometni klub | Boja1 = #E5DE00 | Boja2 = #060000 | Ime kluba = RK Gradačac | Puno ime kluba = Rukometni klub Gradačac 1954 | Nadimak = Vitezovi | Grb = | Lige = ((Prva liga Federacije BiH Sjever)) | Osnovan = 1954. | Dvorana = Gradska Sportska Dvorana u Gradačcu | Kapacitet = | Lokacija = [[Gradačac]], [[Bosna i Hercegovina]] | Boje = Žuto-crna | Federacija = [[Rukometni savez Bosne i Hercegovine]] | Konfederacija = | Predsjednik = {{ZD|BIH}} [[Adnan Begović]] | Trener = {{ZD|BIH}} [[Damir Doborac]] | Uspjesi = Treće Mjesto u Bosni i Hercegovini Nastupi u Europi i uspjesi u sezonama 2009/10 i 2011/12 Pobjeda na 14. Memorijalom turniru "Enisej Honđo Kole" u Mostaru (Februar 2026.) | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | lijeva ruka1 = #FEC2OC | tijelo1 = #E5DE00 | desna ruka1 = #FEC2OC | šorc1 = #040404 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | lijeva ruka2 = #FEC2OC | tijelo2 = #E5DE00 | desna ruka2 = #FEC2OC | šorc2 = #040404 | Webstranica = rkgradacac.ba }} '''Rukometni klub Gradačac''' je klub iz [[Gradačac|Gradačca]] osnovan 1954. Takmiči se u [[Premijer rukometna liga BiH|Prvoj ligi FBiH grupa sjever]]. Najbolji rezultat kluba je osvajanje trećeg mjesta u ligi BiH. Boje kluba su crna i žuta. Trener kluba je Damir Doborac, a pomoćni Mehmed Doborac, fizioterapeut je Veljko Arsenić. Predsjednik kluba je Adnan Begović, dok je dopredsjednik Almir Doborac. == Vanjski linkovi == * [http://www.rkgradacac.ba/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210211031627/http://www.rkgradacac.ba/ |date=11. 2. 2021 }} * [http://www.rkgradacac.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=46&Itemid=56 Historija kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100420111056/http://www.rkgradacac.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=46&Itemid=56 |date=20. 4. 2010 }} {{Premijer Liga Rukomet}} {{stub-sport}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Bosni i Hercegovini|G]] [[Kategorija:Sport u Gradačcu]] [[Kategorija:Rukometni klubovi osnovani 1954.]] bjqmkz5jp9cndj5gi8y88spia9wghat Nebojša Radmanović 0 29388 3917091 3914812 2026-08-08T18:15:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917091 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Nebojša Radmanović<br/><small>Небојша Радмановић</small> | slika = Visit of Nebojša Radmanović to the EC.jpg | redoslijed = 11. [[predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 10. novembar 2012 – 10. juli 2013. | prethodnik = [[Bakir Izetbegović]] | nasljednik = [[Željko Komšić]] | vrijeme_na_vlasti2 = 10. novembar 2010 – 10. juli 2011. | prethodnik2 = [[Haris Silajdžić]] | nasljednik2 = Željko Komšić | vrijeme_na_vlasti3 = 6. novembar 2008 – 6. juli 2009. | prethodnik3 = Haris Silajdžić | nasljednik3 = Željko Komšić | vrijeme_na_vlasti4 = 6. novembar 2006 – 6. juli 2007. | prethodnik4 = [[Sulejman Tihić]] | nasljednik4 = Željko Komšić | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|02|05}} | mjesto_rođenja = [[Gračanica]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | etnicitet = [[Srbi]]n | politička_stranka = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | supruga = Dijana | djeca = Ana i Borjana | obrazovanje = historičar | potpis = | web_stranica = }} '''Nebojša Radmanović''' ([[Gračanica]], [[5. februar]] [[1949.]])<ref name="CIN-biografija">{{Citiranje weba|url=https://imovinapoliticara.cin.ba/politicari/nebojsa-radmanovic/|title=Biografija Nebojše Radmanovića|author=|work=Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)|date=|accessdate=1. 7. 2026|language=bs}}</ref> bosanskohercegovački je i srpski [[političar]] i historičar. Trenutno obavlja dužnost poslanika u Predstavničkom domu [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]<ref name="Parlament-profil">{{Citiranje weba|url=https://parlament.ba/|title=Predstavnički dom: Profil poslanika Nebojše Radmanovića|author=|work=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|date=|accessdate=1. 7. 2026|language=bs|archive-date=1. 7. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260701135900/https://parlament.ba/|url-status=dead}}</ref> i potpredsjednik je [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD). U periodu od 2006. do 2014. godine bio je član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda srpskog naroda.<ref name="CIN-biografija" /> == Biografija == Rođen je 5. februara 1949. godine u Gračanici. Osnovnu školu završio je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] 1963, a gimnaziju 1967. godine. Diplomirao je historiju na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu]] 1974. godine.<ref name="CIN-biografija" /> Prije ulaska u visoku politiku, Radmanović je radio u oblastima kulture, sporta, obrazovanja i državne uprave. Tokom profesionalne karijere obavljao je dužnosti: * Arhivar i direktor Arhiva Bosanske Krajine * Direktor [[Arhiv Republike Srpske|Arhiva Republike Srpske]] (u periodu od 1991. do 1998. godine)<ref name="CIN-biografija" /> * Direktor [[Narodno pozorište Republike Srpske|Narodnog pozorišta u Banjoj Luci]] * Direktor i glavni i odgovorni urednik lista „[[Glas Srpske|Glas]]” Autor je nekoliko knjiga i većeg broja stručnih i naučnih radova iz oblasti historije. Oženjen je suprugom Dijanom sa kojom ima dvije kćerke, Anu i Borjanu.<ref name="CIK-izjava">{{Citiranje weba|url=https://imovinapoliticara.cin.ba/wp-content/uploads/2023/05/Nebojsa_Radmanovic_IK_2006.pdf|title=Izjava o imovinskom stanju - Nebojša Radmanović|author=|work=Centralna izborna komisija BiH / Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)|date=29. 6. 2006|accessdate=1. 7. 2026|language=bs}}</ref> Živi u Banjoj Luci. == Politička karijera == Politički angažman započinje na lokalnom nivou u Banjoj Luci, gdje je obavljao funkciju predsjednika Izvršnog odbora Grada. Godine 2000. postaje predsjednik Demokratske socijalističke partije (DSP). Nakon što se ova stranka 2002. godine ujedinila sa Strankom nezavisnih socijaldemokrata [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], Radmanović postaje predsjednik Izvršnog odbora novoformiranog [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD), a kasnije zauzima poziciju potpredsjednika stranke.<ref name="CIN-biografija" /> Bio je poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]], a u Vladi Republike Srpske obavljao je funkciju ministra uprave i lokalne samouprave.<ref name="CIN-biografija" /> Na općim izborima 2006. godine, kao kandidat SNSD-a, izabran je za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda srpskog naroda. Na ovu funkciju je stupio 6. novembra 2006. godine. Na općim izborima 2010. godine obnovio je mandat, pobjedom nad protivkandidatom [[Mladen Ivanić|Mladenom Ivanićem]]. Tokom osmogodišnjeg boravka u Predsjedništvu, u nekoliko navrata je, prema sistemu rotacije, vršio dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Nakon isteka drugog mandata, na općim izborima 2014. godine biva izabran za delegata u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH]], gdje je bio i član Kolegija. Od općih izbora 2018. godine prelazi u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH]] kao izabrani poslanik, gdje je u više navrata biran u uže rukovodstvo (Kolegij) doma.<ref name="Parlament-profil" /> ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Nebojša Radmanović}} {{Bosanski predsjednici}} {{Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH}} {{DEFAULTSORT:Radmanović, Nebojša}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Gračanica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] [[Kategorija:Političari Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] 8nj34n338pedseqfbm5w1ioy6861qpx Nikola Altomanović 0 31567 3917112 3834293 2026-08-08T20:38:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917112 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Realm of Vojislav Vojinović and Nikola Altomanović.png|mini|250px|Država Nikole Altomanovića]] '''Nikola Altomanović'''<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=2034|title=Altomanović, Nikola {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=26. 10. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bosnae.info/index.php/svrgavanje-bana-tvrtka-sa-prijestolja-1366-godine-pobuna-koja-je-mogla-promijeniti-tok-historije-srednjovjekovne-bosne-2-2|title=Svrgavanje bana Tvrtka I sa prijestolja 1366. godine - pobuna koja je mogla promijeniti tok historije srednjovjekovne Bosne|last=Eldar|date=3. 9. 2022|website=BOSNAE|language=bs-BA|access-date=26. 10. 2023|archive-date=26. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231026111152/https://bosnae.info/index.php/svrgavanje-bana-tvrtka-sa-prijestolja-1366-godine-pobuna-koja-je-mogla-promijeniti-tok-historije-srednjovjekovne-bosne-2-2|url-status=dead}}</ref> je bio srpski [[oblasni gospodar]]. Poslije raspada Srpskog carstva pojedini srpski velikaši formirali su svoje zaokružene teritorije koje su bile međusobno nezavisne i koje su poznate kao oblasti. Pored Brankovića, Dejanovića, Mrnjavčevića, Balšića, oblasti kneza Lazara Hrebljanovića takvu oblast je imao i Nikola Altomanović. Nosio je titulu [[župan]]a. Držao je područje Rudnika, Polimlja, dio gornjeg Podrinja, dio istočnog [[Hum]]a, [[Trebinje]], župe [[Konavli]] i [[Dračevica (župa)]] graničeći sa Dubrovnikom. preuzeo je [[Svetodmitarski dohodak]], koji su Dubrovčani isplaćivali srpskim vladarima. Bio je u sukobu s Bosnom i oblašću kneza Lazara Hrebljanovića. Bosanski [[ban]] Tvrtko I. Kotromanić i srpski oblasni gospodar knez [[Lazar Hrebeljanović]] udružili su se i porazili Nikolu Altomanovića [[1373]]. Podijelili su njegovu oblast. Bosna se tako proširila na dijelove gornjeg Podrinja, Polimlja i Huma. [[Balšići]] su se okoristili ovim sukobom i prisvojili Trebinje, Konavle i Dračevicu. To je Tvrtko početkom [[1377]]. pripojio Bosni. == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Altomanović, Nikola}} [[Kategorija:Politički razvoj srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Historija Srbije]] 2sjveih7u6mnr50n8883kh8aj8hx4bf Purpurna ruža Kaira 0 36790 3917199 3786364 2026-08-09T07:47:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917199 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija film | naziv = Purpurna ruža Kaira | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = The Purple Rose of Cairo | režija = [[Woody Allen]] | producent = [[Robert Greenhut]] | scenarist = Woody Allen | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Mia Farrow]] * [[Jeff Daniels (glumac)|Jeff Daniels]] * [[Danny Aiello]] }} | muzika = [[Dick Hyman]] | kinematografija = | žanr = {{plainlist| * [[Komedija]] * [[Fantastika]] }} | montaža = | studio = | distributer = [[Orion Pictures]] | datum = 1985. | trajanje = 84 minute | zemlja = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Purpurna ruža Kaira''''' ({{jez-en|The Purple Rose of Cairo}}) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[Fantastika|fantastična]] [[komedija]] iz [[1985]]. koju je režirao [[Woody Allen]] prema vlastitom scenariju. Radnja se vrti oko plahe Cecilije ([[Mia Farrow]]) kojoj jednog dana u kinu filmski lik Tom ([[Jeff Daniels]]) siđe sa platna te se zaljubi u nju. Film kroz tu priču govori o uticaju umjetnosti i mašte na živote ljudi. Woody Allen je u nekoliko navrata izjavio da mu je ovo jedan od najdražih filmova koje je režirao. == Filmska ekipa == * Režija: [[Woody Allen]] * Glume: ** [[Mia Farrow]] kao Cecilia ** [[Jeff Daniels (glumac)|Jeff Daniels]] kao Tom Baxter / Gil Shepherd ** [[Danny Aiello]] kao Monk ** [[Irving Metzman]] kao mnadžer kina ** [[Dianne Wiest]] kao Emma == Radnja == [[New Jersey]], 1930-e. Cecilia je plaha djevojka koja jedva spaja kraj sa krajem usred velike ekonomske krize. Njen nasilni suprug Monk je tuče, uzima sav novac te vara sa drugim ženama. Njena sestra joj je našla posao konobarice, no ova jedino razmišlja o filmovima te se nikada ne koncentrira na posao. U lokalnom kinu počeo je igrati novi film, ''Purpurna ruža Kaira'' u kojem glumi Gil Shepherd, a Cecilia ga odmah ode pogledati. Film joj se tako svidi da ga idućih dana otiđe pogledati 20-ak puta. Nakon svađe sa Monkom napusti njihovu kuću, ali se ipak odluči vratiti. Kada jedne večeri opet ode u kino pogledati ''Purpurnu ružu Kaira'', lik iz filma, pustolov Tom Baxter, se "trgne" iz rutine i počne razgovarati s njom. Cecilia i svi u publici su šokirani, no još ih više iznenadi kada Tom siđe sa platna u stvarni svijet i pobjegne sa Cecilijom. Cecilia je zbunjena, no Tom joj ispriča da mu je dosadila rutina filma i da se zaželio stvarnog svijeta. Njih dvoje se zaljubi. Istodobno, producenti filma su u panici jer bi takav bizaran incident mogao upropastiti uspjeh na blagajnama. Stoga pošalju Gila Shepherda, glumca koji glumi Toma, u New Jersey kako bi vratio svoj lik natrag u film. Gil doista pronađe Toma, ali ovaj odbije vratiti se natrag u film i pobjegne. Gil se ubrzo također zaljubi u Ceciliju. Tom odvede Ceciliju u njegov film i njih dvoje se zabave, ali ju onda Gil vrati natrag u pravi svijet. Na kraju se Cecilija odluči za Gila, jer je on stvaran, dok je Tom fiktivan lik. Razočaran, Tom se vrati natrag u film. No upravo kada Cecilija ponovno napusti Monka i otiđe na ulicu, menadžer joj objasni da je Gil već otišao natrag u Hollywood bez nje. Ona onda shvati da je izabrala krivog čovjeka te opet uđe u kino, ali tamo više ne igra ''Purpurna ruža'', nego neki drugi film. == Nagrade == * Osvojen [[Zlatni globus]] (najbolji scenarij) i 3 nominacije (najbolji film – komedija ili mjuzikl, glavna glumica u komediju ili mjuziklu [[Mia Farrow]], najbolji glavni glumac u komediji ili mjuziklu [[Jeff Daniels]]) * Nominacija za [[Oscar]]a (najbolji scenarij) * Osvojene 2 nagrade [[BAFTA]] (najbolji film, scenarij) i 2 nominacije (najbolja glavna glumica [[Mia Farrow]], specialni efekti) * Nominacija za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] u [[Cannes]]u (osvojena nagrada ''FIPRESCI'') * Osvojen New York Film Critics Circle Award (najbolji scenarij) == Zanimljivosti == * Ovo je tek drugi film koji je [[Woody Allen]] režirao. a da u njemu nije nastupio * [[Michael Keaton]] je isprva dobio glavnu ulogu. No usred snimanja Woody Allen je zaključio da film ne funkcioniše s njim, pa ga je zamijenio [[Jeff Daniels]]. * Nakon prvih projekcija neki su govorili Allenu da bi film mogao biti hit ako samo promijeni tužan kraj. No Allen je odbio jer je rekao da je kraj jedan od razloga zašto je snimio film. * Sličnu priču o čovjeku koji prelazi iz filmskog svijeta u stvarni i natrag je snimio i [[Buster Keaton]] u svom filmu ''[[Sherlock Jr.]]'' iz [[1924]]. == Allenovo mišljenje == Godine [[2001]]. Woody Allen je u intervjuu kod National Film Theatre izjavio da je ''Purpurna ruža Kaira'' jedan od njegovih rijetkih filmova koji su ispali baš onako kako je on htio. Izjavio je: "''Purpurna ruža'' je film kod kojeg sam se zaključao u svoju sobu kako bi ga pisao... Napisao sam ga napola no nije išao nikuda pa sam ga odložio. Nisam znao što da učinim s njim. Igrao sam se sa drugim idejama. Tek kada me je pogodila ideja, mnogo vremena kasnije, da stvarni glumac dođe u grad te da ona mora birati između filmskog glumca i stvarnog glumca a izabere pravog glumca a on ju odbaci, je to postao pravi film. Prije toga to nije bio. No cijela stvar je imala temelje". == Kritike == Većina kritičara je blagonaklono ocijenilo ''Purpurnu ružu Kaira'' zbog spajanja fantazije, drame i komedije, dok je samo manjina odbacila film kao neuspješan. Tako je u svojoj pohvalnoj recenziji Rob Vaux napisao: "Satirično razbijanje četvrtog zida u ovom filmu sakriva gorko-slatku poruku o holivudskim snovima i neugodnim stvarnostima koje skrivaju". Jeffrey M. Anderson zaključio je: "Jedan od Allenovih najboljih i najšarmantnijih eksperimenata", a Phil Villarreal ga je ocijenio kao jednim od režiserovih najboljih ostvarenja: "Najpodcijenjeniji od svih Allenovih velikih filmova". Frederic Brussat napisao je: "Ovo je angažirajuće, maštovito i zabavno djelo puno opservacija o interakciji između filmova i života... U svim kategorijama, ''Purpurna ruža Kaira'' dokazuje se kao potpuno očaravajuće djelo umjetnosti jednog od naših najboljih filmaša". == Vanjski linkovi == * [http://www.imdb.com/title/tt0089853/ IMDb profil] * [http://www.rottentomatoes.com/m/purple_rose_of_cairo/ Recenzije na Rottentomatoes.com] * [http://www.time.com/time/2005/100movies/0,23220,the_purple_rose_of_cairo,00.html TIME - 100 velikih filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070228161103/http://www.time.com/time/2005/100movies/0,23220,the_purple_rose_of_cairo,00.html |date=28. 2. 2007 }} * [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qa3768/is_200101/ai_n8946651 Filmovi Woodyja Allena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050529042045/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qa3768/is_200101/ai_n8946651/print |date=29. 5. 2005 }} * [http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,6737,562682,00.htmlIntervju sa Allenom u kojem razgovara o filmu] [[Kategorija:Filmovi iz 1985.]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najbolji scenarij]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američke filmske komedije]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Woodyja Allena]] [[Kategorija:BAFTA za najbolji film]] [[Kategorija:Filmovi Orion Picturesa]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u New Jerseyju]] qfk0tcyvee3c5e5okprof6glk82bs7u Queen 0 38203 3917200 3886999 2026-08-09T07:55:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917200 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija muzičar | ime = Queen | pozadina = skupina | slika = Queen_-_montagem.png | opis = Gore: [[Brian May]], [[Freddie Mercury]] <br> Dolje: [[John Deacon]], [[Roger Taylor]] | porijeklo = [[London]], [[Engleska]] | žanr = [[Rock muzika|Rock]] | karijera = 1970–sada | izdavač = {{hlist|[[EMI]]|[[Parlophone]]|[[Elektra Records|Elektra]]|[[Capitol Records|Capitol]]|[[Hollywood Records|Hollywood]]|[[Island Records|Island]]}} | povezani_umjetnici = {{hlist|[[Smile (bend)|Smile]]|[[Queen + Paul Rodgers]]|[[Queen + Adam Lambert]]|[[David Bowie]]}} | web_stranica = {{URL|queenonline.com}} | trenutni_članovi = * [[Brian May]] * [[Roger Taylor]] | bivši_članovi = * [[Freddie Mercury]] * [[John Deacon]] }} [[Datoteka:Queen 1984 012.jpg|mini|Queen]] '''Queen''' je [[Velika Britanija|britanska]] [[rock]] grupa formirana 1970. u [[London]]u. Grupu su osnovali [[Brian May]], [[Freddie Mercury]] i [[Roger Taylor]]. [[John Deacon]] se grupi pridružuje sljedeće godine. Queen se probija na [[rock]]-scenu 1970-ih i bili su najuspješnija britanska rock-grupa u protekle tri decenije. Bili su poznati po tome što su uveli potpuno novu vrstu pristupa [[Muzika|muzici]], pjevačke [[Harmonija|harmonije]] i pridonijeli su aktivnom učešću publike u njihovim nastupima uživo. Mnogi ih smatraju rock grupom sa najboljim nastupom uživo. Queen je imao solidan uspjeh ranih 1970-ih s albumima Queen i Queen II, ali izdavanjem albuma ''[[Sheer Heart Attack]]'' 1974. Queen je doživio međunarodni uspjeh. Svi naredni albumi su držali vrhove svjetskih top lista širom svijeta. Od 1973. izdali su 15 studijskih albuma, 5 albuma uživo i mnoge kompilacijske albume. Do 2004. prodali su više od 300 miliona primjeraka širom svijeta, uključujući više od 35,5 miliona samo u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Nakon smrti Freddieja Mercuryja i odlaska Johna Deacona u zasluženu penziju 2000-ih May i Taylor počeli su sarađivati s [[Paul Rodgers|Paulom Rodgersom]], pod nazivom '''[[Queen + Paul Rodgers]]'''. [[Datoteka:Hannover7907.jpg|mini|240p|Queen u živo u [[Hannover]]u 1979.]] == Članovi == {{Glavni|Freddie Mercury|Brian May|John Deacon|Roger Taylor}} * '''[[Freddie Mercury]]''' ([[1946]]-[[1991]]) - vokal, [[klavir]], [[sintisajzer]] i ponekad [[gitara]] - najpoznatiji je kao glavni pjevač i frontman grupe. Napisao je većinu [[Pjesma|pjesama]] koje se mogu naći na njihovom ''Greatest Hits'' albumu. Snimio je i nekoliko samostalnih albuma: [[Mr. Bad Guy]], te [[Barcelona (album)|Barcelona]] s [[Opera|operskom]] pjevačicom [[Montserrat Caballé]]. * '''[[Brian May]] [[Red britanskog carstva|CBE]]''' (r. [[1947]]) - gitara, prateći vokal, klavir i sintisajzer - glavni gitarista grupe. Zajedno sa [[Bubanj|bubnjar]]om Rogerom Taylorom bio je član grupe ''Smile'', koja je vremenom postala ''Queen''. Kao dječak je napravio ''Red Special'', gitaru na kojoj i danas svira. * '''[[John Deacon]]''' (r. [[1951]]) - [[bas]], prateća gitara i sintisajzer - svirao je bas i jedina je osoba koja nikad nije pjevala ni na jednom albumu ''Queena'. Posljednji se pridružio grupi (1971). Napisao je najmanje pjesama od svih članova ove grupe, ali je napisao neke od najvećih hitova grupe kao što su "[[Another One Bites the Dust]]", "[[You're My Best Friend]]" i "[[I Want to Break Free]]"; * '''[[Roger Taylor]]''' (r. [[1949]]) - bubnjevi, sintisajzer, prateći glas. Tokom 1970-ih, bio je glavni vokal u nekim pjesmama, poput: "I'm In Love With My Car", "Fight from the Inside" i "Modern Times Rock 'n' Roll".<ref name="queenpedia.com">{{Cite web |url=http://queenpedia.com/index.php?title=Band_History |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 7. 2013 |archive-date=17. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131017054443/http://www.queenpedia.com/index.php?title=Band_History |url-status=dead }}</ref> Na sljedećem grafikonu dat je prikaz o svim članovima grupe. {{#tag:timeline| ImageSize = width:700 height:auto barincrement:20 PlotArea = left:100 bottom:60 top:0 right:15 Alignbars = justify DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/1970 till:{{#time:d/m/Y}} TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyy Legend = orientation:horizontal position:bottom ScaleMajor = increment:5 start:1970 ScaleMinor = increment:1 start:1970 Colors = id:vocals value:red legend:Vokali id:guitar value:green legend:Gitara id:piano value:purple legend:Klavijature id:bass value:blue legend:Bas-gitara id:drums value:orange legend:Bubnjevi id:studio value:black legend:Studijski_albumi BarData = bar:Fred text:"Freddie Mercury" bar:Brian text:"Brian May" bar:Grose text:"Mike Grose" bar:Barry text:"Barry Mitchell" bar:Doug text:"Doug Ewood Bogie" bar:John text:"John Deacon" bar:Roger text:"Roger Taylor" PlotData= width:11 textcolor:black align:left anchor:from shift:(10,-4) bar:Fred from:01/01/1970 till:24/11/1991 color:vocals bar:Brian from:01/01/1970 till:end color:guitar bar:Grose from:01/01/1970 till:01/09/1970 color:bass bar:Barry from:01/09/1970 till:01/04/1971 color:bass bar:Doug from:01/04/1971 till:01/09/1971 color:bass bar:John from:01/09/1971 till:31/10/1997 color:bass bar:Roger from:01/01/1970 till:end color:drums width:3 textcolor:black align:left anchor:from shift:(10,-4) bar:Fred from:01/01/1970 till:24/11/1991 color:piano bar:Roger from:01/01/1973 till:end color:vocals bar:Brian from:01/01/1973 till:end color:vocals LineData = layer:back color:studio at:13/07/1973 at:08/03/1974 at:08/11/1974 at:21/11/1975 at:10/12/1976 at:28/10/1977 at:10/11/1978 at:30/06/1980 at:08/12/1980 at:21/05/1982 at:27/02/1984 at:02/06/1986 at:22/05/1989 at:05/02/1991 at:06/11/1995 }} == Historija grupe == === Početak (1969–1973) === {{citat|''Smislio sam ime Queen. To je samo ime, ali je veoma upečatljivo, očigledno i zvuči odlično. Snažno je, univerzalno i jasno. Ima mnogo vizualnog potencijala i otvoreno je za sve vrste interpretacija.''|Freddie Mercury}} Godine 1969. gitarista Brian May, student [[Londonski imperijalni koledž|Londonskog imperijalnog koledža]] i basista Tim Staffel osnivaju grupu. Brian May stavlja kao neku vrstu reklame na oglasnoj tabli koledža za "Mitch Mitchell/Ginger Baker stil" [[Bubanj|bubnjara]] i [[Roger Taylor]], mladi student [[zubar]]stva se prijavljuje i dobija posao. Nazvali su grupu "Smile" i služila je kao podrška grupama kao [[Jimi Hendrix]], [[Pink Floyd]], [[Yes]] i prvoj postavi grupe [[Genesis]]. ''Smile'' je angažirao Mercuryja 1969. i imali su prvo iskustvo snimanja albuma u Trident Studios iste godine. Staffell je pohađao ''Ealing Art College'' zajedno sa Farrokhom Bulsarom, kasnije poznatim kao Freddie Mercury i predstavio ga je grupi. Bulsara je ubrzo postao veliki ljubitelj ove grupe. Kad je Staffell napustio grupu ''Smile'' 1970. da se pridruži drugoj grupi "Humpy Bong", ''Smile'' je odmah prestao postojati. Bulsara je nagovarao Maya i Taylora da nastave, mijenjajući ime "Smile" u "Queen". Grupa je imala veoma veliki broj bas-svirača u ovom periodu, ali se nisu uklapali u hemiju same grupe. Sve je tako ostalo do februara 1971, kad se grupi Queen pridružio [[John Deacon]], nakon čega su počeli vježbati za svoj prvi muzički album. Grupa je svirala u klubu koledža u [[London]]u i izvan Londona gotovo dvije godine, kada im je data prilika da se testiraju u "De Lane Lea Studious", novom studiju da bi spojili pet demo pjesama "[[Keep Yourself Alive]]", "The Night Comes Down", "Great King Rat", "Jesus" i "[[Liar]]". Uprkos njihovom kvalitetu, nijedan studio nije želio da im da priliku, osim ne tako poznata i bogata izdavačka kuća "[[Chrysalis Records]]" koja im je dozvolila da snimaju samo u toku pauza. Pauza je trajala od juna do novembra 1972. Godine 1973. poslije mnogo odlaganja, Queen je objavio svoj prvi album. Album je bio dobro primljen od strane kritičara. Gordon Fletcher [[novinar]] rock magazina [[Rolling Stone (rock magazin)|Rolling Stone]] je izjavio: {{Citat|"da je njihov prvi album super"}} a u magazinu [[Daily Herald (časopis)|Daily Herald]] iz [[Chicago|Chicaga]] je došla ocjena kao o: {{Citat|"nadprosječnom prvom albumu".}} Ipak, album nije dovoljno promovisan i glavni singl "Keep Yourself Alive", kompozicija Brian May-a, se prodavao veoma slabo. Album je bio inspirisan [[heavy metal]]om i [[Progresivni rock|progresivnom rock]] muzikom. Greg Prato iz "All Music Guide" je nazvao ovaj album kao: {{Citat|"jedan od najviše potcijenjenih prvih albuma svih vremena".}} Album Queen II je izdat u martu [[1974]]. godine. Album je dosegao peto mjesto na britanskim top listama, dok je pjesma Freddija Mercurya i vodeći [[singl]] "[[Seven Seas of Rhye]]" dosegla deseto mjesto u Velikoj Britaniji, s kojim je ova grupa ostvarila svoj prvi muzički uspjeh. Ovo je njihov najmračniji i najteži album, sa kompleksnim instrumentalnim prijelazima, nestvarnim tekstom i virtuoznošću same grupe. Grupa je krenula na turneju kao podrška [[Mott the Hopple (grupa)|Mott the Hopple]] u [[SAD]]-u i već su počeli da privlače pažnju zbog njihovih energičnih nastupa na bini. Ipak, prodaja albuma u SAD-u je bila slaba, kao i kod predhodnog muzičkog izdanja.<ref name="queenpedia.com"/> === Vrijeme muzičkih uspjeha (1974–1979) === {{citat|''Naši albumi su uglavnom bili zbirke pjesama, jer smo ih svi mi pisali, sva četvorica.''|John Deacon}} Rad na trećem albumu grupe "''[[Sheer Heart Attack]]''" je počeo bez Maya zbog njegovog zdravstvenog stanja, a bio je snimljen i izdat u oktobru [[1974]]. godine. Ovaj album mnogi smatraju kao pravi i prvi klasik grupe, a album je dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji. Prodaja je bila veoma dobra, te je album bio i zlatni u SAD, dajući ovoj grupi prvi ukus komercijalnog uspjeha. Album je eksperimentisao sa širokim varijacijama raznih muzičkih žanrova, uključujući "[[Killer Queen]]", heavy metal "Sheer Heart Attack", pjesmu koju je [[Metallica]] kasnije stavila na naslovnicu i zaslužila ''Grammy'' nagradu. Nakon ovoga, grupa je već počela da doživljava veliku slavu. Singl "[[Killer Queen]]" je dostigao drugu poziciju na britanskim top-listama i postao njihov prvi hit u SAD-u, ostvarujući dvanaesto mjesto na "''Billboard Book of Top 40 Hits''". To nije bila klasična rock pjesma, u njoj je kombinovan klavir, gitara i donijela je puno virtuoznosti. Drugi singl "[[Now I'm Here]]", je bio više tradicionalna hard rock kompozicija, te je bila na jedanaestom mjestu u Britaniji. Godine [[1975]]. grupa Queen je krenula na svjetsku turneju i svaki član grupe je kreirao kostim za sebe i [[Svjetlost|svjetlosne]] efekte. Turneja je počela prvo u SAD-u. U ovo vrijeme, Jim Beach, menadžer grupe, je pregovarao sa "Tridentom" i izbacio ih iz ugovora, te je Queen ostao bez menadžera. Imali su mnogo opcija, a jedna od njih je bila da Peter Grant, menadžer [[Led Zeppelin]]a, potpiše ugovor sa produkcijom Led Zeppelina, "[[Swan Song Records]]". Ovo je bilo neprihvatljivo za Queen, te su oni kontaktirali Johna Reida, menadžera [[Elthon John]]a, koji je prihvatio poziciju. U aprilu [[1975]]. godine grupa je otišla na turneju u [[Japan]] po prvi put, uzrokujući [[Histerija|histeriju]] u ovoj zemlji. Kasnije te godine grupa je snimila i izdala album "[[A Night at the Opera (album, Queen)|A Night at the Opera]]". U to vrijeme bio je to najskuplji album ikad snimljen.<ref>[http://store.acousticsounds.com/index.cfm?get=detail&title_id=28144 "A Night at the Opera" Acoustic Sounds] Pristupljeno 3.2.2016.</ref> Kao i predhodnik, i ovaj album se odlikovao različitim muzičkim stilovima i eksperimentisanjem sa [[stereo zvuk]]um. Pjesma "The Prophet's Song", osmominutni epik, je primjer takvog eksperimentisanja gdje se sredina pjesme sastoji od [[kanon]]a, sa jednostavnim frazama koje su kreirala potpuno novu vrstu zvuka. Album je postigao uspjeh u Britaniji<ref>Roberts, David (2006) "British Hit Singles & Albums". London: Guinness World Records Limited</ref> i dostigao trostruki platinasti tiraž u SAD-u. Britanska javnost je album izabrala kao 13. najbolji album svih vremena (izbor u [[2004]]. godini)<ref>[https://web.archive.org/web/20090429165349/http://www.channel4.com/entertainment/tv/microsites/G/greatest/albums/results.html "100 Greatest Albums". Channel 4. Archived from the original on 29 April 2009.] Pristupljeno 3.2.2016.</ref>, album je bio rangiran kao 230. na "Svjetskoj listi 500 najboljih albuma svih vremena". Album je sadržavao svjetski hit singl "[[Bohemian Rhapsody]]" koji je bio na prvom mjestu u Velikoj Britaniji devet sedmica i treći najprodavaniji singl u Britaniji svih vremena, a dostigao je i deveto mjesto u SAD-u. Bohemian Rhapsody je bio izglasan nekoliko puta, najboljom pjesmom svih vremena. Drugi singl iz istog albuma "[[You're My Best Friend]]", bio je šesnaesti u SAD-u i bio je na svjetskoj listi 10 najboljih. Tokom [[1976]]. godine grupa se vraća u studio i snimaju album "[[A Day at the Races (album)|A Day at the Races]]", koji je jednostavno prateći album od "A Night at the Opera" što se vidjelo po naslovnoj stranici koja je veoma slična predhodnom albumu. Album je bio veoma uspješan i bio je prvi na britanskim listama. Glavni hit albuma je bio glavni hit "Somebody to Love", pjesma inspirisana [[gospel]]om u kojoj su Mercury, May i Taylor napravili efekte koji su zvučali kao [[hor]] od stotinu ljudi. Pjesma je bila broj dva na listama u Velikoj Britaniji i trinaesta u SAD-u. Tokom iste godine, Queen je izveo jedan od njihovih najpoznatijih nastupa, nastup [[1976]]. u [[Hyde Park]]-u, u Londonu. Na tom nastupu je bilo oko 150.000 ljudi. Neki čak govore da je brojka premašila 180.000, te da se broj publike kretao oko 200.000. U [[1977]]. godini grupa je izdala album "[[News of the World (album)|News Of The World]]". Iako je po mišljenju kritike zakazao u to vrijeme , mnogi ga smatraju jednim od najboljih rock albuma svih vremena i najbolji rock album kasnih [[1970]]-ih, te kao album koji je sada inspiracija tzv. stadionskog rock-a. Album je sadržavao neke od najvećih pjesama rock historije "[[We Will Rock You]]", te rock baladu "[[We Are the Champions]]". Obje pjesme su dostigle broj četiri u SAD-u i obje su postale zaštitni znak [[sport]]skih [[Himna|himni]]. Roger Taylor je izdao svoj prvi solo singl te godine. A-strana naslovnice je bila pjesma "The Parliaments", te "I Wanna Testify", dok je B-strana bila pjesma koju je Taylor nazvao "Turn On The TV". Godine [[1978]]. grupa je izdala album "[[Jazz (Queen)|Jazz]]" koji je sadržavao hit singlove "[[Fat Bottomed Girls]]" i "[[Bicycle Race]]" koje su također izdate kao dupla-A-strana singla. Iako riječ "jazz" nije odražavala stil albuma, album je od strane kritika doživio dobar uspjeh, ponajviše zbog toga što je kombinovao mnoge stilove. Još neke veoma uspješne pjesme na albumu su bile "[[Dead on Time]]", "[[Don't Stop Me Now]], "Let me Entertain You" i "[[Mustapha]]" - [[Arabeska|arabeskna]] muzika komponovana od strane Mercury-a, kombinovana sa heavey rock gitarom. U [[1979]]. godini grupa nije izdala studijski album, već su se usredsredili na izdavanje novog albuma koji su trebali izdati [[1980]]. godine, ali su ipak izdali njihov prvi album uživo. Nazvan "[[Live Killers]]", album je dva puta postigao platinasti tiraž u SAD-u. Također su izdali veoma uspješan singl "[[Crazy Little Thing Called Love]]", [[rock and roll]] pjesma otpjevana u stilu [[Elvis Presley|Elvisa Presleya]]. Pjesma je dospjela na liste deset najpopularnijih pjesama u mnogim zemljama i bila je Queenov prvi muzički hit u SAD-u.<ref name="queenpedia.com"/> === Novi zvuk i predstavljanje sintisajzera (1980–1989) === Queen je počeo [[1980]]-e sa komercijalno upješnim albumima. Album "[[The Game (album)|The Game]]" je bio njihov najprodavaniji album. Na njemu su se našle pjesme poput "[[Crazy Little Thing Called Love]]" i "[[Another One Bites the Dust]]", koje su dostigle 1. mjesto po popularnosti u SAD-u. Album se zadržao četiri sedmice na broju 1 američkih najpopularnijih lista a dostigao je i četverostruki platinasti tiraž. Osim toga, bio je jedini muzički album koji je ikada bio na vrhu "Billboard", "Rock Music", "Dance Music" i "Rhythm i Blues" liste u isto vrijeme. Na albumu je predstavljeno uvođenje sintisajzera, a tu su bile popularne balade "Play The Game" i "Save Me" koje će kasnije postati među najboljim pjesmama za sve ljubitelje grupe Queen. Freddie Mercury u ovom periodu mijenja svoj izgled, skraćuje kosu i pušta brkove. Ovaj imidž postaje njegov zaštitni znak. U [[1980]]. godini je izašao i album ''[[Flash Gordon (album)|Flash Gordon]]'', snimljen za potrebe filma [[Flash Gordon (film)|Flash Gordon]]. Album je imao slabu prodaju a zauzeo je 10. mjesto na top-listi u Velikoj Britaniji. Godine [[1981]]. Queen je postao prva velika rock grupa koja je nastupala u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Ova grupa je srušila rekord posjećenosti, te je stadion "Morumbi" u [[Sao Paulo|Sao Paulu]] ugostio 131.000 ljudi prve noći, a zatim 251.000 ljudi u sljedeća dva dana. Queen je svirao pred ukupno blizu pola miliona ljudi u Južnoj Americi tokom njihove turneje na ovom [[kontinent]]u. U okobru [[1981]]. godine Queen je svirao ispred 150.000 ljudi u [[Monterreyu]] i [[Puebla|Puebli]] u [[Meksiko|Meksiku]] i bili su prva velika rock grupa koja je ikad nastupila u Meksiku. Godine [[1981]]. sarađivali su sa još jednim [[muzičar]]em iz tog vremena, [[David Bowie|Davidom Bowijem]] na njihovom hit singlu ''[[Under Pressure]]''. Saradnja je bila spontana, kada je Bowie slučajno navratio do studija dok je Queen snimao. Queen je izuzetno bio zadovoljan uspjehom pjesme, te su je izvodili odmah uživo na koncertima. Bowie, pak, nije to radio sve do kasnih godina. Pjesma je bila veoma uspješna - bila je prva na listi najpopularnijih u Britaniji. Bas linija je kasnije bila korištena u [[Vanilla Ice]]ovom hitu iz [[1990]]. godine pod nazivom ''Ice Ice Baby''. Queen je izdao svoj prvi kompilacijski album nazvan "[[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]]" na kojem su bile sve najpopularnije pjesme od [[1974]]. do [[1981]]. godine. Album je bio veoma uspješan i do danas je u Britaniji najprodavaniji album svih vremena. Taylor je postao prvi član grupe koji je izdao svoj prvi solo album [[1981]]. nazvan ''Fun In Space''. U [[1982]]. godini Queen je izdao funk album ''[[Hot Space]]''. Grupa je prestala sa turneojm po [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] jer je njihov uspjeh oslabio, iako su nastupili na [[NBC]]-u prvi put na "Subotom uveče sa vama uživo" (Saturday Night Live). Queen je napustio ''[[Elektra Records]]'', njihovu kuću u SAD-u, [[Kanada|Kanadi]], [[Japan]]u, [[Australija|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], te su potpisali ugovor sa "[[Capitol Records]]om". Nakon napornog rada u prethodnih deset godina, Queen je odlučio da neće nastupati uživo [[1983]]. godine. Tokom ovog perioda snimili su album ''[[The Works (album, Queen)|The Works]]'' a nekoliko članova grupe je imalo solo radove. May je izdao solo album nazvan ''Star Fleet Project'' gdje je sarađivao sa [[Eddie Van Halen]]om. Kevin Chamberlain, [[kompjuter]]ski stručnjak za muziku je pomagao kod pjevačkih linija i pozadinske muzike za solo projekat Freddie Mercurya koji je kasnije otkazan zbog kreativnih razlika. Godine [[1984]]. Queen je izdao album "The Works" na kojem su bili svjetski poznate pjesme ''[[Radio Ga Ga]]'' i ''[[I Want to Break Free]]''. Uprkos ovim hitovima, album nije zabilježio dobru prodaju u SAD-u. "Radio Ga Ga" je bio 39. na top-40 listi hitova u Americi sve do ''[[I Want It All]]'', koji je bio treći po popularnosti u Americi. Krajem [[1984]]. Queen je nastupao u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. Mnogi u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] su ih kritikovali, jer je tada bio na snazi [[aparthejd]]. Članovi ove grupe su odgovorili da oni sviraju muziku za one koji žele da je čuju. Godine [[1985]]. grupa je održala dva koncerta uživo. Prvi je čuveni [[festival]] [[Rock in Rio (festival)|Rock in Rio]]. Queen je započeo svoj nastup u 02:00h [[12. januar]]a, pjevajući ispred 325.000 ljudi, rušeći predhodni rekord. Također su nastupali i u ranim satima [[19. januar]]a pred 325.000 ljubitelja njihove muzike. Međutim, najveći koncert, i prema mnogima, najveći nastup uživo svih vremena, Queen je održao na [[Live Aid]]u. Ovaj koncert je održan na stadionu [[Stadion Wembley|Wembley]] [[13. juli|13. jula]] [[1985]]. godine. Pod euforijom koncerta, Queen je izdao singl ''[[One Vision]]''. Pjesma je korištena u filmu ''Iron Eagle''. Mercury je također izdao svoj prvi solo album ''[[Mr. Bad Guy]]''. Rane [[1986]]. godine, Queen snima album ''[[A Kind of Magic]]''. Neke od pjesama su komponovane za filmove, kao ''[[Princes of the Universe]]'' za film ''[[Higlander (film)|Higlander]]'' koji je izdat te godine. Ovaj album je bio veoma uspješan, sa popularnim pjesmama ''[[A Kind of Magic (singl)|A Kind of Magic]]'', ''[[Friends Will Be Friends]]'', ''[[Who Wants to Live Forever]]''. [[Christopher Lambert]] je nastupao u video spotu za pjesmu "Princes of the Universe". Kasnije te godine Queen je prodao ulaznice za turneju ''[[Magic Tour (Queen)|Magic Tour]]'', aludirajući na isti album. Ova turneja je bila najveća u [[Historija|historiji]] Queena, uključujući dva nastupa na stadionu Wembley. Kraj turneje obilježio je koncert na Knebworth parku, gdje je 120.000 karti prodato za samo dva sata. Ovo je bio posljednji koncert Freddija Mercurya u sastavu Queena. Više od milion ljudi je uživo vidjelo Queen u toku ove turneje, od čega 400.000 otpada na Veliku Britaniju. Nakon solo projekta [[1988]]. godine (uključujući saradnju Mercuryja sa [[Montserrat Caballé]], na albumu ''[[Barcelona (album)|Barcelona]]''), grupa je izdala album ''[[The Miracle (Queen)|The Miracle]]'' [[1989]]. godine. Na njemu je nastavljen smjer sa "A Kind of Magic" sa pop-rock zvukum i popularnim pjesmama poput ''I Want It All'', ''[[Breakthru]]'', ''[[The Invisible Man]]'', ''[[Scandal (singl)|Scandal]]'', ''[[The Miracle (singl)|The Miracle]]''. Članovi ove grupe najavljuju da neće biti turneje za ovaj album, jer Freddie Mercury to nije želio. On je izjavio da jednostavno nije htio da razbije tipični krug albuma/turneja. Pretpostavljalo se da je grupa na ivici raspada, te da Mercury ima [[Zdravlje|zdravstvene]] probleme. "The Miracle" je također označio promjenu [[Filozofija|filozofije]] Queena u pisanju pjesama. Sve pjesme su bile napisane samo od strane jednog člana grupe, što do sada nije bio slučaj.<ref name="queenpedia.com"/> === Smrt Mercury-a i posljednji albumi (1990–1997) === {{citat|''Svo vrijeme smo znali da je Freddie na izlazu i svo vrijeme smo glave držali spuštene.''|Brian May}} U kasnim [[1980]]-im glasine su se širile po novinama da Mercury pati od [[AIDS]]-a. Iako su se glasine poslije ispostavile tačnim, Mercury ih je svo vrijeme poricao. Ipak, grupa je nastavila da snima novu muziku bez obzira da ogroman pritisak od strane [[novinar]]a, počevši s albumom "The Miracle" i zadnjim albumom (dok je još Mercury bio živ) - "Innuendo" (1991). Iako mu je stanje bilo veoma loše, Mercury je i dalje doprinosio sa svojim tekstovima i muzikom na novom albumu. Sama pjesma "Innuendo" je imala hard rock melodije i, ako se tako može reći, tajno nagovještavala da Mercury ozbiljno boluje. Drugi hitovi su bili inspirisani [[pop]] muzikom "I'm Going Slightly Mad" , te kultna pjesma "[[The Show Must Go On]]" i "These Are The Days of Our Lives". Grupa je izdala i drugi album - zbirku najpopularnijih pjesama "Greatest Hits II". [[23. novembar|23. novembra]] [[1991]]. godine, Mercury je konačno priznao da boluje od side. Samo 24 časa nakon ove izjave, Mercury je i preminuo. Njegova sahrana je bila privatna, te je održana po [[Zoroastrijanizam|zoroastrijskom]] [[ritual]]u, s obzirom da je to [[vjera]] njegovih roditelja. "Bohemian Rhapsody" je ponovo bio obrađen i izdat nakon njegove smrti, te video "These Are the Days of Our Lives". Prihodi od singla su donirani za proučavanje i borbu protiv AIDS-a. Dana 20. aprila [[1992]]. održan je koncert u znak sjećanja na Freddie Mercurya. Koncert je ponovo održan u Wembleyu. Mnogi poznati izvođači su došli na koncert, poput Eltona Johna, Guns N' Roses, [[Tony Iommi]]ja (Black Sabbath), [[Robert Plant]] (Led Zeppelin), [[Annie Lennox]], [[George Michael]], [[David Bowie]], [[Mick Ronson]], [[Metallica]], Roger Daltrey (The Who), Def Leppard i [[Liza Minnelli]], te su zajedno sa preostala tri člana Queena otpjevali najpopularnije pjesme ove grupe. Koncert je gledalo više od milijardu ljudi širom svijeta. Ovo je doprinijelo većoj obaviještenosti u vezi AIDS-a. Popularnost ove grupe u SAD-u je obnovljena na "Wayne's World" u kojem je bila pjesma "Bohemian Rhapsody". Pjesma je bila broj 2 na listama najpopularnijih pet sedmica u SAD-u. Grupa je prekinula saradnju sa Capitol Records-om, te je potpisan novi ugovor sa Hollywood Records-om. Queen nikada nije prestao biti popularan, iako je njihov zadnji album sa potpuno novim materijalom izdat [[1995]]. pod nazivom "Made in Heaven". Album je izašao četiri godine nakon smrti Freddija Mercurya. Napravljen je od pjesama koje je Mercury snimio pri samrti, plus materijal iz solo albuma Mercurya "Mr. Bad Guy". May i Taylor su često poklanjali [[novac]] za uplatu fondu za borbu protiv AIDS-a. Zadnje prisustvo Johna Deacona je bilo [[1997]]. kada je snimljena pjesma "No One But You" sa Mayom i Taylorom. To je bila zadnja pjesma koja je sastavljena od sva tri člana Queena i bila je dodatna pjesma na albumu sa odabranim pjesmama "Queen Rocks" kasnije te godine.<ref name="queenpedia.com"/> === "Queen + …" projekti (1998–) === Nekoliko "Queen +" projekata je ostvareno narednih godina. Nekolicina njih dobila je prerađena bez novih sadržaja. Godine [[1999]]. Greatest Hits III album je izdat. Na njemu su između ostalog bile, "Queen + Wyclef Jean", [[rap]] verzija pjesme "Another one bites the dust", uživo verzija pjesme "Somebody to Love" koju je otpjevao George Michael i uživo verzija pjesme "The Show Must go On", izvođena [[1997]]. od strane [[Elton John]]a. Brian May i Roger Taylor su zajedno predstavljali Queen na mnogim ceremonijama i [[koncert]]ima. Također su snimili nekoliko Queenovih popularnih pjesama, uključujući "We Will Rock You" i "We are the champions" sa novim pjevačima. Godine [[2003]]. četiri nove pjesme su snimljene od strane Queena za [[Nelson Mandela|Mandelinu]] kampanju protiv AIDS-a. Studio verzija "Invicible Hope" (Queen + Nelson Mandela, zajedno sa Treana Morris), "46664 - The Call" , "Say It's not True" i "Amandla" ([[Anastacia]], [[Dave Stewart]] i Queen).<ref name="queenpedia.com"/> === Zaštitni znak grupe Queen === Zaštitni znak [[Logo]] grupe Queen je poznat kao Queen-ov vijenac, a dizajnirao ga je Mercury (koji ima diplomu "Ilustracije i grafičkog dizajna" sa "Ealing Art" koledža) malo prije izdavanja prvog albuma. On sadrži [[Horoskop|znakove zodijaka]] svih članova: dva [[lav]]a za Deacona i Taylora, rak za Maya, te dvije [[Djevica (znak)|djevice]] za Mercurya. Lavovi grle stilizirano slovo Q, [[rak]] se odmara na vrhu slova sa [[vatra|vatrom]] dižući je tačno iznad, a djevice se nalaze ispod lavova. Cijeli zaštitni znak se nalazi ispod [[feniks]]a i neodoljivo podsjeća na [[grb]] Kraljevske [[Vojska|armije]] Ujedinjenog Kraljevstva. == Queen, film i TV == Queen je imao veliki doprinos u muzici u filmovima ''Flash Gordon '' ([[1980]]. godine, režija Mike Hodges) i ''Highlander '' (popularni prvi film u poznatom naknadnom serijalu filmova, [[režiser]]a Russella Mulcahya). Naslovna pjesma, "[[Princes of the Universe]]", je bila također korištena u "Highlander: The Series" ([[1992]]–[[1998]]). U SAD-u "Bohemian Rhapsody" je bila u filmu ''Wayne's World ''. Singl je ponovo dospio na američke top liste, bio je na drugom mjesto (zajedno sa "[[The Show Must Go On]]" kao prva pjesma na singlu) i učinio je Queen popularnijim u SAD-u. U nekoliko filmova njihove pjesme su pjevali drugi [[Umjetnik|umjetnici]]. Naslovna strana Somebody to Love izvođena od strane Anne Hathaway je bila u filmu iz [[2004]]. godine, a film se zvao ''Ella Enchanted ''. U [[2006]]. godini Brittany Murphy je također izvodila istu pjesmu u filmu ''Happy Feet''. Godine [[2001]]. verzija pjesme "[[The Show Must Go On]]" je bila otpjevana od strane Jim Broadbent i [[Nicole Kidman]] u mjuziklu ''Moulin Rouge!''. Završetak filma je ''A Knight's Tale'' izdatog [[2001]]. godine je bio popraćen pjesmom "We Are the Champions" koju su izvodili Robbie Williams i Queen. Muzika grupe Queen je korištena u mnogim filmovima poput: {| |----- | valign="top" width="20%" | * ''[[FM (film)|FM]] '' * ''[[Iron Eagle]]'' * ''[[Kicking & Screaming]]'' * ''[[Moulin Rouge (film 2001)|Moulin Rouge]]'' * ''[[National Lampoon's Loaded Weapon]]'' * ''[[The Break-up]]'' * ''[[Small Soldiers]]'' * ''[[Son in Law]]'' * ''[[Encino Man]]'' * ''[[Stepmom]]'' * ''[[High Fidelity]]'' * ''[[Super Size Me]]'' * ''[[The Girl Next Door]]'' * ''[[Mr. Wrong]] '' * ''[[Revenge of the Nerds]]'' | valign="top" width="20%" | * ''[[Wayne's World]]'' * ''[[The Mighty Ducks]]'' * ''[[How High]]'' * ''[[Happy Feet]]'' * ''[[Chicken Little]]'' * ''[[Cheaper By The Dozen 2]]'' * ''[[Grosse Pointe Blank]]'' * ''[[Blackball (film)|Blackball]]'' * ''[[Shaun of the Dead]]'' * ''[[Blades of Glory]] '' * ''[[A Knight's Tale]] '' * ''[[Mickey Blue Eyes]]'' * ''[[I Now Pronounce You Chuck and Larry]]'' * ''[[Ella Enchanted]] '' |----- |} Čuvajući u tradiciji (od sezone 5) da svaka epizoda nosi naslov popularne pjesme od jedne muzičke grupe iz vremena 70-ih (Led Zeppelin za petu sezonu, The Who za šestu i The Rolling Stones za sedmu), i osma, ujedno i posljednja sezona ''That '70s Show'' napravljena je bila od epizoda nazvanim po pjesmama Queena. "Bohemian Rhapsody " je bila kao premijera osme sezone. Dana [[11. april]]a [[2006]]. godine Queen se pojavio na ''American Idol''. Svaki takmičar je izvodio jednu pjesmu od Queena. Pjesme koje su se pojavile na ovom takmičenju su bile "Bohemian Rhapsody", "Fat Bottomed Girls", "The Show Must Go On", "Who Wants to Live Forever", i "Innuendo ". Brian May je poslije kritikovao organizatore ove emisije, zbog mijenjanja scenografije. "I Was Born to Love You" je bila naslovna pjesma japanske televizijske drame ''Pride'' na Fuji Televiziji [[2004]]. godine. Muzika iz ove emisije je još sadržavala pjesme "We Will Rock You, "We Are the Champions" i "Bohemian Rhapsody". Pjesma "I Was Born to Love You" na četvrtoj misiji/stazi Nintendo DS videoigre ''Elite Beat Agents'' kao i u igri Pretty Guardian Sailor Moon. == Muzički stil == Queen je muzički bila veoma svestrana grupa. Svirali su gotovo sve vrste muzike (uključujući i operu) u svojim pjesmama, a danas se u svijetu mogu povezati sa: tzv. stadionskim rockom, plesnom muzikom, glamuroznim rockom, [[heavy metal]]-om, pop rock, i [[psihodelični rock|psihodeličnom rock]] muzikom. 1970-e su bile vrijeme razuzdanosti, posebno u rock muzici, a samo je mali broj rock grupa tog vremena bio blizu u utjelovljavanju ove razuzdanosti kao Queen. Njima je bilo namijenjeno da budu velika rock grupa, a muzika je morala biti savršena, uz korištenje [[Drama|drame]], bombastičnosti i razuzdanosti na muzičkim snimcima. Međutim, prava arena za ovu grupu bili su koncertni nastupi, gdje su muzika i dramsko predstavljanje muzike, činile cjelinu, u kojem je vizuelni doživljaj bio gotovo izjednačen s muzikom. Queen održava ovaj pristup tokom cijele njihove karijere, brzo usvajajući i razvijajući muzičke stilove koristeći najnovije tehnologije tog vremena i stvarajući ono što je nesumnjivo prvi umjetnički promotivni spot za "Bohemian Rhapsody". U svojim ranim godinama Queen je u potpunosti prigrlio ideale progresivnog rocka koji je bio iznenađujuće bogat i raznovrstan. U njemu su spajali pretjeranu pompu progresivnog rocka i energiju ranog heavy metala, s [[vodvilj]]em, elemente opere i [[Klasična muzika|klasične muzike]], koristeći višeslojne gitarske muzičke dionice uz nasnimavanje pjevačkih dionica stvarajući bombastičan, energičan, ali često i produhovljen muzički izraz. Držeći na oku glavna muzička kretanja, grupa nikad nije prestala rasti, razvijati se i mijenjati svoj stil, ali nekako uvijek uspijevajući zadržati osnovni zvuk koji je bio jedinstven i ostajući neprikosnoven kao vrhunac rock muzike do današnjih dana. Jedan od najnaprednijih aspekata rane muzike ove grupe je bio njihov pristup obradi pjesama. Bili su ponosno "anti sintisajzer" u prvih nekoliko godina, i skoncentrisani na bogate i visoke pjevačke i gitarske obrade ekstravagantno proširene sa slojevitom strukturom koja je otišla dalje od običnog sviranja gitarskih rifova jedne obične [[hard rock]] grupe. Ovo je dostiglo svoj vrhunac sa zapanjujuće kvalitetnim izdanjem "Bohemian Rhapsody", pjesme koja zapravo predstavlja oličenje svega u načinima njihovog pisanja pjesama i njihovih stavova.<ref>http://www.progarchives.com/artist.asp?id=1755</ref> == Uticaj na druge muzičare == Grupa Queen je uticala na mnoge muzičare, umjetnike i muzičke grupe, a sam uticaj je raznolik i obuhvata različite generacije, zemlje i muzičke žanrove. Neki od muzičara koji su naveli grupu Queen kao uticaj na njihovo muzičko djelovanje jesu [[Anthrax (grupa)|Anthrax]], [[AC/DC]], [[Van Halen]], [[Dream Theater]], [[Boston]], [[Kurt Cobain]], [[Extreme]], [[Guns N' Roses|Guns N 'Roses]], [[Iron Maiden]], [[Judas Priest]], Kansas, [[Metallica]], [[Marilyn Manson]], [[Styx]], [[Sweet]]. [[Michael Jackson]] je bio prijatelj Mercurya još u ranim 1980-im i naveo je "Hot Space" album kao pokretački uticaj iza odluke o stvaranju njegovog albuma "[[Thriller (album)|Thriller]]" iz [[1982]], na kojem je prvobitno planirano da se Freddy Mercury pojavi. Queen se također navodi kao veliki uticaj na žanr ''neo-klasičnog metala'' [[Švedska|švedskog]] gitariste [[Yngwie Malmsteen]]a. Pjesma "Stone Cold Crazy ', iz [[1974]]. sa " Sheer Heart Attack "albuma, se često navodi kao rana preteča brzine ili [[thrash metal]] podžanra. Metallica je snimila verziju iste pjesme, koja se prvi put pojavila na albumu "Rubaiyat" iz [[1990]], i osvojila "Grammy" nagradu za najbolju metal izvedbu [[1991]]. U ranim 70-im grupa Queen pomaže u podsticanju evolucije heavy metal žanra i odbacivanju mnogo od njihovog [[blues]] uticaja, a novi talas britanskog heavy metala ih prati na sličan način, spajajući muziku s [[punk rock]] senzibilitetom i sve većim naglaskom na brzini sviranja.<ref name="monstersandcritics.com">{{Cite web |url=http://www.monstersandcritics.com/people/Queen/biography/ |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 7. 2013 |archive-date=13. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130313062154/http://www.monstersandcritics.com/people/Queen/biography/ |url-status=dead }}</ref> === Ankete === * [[1999]]. - Queen je izglasan kao druga najbolja rock grupa u historiji muzike. * [[2005]]. - Nastup na Live Aidu je dva puta izglasan kao najbolji koncertni nastup svih vremena. * [[2007]]. - Grupa je proglašena najboljim Britanskom rock grupom svih vremena.<ref name="monstersandcritics.com"/> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija grupe Queen}} Za vrijeme svog postojanja grupa je izdala 15 studijskih albuma: # ''[[Queen (album)|Queen]]'' (1973) #24 VB # ''[[Queen II]]'' (1974) #5 VB # ''[[Sheer Heart Attack]]'' (1974) #2 VB, #11 SAD # ''[[A Night at the Opera (album, Queen)|A Night at the Opera]]'' (1975) #1 VB, #4 SAD # ''[[A Day at the Races (album)|A Day at the Races]]'' (1976) #1 VB, #5 SAD, #1 Japan # ''[[News of the World (album)|News of the World]]'' (1977) #4 VB, #3 SAD, #3 Japan # ''[[Jazz (Queen)|Jazz]]'' (1978) #2 VB, #6 SAD # ''[[The Game (album)|The Game]]'' (1980) #1 VB, #1 SAD # ''[[Flash Gordon (album)|Flash Gordon]]'' (1980) #10 VB, #23 SAD, #1 Austrija # ''[[Hot Space]]'' (1982) #4 VB, #22 SAD, #1 Austrija # ''[[The Works (album, Queen)|The Works]]'' (1984) #2 VB, #23 SAD # ''[[A Kind of Magic]]'' (1986) #1 VB, #46 SAD # ''[[The Miracle (Queen)|The Miracle]]'' (1989) #1 VB, #24 SAD, #1 Austrija, #1 Švicarska # ''[[Innuendo (Queen)|Innuendo]]'' (1991) #1 VB, #30 SAD, #1 Švicarska # ''[[Made in Heaven]]'' (1995) #1 VB, #58 SAD, #1 Austrija, #1 Švicarska Osim studijskih albuma, grupa je objavila i mnogo live i kompilacijskih albuma kao i singlova od kojih su mnogi postali svjetski hitovi. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Queen (musical group)}} * [http://queenpedia.com Queenpedia – Queen Wiki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517054623/http://www.queenpedia.com/ |date=17. 5. 2008 }} * [http://www.queenonline.com Zvanični sajt] * [http://www.queenarchives.com Queen Archives] – intervjui, recenzije, članci * [https://web.archive.org/web/20070704053036/http://www.actionext.com/names_q/queen_lyrics.html Tekstovi pjesama] {{Queen}} {{Singlovi Queena}} {{Freddie Mercury}} {{Grammy za životno djelo}} [[Kategorija:Queen]] [[Kategorija:Britanske rok-grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1970.]] [[Kategorija:Rok-grupe]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Brit"]] q3xv8jhebg2hcmu3i1u7mrdvtdj8v7x Natpisi na stećcima 0 39001 3917088 3915489 2026-08-08T18:01:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917088 wikitext text/x-wiki [[File:Stecak ugradjen u crkvu u Rogatici.jpg|mini|desno|Stećak u obliku ploče sa natpisom, uzidan u vanjski zid pravoslavne crkve u [[Rogatica|Rogatici]]. Donešen je iz sela Blaževića - ''{{Citat|Se pisa...U ime oca i sina i svetog duha a se leži dobri Bogdan dobrog Domša Ozrinovića sin. U to doba umrijeh, nisam se ogriješio ni u dobru ni u zlu, i ko me znaše svi me žaljaše. Htio sam biti junak ali me smrt snađe. Ostavih oca veoma tužna i posilio svoj mojoj družini i bih među njima obljubljen. Pođoh mojim svima.<ref name="Vego"/>}}'']] '''Natpisi na stećcima''' predstavljaju jedan od najorginalnijih tokova pisane riječi narodnoga jezika na području koje pokriva sadašnja [[Bosna i Hercegovina]]. Lapidarna pismenost se razvija tokom čitavog srednjeg vijeka, počevši od kraja 10. ili početka 11. ([[Humačka ploča]]), pa sve do [[15. vijek]]a, a nastavlja se i u doba osmanske vladavine.<ref name="Anđelić">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Doba srednjovjekovne bosanske države u: KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date=9. 2. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Stećci sa natpisima == Po raznim brojanjima, [[stećak]]a ima oko 60.000, no onih s natpisima je daleko manji broj. [[Marko Vego]] je u svojoj reprezentativnoj zbirci [[epigrafika|epigrafike]] naveo oko 400 natpisa.<ref name="Vego I">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/35947164/Marko_Vego_Zbornik_srednjovjekovnih_natpisa_Bosne_i_Hercegovine_I |title=Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine I - redni broj |work= www.academia.edu |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Manji je broj iz 12. i 13., dok je većina iz 14. i [[15. vijek]]a. Osim najstarijih, najveći je dio pisan [[Bosančica|bosančicom]], a gnomskim iskazima o životu i ljudskoj sudbini neki dosižu i umjetničku vrijednost (koja je inspirirala [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]], bosanskohercegovačkog pjesnika i sastavljača antologije starih bosanskih tekstova).<ref name="Vego">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/66934033/Marko-Vego-Zbornik-srednjovjekovnih-natpisa-Bosne-i-Hercegovine-I |title= Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, IV, br.211 |work= Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, 1964 |access-date= 9. 2. 2022}}</ref> == Epitafi == [[Epitaf]]i su natpisi na stećcima/nadgrobnim spomenicima - predstavljaju jedan vid orginalnog stvaralaštva u srednjovjekovnoj bosanskoj pismenosti i idu u sami vrh južnoslavenske epigrafike. Pisani su [[Bosančica|bosančicom]], iznimno poluoblom bosanskom glagoljicom.<ref name="Bešlagić"/> Umjetnost stećaka razvija se unutar najširih granica srednjovjekovne bosanske države u periodu od 13. pa sve do 16. vijeka, sa kulminacijom u 15. vijeku. Najstarija žarišta ove pismenosti nalaze se u starom [[Hum]]u i srednjoj (banskoj) Bosni, a kao treći centar spominje se okolina Vidoške, u kojo je prvi epitaf pronađen tek početkom 13. vijeka. Najveći broj natpisa sa ovog područja nalazi se u [[Boljuni]]ma jugozapadno od [[Radimlja|Radmilje]] i [[Stolac|Stoca]]. Značajni srednjovjekovni tekstovi na kamenu javljaju se i u okolini [[Blagaj (Mostar)|Blagaja]] (središte humske vlastele), u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]], u Podrinju (jugiistočna Bosna) od [[Foča|Foče]] do [[Vlasenica|Vlasenice]] i [[Srebrenica|Srebrenice]]. U najnovije vrijeme veći broj epitafa nađen je na području srednjovjekovnih župa [[Usora]] i [[Soli (mjesto)|Soli]], te u [[Posavina|Posavini]] oko [[Koraj]]a i [[Bijeljina|Bijeljine]]. Među nekropolama uzdvajaju se: [[Radimlja]] kod Stoca, nekropola u Boljunima kod Stoca, blizu [[Nevesinje|Nevesinja]], na [[Blidinje]]m jezeru u zapadnoj Hercegovini, te u Bjelosavljevićima kod [[Sokolac|Sokoca]] na Glasincu, na Gvoznom polju kod [[Kalinovik]]a i na Ravanjsim vratima kod [[Kupres]]a. Vremenom su mnogi natpisi oštećeni ili uništeni, pa ih je stoga vrlo teško ili nemoguće rekonstruisati.<ref name="Stećci kultura">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> == Jezičke osobine i jezičko-stilski tipovi == Natpisi su pisani strogo utvrđenim pravilima i dostojanstvenim stilom. Oni daju nam odgovore na pitanje odnosa između onoga što se smatra klasičnom redakcijom [[staroslavenski jezik|staroslavenskog jezika]] i onog što se smatra jezikom nadgrobnih spomenika. Jezik natpisa je narodni, većinom štokavsko - [[ikavica|ikavski]] (rjeđe [[jekavica|jekavski]]), uz dosta čakavizama (stoga katkad karakteriziran kao šćakavski, ili štokavsko-čakavski idiom), te određeni broj crkvenoslavizama. Jezičke osobine: * prodor žive narodne riječi ugrađen u pisani jezik tog doba * potreba za zbijenošću, jasnošću i jednostavnošću izraza (sa što menje riječi trebalo je više reći, što je rezultiralo izrazitom [[poetika|poetikom]]) * visok stepen ujednačenosti zapadnoštokavskih osobina * bosanski pisani manir: ikavizam, neizvršeno [[jotovanje]], grupa re umjesto ro, grupa va (<vb) * karakteristična leksika (ase, se, jere, hotjeh, tagdi, vele, tko, sije, tuždi, sade) Premda stećke kao cjelinu odlikuju zajedničke srednjovjekovne jezičke osobine, ipak se uočavaju dva osnovna jezičko-stilska tipa: * hercegovački – istočnoštokavske osobine sa lokalnim jezičkim crtama * srednjobosanski, zapadnobosanski i zapadnohercegovački tip – odlike zapadne štokavštine Dakle, i u jeziku ovih natpisa dolazi do diferenciranja, ali isto tako je očita teritorijalna međudijalekatska ujednačenost u rasponu od nekoliko vjekova na jezičkom i palografskom nivou, što svjedoči o pisanom maniru srednjovjekovnog [[bosanski jezik|bosanskog književnog jezika]] koji je razvijen zaključno sa 15. vijekom. Ostavljajući po strani njihovu estetsku vrijenost, ovi su natpisi nesumnjiv argument da se bosanska pisana riječ vezuje za jedan širi kulturni proces – [[pismenost]] koja je stvarana za potrebe ovoga prostora. Nijedna historija književnog jezika ne odbacuje [[spomenik]]e imali oni književne elemente ili ne, ali ipak se vodi računa o tome da se neki natpisi ne mogu promatrati u istoj ravni sa spomenicima koji samo prenose golu informaciju. Postavljanje stećaka je nastvaljeno i jedno vrijeme u [[Osmanlijsko carstvo|osmanskom dobu]] ([[nišani]] kao arhitektonska evolucija stećaka, pokoji nišan sadrži i natpis ispisan bosančicom), što svjedoči o kontinuitetu razvoja bosanske tradicije i jezika. Epitafi i [[epigraf]]i jedan su od načina da se prikaže lapidarna pismenost i oblikovanje bosančice. Danas je od 20 do 30 dobro istraženih stećaka. Problem objavljivanja ovih natpisa je u fotografiji tih tekstova, njihovoj transkripciji i transliteraciji, koje su vrlo složene.<ref>{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god47/Godisnjak47-full.pdf |title=Lejla Nakaš - Pismo natpisa stećaka, Godišnjak ANUBiH 47, 2018, s.177 |access-date=6. 3. 2020 |archive-date=28. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200328133311/http://www.anubih.ba/godisnjak/god47/Godisnjak47-full.pdf |url-status=dead }}</ref> Time su se bavili Marko Vego i Šefik Bašlagić, a što se tiče objavlljivanja ovih spomenika najveću zaslugu ima [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]]. Stećci u sebi sadrže ponajviše elemenata književnog govorenja – više negoli u administrativnoj pismenosti. Takva tradicija nastavlja se i u osmansko doba kao lapidarna pismenost i pisani jezik upravo ima svoj kontinuitet u lapidarnosti pisanog jezika, jer ona sama po sebi nikad nije mogla spadati u [[književnost]], jer klesanje u [[kamen]]u se ne poima kao književni rad. Dakle, srednjovjekovna lapidarana pismenost nastavlja se kroz čitav osmanski period, jednako kao i srednjovjekovna administrativna pismenost koja se nastavlja kroz [[Bosanska krajina|krajišnička]] pisma. Ipak, za razliku od krajišničkih pisama koja se dosljedno pišu na svome jeziku i na grafiji tog prostora, osmanska epigrafika ogleda se u pisanju na [[arapski jezik|arapskom]] i [[turski jezik|turskom jeziku]] na izvornom arapskom pismu. == Kamenoresci == Na kraju treba spomenuti kovače i dijake koji su u jednu ruku i originalni pisci, odnosno pjesnici bosanskog književnog jezika: Prodon i Miogost u srednjoj Bosni, Veseoko Kukulamović i Vukašin u području Lašve i Jajca, Bratjen u Travuniji, Semorad, Miogost, Grubač i Krilić iz okoline Stoca – tvorci najautentičnijih stećaka i njihovih epitafa u [[Radimlja|Radimlji]], Nikola Dragojević i Dragoje u Podrinju, Ugarak u Vrhbosni (današnje [[Sarajevo]]). == Evidentirani natpisi == Do sada je evidentiran veliki broj nadgrobnih spomenika – 323, a natpisi o kojima se najviše zna su slijedeći: # Natpis iz Arhanđelova iz prve polovine 13. vijeka, jedan od najstarijih natpisa # Natpis iz Malog Čajna iz 13. vijeka pronađen u [[Gračanica|Gračanici]], a danas se čuva u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]] # Natpis iz Jušića kod [[Ulog]]a (od 1353. do 1378.) # [[Stup iz Zgošće|Natpis iz Donje Zgošće]] kod [[Kakanj|Kaknja]], jedan od najljepših stećaka u obliku stupa koji je pisan prije 1377.<ref name="emamazrak">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/381365 |title= Ema Mazrak: Stupac iz Donje Zgošće kod Kaknja: analiza i interpretacija ikonografskih sadržaja, historijskoga i naručiteljskoga konteksta |work= Univerzitet u Sarajevu, Akademija likovnih umjetnosti |access-date= 31. 8. 2022 }}{{Mrtav link}}</ref> # Natpis iz Veličana u [[Popovo polje|Popovom polju]] (od 1377. do 1391.) # Natpis iz Milavića s kraja 14. vijeka nađen na prostoru između [[Miljevina|Miljevine]] i [[Foča|Foče]] # [[Stećci u Lađevinama|Natpisi iz sela Lađevine]] kod [[Rogatica|Rogatice]], pisani krajem 14. ili početkom 15. vijeka za vojvode [[Vlatko Lađević|Vlatka Lađevića]] i [[Miotoš]]a, danas se čuvaju u Zemaljskom muzeju<ref name="anubih">{{Cite web |url= https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/742/6.%20Halilovic%2C%20Z%2C%20Delalic%2C%20A..pdf?sequence=8&isAllowed=y |title= Zijad Halilović, Azra Delalić: Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovin |work= ANUBiH - Godišnjak, 2021 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 17. 8. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220817104138/https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/742/6.%20Halilovic%2C%20Z%2C%20Delalic%2C%20A..pdf?sequence=8&isAllowed=y |url-status= dead }}</ref> # Natpis iz Čevina iz druge polovine 14. vijeka na području srednje Bosne # Natpis iz Vrpolja iz druge polovine 14. vijeka pronađen u selu Ljubomiru kod Trebinja # Natpis iz Humskog iz 14. vijeka nađen u selu Humsko kod Foče # Natpis u Podgradinju iz 14./15. vijeka na prostoru srednje Bosne # Natpis iz Troskota 14./15. vijeka na hercegovačkom prostoru # [[Natpis Vignja Miloševića|Natpis iz Kočerina]] kod [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] s početka 15. vijeka<ref>[https://www.siroki.com/koeerinska-ploea-osvrt/ Kočerinska ploča – osvrt - www.siroki.com]</ref> # Natpis iz Gradice s početka 15. vijeka iz okoline [[Konjic]]a # Natpis iz Ričice s početka 15. vijeka iz [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] # Natpis iz Slatine kod [[Banja Luka|Banje Luke]] iz 1471. # [[Nekropola stećaka Boljuni|Natpisi iz Boljuna]] iz 1477, šire područje [[Stolac|Stoca]]<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Boljuni%20BH%20komp.pdf |title=Nekropola Boljuni |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=13. 10. 2016 |archive-date=10. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240610112949/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Boljuni%20BH%20komp.pdf |url-status=dead }}</ref><ref name="herak">[https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959/10-1959.pdf [[Šefik Bešlagić]], Uređenje nekropole stećaka u Boljunima]{{Mrtav link}}</ref> # Natpis iz Han Podbrdice iz 15. vijeka, okolina Stoca <ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> # Natpis iz Đurđevca i Zgunje, srednji tok Drine <ref name="Novi natpisi">{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/ns9/009.pdf |title=Šefik Bešlagić: NOVOPRONAĐENI NATPISI NA STEĆCIMA |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> # [[Nekropola stećaka Radimlja|Natpisi u Radimlji]] kod [[Ošanjići|Ošanjića]], [[Stolac]]<ref name="Vego I"/><ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Radimlja%20BH%20komp.pdf |title=Nekropola Radimlja |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=22. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240422223937/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Radimlja%20BH%20komp.pdf |url-status=dead }}</ref> # [[Nekropola Zabrđe u Lepenici|Natpis iz Zabrđa]] kod [[Kiseljak]]a<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2476 |title=Stećci u Zabrđu kod Kiseljaka |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=13. 12. 2016 |archive-date=11. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211002810/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2476 |url-status=dead }}</ref> # [[Nekropole stećaka u Ljubinju|Natpisi iz Vlahovića]] i [[Ubosko]]g kod [[Ljubinje|Ljubinja]]<ref name="Vlahovići">{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3284 |title= Nekropola sa stećcima i Pravoslavna crkva svetog kneza Lazara |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 3. 1. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170103003605/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3284 |url-status= dead }}</ref> # [[Stećci u Banovići Selu|Natpis iz Banova sela]] kod [[Banovići|Banovića]]<ref name="Banovići">{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2574 |title= Stećci u Banovići selu |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 2. 12. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181202070836/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2574 |url-status= dead }}</ref> == Literatura == * [[Alojz Benac]], Stećci, Prosveta, Beograd, 1963; * [[Šefik Bešlagić]], Boljuni, Starinar XII /1961., Beograd, 1961., 175.-205. sa kompletnom literaturom, * S. Pudarić, Program zaštite i uređenja nekropole stećaka u Boljunima, Slovo Gorčina, Stolac 1988./89., 16.-17., * [[Marko Vego]],Patarenstvo u Hercegovini u svjetlu arheoloških spomenika, GZM, NS (A), XVIII, Sarajevo, 1963 * [[Marian Wenzel]], Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1964. * Alojz Benac, Radimlja, Sarajevo ,1950. * B. Hrabak, Prilog datovanju hercegovačkih stećaka, Glasnik Zemaljskog muzeja, n.s. sv. VIII/1953., Sarajevo, 325.-328. == Reference == {{Refspisak|2}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} {{Commons|Category:Stećci in Bosnia and Herzegovina}} {{Kultura srednjovjekovne Bosne}} [[Kategorija:Stećci sa natpisom| ]] [[Kategorija:Stećci u Rogatici]] [[Kategorija:Stećci]] coz67x1f0g7ndhcqny07v7hz0do0qkk Paracetamol 0 62396 3917147 3908105 2026-08-09T01:51:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917147 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija lijek | Naziv lijeka = Paracetamol | Druga_imena = Acetaminofen | Grupa = analgetici, antipiretici | Trgovačka imena = Aminofen, Anacin Aspirin Free, Apra, Crocin, Feverall, Genapap, Panadol, Panamax, Tylenol, Panodil | ATC kodovi = N02BE01 | CAS_registarski_broj = 103-90-2 | Dostupnost bez recepta = djelimično | Strukturna formula = [[Datoteka:N-Acetyl-p-aminophenol.svg|170px]] | IUPAC ime = ''N''-(4-hidroksifenil)etanamid<br>''N''-(4-hidroksifenil)acetamid | Sumarna formula = C<sub>8</sub>H<sub>9</sub>NO<sub>2</sub> | Tačka topljenja = 169<ref name="Picciochi">Picciochi, R.; Diogo, H.P.; Minas da Piedade, M.E.: ''[http://www.akademiai.com/content/0x43764v10442tv0/ Thermochemistry of paracetamol]{{Mrtav link}}'' u ''J. Therm. Anal. Calorim.'' 100 (2010) 391–401.</ref> - 172°C<ref name="CRC Handbook of Chemistry and Physics">{{Cite book| last = Lide |first = David R.| title = Physical Constants of Organic Compounds u: CRC Handbook of Chemistry and Physics | url = https://archive.org/details/crchandbookofche0000unse_z7a4 | edition = 88. izd.| publisher = Boca Raton| year = 2007 |pages = [https://archive.org/details/crchandbookofche0000unse_z7a4/page/n1865 2640]| isbn = 978-0-8493-0488-0}}</ref> | Tačka ključanja = > 500 °C, od 180 °C termalno raspadanje | Molarna masa = 151,17 g/mol | Biološka raspoložljivost = ~100% | Metabolizam = 90 do 95% [[Jetra|hepatički]] | Poluvrijeme eliminacije = 1–4 [[sat (jedinica)|h]] | Izlučivanje = [[Bubreg|renalno]] }} '''Paracetamol''' ili ''Acetaminofen'' (u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) je često korišteni [[analgetik]] i [[antipiretik]]. On je efektivna zamjena za [[aspirin]], često se koristi za smanjenje tjelesne temperature, ublažavanje glavobolje i drugih slabijih tegoba i bolova. Međutim, za razliku od aspirina nije dobar antiupalni [[lijek]]. Jedan je od osnovnih sastojaka za brojna farmaceutska sredstva koja služe za prehladu i [[Gripa|gripu]]. U kombinaciji sa opioidnim analgeticima, paracetamol se može koristiti i za ublažavanje jačih bolova poput postoperativnih bolova te za pružanje palijativne njege kod pacijenata sa uznapredovalim [[Rak (bolest)|rakom]].<ref>{{cite book|url = http://www.sign.ac.uk/pdf/SIGN106.pdf|title = Guideline 106: Control of pain in adults with cancer|author = Scottish Intercollegiate Guidelines Network (SIGN)|publisher = National Health Service (NHS)|location = Scotland|year = 2008|isbn = 978 1 905813 38 4|chapter = 6.1 and 7.1.1}}</ref> Njegovo analgetičko djelovanje počinje otprilike 11 minuta nakon oralnog uzimanja.<ref>{{Cite journal| last = Moller, et al. | first = P.| title = Onset of acetaminophen analgesia: comparison of oral and intravenous routes after third molar surgery| url = https://archive.org/details/sim_british-journal-of-anaesthesia_2005-05_94_5/page/642 | journal = British journal of anaesthesia| volume = 94| issue = 5| pages = 642–648| year = 2005}}</ref>, a njegovo [[Poluvrijeme eliminacije|biološko poluvrijeme eliminacije]] iznosi od 1 do 4 sata. Iako se paracetamol koristi za ublažavanje upalnih procesa, on općenito nije svrstan u porodicu [[Nesteroidni antiupalni lijekovi|NSAID]] jer pokazuje samo vrlo slabe antiupalne aktivnosti. Mada je općenito siguran za korištenje u preporučenim dozama (od 1.000&nbsp;mg po dozi do najviše 4.000&nbsp;mg dnevno za odrasle osobe),<ref>[http://www.drugs.com/acetaminophen.html Acetaminophen] Drugs.com</ref> akutno predoziranje paracetamolom može uzrokovati potencijalno smrtonosno [[hepatotoksičnost|oštećenje jetre]], a kod rijetkih slučajeva, i normalna doza može učiniti isto; rizik se povećava učestalom i prekomjernom konzumacijom [[Alkoholno piće|alkohola]]. Otrovnost paracetamola je najčešći razlog akutnog zatajenja jetre u Zapadnim zemljama, i uzrok je najvećeg broja predoziranja lijekovima u SAD, Velikoj Britaniji, Australiji i Novom Zelandu.<ref name="DalyMJA">{{cite journal |author=Daly FF, Fountain JS, Murray L, Graudins A, Buckley NA |title=Guidelines for the management of paracetamol poisoning in Australia and New Zealand—explanation and elaboration. A consensus statement from clinical toxicologists consulting to the Australasian poisons information centres |journal=Med J Aust |volume=188 |issue=5 |pages=296–301 |year=2008 |url=http://www.mja.com.au/public/issues/188_05_030308/dal10916_fm.html |access-date=12. 6. 2012 |archive-date=23. 7. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080723234129/http://www.mja.com.au/public/issues/188_05_030308/dal10916_fm.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author=Khashab M, Tector AJ, Kwo PY |title=Epidemiology of acute liver failure |journal=Curr Gastroenterol Rep |volume=9 |issue=1 |pages=66–73 |year=2007}}</ref><ref name=Hawkins>{{cite journal |author=Hawkins LC, Edwards JN, Dargan PI |title=Impact of restricting paracetamol pack sizes on paracetamol poisoning in the United Kingdom: a review of the literature |journal=Drug Saf |volume=30 |issue=6 |pages=465–79 |year=2007}}</ref><ref name="Larson">{{cite journal |author=Larson AM, Polson J, Fontana RJ, ''et al. '' |title=Acetaminophen-induced acute liver failure: results of a United States multicenter, prospective study |url=https://archive.org/details/sim_hepatology_2005-12_42_6/page/1364 |journal=Hepatology |volume=42 |issue=6 |pages=1364–72 |year=2005}}</ref> Paracetamol je aktivni metabolit [[fenacetin]]a, nekad popularnog kao analgetik i antipiretik, ali za razliku od fenacetina i njegovih kombinacija, paracetamol se ne smatra kancerogenim u terapeutskim dozama.<ref name=Bergman>{{cite journal |author=Bergman K, Müller L, Teigen SW |title=The genotoxicity and carcinogenicity of paracetamol: a regulatory (re)view |journal=Mutat Res |volume=349 |issue=2 |pages=263–88 |year=1996}}</ref> Pojmovi ''acetaminofen'' (koristi se u SAD, Kanadi, Japanu, Južnoj Koreji, [[Hong Kong]]u i [[Iran]]u<ref name=Bradley>{{cite journal |author=Bradley, N |title=BMJ should use "paracetamol" instead of "acetaminophen" in its index |journal=BMJ |volume=313 |issue=7058 |page=689 |year=1996}}</ref>) i ''paracetamol'' (u ostalim zemljama) su nastali iz hemijskog naziva za ovaj [[lijek]]: ''para''-'''acet'''il'''aminofen'''ol i '''''par'''a''-'''acet'''il'''am'''inofen'''ol'''. U nekim kontekstima, koristi se i skraćenica kao '''APAP''' za '''a'''cetil-'''p'''ara-'''a'''mino'''p'''fenol. ==Medicinska upotreba== ===Groznica=== Paracetamol je potvrđeni lijek za ublažavanje [[groznica|groznice]] kod osoba svih uzrasta.<ref name=AHFS>{{cite web|title=Acetaminophen|url=http://www.drugs.com/monograph/acetaminophen.html|work=The American Society of Health-System Pharmacists|access-date=3. 4. 2011}}</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) preporučuje da se paracetamol koristi samo za ublažavanje groznice kod djece ako je njihova tjelesna [[temperatura]] veća od 38,5&nbsp;°C.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/7623230.stm|title=Baby paracetamol asthma concern|date=19. 9. 2008|work=BBC News|access-date=19. 9. 2008}}</ref> Efikasnost paracetamola samog po sebi kod djece sa groznicom je upitna<ref>{{cite journal |author=Meremikwu M, Oyo-Ita A |title=Paracetamol for treating fever in children |journal=Cochrane Database Syst Rev |issue=2 |page=CD003676 |year=2002}}</ref>, a meta-analiza je pokazala da je manje efikasan od [[ibuprofen]]a.<ref>{{cite journal |author=Perrott DA, Piira T, Goodenough B, Champion GD |title=Efficacy and safety of acetaminophen vs ibuprofen for treating children's pain or fever: a meta-analysis |journal=Arch Pediatr Adolesc Med |volume=158 |issue=6 |pages=521–6 |year=2004 |url=}}</ref> Uloga paracetamola u [[Pedijatrija|pedijatrijskoj medicini]] je izrazito izražajna kao efektivan analgetik i antipiretik. ===Bolovi=== Paracetamol se koristi za ublažavanje bolova povezanih sa mnogim dijelovima tijela. On posjeduje analgetičke osobine usporedive onima kod [[aspirin]]a, dok su njegovi antiupalni efekti daleko slabiji. Općenito se bolje podnosi od aspirina kod pacijenata kod kojih je utvrđena obilna sekrecija [[gastritična kiselina|gastritične kiseline]] ili se strahuje od produženja [[krv]]arenja. Pošto je dostupan u prodaji bez liječničkog recepta, sve više je postao uobičajeni lijek u brojnim domaćinstvima.<ref>{{cite news|url=http://www.medicinenet.com/acetaminophen/article.htm|title=Medication and Drugs|year=2010|work=MedicineNet|access-date=22. 4. 2010}}</ref> Paracetamol može ublažiti bolove pri blagom [[artritis]]u ali nema efekt na upalu, crvenilo i nateknuće [[zglob]]a koji su povezani s artritisom. Za ublažavanje bolova pri osteoartritisu koljena, on je efektivan poput [[ibuprofen]]a. U vezi komparativne farmakološke efikasnosti, studije su pokazale zbunjujuće i suprotne rezultate kada se paracetamol usporedi sa nesteroidnim antiupalnim lijekovima (NSAID). [[Slučajna kontrolirana studija|Slučajne kontrolirane studije]] hroničnog bola prouzrokovanog osteoartritisom kod odraslih su pokazale slične koristi od paracetamola i ibuprofena.<ref name="pmid2052056">{{cite journal |author=Bradley JD, Brandt KD, Katz BP, Kalasinski LA, Ryan SI |title=Comparison of an anti-inflammatory dose of ibuprofen, an analgesic dose of ibuprofen, and acetaminophen in the treatment of patients with osteoarthritis of the knee |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_1991-07-11_325_2/page/86 |journal=N. Engl. J. Med. |volume=325 |issue=2 |pages=87–91 |year=1991}}</ref> Efikasnost paracetamola kada se koristi u kombinaciji sa slabim [[opioidi]]ma (poput [[kodein]]a) je upitna zbog podataka iz nedavnih studija; zbog male količine podataka koji su dostupni teško je donijeti bilo kakav zaključak. Kombinacijski lijekovi paracetamola i snažnih opioida poput [[morfin]]a su pokazali da smanjuju korištenu količinu opioida i poboljšavaju analgetski efekt kao i da sputavaju predoziranje opioidima zbog potencijalno otrovnog efekta paracetamola.<ref name="nps01">{{cite journal |author=Murnion B |title=Combination analgesics in adults |journal=Australian Prescriber |issue=33 |pages=113–5 |url=http://www.australianprescriber.com/magazine/33/4/113/5 |access-date=12. 8. 2010 |date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20100902051651/http://www.australianprescriber.com/magazine/33/4/113/5 |archive-date=2. 9. 2010 |url-status=dead }}</ref> Slučajne kontrolirane studije akutnog muskuloskeletalnog bola kod djece su pokazale da obični tržišni ibuprofen u normalnoj dozi bolje smanjuje bol od standardne doze paracetamola.<ref name="pmid17332198">{{cite journal |author=Clark E, Plint AC, Correll R, Gaboury I, Passi B |title=A randomized, controlled trial of acetaminophen, ibuprofen, and codeine for acute pain relief in children with musculoskeletal trauma |journal=Pediatrics |volume=119 |issue=3 |pages=460–7 |year=2007}}</ref> == Neželjeni efekti == U preporučenim dozama, [[neželjeni efekti]] paracetamola su blagi ili ih nema.<ref name="PM: FBtCP">{{cite book|last=Hughes|first=John|title=Pain Management: From Basics to Clinical Practice|url=https://archive.org/details/painmanagementfr0000unse|year=2008|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=9780443103360}}</ref> Za razliku od aspirina, on nema [[Antikoagulans|antikoagulacijske osobine]] (ne razrjeđuje krv) pa ga zbog toga mogu koristiti pacijenti koji imaju problema sa koagulacijom. Pored toga, paracetamol ne vrši iritaciju želučane sluznice.<ref name="TCD">{{cite book|author=Sarg Michael; Ann D Gross; Roberta Altman |title=The Cancer Dictionary|year=2007|publisher=Infobase Publishing|isbn=978081606 4113}}</ref> U usporedbi sa [[ibuprofen]]om - koji ima neželjene efekte poput dijareje, povraćanja i abdominalnih bolova - paracetamol se relativno dobro toleriše sa manje popratnih efekata.<ref>{{cite journal|author=Ebrahimi Sedigheh; Soheil Ashkani Esfahani, Hamid Reza Ghaffarian, Mahsima Khoshneviszade|title=Comparison of efficacy and safety of acetaminophen and ibuprofen administration as single dose to reduce fever in children.|journal=Iranian Journal of Pediatrics|year=2010|volume=20|issue=4|pages=500–501|url=http://journals.tums.ac.ir/abs/17188|date=|access-date=13. 6. 2012|archive-url=https://archive.today/20120709124051/http://journals.tums.ac.ir/abs/17188|archive-date=9. 7. 2012|url-status=dead}}</ref> Produženo dnevno korištenje povećava rizik od komplikacija na gornjim probavnim organima poput krvarenja u želucu,<ref>{{cite journal|author= García Rodríguez LA, Hernández-Díaz S|title = The risk of upper gastrointestinal complications associated with nonsteroidal anti-inflammatory drugs, glucocorticoids, acetaminophen, and combinations of these agents|journal = Arthritis Research and Therapy|date = 15. 12. 2000|volume = 3|pages = 98–101|issue= 2}}</ref> a može prouzrokovati i oštećenje bubrega ili jetre.<ref name="TCD" /><ref>{{cite news| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/3271191.stm|work=BBC News|title=Painkillers 'cause kidney damage'|date=23. 1. 2003|access-date=27. 3. 2010}}</ref> Paracetamol se metabolizira u jetri i hepatotoksičan je; neželjeni efekti mogu biti slični kao kod hroničnog [[Alkoholizam|alkoholizma]] ili kao kod pacijenata sa oštećenjem jetre.<ref name="PM: FBtCP" /><ref>{{cite book|author=Dukes MNG; Jeffrey K Aronson|title=Meyler's Side Effects of Drugs, Vol XIV|url=https://archive.org/details/meylerssideeffec0000unse_j6n0|year=2000|publisher=Elsevier|isbn=9780444500939}}</ref> Sve do 2010. godine, za paracetamol se vjerovalo da je siguran za korištenje u trudnoći (da ne utiče na zatvaranje [[ductus arteriosus]] kod [[fetus]]a kao što je to slučaj kod NSAID lijekova<ref>{{cite journal |author=Rudolph AM|title=Effects of aspirin and acetaminophen in pregnancy and in the newborn |journal=Arch. Intern. Med. |volume=141 |issue=3 Spec No |pages=358–63 |year=1981|url=}}</ref>). Međutim, u studiji objavljenoj u oktobru 2010, povezan je sa [[neplodnost|neplodnošću]] u odrasloj dobi kod još nerođenih beba.<ref>{{cite journal|author = Leffers, H, et al|title=Intrauterine exposure to mild analgesics is a risk factor for development of male reproductive disorders in human and rat|journal=Human Reproduction|volume=25|issue=1|pages=235–244|year=2010}}</ref> Poput NSAID lijekova a za razliku od opioidnih analgetika, za paracetamol nije pronađeno da prouzrokuje euforiju ili mijenja raspoloženje mada su nedavna istraživanja dale određene dokaze da paracetamol može umanjiti psihološku bol.<ref>{{cite web |url=http://www.newsucanuse.org/node/342 |title=Analgesic may take the hurt out of feelings... |publisher=News U Can Use |access-date=19. 3. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110103193716/http://www.newsucanuse.org/node/342 |archive-date=3. 1. 2011 |url-status=dead }}</ref> Za razliku od aspirina, siguran je za korištenje kod djece, pošto on nije povezan sa rizikom od [[Reyeov sindrom|Reyeovog sindroma]] kod djece s virusnim bolestima.<ref>{{cite journal |author=Lesko SM, Mitchell AA |title=The safety of acetaminophen and ibuprofen among children younger than two years old |journal=Pediatrics |volume=104 |issue=4 |pages=e39 |year=1999}}</ref> Paracetamol koji se koristi za ublažavanje groznice u prvim godinama života je bio povezan sa povećanom pojavom simptoma [[Bronhijalna astma|astme]] u uzrastu od 6 do 7 godina, i takva upotreba paracetamola, kod djece u prvim godinama života kao i kod djece od 6-7 godina, je također povezana i sa povećanom opasnošću od [[Alergijski konjunktivitis|rinokonjunktivitisa]] i [[Atopijski dermatitis|ekcema]].<ref name="lancet08">{{cite journal|author=Beasley, Richard; Clayton, Tadd; Crane, Julian; von Mutius, Erika; Lai, Christopher; Montefort, Stephen; Stewart, Alistair|year=2008|title=Association between paracetamol use in infancy and childhood, and risk of asthma, rhino conjunctivitis, and eczema in children aged 6–7 years: analysis from Phase Three of the ISAAC programme|journal=The Lancet|volume=372|pages=1039–1048|issue=9643}}</ref> Autori studije priznaju da je na njihovo "otkriće uticali usputni i drugi pokazatelji", odnosno da ta povezanost ne može biti uzročna nego zbog činjenice da je bolest tretirana paracetamolom te potom naglašavaju da je neophodno dodatno istraživanje. Pored toga, objavljeni su brojni komentari, dopisi, odgovori i kritike u časopisu ''The Lancet'' koji se odnose na metodologiju i zaključke te studije.<ref>{{Cite doi|10.1016/S0140-6736(08)61414-2}}</ref><ref>{{Cite doi|10.1016/S0140-6736(08)61417-8}}</ref><ref>{{Cite doi|10.1016/S0140-6736(09)60032-5}}</ref><ref>{{Cite doi|10.1016/S0140-6736(09)60030-1}}</ref><ref>{{Cite doi|10.1016/S0140-6736(09)60029-5}}</ref><ref>{{Cite doi|10.1016/S0140-6736(09)60028-3}}</ref><ref>{{Cite doi|10.1016/S0140-6736(09)60031-3}}</ref> Britanska agencija za regulaciju lijekova (''Medicines and Healthcare products Regulatory Agency'') također je ispitala ovo istraživanje i objavila brojne kritike o načinu interpretacije dobijenih podataka te ponudila savjet za farmaceute, roditelje i širu javnost: "Rezultati ove nove studije nužnu ne mijenjaju bilo koje trenutne upute za upotrebu paracetamola kod djece. Paracetamol ostaje siguran i pogodan izbor analgetika kod djece. Nema dovoljnih dokaza iz ovog istraživanja za promjenu uputstava u vezi korištenja antipiretika kod djece."<ref>{{Cite journal|title = Paracetamol use in infancy: no strong evidence for asthma link|url = http://www.mhra.gov.uk/Publications/Safetyguidance/DrugSafetyUpdate/CON030923|year = 2008|journal = Drug Safety Update|page = 9|volume = 2|issue = 4|last = Medicines and Healthcare products Regulatory Agency|access-date = 1. 5. 2009|date = |archive-url = https://web.archive.org/web/20090413040802/http://www.mhra.gov.uk/Publications/Safetyguidance/DrugSafetyUpdate/CON030923|archive-date=13. 4. 2009|url-status = dead}}</ref> Hronični korisnici paracetamola mogu biti izloženi riziku razvoja [[leukemija|leukemije]]<ref>{{cite journal|author=Roland B. Walter, Filippo Milano, Theodore M. Brasky and Emily White|title=Long-Term Use of Acetaminophen, Aspirin, and Other Nonsteroidal Anti-Inflammatory Drugs and Risk of Hematologic Malignancies: Results From the Prospective Vitamins and Lifestyle (VITAL) Study|journal=Journal of Clinical Oncology|year=2011}}</ref>. === Predoziranje === Hepatotoksičnost paracetamola je daleko najčešći uzrok akutnog zatajenja jetre u SAD kao i u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].<ref name="Larson"/><ref>{{cite journal|author=Ryder SD, Beckingham IJ |title=ABC of diseases of liver, pancreas, and biliary system. Other causes of parenchymal liver disease |journal=BMJ |volume=322 |issue=7281|pages=290–92 |year=2001}}</ref> Podaci pokazuju da predoziranje paracetamolom može dovesti do brojnih poziva u kontrolne centre za zaštitu od trovanja u SAD, više nego trovanje bilo kojom drugom farmakološkom supstancom.<ref name="hepatology_2004">{{cite journal |author=Lee WM |title=Acetaminophen and the U. S. Acute Liver Failure Study Group: lowering the risks of hepatic failure |url=https://archive.org/details/sim_hepatology_2004-07_40_1/page/n33 |journal=Hepatology |volume=40 |issue=1 |pages=6–9 |year=2004}}</ref> Znaci i simptomi otrovnosti paracetamola mogu isprva biti vrlo blagi ili nikakvi. Netretirano predoziranje može dovesti do zatajenja jetre i [[smrt]]i u toku nekoliko dana. Tretman takvih slučajeva je usmjeren ka uklanjanju paracetamola iz tijela i zamjenom [[glutation]]a. [[Aktivni ugalj]] se može koristiti za povećanje [[Adsorpcija|adsorpcije]] paracetamola ako se pacijent javi na tretman u kratkom vremenu nakon predoziranja. Dok protivotrov [[acetilcistein]] (poznat i kao N-acetilcisteil ili NAC) djeluje kao prekursor za glutation, on pomaže tijelu da se regenerira u dovoljnoj mjeri da spriječi oštećenje jetre, mada ukoliko dođe do ozbiljnijih oštećenja jetre, nužno je sprovesti i njenu [[transplantacija|transplantaciju]]<ref name="DalyMJA" />. Na tržištu postoje i tablete (u UK poznate pod nazivom ''Paradote'') koje kombiniraju paracetamol sa protivotrovom ([[metionin]]) radi zaštite jetre u slučaju predoziranja. U junu 2009. godine, savjetodavni komitet [[Američka agencija za kontrolu hrane i lijekova|Američke agencije za kontrolu hrane i lijekova]] (FDA) dao je preporuku da se na upotrebu paracetamola izda novo ograničenje unutar SAD koje će pomoći ljudima upozoravajući ih na potencijalne otrovne efekte. Najveća doza u bilo koje vrijeme smanjena je sa 1000&nbsp;mg na 650&nbsp;mg, dok je istovremeno zabranjena kombinacija paracetamola i [[narkotici|narkotičkih]] analgetika. Članovi komiteta su naročito bili zabrinuti sa činjenicom da je trenutno najveće ograničenje doze paracetamola pokazalo da može načiniti izmjene u [[jetra|hepatičkoj]] funkciji.<ref name="WebMD">{{cite web|url=http://www.webmd.com/pain-management/news/20090701/fda-may-restrict-acetaminophen |title=FDA May Restrict Acetaminophen |publisher=Webmd.com |date=1. 7. 2009|access-date=19. 3. 2011}}</ref> Dana 13. januara 2011. godine, FDA je zatražila od proizvođača kombinacijskih lijekova u kojima je sadržan paracetamol, da ograniče količinu paracetamola u takvim lijekovima na ne više od 325&nbsp;mg po tableti ili kapsuli i počela da traži od proizvođača da ažuriraju oznake na tim proizvodima kako bi upozorili na potencijalni rizik od teškog oštećenja jetre.<ref name="FDA_20110113">{{Cite press release | url = http://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm239894.htm | date = 13. 1. 2011 | title = FDA limits acetaminophen in prescription combination products; requires liver toxicity warnings | publisher = U. S. Food and Drug Administration (FDA) | access-date = 13. 1. 2011 | archive-date = 15. 1. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110115151630/http://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm239894.htm | url-status = dead }}</ref><ref name="FDA_CDER">{{cite web | url = http://www.fda.gov/Drugs/DrugSafety/ucm239821.htm | title = FDA Drug Safety Communication: Prescription Acetaminophen Products to be Limited to 325 mg Per Dosage Unit; Boxed Warning Will Highlight Potential for Severe Liver Failure | date = 13. 1. 2011 | publisher = U. S. Food and Drug Administration (FDA) | access-date = 13. 1. 2011}}</ref><ref>{{cite news | url = http://www.boston.com/lifestyle/health/articles/2011/01/13/fda_orders_lowering_pain_reliever_in_vicodin/ | title = FDA orders lowering pain reliever in Vicodin | author = Matthew Perrone | agency = Associated Press | date = 13. 1. 2011 | work = The Boston Globe | access-date = 13. 1. 2011 }}</ref><ref name="NYT_Harris">{{cite news | url = http://www.nytimes.com/2011/01/14/health/policy/14fda.html | title = F. D. A. Plans New Limits on Prescription Painkillers | author = Gardiner Harris | work = The New York Times | date = 13. 1. 2011 | access-date = 13. 1. 2011 }}</ref> Proizvođači će imati rok od tri godine da ograniče količinu paracetamola na 325&nbsp;mg po dozi.<ref name="FDA_CDER" /><ref name="NYT_Harris" /> U novembru 2011. godine Britanska regulatorna agencija za lijekove i medicinsku njegu je također revidirala doziranje tekućeg paracetamola za djecu.<ref>{{Cite web |url=http://www.mhra.gov.uk/Safetyinformation/Safetywarningsalertsandrecalls/Safetywarningsandmessagesformedicines/CON134919 |title=Liquid paracetamol for children: Revised UK dosing instructions have been introduced |access-date=14. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111115193016/http://www.mhra.gov.uk/Safetyinformation/Safetywarningsalertsandrecalls/Safetywarningsandmessagesformedicines/CON134919 |archive-date=15. 11. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Klasifikacija== Paracetamol je dio grupe lijekova poznatijih kao "anilin analgetici"; on je jedini takav lijek koji je i danas još uvijek u upotrebi.<ref name="pmid17227290">{{cite journal|author=Bertolini A, Ferrari A, Ottani A, Guerzoni S, Tacchi R, Leone S |title=Paracetamol: new vistas of an old drug |journal=CNS Drug Reviews |volume=12 |issue=3–4 |pages=250–75|year=2006}}</ref> On se ne smatra NSAID jer ne ispoljava antiupalnu aktivnost u značajnijoj mjeri (ali jeste slabi inhibitor [[Ciklooksigenaza|ciklooksigenaze]])<ref>{{cite doi|10.1158/0008-5472.CAN-07-6257}}</ref><ref>{{cite pmid|15254653}}</ref>. Usprkos tome, paracetamol i lijekovi iz grupe NSAID imaju neke slične farmakološke osobine.<ref>{{cite book|author = Byrant, Bronwen; Knights, Katleen; Salerno, Evelyn|title = Pharmacology for health professionals|publisher = Elsevier|year = 2007|page = 270|isbn = 9780729537872 }}</ref> ==Mehanizam djelovanja== [[Datoteka:AM404 skel.svg|mini|AM404 – metabolit paracetamola]] [[Datoteka:Anandamide skeletal.svg|mini|Anandamid – endogeni kanabinoid]] Do danas, mehanizam djelovanja paracetamola još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. Smatra se da je osnovno djelovanje putem inhibicije [[Ciklooksigenaza|ciklooksigenaze]] (COX) a nedavna otkrića sugeriraju da je visoko selektivan za ciklooksigenazu-2 (COX-2).<ref name="Hinz_2008">{{Cite pmid|17884974}}</ref> Dok su njegove [[Analgetik|analgetičke]] i [[Antipiretik|antipiretičke]] osobine uporedive sa onim kod [[aspirin]]a i drugih [[Nesteroidni antiupalni lijekovi|NSAID]] lijekova, njegove periferalne antiupalne osobine i aktivnosti su obično ograničene brojim faktorima, jedan od njih je i visok nivo [[peroksidi|peroksida]] koji su prisutni u upalnim lezijama. Međutim, u nekim slučajevima, posmatrane su i neke periferalne antiupalne aktivnosti koje se mogu porediti sa ostalim [[Nesteroidni antiupalni lijekovi|NSAID]] lijekovima. Članak<ref name="Nature communications">{{cite journal|author=Andersson DA, Gentry C, Alenmyr L, Killander D, Lewis SE, Andersson A, Bucher B, Galzi J-L, Sterner O, Bevan S, Högestätt ED, Zygmunt PM|title=TRPA1 mediates spinal antinociception induced by acetaminophen and the cannabinoid Δ(9)-tetrahydrocannabiorcol|journal=Nat Commun|year= 2011 |volume=2|page=551}}</ref> u časopisu ''Nature Communications'' koji su objavili naučnici iz Londona i Lunda (Švedska) novembra 2011. godine ukazuje na analgetičke mehanizme paracetamola (acetaminofena), tako što metaboliti acetaminofena poput [[NAPQI]] djeluju na TRPA1-receptore u [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]] da onemoguće provođenje signala iz najviših vanjskih slojeva kičmene moždine što dovodi do neosjetljivosti na bol. Zbog svoje selektivnosti za COX-2, on ne inhibira u značajnijoj mjeri proizvodnju [[tromboksan]]a koji podstiče zgrušavanje krvi.<ref name="Hinz_2008" /> COX porodica enzima je odgovorna za metabolizam [[arahidonska kiselina|arahidonske kiseline]] do [[prostaglandin H2|prostaglandina H<sub>2</sub>]], nestabilne molekule koja se pretvara u brojne proupalne spojeve. Klasični antiupalni preparati poput NSAID lijekova blokiraju ovaj korak. Samo kada je odgovarajuće oksidiran, COX enzim je tada izuzetno reaktivan.<ref name="pmid104998">{{cite journal |author=Ohki S, Ogino N, Yamamoto S, Hayaishi O |title=Prostaglandin hydroperoxidase, an integral part of prostaglandin endoperoxide synthetase from bovine vesicular gland microsomes |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1979-02-10_254_3/page/828 |journal=J. Biol. Chem. |volume=254 |issue=3 |pages=829–36 |year=1979}}</ref><ref name="pmid3094341">{{cite journal |author=Harvison PJ, Egan RW, Gale PH, Nelson SD |title=Acetaminophen as a cosubstrate and inhibitor of prostaglandin H synthase |journal=Adv. Exp. Med. Biol. |volume=197 |pages=739–47 |year=1986}}</ref> Paracetamol smanjuje oksidirani oblik COX enzima, onemogućavajući mu da gradi proupalne spojeve.<ref name="pmid16413237"/><ref name="GnGRoberts">Roberts, L.J. II. & Marrow, J.D. "Analgesic-antipyretic and Antiinflammatory Agents and Drugs Employed in the Treatment of Gout" u: "Goodman & Gilman's The Pharmacological Basis of Therapeutics 10. izdanje" Hardman, J.G. & Limbird, L.E. Izdanje McGraw Hill, 2001, str.687–731 {{ISBN|0-07-135469-7}}</ref> Ovo dovodi do smanjene količine ''prostaglandina E2'' u [[Centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]] i time smanjujući hipotalamsku tačku u centru za reguliranje tjelesne temperature. Paracetamol također modulira [[Endokanabinoidni sistem|endogeni kanabinoidni sistem]].<ref name="pmid15987694">{{cite journal|author=Högestätt ED, Jönsson BA, Ermund A, ''et al.''|title=Conversion of acetaminophen to the bioactive N-acylphenolamine AM404 via fatty acid amide hydrolase-dependent arachidonic acid conjugation in the nervous system |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2005-09-09_280_36/page/31404|journal=J. Biol. Chem. |volume=280 |issue=36 |pages=31405–12 |year=2005}}</ref> Paracetamol se metabolizira do [[AM404]], spoja koji djeluje na nekoliko načina; najvažniji način je da on inhibira ponovno uzimanje endogenog kanabinoida/vaniloida [[anandamid]]a od strane neurona. Ponovno uzimanje anandamida bi rezultiralo smanjenjem sinaptičkih nivoa i manje aktivacije glavnog receptora za bol (nociceptora) u tijelu, [[TRPV1]] (stariji naziv: receptor vaniloida). Pošto inhibira ponovno uzimanje anandamida, nivoi u sinapsama ostaju visoki tako da mogu da se umrtve TRPV1 receptori kao što se postiže djelovanjem [[kapsaicin]]a. Pored toga, AM404 inhibira kanale [[natrij]]a, kao što to radi i anestetici lidokain i prokain.<ref name="DOI10.1007/978-0-387-74349-3_9">{{cite book |author=Köfalvi A |title=Cannabinoids and the Brain|url=https://archive.org/details/cannabinoidsbrai0000kfal |publisher= Springer-Verlag |pages=[https://archive.org/details/cannabinoidsbrai0000kfal/page/131 131]–160 |year=2008|doi=10.1007/978-0-387-74349-3_9|chapter=9. Alternative interacting sites and novel receptors for cannabinoid ligands|isbn=978-0-387-74348-6}}</ref> Bilo koja od ovih akcija sama po sebi dokazano smanjuje bol i smatra se kao mogući mehanizam djelovanja za paracetamol. Međutim, dokazano je da nakon blokade receptora kanabinoida putem sintetičkih antagonista, dolazi do prestanka analgetičkih efekata paracetamola, što ukazuje da njegovo analgetičko djelovanje uključuje endogeni kanabinoidni sistem.<ref name="pmid16438952">{{cite journal|author=Ottani A, Leone S, Sandrini M, Ferrari A, Bertolini A |title=The analgesic activity of paracetamol is prevented by the blockade of cannabinoid CB1 receptors |journal=Eur. J. Pharmacol. |volume=531 |issue=1–3 |pages=280–1 |year=2006}}</ref> Dokazano je da spinalni [[TRPA1]] receptori također imaju antinocicepitivne reakcije na paracetamol kod miševa.<ref name="Nature communications"/> Aspirin je poznat da izaziva inhibiranje [[ciklooksigenaza|ciklooksigenaze]] (COX) porodice enzima te, pošto djelovanje paracetamola je djelimično slično djelovanju aspirina, izvršena su brojna istraživanja koja su fokusirana na tezu da li i paracetamol također inhibira COX. Danas je razjašnjeno da paracetamol djeluje putem najmanje dva ciklusa.<ref name="pmid17227290"/><ref name="pmid16413237">{{cite journal |author=Aronoff DM, Oates JA, Boutaud O |title=New insights into the mechanism of action of acetaminophen: Its clinical pharmacologic characteristics reflect its inhibition of the two prostaglandin H2 synthases |url=https://archive.org/details/sim_clinical-pharmacology-and-therapeutics_2006-01_79_1/page/9 |journal=Clin. Pharmacol. Ther.|volume=79 |issue=1 |pages=9–19 |year=2006}}</ref><ref name="pmid15879007">{{cite journal |author=Kis B, Snipes JA, Busija DW|title=Acetaminophen and the cyclooxygenase-3 puzzle: sorting out facts, fictions, and uncertainties |journal=J. Pharmacol. Exp. Ther. |volume=315 |issue=1 |pages=1–7 |year=2005}}</ref><ref name="pmid15662292">{{cite journal |author=Graham GG, Scott KF |title=Mechanism of action of paracetamol |journal=American journal of therapeutics |volume=12 |issue=1 |pages=46–55 |year=2005}}</ref> Tačan način na koji je COX inhibiran u različitim okolnostima je još uvijek predmet diskusije. Zbog razlika u aktivnosti paracetamola, aspirina i drugih lijekova iz porodice NSAID, postavljena je teorija da postoje i neke druge varijante ciklooksigenaze. Jedna teorija smatra da paracetamol djeluje tako što inhibira [[COX-3]] izoformu, jednu od varijanti COX-1 unutar COX porodice enzima.<ref name="Hinz_2008" /> Ako se posmatra njegovo djelovanje kod pasa, ovaj [[enzim]] dijeli veliku sličnost sa drugim COX enzimima, proizvodeći proupalne spojeve a također je selektivno inhibiran od strane paracetamola.<ref name="pmid12242329"/> Međutim, neke studije sugeriraju da kod ljudi i miševa, enzim COX-3 ne pokazuje značajno upalno djelovanje te njegova blokada putem paracetamola nije beznačajna u svojoj funkciji u ljudskom organizmu.<ref name="Hinz_2008" /><ref name="pmid15879007"/> Druga mogućnost je da paracetamol blokira ciklooksigenazu (kao i aspirin), ali tako da visoko oksidaciono stanje paracetamola onemogućava njeno djelovanje u upalnom okruženju gdje je koncentracija [[peroksid]]a visoka. Ova ideja bi značila da ne postoje direktni efekti na mjestu upalnog procesa, nego da djeluje u CNS gdje okolina nije oksidacijska, snizavajući temperaturu itd.<ref name="pmid12242329">{{cite journal |author=Chandrasekharan NV, Dai H, Roos KL, ''et al.'' |title=COX-3, a cyclooxygenase-1 variant inhibited by acetaminophen and other analgesic/antipyretic drugs: cloning, structure, and expression |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue=21 |pages=13926–31 |year=2002}}</ref> Tačan način djelovanja za koji se vjeruje da paracetamol utiče na COX-3 još je predmet diskusije. ==Struktura i reaktivnost== [[Datoteka:Polar-surface-area.png|mini|Područje polarne površine molekule paracetamola]] Paracetamol se sastoji iz jezgra [[benzen]]ovog prstena, substituiranog jednom [[Hidroksil grupa|hidroksil grupom]] i atomom [[dušik]]a od [[amid]]ne grupe u ''para'' (1,4) shemi.<ref name="Bales">{{cite journal|author=Bales JR, Nicholson JK, Sadler PJ|title=Two-dimensional proton nuclear magnetic resonance "maps" of acetaminophen metabolites in human urine|journal=Clinical Chemistry|volume=31|issue=5|pages=757–762|url=http://www.clinchem.org/cgi/reprint/31/5/757|year=1985}}</ref> Amidna grupa je [[acetamid]] (etanamid). On je ekstentivno konjugirani sistem, jer su usamljeni parovi na atomu hidroksil kisika, benzenov ''pi'' oblak, dušikov usamljeni par, [[atomska orbitala|p orbitala]] na karbonilnom atomu [[ugljik]]a i usamljeni par na karbonilnom atomu kisika, svi konjugirani. Prisustvo dvije aktivne grupe također daje benzenovom prstenu visoku reaktivnost prilikom elektrofilnih aromatskih substitucija. Kao substituenti, sve pozicije u prstenu su više ili manje jednako aktivirani. Konjugacija je značajno smanjuje [[Baza (hemija)|bazičnost]] kisika i dušika, dok u isto vrijeme hidroksilna [[Kiseline|kiselost]] kroz delokalizaciju naboja se razvija na fenoksidom [[anion]]u. ==Sinteza== U laboratorijskim uslovima, paracetamol se može vrlo lahko pripremiti putem nitracije fenola sa natrij nitratom, odvajajući željeni [[4-nitrofenol|''p''-nitrofenol]] od ''orto'' sporednih proizvoda, i reducirajući nitro grupu sa [[natrij borohidrid]]om. Rezultat [[p-aminofenol|''p''-aminofenol]] se zatim acetilira sa [[acetatni anhidrid|acetatnim anhidridom]].<ref>{{cite book |author=Ellis, Frank |title=Paracetamol: a curriculum resource |url=https://archive.org/details/paracetamolcurri0000elli |publisher=Royal Society of Chemistry |location=Cambridge |year=2002 |isbn=0-85404-375-6}}</ref> U ovoj reakciji [[fenol]] je jako aktivirajući reagens, tako da reakcije zahtjeva samo blage uslove (npr. nitraciju benzena). Sličan je i industrijski proces, ali se umjesto redukcije natrij borohidrida koristi [[hidrogenacija]].<ref>{{cite book|author = Anthony S. Travis|year = 2007|chapter = Manufacture and uses of the anilines: A vast array of processes and products|editor = Zvi Rappoport|title = The chemistry of Anilines Part 1|publisher = Wiley|isbn = 978-0-470-87171-3|page = 764}}</ref><ref name = Ullmann/> :[[Datoteka:Synthesis of paracetamol from phenol.png|500px]] Jednostavnija sinteza koju je razvila kompanija Hoechst-Celanese uključuje direktnu acilaciju fenola s acetatnim anhidridom uz [[Fluorovodik|HF]] kao [[katalizator]], zatim se sprovodi konverzija ketona do ketoksima sa hidroksilaminom, a poslije toga [[Beckmannovo preuređenje]] katalizirano sa kiselinama, čime se dobija amid.<ref name = Ullmann>Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, Weinheim: Wiley-VCH, 2005: ''Analgesics and Antipyretics'', author Elmar Friderichs, Thomas Christoph, Helmut Buschmann</ref> :[[Datoteka:Celanese synthesis of paracetamol.png|475px]] Potražnja za paracetamolom u SAD je procijenjena na 30 do 35.000 tona godišnje u 1997. godini, što odgovara cjelokupnoj potražnji za njim u ostatku svijeta.<ref>{{cite journal | journal = IARC Monographs | volume = 73 | page = 401 | title = Paracetamol | url = http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol73/mono73-20.pdf}}</ref> ==Metabolizam== [[Datoteka:Paracetamol metabolism.svg|mini|Osnovni putevi metabolizma paracetamola. Putevi prikazani plavom i ljubičastom bojom prikazuju neotrovne metabolite; putevi prikazani crvenom bojom vode do otrovnog [[NAPQI]].]] Paracetamol se primarno [[Metabolizam|metabolizira]] u [[Jetra|jetri]] u neotrovne proizvode. Značajna su tri metabolička puta: *Smatra se da na [[glukuronidacija|glukuronidaciju]] otpada od 40% do dvije trećine metabolizma paracetamola.<ref name=Goldfrank>Hendrickson, Robert G.; Kenneth E. Bizovi (2006). "[http://books.google.com/books?id=cvJuLqBxGUcC&pg=PA525 Acetaminophen]", u: Nelson, Lewis H.; Flomenbaum, Neal; Goldfrank, Lewis R. ''et al.'' ''Goldfrank's toxicologic emergencies'', str. 525, New York: McGraw-Hill.</ref> *Na [[sulfacija|sulfaciju]] (konjugacija sulfata) se može odnositi 20–40%.<ref name=Goldfrank/> *N-hidroksilacija i preuređivanje, zatim GSH konjugacija, može zauzimati manje od 15%. Hepatički sistem [[citohrom P450]] enzima metabolizira paracetamol, dajući malo ali važnog alkaliranog metabolita poznatog kao [[NAPQI]] (''N''-acetil-''p''-benzo-kvinon imin).<ref name="foye_medchem">Borne, Ronald F. "Nonsteroidal Anti-inflammatory Drugs" u: ''Principles of Medicinal Chemistry'', 4. izdanje. ured. Foye, William O.; Lemke, Thomas L.; Williams, David A. Izdao: Williams & Wilkins, 1995. str. 544–545.</ref> NAPQI je zatim nepovratno konjugirana sa [[tiol|sulfhidrilnim grupama]] [[glutation]]a.<ref name="foye_medchem"/> Kod sva tri metabolička puta daju završne proizvode koji su neaktivni, neotrovni te se na kraju izlučuju renalno. Međutim, u trećem nabrojanom metaboličkom putu, kao međuproizvod javlja se NAPQI koji je [[otrov]]an. NAPQI je primarno odgovoran za otrovne efekte paracetamola; što se smatra jednim od primjera [[toksikacija|toksikacije]]. Nastajanje NAPQI se primarno dešava zbog djelovanja dva [[izoenzim]]a citohroma P450: [[CYP2E1]] i [[CYP1A2]]. Međutim, gen P450 je izrazito [[Polimorfizam (biologija)|polimorfan]], a individualne razlike u otrovnosti paracetamola se dešavaju zbog trećeg izoenzima, [[CYP2D6]]. Genski polimorfizmi u CYP2D6 mogu doprinijeti do značajno različite brzine proizvodnje NAPQI. Dalje, pojedine osobe mogu biti razvrstane po [[fenotip]]skoj varijabilnosti na "obilne", "ultra brze" i "slabe" metabolizere (proizvođače NAPQI), što zavisi od njihovih nivoa izraza CYP2D6. Iako CYP2D6 metabolizira paracetamol u NAPQI u manjem obimu od drugih P450 enzima, njegovo djelovanje može doprinijeti da se otrovnost paracetamola poveća kod "obilnih" i "ultrabrzih" metabolizera, i kada se paracetamol uzima u velikim dozama.<ref>{{cite journal|last = Dong|first = H|title=Involvement of human cytochrome P450 2D6 in the bioactivation of acetaminophen |journal=Drug Metab Dispos |volume=28 |issue=12 |pages=1397–400 |year=2000|url = http://dmd.aspetjournals.org/content/28/12/1397.full}}</ref> U uobičajenim dozama, kod "slabih" metabolizera, NAPQI je brzo neutralizira putem konjugacije.<ref name="foye_medchem"/> Ukoliko dođe do predoziranja, a moguće je i kod "obilnih" i "ultra brzih" metabolizera, ovaj neutralizacijski metabolički put postaje zasićen, a kao posljedica toga nagomilava se NAPQI. ==Reakcije== [[p-aminofenol|''p''-Aminofenol]] se može dobiti putem amidne [[Hidroliza|hidrolize]] paracetamola. ''p''-aminofenol dobijen na ovaj način, a povezan je sa [[Metol]]om koji je dostupan na tržištu, koristi se za amatersko razvijanje fotografija<ref>{{cite book|author=Henney K; Dudley B|title=Handbook of Photography|publisher=Whittlesey House|year=1939|page=324}}</ref>. Ova reakcija se također koristi i za dokazivanje paracetamola u uzorcima [[urin]]a: nakon hidrolize sa [[Hlorovodonična kiselina|hidrohlornom kiselinom]], ''p''-aminofenol reagira u rastvoru [[amonijak]]a sa fenolnim derivatima npr. salicilnom kiselinom dajući boju [[indofenol]] zbog oksidacije na zraku.<ref>{{cite journal| author = Novotny PE, Elser RC | title = Indophenol method for acetaminophen in serum examined| journal = Clin. Chem.| volume = 30 | issue = 6| pages = 884–6| year = 1984 | url = http://www.clinchem.org/cgi/reprint/30/6/884.pdf}}</ref> ==Historija== [[Datoteka:Axelrod.jpg|mini|[[Julius Axelrod]] ''(na slici)'' i [[Bernard Brodie]] su pokazali da se acetanilid i fenacetin metaboliziraju do paracetamola, koji je bolje podnošljiv kao analgetik]] [[Acetanilid]] je bio prvi derivat anilina slučajno otkriven da ima analgetičke i antipiretičke osobine, i vrlo brzo je ušao u medicinsku praksu pod imenom [[antifebrin]] 1886. godine od strane A. Cahna i P. Heppa.<ref>{{cite journal|author= Cahn A; Hepp P|title = Das Antifebrin, ein neues Fiebermittel|journal = Centralbl. Klin. Med.|year = 1886|volume = 7|pages = 561–64}}</ref> Međutim, njegovi neprihvatljivi toksični efekti, od kojih je najopasnija bila [[cijanoza]] zbog [[methemoglobinemija|methemoglobinemije]], doveli su do potrage za manje opasnim derivatima anilina.<ref name="pmid17227290" /> U to vrijeme, američki hemičar [[Harmon Northrop Morse]] je već sintetizirao paracetamol 1877. godine na Univerzitetu Johns Hopkins putem redukcije 4-nitrofenola sa [[kalaj]]em u smrznutoj [[acetatna kiselina|acetatnoj kiselini]]<ref>{{cite journal| title = Ueber eine neue Darstellungsmethode der Acetylamidophenole| pages = 232–3| author = Morse HN | year = 1878| journal = Berichte der deutschen chemischen Gesellschaft| volume = 11| issue = 1| language = njemački}}</ref>, ali je to ostalo nepoznato sve do 1887. godine dok klinički farmakolog [[Joseph von Mering]] nije isprobao paracetamol na pacijentima.<ref name="pmid17227290" /> Godine 1893. von Mering je objavio rad o kliničkim rezultatima paracetamola sa [[fenacetin]]om, drugim derivatom anilina.<ref>Von Mering J. (1893): ''Beitrage zur Kenntniss der Antipyretica''. Ther Monatsch 7: 577–587.</ref> Von Mering je tvrdio da, za razliku od fenacetina, paracetamol ima veću tendenciju da izazove methemoglobinemiju. Nakon toga, paracetamol je vrlo brzo zanemaren u korist fenacetina. Prodaja fenacetina je dovela [[Bayer]] do položaja vodeće farmacijske kompanije.<ref name=drugdiscov>{{cite book|title=Drug Discovery: A History|url=https://archive.org/details/drugdiscoveryhis0000snea| first=Walter| last=Sneader| publisher=Wiley| year=2005| isbn=0471899801| page=[https://archive.org/details/drugdiscoveryhis0000snea/page/439 439]|location=Hoboken, N.J.}}</ref> Iako ga je djelimično zasjenio aspirin, uveden od strane [[Heinrich Dreser|Heinricha Dresera]] 1899. godine, fenacetin je bio popularan desetljećima, dijelom široko reklamiran kao "sredstvo protiv glavobolje" dostupno bez recepta, sadržeći najčešće fenacetin, aminopirinski derivat aspirina, [[kofein]]a i ponekad [[barbiturat]]e.<ref name="pmid17227290" /> Tvrdnje Von Meringa su ostale neopovrgnute gotovo pola vijeka, sve dok dva tima naučnika iz SAD nisu analizirali metabolizam acetanilida i parcetamola.<ref name=drugdiscov/> Godine 1947. biohemičari David Lester i Leon Greenberg su otkrili jake dokaze da je paracetamol bio osnovni metabolit acetanilida u [[krv]]i ljudi a naknadne studije su pokazale da velike doze paracetamola koje su se davale [[albino]] pacovima nisu uzrokovale methemoglobinemiju.<ref>{{cite journal|author = Lester D, Greenberg LA, Carroll RP|title = The metabolic fate of acetanilid and other aniline derivatives: II. Major metabolites of acetanilid appearing in the blood|journal = J. Pharmacol. Exp. Ther.|year = 1947|volume = 90|pages = 68–75|url = http://jpet.aspetjournals.org/cgi/reprint/90/1/68|pmid = 20241897|issue = 1|access-date = 6. 7. 2012|archive-date = 2. 12. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20081202161015/http://jpet.aspetjournals.org/cgi/reprint/90/1/68|url-status = dead}}</ref> Tri naučna rada koja su objavljena u septembru 1948. godine u ''Žurnalu za farmakologiju i eksperimentalne terapije'' (''Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics''), biohemičari [[Bernard Brodie]], [[Julius Axelrod]] i Frederick Flinn su potvrdili koristeći specifične metode da je paracetamol zaista osnovni metabolit acetanilida u krvi, te se potvrdilo da je također efikasan kao analgetik kao i spojevi koji mu prethode.<ref>{{cite journal|author= Brodie BB; Axelrod J |title = The estimation of acetanilide and its metabolic products, aniline, ''N''-acetyl ''p''-aminophenol and ''p''-aminophenol (free and total conjugated) in biological fluids and tissues|journal = J. Pharmacol. Exp. Ther.|year = 1948|volume = 94|issue = 1|pages = 22–28}}</ref><ref>{{cite journal|author= Brodie BB, Axelrod J |title = The fate of acetanilide in man|url = http://profiles.nlm.nih.gov/HH/A/A/A/D/_/hhaaad.pdf|journal = J. Pharmacol. Exp. Ther.|year = 1948|volume = 94|issue = 1|pages = 29–38}}</ref><ref>{{cite journal|last = Flinn Frederick B; Brodie BB|title = The effect on the pain threshold of ''N''-acetyl ''p''-aminophenol, a product derived in the body from acetanilide|journal = J. Pharmacol. Exp. Ther.|year = 1948|volume = 94|issue = 1|pages = 76–77}}</ref> Oni su također sugerirali da je methemoglobinemija koja se javlja kod ljudi uglavnom uzrokovana zbog drugog metabolita, [[fenilhidroksilamin]]a. Naknadni radovi Brodieja i Axelroda iz 1949. godine su pokazali da se fenacetin također metabolira do paracetamola.<ref>{{cite journal| author= Brodie BB, Axelrod J|title=The fate of acetophenetidin (phenacetin) in man and methods for the estimation of acetophenitidin and its metabolites in biological material| journal=J Pharmacol Exp Ther|year=1949|pages=58–67|volume=94|issue=1}}</ref> To je postepeno dovelo do ''ponovnog otkrića'' paracetamola.<ref name="pmid17227290" /> Paracetamol je prvi put pušten na tržište SAD 1953. godine od strane kompanije [[Sterling-Winthrop Co.]], koja ga je promovirala kao zamjenu za aspirin pošto je sigurniji od njega za djecu i osobe sa [[ulkus]]ima.<ref name=drugdiscov/> Danas, najpoznatije tržišno ime za paracetamol u SAD je '''Tylenol''', kojeg je 1955. godine ponudila [[McNeil Laboratories]] započinjući prodaju paracetamola kao sredstva za ublažavanje bolova i povišene temperature kod djece pod imenom ''Tylenol Children's Elixir'', riječ "tylenol" je zapravo skraćeno ime od ''para''-ace'''til'''aminof'''enol'''.<ref name="1955_mcneil">"[http://www.chemheritage.org/EducationalServices/pharm/asp/asp08.htm A Festival of Analgesics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100615185021/http://chemheritage.org/EducationalServices/pharm/asp/asp08.htm |date=15. 6. 2010 }}." ''[http://www.chemheritage.org/ Chemical Heritage Foundation].'' 2001. 17. august 2007.</ref> ==Dostupne forme== [[Datoteka:Tylenol rapid release pills.jpg|mini|lijevo|Kapsule Tylenola]] Paracetamol je dostupan u svim farmacijskim oblicima: tabletama, kapsulama, tekućim otopinama, supozitorijama, intravenznim i intramuskularnim oblicima i formama. Najčešća doza za odrasle osobe kreće se od 500 do 1000&nbsp;mg. Najveća preporučena dnevna doza za odrasle osobe je 4000&nbsp;mg. U preporučenim dozama, paracetamol je općenito siguran za djecu i dojenčad kao i za odrasle osobe,<ref>"Acetaminophen." Physicians' Desk Reference, 63rd ed. Montvale, NJ: Thomson PDR; 2009: 1915–1916.</ref> iako je bilo rijetkih slučajeva akutnih oštećenja jetre koji su bili povezani za količinama manjim od 2500&nbsp;mg dnevno.<ref name="2009_FDA_support">"[http://www.fda.gov/downloads/AdvisoryCommittees/CommitteesMeetingMaterials/Drugs/DrugSafetyandRiskManagementAdvisoryCommittee/UCM164897.pdf Acetaminophen Overdose and Liver Injury—Background and Options for Reducing Injury] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141019211838/http://www.fda.gov/downloads/AdvisoryCommittees/CommitteesMeetingMaterials/Drugs/DrugSafetyandRiskManagementAdvisoryCommittee/UCM164897.pdf |date=19. 10. 2014 }}", ''Charles Ganley, MD, Gerald Dal Pan, MD, Bob Rappaport, MD'', 22. maj 2009</ref> [[Panadol]], koji je dostupan na tržištima Afrike, Azije, Evrope, Centralne Amerike i Australije, je najrašireniji dostupni oblik i brend paracetamola, a prodaje se u preko 80 zemalja. U Sjevernoj Americi, paracetamol se prodaje u generičkom obliku (obično označen kao acetaminofen) ili pod brojim trgovačkim imenima, naprimjer, [[Tylenol]] ([[McNeil Laboratories|McNeil-PPC, Inc.]]), [[Anacin|Anacin-3]], Tempra, Datril i Ofirmev. Iako je u UK dostupan paracetamol pod trgovačkim imenima (naprimjer Panadol), mnogo uobičajenije je da se on prodaje nebrendiran ili kao generički lijek. Trgovačko ime za paracetamol, Acamol, se proizvodi u [[Izrael]]u, a proizvodi ga [[Teva Pharmaceutical Industries]], te je najviše korišteni oblik paracetamola u toj zemlji. Na Filipinima, najviše prodavani brend paracetamola je Biogesic, kojeg proizvodi United Laboratories. Godišnje se na Filipinima proda gotovo milijardu tableta Biogesica, ne računajući paracetamol u tekućim suspenzijama. To trgovačko ime je dostupno i u zemljama ASEAN-a gdje je kompanija United Laboratories također prisutna. U Evropi, najčešća trgovačka imena paracetamola su Efferalgan i Doliprane. U Indiji, najčešći je Crocin kojeg proizvodi Glaxo SmithKline Asia. U Bangladešu, najpopularnije trgovačko ime je Napa kojeg proizvodi Beximco Pharma. == Reference == {{refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Paracetamol}} * [http://www.chemsynthesis.com/base/chemical-structure-18651.html Hemijski podaci] * [https://web.archive.org/web/20060925042239/http://www.pharmweb.net/pwmirror/pwy/paracetamol/pharmwebpic.html Informacijski centar za paracetamol] * [http://www.bosnalijek.ba/udoc/Paracetamol_tablete.pdf Uputstvo za paracetamol, Bosnalijek] * [https://web.archive.org/web/20160306004807/http://www.hercegovinalijek.ba/konsignacije/Nobel/TylolHot.pdf TylolHot, Nobelfarma] * [https://web.archive.org/web/20160305074823/http://bh-news.com/ba/vijest/12312/paracetamol_kao_jako_opasna_tableta.html bh-news.com: paracetamol_kao_jako_opasna_tableta] {{Analgetici}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Analgetici]] [[Kategorija:Antipiretici]] [[Kategorija:Lijekovi s nepoznatim mehanizmima djelovanja]] [[Kategorija:Acetanilidi]] [[Kategorija:Pesticidi]] eo3ncj7rnjzvrmm564igqzkejn6aluq Perioda periodnog sistema elemenata 0 67652 3917152 3710131 2026-08-09T02:40:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917152 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Simple Periodic Table Chart-blocks.svg|mini]] Pod pojmom '''periode periodnog sistema elemenata'''<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/video/151063/Explanation-periodic-table|title=Groups and Periods of the Periodic Table of the Elements Explained {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2023-08-24}}</ref> podrazumijeva se u hemiji svaki red tabele [[Periodni sistem elemenata|periodnog sistema]] [[hemijski element|hemijskih elemenata]].<ref>{{Cite web|url=https://chemistrytalk.org/how-to-read-the-periodic-table/|title=How to Read the Periodic Table {{!}} Groups & Periods|last=Maziek|first=Rylie|date=2021-03-23|website=ChemTalk|language=en-US|access-date=2023-08-24|archive-date=24. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230824092835/https://chemistrytalk.org/how-to-read-the-periodic-table/|url-status=dead}}</ref> Brojevi perioda od&nbsp;1 do&nbsp;7 odgovaraju [[Kvantni brojevi|glavnim kvantnim brojevima]], a kojima se još dodaju i slovne oznake periode&nbsp;K do&nbsp;Q prema ljuskama atomskog modela ljusaka. == Periode == Trenutno postoji sedam kompletnih perioda u periodnom sistemu elemenata, koji obuhvataju 118 poznatih elemenata. Bilo koji novi element bit će smješten u osmu periodu (pogledajte prošireni periodni sistem). Elementi su označeni bojama u nastavku prema svojim [[Blok periodnog sistema elemenata|blokovima]]: s-blok je u crvenoj boji, p-blok za žutu boju, d-blok u plavoj boji i f-blok u zelenoj boji. {| style="text-align:center;" ![[Grupa periodnog sistema elemenata|Grupa]] ! [[Alkalni metali|1]] ! [[Plemeniti plinovi|18]] |- ! <small>Atomski broj #</small><br /> Ime | bgcolor="#ff9999" | <span style="color:green;">1</span><br /> [[Vodik|H]] | bgcolor="#ff9999" | <span style="color:green;">2</span><br /> [[Helij|He]] |} Izuzev prve periode, koja sadrži samo elemente [[vodik]] i [[helij]], svaka perioda sadrži osam glavnih grupa elemenata. Od 4. periode (uključujući i nju) naviše, postoji još deset sporednih grupa elemenata. Šesta perioda sadrži još i dodatnih 14 elemenata koji se nazivaju [[lantanoidi]], dok 7. perioda također sadrži 14 dodatnih elemenata koji se nazivaju [[aktinoidi]]. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Perioda ! colspan="2" style="border-width:1px 1px 0px 1px;" | Elektroni ! colspan="5" | Elementi ! rowspan="3" | Napomene |- ! rowspan="2" | Glavni<br>kvantni<br>broj ! rowspan="2" style="border-width:0px 1px 1px 1px;" | Ljuska ! rowspan="2" style="border-width:0px 1px 1px 1px;" | Orbitala/<br>Blokovi ! colspan="2" | Glavne<br>grupe ! Sporedne<br>grupe ! colspan="2" | Dodatne<br>grupe |- ! <small>s-blok</small> ! <small>p-blok</small> ! <small>d-blok</small> ! <small>f-blok</small> ! <small>g-blok</small> |- | [[Elementi 1. periode|'''1''']] | K | s | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | 2 | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | | | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | | |- | [[Elementi 2. periode|'''2''']] | L | s, p | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | 2 | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | 6 | | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | | |- | [[Elementi 3. periode|'''3''']] | M | s, p | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | 2 | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | 6 | | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | | |- | [[Elementi 4. periode|'''4''']] | N | s, p, d | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | 2 | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | 6 | 10 | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | | |- | [[Elementi 5. periode|'''5''']] | O | s, p, d | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | 2 | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | 6 | 10 | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | | |- | [[Elementi 6. periode|'''6''']] | P | s, p, d, f | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | 2 | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | 6 | 10 | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | 14 | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | | |- | [[Elementi 7. periode|'''7''']] | Q | s, p, d, f | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | 2 | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | 6 | 10 | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | 14 | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | | |- | [[Elementi 8. periode|'''8''']] | | s, p, d, f, g | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | 2 | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | 6 | 10 | style="border-width:1px 0px 1px 1px;" | 14 | style="border-width:1px 1px 1px 0px;" | 18 | još nije otkriven niti jedan element |} == Pravila i zakonitosti == Unutar neke periode, po pravilu, [[Atomski radijus|atomski radijusi]] elemenata opadaju s lijeva na desno dok istovremeno raste [[elektronegativnost]], dok broj pozitivno nabijenih [[Proton|protona]] u atomskom jezgru raste a s tim u neutralnim atomima također raste i broj negativno nabijenih [[Elektron|elektrona]] u atomskoj ljusci. Korištenjem atomskog modela ljusaka, smatra se da se elektronske ljuske popunjavaju istim redoslijedom, dok noviji modeli atoma kao što je npr. model orbitala predviđa da se istim redoslijedom zauzimaju odgovarajuće atomske orbitale. Promjene broja atomskih čestica u atomu unutar neke periode uzrokuje i različite osobine hemijskih elemenata unutar periode: * promjene u broju osnovnih čestica u atomskom jezgru utječe uglavnom na različite fizičke osobine elemenata * broj i mjesto elektrona u atomskom omotaču utječe najviše na razlike u hemijskim osobinama elemenata. == Reference == {{refspisak}} {{PSEnav}} [[Kategorija:Periodni sistem]] qg4ij5afe9usceqn91fxv6k7i2e2fc6 Rog (instrument) 0 69554 3917260 3766991 2026-08-09T10:57:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917260 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:French horn.jpg|mini|desno|300px|Rog]] '''Rog''' ili '''horna''' jest [[limeni puhački instrument]] s uskom, konično brušenom, kružno savijenom cijevi, koja se pri donjem kraju proširuje u ljevkasti otvor.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.ericsardinas.com/types-of-horn-instruments/|title=Types of Horn Instruments|last=Kenpachi|first=Zaraki|date=29. 11. 2021|website=ericsardinas.com|access-date=29. 9. 2025|archive-date=4. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250804010517/https://www.ericsardinas.com/types-of-horn-instruments/|url-status=dead}}</ref> Zračna struja koju svirač puše u cijev prekida se titranjem njegovih [[usne|usana]] pritisnutih na ljevkasti usnik. Na jednostavnom, tzv. prirodnom rogu, koji nema uređaje za skraćivanje ili produženje cijevi, izvedivi su, uz osnovni ton, prepuhavanjem samo tonovi parcijalnog niza; međutim, na ventilnom rogu posebni mehanizam s tri ventila omogućuje izvođenje svih hromatskih tonova unutar raspona [[muzički instrument|instrumenta]].<ref>{{Cite web|url=https://philharmonia.co.uk/resources/instruments/horn/|title=Horn|website=Philharmonia|language=en|access-date=29. 9. 2025}}</ref> Dužina ovog instrumenta mijenja se između duge F-cijevi i kratke B♭-cijevi. Dužina F-cijevi iznosi 370&nbsp;cm bez pritiska na bilo koju polugu. Pritiskom na prvu polugu zrak prolazi kroz prvi ogranak cijevi, povećavajući ukupnu dužinu za 45&nbsp;cm. Druga poluga dodaje 22&nbsp;cm, dok treća dodaje 74. Najduža moguća dužina iznosi 510&nbsp;cm, sa svim pritisnutim polugama.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.soundbridge.io/horn-brass-instruments|title=The Horn Instrument – Brass Instruments|website=www.soundbridge.io|language=en|access-date=29. 9. 2025}}</ref> == Historija == Preteča roga su jednostavni puhački instrumenti načinjeni od [[rog|životinjskog roga]] ili [[slonovača|slonovače]],<ref name=":1" /> od [[školjka|školjke]], [[puž|puževe kućice]], drvene cijevi, [[glina|gline]] i slično, koji se javljaju od prahistorijskog doba na svim kontinentima. Takvi primitivno građeni rogovi i danas su u folklornom instrumentariju mnogih vanevropskih naroda. Do sredine 16. vijeka lovci su rog koristili kao sredstvo komunikacije pri lovu, pa je tijelo roga bilo namotano u velike zavojnice kako bi se moglo nositi na ramenu, svirati i jahati u isto vrijeme. Osim toga, zvono je bilo okrenuto prema nazad kako ne bi smetalo jahaču. Rog s ventilima pojavljuje se tek između 1815. i 1920. Rogovi pravljeni do sredine 19. vijeka nazivaju se "prirodni" zbog jednostavne strukture, koja se sastoji od velikog zvona, spiralne cijevi i usana.<ref name=":0"/> == Vrste == * ''Dungchen'' (tibetanski rog) * [[Francuski rog]] * [[Wagnerove tube]] * [[Truba|Trube s ventilima]]<ref name=":0"/> == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|French horns}} {{Muzički instrumenti}} {{Muzički instrumenti u orkestru}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Limeni puhački instrumenti]] 5fa50nmfwc5y7pz3e5ywjecgzei9je6 Vodopad Skakavac (Sarajevo) 0 76633 3917120 3892346 2026-08-08T21:58:37Z ~2026-43542-61 184520 /* */ asfaltna staza nije vise potreban 4x4 automobil 3917120 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Vodopad Skakavac | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = III | slika = Vodopad Skakavac.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | karta = Bosna i Hercegovina | karta_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = da | mapframe_zoom = 9 | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = {{coord|43|56|00|N|18|26|00|E|type:landmark|display=inline}} | koord_ref = | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | najbliži_grad = [[Sarajevo]] | površina = 1430,70 ha | oznaka = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 2002.<ref name="zakon">{{Cite web |url= http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_Skakavac_SN-KS-11_10_ZakonProglasenja.pdf |title= Zakon o proglašenju Vodopada Skakavac spomenikom prirode |work= Službene novine Kantona Sarajevo, broj 11, 07.05.2010. |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 22. 10. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211022221511/http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_Skakavac_SN-KS-11_10_ZakonProglasenja.pdf |url-status= dead }}</ref> | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni pejzaž Vodopad Skakavac]</ref> | upravnik = | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} '''Vodopad Skakavac''' se nalazi sjeverno od [[Sarajevo|Sarajeva]], i udaljen je 12&nbsp;km od centra grada. [[Vodopad]] je visok 98 m. Iako nema veliki protok [[Voda|vode]] odlikuje se izuzetnom ljepotom, naročito zimi kada njegov slap okuje led oblikujući fantastične prizore. == Zaštićeno područje Skakavac - Spomenik prirode == Na osnovu provedenih istraživanja te prikupljenog velikog broja informacija o prostornoj i vremenskoj organizaciji biocenoza i [[Ekologija|ekosistema]], veoma specifične orografije, [[Geologija|geoloških]] i [[Hidrologija|hidroloških]] vrijednosti, visokog stepena biološke raznolikosti, endemičnosti i reliktnosti vrsta [[Biljke|biljaka]], [[Pečurka|gljiva]] i [[Životinje|životinja]], izrađena su dva elaborata i to: "Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac", čiji je nosilac Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] (februar 2001. godine) i "Separat zaštite šireg prostornog obuhvata Skakavac", nosilac izrade je Kantonalni zavod za zaštitu kulturnohistorijskog i prirodnog naslijeđa, Sarajevo (juni 2001. godine). Pomenuti elaborati su bili osnova za donošenje Odluke o proglašenju šireg podrucja vodopada «Skakavac», spomenikom prirode, ("Sl. novine Kantona Sarajevo", broj 10/02), odnosno njegovog uključenja u III kategoriju zaštićenih područja, koje je uz uvažavanje kriterija [[Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa|IUCN]]–a, kao i po kategorizaciji [[Bosanskohercegovačka zaštićena područja prirode|zaštićenih područja]] utvrđenih Zakonom o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH" 33/03), ustanovljeno u svrhu očuvanja specifičnih prirodnih obilježja. Odluka o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" spomenikom prirode je donesena na sjednici Skupštine [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]], održanoj 25.4.2002. godine.<ref name="wdpa">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/BIH |title= Zaštićena područja u BiH |work= WDPA- www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> Odlukom su definisane granice obuhvata, ukupna površina obuhvata (1430,70 ha), zoniranje prostora (zavisno od stepena zaštite utvrđene su tri zaštitne zone), mjere zaštite, kao i korištenje i upravljanje ovim prostorom.<ref>JU "Zaštićena prirodna područja KS" http://www.zppks.ba/skakavac/o-podrucju {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160605161246/http://www.zppks.ba/skakavac/o-podrucju |date=5. 6. 2016 }}</ref> == Kružna ruta == [[Datoteka:Skakavactrailbih.png|lijevo|alt=|mini]] Do staze se može doći pješice ili automobilom. Da biste se do vodopada došli pješice, preporučuje se autobusom (broj 69) sa stanice Sutjeska (Sarajevo) za Nahorevo - a zatim pješice od Nahoreva (crvena strelica) do vodopada Skakavac koristeći dobro označene staze. Da biste automobilom došli do vodopada, to možete učiniti direktno od Sarajeva, preko Nahoreva do rezervata prirode Skakavac. Automobili su zabranjeni nakon zaustavne rampe, a najbolje je pješačiti do vodopada. Do vodopada Skakavac preporučuje se doći pješice, pješačenje stazom koja vodi pod vodopadom. Šetnjom donjom stazom koja vodi ispod vodopada vidjet ćete mnoga mjesta sa stolovima i klupama idealnim za izletišta. == Biljne vrste == Vegetacija oko samog vodopada obiluje endemičnim i relikatnim vrstama. Okolno područje je veoma heterogeno. Na ovom prostoru su najzastupljenije smrčevo-jelove šume i bukovo-jelove šume, s tim što je smrča prisutnija na više nagnutim terenima. U samoj blizini vodopada su razvijene termofilne šume, kao i šikare crnog graba, jesenje šašike, i crnog jasena. == Turizam == Obilazak iz Sarajeva do vodopada Skakavca se smatra poludnevnom turom za posjetioce sa fizičkom kondicijom, dok ostali trebaju predvidjeti duže pješačenje. Moguć je dolazak biciklom.<ref>{{Cite web |url=http://www.mtb.ba/?p=80 |title=Arhivirana kopija |access-date=1. 11. 2011 |archive-date=22. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100422191036/http://www.mtb.ba/?p=80 |url-status=dead }}</ref> == Također pogledajte == * [[Perućica]] == Vanjski linkovi == * http://www.centar.ba/?jezik=bos&x=3&y=227&z=229 * http://www.relax-forum.com/t1780-vodopad-skakavac {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120617004526/http://www.relax-forum.com/t1780-vodopad-skakavac |date=17. 6. 2012 }} Velika galerija slika == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Skakavac Waterfall (Sarajevo)}} {{Hidrografija BiH}} {{Sarajevo}} {{Nacionalni parkovi u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vodopadi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:IUCN kategorije III]] [[Kategorija:Parkovi prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2002.]] c4b7s1vb4il8uduxt8y9gn6tx9qj6q3 Minimax (TV-kanal) 0 77445 3917163 3913309 2026-08-09T04:50:13Z ~2026-43646-94 184525 /* */ 3917163 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:MiniMax (2021).webp|mini|desno|250px]] '''Minimax''' je srednjoevropski televizijski kanal na kojem se prikazuju [[Crtani film|animirane serije]]. Sa prikazivanjem je počeo 1999. u [[Mađarska|Mađarskoj]], u [[Rumunija|Rumuniji]] od 2001, u [[Češka|Češkoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]] od 2003, a na području [[Jugoslavija|bivše Jugoslavije]] od 2008. Ranije, u periodu 1999–2004. bio je emitovan i u [[Poljska|Poljskoj]]. U Mađarskoj od aprila 2007. godine dijeli platformu sa kanalom [[Animax]] (anime) nakon osam sati. Bivši TV-kanali koji su dijelili kanal s Minimaxom jesu MusicBox (muzički spotovi), Game One (videoigre), iTV (videoigre) i Cherry Music (muzički spotovi). Animirane serije koje su emitovane: [[Braceface]], [[Babar the Elephant|Babar]], [[Donkey Kong Country]], [[Franklin]], [[Jakers! The Adventures of Piggley Winks]], [[Barbie]] filmovi, [[Tomica i prijatelji]], [[Noddy]], [[Bibi Blocksberg]], [[Maya & Miguel]], [[Miss Spider's Sunny Patch Friends]], [[Miss BG]], [[Miss Mallard Mysteries]], [[Moj mali poni]], Littlest Pet Shop. == Minimaks Srbija == '''Minimaks Srbija''' ({{jez-sr|Минимакс Србија}}) jest Minimaxov kanal osnovan 2008. za područje [[Srbija|Srbije]] i [[Srpski jezik|srpskog govornog područja]]. Program se emituje u [[Srbija|Srbiji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] na [[srpski jezik|srpskom jeziku]]. Minimaks Srbija je potpuno sinhronizovan na srpski jezik uključujući i reklame. Dolazi u satelitskim paketima: Max TV, Total TV, Digi TV i Minimax paketa na satelitu Amos. == Vanjski linkovi == * [http://www.minimax.tv Minimax International] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180811115310/http://minimax.tv/ |date=11. 8. 2018 }} * [http://www.minimax.hu Minimax Mađarska] * [http://www.minimaxro.tv Minimax Rumunija] * [https://web.archive.org/web/20180526172901/http://www.minimaxtv.cz/ Minimax Češka] * [https://web.archive.org/web/20140803133533/http://www.minimaxtv.sk/ Minimax Slovačka] * [http://www.minimaxtv.rs Minimax Srbija] [[Kategorija:TV-stanice osnovane 1999.]] [[Kategorija:Srbijanske TV-stanice]] [[Kategorija:Slovačke TV-stanice]] [[Kategorija:Mađarske TV-stanice]] [[Kategorija:Češke TV-stanice]] [[Kategorija:Rumunske TV-stanice]] [[Kategorija:Poljske TV-stanice]] [[Kategorija:Sjevernomakedonske TV-stanice]] [[Kategorija:AMC Network International]] 1tmzg3jt0ptl8deh3wrrs0da0pije36 Šablon:Clear 10 95291 3917129 2641873 2026-08-08T23:08:23Z PK2 19261 PK2 premjestio je stranicu [[Šablon:Raščistiti]] na [[Šablon:Clear]] preko preusmjerenja 2641873 wikitext text/x-wiki <div style="clear:{{{1|both}}};"></div><noinclude> {{Dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni]] </noinclude> 4h27rzhr6gbrkfl02oqhm4fv6p9px3l Plantaža 0 98200 3917157 3915664 2026-08-09T03:31:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917157 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Abies fraseri plantation.jpg|mini|200px|Plantaža jelki]] '''Plantaža'''<ref>{{Cite web|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/plantation-system/|title=The Plantation System|website=education.nationalgeographic.org|language=en|access-date=2024-08-22|archive-date=22. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822071116/https://education.nationalgeographic.org/resource/plantation-system/|url-status=dead}}</ref>, ([[njemački jezik|njem]]. ''plantage'' od lat. ''planta'' – biljka) velika [[poljoprivreda|poljoprivredna]] ili [[šuma|šumska]] površina na kojoj se uzgaja samo jedna poljoprivredna ili [[šumska kultura]]. U poljoprivredi su poznate su plantaže [[duhan]]a, [[kafa|kafe]], [[pamuk]]a, [[šećerna trska|šećerne trske]], voćaka u poljoprivredi. U šumarstu su najpoznatije poznate plantaže topola, koja je brzorastuća vrsta [[drvo|drveta]]. Plantaže drveća, koje se u Sjedinjenim Državama često nazivaju [[Farma drveća|farmama drveća]], osnovane su za komercijalnu proizvodnju drveta ili proizvoda od drveća kao što su [[palmino ulje]], [[Kahva|kafa]] ili [[Prirodna guma|guma]]. '''Plantaže''' su gazdinstva specijalizirana za [[Novčani usjevi|gotovinske usjeve]], obično uglavnom za sadnju jednog usjeva, s možda pomoćnim površinama za povrće za ishranu i tako dalje. Na plantažama, usredsređenim na [[Plantažna kuća|plantažu]], uzgajaju se usevi uključujući [[pamuk]], [[Konoplja (rod)|kanabis]], [[Kahva|kafu]], [[čaj]], [[Kakao zrno|kakao]], [[Šećerna trska|šećernu trsku]], [[opijum]], [[Agave sisalana|sisal]], [[Uljano sjeme|sjemenke uljarica]], [[Uljana palma|uljane palme]], voće, [[Hevea brasiliensis|kaučuk]] i šumsko drveće. [[Protekcionizam|Protekcionističke]] politike i prirodna [[komparativna prednost]] ponekad su doprinijele određivanju gdje se nalaze plantaže. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20120319145527/http://earthtrends.wri.org/pdf_library/features/for_fea_roundwood_complete.pdf Trends in Round wood production] * [http://www.earthrepair.net Earth Repair Network] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240901081513/https://earthrepair.net/ |date=1. 9. 2024 }} Zalaže se za plantažno šumarstvo. * [https://web.archive.org/web/20051111172457/http://www.wrm.org.uy/plantations/material/pulping.html "Pulping the South"] Kritika industrijskih plantaža. * [https://web.archive.org/web/20190721134850/https://wrm.org.uy/ NGO World Rainforest Movement] {{Normativna kontrola}} {{Commons|Category:Plantations}} [[Kategorija:Poljoprivreda]] [[Kategorija:Šumarstvo]] 75uqu12rn0d344rvmprpflkje8ilf9g Premijer liga Malte 0 110916 3917177 3875323 2026-08-09T06:05:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917177 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna liga | logo = Premijer liga Malte (grb).jpg | piksela = 120 | država = {{ZID|Malta}} | konfederacija = [[UEFA]] | osnovana = 1909. | ekipe = 14 | ispadanje = [[Prva nogometna liga Malte|Prva liga]] | nivoi = 1 | domaći_kup = [[FA Trophy (Malta)|FA Trophy]] | konfederalni_kup = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]<br>[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] | šampioni = [[Hamrun Spartans FC|Hamrun Spartans]] | sezona = 2023/24. | najuspješniji_klub = [[Sliema Wanderers FC|Sliema Wanderers]] (26x) | internet_stranica = [http://mfa.com.mt/en/leagues/leagues/10/bov-premier-league.htm mfa.com] | trenutno = [[Premijer liga Malte 2018/2019.|Premijer liga 2018/19.]] }} '''Premijer liga Malte'''<ref>{{Cite web|url=https://www.maltapremierleague.mt/|title=Home|website=Malta Premier League|language=en|access-date=2026-02-07|archive-date=15. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260115202626/https://www.maltapremierleague.mt/|url-status=dead}}</ref> ([[malteški]]: ''Premier League Malti'') je [[Malta|malteška]] nogometna liga, te predstavlja najviši rang u malteškom nogometu. Osnovana je 1909. godine. Sezona traje od [[august]]a do [[maj]]a. Trenutni prvak Malte je [[Valletta FC|Valletta]]. Sa 26 osvojenih titule [[Sliema Wanderers FC|Sliema Wanderers]] je najuspješniji klub lige. ==Format takmičenja== U ligi se takmiči 12 klubova. Igra se po dvokružnom sistemu, svako sa svakim (26 kola). Potom šest prvoplasiranih klubova igra ligu za prvaka, dok šest posljednjeplasiranih klubova igra ligu za opstanak. Prvak ostvaruje plasman u drugu rundu kvalifikacija za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]], dok drugoplasirana i trećeplasirana ekipa ostvaruju plasman u [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]]. Dva posljednjeplasirana kluba ispadaju iz lige. ==Klubovi u sezoni 2018/19.== {| valign=top |- |valign=top| * [[Balzan FC|Balzan]] * [[Birkirkara FC|Birkirkara]] * [[Floriana FC|Floriana]] * [[Gżira United FC|Gżira United]] * [[Hamrun Spartans FC|Hamrun Spartans]] * [[Hibernians FC|Hibernians]] * [[Mosta FC|Mosta]] |valign=top| * [[Pietà Hotspurs FC|Pietà Hotspurs]] * [[Qormi FC|Qormi]] * [[Senglea Athletic FC|Senglea Athletic]] * [[Sliema Wanderers FC|Sliema Wanderers]] * [[St. Andrews FC|St. Andrews]] * [[Tarxien Rainbows FC|Tarxien Rainbows]] * [[Valletta FC|Valletta]] |} == Prvaci == {| class="wikitable sortable" |- ! Klub ! Broj titula |- | [[Sliema Wanderers FC|Sliema Wanderers]] | <center>26</center> |- | [[Floriana FC|Floriana]] | <center>25</center> |- | [[Valletta FC|Valletta]] | <center>24</center> |- | [[Hibernians FC|Hibernians]] | <center>12</center> |- | [[Hamrun Spartans FC|Hamrun Spartans]] | <center>10</center> |- | [[Birkirkara FC|Birkirkara]] | <center>4</center> |- | [[Rabat Ajax FC|Rabat Ajax]] | <center>2</center> |- | [[Marsaxlokk FC|Marsaxlokk]] | <center>1</center> |- | [[St. George's FC|St. George's]] | <center>1</center> |- | [[The King's Own Malta Regiment|KOMRM]] | <center>1</center> |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://mfa.com.mt/en/leagues/leagues/10/bov-premier-league.htm Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201024142806/https://mfa.com.mt/en/leagues/leagues/10/bov-premier-league.htm |date=24. 10. 2020 }} {{Evropske prve nogometne lige}} [[Kategorija:Osnivanja u 1909.]] [[Kategorija:Nogometna takmičenja na Malti]] [[Kategorija:Prve nogometne lige u Evropi|Malta]] [[Kategorija:Premijer liga Malte]] [[Kategorija:Prve lige Malte]] 3bkpsk5vdxlnplxzda0zezu80vonwsm Razgovor o šablonu:Clear 11 127666 3917131 3603315 2026-08-08T23:08:23Z PK2 19261 PK2 premjestio je stranicu [[Razgovor o šablonu:Raščistiti]] na [[Razgovor o šablonu:Clear]] preko preusmjerenja 3603315 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Upotreba == Vidio sam na EN wiki da se {{tl|-}} dosta koristi umjesto <nowiki><br /></nowiki> što mi izgleda dosta wikicode-friendly. A rezultat prikaza je isti. —[[Korisnik:Njamu|Njamu]] ([[Razgovor s korisnikom:Njamu|razgovor]]) 16:25, 1 maj 2024 (CEST) :Da, rezultat prikaza u nekim slučajevima je isti, ali ovaj šablon nije namijenjen za prelazak u novi red nego za stvaranje praznog <nowiki><div></nowiki> elementa koji "pogura" tekst ispod slike (pogledaj dokumentaciju na en.wiki za primjer). Nije ovo neka velika greška, ali mislim da je bolje koristiti <nowiki><br></nowiki> ([https://developer.mozilla.org/en-US/docs/Web/HTML/Element/br The Line Break HTML element]) čija je primarna svrha prelazak u novi red, nego šablon koji je napravljen za nešto drugo. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:39, 1 maj 2024 (CEST) 837mi96p7dkruvedhmhpx4gdm4lkhg7 Reg Parnell 0 133403 3917224 3630488 2026-08-09T09:16:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917224 wikitext text/x-wiki '''Reginald Harold Haslam Parnell''' (Derby, [[2. juli]] [[1911]] - Derby [[7. januar]] [[1964]]) bio je [[Velika Britanija|britanski]] vozač u Formuli 1.<ref>{{Cite web|url=https://www.grandprix.com/gpe/drv-parreg.html|title=Latest Formula 1 Breaking News - Grandprix.com|website=www.grandprix.com|access-date=2024-07-05}}</ref> [[Datoteka:Autoraces te Zandvoort, Bestanddeelnr 902-9002.jpg|mini|Reginald Parnell]] == Formula 1 karijera == {| class="prettytable" !Godina !Tim |- | 1950 || [[Alfa Romeo u Formuli 1|Alfa Romeo]] |- | 1950, 1954 || [[Scuderia Ambrosiana]] |- | 1951 || [[Vanwall|Vandervell]] |- | 1951 || [[British Racing Motors|BRM]] |- | 1952 || A.H.M. Bryde |} {| class="prettytable" style="text-align:right;" ! !1950 !1951 !1952 !1954 !Totalno |- |align="left" | Broj utrka ||2||3 ||1 ||1 ||7 |- |align="left" | Broj pobjeda || || || || || |- |align="left" | Broj prvih startnih pozicija || || || || || |- |align="left" | Broj najbržih rundi || || || || || |- |align="left" | Broj osvojenih podium pozicija ||1|| || || ||1 |- |align="left" | Ukupni broj poena ||4||5 || || ||9 |- |align="left" | Plasman ||11||10||31||71 |} === Potpuni spisak rezultata u F1 === (Utrke u '''boldu''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke u ''italicu'' označavaju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%" ! Godina ! Ekipa ! Šasija ! Motor ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! Bodovi ! Poredak |- | rowspan=2| [[Formula 1 sezona 1950|1950]] ! [[Alfa Romeo u Formuli 1|Alfa Romeo SpA]] ! [[Alfa Romeo 158]] ! Alfa Romeo 158 1.5 L8C |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Velike Britanije 1950|VB]]<br /><small>3</small> | [[Velika nagrada Monaka 1950|MON]]<br /><small></small> | [[500 milja Indianapolisa 1950|500]] <br /><small></small> | [[Velika nagrada Švicarska 1950|ŠVI]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Belgije 1950|BEL]]<br /><small></small> | | | | ! rowspan=2| '''4''' ! rowspan=2| '''11.''' |- ! [[Scuderia Ambrosiana]] ! [[Maserati 4CLT|Maserati 4CLT-48]] ! Maserati 4CLT 1.5 L4 | | | | | |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Francuske 1950|FRA]]<br /><small>Ret</small> | [[Velika nagrada Italije 1950|ITA]]<br /><small></small> | | |- |- | rowspan=2| [[Formula 1 sezona 1951|1951]] ! [[Vanwall|Vandervell Products]] ! [[Ferrari 375]] ! Ferrari 375 4.5 V12 | [[Velika nagrada Švicarska 1951|ŠVI]]<br /><small></small> | [[500 milja Indianapolisa 1951|500]] <br /><small></small> | [[Velika nagrada Belgije 1951|BEL]]<br /><small></small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Francuske 1951|FRA]]<br /><small>4</small> | | | | | !rowspan=2 | '''5''' !rowspan=2 | '''10.''' |- ! [[British Racing Motors]] ! [[BRM P15]] ! BRM 1.5 V16 | | | | |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije 1951|VB]]<br /><small>5</small> | [[Velika nagrada Njemačke 1951|NJE]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Italije 1951|ITA]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Španije 1951|ŠPA]]<br /><small></small> | |- | [[Formula 1 sezona 1952|1952]] ! A.H.M. Bryde ! [[Cooper T20]] ! Bristol 2.0 L6 | [[Velika nagrada Švicarska 1952|ŠVI]]<br /><small></small> | [[500 milja Indianapolisa 1952|500]] <br /><small></small> | [[Velika nagrada Belgije 1952|BEL]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Francuske 1952|FRA]]<br /><small></small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije 1952|VB]]<br /><small>7</small> | [[Velika nagrada Njemačke 1952|NJE]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Holandija 1952|HOL]]<br /><small></small> || [[Velika nagrada Italije 1952|ITA]]<br /><small></small> | ! '''0''' ! '''31.''' |- | [[Formula 1 sezona 1954|1954]] ! [[Scuderia Ambrosiana]] ! [[Ferrari 500]] ! Ferrari 2.5 L4 | [[Velika nagrada Argentine 1954|ARG]]<br /><small></small> | [[500 milja Indianapolisa 1954|500]] <br /><small></small> | [[Velika nagrada Belgije 1954|BEL]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Francuske 1954|FRA]]<br /><small></small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije 1954|VB]]<br /><small>Ret</small> | [[Velika nagrada Njemačke 1954|NJE]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Švicarska 1954|ŠVI]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Italije 1954|ITA]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Španije 1954|ŠPA]]<br /><small></small> ! '''0''' ! '''71.''' |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://books.google.ba/books/about/Reg_Parnell.html?id=O6x8PQAACAAJ&redir_esc=y * https://8w.forix.com/thinwall.html * https://recordoffice.wordpress.com/tag/reg-parnell/ * https://www.chicanef1.com/query.pl?action=Submit&exact=on&driver=Reg%20Parnell&classi=1&nc=nc {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231016191610/https://www.chicanef1.com/query.pl?action=Submit&exact=on&driver=Reg%20Parnell&classi=1&nc=nc |date=16. 10. 2023 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vozači Formule 1|Parnell,Reg]] jyaicdwjuuuic1hahmbwgzv4mnvn9me Robert Chase 0 136247 3917258 3899841 2026-08-09T10:45:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917258 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | ime = Robert Chase | serija = ''Dr. House'' | slika = Robert Chase (House).jpg | prvo = [[Pilot (Dr. House)|"Pilot"]] | zadnje = | kreator = | portretirao = Jesse Spencer | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = | rod = | zanimanje = Liječnik | titula = '''[[hirurgija|Hirurg]]/Šef Hirurškog odjela''' <ul><li>Dijagnostička medicina<small> (sezone 1–3, 6–danas)</small></ul></li> <ul><li>'''Hirurg/Šef Hirurškog odjela''' <small> (sezone 4–5)</small></ul></li> | porodica = Dr. Rowan Chase (otac; pokojni)<br>gđa Chase (majka; pokojna)<br>gđa Chase (maćeha) | supruga = [[Allison Cameron]] (razvedena) | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} Dr. '''Robert Chase''' fiktivni je lik iz [[Fox Broadcasting Company|''FOX'']]-ove [[medicina|medicinske]] [[televizijska serija|serije]] ''[[Dr. House]]'', a [[glumac|glumi]] ga [[Jesse Spencer]]. Chase je izvorno bio član [[Gregory House|Houseovog]] dijagnostičkog tima, no na kraju 3. sezone House mu daje otkaz.<ref>[[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|(4x02]]) [[The Right Stuff (Dr. House)|The Right Stuff]], Doris Egan i Leonard Dick, ''Dr. House'', ''FOX'', [[2. oktobar|2. 10.]] [[2007]].</ref><ref>[[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|(3x24]]) [[Human Error (Dr. House)|Human Error]], Thomas L. Moran i Lawrence Kaplow, ''Dr. House'', ''FOX'', [[29. maj|29. 5.]] 2007.</ref> Chase je od svih članova Houseovog izvornog tima najduže na toj poziciji, te saznajemo da je taj posao dobio godinu dana prije pilot-epizode.<ref>[[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|(1x01)]] "Pilot" (izbačena scena), David Shore, ''Dr. House'', ''FOX'', [[16. novembar|16. 11.]] [[2004]].</ref> Chase je od prve epizode zaljubljen u svoju kolegicu [[Allison Cameron]]. Vezu s njom započinje u epizodi ''Human Error'', a vjenčaju se u finalu 5. sezone - ''[[Both Sides Now (Dr. House)|Both Sides Now]]''. == Karakterizacija == Chase je tokom prve 3 sezone serije prikazivan kao gorljiv Houseov kolega koji često podržava njegova mišljenja i izvršava njegove naredbe bez ikakvog pogovora. Odgojen je kao [[katoličanstvo|katolik]], a u epizodi ''[[Damned If You Do (Dr. House)|Damned If You Do]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|1x05]]) saznajemo kako je pohađao [[teologija|teološku]] školu prije no što je postao liječnik. Iako pravi razlog njegovog odlaska s teologije nije poznat, natuknuto je kako je, dok je bio tamo, pao na svom ispitu ''"vjere"''. Od svih članova tima, Chase najviše vjeruje Houseu i spreman je izvršiti neke njegove moralno upitne planove kad ostali članovi tima nisu htjeli, pokazujući time praktičnu primjenu etike i fleksibilan [[moral]]. Ovo je često bio uzrok nekoliko sukoba između Chasea i [[Eric Foreman|Foremana]], koji je bio najbrži kada se trebalo suprostaviti Houseu i dokazati mu da je u krivu. Chase je, prema općem mišljenju, tip lika koji će učiniti sve kako bi spasio svoj posao. Takvu reputaciju stekao je ponajviše nakon 1. sezone kada je, bojeći da ga House otpusti jer je vikao na njega, rekao [[Edward Vogler|Vogleru]] za Houseove ilegalne radnje. No, kako serija napreduje, Chaseova stvarna lojalnost i poštovanje prema Houseu sve više dolaze do izražaja. Pošto je Chase najduže u Houseovom timu, njemu je očito stalo do njega, a valjan dokaz toga je prijateljski zagrljaj iz epizode ''[[Half-Wit (Dr. House)|Half-Wit]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x15]]). Kasnije, kada [[Michael Tritter]] pokušava saznati inkriminirajuće podatke o Houseu preko Chasea, ovaj odbija sarađivati, no Tritter odglumi kako je Chase zapravo sarađivao kako bi stvorio interni konflikt u Odjelu. Tritterova manipulacija je uspjela, što je uvelike naštetilo Chaseovom odnosu s [[Allison Cameron|Cameron]], Foremanom i posebno Houseom. No, nakon što ga je House, dok je bio na [[detoksikacija|detoksikaciji]], udario šakom u lice jer je postavio dobru dijagnozu, Chase je promijenio svoj odnos, postavši buntovniji i počevši se opirati Houseovim odlukama, što je u finalu 3. sezone rezultiralo time da mu House daje otkaz. No, unatoč svim problemima, Chase je i dalje odan Houseu, što se vidi u epizodi ''[[The Social Contract (Dr. House)|The Social Contract]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x17]]) kada Chase obavi vrlo riskantnu operaciju na pacijentu samo zato što ga je House, koji saosjeća s pacijentom, zamolio da to učini. Kao specijalist [[intenzivna njega|intenzivne njege]], Chase je, dok je radio za Housea, bio zadužen za najinvazivnije medicinske zahvate i bio je član tima koji je najčešće asistirao operacijama. Nakon što ga je House otpustio, Chase je postao hirurg u ''Princeton-Plainsborou'', potez koji je House opisao kao samo ''"jedan korak unazad"'' od njegove prijašnje pozicije. Tokom serije se pokazalo kako je Chase izrazito tajnovita osoba. Rijetko kad svojim kolegama otkriva svoje osobne podatke, a svi podaci iz njegove prošlosti poznati su nam iz njegovih interakcija s pacijentima. No, unatoč tome House je uspio saznati nekoliko osobnih podataka o njemu. Također, ima vrlo oštar stav prema ovisnicima, te je tokom 1. sezone često znao kriviti [[ovisnost]] o [[alkohol]]u ili [[droga]]ma za simptome koje pacijent ima. Ovakav stav najvjerojatnije je došao od iskustva s majkom koja se, nakon odlaska Chaseovog oca, potpuno prepustila alkoholu, od čega je i na kraju umrla. Tokom rada u Houseovom timu Chase je naučio mnogo o [[dijagnostika|dijagnostici]], a najbolji dokaz toga je epizoda ''The Right Stuff'' kada, iako više ne radi za Housea, tačno pretpostavi da pacijentica boluje od [[Von Hippel-Lindauova bolest|Von Hippel-Lindauove bolesti]]. Dok je još radio kod Housea, imao je nekoliko iznimno uspješnih slučajeva. Bio je prvi koji je dijagnosticirao pacijenta u epizodi ''[[Finding Judas (Dr. House)|Finding Judas]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x09]]), a u epizodi ''[[Airborne (Dr. House)|Airborne]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x18]]) uspijeva dijagnosticirati pacijenta sedmice. Iako Foreman smatra kako nije posebno pametan, Chase je tokom prve tri sezone postavio više tačnih dijagnoza nego on ili Cameron. Nakon što je Chase dobio otkaz, nije pokazivao značajan interes za Houseov odjel (za razliku od interesa prema Houseu, koji je još uvijek ostao). House je nakratko razmišljao o tome da ponovo zaposli Chasea, no on je tu mogućnost odbio i prije no što ju je House predložio. No, kao što je već spomenuto, Chase i dalje ima iznimno poštovanje prema Houseu i često pomaže njemu ili članovima tima pri nekim slučajevima. U epizodi ''[[97 Seconds (Dr. House)|97 Seconds]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x03]]) aplikantica za Houseov tim, [[Amber Volakis]], izmanipulira Chasea da za nju obavi neke testove kako bi pobila Houseovu izvornu dijagnozu. U epizodi ''[[Don't Ever Change (Dr. House)|Don't Ever Change]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x12]]) također pomaže, a nekoliko je puta bio od iznimne pomoći i u 5. sezoni. Tokom 4. sezone Chase je bar jednom po epizodi pokrenuo klađenje na to kojeg će kandidata House sljedećeg otpustiti. Na kraju je sve opklade dobio sam, a Houseu je obećao 50% ukupnog dobitka ako mu namjesti pobjedu. == Biografija == U epizodi ''[[Cursed (Dr. House)|Cursed]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|1x13]]) House zaključi da Chaseov otac ima ''"češki naglasak s mješavinom australskog"'', što Rowan Chase i potvrdi ([[Jesse Spencer]] je inače [[Australija|Australac]]). Chase je, također, imao težak odnos sa svojim pokojnim ocem Rowanom, koji je i sam bio iznimno uspješan liječnik. Chase je nekoliko puta razgovarao s Houseom o pitanju poboljšavanja odnosa s ocem, no svaki put bi otkrio da njegovog oca jednostavno nije bilo briga. U istoj toj epizodi House opisuje Chasea kao ''"26-godišnjaka"'', no moguće je da je to bilo pretjerivanje, uzevši u obzir dob u kojoj se u [[SAD]]-u postaje specijalizant. U istoj toj epizodi, tokom razgovora s ocem, Chase otkriva kako ga je otac napustio s 15 godina, na što House kasnije kaže kako je ''"prošlo 15 od odlaska oca, a 10 od smrti majke"'', što bi značilo da Chase ima oko 30 godina, a ne 26. U epizodi ''[[Autopsy (Dr. House)|Autopsy]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x01]]) sam Chase potvrđuje da ima 30 godina, no i to je možda bilo pretjerivanje ako se uzme u obzir činjenica da ga je devetogodišnja djevojčica koja boluje od [[rak (bolest)|raka]] zamolila da je poljubi. Kasnije se otkrilo kako je Rowan svoju porodicu napustio kad je Chase bio tinejdžer, te da mladom Robertu nije preostalo ništa nego da se brine o svojoj majci [[alkoholizam|alkoholičarki]], koja je umrla nakon nekih 5 godina od tog događaja, što bi bilo otprilike 10 godina prije epizode ''Damned If You Do''. Kasnije saznajemo kako mu je majka umrla od posljedica alkoholizma, te da je pala u [[psihoza|psihozu]] prije no što je dobio priliku oprostiti se od nje. U epizodi ''Cursed'' Rowan dolazi u ''Princeton-Plainsboro'' kako bi vidio sina, rekavši kako je tu došao jer ima konferenciju na kojoj mora biti. No, njegovo ponašanje dopusti Houseu da zaključi kako laže, te se tada saznaje kako Rowan zapravo boluje od [[rak pluća|raka pluća]]. Pravi razlog njegovog dolaska bio je posjet [[James Wilson|dr. Wilsonu]], šefu Odjela za [[Onkologija|onkologiju]]. Iako je ispočetka bio iznimno frustriran prisutnošću svog oca, Robert se kasnije pomirio s tom činjenicom i ponudio oca pićem na samom kraju epizode. Njegov otac ipak odbije tvrdeći kako nema vremena jer će zakasniti na let i odlazi iz [[New Jersey]]a, a da sinu nije rekao istinu. U epizodi ''[[The Mistake (Dr. House)|The Mistake]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x08]]) saznajemo kako je Chaseov otac preminuo 2 mjeseca nakon epizode ''Cursed''. Kasnije, u epizodi ''[[Forever (Dr. House)|Forever]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x22]]), House zaključuje kako ga je otac izbacio iz oporuke, ne ostavivši mu nimalo novca. Chase to potvrđuje u epizodi ''Finding Judas''. U epizodi ''Damned If You Do'' Chase pacijentu otkriva kako je jedno vrijeme studirao [[teologija|teologiju]], citirajući mu [[Prva Petrova poslanica|prvu Petrovu poslanicu]]. Ovaj aspekt njegovog života ponovo je spomenut u epizodi ''Forever'' kada se pomolio za bebu koja je preminula pod njegovom njegom. U epizodi ''[[Love Hurts (Dr. House)|Love Hurts]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|1x20]])'' saznajemo kako je bio u vezi s bankaricom za koju se ispostavilo da voli paljenje tokom [[seks]]a. Chaseova zaljubljenost u Cameronicu prikazana je već u 1. sezoni kada je Chase pita da iziđu na sastanak, no ona to odbija.<ref>[[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|(1x03)]] [[Occam's Razor (Dr. House)|"Occam's Razor"]], David Shore, ''Dr. House'', ''FOX'', [[30. novembar|30. 11.]] 2004.</ref> U epizodi ''[[Hunting (Dr. House)|Hunting]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x07]]) Chase spava s Cameron nakon što se ona predozira [[metamfetamin]]om. U epizodi ''[[Top Secret (Dr. House)|Top Secret]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x16]]) Cameron započinje vezu (tzv. [[neobavezna veza|"prijatelji s povlasticama"]]) s Chaseom. Uskoro se Chase potpuno zaljubljuje u nju, no ona mu ne uzvraća osjećaje. Jedan trenutak iz epizode ''[[Fetal Position (Dr. House)|Fetal Position]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x17]]) opisuje Chaseovu ljubav prema Cameron kad ona primijeti kako nikada nije vidjela Chasea toliko sretnog i zadovoljnog kao na fotografiji koja je slikana (što Cameron nije znala) dok je Chase zurio u jednu njenu fotografiju. No, Chase u epizodi ''Airborne'' kaže Cameronici kako želi njihovu vezu uzdignuti na višu razinu, no ona je tada završava. Chase je tada napravio dogovor sa samim sobom da će joj svakog utorka govoriti da mu se sviđa i pitati je želi li na sastanak. To je i radio, svakog utorka, govoreći joj: ''"Utorak je... sviđaš mi se."'' U finalu 3. sezone House otpusti Chasea nakon sukoba, no službeni razlog je bio taj da je Chase tu najduže i da je naučio najviše što može. Ubrzo nakon toga postaje hirurg u ''Princeton-Plainsborou''. Na početku 4. sezone Cameron shvaća kako i ona voli Chasea, te njih dvoje započinju vezu. Iako hirurg, Chase često pomaže Houseu u nekim slučajevima, a Foremanu (koji je jedini član starog tima koji još radi kod Housea) daje profesionalne i osobne savjete. No, iako pomaže Houseu, odbija sudjelovati u nekim njegovim igrama koje je morao obavljati dok je radio kod njega. Zanimljivo je kako je u 4. sezoni pomagao i nekim aplikantima za posao u Houseovom novom timu, ali i trikovima kako ostaviti bolji utisak kod Housea. U epizodi ''[[Saviors (Dr. House)|Saviors]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x21]]) Chase odluči zaprositi Cameron, no ona se ispočetka dvoumi, zbog čega Chase prekine njihovu vezu. Na kraju te epizode Cameron dolazi kod Chasea i zamoli ga da je ponovo zaprosi, što onj i uradi, a Cameron prihvati. U epizodi ''[[House Divided (Dr. House)|House Divided]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x22]]) Chase odluči povjeriti Houseu organizaciju svoje momačke večeri, koju ovaj organizira u Wilsonovom stanu kako bi i njega prislio da dođe. Kako je Cameron negodovala zbog toga, Chase je smislio trik kako bi ga prerušeni policajci priveli, no zapravo su ga odveli na momačku večer, što je Cameron ipak shvatila. U istoj epizodi saznajemo da je Chase alergičan na [[jagoda|jagode]]. Nakon što je polizao alkohol sa striptizete koja je bila premazana kremom s okusom jagode, Chase je pao u [[anafilaktički šok]], no, srećom, jedan od uzvanika je sa sobom imao [[epinefrin]] i brzo mu ga dao. Chase je kasnije preventivno odveden u bolnicu, no nije imao nikakvih posljedica. Chase i Cameron svoje vjenčaju se u epizodi ''Both Sides Now''. Na vjenčanje dolaze sve njihove kolege, osim [[Gregory House|Housea]] i [[James Wilson|Wilsona]], koji je, simultano s održavanjem vjenčanja, vozio Housea u [[psihijatrija|psihijatrijsku]] bolnicu'' Mayfield'' zbog psihoze uzrokovane ovisnošću o ''[[Vicodin]]u''. U 6. sezoni Chase je, nakon što je Foreman otpustio [[Remy Hadley|Trin'esku]], a [[Chris Taub|Taub]] dao otkaz, ponovo postao član Houseovog tima, zajedno s Cameron. Iako su u početku radili s Foremanom, House se ubrzo vratio, te je njegov izvorni tim bio na okupu. No, Chase je tokom jednog slučaja namjerno pustio pacijenta da umre, zbog čega je izazvao velike probleme. U epizodi ''[[Teamworks (Dr. House)|Teamworks]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 6|6x08]]) veza između njega i Cameron puca, te ona odlazi od njega, ali i iz bolnice ''Princeton-Plainsboro'', te time raskidaju [[brak]]. Chase je i dalje ostao član Houseovog tima. == Koncept i stvaranje == Kad mu je agent predložio da se prijavi na audiciju za Chasea, Spencer je, misleći da će ''Dr. House'' biti sličan sapunici ''General Hospital'', rekao da bi radije otišao u bar na piće. No, kad je vidio prve [[scenario|scenarije]] i saznao da je jedan od producenata [[Bryan Singer]], bio je oduševljen.<ref>{{Cite web |url=http://www.star-ecentral.com/news/story.asp?file=%2F2007%2F9%2F17%2Ftvnradio%2F18869314&sec=tvnradio |title="Doctor in the house" |access-date=16. 10. 2019 |archive-url=https://archive.today/20120629085730/http://www.star-ecentral.com/news/story.asp?file=/2007/9/17/tvnradio/18869314&sec=tvnradio |archive-date=29. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref><ref name="young" /> Lik dr. Chasea izvorno je trebao biti Amerikanac, no ubrzo je promijenjen u [[Englezi|Engleza]]. Spencer je kasnije uspio nagovoriti producente da Chasea promijene u Australca, jer je i sam Spencer Australac. Rekao im je kako nema veze jer je scenarij već ionako mijenjan, a i da će biti zanimljivije vidjeti Australca u američkoj seriji.<ref name="young">{{Cite web |url=http://www.news.com.au/couriermail/story/0,23739,20517580-5003422,00.html |title="Mladi doktor" |access-date=3. 7. 2012 |archive-date=9. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080109115833/http://www.news.com.au/couriermail/story/0%2C23739%2C20517580-5003422%2C00.html |url-status=dead }}</ref> No, unatoč svemu ovome, House je Chasea okarakterizirao kao Britanca pošto Australci na svoj novac stavljaju sliku [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|kraljice]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.imdb.com/character/ch0015930/ Robert Chase] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929101446/http://www.imdb.com/character/ch0015930/ |date=29. 9. 2011 }} na ''[[IMDb]]-u'' * [[wikia:House:Robert Chase|Robert Chase]] na [[wikia:House:Main Page|House Wiki]] * [http://tviv.org/House%2C_M.D./Robert_Chase Robert Chase] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101125155803/http://tviv.org/House%2C_M.D./Robert_Chase |date=25. 11. 2010 }} na ''[[TVIV]]-u'' {{House}} {{DEFAULTSORT:Chase, Robert}} [[Kategorija:Likovi u "Dr. Houseu"]] [[Kategorija:Fiktivni liječnici]] 0xdil8gadn9j64n99qq7yhoi1urzfk1 Nagrada "Isidora Sekulić" 0 172890 3917073 3916504 2026-08-08T16:46:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917073 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nagrada | ime = Nagrada "Isidora Sekulić" | podnaslov = | trenutne_nagrade = | slika = | veličina_slike = | alt = | opis = | deskripcija = za najbolju knjigu u protekloj godini | sponzor = | datum = | lokacija = | država = [[Srbija]] | organizator = [[Savski venac (općina)|Općina Savski venac]] | voditelj = | preshow_voditelj = | nastupi = | nagrada = Plaketa, povelja i novčani iznos | godina = {{Početni datum i godine|1967|1|1}} | godina2 = | nosilac = [[Aleksandar Jerkov]] (2023) | veb-sajt = | mreža = | dužina_trajanja = | ocjene = | producent = | režiser = | najbolji_film = | najbolji_režiser = | najviše_nagrada = | najviše_nominacija = | slika2 = | slika2veličina = | alt2 = | opis2 = | prethodno = | glavno = | sljedeće = }} '''Nagrada "Isidora Sekulić"''' jugoslavenska je i srbijanska književna nagrada koju dodjeljuje [[beograd]]ska općina [[Savski venac]]. Nagrada se sastoji od plakete, povelje i novčanog iznosa. == Historija == Dobila je ime po književnici [[Isidora Sekulić|Isidori Sekulić]], a dodjeljuje se svakog juna od 1968. za najbolju knjigu objavljenu prethodne godine i ima veliki značaj u srpskoj književnosti. Do sada su proglašena ukupno 72 pobjednika, uključujući 11 žena; Za dva dobitnika napravljen je izuzetak: knjiga [[Rajko Petrov Nogo|Rajka Petrova Noga]] objavljena 1967. dobila je nagradu za treće izdanje 1984, a pripovjetke [[Vidosav Stevanović|Vidosava Stevanovića]] prvi put su objavljene u studentskom časopisu 1967. i kao knjiga 1968.<ref>{{Cite web|url=https://www.savskivenac.rs/o-savskom-vencu|title=О Савском венцу {{!}} Савски венац|website=www.savskivenac.rs|access-date=5. 8. 2024}}</ref> Predsjednici Skupštine "Fonda Isidore Sekulić" bili su [[Milan Orlić]] (2001–2005), [[Vida Ognjenović]] (2006–2008) i [[Ratko Adamović]] (2009–2016). Nakon toga, nijedan drugi predsjednik nije predložen za tu funkciju.<ref>{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:666142-Ziri-nagrade-Isidora-Sekulic-Smenili-su-nas-sramno-i-tajno|title=Žiri nagrade "Isidora Sekulić": Smenili su nas sramno i tajno|website=NOVOSTI|access-date=5. 8. 2024}}</ref> Predsjednik žirija bio je [[Petar Arbutina]]<ref>{{Cite web|url=https://gradsubotica.co.rs/desavanje/knjizevne-veceri-sa-djordjem-kuburicem/|title=Književne večeri sa Đorđem Kuburićem|date=29. 9. 2018|website=GradSubotica|access-date=5. 8. 2024}}</ref> od 2017. do 2018, a [[Aleksandar Jerkov]] 2019. i 2021.<ref>[https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ ALEKSANDRU GATALICI KNJIŽEVNA NAGRADA "ISIDORA SEKULIĆ"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Wayback|url=https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} |date=20191012203154 Gradska opština Savski venac} ), Pristupljeno 12. oktobra 2019.</ref> Laureatu za 2004. pripala je i novčana nagrada od 90.000 [[Srpski dinar|dinara]],<ref>{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&lang=cir&sub=534553%3f|title=Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|access-date=5. 8. 2024|archive-date=5. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240805062248/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&lang=cir&sub=534553%3F|url-status=dead}}</ref> a laureatu za 2008. to je bio iznos 3.000 [[Euro|eura]] u dinarskoj protuvrijednosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_lat/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134019.html|title=Bajcu nagrada "Isidora Sekulić" za roman "Hamam Balkanija"|last=Vojvodine|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija|website=JMU Radio-televizija Vojvodine|access-date=5. 8. 2024}}</ref> Nagradni fond je prvi put smanjen na dodjeli nagrade za 2017. na 120.000 dinara, prethodnih godina pobjednici su dobijali 300.000 dinara (od 2009).<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=5. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-urucena-nagrada-isidora-sekulic/k4dlmd7|title=Basari uručena nagrada "Isidora Sekulić"|last=Blic|date=16. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=5. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/zivot/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134020.html|title=Бајцу награда "Исидора Секулић" за роман "Хамам Балканија"|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=5. 8. 2024}}</ref> == Dobitnici == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Pisac !! Djelo !Reference |- |2024. |[[Sanja Savić Milosavljević]] |''Martin udio'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/magazin/kultura/vesti/5733775/sanja-savic-milosavljevic-nagrada-knjizevna-isidora-sekulic.html|title=Sanja Savić Milosavljević dobitnica nagrade "Isidora Sekulić"|website=РТС|access-date=18. 7. 2025}}</ref> |- |2023. |[[Aleksandar Jerkov]] |''Istina (srpske) književnosti'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/kultura/nagrada-isidora-sekulic-urucena-aleksandru-jerkovu_1549360.html|title=Награда "Исидора Секулић" уручена Александру Јеркову|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- |2022. |[[Dragan Stojanović]] |''Tripl Dablin'' |<ref>{{Cite web|url=https://savskivenac.rs/vesti-i-saopstenja/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-0|title=НАГРАДА „ИСИДОРА СЕКУЛИЋ“ СВЕЧАНО УРУЧЕНА У КУЋИ КРАЉА ПЕТРА {{!}} Савски венац|website=savskivenac.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- |2021. |[[Jovica Aćin]] |''Banja i druge poslednje priče'' |<ref>[https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ Nagrada „Isidora Sekulić 2021.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625222643/https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ |date=25. 6. 2022 }}“, Beogradski Portal, 25. јун 2022)</ref> |- |2020. |[[Slobodan Mandić]] |''Panonski palimpsesti'' i ''Duh priče i druga imena'' |<ref>{{Cite web|url=https://nova.rs/kultura/nagrade-isidora-sekulic-nini-savcic-i-slobodanu-mandicu/|title=Nagrade "Isidora Sekulić" Nini Savčić i Slobodanu Mandiću|last=Jovandić|first=Matija|date=27. 6. 2021|website=NOVA portal|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- |2019. |[[Nina Savić]] |''Vlasnik svega našeg'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/kultura/nini-savcic-nagrada-isidora-sekulic/|title=Nini Savčić nagrada “Isidora Sekulić” - Kultura - Dnevni list Danas|date=27. 6. 2021|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arhipelag.rs/knjige/vlasnik-svega-naseg/|title=Vlasnik svega našeg {{!}} Arhipelag|last=Vučković|first=Igor|date=18. 6. 2019|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 2018. || [[Aleksandar Gatalica]] || ''Poslednji argonaut'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:798854-SENOVITI-PROSTORI-PROSLOSTI-Gatalici-urucena-nagrada-Isidora-Sekulic|title=SENOVITI PROSTORI PROŠLOSTI: Gatalici uručena nagrada "Isidora Sekulić"|website=NOVOSTI|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=perTOpt-H9M|title=- YouTube|website=www.youtube.com|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref name="Вести">{{Cite web|url=https://www.rts.rs/vesti.html|title=Вести|website=РТС|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://medjutim.dnk.org.rs/aleksandar-gatalica-poslednji-argonaut-osvajanje-nezaborava/|title=Александар Гаталица, „Последњи аргонаут“: Освајање незаборава|date=12. 7. 2019|website=Међутим, ДНK|access-date=6. 8. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> |- | 2017. || [[Uglješa Šajtinac]] || ''Žena iz Huareza'' |<ref name="Вести"/><ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/vesti/kultura/2964944-ugljesi-sajtincu-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic|title=Uglješi Šajtincu književna nagrada "Isidora Sekulić"|last=Pančić|first=Marijana|date=7. 6. 2018|website=Telegraf.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.pressreader.com/serbia/nin/20180503/281599536121226|title=PressReader.com - Digital Newspaper & Magazine Subscriptions|website=www.pressreader.com|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.skd.rs/ugljesa-sajtinac-zena-iz-haureza-2017/|title=Угљеша Шајтинац: Жена из Хуареза, 2017. – Српско Књижевно Друштво|date=8. 2. 2018|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 2016. || [[Labud Dragić]] || ''Kukavičja pilad'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/382748/Isidora-Sekulic-urucena-Labudu-Dragicu|title=„Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|last=Р|first=К.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&kat=beoinfo&sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|title=Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104727/https://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&kat=beoinfo&sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|url-status=dead}}</ref> |- | 2015. || [[Svetislav Basara]] || ''Anđeo atentata: tabloid'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-nagrada-isidora-sekulic/fphwwx3|title=Basari nagrada "Isidora Sekulić"|last=Beta|date=2. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 2014. || [[David Albahari]] || ''Životinjsko carstvo'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/davidu-albahariju-nagrada-isidora-sekulic/kykvhvj|title=Davidu Albahariju nagrada "Isidora Sekulić"|last=Tanjug|date=25. 11. 2015|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 2013. || [[Sonja Veselinović]] || ''Krosfejd'' |<ref name="Вести"/> |- | 2012. || [[Žaneta Đukić Perišić|Žaneta Đukić-Perišić]] || ''Pisac i priča – Stvaralačka biografija [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] '' | |- | 2011. || [[Slobodan Vladušić]] || ''[[Miloš Crnjanski|Crnjanski]], megalopolis'' |<ref name="„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу">{{cite web|url=http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=62971|title=„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу|authorlink=|date=6. 6. 2012|work=|publisher=Радио-телевизија Републике Српске|pages=|format=|archive-url=|archive-date=|access-date=7. 6. 2012|quote=}}</ref> |- | 2010. || [[Vladan Matijević]] || ''Vrlo malo svetlosti'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178608/%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%83-%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83-%D0%98%D1%81%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%B0-%D0%A1%D0%B5%D0%BA%D1%83%D0%BB%D0%B8%D1%9B|title=Vladanu Matijeviću „Isidora Sekulić”|last=R|first=K.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>[https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ NAGRADA URUČENA VLADANU MATIJEVIĆU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191014213330/https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ |date=14. 10. 2019 }}, Градска општина Савски венац, Pristupljeno 14. 10. 2019.</ref> |- | 2009. || [[Đorđe Milosavljević]] || ''Đavo i mala gospođa'' | |- | 2008. || [[Vladislav Bajac]] || ''Hamam Balkanija'' | |- | 2007. || [[Mirjana Bjelogrlić-Nikolov]] || ''Priče za dosadno popodne'' | |- | 2006. || [[Zoran Živković (pisac)|Zoran Živković]] || ''Most'' | |- | 2005. || [[Ratomir Damjanović]] || ''Džonijev solo'' |<ref>{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&lang=cir&sub=1237779%3f|title=У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104728/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&lang=cir&sub=1237779%3F|url-status=dead}}</ref> |- | 2004. || [[Ivana Hadži-Popović]] || ''Zamka'' | |- | 2003. || [[Vladeta Jerotić]] || ''Putovanja, zapisi, sećanja'' | |- | 2002. || [[Boris Miljković]] || ''Čaj na Zameleku'' | |- | 2001. || [[Milovan Stanković]] || ''Sve o porodici Fuler'' |<ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“ http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/06/26/srpski/BG02062507.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 26. јун 2002).</ref> |- | 2000. || [[Mirjana Novaković]] || ''Strah i njegov sluga'' |<ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 28. јун 2001, Приступљено 13. 4. 2013).</ref> |- | 1999. || [[Zoran Bognar]] || ''Novi čovek'' | |- | 1998. || [[Marica Josimčević]] || ''Put kože'' | |- | 1997. || [[Ratko Adamović]] || ''Besmrtni Kaleb'' |<ref>{{Cite web|url=http://www.laguna.rs/a667_autor_ratko_adamovic_laguna.html|title=Ratko Adamović {{!}} Laguna|website=www.laguna.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 1996. || [[Srba Mitrović]] || ''Snimci za panoramu'' | |- | 1995. || [[Milan Orlić]] || ''Iz polarne noći'' | |- | 1994. || [[Đorđe Trifunović]] || ''za celokupno delo o staroj srpskoj književnosti'' | |- | 1993. || [[Dobroslav Smiljanić]] || ''Vilin kamen'' | |- | 1992. || [[Petar Pijanović]] || ''Proza [[Danilo Kiš|Danila Kiša]]'' |<ref>{{Cite web|url=http://www.uf.bg.ac.rs/uf.bg.ac.rs/nastavnici/PetarPijanovic.htm|title=Učiteljski fakultet Beograd|website=www.uf.bg.ac.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 1991. || [[Miroslav Maksimović]] || ''55 soneta o životnim radostima i teškoćama'' | |- | 1990. || [[Novica Petković]] || ''Ogledi iz srpske poetike'' | |- | 1989. || [[Dušan Ivanić]] || ''Modeli književnoga govora : iz istorije i poetike srpske književnosti'' | |- | 1988. || [[Jovan Radulović]] || ''Dalje od oltara'' | |- | 1987. || [[Ljubiša Jeremić]] || ''Tragički vidovi starijeg srpskog romana : od [[Jakov Ignjatović|Jakova Ignjatovića]] do [[Svetolik Ranković|Svetolika Rankovića]]'' | |- | 1986. || [[Hatidža Dizdarević-Krnjević]] || ''Lirski istočnici: iz istorije i poetike lirske narodne poezije'' | |- | 1985. || [[Danko Popović]] || ''Knjiga o Milutinu'' | |- | 1984. || [[Rajko Petrov Nogo]]|| ''Zimomora'' | |- | 1983. || [[Slobodan Zubanović]] || ''Domaći duh'' | |- | 1982. || [[Lazar Trifunović]] || ''Od impresionizma do enformela'' | |- | 1981. || [[Slobodan Rakitić]] || ''Žudnja za jugom'' | |- | 1981. || [[Nikola Milošević]] || <small> odbio da primi nagradu </small> | |- | 1980. || [[Radoslav Bratić]] || ''Sumnja u biografiju'' | |- | 1979. || [[Milovan Danojlić]] || ''Zmijin svlak'' | |- | 1978. || colspan="2" {{n/a|nije dodijeljena}} | |- | 1977. || colspan="2" {{n/a|nije dodijeljena}} | |- | 1976. || [[Tanja Kragujević]] || ''Mitsko u [[Momcilo Nastasijevic|Nastasijevićevom]] delu'' |<ref>{{cite web|title=Награда "Исидора Секулић"|url=http://www.tanjakragujevic.com/|website=Званичан веб сајт Тање Крагујевић|access-date=4. 2. 2018}}</ref> |- | 1976. || [[Dragomir Brajković]] || ''Krvava svadba u Brzavi'' | |- | 1976. || [[Mirjana Pavlović]] || ''Zajednički imenitelj'' |<ref>{{Cite web|url=http://www.skd.rs/?akcija=pisacPavlovicMirjana|title=Српско Књижевно Друштво - Сајт Српског Књижевног Друштва – репрезентативног удружења у култури|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 1975. || [[Mirko Magarašević]] || ''Senke besmrtnosti'' | |- | 1975. || [[Milenko Vučetić]] || ''Glasovi'' | |- | 1975. || [[Milan Komnenić]] || ''Eros i znak'' | |- | 1974. || [[Đuro Damjanović]] || ''Magla u rukama'' | |- | 1974. || [[Ibrahim Hadžić]] || ''Oformiti jedinstvenu životinju'' | |- | 1974. || [[Čedomir Mirković]]|| ''Eseji i kritike'' | |- | 1973. || [[Milorad Blečić]] || ''Kako se rađala jugoslovenska revolucionarna poezia'' | |- | 1973. || [[Miodrag Stanisavljević]]|| ''Knjiga senki'' | |- | 1973. || [[Mitko Madžunkov]] || ''Ubij govorljivog psa'' | |- | 1972. || [[Marko Nedić]]|| ''Magija poetske proze. Studija o [[Rastko Petrović|Rastku Petroviću]]'' | |- | 1972. || [[Miladin Ćulafić]] || ''Nešto'' | |- | 1971. || [[Svetozar Vlajković]] || ''Neko drugo leto'' |<ref>[http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm Романи Светозара Влајковића] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080601000324/http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm |date=1. 6. 2008 }}, Pristupljeno 13. 4. 2013.</ref> |- | 1971. || [[Radomir Andrić]] || ''Šumska crkva'' | |- | 1971. || [[Aleksandar Petrov]] || ''Poezija [[Miloš Crnjanski|Crnjanskog]] i srpsko pesništvo'' | |- | 1970. || [[Božidar Milidragović]] || ''Umetnik Zolt'' | |- | 1970. || [[Branislav Petrović]]|| ''O prokleta da si ulico Rige od Fere'' | |- | 1970. || [[Srba Ignjatović]]|| ''Salomina činija'' | |- | 1969. || [[Miroslav Josić Višnjić]] || ''Lepa Jelena'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/5586/%D0%94%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%BE-%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BD%D0%BE-%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D0%BB%D0%BE-%D0%B7%D0%B0-%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%B3-%D1%98%D1%83%D0%BD%D0%B0%D0%BA%D0%B0|title=Добро скројено одело за једног јунака|last=Радисављевић|first=Зоран|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 1969. || [[Vito Marković]]|| ''Pakao'' | |- | 1969. || [[Bogdan A. Popović]] || ''Eseji i kritike'' | |- | 1968. || [[Jovan Hristić]] || ''Oblici moderne književnosti'' | |- | 1968. || [[Vidosav Stevanović]] || ''Refuz mrtvak'' |<ref name="#1">Југословенски савременици. Ко је ко у Југославији, Хронометар, Београд 1970.</ref> |- | 1967. || [[Ljubomir Simović]]|| ''Šlemovi'' |<ref name="#1"/> |- | 1967. || [[Svetlana Velmar Janković]] || ''Savremenici'' |<ref>Ко је ко u Srbiji: leksikon, Bibliofon,Beograd 1991.</ref> |- | 1967. || [[Živojin Pavlović]] || ''Dve večeri u jesen'' |<ref name="#1"/> |} == Reference == {{Refspisak}} {{Srpska književnost}} [[Kategorija:Jugoslavenske literarne nagrade]] [[Kategorija:Srbijanske literarne nagrade]] [[Kategorija:Nagrada Isidora Sekulić|*]] qefro0jeat70ga1vw5anugxe98krw94 Poplave u jugoistočnoj Evropi 2014. 0 358567 3917162 3856274 2026-08-09T04:43:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917162 wikitext text/x-wiki '''Poplave u Jugoistočnoj Evropi u maju 2014.''' godine su prouzrokovane olujom ''Yvette'' (također: ''Tamara''), koja je zahvatila šire područje Jugoistočne i Srednje Evrope. Od posljedica olujnog vjetra sa kišom, koji je prourokovao poplave i klizišta, poginulo je oko 50 ljudi, najviše u [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|Bosni i Hercegovini]] i [[Srbija|Srbiji]]. == Meteorološka pozadina== [[Datoteka:NWS-NOAA Europe Temperature Anomaly (C) MAY 11-17, 2014.png|mini|upright=1.4| Temperaturna odstupanja od prosječne temperature u Evropi od 11-17.&nbsp;maja]] Stvaranjem polja niskog pritiska ''Xena'' iznad Danske, stvorio se hladni front nasuprot Alpa. Njegovim djelovanjem došlo je do pada temperature i snijega na planinama u Austriji na visini oko 1000&nbsp;m.<ref>[http://www.wetter24.de/wetter-news/news/ch/6a4c5fb88ef705f4614551c3dc29d898/article/kuehle_und_regnerische_maiwoche.html Kühle und regnerische Maiwoche – Eisheilige bringen kühles Wetter – örtlich auch Bodenfrost]'', wetter24.de, 12. maj 2014.</ref> Prema podacima [[Njemačka meteorološka služba|Njemačke meteorološke službe]] (''Deutscher Wetterdienst'' (DWD)), 13. maja 2014. formirano je polje niskog zračnog pritiska nazvanog ''Yvette'', koji je u Srbiji nazvan ''Tamara'',<ref name="Karte 20140514">''[http://www.zamg.ac.at/cms/de/wetter/wetterkarte?tag=13&monat=05&jahr=2014&utc=18 Wetterlage vom 13. Mai 2014, 18 UTC]'', ZAMG;<br />''[http://www.met.fu-berlin.de/de/wetter/maps/Prognose_20140513.gif Prognose für Mi 14.05.14 12 UTC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517152957/http://www.met.fu-berlin.de/de/wetter/maps/Prognose_20140513.gif |date=17. 5. 2014 }}'', met.fu-berlin.de'';<br />[http://www.zamg.ac.at/cms/de/wetter/wetterkarte?tag=14&monat=05&jahr=2014&utc=12 Wetterlage vom 14. Mai 2014, 12 UTC]'', ZAMG.</ref><ref name="blic/serbianmeteo">''[http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/465351/Meteorolozi-dali-ime-ciklonu-koji-nas-je-poharao-Srbiju-potopila--Tamara Meteorolozi dali ime ciklonu koji nas je poharao: Srbiju potopila – „Tamara“!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140518084746/http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/465351/Meteorolozi-dali-ime-ciklonu-koji-nas-je-poharao-Srbiju-potopila--Tamara |date=18. 5. 2014 }}'', Blic.rs, 15. Mai 2014;<br />''[http://www.serbianmeteo.com/forum/index.php?topic=3323.0 Ciklon ''Tamara'' 13 – 16. maj 2014.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517165835/http://www.serbianmeteo.com/forum/index.php?topic=3323.0 |date=17. 5. 2014 }}'', serbianmeteo.com/forum (mit etlichen Wetterkarten).</ref> iznad [[Jadransko more|Jadranskog mora]] kad je polarni [[zrak]] iz srednje Evrope pristigao u [[Sredozemno more|Mediteranski]] bazen. Hladne polarne zračne mase pomiješale su se s vlažnim, toplim suptropskim zrakom iznad Jadrana, što je postepeno dovelo do razvoja snažnog polja niskog pritiska ([[ciklona]]). Dan kasnije ciklona se polahko premještala iznad [[Balkan]]a, ali se dugo zadržala nad tim područjem. Njena energija je održavana i stalno povećavana utjecajem i pritjecanjem toplijeg, vlažnog zraka sa Sredozemlja, koji se postepeno kretao iznad hladnijeg, polarnog zraka. Rezultat je bio u vidu djelomično ekstremnih kišnih padavina, kojima su bili pogođeni [[Srbija]].<ref name ="FOCUS">[http://www.focus.de/panorama/welt/land-unter-im-balkan-ueberflutungen-chaos-tote-zehn-tote-nach-schweren-unwettern_id_3851214.html''Balkan-Staaten versinken nach schweren Unwettern im Chaos focus.de''] pristupljeno 17.5.2014</ref> (naročito područje oko [[Beograd]]a) i sjeverna i srednja [[Bosna i Hercegovina]].<ref name="Thema des Tages: Die wilde Yvette sorgt für schwere Unwetter im südöstlichen Europa, dwd.de">[http://www.dwd.de ''Thema des Tages: Die wilde "Yvette" sorgt für schwere Unwetter im südöstlichen Europa, dwd.de'']; pristupljeno: 16. 5. 2014.</ref> Tako je u području Beograda od 14-15.&nbsp;maja u 24&nbsp;sata palo do 120&nbsp;litara kiše po kvadratnom metru (120&nbsp;mm) u sjevernoj i istočnoj Bosni u 48&nbsp;sati palo je do 180&nbsp;litara kiše po kvadratnom metru (180&nbsp;mm), što je više nego u protekla tri mjeseca. Nevremenom su pogođeni i dijelovi Hrvatske i Rumunije Poplave izazvane olujom ''Yvette'' su zahvatile i dijelove Italije, Hrvatske, Poljske, Austrije, Slovačke, Hrvatske, Rumunije i Bugarske.<ref name="Tief Yvette trifft jetzt Österreich und Polen, heute.de">[http://www.heute.de/tief-yvette-bringt-polen-oesterreich-bulgarien-serbien-bosnien-herzegowina-und-slowakei-ueberschwemmungen-33178364.html ''Tief "Yvette" trifft jetzt Österreich und Polen, heute.de''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517134118/http://www.heute.de/tief-yvette-bringt-polen-oesterreich-bulgarien-serbien-bosnien-herzegowina-und-slowakei-ueberschwemmungen-33178364.html |date=17. 5. 2014 }}; pristupljeno: 16. 5. 2014.</ref><ref>''[http://www.wetter24.de/wetter-news/news/ch/6a4c5fb88ef705f4614551c3dc29d898/article/kuehle_und_regnerische_maiwoche.html Kühle und regnerische Maiwoche – Eisheilige bringen kühles Wetter – örtlich auch Bodenfrost]'', wetter24.de, 12. Mai 2014.</ref><ref name="Karte 20140511">''[http://www.met.fu-berlin.de/de/wetter/maps/Prognose_20140510.gif Prognose für So 11.05.14 12 UTC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140518173036/http://www.met.fu-berlin.de/de/wetter/maps/Prognose_20140510.gif |date=18. 5. 2014 }}'', met.fu-berlin.de;<br />''[http://www.zamg.ac.at/cms/de/wetter/wetterkarte?tag=11&monat=05&jahr=2014&utc=18 Wetterlage vom 11. Mai 2014, 18 UTC]'', ZAMG.</ref><ref name="Karte 20140514"/><ref name="blic/serbianmeteo"/><ref name="Karte 20140514" /> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:2014. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Poplave u 2014.]] [[Kategorija:2014. u Srbiji]] [[Kategorija:2014. u Austriji]] [[Kategorija:2014. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:2014. u Rumuniji]] [[Kategorija:2014. u Slovačkoj]] [[Kategorija:2014. u Sloveniji]] [[Kategorija:2014. u Mađarskoj]] r6vt7edhkpgpdxyqmn1htul8u8rqyxd Nenad Veličković 0 359420 3917093 3892050 2026-08-08T19:53:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917093 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Nenad Veličković | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = [[2. maj]] [[1962]] | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = [[Književnik]] | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = }} == Biografija == '''Nenad Veličković''' je bosanskohercegovački pisac i kolumnista. Rođen je 2. maja 1962. godine u Sarajevu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 1986. diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], Odsjek za jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik, a magistrirao je s tezom ''Politički teatar Dušana Kovačevića'' u maju 2006.godine. Od 1999. do 2007. bio je vlasnik Književne radionice ''Omnibus'', za koju je uredio preko 20 knjiga domaćih i stranih autora. Jedan je od inicijatora književnog festivala ''Na pola puta'' u Užicu, a pokretač je i urednik više listova i časopisa (''Vizija'', ''Omnibus'', ''Alčak'', ''FAN'', ''Književni žurnal'', ''[[Školegijum]]'', ''Tekstura''). Od 2009. godine u svojoj rubrici ''Škljocam i zvocam'', na portalu Deutsche Welle, piše satirične tekstove. Doktorirao je na Univerzitetu u Sarajevu, s tezom ''Ideološka instrumentalizacija književnosti na primjerima čitanki od 5. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole u Bosni i Hercegovini''. Ulogom književnosti u obrazovanju bavi se i u svojim knjigama [[Dijagnoza-patriotizam]] i [[Školokrečina: nacionalizam u bosanskim, hrvatskim i srpskim čitankama]]. Profesor je na Katedri za srpsku književnost Odsjeka za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Član je P.E.N. centra BiH. == Kritički osvrt na djelo == Enver Kazaz u svojoj knjizi ''Neprijatelj ili susjed u kući'' navodi da je "Nenad Veličković u [[Konačarima]] ostvario neku vrstu žanrovskog hibrida u koji ulaze obrasci omladinskog romana i porodične hronike sa dominantno humornim pogledom na temu ratnog užasa. Humor je Veličkoviću omogućio prijeko potrebnu distance u odnosu na ratnu tragediju, a njegova naratorka ispisuje neobičnu hroniku jednog sarajevskog kvarta u toku surove opsade grada. Humor se i u ovom djelu pokazuje kao spasonosni lijek i posljednja odbrana pred naletom tragedije, a začudni, infaltilni pogled jedne djevojčice na rat i ratna zbivanja, zapravo, skida sve maske sa dominantnih ideoloških priča i kolektivnih predrasuda što ih društvenoj sceni nameću ratni i politički centri moći. [[Konačari]] su jedan od prvih romana objavljenih na temu rata u BiH, a u njemu do punog izraza dolazi Veličkovićev dar za humorne i ironijske obrate, izvrsno kompozicijsko uređenje romana i njegovih narativnih planova. Veličković u svom romanu [[Sahib]], a djelomično i u [[Ocu moje kćeri]], otvara temu bosanskohercegovačkog tranzicijskog vremena iz perspektive kulturne, socijalne, pa i ideološke drame. Tranzicijski obrat ne vidi se samo kao vrijeme socijalne krize i trijumfa moralno bezočnog projekta prvobitne akumulacije kapitala što ga nameću vladajuće elite, već i kao sudar kulturalnih identiteta. Pritom, zapadnoevropski kulturalni identitet biva prisvojen od strane birokratskog uma, da bi se potpuno kolonizatorski odnosio prema domaćim kulturno-identitarnim praksama. Taj okvir priče o tranziciji kao dobu kulturno-identitarnih drama u [[Sahibu]] spušta se u dramatični odnos stranog i domaćeg, pri čemu stranci raspolažu i ekonomskom, i birokratskom i političkom moći i vrše otvoreno koloniziranje i diskriminiranje domaćeg stanovništva. U Veličkovićevom [[Sahibu]] odnos strano-domaće dat je unutar ironične, pa i groteskne epistolarno ustrojene priče u kojoj se strani birokrata iz institucija koje su dobile mandat nakon Dejtonskog sporazuma da upravljaju Bosnom i Hercegovinom ponaša do kraja kolonizatorski prema svome vozaču. Roman je organiziran kao niz pisama što ih strani birokrata, homoseksualac, upućuje svom ljubavniku u Engleskoj, a u kojima se razvija čitav niz negativnih predodžbi o bosanskohercegovačkom stanovništvu. Poluobrazovani stranac, zaštićen birokratskom snagom aparata, reproducira svoju moć na socijalnoj osnovi, budući da njegov vozač, fakultetski obrazovani domaćin, nema mogućnost promjene posla. Veličkovićev roman koliko god je karikaturalna, ironična igra s birokratskim umom, isto toliko je vrsna ironična analiza kulturnih stereotipa kroz koje se birokratska i ekonomska moć ustrojavaju kao procesi kulturne kolonizacije. I dok se fabularna linija romana razvija u luku od ironičnog do tragikomičnog utiska, Veličkovićev roman na semantičkom planu obiluje i duhovitim, esejistički nadahnutim kulturnim analizama, koje potvrđuju dominaciju balkanološkog diskursa na kojem su utemeljene birokratske institucije moći što ih je postavila međunarodna zajednica sa ciljem da vode proces bosanskohercegovačke tranzicije iz socijalističkog u neoliberalno, kapitalističko društvo." == Bibliografija == * [[Konačari]], roman, 1995. * [[Đavo u Sarajevu]], zbirka priča, 1996. * [[Sexikon/Sexpresionizam]], proza, 1998. * [[Sarajevski gastronauti]], proza, 1999. * [[Sahib: Impresije iz depresije]], roman, 2001. * [[Otac moje kćeri]], roman, 2002. * [[Viva SEXICO]], 2006. * [[100 zmajeva]], roman, 2007. * [[Dijagnoza-patriotizam]], knjiga ogleda, 2010. * [[Vremenska petlja]], roman, 2011. * [[Školokrečina: nacionalizam u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim čitankama]], zbirka satiričnih ogleda, 2012. * [[Vitez švedskog stola]], zbirka priča, 2013. *Ne govori mi dok te prekidam: Pubertetski antibonton, 2018. == Autorski tekstovi u književnim časopisima == * [http://www.sic.ba/rubrike/satira/nenad-velickovic-doktor-blogerske-metode/ Doktor blogerske metode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130603080042/http://www.sic.ba/rubrike/satira/nenad-velickovic-doktor-blogerske-metode/ |date=3. 6. 2013 }} * [http://www.sic.ba/rubrike/nenad-velickovic-poglupi-po-naredenju/ Poglupi po naređenju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211127223837/https://sic.ba/rubrike/nenad-velickovic-poglupi-po-naredenju/ |date=27. 11. 2021 }} * [http://www.sic.ba/rubrike/temat/nenad-velickovic-lektirjanstvu-stati-nogom-za-vrat/ Lektirjanstvu stati nogom za vrat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151020101943/http://www.sic.ba/rubrike/temat/nenad-velickovic-lektirjanstvu-stati-nogom-za-vrat/ |date=20. 10. 2015 }} * [http://www.sveske.ba/en/content/vitez-svedskog-stola Vitez švedskog stola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306163617/http://www.sveske.ba/en/content/vitez-svedskog-stola |date=6. 3. 2016 }} * [http://www.sveske.ba/en/content/o-knjizevnoj-srpskosti-i-drugim-vjezbama O književnoj srpskosti i drugim vježbama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306045916/http://sveske.ba/en/content/o-knjizevnoj-srpskosti-i-drugim-vjezbama |date=6. 3. 2016 }} * [http://www.elektrobeton.net/mikser/zlocin-i-karakazan/ Zločin i karakazan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140824225932/http://www.elektrobeton.net/mikser/zlocin-i-karakazan/ |date=24. 8. 2014 }} == Vanjski linkovi == * http://www.sveske.ba/en/content/invencija-i-intervencija-retorika-balkanizacije {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160501144605/http://sveske.ba/en/content/invencija-i-intervencija-retorika-balkanizacije |date=1. 5. 2016 }} * http://www.sveske.ba/en/content/andeli-i-zmajevi {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160417031052/http://sveske.ba/en/content/andeli-i-zmajevi |date=17. 4. 2016 }} * http://www.elektrobeton.net/anticement/nesto-je-trulo-na-stolu-svedskom/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140324095203/http://www.elektrobeton.net/anticement/nesto-je-trulo-na-stolu-svedskom/ |date=24. 3. 2014 }} * http://www.elektrobeton.net/anticement/proslost-vecno-traje/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140323213610/http://www.elektrobeton.net/anticement/proslost-vecno-traje/ |date=23. 3. 2014 }} * https://web.archive.org/web/20141223100425/http://www.novinar.me/index.php/drustvo/item/455-nenad-velickovic-patriotizam-je-bolest * http://pescanik.net/wp-content/PDF/nenad_velickovic.pdf * http://www.vreme.com/cms/view.php?id=329921 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130729212501/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=329921 |date=29. 7. 2013 }} * https://web.archive.org/web/20141223100425/http://www.novinar.me/index.php/drustvo/item/455-nenad-velickovic-patriotizam-je-bolest * http://www.e-novine.com/author/nenad-velickovic {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140620121604/http://www.e-novine.com/author/nenad-velickovic |date=20. 6. 2014 }} == Reference == * [http://www.sveske.ba/en/content/krvavi-lom-drustva-i-poeticki-prevrati-romana Enver Kazaz: Krvavi lom društva i poetički prevrati romana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140220130343/http://www.sveske.ba/en/content/krvavi-lom-drustva-i-poeticki-prevrati-romana |date=20. 2. 2014 }} * [http://www.sveske.ba/en/content/prizori-uhodanog-uzasa Enver Kazaz: Prizori uhodanog užasa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160322213454/http://sveske.ba/en/content/prizori-uhodanog-uzasa |date=22. 3. 2016 }} * Enver Kazaz, Neprijatelj ili susjed u kući, RABIC, Sarajevo, 2008. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Veličković, Nenad}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 707hdte7mgzu1swhyr15h7t3oaou7ab R. Kelly 0 368983 3917201 3755374 2026-08-09T08:02:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917201 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = R. Kelly |žanr = [[R'N'B]], [[Pop muzika|pop]], [[soul]], [[rap]] |bgcolour = solo_izvođač |slika = R. Kelly mug shot.jpg |država = {{SAD}} |karijera = 1989 - |rođenje = [[Illinois]], [[8. januar]] [[1967]] |smrt = |instrument = |izdavač = [[Jive Records|Jive]], RCA, Zomba, Rockland |zanimanje = pjevač, plesač, glumac |angažman = |URL = [http://www.r-kelly.com r-kelly.com] |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = |godina1 = }} '''Robert Sylvester Kelly''' ([[Illinois]], 8. januara 1967), jeste [[Sjedinjene Američke Države|američki]] pjevač, pisac, producent, reper i osuđeni seksualni prestupnik s djecom. Zbog svog velikog uspjeha kako u R&B-u tako i u [[Hip-hop muzika|hip hopu]], stekao je nadimke kao što su "Kralj R&B", "Kralj Pop-Soula"<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=9sMDAAAAMBAJ&pg=PA56|title=Jet|via=Google Books|date=4. 1. 1999 |page=56 |publisher=Johnson Publishing Company |access-date=27. 10. 2014}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1995/12/17/arts/pop-briefs-020826.html?ref=rkelly|title=Pop Briefs|last=Holden|first=Stephen|date=17. 12. 1995|access-date=11. 12. 2015|website=The New York Times}}</ref> i "Pied Piper of R&B".<ref>{{cite web|url=https://www.oxygen.com/crime-time/r-kelly-why-does-he-call-himself-the-pied-piper|title=Who Is The Pied Piper? The Mysterious Fairytale That Inspired R. Kelly|date=11. 1. 2019|website=Oxygen Official Site|access-date=23. 6. 2019}}</ref> 2022. osuđen je za seksualnu trgovinu, [[Dječija pornografija|dječiju pornografiju]] i seksualnu eksploataciju maloljetnika. Izdao je 18 studijskih albuma i poznat je po hit singlovima kao što su "I Believe I Can Fly", "Bump N' Grind", "Your Body's Callin'", "Gotham City“, „Ignition (Remix)“, "If I Could Turn Back the Hands of Time", "The World's Greatest", "I'm a Flirt (Remix)" i "Trapped in the Closet". Godine 1998. osvojio je tri [[Nagrada Grammy|Grammyja]] za "I Believe I Can Fly".<ref name="grammys-r-kelly">{{cite web|url=https://www.grammy.com/grammys/artists/r-kelly| archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20210928/https://www.grammy.com/grammys/artists/r-kelly| archive-date=28. 9. 2021|title=R. Kelly|date=17. 3. 2014|publisher=National Academy of Recording Arts and Sciences|access-date=7. 1. 2019}}</ref> Iako je prvenstveno pjevač i tekstopisac, napisao je, producirao i remiksovao pjesme, singlove i albume za druge umjetnike. Godine 1996. nominovan je za Grammy nagradu za pisanje pjesme [[Michael Jackson]]a "You Are Not Alone", koja je također bila prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu [[Billboard Hot 100]]. Prodao je preko 75 miliona albuma i singlova širom svijeta, što ga čini najuspješnijim R&B muškim umjetnikom 1990-ih i jednim od najprodavanijih muzičkih umjetnika svih vremena.<ref>{{cite news |url=https://www.apdnews.com/e-lifestyle/841004.html |title=Spotify joins the growing chorus to #MuteRKelly |work=[[Asia Pacific Daily]] |date=11. 5. 2018 |access-date=14. 5. 2018 |archive-date=15. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180515043534/https://www.apdnews.com/e-lifestyle/841004.html |url-status=dead }}</ref><ref name="Billboard magazine">{{cite news|url=https://books.google.com/books?id=9w0EAAAAMBAJ&q=R.+Kelly+top+90%27s&pg=PA66|title=Top 90's R&B/Hip-Hop Artists|date=25. 12. 1999 – 1. 1. 2000 |access-date=25. 1. 2012}}</ref> Američko udruženje diskografske industrije (RIAA) prepoznalo je R. Kellyja kao jednog od najprodavanijih muzičkih umjetnika u Sjedinjenim Državama sa 40 miliona prodatih albuma, kao i tek petog crnog umjetnika koji se našao u prvih 50 na istoj listi.<ref name="RIAA best">{{cite web|url=https://www.riaa.com/goldandplatinum.php?content_selector=top-selling-artists |title=Top Selling Artists – 10. 9. 2012 |publisher=RIAA |access-date=10. 9. 2012}}</ref> U martu 2011. Billboard je R. Kelly proglasio najuspješnijim R&B umjetnikom u posljednjih 25 godina.<ref name="Date:">{{cite web|author=Date: 18. 11. 2010|url=http://www.singersroom.com/news/6496/Billboard-Names-R-Kelly-The-1-RB-Artist-Of-Past-25-Years|title=Billboard Names R. Kelly The #1 R&B Artist Of Past 25 Years|publisher=Singersroom.com|date=18. 11. 2010|access-date=20. 2. 2011}}</ref><ref name="“Up for discussion">{{cite web|url=http://www.billboard.com/articles/columns/the-juice/950658/the-juice-presents-top-50-rbhip-hop-artists-of-the-past-25-years|title=The Juice Presents Top 50 R&B/Hip-Hop Artists of the Past 25 Years&nbsp;— The Juice|publisher=Billboard.com|access-date=20. 2. 2011}}</ref><ref name="Friday">{{cite web|url=http://www.digitalspy.com/music/news/a288774/r-kelly-named-best-selling-rb-artist.html|title=Music&nbsp;— News&nbsp;— R Kelly named best-selling R&B artist|publisher=Digital Spy|date=19. 11. 2010|access-date=20. 2. 2011}}</ref> Tokom svoje karijere, Kelly je osvojio brojne nagrade, uključujući Guinnessovu knjigu rekorda, kao i bezbroj drugih nagrada kao što su Grammy, BET, Soul Train, Billboard, NAACP i American Music Awards. Istrage policije i novinara otkrile su da je Kelly iskoristio svoju slavu da seksualno iskorištava maloljetne obožavatelje.<ref name=":4">{{Cite web |last=Caro |first=Mark |title=The Chicago Journalist Who's Spent 17 Years Investigating R. Kelly |url=https://www.chicagomag.com/Chicago-Magazine/November-2017/The-Lonely-Crusade-of-Jim-DeRogatis/ |access-date=29. 7. 2022 |website=Chicago Magazine |language=en-US |archive-date=29. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220729174814/https://www.chicagomag.com/Chicago-Magazine/November-2017/The-Lonely-Crusade-of-Jim-DeRogatis/ |url-status=dead }}</ref><ref name=":5">{{Cite web |last=Grady |first=Constance |date=30. 8. 2021 |title=20 years after Aaliyah's death, her story only feels more tragic |url=https://www.vox.com/culture/22621692/aaliyah-death-20-year-anniversary-r-kelly-trial |access-date=10. 6. 2022 |website=Vox |language=en}}</ref><ref name=":6">{{Cite news |last=Izadi |first=Elahe |date=3. 1. 2020 |title='Aaliyah was the sacrificial lamb': Lifetime's new 'Surviving R. Kelly' series explores aftermath of illegal marriage |newspaper=The Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2020/01/03/aaliyah-was-sacrificial-lamb-lifetimes-new-surviving-r-kelly-series-explores-aftermath-illegal-marriage/}}</ref><ref name="Savage-2021">{{Cite news |last=Savage |first=Mark |date=28. 9. 2021 |title=R. Kelly: The history of allegations against him |language=en-GB |work=[[BBC News]] |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-40635526 |access-date=11. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220511182505/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-40635526 |archive-date=11. 5. 2022}}</ref> Video snimci ovih susreta doveli su do toga da je procesuiran zbog dječije pornografije,<ref name=":7">{{cite news |last=W. Fountain |first=John |date=6. 6. 2002 |title=R. Kelly, R & B Star, Is Indicted on Child Sex Charges |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2002/06/06/us/r-kelly-r-b-star-is-indicted-on-child-sex-charges.html |access-date=11. 5. 2018 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20210928/https://www.nytimes.com/2002/06/06/us/r-kelly-r-b-star-is-indicted-on-child-sex-charges.html |archive-date=28. 9. 2021 |quote=Under the indictment . . . by a Cook County grand jury, Mr. Kelly faces seven counts on each of the Class 1 felony charges of directing the videotaping, producing the video and enticing the teenager into engaging in illicit sex acts.}}</ref> ali je 2008. oslobođen optužbi.<ref name=":8">{{Cite web |date=20. 5. 2008 |title=Sex tape played in R. Kelly trial |url=https://www.hollywoodreporter.com/business/business-news/sex-tape-played-r-kelly-112198/ |access-date=11. 5. 2022 |website=The Hollywood Reporter |publisher=[[Associated Press]] |language=en-US}}</ref><ref name=":9">{{cite news |last=Streitfeld |first=David |date=14. 6. 2008 |title=R. Kelly Is Acquitted in Child Pornography Case |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2008/06/14/arts/music/14kell.html |access-date=11. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220511190552/https://www.nytimes.com/2008/06/14/arts/music/14kell.html |archive-date=11. 5. 2022 }}</ref> Dokumentarna televizijska serija iz 2019. "Surviving R. Kelly" preispitala je Kellyjevo navodno seksualno zlostavljanje maloljetnika, što je navelo [[RCA Records]] da raskine njegov ugovor.<ref name="Aswad aswad">{{cite web |last1=Aswad |first1=Jem |last2=Halperin |first2=Shirley |date=18. 1. 2019 |title=R. Kelly Dropped by Sony Music |url=https://variety.com/2019/biz/news/r-kelly-dropped-sony-music-1203106180/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190118195358/https://variety.com/2019/biz/news/r-kelly-dropped-sony-music-1203106180/ |archive-date=18. 1. 2019 |access-date=18. 1. 2019 |website=[[Variety.com]]}}</ref> Kelly je uhapšen u julu 2019. po novim optužbama koje su podigle više tužilaštava.<ref name=":12">{{Cite news |last1=Allyn |first1=Bobby |last2=Tsioulcas |first2=Anastasia |date=12. 7. 2019 |title=R. Kelly Arrested On Federal Charges, Including Child Pornography And Kidnapping |language=en |work=NPR |url=https://www.npr.org/2019/07/12/741008967/federal-prosecutors-arrest-and-charge-r-kelly-in-new-child-pornography-case |access-date=15. 7. 2022}}</ref><ref name=":13">{{Cite news |last1=Rojas |first1=Rick |last2=Zaveri |first2=Mihir |last3=Gold |first3=Michael |date=12. 7. 2019 |title=U.S. Prosecutors File New Charges, Including Child Pornography, Against R. Kelly |newspaper=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2019/07/12/nyregion/rkelly-arrested.html}}</ref><ref name=":14">{{Cite magazine |last1=Legaspi |first1=Althea |last2=Kreps |first2=Daniel |date=12. 7. 2019 |title=R. Kelly Arrested on Federal Sex Trafficking Charges |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/r-kelly-arrested-federal-sex-trafficking-charges-858154/ |url-status=live |magazine=Rolling Stone |archive-url=https://web.archive.org/web/20190712064312/https://www.rollingstone.com/music/music-news/r-kelly-arrested-federal-sex-trafficking-charges-858154/ |archive-date=12. 7. 2019 |access-date=11. 5. 2022}}</ref><ref name=":15">{{Cite news |last=Higgins |first=Tucker |title=R. Kelly denied bail in sex crimes case |url=https://www.cnbc.com/2019/07/16/r-kelly-denied-bail-in-sex-crimes-case.html |access-date=19. 9. 2022 |agency=CNBC |date=16. 7. 2019 }}</ref> Godine 2021. osuđen je po Mannovom zakonu i za reketiranje.<ref name="USA today2">{{cite news |last1=Trepany |first1=Charlies |date=27. 9. 2021 |title=R. Kelly's sex-trafficking trial: Everything that happened, up to the guilty verdict |newspaper=[[USA Today]] |url=https://www.usatoday.com/story/entertainment/celebrities/2021/09/07/r-kelly-sex-trafficking-trial-everything-happened-so-far/5708619001/ |access-date=28. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210928035925/https://www.usatoday.com/story/entertainment/celebrities/2021/09/07/r-kelly-sex-trafficking-trial-everything-happened-so-far/5708619001/ |archive-date=28. 9. 2021}}</ref> Godine 2022. Kelly je osuđen po tri tačke optižnice za dječiju pornografiju i tri za privođenje maloljetnika.<ref name="BBC news">{{cite news | url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-62578666 | title=R. Kelly trial: Singer has dark side hidden from public – prosecutor | agency=BBC News | date=17. 8. 2022 }}</ref><ref name=":16">{{Cite web |date=11. 5. 2022 |title=R. Kelly's Chicago trial to start in August |url=https://wgntv.com/news/chicago-news/r-kellys-chicago-trial-to-start-in-august/ |agency=[[WGN-TV]] |access-date=10. 11. 2023 |archive-date=11. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220511184437/https://wgntv.com/news/chicago-news/r-kellys-chicago-trial-to-start-in-august/ |url-status=dead }}</ref><ref name=":17">{{Cite web |title=R. Kelly convicted on child pornography charges at federal trial in Chicago; acquitted of conspiring to obstruct justice |url=https://www.chicagotribune.com/news/criminal-justice/ct-r-kelly-chicago-federal-trial-verdict-20220914-fkhxtut63vd43n4nnqmv7fqxju-story.html |access-date=14. 9. 2022 |newspaper=Chicago Tribune|date=14. 9. 2022 }}</ref> Osuđen je na 31 godinu zatvora u kombinaciji istovremenih i uzastopnih kazni.<ref name=":18">{{cite magazine |last1=Blistein |first1=Jon |last2=Kreps |first2=Daniel |last3=Bekiempis |first3=Victoria |date=29. 6. 2022 |title=R. Kelly Sentenced to 30 Years in Prison on Racketeering, Sex Trafficking Charges |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/r-kelly-sentence-30-years-prison-brooklyn-trial-1375483/ |magazine=[[Rolling Stone]]}}</ref><ref name=":19">{{Cite news |title=R. Kelly sentenced to one additional year in prison in Illinois sex abuse case |url=https://www.nbcnews.com/news/r-kelly-sentenced-one-additional-year-prison-illinois-sex-abuse-case-rcna71634 |access-date=23. 2. 2023 |agency=NBC News |date=23. 2. 2023 |language=en}}</ref>] Od 2023. Kelly je u zatvoru u FCI Butner Medium I. Zakazano je za puštanje na slobodu 21. decembra 2045. == Diskografija == *1992: ''Born into the 90's'' *1993: ''12 Play'' *1995: ''R. Kelly'' *1998: ''R.'' *2000: ''TP-2.com'' *2002: ''The Best of Both Worlds'' *2003: ''Chocolate Factory'' *2004: ''Happy People/U Saved Me'' *2004: ''Unfinished Business'' *2005: ''TP3.Reloaded'' *2007: ''Double Up'' *2009: ''Untitled'' *2010: ''Love Letter'' *2012: ''Write Me Back'' *2013: ''Black Panties'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|R. Kelly}} {{Grammy - najbolja pjesma napisana za vizualne medije}} {{DEFAULTSORT:Kelly, R.}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Chicago]] [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] imsihch53p666ghq1imaicab1lm9a5h Prvenstvo Italije u šahu 0 369842 3917188 3857147 2026-08-09T07:21:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917188 wikitext text/x-wiki [[Italijanski šahovski savez]] [''Federazione Scacchistica Italiana'' (FSI)] osnovan je 1920. Prvo '''Prvenstvo Italije u šahu''' održano je u [[Viareggio|Viareggiu]] 1921.<ref>Adriano Chicco, Antonio Rosino, ''Storia degli scacchi in Italia'', "Marsilio", [[Venecija]], 1990; {{ISBN|88-317-5383-5}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://xoomer.alice.it/cserica/scacchi/storiascacchi/Italia/campionati.htm |title=I campionati italiani<!-- Bot generated title --> |access-date=10. 11. 2014 |archive-date=28. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728092801/http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/Italia/campionati.htm |url-status=dead }}</ref> Izdanje za 1998. održano je od 21. do 29. novembra u [[Saint-Vincent (Italija)|Saint-Vincentu]]. Učestvovalo je 10 igrača, čiji je prosječni [[Elo rejting]] bio 2390. VM [[Igor Jefimov (šahist)|Igor Jefimov]] osvojio je ovaj turnir koji se igrao po [[Bergerov sistem|Bergerovom sistemu]] sa 6,5 bodova iz 9 partija, pola boda ispred VM [[Michele Godena|Michelea Godene]] i IM Brune Belottija.<ref>{{Cite document | last=Crowther | first=Mark | date=30. 11. 1998 | title=The Week in Chess 212 | url=http://www.chesscenter.com/twic/twic212#15 | publisher=London Chess Center | format={{mrtav link|datum =maj 2009}} | access-date=10. 11. 2014 | archive-date=11. 2. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210211021955/https://chess.co.uk/#15 | url-status=dead }}</ref> == Nacionalni turniri (neslužbena prvenstva) == :{| class="sortable wikitable" ! Godina !! Grad !! Pobjednik !! Turnir |- || 1875. || [[Rim]] || [[Pietro Seni]] || ''I Torneo Nazionale'' |- || 1878. || [[Livorno]] || [[Luigi Sprega]] || ''II Torneo Nazionale'' |- || 1881. || [[Milano]] || [[Carlo Salvioli]] || ''III Torneo Nazionale'' |- || 1883. || [[Venecija]] || [[Fermo Zannoni]] || ''IV Torneo Nazionale'' |- || 1886. || [[Rim]] || [[Fermo Zannoni]] || ''V Torneo Nazionale'' |- || 1892. || [[Torino]] || [[Vittorio Torre]] || ''VI Torneo Nazionale'' |- || 1900. || [[Rim]] || [[Arturo Reggio]] || ''I Torneo dell'USI'' |- || 1901. || [[Venecija]] || [[Arturo Reggio]] || ''II Torneo dell'USI'' |- || 1905. || [[Firenca]] || [[Arturo Reggio]] || ''III Torneo dell'USI'' |- || 1906. || [[Milano]] || [[Giovanni Martinolich]] || ''IV Torneo dell'USI'' |- || 1911. || [[Rim]] || [[Matteo Gladig]] || ''V Torneo dell'USI'' |- || 1912. || [[Viareggio]] || [[Alberto Batori]] || ''1° Torneo "L'Italia Scacchistica"'' |- || 1913. || [[Bologna]] || [[Arturo Reggio]] || ''2° Torneo "L'Italia Scacchistica"'' |- || 1916. || [[Milano]] || [[Arturo Reggio]] || ''1° Torneo Nazionale "Crespi"'' |- || 1919. || [[Milano]] || [[Stefano Rosselli del Turco]] || ''2° Torneo Nazionale "Crespi"'' |- || 1920. || [[Viareggio]] || [[Stefano Rosselli del Turco]] || ''3° Torneo "L'Italia Scacchistica"'' |- || 1922. || [[Milano]] || [[Stefano Rosselli del Turco]] || ''3° Torneo Nazionale "Crespi"'' |} == Italijanska prvenstva <ref>{{Cite web |url=https://ajedrezdeataque.com/05%20Palmares/Campeonatos/Nacionales/Europa/Italia.htm |title=Italijanska prvenstva 1921-2007 |access-date=21. 4. 2026 |archive-date=4. 5. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250504033437/http://www.ajedrezdeataque.com/05%20Palmares/Campeonatos/Nacionales/Europa/Italia.htm |url-status=dead }}</ref>== {| | valign="top" | :{| class="sortable wikitable" ! Godina!! Grad !! Pobjednik |- | 1921. | [[Viareggio]] | [[Davide Marotti]] |- | 1923. | [[Napulj]] | [[Stefano Rosselli del Turco]] |- | 1929. | [[Firenca]] | [[Mario Monticelli]] |- | 1931. | [[Milano]] | [[Stefano Rosselli del Turco]] |- | 1934. | [[Milano]] | [[Mario Monticelli]] |- | 1935. | [[Firenca]] | [[Antonio Sacconi]] |- | 1936. | [[Firenca]] | [[Vincenzo Castaldi]] |- | 1937. | [[Napulj]] | [[Vincenzo Castaldi]] |- | 1939. | [[Rim]] | [[Mario Monticelli]] |- | 1943. | [[Firenca]] | [[Vincenzo Nestler]] |- | 1947. | [[Rim]] | [[Vincenzo Castaldi]] <br> [[Cherubino Staldi]] |- | 1948. | [[Firenca]] | [[Vincenzo Castaldi]] |- | 1950. | [[Sorrento]] | [[Giorgio Porreca]] |- | 1951. | [[Venecija]] | [[Enrico Paoli]] |- | 1952. | [[Ferrara]] | [[Vincenzo Castaldi]] <br> [[Alberto Mario Giustolisi]] <br> [[Federico Norcia]] |- | 1953. | [[Firenca]] | [[Vincenzo Castaldi]] |- | 1954. | [[Trst]] | [[Vincenzo Nestler]] |- | 1956. | [[Rovigo]] | [[Giorgio Porreca]] |- | 1957. | [[Reggio Emilia]] | [[Enrico Paoli]] |- | 1959. | [[Rimini]] | [[Vincenzo Castaldi]] |- | 1960. | [[Perugia]] | [[Guido Cappello]] |- | 1961. | [[San Benedetto del Tronto]] | [[Alberto Mario Giustolisi]] |- | 1962. | [[Forte dei Marmi]] | [[Stefano Tatai]] |- | 1963. | [[Imperia]] | [[Ennio Contedini]] |- | 1964. | [[Napulj]] | [[Alberto Mario Giustolisi]] |- | 1965. | [[Firenca]] | [[Stefano Tatai]] |- | 1966. | [[Rovigo]] | [[Alberto Mario Giustolisi]] |- | 1967. | [[Savona]] | [[Stefano Tatai]] |- | 1968. | [[Milano]] | [[Enrico Paoli]] |- | 1969. | [[San Benedetto del Tronto]] | [[Sergio Mariotti]] |- | 1970. | [[Chioggia]] | [[Stefano Tatai]] |- | 1971. | [[San Benedetto del Tronto]] | [[Sergio Mariotti]] |- | 1972. | [[Recoaro Terme]] | [[Carlo Micheli]] |- | 1973. | [[Chioggia|Sottomarina Lido]] | [[Carlo Micheli]] |- | 1974. | [[Barga|Castelvecchio Pascoli]] | [[Stefano Tatai]] |- | 1975. | [[Pesaro]] | [[Bela Toth]] |- | 1976. | [[Barga|Castelvecchio Pascoli]] | [[Bela Toth]] |- | 1977. | [[Barga|Castelvecchio Pascoli]] | [[Stefano Tatai]] |- | 1979. | [[Venecija]] | [[Stefano Tatai]] |- | 1980. | [[Agnano]] | [[Bela Toth]] |- | 1981. | [[Barcellona Pozzo di Gotto]] | [[Roberto Messa]] |- | 1982. | [[Arco (Trentino)|Arco]] | [[Bela Toth]] |- | 1983. | [[Arco (Trentino)|Arco]] | [[Stefano Tatai]] |- | 1984. | [[Arcidosso]] | [[Alvise Zichichi]] |- | 1985. | [[Chianciano]] | [[Stefano Tatai]] |- | 1986. | [[Cesenatico]] | [[Fernando Braga]] |- | 1987. | [[Chianciano]] | [[Mario Lanzani]] |- | 1988. | [[Chianciano]] | [[Fernando Braga]] |- | 1989. | [[Chianciano]] | [[Bruno Belotti]] |- | 1990. | [[Chianciano]] | [[Stefano Tatai]] |- | 1991. | [[Chianciano]] | [[Stefano Tatai]] |- | 1992/93. | [[Reggio Emilia]] | [[Michele Godena]] |- | 1994. | [[Filettino]] | [[Michele Godena]] |- | 1994/95. | [[Reggio Emilia]] | [[Stefano Tatai]] <ref>[https://theweekinchess.com/html/twic14.html Prvenstvo Italije 1994/5]</ref> |- | 1995. | [[Verona]] | [[Michele Godena]] <ref>[https://theweekinchess.com/html/twic63.html Prvenstvo Italije 1995]</ref> |- | 1996. | [[Mantova]] | [[Bruno Belotti]] |- | 1997/98. | [[Reggio Emilia]] | [[Igor Jefimov (šahist)|Igor Jefimov]] |- | 1998 | [[Saint-Vincent (Italija)|Saint-Vincent]] | [[Igor Jefimov (šahist)|Igor Jefimov]] |- | 1999 | [[Saint-Vincent (Italija)|Saint-Vincent]] | [[Fabio Bellini]] |- | 2000. | [[Saint-Vincent (Italija)|Saint-Vincent]] | [[Ennio Arlandi]] |- | 2001. | [[Montecatini Terme]] | [[Bruno Belotti]] |- | 2002. | [[Montecatini Terme]] | [[Duilio Collutiis]] |- | 2003. | [[Arvier]] | [[Spartaco Sarno]] |- | 2004. | [[Montecatini Terme]] | [[Fabio Bruno]] |- | 2005. | [[Cremona]] | [[Michele Godena]] |- | 2006. | [[Cremona]] | [[Michele Godena]] |- | 2007. | [[Martina Franca]] | [[Fabiano Caruana]] |- | 2008. | [[Martina Franca]] | [[Fabiano Caruana]] |- | 2009. | [[Sarre (Italija)|Sarre]] | [[Lexy Ortega]] |- | 2010. | [[Siena]] | [[Fabiano Caruana]] |- | 2011. | [[Perugia]] | [[Fabiano Caruana]] |- | 2012. | [[Torino]] | [[Alberto David]] |- | 2013. | [[Rim]] | [[Danil Dvirni]] |- | 2014. | [[Boscotrecase]] | [[Axel Rombaldoni]] |- | 2015. | [[Milano]] | [[Danil Dvirni]] |- | 2016. | [[Rim]] | [[Alberto David]] |- | 2017. | [[Cosenza]] | [[Luca Moroni]] |- | 2018. | [[Salerno]] | [[Lorenzo Lodici]] |- | 2019 | [[Padova]] | [[Alberto David]] |- | 2020 | On line | [[Alessio Valsecchi]] |- | 2021 | [[Chianciano Terme]] | [[Pier Luigi Basso]] |- | 2022 | [[Cagliari]] | [[Luca Moroni]] |- | 2023 | [[Brescia]] | [[Luca Moroni]] |- | 2024 | [[Torino]] | [[Francesco Sonis]] |- | 2025 | [[Spilimbergo]] | [[Luca Moroni]] |- |} | valign="top" | :{| class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Grad !! Pobjednica |- | 1. || 1938. || [[Milano]] || [[Clarice Benini]] |- | 2. || 1939. || [[Rim]] || [[Clarice Benini]] |- | 3. || 1973. || [[Zeri|Coloretta di Zeri]] || [[Rita Gramignani]] |- | 4. || 1974. || [[Zeri|Coloretta di Zeri]] || [[Barbara Pernici]] |- | 5. || 1975. || [[Valenza Po]] || [[Rita Gramignani]] |- | 6. || 1976. || [[Bari]] || [[Rita Gramignani]] |- | 7. || 1977. || [[Cattolica]] || [[Barbara Pernici]] |- | 8. || 1978. || [[Latina]] || [[Barbara Pernici]] |- | 9. || 1979. || [[Bratto]] || [[Barbara Pernici]] |- | 10. || 1980. || [[Latina]] || [[Rita Gramignani]] |- | 11. || 1981. || [[Amelia (Umbrija)|Amelia]] || [[Barbara Pernici]] |- | 12. || 1983. || [[Torino]] || [[Rita Gramignani]] |- | 13. || 1985. || [[Milano]] || [[Gisella Facchini]] |- | 14. || 1987. || [[Aosta]] || [[Rita Gramignani]] |- | 15. || 1988. || [[Aosta]] || [[Ada Paizis]] |- | 16. || 1989. || [[Aosta]] || [[Rita Gramignani]] |- | 17. || 1990. || [[Aosta]] || [[Giuliana Fittante]] |- | 18. || 1991. || [[Gorgonzola]] || [[Rita Gramignani]] |- | 19. || 1992. || [[Formia]] || [[Rita Gramignani]] |- | 20. || 1993. || [[Formia]] || [[Giusy Parrino]] |- | 21. || 1994. || [[Formia]] || [[Alessandra Riegler]] |- | 22. || 1995. || [[Formia]] || [[Alessandra Riegler]] |- | 23. || 1996. || [[Mantova]] || [[Alessandra Riegler]] |- | 24. || 1997. || [[Porto San Giorgio]] || [[Veronika Goi]] |- | 25. || 1998. || [[Cesenatico]] || [[Alessandra Riegler]] |- | 26. || 1999. || [[Porto San Giorgio]] || [[Sonia Sirletti]] |- | 27. || 2000. || [[Imperia]] || [[Giuliana Fittante]] |- | 28. || 2001. || [[Imperia]] || [[Alba Decataldo]] |- | 29. || 2002. || [[Bratto]] || [[Laura Costantini]] |- | 30. || 2003. || [[Bratto]] || [[Maria De Rosa]] |- | 31. || 2004. || [[Bratto]] || [[Maria Santurbano]] |- | 32. || 2005. || [[Bratto]] || [[Eleonora Ambrosi]] |- | 33. || 2006. || [[Bratto]] || [[Roberta Brunello]] |- | 34. || 2007. || [[Fiuggi]] || [[Fiammetta Panella]] |- | 35. || 2008. || [[Bratto]] || [[Marina Brunello]] |- | 36. || 2009. || [[Bratto]] || [[Marianna Chierici]] |- | 37. || 2010. || [[Bratto]] || [[Maria De Rosa]] |- | 38. || 2011. || [[Montecatini Terme]] || [[Roberta Messina]] |- | 39. || 2012. || [[Acqui Terme]] || [[Tea Gueci]] |- | 40. || 2013. || [[Porto San Giorgio]] || [[Maria De Rosa]] |- | 41. || 2014. || [[Fano]] || [[Alessia Santeramo]] |- | 42. || 2015. || [[Giovinazzo]] || rowspan=2|[[Daniela Movileanu]] |- | 43. || 2016. || [[Perugia]] |- | 44. || 2017. || [[Cosenza]] || [[Olga Zimina]] |- | 45. || 2018. || [[Salerno]] || [[Marina Brunello]] |- | 46. || 2019. || [[Padova]] || [[Elena Sedina]] |- | 47. || 2020. || On line || [[Olga Zimina]] |- | 48. || 2021. || [[Chianciano Terme]] || [[Elena Sedina]] |- | 49. || 2022. || [[Cagliari]] || [[Olga Zimina]] |- | 50. || 2023. || [[Brescia]] || [[Olga Zimina]] |- | 51. || 2024. || [[Torino]] || [[Marina Brunello]] |- | 52. || 2025. || [[Spilimbergo]] || [[Olga Zimina]] |- |} |} == Italijanski dopisni šahovski prvaci == <div style="column-width:25em"> # [[Mario Napolitano]] (1939-1941) # [[Mario Napolitano]] (1942-1947) # [[Domenico Postpischl]] (1949-1951) # [[Lucio del Vecchio]] (1951-1952) # [[Lucio del Vecchio]] (1952-1953) # [[Ferruccio Castiglioni]] (1953-1954) # [[Angelo Guisti]] (1953-1955) # [[Vincenzo Castaldi]] (1955-1956) # [[Giorgio Porreca]] (1956-1957) # [[Edoino Busetto]] (1957-1958) # [[Luciano Lilloni]] (1958-1959) # [[Luciano Lilloni]] (1959-1960) # [[Geremia Lodi]] (1960-1961) # [[Sergio Bianchi]] (1961-1962) # [[Dante Pasqua]] (1962-1963) # [[Florentino Palmiotto]] (1963-1964) # [[Roberto Primavera]] (1964-1965) # [[Giorgio Porreca]] (1965-1966) # [[Giorgio Porreca]] (1966-1968) # [[Giorgio Porreca]] (1968-1970) # [[Giorgio Porreca]] (1969-1971) # [[Giorgio Porreca]] (1970-1972) # [[Giorgio Porreca]] (1971-1973) # [[Claudio Cangiotti]] (1972-1974) # [[Giorgio Baiocchi]] (1973-1975) # [[Renato Adinolfi]] (1974-1976) # [[Fabio Finocchiaro]] (1975-1977) # [[Paolo Bassoli]] (1976-1978) # [[Fabio Finocchiaro]] (1977-1979) # [[Mauro Berni]] (1978-1980) # [[Valerio Conti]] (1979-1981) # [[Mario Damele]] (1981-1983) # [[Maurizio Tirabassi]] (1982-1984) # [[Marco Venturino]] (1984-1986) # [[Maurizio Tirabassi]] (1985-1987) # [[Domenico Valeriani]] (1986-1988) # [[Giampiero David]] (1987-1989) # [[Samuele Tullio Pizzuto]] (1988-1990) # [[Vittorio Piccardo]] (1989-1991) # [[Giampiero David]] (1990-1992) # [[Angelo Peluso]] (1991-1993) # [[Adolfo Sonzogno]] (1992-1994) # [[Alberto Colombo]] (1993-1995) # [[Michele Petrillo]] (1994-1996) # [[Giampetro Calzolari]] (1995-1997) # [[Giorgio Luigi Grasso]] (1996-1998) # [[Michelle Petrillo]] (1997-1999) # [[Elio Vassia]] (1998-2000) # [[Giampetro Calzolari]] (1999-2001) # [[Gianfranco Massetti]] (2000-2002) # [[Enricco Borroni]] (2000-2002) # [[Stefano Moncher]] (2002-2004) # [[Riccardo Marini]] (2003-2006) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=5467 53.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Eros Riccio]] (2004-2005) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=5676 54.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Alberto Dosi]] (2005-2007) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=6011 55.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Francesco de Filippis]] (2006-2008) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=9267 56.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Eros Riccio]] (2007-2009) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=11032 57.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Mauro Petrolo]] (2008-2010) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=15311 58.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Mauro Petrolo]] (2009-2011) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=18290 59.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Mauro Petrolo]] (2010-2013) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=21842 60.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Eros Riccio]] (2011-2013) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=24588 61.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Gianluca Cremasco]] (2012-2013) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=28091 62.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Dino Secchi]] (2013-2014) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=36497 63.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Giorgio Baiocchi]] (2014-2015) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=43060 64.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Tiziano Mosconi]] (2015-2017) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=52178 65.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Tiziano Mosconi]] (2016-2017) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=58665 66.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Tiziano Mosconi]] (2017-2019) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=66251 67.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Gaetano Laghetti]] (2018-2020) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=73637 68.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Florian Gatterer]] (2019-2020) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=77721 69.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Florian Gatterer]] (2020-2022) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=83938 70.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Sandro Niecchi]] (2021-2022) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=90418 71.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Salvatore Gianneto]] (2022-2023) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=96978 72.Dopisno prvenstvo]</ref> # [[Massimiliano Massimini]] (2023-2024) <ref>[https://www.iccf.com/event?id=100561 73.Dopisno prvenstvo]</ref> </div> == Reference == {{refspisak}} *{{cite web | url=http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=5091 | title=Fabiano Caruana's encore at the Italian Chess Championship | access-date=16. 12. 2008 | work=ChessBase News | last=Mione | first=Dario | date=16. 12. 2008}} {{Nacionalna šahovska prvenstva}} [[Kategorija:Šah u Italiji|Prvenstvo]] [[Kategorija:1921. u šahu]] 6q6tp1cazcijj3d5p10m0l73kkwd11x Nogometni savez Španije 0 370144 3917074 3892079 2026-08-08T16:51:25Z Semso98 54573 3917074 wikitext text/x-wiki {{Nogometna federacija |Naziv federacije = Nogometni savez Španije |Grb = Royal Spanish Football Federation logo.svg |Godina osnivanja = 1909. |Država = [[Španija]] |Konfederacije = [[FIFA]] od 1914.<br>[[UEFA]] od 1954. |Djelovanje = |Broj federacija = |Sjedište = [[Madrid]] |Predsjednik = |Web stranica = [http://www.rfef.es/ rfef.es] }} '''Nogometni savez Španije''' ([[Španski jezik|španski]]: ''Real Federación Española de Fútbol, RFEF'') je najviše nogometno tijelo u [[Španija|Španiji]]. Sjedište nogometnog saveza je u [[Madrid]]u. Nogometni savez Španije je osnovan 1909. godine. Član [[FIFA|FIFA-e]] je od 1914. a [[UEFA|UEFA-e]] od 1954.<ref name="Royal Spanish Football Federation, uefa.org">[http://www.uefa.org/member-associations/association=esp/index.html ''Royal Spanish Football Federation, uefa.org''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141007130922/http://www.uefa.org/member-associations/association=esp/index.html |date=7. 10. 2014 }}; pristupljeno: 12. 11. 2014.</ref> Nogometni savez Španije organizira takmičenja: * [[Prva nogometna liga Španije]] (''La Liga''), * [[Druga nogometna liga Španije]] (''Segunda División''), * [[Treća nogometna liga Španije]] (''Segunda División B''), * [[Četvrta nogometna liga Španije]] (''Tercera División''), * [[Peta nogometna liga Španije]] (''Divisiones Regionales de Fútbol''), * [[Kup Španije u nogometu]] (''Copa del Rey''), * [[Ligakup Španije u nogometu]] (''Copa de la Liga'')<sup><span style="color:red;">1</span></sup>, * [[Superkup Španije u nogometu]] (''Supercopa de España'') * [[Prva ženska nogometna liga Španije]] (''Primera División''), * [[Druga ženska nogometna liga Španije]] (''Segunda División''), * [[Ženski nogometni kup Španije]] (''Copa de la Reina de Fútbol''), * [[Mali nogomet|Futsal]] i ostala takmičenja u omladinskim kategorijama. <sup><span style="color:red;">1</span></sup> ''Takmičenje ukinuto 1986.'' Pod kontrolom nogometnog saveza Španije su i nacionalne reprezentacije: [[Nogometna reprezentacija Španije|muška]], [[Ženska nogometna reprezentacija Španije|ženska]] te ostale reprezentacije u omladinskim kategorijama: muške [[Nogometna reprezentacija Španije U-21|U-21]], [[Nogometna reprezentacija Španije U-19|U-19]], [[Nogometna reprezentacija Španije U-17|U-17]] i ženske [[Ženska nogometna reprezentacija Španije U-19|U-19]], [[Ženska nogometna reprezentacija Španije U-17|U-17]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.rfef.es/ ''Zvanična stranica nogometnog saveza Španije''] * [http://www.fifa.com/associations/association=esp/index.html ''Španija na zvaničnoj stranici FIFA-e''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181210080434/https://www.fifa.com/associations/association=esp/index.html |date=10. 12. 2018 }} * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=esp/index.html ''Španija na zvaničnoj stranici UEFA-e''] {{Evropski nogometni savezi}} [[Kategorija:Nogomet u Španiji]] 0p46eer3hufp9h2ub5e40luvtb22u0z Šablon:Izborni dijagram/Partija/BS 10 373611 3917078 3838015 2026-08-08T16:57:09Z Z1KA 87045 3917078 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Izborni dijagram/Partija/Doku/BS}} <onlyinclude><includeonly>{{#switch: {{{1|}}} <!--A--> |A-SDA={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D1EBB7|tamno=78bb34|link=[[Stranka demokratske aktivnosti{{!}}A-SDA]]}} <!--B--> |BHČSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Bosanskohercegovačka čista stranka{{!}}BHČSP]]}} |BH Blok={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=BH Blok ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |BHB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=BH Blok ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Koalicija BH Blok={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija BH Blok ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Koalicija "BH Blok"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija "BH Blok" ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |BHI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0020FE|tamno=1520A6|link=[[Bosanskohercegovačka inicijativa{{!}}BHI]]}} |BHI-KF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0020FE|tamno=1520A6|link=[[Bosanskohercegovačka inicijativa{{!}}BHI]]}} |BHD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=efe682|tamno=fcde00|link=[[Bosanskohercegovački demokrati{{!}}BHD]]}} |BDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=b61a25|tamno=b61a25|link=[[Brčanski demokratski pokret{{!}}BDP]]}} |BNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=33a675|tamno=12412f|link=[[Bosanska narodna stranka{{!}}BNS]]}} |BPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]]}} |BSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=004718|tamno=004718|link=[[Bosanskohercegovačka stranka prava{{!}}BSP]]}} |BoSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=004718|tamno=004718|link=[[Bošnjačka stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}BoSP BiH]]}} |BOSS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=BD0006|tamno=BD0006|link=[[Bosanska stranka{{!}}BOSS]]}} |BZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Bosanski zeleni{{!}}BZ]]}} |BHZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=03C04A|tamno=03C04A|link=[[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BHZ]]}} |BH zeleni={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=03C04A|tamno=03C04A|link=[[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BH zeleni]]}} <!--C--> |CL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C52030|tamno=C52030|link=[[Crvene linije{{!}}CL]]}} <!--Č--> |ČNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Čapljinska neovisna stranka{{!}}ČNS]]}} <!--D--> |DEMOS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0468b4|tamno=ed1c23|link=[[Demokratski savez{{!}}DEMOS]]}} |DF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F4E3B8|tamno=F16822|link=[[Demokratska fronta{{!}}DF]]}} |DjB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=Dosta je bilo}} |DNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=2B0E72|link=[[Demokratski narodni savez{{!}}DNS]]}} |DNZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=048AEB|tamno=048AEB|link=[[Demokratska narodna zajednica{{!}}DNZ]]}} |DP RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EEBB55|tamno=EE3355|link=[[Demokratska partija (Republika Srpska){{!}}DP RS]]}} |DPB RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=0066ff|link=[[Demokratski patriotski blok Republike Srpske{{!}}DPB RS]]}} |DSI BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine{{!}}DSI BiH]]}} |DSI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine{{!}}DSI BiH]]}} |DSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Demokratska stranka penzionera{{!}}DSP]]}} |DS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFFF99|tamno=ffff00|link=[[Demokratska stranka Republike Srpske{{!}}DS RS]]}} |DSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Demokratska socijalistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}DSS BiH]]}} <!--E--> |EES E-5={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Evropska ekološka stranaka E-5{{!}}EES E-5]]}} |EPRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Ekološka partija Republike Srpske{{!}}EPRS]]}} |EP RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Ekološka partija Republike Srpske{{!}}EP RS]]}} <!--F--> <!--G--> |GM2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Grade moj ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |Grade moj 2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Grade moj ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |Koalicija Grade moj={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Koalicija Grade moj ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |Koalicija "Grade moj"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Koalicija "Grade moj" ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |GDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}GDS BiH]]}} |GDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}GDS]]}} |GDSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}GDSBiH]]}} |GS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=106bb4|tamno=f0d418|link=[[Građanski savez Bosne i Hercegovine{{!}}GS BiH]]}} |GSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=106bb4|tamno=f0d418|link=[[Građanski savez Bosne i Hercegovine{{!}}GSBiH]]}} |GS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=106bb4|tamno=f0d418|link=[[Građanski savez Bosne i Hercegovine{{!}}GS]]}} <!--H--> |HČSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HČSP BiH]]}} |HČSPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HČSPBiH]]}} |HDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ED1B24|tamno=26256B|link=[[Hrvatski demokratski savez{{!}}HDS]]}} |HDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ED1B24|tamno=26256B|link=[[Hrvatski demokratski savez Bosne i Hercegovine{{!}}HDS BiH]]}} |HDSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ED1B24|tamno=26256B|link=[[Hrvatski demokratski savez Bosne i Hercegovine{{!}}HDSBiH]]}} |HDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D0D0D0|tamno=78bb34|link=[[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HDU BiH]]}} |HDUBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D0D0D0|tamno=78bb34|link=[[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HDUBiH]]}} |HDZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]}} |HDZ BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ BiH]]}} |HDZBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZBiH]]}} |HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HDZ1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ1990]]}} |HKDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF6464|tamno=FF6464|link=[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HKDU BiH]]}} |HKDU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF6464|tamno=FF6464|link=[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HKDU]]}} |HKDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CCFF|tamno=1100FF|link=[[Hrvatski kršćanski demokratski preporod {{!}}HKDP]]}} |HKP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Hrvatska koalicija za Pougarje{{!}}HKP]]}} |HKzK - HDZ 1990/HNS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=HKzK - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatski narodni savez Bosne i Hercegovine{{!}}HNS BiH]]}} |HKzT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=HKzT}} |HLZL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Hrvatska lista za Livno{{!}}HLZL]]}} |HLZJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=5de1e6|tamno=5de1e6|link=[[Hrvatska lista za jug{{!}}HLZJ]]}} |HLzJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=5de1e6|tamno=5de1e6|link=[[Hrvatska lista za jug{{!}}HLzJ]]}} |HNL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009977|tamno=000077|link=[[Hrvatska nezavisna lista{{!}}HNL]]}} |HNZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0064AA|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska narodna zajednica{{!}}HNZ]]}} |HKU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=65C4FF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska katolička udruga{{!}}HKU]]}} |HNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=1361a9|tamno=FF7777|link=[[Hrvatski nacionalni pomak{{!}}HNP]]}} |HNS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=AE9A64|tamno=AE9A64|link=[[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine{{!}}HNS BiH]]}} |HRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e3202a|tamno=0471bb|link=[[Hrvatska republikanska stranka{{!}}HRS]]}} |HS (HKDU-HRAST)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=55CCFF|tamno=5500FF|link=[[Hrvatski savez HKDU - HRAST{{!}}HS (HKDU-HRAST)]]}} |HSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP BiH]]}} |HSP BiH ĐdJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CCFF|tamno=1100FF|link=[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine Đapić - dr. Jurišić{{!}}HSP BiH ĐdJ]]}} |HSPdAS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine{{!}}HSPdAS BiH]]}} |HSP H-B={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=5599EE|link=[[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne{{!}}HSP H-B]]}} |HSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HSS BiH]]}} |HSSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HSSBiH]]}} |HSS BR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS BR]]}} |HSS-BR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]]}} |HSSBR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS BR]]}} |HSS-BR - HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS-BR-HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS BR-HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS BR - HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |HSS-SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS-SR]]}} |IZVOR BG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Koalicija "Izvor"{{!}}IZVOR BG]]}} <!--J--> |JMO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=014201|tamno=014201|link=[[Jugoslavenska muslimanska organizacija{{!}}JMO]]}} |JNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Jedinstvena napredna stranka{{!}}JNS]]}} |JUL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Jugoslavenska ljevica{{!}}JUL]]}} <!--K--> |Koalicija za Mostar 2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]] - [[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BHZ]])}} |KzM2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]] - [[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BHZ]])}} |Koalicija za Mostar 2020={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Savez za bolju budućnost{{!}}SBB]] - [[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]])}} |KzM2020={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Savez za bolju budućnost{{!}}SBB]] - [[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]])}} |Koalicija HDZ BiH/HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSP BiH/RDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Ramska demokratska stranka{{!}}RDS]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSS SR/HSP BiH/HKDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HKDU]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSS SR/HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]/[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |Koalicija HDZ BiH/HDZ 1990/HSP BiH/HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |Koalicija HDZ 1990/HS (HKDU-HRAST)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatski savez HKDU - HRAST{{!}}HS (HKDU-HRAST)]]}} |Koalicija HDZ 1990/HSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]}} |Koalicija HDZ 1990/HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |Koalicija HRS BiH/HSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=Koalicija [[Hrvatska republikanska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HRS]]/[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HSS BiH]]}} |Koalicija HSP BiH/HPB BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=Koalicija [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Hrvatski pravaški blok Bosne i Hercegovine{{!}}HPB]]}} |Koalicija Kotor-Varoš (HDZ-HNS)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=[[Koalicija Kotor-Varoš (HDZ-HNS){{!}}Koalicija Kotor-Varoš (HDZ-HNS)]]}} |Koalicija PDP-NDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=ffbf3f|link=[[Koalicija PDP-NDP{{!}}Koalicija PDP-NDP]]}} |Koalicija PDP-NS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=ffbf3f|link=[[Koalicija PDP-NS RS{{!}}Koalicija PDP-NS RS]]}} |Koalicija SDA-SBB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=Koalicija [[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]/[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine‎{{!}}SBB]]}} |Koalicija SDA-SZBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=Koalicija [[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]/[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu‎{{!}}SzBiH]]}} |Koalicija SDA-SBB-SZBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=Koalicija [[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]/[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine‎{{!}}SBB]]/[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu‎{{!}}SzBiH]]}} |Koalicija SDS-NDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ff66cc|tamno=99BBCC|link=[[Koalicija SDS-NDP{{!}}Koalicija SDS-NDP]]}} |Koalicija SDS-SRS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ff66cc|tamno=99BBCC|link=[[Koalicija SDS-SRS RS{{!}}Koalicija SDS-SRS RS]]}} |KoD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Domovina (koalicija){{!}}KoD]]}} |Koalicija SZBiH-BOSS-LDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFFF99|tamno=ffff00|link=Koalicija [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu‎{{!}}SzBiH]]/[[Bosanska stranka‎{{!}}BOSS]]/[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine‎{{!}}LDS]]}} |KSPP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=000000|link=[[Kladuška stranka privrednog prosperiteta{{!}}KSPP]]}} |KZ (HDZ 1990-PS)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=Koalicija "Zajedno - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Posavska stranka{{!}}PS]]}} |KZBSJ - HDZ, HDZ 1990, HKDU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Koalicija "Zajedno za bolje sutra Jajcu"{{!}}KZBSJ - HDZ, HDZ 1990, HKDU]]}} |KzC BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu{{!}}KzC BiH]]}} |KZJ - HNS, HSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=[[Koalicija za Jajce{{!}}KZJ - HNS, HSP]]}} |KZP - HSS SR, HSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=22FF99|tamno=004433|link=[[Koalicija "Za Pougarje"{{!}}KZP - HSS SR, HSP]]}} |KZzP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=22FF99|tamno=004433|link=[[Koalicija "Zajedno za promjene"{{!}}KZzP]]}} <!--L--> |LBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}L BiH]]}} |L BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}L BiH]]}} |LS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LS BiH]]}} |LSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LS BiH]]}} |LDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=CCEE66|link=[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDS BiH]]}} |LDSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=CCEE66|link=[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDS BiH]]}} |LS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=fce444|tamno=71c7e8|link=[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LSBiH]]}} |LSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=fcfcfc|tamno=eeccee|link=[[Liberalno-socijalna partija Bosne i Hercegovine{{!}}LSP BiH]]}} |LSPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=fcfcfc|tamno=eeccee|link=[[Liberalno-socijalna partija Bosne i Hercegovine{{!}}LSP BiH]]}} |LNKS 2016={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=LNK - Srebrenik 2016.}} |LNK "PzP"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Lista nezavisnih kandidata "Pokret za preokret"{{!}}LNK "PzP"]]}} |LzP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=Lista za Prozor}} <!--M--> |MBO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=77FF11|link=[[Muslimanska bošnjačka organizacija{{!}}MBO]]}} |MNO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=[[Muslimanska narodna organizacija{{!}}MNO]]}} |MH PzP ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FCCF2B|tamno=FCCF2B|link=[[Platforma za progres{{!}}PZP]]}} <!--N--> |NB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Nezavisni blok{{!}}NB]]}} |NBL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Nezavisna bosanskohercegovačka lista{{!}}NBL]]}} |NGL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=2ba6e8|tamno=0689cd|link=[[Nezavisna građanska lista{{!}}NGL]]}} |NF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000090|tamno=000090|link=[[Narodni front (Bosna i Hercegovina){{!}}NF]]}} |NF RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000090|tamno=000090|link=[[Narodni front (Bosna i Hercegovina){{!}}NF RS]]}} |NFRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000090|tamno=000090|link=[[Narodni front (Bosna i Hercegovina){{!}}NFRS]]}} |NDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=b30000|tamno=b30000|link=[[Narodna demokratska stranka{{!}}NDS]]}} |NDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=77FF11|link=[[Napredna demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}NDS BiH]]}} |NDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=80FFFF|tamno=0070FF|link=[[Narodni demokratski pokret{{!}}NDP]]}} |ND P={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=80FFFF|tamno=008080|link=[[Novi demokratski pokret{{!}}ND P]]}} |NES={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=87B030|tamno=87B030|link=[[Narodni evropski savez{{!}}NES]]}} |NHI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ccccff|tamno=0000ff|link=[[Nova hrvatska inicijativa{{!}}NHI]]}} |NiP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=1D175F|tamno=1D175F|link=[[Narod i pravda{{!}}NiP]]}} |NIP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=1D175F|tamno=1D175F|link=[[Narod i pravda{{!}}NIP]]}} |NLB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=Nezavisna lista Bugojno}} |NLZK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=[[Nezavisna lista za Kupres{{!}}NLZK]]}} |NL S.Dž.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=NL - Sead Džafić}} |NLZBB1={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffFF99|tamno=009933|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 1}} |NLZBB2={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=eeEE88|tamno=009922|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 2}} |NLZBB3={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ccCC77|tamno=009911|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 3}} |NLZBB4={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=bbBB66|tamno=009900|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 4}} |NLZBB5={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ddDD55|tamno=009999|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 5}} |NLzMG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ff66cc|tamno=99BBCC|link=[[Nezavisna lista "Za moj grad"{{!}}NLzMG]]}} |NLzOV={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Nezavisna lista za općinu Visoko{{!}}NLzOV]]}} |NM 2016={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556677|tamno=554433|link=[[Nezavisni Milići 2016.{{!}}NM 2016]]}} |NoSr={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=ffcccc|link=[[Nova Srpska{{!}}NoSr]]}} |NPD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFFFC2|tamno=FFFF00|link=[[Naprijed (Bosna i Hercegovina){{!}}NPD]]}} |NP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e9d275|tamno=05055d|link=[[Novi početak (Bosna i Hercegovina){{!}}NP]]}} |NP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=559977|tamno=550077|link=[[Novi pokret Bosne i Hercegovine{{!}}NP BiH]]}} |NPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ec1e20|tamno=0a5a8f|link=[[Narodna partija Srpske{{!}}NPS]]}} |NPI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=d7384c|tamno=454b7d|link=[[Nova politička inicijativa{{!}}NPI]]}} |NS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFAF94|tamno=FA451F|link=[[Naša stranka{{!}}NS]]}} |NS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0e0e0|tamno=dedede|link=[[Narodna stranka Republike Srpske{{!}}NS RS]]}} |NS dr. M.T.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556600|tamno=550000|link=[[Nezavisna stranka dr. Mihajlo Tovirac{{!}}NS dr. M.T.]]}} |NSRzB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=99FFFF|tamno=00CCCC|link=[[Narodna stranka Radom za boljitak{{!}}NSRzB]]}} |NSzSM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC9B8|tamno=D77B4F|link=[[Narodni savez za slobodni mir{{!}}NSzSM]]}} <!--O--> |Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar}} |OO-ZzNM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar}} |ZzNM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar}} <!--P--> |PDA={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=04b393|tamno=04b393|link=[[Pokret demokratske akcije{{!}}PDA]]}} |PDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=343399|link=[[Partija demokratskog progresa{{!}}PDP]]}} |PDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=ffbf3f|link=[[Posavska demokratska stranka{{!}}PDS]]}} |PK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Pokrenimo Kladušu{{!}}PK]]}} |PMP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=96C2E9|tamno=2F2683|link=[[Prva mostarska partija{{!}}PMP]]}} |PNL-SG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Prva nezavisna lista - Stari Grad{{!}}PNL-SG]]}} |PPP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DD9988|tamno=DD1188|link=[[Partija privrednog progresa Bosne i Hercegovine{{!}}PPP BiH]]}} |POMAK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=6BC3C3|tamno=00B2B2|link=[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu{{!}}POMAK]]}} |PS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=125889|tamno=E4D901|link=[[Prva stranka{{!}}PS]]}} |PSDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=8080FF|tamno=000080|link=[[Prva srpska demokratska stranka{{!}}PSDS]]}} |PST={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=0066ff|link=[[Prva stranka{{!}}PST]]}} |PUP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=77FF11|link=[[Partija ujedinjenih penzionera{{!}}PUP]]}} |PUS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Pokret "Uspješna Srpska"{{!}}PUS]]}} |PzNG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=[[Pokret za naš grad{{!}}PzNG]]}} |PzP ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FCCF2B|tamno=FCCF2B|link=[[Platforma za progres{{!}}PzP]]}} |PZP ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FCCF2B|tamno=FCCF2B|link=[[Platforma za progres{{!}}PZP]]}} |PzT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Pokret za Trebinje{{!}}PzT]]}} <!--R--> |RDS TZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=55CCFF|tamno=5500FF|link=[[Regionalni demokratski savez - Tuzla{{!}}RDS TZ]]}} |RNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=9db5ff|tamno=a1b0e5|link=[[Ramska narodna stranka{{!}}RNS]]}} |RS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Radikalna stranka Republike Srpske{{!}}RS RS]]}} |RzN SRS RS-SRS-SN={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=000000|link=RzN - [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske{{!}}SRS RS]]/[[Srpska u sigurne ruke{{!}}SRS]]}} <!--S--> |SPU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}SPU BiH]]}} |SPUBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}SPUBiH]]}} |SPU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}SPU]]}} |DNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}DNP]]}} |Seljačka stranka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Seljačka stranka]]}} |SZSG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=[[Savez za Stari Grad{{!}}SZSG]]}} |SBB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=213381|link=[[Savez za bolju budućnost{{!}}SBB]]}} |SBB BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=213381|link=[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine{{!}}SBB BiH]]}} |SBBBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=213381|link=[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine{{!}}SBBBiH]]}} |SBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffe0aa|tamno=ffcc00|link=[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]]}} |SzBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffe0aa|tamno=ffcc00|link=[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]]}} |SC={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Snaga centra{{!}}SC]]}} |SDA={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]}} |SD BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=667788|tamno=660088|link=[[Stranka dijaspore Bosne i Hercegovine{{!}}SD BiH]]}} |SDBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DA7275|tamno=ED1B24|link=[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine{{!}}SDBiH]]}} |SDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F3A5B1|tamno=FF0000|link=[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP]]}} |SDP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F3A5B1|tamno=FF0000|link=[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]]}} |SDPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F3A5B1|tamno=FF0000|link=[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDPBiH]]}} |SDU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFBDCD|tamno=FF557F|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU]]}} |SDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFBDCD|tamno=FF557F|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU BiH]]}} |SDUBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFBDCD|tamno=FF557F|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDUBiH]]}} |SDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000080|tamno=38659C|link=[[Srpska demokratska stranka{{!}}SDS]]}} |SEP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Snaga ekonomskog pokreta u Bosni i Hercegovini{{!}}SEP BiH]]}} |SK BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=[[Savez komunista Bosne i Hercegovine{{!}}SK BiH]]}} |SN={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=4A84AC|tamno=08588C|link=[[Snaga naroda (Bosna i Hercegovina){{!}}SN]]}} |SNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF7AFF|tamno=780078|link=[[Srpska napredna stranka (Republika Srpska){{!}}SNS]]}} |SNS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF7AFF|tamno=780078|link=[[Srpska napredna stranka Republike Srpske{{!}}SNS RS]]}} |SNS FBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=780078|tamno=262970|link=[[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine{{!}}SNS FBiH]]}} |SNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=#cd1c24|tamno=04407e|link=[[Savez za novu politiku{{!}}SNP]]}} |SNP FBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=#cd1c24|tamno=04407e|link=[[Srpska nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine{{!}}SNP FBiH]]}} |SNO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=[[Srpska narodna organizacija{{!}}SNO]]}} |SNSD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=C40000|link=[[Savez nezavisnih socijaldemokrata{{!}}SNSD]]}} |SNSD - SPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=C40000|link=[[Savez nezavisnih socijaldemokrata{{!}}SNSD]] - [[Socijalistička partija Srpske{{!}}SPS]]}} |SNSD-SPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=C40000|link=[[Savez nezavisnih socijaldemokrata{{!}}SNSD]] - [[Socijalistička partija Srpske{{!}}SPS]]}} |Sloga={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Koalicija Sloga{{!}}Sloga]]}} |SPO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=111122|link=[[Srpski pokret obnove{{!}}SPO]]}} |SPP BiH ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Stranka privrednog prosperitetea Bosne i Hercegovine{{!}}SPP BiH]]}} |SPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e62225|tamno=e52029|link=[[Socijalistička partija Srpske{{!}}SPS]]}} |SPP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=42BAEB|tamno=42BAEB|link=[[Stranka pravde i povjerenja{{!}}SPP]]}} |SP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP]]}} |SPRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SPRS]]}} |SP RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP RS]]}} |SP - DNS - PUP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP]] - [[Demokratski narodni savez{{!}}DNS]] - [[Partija ujedinjenih penzionera{{!}}PUP]]}} |SP-DNS-PUP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP]] - [[Demokratski narodni savez{{!}}DNS]] - [[Partija ujedinjenih penzionera{{!}}PUP]]}} |SRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Socijalistička partija Srpske{{!}}SRS]]}} |RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=CE0000|link=[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}RS]]}} |RS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CE0000|tamno=CE0000|link=[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}RS BiH]]}} |RSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CE0000|tamno=CE0000|link=[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}RSBiH]]}} |SRS-BS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka-Budućnost Srpske{{!}}SRS-BS]]}} |SRS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske{{!}}SRS RS]]}} |SRSRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske{{!}}SRSRS]]}} |SRS-VŠ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka-dr. Vojislav Šešelj{{!}}SRS-VŠ]]}} |SRS VŠ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka-dr. Vojislav Šešelj{{!}}SRS-VŠ]]}} |SRS-9J={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka "9. januar"{{!}}SRS-9J]]}} |SRS 9J={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka "9. januar"{{!}}SRS 9J]]}} |SRSJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Savez reformskih snaga Jugoslavije{{!}}SRSJ]]}} |SRSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Savez reformskih snaga Bosne i Hercegovine{{!}}SRSBiH]]}} |SRS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Savez reformskih snaga Bosne i Hercegovine{{!}}SRS BiH]]}} |SRBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Stranka reformista Bosne i Hercegovine{{!}}SRBiH]]}} |SR BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Stranka reformista Bosne i Hercegovine{{!}}SR BiH]]}} |SS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Slobodna Srpska{{!}}SS]]}} |SSS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Srpska seljačka stranka{{!}}SSS]]}} |SUND BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=0066ff|link=[[Stranka udruženih nezavisnih demokrata Bosne i Hercegovine{{!}}SUND BiH]]}} |SzBG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00BB77|tamno=001177|link=[[Stranka za bolje Goražde{{!}}SzBG]]}} |SBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffe0aa|tamno=ffcc00|link=[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]]}} |SzDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Savez za demokratsku Srpsku{{!}}SzDS]]}} |SzNG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F4E3B8|tamno=daa520|link=[[Stranka za naš grad{{!}}SzNG]]}} |SzNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Savez za novu politiku{{!}}SzNP]]}} |SzOOL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D1D1D1|tamno=787878|link=[[Stranka za općinu Olovo{{!}}SzOOL]]}} |SzP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Savez za promjene (Bosna i Hercegovina){{!}}SzP]]}} |SzŠB - HSP dr. Ante Starčević/HS (HKDU-HRAST)/HČSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=Savez za Široki Brijeg [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine{{!}}HSP dr. Ante Starčević]]/[[Hrvatski savez HKDU - HRAST{{!}}HS (HKDU-HRAST)]]/[[Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegvoine{{!}}HČSP]]}} |Sz Pale={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Složno za Pale{{!}}Sz Pale]]}} |SzS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Stranka za Srednje{{!}}SzS]]}} |SŽ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=b2ffff|tamno=00adf0|link=[[Stranka život{{!}}SŽ]]}} <!--T--> |Koalicija "Trojka"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija "Trojka" ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Koalicija Trojka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija Trojka ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Trojka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Trojka ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Četvorka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Četvorka ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]] - [[Nezavisna bosanskohercegovačka lista{{!}}NBL]])}} |TZ ALT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EEBB55|tamno=EE3355|link=[[Tuzlanska alternativa]]}} <!--U--> |USD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU BiH]]}} |US={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00008B|tamno=00008B|link=[[Ujedinjena Srpska{{!}}US]]}} |UzL SDU-LDS-DSI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Ujedinjeni za Lukavac [[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU]]/[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDS]]/[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine{{!}}DSI]]}} |UBHS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata{{!}}UBHS]]}} |UBSD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata{{!}}UBHS]]}} <!--Z--> |ZNG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=2b336d|tamno=afcb1f|link=[[Za nove generacije{{!}}ZNG]]}} |Za Banje={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556600|tamno=550000|link=[[Za Banje - za opstojnost Domaljevca, Grebnika, Bazika i Brvnika{{!}}Za Banje]]}} |ZL BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=FF0000|link=[[Združena lista Bosne i Hercegovine{{!}}ZL BiH]]}} |ZLBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=FF0000|link=[[Združena lista Bosne i Hercegovine{{!}}ZLBiH]]}} |ZL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=FF0000|link=[[Združena lista Bosne i Hercegovine{{!}}ZL]]}} |ZPR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=024EB0|tamno=1100FF|link=[[Za pravdu i red{{!}}ZPR]]}} |ZzBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Zajedno za Bosnu i Hercegovinu{{!}}ZzBiH]]}} |ZZG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=[[Zajedno za Grahovo{{!}}ZZG]]}} |ZSD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=0055dd|link=[[Zavičajni socijaldemokrati{{!}}ZSD]]}} |ZSD-MM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=0055dd|link=[[Zavičajni socijaldemokrati - Mile Marčeta{{!}}ZSD-MM]]}} |ZZS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556600|tamno=550000|link=[[Zajedno za Srebrenicu{{!}}ZZS]]}} |ZZT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D1EBB7|tamno=78bb34|link=[[Zajedno za Tomislavgrad{{!}}ZZT]]}} |A.A.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Alen Aličić}} |A.H.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Ahmet Hidić}} |Dž.M.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Džana Motika}} |E.S.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Emir Salihović}} |E.Š.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Enver Šero}} |G.Đ.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Goran Đorđić}} |I.Č.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Idriz Čilić}} |I.M.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Ismet Mulahasanović}} |J.Dž.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Jure Džida}} |M.G.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Mile Golijan}} |M.H.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Marija Herceg}} |M.P.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Mujo Puzić}} |M.V.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Mladen Vlahović}} |N.Š.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Nihad Širić}} |S.A.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Samir Abazović}} |Š.G.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Šefik Gusić}} |Upražnjeno mjesto={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=808080|tamno=808080|link=[[Upražnjeno mjesto (politika){{!}}Upražnjeno mjesto]]}} |Upražnjeno={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=808080|tamno=808080|link=[[Upražnjeno mjesto (politika){{!}}Upražnjeno]]}} |Upraž.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=808080|tamno=808080|link=[[Upražnjeno mjesto (politika){{!}}Upraž.]]}} |Nezavisni kandidat={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D2D2D2|tamno=D2D2D2|link=[[Nezavisni kandidat{{!}}Nezavisni]]}} |Nezavisni={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D2D2D2|tamno=D2D2D2|link=[[Nezavisni kandidat{{!}}Nezavisni]]}} |Nezav.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D2D2D2|tamno=D2D2D2|link=[[Nezavisni kandidat{{!}}Nezav.]]}} |#default={{{1|}}}<span style="display:none;">[[Vorlage:Wahldiagramm/Wartung/Kürzel]]</span>}}</includeonly></onlyinclude> <noinclude> [[Kategorija:Šablon:Metapodaci stranke|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izborni šabloni Bosne i Hercegovine]] </noinclude> 9duj5ukur3cdjzjhea46b5o8t8zg06l 3917119 3917078 2026-08-08T21:58:24Z Z1KA 87045 3917119 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Izborni dijagram/Partija/Doku/BS}} <onlyinclude><includeonly>{{#switch: {{{1|}}} <!--A--> |A-SDA={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D1EBB7|tamno=78bb34|link=[[Stranka demokratske aktivnosti{{!}}A-SDA]]}} <!--B--> |BHČSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Bosanskohercegovačka čista stranka{{!}}BHČSP]]}} |BH Blok={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=BH Blok ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |BHB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=BH Blok ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Koalicija BH Blok={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija BH Blok ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Koalicija "BH Blok"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija "BH Blok" ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |BHI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0020FE|tamno=1520A6|link=[[Bosanskohercegovačka inicijativa{{!}}BHI]]}} |BHI-KF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0020FE|tamno=1520A6|link=[[Bosanskohercegovačka inicijativa{{!}}BHI]]}} |BHD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=efe682|tamno=fcde00|link=[[Bosanskohercegovački demokrati{{!}}BHD]]}} |BDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=b61a25|tamno=b61a25|link=[[Brčanski demokratski pokret{{!}}BDP]]}} |BNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=33a675|tamno=12412f|link=[[Bosanska narodna stranka{{!}}BNS]]}} |BPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]]}} |BSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=004718|tamno=004718|link=[[Bosanskohercegovačka stranka prava{{!}}BSP]]}} |BoSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=004718|tamno=004718|link=[[Bošnjačka stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}BoSP BiH]]}} |BOSS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=BD0006|tamno=BD0006|link=[[Bosanska stranka{{!}}BOSS]]}} |BZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Bosanski zeleni{{!}}BZ]]}} |BHZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=03C04A|tamno=03C04A|link=[[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BHZ]]}} |BH zeleni={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=03C04A|tamno=03C04A|link=[[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BH zeleni]]}} <!--C--> |CL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C52030|tamno=C52030|link=[[Crvene linije{{!}}CL]]}} <!--Č--> |ČNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Čapljinska neovisna stranka{{!}}ČNS]]}} <!--D--> |DEMOS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0468b4|tamno=ed1c23|link=[[Demokratski savez{{!}}DEMOS]]}} |DF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F4E3B8|tamno=F16822|link=[[Demokratska fronta{{!}}DF]]}} |DjB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=Dosta je bilo}} |DNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=2B0E72|link=[[Demokratski narodni savez{{!}}DNS]]}} |DNZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=048AEB|tamno=048AEB|link=[[Demokratska narodna zajednica{{!}}DNZ]]}} |DP RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EEBB55|tamno=EE3355|link=[[Demokratska partija (Republika Srpska){{!}}DP RS]]}} |DPB RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=0066ff|link=[[Demokratski patriotski blok Republike Srpske{{!}}DPB RS]]}} |DSI BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine{{!}}DSI BiH]]}} |DSI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine{{!}}DSI BiH]]}} |DSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Demokratska stranka penzionera{{!}}DSP]]}} |DS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFFF99|tamno=ffff00|link=[[Demokratska stranka Republike Srpske{{!}}DS RS]]}} |DSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Demokratska socijalistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}DSS BiH]]}} <!--E--> |EES E-5={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Evropska ekološka stranaka E-5{{!}}EES E-5]]}} |EPRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Ekološka partija Republike Srpske{{!}}EPRS]]}} |EP RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Ekološka partija Republike Srpske{{!}}EP RS]]}} <!--F--> <!--G--> |GM2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Grade moj ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |Grade moj 2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Grade moj ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |Koalicija Grade moj={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Koalicija Grade moj ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |Koalicija "Grade moj"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Koalicija "Grade moj" ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |GDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}GDS BiH]]}} |GDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}GDS]]}} |GDSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}GDSBiH]]}} |GS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=106bb4|tamno=f0d418|link=[[Građanski savez Bosne i Hercegovine{{!}}GS BiH]]}} |GSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=106bb4|tamno=f0d418|link=[[Građanski savez Bosne i Hercegovine{{!}}GSBiH]]}} |GS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=106bb4|tamno=f0d418|link=[[Građanski savez Bosne i Hercegovine{{!}}GS]]}} <!--H--> |HČSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HČSP BiH]]}} |HČSPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HČSPBiH]]}} |HDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ED1B24|tamno=26256B|link=[[Hrvatski demokratski savez{{!}}HDS]]}} |HDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ED1B24|tamno=26256B|link=[[Hrvatski demokratski savez Bosne i Hercegovine{{!}}HDS BiH]]}} |HDSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ED1B24|tamno=26256B|link=[[Hrvatski demokratski savez Bosne i Hercegovine{{!}}HDSBiH]]}} |HDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D0D0D0|tamno=78bb34|link=[[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HDU BiH]]}} |HDUBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D0D0D0|tamno=78bb34|link=[[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HDUBiH]]}} |HDZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]}} |HDZ BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ BiH]]}} |HDZBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZBiH]]}} |HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HDZ1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ1990]]}} |HKDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF6464|tamno=FF6464|link=[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HKDU BiH]]}} |HKDU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF6464|tamno=FF6464|link=[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HKDU]]}} |HKDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CCFF|tamno=1100FF|link=[[Hrvatski kršćanski demokratski preporod {{!}}HKDP]]}} |HKP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Hrvatska koalicija za Pougarje{{!}}HKP]]}} |HKzK - HDZ 1990/HNS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=HKzK - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatski narodni savez Bosne i Hercegovine{{!}}HNS BiH]]}} |HKzT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=HKzT}} |HLZL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Hrvatska lista za Livno{{!}}HLZL]]}} |HLZJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=5de1e6|tamno=5de1e6|link=[[Hrvatska lista za jug{{!}}HLZJ]]}} |HLzJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=5de1e6|tamno=5de1e6|link=[[Hrvatska lista za jug{{!}}HLzJ]]}} |HNL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009977|tamno=000077|link=[[Hrvatska nezavisna lista{{!}}HNL]]}} |HNZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0064AA|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska narodna zajednica{{!}}HNZ]]}} |HKU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=65C4FF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska katolička udruga{{!}}HKU]]}} |HNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=1361a9|tamno=FF7777|link=[[Hrvatski nacionalni pomak{{!}}HNP]]}} |HNS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=AE9A64|tamno=AE9A64|link=[[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine{{!}}HNS BiH]]}} |HRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e3202a|tamno=0471bb|link=[[Hrvatska republikanska stranka{{!}}HRS]]}} |HS (HKDU-HRAST)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=55CCFF|tamno=5500FF|link=[[Hrvatski savez HKDU - HRAST{{!}}HS (HKDU-HRAST)]]}} |HSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP BiH]]}} |HSP BiH ĐdJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CCFF|tamno=1100FF|link=[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine Đapić - dr. Jurišić{{!}}HSP BiH ĐdJ]]}} |HSPdAS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine{{!}}HSPdAS BiH]]}} |HSP H-B={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=5599EE|link=[[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne{{!}}HSP H-B]]}} |HSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HSS BiH]]}} |HSSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HSSBiH]]}} |HSS BR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS BR]]}} |HSS-BR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]]}} |HSSBR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS BR]]}} |HSS-BR - HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS-BR-HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS BR-HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS BR - HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |HSS-SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS-SR]]}} |IZVOR BG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Koalicija "Izvor"{{!}}IZVOR BG]]}} <!--J--> |JMO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=014201|tamno=014201|link=[[Jugoslavenska muslimanska organizacija{{!}}JMO]]}} |JNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Jedinstvena napredna stranka{{!}}JNS]]}} |JUL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Jugoslavenska ljevica{{!}}JUL]]}} <!--K--> |Koalicija za Mostar 2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]] - [[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BHZ]])}} |KzM2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]] - [[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BHZ]])}} |Koalicija za Mostar 2020={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Savez za bolju budućnost{{!}}SBB]] - [[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]])}} |KzM2020={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Savez za bolju budućnost{{!}}SBB]] - [[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]])}} |Koalicija HDZ BiH/HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSP BiH/RDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Ramska demokratska stranka{{!}}RDS]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSS SR/HSP BiH/HKDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HKDU]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSS SR/HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]/[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |Koalicija HDZ BiH/HDZ 1990/HSP BiH/HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |Koalicija HDZ 1990/HS (HKDU-HRAST)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatski savez HKDU - HRAST{{!}}HS (HKDU-HRAST)]]}} |Koalicija HDZ 1990/HSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]}} |Koalicija HDZ 1990/HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |Koalicija HRS BiH/HSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=Koalicija [[Hrvatska republikanska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HRS]]/[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HSS BiH]]}} |Koalicija HSP BiH/HPB BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=Koalicija [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Hrvatski pravaški blok Bosne i Hercegovine{{!}}HPB]]}} |Koalicija Kotor-Varoš (HDZ-HNS)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=[[Koalicija Kotor-Varoš (HDZ-HNS){{!}}Koalicija Kotor-Varoš (HDZ-HNS)]]}} |Koalicija PDP-NDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=ffbf3f|link=[[Koalicija PDP-NDP{{!}}Koalicija PDP-NDP]]}} |Koalicija PDP-NS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=ffbf3f|link=[[Koalicija PDP-NS RS{{!}}Koalicija PDP-NS RS]]}} |Koalicija SDA-SBB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=Koalicija [[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]/[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine‎{{!}}SBB]]}} |Koalicija SDA-SZBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=Koalicija [[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]/[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu‎{{!}}SzBiH]]}} |Koalicija SDA-SBB-SZBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=Koalicija [[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]/[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine‎{{!}}SBB]]/[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu‎{{!}}SzBiH]]}} |Koalicija SDS-NDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ff66cc|tamno=99BBCC|link=[[Koalicija SDS-NDP{{!}}Koalicija SDS-NDP]]}} |Koalicija SDS-SRS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ff66cc|tamno=99BBCC|link=[[Koalicija SDS-SRS RS{{!}}Koalicija SDS-SRS RS]]}} |KoD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Domovina (koalicija){{!}}KoD]]}} |Koalicija SZBiH-BOSS-LDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFFF99|tamno=ffff00|link=Koalicija [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu‎{{!}}SzBiH]]/[[Bosanska stranka‎{{!}}BOSS]]/[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine‎{{!}}LDS]]}} |KSPP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=000000|link=[[Kladuška stranka privrednog prosperiteta{{!}}KSPP]]}} |KZ (HDZ 1990-PS)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=Koalicija "Zajedno - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Posavska stranka{{!}}PS]]}} |KZBSJ - HDZ, HDZ 1990, HKDU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Koalicija "Zajedno za bolje sutra Jajcu"{{!}}KZBSJ - HDZ, HDZ 1990, HKDU]]}} |KzC BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu{{!}}KzC BiH]]}} |KZJ - HNS, HSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=[[Koalicija za Jajce{{!}}KZJ - HNS, HSP]]}} |KZP - HSS SR, HSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=22FF99|tamno=004433|link=[[Koalicija "Za Pougarje"{{!}}KZP - HSS SR, HSP]]}} |KZzP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=22FF99|tamno=004433|link=[[Koalicija "Zajedno za promjene"{{!}}KZzP]]}} <!--L--> |LBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}L BiH]]}} |L BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}L BiH]]}} |LS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LS BiH]]}} |LSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LSBiH]]}} |LDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=CCEE66|link=[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDS BiH]]}} |LDSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=CCEE66|link=[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDS BiH]]}} |LS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=fce444|tamno=71c7e8|link=[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LSBiH]]}} |LSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=fcfcfc|tamno=eeccee|link=[[Liberalno-socijalna partija Bosne i Hercegovine{{!}}LSP BiH]]}} |LSPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=fcfcfc|tamno=eeccee|link=[[Liberalno-socijalna partija Bosne i Hercegovine{{!}}LSP BiH]]}} |LNKS 2016={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=LNK - Srebrenik 2016.}} |LNK "PzP"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Lista nezavisnih kandidata "Pokret za preokret"{{!}}LNK "PzP"]]}} |LzP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=Lista za Prozor}} <!--M--> |MBO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=77FF11|link=[[Muslimanska bošnjačka organizacija{{!}}MBO]]}} |MNO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=[[Muslimanska narodna organizacija{{!}}MNO]]}} |MH PzP ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FCCF2B|tamno=FCCF2B|link=[[Platforma za progres{{!}}PZP]]}} <!--N--> |NB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Nezavisni blok{{!}}NB]]}} |NBL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Nezavisna bosanskohercegovačka lista{{!}}NBL]]}} |NGL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=2ba6e8|tamno=0689cd|link=[[Nezavisna građanska lista{{!}}NGL]]}} |NF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000090|tamno=000090|link=[[Narodni front (Bosna i Hercegovina){{!}}NF]]}} |NF RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000090|tamno=000090|link=[[Narodni front (Bosna i Hercegovina){{!}}NF RS]]}} |NFRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000090|tamno=000090|link=[[Narodni front (Bosna i Hercegovina){{!}}NFRS]]}} |NDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=b30000|tamno=b30000|link=[[Narodna demokratska stranka{{!}}NDS]]}} |NDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=77FF11|link=[[Napredna demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}NDS BiH]]}} |NDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=80FFFF|tamno=0070FF|link=[[Narodni demokratski pokret{{!}}NDP]]}} |ND P={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=80FFFF|tamno=008080|link=[[Novi demokratski pokret{{!}}ND P]]}} |NES={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=87B030|tamno=87B030|link=[[Narodni evropski savez{{!}}NES]]}} |NHI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ccccff|tamno=0000ff|link=[[Nova hrvatska inicijativa{{!}}NHI]]}} |NiP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=1D175F|tamno=1D175F|link=[[Narod i pravda{{!}}NiP]]}} |NIP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=1D175F|tamno=1D175F|link=[[Narod i pravda{{!}}NIP]]}} |NLB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=Nezavisna lista Bugojno}} |NLZK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=[[Nezavisna lista za Kupres{{!}}NLZK]]}} |NL S.Dž.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=NL - Sead Džafić}} |NLZBB1={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffFF99|tamno=009933|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 1}} |NLZBB2={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=eeEE88|tamno=009922|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 2}} |NLZBB3={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ccCC77|tamno=009911|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 3}} |NLZBB4={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=bbBB66|tamno=009900|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 4}} |NLZBB5={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ddDD55|tamno=009999|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 5}} |NLzMG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ff66cc|tamno=99BBCC|link=[[Nezavisna lista "Za moj grad"{{!}}NLzMG]]}} |NLzOV={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Nezavisna lista za općinu Visoko{{!}}NLzOV]]}} |NM 2016={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556677|tamno=554433|link=[[Nezavisni Milići 2016.{{!}}NM 2016]]}} |NoSr={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=ffcccc|link=[[Nova Srpska{{!}}NoSr]]}} |NPD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFFFC2|tamno=FFFF00|link=[[Naprijed (Bosna i Hercegovina){{!}}NPD]]}} |NP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e9d275|tamno=05055d|link=[[Novi početak (Bosna i Hercegovina){{!}}NP]]}} |NP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=559977|tamno=550077|link=[[Novi pokret Bosne i Hercegovine{{!}}NP BiH]]}} |NPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ec1e20|tamno=0a5a8f|link=[[Narodna partija Srpske{{!}}NPS]]}} |NPI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=d7384c|tamno=454b7d|link=[[Nova politička inicijativa{{!}}NPI]]}} |NS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFAF94|tamno=FA451F|link=[[Naša stranka{{!}}NS]]}} |NS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0e0e0|tamno=dedede|link=[[Narodna stranka Republike Srpske{{!}}NS RS]]}} |NS dr. M.T.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556600|tamno=550000|link=[[Nezavisna stranka dr. Mihajlo Tovirac{{!}}NS dr. M.T.]]}} |NSRzB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=99FFFF|tamno=00CCCC|link=[[Narodna stranka Radom za boljitak{{!}}NSRzB]]}} |NSzSM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC9B8|tamno=D77B4F|link=[[Narodni savez za slobodni mir{{!}}NSzSM]]}} <!--O--> |Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar}} |OO-ZzNM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar}} |ZzNM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar}} <!--P--> |PDA={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=04b393|tamno=04b393|link=[[Pokret demokratske akcije{{!}}PDA]]}} |PDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=343399|link=[[Partija demokratskog progresa{{!}}PDP]]}} |PDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=ffbf3f|link=[[Posavska demokratska stranka{{!}}PDS]]}} |PK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Pokrenimo Kladušu{{!}}PK]]}} |PMP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=96C2E9|tamno=2F2683|link=[[Prva mostarska partija{{!}}PMP]]}} |PNL-SG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Prva nezavisna lista - Stari Grad{{!}}PNL-SG]]}} |PPP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DD9988|tamno=DD1188|link=[[Partija privrednog progresa Bosne i Hercegovine{{!}}PPP BiH]]}} |POMAK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=6BC3C3|tamno=00B2B2|link=[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu{{!}}POMAK]]}} |PS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=291672|tamno=291672|link=[[Posavska stranka{{!}}PS]]}} |PSDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=8080FF|tamno=000080|link=[[Prva srpska demokratska stranka{{!}}PSDS]]}} |PST={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=0066ff|link=[[Prva stranka{{!}}PST]]}} |PUP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=77FF11|link=[[Partija ujedinjenih penzionera{{!}}PUP]]}} |PUS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Pokret "Uspješna Srpska"{{!}}PUS]]}} |PzNG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=[[Pokret za naš grad{{!}}PzNG]]}} |PzP ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FCCF2B|tamno=FCCF2B|link=[[Platforma za progres{{!}}PzP]]}} |PZP ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FCCF2B|tamno=FCCF2B|link=[[Platforma za progres{{!}}PZP]]}} |PzT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Pokret za Trebinje{{!}}PzT]]}} <!--R--> |RDS TZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=55CCFF|tamno=5500FF|link=[[Regionalni demokratski savez - Tuzla{{!}}RDS TZ]]}} |RNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=9db5ff|tamno=a1b0e5|link=[[Ramska narodna stranka{{!}}RNS]]}} |RS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Radikalna stranka Republike Srpske{{!}}RS RS]]}} |RzN SRS RS-SRS-SN={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=000000|link=RzN - [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske{{!}}SRS RS]]/[[Srpska u sigurne ruke{{!}}SRS]]}} <!--S--> |SPU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}SPU BiH]]}} |SPUBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}SPUBiH]]}} |SPU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}SPU]]}} |DNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine{{!}}DNP]]}} |Seljačka stranka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Seljačka stranka]]}} |SZSG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=[[Savez za Stari Grad{{!}}SZSG]]}} |SBB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=213381|link=[[Savez za bolju budućnost{{!}}SBB]]}} |SBB BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=213381|link=[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine{{!}}SBB BiH]]}} |SBBBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=213381|link=[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine{{!}}SBBBiH]]}} |SBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffe0aa|tamno=ffcc00|link=[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]]}} |SzBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffe0aa|tamno=ffcc00|link=[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]]}} |SC={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Snaga centra{{!}}SC]]}} |SDA={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]}} |SD BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=667788|tamno=660088|link=[[Stranka dijaspore Bosne i Hercegovine{{!}}SD BiH]]}} |SDBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DA7275|tamno=ED1B24|link=[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine{{!}}SDBiH]]}} |SDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F3A5B1|tamno=FF0000|link=[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP]]}} |SDP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F3A5B1|tamno=FF0000|link=[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]]}} |SDPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F3A5B1|tamno=FF0000|link=[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDPBiH]]}} |SDU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFBDCD|tamno=FF557F|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU]]}} |SDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFBDCD|tamno=FF557F|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU BiH]]}} |SDUBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFBDCD|tamno=FF557F|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDUBiH]]}} |SDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000080|tamno=38659C|link=[[Srpska demokratska stranka{{!}}SDS]]}} |SEP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Snaga ekonomskog pokreta u Bosni i Hercegovini{{!}}SEP BiH]]}} |SK BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=[[Savez komunista Bosne i Hercegovine{{!}}SK BiH]]}} |SN={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=4A84AC|tamno=08588C|link=[[Snaga naroda (Bosna i Hercegovina){{!}}SN]]}} |SNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF7AFF|tamno=780078|link=[[Srpska napredna stranka (Republika Srpska){{!}}SNS]]}} |SNS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF7AFF|tamno=780078|link=[[Srpska napredna stranka Republike Srpske{{!}}SNS RS]]}} |SNS FBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=780078|tamno=262970|link=[[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine{{!}}SNS FBiH]]}} |SNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=#cd1c24|tamno=04407e|link=[[Savez za novu politiku{{!}}SNP]]}} |SNP FBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=#cd1c24|tamno=04407e|link=[[Srpska nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine{{!}}SNP FBiH]]}} |SNO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=[[Srpska narodna organizacija{{!}}SNO]]}} |SNSD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=C40000|link=[[Savez nezavisnih socijaldemokrata{{!}}SNSD]]}} |SNSD - SPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=C40000|link=[[Savez nezavisnih socijaldemokrata{{!}}SNSD]] - [[Socijalistička partija Srpske{{!}}SPS]]}} |SNSD-SPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=C40000|link=[[Savez nezavisnih socijaldemokrata{{!}}SNSD]] - [[Socijalistička partija Srpske{{!}}SPS]]}} |Sloga={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Koalicija Sloga{{!}}Sloga]]}} |SPO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=111122|link=[[Srpski pokret obnove{{!}}SPO]]}} |SPP BiH ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Stranka privrednog prosperitetea Bosne i Hercegovine{{!}}SPP BiH]]}} |SPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e62225|tamno=e52029|link=[[Socijalistička partija Srpske{{!}}SPS]]}} |SPP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=42BAEB|tamno=42BAEB|link=[[Stranka pravde i povjerenja{{!}}SPP]]}} |SP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP]]}} |SPRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SPRS]]}} |SP RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP RS]]}} |SP - DNS - PUP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP]] - [[Demokratski narodni savez{{!}}DNS]] - [[Partija ujedinjenih penzionera{{!}}PUP]]}} |SP-DNS-PUP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP]] - [[Demokratski narodni savez{{!}}DNS]] - [[Partija ujedinjenih penzionera{{!}}PUP]]}} |SRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Socijalistička partija Srpske{{!}}SRS]]}} |RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=CE0000|link=[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}RS]]}} |RS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CE0000|tamno=CE0000|link=[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}RS BiH]]}} |RSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CE0000|tamno=CE0000|link=[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}RSBiH]]}} |SRS-BS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka-Budućnost Srpske{{!}}SRS-BS]]}} |SRS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske{{!}}SRS RS]]}} |SRSRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske{{!}}SRSRS]]}} |SRS-VŠ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka-dr. Vojislav Šešelj{{!}}SRS-VŠ]]}} |SRS VŠ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka-dr. Vojislav Šešelj{{!}}SRS-VŠ]]}} |SRS-9J={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka "9. januar"{{!}}SRS-9J]]}} |SRS 9J={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka "9. januar"{{!}}SRS 9J]]}} |SRSJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Savez reformskih snaga Jugoslavije{{!}}SRSJ]]}} |SRSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Savez reformskih snaga Bosne i Hercegovine{{!}}SRSBiH]]}} |SRS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Savez reformskih snaga Bosne i Hercegovine{{!}}SRS BiH]]}} |SRBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Stranka reformista Bosne i Hercegovine{{!}}SRBiH]]}} |SR BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Stranka reformista Bosne i Hercegovine{{!}}SR BiH]]}} |SS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Slobodna Srpska{{!}}SS]]}} |SSS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Srpska seljačka stranka{{!}}SSS]]}} |SUND BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=0066ff|link=[[Stranka udruženih nezavisnih demokrata Bosne i Hercegovine{{!}}SUND BiH]]}} |SzBG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00BB77|tamno=001177|link=[[Stranka za bolje Goražde{{!}}SzBG]]}} |SBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffe0aa|tamno=ffcc00|link=[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]]}} |SzDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Savez za demokratsku Srpsku{{!}}SzDS]]}} |SzNG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F4E3B8|tamno=daa520|link=[[Stranka za naš grad{{!}}SzNG]]}} |SzNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Savez za novu politiku{{!}}SzNP]]}} |SzOOL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D1D1D1|tamno=787878|link=[[Stranka za općinu Olovo{{!}}SzOOL]]}} |SzP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Savez za promjene (Bosna i Hercegovina){{!}}SzP]]}} |SzŠB - HSP dr. Ante Starčević/HS (HKDU-HRAST)/HČSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=Savez za Široki Brijeg [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine{{!}}HSP dr. Ante Starčević]]/[[Hrvatski savez HKDU - HRAST{{!}}HS (HKDU-HRAST)]]/[[Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegvoine{{!}}HČSP]]}} |Sz Pale={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Složno za Pale{{!}}Sz Pale]]}} |SzS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Stranka za Srednje{{!}}SzS]]}} |SŽ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=b2ffff|tamno=00adf0|link=[[Stranka život{{!}}SŽ]]}} <!--T--> |Koalicija "Trojka"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija "Trojka" ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Koalicija Trojka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija Trojka ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Trojka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Trojka ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Četvorka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Četvorka ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]] - [[Nezavisna bosanskohercegovačka lista{{!}}NBL]])}} |TZ ALT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EEBB55|tamno=EE3355|link=[[Tuzlanska alternativa]]}} <!--U--> |USD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU BiH]]}} |US={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00008B|tamno=00008B|link=[[Ujedinjena Srpska{{!}}US]]}} |UzL SDU-LDS-DSI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Ujedinjeni za Lukavac [[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU]]/[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDS]]/[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine{{!}}DSI]]}} |UBHS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata{{!}}UBHS]]}} |UBSD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata{{!}}UBHS]]}} <!--Z--> |ZNG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=2b336d|tamno=afcb1f|link=[[Za nove generacije{{!}}ZNG]]}} |Za Banje={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556600|tamno=550000|link=[[Za Banje - za opstojnost Domaljevca, Grebnika, Bazika i Brvnika{{!}}Za Banje]]}} |ZL BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=FF0000|link=[[Združena lista Bosne i Hercegovine{{!}}ZL BiH]]}} |ZLBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=FF0000|link=[[Združena lista Bosne i Hercegovine{{!}}ZLBiH]]}} |ZL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=FF0000|link=[[Združena lista Bosne i Hercegovine{{!}}ZL]]}} |ZPR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=024EB0|tamno=1100FF|link=[[Za pravdu i red{{!}}ZPR]]}} |ZzBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Zajedno za Bosnu i Hercegovinu{{!}}ZzBiH]]}} |ZZG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=[[Zajedno za Grahovo{{!}}ZZG]]}} |ZSD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=0055dd|link=[[Zavičajni socijaldemokrati{{!}}ZSD]]}} |ZSD-MM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=0055dd|link=[[Zavičajni socijaldemokrati - Mile Marčeta{{!}}ZSD-MM]]}} |ZZS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556600|tamno=550000|link=[[Zajedno za Srebrenicu{{!}}ZZS]]}} |ZZT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D1EBB7|tamno=78bb34|link=[[Zajedno za Tomislavgrad{{!}}ZZT]]}} |A.A.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Alen Aličić}} |A.H.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Ahmet Hidić}} |Dž.M.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Džana Motika}} |E.S.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Emir Salihović}} |E.Š.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Enver Šero}} |G.Đ.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Goran Đorđić}} |I.Č.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Idriz Čilić}} |I.M.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Ismet Mulahasanović}} |J.Dž.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Jure Džida}} |M.G.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Mile Golijan}} |M.H.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Marija Herceg}} |M.P.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Mujo Puzić}} |M.V.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Mladen Vlahović}} |N.Š.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Nihad Širić}} |S.A.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Samir Abazović}} |Š.G.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Šefik Gusić}} |Upražnjeno mjesto={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=808080|tamno=808080|link=[[Upražnjeno mjesto (politika){{!}}Upražnjeno mjesto]]}} |Upražnjeno={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=808080|tamno=808080|link=[[Upražnjeno mjesto (politika){{!}}Upražnjeno]]}} |Upraž.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=808080|tamno=808080|link=[[Upražnjeno mjesto (politika){{!}}Upraž.]]}} |Nezavisni kandidat={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D2D2D2|tamno=D2D2D2|link=[[Nezavisni kandidat{{!}}Nezavisni]]}} |Nezavisni={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D2D2D2|tamno=D2D2D2|link=[[Nezavisni kandidat{{!}}Nezavisni]]}} |Nezav.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D2D2D2|tamno=D2D2D2|link=[[Nezavisni kandidat{{!}}Nezav.]]}} |#default={{{1|}}}<span style="display:none;">[[Vorlage:Wahldiagramm/Wartung/Kürzel]]</span>}}</includeonly></onlyinclude> <noinclude> [[Kategorija:Šablon:Metapodaci stranke|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izborni šabloni Bosne i Hercegovine]] </noinclude> 66hh9w0oqwvs1wjugnwgvycobk8khps Rubikova kocka 0 379187 3917261 3903691 2026-08-09T11:21:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917261 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igračka |ime = Rubikova kocka |slika = Rubik's cube.svg |ostala_imena = Magična kocka |vrsta = [[Kombinacijska slagalica]] |izumitelj = [[Ernő Rubik]] |država = [[Mađarska]] |kompanija = Rubiks Brand Ltd |od = 1977 (kao ''Mađarska magična kocka''); 1980 (kao ''Rubikova kocka'', širom svijeta) |do = sada |web_stranica = http://www.rubiks.com/ }} '''Rubikova kocka''' je [[Trodimenzionalni prostor|3D]] [[kombinacijska slagalica]] koju je 1974. godine<ref name="sporting">{{Cite book|author=William Fotheringham |title=Fotheringham's Sporting Pastimes |url=https://archive.org/details/fotheringhamsext0000foth |publisher=Anova Books |year=2007 |page= [https://archive.org/details/fotheringhamsext0000foth/page/50 50]|isbn=1-86105-953-1}}</ref><ref name=castel>{{cite web|last=de Castella |first=Tom |title=The people who are still addicted to the Rubik's Cube |url=http://www.bbc.com/news/magazine-27186297 |work=BBC News Magazine |publisher=bbc.com |access-date=14. 2. 2015}}</ref> izumio mađarski [[Skulptura|kipar]] i [[profesor]] [[Arhitektura|arhitekture]] [[Ernő Rubik]]. Izvorno nazvana '''Magična kocka''',<ref>[http://www.dailymail.co.uk/news/article-1112396/Driven-mad-Rubiks-nut-weeps-solving-cube--26-years-trying.html 'Driven mad' Rubik's nut weeps on solving cube... after 26 years of trying], Daily Mail Reporter, 12. januar 2009.</ref> slagalica je licencirana od strane Rubika, a od 1980. godine je prodaje [[Ideal Toy Company|Ideal Toy Corp.]]<ref name="encsci">{{Cite book|author=Daintith, John |title=A Biographical Encyclopedia of Scientists |url=https://archive.org/details/biographicalency0000unse_y7df |publisher=Institute of Physics Pub |location=Bristol |year=1994 |page=771|isbn=0-7503-0287-9}}</ref> preko biznismena Tibora Laczija i Sevena Townsa osnivača Tom Kremera,<ref>{{cite web |url=http://documents.stanford.edu/67/276 |title=History of the Cube |author=Michael Shanks |date=8. 5. 2005 |access-date=14. 2. 2015 |publisher=Stanford University |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130120065022/http://documents.stanford.edu/67/276 |archive-date=20. 1. 2013 |url-status=dead }}</ref> i osvajač specijalne nagrade [[Spiel des Jahres|Njemačka igra godine]] za najbolju slagalicu godine. Do januara 2009. godine, prodano je preko 350 miliona kocki širom svijeta<ref>{{Cite news|author=William Lee Adams|title=The Rubik's Cube: A Puzzling Success|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1874509,00.html|work=[[Time (časopis)|TIME]]|date=28. 1. 2009|access-date=14. 2. 2015|archive-date=26. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130826200145/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1874509,00.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|author=Alastair Jamieson|title=Rubik's Cube inventor is back with Rubik's 360|url=http://www.telegraph.co.uk/lifestyle/4412176/Rubiks-Cube-inventor-is-back-with-Rubiks-360.html|work=[[The Daily Telegraph]]|date=31. 1. 2009|access-date=14. 2. 2015 | location=London}}</ref>, čime je ova slagalica postala najprodavanija na svijetu.<ref>{{Cite news|title=eGames, Mindscape Put International Twist On Rubik's Cube PC Game|url=http://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS147698+06-Feb-2008+PNW20080206|work=[[Reuters]]|date=6. 2. 2008|access-date=14. 2. 2015|archive-date=19. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090719183800/http://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS147698+06-Feb-2008+PNW20080206|url-status=dead}}</ref><ref>Marshall, Ray. [http://icnewcastle.icnetwork.co.uk/1000expats/expatsfeatures/tm_objectid=15786140&method=full&siteid=50080&headline=squaring-up-to-the-rubik-challenge-name_page.html Squaring up to the Rubchallenge]. ''icNewcastle''. Retrieved August 15, 2005.</ref> Smatra se da je ovo najprodavanija igračka na svijetu.<ref>{{Cite news|title=Rubik's Cube 25 years on: crazy toys, crazy times|url=http://www.independent.co.uk/news/science/rubiks-cube-25-years-on-crazy-toys-crazy-times-461768.html|work=[[The Independent]]|date=16. 8. 2007|access-date=14. 2. 2015|location=London|archive-date=25. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925153429/http://www.independent.co.uk/news/science/rubiks-cube-25-years-on-crazy-toys-crazy-times-461768.html|url-status=dead}}</ref> Kod klasične Rubikove kocke, svako od šest lica je prekriveno sa devet naljepnica, a svaka je jedne od šest boja: bijela, crvena, plava, narandžasta, zelena, i žuta. U trenutno prodavanim modelima, bijela je nasuprot žute, plava je nasuprot zelene, i narandžasta je nasuprot crvene, a crvena, bijela i plava su raspoređene u smjeru kazaljke na satu.<ref name="encgrow">{{Cite book|author=Michael W. Dempsey |title=Growing up with science: The illustrated encyclopedia of invention|publisher=Marshall Cavendish |location=London |year=1988 |page=1245 |isbn=0-87475-841-6}}</ref> Na prijašnjim kockama, pozicija boja je varirala od kocke do kocke.<ref>{{cite book|last=Ewing|first=John|title=Puzzle it Out: Cubes, Groups and Puzzles|date=1982|publisher=Press Syndiacte of the University of Cambridge|location=Cambridge|isbn=0 521 28924 6|page=4|url=http://books.google.com/books?id=s1E4AAAAIAAJ&lpg=PA3&pg=PA4#v=onepage&q&f=false|author2=Czes Kosniowski|access-date=14. 2. 2015}}</ref> Interni pivot mehanizam omogućava svakom licu da se okreće samostalno, te se na taj način mješaju boje. Kako bi se slagalica složila, svako lice se mora vratiti da se sastoji od jedne boje. Sada se proizvode slične slagalice sa različitim brojem strana, dimenzija, i naljepnica, ali sve od njih nisu Rubikove. Iako je Rubikova kocka dostigla vrhunac svoje popularnosti tokom 1980-tih, ona je još uvijek veoma poznata i koristi se. Mnogi [[speedcubing|speedcuberi]] i dalje treniraju slaganje ove i drugih uvrnutih slagalica, te se takmiču za najbrže vrijeme u različitim kategorijam. Od 2003. godine, [[World Cube Association]], međunarodno upravno tijelo Rubikove kocke, organizuje takmičenja i vrši evidenciju svjetskih rekorda. ==Koncepcija i razvoj== ===Prethodni pokušaji=== U martu 1970. godine, Larry Nichols je izumio 2×2×2 "Slagalicu sa rotirajućim dijelovima u grupama" i podnio kanadsku prijavu patenta za to. Nicholsova kocka je držana zajedno pomoću magneta. Nicholsu je odobren {{US patent|3655201}} 11. aprila 1972. godine, dvije godine prije nego što je Rubik izumio svoju kocku. 9. aprila 1970. godine, Frank Fox je patentirao "Spherical 3×3×3". Svoj UK patent (1344259) je dobio 16. januara 1974. godine.<ref name=frankfoxpatent>{{cite web|title=Patent Specification 1344259|url=http://www.jaapsch.net/puzzles/patents/gb1344259.pdf|access-date=14. 2. 2015}}</ref> ===Rubikov izum=== [[File:1980-Rubik's-Cube.jpg|thumb|Pakovanje Rubikove kocke, Igračka godine 1980–Ideal Toy Corp., Proizvedeno u Mađarskoj.]] [[File:Rubik's cube colors.svg|thumb|Boje Rubikove kocke]] Sredinom 1970-tih, Ernő Rubik je radio u Odjeljenju za dizajn enterijera na [[Univerzitet umjetnosti i dizajna Moholy-Nagy|Akademiji primjenjenih umjetnosti i zanata]] u Budimpešti.<ref name="ampop">{{Cite book|author=Kelly Boyer Sagert |title=The 1970s (American Popular Culture Through History) |url=https://archive.org/details/1970s0000sage |publisher=Greenwood Press |location=Westport, Conn |year=2007 |page=[https://archive.org/details/1970s0000sage/page/130 130] |isbn=0-313-33919-8}}</ref> Iako je opšte poznata priča da je kocka napravljena kao nastavno sredstvo koje bi pomoglo studentima da bolje razumiju 3D objekte, njena stvarna svrha je bila riješavanje strukturalnih problema kretanja pokretnih dijelova samostalno, bez raspada cijelog sistema. Ernő ustvari nije shvatio da je stvorio slagalicu dok je nije prvi put pomješao, nakon čega je pokušao popraviti.<ref>{{cite web|url=http://www.puzzlesolver.com/puzzle.php?id=29;page=15 |title=Rubik's Cube |publisher=PuzzleSolver |date=1. 12. 2006 |access-date=14. 2. 2015}}</ref> Rubik je dobio mađarski patent HU170062 za njegovu "[[wikt:magic cube|Magičnu kocku]]" 1975 godine. Rubikova kocka je prvo nazvana Magična kocka (Bűvös kocka) u Mađarskoj. Slagalica nije patentovana međunarodno iste godine kao originalni patent. Zakon o patentima je kasnije spiječio mogućnost patentiranja. Ideal je želio barem prepoznatljivo ime za zaštitni znak; naravno, tada je Rubik došao u centar pažnje jer je Magična kocka preimenoana u ime njenog izumitelja 1980 godine. Prva test serija Magičnih kocki je proizvedena krajem 1977. godine i izdana je u trgovinama igrački [[Budimpešta|Budimpešte]]. Magična kocka je držana zajedno pomoću blokade od komada plastike koji je spriječavao da se slagalica lako rastavi, za razliku od magneta u Nicholsovom dizajnu. U septembru 1979. godine, potpisan je ugovor sa Idealom da izda Magičnu kocku širom svijeta, i slagalica je napravila svoj međunarodni debi na sajmovima igračaka u Londonu, Parizu, [[Međunarodni sajam igračaka u Nürnbergu|Nürnbergu]] i New Yorku, tokom januara i februara 1980. godine. Nakon njenog međunardonog debija, napredak kocke prema policama prodavnica igračaka na zapadu je nakratko zaustavljen, tako da bi se na [[Zapadni svijet|zapadu]] mogla proizvoditi sigurno i sa ambalažnim specifikacijamasa. Proizvedena je lakša kocka, i Ideal je odlučio da je preimenuje. Razmatrani su "[[Gordijski čvor]]" i "Zlato Inka", ali kompanija se konačno odlučila za ime "Rubikova kocka", i prva serija je izvezena iz Mađarske u maju 1980. godine. ==Imitacije== Iskoristivši početne nedostatke kocke, pojavile su se mnoge imitacije i varijacije, od kojih je mnogo možda prekršilo jedan ili više patenata. Danas, patenti su istekli, tako da mnoge kinske kompanije proizvode kopije, u nekim slučajevima sa poboljšanjima, dizajna Rubika i V-kocke. Najpopularnije su kompanije Bao Daqingo (包大庆) i DaYano (大雁, doslovno Velika guska), koje proizvode modele GuHong (孤鸿, doslovno Usamljena labudova guska), ZhanChi (展翅, doslovno Širenje krila) i sada PanShi (磐石, doslovno Čvrsti kamen), među ostalim. Speedcuberi daju prednost ovim ispred originalnih kocki zbog svoje lakoće pri okretanju.<ref name=wsjkos>{{cite web|title=One Rubik's Cube, Many Knockoffs, Quintillions of Possibilities|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204319004577088513615125328.html|access-date=14. 2. 2015}}</ref> ===Historija patenta=== Nichols je svoj [[patent]] dosijelio svom poslodavcu Moleculon Research Corp., koji je tužio Ideal 1982. godine. 1984. godine, Ideal je izgubio zbog povrede patenta, nakon čega su uložili žalbu. 1986. godine, apelacioni sud je potvrdio presudu da je Rubikova 2×2×2 džepna kocka narušila Nicholsov patent, ali je ukinuo presudu za Rubikovu 3×3×3 kocku.<ref>{{cite web|url=http://digital-law-online.info/cases/229PQ805.htm |title=Moleculon Research Corporation v. CBS, Inc |publisher=Digital-law-online.info |access-date=15. 2. 2015}}</ref> Čak i dok je prijava Rubikovog patenta bila u obradi, Terutoshi Ishigi, saomuki inžinjer i vlasnik željezare u blizini Tokija, podnio je prijavu za japasnki patent gotovo identičnog mehanizma, kojeg je i dobio 1976. godine (JJapanski patent izdanje JP55-008192). Do 1999. godine, kada je izvršena izmjena [[Japanski zakon o patetima|japankog zakona o patentima]], ured za japanske patente je odobravao japanske patente koji su bili neobjelodanjeni u Japanu, bez potrebe da budu [[Novitet (patent)|novitet]] u svijetu.<ref>[http://www.wipo.int/clea/en/text_html.jsp?lang=EN&id=2657 Japan: Patents] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212000345/http://www.wipo.int/clea/en/text_html.jsp?lang=EN&id=2657 |date=12. 2. 2009 }} (PCT), Law (Consolidation), 26. april 1978 (22. decembar 1999), No. 30 (No. 220)</ref><ref>{{cite web |url=http://www.patents.jp/Archive/20030210-02.pdf |title=Major Amendments to the Japanese Patent Law (since 1985) |format=PDF |access-date=20. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216125521/http://www.patents.jp/Archive/20030210-02.pdf |archive-date=16. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> Stoga, u to vrijeme Ishigijev patent je općenito prihvaćen kao nezavisan novi izum.<ref name="hofstadter">{{cite book |title= Metamagical Themas: Questing for the Essence of Mind and Pattern|url= https://archive.org/details/metamagicalthema0000hofs|last=Hofstadter |first= Douglas R.|authorlink= Douglas Hofstadter|year= 1985|publisher= Basic Books|location= New York|isbn= 0-465-04566-9|quote=Hofstadter gives the name as 'Ishige'.}}</ref><ref>[http://cubeman.org/cchrono.txt Rubik's Cube Chronology] Researched and maintained by Mark Longridge (c) 1996-2004</ref><ref>{{cite web |url=http://inventors.about.com/library/weekly/aa040497.htm |title=The History of Rubik's Cube - Erno Rubik |publisher=Inventors.about.com |date=9. 4. 2012 |access-date=20. 6. 2012 |archive-date=23. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200523015041/http://inventors.about.com/library/weekly/aa040497.htm/ |url-status=dead }}</ref> Rubik je prijavio još neke patente 1980. godine, uključujući i drugi mađarski patent 28. oktobra. U Sjedinjenim Američkim Državama, Rubik je dobio {{US patent|4378116}} 29. marta 1983, za svoju kocku. Ovaj patent je istekao 2000. godine. Grčki izumitelj Panagiotis Verdes je 2003. godine patentirao<ref>Verdes, PK, ''Kvadratna logička igra'', grčki patent GR1004581, podensen 21. maja 2003, a izdan 26. maja 2004.</ref> metodu kreiranja kocke između 5×5×5, pa do 11×11×11, iako je on tvrdio da je prvobitno mislio o ovoj ideji oko 1985. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.v-cubes.com/inventor.php |title=Vcube Inventor |access-date=15. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100314132243/http://v-cubes.com/inventor.php |archive-date=14. 3. 2010 |url-status=dead }}</ref> Do 19. juna 2008, modeli [[Profesorova kocka|5×5×5]], [[V-kocka 6|6×6×6]], i [[V-kocka 7|7×7×7]] su u proizvodnji njegove linije "V-kocki". V-kocka se također proizvodi u dimenzijama 2×2×2, 3×3×3 i 4x4x4. ===Autroska prava=== Prema [http://www.rubiksbrand.com/ Rubik's Brand Ltd.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150213043827/http://www.rubiksbrand.com/ |date=13. 2. 2015 }}, profesor Ernő Rubik drži "autorska prava" za Rubikovu kocku, te im je dao prava na licencu i izvršenje. Međutim autorska prava se ne odnose na ideje, pronalaske ili fizičke objekte, tako da se ova prava pretpostavalja se odnose na uputstva i dijagrame koje je napisao Ernő Rubik dok je proizvodio svoje uzorke. ===Zaštitni znakovi=== Rubik's Brand Ltd. također posjeduje registraciju zaštitog znaka za riječ Rubik i Rubikova, te za 2D i 3D vizualizacije slagalice i tvrde da je potrebna dozvola za korištenje te riječi i reprodukcije slika.<ref>[http://www.rubiksbrand.com/#!usage-rights-legal/cjiu Usage Rights and Legal information for Rubik's brand] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150213043827/http://www.rubiksbrand.com/#!usage-rights-legal/cjiu |date=13. 2. 2015 }} Retrieved 20. maj 2014</ref> Ova trvrdnja, međutim, nije podpomognuta zakonom o zaštitnim znakovima, koji samo zabranjuje upotrebu koja bi mogla dovesti potrošača da vjeruje da je takva upotreba potvrđena od strane nocioca zaštitnog znaka. Rubikova se uspješno branila protiv njemačkog proizvođača igračaka, koji je želio sebi priuštiti [[Evropska unija|EU]] zaštitu žiga u Evropskoj uniji. Međutim, sud EU nije dozvolio drugim proizvođačima igračaka da proizvode drugačije oblikovane slagalice koje se rotiraju na sličan način.<ref>{{Cite news|author=Stephanie Bodoni |title=Rubik’s Cube Wins Trademark Toy Story at EU Court|url=http://www.bloomberg.com/news/2014-11-25/rubik-s-cube-wins-trademark-toy-story-at-eu-court.html|work=[[Bloomberg L.P.|Bloomberg]]|date=25. 11. 2014|access-date=13. 12. 2014}}</ref> ==Mehanika== [[File:Disassembled-rubic-cube-1.jpg|thumb|Djelomično rastavljena Rubikova kocka]] [[File:Disassembled Rubik's Cube on table, 16 June 2013.png|thumb|Potpuno rastavljena Rubikova kocka]] Mjere standardne Rubikove kocke su 5.7&nbsp;cm na svakoj strani. Slagalica se sastoji od dvadeset šest jedinstvenih minijaturnih kocki, također zvanih "kockice". Svaka od njih sadrži skriveno unutršanje proširenje koje se kači za ostale kockice, što im omogućuje kretanje na različitim mjestima. Međutim, centar kocke svakog od šest lica je samo jedna kockica fasade; svih šest su pričvršćene za jezgro mehanizma. One pružaju strukturu za ostale dijelove da bi stajali i rotairali se. Dakle, postoji dvadest jedan dio: jedan jezgreni dio koji se od presjeka tri ose koji drži šest centara kvadrata na mjestu, ali im dopušta i da se rotiraju, i dvadeset manjih plastičnih dijelova koji se uklapaju u formu sklopljene slagalice. Svaki od šest centralnih dijelova okreće se na šarafu (zatvarač) koji se drži pomoću centralnog dijela, "3-D krst". Opruga između svake glave šarafa i odgovarajućeg dijla pritišće dio unutra, tako da kolektivno, čitav sklop ostaje kompletan, ali se i dalje lako može manipulirati. Šaraf se može stegnuti ili opustiti da bi se promijenio "osjećaj" kocke. Novije službene kocke Rubikovog brenda imaju zakovice ujesto šarafa tako da se ne mogu podešavati. Kocka se može rastaviti bez mnogo poteškoća, obično okretanjem gornjeg sloja za 45°, a zatim povlačenjem jedne ivice kocke od druga dva sloja. Prema tome ovo je jednostavan način kako "složiti" kocku tako što je rastavite na dijelove, a zatim je sastavite u složeno stanje. Postoji šest centralnih dijelova koji pokazuju po jedno obojedno lice, dvanaest rubnih dijelova koji pokazuju po dva obojena lica, i osam ugaonih dijelova koji pokazuju tri obojena lica. Svaki dio pokazuje jedinstvenu kombinaciju boja, ali sve kombinacije nisu prisutne (na primjer, ukoliko su crvena i narandžasta na suprotnim stranama riješene kocke, ne postoji rubni dio sa obje narandžaste i crvene strane). Položaj ovih kockica u odnosu jednih na druge se može mijenjati okrečući spoljašnju trećinu kocke za 90°, 180° ili 270°, ali položaj obojenih strana u odnosu jednih na druge u stanju završene slagalice se ne može mijenjati: to je fiksno od relativne pozicije centra kvadrata. Međutim, postoje i kocke sa alternativnim rasporedom boja; na primjer, sa žutom nasuprot zelenoj, plavoj nasuprot bijeloj, i crvena i narandžasta ostaju nasuprot jedna drugoj. [[Douglas Hofstadter]], u julu 1982 izdao je ''Scientific American'', gdje je istakao da kocke mogu biti obojene na takav način da se nagalase uglovi i rubovi, umjesto lica koja se inače uzimaju za standard kod bojenja; ali ni jedno od ovih alternativnih bojenja nikad nije postalo popularno.<ref name="hofstadter"/> ==Također pogledajte== * [[Cubage (videoigra)|''Cubage'' (videoigra)]] * [[n-dimenzionalna slagalica sekvencijalnih pokreta]] * [[Octacube (slagalica)]] * ''[[Rubik, the Amazing Cube]]'' * [[Rubikov domino]] * [[Brzo slaganje Rubikove kocke]] {{-}} ==Bilješke== {{refspisak|30em}} ==Reference== {{Refbegin|30em}} * {{cite book |title= Mathematics of the Rubik's Cube Design|last= Bizek|first= Hana M.|year= 1997|publisher= Dorrance Pub. Co|location= Pittsburgh, Pa|isbn= 0-8059-3919-9}} * {{cite book |title=Unscrambling the Cube |last= Black|first= M. Razid|author2= Taylor, Herbert|year= 1980|publisher= Zephyr Engineering Design|location= Burbank|isbn= 0-940874-03-2}} * {{cite web|url= http://www.village.demon.co.uk/cairns/ZIP/TeachYourselfCubeBashing_CC_DG_sep1979.pdf|title= Teach yourself cube-bashing|last1= Cairns|first1= Colin|last2= Griffiths|first2= Dave|year= 1979|month= septembar|work= Cairns Families' Website|publisher= Demon|access-date= 14. 2. 2015|archive-url= https://web.archive.org/web/20120315102715/http://www.village.demon.co.uk/cairns/ZIP/TeachYourselfCubeBashing_CC_DG_sep1979.pdf|archive-date= 15. 3. 2012|url-status= dead}} * {{cite book |title= Rubik's Cube Made Easy|last= Eidswick|first= Jack|year= 1981|publisher= Peace Press|location= Culver City, Calif|isbn= 0-915238-52-7}} * {{cite book|title= Speedsolving the Cube: Easy-to-follow, Step-by-Step Instructions for Many Popular 3-D Puzzles|url= https://archive.org/details/speedsolvingcube0000harr|last= Harris|first= Dan|year= 2008|publisher= Sterling Pub|location= New York|isbn= 978-1-4027-5313-8}} * {{cite news|last=McKinney|first=Todd|title=Photo: Blue-bik's cube|url=http://www.ur.umich.edu/0708/Apr07_08/18.php|access-date=14. 2. 2015|newspaper=The University Record Online|date=7. 4. 2008|agency=The Regents of the University of Michigan|archive-date=24. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210224153003/https://www.ur.umich.edu/0708/Apr07_08/18.php|url-status=dead}} * {{cite book |title= [[The Simple Solution to Rubik's Cube]]|last= Nourse|first= James G.|year=1981 |publisher= Bantam|location= New York|isbn= 0-553-14017-5}} * {{cite book|last=Taylor|first=Don|title=Cube Games: 92 Puzzles & Solutions|year=1981|publisher=Holt, Rinehart and Winston|location=New York|isbn=0-03-061524-0|author2=Rylands, Leanne|url=https://archive.org/details/cubegames92puzzl00tayl}} * {{cite book|title= Mastering Rubik's Cube: The Solution to the 20th Century's Most Amazing Puzzle|last= Taylor|first= Donald E.|year= 1981|publisher= Holt, Rinehart and Winston|location= New York|isbn= 0-03-059941-5|url= https://archive.org/details/masteringrubiksc00tayl}} {{Refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Rubik's cube}} * {{Službeni sajt|http://www.rubiks.com/}} * {{dmoz|Games/Puzzles/Mechanical/Rubik}} * {{YouTube|id=609nhVzg-5Q|title=Kako riješiti Rubikovu kocku}} * {{YouTube|vhTMm85G9GE|World record 5.55 second solution}} * [http://worldcubeassociation.org World Cube Association] * [http://www.cs.brandeis.edu/~storer/JimPuzzles/ Spisak povezanih slagalica i riješenja] * [https://web.archive.org/web/20140326074235/https://www.takeitapart.com/guide/39 Kompletno rastavljanje klasične 3^3 Rubikoce kocke] * [http://www.speedsolving.com/wiki/index.php/Main_Page Speedsolving Wiki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140920011401/http://www.speedsolving.com/wiki/index.php/Main_Page |date=20. 9. 2014 }} * {{cite web |url=http://www.google.com/doodles/rubiks-cube |title=Rubik's Cube |website= |publisher= [[Google logo#Google Doodles|Google Doodle]] |access-date=14. 2. 2015}} (Working model) {{Rubikova kocka}} {{Hasbro}} [[Kategorija:Kombinacijske slagalice]] [[Kategorija:Edukativne igračke]] [[Kategorija:Mađarski izumi]] [[Kategorija:Mehaničke slagalice]] [[Kategorija:Slagalice]] [[Kategorija:Rubikova kocka| ]] [[Kategorija:Osvajači Spiel des Jahres]] [[Kategorija:Igračke iz 1980.]] [[Kategorija:Neuobičajeni predmeti]] [[Kategorija:Kocke]] m8rsa6szpadha9vasgyah0iwkkkat3a Šablon:Clear/dok 10 382864 3917133 2566145 2026-08-08T23:08:42Z PK2 19261 PK2 premjestio je stranicu [[Šablon:Raščistiti/dok]] na [[Šablon:Clear/dok]] 2566145 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- MOLIMO DA KATEGORIJE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --> <!-- Dokumentacija --> == Korištenje == <nowiki>{{Raščistiti}}</nowiki> Služi da tekst ne bude zbijen oko slika. === Primjer === Prije upotrebe šablona * https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Specijacija&oldid=2566138 Poslije upotrebe šablona * https://bs.wikipedia.org/wiki/Specijacija === Parametri === == Kôd == == Također pogledajte == <includeonly> <!-- Kategorije, ISPOD ove linije --> <!-- Kategorije, IZNAD ove linije --> </includeonly> tgfuhnmbzi2st9b29pxmj5d6heoiiwc Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993. 0 399616 3917238 3900961 2026-08-09T09:58:10Z AnToni 2325 /* Osvajači medalja */ 3917238 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Borovec (Bugarska)|Borovec]], {{ZID|Bugarska}} | datumi = 9–13. februar 1993. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[9. februar|9.]] do [[13. februar]]a [[1993.]] u [[Bugarska|bugarskom]] [[Borovec (Bugarska)|Borovec]]u.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=14. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> U muškoj konkurenciji ovo je bilo 28. po redu, a u ženskoj 10. prvenstvo. Ukupno su održane četiri utrke za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije<ref name="IBU">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH__SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCHWOSWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref>, [[Biatlon#Discipline|sprint]] i [[Biatlon#Discipline|ekipne utrke]] u obje konkurencije, te utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] u ženskoj i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji.<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCHWOSWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH__SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU6">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH__SMTM Rezultati ekipne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH01SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU7">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH__SWTM Rezultati ekipne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH__SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> Rezultati i plasman takmičara nisu bodovani za ukupni plasman u [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|Svjetskom kupu 1992/93.]] == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || <small>27:30,5<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} || <small>27:44,9<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS|1991}} || <small>27:46,7<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} || <small> 53:05,4<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS|1991}} || <small>53:49,9<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|RUS|1991}} || <small>54:38,3<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Italija}}<br><small>[[Wilfried Pallhuber]]<br />[[Johann Passler]]<br />[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Andreas Zingerle]]||<small>1:32,18,3<br>(0)</small> | {{ZID|Rusija|1991}} <br><small>[[Valerij Medvedcev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] ||<small> 1:32,55,0 <br>(0)</small> | {{ZID|Njemačka}}<br><small>[[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Jens Steinigen]]||<small>1:32,57,9<br>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipno}}<ref name="IBU6"/> | {{ZID|Njemačka}}<br><small>[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Steffen Hoos]]<br />[[Sven Fischer]] ||<small>1:32,57,9<br>(0)</small> | {{ZID|Rusija|1991}} <br><small>[[Aleksej Kobeljev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Loškin]]<br />[[Sergej Čepikov]] ||<small> 1:32,55,0 <br>(0)</small> | {{ZID|Francuska}}<br><small>[[Gilles Marguet]]<br />[[Thierry Dusserre]]<br />[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />[[Lionel Laurent]] ||<small>1:00:59,8<br>(0)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|0|1|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Italija|2|0|0|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|3|2|5|1991}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} || <small>21:01,9<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS|1991}} || <small>21:18,5<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|RUS|1991}} || <small>21:21,7<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || <small>50:32,9<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} || <small>50:47,6<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} || <small>52:16,6<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|Češka}} <br><small>[[Jana Kulhavá]]<br />[[Jiřina Pelcová|Jiřina Adamičková]]<br />[[Iveta Knížková]]<br />[[Eva Háková]] ||<small> 1:52,08,6 <br>(1)</small> | {{ZID|Francuska}} <br><small>[[Corinne Niogret]]<br />[[Véronique Claudel]]<br />[[Delphyne Heymann|Delphyne Burlet]]<br />[[Anne Briand]] ||<small>1:52,56,2<br>(1)</small> | {{ZID|Rusija|1991}} <br><small>[[Svjetlana Panjutina]]<br />[[Nadežda Talanova]]<br />[[Olga Simušina]]<br />[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]] ||<small>1:52,58,9<br>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|ekipno}}<ref name="IBU7"/> | {{ZID|Francuska}}<br><small>[[Nathalie Beausire]]<br/>[[Delphyne Heymann]]<br/>[[Anne Briand]]<br/>[[Corinne Niogret]] ||<small> 53:58,1 <br>(21)</small> | {{ZID|Bjelorusija|1991}} <br><small>[[Natalija Permjakova]]<br />[[Natalija Sučeva]]<br />[[Natalija Rižankova]]<br />[[Svjetlana Paramigina]] ||<small>5 54:00,5<br>(22)</small> | {{ZID|Poljska}} <br><small>[[Zofia Kiełpińska]]<br />[[Krystyna Liberda]]<br />[[Anna Stera-Kustucz|Anna Stera]]<br />[[Helena Mikołajczyk]] ||<small> 55:30,4<br>(4)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan=2| 1. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|0|2}} | rowspan=2| 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|2|3|1991}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|1|2|1991}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} || 2 || 0 || 0 || 2 |- | rowspan=3 | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | 5. || align=left| {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || 1 || 0 || 1 || 2 |- | rowspan=14 | 6. || align=left| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Steffen Hoos]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nathalie Beausire]]|FRA}} ||| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jana Kulhavá]]|ČEŠ}} ||| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jiřina Pelcová|Jiřina Adamičková]]|ČEŠ}} ||| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Iveta Knížková]]|ČEŠ}} ||| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Eva Háková]]|ČEŠ}} ||| 1 || 0 || 0 || 1 |- | rowspan=2 | 21. || align=left| {{flagathlete|[[Sergej Tarasov]]|RUS|1991}} || 0 || 2 || 1 || 3 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|RUS|1991}} || 0 || 2 || 1 || 3 |- | 23. || align=left| {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|RUS|1991}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | rowspan=2 | 24. || align=left| {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS|1991}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | rowspan=9 | 26. || align=left| {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Delphyne Burlet]]|FRA}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Natalija Permjakova]]|BJE|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Natalija Rižankova]]|BJE|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Natalija Sučeva]]|BJE|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|RUS|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksej Kobelev]]|RUS|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Ložkin]]|RUS|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | 35. || align=left| {{flagathlete|[[Jelena Belova]]|RUS|1991}} || 0 || 0 || 2 || 2 |- | rowspan=13 | 36. || align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Panjutina]]|RUS|1991}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olga Simušina]]|RUS|1991}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jens Steinigen]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Gilles Marguet]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Thierry Dussere]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Lionel Laurent]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Zofia Kiełpińska]]|POL}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Krystyna Liberda]]|POL}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Anna Stera-Kustusz|Anna Stera]]|POL}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Helena Mikołajczyk]]|POL}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 8 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|3|0|1|4}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Italija|2|0|0|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|0|1}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|4|4|8|1991}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|1|2|1991}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|0|1}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|8|8|8|24}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 10 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|17|10|8|35{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od ovog Svjetskog prvenstva, osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}|1991}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|6|12|6|24}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|5|1|3|8{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|3|3|7}} | rowspan=2| 5. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|0|2}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehosovačke, od ovog svjetskog prvenstva, osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čeholovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|1|2|1991}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|3|3}} | rowspan=3| 11. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|32|32|32|96}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 28 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|27|17|17|61{{efn|name=nje|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|25|21|17|63{{efn|name=sssr|}}|1991}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|8|17|13|37}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|6|7|20}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|4|0|3|7}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|2|5}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|3|4}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|2|3}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|1|2{{efn|name=češ|}}}} | rowspan=2| 11. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|69|69|69|207}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 29 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|42|31|25|98{{efn|name=sssr|}}|1991}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|32|18|20|70{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|14|29|20|63}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|7|9|23}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|4|0|3|7}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|4|6|12}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|3|6}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|1|3|5{{efn|name=češ|}}}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|3|6}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|3|4}} | rowspan=2| 13. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|1|2|1991}} | 15. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} | 16. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|101|101|101|303}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1993]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|*]] [[Kategorija:1993. u Bugarskoj]] [[Kategorija:1993. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Bugarskoj]] [[Kategorija:Sport u Borovecu]] [[Kategorija:Biatlon u Bugarskoj]] 5vtwqb800a65howbwhwrd3gi6s2adn7 3917239 3917238 2026-08-09T09:59:27Z AnToni 2325 /* Pojedinačne medalje */ 3917239 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Borovec (Bugarska)|Borovec]], {{ZID|Bugarska}} | datumi = 9–13. februar 1993. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[9. februar|9.]] do [[13. februar]]a [[1993.]] u [[Bugarska|bugarskom]] [[Borovec (Bugarska)|Borovec]]u.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=14. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> U muškoj konkurenciji ovo je bilo 28. po redu, a u ženskoj 10. prvenstvo. Ukupno su održane četiri utrke za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije<ref name="IBU">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH__SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCHWOSWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref>, [[Biatlon#Discipline|sprint]] i [[Biatlon#Discipline|ekipne utrke]] u obje konkurencije, te utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] u ženskoj i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji.<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCHWOSWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH__SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU6">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH__SMTM Rezultati ekipne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH01SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU7">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH__SWTM Rezultati ekipne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9293SWRLCH__SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> Rezultati i plasman takmičara nisu bodovani za ukupni plasman u [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|Svjetskom kupu 1992/93.]] == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || <small>27:30,5<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} || <small>27:44,9<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS|1991}} || <small>27:46,7<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} || <small> 53:05,4<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS|1991}} || <small>53:49,9<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|RUS|1991}} || <small>54:38,3<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Italija}}<br><small>[[Wilfried Pallhuber]]<br />[[Johann Passler]]<br />[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Andreas Zingerle]]||<small>1:32,18,3<br>(0)</small> | {{ZID|Rusija|1991}} <br><small>[[Valerij Medvedcev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] ||<small> 1:32,55,0 <br>(0)</small> | {{ZID|Njemačka}}<br><small>[[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Jens Steinigen]]||<small>1:32,57,9<br>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipno}}<ref name="IBU6"/> | {{ZID|Njemačka}}<br><small>[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Steffen Hoos]]<br />[[Sven Fischer]] ||<small>1:32,57,9<br>(0)</small> | {{ZID|Rusija|1991}} <br><small>[[Aleksej Kobeljev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Loškin]]<br />[[Sergej Čepikov]] ||<small> 1:32,55,0 <br>(0)</small> | {{ZID|Francuska}}<br><small>[[Gilles Marguet]]<br />[[Thierry Dusserre]]<br />[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />[[Lionel Laurent]] ||<small>1:00:59,8<br>(0)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|0|1|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Italija|2|0|0|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|3|2|5|1991}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} || <small>21:01,9<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS|1991}} || <small>21:18,5<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|RUS|1991}} || <small>21:21,7<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || <small>50:32,9<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} || <small>50:47,6<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} || <small>52:16,6<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|Češka}} <br><small>[[Jana Kulhavá]]<br />[[Jiřina Pelcová|Jiřina Adamičková]]<br />[[Iveta Knížková]]<br />[[Eva Háková]] ||<small> 1:52,08,6 <br>(1)</small> | {{ZID|Francuska}} <br><small>[[Corinne Niogret]]<br />[[Véronique Claudel]]<br />[[Delphyne Heymann|Delphyne Burlet]]<br />[[Anne Briand]] ||<small>1:52,56,2<br>(1)</small> | {{ZID|Rusija|1991}} <br><small>[[Svjetlana Panjutina]]<br />[[Nadežda Talanova]]<br />[[Olga Simušina]]<br />[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]] ||<small>1:52,58,9<br>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|ekipno}}<ref name="IBU7"/> | {{ZID|Francuska}}<br><small>[[Nathalie Beausire]]<br/>[[Delphyne Heymann]]<br/>[[Anne Briand]]<br/>[[Corinne Niogret]] ||<small> 53:58,1 <br>(21)</small> | {{ZID|Bjelorusija|1991}} <br><small>[[Natalija Permjakova]]<br />[[Natalija Sučeva]]<br />[[Natalija Rižankova]]<br />[[Svjetlana Paramigina]] ||<small>5 54:00,5<br>(22)</small> | {{ZID|Poljska}} <br><small>[[Zofia Kiełpińska]]<br />[[Krystyna Liberda]]<br />[[Anna Stera-Kustucz|Anna Stera]]<br />[[Helena Mikołajczyk]] ||<small> 55:30,4<br>(4)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan=2| 1. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|0|2}} | rowspan=2| 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|2|3|1991}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|1|2|1991}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} || 2 || 0 || 0 || 2 |- | rowspan=3 | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | 5. || align=left| {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || 1 || 0 || 1 || 2 |- | rowspan=14 | 6. || align=left| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Steffen Hoos]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nathalie Beausire]]|FRA}} ||| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jana Kulhavá]]|ČEŠ}} ||| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jiřina Pelcová|Jiřina Adamičková]]|ČEŠ}} ||| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Iveta Knížková]]|ČEŠ}} ||| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Eva Háková]]|ČEŠ}} ||| 1 || 0 || 0 || 1 |- | rowspan=2 | 21. || align=left| {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS|1991}} || 0 || 2 || 1 || 3 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|RUS|1991}} || 0 || 2 || 1 || 3 |- | 23. || align=left| {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|RUS|1991}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | rowspan=2 | 24. || align=left| {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS|1991}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | rowspan=9 | 26. || align=left| {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Delphyne Burlet]]|FRA}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Natalija Permjakova]]|BJE|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Natalija Rižankova]]|BJE|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Natalija Sučeva]]|BJE|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|RUS|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksej Kobeljev]]|RUS|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Ložkin]]|RUS|1991}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | 35. || align=left| {{flagathlete|[[Jelena Belova]]|RUS|1991}} || 0 || 0 || 2 || 2 |- | rowspan=13 | 36. || align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Panjutina]]|RUS|1991}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olga Simušina]]|RUS|1991}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jens Steinigen]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Gilles Marguet]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Thierry Dussere]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Lionel Laurent]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Zofia Kiełpińska]]|POL}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Krystyna Liberda]]|POL}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Anna Stera-Kustusz|Anna Stera]]|POL}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Helena Mikołajczyk]]|POL}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 8 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|3|0|1|4}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Italija|2|0|0|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|0|1}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|4|4|8|1991}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|1|2|1991}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|0|1}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|8|8|8|24}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 10 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|17|10|8|35{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od ovog Svjetskog prvenstva, osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}|1991}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|6|12|6|24}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|5|1|3|8{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|3|3|7}} | rowspan=2| 5. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|0|2}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehosovačke, od ovog svjetskog prvenstva, osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čeholovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|1|2|1991}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|3|3}} | rowspan=3| 11. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|32|32|32|96}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 28 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|27|17|17|61{{efn|name=nje|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|25|21|17|63{{efn|name=sssr|}}|1991}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|8|17|13|37}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|6|7|20}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|4|0|3|7}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|2|5}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|3|4}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|2|3}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|1|2{{efn|name=češ|}}}} | rowspan=2| 11. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|69|69|69|207}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 29 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|42|31|25|98{{efn|name=sssr|}}|1991}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|32|18|20|70{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|14|29|20|63}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|7|9|23}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|4|0|3|7}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|4|6|12}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|3|6}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|1|3|5{{efn|name=češ|}}}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|3|6}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|3|4}} | rowspan=2| 13. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|1|2|1991}} | 15. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} | 16. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|101|101|101|303}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1993]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|*]] [[Kategorija:1993. u Bugarskoj]] [[Kategorija:1993. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Bugarskoj]] [[Kategorija:Sport u Borovecu]] [[Kategorija:Biatlon u Bugarskoj]] l5xucff3rz5k4sieopczkxtt9tqzyp4 Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003. 0 402070 3917236 3862202 2026-08-09T09:52:55Z AnToni 2325 /* Pojedinačne medalje */ 3917236 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Hanti-Mansijsk]], {{ZID|Rusija}} | datumi = 15–23. mart 2003. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004.]] }} [[Datoteka:RR5111-0111R.gif|255px|mini|desno|Novčić iskovan povodom Svjetskog prvenstva u biatlonu 2003. godine]] '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[15. mart|15.]] do [[23. mart]]a [[2003.]] u [[Rusija|ruskom]] [[Hanti-Mansijsk]]u.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> U muškoj konkurenciji ovo je bilo 38. po redu, a u ženskoj 20. prvenstvo. Ukupno je održano pet utrka za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije,<ref name="IBU"> [http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> [[Biatlon#Discipline|sprint]],<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta (žene)]] u ženskoj<ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji,<ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> utrke u [[Biatlon#Discipline|potjeri]] u muškoj konkurenciji na 12,5&nbsp;km,<ref name="IBU8">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SMPU Rezultati potjere u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i u ženskoj na 10&nbsp;km,<ref name="IBU9">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SWPU Rezultati potjere u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> utrka u [[Biatlon#Discipline|masovnom startu]] na 15&nbsp;km za muškarce<ref name="IBU10">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i 12,5&nbsp;km za žene.<ref name="IBU11">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SWMS Rezultati utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> Od ove godine na svjetskim se prvenstvima u biatlonu prvi put trčala štafeta u ženskoj konkurenciji na 6&nbsp;km. U konkurenciji žena u potjeri, dodijeljene su dvije medalje, jer se nije moglo ustanoviti, razlika u vremenu između [[Sandrine Bailly]] i [[Martina Glagow|Martine Glagow]]. == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} || <small>26:52,1<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || <small>27:42,8<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Zdeněk Vítek]]|ČEŠ}} || <small>227:45,0<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|12,5 km}}<ref name="IBU8"/> | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || <small>37:37,5<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} || <small>37:48,5<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Paavo Puurunen]]|FIN}} || <small>38:43,8<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|15 km}}<ref name="IBU10"/> | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} || <small>40:49,7<br><small>(0)</small | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || <small>41:38,8<br><small>(3)</small> | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}}|| <small>41:54,0<br><small>(4)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} || <small>53:39,4<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Vesa Hietalahti]]|FIN}} || <small>55:04,1<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || <small>55:05,3<br><small>(3)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 4 × 7,5 km|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Njemačka}}<br><small>[[Peter Sendel]]<br />[[Sven Fischer]]<br />[[Ricco Groß]]<br />[[Frank Luck]] ||<small>1:18:38,1<br>(0+8)</small> | {{ZID|Rusija}}<br><small>[[Viktor Majgurov]]<br />[[Pavel Rostovcev]]<br />[[Sergej Rožkov]]<br />[[Sergej Čepikov]]||<small>1:18:45,4<br>(0+8)</small> | {{ZID|Bjelorusija}}<br><small>[[Aleksej Ajdarov]]<br />[[Vladimir Dračov]]<br />[[Rustam Valjulin]]<br />[[Oleg Riženkov]] ||<small> 1:18:59,3 <br>(0+12)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Norveška|3|1|0|4}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|2|1|5}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|1|1|2}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|0|1}} |rowspan=3| 5. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Češka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Sylvie Becaert]]|FRA}} || <small>23:46,3<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Olena Petrova]]|UKR}}|| <small>24:13,2<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Kateřina Holubcová]]|ČEŠ}} || <small> 23:19,0 <br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|10 km}}<ref name="IBU9"/> | {{flagathlete|[[Sandrine Bailly]]|FRA}} <br /> {{flagathlete|[[Martina Glagow]]|NJE}} || <small>37:15,9<br><small>(2)</small> | || | {{flagathlete|[[Svetlana Išmuratova]]|RUS}} || <small>36:07,9<br><small>(4)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (žene)|12,5 km}}<ref name="IBU11"/> | {{flagathlete|[[Albina Ahatova]]|RUS}} || <small> 37:15,9 <br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Svjetlana Išmuratova]]|RUS}} || <small>37:18,6<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Sandrine Bailly]]|FRA}} || <small>37:26,8<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Kateřina Holubcová]]|ČEŠ}} || <small>48:28,4<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|BJE}} || <small>48:36,4<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Gunn Margit Andreassen]]|NOR}} || <small>49:05,9<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|Rusija}} <br><small>[[Albina Ahatova]]<br />[[Svjetlana Išmuratova]]<br />[[Galina Kukljeva]]<br />[[Svjetlana Černousova]] ||<small> 1:24:34,4<br>(1+11)</small> | {{ZID|Ukrajina}} <br><small>[[Oksana Hvostenko]]<br />[[Irina Merkušina]]<br />[[Oksana Jakovljeva]]<br />[[Olena Petrova]] ||<small>1:25:58,2<br>(0+14)</small> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Simone Denkinger]]<br />[[Uschi Disl]]<br />[[Kati Wilhelm]]<br />[[Martina Glagow]] ||<small> 1:26:39,7<br>(8+16)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|2|1|1|4}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Francuska|2|0|1|3}} | rowspan=2|3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|1|2}} {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|1|2}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|0|2}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|0|1}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|6{{efn|name=SP2003|<small> Na Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2003. u disciplini ženske potjere dodijeljene su dvije zlatne medalje</small>}}|4|5|15}} |} == Pojedinačne medalje == {{col-begin}} {{col-break}} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja po sportistima |Broj = 10 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" |1. {{Bilans medalja/RedT|Ricco Groß|NJE|2|1|1|4}} | rowspan=2|2. {{Bilans medalja/RedT|Ole Einar Bjørndalen|NOR|2|0|0|2}} {{Bilans medalja/RedT|Albina Ahatova|RUS|2|0|0|2}} |4. {{Bilans medalja/RedT|Svjetlana Išmuratova|RUS|1|1|1|3}} | rowspan=2|5. {{Bilans medalja/RedT|Sven Fischer|NJE|1|1|0|2}} {{Bilans medalja/RedT|Halvard Hanevold|NOR|1|1|0|2}} | rowspan=3|7. {{Bilans medalja/RedT|Kateřina Holubcová|ČEŠ|1|0|1|2}} {{Bilans medalja/RedT|Martina Glagow|NJE|1|0|1|2}} {{Bilans medalja/RedT|Sandrine Bailly|FRA|1|0|1|2}} | rowspan=5|10. {{Bilans medalja/RedT|Sylvie Becaert|FRA|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Galina Kukljeva|RUS|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Svjetlana Černousova|RUS|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Peter Sendel|NJE|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Frank Luck|NJE|1|0|0|1}} |15. {{Bilans medalja/RedT|Olena Petrova|UKR|0|2|0|2}} | rowspan=9|16. {{Bilans medalja/RedT|Oksana Hvostenko|UKR|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Irina Merkušina|UKR|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Oksana Jakovljeva|UKR|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Olena Zubrilova|BJE|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Viktor Majgurov|RUS|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Pavel Rostovcev|RUS|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Sergej Rožkov|RUS|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Sergej Čepikov|RUS|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedT|Vesa Hietalahti|FIN|0|1|0|1}} | rowspan=10|25. {{Bilans medalja/RedT|Raphaël Poirée|FRA|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Zdeněk Vítek|ČEŠ|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Paavo Puurunen|FIN|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Aleksej Ajdarov|BJE|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Vladimir Dračov|BJE|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Rustam Valjulin|BJE|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Oleg Riženkov|BJE|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Gunn Margit Andreassen|NOR|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Simone Denkinger|NJE|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedT|Kati Wilhelm|NJE|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|19{{efn|name=SP2003|}}|17|18|54}} |} {{col-break}} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 10 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|3|2|2|7}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|3|1|1|5}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Rusija|2|2|1|5}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|2|0|2|4}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|0|2}} | rowspan=2|7. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/RedU|11{{efn|name=SP2003|}}|9|10|30}} |} {{col-end}} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 20 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|24|16|12|52{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|13|10|7|30{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|11|17|11|39}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|7|6|8|21}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Švedska|7|4|8|19}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|4|7|7|18}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|2|2|5}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Češka|2|0|3|5{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | rowspan=2| 11. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Kina|0|1|0|1}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|4|4}} | rowspan=3| 14. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|70{{efn|name=SP2003|}}|68|69|207}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 38 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|37|25|25|87{{efn|name=nje|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|33|33|18|84{{efn|name=sssr|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|14|23|21|58}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|8|7|8|23}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|3|7|16}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Francuska|5|3|7|15}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|3|7|13}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|3|7}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Austrija|1|2|3|6}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|2|2|4{{efn|name=češ|}}}} | rowspan=2| 12. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} | rowspan=2| 14. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|106|106|106|318}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 36 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|57|49|30|135{{efn|name=sssr|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|50|35|32|117{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|25|40|32|97}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|12|9|15|34}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Finska|8|8|11|20}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|8|5|11|24}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|3|7|16}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|4|7|7|17}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|4|5|9|18}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|2|2|5|9{{efn|name=češ|}}}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|4|8}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Austrija|1|2|4|7}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | 15. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} | rowspan=3|16. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Kina|0|1|0|1}} | rowspan=2| 19. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Latvija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|176{{efn|name=SP2003|}}|174|175|525}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|2003]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|*]] [[Kategorija:2003. u Rusiji]] [[Kategorija:2003. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Rusiji]] [[Kategorija:Sport u Hanti-Mansijsku]] [[Kategorija:Biatlon u Rusiji]] jse69grp2e7ilktru2prfvbmf8pc34b Ramadanovci 0 403469 3917209 3862559 2026-08-09T08:30:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917209 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Ramadanovci | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.9463 | dužina_stepeni = 18.1766 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 247 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 158054<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Ramadanovci u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Ramadanovci''' su naseljeno mjesto u sastavu [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, naselje je imalo 247 stanovnika.<ref>{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=49800&show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026|archive-date=6. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250206162845/http://www.statistika.ba/?id=49800&show=12|url-status=dead}}</ref> Ramadanovci danas administrativno pripadaju [[Mjesna zajednica|mjesnoj zajednici]] [[Goduša (Visoko)|Goduša]], zajedno s više okolnih naselja.<ref>{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf|title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica Grada Visoko, koji će učestvovati na izborima u nedjelju, 13.04.2025. godine|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Historija == Širi prostor Ramadanovaca pripada historijskoj cjelini [[Goduša|Goduše]]. U literaturi o visočkom kraju Ramadanovci se navode kao jedno od naselja koja zajedno čine Godušu.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/9846577/Diplomski_rad_2008_Izrada_svirala_jednojki_i_dvojnica_na_primjeru_majstora_Vehaba_Halilovi%C4%87a_iz_Godu%C5%A1e_kod_Visokog|title=Diplomski rad (2008): Izrada svirala jednojki i dvojnica na primjeru majstora Vehaba Halilovića iz Goduše kod Visokog|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Kroz Godušu je u osmanskom periodu prolazio sarajevski ili kiridžijski put, važna komunikacija visočkog kraja prema [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim središtima srednje Bosne.<ref>{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/zastita-nacionalnog-blaga/|title=Zaštita nacionalnog blaga|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=001 visoko i okolina kroz historiju 2|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Poseban historijski značaj prostora Ramadanovaca vezan je za lokalitet '''Veliki Gradac''' (Ramadanovci–Goduša), gdje su evidentirani ostaci prahistorijske gradine i rimskog kastela.<ref name="Mesihović 2018">{{cite journal|last=Mesihović|first=Salmedin|year=2018|title=Baton Dezitijatski, dezitijatska politija i vizija ustanka|url=https://www.ejournals.ff.unsa.ba/index.php/radovihhua/article/download/330/250/1547|journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, historija umjetnosti, arheologija)|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Mehmed-Muminovic.pdf|title=Vojni logori i objekti na tlu Bosne i Hercegovine|website=Univerzitet u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=1. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240801150814/https://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Mehmed-Muminovic.pdf|url-status=dead}}</ref> U novijoj historiografskoj i arheološkoj literaturi ovaj lokalitet se ubraja među gradinska naselja gornjobosanskog prostora koja se dovode u vezu s područjem [[Dezitijati|Dezitijata]] u predrimskom i ranorimskom dobu.<ref name="Mesihović 2018"/><ref>{{cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/379167561_Baton_Dezitijatski_dezitijatska_politija_i_vizija_ustanka_Bato_the_Daesitiate_the_Daesitiate_Polity_and_Vision_of_the_Uprising|title=(PDF) Baton Dezitijatski, dezitijatska politija i vizija ustanka|website=ResearchGate|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Ramadanovci | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 158054 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 247 | g2013_bosnjaci = 192 | g2013_srbi = 1 | g2013_muslimani = 51 | g1991_ukupno = 225 | g1991_muslimani = 219 | g1991_srbi = 1 | g1991_jugosloveni = 4 | g1981_ukupno = 182 | g1981_muslimani = 177 | g1981_srbi = 5 | g1971_ukupno = 188 | g1971_muslimani = 176 | g1971_srbi = 12 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} 5lfgln6wp8502w3h00xf2fmirkmg3n4 Špijunaža 0 412622 3917136 3805575 2026-08-08T23:44:28Z Bosancica by MK 173186 Revidiranje članka (uvodni dio) 3917136 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} [[Datoteka:Wolkowski-Craucher.jpg|mini|desno|300px|[[Minna Craucher]] (desno), finska pripadnica [[društvena elita|društvene elite]] i špijunka, sa svojim vozačem Borisom Wolkowskim (lijevo), 1930-ih]] '''Špijunaža''' ili '''špijuniranje''' je tajno prikupljanje informacija koje imaju obavještajnu vrijednost, najčešće bez znanja ili saglasnosti njihovog izvora ili vlasnika.<ref name="MI5_State_Threats">{{cite web |title=Countering state threats |url=https://www.mi5.gov.uk/what-we-do/countering-state-threats |website=MI5 - The Security Service |publisher=Security Service |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kao dio [[obavještajni rad|obavještajnog rada]], špijunaža se prvenstveno odnosi na prikriveno pribavljanje informacija od ljudi i drugih izvora, posebno onih koje nisu javno dostupne. Prikupljene informacije mogu imati politički, vojni, sigurnosni, privredni, tehnološki ili drugi značaj.<ref name="SpyMuseum_Language">{{cite web |title=Language of Espionage |url=https://www.spymuseum.org/education-programs/spy-resources/language-of-espionage/ |website=International Spy Museum |publisher=International Spy Museum |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pojam špijunaže najčešće se povezuje s djelovanjem država i njihovih [[obavještajna služba|obavještajnih službi]], ali se može odnositi i na druge aktere, uključujući [[Vrste privrednih subjekata|privredne subjekte]]. U državnom kontekstu špijunaža se najčešće provodi radi pribavljanja podataka o drugim državama, njihovim institucijama, oružanim snagama, političkim procesima, tehnologiji ili drugim pitanjima od značaja za nacionalnu sigurnost. U privrednom kontekstu, [[industrijska špijunaža]] obuhvata tajno pribavljanje [[Poslovanje|poslovnih]], tehnoloških i drugih povjerljivih informacija. Špijunaža se može provoditi u inostranstvu, na području vlastite države ili na daljinu. Zbog svoje prikrivene prirode, aktivnosti špijunaže u pravilu se provode tako da subjekt prema kojem su usmjerene nije upoznat s njihovim postojanjem. Špijunaža predstavlja samo jedan dio šireg procesa prikupljanja [[obavještajni podaci|obavještajnih podataka]]. Obavještajni podaci mogu se prikupljati različitim metodama, uključujući korištenje [[Ljudski obavještajni izvori|ljudskih izvora]] (HUMINT), [[Obavještajni podaci iz otvorenih izvora|otvorenih izvora]] (OSINT), tehničkih sredstava i drugih obavještajnih oblasti. Zbog toga se špijunaža ne smatra sinonimom za cjelokupnu obavještajnu djelatnost. Osoba koja prikuplja informacije za obavještajnu službu može djelovati kao profesionalni [[obavještajni službenik]] ili kao agent odnosno drugi izvor informacija. U zavisnosti od okolnosti, špijunske aktivnosti mogu uključivati vrbovanje i upravljanje izvorima, infiltraciju u ciljane organizacije, pribavljanje povjerljivih dokumenata i podataka te druge oblike prikrivenog prikupljanja informacija. U određenim slučajevima špijunaža može biti povezana i s drugim prikrivenim aktivnostima, poput [[sabotaža|sabotaže]] ili [[dezinformacija|dezinformacijskih operacija]]. Jedan od tradicionalnih načina pribavljanja informacija jeste infiltracija u strukture organizacije ili države prema kojoj je djelovanje usmjereno. Na taj način mogu se prikupljati podaci o brojnosti, rasporedu i sposobnostima oružanih snaga, političkim i sigurnosnim strukturama, tehnološkim kapacitetima ili drugim pitanjima od obavještajnog značaja. Špijunske mreže mogu također pokušavati identifikovati osobe unutar ciljane organizacije koje su spremne na saradnju i od njih pribavljati dodatne informacije.<ref name="FischbacherSmith_2015">{{cite journal |last=Fischbacher-Smith |first=Denis |title=The enemy has passed through the gate: Insider threats, the dark triad, and the challenges around security |url=https://www.emerald.com/joepp/article/2/2/134/255518/The-enemy-has-passed-through-the-gateInsider |journal=Journal of Organizational Effectiveness: People and Performance |volume=2 |issue=2 |pages=134–156 |date=2015 |doi=10.1108/JOEPP-03-2015-0010 |doi-access=free |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Kontrašpijunaža]] obuhvata mjere usmjerene na otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje špijunaže i drugih obavještajnih aktivnosti stranih ili drugih protivničkih aktera. Ona može uključivati zaštitu osjetljivih informacija, otkrivanje špijunskih mreža, identifikaciju obavještajnih operativaca i druge aktivnosti usmjerene na zaštitu države ili organizacije od obavještajnog djelovanja. Većina država u svom zakonodavstvu predviđa krivična djela povezana sa špijunažom, pri čemu se kazne razlikuju zavisno od države i prirode počinjenog djela. [[Datoteka:Bamboo book - binding - UCR.jpg|mini|desno|300px|Bambusna verzija djela ''Umijeće ratovanja'', koje je napisao [[Sun-Tzu]], a sadrži savjete o taktici špijunaže]] == Spisak poznatih špijuna == [[Datoteka:Mather howard burnham 1915.jpg|upright|thumb|200px|[[Howard Burnham]] ([[1915]].)]] [[Datoteka:Fbi duquesne.jpg|mini|300px|Fotografija [[FBI]] vođe špijunskog prstena ''Duquesne'' ([[1941]].)]] * '''Vladavina engleske kraljice [[Elizabeta I|Elizabete I]] (''Elizabeth I of England'')''' *: [[Sir Francis Walsingham]] *: [[Christopher Marlowe]] * '''[[Američka revolucija]]''' *: [[Thomas Knowlton]], prvi američki špijun *: [[Nathan Hale]] *: [[John Andre]] *: [[James Armistead]] *: [[Benjamin Tallmadge]], slučaj agenta koji je pripadao špijunskom prestenu ''Culper'' u [[New York]]u * '''[[Napoleonski ratovi]]''' *: [[Karl Schulmeister|Charles-Louis Schulmeister]] *: [[William Wickham (špijun)|William Wickham]] * '''[[Američki građanski rat]]''' *: Jedna od novina u Američkom građanskom ratu bila je upotreba vlasničkih kompanija za prikupljanje obavještajnih podataka za Uniju; pogledajte [[Allan Pinkerton]] *: [[Konfederacijska tajna služba]] *: [[Belle Boyd]]<ref>{{cite web |author= |url=http://archives.cnn.com/2001/US/02/21/spies.in.history/ |title=Famous Spies in History, CNN |publisher=Archives.cnn.com |date=21. 2. 2001 |access-date=7. 7. 2012 |archive-date=21. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130821154323/http://archives.cnn.com/2001/US/02/21/spies.in.history/ |url-status=dead }}</ref> * '''[[Aceški rat]]''' *: Holandski profesor Snouck Hurgronje, vodeći svjetski autoritet za islam, bio je zagovornik špijunaže da se uguši muslimanski otpor u [[Aceh]]u [[Indija|Holandskoj Indiji]]. U svojoj ulozi kolonijskog savjetnika za Orientalne poslove, okupio je obavještajce pod nazivom "Haji Abdul Ghaffar". <br /> On je iskoristio svoje znanje [[islam]]a i Aceh kulture da osmisle strategiju koja je značajno pomogla u slamanju otpora stanovništva Aceha i nametne holandska kolonijska vlast, koja završava nakon 40 godina [[Aceški rat|Aceškog rata]]. Procjene posljedica se kreću između 50.000 i 100.000 mrtvih i oko milion ranjenih stanovnika. *: [[Christiaan Snouck Hurgronje]] * '''[[Drugi burski rat]]''' *: [[Fritz Joubert Duquesne]] *: [[Sidney Reilly]] * '''[[Rusko-Japanski rat]]''' *: [[Sidney Reilly]] *: Ho Liang-Shung *: [[Akashi Motojiro]] === Prvi svjetski rat === * [[Fritz Joubert Duquesne]] * [[Jules C. Silber]] * [[Mata Hari]] * [[Howard Burnham]] * [[T.E. Lawrence]] * [[Sidney Reilly]] * [[Maria de Victorica]] * [[Elsbeth Schragmüller]] U [[london]]skom Toweru, tokom Prvog svjetskog rata, pogubljeno je 11 njemačkih špijuna.<ref>{{cite book |title=Shot in the Tower: The Story of the Spies Executed in the Tower of London During the First World War|year=2009 |first=Leonard |last=Sellers |publisher=[[Pen and Sword Books|Pen & Sword Military]] |isbn= 978-1848840263 }}</ref> * Izvršeno: - [[Carl Hans Lody]], 6. novembra [[1914]]. godine, u Miniature Rifle Range. * Izvršeno: - [[Carl Frederick Muller]], 23. juna [[1915]]. godine, u Miniature Rifle Range. Za egzekuciju su korištene preparirani meci. *Izvršeno :- [[Haicke Marinus Janssen]] & [[Willem Johannes Roos]], oba 30 jula [[1915]]., oba u Kuli. *Izvršeno :- [[Ernst Waldemar Melin]], 10 septembra [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno:- [[Augusto Alfredo Roggen]], 17 septembra [[1915]], Miniature Rifle Range. *Izvršeno :- [[Fernando Buschman]], 19. oktobra [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno:- [[George Traugott Breeckow]], inače poznat kao Reginald Rowland ili George T. Parker, 26. oktobra [[1915]]., Miniature Rifle Range. Radio je sa damom zvanom Lizzie Louise Wertheim, koja je osuđena na deset godina robije. Kasnije, 17. januara [[1918]]., pottvrđena je kao luda, a umrla je u Broadmoor kznenoj ludnici, 29. jula 1920. * Izvršeno: - [[Irving Guy Ries]], 27. oktobar [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno :- [[Albert Mayer (špijun)|Albert Mayer]], 2. decembra [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno :- [[Ludovico Hurwitz-y-Zender]], 11, april [[1916]], Miniature Rifle Range. Carl Hans Lody ima grob i crni nadgrobni spomenik u Istočnom londonskom groblju (''East London Cemetery''), Plaistow, Newham. Ostali su sahranjeni oko 150 metara pod mali spomen kamen pored puta. === Drugi svjetsdki rat=== [[Datoteka:INF3-267 Anti-rumour and careless talk German Intelligence Officer.jpg|thumb|Zamišljeni njemački obavještajni oficir u britanskim snagama za odavanje detalja djelovanja (''Graham & Gillies Advertising'')]] Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], informanti su bili uobičajena pojava. U novembru [[1939]]., [[Nijemac]] [[Hans Ferdinand Mayer]] poslao ono što se naziva [[Oslo Izvještaj]] , obavijest o britanskoj i njemačkoj tehnologiji i projekatima, u nastojanju da potkopa nacistički režim. [[Réseau AGIR]] je bio francuska obavještajna mreža koja razvijena nakon pada Francuske, a prijavili su Britancima početak izgradnje [[V-oružje|V oružja]], instalacija u okupiranoj [[Francuska|Francuskoj]] Kontrašpijunaža je uključila korištenje sistema dvostrukih agenata da dezinformiraju uticaji nacističke Njemačke u ''Blitzkriegu'' i japanska internacija u [[SAD]]-u protiv ''Kempeitai'' „Japanskog ratnog špijunskog programa“. Dodatni primjeri špijunaže Drugog svjetskog rata su [[Klaus Fuchs]], sovjetski špijun za projekat „Manhattan“ u SAD, za njemački špijunski prsten ''Duquesne'', koji je osuđen u SAD-u, i sovjetske špijunaže ''Red Orchestra'' u nacističkoj Njemačkoj. Na početku rata, Americi je nedostaje posebna agencija, ali je brzo formiran [[„Office of Strategic Services“]] (OSS).<ref>{{cite web|title=Special Operations Executive|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/2WWsoe.htm|publisher=Spartacus Educational|access-date=27. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130802183927/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/2WWsoe.htm|archive-date=2. 8. 2013|url-status=dead}}</ref> Njihov zadatak je bio da prenose informacije iz okupirane Francuske savezničkim snagama. Glavni strateški razlog je da se ljudi u Francuskoj suočavaju sa visokim rizikom ako budu špijunirali nacističke trupe, ali su bile manje šanse da sumnju pobude uključene žene. Na taj način su dobili dobre kurire, koji su se pokazli kao jednaki, ako ne i efikasniji nego njihove muške kolege. Njihovo učešće u organizaciji i operacijama putem radio veze također je bilo od vitalnog značaja za uspjeh mnogih operacije, uključujući i glavnu mreže između [[Pariz]]a i [[London]]a. === Poslijeratni period === U [[SAD]], postoji 17<ref>{{Cite web |url=http://www.intelligence.gov/about-the-intelligence-community/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502012837/http://www.intelligence.gov/about-the-intelligence-community/ |archive-date=2. 5. 2013 |url-status=dead }}</ref> (uključujući vojnu obavještajnu službu 22) federalne agencije koje čine njihovu obavještajnu zajednicu. [[CIA|Centralna obavještajna agencija]] (CIA) operira [[NCS|Nacionalnu tajnu službu]] (NCS)<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/who-we-are.html |publisher=cia.gov |title=Offices of CIA > Clandestine Service > Who We Are |access-date=18. 6. 2010 |archive-date=24. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100324154432/https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/who-we-are.html |url-status=dead }}</ref> za prikupljanje obavještajnih podataka i pripremu operacije vrbovanje konvertitskih i dvojnih agenata.<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/our-mission.html |publisher=cia.gov |title=Offices of CIA > Clandestine Service > Our Mission |access-date=18. 6. 2010 |archive-date=24. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100324154434/https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/our-mission.html |url-status=dead }}</ref> [[NSA]] prikuplja [[signal]]ne obavještajene podatke. Izvorno, [[CIA]] je predvodila obavještajne službe u SAD. U skladu sa situacijom nakon [[napad 11. septembra|napada od 11. septembra]], formiran je organ pod nazivom Ured Direktora Nacionalne obavještajne službe (''Director of National Intelligence'') (ODNI) da omogući razmjenu informacija. *[[Kim Philby]] *[[Ray Mawby]] U [[2016]], otkriveno je da je [[azerbejdžan]]ski ministar finansija [[Samir Sharifov]] služio kao ljudsko sredstvo (agent) za [[rusija|Rusku obavještajnu zajednicu]], Nacionalnu obavještajnu organizaciju Turske i [[SAD|obavještajnu zajednicu SAD]], prema informacijama koje su procurili preko izvora unutar ruske obavještajne zajednice. Objavljeni su u [[Ukrajina|ukrajinskim]] novinama ''Gordonua'', 9. marta, [[2016]].<ref name="gordonua">{{Cite news|url=http://gordonua.com/publications/sokursnik-putina-shvec-kompanii-zarabatyvayut-5055-mln-dengi-idut-v-karman-lavrova-123261.html|title=Сокурсник Путина Швец: Фирмы при консульствах России на Западе получают $50–55 млн в год. Деньги идут в карман Лаврова|last=|first=|date=9. 3. 2016|work=Gordonua|language=Russian|access-date=9. 3. 2016|via=}}</ref><ref name="wikinews">{{Cite news|url=https://en.wikinews.org/wiki/Azerbaijani_official_Samir_Sharifov_accused_of_spying|title=Azerbaijani official Samir Sharifov accused of spying|last=|first=|date=9. 3. 2016|work=Wikinews|access-date=25. 3. 2016|via=}}</ref> ==Reference== {{refspisak}} ==Literatura== {{refbegin|30em}} * Jenkins, Peter. ''Surveillance Tradecraft: The Professional's Guide to Surveillance Training'' {{ISBN|978-0-9535378-2-2}} * Felix, Christopher [pseudonym for James McCarger] {{cite web |title=Intelligence Literature: Suggested Reading List |url=https://www.cia.gov/library/intelligence-literature/index.html#espionage |publisher=US CIA |access-date=2. 9. 2012 |archive-date=15. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120915020040/https://www.cia.gov/library/intelligence-literature/index.html#espionage |url-status=dead }} ''A Short Course in the Secret War, 4th Edition''. Madison Books, November 19, 2001. * West, Nigel. ''MI6: British Secret Intelligence Service Operations 1909–1945'' 1983 * Smith Jr., W. Thomas. ''[[Encyclopedia of the Central Intelligence Agency]]'' 2003 * Richelson, Jeffery T. ''The U.S. Intelligence Community'' 1999 fourth edition * Richelson, Jeffery T. ''A Century of Spies: Intelligence in the Twentieth Century'' 1977 * Owen, David. ''Hidden Secrets: A Complete History of Espionage and the Technology Used to Support It'' * O'Toole, George. ''Honorable Treachery: A History of U.S. Intelligence, Espionage, Covert Action from the American Revolution to the CIA'' 1991 * Lerner, Brenda Wilmoth & K. Lee Lerner, eds. ''Terrorism: essential primary sources'' Thomas Gale 2006 {{ISBN|978-1-4144-0621-3}} * Lerner, K. Lee and Brenda Wilmoth Lerner, eds. ''Encyclopedia of Espionage, Intelligence and Security'' 2003 1100 pages. * Knightley, Philip ''The Second Oldest Profession: Spies and Spying in the Twentieth Century'' Norton 1986 * Kahn, David. ''The Codebreakers: The Comprehensive History of Secret Communication from Ancient Times to the Internet'' 1996 Revised edition. First published in 1967. * Johnson, Robert. ''Spying for Empire: The Great Game in Central and South Asia, 1757–1947'' London: Greenhill 2006 * Friedman, George. ''America's Secret War: Inside the Hidden Worldwide Struggle Between the United States and Its Enemies'' 2005 *[[David W. Doyle|Doyle, David W.]], ''A Memoir of True Men and Traitors'' (2000) * Tunney, Thomas Joseph and Paul Merrick Hollister ''Throttled!: The Detection of the German and Anarchist Bomb Plotters'' Boston: Small, Maynard & company 1919 | available on [[Wikisource]]: [[s:Throttled!]] * Beesly, Patrick. ''Room 40'', 1982. * [[Frederick Russell Burnham|Burnham, Frederick Russell]] ''Taking Chances'' 1944 * May, Ernest (ed.) ''Knowing One's Enemies: Intelligence Assessment before the Two World Wars'' 1984 * Tuchman, Barbara W. ''The Zimmermann Telegram'' Ballantine Books 1966 * Words: Matt Bolton; photographs: Matt Munro. [https://web.archive.org/web/20131113200915/http://www.hot.ee/aasa/LPL_1211.pdf "The Tallinn Cables: A Glimpse into Tallinn's Secret History of Espionage"]. Lonely Planet Magazine, December 2011 {{refend}} ==Vanjski linkovi == {{commons|Espiunage}} * [http://www.wilsoncenter.org/publication/the-rosenberg-archive-historical-timeline/ Interactive Rosenberg Timeline] * [https://web.archive.org/web/20160326042449/http://www.konstantynowicz.info/family_history_genealogy_historia_rodzina_genealogia/Italy_UK_Switzerland_Estonia_Sweden_Belarus_Russia_Poland_France/Belarusian_Estonian_Polish_Russian_genealogical_historical_database/Europe_1789_1815_1914_1917_1937/1989/index.html History of an espionage in] [[Kategorija:Špijunaža]] [[Kategorija:Obavještajne službe]] [[Kategorija:Sociologija]] c40ib4x1n39xq3nt80gn2p5ay8hx027 3917205 3917136 2026-08-09T08:22:07Z Bosancica by MK 173186 Rad na reviziji članka 3917205 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} [[Datoteka:Wolkowski-Craucher.jpg|mini|desno|300px|[[Minna Craucher]] (desno), finska pripadnica [[društvena elita|društvene elite]] i špijunka, sa svojim vozačem Borisom Wolkowskim (lijevo), 1930-ih]] '''Špijunaža''' ili '''špijuniranje''' je tajno prikupljanje informacija koje imaju obavještajnu vrijednost, najčešće bez znanja ili saglasnosti njihovog izvora ili vlasnika.<ref name="MI5_State_Threats">{{cite web |title=Countering state threats |url=https://www.mi5.gov.uk/what-we-do/countering-state-threats |website=MI5 - The Security Service |publisher=Security Service |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kao dio [[obavještajni rad|obavještajnog rada]], špijunaža se prvenstveno odnosi na prikriveno pribavljanje informacija od ljudi i drugih izvora, posebno onih koje nisu javno dostupne. Prikupljene informacije mogu imati politički, vojni, sigurnosni, privredni, tehnološki ili drugi značaj.<ref name="SpyMuseum_Language">{{cite web |title=Language of Espionage |url=https://www.spymuseum.org/education-programs/spy-resources/language-of-espionage/ |website=International Spy Museum |publisher=International Spy Museum |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pojam špijunaže najčešće se povezuje s djelovanjem država i njihovih [[obavještajna služba|obavještajnih službi]], ali se može odnositi i na druge aktere, uključujući [[Vrste privrednih subjekata|privredne subjekte]]. U državnom kontekstu špijunaža se najčešće provodi radi pribavljanja podataka o drugim državama, njihovim institucijama, oružanim snagama, političkim procesima, tehnologiji ili drugim pitanjima od značaja za nacionalnu sigurnost. U privrednom kontekstu, [[industrijska špijunaža]] obuhvata tajno pribavljanje [[Poslovanje|poslovnih]], tehnoloških i drugih povjerljivih informacija. Špijunaža se može provoditi u inostranstvu, na području vlastite države ili na daljinu. Zbog svoje prikrivene prirode, aktivnosti špijunaže u pravilu se provode tako da subjekt prema kojem su usmjerene nije upoznat s njihovim postojanjem. Špijunaža predstavlja samo jedan dio šireg procesa prikupljanja [[obavještajni podaci|obavještajnih podataka]]. Obavještajni podaci mogu se prikupljati različitim metodama, uključujući korištenje [[Ljudski obavještajni izvori|ljudskih izvora]] (HUMINT), [[Obavještajni podaci iz otvorenih izvora|otvorenih izvora]] (OSINT), tehničkih sredstava i drugih obavještajnih oblasti. Zbog toga se špijunaža ne smatra sinonimom za cjelokupnu obavještajnu djelatnost. Osoba koja prikuplja informacije za obavještajnu službu može djelovati kao profesionalni [[obavještajni službenik]] ili kao agent odnosno drugi izvor informacija. U zavisnosti od okolnosti, špijunske aktivnosti mogu uključivati vrbovanje i upravljanje izvorima, infiltraciju u ciljane organizacije, pribavljanje povjerljivih dokumenata i podataka te druge oblike prikrivenog prikupljanja informacija. U određenim slučajevima špijunaža može biti povezana i s drugim prikrivenim aktivnostima, poput [[sabotaža|sabotaže]] ili [[dezinformacija|dezinformacijskih operacija]]. Jedan od tradicionalnih načina pribavljanja informacija jeste infiltracija u strukture organizacije ili države prema kojoj je djelovanje usmjereno. Na taj način mogu se prikupljati podaci o brojnosti, rasporedu i sposobnostima oružanih snaga, političkim i sigurnosnim strukturama, tehnološkim kapacitetima ili drugim pitanjima od obavještajnog značaja. Špijunske mreže mogu također pokušavati identifikovati osobe unutar ciljane organizacije koje su spremne na saradnju i od njih pribavljati dodatne informacije.<ref name="FischbacherSmith_2015">{{cite journal |last=Fischbacher-Smith |first=Denis |title=The enemy has passed through the gate: Insider threats, the dark triad, and the challenges around security |url=https://www.emerald.com/joepp/article/2/2/134/255518/The-enemy-has-passed-through-the-gateInsider |journal=Journal of Organizational Effectiveness: People and Performance |volume=2 |issue=2 |pages=134–156 |date=2015 |doi=10.1108/JOEPP-03-2015-0010 |doi-access=free |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Kontrašpijunaža]] obuhvata mjere usmjerene na otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje špijunaže i drugih obavještajnih aktivnosti stranih ili drugih protivničkih aktera. Ona može uključivati zaštitu osjetljivih informacija, otkrivanje špijunskih mreža, identifikaciju obavještajnih operativaca i druge aktivnosti usmjerene na zaštitu države ili organizacije od obavještajnog djelovanja. Većina država u svom zakonodavstvu predviđa krivična djela povezana sa špijunažom, pri čemu se kazne razlikuju zavisno od države i prirode počinjenog djela. == Historija == {{Glavni|Historija špijunaže}} === Antički period === Značaj špijunaže u vojnim operacijama prepoznat je još u [[Antičko ratovanje|antičkom dobu]]. Najstariji poznati klasificirani dokument predstavlja izvještaj koji je sastavio špijun prerušen u [[Ministar (diplomatski rang)|diplomatskog izaslanika]] na dvoru [[Hamurabi|kralja Hamurabija]], koji je umro oko 1750. p. n. e. [[Stari Egipat]] raspolagao je razvijenom tajnom službom, a špijunaža se spominje i u ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', ''[[Biblija|Bibliji]]'' i ''[[Pisma iz Amarne|Pismima iz Amarne]]''.<ref name="SpyMuseum_Facts">{{cite web |title=Espionage Facts |url=https://www.spymuseum.org/education-programs/spy-resources/espionage-facts/ |website=International Spy Museum |publisher=International Spy Museum |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Špijunaža je također imala značajnu ulogu u [[Grčko-rimski svijet|grčko-rimskom svijetu]], gdje su se za prikupljanje podataka često koristili nepismeni saradnici zaposleni u [[javna služba|javnoj službi]].<ref name="Richmond_1998">{{cite journal |last=Richmond |first=J. A. |title=Spies in Ancient Greece |url=https://www.jstor.org/stable/643204 |journal=Greece & Rome |volume=45 |issue=1 |pages=1–18 |date=1998 |doi=10.1093/gr/45.1.1 |issn=0017-3835 |jstor=643204 |url-access=subscription |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NacoDelHoyo_2014">{{cite journal |last=Ñaco del Hoyo |first=Toni |title=Roman and Pontic Intelligence Strategies: Politics and War in the Time of Mithradates VI |url=https://www.jstor.org/stable/26098615 |journal=War in History |volume=21 |issue=4 |pages=401–421 |date=2014 |doi=10.1177/0968344513505528 |s2cid=220652440 |jstor=26098615 |url-access=subscription |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Howard_2006">{{cite web |last=Howard |first=Elizabeth |title=Espionage in Ancient Rome |url=https://historynet.com/espionage-ancient-rome/ |website=HistoryNet |publisher=World History Group |date=2006 |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Datoteka:Bamboo book - binding - UCR.jpg|mini|desno|300px|Bambusna verzija djela ''Umijeće ratovanja'', koje je napisao [[Sun Tzu]], a sadrži savjete o taktici špijunaže]] Tezu da [[Obavještajni rad|obavještajni rad]] i špijunaža imaju centralnu ulogu i u [[rat]]u i u [[mir]]u iznesena u djelima ''[[Umijeće ratovanja (knjiga)|Umijeću ratovanja]]'' i u ''[[Arthašastra|Arthašastri]]''. U ''Umijeću ratovanja'' opisano je pet osnovnih vrsta špijuna koje su neophodne za uspješno prikupljanje obavještajnih podataka i ostvarenje pobjede: * lokalni špijuni – [[doušnik|doušnici]] iz neprijateljskog područja; * unutrašnji špijuni – osobe regrutovane unutar neprijateljskih redova, uključujući [[dvostruki agent|dvostruke agente]]; * preobraćeni špijuni – [[prebjeg]]i ili neprijateljski agenti koji su pridobijeni da rade za drugu stranu; * žrtvovani špijuni – agenti koji namjerno šire dezinformacije i služe kao mamac za neprijateljski [[kontraobavještajni rad]]; * preživjeli špijuni – agenti koji se nakon izvršene misije vraćaju sa tačnim i pouzdanim obavještajnim podacima.<ref name="SunTzu_Spies_MIT">{{cite web |last=Sun |first=Tzu |title=XIII: On The Use Of Spies |url=https://web.mit.edu/~dcltdw/AOW/13.html |website=Massachusetts Institute of Technology |publisher=MIT |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Spisak poznatih špijuna == [[Datoteka:Mather howard burnham 1915.jpg|mini|desno|300px|[[Howard Burnham]] ([[1915]].)]] [[Datoteka:Fbi duquesne.jpg|mini|desno|300px|Fotografija [[FBI]] vođe špijunskog prstena ''Duquesne'' ([[1941]].)]] * '''Vladavina engleske kraljice [[Elizabeta I|Elizabete I]] (''Elizabeth I of England'')''' *: [[Sir Francis Walsingham]] *: [[Christopher Marlowe]] * '''[[Američka revolucija]]''' *: [[Thomas Knowlton]], prvi američki špijun *: [[Nathan Hale]] *: [[John Andre]] *: [[James Armistead]] *: [[Benjamin Tallmadge]], slučaj agenta koji je pripadao špijunskom prestenu ''Culper'' u [[New York]]u * '''[[Napoleonski ratovi]]''' *: [[Karl Schulmeister|Charles-Louis Schulmeister]] *: [[William Wickham (špijun)|William Wickham]] * '''[[Američki građanski rat]]''' *: Jedna od novina u Američkom građanskom ratu bila je upotreba vlasničkih kompanija za prikupljanje obavještajnih podataka za Uniju; pogledajte [[Allan Pinkerton]] *: [[Konfederacijska tajna služba]] *: [[Belle Boyd]]<ref>{{cite web |author= |url=http://archives.cnn.com/2001/US/02/21/spies.in.history/ |title=Famous Spies in History, CNN |publisher=Archives.cnn.com |date=21. 2. 2001 |access-date=7. 7. 2012 |archive-date=21. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130821154323/http://archives.cnn.com/2001/US/02/21/spies.in.history/ |url-status=dead }}</ref> * '''[[Aceški rat]]''' *: Holandski profesor Snouck Hurgronje, vodeći svjetski autoritet za islam, bio je zagovornik špijunaže da se uguši muslimanski otpor u [[Aceh]]u [[Indija|Holandskoj Indiji]]. U svojoj ulozi kolonijskog savjetnika za Orientalne poslove, okupio je obavještajce pod nazivom "Haji Abdul Ghaffar". <br /> On je iskoristio svoje znanje [[islam]]a i Aceh kulture da osmisle strategiju koja je značajno pomogla u slamanju otpora stanovništva Aceha i nametne holandska kolonijska vlast, koja završava nakon 40 godina [[Aceški rat|Aceškog rata]]. Procjene posljedica se kreću između 50.000 i 100.000 mrtvih i oko milion ranjenih stanovnika. *: [[Christiaan Snouck Hurgronje]] * '''[[Drugi burski rat]]''' *: [[Fritz Joubert Duquesne]] *: [[Sidney Reilly]] * '''[[Rusko-Japanski rat]]''' *: [[Sidney Reilly]] *: Ho Liang-Shung *: [[Akashi Motojiro]] === Prvi svjetski rat === * [[Fritz Joubert Duquesne]] * [[Jules C. Silber]] * [[Mata Hari]] * [[Howard Burnham]] * [[T.E. Lawrence]] * [[Sidney Reilly]] * [[Maria de Victorica]] * [[Elsbeth Schragmüller]] U [[london]]skom Toweru, tokom Prvog svjetskog rata, pogubljeno je 11 njemačkih špijuna.<ref>{{cite book |title=Shot in the Tower: The Story of the Spies Executed in the Tower of London During the First World War|year=2009 |first=Leonard |last=Sellers |publisher=[[Pen and Sword Books|Pen & Sword Military]] |isbn= 978-1848840263 }}</ref> * Izvršeno: - [[Carl Hans Lody]], 6. novembra [[1914]]. godine, u Miniature Rifle Range. * Izvršeno: - [[Carl Frederick Muller]], 23. juna [[1915]]. godine, u Miniature Rifle Range. Za egzekuciju su korištene preparirani meci. *Izvršeno :- [[Haicke Marinus Janssen]] & [[Willem Johannes Roos]], oba 30 jula [[1915]]., oba u Kuli. *Izvršeno :- [[Ernst Waldemar Melin]], 10 septembra [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno:- [[Augusto Alfredo Roggen]], 17 septembra [[1915]], Miniature Rifle Range. *Izvršeno :- [[Fernando Buschman]], 19. oktobra [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno:- [[George Traugott Breeckow]], inače poznat kao Reginald Rowland ili George T. Parker, 26. oktobra [[1915]]., Miniature Rifle Range. Radio je sa damom zvanom Lizzie Louise Wertheim, koja je osuđena na deset godina robije. Kasnije, 17. januara [[1918]]., pottvrđena je kao luda, a umrla je u Broadmoor kznenoj ludnici, 29. jula 1920. * Izvršeno: - [[Irving Guy Ries]], 27. oktobar [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno :- [[Albert Mayer (špijun)|Albert Mayer]], 2. decembra [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno :- [[Ludovico Hurwitz-y-Zender]], 11, april [[1916]], Miniature Rifle Range. Carl Hans Lody ima grob i crni nadgrobni spomenik u Istočnom londonskom groblju (''East London Cemetery''), Plaistow, Newham. Ostali su sahranjeni oko 150 metara pod mali spomen kamen pored puta. === Drugi svjetsdki rat=== [[Datoteka:INF3-267 Anti-rumour and careless talk German Intelligence Officer.jpg|thumb|Zamišljeni njemački obavještajni oficir u britanskim snagama za odavanje detalja djelovanja (''Graham & Gillies Advertising'')]] Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], informanti su bili uobičajena pojava. U novembru [[1939]]., [[Nijemac]] [[Hans Ferdinand Mayer]] poslao ono što se naziva [[Oslo Izvještaj]] , obavijest o britanskoj i njemačkoj tehnologiji i projekatima, u nastojanju da potkopa nacistički režim. [[Réseau AGIR]] je bio francuska obavještajna mreža koja razvijena nakon pada Francuske, a prijavili su Britancima početak izgradnje [[V-oružje|V oružja]], instalacija u okupiranoj [[Francuska|Francuskoj]] Kontrašpijunaža je uključila korištenje sistema dvostrukih agenata da dezinformiraju uticaji nacističke Njemačke u ''Blitzkriegu'' i japanska internacija u [[SAD]]-u protiv ''Kempeitai'' „Japanskog ratnog špijunskog programa“. Dodatni primjeri špijunaže Drugog svjetskog rata su [[Klaus Fuchs]], sovjetski špijun za projekat „Manhattan“ u SAD, za njemački špijunski prsten ''Duquesne'', koji je osuđen u SAD-u, i sovjetske špijunaže ''Red Orchestra'' u nacističkoj Njemačkoj. Na početku rata, Americi je nedostaje posebna agencija, ali je brzo formiran [[„Office of Strategic Services“]] (OSS).<ref>{{cite web|title=Special Operations Executive|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/2WWsoe.htm|publisher=Spartacus Educational|access-date=27. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130802183927/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/2WWsoe.htm|archive-date=2. 8. 2013|url-status=dead}}</ref> Njihov zadatak je bio da prenose informacije iz okupirane Francuske savezničkim snagama. Glavni strateški razlog je da se ljudi u Francuskoj suočavaju sa visokim rizikom ako budu špijunirali nacističke trupe, ali su bile manje šanse da sumnju pobude uključene žene. Na taj način su dobili dobre kurire, koji su se pokazli kao jednaki, ako ne i efikasniji nego njihove muške kolege. Njihovo učešće u organizaciji i operacijama putem radio veze također je bilo od vitalnog značaja za uspjeh mnogih operacije, uključujući i glavnu mreže između [[Pariz]]a i [[London]]a. === Poslijeratni period === U [[SAD]], postoji 17<ref>{{Cite web |url=http://www.intelligence.gov/about-the-intelligence-community/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502012837/http://www.intelligence.gov/about-the-intelligence-community/ |archive-date=2. 5. 2013 |url-status=dead }}</ref> (uključujući vojnu obavještajnu službu 22) federalne agencije koje čine njihovu obavještajnu zajednicu. [[CIA|Centralna obavještajna agencija]] (CIA) operira [[NCS|Nacionalnu tajnu službu]] (NCS)<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/who-we-are.html |publisher=cia.gov |title=Offices of CIA > Clandestine Service > Who We Are |access-date=18. 6. 2010 |archive-date=24. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100324154432/https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/who-we-are.html |url-status=dead }}</ref> za prikupljanje obavještajnih podataka i pripremu operacije vrbovanje konvertitskih i dvojnih agenata.<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/our-mission.html |publisher=cia.gov |title=Offices of CIA > Clandestine Service > Our Mission |access-date=18. 6. 2010 |archive-date=24. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100324154434/https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/our-mission.html |url-status=dead }}</ref> [[NSA]] prikuplja [[signal]]ne obavještajene podatke. Izvorno, [[CIA]] je predvodila obavještajne službe u SAD. U skladu sa situacijom nakon [[napad 11. septembra|napada od 11. septembra]], formiran je organ pod nazivom Ured Direktora Nacionalne obavještajne službe (''Director of National Intelligence'') (ODNI) da omogući razmjenu informacija. *[[Kim Philby]] *[[Ray Mawby]] U [[2016]], otkriveno je da je [[azerbejdžan]]ski ministar finansija [[Samir Sharifov]] služio kao ljudsko sredstvo (agent) za [[rusija|Rusku obavještajnu zajednicu]], Nacionalnu obavještajnu organizaciju Turske i [[SAD|obavještajnu zajednicu SAD]], prema informacijama koje su procurili preko izvora unutar ruske obavještajne zajednice. Objavljeni su u [[Ukrajina|ukrajinskim]] novinama ''Gordonua'', 9. marta, [[2016]].<ref name="gordonua">{{Cite news|url=http://gordonua.com/publications/sokursnik-putina-shvec-kompanii-zarabatyvayut-5055-mln-dengi-idut-v-karman-lavrova-123261.html|title=Сокурсник Путина Швец: Фирмы при консульствах России на Западе получают $50–55 млн в год. Деньги идут в карман Лаврова|last=|first=|date=9. 3. 2016|work=Gordonua|language=Russian|access-date=9. 3. 2016|via=}}</ref><ref name="wikinews">{{Cite news|url=https://en.wikinews.org/wiki/Azerbaijani_official_Samir_Sharifov_accused_of_spying|title=Azerbaijani official Samir Sharifov accused of spying|last=|first=|date=9. 3. 2016|work=Wikinews|access-date=25. 3. 2016|via=}}</ref> ==Reference== {{refspisak}} ==Literatura== {{refbegin|30em}} * Jenkins, Peter. ''Surveillance Tradecraft: The Professional's Guide to Surveillance Training'' {{ISBN|978-0-9535378-2-2}} * Felix, Christopher [pseudonym for James McCarger] {{cite web |title=Intelligence Literature: Suggested Reading List |url=https://www.cia.gov/library/intelligence-literature/index.html#espionage |publisher=US CIA |access-date=2. 9. 2012 |archive-date=15. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120915020040/https://www.cia.gov/library/intelligence-literature/index.html#espionage |url-status=dead }} ''A Short Course in the Secret War, 4th Edition''. Madison Books, November 19, 2001. * West, Nigel. ''MI6: British Secret Intelligence Service Operations 1909–1945'' 1983 * Smith Jr., W. Thomas. ''[[Encyclopedia of the Central Intelligence Agency]]'' 2003 * Richelson, Jeffery T. ''The U.S. Intelligence Community'' 1999 fourth edition * Richelson, Jeffery T. ''A Century of Spies: Intelligence in the Twentieth Century'' 1977 * Owen, David. ''Hidden Secrets: A Complete History of Espionage and the Technology Used to Support It'' * O'Toole, George. ''Honorable Treachery: A History of U.S. Intelligence, Espionage, Covert Action from the American Revolution to the CIA'' 1991 * Lerner, Brenda Wilmoth & K. Lee Lerner, eds. ''Terrorism: essential primary sources'' Thomas Gale 2006 {{ISBN|978-1-4144-0621-3}} * Lerner, K. Lee and Brenda Wilmoth Lerner, eds. ''Encyclopedia of Espionage, Intelligence and Security'' 2003 1100 pages. * Knightley, Philip ''The Second Oldest Profession: Spies and Spying in the Twentieth Century'' Norton 1986 * Kahn, David. ''The Codebreakers: The Comprehensive History of Secret Communication from Ancient Times to the Internet'' 1996 Revised edition. First published in 1967. * Johnson, Robert. ''Spying for Empire: The Great Game in Central and South Asia, 1757–1947'' London: Greenhill 2006 * Friedman, George. ''America's Secret War: Inside the Hidden Worldwide Struggle Between the United States and Its Enemies'' 2005 *[[David W. Doyle|Doyle, David W.]], ''A Memoir of True Men and Traitors'' (2000) * Tunney, Thomas Joseph and Paul Merrick Hollister ''Throttled!: The Detection of the German and Anarchist Bomb Plotters'' Boston: Small, Maynard & company 1919 | available on [[Wikisource]]: [[s:Throttled!]] * Beesly, Patrick. ''Room 40'', 1982. * [[Frederick Russell Burnham|Burnham, Frederick Russell]] ''Taking Chances'' 1944 * May, Ernest (ed.) ''Knowing One's Enemies: Intelligence Assessment before the Two World Wars'' 1984 * Tuchman, Barbara W. ''The Zimmermann Telegram'' Ballantine Books 1966 * Words: Matt Bolton; photographs: Matt Munro. [https://web.archive.org/web/20131113200915/http://www.hot.ee/aasa/LPL_1211.pdf "The Tallinn Cables: A Glimpse into Tallinn's Secret History of Espionage"]. Lonely Planet Magazine, December 2011 {{refend}} ==Vanjski linkovi == {{commons|Espiunage}} * [http://www.wilsoncenter.org/publication/the-rosenberg-archive-historical-timeline/ Interactive Rosenberg Timeline] * [https://web.archive.org/web/20160326042449/http://www.konstantynowicz.info/family_history_genealogy_historia_rodzina_genealogia/Italy_UK_Switzerland_Estonia_Sweden_Belarus_Russia_Poland_France/Belarusian_Estonian_Polish_Russian_genealogical_historical_database/Europe_1789_1815_1914_1917_1937/1989/index.html History of an espionage in] [[Kategorija:Špijunaža]] [[Kategorija:Obavještajne službe]] [[Kategorija:Sociologija]] 3nhud3zcfzpp44p3bvmluqwywak91ut 3917225 3917205 2026-08-09T09:29:50Z Bosancica by MK 173186 Rad na reviziji članka 3917225 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} [[Datoteka:Wolkowski-Craucher.jpg|mini|desno|300px|[[Minna Craucher]] (desno), finska pripadnica [[društvena elita|društvene elite]] i špijunka, sa svojim vozačem Borisom Wolkowskim (lijevo), 1930-ih]] '''Špijunaža''' ili '''špijuniranje''' je tajno prikupljanje informacija koje imaju obavještajnu vrijednost, najčešće bez znanja ili saglasnosti njihovog izvora ili vlasnika.<ref name="MI5_State_Threats">{{cite web |title=Countering state threats |url=https://www.mi5.gov.uk/what-we-do/countering-state-threats |website=MI5 - The Security Service |publisher=Security Service |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kao dio [[obavještajni rad|obavještajnog rada]], špijunaža se prvenstveno odnosi na prikriveno pribavljanje informacija od ljudi i drugih izvora, posebno onih koje nisu javno dostupne. Prikupljene informacije mogu imati politički, vojni, sigurnosni, privredni, tehnološki ili drugi značaj.<ref name="SpyMuseum_Language">{{cite web |title=Language of Espionage |url=https://www.spymuseum.org/education-programs/spy-resources/language-of-espionage/ |website=International Spy Museum |publisher=International Spy Museum |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pojam špijunaže najčešće se povezuje s djelovanjem država i njihovih [[obavještajna služba|obavještajnih službi]], ali se može odnositi i na druge aktere, uključujući [[Vrste privrednih subjekata|privredne subjekte]]. U državnom kontekstu špijunaža se najčešće provodi radi pribavljanja podataka o drugim državama, njihovim institucijama, oružanim snagama, političkim procesima, tehnologiji ili drugim pitanjima od značaja za nacionalnu sigurnost. U privrednom kontekstu, [[industrijska špijunaža]] obuhvata tajno pribavljanje [[Poslovanje|poslovnih]], tehnoloških i drugih povjerljivih informacija. Špijunaža se može provoditi u inostranstvu, na području vlastite države ili na daljinu. Zbog svoje prikrivene prirode, aktivnosti špijunaže u pravilu se provode tako da subjekt prema kojem su usmjerene nije upoznat s njihovim postojanjem. Špijunaža predstavlja samo jedan dio šireg procesa prikupljanja [[obavještajni podaci|obavještajnih podataka]]. Obavještajni podaci mogu se prikupljati različitim metodama, uključujući korištenje [[Ljudski obavještajni izvori|ljudskih izvora]] (HUMINT), [[Obavještajni podaci iz otvorenih izvora|otvorenih izvora]] (OSINT), tehničkih sredstava i drugih obavještajnih oblasti. Zbog toga se špijunaža ne smatra sinonimom za cjelokupnu obavještajnu djelatnost. Osoba koja prikuplja informacije za obavještajnu službu može djelovati kao profesionalni [[obavještajni službenik]] ili kao agent odnosno drugi izvor informacija. U zavisnosti od okolnosti, špijunske aktivnosti mogu uključivati vrbovanje i upravljanje izvorima, infiltraciju u ciljane organizacije, pribavljanje povjerljivih dokumenata i podataka te druge oblike prikrivenog prikupljanja informacija. U određenim slučajevima špijunaža može biti povezana i s drugim prikrivenim aktivnostima, poput [[sabotaža|sabotaže]] ili [[dezinformacija|dezinformacijskih operacija]]. Jedan od tradicionalnih načina pribavljanja informacija jeste infiltracija u strukture organizacije ili države prema kojoj je djelovanje usmjereno. Na taj način mogu se prikupljati podaci o brojnosti, rasporedu i sposobnostima oružanih snaga, političkim i sigurnosnim strukturama, tehnološkim kapacitetima ili drugim pitanjima od obavještajnog značaja. Špijunske mreže mogu također pokušavati identifikovati osobe unutar ciljane organizacije koje su spremne na saradnju i od njih pribavljati dodatne informacije.<ref name="FischbacherSmith_2015">{{cite journal |last=Fischbacher-Smith |first=Denis |title=The enemy has passed through the gate: Insider threats, the dark triad, and the challenges around security |url=https://www.emerald.com/joepp/article/2/2/134/255518/The-enemy-has-passed-through-the-gateInsider |journal=Journal of Organizational Effectiveness: People and Performance |volume=2 |issue=2 |pages=134–156 |date=2015 |doi=10.1108/JOEPP-03-2015-0010 |doi-access=free |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Kontrašpijunaža]] obuhvata mjere usmjerene na otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje špijunaže i drugih obavještajnih aktivnosti stranih ili drugih protivničkih aktera. Ona može uključivati zaštitu osjetljivih informacija, otkrivanje špijunskih mreža, identifikaciju obavještajnih operativaca i druge aktivnosti usmjerene na zaštitu države ili organizacije od obavještajnog djelovanja. Većina država u svom zakonodavstvu predviđa krivična djela povezana sa špijunažom, pri čemu se kazne razlikuju zavisno od države i prirode počinjenog djela. == Historija == {{Glavni|Historija špijunaže}} === Antički period === Značaj špijunaže u vojnim operacijama prepoznat je još u [[Antičko ratovanje|antičkom dobu]]. Najstariji poznati klasificirani dokument predstavlja izvještaj koji je sastavio špijun prerušen u [[Ministar (diplomatski rang)|diplomatskog izaslanika]] na dvoru [[Hamurabi|kralja Hamurabija]], koji je umro oko 1750. p. n. e. [[Stari Egipat]] raspolagao je razvijenom tajnom službom, a špijunaža se spominje i u ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', ''[[Biblija|Bibliji]]'' i ''[[Pisma iz Amarne|Pismima iz Amarne]]''.<ref name="SpyMuseum_Facts">{{cite web |title=Espionage Facts |url=https://www.spymuseum.org/education-programs/spy-resources/espionage-facts/ |website=International Spy Museum |publisher=International Spy Museum |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Špijunaža je također imala značajnu ulogu u [[Grčko-rimski svijet|grčko-rimskom svijetu]], gdje su se za prikupljanje podataka često koristili nepismeni saradnici zaposleni u [[javna služba|javnoj službi]].<ref name="Richmond_1998">{{cite journal |last=Richmond |first=J. A. |title=Spies in Ancient Greece |url=https://www.jstor.org/stable/643204 |journal=Greece & Rome |volume=45 |issue=1 |pages=1–18 |date=1998 |doi=10.1093/gr/45.1.1 |issn=0017-3835 |jstor=643204 |url-access=subscription |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NacoDelHoyo_2014">{{cite journal |last=Ñaco del Hoyo |first=Toni |title=Roman and Pontic Intelligence Strategies: Politics and War in the Time of Mithradates VI |url=https://www.jstor.org/stable/26098615 |journal=War in History |volume=21 |issue=4 |pages=401–421 |date=2014 |doi=10.1177/0968344513505528 |s2cid=220652440 |jstor=26098615 |url-access=subscription |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Howard_2006">{{cite web |last=Howard |first=Elizabeth |title=Espionage in Ancient Rome |url=https://historynet.com/espionage-ancient-rome/ |website=HistoryNet |publisher=World History Group |date=2006 |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Datoteka:Bamboo book - binding - UCR.jpg|mini|desno|300px|Bambusna verzija djela ''Umijeće ratovanja'', koje je napisao [[Sun Tzu]], a sadrži savjete o taktici špijunaže]] Tezu da [[Obavještajni rad|obavještajni rad]] i špijunaža imaju centralnu ulogu i u [[rat]]u i u [[mir]]u iznesena u djelima ''[[Umijeće ratovanja (knjiga)|Umijeću ratovanja]]'' i u ''[[Arthašastra|Arthašastri]]''. U ''Umijeću ratovanja'' opisano je pet osnovnih vrsta špijuna koje su neophodne za uspješno prikupljanje obavještajnih podataka i ostvarenje pobjede: * lokalni špijuni – [[doušnik|doušnici]] iz neprijateljskog područja; * unutrašnji špijuni – osobe regrutovane unutar neprijateljskih redova, uključujući [[dvostruki agent|dvostruke agente]]; * preobraćeni špijuni – [[prebjeg]]i ili neprijateljski agenti koji su pridobijeni da rade za drugu stranu; * žrtvovani špijuni – agenti koji namjerno šire dezinformacije i služe kao mamac za neprijateljski [[kontraobavještajni rad]]; * preživjeli špijuni – agenti koji se nakon izvršene misije vraćaju sa tačnim i pouzdanim obavještajnim podacima.<ref name="SunTzu_Spies_MIT">{{cite web |last=Sun |first=Tzu |title=XIII: On The Use Of Spies |url=https://web.mit.edu/~dcltdw/AOW/13.html |website=Massachusetts Institute of Technology |publisher=MIT |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Postklasična historija === ==== Evropa ==== Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] evropske države razvile su metode koje se danas smatraju ranim oblicima borbe protiv [[subverzija|subverzivnog djelovanja]]. U tom kontekstu [[inkvizicija|katoličke inkvizicije]] organizovane su s ciljem suzbijanja [[hereza|hereze]]. Inkvizicije su bile prepoznatljive po centralizovano organizovanom velikom broju ispitivanjima i detaljnom vođenju evidencije. Tokom [[Renesansa|renesanse]] zapadnoevropska špijunaža doživjela je značajne promjene kada su italijanski [[grad-država|gradovi-države]] počeli uspostavljati stalna [[ambasador|diplomatska predstavništva]] u stranim [[Glavni grad|prijestolnicama]] radi prikupljanja političkih i drugih obavještajnih podataka. ===== Renesansa ===== Renesansna [[Mletačka Republika]] pridavala je izuzetnu važnost obavještajnom radu. [[Vijeće desetorice]], koje je formalno bilo nadležno za državnu sigurnost, nije dopuštalo ni [[Dužd|duždu]] slobodan pristup državnim [[arhiv]]ima. Godine 1481. Vijeće desetorice zabranilo je svim mletačkim državnim službenicima kontakte sa stranim ambasadorima i drugim strancima. Odavanje [[klasifikacija informacija|službenih tajni]] moglo se kazniti i [[smrtna kazna|smrtnom kaznom]]. Mletačka Republika posvećivala je veliku pažnju špijunaži jer je uspjeh njene [[međunarodna trgovina|međunarodne trgovine]] u velikoj mjeri zavisio od zaštite [[poslovna tajna|poslovnih tajni]]. Za vrijeme vladavine kraljice [[Elizabeta I|Elizabete I]] (1558–1603), [[Francis Walsingham]] (oko 1532–1590) obavljao je dužnost državnog sekretara i rukovodioca obavještajne službe.<ref name="Andrew_2018">{{cite book |last=Andrew |first=Christopher |title=Secret World: A History of Intelligence |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv5cg9n4 |publisher=Yale University Press |year=2018 |isbn=978-0-300-23844-0 |doi=10.2307/j.ctv5cg9n4 |jstor=j.ctv5cg9n4 |url-access=subscription |access-date=9. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pisac i novinar [[Daniel Defoe]] (umro 1731), osim što je radio za britansku vladu kao obavještajac, razvio je i teoriju špijunaže koja je u određenoj mjeri nagovijestila savremene metode [[policijska država|policijske države]].<ref name="Ulfkotte_1997">{{cite book |last=Ulfkotte |first=Udo |title=Verschlusssache BND |edition=2 |publisher=Koehler & Amelang |year=1997 |isbn=978-3-7338-0214-1 |url=https://books.google.ba/books?id=V_oEAQAAIAAJ |quote=Novi tip špijuna bio je Daniel Defoe (1650–1731), autor svjetski poznatog romana "Robinson Crusoe" ... Osim toga, Defoe je napisao teoriju špijunaže u kojoj je vladi preporučio cinkaroške/špijunske metode policijske države. |access-date=9. 8. 2026 |language=de}}</ref> == Spisak poznatih špijuna == [[Datoteka:Mather howard burnham 1915.jpg|mini|desno|300px|[[Howard Burnham]] ([[1915]].)]] [[Datoteka:Fbi duquesne.jpg|mini|desno|300px|Fotografija [[FBI]] vođe špijunskog prstena ''Duquesne'' ([[1941]].)]] * '''Vladavina engleske kraljice [[Elizabeta I|Elizabete I]] (''Elizabeth I of England'')''' *: [[Sir Francis Walsingham]] *: [[Christopher Marlowe]] * '''[[Američka revolucija]]''' *: [[Thomas Knowlton]], prvi američki špijun *: [[Nathan Hale]] *: [[John Andre]] *: [[James Armistead]] *: [[Benjamin Tallmadge]], slučaj agenta koji je pripadao špijunskom prestenu ''Culper'' u [[New York]]u * '''[[Napoleonski ratovi]]''' *: [[Karl Schulmeister|Charles-Louis Schulmeister]] *: [[William Wickham (špijun)|William Wickham]] * '''[[Američki građanski rat]]''' *: Jedna od novina u Američkom građanskom ratu bila je upotreba vlasničkih kompanija za prikupljanje obavještajnih podataka za Uniju; pogledajte [[Allan Pinkerton]] *: [[Konfederacijska tajna služba]] *: [[Belle Boyd]]<ref>{{cite web |author= |url=http://archives.cnn.com/2001/US/02/21/spies.in.history/ |title=Famous Spies in History, CNN |publisher=Archives.cnn.com |date=21. 2. 2001 |access-date=7. 7. 2012 |archive-date=21. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130821154323/http://archives.cnn.com/2001/US/02/21/spies.in.history/ |url-status=dead }}</ref> * '''[[Aceški rat]]''' *: Holandski profesor Snouck Hurgronje, vodeći svjetski autoritet za islam, bio je zagovornik špijunaže da se uguši muslimanski otpor u [[Aceh]]u [[Indija|Holandskoj Indiji]]. U svojoj ulozi kolonijskog savjetnika za Orientalne poslove, okupio je obavještajce pod nazivom "Haji Abdul Ghaffar". <br /> On je iskoristio svoje znanje [[islam]]a i Aceh kulture da osmisle strategiju koja je značajno pomogla u slamanju otpora stanovništva Aceha i nametne holandska kolonijska vlast, koja završava nakon 40 godina [[Aceški rat|Aceškog rata]]. Procjene posljedica se kreću između 50.000 i 100.000 mrtvih i oko milion ranjenih stanovnika. *: [[Christiaan Snouck Hurgronje]] * '''[[Drugi burski rat]]''' *: [[Fritz Joubert Duquesne]] *: [[Sidney Reilly]] * '''[[Rusko-Japanski rat]]''' *: [[Sidney Reilly]] *: Ho Liang-Shung *: [[Akashi Motojiro]] === Prvi svjetski rat === * [[Fritz Joubert Duquesne]] * [[Jules C. Silber]] * [[Mata Hari]] * [[Howard Burnham]] * [[T.E. Lawrence]] * [[Sidney Reilly]] * [[Maria de Victorica]] * [[Elsbeth Schragmüller]] U [[london]]skom Toweru, tokom Prvog svjetskog rata, pogubljeno je 11 njemačkih špijuna.<ref>{{cite book |title=Shot in the Tower: The Story of the Spies Executed in the Tower of London During the First World War|year=2009 |first=Leonard |last=Sellers |publisher=[[Pen and Sword Books|Pen & Sword Military]] |isbn= 978-1848840263 }}</ref> * Izvršeno: - [[Carl Hans Lody]], 6. novembra [[1914]]. godine, u Miniature Rifle Range. * Izvršeno: - [[Carl Frederick Muller]], 23. juna [[1915]]. godine, u Miniature Rifle Range. Za egzekuciju su korištene preparirani meci. *Izvršeno :- [[Haicke Marinus Janssen]] & [[Willem Johannes Roos]], oba 30 jula [[1915]]., oba u Kuli. *Izvršeno :- [[Ernst Waldemar Melin]], 10 septembra [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno:- [[Augusto Alfredo Roggen]], 17 septembra [[1915]], Miniature Rifle Range. *Izvršeno :- [[Fernando Buschman]], 19. oktobra [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno:- [[George Traugott Breeckow]], inače poznat kao Reginald Rowland ili George T. Parker, 26. oktobra [[1915]]., Miniature Rifle Range. Radio je sa damom zvanom Lizzie Louise Wertheim, koja je osuđena na deset godina robije. Kasnije, 17. januara [[1918]]., pottvrđena je kao luda, a umrla je u Broadmoor kznenoj ludnici, 29. jula 1920. * Izvršeno: - [[Irving Guy Ries]], 27. oktobar [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno :- [[Albert Mayer (špijun)|Albert Mayer]], 2. decembra [[1915]]., Miniature Rifle Range. *Izvršeno :- [[Ludovico Hurwitz-y-Zender]], 11, april [[1916]], Miniature Rifle Range. Carl Hans Lody ima grob i crni nadgrobni spomenik u Istočnom londonskom groblju (''East London Cemetery''), Plaistow, Newham. Ostali su sahranjeni oko 150 metara pod mali spomen kamen pored puta. === Drugi svjetsdki rat=== [[Datoteka:INF3-267 Anti-rumour and careless talk German Intelligence Officer.jpg|thumb|Zamišljeni njemački obavještajni oficir u britanskim snagama za odavanje detalja djelovanja (''Graham & Gillies Advertising'')]] Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], informanti su bili uobičajena pojava. U novembru [[1939]]., [[Nijemac]] [[Hans Ferdinand Mayer]] poslao ono što se naziva [[Oslo Izvještaj]] , obavijest o britanskoj i njemačkoj tehnologiji i projekatima, u nastojanju da potkopa nacistički režim. [[Réseau AGIR]] je bio francuska obavještajna mreža koja razvijena nakon pada Francuske, a prijavili su Britancima početak izgradnje [[V-oružje|V oružja]], instalacija u okupiranoj [[Francuska|Francuskoj]] Kontrašpijunaža je uključila korištenje sistema dvostrukih agenata da dezinformiraju uticaji nacističke Njemačke u ''Blitzkriegu'' i japanska internacija u [[SAD]]-u protiv ''Kempeitai'' „Japanskog ratnog špijunskog programa“. Dodatni primjeri špijunaže Drugog svjetskog rata su [[Klaus Fuchs]], sovjetski špijun za projekat „Manhattan“ u SAD, za njemački špijunski prsten ''Duquesne'', koji je osuđen u SAD-u, i sovjetske špijunaže ''Red Orchestra'' u nacističkoj Njemačkoj. Na početku rata, Americi je nedostaje posebna agencija, ali je brzo formiran [[„Office of Strategic Services“]] (OSS).<ref>{{cite web|title=Special Operations Executive|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/2WWsoe.htm|publisher=Spartacus Educational|access-date=27. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130802183927/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/2WWsoe.htm|archive-date=2. 8. 2013|url-status=dead}}</ref> Njihov zadatak je bio da prenose informacije iz okupirane Francuske savezničkim snagama. Glavni strateški razlog je da se ljudi u Francuskoj suočavaju sa visokim rizikom ako budu špijunirali nacističke trupe, ali su bile manje šanse da sumnju pobude uključene žene. Na taj način su dobili dobre kurire, koji su se pokazli kao jednaki, ako ne i efikasniji nego njihove muške kolege. Njihovo učešće u organizaciji i operacijama putem radio veze također je bilo od vitalnog značaja za uspjeh mnogih operacije, uključujući i glavnu mreže između [[Pariz]]a i [[London]]a. === Poslijeratni period === U [[SAD]], postoji 17<ref>{{Cite web |url=http://www.intelligence.gov/about-the-intelligence-community/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502012837/http://www.intelligence.gov/about-the-intelligence-community/ |archive-date=2. 5. 2013 |url-status=dead }}</ref> (uključujući vojnu obavještajnu službu 22) federalne agencije koje čine njihovu obavještajnu zajednicu. [[CIA|Centralna obavještajna agencija]] (CIA) operira [[NCS|Nacionalnu tajnu službu]] (NCS)<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/who-we-are.html |publisher=cia.gov |title=Offices of CIA > Clandestine Service > Who We Are |access-date=18. 6. 2010 |archive-date=24. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100324154432/https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/who-we-are.html |url-status=dead }}</ref> za prikupljanje obavještajnih podataka i pripremu operacije vrbovanje konvertitskih i dvojnih agenata.<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/our-mission.html |publisher=cia.gov |title=Offices of CIA > Clandestine Service > Our Mission |access-date=18. 6. 2010 |archive-date=24. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100324154434/https://www.cia.gov/offices-of-cia/clandestine-service/our-mission.html |url-status=dead }}</ref> [[NSA]] prikuplja [[signal]]ne obavještajene podatke. Izvorno, [[CIA]] je predvodila obavještajne službe u SAD. U skladu sa situacijom nakon [[napad 11. septembra|napada od 11. septembra]], formiran je organ pod nazivom Ured Direktora Nacionalne obavještajne službe (''Director of National Intelligence'') (ODNI) da omogući razmjenu informacija. *[[Kim Philby]] *[[Ray Mawby]] U [[2016]], otkriveno je da je [[azerbejdžan]]ski ministar finansija [[Samir Sharifov]] služio kao ljudsko sredstvo (agent) za [[rusija|Rusku obavještajnu zajednicu]], Nacionalnu obavještajnu organizaciju Turske i [[SAD|obavještajnu zajednicu SAD]], prema informacijama koje su procurili preko izvora unutar ruske obavještajne zajednice. Objavljeni su u [[Ukrajina|ukrajinskim]] novinama ''Gordonua'', 9. marta, [[2016]].<ref name="gordonua">{{Cite news|url=http://gordonua.com/publications/sokursnik-putina-shvec-kompanii-zarabatyvayut-5055-mln-dengi-idut-v-karman-lavrova-123261.html|title=Сокурсник Путина Швец: Фирмы при консульствах России на Западе получают $50–55 млн в год. Деньги идут в карман Лаврова|last=|first=|date=9. 3. 2016|work=Gordonua|language=Russian|access-date=9. 3. 2016|via=}}</ref><ref name="wikinews">{{Cite news|url=https://en.wikinews.org/wiki/Azerbaijani_official_Samir_Sharifov_accused_of_spying|title=Azerbaijani official Samir Sharifov accused of spying|last=|first=|date=9. 3. 2016|work=Wikinews|access-date=25. 3. 2016|via=}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * Jenkins, Peter. ''Surveillance Tradecraft: The Professional's Guide to Surveillance Training'' {{ISBN|978-0-9535378-2-2}} * Felix, Christopher [pseudonym for James McCarger] {{cite web |title=Intelligence Literature: Suggested Reading List |url=https://www.cia.gov/library/intelligence-literature/index.html#espionage |publisher=US CIA |access-date=2. 9. 2012 |archive-date=15. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120915020040/https://www.cia.gov/library/intelligence-literature/index.html#espionage |url-status=dead }} ''A Short Course in the Secret War, 4th Edition''. Madison Books, November 19, 2001. * West, Nigel. ''MI6: British Secret Intelligence Service Operations 1909–1945'' 1983 * Smith Jr., W. Thomas. ''[[Encyclopedia of the Central Intelligence Agency]]'' 2003 * Richelson, Jeffery T. ''The U.S. Intelligence Community'' 1999 fourth edition * Richelson, Jeffery T. ''A Century of Spies: Intelligence in the Twentieth Century'' 1977 * Owen, David. ''Hidden Secrets: A Complete History of Espionage and the Technology Used to Support It'' * O'Toole, George. ''Honorable Treachery: A History of U.S. Intelligence, Espionage, Covert Action from the American Revolution to the CIA'' 1991 * Lerner, Brenda Wilmoth & K. Lee Lerner, eds. ''Terrorism: essential primary sources'' Thomas Gale 2006 {{ISBN|978-1-4144-0621-3}} * Lerner, K. Lee and Brenda Wilmoth Lerner, eds. ''Encyclopedia of Espionage, Intelligence and Security'' 2003 1100 pages. * Knightley, Philip ''The Second Oldest Profession: Spies and Spying in the Twentieth Century'' Norton 1986 * Kahn, David. ''The Codebreakers: The Comprehensive History of Secret Communication from Ancient Times to the Internet'' 1996 Revised edition. First published in 1967. * Johnson, Robert. ''Spying for Empire: The Great Game in Central and South Asia, 1757–1947'' London: Greenhill 2006 * Friedman, George. ''America's Secret War: Inside the Hidden Worldwide Struggle Between the United States and Its Enemies'' 2005 *[[David W. Doyle|Doyle, David W.]], ''A Memoir of True Men and Traitors'' (2000) * Tunney, Thomas Joseph and Paul Merrick Hollister ''Throttled!: The Detection of the German and Anarchist Bomb Plotters'' Boston: Small, Maynard & company 1919 | available on [[Wikisource]]: [[s:Throttled!]] * Beesly, Patrick. ''Room 40'', 1982. * [[Frederick Russell Burnham|Burnham, Frederick Russell]] ''Taking Chances'' 1944 * May, Ernest (ed.) ''Knowing One's Enemies: Intelligence Assessment before the Two World Wars'' 1984 * Tuchman, Barbara W. ''The Zimmermann Telegram'' Ballantine Books 1966 * Words: Matt Bolton; photographs: Matt Munro. [https://web.archive.org/web/20131113200915/http://www.hot.ee/aasa/LPL_1211.pdf "The Tallinn Cables: A Glimpse into Tallinn's Secret History of Espionage"]. Lonely Planet Magazine, December 2011 {{refend}} ==Vanjski linkovi == * {{Commons category-inline|Espiunage|Špijunaža}} * [http://www.wilsoncenter.org/publication/the-rosenberg-archive-historical-timeline/ Interactive Rosenberg Timeline] * [https://web.archive.org/web/20160326042449/http://www.konstantynowicz.info/family_history_genealogy_historia_rodzina_genealogia/Italy_UK_Switzerland_Estonia_Sweden_Belarus_Russia_Poland_France/Belarusian_Estonian_Polish_Russian_genealogical_historical_database/Europe_1789_1815_1914_1917_1937/1989/index.html History of an espionage in] [[Kategorija:Špijunaža]] [[Kategorija:Obavještajne službe]] [[Kategorija:Sociologija]] 6o6qd6qbl0pljgne3nsu1g7imqcfaih Pentil-butirat 0 417514 3917150 3330929 2026-08-09T02:29:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917150 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula = [[Datoteka:Pentyl butyrate.svg |200px|]] | Hemijski spoj = Pentil-butirat | Druga imena = [[IUPAC]] ime: Pentil butanoat | Sumarna formula = C<sub>9</sub>H<sub>18</sub>O<sub>2</sub> | CAS registarski broj =540-18-1 | SMILES = CCCCCOC(=O)CCC | InChI =1/C9H18O2/c1-3-5-6-8-11-9(10)7-4-2/h3-8H2,1-2H3 | Kratki opis = | Molarna masa = 158,24 g/mol | Agregatno stanje = | Gustoća =0,86 g/cm<sup>3</sup> | Tačka topljenja = –73.2 | Tačka ključanja =186 | Pritisak pare = | Rastvorljivost = | Viscosity = | Dipolni moment = | NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = |F = | R = }} }} '''Pentil-butirat''' – također poznat i kao '''pentil-butanoat''' ili '''amil-butirat''' – je [[ester]] koji nastaje kada [[pentanol]] reagira sa [[buterna kiselina|buternom kiselinom]].<ref name="cameo">[http://cameochemicals.noaa.gov/chemical/2470 N-AMYL BUTYRATE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721060351/http://cameochemicals.noaa.gov/chemical/2470 |date=21. 7. 2011 }}, ''Cameo Chemicals'', National Oceanic and Atmospheric Administration</ref> To se obično dešava u prisustvu [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]], kao [[katalizator]]a. Ovaj ester ima miris koji podsjeća na [[kruške]] ili [[marelice]]. Kao [[hemijski spoj]] koristi se kao [[Spisak aditiva u cigaretama | aditiv u cigaretama]].<ref name=<“Volet“>{{cite book|authors=Voet D, Voet J. .|year= 1995|title= Biochemistry, 2nd Ed.|url=https://archive.org/details/solutionsmanualt0000voet|publisher= Wiley, http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html.}}</ref> <ref name=<"Alberts">{{cite book|author=Alberts B. et al.|year=2002|title= Molecular Biology of the Cell, 4th Ed.|publisher= Garland Science|isbn=0-8153-4072-9}}</ref><ref name=<“Whitten“>{{cite book|author=Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E.|year= 1992|title= General chemistry, 4th Ed.|url=https://archive.org/details/generalchemistry0000whit_e3n4|publisher= Saunders College Publishing|place= Philadelphia|isbn= 0-03-072373-6}}</ref><ref name=<“Laider“>{{cite book|author=Laidler K. J.|year=1978|title=Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings|place= Menlo Park|isbn= 0-8053-5680-0}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Butirat]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Pentyl butyrate}} {{Estri}} [[Kategorija:Mirisi]] [[Kategorija:Butirati]] 4d9g5i7d206cfb4zje9781zsxmvms4d Pentil-propanoat 0 418189 3917151 3802949 2026-08-09T02:31:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917151 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula = [[Datoteka:Pentyl propionate.svg |250px|]] | Hemijski spoj = Pentil-propanoat | Druga imena = Pentil-propionat <br>[[IUPAC]] ime: Pentil-propanoat | Sumarna formula = C<sub>8</sub>H<sub>16</sub>O<sub>2</sub> | CAS registarski broj= 624-54-4 | SMILES = O=C(OCCCCC)CC | InChI =1/C8H16O2/c1-3-5-6-7-10-8(9)4-2/h3-7H2,1-2H3 | Kratki opis = Bezbojna tečnost slatkastog voćnog mirisa marelice i/ili ananasa <ref name="FragranceIngredients">{{Cite web |url=http://www.perfumerbook.com/A |title=Reference Book on Fragrance Ingredients.pdf A Reference Book on Fragrance Ingredients |access-date=3. 10. 2016 |archive-date=11. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241211053057/http://www.perfumerbook.com/A |url-status=dead }}</ref> | Molarna masa = 144,22 g/mol | Agregatno stanje = Tečno | Gustoća =0,870 g/cm<sup>3</sup> | Tačka topljenja =–75 | Tačka ključanja =168 | Pritisak pare = | Rastvorljivost = | Viskoznost = | Dipolni moment = | NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = |F = | R = }} }} '''Pentil-propanoat''' – poznat i kao '''amil-propionat''' – je organski [[ester]] koji nastaje kondenzacijom [[pentan-1-ol]]a i [[propanska kiselina|propanske kiseline]].<ref>{{cite web|title=Amyl Propionate|url=http://www.chemicalland21.com/specialtychem/nd/AMYL%20PROPIONATE.htm|work=Chemland21|access-date=15. 12. 2012}}</ref> To je bezbojna tečnost sa mirisom voća – [[banana]], [[jabuka]] i [[marelica]], a koja pliva na vodi.<ref>{{cite web|title=N-Pentyl Propionate|url=http://cameochemicals.noaa.gov/chemical/24060|work=CAMEO Chemicals|publisher=NOAA|access-date=15. 12. 2012|archive-date=24. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120224131804/http://cameochemicals.noaa.gov/chemical/24060|url-status=dead}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Ester]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Pentyl Propanoate}} {{Estri}} {{DEFAULTSORT:Pentyl Propanoate}} [[Kategorija:Estri]] [[Kategorija:Propionati]] huc4s54cwcm5q4wo6gvza685ghjcpwt Šablon:Svjetski prvaci u biatlonu-tim 10 423963 3917211 3901857 2026-08-09T08:33:44Z AnToni 2325 3917211 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Svjetski prvaci u biatlonu-tim |naslov = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu#Tim|Svjetski prvaci u biatlonu – tim]] |podaciklasa = plainlist |podacistil = text-align:left; |grupa1 = 4 × 20 km (vrijeme){{efn|name=tim1|Rezultati timske utrke dobijeni su sabiranjem vremena četverice iz pojedinačne utrke na 20&nbsp;km}}{{efn|name=tim5|Timske utrke do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] bile su nezvanične i za njih nisu dodjeljivane medalje.}} |podaci1 = {{colbegin||35em}} * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|1958]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]], [[Olle Gunneriusson]], [[Sture Ohlin]], [[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]]) {{colend}} |grupa2 = 3 × 20 km (vrijeme){{efn|name=tim2|Rezultati timske utrke dobijeni su sabiranjem vremena trojice iz pojedinačne utrke na 20&nbsp;km}}{{efn|name=tim5}} |podaci2 = {{colbegin||35em}} * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|1959]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Vladimir Melanjin]], [[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]], [[Valentin Pšenjicin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|1961]]: {{ZD|FIN|veličina=18px}} ([[Kalevi Huuskonen]], [[Paavo Repo]], [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Vladimir Melanjin]], [[Valentin Pšenjicin]], [[Nikolaj Puzanov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Vladimir Melanjin]], [[Nikolaj Mežarjakov]], [[Valentin Pšenjicin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Olav Jordet]], [[Ola Wærhaug]], [[Ivar Nordkild]]) {{colend}} |grupa3 = 4 × 20 km{{efn|name=tim3|Takmičari su u timskoj utrci trčali zajedno 20&nbsp;km}} |podaci3 = {{colbegin||35em}} * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|1989]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} ([[Jurij Kaškarov]], [[Sergej Buligin]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Čepikov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|1990]]: {{ZD|DRNJ|veličina=18px}} ([[Raik Dittrich]], [[Mark Kirchner]], [[Birk Anders]], [[Frank Luck]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|1991]]: {{ZD|ITA|veličina=18px}} ([[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Gottlieb Taschler]], [[Simon Demetz]], [[Wilfried Pallhuber]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|1992]]: {{ZD|ZND|veličina=18px}} ([[Jevgenij Redkin]], [[Aleksandar Tropnjikov]], [[Anatolij Ždanovič]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|1993]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]], [[Frank Luck]], [[Steffen Hoos]], [[Sven Fischer]]) {{colend}} |grupa4 = 4 × 10 km{{efn|name=tim4|Takmičari su u timskoj utrci trčali zajedno 10&nbsp;km}} |podaci4 = {{colbegin||35em}} * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|1994]]: {{ZD|ITA|veličina=18px}} ([[Pieralberto Carrara]], [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Andreas Zingerle]], [[Wilfried Pallhuber]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|1995]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Frode Andresen]], [[Dag Bjørndalen]], [[Halvard Hanevold]], [[Jon Åge Tyldum]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1996]]: {{ZD|BJE|veličina=18px}} ([[Pjotr Ivaško]], [[Oleg Riženkov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Vadim Sašurin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1997]]: {{ZD|BJE|veličina=18px}} ([[Oleg Riženkov]], [[Pjotr Ivaško]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Vadim Sašurin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|1998]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} ([[Egil Gjelland]], [[Halvard Hanevold]], [[Sylfest Glimsdal]], [[Ole Einar Bjørndalen]]) {{colend}} |ispodstil = text-align:left; |ispod = {{napspisak}} }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskih prvenstava u biatlonu]] </noinclude> bs32vrdqlxpw822s8fsk3h35sav7j92 Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994. 0 425056 3917241 3883390 2026-08-09T10:01:45Z AnToni 2325 3917241 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi) | takmičenje = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994. | takmičenje1 = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|20 km]] | pobjednik1 = {{m}} {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} | takmičenje2 = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|15 km]] | pobjednik2 = {{ž}} {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} | takmičenje3 = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]] | pobjednik3 = {{m}} {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|RUS}} | takmičenje4 = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|7,5 km]] | pobjednik4 = {{ž}} {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} | takmičenje5 = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|Štafeta (m)]] | pobjednik5 = {{m}} {{ZID|NJE}}<br/>[[Ricco Groß]]<br>[[Frank Luck]]<br>[[Mark Kirchner]]<br>[[Sven Fischer]] | takmičenje6 = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|Štafeta (ž)]] | pobjednik6 = {{ž}} {{ZID|RUS}}<br/>[[Nadežda Talanova]]<br>[[Natalija Snjitina]]<br>[[Luiza Noskova]]<br>[[Anfisa Rezcova]] <!-- ** Takmičenje ** --> | mjesto = | pojedinačna_takmičenja = {{m}} 2 {{ž}} 2 | timska_takmičenja = {{m}} 1 {{ž}} 1 | otkazana_takmičenja = | zaustavljena_takmičenja = <!-- ** Učesnici ** --> | države = 32 | sportisti = {{m}}{{ž}} 193 <!-- ** ** --> | posljednja = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]] | sljedeća = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]] }} {{Biatlon na ZOI 1994.}} {{Glavni|Zimske olimpijske igre 1994.}} Takmičenja u '''biatlonu na [[Zimske olimpijske igre 1994.|Zimskim olimpijskim igrama 1994]]''' sastojala su se od tri [[biatlon]]ske discipline. Održane su na [[Birkebeineren Ski Stadium]]u u [[Lillehammer]]u. Takmičenje je počelo 18. februara i završilo 26. februara 1994.<ref name=Biathlon>{{cite web | title = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4 | url = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF | publisher = LA84 Foundation | work = Lillehammer Olympic Organizing Committee | year = 1994 | access-date=1. 12. 2016}}</ref> Takmičenja su održana u muškoj konkurenciji u tri discipline: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|pojedinačno 20 km]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|muškoj štafeti 4 × 7,5 km]] i drugi put u ženskoj u disciplinama [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|pojedinačno 15 km]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|sprint 7,5]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafeta 4 × 7,5 km]]. Za razliku od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|prošle olimpijade]], ove godine žensku štafetu su trčale četiri biatlonke. Najuspješnija nacija je bila [[Rusija na Olimpijskim igrama 1994.|Rusija]], koja je osvojila tri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Najuspješniji takmičar bio je [[Rusi|Rus]] [[Sergej Tarasov]] sa jednom zlatnom, jednom srebrnom i jednom bronzanom medaljom, a najuspješnija biatlonka Kanađanka [[Myriam Bédard]], koja je osvojila dvije zlatne medalje. Zbog održavanja olimpijskih igara, ove godine održana je samo timska utrke u muškoj i ženskoj konkurenciji na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|Svjetskom prvenstvu]]. Rezultati sa olimpijskih biatlonskih utrka nisu brojani za plasman u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]]<ref>{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> == Satnica == {| class="wikitable" style="margin:0.5em auto; font-size:90%; line-height:1.25em;" |- !februar !style="width:4.0em"|12.<br/>sub !style="width:4.0em"|13.<br/>ned !style="width:4.0em"|14.<br/>pon !style="width:4.0em"|15.<br/>uto !style="width:4.0em"|16.<br/>sri !style="width:4.0em"|17.<br/>čet !style="width:4.0em"|18.<br/>pet !style="width:4.0em"|19.<br/>sub !style="width:4.0em"|20.<br/>ned !style="width:4.0em"|21.<br/>pon !style="width:4.0em"|22.<br/>uto !style="width:4.0em"|23.<br/>sri !style="width:4.0em"|24.<br/>čet !style="width:4.0em"|25.<br/>pet !style="width:4.0em"|26.<br/>sub !style="width:4.0em"|27.<br/>ned |- | align="left" | [[Datoteka:Biathlon pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Biatlon]] <!-- 12 -->| <!-- 13 -->| <!-- 14 -->| <!-- 15 -->| <!-- 16 -->| <!-- 17 -->| <!-- 18 -->| bgcolor=#ffcc00|<small>[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|15 km]] - </small> <!-- 19 -->| <!-- 20 -->| bgcolor=#ffcc00|<small>[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|20 km]] - </small> <!-- 21 -->| <!-- 22 -->| <!-- 23 -->| bgcolor=#ffcc00|<small>[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]] - <br>[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|7,5 km]] - </small> <!-- 24 -->| <!-- 25 -->| bgcolor=#ffcc00|<small>[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|4 × 7,5 km (ž)]] - </small> <!-- 26 -->| bgcolor=#ffcc00|<small>[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4 × 7,5 km (m)]] - </small> <!-- 27 -->| |} ==Zemlje učesnice== Na olimpijadi je nastupilo 193 biatlonaca iz 32 države. {{Div col|4}} *{{ZastavaMOK|ARG|1994|Zimskim|1}} *{{ZastavaMOK|AUS|1994|Zimskim|2}} *{{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim|5}} *{{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim|11}} *{{ZastavaMOK|BUL|1994|Zimskim|5}} *{{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim|10}} *{{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim|9}} *{{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim|9}} *{{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim|11}} *{{ZastavaMOK|GRE|1994|Zimskim|1}} *{{ZastavaMOK|HUN|1994|Zimskim|5}} *{{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim|6}} *{{ZastavaMOK|JPN|1994|Zimskim|2}} *{{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim|7}} *{{ZastavaMOK|KAZ|1994|Zimskim|2}} *{{ZastavaMOK|CHN|1994|Zimskim|4}} *{{ZastavaMOK|KGZ|1994|Zimskim|1}} *{{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim|5}} *{{ZastavaMOK|LTU|1994|Zimskim|2}} *{{ZastavaMOK|MDA|1994|Zimskim|2}} *{{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim|11}} *{{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim|9}} *{{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim|10}} *{{ZastavaMOK|ROU|1994|Zimskim|5}} *{{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim|10}} *{{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim|9}} *{{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim|6}} *{{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim|6}} *{{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim|10}} *{{ZastavaMOK|SUI|1994|Zimskim|3}} *{{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim|10}} *{{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim|4}} {{Div col end}} ==Osvajači medalja== === Muškarci === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994. |Tip = Olimpijada |Logo = Olympic_rings.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = }} |- {{LinkDetalji|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|Pojedinačno}}<ref name=Biathlon/> |{{ZastavaMOKmedalje|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS|1994|Zimskim}} || 57:25.3 |{{ZastavaMOKmedalje|[[Frank Luck]]|GER|1994|Zimskim}} || 57:28.7 |{{ZastavaMOKmedalje|[[Sven Fischer]]|GER|1994|Zimskim}} || 57:41.9 |- {{LinkDetalji|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|Sprint}}<ref name=Biathlon/> |{{ZastavaMOKmedalje|[[Sergej Čepikov]]|RUS|1994|Zimskim}} || 28:07.0 |{{ZastavaMOKmedalje|[[Ricco Groß]]|GER|1994|Zimskim}} || 28:13.0 |{{ZastavaMOKmedalje|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS|1994|Zimskim}} || 28:27.4 |- {{LinkDetalji|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|Štafeta}}<ref name=Biathlon/> |{{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}}<br><small>[[Ricco Groß]]<br>[[Frank Luck]]<br>[[Mark Kirchner]]<br>[[Sven Fischer]] || 1:30:22.1 |{{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}}<br><small>[[Valerij Kirijenko]]<br>[[Vladimir Dračev]]<br>[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br>[[Sergej Čepikov]] || 1:31:23.6 |{{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}}<br><small>[[Thierry Dusserre]]<br>[[Patrice Bailly-Salins]]<br>[[Lionel Laurent]]<br>[[Hervé Flandin]] || 1:32:31.3 |} === Žene === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994. |Tip = Olimpijada |Logo = Olympic_rings.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = }} |- {{LinkDetalji|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|Pojedinačno}}<ref name=Biathlon/> |{{ZastavaMOKmedalje|[[Myriam Bédard]]|CAN|1994|Zimskim}} || 52:06.6 |{{ZastavaMOKmedalje|[[Anne Briand]]|FRA|1994|Zimskim}} || 52:53.3 |{{ZastavaMOKmedalje|[[Uschi Disl]]|GER|1994|Zimskim}} || 53:15.3 |- {{LinkDetalji|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|Sprint}}<ref name=Biathlon/> |{{ZastavaMOKmedalje|[[Myriam Bédard]]|CAN|1994|Zimskim}} || 26:08.8 |{{ZastavaMOKmedalje|[[Svjetlana Paramigina]]|BLR|1994|Zimskim}} || 26:09.9 |{{ZastavaMOKmedalje|[[Valentina Cerbe-Nesina]]|UKR|1994|Zimskim}} || 26:10.0 |- {{LinkDetalji|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|Štafeta}}<ref name=Biathlon/> |{{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}}<br><small>[[Nadežda Talanova]]<br>[[Natalija Snjitina]]<br>[[Luiza Noskova]]<br>[[Anfisa Rezcova]] || 1:47:19.5 |{{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}}<br><small>[[Uschi Disl]]<br>[[Antje Harvey|Antje Misersky]]<br>[[Simone Greiner-Petter-Memm]]<br>[[Petra Behle|Petra Schaaf]] || 1:51:16.5 |{{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}}<br><small>[[Corinne Niogret]]<br>[[Véronique Claudel]]<br>[[Delphyne Heymann]]<br>[[Anne Briand]] || 1:52:28.3 |} ==Bilans medalja== {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon |Broj = 3 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon |Broj = 3 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"|3. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | rowspan="2"| 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-break}} ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon |Broj = 6 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 6 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-end}} == Osvojene medalje == {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]] godine}} |Broj = 10 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 9 | style="background:#DCE5E5;" | 5 | style="background:#FFDAB9;" | 5 | 19 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{Njemačka I/Z}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 4 | 11 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 8 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 7 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}}{{Ujedinjeni tim}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 8. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 4 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 9. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 10. | align="left" | {{ZastavaMOK|ITA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 11. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIŽ|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u ženskoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992.]] godine}} |Broj = 2 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|CAN}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}}{{efn|name=EUN|}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|BLR|1994}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|UKR}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-break}} ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIU|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]] godine i u ženskoj konkurenciji od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992.]]}} |Broj = 10 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 9 | style="background:#DCE5E5;" | 5 | style="background:#FFDAB9;" | 5 | 19 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 4 | style="background:#DCE5E5;" | 7 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 13 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 4 | 11 |- {{PCT|6}} |- | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 7 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}}{{efn|name=EUN|}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 6 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|CAN}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 8. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 9. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 4 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 10. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 11. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 12. | align="left" | {{ZastavaMOK|BLR|1994}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 13. | align="left" | {{ZastavaMOK|ITA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 14. | align="left" | {{ZastavaMOK|UKR}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} |} {{col-end}} == Napomene== {{napspisak}} == Također pogledajte == * [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama]] * [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1994 Winter Olympics}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. sa sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}} {{Biatlon na ZOI}} {{Sportovi na ZOI 1994.}} [[Kategorija:Biatlon na ZOI|1994]] [[Kategorija:Sportovi na ZOI 1994.]] [[Kategorija:1994. u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.| ]] [[Kategorija:Biatlon u Norveškoj]] jkji17i1c4o3f8nawtowp7i9jdy791i Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci) 0 426224 3917065 3866973 2026-08-08T15:59:18Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3917065 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Japan}}, [[Nozawa Onsen Snow Resort|Nozawa Onsen]] | datum = 21. februar 1998. | broj_učesnika = 72 | broj_zemalja = 18 | broj_ekipa = 18 | godina = 1998 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Ricco Groß]]<br />[[Peter Sendel]]<br />[[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]] | zlato_NOK = GER | srebro = [[Egil Gjelland]]<br />[[Halvard Hanevold]]<br />[[Dag Bjørndalen]]<br />[[Ole Einar Bjørndalen]] | srebro_NOK = NOR | bronza = [[Pavel Muslimov]]<br />[[Vladimir Dračev]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Viktor Majgurov]] | bronza_NOK = RUS | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1994.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2002]] }} {{Biatlon na ZOI 1998.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4x7,5&nbsp;km]] na '''[[ZOI 1998.]]''' održana je 21. februara 1998. na [[Nozawa Onsen Snow Resort|Nozawa Onsen]]u u [[Nagano|Naganu]].<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/ Biatlon na ZOI 1998. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090327140211/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/ |date=27. 3. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Nagano 1998 Official Report - Volume 3 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1998/Vol3_e.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Nagano Olympics Organizing Committee |year=1998 |access-date=8. 2. 2013 |archive-date=26. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226202657/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1998/Vol3_e.pdf |url-status=dead }}</ref> Zlatnu medalju je osvojila štafeta ujedinjene [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Njemačke]], kao i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|prethodnoj olimpijadi]] i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|ZOI 1992]]. == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Država !! Vrijeme<br/>Promašaji !! Zaostatak<ref name=Biathlon /> |- |{{Gold1}} ||align=left| {{ZastavaMOK|GER|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Ricco Groß]]<br/>[[Peter Sendel]]<br/>[[Sven Fischer]]<br/>[[Frank Luck]]</small> || '''0+6'''<br/><small>0+1<br/>0+0<br/>0+2<br/>0+3</small> || '''1:21:36.2'''<br/><small>20:09.3<br/>19:56.6<br/>20:18.0<br/>21:12.3</small> |- |{{Silver2}} ||align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Egil Gjelland]]<br/>[[Halvard Hanevold]]<br/>[[Dag Bjørndalen]]<br/>[[Ole Einar Bjørndalen]]</small> || '''0+7'''<br/><small>0+2<br/>0+1<br/>0+4<br/>0+0</small> || '''1:21:56.3'''<br/><small>20:33.8<br/>20:08.7<br/>21:25.0<br/>19:48.8</small> |- |{{Bronze3}} ||align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Pavel Muslimov]]<br/>[[Vladimir Dračev]]<br/>[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br/>[[Viktor Majgurov]]</small> || '''0+7'''<br/><small>0+1<br/>0+2<br/>0+3<br/>0+1</small> || '''1:22:19.3'''<br/><small>20:35.9<br/>19:56.6<br/>21:01.4<br/>20:45.4</small> |- | 4 ||align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Aleksej Ajdarov]]<br/>[[Oleg Riženkov]]<br/>[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br/>[[Vadim Sašurin]]</small> || '''0+4'''<br/><small>0+0<br/>0+3<br/>0+1<br/>0+0</small> || '''1:23:14.0'''<br/><small>20:23.6<br/>20:18.5<br/>21:08.3<br/>21:23.6</small> |- | 5 ||align=left| {{ZastavaMOK|POL|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Wiesław Ziemianin]]<br/>[[Tomasz Sikora]]<br/>[[Jan Ziemianin]]<br/>[[Wojciech Kozub]]</small> || '''0+8'''<br/><small>0+1<br/>0+2<br/>0+1<br/>0+4</small> || '''1:24:09.8'''<br/><small>20:29.7<br/>20:54.5<br/>21:34.3<br/>21:11.3</small> |- | 6 ||align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Oļegs Maļuhins]]<br/>[[Ilmārs Bricis]]<br/>[[Gundars Upenieks]]<br/>[[Jēkabs Nākums]]</small> || '''2+12'''<br/><small>0+2<br/>0+1<br/>1+6<br/>1+3</small> || '''1:24:24.4'''<br/><small>20:18.2<br/>19:46.7<br/>22:48.1<br/>21:31.4</small> |- | 7 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Andreas Heymann]]<br/>[[Raphaël Poirée]]<br/>[[Thierry Dusserre]]<br/>[[Patrice Bailly-Salins]]</small> || '''2+11'''<br/><small>0+1<br/>0+3<br/>1+4<br/>1+3</small> || '''1:24:53.0'''<br/><small>20:44.5<br/>20:04.4<br/>22:12.0<br/>21:52.1</small> |- | 8 ||align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Ville Räikkönen]]<br/>[[Paavo Puurunen]]<br/>[[Harri Eloranta]]<br/>[[Olli-Pekka Peltola]]</small> || '''2+11'''<br/><small>0+2<br/>0+1<br/>1+5<br/>1+3</small> || '''1:25:01.4'''<br/><small>20:34.3<br/>20:08.6<br/>22:31.0<br/>21:47.5</small> |- | 9 ||align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Patrick Favre]]<br/>[[Wilfried Pallhuber]]<br/>[[René Cattarinussi]]<br/>[[Pieralberto Carrara]]</small> || '''1+12'''<br/><small>0+6<br/>0+2<br/>0+3<br/>1+6</small> || '''1:25:07.3'''<br/><small>21:13.0<br/>20:50.7<br/>20:55.9<br/>22:07.7</small> |- | 10 ||align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Mikael Löfgren]]<br/>[[Jonas Eriksson (biatlonac)|Jonas Eriksson]]<br/>[[Tord Wiksten]]<br/>[[Fredrik Kuoppa]]</small> || '''0+14'''<br/><small>0+5<br/>0+5<br/>0+4<br/>0+0</small> || '''1:25:25.7'''<br/><small>21:01.0<br/>21:41.9<br/>22:09.3<br/>20:33.5</small> |- | 11 ||align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Wolfgang Perner]]<br/>[[Ludwig Gredler]]<br/>[[Reinhard Neuner]]<br/>[[Wolfgang Rottmann]]</small> || '''2+15'''<br/><small>0+2<br/>1+3<br/>1+6<br/>0+4</small> || '''1:25:33.8'''<br/><small>20:32.6<br/>21:04.8<br/>22:39.1<br/>21:17.3</small> |- | 12 ||align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Sašo Grajf]]<br/>[[Jože Poklukar]]<br/>[[Janez Ožbolt]]<br/>[[Tomas Globočnik]]</small> || '''2+9'''<br/><small>0+2<br/>2+4<br/>0+3<br/>0+4</small> || '''1:25:43.2'''<br/><small>20:32.6<br/>21:04.8<br/>22:39.1<br/>21:17.3</small> |- | 13 ||align=left| {{ZastavaMOK|EST|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Janno Prants]]<br/>[[Indrek Tobreluts]]<br/>[[Kalju Ojaste]]<br/>[[Dimitri Borovik]]</small> || '''0+13'''<br/><small>0+2<br/>0+1<br/>0+6<br/>0+4</small> || '''1:26:30.2'''<br/><small>20:39.7<br/>21:15.3<br/>23:03.7<br/>21:31.5</small> |- | 14 ||align=left| {{ZastavaMOK|CZE|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Petr Garabík]]<br/>[[Zdeněk Vítek]]<br/>[[Jiří Holubec]]<br/>[[Ivan Masařík]]</small> || '''0+7'''<br/><small>0+2<br/>0+1<br/>0+3<br/>0+1</small> || '''1:26:35.5'''<br/><small>21:30.8<br/>22:11.8<br/>22:00.9<br/>20:52.0</small> |- | 15 ||align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Kyōji Suga]]<br/>[[Hironao Meguro]]<br/>[[Shūichi Sekiya]]<br/>[[Atsushi Kazama]]</small> || '''4+18'''<br/><small>1+5<br/>0+3<br/>0+4<br/>3+6</small> || '''1:27:55.7'''<br/><small>22:10.9<br/>20:56.3<br/>21:44.0<br/>23:04.5</small> |- | 16 ||align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Dmitrij Pantov]]<br/>[[Dmitrij Pozdnjakov]]<br/>[[Aleksandar Menjšikov]]<br/>[[Valerij Ivanov]]</small> || '''1+14'''<br/><small>1+4<br/>0+2<br/>0+3<br/>0+5</small> || '''1:27:56.0'''<br/><small>22:37.0<br/>21:41.2<br/>21:57.7<br/>21:40.1</small> |- | 17 ||align=left| {{ZastavaMOK|USA|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Jay Hakkinen]]<br/>[[Dan Westover]]<br/>[[Andrew Erickson]]<br/>[[Robert Rosser]]</small> || '''0+15'''<br/><small>0+4<br/>0+4<br/>0+5<br/>0+2</small> || '''1:28:13.9'''<br/><small>20:37.7<br/>22:14.0<br/>22:57.2<br/>22:25.0</small> |- | 18 ||align=left| {{ZastavaMOK|UKR|1998|Zimskim}}<br/> <small> [[Vjačeslav Derkač]]<br/>[[Ruslan Lisenko]]<br/>[[Mikola Krupnik]]<br/>[[Andrij Derizemlija]]</small> || '''4+13'''<br/><small>0+3<br/>0+2<br/>0+2<br/>4+6</small> || '''1:28:57.1'''<br/><small>21:29.0<br/>21:41.9<br/>21:54.2<br/>23:52.0</small> |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u štafetnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|1968.]] godine}} |Broj = 9 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 6 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 6 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | rowspan="2"| 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 8. | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 9. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 10 | align="left" | {{ZastavaMOK|ITA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | rowspan="2"| 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1998 Winter Olympics}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/mens--4-x-7_5-kilometres-relay.html Sports-Reference.com - 1998 Olympics Men's 4 x 7.5 km Relay]{{Mrtav link}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html Štafeta 4x7,5km na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090331224039/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html |date=31. 3. 2009 }} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] 08k2bfmodovq3t2g723izkdt5u8clgc Prva liga Poljske u rukometu 0 432348 3917185 3868480 2026-08-09T07:09:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917185 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna liga | logo = | piksela = | država = {{ZID|Poljska}} | konfederacija = [[Evropska rukometna federacija|EHF]] | osnovana = [[1956.]] | ekipe = 14 | promocija = | ispadanje = [[Druga liga Mađarske u rukometu|Druga liga]] | nivoi = 1 | domaći_kup = | konfederalni_kup = [[Liga prvaka u rukometu|EHF Liga prvaka]]<br>[[EHF kup]] | šampioni = [[Vive Targi Kielce|Kielce]]<ref>{{cite web|title=PGNiG Superliga - Tabela|url=https://handball.wettpoint.com/en/archives/table/ekstraklasa_2018_poland.html|access-date=20. 9. 2019|archive-date=20. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190920151122/https://handball.wettpoint.com/en/archives/table/ekstraklasa_2018_poland.html|url-status=dead}}</ref> | sezona = <small>[[Prva liga Poljske u rukometu 2018/2019.|2018/19.]]</small> | najuspješniji_klub = [[Vive Targi Kielce|Kielce]] (16x) | internet_stranica = [http://pgnig-superliga.pl/ pgnig-superliga.pl] | trenutno = [[Prva liga Poljske u rukometu 2019/2020.|PGNiG Superliga 2019/20.]] }} '''Prva liga Poljske u rukometu''' (polj. ''Superliga polska w piłce ręcznej mężczyzn'') poznata i kao ''PGNiG Superliga'' je najviši rang poljskog rukometa. Liga se igra po pravilima EHF-a, a trenutno u njoj igra 14 ekipa. == Historija == Liga je osnovana 1956. godine. Prve dvije ekipe lige ostvaruju plasman u EHF Ligu prvaka, dok se naredne dvije plasiraju u EHF kup. Dvije posljednje plasirane ekipe ispadaju u [[Druga liga Mađarske u rukometu|Drugu ligu]]. Najuspješniji timovi lige su [[Śląsk Wrocław (rukomet)|Śląsk Wrocław]] i [[Vive Targi Kielce|Vive Kielce]] 15 osvojenih titula. == Klubovi u sezoni 2019/2020. == * [[Energa MKS Kalisz]] * [[Gwardia Opole]] * [[KS Azoty-Puławy]] * [[MMTS Kwidzyn]] * [[NMC Górnik Zabrze]] * [[Piotrkowianin Piotrków Trybunalski|Piotrkowianin]] * [[Pogoń Szczecin]] * [[SPR Chrobry Głogów]] * [[SPR Stal Mielec]] * [[SPR Tarnów]] * [[Vive Targi Kielce|Vive Kielce]] * [[Wisła Płock (rukomet)|Wisła Płock]] * [[Wybrzeże Gdańsk]] * [[Zagłębie Lubin]] == Prvaci == {{col-begin}} {{col-4}} * 1955 - [[Sparta Katowice]] * 1956 - [[Sparta Katowice]] * 1957 - [[Sparta Katowice]] * 1958 - [[Śląsk Wrocław (handball)|Śląsk Wrocław]] * 1959 - [[Sparta Katowice]] * 1960 - [[Sparta Katowice]] * 1961 - [[Śląsk Wrocław (handball)|Śląsk Wrocław]] <small>(2)</small> * 1962 - [[Śląsk Wrocław (handball)|Śląsk Wrocław]] <small>(3)</small> * 1963 - [[Śląsk Wrocław (handball)|Śląsk Wrocław]] <small>(4)</small> * 1964 - [[AZS Katowice]] * 1965 - [[Śląsk Wrocław (handball)|Śląsk Wrocław]] <small>(5)</small> * 1966 - [[Wybrzeże Gdańsk]] * 1967 - [[Śląsk Wrocław (handball)|Śląsk Wrocław]] <small>(6)</small> * 1968 - [[Spójnia Gdańsk]] * 1969 - [[Spójnia Gdańsk]] * 1970 - [[Spójnia Gdańsk]] * 1971 - [[Grunwald Poznań]] {{col-4}} * 1972 - [[Śląsk Wrocław (handball)|Śląsk Wrocław]] <small>(7)</small> * 1973 - [[Śląsk Wrocław (handball)|Śląsk Wrocław]] <small>(8)</small> * 1974 - [[Śląsk Wrocław (handball)|Śląsk Wrocław]] <small>(9)</small> * 1975 - [[Śląsk Wrocław (handball)|Śląsk Wrocław]] <small>(10)</small> * 1976 - [[Śląsk Wrocław (handball)|Śląsk Wrocław]] <small>(11)</small> * 1977 - [[Śląsk Wrocław (handball)|Śląsk Wrocław]] <small>(12)</small> * 1978 - [[Śląsk Wrocław (handball)|Śląsk Wrocław]] <small>(13)</small> * 1979 - [[Hutnik Kraków]] * 1980 - [[Hutnik Kraków]] * 1981 - [[Hutnik Kraków]] * 1982 - [[Śląsk Wrocław (handball)|Śląsk Wrocław]] <small>(14)</small> * 1983 - [[Anilana Łódź]] * 1984 - [[Wybrzeże Gdańsk]] * 1985 - [[Wybrzeże Gdańsk]] <small>(2)</small> * 1986 - [[Wybrzeże Gdańsk]] <small>(3)</small> * 1987 - [[Wybrzeże Gdańsk]] <small>(4)</small> * 1988 - [[Wybrzeże Gdańsk]] <small>(5)</small> {{col-4}} * 1989 - [[NMC Górnik Zabrze|Pogoń Zabrze]] * 1990 - [[NMC Górnik Zabrze|Pogoń Zabrze]] * 1991 - [[Wybrzeże Gdańsk]] <small>(6)</small> * 1992 - [[Wybrzeże Gdańsk]] <small>(7)</small> * 1993 - [[Vive Targi Kielce|Iskra Kielce]] * 1994 - [[Vive Targi Kielce|Iskra Kielce]] * 1995 - [[Wisła Płock (rukomet)|Petrochemia Płock]] * 1996 - [[Vive Targi Kielce|Iskra Kielce]] * 1997 - [[Śląsk Wrocław (handball)|Śląsk Wrocław]] <small>(15)</small> * 1998 - [[Vive Targi Kielce|Iskra Kielce]] * 1999 - [[Vive Targi Kielce|Iskra Kielce]] * 2000 - [[Wybrzeże Gdańsk]] <small>(8)</small> * 2001 - [[Wybrzeże Gdańsk]] <small>(9)</small> * 2002 - [[Wisła Płock (rukomet)|Orlen Płock]] * 2003 - [[Vive Targi Kielce|Vive Kielce]] * 2004 - [[Wisła Płock (rukomet)|Wisła Płock]] * 2005 - [[Wisła Płock (rukomet)|Wisła Płock]] {{col-4}} * 2006 - [[Wisła Płock (rukomet)|Wisła Płock]] * 2007 - [[Zagłębie Lubin (handball)|Zagłębie Lubin]] * 2008 - [[Wisła Płock (rukomet)|Wisła Płock]] * 2009 - [[Vive Targi Kielce|Vive Kielce]] * 2010 - [[Vive Targi Kielce]] * 2011 - [[Wisła Płock (rukomet)|Wisła Płock]] * 2012 - [[Vive Targi Kielce]] * 2013 - [[Vive Targi Kielce]] * 2014 - [[Vive Targi Kielce]] * 2015 - [[Vive Targi Kielce]] * 2016 - [[Vive Targi Kielce]] * 2017 - [[Vive Targi Kielce]] * 2018 - [[Vive Targi Kielce]] * 2019 - [[Vive Targi Kielce]] |} == Uspjesi po klubovima == {| class="wikitable" |- ! Klub ! Titule |- | [[Vive Targi Kielce]] || <center>16 |- | [[Śląsk Wrocław (rukomet)|Śląsk Wrocław]] || <center>15 |- | [[Wybrzeże Gdańsk]] || <center>10 |- | [[Wisła Płock (rukomet)|Wisła Płock]] || <center>7 |- | [[Sparta Katowice]] || <center>5 |- | [[Spójnia Gdańsk]] || <center>3 |- | [[Hutnik Kraków]] || <center>3 |- | [[NMC Górnik Zabrze|Pogoń Zabrze]] || <center>2 |- | [[Anilana Łódź]]<br>[[AZS Katowice]]<br>[[Zagłębie Lubin]]<br>[[Grunwald Poznań]] || <center>1 |- |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://pgnig-superliga.pl/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170830062925/http://pgnig-superliga.pl/ |date=30. 8. 2017 }} {{Evropske prve rukometne lige}} {{Prva liga Poljske u rukometu}} [[Kategorija:Osnivanja u 1956.]] [[Kategorija:Rukometna takmičenja u Poljskoj]] [[Kategorija:Evropske rukometne lige]] susls56fuywqlnfm9jkrl3qwe2d10gs Ministarstva saobraćaja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine 0 446260 3917030 3915779 2026-08-08T12:04:15Z Z1KA 87045 3917030 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bih cantons sh.png|mini|304x304piksel|Kantoni [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]]] '''Ministarstvo saobraćaja''' ili '''Ministarstvo prometa''' (MS/MP) čini jedno od ministarstava kantonalnih vlada u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], nadležno za saobraćaj. == Historija == Godine 1992, nakon sticanja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] (SFRJ), osnovano je [[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo saobraćaja i veza]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], a za ministra je tada imenovan [[Tomislav Krstičević]], a kojeg je kasnije zamijenio [[Josip Jukić]] u decembru 1992.<ref>{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409#2|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|last=Šarenkapa|first=|date=22. 5. 2017|website=faktor.ba|publisher=Simurg Media|access-date=29. 4. 2018}}</ref> Stvaranjem entiteta u Bosni i Hercegovini nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine, s obzirom na ustavne nadležnosti, nadležnost nad dijelom prometne i komunikacijske infrastrukture je dodijeljena entitetima, nakon čega su formirani [[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske]] te [[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine]], gdje je ta nadležnost dodatno podijeljena na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]]. == Nadležnosti == Glavna osoba u Ministarstvu saobraćaja Kantona je ministar, koji ima pravo na jednog sekretara, dok je broj pomoćnika različito raspoređen u kantonima. === Djelokrug === Kantonalna Ministarstva saobraćaja obavljaju poslove koji se odnose na nadležnosti kantona u oblasti saobraćaja, to jest: * Održavanje, planiranje i izgradnja lokalnih i regionalnih puteva * Organizovanje i nadzor nad javnim prijevozom putnika na području kantona * Organizovanje i nadzor nad javnim kantonalnim preduzećima nadležnima za obavljanje javnog prijevoza putnika * nadzor nad prijevoznicima na području kantona * izdvanje i oduzimanje [[Vozačka dozvola|vozačkih dozvola]] i licenca * Održavanje, planiranje i izgradnja saobraćajne infrastrukture i pratećih objekata * učestovanje u izradi planskih dokumenata davajnem saglasnosti i mišljenja s aspekta saobraćaja * davanje saglasnosti i mišljenja na projekte u dobijanju urbanističkih i građevinskih dozvola ili legalizaciju objekata s aspekta saobraćaja * organizovanje i nadzor nad urbanističkom politikom s aspekta saobraćaja * izdavanje, oduzimanje i produženje licenca taksi prijevoznicima i javnim prijevoznicima i druge poslove utvrđene zakonima. U sastavu kantonalnog Ministarstva saobraćaja se nalazi Kantonalna direkcija za puteve ili regionalne puteve. == Kantonalna ministarstva saobraćaja == === Unsko-sanski kanton === U [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]] za saobraćaj je nadležno [[Ministarstva privrede po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Unsko-sanski kanton|Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona]] ('''MP USK'''). Sjedište ministarstva nalazi se na adresi Alije Đerzeleza br. 2, u [[Bihać]]<nowiki/>u.<ref>{{Cite web|url=https://vladausk.ba/v4/index/ministarstvo-privrede/4|title=Ministarstvo privrede - Vlada USK|website=vladausk.ba|access-date=31. 8. 2025}}</ref> === Posavski kanton === U [[Posavski kanton|Posavskom kantonu]] za saobraćaj je nadležno Ministarstvo prometa, veza i zaštite okoliša Posavskog kantona. Sjedište ministarstva nalazi se na adresi Jug I u [[Orašje|Orašju]].<ref>{{Cite web|url=http://www.zupanijaposavska.ba/kontakt/|title=Kontakt - Vlada Županije Posavske|last=|first=|date=|website=zupanijaposavska.ba|publisher=Vlada Posavskog kantona|access-date=1. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.zupanijaposavska.ba/clanovi-vlade/|title=Članovi Vlade - Vlada Županije Posavske|last=|first=|date=|website=zupanijaposavska.ba|publisher=Vlada Posavskog kantona|access-date=1. 6. 2018}}</ref> === Tuzlanski kanton === U [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]] za saobraćaj je nadležno Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona. Sjedište ministarstva nalazi se na adresi Mije Keroševića u [[Tuzla|Tuzli]].<ref>{{Cite web|url=http://www.vladatk.kim.ba/o-ministarstvu-mtts|title=Web stranica Vlade TK - O ministarstvu|last=|first=|date=|website=vladatk.kim.ba|publisher=Vlada Tuzlanskog kantona|access-date=2. 6. 2018|archive-date=24. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824032630/http://www.vladatk.kim.ba/o-ministarstvu-mtts|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://radiokameleon.ba/2017/10/27/najvece-poslijeratno-ulaganje-tk-trazi-20-miliona-km-od-razvojne-banke/|title=Najveće poslijeratno ulaganje: TK traži 20 miliona KM od Razvojne banke|last=Krajišnik|first=Belma|date=27. 10. 2017|website=radiokameleon.ba|publisher=Radio Kameleon|access-date=2. 6. 2018}}{{Mrtav link}}</ref> === Zeničko-dobojski kanton === U [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]] za saobraćaj je nadležno Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona. Sjedište ministarstva nalazi u Kučukovićima u [[Zenica|Zenici]].<ref>{{Cite web|url=http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-prostorno-uredenje-promet-i-komunikacije-i-zastitu-okoline|title=Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline|last=|first=|date=|website=zdk.ba|publisher=Vlada Zeničko-dobojskog kantona|access-date=2. 6. 2018|archive-date=27. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180527042936/http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-prostorno-uredenje-promet-i-komunikacije-i-zastitu-okoline|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.zdk.ba/kantonalna-direkcija-za-ceste|title=Kantonalna direkcija za ceste|last=|first=|date=|website=zdk.ba|publisher=Vlada Zeničko-dobojskog kantona|access-date=2. 6. 2018|archive-date=4. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180604131826/http://www.zdk.ba/kantonalna-direkcija-za-ceste|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/smijenjena-tri-ministra-vlade-zdk-iz-demokratske-fronte/151123110|title=Smijenjena tri ministra Vlade ZDK iz Demokratske fronte|last=|first=|date=23. 11. 2015|work=novinski portal|publisher=klix.ba|access-date=19. 7. 2015|via=}}</ref> === Bosansko-podrinjski kanton Goražde === U [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde]] za saobraćaj je nadležno [[Ministarstva privrede po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Ministarstvo za privredu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]]. Sastoji se od tri sektora (za industriju, energetiku, razvoj i poduzetništvo, trgovinu, ugostiteljstvo i turizam, za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj), a njegovom sastavu se nalaze kantonalna direkcija za ceste i kantonalna uprava za šumarstvo. Sjedište Ministarstva nalazi u ulici Maršala Tita u [[Goražde|Goraždu]].<ref>{{Cite web|url=http://mp.bpkg.gov.ba/ministarstvo/263/organizacija|title=Organizacija|last=|first=|date=|website=mp.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za privredu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|access-date=1. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mp.bpkg.gov.ba/ministarstvo/265/kontakt-2|title=Kontakt|last=|first=|date=|website=mp.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za privredu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|access-date=1. 9. 2018}}</ref> === Srednjobosanski kanton === U [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]] za saobraćaj je nadležno [[Ministarstva privrede po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Srednjobosanski kanton|Ministarstvo privrede Srenjobosanskog kantona]]. Ministarstvo se sastoji od četiri sektora (za industriju, poduzetništvo, obrtništvo i rad, za energiju, rudarstvo, industriju građ. materijala i graditeljstvo, za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo i za saobraćaj i komunikacije). Sjedište ministarstva nalazi se na adresi Prnjavorska ulici 16a u [[Travnik|Travniku]].<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/kantoni/srednjobosanski-kanton/458438/sbk-dobio-novu-vladu-tahir-lendo-na-celu-ostaje|title=SBK dobio novu Vladu, Tahir Lendo ostaje na čelu|last=|first=|date=15. 2. 2019|website=avaz.ba|publisher=Dnevni avaz|access-date=15. 2. 2019}}</ref> === Hercegovačko-neretvanski kanton === U [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]] za saobraćaj je nadležno Ministarstvo saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona. Sjedište ministarstva nalazi u ulici Maršala Tita u [[Mostar]]u.<ref>{{Cite web|url=http://mpv-hnz-k.ba/o-nama/|title=O nama - Ministarstvo saobraćaja i veza HNK|last=|first=|date=|website=mpv-hnz-k.ba|publisher=Ministarstastvo saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona|access-date=1. 6. 2018}}</ref> === Zapadnohercegovački kanton === U [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom kantonu]] za saobraćaj je nadležno [[Ministarstva privrede po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Zapadnohercegovački kanton|Ministarstvo privrede Zapadnohercegovačkog kantona]]. Sastoji se od pet sektora (za energetiku, industriju i rudarstvo, za promet i veze, za trgovinu, turizam i poduzetništvo, za koncesije, za vodoprivredu, poljoprivredu i šumarstvo i za razvoj, pravne i opće poslove). Sjedište ministarstva se nalazi ulici Fra Andrije Kačića Miošića u [[Posušje|Posušju]].<ref>{{Cite web|url=http://www.mg-zzh.com/index.php/ministarstvo/djelokrug-ministarstva|title=Djelokrug ministarstva|last=|first=|date=|website=www.mg-zzh.com|publisher=Ministarstvo privrede Zapadnohercegovačkog kantona|language=hr|access-date=1. 9. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.jabuka.tv/imenovana-nova-vlada-zupanije-zapadnohercegovacke/|title=Imenovana nova Vlada Županije Zapadnohercegovačke|last=|first=|date=4. 2. 2015|work=Televizija|publisher=jabuka.tv|access-date=27. 8. 2018|via=}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id=453|title=Priopćenje s 2. sjednice Skupštine ŽZH|last=|first=|date=|website=skupstina-zzh.ba|publisher=Stručna služba Skupštine Zapadnohercecgovačkog kantona|access-date=20. 12. 2018}}</ref> === Kanton Sarajevo === U [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]] za saobraćaj je nadležno Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo (skraćeno '''MS KS'''). Sjedište ministarstva nalazi u ulici Reisa Džemaludina Čauševića u [[Sarajevo|sarajevskoj]] općini [[Centar (Sarajevo)|Centar]].<ref>{{Cite web|url=http://ms.ks.gov.ba/kontakti|title=Kontakti - Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo|last=|first=|date=|website=ms.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo|access-date=1. 6. 2018|archive-date=26. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180526132131/http://ms.ks.gov.ba/kontakti|url-status=dead}}</ref> === Kanton 10 === U [[Kanton 10|Kantonu 10]] za saobraćaj je nadležno [[Ministarstva privrede po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Kanton 10|Ministarstvo privrede Kantona 10]]. Sastoji se od tri sektora (za industriju, energetiku i rudarstvo, za promet, trgovinu, ugostiteljstvo i turizam i za poduzetništvo, obrt i razvoj), dok se sjedište ministarstva nalazi u ulici Stjepana II Kotromanića u [[Livno|Livnu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.vladahbz.com/ministarstvo-rada-zdravstva-socijalne-skrbi-i-prognanih/|title=Vlada Hercegbosanske županije - Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih|last=|first=|date=|website=vladahbz.com|publisher=Vlada Kantona 10|language=hrvatski|access-date=19. 7. 2018}}</ref> == Također pogledajte == * [[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske]] * [[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva pravde i uprave po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva finansija po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva privrede po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva za boračka pitanja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak}} {{Ministarstva kantona Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Ministarstva vlada kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Institucije Unsko-sanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Posavskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Tuzlanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Zeničko-dobojskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] [[Kategorija:Institucije Srednjobosanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Zapadnohercegovačkog kantona]] [[Kategorija:Institucije Kantona Sarajevo]] [[Kategorija:Institucije Kantona 10]] tqovbuunhnmj3llcouur8obunurpows Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine 0 447369 3917034 3917001 2026-08-08T13:58:21Z Z1KA 87045 3917034 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bih cantons sh.png|mini|304x304piksel|Kantoni [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]]] '''Ministarstvo rada, socijalne politike i izbjeglica''' čini jedno od ministarstava kantonalnih vlada u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], nadležno za rad, socijalnu politiku i izbjeglice. == Historija == Nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] (SFRJ) 1992, osnovano je [[Ministarstvo rada i socijalne politike Republike Bosne i Hercegovine|ministarstvo rada i socijalne politike]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], a za prvog ministra je imenovan [[Martin Raguž]].<ref>{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409#2|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|last=Šarenkapa|first=|date=22. 5. 2017|website=faktor.ba|publisher=faktor.ba|access-date=8. 4. 2018}}</ref> Stvaranjem entiteta u Bosni i Hercegovini nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine, s obzirom na ustavne nadležnosti, nadležnost nad radnom i socijalnom politikom je dodijeljena entitetima Bosne i Hercegovine, nakon čega su formirani [[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite]] i [[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] te [[ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine]]. Međutim, u Federaciji BiH je ta nadležnost dodatno podijeljena na kantone.<ref>{{Cite web|url=http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Aktivnosti/Pages/Sastav_Vlade_Republike_Srpske_izabrane_18_januara_1998_godine.aspx|title=Састав Владе Републике Српске изабране 18. јануара 1998. године|last=|first=|date=|website=vladars.net|publisher=Vlada Republike Srpske|access-date=8. 4. 2018|archive-date=23. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200823141003/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Aktivnosti/Pages/Sastav_Vlade_Republike_Srpske_izabrane_18_januara_1998_godine.aspx|url-status=dead}}</ref> == Nadležnosti == Glavna osoba u ministarstvu rada, socijalne politike i izbjeglica jednog kantona je ministar, koji ima pravno na jednog sekretara, dok je broj pomoćnika nejednako raspoređen po kantonima. === Djelokrug === Kantonalno ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica obavljaju poslove koje se odnose na ostvarivanje nadležnosti kantona Federacije BiH u oblasti rada, socijalne politike i povratka izbjeglih i prognanih osoba. Prema tome, ministarstvo je nadležno da obezbijedi primjenu najviših standarda međunarodnih ljudskih prava i sloboda, te da koordiniše i obezbijedi rad humanitarnih organizacija, ali i za radne odnose, zaštitu zaposlenih i njihovu zaštitu na radu, te obezbjeđivanje prava nezaposlenih. U nadležnosti ministarstva spadaju i socijalna zaštita, zaštita civilnih žrtava rata i zaštita porodica, te razvoj i unaprjeđenje iste ali i nadgledanje rada ustanova na području kantona koja se bave tom tematikom, te njihovu registraciju u kantonalni registar. Osim navedenog, ministarstvo se bavi i tematikom povratka raseljenih i izbjeglih osoba. Ono se bavi planiranjem njihovog povratka na područje kantona, utvrđuje koje će se objekti i naselja za smještaj povratnika izgraditi i obnoviti, planira koje su osnovne potrebe za obezbjeđivanje planiranog povratka i koliko novca se za to mora izdvojiti iz budžeta. te prati njihovu realizaciju tih sredstava i podnosi adekvatne izvještaje. S ciljem realizacije planiranog povratka, ministarstvo je i nadležno za saradnju sa nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. == Kantonalna ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica == === Unsko-sanski kanton === U [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]] za rad, socijalnu politiku i izbjeglice naležno je [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Unsko-sanski kanton|Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike]]. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Alije Đerzeleza 6 u [[Bihać]]u.<ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/rekonstrukcija-vlade-usk-razrijeseno-pet-ministara-a-imenovano-pet-eksperata/170129073|title=Rekonstrukcija Vlade USK: Razriješeno pet ministara, a imenovano pet "eksperata"|last=|first=|date=29. 1. 2017|work=novinski portal|publisher=klix.ba|access-date=19. 7. 2018|via=}}</ref> === Posavski kanton === U [[Posavski kanton|Posavskom kantonu]] nadležnosti za rad, socijalnu politiku i izbjeglice podijeljene su na dva ministarstva. Za socijalnu politiku nadležno je [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Posavski kanton|Ministarstvo zdravstva i socijalne politike]], dok je za rad nadležno [[Ministarstva privrede po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Posavski kanton|Ministarstvo privrede, rada i prostornog uređenja]]. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Jug I u [[Orašje|Orašju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.zupanijaposavska.ba/ministarstvo-zdravstva-i-socijalne-politike/|title=Ministarstvo zdravstva i socijalne politike {{!}} Vlada Županije Posavske|date=2026-06-26|language=hr|access-date=2026-08-08}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.zupanijaposavska.ba/ministarstvo-gospodarstva-rada-i-prostornog-uredenja/|title=Ministarstvo gospodarstva, rada i prostornog uređenja {{!}} Vlada Županije Posavske|date=2026-07-06|language=hr|access-date=2026-08-08}}</ref> === Tuzlanski kanton === U [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]] za rad, socijalnu politiku i izbjeglice nadležno je Ministarstvo rada, socijalne politike i povratka. Sjedište ministarstva nalazi se na adresi Mije Keroševića u [[Tuzla|Tuzli]]. Ono se sastoji iz tri sektora: Sektor za socijalnu i dječiju zaštitu, Sektor za rad i zapošljavanja, pravnih, općih i ekonomskih poslova i Sektor za zbrinjavanje prognanih osoba i izbjeglica, povratak i repatrijaciju. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Fra Grge Martića 8 u [[Tuzla|Tuzli]].<ref>{{Cite web|url=http://www.vladatk.kim.ba/o-ministarstvu-mrspp|title=Web stranica Vlade TK - O ministarstvu|last=|first=|date=|website=vladatk.kim.ba|publisher=Vlada Tuzlanskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-date=14. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180714230851/http://www.vladatk.kim.ba/o-ministarstvu-mrspp|url-status=dead}}</ref> === Zeničko-dobojski kanton === U [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]] nadležno je Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice. Ministarstvo se sastoji iz dva sektora: Sektor za rad, humanitarnju djelatnost i povratak i Sektor za socijalnu politiku. Sjedište ministarstva nalazi se u Kučukovićkoj ulici 2 u [[Zenica|Zenici]].<ref>{{Cite web|url=http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-rad-socijalnu-politiku-i-izbjeglice|title=Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice|last=|first=|date=|website=zdk.ba|publisher=Vlada Zeničko-dobojskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-date=15. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715235650/http://zdk.ba/ministarstvo-za-rad-socijalnu-politiku-i-izbjeglice|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-rad-socijalnu-politiku-i-izbjeglice/itemlist/category/96-organizaciona-struktura|title=Organizaciona struktura|last=|first=|date=|website=zdk.ba|publisher=Vlada Zeničko-dobojskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-date=5. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180405063535/http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-rad-socijalnu-politiku-i-izbjeglice/itemlist/category/96-organizaciona-struktura|url-status=dead}}</ref> === Bosansko-podrinjski kanton Goražde === U [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde]] nadležnosti za rad, socijalnu politiku i izbjeglice podijeljene su na dva ministarstva. Za radne odnose nadležno je [[Ministarstva pravde i uprave po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Ministarstvo pravosuđa, uprave i ranih odnosa]], dok je za socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice nadležno [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Ministarstvo socijalne politike, zdravstva, raseljenih lica i izbjeglica]]. Sjedište oba ministarstva nalaze se u ulici 1. slavne viteške brigade 2a u [[Goražde|Goraždu]]. Oba ministarstva sastoje se od 5 sektora:<ref>{{Cite web|url=http://ms.bpkg.gov.ba/ministarstvo/37/ministar|title=Ministar|last=|first=|date=|website=ms.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|access-date=19. 7. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://ms.bpkg.gov.ba/priprema/54/organizaciona-shema|title=Organizaciona shema|last=|first=|date=|website=ms.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|access-date=19. 7. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kompletirana-vlada-bpk-gorazde-novi-ministri-polozili-zakletvu/170425071|title=Kompletirana Vlada BPK Goražde: Novi ministri položili zakletvu|last=|first=|date=25. 4. 2017|work=novinski portal|publisher=klix.ba|access-date=19. 7. 2018|via=}}</ref> * Ministarstvo za pravosuđe, upravu i radne odnose: ** Sektor za normativno pravne i upravno pravne poslove, ** Sektor za upravno rješavanje, ** Sektor za rad, zapošljavanje i penzijsko-invalidsko osiguranje, ** Sektor za personalne poslove i ** Sektor za administrativno-pravne poslove. * Ministarstvo socijalne politike, zdravstva, raseljenih lica i izbjeglica: ** Sektor za socijalnu i dječiju zaštitu, ** Sektor za budžet i zdravstveno osiguranje, ** Sektor za zdravstvenu zaštitu i javno zdravstvo, ** Sektor za normativno-pravne poslove i ** Sektor za raseljena lica i izbjeglice i humanitarnu pomoć. === Srednjobosanski kanton === U [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]] također su oblasti rada, socijalne politike i izbjeglica podijeljene na dva ministarstva. Za rad i socijalnu politiku nadležno je [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Srednjobosanski kanton|Ministarstvo zdravstva i socijalne politike]], dok za povratak izbjeglica [[Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Srednjobosanski kanton|Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih pitanja]]. Ministarstva se sastoje iz sljedećih sektora: * Ministarstvo zdravstva i socijalne politike: ** Sektor za organizaciju zdravstva i ** Sektor za socijalnu politiku. * Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih pitanja: ** Sektor prostornog planiranja, ** Sektor za zaštitu okoliša, ** Sektor obnove i povratka i ** Sektor za drugostupanjsko upravno rješenje iz oblasti urbanizma, građenja, okoliša i stambenih poslova. Sjedište Ministarstva zdravstva i socijalne politike se nalazi u Staničnoj ulici 43 u [[Travnik]]u,<ref>{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/hr/ministarstvo-zdravstva-i-socijalne-politike.html|title=Ministarstvo zdravstva i socijalne politike - Vlada SBK - KSB|last=|first=|date=|website=sbk-ksb.gov.ba|publisher=Vlada Srednjobosanskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-date=28. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180528043509/http://sbk-ksb.gov.ba/hr/ministarstvo-zdravstva-i-socijalne-politike.html|url-status=dead}}</ref> dok sjedište Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih pitanja nalazi se u Prnjavorskoj ulici 16a, također u Travniku.<ref>{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/bs/ministarstvo-prostornog-ure%C4%91enja,-gra%C4%91enja,-za%C5%A1tite-okoli%C5%A1a,-povratka-i-stambenih-poslova.html#org-struktura|title=Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova - Vlada SBK - KSB|last=|first=|date=|website=sbk-ksb.gov.ba|publisher=Vlada Srednjobosanskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-date=23. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180723092936/http://sbk-ksb.gov.ba/bs/ministarstvo-prostornog-ure%C4%91enja,-gra%C4%91enja,-za%C5%A1tite-okoli%C5%A1a,-povratka-i-stambenih-poslova.html#org-struktura|url-status=dead}}</ref> === Hercegovačko-neretvanski kanton === U [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]] također su oblasti rada, socijalne politike i izbjeglica podijeljene. Tako je za rad i socijalnu zaštitu nadležno [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Hercegovačko-neretvanski kanton|Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite]]. Sastoji se iz tri sektora: Sektor zdravstva, Sektor rada i Sektor socijalne zaštite. Za povratak i izbjeglice nadležna je Uprava za prognanike i izbjeglice HNK. Sjedišta ministarstva i uprave nalaze se u ulici Stjepana Radića 3 u [[Mostar]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/clanovi-vlade/ministarstvo-zdravstva-rada-i-socijalne-za%C5%A1tite|title=Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite|last=|first=|date=|website=vlada-hnz-k.ba|publisher=Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180721190832/http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/clanovi-vlade/ministarstvo-zdravstva-rada-i-socijalne-za%C5%A1tite|archive-date=21. 7. 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/uprave/uprava-za-prognanike-i-izbjeglice|title=Uprava za prognanike i izbjeglice {{!}} Vlada HNŽ-K|last=|first=|date=|website=vlada-hnz-k.ba|publisher=Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180801150613/http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/uprave/uprava-za-prognanike-i-izbjeglice|archive-date=1. 8. 2018|url-status=dead}}</ref> === Zapadnohercegovački kanton === U [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom kantonu]] za rad, socijalnu politiku i izbjeglice naležno je [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Zapadnohercegovački kanton|Ministarstvo zdravstva, rada, porodice i socijalne politike]]. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Stjepana Radića u [[Grude|Grudama]].<ref>{{Cite web|url=http://www.vladazzh.com/detaljno.aspx?id=18|title=Ministarstvo zdravstva, rada, obitelji i socijalne politike|last=|first=|date=|website=vladazzh.com|publisher=Vlada Zapadnohercegovačkog kantona|language=hrvatski|access-date=19. 7. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id=453|title=skupstina-zzh.ba|last=|first=|date=17. 12. 2018|website=skupstina-zzh.ba|publisher=Stručna služba Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona|access-date=20. 12. 2018}}</ref> === Kanton Sarajevo === U [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]] za rad, socijalnu politiku i izbjeglice naležno je Ministarstvo rada, socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica. Sastoji se iz tri sektora: Sektor za socijalnu politiku, Sektor za socijalno planiranje i Sektor za finansijsko-računovodstvene i pravne poslove. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Reisa Džemaludina Čauševića 1 u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>{{Cite web|url=http://mrsri.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|title=Organizacija ministarstva {{!}} Ministarstvo za rad, soc. politiku, ras. lica i izbjeglice|last=|first=|date=|website=mrsri.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo|access-date=21. 7. 2018|archive-date=6. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180706015115/http://mrsri.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mrsri.ks.gov.ba/kontakti|title=Kontakti {{!}} Ministarstvo za rad, soc.politiku, ras. lica i izbjeglice|last=|first=|date=|website=mrsri.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Kantona Sarajevo|access-date=|archive-date=23. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180623172747/http://mrsri.ks.gov.ba/kontakti|url-status=dead}}</ref> === Kanton 10 === U [[Kanton 10|Kantonu 10]] za rad, socijalnu politiku i izbjeglice naležno je Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne zaštite i izbjeglica. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Kralja Zvonimira u [[Tomislavgrad]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.vladahbz.com/ministarstvo-rada-zdravstva-socijalne-skrbi-i-prognanih/|title=Vlada Hercegbosanske županije - Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih|last=|first=|date=|website=vladahbz.com|publisher=Vlada Kantona 10|language=hrvatski|access-date=19. 7. 2018}}</ref> == Također pogledajte == *[[Ministarstvo rada i socijalne politike Republike Bosne i Hercegovine]] *[[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske]] *[[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske]] *[[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine]] *[[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva pravde i uprave po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva finansija po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva privrede po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva saobraćaja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva za boračka pitanja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak}} {{Ministarstva kantona Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Ministarstva vlada kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Institucije Unsko-sanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Posavskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Tuzlanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Zeničko-dobojskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] [[Kategorija:Institucije Srednjobosanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Zapadnohercegovačkog kantona]] [[Kategorija:Institucije Kantona Sarajevo]] [[Kategorija:Institucije Kantona 10]] s61a8i6h78aqq3m35hpdyl5ayhfwdwe 3917037 3917034 2026-08-08T14:03:00Z Z1KA 87045 /* Kantonalna ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica */ 3917037 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bih cantons sh.png|mini|304x304piksel|Kantoni [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]]] '''Ministarstvo rada, socijalne politike i izbjeglica''' čini jedno od ministarstava kantonalnih vlada u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], nadležno za rad, socijalnu politiku i izbjeglice. == Historija == Nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] (SFRJ) 1992, osnovano je [[Ministarstvo rada i socijalne politike Republike Bosne i Hercegovine|ministarstvo rada i socijalne politike]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], a za prvog ministra je imenovan [[Martin Raguž]].<ref>{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409#2|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|last=Šarenkapa|first=|date=22. 5. 2017|website=faktor.ba|publisher=faktor.ba|access-date=8. 4. 2018}}</ref> Stvaranjem entiteta u Bosni i Hercegovini nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine, s obzirom na ustavne nadležnosti, nadležnost nad radnom i socijalnom politikom je dodijeljena entitetima Bosne i Hercegovine, nakon čega su formirani [[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite]] i [[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] te [[ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine]]. Međutim, u Federaciji BiH je ta nadležnost dodatno podijeljena na kantone.<ref>{{Cite web|url=http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Aktivnosti/Pages/Sastav_Vlade_Republike_Srpske_izabrane_18_januara_1998_godine.aspx|title=Састав Владе Републике Српске изабране 18. јануара 1998. године|last=|first=|date=|website=vladars.net|publisher=Vlada Republike Srpske|access-date=8. 4. 2018|archive-date=23. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200823141003/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Aktivnosti/Pages/Sastav_Vlade_Republike_Srpske_izabrane_18_januara_1998_godine.aspx|url-status=dead}}</ref> == Nadležnosti == Glavna osoba u ministarstvu rada, socijalne politike i izbjeglica jednog kantona je ministar, koji ima pravno na jednog sekretara, dok je broj pomoćnika nejednako raspoređen po kantonima. === Djelokrug === Kantonalno ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica obavljaju poslove koje se odnose na ostvarivanje nadležnosti kantona Federacije BiH u oblasti rada, socijalne politike i povratka izbjeglih i prognanih osoba. Prema tome, ministarstvo je nadležno da obezbijedi primjenu najviših standarda međunarodnih ljudskih prava i sloboda, te da koordiniše i obezbijedi rad humanitarnih organizacija, ali i za radne odnose, zaštitu zaposlenih i njihovu zaštitu na radu, te obezbjeđivanje prava nezaposlenih. U nadležnosti ministarstva spadaju i socijalna zaštita, zaštita civilnih žrtava rata i zaštita porodica, te razvoj i unaprjeđenje iste ali i nadgledanje rada ustanova na području kantona koja se bave tom tematikom, te njihovu registraciju u kantonalni registar. Osim navedenog, ministarstvo se bavi i tematikom povratka raseljenih i izbjeglih osoba. Ono se bavi planiranjem njihovog povratka na područje kantona, utvrđuje koje će se objekti i naselja za smještaj povratnika izgraditi i obnoviti, planira koje su osnovne potrebe za obezbjeđivanje planiranog povratka i koliko novca se za to mora izdvojiti iz budžeta. te prati njihovu realizaciju tih sredstava i podnosi adekvatne izvještaje. S ciljem realizacije planiranog povratka, ministarstvo je i nadležno za saradnju sa nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. == Kantonalna ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica == === Unsko-sanski kanton === U [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]] za rad, socijalnu politiku i izbjeglice naležno je [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Unsko-sanski kanton|Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike]]. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Alije Đerzeleza 6 u [[Bihać]]u.<ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/rekonstrukcija-vlade-usk-razrijeseno-pet-ministara-a-imenovano-pet-eksperata/170129073|title=Rekonstrukcija Vlade USK: Razriješeno pet ministara, a imenovano pet "eksperata"|last=|first=|date=29. 1. 2017|work=novinski portal|publisher=klix.ba|access-date=19. 7. 2018|via=}}</ref> === Posavski kanton === U [[Posavski kanton|Posavskom kantonu]] nadležnosti za rad, socijalnu politiku i izbjeglice podijeljene su na dva ministarstva. Za socijalnu politiku nadležno je [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Posavski kanton|Ministarstvo zdravstva i socijalne politike]], dok je za rad nadležno [[Ministarstva privrede po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Posavski kanton|Ministarstvo privrede, rada i prostornog uređenja]]. Sjedište ministarstva zdravstva i socijalne politike je u Tridesetšestoj ulici 33B u [[Orašje|Orašju]], dok Ministarstva privrede, rada i prostornog uređenja u ulici Jug I, također u Orašju.<ref>{{Cite web|url=https://www.zupanijaposavska.ba/ministarstvo-zdravstva-i-socijalne-politike/|title=Ministarstvo zdravstva i socijalne politike {{!}} Vlada Županije Posavske|date=2026-06-26|language=hr|access-date=2026-08-08}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.zupanijaposavska.ba/ministarstvo-gospodarstva-rada-i-prostornog-uredenja/|title=Ministarstvo gospodarstva, rada i prostornog uređenja {{!}} Vlada Županije Posavske|date=2026-07-06|language=hr|access-date=2026-08-08}}</ref> === Tuzlanski kanton === U [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]] za rad, socijalnu politiku i izbjeglice nadležno je Ministarstvo rada, socijalne politike i povratka. Ono se sastoji iz tri sektora: Sektor za socijalnu i dječiju zaštitu, Sektor za rad i zapošljavanja, pravnih, općih i ekonomskih poslova i Sektor za zbrinjavanje prognanih osoba i izbjeglica, povratak i repatrijaciju. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Rudarska 65 u [[Tuzla|Tuzli]]. === Zeničko-dobojski kanton === U [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]] nadležno je Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice. Ministarstvo se sastoji iz dva sektora: Sektor za rad, humanitarnju djelatnost i povratak i Sektor za socijalnu politiku. Sjedište ministarstva nalazi se u Kučukovićkoj ulici 2 u [[Zenica|Zenici]].<ref>{{Cite web|url=http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-rad-socijalnu-politiku-i-izbjeglice|title=Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice|last=|first=|date=|website=zdk.ba|publisher=Vlada Zeničko-dobojskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-date=15. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715235650/http://zdk.ba/ministarstvo-za-rad-socijalnu-politiku-i-izbjeglice|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-rad-socijalnu-politiku-i-izbjeglice/itemlist/category/96-organizaciona-struktura|title=Organizaciona struktura|last=|first=|date=|website=zdk.ba|publisher=Vlada Zeničko-dobojskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-date=5. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180405063535/http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-rad-socijalnu-politiku-i-izbjeglice/itemlist/category/96-organizaciona-struktura|url-status=dead}}</ref> === Bosansko-podrinjski kanton Goražde === U [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde]] nadležnosti za rad, socijalnu politiku i izbjeglice podijeljene su na dva ministarstva. Za radne odnose nadležno je [[Ministarstva pravde i uprave po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Ministarstvo pravosuđa, uprave i ranih odnosa]], dok je za socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice nadležno [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Ministarstvo socijalne politike, zdravstva, raseljenih lica i izbjeglica]]. Sjedište oba ministarstva nalaze se u ulici 1. slavne viteške brigade 2a u [[Goražde|Goraždu]]. Oba ministarstva sastoje se od 5 sektora:<ref>{{Cite web|url=http://ms.bpkg.gov.ba/ministarstvo/37/ministar|title=Ministar|last=|first=|date=|website=ms.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|access-date=19. 7. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://ms.bpkg.gov.ba/priprema/54/organizaciona-shema|title=Organizaciona shema|last=|first=|date=|website=ms.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|access-date=19. 7. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kompletirana-vlada-bpk-gorazde-novi-ministri-polozili-zakletvu/170425071|title=Kompletirana Vlada BPK Goražde: Novi ministri položili zakletvu|last=|first=|date=25. 4. 2017|work=novinski portal|publisher=klix.ba|access-date=19. 7. 2018|via=}}</ref> * Ministarstvo za pravosuđe, upravu i radne odnose: ** Sektor za normativno pravne i upravno pravne poslove, ** Sektor za upravno rješavanje, ** Sektor za rad, zapošljavanje i penzijsko-invalidsko osiguranje, ** Sektor za personalne poslove i ** Sektor za administrativno-pravne poslove. * Ministarstvo socijalne politike, zdravstva, raseljenih lica i izbjeglica: ** Sektor za socijalnu i dječiju zaštitu, ** Sektor za budžet i zdravstveno osiguranje, ** Sektor za zdravstvenu zaštitu i javno zdravstvo, ** Sektor za normativno-pravne poslove i ** Sektor za raseljena lica i izbjeglice i humanitarnu pomoć. === Srednjobosanski kanton === U [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]] također su oblasti rada, socijalne politike i izbjeglica podijeljene na dva ministarstva. Za rad i socijalnu politiku nadležno je [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Srednjobosanski kanton|Ministarstvo zdravstva i socijalne politike]], dok za povratak izbjeglica [[Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Srednjobosanski kanton|Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih pitanja]]. Ministarstva se sastoje iz sljedećih sektora: * Ministarstvo zdravstva i socijalne politike: ** Sektor za organizaciju zdravstva i ** Sektor za socijalnu politiku. * Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih pitanja: ** Sektor prostornog planiranja, ** Sektor za zaštitu okoliša, ** Sektor obnove i povratka i ** Sektor za drugostupanjsko upravno rješenje iz oblasti urbanizma, građenja, okoliša i stambenih poslova. Sjedište Ministarstva zdravstva i socijalne politike se nalazi u Staničnoj ulici 43 u [[Travnik]]u,<ref>{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/hr/ministarstvo-zdravstva-i-socijalne-politike.html|title=Ministarstvo zdravstva i socijalne politike - Vlada SBK - KSB|last=|first=|date=|website=sbk-ksb.gov.ba|publisher=Vlada Srednjobosanskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-date=28. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180528043509/http://sbk-ksb.gov.ba/hr/ministarstvo-zdravstva-i-socijalne-politike.html|url-status=dead}}</ref> dok sjedište Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih pitanja nalazi se u Prnjavorskoj ulici 16a, također u Travniku.<ref>{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/bs/ministarstvo-prostornog-ure%C4%91enja,-gra%C4%91enja,-za%C5%A1tite-okoli%C5%A1a,-povratka-i-stambenih-poslova.html#org-struktura|title=Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova - Vlada SBK - KSB|last=|first=|date=|website=sbk-ksb.gov.ba|publisher=Vlada Srednjobosanskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-date=23. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180723092936/http://sbk-ksb.gov.ba/bs/ministarstvo-prostornog-ure%C4%91enja,-gra%C4%91enja,-za%C5%A1tite-okoli%C5%A1a,-povratka-i-stambenih-poslova.html#org-struktura|url-status=dead}}</ref> === Hercegovačko-neretvanski kanton === U [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]] također su oblasti rada, socijalne politike i izbjeglica podijeljene. Tako je za rad i socijalnu zaštitu nadležno [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Hercegovačko-neretvanski kanton|Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite]]. Sastoji se iz tri sektora: Sektor zdravstva, Sektor rada i Sektor socijalne zaštite. Za povratak i izbjeglice nadležna je Uprava za prognanike i izbjeglice HNK. Sjedišta ministarstva i uprave nalaze se u ulici Stjepana Radića 3 u [[Mostar]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/clanovi-vlade/ministarstvo-zdravstva-rada-i-socijalne-za%C5%A1tite|title=Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite|last=|first=|date=|website=vlada-hnz-k.ba|publisher=Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180721190832/http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/clanovi-vlade/ministarstvo-zdravstva-rada-i-socijalne-za%C5%A1tite|archive-date=21. 7. 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/uprave/uprava-za-prognanike-i-izbjeglice|title=Uprava za prognanike i izbjeglice {{!}} Vlada HNŽ-K|last=|first=|date=|website=vlada-hnz-k.ba|publisher=Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180801150613/http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/uprave/uprava-za-prognanike-i-izbjeglice|archive-date=1. 8. 2018|url-status=dead}}</ref> === Zapadnohercegovački kanton === U [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom kantonu]] za rad, socijalnu politiku i izbjeglice naležno je [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Zapadnohercegovački kanton|Ministarstvo zdravstva, rada, porodice i socijalne politike]]. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Stjepana Radića u [[Grude|Grudama]].<ref>{{Cite web|url=http://www.vladazzh.com/detaljno.aspx?id=18|title=Ministarstvo zdravstva, rada, obitelji i socijalne politike|last=|first=|date=|website=vladazzh.com|publisher=Vlada Zapadnohercegovačkog kantona|language=hrvatski|access-date=19. 7. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id=453|title=skupstina-zzh.ba|last=|first=|date=17. 12. 2018|website=skupstina-zzh.ba|publisher=Stručna služba Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona|access-date=20. 12. 2018}}</ref> === Kanton Sarajevo === U [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]] za rad, socijalnu politiku i izbjeglice naležno je Ministarstvo rada, socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica. Sastoji se iz tri sektora: Sektor za socijalnu politiku, Sektor za socijalno planiranje i Sektor za finansijsko-računovodstvene i pravne poslove. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Reisa Džemaludina Čauševića 1 u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>{{Cite web|url=http://mrsri.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|title=Organizacija ministarstva {{!}} Ministarstvo za rad, soc. politiku, ras. lica i izbjeglice|last=|first=|date=|website=mrsri.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo|access-date=21. 7. 2018|archive-date=6. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180706015115/http://mrsri.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mrsri.ks.gov.ba/kontakti|title=Kontakti {{!}} Ministarstvo za rad, soc.politiku, ras. lica i izbjeglice|last=|first=|date=|website=mrsri.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Kantona Sarajevo|access-date=|archive-date=23. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180623172747/http://mrsri.ks.gov.ba/kontakti|url-status=dead}}</ref> === Kanton 10 === U [[Kanton 10|Kantonu 10]] za rad, socijalnu politiku i izbjeglice naležno je Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne zaštite i izbjeglica. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Kralja Zvonimira u [[Tomislavgrad]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.vladahbz.com/ministarstvo-rada-zdravstva-socijalne-skrbi-i-prognanih/|title=Vlada Hercegbosanske županije - Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih|last=|first=|date=|website=vladahbz.com|publisher=Vlada Kantona 10|language=hrvatski|access-date=19. 7. 2018}}</ref> == Također pogledajte == *[[Ministarstvo rada i socijalne politike Republike Bosne i Hercegovine]] *[[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske]] *[[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske]] *[[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine]] *[[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva pravde i uprave po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva finansija po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva privrede po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva saobraćaja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva za boračka pitanja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak}} {{Ministarstva kantona Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Ministarstva vlada kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Institucije Unsko-sanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Posavskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Tuzlanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Zeničko-dobojskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] [[Kategorija:Institucije Srednjobosanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Zapadnohercegovačkog kantona]] [[Kategorija:Institucije Kantona Sarajevo]] [[Kategorija:Institucije Kantona 10]] bxrdmxkwdpzjw4e3kuwlf1xp4kwkjr2 3917040 3917037 2026-08-08T14:10:27Z Z1KA 87045 3917040 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bih cantons sh.png|mini|304x304piksel|Kantoni [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]]] '''Ministarstvo rada, socijalne politike i izbjeglica''' čini jedno od ministarstava kantonalnih vlada u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], nadležno za rad, socijalnu politiku i izbjeglice. == Historija == Nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] (SFRJ) 1992, osnovano je [[Ministarstvo rada i socijalne politike Republike Bosne i Hercegovine|ministarstvo rada i socijalne politike]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], a za prvog ministra je imenovan [[Martin Raguž]].<ref>{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409#2|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|last=Šarenkapa|first=|date=22. 5. 2017|website=faktor.ba|publisher=faktor.ba|access-date=8. 4. 2018}}</ref> Stvaranjem entiteta u Bosni i Hercegovini nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine, s obzirom na ustavne nadležnosti, nadležnost nad radnom i socijalnom politikom je dodijeljena entitetima Bosne i Hercegovine, nakon čega su formirani [[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite]] i [[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] te [[ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine]]. Međutim, u Federaciji BiH je ta nadležnost dodatno podijeljena na kantone.<ref>{{Cite web|url=http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Aktivnosti/Pages/Sastav_Vlade_Republike_Srpske_izabrane_18_januara_1998_godine.aspx|title=Састав Владе Републике Српске изабране 18. јануара 1998. године|last=|first=|date=|website=vladars.net|publisher=Vlada Republike Srpske|access-date=8. 4. 2018|archive-date=23. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200823141003/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Aktivnosti/Pages/Sastav_Vlade_Republike_Srpske_izabrane_18_januara_1998_godine.aspx|url-status=dead}}</ref> == Nadležnosti == Glavna osoba u ministarstvu rada, socijalne politike i izbjeglica jednog kantona je ministar, koji ima pravno na jednog sekretara, dok je broj pomoćnika nejednako raspoređen po kantonima. === Djelokrug === Kantonalno ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica obavljaju poslove koje se odnose na ostvarivanje nadležnosti kantona Federacije BiH u oblasti rada, socijalne politike i povratka izbjeglih i prognanih osoba. Prema tome, ministarstvo je nadležno da obezbijedi primjenu najviših standarda međunarodnih ljudskih prava i sloboda, te da koordiniše i obezbijedi rad humanitarnih organizacija, ali i za radne odnose, zaštitu zaposlenih i njihovu zaštitu na radu, te obezbjeđivanje prava nezaposlenih. U nadležnosti ministarstva spadaju i socijalna zaštita, zaštita civilnih žrtava rata i zaštita porodica, te razvoj i unaprjeđenje iste ali i nadgledanje rada ustanova na području kantona koja se bave tom tematikom, te njihovu registraciju u kantonalni registar. Osim navedenog, ministarstvo se bavi i tematikom povratka raseljenih i izbjeglih osoba. Ono se bavi planiranjem njihovog povratka na područje kantona, utvrđuje koje će se objekti i naselja za smještaj povratnika izgraditi i obnoviti, planira koje su osnovne potrebe za obezbjeđivanje planiranog povratka i koliko novca se za to mora izdvojiti iz budžeta. te prati njihovu realizaciju tih sredstava i podnosi adekvatne izvještaje. S ciljem realizacije planiranog povratka, ministarstvo je i nadležno za saradnju sa nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. == Kantonalna ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica == === Unsko-sanski kanton === U [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]] za rad, socijalnu politiku i izbjeglice naležno je [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Unsko-sanski kanton|Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike]]. Sastoji se iz dva sektora: Sektor za zdravstvo i Sektor za socijalnu politiku. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Alije Đerzeleza 2 u [[Bihać]]u.<ref>{{Cite web|url=https://vladausk.ba/v4/index/ministarstvo-zdravstva-i-socijalne-politike/8|title=VLADA USK|website=vladausk.ba|access-date=2026-08-08}}</ref> === Posavski kanton === U [[Posavski kanton|Posavskom kantonu]] nadležnosti za rad, socijalnu politiku i izbjeglice podijeljene su na dva ministarstva. Za socijalnu politiku nadležno je [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Posavski kanton|Ministarstvo zdravstva i socijalne politike]], dok je za rad nadležno [[Ministarstva privrede po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Posavski kanton|Ministarstvo privrede, rada i prostornog uređenja]]. Sjedište ministarstva zdravstva i socijalne politike je u Tridesetšestoj ulici 33B u [[Orašje|Orašju]], dok Ministarstva privrede, rada i prostornog uređenja u ulici Jug I, također u Orašju.<ref>{{Cite web|url=https://www.zupanijaposavska.ba/ministarstvo-zdravstva-i-socijalne-politike/|title=Ministarstvo zdravstva i socijalne politike {{!}} Vlada Županije Posavske|date=2026-06-26|language=hr|access-date=2026-08-08}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.zupanijaposavska.ba/ministarstvo-gospodarstva-rada-i-prostornog-uredenja/|title=Ministarstvo gospodarstva, rada i prostornog uređenja {{!}} Vlada Županije Posavske|date=2026-07-06|language=hr|access-date=2026-08-08}}</ref> === Tuzlanski kanton === U [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]] za rad, socijalnu politiku i izbjeglice nadležno je Ministarstvo rada, socijalne politike i povratka. Ono se sastoji iz tri sektora: Sektor za socijalnu i dječiju zaštitu, Sektor za rad i zapošljavanja, pravnih, općih i ekonomskih poslova i Sektor za zbrinjavanje prognanih osoba i izbjeglica, povratak i repatrijaciju. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Rudarska 65 u [[Tuzla|Tuzli]]. === Zeničko-dobojski kanton === U [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]] nadležno je Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice. Ministarstvo se sastoji iz dva sektora: Sektor za rad, humanitarnju djelatnost i povratak i Sektor za socijalnu politiku. Sjedište ministarstva nalazi se u Kučukovićkoj ulici 2 u [[Zenica|Zenici]].<ref>{{Cite web|url=http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-rad-socijalnu-politiku-i-izbjeglice|title=Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice|last=|first=|date=|website=zdk.ba|publisher=Vlada Zeničko-dobojskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-date=15. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715235650/http://zdk.ba/ministarstvo-za-rad-socijalnu-politiku-i-izbjeglice|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-rad-socijalnu-politiku-i-izbjeglice/itemlist/category/96-organizaciona-struktura|title=Organizaciona struktura|last=|first=|date=|website=zdk.ba|publisher=Vlada Zeničko-dobojskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-date=5. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180405063535/http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-rad-socijalnu-politiku-i-izbjeglice/itemlist/category/96-organizaciona-struktura|url-status=dead}}</ref> === Bosansko-podrinjski kanton Goražde === U [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde]] nadležnosti za rad, socijalnu politiku i izbjeglice podijeljene su na dva ministarstva. Za radne odnose nadležno je [[Ministarstva pravde i uprave po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Ministarstvo pravosuđa, uprave i ranih odnosa]], dok je za socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice nadležno [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Ministarstvo socijalne politike, zdravstva, raseljenih lica i izbjeglica]]. Sjedište oba ministarstva nalaze se u ulici 1. slavne viteške brigade 2a u [[Goražde|Goraždu]]. Oba ministarstva sastoje se od 5 sektora:<ref>{{Cite web|url=http://ms.bpkg.gov.ba/ministarstvo/37/ministar|title=Ministar|last=|first=|date=|website=ms.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|access-date=19. 7. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://ms.bpkg.gov.ba/priprema/54/organizaciona-shema|title=Organizaciona shema|last=|first=|date=|website=ms.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|access-date=19. 7. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kompletirana-vlada-bpk-gorazde-novi-ministri-polozili-zakletvu/170425071|title=Kompletirana Vlada BPK Goražde: Novi ministri položili zakletvu|last=|first=|date=25. 4. 2017|work=novinski portal|publisher=klix.ba|access-date=19. 7. 2018|via=}}</ref> * Ministarstvo za pravosuđe, upravu i radne odnose: ** Sektor za normativno pravne i upravno pravne poslove, ** Sektor za upravno rješavanje, ** Sektor za rad, zapošljavanje i penzijsko-invalidsko osiguranje, ** Sektor za personalne poslove i ** Sektor za administrativno-pravne poslove. * Ministarstvo socijalne politike, zdravstva, raseljenih lica i izbjeglica: ** Sektor za socijalnu i dječiju zaštitu, ** Sektor za budžet i zdravstveno osiguranje, ** Sektor za zdravstvenu zaštitu i javno zdravstvo, ** Sektor za normativno-pravne poslove i ** Sektor za raseljena lica i izbjeglice i humanitarnu pomoć. === Srednjobosanski kanton === U [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]] također su oblasti rada, socijalne politike i izbjeglica podijeljene na dva ministarstva. Za rad i socijalnu politiku nadležno je [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Srednjobosanski kanton|Ministarstvo zdravstva i socijalne politike]], dok za povratak izbjeglica [[Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Srednjobosanski kanton|Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih pitanja]]. Ministarstva se sastoje iz sljedećih sektora: * Ministarstvo zdravstva i socijalne politike: ** Sektor za organizaciju zdravstva i ** Sektor za socijalnu politiku. * Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih pitanja: ** Sektor prostornog planiranja, ** Sektor za zaštitu okoliša, ** Sektor obnove i povratka i ** Sektor za drugostupanjsko upravno rješenje iz oblasti urbanizma, građenja, okoliša i stambenih poslova. Sjedište Ministarstva zdravstva i socijalne politike se nalazi u Staničnoj ulici 43 u [[Travnik]]u,<ref>{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/hr/ministarstvo-zdravstva-i-socijalne-politike.html|title=Ministarstvo zdravstva i socijalne politike - Vlada SBK - KSB|last=|first=|date=|website=sbk-ksb.gov.ba|publisher=Vlada Srednjobosanskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-date=28. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180528043509/http://sbk-ksb.gov.ba/hr/ministarstvo-zdravstva-i-socijalne-politike.html|url-status=dead}}</ref> dok sjedište Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih pitanja nalazi se u Prnjavorskoj ulici 16a, također u Travniku.<ref>{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/bs/ministarstvo-prostornog-ure%C4%91enja,-gra%C4%91enja,-za%C5%A1tite-okoli%C5%A1a,-povratka-i-stambenih-poslova.html#org-struktura|title=Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova - Vlada SBK - KSB|last=|first=|date=|website=sbk-ksb.gov.ba|publisher=Vlada Srednjobosanskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-date=23. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180723092936/http://sbk-ksb.gov.ba/bs/ministarstvo-prostornog-ure%C4%91enja,-gra%C4%91enja,-za%C5%A1tite-okoli%C5%A1a,-povratka-i-stambenih-poslova.html#org-struktura|url-status=dead}}</ref> === Hercegovačko-neretvanski kanton === U [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]] također su oblasti rada, socijalne politike i izbjeglica podijeljene. Tako je za rad i socijalnu zaštitu nadležno [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Hercegovačko-neretvanski kanton|Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite]]. Sastoji se iz tri sektora: Sektor zdravstva, Sektor rada i Sektor socijalne zaštite. Za povratak i izbjeglice nadležna je Uprava za prognanike i izbjeglice HNK. Sjedišta ministarstva i uprave nalaze se u ulici Stjepana Radića 3 u [[Mostar]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/clanovi-vlade/ministarstvo-zdravstva-rada-i-socijalne-za%C5%A1tite|title=Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite|last=|first=|date=|website=vlada-hnz-k.ba|publisher=Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180721190832/http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/clanovi-vlade/ministarstvo-zdravstva-rada-i-socijalne-za%C5%A1tite|archive-date=21. 7. 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/uprave/uprava-za-prognanike-i-izbjeglice|title=Uprava za prognanike i izbjeglice {{!}} Vlada HNŽ-K|last=|first=|date=|website=vlada-hnz-k.ba|publisher=Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona|access-date=21. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180801150613/http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/uprave/uprava-za-prognanike-i-izbjeglice|archive-date=1. 8. 2018|url-status=dead}}</ref> === Zapadnohercegovački kanton === U [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom kantonu]] za rad, socijalnu politiku i izbjeglice naležno je [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Zapadnohercegovački kanton|Ministarstvo zdravstva, rada, porodice i socijalne politike]]. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Stjepana Radića u [[Grude|Grudama]].<ref>{{Cite web|url=http://www.vladazzh.com/detaljno.aspx?id=18|title=Ministarstvo zdravstva, rada, obitelji i socijalne politike|last=|first=|date=|website=vladazzh.com|publisher=Vlada Zapadnohercegovačkog kantona|language=hrvatski|access-date=19. 7. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id=453|title=skupstina-zzh.ba|last=|first=|date=17. 12. 2018|website=skupstina-zzh.ba|publisher=Stručna služba Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona|access-date=20. 12. 2018}}</ref> === Kanton Sarajevo === U [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]] za rad, socijalnu politiku i izbjeglice naležno je Ministarstvo rada, socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica. Sastoji se iz tri sektora: Sektor za socijalnu politiku, Sektor za socijalno planiranje i Sektor za finansijsko-računovodstvene i pravne poslove. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Reisa Džemaludina Čauševića 1 u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>{{Cite web|url=http://mrsri.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|title=Organizacija ministarstva {{!}} Ministarstvo za rad, soc. politiku, ras. lica i izbjeglice|last=|first=|date=|website=mrsri.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo|access-date=21. 7. 2018|archive-date=6. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180706015115/http://mrsri.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mrsri.ks.gov.ba/kontakti|title=Kontakti {{!}} Ministarstvo za rad, soc.politiku, ras. lica i izbjeglice|last=|first=|date=|website=mrsri.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Kantona Sarajevo|access-date=|archive-date=23. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180623172747/http://mrsri.ks.gov.ba/kontakti|url-status=dead}}</ref> === Kanton 10 === U [[Kanton 10|Kantonu 10]] za rad, socijalnu politiku i izbjeglice naležno je Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne zaštite i izbjeglica. Sastoji se iz tri sektora: Sektor zdravstva, Sektor rada i zapošljavanja i Sektor socijalne zaštite. Sjedište ministarstva nalazi se u ulici Kralja Zvonimira u [[Tomislavgrad]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.vladahbz.com/ministarstvo-rada-zdravstva-socijalne-skrbi-i-prognanih/|title=Vlada Hercegbosanske županije - Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih|last=|first=|date=|website=vladahbz.com|publisher=Vlada Kantona 10|language=hrvatski|access-date=19. 7. 2018}}</ref> == Također pogledajte == *[[Ministarstvo rada i socijalne politike Republike Bosne i Hercegovine]] *[[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske]] *[[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske]] *[[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine]] *[[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva pravde i uprave po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva finansija po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva privrede po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva saobraćaja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva za boračka pitanja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak}} {{Ministarstva kantona Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Ministarstva vlada kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Institucije Unsko-sanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Posavskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Tuzlanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Zeničko-dobojskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] [[Kategorija:Institucije Srednjobosanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona]] [[Kategorija:Institucije Zapadnohercegovačkog kantona]] [[Kategorija:Institucije Kantona Sarajevo]] [[Kategorija:Institucije Kantona 10]] pohfkv0722x9wqih4ena04hyzq3zmdv Prvi (osnivački) kongres SRPJ(k) 0 449725 3917190 3904496 2026-08-09T07:25:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917190 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Delegati Prvog kongresa SRPJ(k).JPG|mini|desno|300px|Delegati Prvog kongresa SRPJ (k) ispred zgrade nekadašnjeg hotela Slavija u [[Beograd]]u 1919. godina.]] '''Prvi (osnivački) kongres [[Socijalistička radnička stranka Jugoslavije (komunista)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]''' ({{jez-mk|Првииот конгрес на Социјалистичка работничка партија на Југославија (комунисти)}}, {{jez-sl|Prvi kongres Socialistične delavske partije Jugoslavije (komunisti)}}) održan je od [[20. april|20]]-[[23. april]]a [[1919.]] u [[Beograd]]u. Kongres je poznat i kao ''"Kongres ujedinjenja"'', zbog toga što se više predratnih socijaldemokratskih partija i organizacija, sa područja ujedinjene [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] ujedinilo u partiju komunističke provinijencije. == Prilike prije Kongresa == Pod utjecajem [[Oktobarska revolucije|Oktobarske revolucije]] i [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]] ([[21. mart]]a - [[2. august]]a 1919.) osnivane su ilegalne komunističke ćelije koje su za cilj imale pripremiti uvjete za sličnu socijalističku revoluciju, koja se dogodila u Mađarskoj. Prije i nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], postupno su se organizirala i glasila revolucionarnog radničkog pokreta, poput "[[Radničke novine (Split)|Radničkih novina]]" (kasnije "Oslobođenje") u [[Split]]u 1919,<ref>{{Cite web |url=http://www.gkmm.hr/frano_baras-splitski_listovi_20_stoljeca.html |title=Kaleidoskop Gradske knjižnice Splita |access-date=4. 11. 2018 |archive-date=4. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004022311/http://www.gkmm.hr/frano_baras-splitski_listovi_20_stoljeca.html |url-status=dead }}</ref> "[[Glas slobode|Glasa slobode]]" 1909. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]],<ref>[http://www.sdp.ba/glas-slobode/ Prilog o novinama Glas slobode na portalu sdp.ba]</ref> "[[Radničke novine (Beograd)|Radničkih novina]]" (1897.) u [[Beograd]]u, "[[Narodna volja|Narodne volje]]" u [[Požega (Hrvatska)|Požegi]] 1919.<ref>{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/142079 |title=Povijest novinarstva u Požegi |access-date=4. 11. 2018 |archive-date=24. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200324061246/https://hrcak.srce.hr/file/142079 |url-status=dead }}</ref>, "[[Radnička straža|Radničke straže]]" 1919. u [[Vukovar]]u.<ref>[[Vlado Horvat]], ''Revolucionar Stjepan Supanc'', Komitet općinske konferencije SKH, Vukovar, Vukovar, 1980, str. 21. i [[fusnota]] 22 na str. 21.</ref><ref>[[Lidija Barišić|Barišić, Lidija]]. ''Vukovarski tjednik »Trnje« (1920.)'' // ''Studia lexicographica'', sv. 4, br. 1(6), (2011.), str. 61.-90., {{Hrčak|id=162817}}, str. 62.</ref> == Inicijativa == Inicijativu za ujedinjenje radničkog pokreta (stranaka i sindikata) na platformi klasne borbe dala su u januaru 1919. godine rukovodstva [[Socijaldemokratska partija Srbije|Socijaldemokratske partije Srbije]] (SDPS) i [[Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine]]. Prihvativši mandat da sazove kongres za stvaranje ''Jugoslavenske socijalne demokracije'', uprava SDPS objavila je početkom februara 1919. godine da na kongresu mogu sudjelovati samo one organizacije i pojedinci koji su za klasnu borbu, odnosno oni koji su za napuštanje klasične suradnje s buržoazijom. Akciji su se pridružili i [[Jugoslovenski komunistički revolucionarni savez Pelagić]] (''Pelagićevci''). Za ujedinjenje na platformi klasne borbe izjasnili su se i lijeva grupa u [[Socijaldemokratska partija Hrvatske i Slavonije|Socijaldemokratskoj partija Hrvatske i Slavonije]], zatim dalmatinski socijalisti na pokrajinskoj konferenciji krajem marta, socijaldemokratske organizacije u [[Primorska|Slovenskom primorju]] pod italijanskom okupacijom od početka aprila, do tada formirane ili obnovljene socijaldemokratske organizacije u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i Makedoniji, socijaldemokratske organizacije [[Banat]]a, [[Bačka|Bačke]] i [[Baranja|Baranje]] na kongresu u [[Subotica|Subotici]] 24. marta i socijaldemokrati iz redova Srba i [[Bunjevci|Bunjevaca]] na Kongresu Srpsko-bunjevačkog agitacionog odbora 13. aprila u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Za ujedinjenje su se izjasnili i Sindikati Srbije, Bosni i Hercegovine, Vojvodine, Dalmacije i sindikalne organizacije u Crnoj Gori i Makedoniji. Dogovoreno je da se kongres ujedinjenja sindikata mora održati istovremeno sa partijskim kongresom. == Rad kongresa == [[Datoteka:Spomen ploca Prvom kongresu SRPJ(k)-Beograd.jpg|desno|mini|300px|Memorijalna ploča na mjestu prvog kongresa SRPJ (k) u [[Beograd]]u]] Kongres ujedinjenja održan je u Beogradu od 20-23. aprila 1919. godine. Na Kongresu su sudjelovala 432 delegata, koji su zastupali oko 130.000 organiziranih pripadnika radničkog pokreta iz svih krajeva Jugoslavije osim [[Slovenija|Slovenije]], gdje je vodstvo slovenske [[Jugoslavenske socijalne demokratske stranke]] ({{jez-sl|Jugoslovanska socijalna demokratska stranka}}, unatoč kritici ministerijalizma koja se javljala u njenim redovima, uspjelo spriječiti sudjelovanje slovenskih predstavnika.<ref name="PromNaz">{{cite web |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=75642 |title=Promjena naziva Komunističke partije Jugoslavije u Savez komunista Jugoslavije |publisher=Domagoj Štefančić |date=1. 10. 2007 |access-date=8. 11. 2018| language = }}</ref> Predstavnici Kongresa bili su i predstavnici reformističke struje socijaldemokratskog pokreta, koji je prethodno prosvjedovao protiv ministarstava. Kongres je protekao u znaku oprečnih stavova i rasprave o koncepcijama revolucionarnih i reformističkih struja. Usvojena je "Podloga ujedinjenja" u kojoj je ocijenjeno da je kapitalizam ušao u završnu fazu i da se stvaraju uslovi za skoro uspostavljanje ''komunističke privrede''. Takođe je istaknuto da se uspostavljanje komunističkog društva može ostvariti samo pomoću ''osvajanja političke vlasti od strane [[proletarijat]]a, razaranja starih organa vlasti i uspostavljanja vlasti [[radnička klasa|radničke klase]]''. Politička strategija nove partije, koja je dobila naziv Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista), zasnivala se na opredeljenju za klasnu borbu i jugoslovensku socijalističku revoluciju. U "Podlozi" je konstatovano da [[Druga internacionala]] nije dorasla zahtevima istorijske situacije. Odlučeno je da novoosnovana Partija pristupi [[Kominterna|Komunističkoj internacionali]]. Smatrajući da je 1918. nacionalno pitanje u državnopravnom smislu riješeno, SRPJ(k) izjasnila se za jedinstvenu državu republikanskog oblika s lokalnom samoupravom oblasti, okruga i opština. ''"Rezolucija o agrarnom pitanju"'' ograničavala se uglavnom na zahtjev za podjelu zemljoposeda feudalnog porijekla bezemljašima i za ukidanje feudalnih odnosa. Bila je usvojena orijentacija na klasni front industrijskog i agrarnog proletarijata, a ne na široko zasnovan savez radnika i seljaka. Kongres je donijeo i rezoluciju kojom se protestuje protiv ukidanja građanskih sloboda i suzbijanja revolucionarnog radničkog pokreta u Jugoslaviji, kao i protiv kontrarevolucionarne uloge jugoslovenskih vlasti u odnosu prema sovjetskim republikama u [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Rusiji]] i Mađarskoj i njenih priprema da se pridruži vojnoj intervenciji protiv Mađarske Sovjetske Republike. Vlada [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] bila je pozvana da odmah i bezuslovno prizna i uspostavi prijateljske odnose sa sovjetskim republikama u Rusiji, Mađarskoj i [[Bavarska Sovjetska Republika|Bavarskoj Sovjetskoj Republici]]. Prema Statutu usvojenom na Kongresu, SRPJ(k) bila je organizovana kao jedinstvena partija, a ne kao savez partija. Najviše rukovodeće organe činili su Kongres i Partijsko vijeće, kojem su bili potčinjeni svi ostali organi (Centralni i pokrajinski izvršni odbori, parlamentarna grupa, partijska štampa). Tajnim glasanjem bilo je izabrano Partijsko vijeće od 31 člana i Centralni izvršni odbor od devet članova. Članovi Partijskog vijeća bili su: [[Vladimir Ćopić]],<ref name="VĆ"/> (...) Za sekretare su bili izabrani [[Filip Filipović]] i [[Živko Topalović]], a za organizacionog sekretara [[Vladimir Ćopić]].<ref name="VĆ">{{Cite web |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4242 |title=Vladimir Ćopić - Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Hrvatski biografski leksikon |access-date=9. 11. 2018 |archive-date=12. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180512181821/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4242 |url-status=dead }}</ref> == Reakcije == Inicijativu za ujedinjenje radničkog pokreta pod zastavom Treće internacionale nisu prihvatila rukovodstva Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije, disidentska grupa u rukovodstvu Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine (tzv. zvonaši) i slovenska Jugoslovenska socijalna demokratska stranka. Ova struja stvorila je u aprilu 1920. godine [[Socijalistička partija Jugoslavije|Socijaldemokratsku stranku Jugoslavije]], koja je vodila reformističku politiku klasnog mira. [[Slovenci]] i [[Hrvati]] u slovenskom primorju, [[Istra|Istri]] i [[Trst]]u su 6. aprila 1919. osnovali samostalnu Socijalističku partiju. Ova partija se u septembru 1919. godine uključila u [[Italijanska socijalistička partija|Socijalističku partiju Italije]]. == Literatura == * [[Vitomir Korać]]. ''Povijest radničkog pokreta u Hrvatskoj i Slavoniji'' (knjiga prva). „Radnički sindikati“, Zagreb 1930. godina. * ''Istorija Saveza komunista Jugoslavije''. „Komunist“, „Narodna knjiga“, „Rad“, Beograd 1985. godina. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://komunist.free.fr/istorija/ist_01.html Komunist: Istorija SKJ(1): Počeci radničkog pokreta i stvaranje SRPJ(k)] {{Savez komunista Jugoslavije}} [[Kategorija:Kongresi KPJ-SKJ|1]] [[Kategorija:Kraljevina Jugoslavija]] [[Kategorija:1919. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Socijalistička radnička stranka Jugoslavije]] [[Kategorija:1919. u Srbiji]] [[Kategorija:Događaji u Beogradu]] [[Kategorija:Politička historija Srbije]] fycw9qhxe3ueurbhj0g457vv4pc4t10 Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu 0 451236 3917181 3903771 2026-08-09T06:29:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917181 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CroppedStalin1943.jpg|mini|desno|250px|[[Josif Staljin]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] vođa koji je naredio deportacije od 1930-ih do 1952. ]] [[Datoteka:Soviet occupation of Bessarabia and Northern Bukovina 07.jpg|mini|desno|250px|[[Rumuni|Rumunske]] izbjeglice nakon [[Sovjetska aneksija Besarabije i Sjeverne Bukovine|sovjetske okupacije Besarabije i sjeverne Bukovine 1940]].]] '''Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu''', poznato jednostavno i kao '''Sovjetske deportacije''' odnosi se na razdoblje tokom vladavine [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], od 1930-ih do 1952, kada je [[SSSR]] vršio praksu prisilnog raseljavanja i razmjene stanovništva koji se mogu razvrstati u sljedeće kategorije: [[deportacija|deportacije]] "anti-sovjetskih" grupa, "neprijatelja radnika"; [[Etničko čišćenje|etničko čišćenje cijelih naroda i narodnosti]], kako ne bi činili homogenu cjelinu u svojoj republici te tako ni prijetnju stabilnosti SSSR-a; transfer radne snage te organizirane migracije, povremeno čak i kolonizacije, u suprotne smjerove, kako bi se "izmiješale" razne republike i time pojačao njihov "[[sovjetizacija|sovjetski]]" karakter. [[NKVD]]-ove procedure prilikom deportacija su uglavnom bile standardne: naoružani agenti opkolili bi rano ujutro ili usred noći neko selo, dali porodici 15-20 minuta da se pakira, ukrcali ih na kamione odakle bi bili ih odvezli do obližnje željezničke stanice gdje su ukrcani u vagone za stoku odakle su poslani u centralnu Aziju ili [[Sibir]], ovisno o svakoj grupi. U većini slučajeva, njihova odredišta su bila udaljena, nenastanjena mjesta ili [[gulag]]. To uključuje i deportacije u SSSR nesovjetskih građana iz inostranstva, kao i teritorije pod sovjetskom [[Okupacija|okupacijom]]. Preko 20 većih grupa je zahvaćeno deportacijama, od kojih je osam nacija potpuno uklonjeno i iskorijenjeno iz njihovih drevnih domova. Od tih osam, jedna nacija je bila katolička ([[Nijemci]] na Volgi), jedna budistička ([[Kalmici]]) a ostalih šest su bili [[musliman]]i ([[Čečeni]], [[Inguši]], [[Karačajci]], [[Balkari]], [[krimski Tatari]] i [[mešketski Turci]]).<ref name="UNHCR1996">{{cite web |title=UNHCR publication for CIS Conference (Displacement in the CIS) - Punished peoples: the mass deportations of the 1940s |url=http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/search?page=search&docid=3b5555124&query=crimean%20tatars |publisher=Refugees Magazine |date=1. 5. 1996}}</ref> U tim posebnim naseljima, deportirani su stavljeni pod strogi nadzor vlasti te im je bilo zabranjeno napustiti te lokacije.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 7–8}} Uvjeti u žurno sklopljenim nastambama za deportirane su bili uglavnom nepovoljni, te se prvih godina pojavio značajan mortalitet zbog hladnoće, gladi ili iscrpljenosti u radnim kolonijama. Prema nekim procjenama, sovjetske prisilne migracije su raselile oko 6 miliona ljudi.<ref>[[#Polian|Polian (2004)]], str. 4</ref> [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|Broj poginulih zbog posljedica deportacija]] je predmet procjena zbog toga što su same sovjetske vlasti držale tek krnje evidencije o smrtnosti među deportiranim grupama: brojke sveukupno sežu od najmanje 800.000,<ref name="Dowling930">[[#Dowling|Dowling (2014)]], str. 930</ref> preko 1.000.000, dok visoke procjene idu i do 1.500.000 poginulih.{{Sfn|Geyer|Fitzpatrick|2009|loc=str. 176}} Deportirani ljudi su dobili dozvolu za povratak nakon što je 1956. [[Nikita Hruščov]] održao tajni govor u kojem je osudio Staljinove zločine, ali mnogi nisu preživjeli te godine [[egzil]]a u Sibiru.<ref name="Salmon_b2">[[#HidenSalmon1994|Hiden & Salmon (1994)]]. str. 129.</ref> [[Povolški Nijemci]] i [[krimski Tatari]] dobili su dozvolu za povratak tek od 1989. u doba [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], dok je [[Raspad SSSR|raspadom SSSR-a]] nezavisna [[Gruzija]] 1990-ih odbila dati dozvolu mešketskim Turcima za masovni povratak u njenu regiju, čime je taj narod osuđen na trajni egzil u [[Kazahstan]]u i [[Uzbekistan]]u. Posljedice ovih deportacija osjećaju se i danas, te doprinose međuetničkim napetostima i uzrokuju teritorijalne sporove. Moderni akademičari smatraju da su ove operacije etničkog čišćenja bile oblik [[Asimilacija|asimilacije]] i [[etnocid]]a prema raznim manjim narodima u bivšem SSSR-u. 1990-ih i 2000-ih je nekoliko bivših agenata [[NKVD]]-a osuđeno za [[zločin protiv čovječnosti]] zbog ovih deportacija u [[Latvija|Latviji]] i [[Estonija|Estoniji]]. [[Ruska Federacija]], nasljednica SSSR-a, nikada nije priznala deportacije kao zločin protiv čovječnosti niti je ijednoj porodici žrtava platila odštetu. Države [[Istočna Evropa|istočne Europe]] i bivšeg [[Sovjetski blok|sovjetskog bloka]], osobito u [[Poljska|Poljskoj]], [[Baltičke države|baltičkim državama]]a i [[Moldavija|Moldaviji]], redovito obilježavaju sjećanje na žrtve deportacija te im odaju počast raznim komemoracijama. == Raseljavanje društvenih slojeva == {{Glavni|Dekulakizacija}} [[Datoteka:Karte Entkulakisierung.png|mini|desno|250px|Smjer raseljevanja kulaka po SSSR-u 1930-ih]] [[Kulaci]], bogati seljaci različitih narodnosti, bili su najbrojnija društvena grupa koja je prisilno raseljena od sovjetskih vlasti. U 1930-ima, skoro milion kulaka raseljeno je diljem SSSR-a, uglavnom u radne kolonije i logore.<ref name="bugai190"/> Državni arhivi [[Ruska federacija|Ruske Federacije]] navode da je 631.000 seljaka deportirano 1930. Taj se broj kasnije još i povećao.<ref name="Bugai190">[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 190</ref> Gotovo 40% od ukupnog broja deprotiranih bili su djeca mlađa od 16 godina. Stoga su se morala naučiti da snose odgovornost za sopstveni opstanak.{{sfn|Kaznelson|2008|loc=str. 1163–1177}} [[Jagoda, Genrih|Genrih Jagoda]] je informirao [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] da je 32.905 osoba naseljeno u [[Lenjingrad]]u i [[Murmanska oblast|Murmanskoj oblasti]] do kraja 1931.<ref name="Bugai190"/> Prema tajnoj direktivi SSSR-a datiranoj 20. aprila 1933, kulaci su deportirani u radne logore. 973.693 kulaka je deportirano do januara 1935. Među njima je bilo Rusa, Nijemaca, Bjelorusa, Ukrajinaca i drugih naroda. Čak 632.860 kulaka u egzilu je pobjeglo iz lokacija u kojima su naseljeni između 1932. i 1937, dok je 36.700 vraćeno natrag u iste.<ref name="Bugai190"/> Uvjeti kulaka u egzilu bili su teški, a 25% njihove plaće oduzeto im je da pokrije troškove za njihove usluge. Lišeni su ljudskih prava, iako su im 25. januara 1935. njihova prava vraćena.<ref name="Bugai190"/> U pismu datiranom 23. aprila 1930, I. A. Serkin, sekretar [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]]-a, je pisao nadređenom S. A. Bergavinovu sljedeće: "Na početku, kada se prvi put spomenulo pitanje preseljavanja, mnogi od nas nisu to razradili do kraja i nisu ni mogli zamisliti kako će to biti kompleksno." Dodao je da, iako je zamišljeno da glavno zanimanje doseljenih kulaka u posebne nastambe bude poljoprivreda, niko nije proveo studije o uslovima tla, niti da su neke površine na kartama bile nenaseljivve u praksi, potpuno nedostupne, ili se nalazile usred močvare. Uz to, ta je zabačena zemlja zahtijevala ogroman trud kako bi pripremili čak i elementarne uslove za [[Agrikultura|agrikulturu]]. Stoga je upozorio da u prvoj godini dobar dio doseljenika neće moći uzgojiti nikakvu hranu za sebe.<ref>[[#Viola|Viola (2001)]], str. 730–750</ref> Najgori primjer takvog nemarnog planiranja bio je slučaj iz 1933, kada je oko 6.000 osoba iz evropskog dijela SSSR-a deportirano i ostavljeno na riječnom ostrvu gdje se spajaju rijeke [[Ob]] i Nazino u zapadnom Sibiru, gdje su jednostavno ostavljeni da se sami snalaze. Pošto nisu imali nikakvu adekvatnu hranu niti pribor da se brinu za sebe, oko 2.000 ih je preminulo, velik dio je pobjegao u sibirske [[Tajga|tajge]], a javili su se i slučajevi [[Kanibalizam|kanibalizma]] i nekrofagije zbog pojave masovne [[glad]]i na otoku (→[[Afera Nazino]]).{{sfn|Werth|Gross|Rendall|2010|loc=str. 770–772}}{{sfn|Barenberg|2008}} Posebne odredbe za kulake iz zapadne [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjelorusije]] su i dalje izdane sve do proljeća 1952. Tako je do 22. aprila 1952. određeno da se 6.000 ljudi premjesti u [[Irkutska oblast|Irkutsku oblast]] i [[Kazahstan]]. To je vjerojatno bila posljednja Staljinova deportacija.<ref>[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 103</ref> Dana 23. decembra 1938. djeca kulaka dobila su pasoše te pravo da se presele gdje god žele. Novo sovjetsko vodstvo je 13. augusta 1954. usvojilo zakon kojim ukida posebne restrikcije deportiranih kulaka.<ref name="Bugai190"/> == Raseljavanje etničkih grupa == === Uvod u prisilna raseljavanja === Zbog toga što je obuhvatio razne teritorije po [[Azija|Aziji]], [[SSSR]] je bio etnički izazito miješovita i neujednačena država. Prema popisu stanovništva iz 1926, [[Rusi]] su činili tek 54% stanovništva te države. U 1930-im i 1940-im, uslijedilo je razdoblje izazite [[Rusifikacija|rusifikacije]] u školama.<ref>[[#Glazer|Glazer & Moynihan (1975)]], str. 460</ref> Tokom i nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], razni narodi kolektivno su optuživani za kolaboraciju sa nacistima i nevjernost prema sovjetskom sistemu. [[Deportacija|Deportacije]] su bile glavni instrument Staljinova suzbijanja pobune stanovništva osvojenih teritorija.<ref>[[#Statiev|Statiev (2005)]], str. 977–1003</ref> Ironično, svojedobno je i sam Staljin — između 1902. i 1917. — sedam puta osuđen od carskog režima zbog političkih razloga te deportiran u udaljeni [[Sibir]].<ref name="Schwartz">[[#Schwartz|Schwartz (2013)]], str. 522</ref> [[Datoteka:Rumsiskes jurta.jpg|mini|desno|250px|Tipičan izgled "posbenih nastambi" u kojima su živjeli deportirani u Sibiru; rekonstrukcija u muzeju [[Rumšiškės]], Litvanija]] Deportirane grupe smještene su u "[[posebne nastambe (SSSR)|posebne nastambe]]" (''spetsposelki'') u udaljenim i nedostupnim regijama kao oblik represivnih mjera protiv "problematičnih grupa" koje su se protivile sovjetskoj politici. Ova je praksa započeta još 1920-ih, ali je masovnost doživjela tek od 1930-ih, te trajala sve do 1950-ih.{{sfn|Klimkova|2007|loc=str. 105–139}} Stanovnici tih posebnih nastambi trpjeli su značajna ograničenja njihovih građanskih prava, kao što su restrikcije slobode kretanja jer su bili pod stalnim nadzorom [[NKVD]]-a. Također je predviđao [[prisilni rad]] najtežih fizičkih poslova kao i odsutnost bilo kakvog jasnog vremenskog roka u odsluživanju ovog egzila. U oktobru 1940, registrirane su 1.645 posebne nastambe, u kojima je živjelo 959.472 osoba, a taj je broj do 1953. porastao na 2.753.356 osoba.{{sfn|Klimkova|2007|loc=str. 105–139}} [[Kazaška SSR]] je postala glavni pokusni teren na kojem su sovjetske vlasti masovno odlagale razne narode. To je išlo toliko daleko da su sami [[Kazasi]] postali manjina u sopstvenoj republici, te se u 1980-ima tamo našlo čak 50-ak različitih etničkih grupa.{{sfn|Iglicka|1998|loc=str. 995–1014}} Djelomično uklanjanje "problematičnih" i "nevjernih" naroda bila je česta Staljinova tehnika: njegov cilj je bio usitniti jedan narod tako da ga izmiješa sa drugim narodima, i to na više udaljenih lokacija, čime jedna nacija više ne bi mogla biti jedinstvena i snažna jer je bila raspršena. Bio je to oblik [[Asimilacija|asimilacije]] u kojoj su deportirani neruski narodi tretirani kao inferiorni građani bez perspektive za društveno napredovanje.{{sfn|Iglicka|1998|loc=str. 995–1014}} Glavne su mete bili [[Poljaci]] (1939–1941, te opet 1944–1945), [[Rumuni]] (1944–1953), [[Nijemci]] na Volgi (prognani su uglavnom tokom i nakon Drugog svjetskog rata), [[Finci]] (1929–1931. te 1935–1939), [[Krimski Tatari]], Krimski Grci, [[Balkari]], [[Čečeni]], [[Inguši]] i drugi. Sveukupno je preko dvadesetak naroda bilo pogođeno tim planom,<ref name="UNHCR1996"/> što je uveliko promijenilo etničku strukturu države. Od toga, čak je osam nacija potpuno uklonjeno deportacijama iz njihovih vijekovnih ognjišta.{{sfn|Kreindlera|1986|loc=str. 387–405}} Razlozi deportacija u udaljene krajeve centralne Azije i Sibira ležali su u tome što je SSSR htio imati osobe za [[prisilni rad]] u zabačenim područjima u koje niko nije htio dobrovoljno otići. Drugi je razlog i Staljinov strah od opasnosti od "[[peta kolona|petokolonaša]]" uz granična područja. Međutim, u nekim slučajevima deportacije manjih naroda nisu slijedile nikakvu logiku. Pretpostavlja se da su jednostavno bili žrtve Staljinove konstantne paranoje.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 7–8}} === [[Poljaci]] === {{glavni|Sovjetska invazija Poljske|Poljska operacija NKVD-a (1937–1938)}} Već je u sklopu Staljinove kampanje protiv kulaka 10.000 [[Poljaci|Poljaka]] deportirano iz [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]] prema unutrašnjosti SSSR-a između 1930. i 1933. U strahu za zapadne sovjetske granice, deportirano je 1935. dodatnih 40.000 sovjetskih Poljaka prema istoku. Dodatno izgnanstvo Poljaka odigralo se 1936. sa tog područja, čime je sveukupno raseljeno 120.000 Poljaka u sedam godina.<ref name="Piotrowski2"/> U periodu 1937–1938. deportirano je novih 20.000 Poljaka iz [[Bjeloruska SSR|Bjeloruske SSR]]. U istom razdoblju je 143.810 Poljaka optuženo za raznorazne "antisovjetske aktivnosti", te ih stoga neki smatraju prvim primjerom jedne nacionalne grupe koja je proganjana u SSSR-u samo na temelju svoje etničke pripadnosti. Poljaci su činili desetinu svih žrtava "[[Velika čistka|velike čistke]]".<ref name="Piotrowski2"/> [[Datoteka:Sybiracy (deportacje 1940-1941).jpg|mini|desno|250px|Deportirane poljske porodice ukrcavaju se na vozove za [[Sibir]].]] Nakon što su u septembru 1939. [[Treći Reich]] i Sovjetski Savez podijelili [[Poljska|Poljsku]] između sebe, Staljin je izdao naredbu kojom je iz sovjetskog dijela bivše Poljske velik broj ljudi deportiran u radne logore, od čega su 63.1 % bili [[Poljaci]] a 7.4 % Židovi.<ref>[[#Piotrowski|Piotrowski (2007.)]], str 14</ref> Porodice političkih i ratnih zarobljenika kažnjeni su deportacijom u Kazahstan na 10 godina, a izbjeglice u sjeverne predjele u posebne nastambe gdje su morali sjeći drva. Drugi val deportacija započeo je 13. aprila 1940, a u njemu su bile porodice poljskih oficira koji su smaknuti, policajaca, vlasnika tvornica, kao i članova antisovjetskih pobunjeničkih organizacija, zatim profesori, ali i obični seljaci.<ref name="Dundovich79"/> Ova je operacija provedena po noći, između 2:00 i 6:00 ujutro, iako je to bilo teško sakriti pošto je na ulicama uobičajno prije bilo pripremljeno na hiljade kolica i vagona. Prema izvještajima, dvoje ili troje kola poslana su u svaku kuću, uz nekoliko vojnika, koji su pokucali na vrata nečijeg doma, pregledali pasoše, te potom odveli osobe koje su označene da moraju otići u egzil. Pojedini vojnici su pomagali ljudima da utovare svoje stvari. Osobama je dozvoljeno uzeti 100&nbsp;kg po osobi, odnosno 300&nbsp;kg po porodici.<ref name="Dundovich79">[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 79</ref> Deportacija poljskih izbjeglica, koji su pobjegli na istok od ''[[Wehrmacht]]a'', odigrala se 29. jula 1940. Velika većina njih, oko 85%, bili su Jevreji. Nekom ironijom, ova deportacija je zapravo spasila živote tih Jevreja pošto su [[Operacija Barbarossa|nacisti izvršili invaziju ostatka Poljske 1941]].<ref name="Dundovich80">[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 80</ref> Sovjetske deportacije su nastavljene tokom cijele 1941, te ih je tek prekinula nacistička invazija SSSR-a, koja je dovela do evakuacije ili bijega između 8,5 i 9,5 miliona osoba prema istoku.<ref name="Schwartz"/> Nakon toga, SSSR je uspostavio zvanične odnose sa poljskom vladom u egzilu u [[London]]u, te su mnogi Poljaci amnestirani 12. augusta 1941, pušteni iz radnih kolonija te dobili pravo naseliti se gdje god žele, izuzev zabranjenih zona i klasificiranih gradova.<ref name="Dundovich81">[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 81</ref> Prigodom 70. godišnjice sovjetske invazije, poljski [[Institut za nacionalno sjećanje]] objavio je da je broj deportiranih poljskih građana u SSSR ipak bio niži od prethodnih procjena, te da je iznosio oko 320.000<ref name="expatica">{{cite web|title=Polish experts lower nation's WWII death toll|date=30. 8. 2009|url=http://www.expatica.com/de/news/german-news/Polish-experts-lower-nation_s-WWII-death-toll--_55843.html|publisher=Expatica.com|access-date=14. 1. 2019|archive-date=6. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120406115752/http://www.expatica.com/de/news/german-news/Polish-experts-lower-nation_s-WWII-death-toll--_55843.html|url-status=bot: unknown}}</ref> – među njima je 139.000 poslano u [[Sibir]], 66.000 u suhe stepe [[Kazahstan]]a a 78.000 u daleki istok i sjeverne regije.{{sfn|Lebedeva|2007|loc=str. 28–45}} Prema popisu stanovništva iz 1989, Poljaci su bili deseta najbrojnija narodna grupa u Kazahstanu. Nakon [[raspad SSSR-a|pada SSSR-a]], značajan broj Kazahstanaca poljskog porijekla je 1990-ih u nekoliko valova emigrirao u Poljsku.{{sfn|Iglicka|1998|loc=str. 995–1014}} Poljska i Sovjetski Savez razmijenili su stanovništvo – Poljaci istočno od sovjetsko-poljske granice su otišli u Poljsku, dok su Ukrajinci zapadno od granice otišli u Ukrajinsku SSR. Skladno time, pomicanjem poljske granice prema zapadu nakon 1945, velik broj Poljaka na istoku tako se silom prilika trajno našao izvan svoje domovine. Između 1944. i 1946. [[Poljski transfer stanovništva (1944–46)|odigrao se transfer]] 1.517.982 Poljaka iz SSSR-a u poslijeratnu, zapadniju Poljsku.{{sfn|Ther|1996|loc=str. 779–805}} === Daleki istok: [[Korejci]], [[Japanci]] === [[Datoteka:Karafuto_map.png|mini|desno|250px|Karta južnog Sahalina]] {{Glavni|Deportacija Korejaca u Sovjetskom Savezu|Invazija južnog Sahalina}} Korejci su se, osim na [[Korejsko poluostrvo|korejskom poluostrvu]], u 19. vijeku naselili i na području ruskog Dalekog istoka. Prilikom rusko-japanskih napetosti zbog [[Mandžurija|Mandžurije]] 1937, sovjetske vlasti su raselile oko 170.000 Korejaca u Kazahstan, jer su se bojale da bi Korejci mogli postati "japanski špijuni". Danas u Kazahstanu živi oko 100.000 Korejaca, većinom oko naselja [[Uzun Agach]], koji su se stopili sa kazahstanskom kulturom, ali i dalje održavaju veze sa [[Južna Koreja|Južnom Korejom]].<ref>{{cite web |publisher=UNHCR |url=http://www.unhcr.org/refworld/topic,463af2212,488edfb96e38,49749cfbc,0,,,KAZ.html |title=World Directory of Minorities and Indigenous Peoples – Kazakhstan : Koreans |access-date=22. 11. 2012 |year=2008 }}{{Mrtav link}}</ref> U tim posebnim nastambama, Korejcima je bilo zabranjeno kretati se, služiti u armiji ili postići visoko obrazovanje. Nisu bili među narodima spomenutima u Hruščovom govoru 1956.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 26}} Nakon što je Crvena armija osvojila južni [[Sahalin]] 1945, u idućih nekoliko godina sveukupno se oko 400.000 Japanaca evakuiralo, protjeralo ili dobrovoljno odselilo s tog ostrva, kako bi se osigurao njegov "sovjetski" predznak.<ref name="sahalin">[[#McColl & Robbers|McColl & Robbers (2005.)]], str. 803</ref> SSSR je anektirao i [[Kurilska ostrva]], gdje su također deložirani domorodci. Već je 86.700 Japanaca evakuirano sa Sahalina na obližnji [[Hokaido]] uoči sovjetske objave rata [[Japan]]u. Nakon rata, SSSR je deportirao najmanje 278.000 Japanaca sa Sahalina, sve do kraja tog procesa jula 1949. Ipak, nekoliko Japanaca i 43.000 Korejaca je i dalje ostalo na tom ostrvu. Iako su svi ti građani legalno tamo živjeli, sovjetske vlasti su to nazvale "repatrijacijom" Japanaca u Japan.<ref name="Itoh"/> === [[Finci]] === {{Glavni|Zimski rat|Deportacija ingrijskih Finaca}} SSSR je 1939. izvršio invaziju [[Finska|Finske]]. Zimski rat je završio primirjem i sporazumom kojim Finska zadržava svoju nezavisnost, ali mora predati dio istočnog i južnog teritorija SSSR-u. Do kraja drugog svjetskog rata, iz SSSR-a je protjerano ukupno 420.000 [[Finci|Finaca]],<ref name="Vijeće Europe"/> iz osvojenih finskih teritorija, poglavito [[Ingrija|Ingrije]], ali i iz drugih dijelova SSSR-a uz novu finsku granicu. Sovjetski dio [[Karelija|Karelije]] bila je meta staljinističkog terora zbog nekoliko razloga, primarno jer se nalazila uz Finsku koja je stekla nezavisnost of Ruskog Carstva 1917, te zbog toga jer se tamo nalazio značajan broj Finaca i [[Karelijanci|Karelijanaca]]. Ljudski gubici u Kareliji bili su jedni od najtežih u cijeloj državi gledano naprema odnosu broja stanovnika te nacije u tom području.{{sfn|Kostiainen|1996|loc=str. 331–342}} Prije [[Oktobarska revolucija|oktobarske revolucije]] 1917, oko 130.000 osoba finskog porijekla živjelo je na ruskom teritoriju uz obalu [[Finski zaliv|finskog zaliva]], od rijeke [[Narva (rijeka)|Narve]] na zapadu pa sve do rijeke [[Neva|Neve]] na istoku, te u regiji sjeverno od [[Sankt Peterburg|St. Peterburga]]. Ta brojka je ostala konstantna u 1920-ima i 1930-ima, ali je tokom i nakon drugog svjetskog rata evidentiran ogroman pad finskog stanovništva u toj regiji, gdje ih je zabilježeno svega 24.000 tokom sovjetskog popisa stanovništva iz 1970-ih. Uzrok tome su deportacije Finaca 1930-ih i 1940-ih.{{sfn|Matley|1979|loc=str. str. 1–16}} === Baltik: [[Estonci]], [[Latvijci]], [[Litvanci]] === {{Glavni|Sovjetska aneksija baltičkih država|Sovjetske deportacije iz Estonije|Sovjetske deportacije iz Litvanije|Junska deportacija}} [[Datoteka:Kardo rinktine 02.jpg|lijevo|mini|250px|Litvanski partizani, Šumska braća, su još godinama nakon 1945. pružali otpor sovjetskim snagama]] Sovjetski Savez je 16. juna 1940. predao ultimatum [[Litvanija|Litvaniji]], a 16. juna i [[Latvija|Latviji]] i [[Estonija|Estoniji]] te potom zauzeo te baltičke države 1940,<ref>[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 83</ref> samo da bi ih 1941. zauzeo Treći Reich, te potom ponovno SSSR 1944. Staljin je tokom tog razdoblja pokrenuo ''[[sovjetizacija|sovjetizaciju]]'' Baltika uz pomoć široko rasprostanjene [[industrializacija|industrijalizacije]] kojom se doseljavalo rusko stanovništvo u to područje.<ref name="Salmon_b1">[[#HidenSalmon1994|Hiden & Salmon (1994)]]. str. 126.</ref> Započete su masovne deportacije kako bi se eliminirao bilo kakav otpor [[kolektivizacija|kolektivizaciji]] ili potpora [[antisovjetizam|antisovjetskim]] partizanima koji su se i dalje borili protiv Sovjeta.<ref name="Salmon_b2"/> Baltički partizani, [[Šumska braća]], godinama su vršili otpor protiv Sovjeta.<ref>[[#Petersen|Petersen (2001)]], str. 206</ref> Prvi talas deportacija započeo je 1941. a glavna meta bili su zemljoposjednici, vlasnici tvornica, trgovci i drugi. Odvezeni su zajedno sa porodicama. Do jula 1941. tako je deportirano 25.586 osoba s Baltika (12.682 iz Litvanije, 9.236 iz Latvije te 3.668 iz Estonije).<ref>[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 165</ref> Deportacije od 1944. do 1952. bile su još veće od onih 1941.<ref name="Salmon_b2"/> "Proširene" su kako bi obuhvatile nove grupe ljudi: one koji su sarađivali sa nacistima; ko god je (makar i prisilno) otišao raditi u Njemačku tokom rata; svi članovi tajnih anti-nacističkih organizacija; baltički vojnici koji su se borili u nacionalističkim trupama u savezništvu sa nacistima. Dio baltičkih državljana dao je potporu nacističkim antisemitskim ideologijama.<ref>[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 36</ref> Jedan dio razloga nacističke kolaboracije ležao je u tome što je Treći Reich tvrdio da će štititi građane od Sovjeta. Samo u martu 1949, deportirano je 90.000 baltičkih državljana.<ref name="heinrihs">[[#Strods|Strods (2002)]], str. 1–36</ref>{{sfn|Erratum|2002|loc=str. 241}} Najdrastičniji primjer bila je Litvnija koja je deportacijama izgubila 37.000 državljana poslanih u Sibir za samo 48 sati.<ref>[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 37</ref> Ukupno 42.000 osoba je te godine prisilno raseljeno iz Latvije, uglavnom farmera koji su se bunili protiv kolektivizacije. Cijele porodice su raseljene u [[Amur]], [[Irkutsk]], [[Omsk]], [[Tomsk]] i [[Novosibirsk]] doživotno.<ref name="Vijeće Europe"/> Neke osobe odvedene su i do 9.000&nbsp;km daleko od svoje domovine. To je činilo 2 % ukupnog stanovništva te republike. Od toga je bilo 10.990 djece mlađe od 16 godina. Žene i djeca su činili 73 % deportiranih.<ref name="Vijeće Europe">[[#Vijeće Europe|Vijeće Europe (2006)]], str. 157–158</ref> [[Datoteka:Iš Lietuvos į Dalstrojų.png|desno|mini|250px|Litvanci su predstavljali jedan od naroda koji su bili najdalje deportirani od svoje domovine: i do 9.000 km od zapada prema krajnjem istoku Sovjetskog Saveza, u radne logore]] Iste godine, 22.326 ljudi je prisilno raseljeno iz Estonije, što je predstavljalo 2,5 % stanovništva te republike, a 29.923 iz Litve u Sibir. Prema službenim podacima, najmanje 120.000 ljudi je deportirano iz Litvanije.<ref name="Vijeće Europe"/> Dana 5. septembra 1951, odredba Vijeća ministara SSSR-a N 3309-1568 odredila je deportaciju kulaka i njihovih porodica iz Litvanije zbog "neprijateljskih činova protiv kolhoza". Tako je 1. januara 1952. bilo 16.833 registriranih seljaka u posebnim nastambama koji su raseljeni iz Litvanije 1951. Do jula, broj je porastao na 18.027 osoba.<ref>[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 166</ref> Sveukupno je od 1940. do 1953. iz baltičkih država prisilno raseljeno 203.590 osoba: 118.599 iz Litvanije, 52.541 iz Latvije te 32.540 iz Estonije. Oko 84% [[Litvanci|Litvanaca]] je naseljeno u regiji [[Irkutska oblast|Irkutska]] i [[Krasnojarski kraj|Krasnojarska]], 87% [[Latvijci|Latvijaca]] u regijama [[Omska oblast|Omska]] i [[Tomska oblast|Tomska]], a 80% Estonaca u regijama [[Novosibirska oblast|Novosibirska]] i Krasnojarska.<ref name="Dundovich">[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 100</ref> Između 1945. i 1948. zabilježeno je 1.722 bijega doseljenika deportiranih iz Litvanije. Do 1. januara 1949, uhićeno je 1.070 od njih — nekima se sudilo, dok su drugi vraćeni u posebne nastambe.<ref>[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 170</ref> Latvija je do kraja rata izgubila trećinu stanovništva: oko 110.000 ljudi poslano je u sovjetske logore ili ubijeno. 130.000 osoba je pobjeglo na Zapad. Staljin je također provodio izmjenu etničkog stanovništva kako bi suspregnuo nacionalizam u državama: 1940. Latvijci su činili 75 % stanovništva Latvije, no zbog kolonizacije Rusa, Latvijci su 1989. činili jedva 52 % udjela stanovništva.<ref>[[#OESS|OESS (2001)]], str. 31</ref> Nove stambene zgrade bile su slabe kvalitete a ruski imigranti su dobivali povlastice radi doseljavanja.<ref name="Salmon_b5">[[#HidenSalmon1994|Hiden & Salmon (1994)]]. str. 132.</ref> Estonci su prije rata činili 88 % stanovništva svoje domovine, ali su već 1970. spali na samo 60 %. Ipak, broj Litvanaca spao je za "samo" 4 %.<ref name="Salmon_b5"/> Rusi doseljenici su uglavnom preuzeli političke, administrativne i vodilačke pozicije na tom području.<ref name="Salmon_b10">[[#HidenSalmon1994|Hiden & Salmon (1994)]]. str. 139.</ref> === Besarabija i Sjeverna Bukovina: [[Rumuni]], [[Moldavci]], [[Jehovini svjedoci]] === [[Datoteka:Soviet_occupation_of_Bessarabia_and_Northern_Bukovina_11.jpg|mini|desno|250px|Rumunske [[izbjeglice]] nakon sovjetskog zauzimanja Besarabije i Bukovine]] [[Datoteka:Soviet occupation of Bessarabia and Northern Bukovina 12.jpg|mini|desno|250px|Rumunska porodica, izbjeglice iz Besarabije]] {{Glavni|Sovjetske deportacije iz Besarabije i Sjeverne Bukovine|Operacija Sjever}} [[Rumuni]] i drugi narodi su sistematski raseljavani iz Besarabije, koja je također [[Sovjetska aneksija Besarabije i Sjeverne Bukovine|pala pod sovjetsku vlast 1940.]] Aprila 1941. registrirano je 5.515 porodica (12.275 osoba) iz baltičkih država i [[Moldavija|Moldavije]] koji su naseljeni u 14 naselja po [[Novosibirska oblast|Novosibirskoj oblasti]], što služi kao dokaz prvog vala deportacija iz Moldavije. Bili su to ljudi osumnjičeni da odbijaju sovjetsku vlast ili iskazuju "protu-revolucionarne elemente".<ref>[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 151</ref> Do septembra 1941, registrirano je 22.643 osoba deportiranih iz Moldavije u [[Kazahstan]] i Sibir.<ref>[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 153</ref> U Moldaviji je 1944. 811 osoba odbijalo vojnu službu u Crvenoj armiji, dok je broj dezertera porastao na 4.398.<ref>[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 154</ref> U decembru 1944, izvršena je operacija u kojoj je provedena obavezna [[repatrijacija]] 60.000 "besarabijskih izbjeglica" – osoba koji su pobjegli iz svojih domova u Besarabiji prije napredovanja Crvene armije – u Rumuniju. Pošto je SSSR sada smatrao Besarabiju i Sjevernu Bukovinu sastavnim dijelom svojeg teritorija, ovo je gledao kao na čin repatrijacije.<ref>[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 89</ref> Marta 1945, izvršeno je premještanje raznih nacija iz Moldavije, među njima Rumuna, Židova i Cigana. V.V. Černjišov je izjavio da je 17.054 rumunskih građana i 12.852 Židova živjelo u [[Ukrajina|Ukrajini]] koji su imali i sovjetski i rumunski pasoš. Svi su oni preseljeni. Dodatnih 12.435 osoba je 1946. raseljeno iz Moldavije. Prema regulativi vijeća ministara SSSR-a iz 29. januara 1949, biti će raseljeni "članovi porodica bandita i nacionalista".<ref>[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 156</ref> Oko 36.000 osoba je 1949. iz Moldavije deportirano u Sibir, zbog optužbi za navodnu saradnju sa nacističkim snagama u drugom svjetskom ratu.<ref name="UNHCR1996"/> Godine 1951, izvršena je i deportacija [[Jehovini svjedoci|Jehovinih svjedoka]] iz Moldavije. Do sredine 1952, 3.325 osoba je deportirano iz Moldavije u Kazahstan.<ref>[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 160</ref> === Povolški Nijemci === {{Glavni|Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata}} {| class="toccolours" style="float: left; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | Ko smo mi ruski Nijemci? Jesmo li vječne lutalice? Ne znam ni za jednu porodicu ruskih Nijemaca čiji su otac i sin rođeni u istom mjestu. Uzmite moj slučaj: moj pra-pradjed je rođen u istočnoj [[Pruska|Pruskoj]], moj pradjed u okolini [[Varšava|Varšave]], moj otac u Žitomiru ([[Ukrajina]]), a ja sam rođen u [[Kazahstan]]u. Moja su djeca rođena u [[Uzbekistan]]u a ja sad živim u [[Moskva|Moskvi]]. Gdje će se roditi moja unučad? Ima li mjesta na kugli zemaljskoj gdje će ovo vječno traganje ruskih Nijemaca napokon prestati?{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 11}} |- | style="text-align: left;" | — anonimni ruski Nijemac, Moskva, juli 1991. |} Autohtoni [[Povolški Nijemci]], naseljeni oko regije sjevernog [[Kavkaz]]a i [[Volga|Volge]] od 18. vijeka,{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 11}} na poziv [[Katarina Velika|Katarine Velike]] koja je i sama bila njemačkog porijekla,{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 12}} također su raseljeni prema Dalekom istoku počevši od augusta 1941, kako ne bi bili u mogućnosti sarađivati sa nacistima koji su vršili invaziju Sovjetskog Saveza.{{sfn|Gelb|1995|loc=str. 389–412}} Po nekima, ovo je bio najveći val deportacija, koji je zasjenio čak i ostale deportacije. Naredba za raseljavanje autohtonih Nijemaca na [[Volga|Volgi]] izdata je 26. augusta 1941. te je pozvala na "preseljenje svih Nijemaca iz [[Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Povolških Nijemaca|Autonomne Republike Povolških Nijemaca]] i iz [[Saratovska oblast|Saratova]] i [[Staljingrad]]a koji broje 479.841 pojedinca... Bez izuzetaka, i žitelja gradova i sela".<ref name="Mukhina42">[[#Mukhina|Mukhina (2007)]], str. 42</ref> Pojavile su se komplikacije oko osoba u miješanom braku. Naredba je navodila da se sve porodice u kojima je glava kuće (suprug) Nijemac moraju ukloniti, uključujući sve članove porodice.<ref name="Mukhina42"/> To je pak dovelo do raznih molbi nenjemačkih žena da ih vlasti "oslobode stigme da su prokleti Nijemci". Razni njemački muškarci pokrenuli su i zahtjeve da im vlasti promijene narodnost na temelju braka sa ruskom ženom, što je u rijetkim slučajevima odobreno.<ref name="Mukhina43">[[#Mukhina|Mukhina (2007)]], str. 43</ref> [[Datoteka:Volga German.png|250px|mini|desno|[[Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Povolških Nemaca]]]] Za razliku od toga, njemačke žene sa ruskim muževima bile su pošteđene deportacija. Mnoge ruske žene udate za Nijemca kasnije su se žalile kako je to bilo nepravedno jer su one morale otići živjeti u egzilu.<ref name="Mukhina43"/> Ukupno 1.094 njemačkih žena i djece dobilo je dozvolu ostati u svojim domovima jer su im muževi i očevi bili Rusi, dok je 116.917 njemačkih žena i 178.694 njemačke djece deportirano iz regije Volga.<ref name="Mukhina43"/> Kao i kod većine sovjetskih uredbi, i službene regulacije za deportacije zvučale su puno humanije "na papiru" nego u stvarnosti: osobe koje će biti deportirane trebale su dobiti dozvolu da skupe svoje stvari (do 200&nbsp;kg po osobi) i predaju svoj novac rodbini prije odlaska. Odmah su dobili obavijest od službenika da ponesu dovoljno hrane za mjesec dana jer neće biti dovoljno namirnica za njih u prvom mjesecu deportacije. Službenik koji je pratio deportirane očekivao je da dobije šest rublja dnevno za svaku osobu koju nahrani na putu do odredišta.<ref name="Mukhina43"/> U vozuu je trebalo biti po sedam do osam vagona sa ličnim stvarima deportiranih te barem jedan vagon sa doktorima tokom puta. U stvarnosti je međutim često bilo potpuno drugačije od tih odredbi: većina deportiranih imalo je tek par minuta da skupi svoje stvari, službenici im nisu dali da nose više imovine od onoga što mogu nositi u rukama te je mnogim Nijemcima naređeno da ostave ostatak stvari na željezničkoj stanici. Isto tako, pošto im nisu dali dovoljno vremena unaprijed, razni Nijemci nisu mogli brzo nabaviti dovoljno hrane za mjesec, te im je tako brzo ponestalo zaliha usred putovanja u vagonima. Isto tako, porodice su razdvojene jer su žene poslane u drugim smjerovima od svojih muževa.<ref name="Mukhina44">[[#Mukhina|Mukhina (2007)]], str. 44</ref> Uprkos ovome, između 33.516 i 64.600 njemačkih muškaraca služilo je u Crvenoj armiji tokom rata.<ref>[[#Mukhina|Mukhina (2007)]], str. 48</ref> Neki su sovjetski Nijemci deportirani i nakon završetka ratnih sukoba, poput onih koji su se našli zarobljeni tokom [[Opsada Lenjingrada|opsade Lenjingrada]], samo da bi bili deportirani nakon završetka opsade u januaru 1944.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 11}} [[Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Povolških Nijemaca]] je ukinuta. Sveukupan broj deportiranih povolških Nijemaca je negdje između 749.614<ref name="pohl5"/>–843.000<ref name="UNHCR1996"/> Kada bi se dodali i ostali sovjetski Nijemci koji su zahvaćeni prisilnim preseljenjem, dobila bi se brojka od 1,2 miliona izgnanih.<ref name="Mukhina54">[[#Mukhina|Mukhina (2007)]], str. 54</ref> Nakon rata, pojedini Nijemci koji su već ranije pobjegli iz SSSR-a prevareni su da se vrate u tu državu "kako bi se ponovno ujedinili sa svojom porodicom". Međutim, oni koji su poslušali često su poslani u radne logore gdje su ostali narednih dvadeset do dvadeset i pet godina.<ref>[[#Mukhina|Mukhina (2007)]], str. 49</ref> Dana 29. augusta 1964, izdan je dekret koji je poništio prethodne sovjetske odredbe prema sovjetskim Nijemcima te objavio da su optužbe protiv njih bile "manjkave". Ipak, nije predviđao njihov povratak u svoje domove te je dekret objavljen jedino u zvaničnom biltenu Vrhovnog sovjeta, bez ikakvog daljnjeg publiciteta.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 14}} Tek su se nakon 1980-ih mogli vratiti natrag u svoje krajeve, ali je većina tada već napustila državu i odselila se u Njemačku. Do 1995, oko 1.376.000 ruskih Nijemaca odselilo se u [[Njemačka|Njemačku]].<ref name="UNHCR1996"/> Također, nakon što je Crvena armija osvojila [[Kalinjingrad]], Rusi su tamo sistematski [[Rusifikacija|doseljavani]] kako bi se osigurala čvrsta i stabilna sovjetska vlast. === Kalmici === {{Glavni|Deportacija Kalmika 1943.}} [[Datoteka:Kalmykia03.png|mini|desno|250px|Karta [[Kalmikija|Kalmikije]]]] [[Kalmici]] su jedina autothona [[Mongoli|mongolska]] nacija i pripadnici [[tibetanski budizam|tibetanskog budizma]] u Evropi. Početkom 17. vijeka, emigrirali su iz zapadne [[Mongolija|Mongolije]] prema obalama [[Kaspijsko jezero|kaspijskog jezera]].<ref>[[#Richardson|Richardson (2010)]], str. 441</ref> Dana 28. decembra 1943, u 6:00 ujutro, po tri oficira NKVD-a istodobno su ulazila u svaku kuću Kalmika i pročitali izjavu Vrhovnog Sovjeta, prema kojoj se svi Kalmici moraju premjestiti u Sibir jer su "izdajnici", dok se [[Kalmička Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] ukida. Ovu operaciju je izvršio general [[Ivan Serov]], zamjenik [[Lavrentij Berija|Lavrentija Berije]].<ref>[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 57</ref> Kalmici su optuženi da su se pridružili nacističkim jedinicama kako bi se borili protiv Crvene armije i predavali stoku iz kolhoza njemačkoj strani. Ideju o deportaciji cijelokupne nacije Kalmika iznio je Berija, koji je nekoliko puta Staljinu govorio o "nepouzdanosti" te nacije. Kada su se tog jutra probudili, Kalmici su vidjeli da su im domovi okruženi mitraljezima, te da imaju 12 sati da pokupe sve svoje stvari.<ref name="Bugai58">[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 58–59</ref> Svaki stanovnik smatran je uhićenim, te ukrcan u kamione – bez obzira radilo se o bebama, ženama ili starcima. Kamioni su ih potom odveli do obližnje željezničke stanice. Tamo su ukrcani u vagone i odvezeni na hiljadu kilometara dugačak put prema istoku ([[Altaj]], Krasnojarski kraj, [[Omsk]], [[Novosibirsk]])<ref name="Bugai58"/> Upute za raseljavanje bile su sljedeće: #kalmičke žene, udane sa osobe druge nacionalnosti izuzete su od deportacije, #ruske žene, udane za Kalmike podložne su deportaciji, #odsutni članovi porodice (poslovno putovanje, izlet, itd.) moraju se registrirati te su podložni deportaciji kada se pronađu.<ref name="Bugai60">[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 60–61</ref> Određeno je da jedan operativac NKVD-a i dva vojnika NKVD-a moraju istovremeno premjestiti tri porodice. Prema uputama, svakoj porodici bilo je dozvoljeno ponijeti hrane i poljoprivrednog alata, do 100&nbsp;kg po članu porodice, ali ne više od 500&nbsp;kg po jednoj porodici. Ponesena imovina 3-4 porodice išla je na jednom kamionu, kao i žene sa djecom. Svaka kolona morala je prevoziti najmanje 2.000 osoba.<ref name="Bugai60"/> Sveukupno je 10.000 vojnika poslano u Kalmikiju da deportira oko 93.000 Kalmika.<ref>[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 63</ref> Prema podacima jedne od četiri regije gdje su Kalmici premješteni — [[Altajski kraj]] — 290 od 478 osoba preminulo je tokom putovanja od [[tuberkoloza|tuberkoloze]], upale i [[distrofija|distrofije]].<ref>[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 64</ref> Prema procjenama, i do 1/3 cjelokupne nacije Kalmika preminulo je tokom prisilnog raseljavanja te zime.<ref>[[#Chetyrova|Chetyrova (2011)]], str. 17</ref> === Krimski Tatari, Grci, Armenci, Bugari === {{Glavni|Deportacija Krimskih Tatara|Grčka operacija NKVD-a}} {| class="toccolours" style="float: left; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | U 3:00 ujutro, dok su djeca još spavala, pojavili su se vojnici i zahtijevali da se okupimo i odemo od doma za pet minuta. Nije nam dozvoljeno ponijeti nikakvu hranu sa sobom. Tako su neugodno postupali sa nama da smo mislili da će nas strijeljati vani. Nakon što smo udaljeni iz sela, držali su nas 24 sata bez hrane. Bili smo gladni ali nam nije dozvoljeno da odemo negdje nešto pojesti. Djeca su stalno plakala. Moj se suprug borio na fronti, a ja sam imala troje djece.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 33}} |- | style="text-align: left;" | — anonimna Krimskotatarska žena, deportirana 1944. |} [[Krimski Tatari]] su imali svoj [[krimski kanat]], sve dok Krim nije aneksiralo [[Rusko Carstvo]] 1783. Tatari su bili izrazito neskloni carskom vladavinom, te su svojom voljom napuštali Krim u nekoliko valova iseljavanja. Kao posljedica toga, Tatari su postali manjina te je njihov udio u stanovništvu tog poluostrva smanjen na samo 34,1% do 1897. Istodobno, Moskva je to područje naseljavala Rusima, Ukrajincima i drugim slavenskim narodima. Ova naseljavanja su nastavljena i tokom sovjetske vladavine.<ref>[[#Vardys|Vardys (1971)]], str. 101</ref> Tokom nacističke okupacije Krima, dio Tatara je vidio priliku da nakon 160 godina opet stekne nezavisnost od ruske vladavine. Oko 10 % krimskih Tatara služilo je u nacističkim četama. Tatarsko vijeće je čak organiziralo masovne pokolje Rusa na Krimu, u kojem je na desetke hiljada pripadnika tog naroda preminulo. Zbog toga je nakon rata Tatarima nametnuta kolektivna krivnja te su masovno deportirani u [[Uzbekistan]].<ref>{{cite web| url=http://www.bbc.co.uk/news/magazine-19815852| author=Robin Banerji |title=Crimea's Tatars: A fragile revival |publisher=BBC World Service |access-date=16. 1. 2019}}</ref> Uprkos tome, zanemareno je da se 25.033 krimskih Tatara borilo zajedno sa Crvenom armijom.<ref name="buckley209"/> Procjenjuje se da je najmanje 183.155 krimskih Tatara deportirano iz Krima.<ref name="pohl5"/> Dana 4. jula 1944. NKVD je objavio da je raseljavanje dovršeno.<ref>[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 115</ref> Međutim, nakon toga je NKVD saznao da je jedna jedinica zaboravila očistiti [[plićak Arabat]], te da je nekoliko krimskih Tatara i dalje tamo ostalo. Pošto je Staljin već obaviješten da je svaki krimski Tatar već uklonjen sa Krima, NKVD je žurno otišao u Arabat i pokupio seljake. Međutim, umjesto da organizira dodatni prijevoz vozom, NKVD ih je žurno ukrcao u teretni čamac, isplovio ga u [[Azovsko more]] — i 20. jula potopio sa stotinama krimskotatarskih civila.{{sfn|Forczyk|2014|loc=str. 114}} Zvanično tako više nije bilo nijednog krimskog Tatara na Krimu. Deportacije su nesrazmjerno obuhvatile svaku osobu krimskotatarskog porijekla, bez obzira bili oni djeca, žene, starci, pa čak i pripadnici komunističke partije ili Crvene armije. Tog ljeta, sa Krima je uklonjeno i 9.620 krimskih [[Armenci|Armenaca]], 12.420 [[Bugari|Bugara]] i 15.040 [[Pontski Grci|Grka]]. Svi su kolektivno proglašeni izdajicama i desetljećima bili "građani drugog reda" u SSSR-u.{{sfn|Sandole|Byrne|Sandole-Staroste|Senehi|2008|loc=str. 94}} U međuratnom razdoblju, pontski Grci su doživjeli mali kulturni preporod i čak tražili autonomiju u SSSR-u. Međutim, od 1930-ih postali su žrtve staljinizma i rusifikacije, te je i do 50.000 pripadnika tog naroda preminulo. Grci su također deportirani u centralnu Aziju. Kasnije, samo ih se dio vratio do obala Crnog mora.<ref>[[#Agtzidis|Agtzidis (1991)]], str. 372–381</ref> [[Sovjetska propaganda]] je pokušavala zataškati ovo raseljavanje, te tvrdila da su se krimski Tatari "odlučili odseliti dobrovoljno u centralnu Aziju".<ref>[[#Williams|Williams (2001)]], str. 401</ref> Smrtnost krimskih Tatara u tim godinama egzila je predmet rasprava: procjene navode da je mortalitet zahvatio između 20% i 40% te nacije. Počevši od 1989, oko 260.000 Tatara vratilo se u Krim, gdje su 2004. činili 12 % stanovništva.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3724881.stm |author=BBC News |title=Crimean Tatars recall mass exile |publisher=bbc.co.uk |date=18. 5. 2004 |access-date=16. 1. 2019}}</ref> Ovaj događaj neki karakteriziraju kao "[[etnocid]]", odnosno namjerno brisanje identiteta i kulture neke nacije.<ref>[[#Williams2002|Williams (2002)]], str. 357-373</ref> Tatari ovaj događaj zovu '''Sürgünlik'''. Dana 12. novembra 2015. parlament [[Ukrajina|Ukrajine]] usvojio je rezoluciju kojom je ovaj događaj priznao kao genocid te 18. maja proglasio "danom sjećanja na žrtve genocida krimskih Tatara".<ref>{{cite web |title=Ukraine's Parliament Recognizes 1944 'Genocide' Of Crimean Tatars |date=21. 1. 2016 |url=http://www.rferl.org/content/ukraine-tatar-deportation-parliament-genocide/27360343.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]}}</ref> === Kavkaz: Čečeni, Inguši, Balkari, mešketski Turci, Karačajci === {{Glavni|Operacija Čečevica}} {| class="toccolours" style="float: left; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | Sve su nas skupili i ugurali u obližnju farmu, i tamo smo proveli noć. Nisu nam dopustili provesti našu zadnju noć u našem domu. A naše krave su nas zvale. Natjerali su nas da ih ostavimo. Bilo je kao da su plakale, kao da je to bio njihov način kako su govorili zbogom.<ref name="deportation">{{cite web | title =Remembering Stalin's deporations | author=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3509933.stm| publisher =bbc.co.uk |date=23. 2. 2004| access-date=17. 1. 2019 |language=engleski}}</ref> |- | style="text-align: left;" | — Žulpa, koja je sa 10 godina deportirana iz [[Šatoj]]a, [[Čečenija|Čečenije]] 1944. |} [[Čečeni]] su dugo vremena bili poznati po svojoj buntovnosti protiv vladavine ruskog cara, a kasnije i sovjetskog režima, što je 1940. kulminiralo [[Ustanak Hasana Israilova|ustankom Hasana Israilova]]. Iako se 17.037 Čečena borilo sa Crvenom armijom protiv [[Sile Osovine|Sila Osovine]],<ref name="buckley209">[[#Buckley|Buckley, Ruble & Hofmann (2008)]], str. 209</ref> cjelokupna nacija optužena je za suradnju sa nacistima te [[Operacija Čečevica|raseljeni iz svoje domovine februara 1944.]] [[Čečeno-Ingušetija|Čečensko-inguška autonomna republika]] je ukinuta.<ref name="Brauer">[[#Brauer|Brauer (2002)]], str. 387</ref> Vojska je cijele porodice ukrcavala u kamione. Potom su putovali 19 ili 20 dana po zimi, u prepunom vozu, bez grijanja, a samo bi povremeno dobivali hranu.<ref name="Brauer"/> U većini slučajeva, ljudi nisu ni znali da će biti raseljeni, niti gdje će biti tačno odvedeni, te nisu stoga ni imali vremena pripremiti ili prilagoditi se novoj sredini.<ref name="deportation"/> NKVD-ove procedure bile su standardne: naoružani agenti opkolili bi selo, dali porodici 15-20 minuta da se pakira, ukrcali ih na kamione odakle bi bili odvezeni do obližnje željezničke stanice gdje su ukrcani u vagone za stoku odatle su odvezeni negdje u centralnu Aziju. Sveukupno je između oktobra 1943. i marta 1944. tako deložirano oko 700.000 osoba sa [[Kavkaz]]a.<ref>[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 30</ref> Ipak, pojedini sovjetski zapovjednici su poštivali čečenske vojnike te su čak slali lažne izvještaje vlastima kako bi ih spasili od deportacija.<ref name="deportation"/> Postoje navodi da je jedan vod NKVD-a zaključio da je preteško doći kamionima do jednog zabačenog čečenskog sela na planini kako bi ih deportirali, te je stoga naredio da se 700 seljaka jednostavno živo zapali u štali. Ruski izvori žestoko osporavaju ovaj događaj (→[[Masakr u Hajbahu]]).<ref name="deportation"/><ref>{{cite web |title=Russia bans ‘historically false’ WWII movie |date=28. 5. 2014 |url=http://www.chinadailyasia.com/news/2014-05/28/content_15137352.html |publisher=China Daily Asia |access-date=17. 1. 2019 |archive-date=16. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116051540/https://www.chinadailyasia.com/news/2014-05/28/content_15137352.html |url-status=dead }}</ref> Deportacija Čečena i [[Inguši|Inguša]] je završena za samo par dana. Započela je 23. februara 1944, a Berija je već 29. februara poslao Staljinu telegram u kojem ga obavještava da je već 478.489 osoba deložirano i ukrcano u 180 vozova, uključujući 91.250 Ignuša.<ref>[[#Tishkov|Tishkov (2004)]], str. 25</ref> [[Datoteka:Operation_Lentil_(Caucasus).svg|mini|desno|250px|Karta pravaca raseljavanja naroda sa sjevernog Kavkaza po SSSR-u]] Čečeni su odvezeni u [[Akmolinska oblast|Akmolinsku oblast]], gdje su činili jednu od najvećih deportiranih grupa. Ljudi u egzilu 1946. činili su gotovo četvrtinu cjelokupne mjesne populacije: 136.625 od 508.000. Većinom su poslani u poljoprivredne radne logore.<ref>[[#Pohl2002|Pohl (2002)]], str. 401</ref> Prilikom dolaska do destinacija, osobe su raspoređene da rade po kolektivnim i državnim farmama. NKVD-ovi zapovjednici imali su izravnu kontrolu nad stotinama hiljada ljudi koji nisu imali nikakva prava. Svi radno sposobni morali su raditi za kupone za hranu, te im je bilo zabranjeno hodati više od tri kilometara od njihovog prebivališta. Ko god bi prekršio pravila, bio bi osuđen na 20 godina robije. Glad i epidemije bolesti doveli su do velikih muka za Čečene.<ref>[[#Tishkov|Tishkov (2004)]], str. 27</ref> Odredba Moskve iz 26. novembra 1948. osudila je Čečene i druge narode Kavkaza na trajni egzil.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 23}} Doseljenici nisu imali niti elementarni stambeni smještaj, niti po zimi niti po ljeti. Mnogi Čečeni pobunili su se protiv vlasti, te je tako samo u [[Krasnojarski kraj|Krasnojarsku]] njih 4.000 poslano u kažnjeničke logore. Oktobra 1954. pokrenuli su pobunu u mjestu 521, te su neki uspjeli pobjeći iz tog logora.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 23}} Čečenski gerilci, koji su se skrivali po nepreglednim planinama Kavkaza, tako su ovom deportacijom odsiječeni od svoje narodne baze koja ih je snabdijevala, te su tako svladani od sovjetskih vlasti.<ref>[[#Burds|Burds (2007)]], str. 267–314</ref> Broj ukupno raseljenih Čečena procjenjuje se na 387.229.<ref name="pohl5"/> Ukupno je 11.711 porodica Karačajaca i 89.901 porodica Čečena i Inguša stiglo u [[Kazahstan]], od čega je 14.460 porodica razdvojeno usred deportacija.<ref>[[#Buckley|Buckley, Ruble & Hofmann (2008)]], str. 208</ref> Živjeli su u egzilu 13 godina, sve do procesa "[[destaljinizacija|destaljinizacije]]" i obnove čečensko-inguške autonomne republike 9. januara 1957.<ref name="Brauer"/> Većina Čečena odlučila se vratiti svojoj domovini na sjevernom Kavkazu, ali je dio ostao u Kazahstanu, gdje ih je 2000. bilo oko 100.000.<ref name="Brauer"/> Čak i oni Čečeni koji su se vratili u Kavkaz, pronašli su druge narode u svojim domovima, zbog čega su morali dijeliti svoje kuće sa došljacima. Dok je trajao [[prvi čečenski rat]], čečenska delegacija je stalno podsjećivala rusku o masovnim deportacijama Čečena tokom pregovora u [[Vladikavkaz]]u 1994.<ref>[[#Tishkov|Tishkov (2004)]], str. 26</ref> Sa sjevernog Kavkaza 1944. raseljeni su i drugi narodi: [[mešketski Turci]], [[Balkari]]{{sfn|Pohl|1997|loc=str. 81–85}} i [[Karačajci]].{{sfn|Grannesa|1991|loc=55–68}} Inguši su se istaknuli od ostalih deportiranih naroda po tome što su pokrenuli pobunu na proljeće 1945. u [[Borovoe]], Kazahstanu, koja je krvavo ugušena od sovjetskih vlasti.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 47}} Čak i nakon rehabilitacije, Inguši su 16. januara 1973. pokrenuli demonstraciju u [[Grozni|Groznom]], jer njihova zemlja koja je pripojena [[Sjeverna Osetija|Sjevernoj Osetiji]] nije vraćena njihovoj republici.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 48}} Oko 115.000 mešketskih Turaka deportirano je iz [[Gruzijska SSR|Gruzijske SSR]] 15. novembra 1944. zbog sumnji da imaju veze sa "agentima Turske".{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 51}} Bili su zadnji narod koji je deportiran tokom drugog svjetskog rata od sovjetskih vlasti, iako nisu nikada ni optuženi za kolaboraciju sa nacistima.{{sfn|Wimbush|Wixman|1975|loc=str. 320–340}} Mešketski Turci vuku porijeklo od muslimana [[Gruzija|Gruzije]] koji su 1829. odbili preseliti se u [[Osmansko Carstvo]] nakon što je [[sporazum u Jedrenama]] taj teritorij dodijelio Ruskom Carstvu. No ti muslimani su možda sami Gruzijci koji su prešli na islam nakon dva vijeka osmanske vladavine tim područjem. Sovjetske vlasti su ih klasificirale kao "Turke", pa od 1930-ih kao "[[Azerbajdžanci|Azerbajdžance]]" samo da bi opet postali "Turci" tokom deportacije, jer se Staljin bojao da bi mogli postati "[[peta kolona]]" uz sovjetsku granicu.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 52–53}} NKVD-u je alocirano 34 miliona [[rublja]] radi provođenje ove operacije protiv mešketskih Turaka.<ref>[[#Marie|Marie (1995)]], str. 111</ref> Uz njih, raseljeno je i 8.694 [[Kurdi|Kurda]].<ref>[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 86</ref> === Azerbajdžanci === Sovjetska vlada je duže vremena negativno gledala na islamske [[Azerbajdžanci|Azerbajdžance]] koji su živjeli u [[Armenska SSR|Armenskoj SSR]]. Zbog blizine uz granicu sa Turskom, Staljin ih je smatrao potencijalnim "petokolonašima". Već je marta 1944. izgnano 608 kurdskih i azerbajdžanskih porodica koje su živjele u [[Tbilisi]]ju, u Staljinovoj rodnoj državi [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruziji]], a koji su raseljeni unutar te SSR, u regije Tsalka, Borčalu i Kazajaz (ukupno 3.240 osoba).<ref name="Dundovich85"/> Dana 10. marta 1948. Vijeće ministara SSSR-a usvojilo je puno dalekosežniju rezoluciju nazvanu "Planirane mjere za preseljenje radnika kolektivnih farmi i drugih Azerbajdžanaca iz Armenske SSR u [[Kursko-araksinska nizija|Kursko-araksinsku niziju]]." Prema ovom planu, "dobrovoljno" je raseljeno 100.000 Azerbjadžanaca iz Armenske SSR u [[Azerbajdžanska SSR|Azerbajdžansku SSR]], dok su njihovu zemlju i domove dobili Armenski doseljenici. Ova prisilna emigracija odigrala se u tri faze: 10.000 raseljenih 1948, novih 40.000 osoba 1949, te konačno 50.000 do 1950.<ref name="Saparov">[[#Saparov|Saparov (2003)]], str. 179–198</ref> === Basmači === Manje deportacije nastavljene su i u 1950-ima. Tako je marta 1951. deportirano 2.795 Basmača zajedno sa njihovim porodicama iz Tadžikistana u [[Kokšetau]] u Kazahstan.<ref name="Dundovich102"/> == Kraj raseljavanja, rehabilitacija i povratak nekih naroda == [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-B0628-0015-035,_Nikita_S._Chruschtschow.jpg|150px|mini|desno|[[Nikita Hruščov]]]] [[Datoteka:RIAN_archive_359290_Mikhail_Gorbachev.jpg|150px|mini|desno|Sovjetski vođe [[Nikita Hruščov]] i [[Mihail Gorbačov]] (na slici) su u 1950-ima i 1980-ima preokrenuli većinu sovjetskih deportacija]] {| class="toccolours" style="float: left; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | ...Nijedan čovjek zdravog razuma ne može shvatiti kako je moguće smatrati cijele narode odgovorne za neprijateljske aktivnosti pojedinaca, uključujući žene, djecu, starije, komuniste i [[komsomol]]iste, i koristiti takvu masovnu represiju protiv njih.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 23}} |- | style="text-align: left;" | — Nikita Hruščov, 25. 2. 1956. |} Nakon Staljinove smrti, novi sovjetski vođa [[Nikita Hruščov]] je 1956. održao tajni govor kojim je osudio razne Staljinove zločine, uključujući i masovna raseljavanja cijelih naroda s njihovih ognjišta kao vrstu kršenja [[Lenjin]]ovih načela, čak šaljivo dodavši da su Ukrajinci izbjegli takvu sudbinu "samo zato što ih je bilo previše pa nije bilo dovoljno mjesta gdje bi ih se moglo deportirati".<ref>[[#Čubarov|Čubarov (2001.)]], str. 136</ref> Osporio je stari izgovor prema kojem su ti narodi deportirani iz straha od kolaboracije sa nacistima, pošto se većina deportacija odigrala tek nakon što je SSSR već ionako počeo dobivati u drugom svjetskom ratu.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 65}} Njegova je vlada preokrenula većinu deportacija, te su se razni narodi počeli vraćati svojim domovima. Međutim, povratnici su naišli na razne prepreke jer sovjetske vlasti nisu organizirali ili regulirali povratničke migracije. Tako je od 1956. naredne četiri godine zabilježeno masovno doseljavanje oko 500.000 Čečena u okrugu Groznog, čime se tamošnje stanovništvo udovstručilo. Pošto su se već drugi narodi doselili tamo, zabilježeni su neredi protiv čečenskih povratnika koji su čak uključivali slogane protiv Hruščova.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 24}} Ipak, tri naroda (Krimski Tatari, sovjetski Nijemci, mešketski Turci) i dalje su imali izričitu zabranu vratiti se svojim domovima. To je dovelo do aktivizma koje su sovjetske vlasti suzbijale: 1967. je tako krimskotatarski disident Femi Aliev ubijen od sovjetske policije u Kirgistanu, što je potaknulo demonstracije njegovog naroda.{{sfn|De Boer|Driessen|Verhaar|1982|loc=str. 14}} Tek nakon 1989, kada je novi sovjetski vođa [[Mihail Gorbačov]] pokrenuo dalekosežne društvene promjene SSSR-a, krimski Tatari i sovjetski Nijemci su dobili dozvolu vratiti se masovno svojim ognjištima. Krimskotatarski aktivisti su 1987. organizirali prosvjed u središtu Moskve, u blizini Kremlja.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 37}} To je nagnalo Gorbačova da osnuje komisiju o stanju krimskih Tatara. Iako je prvi zaključak komisije, koju je vodio tvrdolinijaš [[Andrej Gromiko]], bio da "nema temelja za obnovu autonomije i povratka krimskih Tatara na Krim", Gorbačov je naredio drugu komisiju koja je preporučila obnovu autonomije tog naroda.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 38}} Mešketski Turci, pak, nisu dobili dozvolu vratiti se nakon 1956. Pokušali su se vratiti svojevoljno u Gruzijsku SSR iz Uzbečke SSR, samo da bi ih vlasti ponovno deportirale. Vrhovno sovjet izdao je odredbu 1968. kojom je mešketske Turke nazvao "građanima SSSR-a koji su nekada živjeli u Gruzijskoj SSR...", što je shvaćeno kao trajni egzil.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 53}} Izmijenjena etnička struktura sa značajnim brojem Rusa došljaka postala je problem nakon [[Raspad SSSR|raspada SSSR-a]], pogotovo u Gruziji, baltičkim državama i [[Čečenija|Čečeniji]]. Nezavisna Gruzija je u 1990-ima odbila dati dozvolu mešketskim Turcima na masovni povratak u regiju uz Tursku. Time su Mešketski Turci osuđeni na trajni egzil u Kazahstanu i Uzbekistanu.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 54}} [[Datoteka:Freedom square illuminated in memory of March deportations (Tallinn, Estonia) (18108703995).jpg|mini|lijevo|225px|Svijeće u [[Talin]]u, Estonija, povodom sjećanja na godišnjicu žrtava deportacija]] Litvanija je u 1990-ima izglasala ''Zakon o odšteti'' sa posebnim člankom br. 3 koji se trebao brinuti o žrtvama sovjetskih deportacija i njihovih potomaka. Predviđao je "pomoć osobama koje su deportirane iz okupiranih baltičkih država i njihovim potomcima da se vrate u svoje zemlje u skladu sa posebnim programima repatrijacije i odštete". Članak je predviđao stvaranje fonda za povratak deportiranih osoba, te pozvao Rusku Federaciju da alocira sredstva u fond radi tog cilja. Fond je osnovan 8. novembra 2000. Latvija je procijenila da je šteta nastala od sovjetske okupacije oko 800 milijardi $. Ruska Federacija nije htjela sudjelovati u ovom zakonu.{{sfn|Ziemele|2003|loc=str. 160, 162}} Deklaracija br. 193. [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] januara 1996. postala je prvi i zasad jedini dokument u kojem se Ruska Federacija obvezala na barem nekakav oblik odštete deportiranim osobama. Ipak, ova je deklaracija ostala mrtvo slovo na papiru i Moskva do danas nije razvila nikakve instrumente pomoći deportiranim osobama.{{sfn|Pettai|Pettai|2014|loc=str. 290}} Iako je 21. aprila 2014. Ruska Federacija objavila odredbu "O mjerama rehabilitacije Armenaca, Bugara, Krimskih Tatara i Nijemaca i državne potpore za njihovu obnovu i razvoj",{{sfn|Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a|26. 8. 2014|loc=str. 15}} u praksi je od 2014. ta država postupala sa krimskim Tatarima sa puno manje brige, te ju je 2016. [[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] upozorio na "zastrašivanje, zlostavljanje i uhićenja" krimskotatarskih aktivista, često pod sumnjivim optužbama.<ref>{{cite web |author=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] |title=Press briefing notes on Crimean Tatars |url=http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=19970&LangID=E |first2=Rupert |last2=Colville |year=17 5. 2016|ref=harv}}</ref> Posljedice ovih deportacija osjećaju se i danas, te doprinose međuetničkim napetostima i uzrokuju teritorijalne sporove.{{sfn|Tolz|1993|loc=str. 161–179}} Estonija svakog 25. marta organizira komemoracije povodom godišnjice sovjetskih deportacija iz te države marta 1949, kako bi odala počast žrtvama.<ref>{{cite web |title=Estonia to mark 66th anniversary of largest Soviet deportation |date=24. 3. 2015 |url=http://news.postimees.ee/3133171/estonia-to-mark-66th-anniversary-of-largest-soviet-deportation |publisher=postimees.ee}}</ref> Litvanija također obilježava godišnjicu deložacije svojih građana 14. juna.<ref>{{cite web |title=Lithuania marks Mourning and Hope Day commemorating Soviet mass deportations |url=http://www.15min.lt/en/article/in-lithuania/lithuania-marks-mourning-and-hope-day-commemorating-soviet-mass-deportations-525-226278 |year=14 6. 2012 |publisher=15min.lt}}</ref> Moldavija je 2013. podigla "spomenik žrtvama staljinističke represije" u [[Kišinjev]]u. Isto tako, Moldavija je osnovala "Udrugu bivših deportiranih i političkih zarobljenika" (''Asociaţia foştilor deportaţi şi deţinuţi politici''). Preko 9.000 članova udruge 2014. dobilo je po 700 [[Moldavski lej|leja]] kao oblik odštete povodom 65-te godišnjice deportacija koje se se odigrale 6. jula 1949.<ref>{{cite web |title=Deportees and political detainees to get by 700 lei |url=http://trm.md/en/social/700-de-lei-pentru-deportati-si-detinuti-politici/ |publisher=Teleradio Moldova |date=26. 6. 2014 |access-date=17. 1. 2019 |archive-date=10. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220810044020/https://trm.md/en/social/700-de-lei-pentru-deportati-si-detinuti-politici/ |url-status=dead }}</ref> U julu 2012, 1.800 pripadnika Kalmika zatražilo je odštetu od vlade [[Kremlj]]a jer su njihove porodice bile žrtve deportacije prije 60 godina.<ref>{{cite web |author=Jennifer Rankin| url=http://www.themoscowtimes.com/news/article/kalmyk-victims-of-stalins-deportations-seek-compensation/462525.html| title=Kalmyk Victims of Stalin's Deportations Seek Compensation| date=24. srpnja 2012| publisher=Moscow Times| access-date=23. 11. 2012}}</ref> == Suđenja == Nekoliko osobama je suđeno zbog deportacija tokom sovjetskog razdoblja u [[Latvija|Latviji]] i Estoniji. Naznačajnije suđenje u Latviji bilo je 87-godišnjem [[Alfons Noviks|Alfonsu Noviksu]], šefu NVKD-ova latvijskog odjela od 1940. do 1953, zbog optužbe za [[genocid]] jer je deportirao 60.000 osoba. Iako je tvrdio da je "samo slijedio naredbe", 1995. je osuđen na [[doživotni zatvor]].{{sfn|Stan|2009|loc=str. 236–237}} Bivši NKVD-ov agent,84-godišnji Mihail Farbtukh, koji je skupljao "informacije o potencijalnim neprijateljima države" koji su kasnije bili deportirani, osuđen je na 7 godina zatvora.{{sfn|Stan|2009|loc=str. 236–237}} [[Nikolaj Tes]], 80-godišnjak, osuđen je 2001. za [[Zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] zbog potpisivanja naredbe za deportaciju 138 osoba u dobi od 5 mjeseci do 80 godina. Pošto je imao rusko državljanstvo, [[Ruska Federacija]] je kritizirala Latviju zbog pokretanja sudskog postupka protiv "bespomoćnog ratnog veterana" koji se "ne može držati odgovornim za djela koja se nisu smatrala ilegalnima pod sovjetskim zakonom".{{sfn|Stan|2009|loc=str. 236–237}} U Estoniji, prva presuda za sovjetske deportacije odigrala se 1999. kada su dva oficira NKVD-a, 78-godišnji Johannes Klaassepp i 80-godišnji Vasilij Beskov, svaki osuđeni na po 8 godina zatvora zbog deportacija prvo 23, a zatim još 210 osoba 1949. I 79-godišnji NKVD-ov agent Mihail Neverovski je osuđen na četiri godine 1999, a 81-godišnji Jurij Karpov na osam godina.{{sfn|Stan|2009|loc=str. 236–237}} Optužen je bio i [[Arnold Meri]], i to za genocid, jer je naredio deportaciju 251 estonskog civila u sibirske logore.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7410644.stm |publisher=BBC News |title=Estonia tries Soviet war figure | date=20. 5. 2008}}</ref> Ipak, preminuo je 2009. u 89. godini, prije presude.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7978111.stm|publisher=BBC News |title=Estonian war figure laid to rest | date=2. 4. 2009}}</ref> == Filmovi == Nekoliko filmova pozabavilo se temom sovjetskih deportacija. Prvi snimljeni film o deportacijama Estonaca 1949. bio je [[art film]] ''[[Äratus]]'' koji je 1989. režirao [[Jüri Sillart]]. Litvanski režiser [[Audrius Juzėnas]] režirao je film ''[[The Excursionist]]'' iz 2013.<ref>{{cite web |title=Lithuanian film about Soviet deportations wins prestigious Russian award |date=2. 4. 2014 |url=http://www.lithuaniatribune.com/66165/lithuanian-film-about-soviet-deportations-wins-prestigious-russian-award-201466165/ |publisher=lithuaniatribune.com |access-date=17. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160730044624/http://lithuaniatribune.com/66165/lithuanian-film-about-soviet-deportations-wins-prestigious-russian-award-201466165/ |archive-date=30. 7. 2016 |url-status=dead }}</ref> Estonski filmaš [[Martti Helde]] režirao je 2014. film ''[[Risttuules]]''.<ref>{{cite web |title=In the Crosswind: a frozen portrait of Soviet horror |author= Laurence Boyce |date=3. 10. 2014 |url=http://cineuropa.org/nw.aspx?t=newsdetail&l=en&did=264237 | publisher=cineeuropa.org}}</ref> Poljski filmaš Jagna Wright režirao je 2000. dokumentarac ''A Forgotten Odyssey - The Untold Story of 1,700,000 Poles Deported to Siberia in 1940''. Poljski režiser [[Janusz Zaorski]] režirao je 2013. cjelovečernji film ''[[Syberiada Polska]]'' o deportiranim Poljacima u Sibiru.<ref>{{cite web|title=Poland's first feature film on families deported to Siberia|publisher=The Siberian Times|date=2. 3. 2013|url=http://siberiantimes.com/home/sent-to-siberia/polands-first-feature-film-on-families-deported-to-siberia/|access-date=17. 1. 2019|archive-date=8. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220808074321/https://siberiantimes.com/home/sent-to-siberia/polands-first-feature-film-on-families-deported-to-siberia/|url-status=dead}}</ref> Latvijski filmaš [[Viestur Kairiss]] režirao je 2015. film ''[[The Chronicles of Melanie]]''.<ref>{{cite web |title=Remembering 1941: how the Baltic states are confronting their deportation trauma on film |date=27. 5. 2015 |url=http://calvertjournal.com/articles/show/4159/deportation-films-soviet-baltic-states |publisher=The Calvert Journal}}</ref> Hussein Erkenov, [[Karačajci|karačajski]] filmaš, režirao je 2013. film ''[[Prikazano Zabyt]]'' o deportacijama Čečenaca 1944.<ref>{{cite web |title=Controversy Emerges Insides Russia Over Chechen Film Depicting 1944 Deportations |url=http://www.jamestown.org/single/?tx_ttnews%5Btt_news%5D=42531&no_cache=1#.VsxuaX3NzIU |date=20. 6. 2014 |publisher=jamestown.org |author=Mairbek Vatchagaev}}</ref> == Broj deportiranih i umrlih == [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_101I-146-1542-10A,_Russland-Mitte,_Zivilisten_vor_G%C3%BCterwagen.jpg|mini|desno|250px|Ukrcavanje civila u sovjetske vagone 1942.]] J. Otto Pohl procjenjuje da je Staljinov režim deportirao 3.266.340 ljudi iz njihovih domova u posebna naselja širom SSSR-a od 1941. do 1948, a da je između 1941. i 1950. preminulo više od 377.554 ljudi u egzilu.<ref>[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 2</ref> Elena Dundovich, Francesca Gori i Emanuela Guercetti navode da je sveukupno ne manje od 6.015.000 osoba deportirano ili prisilno raseljeno od 1920. do 1952. u SSSR-u. Najviše je bilo u periodu od 1930–1931. (2,05 miliona žrtava deportacije) i 1941–1942. (1,2 miliona žrtava deportacije).<ref name="Dundovich76">[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 76</ref> Cjelokupni [[mortalitet]] predmet je rasprava. Već je i sam transport u zapečaćenim vagonima za stoku doveo do prekomjernih smrti među deportiranim nacijama: tako je u prijevozu umrlo najmanje 7.889 Krimskih Tatara (5% tog naroda), 3.494 Balkira (8% tog naroda) i 1.220 Kalmika (1,3% tog naroda).{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 7–8}} Narednih godina, preminulo je na stotine hiljada dodatnih osoba zbog toga što ti zabačeni krajevi nisu mogli nahraniti tako velik priljev ljudi, dok su hladnoća, manjak medicinske njege i surovi pustinjski ili zimski uslovi centralne Azije i Sibira odnijeli dodatan broj života. Djelomična dokumentacija NKVD-ovih arhiva ukazuje na razmjere smrtnosti. Dana 1. jula 1948, NKVD je tako zabilježio da je broj preminulih Karačajaca, Čečena, Inguša i Balkara 144.704, ili 23,7% njihove populacije.<ref name="buckley207">[[#Buckley|Buckley, Ruble & Hofmann (2008)]], str. 207</ref> Do 1949, među krimskim Tatarima, Grcima, [[Armenci]]ma i [[Bugari]]ma, zabilježeno je 44.887 smrti, ili 19,6% ukupne populacije; 16.594 Kalmika, ili 17,4% ukupne populacije; 14.895 smrti među Kurdima i mešketskim Turcima ili 14,6% ukupne populacije.<ref name="buckley207"/> Procjenjuje se da je oko 40.000 Korejaca umrlo uslijed deportacija 1937.{{sfn|Travis|2010|loc=str. 334}} Prema NKVD-ovoj arhivi, zabilježeno je uz to i 10.557 mrtvih od 140.000 deportiranih osoba iz istočne Poljske 1940. ili tokom napornog puta ili odmah tokom dolaska na odredište, odnosno preko 7% u toj grupi.<ref>[[#Ther|Ther (2014)]], str. 117</ref> Historičar [[Timothy Snyder]] u svojoj statistici navodi da je stopa smrtnosti deportiranih Poljaka u SSSR-u periodu 1939–1941 bila 3% prilikom fizičkog transporta, te 6% u prvoj godini egzila.<ref>[[#Snyder|Snyder (2007)]], str. 177</ref> Kenneth Christie i Robert Cribb procjenjuju da je 55.000 ljudi umrlo uslijed deportacija iz [[Baltičke države|baltičkih država]].{{sfn|Christie|Cribb|2003}} Demograf D.M. Ediev je procijenio da je bilo 228.800 prekomjernih smrti među povolškim Nijemcima od 1942. do 1952. — odnosno 19,2% ukupnog broja doseljenika.<ref name="buckley207"/> Hannibal Travis smatra da je i do 300.000 povolških Nijemaca preminulo.{{sfn|Travis|2010|loc=str. 334}} Tome treba pridodati i nepoznat broj preminulih deportiranih kulaka. Mortalitet među deportiranim baltičkim doseljenicima posebnih nastambi bio je pet puta veći od broja rođenih 1945—1950. Tako je 1951. rođeno 918 osoba među tom grupom, dok je 3.871 umrlo.<ref>[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 168</ref> Sveukupno, prema Edievinim procjenama, od 2.303.760 raseljenih osoba, umrlo je 450.000, odnosno jedan od petero što znači da je bila velika stopa smrtnosti. NKVD je 1945. zabilježio 89.659 smrti od 2.230.500 deportiranih te godine, odnosno 4% ukupne populacije. Usporedbe radi, čak niti na vrhuncu drugog svjetskog rata, smrtnost u SSSR-u nije prešla brojku od 2,4% godišnje.<ref name="buckley207"/> Ukupan broj poginulih zbog posljedica deportacija je stoga i dalje predmet procjena: brojke sveukupno sežu od najmanje '''800.000''',<ref name="Dowling930"/> preko 1.000.000, dok visoke procjene idu i do '''1.500.000 poginulih'''.{{Sfn|Geyer|Fitzpatrick|2009|loc=str. 176}} {| class="wikitable" |- bgcolor="#cccccc" ! Nacionalnost/grupa ! Period raseljavanja ! Broj prisilno<br>raseljenih ! Odredište raseljenih ! Povratak domovima |- | [[Kulaci]] || [[1930]]–1952. || 973.693<ref name="bugai190">[[#Bugai|Bugai (1996.)]], str. 190</ref> || [[Ural]], sjeverna [[Rusija]], sjeverni Kavkaz || 1954. |- | [[Poljaci]] || 1930–[[1936]]. || 120.000<ref name="Piotrowski2">[[#Piotrowski|Piotrowski (2004.)]], str. 2</ref> || [[Ural]], sjeverna [[Rusija]], Sibir || nepoznato |- | [[Korejci]] || 21. 8. – 25. 10. [[1937]]. || 171.781<ref name="pohl5"/> || [[Kazahstan]], [[Uzbekistan]] || 1954. |- | [[Azerbejdžanci]], [[Perzijanci]], [[Kurdi]], [[Asirijci]] ||19. 1. 1938.|| 6.000<ref>[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 77</ref> || južni Kazahstan || 1954. |- | [[Poljaci]], [[Jevreji]] || 1940–[[1941]]. || 320.000<ref name="expatica"/>–380.000<ref name="UNHCR1996"/> || sjeverni Sibir|| 1946. |- | [[Finci]] || [[1940]]–1945. || 420.000<ref name="Vijeće Europe"/> || Finska, Kazahstan || nikada |- | [[Estonci]], [[Latvijci]], [[Litvanci]] || 1941. i 1944—1949. || 203.590<ref name="Dundovich"/>–209.000<ref name="Vijeće Europe"/> || Kazahstan, Sibir || 1956. |- | [[Povolški Nijemci]], [[sovjetski Nijemci]] || 3. 9. – 15. 10. 1941. i 1945. || 846.340<ref name="Buckley204"/>–1.209.430<ref>[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 42</ref> || Kazahstan, [[Sibir]] || 1980-e |- | [[Karačajci]] || 6. 11. [[1943]]. || 69.267<ref name="pohl5"/> || Kazahstan, [[Kirgistan]] || 1956. |- | [[Kalmici]] || 28. 12. – 29. 12. 1943. || 93.139<ref name="pohl5"/> || Sibir, Kazahstan || 1956. |- | [[Poljaci]] || januar 1944. || 50.000<ref name="Piotrowski2"/> || Sjeverna [[Rusija]], Sibir || nepoznato |- | [[Čečeni]] || 23. 2. – 29. 2. 1944. || 387.229<ref name="Buckley204"/> || Kazahstan, Kirgistan || 1956. |- | [[Inguši]] || 23. 2. – 29. 2. 1944. || 91.250<ref name="Buckley204"/>–134.000<ref name="UNHCR1996"/> || Kazahstan, Kirgistan || 1956. |- | [[Balkari]] || 8. 3. – 9. 3. [[1944]]. || 37.713<ref name="Buckley204">[[#Buckley|Buckley, Ruble & Hofmann (2008)]], str. 204</ref>–40.900{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 7–8}} || Kazahstan, Kirgistan || 1956. |- | [[Azerbejdžanci]], [[Kurdi]] || mart 1944. || 3.240<ref name="Dundovich85">[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 85</ref> || [[Gruzija]] || 1954. |- | [[Krimski Tatari]] || 18. 5. – 20. 5. 1944. || 183.155<ref name="pohl5"/>–191.044{{sfn|Garrard|Healicon|1993|loc=str. 167}} || Uzbekistan, Kazahstan, Kirgistan || 1989. |- | Krimski [[Grci]] || 27. 6. – 28. 6. 1944. || 15.040{{sfn|Sandole|Byrne|Sandole-Staroste|Senehi|2008|loc=str. 94}} || Uzbekistan, Kazahstan, Kirgistan || 1956. |- | Krimski [[Armenci]] || 27. 6. – 28. 6. 1944. || 9.620{{sfn|Sandole|Byrne|Sandole-Staroste|Senehi|2008|loc=str. 94}} || Uzbekistan, Kazahstan, Kirgistan || 1956. |- | Krimski [[Bugari]] || 27. 6. – 28. 6. 1944. || 12.420{{sfn|Sandole|Byrne|Sandole-Staroste|Senehi|2008|loc=str. 94}} || Uzbekistan, Kazahstan, Kirgistan || 1956 |- | [[Mešketski Turci]], [[Kurdi]] i [[Hemšili]] || 15. 11. – 26. 11. 1944. || 94.955<ref name="pohl5">[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 5</ref>–115.000{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 51}} || [[Uzbekistan]], Kazahstan, Kirgistan || nikada |- | Poljaci || 1944–1946. || 1.517.982{{sfn|Ther|1996|loc=str. 779–805}}|| [[Poljska]]|| – |- | [[Japanci]] (na [[Sahalin]]u) || 1947–1949. || 278.000<ref name="Itoh">[[#Itoh|Itoh (2010)]], str. 43</ref> || [[Japan]] || nikada |- | [[Azerbejdžanci]] || 1948–1951. || 100.000<ref name="Saparov"/> || [[Azerbajdžan]] || 1954. |- | [[Moldavci]] || 1949. || 36.000<ref name="UNHCR1996"/> || Istočni Sibir || 1956. |- | Crnomorski [[Grci]] || 1949. || 36.000<ref name="UNHCR1996"/> || Kazahstan || 1956. |- | Basmači [[Tadžikistan]]a || 1951. || 2.795<ref name="Dundovich102">[[#Dundovich|Dundovich, Gori & Guercetti (2003)]], str. 102</ref> || Kazahstan || 1956. |- | '''Ukupno''' || '''1930–1952.''' || '''6.079.209–6.581.580'''|| || |- |} == Također pogledajte == *[[Čerkesko muhadžirstvo]] *[[Ubihi]] == Reference == {{Refspisak|3}} == Literatura == === Knjige === {{Refbegin|2}} * {{cite book|ref=Buckley|title=Migration, Homeland, and Belonging in Eurasia|url=https://archive.org/details/migrationhomelan0000unse|first1=Cynthia J.|last1= Buckley |first2= Blair A. |last2=Ruble |first3= Erin Trouth|last3= Hofmann|publisher=Woodrow Wilson Center Press|year=2008 |oclc=474260740 |isbn=0801890756}} * {{cite book |last=Bugai|first=Nikolaj Feodorovič |title= The Deportation of Peoples in: The Soviet Union| year=1996 |publisher=Nova Publishers |location=Commack, New York |isbn=9781560723714|oclc=493654789| ref=Bugai}} * {{cite book|last1=Christie|last2=Cribb|year=2003|title=Historical Injustice and Democratic Transition in Eastern Asia and Northern Europe: Ghosts at the Table of Democracy|first1=Kenneth |first2=Robert |publisher=Routledge |isbn=1135789681, 9781135789688|url=https://books.google.hr/books?id=gghukpfrRdAC&printsec=frontcover&dq=Historical+Injustice+and+Democratic+Transition+in+Eastern+Asia+and+Northern&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiEg572rLnNAhVHiRoKHYDLAHUQ6AEIHjAA#v=onepage&q=55%2C000&f=false|ref=harv}} * {{cite book| ref=Čubarov| last=Čubarov| first=Aleksandar| title=Russia's Bitter Path to Modernity: A History of the Soviet and Post-Soviet Eras| year=2001| isbn=9780826413505| publisher=Continuum International Publishing Group| url=https://archive.org/details/russiasbitterpat0000chub}} * {{cite book|last1=De Boer|title=Biographical Dictionary of Dissidents in the Soviet Union: 1956 - 1975|first1=S. P.|first2=Evert J. |last2=Driessen|first3= Hendrik L.|last3= Verhaar|publisher=BRILL|year=1982|isbn=9024725380|url=https://books.google.hr/books?id=1IQzecjGQX0C&pg=PA14&dq=femi+aliev&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwjc6IucqsjNAhWD1xoKHQjqBsAQ6AEIGTAA#v=onepage&q=femi%20aliev&f=false|ref=harv}} * {{cite book|ref=Dowling|title=Russia at War: From the Mongol Conquest to Afghanistan, Chechnya, and Beyond |first=Timothy C. |last=Dowling|publisher=ABC-CLIO|year=2014|isbn=1598849484, 9781598849486|oclc=897907100}} * {{cite book|url=https://books.google.hr/books?id=X2FGqiDKFysC&pg=PA100&dq=estonia+lithuania+letonia+000+deported&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiasMqpzLPJAhVE1iwKHU2_AvgQ6AEIXDAJ#v=onepage&q=estonia%20lithuania%20letonia%20000%20deported&f=false|ref=Dundovich|title=Reflections on the Gulag: With a Documentary Index on the Italian Victims of Repression in the USSR, Opseg 37|first1=Elena|last1=Dundovich|first2= Francesca |last2=Gori|first3= Emanuela |last3=Guercetti|publisher=Feltrinelli Editore|year=2003|oclc=849009068|isbn=880799058X, 9788807990588}} *{{cite book|last=Forczyk|year=2014|url=https://books.google.hr/books?id=0M7vCwAAQBAJ&pg=PT313&dq=crimean+tatars+arabat&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=crimean%20tatars%20arabat&f=false|title=Where the Iron Crosses Grow: The Crimea 1941–44|first=Robert |publisher=Bloomsbury Publishing|isbn=1782009760, 9781782009764|oclc=937640692|ref=harv}} * {{cite book|last1=Garrard|last2=Healicon|year=1993|title=World War 2 and the Soviet People: Selected Papers from the Fourth World Congress for Soviet and East European Studies|first1=John|first2= Alison|publisher=[[Springer]]|isbn=134922796X, 9781349227969|url=https://books.google.hr/books?id=6kivCwAAQBAJ&pg=PA167&dq=crimea+228,392&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwi888nohfDMAhWFA5oKHQk6BlUQ6AEIIzAA#v=onepage&q=crimea%20228%2C392&f=false|oclc=30408834 |ref=harv}} * {{cite book|title=Beyond Totalitarianism: Stalinism and Nazism Compared|url=https://archive.org/details/beyondtotalitari0000unse|first1=Michael|last1=Geyer|first2=Sheila|last2=Fitzpatrick|publisher=Cambridge University Press|year=2009|isbn=9780521897969|ref=harv}} * {{cite book|ref=Glazer| title=Ethnicity: Theory and Experience, Izd. 109 |first1=Nathan |last1=Glazer|first2=Daniel Patrick|last2= Moynihan |publisher=[[Harvard University Press]]|year=1975|isbn=0674268563, 978067426856}} * {{cite book |last1=Hiden |first1=Johan |last2=Salmon |first2=Patrick |title=The Baltic Nations and Europe |edition=Revidirano |year=1994 |origyear=1991 |publisher=Longman |location=Harlow, Engleska |isbn=0-582-25650-X |oclc=894611646 |ref=HidenSalmon1994 |url=https://archive.org/details/balticnationseur00hide }} * {{cite book|ref=Itoh|last=Itoh|url= https://books.google.hr/books?id=hbjHAAAAQBAJ&pg=PA43&dq=soviet+japanese+repatriate+sakhalin&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwi13rr7vsrNAhWCnRoKHV01ABAQ6AEIVjAH#v=onepage&q=soviet%20japanese%20repatriate%20sakhalin&f=false|title=Japanese War Orphans in Manchuria: Forgotten Victims of World War II|first=M. |publisher=[[Springer]]|year=2010|isbn=0230106366, 9780230106369}} * {{cite book|ref=Marie|last=Marie|url=https://books.google.hr/books?id=9TuW0Le6mGEC&pg=PA111&dq=d%C3%A9portation+sovi%C3%A9tique+000&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiE-4nA38PNAhWDcBoKHVDJA0gQ6AEIGTAA#v=onepage&q=d%C3%A9portation%20sovi%C3%A9tique%20000&f=false| title=Les peuples déportés d'Union soviétique - Opseg 81 |first=Jean-Jacques |publisher=Editions Complexe|year=1995|isbn=2870275986, 9782870275986| oclc=797102205|language=fr}} * {{cite book|ref=McColl & Robbers| last1=McColl |last2=Robbers|first1=R.W.| first2=Gerhard| year=2005| title=Encyclopedia of World Geography, Opseg 1 - Facts on File library of world geography| publisher=Infobase Publishing| isbn=9780816072293|oclc= 58431770 }} * {{cite book| ref=Mukhina| title=The Germans of the Soviet Union|first=Irina |last=Mukhina|publisher=Routledge|year=2007|isbn=1134134029, 9781134134021|oclc=942154307}} * {{cite book |ref=Petersen| title=Resistance and rebellion: lessons from Eastern Europe |url=https://archive.org/details/resistancerebell0000pete|last=Petersen |first=Roger Dale |authorlink= |coauthors= |year=2001|publisher=[[Cambridge University Press]] |location=Cambridge |isbn=0-521-77000-9 |oclc= 56340371 }} * {{cite book|last1=Pettai|last2=Pettai|url=https://books.google.hr/books?id=WD-iBQAAQBAJ&pg=PA290&dq=soviet+deportation+russia+compensation&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwjHzLXItsXNAhWC6xoKHVd0DdcQ6AEIMTAC#v=onepage&q=soviet%20deportation%20russia%20compensation&f=false| title=Transitional and Retrospective Justice in the Baltic States|first1=Eva-Clarita |first2=Vello |publisher=Cambridge University Press|year=2014|isbn=1107049490, 9781107049499|oclc=897881698 |ref=harv}} * {{cite book |last=Piotrowski |first=Tadeusz | ref= Piotrowski | title= The Polish Deportees of World War II: Recollections of Removal to the Soviet Union and Dispersal Throughout the World | year=2004 |publisher=[[McFarland]] |location=Sjeverna Karolina|isbn= 9780786432585 |oclc=54542904 }} * {{cite book |last=Piotrowski |first=Tadeusz | ref= Piotrowski | title= Poland's Holocaust: Ethnic Strife, Collaboration With Occupying Forces and Genocide in the Second Republic, 1918-1947 | year=2007 |publisher=[[McFarland]] |location=Sjeverna Karolina|isbn= 9780786429134 |oclc=37195289}} * {{cite book |last=Pohl |first=J. Otto |title= Ethnic Cleansing in the Ussr, 1937-1949| year=1999 |publisher=Greenwood Publishing Group |location=Westport |isbn=9780313309212||oclc=185706053|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&id=b9VoAAAAMAAJ&dq=otto+pohl+Ethnic+Cleansing+in+the+Ussr+387%2C229&focus=searchwithinvolume&q=91%2C250+germans| ref=Pohl}} * {{cite book|last=Polian|first=Pavel|authorlink=Pavel Polian| ref=Polian| title=Against Their Will: The History and Geography of Forced Migrations in the USSR|url=https://archive.org/details/againsttheirwill0000poli| location=Budimpešta| year=2004| publisher=[[Central European University Press]]| isbn=9789639241688}} * {{cite book|last1=Sandole|last2=Byrne|last3=Sandole-Staroste|last4=Senehi|title=Handbook of Conflict Analysis and Resolution|first1=Dennis J.D.|first2=Sean |first3=Ingrid |first4=Jessica |publisher=[[Routledge]]|year=2008|oclc=907001072|isbn=113407963X, 9781134079636|url=https://books.google.hr/books?id=sWAEmN5u9U4C&pg=PA94&dq=crimea+228,392&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwi888nohfDMAhWFA5oKHQk6BlUQ6AEIODAD#v=onepage&q=crimea%20228%2C392&f=false |ref=harv}} * {{cite book|ref=Schwartz| url=https://books.google.hr/books?id=EcvpBQAAQBAJ&pg=PA522&dq=sowjetische+deportationen+000+tote&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwi6g8G_p8PNAhVCMBoKHaOQCdIQ6AEIGTAA#v=onepage&q=sowjetische%20deportationen%20000%20tote&f=false| title=Ethnische "Säuberungen" in der Moderne: Globale Wechselwirkungen nationalistischer und rassistischer Gewaltpolitik im 19. und 20. Jahrhundert |first=Michael |last=Schwartz|publisher=Walter de Gruyter|year=2013|isbn=3486721429, 9783486721423|oclc=837499520| language=de}} * {{cite book| ref=Snyder|last=Snyder|authorlink=Timothy Snyder|url=https://books.google.hr/books?id=ibioxgONKIIC&pg=PA177&dq=timothy+snyder+poles+6+percent+soviet+deportation&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiXoZ_-6MPNAhVMVxoKHSG6CG8Q6AEIGTAA#v=onepage&q=timothy%20snyder%20poles%206%20percent%20soviet%20deportation&f=false| title=Sketches from a Secret War: A Polish Artist's Mission to Liberate Soviet Ukraine|first=Timothy |publisher=[[Yale University Press]]|year=2007|isbn=0300125992, 9780300125993|oclc= 154689054 }} * {{cite book|last=Stan|title=Transitional Justice in Eastern Europe and the Former Soviet Union: Reckoning with the Communist Past|first= Lavinia |publisher=[[Routledge]]|year=2009|isbn=1135970998, 9781135970994|ref=harv}} *{{cite book|last=Ther|ref=Ther|title=The Dark Side of Nation-States: Ethnic Cleansing in Modern Europe - Opseg 19 |first= Philipp|publisher=Berghahn Books|year=2014 |isbn=1782383034, 9781782383031 |oclc=855043014}} *{{cite book|last=Tishkov|ref=Tishkov|title=Chechnya: Life in a War-Torn Society - Opseg 6|first=Valery |publisher=[[University of California Press]]|year=2004|isbn=0520930207, 9780520930209}} * {{cite book|last=Travis|year=2010|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&id=kd8lAQAAMAAJ&dq=crimean+tatars+estimates+dead&focus=searchwithinvolume&q=40-80%2C000|title=Genocide in the Middle East: The Ottoman Empire, Iraq, and Sudan|first=Hannibal |publisher=Carolina Academic Press|isbn=1594604363, 9781594604362|oclc=897959409|ref=harv}} *{{cite book|title=The Crimean Tatars: The Diaspora Experience and the Forging of a Nation - Opseg 2 |first=Brian Glyn |ref=Williams|last=Williams| publisher=BRILL|year=2001 |oclc=46835306 |isbn=9004121226 }} * {{cite book|last=Ziemele|year=2003|title=Baltic Yearbook of International Law|first=Ineta |publisher=Martinus Nijhoff Publishers|isbn=9004137467 |oclc= 614462004 |ref=harv}} {{refend}} === Naučni časopisi === {{refbegin|2}} * {{cite journal|ref=Agtzidis|last=Agtzidis|first=Vlasis|title=The Persecution of Pontic Greeks in the Soviet Union|journal=Journal of Refugee Studies |year=1991|volume= 4 |issue=4|doi= 10.1093/jrs/4.4.372}} *{{cite journal|last=Brauer|journal=[[Journal of Genocide Research]]|volume= 4|issue= 3|year=2002|title=Chechens and the survival of their cultural identity in exile| doi=10.1080/14623520220151970|first=Birgit }} *{{cite journal|ref=Burds|title=The Soviet War against `Fifth Columnists': The Case of Chechnya, 1942—4| first=Jeffrey| last=Burd|doi= 10.1177/0022009407075545|volume=42|issue=2|year=2007|journal=Journal of Contemporary History |jstor=30036445}} *{{cite journal|ref=Chetyrova|title=The Idea of Labor Among Deported Kalmyks: Kalmyk Resilience Through Celebration in the Gulag|first=Lyubov B. |last=Chetyrova|journal=Mongolian Studies|volume=33| issue=1|year=2011|doi=|jstor=43194557}} *{{cite journal|last=Gelb|year=1995|first=Michael|journal=[[The Russian Review]]|volume=54|issue=3|title=An Early Soviet Ethnic Deportation: The Far-Eastern Koreans|jstor=131438|doi=10.2307/131438|ref=harv}} *{{cite journal|last=Grannesa|journal=Institute of Muslim Minority Affairs|volume= 12|issue= 1|year=1991|title=The Soviet deportation in 1943 of the Karachays: a Turkic Muslim people of North Caucasus|doi=10.1080/02666959108716187|first=Alf |ref=harv}} * {{cite journal|last=Iglicka|first=Krystyna|title=Are They Fellow Countrymen or Not? The Migration of Ethnic Poles from Kazakhstan to Poland|url=https://archive.org/details/sim_international-migration-review_winter-1998_32_4/page/995|journal=International Migration Review|volume=32|number=4|year=1998|pages=995–1014|jstor=2547669|ref=harv}} * {{cite journal|last=Kaznelson|year=2008|journal=[[Europe-Asia Studies]]|volume= 59|issue= 7 |title=Remembering the Soviet State: Kulak children and dekulakisation| doi=10.1080/09668130701607136|first=Michael|jstor=20451433 |ref=harv}} *{{cite journal|last=Klimkova|first=Oxana|title=Special Settlements in Soviet Russia in the 1930s-50s|journal=Kritika: Explorations in Russian and Eurasian History|volume=8|issue= 1|year=2007 |doi= 10.1353/kri.2007.0009|ref=harv}} *{{cite journal|last=Kostiainen|first=Auvo|year=1996|title=Genocide in soviet Karelia: Stalin's terror and the Finns of soviet Karelia|journal= Scandinavian Journal of History|volume=21|issue=4|doi=10.1080/03468759608579334| ref=harv}} *{{cite journal|last=Kreindlera| journal=[[Soviet Studies]]|volume= 38|issue= 3|year=1986|title=The soviet deported nationalities: A summary and an update|doi=10.1080/09668138608411648|first=Isabelle|jstor=151700 |ref=harv}} *{{cite journal|last=Lebedeva|year=2007|first=N.S.| doi=10.1080/13523270008415428|title=The deportation of the polish population to the USSR, 1939–41| publisher=Journal of Communist Studies and Transition Politics|volume=16|issue=1, 2| ref=harv}} *{{cite journal|last=Matley|title=The Dispersal of the Ingrian Finns|first= Ian M. |journal=[[Slavic Review]]|year=1979| volume=38|issue=1 |doi=10.2307/2497223 |jstor=2497223|ref=harv}} *{{cite journal|last=Pohl|first=Otto J.| title=Uprooted from the Caucasus|journal=Quadrant|volume= 41| issue= 7-8 |year=1997|url=https://search.informit.com.au/documentSummary;dn=042864076098870;res=IELLCC|issn=0033-5002|ref=harv }} *{{cite journal|ref=Pohl2002|journal=Journal of Genocide Research|volume=4|issue= 3|year=2002|title="It cannot be that our graves will be here": The survival of Chechen and Ingush deportees in Kazakhstan, 1944-1957|doi=10.1080/14623520220151989|first=Michaela|last= Pohl}} *{{cite journal|ref=Richardson|journal=Journal of Genocide Research|volume= 4|issue= 3|year=2010|title=Stalinist terror and the Kalmyks' national revival: A cultural and historical perspective|doi=10.1080/14623520220152005|author=Richardson, Curtis}} * {{cite journal|ref=Statiev|journal=[[Journal of Strategic Studies]]|volume= 28|issue= 6|year=2005|title=Motivations and Goals of Soviet Deportations in the Western Borderlands|doi=10.1080/01402390500441123|first=Alexander |last=Statiev}} * {{cite journal |ref=Strods |author=Strods, Heinrihs |authorlink= |coauthors=Kott, Matthew |year=2002 |title=The File on Operation 'Priboi': A Re-Assessment of the Mass Deportations of 1949 |journal=[[Journal of Baltic Studies]] |volume=33 |issue=1 |pages= |url=|doi=10.1080/01629770100000191| jstor=43212456 }} * {{cite journal| last=Ther|year=1996| first=Philipp| title=The Integration of Expellees in Germany and Poland after World War II: A Historical Reassessment| journal=[[Slavic Review]]| volume=55|doi= 10.2307/2501238|jstor=2501238| ref=harv}} * {{cite journal|last=Tolz|year=1993|first=Vera|title=New Information about the Deportation of Ethnic Groups in the USSR during World War 2|doi=10.1007/978-1-349-22796-9_9|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|ref=harv}} * {{cite journal|last=Vardys|title=The Case of the Crimean Tartars|first=V. Stanley |ref=Vardys|journal=[[The Russian Review]]|volume=30|issue= 2|year=1971|doi=10.2307/127890|jstor=127890}} * {{cite journal|ref=Viola|last=Viola|title=The Other Archipelago: Kulak Deportations to the North in 1930|first=Lynne |journal=[[Slavic Review]]|volume= 60|issue=4| year=2001|doi=10.2307/2697493|jstor=2697493}} * {{cite journal|title=Cannibal Island: Death in a Siberian Gulag. Human Rights and Crimes Against Humanity |first1=Nicolas |last1=Werth|first2= Jan T.|authorlink2=Jan T. Gross|last2= Gross|first3= Steven|last3= Rendall|journal=[[The Slavonic and East European Review]]|volume= 88|issue= 4 |year=2010|jstor=41061936|ref=harv}} * {{cite journal|last=Williams|ref=Williams2002|first=Brian Glyn|authorlink=Brian Glyn Williams|journal=Journal of Genocide Research|volume= 4|issue= 3|year=2002|title=Hidden ethnocide in the Soviet Muslim borderlands: The ethnic cleansing of the Crimean Tatars|doi=10.1080/14623520220151952}} * {{cite journal|last1=Wimbush|last2=Wixman|first1=S. Enders|first2=Ronald|title=The Meskhetian Turks: A New Voice in Soviet Central Asia|journal=Canadian Slavonic Papers / Revue Canadienne des Slavistes| volume= 17|issue=2/3 |year=1975|publisher=[[Taylor & Francis]]|jstor=40866873|ref=harv}} {{refend}} === Ostali izvori === {{refbegin|2}} * {{cite journal|last=Barenberg|first=Alan|year=2008|url=https://www.questia.com/library/journal/1P3-1638264931/cannibal-island-death-in-a-siberian-gulag|title=Cannibal Island: Death in a Siberian Gulag|journal=Canadian Slavonic Papers|volume=50|ref=harv|access-date=14. 1. 2019|archive-date=11. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211010017/https://www.gale.com/subject-matter|url-status=dead}} * {{cite book|ref=Saparov|title=The alteration of place names and construction of national identity in Soviet Armenia|first=Arseny|last=Saparov|url=http://www.cairn.info/article.php?ID_REVUE=CMR&ID_NUMPUBLIE=CMR_441&ID_ARTICLE=CMR_441_0179|year=2003|volume=44|publisher=Cahiers du monde russe|issn=1252-6576}} * {{cite web| last=Human Rights Watch| year=1991| url=https://www.hrw.org/reports/pdfs/u/ussr/ussr.919/usssr919full.pdf| title=''"Punished Peoples" of the Soviet Union: The Continuing Legacy of Stalin's Deportation''s| ref=harv}} *{{smallcaps|[[Vijeće Europe]]}} (2006) {{cite book|ref=Vijeće Europe|publisher=|location=Strasbourg|url=http://books.google.hr/books?id=sE67dG7WJWUC&pg=PA157&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&sa=X&ei=Y7ufUPiDI5CZhQe8n4DQCA&ved=0CC8Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false|year=|title=Parliamentary Assembly, Working Papers: Ordinary Session|isbn=9789287160270}} *{{smallcaps|[[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj]]}} (2001) {{cite book| ref=OESS| url=http://books.google.hr/books?id=I7mRqtLWcsAC&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&source=gbs_navlinks_s| title=Reviews of National Policies for Education Reviews of National Policies for Education: Latvia 2001| location=Pariz| publisher=| isbn=9789264192478}} * {{cite web|last=Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a|year=26 8. 2014|title=''Report of the Special Rapporteur on minority issues, Rita Izsák - Addendum - Mission to Ukraine''|url=http://www.ohchr.org/Documents/Issues/IEMinorities/A.HRC.28_MissionUkraine.pdf|ref=harv}} {{Refend}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Deportations to Siberia}} {{Refbegin}} * {{smallcaps|Silvija i Peters Vecrumba}} (2006) {{cite web |url=http://latvians.com/index.php?en/CFBH/TheseNamesAccuse/AThNA-00-OurFamilies.ssi |title=Deportacije Latvijaca u Sovjetskom Savezu |language=engleski |access-date=14. 1. 2019 |archive-date=15. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093400/https://latvians.com/index.php?en/CFBH/TheseNamesAccuse/AThNA-00-OurFamilies.ssi |url-status=dead }} * {{smallcaps|Silvija i Peters Vecrumba}} {{cite web |url=http://latvians.com/index.php?en/CFBH/TheseNamesAccuse/AThNA-08-Appendix-1.ssi |title=These Names Accuse, Latvian National Foundation, second edition, 1982 |language=engleski |access-date=14. 1. 2019 |archive-date=6. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200306095701/https://latvians.com/index.php?en/CFBH/TheseNamesAccuse/AThNA-08-Appendix-1.ssi |url-status=dead }} * {{smallcaps|Rein Taagepera}} (1980) {{cite journal |title=Soviet collectivization of Estonian agriculture: The deportation phase |page=379-397 |journal=Soviet Studies |year= |url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/09668138008411308?journalCode=ceas19 |doi=10.1080/09668138008411308 |volume=32 |issue=3 }} * {{smallcaps|[[Kongresna biblioteka]]}} (22. 7. 2010) {{cite web |url=http://www.loc.gov/exhibits/archives/depo.html |title=Revelations from the Russian Archives: DEPORTATIONS |language=engleski |access-date=14. 1. 2019 }} *{{smallcaps|Asya Pereltsvaig}} (2013) {{cite web |url=http://www.languagesoftheworld.info/russia-ukraine-and-the-caucasus/stalins-ethnic-deportations-gerrymandered-ethnic-map.html |title=Stalin’s Ethnic Deportations—and the Gerrymandered Ethnic Map |language=engleski |access-date=14. 1. 2019 }} {{refend}} {{Sovjetski ratni zločini}} {{Genocid}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1930-e]] [[Kategorija:1940-e]] [[Kategorija:1950-e]] [[Kategorija:Etničko čišćenje]] [[Kategorija:Kulturološka asimilacija]] [[Kategorija:Historija Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Historija Rusije]] [[Kategorija:Staljinizam]] [[Kategorija:Sovjetski ratni zločini]] [[Kategorija:Deportacije]] [[Kategorija:Progoni]] [[Kategorija:Nijemci]] [[Kategorija:Zločini protiv čovječnosti]] 73od3hrjy44d0gt1ww3afl7i9mbawd8 Trening-centar Butmir 0 453564 3917033 3871104 2026-08-08T12:29:30Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Butmir_training_center.jpg|Butmir_training_center.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Ziv|Ziv]]; razlog: [[:c:COM:L|Copyright violation]]: FB is not a free source. 3917033 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Trening centar Butmir | nadimak = | slika = | puni_naziv = Trening centar Fudbalskog kluba Sarajevo-Butmir | bivši_nazivi = | lokacija = | koordinate = | početak_izgradnje = | izgrađen = | otvoren = 24. oktobar 2015. | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = FK Sarajevo | operator = | površina = 70.000 m<sup>2</sup> | semafor = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = | rekordna_posjećenost = | dimenzije = | korisnici = Seniori FK Sarajevo <br>Akademija FK Sarajeva }} '''Trening centar Butmir''', punog naziva ''Trening centar Fudbalskog kluba Sarajevo-Butmir'' je trening centar [[FK Sarajevo|FK Sarajeva]]. Centar se nalazi u [[Butmir]]u, na [[Ilidža|Ilidži]]. Zvanično je otvoren 24. oktobra 2015. godine, nakon završetka prve faze izgradnje.<ref name="training1">{{cite news | date=24. 10. 2015 | url=http://faktor.ba/fk-sarajevo-zvanicno-otvorio-trening-centar-povratka-na-staro-vise-nema-sve-ide-samo-naprijed/ | title=FK Sarajevo zvanično otvorio trening centar | work=Faktor.ba | access-date=16. 5. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160816234525/http://faktor.ba/fk-sarajevo-zvanicno-otvorio-trening-centar-povratka-na-staro-vise-nema-sve-ide-samo-naprijed/ | archive-date=16. 8. 2016 | url-status=dead }}</ref><ref name="training11">{{cite news | date=24. 10. 2015 | url=http://ba.n1info.com/a66683/Sport-Klub/Nogomet/FK-Sarajevo-slavi-69.-rodjendan.html | title=FK Sarajevo za 69. rođendan otvorio trening centar u Butmiru | work=N1 | access-date=16. 5. 2019 | archive-date=5. 3. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170305002842/http://ba.n1info.com/a66683/Sport-Klub/Nogomet/FK-Sarajevo-slavi-69.-rodjendan.html | url-status=dead }}</ref> Na tri terena, od kojih su dva sa prirodnom i jedan s umjetnom travom, svakodnevno treniraju mladi nogometaši Akademije FK Sarajevo, kao i seniori prvog tima koševskog premijerligaša. == Historija == Kada je [[Vincent Tan]], [[Malezija|malezijski]] biznismen i investitor 2013. godine otkupio dio upravljačkih prava nad FK Sarajevo nedostatak prostora za obuku u vlasništvu kluba identificiran je kao velika prepreka klupskim aspiracijama i nezavisnošću kluba.<ref name="training8">{{cite news | date=31. 12. 2014 | url=http://fksinfo.com/novosti/selimovic-trening-kamp-ce-biti-jedan-od-najvecih-dostignuca/2606 | title=Selimović: Trening kamp će biti jedan od najvećih dostignuća | work=Fksinfo.com | access-date=16. 5. 2019 | archive-date=5. 3. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170305015239/http://fksinfo.com/novosti/selimovic-trening-kamp-ce-biti-jedan-od-najvecih-dostignuca/2606 | url-status=dead }}</ref><ref name="training9">{{cite news | date=23. 12. 2014 | url=http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Krece-gradnja-trening-kampa-FK-Sarajevo/280437|title=Kreće gradnja trening kampa FK Sarajevo | work=Nezavisne novine| access-date=16. 5. 2019}}</ref> FK Sarajevo je do tada tradicionalno koristilo pomoćne trening terene u blizini stadiona [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]], a koji su bili u vlasništvu općine. Ti tereni su smatrani zastarjelim i nisu omogućili potpunu organizacijsku i financijsku nezavisnost kluba. Ova činjenica dovela je do toga da menadžment kluba na čelu sa Tanom i grupom Berjaya krene u potragu za pogodnom lokacijom za izgradnju novih i modernih objekata. Okolina Butmira je na kraju izabrana zbog blizine [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnog aerodroma Sarajevo]], već postojećih terena za treninge kojima se koristi privatna fudbalska akademija koju vodi bivši kapetan FK Sarajevo [[Predrag Pašić]] a sve se nalazilo u blizini Ilidže.<ref name="trainingpaja1">{{cite news | date=3. 4. 2015 | url=http://faktor.ba/ozvanicen-vansudski-sporazum-izmedu-sk-betaclub-pd-butmir-i-fk-sarajevo/ | title=Ozvaničen vansudski sporazum između SK Betaclub, PD Butmir i FK Sarajevo | work=Faktor.ba | access-date=16. 5. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160817060758/http://faktor.ba/ozvanicen-vansudski-sporazum-izmedu-sk-betaclub-pd-butmir-i-fk-sarajevo/ | archive-date=17. 8. 2016 | url-status=dead }}</ref> Nakon pregovora klub je kupio zemljište (ukupne površine od 70.000 m<sup>2</sup>) koje je bilo zajedničkom vlasništvu općine Ilidža i lokalne poljoprivredne zadruge i počeo pripremati veliki građevinski projekt. 24. decembra 2014. godine klub je potpisao ugovor sa izvođačima radova za prvu fazu izgradnje koja je započela iste godine.<ref name="training3">{{cite news | date=23. 12. 2014 | url=http://novi.ba/clanak/4588/historijski-dan-za-fk-sarajevo-potpisan-ugovor-o-izgradnji-trening-kampa|title=Historijski dan za FK Sarajevo: Potpisan ugovor o izgradnji trening kampa | work=Novi.ba| access-date=16. 5. 2019}}</ref><ref name="training7">{{cite news | date=6. 1. 2015 | url=http://www.fksarajevo.ba/bs/vijesti/fk-sarajevo-i-pejkom-doo-potpisali-ugovor-o-postavljaju-vjestacke-trave-na-kampu-u-butmiru/2042 | title=FK Sarajevo i Pejkom D.O.O. potpisali ugovor o postavljaju vještačke trave na kampu u Butmiru | work=Official website | access-date=16. 5. 2019 | archive-date=5. 3. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170305001328/http://www.fksarajevo.ba/bs/vijesti/fk-sarajevo-i-pejkom-doo-potpisali-ugovor-o-postavljaju-vjestacke-trave-na-kampu-u-butmiru/2042 | url-status=dead }}</ref> Prva faza izgradnje završena je u augustu 2015. godine.<ref name="training5">{{cite news | date=8. 8. 2015 | url=http://www.trt.net.tr/bosanski/sport/2015/08/08/visemilionski-projekt-kamp-fk-sarajevo-u-septembru-otvara-vrata-fudbalerima-bh-prvaka-49963| title=Višemilionski projekt: Kamp FK Sarajevo u septembru otvara vrata fudbalerima bh. prvaka | work=TRT| access-date=16. 5. 2019}}</ref> 14. decembra 2015. godine objektima je dodijeljena FIFA PRO licenca.<ref name="trainingfifapro">{{cite news| date=14. 12. 2015| url=http://www.fksarajevo.ba/bs/vijesti/fifa-pro-certifikat-za-teren-u-trening-centru-fk-sarajevo/2747| title=FIFA PRO certifikat za teren u Trening Centru FK Sarajevo| work=Official website| access-date=16. 5. 2019| archive-date=5. 3. 2017| archive-url=https://web.archive.org/web/20170305002735/http://www.fksarajevo.ba/bs/vijesti/fifa-pro-certifikat-za-teren-u-trening-centru-fk-sarajevo/2747| url-status=dead}}</ref> == Sadržaj == Trening centar osim terena sadrži i druge pomoćne objekte, fontanu, veliki trg, botaničke bašte i parking. Glavni objekat zgrade će se sastojati od hotela s 5 zvjezdica koji će imati 15 soba, 10 studio apartmana, 2 VIP apartmana, restoran sa kuhinjom, VIP restoran, zatvorene i otvorene kafiće, wellness centar, teretanu, jednu veliku i dvije manje konferencijske sale i dr. Planirano je da se unutar centra izgrade i zatvorena futsal arena, strelište, teniski tereni, dva velika terena sa umjetnom travom i jednog velikog prirodnog travnatog terena. Ulaz, trg i parcela su završeni i u upotrebi, dok je druga faza od 28. jula 2016. u izgradnji. Glavni teren s umjetnom travom nazvan je po legendi kluba [[Želimir Vidović|Želimiru Vidoviću]], koji je ubijen tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] dok je prevozio ranjene građane u obližnju bolnicu. Njemu u čast podignut je i kip podignut je na zapadnom travnatom uzvišenju. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|FK Sarajevo}} * {{URL|http://www.fksarajevo.ba/bs/trening-centar}} službeni sajt centra {{FK Sarajevo}} [[Kategorija:FK Sarajevo]] 9yxwta7xto17crnkgh2jh6tdxhwaalt Igor Bacal 0 458537 3917242 3892940 2026-08-09T10:02:16Z AnToni 2325 /* Karijera */ 3917242 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Igor Bacal | slika = | država = {{ZID|Moldavija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1974|01|18}} | mjesto rođenja = | država rođenja = SSSR | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = | medalje SP = | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993]]) | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = 1998. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBrojač }} | aktualizirano = 1. 1. 2020 }} '''Igor Bacal''' (rođen 18. januara 1974.) je nekadašnji [[Moldavija|moldavski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Svjetski kup === Natupio je samo u jednoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa]]. Nakon raspada [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]], te kratkotrajnog nastupa nekadašnjih sovjetskih biatlonaca u zajedničkom timu, dobio je mogućnost nastupa u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|SK 1993/94.]] Prvi nastup imao je 9. decembra 1993. u [[Austrija|austrijskom]] [[Bad Gastein]]u u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj utrci]] na 20&nbsp;km, te je zauzeo zadnje mjesto, sa do danas rekordnim zaostatkom od 32:41.0 iza pobjednika [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. Te je sezone nastupio u osam utrka i uglavnom je zauzeo neke od zadnjih mjesta == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Igor Bacal}} * {{Sport365-m|3062}} {{DEFAULTSORT:Bacal, Igor}} [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Moldavski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 98sme8kndkkvtrh5rpflr5qbvgbttdi Rhizaria 0 458930 3917240 3906139 2026-08-09T09:59:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917240 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Rhizaria''<br>(Infracarstvo rizarija) | slika = Ammonia tepida.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis =''[[Ammonia tepida]]'' pod [[mikroskop]]om s faznim kontrastom | status = | regnum = [[Chromista]] | subregnum = [[Harosa]] | infraregnum= '''''Rhizaria''''' | infraregnum_autorstvo =<small>Cavalier-Smith, 2002</small> | razdioba_stupanj = | razdioba = vidi tekst | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Rhizaria''' je infracarstvo morskih jednoćelijskih organizama sa složenom organizacijom, a koje nemaju izvorno [[bosanski|bosansko]] ime (transkripcija je '''rizarije'''). Morfološki se dosta razlikuju a kreću se pomoću [[filopodij]]a, [[retikulopodij]]a ili [[lobopodij]]a. Kod većine vrsta, oko [[protoplazma|protoplazme]] formiraju se kućice u obliku ljušturica, koje mogu imati veoma složene strukture, pa su očuvali i njihovi [[mikrofosili]]. Gotovo svi predstavnici rizarija imaju [[mitohondrije]]e.<ref>{{cite web | url = http://www.palaeos.com/Eukarya/Units/Rhizaria/Rhizaria.html | year = 2004 | author = Christopher Taylor | title = Rhizaria| archive-url = https://web.archive.org/web/20090420034036/http://www.palaeos.com/Eukarya/Units/Rhizaria/Rhizaria.html | archive-date=20. 4. 2009 }}</ref> Svrstavaju se u [[eukariote]].<ref name="pmid15148395">{{cite journal |authors=Nikolaev SI, Berney C, Fahrni JF, etal |title=The twilight of Heliozoa and rise of Rhizaria, an emerging supergroup of amoeboid eukaryotes |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=101 |issue=21 |pages=8066–71 |date=maj 2004 |pmid=15148395 |pmc=419558 |doi=10.1073/pnas.0308602101 }}</ref> Osim onih iz [[Chlorarachniophyte]] i tri vrste iz roda [[Paulinella]] u koljenu [[Cercozoa]], sve one nisu fotosintetske, ali mnoga [[foraminifere]] imaju simbiotski odnos s jednoćelijskim algama. Također je opisan višećelijski oblik, "Guttulinopsis vulgaris", ćelijsk [[sluzsve plijesan]].<ref>{{cite journal | url=http://www.cell.com/current-biology/abstract/S0960-9822(12)00413-7 | year = 2012 | author = Brown| title = Aggregative Multicellularity Evolved Independently in the Eukaryotic Supergroup Rhizaria |display-authors=etal | doi=10.1016/j.cub.2012.04.021 | volume=22 | issue = 12 | journal=Current Biology | pages=1123–1127 | pmid=22608512}}</ref> Ovu supergrupu predložio je [[Cavalier-Smith]], 2002. Opisani uglavnom iz sekvenci [[Ribosomna DNK|rDNK]] sekvence, oni se znatno razlikuju po obliku, bez jasnih morfoloških karakterističnih svojstava ([[sinapomorfija]]), ali većim dijelom su [[amoeboid]]i s filozom, retikulozom ili mikrotubulama podržane [[pseudopodija]]ma. Mnogi proizvode školjke ili kosture, koji su po strukturi možda prilično složeni, a oni čine veliku većinu protozojskih fosila. Skoro svi imaju [[mitohondrije]] sa cjevastim [[greben]]ovima. ==Grupe== Tri glavne grupe Rhizaria su:<ref name="pmid17174576">{{cite journal |authors=Moreira D, von der Heyden S, Bass D, López-García P, Chao E, Cavalier-Smith T |title=Global eukaryote phylogeny: Combined small- and large-subunit ribosomal DNA trees support monophyly of Rhizaria, Retaria and Excavata |url=https://archive.org/details/molecular-phylogenetics-and-evolution_2007-07_44_1/page/255 |journal=Mol. Phylogenet. Evol. |volume=44 |issue=1 |pages=255–66 |date=juli 2007 |pmid=17174576 |doi=10.1016/j.ympev.2006.11.001 }}</ref> * [[Cercozoa]] – razne amebe i flagelati, obično sa [[filopodija|filoznim pseudopodijama]] i uobičajene u tlu * [[Foraminifera]] – ameboidi s retikuloznim pseudopodijama, uobičajenim kao morski [[bentos]] * [[Radiolaria]] – ameboidi s [[akopodija]]ma, uobičajeni kao morski [[plankton]] Nekoliko drugih skupina također može biti uključeno u Cercozoa, ali neka se stabla javljaju bliže foraminiferima. To su [[Phytomyxea]] i [[Ascetosporea]], paraziti biljaka i životinja, odnosno, osebujna ameba ''[[Gromia]]''. Različite skupine Rhizaria smatraju se bliskim srodnicima zasnovanim uglavnom na genetičkim sličnostima, a smatraju se produžetkom Cercozoa. Naziv Rhizaria za proširenu grupu uveo je [[Thomas Cavalier-Smith|Cavalier-Smith]] 2002.,<ref>{{cite journal | author = Thomas Cavalier-Smith | title = The phagotrophic origin of eukaryotes and phylogenetic classification of Protozoa | journal = International Journal of Systematic and Evolutionary Microbiology | year = 2002 | volume = 52 | issue = 2 | pages = 297–354 | issn = 1466-5026 | url = http://ijs.sgmjournals.org/cgi/content/abstract/52/2/297 | access-date = 8. 6. 2007 | pmid = 11931142 | doi = 10.1099/00207713-52-2-297 | archive-date = 24. 12. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101224182811/http://ijs.sgmjournals.org/cgi/content/abstract/52/2/297 | url-status = dead }}</ref> koji je također uključje i [[Centrohelide]] i [[Apusozoa]]. Druga red koji, čini se, pripada ovom taksonu je [[Mikrocytida]].<ref name=Hartikainen2014>{{cite journal | last1 = Hartikainen | first1 = H | last2 = Stentiford | first2 = GD | last3 = Bateman | first3 = KS | last4 = Berney | first4 = C | last5 = Feist | first5 = SW | last6 = Longshaw | first6 = M | last7 = Okamura | first7 = B | last8 = Stone | first8 = D | last9 = Ward | first9 = G | last10 = Wood | first10 = C | last11 = Bass | first11 = D | year = 2014 | title = Mikrocytids are a broadly distributed and divergent radiation of parasites in aquatic invertebrates | url = https://nhm.openrepository.com/bitstream/10141/622246/1/Mikrocytids_CurrBiol_2014.pdf | journal = Curr Biol | volume = 24 | issue = 7 | pages = 807–12 | doi = 10.1016/j.cub.2014.02.033 | pmid = 24656829 }}{{Mrtav link}}</ref> On uključuje parazite [[ostriga]]. == Evolucijski odnosi == Rhizaria su dio kladusa [[Diaphoretickes]] (bikonte) zajedno s [[Archaeplastida]], [[Alveolata]], [[Cryptista]], [[Haptista]] i [[Halvaria]] . Historijski su se mnoge rizarije smatrane [[životinja]]ma s obzirom na njihovu pokretljivost i [[heterotrofnost]]. Međutim, kada je jednostavna dihotomija životinja i biljaka bila potisnuta priznanjem dodatnih carstava, taksonomi su u carstvu uglavnom smjestili rizarije u [[Protista]]. Kada su naučnici započeli ispitivanje evolucijskih odnosa među eukariotima koristeći molekulske podatke, postalo je jasno da je carsvstvo [[Protista]] bilo [[parafilija|parafiletsko]]. Čini se da rizarije dijele zajedničkog pretka sa [[Stramenopiles]] i [[Alveolata]] koji su dio SAR (Stramenopiles + Alveolati + Rhizaria) supergrupe.<ref>{{cite journal | title = Phylogenomics Reshuffles the Eukaryotic Supergroups| journal = PLoS ONE| year = 2007 | volume = 2 | pages = e790– | issue = 8| doi = 10.1371/journal.pone.0000790 | pmid = 17726520 | last1 = Burki | first1 = F| last2 = Shalchian-Tabrizi | first2 = K | last3 = Minge | first3 = M | last4 = Skjaeveland | first4 = A | last5 = Nikolaev | first5 = SI | last6 = Jakobsen | first6 = KS | last7 = Pawlowski | first7 = J}}</ref> Molekulske filogenetičke studije pokazuju da su Rhizaria monofiletska grupa.<ref name=Burki2008>{{cite journal|last1=Burki |first1=Fabien |last2=Shalchian-Tabrizi |first2=Kamran |last3=Pawlowski |first3=Jan |title=Phylogenomics reveals a new 'megagroup' including most photosynthetic eukaryotes |journal=Biology Letters |date=23. 8. 2008 |doi=10.1098/rsbl.2008.0224 |pmid=18522922 |volume=4 |issue=4 |pmc=2610160 |pages=366–9}}</ref> Kod raznih rizarija dokazana je biosinteza prekursora [[24-izopropilholestan|24-izopropil-holestana]].<ref>{{Cite journal|last=Hallmann|first=Christian|last2=Stuhr|first2=Marleen|last3=Kucera|first3=Michal|last4=Zonneveld|first4=Karin|last5=Bobrovskiy|first5=Ilya|last6=Bowser|first6=Samuel S.|last7=Pawlowski|first7=Jan|last8=Deckker|first8=Patrick De|last9=Nowack|first9=Eva C. M.|date=4. 3. 2019|title=Putative sponge biomarkers in unicellular Rhizaria question an early rise of animals|journal=Nature Ecology & Evolution|volume=3|issue=4|language=en|pages=577–581|doi=10.1038/s41559-019-0806-5|issn=2397-334X}}</ref> sugerirajići relevantnu ekološku ulogu već za vrijeme [[edijakaran]]a. ===Filogenija=== Filogenija, prema Bass ''et al.'' 2009,<ref name="pmid18952499">{{cite journal |authors=Bass D, Chao EE, Nikolaev S |title=Phylogeny of Novel Naked Filose and Reticulose Cercozoa: Granofilosea cl. n. and Proteomyxidea Revised |url=https://archive.org/details/protist_2009-02_160_1/page/75 |journal=Protist |volume=160 |issue=1 |pages=75–109 |date=februar 2009 |pmid=18952499 |doi=10.1016/j.protis.2008.07.002 |display-authors=etal}}</ref> Howe ''et al.'' 2011,<ref name=Howe>{{citation | date=2011| author = Howe | title = Novel Cultured Protists Identify Deep-branching Environmental DNA Clades of Cercozoa: New Genera Tremula, Micrometopion, Minimassisteria, Nudifila, Peregrinia| volume=162 |issue= 2|pages=332–372 |journal=Protist | doi=10.1016/j.protis.2010.10.002 |display-authors=etal | pmid=21295519}}</ref> I Silaru 2016.<ref name=Silar>{{citation | date=2016| author = Silar, Philippe| title = Protistes Eucaryotes: Origine, Evolution et Biologie des Microbes Eucaryotes| url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01263138| volume= |issue= |pages=1–462 |journal=HAL Archives-ouvertes | doi=}}</ref> {{Clade |1=[[Phytomyxea]] |barbegin1=darkgreen |2={{Clade |1=[[Vampyrellidae|Vampyrellida]] |bar1=darkgreen |2={{Clade |label1=[[Filosa]] |1={{Clade |1=[[Skiomonadea]] |bar1=darkgreen |2={{Clade |1=[[Chlorarachniophyceae]] |bar1=darkgreen |2={{Clade |1=[[Granofilosea]] |bar1=darkgreen |label2=[[Monadofilosa]] |2={{Clade |1=[[Metromonadea]] |bar1=darkgreen |2={{Clade |1=[[Cercomonadida]] |bar1=darkgreen |2={{Clade |1=[[Glissomonadida]]-[[Sainourida]] [[kladus]] |bar1=darkgreen |label2=[[Ventrifilosa]] |2={{Clade |1=[[Silicofilosea]]<br/>(Imbricatea) |bar1=darkgreen |2=[[Thecofilosea]] |bar2=darkgreen }} }} }} }} }} }} }} |2={{Clade |1={{Clade |1=[[Reticulosida]] |bar1=darkgreen |2={{Clade |1=[[Gromiidea]] |bar1=darkgreen |2=[[Ascetosporea]] |barend2=darkgreen }} }} |label2=[[Retaria]] |2={{Clade |1=[[Sticholonchea]] |2={{Clade |1=[[Polycystinea]] |2={{Clade |1=[[Acantharea]] |2=[[Foraminifera]] }} }} }} }} }} }} }} U 2019, Cercozoa prepoznate su kao osnovna grupa Rhizaria, a sestrinska sa Retaria.<ref>{{Cite journal|date=1. 1. 2019|title=Phylogenomics supports the monophyly of the Cercozoa|journal=Molecular Phylogenetics and Evolution|language=en|volume=130|pages=416–423|doi=10.1016/j.ympev.2018.09.004|issn=1055-7903 |last1=Irwin|first1=Nicholas A.T. |last2=Tikhonenkov|first2=Denis V. |last3=Hehenberger|first3=Elisabeth |last4=Mylnikov|first4=Alexander P. |last5=Burki|first5=Fabien |last6=Keeling|first6=Patrick J. }}</ref> <center> <gallery> Datoteka:Cercomonas sp.jpg|''Cercomonas'' sp. ([[Cercozoa]]: [[Cercomonadida]] Datoteka:Ebria_tripartita.jpg|''Ebria'' sp. (Cercozoa: [[Ebridea]]) Datoteka:Rhipidodendron splendidum.jpg|''Rhipidodendron'' sp. (Cercozoa: [[Spongomonadea]]) Datoteka:Euglypha_sp.jpg|''Euglypha'' sp. (Cercozoa: [[Euglyphida]]) Datoteka:Haeckel Phaeodaria 1.jpg|Phaeodaria (Cercozoa: [[Phaeodarea]]) Datoteka:Clathrulina elegans - - Print - Iconographia Zoologica - Special Collections University of Amsterdam - UBAINV0274 113 04 0030.tif|''[[Clathrulina elegans]]'' (Cercozoa: Granofilosea: [[Desmothoracida]]) Datoteka:Chlorarachnion_reptans.jpg|''[[Chlorarachnion]]'' sp. (Cercozoa: ([[Chlorarachniophyta]]) Datoteka:Vampyrella lateritia.jpg|''Vampyrella'' sp. (Cercozoa: [[Vampyrellidae]]) Datoteka:Die_Gartenlaube_(1890)_b_083.jpg|''[[Gromia]]'' (Cercozoa: [[Gromiidea]]) Datoteka:Powdery scab (Spongospora subterranea) of potatoes (1914) (14577838889).jpg|Cercozoa: [[Plasmodiophorida]]) Datoteka:Foraminifères de Ngapali.jpg|Foraminifera ([[Retaria]]: [[Foraminifera]]) Datoteka:Mikrofoto.de-Radiolarien-3.jpg|[[Polycystine]] (Retaria: [[Radiolaria]]) Datoteka:Haeckel_Acanthometra.jpg |[[Acantharia]] (Retaria: [[Radiolaria]]) </gallery> </center> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050912074718/http://www.unige.ch/sciences/biologie/biani/msg/Amoeboids/Rizharia.html Molecular Phylogeny of Amoeboid Protists - Tree of Rhizaria] * [http://tolweb.org/Eukaryotes/3 Tree of Life Eukaryotes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120129074456/http://tolweb.org/Eukaryotes/3 |date=29. 1. 2012 }} [[Kategorija:Zoologija]] [[Kategorija:Životinje]] [[Kategorija:Taksonomija]] f7zocb6mvwnsu0penxqdcw4iewd0vr0 Veliko ropsko jezero 0 459168 3917174 3873801 2026-08-09T05:51:28Z Tulum387 155909 Ispravljeni nejasni dijelovi teksta, dodata napomena i par referenci. 3917174 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Jezero <!-- *** Gornji dio *** --> | ime =Veliko ropsko jezero | izvorno_ime = | drugo_ime =Tıdeè, Tinde’e, Tu Nedhé, Tucho | kategorija =Jezero <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika =Canada.A2002160.1920.721.250m.jpg | opis_slike =Satelitski prikaz Velikog ropskog jezera i jezera Athabasca <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Kanada | zastava_države =da | politička_podjela1 = | politička_podjela1_vrsta = | politička_podjela2 = | politička_podjela2_vrsta = | regija = | regija_vrsta =Sjeverozapadne teritorije | općina = <!-- *** Glavno jezero, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --> | matični = | grad =Yellowknife, Hay River, Benchoko, Fort Resolution, Lutselk'e, Hay River Reserve, Ndilo | rijeka = | znamenitost = <!-- *** Pritoci *** --> | pritoke_lijevo = | pritoke_desno = <!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --> | izvor = | izvor_položaj = | izvor_regija = | izvor_država = | izvor_visina = | source_lat_d = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS = | source_long_d = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW = | izvor_sliv = | ušće = | ušće_položaj = | ušće_regija = | ušće_država = | ušće_visina = | mouth_lat_d = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS = | mouth_long_d = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | nadmorska_visina = | površina = | dužina =469 | širina =203 | dubina =41 | zapremina =1.580.000.000.000 | razvodnica = <!-- *** Tok *** --> | pražnjenje = | pražnjenje_max = | pražnjenje_min = <!-- *** Slobodni polji *** --> | prazno = | prazno_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = 35| širina_minuta = 25| širina_sekundi = 23 | širina_SJ = S | karta_lokacija_y = 32| dužina_minuta = 29| dužina_sekundi = 17| dužina_IZ = I <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Veliko ropsko jezero''' (engleski: ''Great Slave Lake''; francuski: ''Grand lac des Esclaves'') je drugo po veličini [[jezero]] [[Sjeverozapadne teritorije|Sjeverozapadnih teritorija]] [[Kanada|Kanade]] (iza [[Veliko medvjeđe jezero|Velikog medvjeđeg jezera]]). Najdublje je jezero [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] (dubina od 614 metara),<ref>Hebert, Paul (2007). "[https://web.archive.org/web/20120112102959/http://www.eoearth.org/article/Great_Slave_Lake,_Northwest_Territories Encyclopedia of Earth]". Great Slave Lake, Northwest Territories. Environmental Information Coalition, National Council for Science and the Environment. [http://www.eoearth.org/article/Great_Slave_Lake,_Northwest_Territories Original] arhiviran 12. januara 2012. Pristupljeno 21. 1. 2026.</ref> peto u Americi, a deseto na svijetu po površini. Dugo je 469&nbsp;km, a široko od 20 do 203&nbsp;km. Prostire se na površini od 27.200&nbsp;km<sup>2</sup>, a s pripadajućim [[Ostrvo|ostrvima]] čitava površina iznosi 28.568&nbsp;km<sup>2</sup>. Zapremina jezera kreće se od 1.070&nbsp;km<sup>3</sup> do 1.580&nbsp;km<sup>3</sup>,<ref>Schertzer, William M.; Rouse, Wayne R.; Blanken, Peter D.; Walker, Anne E. (August 2003). "[https://web.archive.org/web/20121013225252/http://www.colorado.edu/geography/blanken/PDF%20Copies%20of%20my%20papers/Over-lake%20meteorology%20and%20estimated%20bulk%20heat%20exchange%20of%20Great%20Slave%20Lake%20in%201998%20and%201999.pdf Over-Lake Meteorology and Estimated Bulk Heat Exchange of Great Slave Lake in 1998 and 1999]" (PDF). ''Journal of Hydrometeorology''. '''4''' (4). American Meteorological Society: 650. Bibcode: 2003JHyMe...4..649S. doi:10.1175/1525-7541(2003)004<0649:OMAEBH>2.0.CO;2. S2CID 24895512. [http://www.colorado.edu/geography/blanken/PDF%20Copies%20of%20my%20papers/Over-lake%20meteorology%20and%20estimated%20bulk%20heat%20exchange%20of%20Great%20Slave%20Lake%20in%201998%20and%201999.pdf Original] arhiviran 13. oktobra 2012. Pristupljeno 21. 1. 2026. <q>''The surface area of Great Slave Lake is 27,200 km2 with a total volume of 1,070 km3'' (van der Leeden et al. 1990)</q></ref> pa čak i do 2.088&nbsp;km<sup>3</sup>, što ga čini 10. ili 12. po veličini u svijetu. Jezero dijeli ime sa [[Domorodački narodi Amerike|domorodačkim]] [[narod]]om Slavey, pripadnicima porodice Dene, iako je naziv nastao iz egzonima koje su koristili njihovi susjedi Cree, a ne iz značenja vezanog za [[Robovlasništvo|ropstvo]] u savremenom smislu.<ref>Alexander Mackenzie. Voyages from Montreal, on the River St. Lawrence, through the continent of North America, to the Frozen and Pacific Oceans; in the years 1789 and 1793. With a preliminary account of the rise, progress, and present state of the Fur Trade of that country. London: Printed for T. Cadell, Jun, and W. Davis, Stand; Cobbett and Morgan, Pall-Mall; and W. Creech, at Edinburgh, by R. Noble, Old Bailey, 1801. pg. 3, footnote.</ref> Naselja koja se nalaze na jezeru uključuju (kružno od istoka): Łutselk'e, Fort Resolution, Hay River, Hay River Reserve, Behchokǫ̀, Yellowknife, Ndilǫ i Dettah. Jedina zajednica na istočnom kraku je Łutselk'e, hamlet od oko 350 ljudi, većinom pripadnika naroda Chipewyan (Dene). Na području jezera nalaze se i napušteni zimski kamp, [[pošta]] kompanije Hudson’s Bay, tvrđava Fort Reliance, kao i napušteni rudnik Pine Point i istoimeni grad na južnoj obali. == Porijeklo i geologija == Veliko ropsko jezero nastalo je kao rezultat [[Geologija|geoloških]] promjena tokom povlačenja [[Lednik|glečera]] u periodu [[holocen]]a, koji je započeo krajem [[pleistocen]]a, prije otprilike 11.400 godina, na području Sjeverozapadnih teritorija unutar [[Kanadski štit|Kanadskog štita]]. Na ostrvu Blanchet i na južnim i istočnim obalama jezera vidljivi su slojevi starih [[Sedimentne stijene|sedimentnih stijena]] koje su se taložile pod drevnim morima, dok tvrdi granitni pojasi otkrivaju drevni geološki reljef. Veliki dio jezera i okolnih ravnica nekada je pripadao prostranom ledničkom jezeru McConnell, koje je povezivalo Veliko ropsko jezero s Velikim medvjeđim i jezerom Athabasca, oblikujući današnji [[Pejzaž|krajolik]] s brojnim [[zaliv]]ima i [[ravnica]]ma. == Historija == === Domorodačko naseljavanje === Domorodački narodi naselili su područje oko Velikog ropskog jezera nakon povlačenja ledenjaka. Arheološki nalazi pokazuju kontinuitet naseljavanja dug više od 8.000 godina, uključujući kulture i tradicije Northern Plano, Shield Archaic, Arctic Small Tool i Taltheilei. Ovi nalazi ukazuju da je paleoindijska kultura i tradicija bila prisutna hiljadama godina, sa raznim oruđima i artefaktima koji svjedoče o životu i adaptacijama stanovnika u tom području.<ref>Pritzker, Barry (2000). [https://books.google.com/books?id=uiCWatRVT0gC&pg=PA512 A Native American encyclopedia : history, culture, and peoples]. Oxford University Press. S. 512. ISBN <bdi>9780195138979</bdi>.</ref> === Trgovina krznom === Veliko ropsko jezero pojavilo se na evropskim kartama sredinom 18. vijeka, u vrijeme širenja trgovine krznom iz [[Hudsonov zaliv|zaliva Hudson]] prema sjeverozapadu. Francuski istraživači ga nazivaju ''Grand lac des Esclaves'', što je kasnije prevedeno na engleski kao ''Great Slave Lake''.<ref>W.C. Noble (1981) "Prehistory of the Great Slave Lake and Great Bear Lake Region," In: Handbook of the North American Indians - Subarctic, Volume Six. Smithsonian Institution.</ref> Britanski trgovac krznom Samuel Hearne istraživao je jezero 1771. godine, dajući mu naziv Athapuscow. Godine 178, Laurent Leroux, trgovac [[krzno]]m, putuje prema sjeverozapadu Kanade i učestvuje u otvaranju toka rijeke [[Mackenzie]] za [[Trgovina|trgovinu]] krznom, postajući jedan od prvih evropskih istraživača obala jezera. === Američki graničari i pioniri === Godine 1897/98. američki graničar Charles "Buffalo" Jones otputovao je u [[Arktički krug]], gdje je njegova grupa prezimila u [[Koliba|kolibi]] izgrađenoj u blizini jezera. Njihovu priču o lovu na čopor vukova u blizini jezera potvrdili su 1907. godine Ernest Thompson Seton i Edward Alexander Preble, koji su pronašli [[Fosili|ostatke životinja]] u napuštenoj kolibi. === Rudarska historija i osnivanje Yellowknifea === Na sjevernom rubu jezera, tokom 1930-ih, otkriveno je [[zlato]], što je dovelo do formiranja grada [[Yellowknife]], koji je ubrzo postao glavni grad Sjeverozapadnih teritorija. Godine 1960. izgrađen je stalni put uz zapadnu obalu jezera, produžetak autoputa Mackenzie, danas poznat kao Autocesta Yellowknife ili Highway 3. === Moderni događaji i nesreće === Dana 24. januara 1978. [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[satelit]] [[Kosmos 954]], koji je sadržavao [[nuklearni reaktor]], pao je iz [[Orbita|orbite]] i raspao se u blizini Velikog ropskog jezera. Komadi nuklearne jezgre pali su u toj oblasti, a gotovo sav nuklearni otpad uklonjen je tokom zajedničke kanadsko-američke Operacije Jutarnje svjetlo.<ref>Quentin Bristow. "[https://web.archive.org/web/20110716023825/http://gsc.nrcan.gc.ca/gamma/ml_e.php Operation Morning Light]". Natural Resources Canada. [http://gsc.nrcan.gc.ca/gamma/ml_e.php Original] arhiviran 16. jula 2011. Pristupljeno 21. 1. 2026.</ref> === Prijedlozi za preimenovanje jezera === Krajem 2010-ih, mnogim mjestima u Sjeverozapadnim teritorijama vraćena su u prvobitna autohtona imena. Članovi organizacije Prvi narodi Dene Nahjo predložili su da se ime Velikog ropskog jezera promijeni jer se smatra neprimjerenim. Dëneze Nakehk'o, edukator i osnivač organizacije, izjavio je:<blockquote>"Veliko ropsko jezero zapravo je vrlo strašno ime, osim ako ste zagovornik ropstva. Ovo je prekrasno mjesto, veličanstveno je i ogromno, i trenutno ime na karti ne priliči ovom mjestu."</blockquote>Predloženi alternativni nazivi su Tu Nedhé (Dene Soline) i Tucho (Dehcho Dene).<ref>Cohen, Sidney (Septembar–Oktobar 2020). "Big Lake". ''Up Here''. Vol. 36, Br. 5. Pristupljeno 21. 1. 2026.</ref><ref>Mandeville, Curtis (21. juni 2016). "[https://www.cbc.ca/news/canada/north/decolonizing-nwt-place-names-1.3640819 Goodbye Great Slave Lake? Movement to decolonize N.W.T. maps is growing]". ''CBC News''. Pristupljeno 21. 1. 2026.</ref> == Geografija i priroda == [[File:Mackenzie River drainage basin.PNG|thumb|left|Sliv rijeke Mackenzie koji prikazuje položaj Velikog ropskog jezera u zapadnom Kanadskom Arktiku]] === Glavne karakteristike === Veliko ropsko jezero je dugo 469&nbsp;km, široko između 20 i 203&nbsp;km, sa površinom od oko 27.200&nbsp;km<sup>2</sup>, dok ukupna površina uključujući ostrva iznosi približno 28.568&nbsp;km<sup>2</sup>. Zapremina jezera varira između 1.070&nbsp;km<sup>3</sup> i 2.088&nbsp;km<sup>3</sup>, što ga svrstava među najveća jezera svijeta. Najveća dubina iznosi 614 m, što ga čini najdubljim jezerom u Sjevernoj Americi. === Obale i reljef === Glavne pritoke su rijeke Hay, Slave (sa pritokom Peace), Lockhart i Taltson, dok iz jezera ističe rijeka Mackenzie. Zapadna obala je pretežno šumovita. Istočna obala i sjeverni krak otvoreniji su, sa niskom vegetacijom, ravnicama i [[Žbun|grmljem]]. Južna i istočna obala dosežu rub Kanadskog štita. Obala je vrlo nepravilna, s brojnim zalivima i ostrvima. Istočni krak bogat je ostrvima i dio je predloženog Nacionalnog parka Thaidene Nene. Poluotok Pethei razdvaja istočni krak na zaliv McLeod na sjeveru i zaliv Christie na jugu, gdje je izmjerena najveća dubina jezera. === Led i močvare === [[Datoteka:Late April on Yellowknife Bay, NWT, Canada..JPG|thumb|center|upright=4|Zaliv Yellowknife u aprilu 2012. godine. Površinsko topljenje leda počinje otežavati kretanje i prevoz kućnim čamcim u blizini ostrva Jolliffe]] Jezero je u prosjeku poluzaleđeno osam mjeseci godišnje. Na nekim ravnicama koje ga okružuju formirale su se [[Močvara|močvare]]. Veliki dio jezera i okolnih ravnica nekada je bio dio ledničkog [[Jezero McConnell|jezera McConnell]], zajedno s Velikim medvjeđim i [[Athabasca (jezero)|jezerom Athabasca]]. Postoji i poznati ledeni put Dettah, dug 6,5 kilometara, koji zimi povezuje Yellowknife s domorodačkom zajednicom Dettah. Tokom ljeta, kada se jezero odledi, put od glavnog grada do domorodačkog naselja vodi preko Ingraham staze, duge 27 kilometara. === Ekologija i vodeni život === Zahvaljujući visokim nivoima hranjivih tvari koje donosi rijeka Slave, odsustvu zagađenja i invazivnih vrsta, jezero je bogato vodenom [[Fauna|faunom]], uključujući [[ribe]] i druge organizme. Jezero je bogato sljedećim vrstama riba: ozimica, [[jezerska pastrmka]], [[štuka]], [[smuđ]] i manić, a jezerska bijela riba je najzastupljenija. [[Klimatske promjene]], posebno kraći period [[Led|zaleđenosti]], utiču na populaciju riba. U jezeru su prisutni i rakovi veslonošci, dok je ribolov od vitalnog značaja za lokalnu [[Ekonomija|ekonomiju]] i [[Ishrana|ishranu]] [[Stanovništvo (biologija)|stanovništva]].<ref>{{Cite web|url=https://thecanadianencyclopedia.ca/en/article/great-slave-lake|title=Great Slave Lake|website=thecanadianencyclopedia.ca|language=en|access-date=21. 1. 2026}}</ref> === Kvalitet vode i zagađenje === Od 1999. godine postoji program praćenja potencijalnih zagađivača na rijeci Slave, jer su ranije studije pokazale da čak i netaknute vode Velikog ropskog jezera mogu biti osjetljive na zagađenje. Zabrinutost postoji zbog industrijskih aktivnosti na rijekama Peace i Athabasca, rudarske industrije u regionu, te atmosferskog transporta zagađivača s udaljenih industrijskih područja. Otkriveni zagađivači uključuju POP, PCB, DDT, toksafene i PAH. Istraživači vjeruju da će se situacija poboljšati smanjenjem izvora zagađenja. Očuvanje ekosistema je ključno za zdravlje vodenog svijeta, koji je važan kao hrana za lokalno stanovništvo, ali i za izvoz. == Vodene površine i pritoke == <div style="column-count:2;"> * Rijeka Emile * Rijeka Snare * Rijeka Wecho * Rijeka Stagg * Rijeka Yellowknife * Rijeka Beaulieu * Rijeka Waldron * Rijeka Hoarfrost * Rijeka Lockhart * Rijeka Snowdrift * Rijeka La Loche * Rijeka Thubun * Rijeka Terhul * Rijeka Taltson * Rijeka Slave * Rieka Little Buffalo * Rijeka Buffalo * Rijeka Hay * Potok Mosquito * Rijeka Duport * Jezero Marian * North Arm (sjeverni rukavac?) * Zaljev Yellowknife * Zaljev Resolution * Zaljev Deep * Zaljev McLeod * Zaljev Christie * Uvala Sulphur * Uvala Presqu’ile * Rijeka Rocher * Kanal Frank </div> == [[Turizam]] i [[Zabava|rekreacija]] == Veliko ropsko jezero, iako smješteno na visokoj sjevernoj geografskoj širini (sjeverno od 60. paralele), omogućava vodene i nautičke aktivnosti, slično jezerima u umjerenim klimatskim zonama. Jezero je slobodno od leda u periodu od maja do septembra, što omogućava plovidbu, jedrenje, kajakarenje, ribolov i krstarenje. Zbog svog geografskog položaja blizu Arktičkog kruga, ljetni dani traju od 18 do 20 sati, što dodatno pogoduje aktivnostima na otvorenom. Prosječne temperature u julu iznose 16,8&nbsp;°C. Sportski i komercijalni ribolov je zastupljen. Veći dio ulova, posebno bijele ribe, izvozi se u SAD za prehrambenu industriju dimljene ribe. Ribolov je i ključan za lokalnu ekonomiju i prehranu zajednica Prvih naroda. === Ptičji ekosistem === Zbog geografskog položaja, Veliko ropsko jezero se nalazi na migracijskoj ruti brojnih [[Ptice|ptica]]. Otoci, močvare i obale pružaju gnijezdilišta za razne vrste, a ovo područje služi i kao odmorište za ptice selice. Nakon odmora, ptice nastavljaju migracijski put dolinom rijeke Mackenzie prema obalama [[Arktički okean|Arktičkog okeana]]. Četiri ključna područja pružaju stanište sezonskoj populaciji ptica, zaštićenoj Konvencijom o pticama selicama: * Sjeverni krak: plitke, mutne vode, močvare i brojna ostrva pogodni su za čubaste patke, crvenogrle pilane, sjeverne šiljaste patke i divlje patke. Hiljade gusaka, labudova i pataka ovdje se hrane i odmaraju tokom proljetne migracije. * Zapadna ostrva Mirage: 97 ostrva koja služe gnijezdilištima za crvenogrle gnjurce, sjeverne falalope, parazitske pomornike i druge ptice gnijezdarice. * Istočni krak: bistre, duboke vode, stjenovita ostrva i litice pružaju gnijezdilišta galebovima, čigrama, patkama, ćelavim orlovima i drugim pticama grabljivicama. * Južne i zapadne obale: zalivi, močvare i nekoliko ostrva gdje se nalaze kalifornijski galebovi, srebrni galebovi, obični galebovi, galebovi jednokljuni i obične čigre. Ostrvo Egg je također stanište mnogih galebova. === Formiranje nacionalnog parka === Godine 1970, vlasti su odredile 7.407 kvadratnih kilometara istočnog dijela jezera kao moguće područje za [[nacionalni park]]. Nakon toga, 2005. godine, [[Parkovi Kanade]] preispitali su granice prijedloga nacionalnog parka iz 1970. godine, proširujući ga na površinu od 33.525 kilometara kvadratnih. U oktobru 2006, prijedlog za nacionalni park u istočnom kraku Velikog ropskog jezera uključen je u protokol o razumijevanju između poglavice Prvih naroda i kanadskog ministra za zaštitu okoliša, kako bi se provela studija izvodljivosti. Planirano je da konzultacije i pregovori sa uključenim zajednicama traju najmanje četiri godine. Dana 21. novembra 2007, Vlada Kanade najavila je stavljanje više od 10 miliona hektara zemljišta pod privremenu zaštitu u području istočnog dijela Velikog ropskog jezera, rijeke Ramparts i njenih močvara u Sjeverozapadnim teritorijama. Mjera je predstavljala korak ka uspostavljanju nacionalnog parka u području istočnog dijela Velikog ropskog jezera i nacionalnog područja za zaštitu divljih životinja rijeke Ramparts, kao i močvara u tom dijelu.<ref>{{Cite web|url=https://www.canada.ca/errors/404.html|title=Government of Canada Takes Landmark Action to Conserve Canada's North|last=Canada|first=Service|date=13. 10. 2015|website=www.canada.ca|access-date=9. 8. 2026}}</ref> {{efn|Ukupna površina od više od 10 miliona hektara odnosi se na sva područja obuhvaćena najavom Vlade Kanade od 21. novembra 2007, uključujući istočni rukavac jezera, rijeku Ramparts i njene močvarne predijele, te područje obuhvaćeno sporazumom s Prvim narodima Akaitcho Dene.}} == U popularnoj kulturi == === Televizija i emisije === Televizijski kanal ''[[Animal Planet]]'' je od 2014. do 2016. emitovao dokumentarnu seriju ''Ice Lake Rebels'', koja prikazuje svakodnevni život ljudi i [[Ribarstvo|ribara]] na području Velikog ropskog jezera.<ref>{{Cite web|url=https://www.rottentomatoes.com/tv/ice_lake_rebels|title=Ice Lake Rebels {{!}} Rotten Tomatoes|website=www.rottentomatoes.com|language=en|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Također, šesta i sedma sezona emisije o preživljavanju pod imenom ''Alone'' snimane su uz obalu istočnog kraka jezera, oko 400 kilometara južno od Arktičkog kruga. === Književnost === Spominje se u romanu ''Journey'' (1989), autora Jamesa A. Michenera, gdje se opisuje prelazak pionira preko jezera 1897. godine.<ref>{{Cite news|title=MICHENER'S COLD LEFTOVERS|url=https://www.washingtonpost.com/archive/lifestyle/1989/07/05/micheners-cold-leftovers/c2e4303f-a024-4393-bcd3-9ebf9d708ac2/|newspaper=The Washington Post|date=5. 7. 1989|access-date=9. 8. 2026|issn=0190-8286|language=en-US|first=Gary|last=Paulsen}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak jezera u Kanadi]] * [[Sjeverna željeznica Mackenzie]] == Reference == {{refspisak}} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Dodatni izvori == * Canada. (1981). ''Sailing directions, Great Slave Lake and Mackenzie River''. Ottawa: Dept. of Fisheries and Oceans. ISBN <bdi>0-660-11022-9</bdi> * Gibson, J. J., Prowse, T. D., & Peters, D. L. (2006). "Partitioning impacts of climate and regulation on water level variability in Great Slave Lake." ''Journal of Hydrology''. 329 (1), 196. * Hicks, F., Chen, X., & Andres, D. (1995). "Effects of ice on the hydraulics of Mackenzie River at the outlet of Great Slave Lake, N.W.T.: A case study." ''Canadian Journal of Civil Engineering''. Revue Canadienne De G̐ưenie Civil. 22 (1), 43. * Kasten, H. (2004). ''The captain's course secrets of Great Slave Lake''. Edmonton: H. Kasten. ISBN <bdi>0-9736641-0-X</bdi> * Jenness, R. (1963). ''Great Slave Lake fishing industry''. Ottawa: Northern Co-ordination and Research Centre. Dept. of Northern Affairs and National Resources. * Keleher, J. J. (1972). ''Supplementary information regarding exploitation of Great Slave Lake salmonid community''. Winnipeg: Fisheries Research Board, Freshwater Institute. * Mason, J. A. (1946). ''Notes on the Indians of the Great Slave Lake area''. New Haven: Yale University Department of Anthropology, Yale University Press. * Sirois, J., Fournier, M. A., & Kay, M. F. (1995). ''The colonial waterbirds of Great Slave Lake, Northwest Territories an annotated atlas''. Ottawa, Ont: Canadian Wildlife Service. ISBN <bdi>0-662-23884-2</bdi> [[Kategorija:Jezera u Kanadi]] 64uneh6dah9d9led7glm5kp9bn05ddm Christine (1983) 0 460951 3917155 3871605 2026-08-09T03:19:07Z Tulum387 155909 Članak stilski dotjeran. 3917155 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija film | naziv =Christine | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov =Christine | režija = John Carpenter | producent = | scenarist = | narator = | uloge = | muzika = | kinematografija = | žanr = horor | montaža = | studio = | distributer = | datum = | trajanje = | zemlja = | jezik = | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} [[Datoteka:WW Chicago 2014 - John Carpenter 01 (14872083007).jpg|mini|John Carpenter]] '''''Christine''''' je američki horor film iz 1983. koji je režirao [[John Carpenter]].<ref>{{Cite web|url=https://www.rogerebert.com/reviews/christine-1983|title=Christine movie review &amp; film summary (1983) {{!}} Roger Ebert|last=Ebert|first=Roger|website=rogerebert.com|language=en|access-date=4. 9. 2023}}</ref><ref>{{Citation|title=Christine|url=https://www.imdb.com/title/tt0085333/|publisher=Columbia Pictures, Delphi Premier Productions, Polar Film|date=9. 12. 1983|accessdate=4. 9. 2023|first=Keith|last=Gordon|first2=John|last2=Stockwell|first3=Alexandra|last3=Paul}}</ref> Glavne uloge tumače Keith Gordon, John Stockwell, Alexandra Paul, Robert Prosky i Harry Dean Stanton. Film je dobio pretežno negativne kritike, ali je s vremenom postao komercijalno uspješan. U junu 2021. je najavljen rimejk filma.<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/06/stephen-king-christine-remake-bryan-fuller-sony-pictures-blumhouse-1234771228/|title=Stephen King’s ‘Christine’ Getting Overhauled; Bryan Fuller Directing For Sony Pictures & Blumhouse|last=Jr|first=Mike Fleming|date=8. 6. 2021|website=Deadline|language=en-US|access-date=1. 9. 2023}}</ref> == Radnja == Arnie Cunningam je introvertni povučeni lik nad kojem se iživljava četvorka koju predvodi Buddy Repperton. Jednog dana otkriva stari zahrđali crveno-bijeli auto marke Plymouth Fury. Saznaje od brata bivšeg vlasnika, koji je navodno umro, da je auto koje se zove Christine na prodaju. Ulaže mnogo truda i vremena za popravke. U toku filma se saznaje da je više ljudi pod misteriznom okolnostima poginulo u vezi s tim autom. Nakon izvjesnog vremena Arnie mijenja svoje ponašanje, stiče više samopouzdanja, ali postaje i sve arogantniji. Christine postaje njegova opsesija koja ga udaljava od njegovih roditelja i Dennisa, njegovog najboljeg prijatelja. Nakon što je Buddy sa svojom ekipom, pod okriljem noći, auto kompletno uništio, Arnie gubi razum i tjera od sebe čak i svoju djevojku Leigh. Međutim, auto se samo popravlja i počinje loviti četvorku koja ga je prethodno uništila. Automobil je ubio i starog vlasnika automehaničarske radnje, u kojoj je bio parkiran preko noći, a koji se u tom trenutku slučajno zatekao tamo. Leigh i Dennis donose odluku da unište Christine. U konačnom okršaju dok Arnie sjedi za volanom auta, Leigh i Dennis napadaju auto pomoću buldožera. Nakon što je Arnie poginuo, Christine sama nastavlja napad na buldožer. Leigh i Christine uspijevaju na kraju potpuno uništiti Christine. U odjavnoj sceni nije jasno da li je Christine doista uništena. == Pozadina == * Stephen King je u to vrijeme bio toliko popularan da je počelo snimanje prije nego što je završio scenario čime su roman i film znatno odstupali. Sljedeći detalji su izmijenjeni u filmu, suprotno romanu: * Dok je brat umrlog Relanda D. Lebaya prodao auto, to u romanu čini sam Roland i umire kasnije. I u romanu i filmu auto je živo, u romanu se međutim objašnjava da auto nije autonomno već da ga vozi duh njegovog mrtvog vlasnika. * U romanu prva ubistvo auto čini u automehaničarskoj radnji. U romanu je mjesto događaja u Pennsylvaniji, a u filmu Kalifornija. * U romanu se radi o autu Plymouth Fury, model 1958. Budući da nije bilo dovoljno originalnih primjeraka nabavljeni su automobili slične karoserije: Plymouth Savoy i Plymouth Belvedere. Za potrebe filma korištena su 24 razna automobila, pronađena na auto-otpadu, kao i sačuvani primjeraci od vlasnika. Auta se dorađena i obnovljena za potrebe snimanja. Dva primjerka su potpuno uništena a ukupna suma koja je potrošena na auta izmosila je 1,5 miliona dolara. Dva primjerka, najbolje očuvana, upotrebljena su u svrhu promocije, te kasnije prodana. * U romanu Dennis i Leigh koriste kamion za ispumpavanje kanalizacije koji nosi žensko ime Petunia, dok buldožer koji koriste u filmu nema ime. *U romanu je Sandy Galton jedini od četvorke preživio, da bi ga pred sam kraj ipak udario automobil. Scena na auto-otpadu u filmu očito aludira na taj događaj. Nakon što se perspektiva kamere udalji od metalne prese, prikazuju se dijelovi hladnjaka koji se počinju pomicati. To bi moglo sugerisati da Christine ipak nije potpuno uništena. * Auto nije imalo vrata koja se sama zaključavaju pomoću dugmeta, već je korištena kvaka. * U filmu je prikazivan model sa dvoja vrata, međutim 1958-osmica je imala samo model s četvero vrata. *Scena na benzinskoj pumpi sa zapaljenim autom snimana je samo jednom. Autom je upravljao kaskader Terry Leonard. * Smrt W. Darnella, vlasnika automehničarske radnje, u romanu se dogodila kod njegove kuće. Nakon što je pobjegao uz stepenice, pada u prizemlju nakon što je Christine uništila sve stubove. *Scena u kojoj se Christine sama popravlja snimljena je tako što je snimka automobila koji se raspada puštena unazad. Dijelovi karoserije prethodno su bili pričvršćeni žicama, koje su omogućile da se, pri obrnutom pokretu snimka, vrate na svoje mjesto i stvore efekt automatskog popravljanja automobila. *Pjevač Georde Thorogood, čija pjesma ''Bad to the Bone'' svira na početku filma, ima kratak nastup na kraju filma kao radnik na auto-otpadu. *U romanu Christine završava u metalnoj presi, pri čemu se jedan od policajaca posjekao na njezinim oštrim dijelovima. U Los Angelesu se ranije, u jednom autokinu, dogodilo ubojstvo u kojem je automobil usmrtio radnika kina. Guilder, glavni junak romana, strahuje da bi se sve moglo ponovno dogoditi. Christine ga na kraju predvidljivo odabire kao svoju posljednju žrtvu. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Filmovi iz 1983.]] [[Kategorija:Američki horori]] [[Kategorija:Američki naučnofantastični filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Johna Carpentera]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Kaliforniji]] [[Kategorija:Filmovi Columbia Picturesa]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Kaliforniji]] st27suiluubfz3nza1yn83dqdovsetp Odnosi Bosna i Hercegovina–Kosovo 0 464703 3917127 3871730 2026-08-08T22:43:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917127 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnia_and_Herzegovina_Kosovo_Locator.png|thumb|desno|Položaj Bosne i Hercegovine i Kosova na mapi Evrope]] '''Odnosi između Bosne i Hercegovine i Kosova''' opisuju međusobne odnose [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Kosovo|Kosova]]. Ti odnosi su neslužbeni jer Bosna i Hercegovina nije priznala nezavisnost te države zbog [[Veto|veta]] [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskog naroda]]. == Nejedinstvo oko priznanja nezavisnosti Kosova == 21. februara 2008. godine Republika Srpska, jedan od dva bosanskohercegovačka entiteta, usvojila je rezoluciju kojom je demantirala i odbila priznati jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova od Srbije. Osim toga, [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština]] je usvojio rezoluciju u kojoj se navodi da bi, u slučaju da većina država [[Evropska unija|Evropske unije]] i [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] prizna nezavisnost Kosova, Republika Srpska navela otcjepljenje Kosova kao presedan i pokrenula održavanje referenduma o svom ustavnom statusu u Bosni i Hercegovini. Konačno, rezolucijom se pozivaju svi zvaničnici Republike Srpske da učine sve kako bi spriječili Bosnu i Hercegovinu u priznanju proglašene nezavisnosti Kosova.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=02&dd=22&nav_id=285932|title=Priznanje Kosova i referendum u RS|publisher=Tanjug|language=Serbian|date=22. 2. 2008|access-date=22. 2. 2008}}</ref> 27. kolovoza 2008., bivši bosanskohercegovački ambasador u Turskoj Hajrudin Somun napisao je uvodnik u kojem je raspravljao o kosovskim pasošima, gdje je sažeo dotadašnji stav Bosne i Hercegovine o Kosovu o tome: ''Kao i u mnogim drugim stvarima, Bosna i Hercegovina je duboko podijeljena vezano za pitanje nezavisnosti Kosova. Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, koja pokriva 49 posto teritorije zemlje, usvojila je posebnu rezoluciju kojom se demantira nezavisnost Kosova i tamo su organizovani protesti zbog u znak negodovanja zbog proglašenja nezavisnosti Kosova. Imajući u vidu da su srpski čelnici tog entiteta prijetili otcjepljenjem od Bosne i Hercegovine i pridruživanjem Srbiji kao odštetu zbog gubitka Kosova, tadašnji predsjedavajući bosanskohercegovačkog predsjedništva Haris Silajdžić jednostavno je rekao da njegova zemlja ''vjerovatno uskoro neće priznati nezavisnost Kosova zbog snažnih prigovora svoje srpske zajednice''.<ref name=" Kosovo receives recognition boost">{{cite news | url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7662149.stm | title= Kosovo receives recognition boost | work=Official website | publisher=BBC | access-date=10. 10. 2008 | date=10. 10. 2008}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=151277&bolum=109 |title=Doubtful Kosovo passports |author=Hajrudin Somun |publisher=[[Today's Zaman]] |date=27. 8. 2008 |access-date=22. 9. 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080921035047/http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=151277&bolum=109 |archive-date=21. 9. 2008 }}</ref> Ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj obavijestio je javnost 2. augusta 2008. godine da Bosna i Hercegovina po zakonu ne može prihvatiti [[Pasoš Kosova|kosovske pasoše]], dok bosanskohercegovačko predsjedništvo ne donese takvu odluku.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/eng/news/region-article.php?yyyy=2008&mm=08&dd=02&nav_id=52399 |title=Bosnia to refuse Kosovo passports |publisher=www.B92.net (Serbia) |date=2. 8. 2008 |access-date=22. 9. 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110607045720/http://www.b92.net/eng/news/region-article.php?yyyy=2008&mm=08&dd=02&nav_id=52399 |archive-date=7. 6. 2011 }}</ref> 26. septembra 2008., dok je prisustvovao Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku, predsjedavajući bosanskohercegovačkog predsjedništva Haris Silajdžić rekao je u intervjuu za [[Glas Amerike]] koji je Bosni i Hercegovini emitovan na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] da podržava nezavisnost Kosova i da se protivi zahtjevu Srbije da [[Međunarodni sud pravde]] donosi mišljenje o legitimitetu nezavisnosti Kosova.<ref>{{cite news|url=http://www.voanews.com/english/About/2008-09-27-balkan-presidents.cfm|title=VOA Interviews Balkan Presidents on Kosovo|date=27. 9. 2008|publisher=Voice of America|access-date=31. 3. 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090515050130/http://www.voanews.com/english/About/2008-09-27-balkan-presidents.cfm|archive-date=15. 5. 2009}}</ref> Silajdžić je govorio u svoje ime jer Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije jednoglasno usvojilo platformu koja bi osigurala jedinstven stav Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite news|url=http://www.24sata.info/17224 |title=Nebojša Radmanović: "Silajdžić istupa u svoje ime" |date=18. 9. 2008 |publisher=24sata.info |language=Serbian |access-date=31. 3. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728175148/http://www.24sata.info/17224 |archive-date=28. 7. 2011 }}</ref> [[Forum Bošnjaka Kosova]] je u augustu 2009. godine zatražio da Bosna i Hercegovina prizna nezavisnost Kosova i putne isprave njenih građana. Kao odgovor, član srpskog etničkog Srba Nebojša Radmanović izjavio je da Predsjedništvo neće u dogledno vrijeme razgovarati o tom pitanju i da oni koji postavljaju takve zahtjeve moraju razmotriti ''kakva je država Bosna i Hercegovina, koje su tendencije i kakve bi mogle biti'' posljedice takvog poteza . Rekao je: ''Ponekad razmišljanje srcem nije dobro za više političke ciljeve.<ref>{{cite news |url=http://www.b92.net/eng/news/region-article.php?yyyy=2009&mm=08&dd=13&nav_id=61133 |title=Presidency "won't discuss Kosovo" |date=13. 8. 2009 |publisher=B92 |access-date=22. 8. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090814193632/http://www.b92.net/eng/news/region-article.php?yyyy=2009&mm=08&dd=13&nav_id=61133 |archive-date=14. 8. 2009 }}</ref> Dok se članovi Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda protive stavu da Bosna i Hercegovina treba priznanati nezavisnost Kosova, njihove kolege iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda su uglavnom za priznavanje nezavisnosti. O ovom pitanju su se očitovali i Dragan Čović<ref>{{cite web |title=Čović: “Ja sam za priznanje Kosova…”! |url=https://freshpress.info/politika/bih/covic-ja-sam-za-priznanje-kosova/ |website=freshpress.info |access-date=29. 5. 2020}}</ref> i Bakir Izetbegović<ref>{{cite web |title='BiH, ne smijete priznati Kosovo' |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/bih-kosovo-srbija-aleksandar-vucic-bakir-izetbegovic-1207759 |website=www.vecernji.hr |access-date=29. 5. 2020}}</ref> == Poslovna saradnja == === Vanjskotrgovinska razmjena === Bosna i Hercegovina, bez obzira na činjenicu da s Kosovom nema uspostavljene diplomatske odnose i probleme koji proizilaze iz te činjenice, tokom različitog perioda imala je zadovoljavajući vanjskotrgovinski omjer s Kosovom do perioda uvođenja carina u vrijednosti od 100%.<ref>{{cite web |title=Kosovo uvelo carine od 100 odsto Bosni i Hercegovini i Srbiji |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/kosovo-uvelo-carine-od-100-odsto-srbiji-i-bih/29613265.html |website=www.slobodnaevropa.org |access-date=29. 5. 2020}}</ref> Izvoz je i po nekoliko puta bio veće vrijednosti u odnosu na uvoz<ref>{{cite web |title=Izvoz iz BiH na Kosovo osam puta veći od uvoza |url=https://www.biznisinfo.ba/izvoz-bih-na-kosovo-osam-puta-veci-od-uvoza/ |website=www.biznisinfo.ba |access-date=29. 5. 2020}}</ref> da bi u 2019. godini izvoz zabilježio pad od 90%.<ref>{{cite web |title=Izvoz iz BiH na Kosovo za godinu dana pao 90 posto |url=https://www.fokus.ba/biznis/izvoz-iz-bih-na-kosovo-za-godinu-dana-pao-90-posto/1700219/ |website=www.fokus.ba |access-date=29. 5. 2020}}</ref> == Problem s priznavanjem pasoša == Nekoliko godina nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, državljanima Kosova s putnim ispravama te države bio je onemogućen ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Pa ipak, Bosna i Hercegovina je Odlukom [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]], 18. decembra 2014. priznalo putne isprave Republike Kosova te nosiocima tih isprava omogućila ulazak u Bosnu i Hercegovinu uz vizni režim.<ref>{{cite web |title=Odluka o vizama - Službeni glasnik BiH, broj 3/15 |url=http://msb.gov.ba/Zakoni/akti/default.aspx?id=15605&langTag=en-US |website=msb.gov.ba |access-date=29. 5. 2020 }}{{Mrtav link}}</ref> == Također pogledajte == * [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak}} {{Vanjska politika Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Kosovo]] [[Kategorija:Bilateralni odnosi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bilateralni odnosi Kosova]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine]] cvpv0lyei9cgam1rcv0yfuzolm8pyc3 Poljaci u Bosni i Hercegovini 0 473024 3917159 3877507 2026-08-09T04:17:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917159 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Poljaci u Bosni i Hercegovini<br /><small>{{jezik|pl|Polonia w Bośni i Hercegowinie}} (poljski)</small> | slika = | ukupno = 300 | popmjesta = [[Banja Luka]], [[Gradiška]], [[Prnjavor]], [[Sarajevo]] | jezici = [[Srpski jezik|srpski]], [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Poljski jezik|poljski]] | vjera = Pretežno [[Katoličanstvo]] }} '''Poljska zajednica u Bosni i Hercegovini''' broji otprilike 300 [[Poljaci|Poljaka]] koji na prostorima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] žive od [[19. vijek]]a. == Historija == [[Datoteka:Пољски_досељеници_у_Челиновац.jpg|mini|Prvi poljski doseljenici u [[Čelinovac|Čelinovcu]].]] [[Datoteka:Polonia_in_Bosnia.jpg|mini|Poljaci u BiH tokom vjerske službe, 1930-ih godina.]] [[Datoteka:Tomislav_Durtka,_Miloš_Mišković,_Igor_Kanjski.jpg|mini|Tomislav Durtka, [[Miloš Mišković]], Igor Kanjski.]] [[Datoteka:Pirogijada, procesja.jpg|mini|Svečana parada povodom 10. poljskog festivala ''Pirogijada'' u Čelinovcu.]] === Počeci poljskog naseljavanja === Doseljavanje Poljaka na teren Bosne i Hercegovine započelo je krajem 19. vijeka, nakon što je njenu teritoriju okupirala [[Austro-Ugarska]].<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.sarajewo.msz.gov.pl/pl/polonia_w_bosni_i_hercegowinie/polacy_w_bosni_i_hercegowinie/|title=Polacy w Bośni i Hercegowinie|website=Ministerstwo Spraw Zagranicznych RP|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20170925063408/http://www.sarajewo.msz.gov.pl/pl/polonia_w_bosni_i_hercegowinie/polacy_w_bosni_i_hercegowinie/|archive-date=25. 9. 2017|access-date=13. 12. 2013}}</ref> Nekoliko godina nakon što je Austrija ovu teritoriju potčinila sebi, Galicija je počela vrbovati ljude koji bi mogli preuzeti administrativne položaje u novookupiranoj zemlji. Regrutovanje poljskih kadrova za rad u Bosni bilo je zapravo rezultat lošeg odnosa bosanskog stanovništva prema njemačkim i mađarskim službenicima. Ovakav stav rezultirao je slanjem službenika [[Češka|češkog]], [[Hrvatska|hrvatskog]] i [[Poljska|poljskog]] porijekla u Bosnu.<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.humanitas.edu.pl/czasopisma/Documents/Roczniki_administracji_Rok_X.pdf|title=Polscy urzędnicy w administracji Bośni i Hercegowiny w latach 1879−1914|last=Gregorczyk|first=Dariusz J.|date=2010|website=humanitas.edu.pl|publisher=Wyższa Szkoła Humanitas|page=94|language=pl|publication-place=Sosnowiec|archive-url=https://web.archive.org/web/20131214203458/http://www.humanitas.edu.pl/czasopisma/Documents/Roczniki_administracji_Rok_X.pdf|archive-date=14. 12. 2013|access-date=8. 3. 2021}}</ref> Godine 1910. u BiH bilo je otprilike 600 službenika, pravnika, doktora i inženjera sa poljskih terena [[Habsburška Monarhija|Habsburške monarhije]].<ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.azpolonia.com/index.php?sitelg&p=article&aid=233|title=Polacy w Bośni i Hercegowinie|last=Kałuski|first=Marian|date=24. 7. 2006|website=azpolonia.com|language=pl|access-date=8. 3. 2021}}</ref> Austro-Ugarske vlasti također su stimulisale naseljavanje seljaka u slabo naseljenoj zemlji, podstičući migracije siromašnih seljaka iz raznih djelova zemlje kao i inostranstva.<ref name=":2" /> Doseljenicima je obećano 10 do 12 hektara šume, koju su morali očistiti i razviti u roku od tri godine.<ref name=":3">{{Cite web|url=http://reemigrancizbosni.pl/|title=Kim są reemigranci z Bośni?|website=reemigrancizbosni.pl|language=pl|access-date=8. 3. 2021}}</ref> U Bosni, osim Poljaka iz austrijskog dijela i iz Bukovine, naseljavali su se također i seljaci iz ruskog dijela, u kojem su vlasti zabranile Poljacima da daju zemlju u zakup. U periodu između 1895 i 1914, 1194 poljske porodice naselile su se u BiH i osnovale brojna nova naselja. Najveća koncentracija poljskih seljaka bila je u okolini [[Novi Martinac|Novog Martinca]],<ref name=":2" /> u središnjem dijelu Bosne, u koritu rijeke [[Vrbas]].<ref name=":3" /> Ukupno, tokom austrijskie vladavine, vlasti su u ovu zemlju dovele skoro 200.000 doseljenika različitih nacionalnosti.<ref name=":1" /> Prema popisu stanovništva iz 1910. godine, u BiH je bilo preko 11.000 izvornih govornika poljskog jezika, od kojih je bilo gotovo 9000 stalnih stanovnika i preko 2000 vojnika.<ref name=":2" /> Poljaci su se uglavnom naseljavali u okolini [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Travnik]]a, [[Gradiška|Bosanske Gradiške]], [[Prnjavor]]a, [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Kozarska Dubica|Bosanske Dubice]], [[Novi Grad|Bosanskog Novog]], [[Tešanj|Tešnja]], [[Zenica|Zenice]] i [[Zvornik]]a.<ref name=":0" /><ref name=":2" /> Poljska zajednica nije vodila aktivan kulturni život. Poljski klub ({{jez-pl|Klub Polski}}) u Sarajevu, koji je stvorila inteligencija, služio je samo kao igralište. Na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] seljaci su imali šest čitaona <nowiki>''Društva narodnih škola''</nowiki> i nekoliko poljskih narodnih škola. Nakon izbijanja rata, austrijske vlasti zabranile su nacionalne i patriotske aktivnosti. Za vrijeme pada Austro-Ugarske, poljski vojnici formirali su Poljsku legiju, ali ubrzo nakon toga ta formacija otišla je za Poljsku.<ref name=":2" /> === Međuratni period === Nakon što je Poljska povratila neovisnost i nakon nastanka nove države Jugoslavije, austrijski službenici poljske nacionalnosti napustili su Bosnu, a u periodu između 1923. i 1925. godine nekoliko hiljada poljskih doseljenika emigriralo je do [[Brazil]]a, [[Kanada|Kanade]], [[Francuska|Francuske]] i [[Luksemburg]]a. Sredinom dvadesetih broj Poljaka procijenjen je na 12.000. U narednoj deceniji u Bosni je živjelo 15.000 Poljaka, uključujući i svježe pristigle radnike iz Łódźske fabrike tekstila. U ovom periodu oživljen je i kulturni život koji je bio prekinut zbog Prvog svjetskog rata.<ref name=":2" /> Poljski konzulat djelovao je u Sarajevu u periodu od 1919.<ref>{{Cite web|url=http://www.sarajewo.msz.gov.pl/pl/polonia_w_bosni_i_hercegowinie/sylwetki_polakow/|title=Sylwetki największych Polaków w Bośni|website=Ministerstwo Spraw Zagranicznych RP|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20170611140058/http://www.sarajewo.msz.gov.pl/pl/polonia_w_bosni_i_hercegowinie/sylwetki_polakow/|archive-date=11. 6. 2017|access-date=8. 3. 2021}}</ref> do 1921, a kancelarija počasnog konzula u Banjoj Luci.<ref name=":0" /> === Drugi svjetski rat === Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Poljaci su pomagali izbjeglicama iz Poljske i vojnicima koji su odlazili u Francusku. Nakon okupacije Jugoslavije, Nijemci su zabranili poljski kulturni život, ali nisu progonili Poljake.<ref name=":2" /> Međutim, Poljake su ugrožavali pripadnici hrvatske i srpske milicije, koji su često ubijali poljsko stanovništvo. Kao rezultat terora ovih grupa, Poljaci su se povezali sa komunističkim pokretom.<ref name=":3" /> Jugoslavenski Poljaci i izbjeglice iz Poljske borili su se u redovima jugoslavenskih partizana, a broj poljskih boraca procjenjuje se na 3.000 ljudi. U proljeće 1944. godine formiran je poljski bataljon od 500 ljudi, koji je djelovao u sastavu 18. srednjobosanske brigade.<ref name=":0" /><ref name=":2" /> === Savremenost === Nakon rata odlučeno je da se Poljaci deportuju u Poljsku. Podaci Mješovite poljsko-jugoslavenske komisije za repatrijaciju ukazuju na broj 15.031 raseljenih osoba. Međutim, u blizini Gradiške ostale su grupe Poljaka<ref name=":2" /> koje su brojale otprilike 4000 ljudi.<ref name=":3" /> Repatrijati su se naselili uglavnom u okolini [[Bolesławiec]]a.<ref name=":0" /> Nakon raspada Jugoslavije, najveće grupe Poljaka bile su u [[Tuzla|Tuzli]], Sarajevu, [[Mostar]]u i Banjoj Luci. Početkom 21. vijeka broj Poljaka u BiH iznosio je manje od 500 ljudi. Ovu grupu karakterisalo je slabo poznavanje poljskog jezika, teška materijalna situacija i stara životna dob.<ref name=":0" /> Poljska manjina jedna je od 17 službeno priznatih nacionalnih manjina u BiH.<ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Committee/DownloadDocument/dc2a2c70-7e8c-4311-87ff-51ded3a9ea13|title=Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini|last=Piotrovski|first=Dejan|date=2015|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, Vijeće nacionalnih manjina BiH|pages=71−79|publication-place=Sarajevo|access-date=8. 3. 2021|archive-date=13. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210513211526/https://www.parlament.ba/Committee/DownloadDocument/dc2a2c70-7e8c-4311-87ff-51ded3a9ea13|url-status=dead}}</ref> == Poljske organizacije u BiH == Glavne Poljske organizacije:<ref name=":4" /> * Udruženje Poljaka u Banjoj Luci ({{jez-pl|Stowarzyszenie Polaków w Banja Luce}})<ref>{{Cite web|url=http://www.snm.rs.ba/396/snm/Udru%C5%BEenje/Poljaka/Banja/Luka|title=Savez nacionalnih manjina Republike Srspske|website=www.snm.rs.ba|access-date=8. 3. 2021}}</ref> * Udruženje Poljaka i prijatelja "Mak" Gradiška ({{jez-pl|Stowarzyszenie Polaków i Przyjaciół „Mak”-}} * Udruženje Poljaka BOLESŁAWIEC - Prnjavor ({{jez-pl|Stowarzyszenie Polaków „Bolesławiec” z Prnjawora}}) * Udruženje građana POLSA u Sarajevu ({{jez-pl|Stowarzyszenie Obywateli POLSA w Sarajewie}}) * Poljsko kulturno društvo "Mieszko I" u Mostaru ({{jez-pl|Polskie Towarzystwo Kulturalne „Mieszko I” w Mostarze}}), neaktivno * Zajednica građana poljskog porijekla u Tuzli ({{jez-pl|Wspólnota Obywateli Polskiego Pochodzenia w Tuzli}}), neaktivna Poljska zajednica u Bosni ne objavljuje ni štamu niti posjeduje sopstveni radio niti televiziju.<ref name=":4" /> U Bolesławiecu postoji udruženje koje okuplja potomke povratnika iz Bosne.<ref name=":3" /> == Crkve == Mise namijenjene za poljsku zajednicu na poljskom jeziku, ali i vjernike Katoličke crkve održavaju se u [[Međugorje|Međugorju]].<ref>{{Cite web|url=http://emigracja.chrystusowcy.pl/|title=IDE + Msze św. w języku polskim za granicą|website=emigracja.chrystusowcy.pl|language=pl|access-date=8. 3. 2021}}</ref> == Poznati Poljaci povezani sa Bosnom i Hercegovinom == {{div col|3}} * [[Stanislav Babiński]] * [[Leon Biliński]] * [[Artur Burda]] * [[Aleksander Glück]] * [[Leopold Glück]] * [[Władysław Glück]] * [[Wiktor Jankiewicz]] * [[Władysław Januszewski]] * [[Justyn Karliński]] * [[Zofia Kawecka]] * [[Jan Konopka]] * [[Teodora Krajewska]] * [[Franciszek Kruszelnicki]] * [[Jan Kumosz]] * [[Władysław Lam]] * [[Tadeusz Lubaczewski]] * [[Mieczysław Madurowicz]] * [[Władysław Namysłowski]] * [[Władysław Nieć]] * [[Jadwiga Olszewska]] * [[Józef Paczoski]] * [[Bronisława Prašek-Całczyńska]] * [[Jakub Seidenfeld]] * [[Marcel Sznajder]] * [[Huršid ef. Terezinski]] * [[Roman Wodyński]] * [[Marek Wortman]] * [[Adam Urban]] * [[Bernard Zauderer]] {{div col end}} == Također pogledajte == * [[Iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine u Poljsku 1946.|Iseljavanje Poljaka iz Bosne 1946.]] * [[Ambasada Republike Poljske u Sarajevu]] * [[Odnosi Bosne i Hercegovine i Poljske]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Polish diaspora in Bosnia and Herzegovina}} {{BiH po temama}} {{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Poljaci u Bosni i Hercegovini|*]] [[Kategorija:"Ostali" u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Poljaci|Bosna i Hercegovina]] 8amzelzomj1v513bzlr3gj73bl4hwuy PLAGL2 0 477312 3917146 3885632 2026-08-09T01:20:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917146 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''PLAGL2 protein cinkovog prsta''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''PLAGL2'''.<ref name="pmid15585652">{{cite journal | vauthors = Landrette SF, Kuo YH, Hensen K, Barjesteh van Waalwijk van Doorn-Khosrovani S, Perrat PN, Van de Ven WJ, Delwel R, Castilla LH | title = Plag1 and Plagl2 are oncogenes that induce acute myeloid leukemia in cooperation with Cbfb-MYH11 | journal = Blood | volume = 105 | issue = 7 | pages = 2900–7 | date = Mar 2005 | pmid = 15585652 | doi = 10.1182/blood-2004-09-3630 | url = https://escholarship.umassmed.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1276&context=oapubs | doi-access = free | access-date = 9. 5. 2021 | archive-date = 22. 9. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200922023319/https://escholarship.umassmed.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1276&context=oapubs | url-status = dead }}</ref><ref name="pmid17950244">{{cite journal | vauthors = Zheng G, Ning J, Yang YC | title = PLAGL2 controls the stability of Pirh2, an E3 ubiquitin ligase for p53 | journal = Biochem Biophys Res Commun | volume = 364 | issue = 2 | pages = 344–50 |date=Oct 2007 | pmid = 17950244 | pmc = 2708094 | doi = 10.1016/j.bbrc.2007.10.003 }}</ref><ref name="entrez">{{cite web | title = Entrez Gene: PLAGL2 pleiomorphic adenoma gene-like 2| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=5326}}</ref> Protein cinkovog prsta PLAGL2 je protein [[cinkov prst|cinkovog prsta]] koji prepoznaje [[DNK]] i/ili [[RNK]].<ref name = "entrez"/> Gen se ispoljava u [[gliom]]u, tako da suzbija [[ćelijska diferencijacija|ćelijsku diferencijaciju]] i podstiče ćelije da postanu sličnije [[matične ćelije|matičnim ćelijama]] Takva se plastičnost uočava u ćelijama glioma, zajedno sa nepoznatim faktorom diferencijacije.<ref name="pmid20478531">{{cite journal | vauthors = Zheng H, Ying H, Wiedemeyer R, Yan H, Quayle SN, Ivanova EV, Paik JH, Zhang H, Xiao Y, Perry SR, Hu J, Vinjamoori A, Gan B, Sahin E, Chheda MG, Brennan C, Wang YA, Hahn WC, Chin L, DePinho RA | title = PLAGL2 regulates Wnt signaling to impede differentiation in neural stem cells and glioma | journal = Cancer Cell | volume = 17 | issue = 5 | pages = 497–509 |date=maj 2010 | pmid = 20478531 | pmc = 2900858 | doi = 10.1016/j.ccr.2010.03.020 }}</ref> ==Reference== {{refspisak}} ==Dopunska literatura== {{refbegin}} *{{cite journal | vauthors=Guo Y, Yang MC, Weissler JC, Yang YS |title=PLAGL2 Translocation and SP-C Promoter Activity – A Cellular Response of Lung Cells to Hypoxia |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=360 |issue= 3 |pages= 659–65 |year= 2007 |pmid= 17618602 |doi= 10.1016/j.bbrc.2007.06.106 | pmc=2084061 }} *{{cite journal |vauthors=Ammons MC, Siemsen DW, Nelson-Overton LK, etal |title=Binding of pleomorphic adenoma gene-like 2 to the tumor necrosis factor (TNF)-alpha-responsive region of the NCF2 promoter regulates p67(phox) expression and NADPH oxidase activity |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2007-06-15_282_24/page/17940 |journal=J. Biol. Chem. |volume=282 |issue= 24 |pages= 17941–52 |year= 2007 |pmid= 17462995 |doi= 10.1074/jbc.M610618200 |doi-access= free }} *{{cite journal |vauthors=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, etal |title=The Status, Quality, and Expansion of the NIH Full-Length cDNA Project: The Mammalian Gene Collection (MGC) |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504 | pmc=528928 }} *{{cite journal |vauthors=Yang MC, Weissler JC, Terada LS, etal |title=Pleiomorphic adenoma gene-like-2, a zinc finger protein, transactivates the surfactant protein-C promoter |journal=Am. J. Respir. Cell Mol. Biol. |volume=32 |issue= 1 |pages= 35–43 |year= 2005 |pmid= 15361364 |doi= 10.1165/rcmb.2003-0422OC}} *{{cite journal |vauthors=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, etal |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899 | pmc=139241 }} *{{cite journal |vauthors=Deloukas P, Matthews LH, Ashurst J, etal |title=The DNA sequence and comparative analysis of human chromosome 20 |journal=Nature |volume=414 |issue= 6866 |pages= 865–71 |year= 2002 |pmid= 11780052 |doi= 10.1038/414865a |doi-access= free }} *{{cite journal |vauthors=Furukawa T, Adachi Y, Fujisawa J, etal |title=Involvement of PLAGL2 in activation of iron deficient- and hypoxia-induced gene expression in mouse cell lines |journal=Oncogene |volume=20 |issue= 34 |pages= 4718–27 |year= 2001 |pmid= 11498794 |doi= 10.1038/sj.onc.1204647 |doi-access= free }} *{{cite journal |vauthors=Kas K, Voz ML, Hensen K, etal |title=Transcriptional activation capacity of the novel PLAG family of zinc finger proteins |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-09-04_273_36/page/23026 |journal=J. Biol. Chem. |volume=273 |issue= 36 |pages= 23026–32 |year= 1998 |pmid= 9722527 |doi=10.1074/jbc.273.36.23026 |doi-access=free }} *{{cite journal |vauthors=Nagase T, Seki N, Ishikawa K, etal |title=Prediction of the coding sequences of unidentified human genes. V. The coding sequences of 40 new genes (KIAA0161-KIAA0200) deduced by analysis of cDNA clones from human cell line KG-1 |journal=DNA Res. |volume=3 |issue= 1 |pages= 17–24 |year= 1996 |pmid= 8724849 |doi=10.1093/dnares/3.1.17 |doi-access=free }} {{refend}} [[Kategorija:Geni]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 20]] 7l2c6g8fvaffs7cl85ret4z0drc1wb9 Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine 0 478080 3917140 3916523 2026-08-09T00:06:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917140 wikitext text/x-wiki {{Kultura Bosne i Hercegovine}} '''Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine''' društvena su i javna priznanja, koja se dodjeljuju za poseban doprinos u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda, za izgradnju demokratskih odnosa, mira i stabilizacije, razvoja međunarodne saradnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa ostalim zemljama i s međunarodnim organizacijama i za kulturni, ekonomski i svaki drugi napredak ljudi i građana Bosne i Hercegovine. Sistem počasti Bosne i Hercegovine uspostavljen je nakon završetka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]] 1994, a promijenjen je u maju 2003.<ref>{{Cite web|url=https://www.medals.org.uk/bosnia/bosnia-text.htm|title=ODM of Bosnia-Herzegovina: Text List|website=www.medals.org.uk|access-date=24. 5. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.podaci.net/_ZAKON_BiH/propis/Zakon_o_odlikovanjima/Z-odliko02v0321-0824.html|title=WebPropisi Infotek - Zakon o Odlikovanjima BiH|website=www.podaci.net|access-date=24. 5. 2021|archive-date=24. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210524021456/http://www.podaci.net/_ZAKON_BiH/propis/Zakon_o_odlikovanjima/Z-odliko02v0321-0824.html|url-status=dead}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/law/DownloadDocument?lawDocumentId=be360976-624c-436c-b7d9-3db830132f82&langTag=bs|title=Zakon o odlikovanjima Bosne i Hercegovine|date=21. 5. 2003|website=parlament.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=19. 5. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> Svi državljani Bosne i Hercegovine, privredna društva, državne institucije i druga pravna lica i nevladine organizacije pogodni su za primanje odlikovanja Bosne i Hercegovine. Pogodni su i strani državljani, strane i međunarodne organizacije i institucije. Moguće je dobiti nagradu i posthumno. Jedina ovlaštena institucija za dodjelu ordena, odlikovanja i medalja Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Do sada niko nije odlikovan.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/predsjednistvo-bih-nikada-nikome-nije-dodijelilo-orden/|title=Predsjedništvo BiH nikada nikome nije dodijelilo orden|last=Erić|first=Ivana|date=27. 2. 2021|website=N1|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2024}}</ref> == Odlikovanja == {| class="wikitable" !# !Izgled !Traka ! colspan="2" |Naziv ordena !Dodjela |- |'''1.''' | |[[Datoteka:BIH_Order_of_Freedom.png|75x75piksel]] | colspan="2" |[[Orden slobode (Bosna i Hercegovina)|Orden slobode]] |Dodjeljuje se za posebne zasluge u ostvarivanju slobode i ljudskih prava, za razvijanje razumijevanja i povjerenja među građanima i narodima, kao i za zasluge u izgradnji demokratskih odnosa.<ref name=":0" /> |- |'''2.''' | | | colspan="2" |[[Orden mira (Bosna i Hercegovina)|Orden mira]] |Dodjeljuje se za naročite zasluge u razvijanju međunarodnih odnosa između Bosne i Hercegovine i drugih država kao i za istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa Bosne i Hercegovine i drugih država.<ref name=":0" /> |- |'''3.''' | | | colspan="2" |[[Orden Bosne i Hercegovine]] |Dodjeljuje se za zasluge u razvijanju i učvršćivanju međunarodne političke, ekonomske, naučne, kulturne i druge saradnje između Bosne i Hercegovine i drugih država i međunarodnih organizacija. Ovaj orden dodjeljuje se i najistaknutijim ličnostima za izvanredne zasluge za razvijanje i jačanje svijesti građana i naroda u borbi za slobodu i nezavisnost<ref name=":0" /> |- |'''4.''' | | rowspan="2" |[[Datoteka:BIH_Order_of_the_Gold_Coat_of_Arms_with_Swords.png|75x75piksel]] | rowspan="2" |[[Orden zlatnog grba Bosne i Hercegovine]] |s mačevima |Dodjeljuje se prvenstveno vojnim licima iz zemlje i inozemstva za naročite zasluge u odbrani zemlje, učvršćivanju mira, stabilizacije i vojne saradnje u zemlji i regionu<ref name=":0" /> |- |'''5.''' | |s lentom |Dodjeljuje se najistaknutijim ličnostima za izvanredne zasluge u razvijanju prijateljskih odnosa i saradnje Bosne i Hercegovine i drugih država i međunarodnih organizacija, kao i izvanredan doprinos u razvoju Bosne i Hercegovine.<ref name=":0" /> |- |'''6.''' | | rowspan="2" |[[Datoteka:BIH_Order_of_the_Gold_Coat_of_Arms_with_Swords.png|75x75piksel]] | rowspan="2" |[[Orden Bosne i Hercegovine]] |sa zlatnim vijencem | rowspan="2" |Dodjeljuju se za posebne zasluge u razvoju privrede, obrazovanja, nauke, kulture, sporta, informiranja i drugih djelatnosti od značaja za razvoj zemlje i njenih građana i naroda.<ref name=":0" /> |- |'''7.''' | |sa srebrenim vijencem |- |'''8.''' | |[[Datoteka:BIH_Order_of_the_Gold_Coat_of_Arms_with_Swords.png|75x75piksel]] |[[Orden srebrnog grba Bosne i Hercegovine]] |s mačevima |Dodjeljuje se vojnim licima iz zemlje za ispoljenu izuzetnu hrabrost i požrtvovanje u pružanju pomoći u prirodnim, tehničkim i drugim katastrofama.<ref name=":0" /> |} == Odlikovanja Republike Srpske == {{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske}} == Također pogledajte == * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Orders, decorations and medals of Bosnia and Herzegovina}} * [https://www.parlament.ba/law/DownloadDocument?lawDocumentId=be360976-624c-436c-b7d9-3db830132f82&langTag=bs Zakon o odlikovanjima Bosne i Hercegovine]{{Mrtav link}} {{Ordeni BiH}} {{BiH po temama}} [[Kategorija:Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine]] bcmtor5hha3mkbj06sn6s5ysasi7qdb Orden slobode (Bosna i Hercegovina) 0 479104 3917139 3873807 2026-08-09T00:06:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917139 wikitext text/x-wiki {{Infokutija orden | ime = Orden slobode | prvi primaoc = | viša = | posthumno = | ukupno = | prvo_uvođenje = | zamijenjena = | ustanovljena = 21. maj 2003. | rang = | post nominale = | primaoc2 = | primaoc = | titula_primaoca = | status = Aktivno | slika = | za = | podobnost = Državljanima Bosne i Hercegovine | traka = | religija = | dodjeljuje = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | period = od 2003. | vrsta = Orden | tekst2 = Izgled trake Ordena slobode | slika2 = Datoteka:BIH Order of Freedom.png | tekst = | niža = [[Orden mira (Bosna i Hercegovina)|Orden mira]] }}'''Orden slobode''' jest [[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine|najviše odlikovanje]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Dodjeljuje se za posebne zasluge u ostvarivanju slobode i ljudskih prava, za razvoj razumijevanja i povjerenja između građana i naroda Bosne i Hercegovine i za zasluge u izgradnji demokratskih odnosa. {{Potreban citat 2|Orden je najvišeg ranga, urađen od metala: [[srebro|srebra]] čistoće 999/1000 i [[zlato|zlata]] 22&nbsp;[[Karat|kt]], i od dragog kamenja: 6 [[Dijamant|dijamanata]] i 31 [[safir]]a. Dimenzije ordena su cca. 100x55mm.}}<ref>{{Cite web|url=https://sofic.ba/wp-content/uploads/2020/07/Katalog-za-suvenire-2005.pdf|title=Sofic Suvenir Katalog - Orden slobode (slika 10.)}}</ref> == Historija == Dana 21. maja 2003. godine Parlamentarna skupština BiH usvojila je ''Zakon o odlikovanjima Bosne i Hercegovine'' u kojem se Orden slobode, po važnosti, nalazi na prvom mjestu. Orden se dodjeljuje za posebne zasluge u ostvarivanju slobode i ljudskih prava, za razvijanje razumijevanja i povjerenja među građanima i narodima, kao i za zasluge u izgradnji demokratskih odnosa. == Također pogledajte == * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.parlament.ba/law/DownloadDocument?lawDocumentId=be360976-624c-436c-b7d9-3db830132f82&langTag=bs Zakon o odlikovanjima Bosne i Hercegovine]{{Mrtav link}} {{Ordeni BiH}} [[Kategorija:Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:2003. u Bosni i Hercegovini]] 2szndd58k6ewle71e9ckhbmlhd0pi9x Porodična mediteranska groznica 0 479416 3917165 3903055 2026-08-09T04:56:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917165 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Porodična mediteranska groznica | slika = autorecessive.svg | opis_slike = Porodična mediteranska groznica ima autosomno recesivni obrazac nasljeđivanja | DiseasesDB = 9836 | ICD10 = {{ICD10|E|85|0|e|70}} | ICD9 = {{ICD9|277.31}} | ICDO = | OMIM = 249100 | OMIM_mult = {{OMIM|608107||none}} | MedlinePlus = 000363 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 1410 | MeshID = D010505 | GeneReviewsNBK = NBK1227 | GeneReviewsName = Familial Mediterranean Fever | Orphanet = 342 | symptoms = | complications = | onset = | duration = | types = | causes = | risks = | diagnosis = | differential = | prevention = | treatment = | medication = | prognosis = | frequency = | deaths = }} '''Porodična mediteranska groznica''' ('''FMF''') je [[genetički poremećaj|nasljedni]] [[upala|upalni]] poremećaj.<ref name="Andrews">{{cite book | last1 = James | first1 = William | last2 = Berger | first2 = Timothy | last3 = Elston | first3 = Dirk | name-list-style = vanc | date = 2005 | title = Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology | url = https://archive.org/details/andrewsdiseaseso0000jame_10ed | edition = 10th | publisher = Saunders | isbn = 0-7216-2921-0 }}</ref>{{rp|149}} FMF je autoupala bolest uzrokovana mutacijama gena za [[MEFV|mediteransku groznicu]], koji kodira 781-aminokiselinski protein zvani [[pirin]].<ref name="pmid">{{cite journal | vauthors = Chae JJ, Wood G, Richard K, Jaffe H, Colburn NT, Masters SL, Gumucio DL, Shoham NG, Kastner DL | display-authors = 6 | title = The familial Mediterranean fever protein, pyrin, is cleaved by caspase-1 and activates NF-kappaB through its N-terminal fragment | journal = Blood | volume = 112 | issue = 5 | pages = 1794–803 | date = septembar 2008 | pmid = 18577712 | pmc = 2518886 | doi = 10.1182/blood-2008-01-134932 }}</ref> Iako su podložne sve etničke grupe, običnose javlja kod ljudi porijeklom oko [[Mediteran]]a – uključujući [[Jevrej]]e [[Sefardi|Sefarde]], [[Jevreji|Mizrahi]], [[Aškenazi]],<ref name="Higher">{{cite journal | vauthors = Stoffman N, Magal N, Shohat T, Lotan R, Koman S, Oron A, Danon Y, Halpern GJ, Lifshitz Y, Shohat M | display-authors = 6 | title = Higher than expected carrier rates for familial Mediterranean fever in various Jewish ethnic groups | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 8 | issue = 4 | pages = 307–10 | date = april 2000 | pmid = 10854115 | doi = 10.1038/sj.ejhg.5200446 | doi-access = free }}</ref><ref name="Familial Mediterranean fever: preva">{{cite journal | vauthors = Gershoni-Baruch R, Shinawi M, Leah K, Badarnah K, Brik R | title = Familial Mediterranean fever: prevalence, penetrance and genetic drift | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 9 | issue = 8 | pages = 634–7 | date = august 2001 | pmid = 11528510 | doi = 10.1038/sj.ejhg.5200672 | doi-access = free }}</ref> [[Sirija|Asirce]], [[Jermenija|Jermence]], [[Azerbejdžan]]ce, [[Levant]]ince, [[Kurdi|Kurde]], [[Grčka|Grke]], [[Turska|Turke]] i [[Italija]]ne.<ref>{{cite web |title=Familial Mediterranean fever|url=http://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/familial-mediterranean-fever/basics/definition/con-20025734|website=Mayo Clinic}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Papadopoulos V, Mitroulis I, Giaglis S | s2cid = 7306747 | title = MEFV heterogeneity in Turkish Familial Mediterranean Fever patients | journal = Molecular Biology Reports | volume = 37 | issue = 1 | pages = 355–8 | date = januar 2010 | pmid = 19714479 | doi = 10.1007/s11033-009-9779-9 }}</ref><ref>{{cite journal |url=http://umj.umsu.ac.ir/browse.php?a_id=787&sid=1&slc_lang=en |title=The Prevalence of Genetic Disorders in East Azerbaijan Province |journal=Urmia Medical Journal |first1=Dastgiri |last1=Saeed |first2=Bonyadi |last2=Mortaza |first3=Mizani |last3=Tooba |name-list-style=vanc |date=15. 12. 2010 |volume=21 |issue=4 |pages=339–346 |access-date=30. 6. 2021 |archive-date=15. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191215060208/http://umj.umsu.ac.ir/browse.php?a_id=787&sid=1&slc_lang=en |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Stoffman N, Magal N, Shohat T, Lotan R, Koman S, Oron A, Danon Y, Halpern GJ, Lifshitz Y, Shohat M | display-authors = 6 | title = Higher than expected carrier rates for familial Mediterranean fever in various Jewish ethnic groups | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 8 | issue = 4 | pages = 307–10 | date = april 2000 | pmid = 10854115 | doi = 10.1038/sj.ejhg.5200446 | url = http://troca.tbzmed.ac.ir/uploads/82/CMS/user/file/145/genetic/Higher%20than%20expected%20carrier%20rates%20for%20familial.pdf | doi-access = free | access-date = 30. 6. 2021 | archive-date = 9. 7. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210709181607/http://troca.tbzmed.ac.ir/uploads/82/CMS/user/file/145/genetic/Higher%20than%20expected%20carrier%20rates%20for%20familial.pdf | url-status = dead }}</ref> Poremećaj je dobio različita imena, uključujući porodični paroksizamski poliserozitis, periodični [[peritonitis]], ponavljajući poliserositis, benigni paroksizosamski peritonitis, periodičnu bolest ili periodična groznica, Reimannova periodična bolest ili Reimannov sindrom, Siegal–Cattan–Mamouova bolest i Wolffova periodična bolest.<ref name='pubmedhealth'>{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/PMH0001402/ | title = Familial Mediterranean fever - PubMed Health | access-date = 24. 4. 2011 | last1 = Dugdale III | first1 = David C | first2 = Jatin | last2 = Vyas | name-list-style = vanc | date = 15. 9. 2010 | work = PubMed Health | publisher = National Centre for Biotechnology Information|archive-url=https://web.archive.org/web/20120910115537/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/PMH0001402/|archive-date=10. 9. 2012}}</ref><ref name='whonamedit'>{{cite web |url=http://www.whonamedit.com/synd.cfm/2503.html |title=Siegal-Cattan-Mamou syndrome |access-date=19. 2. 2021 |archive-date=11. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211041149/http://www.whonamedit.com/synd.cfm/2503.html |url-status=dead }}</ref><ref name='ghr'>{{cite web|url=http://ghr.nlm.nih.gov/condition/familial-mediterranean-fever |title=Familial Mediterranean fever - Genetics Home Reference |access-date=24. 4. 2011 |date=14. 4. 2011 |work=Genetics Home Reference |publisher=U.S. National Library of Medicine |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605043049/http://ghr.nlm.nih.gov/condition/familial-mediterranean-fever |archive-date=5. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> Termin "periodična groznica" također može se odnositi na bilo koji [[sindrom periodične groznice]]. == Znaci i simptomi == === Napadi === Postoji sedam tipova napada. Oko 90 % svih pacijenata ima prvi napad prije svoje 18. godine. Svi se razvijaju tokom 2–4 sata i traju od 6 sati do 4 dana. Većina napada uključuje [[groznica|groznicu]].<ref name=Livneh/> # Abdominalni napadi, uključuju [[bol u trbuhu]], zahvataju čitav trbuh sa svim znakovima [[peritonitis]]a (upala trbušne sluznice) i akutnim bolovima u trbuhu poput [[upala slijepog crijeva|upale slijepog crijeva]]. Javljaju se u 95% svih pacijenata i mogu dovesti do nepotrebne [[laparotomija|laparotomije]]. Prijavljeni su nekompletni napadi, s lokalnom osjetljivošću i normalnim testovima krvi. # Zglobni napadi uglavnom se javljaju u velikim [[zglob]]ovima, posebno u [[noga]]ma. Obično je zahvaćen samo jedan zglob. Oko 75% svih pacijenata s FMF-om doživljava opće napade. # Napadi u grudnom košu uključuju [[pleuritis]] (upala [[pleura]]) i [[perikarditis]] (upala [[perikard]]a). Pleuritis se javlja kod 40% pacijenata i otežava disanje ili ležanje, ali perikarditis je rijedak. # Napadi u [[mošnje|mošnjama]] i uslijed upale ''[[tunica vaginalis]]'' donekle su rijetki, ali se mogu pogrešno zamijeniti sa [[torzija testisa|torzijom testisa]]. # [[Mijalgija]] (rijetko izolirana) # [[Erisipelas|Erisipeloid]]ni osip (reakcija kože na nogama koja može ličiti na [[celulitis]], rijetko u izolaciji) [[Datoteka:Erysipeloid_skin_rashes_in_Familial_Mediterranean_Fever.jpg| thumb|Erizipeloidni osip u porodičnoj mediteranskoj groznici]] # Groznica bez ijednog od gore navedenih simptoma (25%). Groznica je možda jedini simptom tokom djetinjstva. Može varirati od blage groznice do 38–40&nbsp;°C. Gotovo uvijek prati epizode.<ref name="Kucuk 2014 97–104">{{cite journal | vauthors = Kucuk A, Gezer IA, Ucar R, Karahan AY | title = Familial Mediterranean Fever | journal = Acta Medica | volume = 57 | issue = 3 | pages = 97–104 | date = 2014 | pmid = 25649364 | doi = 10.14712/18059694.2014.47 | doi-access = free }}</ref> === Komplikacije === [[AA-amiloidoza]] sa [[otkazivanje bubrega|otkazivanjem bubrega]] je ozbiljna komplikacija i može se razviti bez otvorenih kriza. Tokom napada stvara se AA amiloidni protein u vrlo velikim količinama, i to sa malim postotkom između njih, a akumulira se uglavnom u [[bubrezi]]ma, kao i u [[srce|srcu]], [[slezena|slezeni]], [[gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnom traktu]] i [[štitnjača|štitnjači]].<ref name =Livneh/> Izgleda da postoji porast rizika za razvoj određenih bolesti povezanih s [[vaskulitis]]om (npr. [[Henoch– Schönleinova purpura]], [[spondilartropatija]], produženog [[artritis]]a određenih zglobova i produžene mijalgije.<ref name = Livneh/> == Genetika == Gen ''[[MEFV]]'' nalazi se na kratkom kraku [[hromosom 16|hromosoma 16]] (16p13). Poremećaj može izazvati mnogo različitih mutacija gena ''[[MEFV]]''. Jedna mutacija vjerojatno neće uzrokovati stanje. Imati dvije mutacije ili kopiju od oba roditelja, ili dvije različite mutacije, po jedna od svakog roditelja prag je za genetičku dijagnozu FMF-a. Međutim, većina osoba koje se pridržavaju genetičke dijagnoze FMF-a ostaju asimptomatski ili nedijagnosticirani. Da li je to zbog [[epistaza|modifikacijskih gena]] ili faktora okoline, tek će se utvrditi.<ref name="Familial Mediterranean fever: preva"/> == Patofiziologija == Gotovo svi slučajevi su posljedica mutacije gena ''MEFV'' na hromosomu 16, koji kodira protein zvani ''pirin'' ili '' marenostrin ''. Različite mutacije ovog gena dovode do FMF-a, iako neke izazivaju teže slike od drugih. Mutacije se uglavnom javljaju u [[egzon]]ima 2, 3, 5 i 10.<ref name=Livneh/> Funkcija pirina nije u potpunosti razjašnjena, ali ukratko, riječ je o proteinu koji se veže za adapter [[PYCARD|ASC]] i prooblik [[enzim]]a [[kaspaza-1]] za stvaranje multiproteinskih kompleksa zvanih [[upale]] u odgovoru na određene [[infekcije]]. U zdravih osoba, pirin-posredovani upalomasni sklop (koji dovodi do kaspaze 1) ovisi o procesuiranju i lučenju [[citokin|proupalnih citokina]] (poput [[interleukin-18|inrterleukina-18]] (IL-18) i [[IL-1β]]) , kao odgovor na [[enterotoksin]]e određenih [[bakterija]].<ref>{{cite journal|url=https://www.researchgate.net/publication/311780891|title=An alternative path for pyrin|author=Alexandra A. Mushegian|doi=10.1126/scisignal.aam6054|volume=9|issue=459|year=2016|journal=Science Signaling|page=ec299}}</ref> Mutacije dobitka funkcije u genu MEFV čine pirin hiperaktivnim, a nakon toga, nastajanje upale postaje sve učestalije.<ref>{{cite thesis | first = Dmitry | last = Ratner | name-list-style = vanc | date = 11. 5. 2016 | title = Activation and Inhibition of Multiple Inflammasome Pathways by the Yersinia Pestis Type Three Secretion System | publisher = University of Massachusetts Medical School | degree = Ph.D. | url = http://escholarship.umassmed.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1852&context=gsbs_diss | access-date = 30. 6. 2021 | archive-date = 11. 1. 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220111132834/https://escholarship.umassmed.edu/cgi/viewcontent.cgi?referer=&httpsredir=1&article=1852&context=gsbs_diss | url-status = dead }}</ref> Poznavanje patofiziologije porodične mediteranske groznice nedavno je doživjelo značajan napredak: u baznom stanju, [[pirin]] ostaje neaktivan, pomoću proteinskog [[šaperon]]a (koji pripada porodici [[proteini 14.3.3|proteina 14.3.3]] povezanih s pirinom preko [[fosforilacija|fosforiliranih]] ostataka [[serin]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Chae JJ, Cho YH, Lee GS, Cheng J, Liu PP, Feigenbaum L, Katz SI, Kastner DL | display-authors = 6 | title = Gain-of-function Pyrin mutations induce NLRP3 protein-independent interleukin-1β activation and severe autoinflammation in mice | journal = Immunity | volume = 34 | issue = 5 | pages = 755–68 | date = maj 2011 | pmid = 21600797 | pmc = 3129608 | doi = 10.1016/j.immuni.2011.02.020 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Jamilloux Y, Magnotti F, Belot A, Henry T | title = The pyrin inflammasome: from sensing RhoA GTPases-inhibiting toxins to triggering autoinflammatory syndromes | journal = Pathogens and Disease | volume = 76 | issue = 3 | date = april 2018 | pmid = 29718184 | doi = 10.1093/femspd/fty020 | doi-access = free }}</ref> Defosforacija pirina je osnovni preduvjet za aktivaciju pirinskog inflamazoma. Inaktivacija [[RhoA]] [[GTPaza]] (naprimer bakterijskih [[toksin]]a dovodi do inaktivacije [[PKN1]]/[[PKN2]] [[kinaza]] i defosforacije pirina.<ref>{{cite journal | vauthors = Park YH, Wood G, Kastner DL, Chae JJ | title = Pyrin inflammasome activation and RhoA signaling in the autoinflammatory diseases FMF and HIDS | journal = Nature Immunology | volume = 17 | issue = 8 | pages = 914–21 | date = august 2016 | pmid = 27270401 | pmc = 4955684 | doi = 10.1038/ni.3457 }}</ref> U zdravih ispitanika sam korak defosforilacije ne uzrokuje aktivaciju pirin inflamasoma. Suprotno tome, kod pacijenata sa FMF, defosforilacija serina dovoljna je da pokrene aktivaciju pirinovskog upale.<ref>{{cite journal | vauthors = Magnotti F, Lefeuvre L, Benezech S, Malsot T, Waeckel L, Martin A, Kerever S, Chirita D, Desjonqueres M, Duquesne A, Gerfaud-Valentin M, Laurent A, Sève P, Popoff MR, Walzer T, Belot A, Jamilloux Y, Henry T | display-authors = 6 | title = Pyrin dephosphorylation is sufficient to trigger inflammasome activation in familial Mediterranean fever patients | journal = EMBO Molecular Medicine | volume = 11 | issue = 11 | pages = e10547 | date = novembar 2019 | pmid = 31589380 | pmc = 6835204 | doi = 10.15252/emmm.201910547 }}</ref> To sugerira da postoji regulacija na dva nivoa i da drugi regulatorni mehanizam (neovisno o (de)fosforilaciji) nedostaje kod pacijenata sa FMF-om. Ovaj nedostatni mehanizam se vjerovatno nalazi na nivou domene B30.2 (egzon 10), gdje se nalazi većina [[patogen]]ih [[mutacija]] povezanih s FMF-om. Vjerovatno je neuspješna interakcija ovog domena sa [[citoskelet]]nim [[mikrotubula]]ma, što sugerira efikasnost [[kolhicin]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Van Gorp H, Saavedra PH, de Vasconcelos NM, Van Opdenbosch N, Vande Walle L, Matusiak M, Prencipe G, Insalaco A, Van Hauwermeiren F, Demon D, Bogaert DJ, Dullaers M, De Baere E, Hochepied T, Dehoorne J, Vermaelen KY, Haerynck F, De Benedetti F, Lamkanfi M | display-authors = 6 | title = Familial Mediterranean fever mutations lift the obligatory requirement for microtubules in Pyrin inflammasome activation | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 113 | issue = 50 | pages = 14384–14389 | date = decembar 2016 | pmid = 27911804 | pmc = 5167202 | doi = 10.1073/pnas.1613156113 }}</ref> Nije definitivno poznato šta tačno pokreće napade i zašto bi prekomjerna proizvodnja IL-1 dovela do određenih simptoma u određenim organima (npr. zglobovima ili [[peritoneum]]skoj šupljini).<ref name="Livneh" /> == Dijagnoza == Dijagnoza se klinički postavlja na osnovu historije tipskih napada, posebno kod pacijenata iz etničkih grupa u kojima je FMF rašireniji. [[Akutni fazni odgovor]] prisutan je tokom napada, sa visokim nivoima C-reaktivnog proteina, povišenim brojem [[leukociti|bijelih krvnih zrnaca]] i drugim markerima [[upala]]. Kod pacijenata sa dugom historijom napada, praćenje [[bubreg|bubrežne funkcije]] je važno za predviđanje [[hronično zatajenja bubrega|hroničnog zatajenja bubrega]].<ref name = Livneh /> Dostupno je i [[genetičko testiranje]] za otkrivanje mutacija gena '' MEFV''. Sekvenciranje [[egzon]]a 2, 3, 5 i 10 ovog gena otkriva oko 97% svih poznatih mutacija.<ref name = Livneh/> Specifičan i vrlo osjetljiv test za FMF je "[[metaraminol]]ski provokativni test (MPT)", pri čemu se pacijentu daje pojedinačna infuzija od 10&nbsp;metaraminola. Pozitivna dijagnoza postavlja se ako se pojavi tipski, iako blaži, FMF napad u roku od 48 sati. Kako je MPT specifičniji od osjetljivog, ne identificira sve slučajeve FMF-a, iako pozitivni MPT može biti vrlo koristan.<ref>{{cite journal | vauthors = Barakat MH, El-Khawad AO, Gumaa KA, El-Sobki NI, Fenech FF | title = Metaraminol provocative test: a specific diagnostic test for familial Mediterranean fever | url = https://archive.org/details/sim_the-lancet_1984-03-24_1_8378/page/656 | journal = Lancet | volume = 1 | issue = 8378 | pages = 656–7 | date = mart 1984 | pmid = 6142351 | doi = 10.1016/s0140-6736(84)92172-x }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Huppertz HI, Michels H | title = [The metaraminol provocation test in the diagnosis of familial Mediterranean fever] | journal = Monatsschrift Kinderheilkunde | volume = 136 | issue = 5 | pages = 243–5 | date = maj 1988 | pmid = 3405225 }}</ref> == Liječenje == Napadi se samo ograničavaju i zahtijevaju [[analgetik|analgeziju]] i [[NSAID|nesteroidni protuupalni lijek]] (NSAID, kao što je [[diklofenak]]).<ref name = Livneh/> [[Kolhicin]] , lijek koji se inače uglavnom koristi kod [[giht]]a, smanjuje učestalost napada kod pacijenata s FMF-om. Tačan način na koji kolhicin suzbija napade nije jasan. Iako ovo sredstvo nije bez nuspojava (poput [[bol]]ova u [[trbuh]]u i [[mijalgija|mišićima]], može značajno poboljšati kvalitet života pacijenata. Doziranje je obično 1–2&nbsp;mg dnevno. Razvoj amiloidoze odgađa se liječenjem kolhicinom. [[Interferon]] se proučava kao terapijski modalitet.<ref name = Livneh/> Neki savjetuju prekid uzimanja kolhicina prije i tokom trudnoće, ali podaci su nedosljedni, a drugi smatraju da je sigurno uzimati kolhicin tokom [[trudnoća]].<ref>{{cite journal | vauthors = Michael O, Goldman RD, Koren G | title = Safety of colchicine therapy during pregnancy | journal = Canadian Family Physician | volume = 49 | pages = 967–9 | date = august 2003 | pmid = 12943352 | pmc = 2214270 | url = http://www.cfpc.ca/cfp/2003/Aug/vol49-aug-clinical-1.asp | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20090130150803/http://www.cfpc.ca/cfp/2003/Aug/vol49-aug-clinical-1.asp | archive-date = 30. 1. 2009 }}</ref> Otprilike 5–10% slučajeva FMF otporno je samo na terapiju kolhicinom. U tim slučajevima je dodavanje [[anakinr]]a dnevnom režimu kolhicina bilo uspješno.|<ref>{{cite journal | vauthors = Calligaris L, Marchetti F, Tommasini A, Ventura A | title = The efficacy of anakinra in an adolescent with colchicine-resistant familial Mediterranean fever | journal = European Journal of Pediatrics | volume = 167 | issue = 6 | pages = 695–6 | date = juni 2008 | pmid = 17588171 | pmc = 2292480 | doi = 10.1007/s00431-007-0547-3 }}</ref> [[Canakinumab]], anti-interleukin-1-beta [[monoklonsko antitelo]], takođe se pokazao efikasnim u kontroli i sprečavanju pojave vrućice kod pacijenata sa FMH rezistentnim na kolhicin i u dva dodatna sindroma autoupalne povratne groznice: nedostatak mevolonat-kinaze (sindrom hiper-[[imunoglobulin[[skog D, ili [[Hiperimunoglobulinemija D sa ponavljajućom groznicom|HIDS]]) i periodični sindrom povezan sa receptorima faktora nekroze tumora ([[periodični sindrom povezan sa TNF receptorima|TRAPS]]) .<ref>{{cite journal | vauthors = De Benedetti F, Gattorno M, Anton J, Ben-Chetrit E, Frenkel J, Hoffman HM, Koné-Paut I, Lachmann HJ, Ozen S, Simon A, Zeft A, Calvo Penades I, Moutschen M, Quartier P, Kasapcopur O, Shcherbina A, Hofer M, Hashkes PJ, Van der Hilst J, Hara R, Bujan-Rivas S, Constantin T, Gul A, Livneh A, Brogan P, Cattalini M, Obici L, Lheritier K, Speziale A, Junge G | display-authors = 6 | title = Canakinumab for the Treatment of Autoinflammatory Recurrent Fever Syndromes | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 378 | issue = 20 | pages = 1908–1919 | date = maj 2018 | pmid = 29768139 | doi = 10.1056/NEJMoa1706314 | url = http://discovery.ucl.ac.uk/10049134/15/Brogan_nejmoa1706314.pdf | doi-access = free }}</ref> == Epidemiologija == FMF pogađa grupe ljudi porijeklom iz okoline Sredozemnog mora (otuda i njegovo ime). Najistaknutije je prisutan kod [[Jermenija|Jermena]], [[Jevrej]]a [[Sefard]]a, [[Aškenazi]]ja [[Jevreji|Mizrahija]], [[Kipar|Kiprana]], [[Kurdi|Kurda]], Turaka i [[Levant]]anca.<ref name="Higher"/><ref name=Livneh>{{cite journal | vauthors = Livneh A, Langevitz P | title = Diagnostic and treatment concerns in familial Mediterranean fever | journal = Bailliere's Best Practice & Research. Clinical Rheumatology | volume = 14 | issue = 3 | pages = 477–98 | date = septembar 2000 | pmid = 10985982 | doi = 10.1053/berh.2000.0089 }}</ref><ref name="Kucuk 2014 97–104"/><ref>{{cite book|last1=Sinha|first1=Chandrasen K. | last2 = Davenport | first2 = Mark | name-list-style = vanc |title=Handbook of Pediatric Surgery|year=2010|publisher=Springer|location=New York|isbn=9781848821323|page=192}}</ref> ==Historija== Alergolog iz [[New York]]a, Sheppard Siegal, prvi put opisao je napade [[peritonitis]]a 1945. godine; nazvao je ovaj "benigni paroksizamski peritonitis", jer je tok bolesti u osnovi bio dobroćudan.<ref>{{cite journal | vauthors = Siegal S | title = Benign paroxysmal peritonitis | journal = Annals of Internal Medicine| volume = 12 | issue = 2 | pages = 234–47 | date = februar 1949 | pmid = 18124924 | doi = 10.7326/0003-4819-23-1-1 }}</ref> [[Hobart Reimann|Dr Hobart Reimann]], radeći u Američkom univerzitetu u [[Bejrut]]u, opisao je cjelovitiju sliku koju je nazvao "periodičnom bolešću".<ref>{{cite journal | vauthors = Reimann HA | title = Periodic disease; a probable syndrome including periodic fever, benign paroxysmal peritonitis, cyclic neutropenia and intermittent arthralgia | journal = Journal of the American Medical Association | volume = 136 | issue = 4 | pages = 239–44 | date = januar 1948 | pmid = 18920089 | doi = 10.1001/jama.1948.02890210023004 }}</ref> Francuski ljekari Henry Mamou i Roger Cattan opisali su kompletnu bolest s bubrežnim komplikacijama 1952.<ref>{{cite journal|last1=Mamou|first1=Henry|last2=Cattan|first2=Roger | name-list-style = vanc |date=1952|title=Semaine Des Hôpitaux de Paris|journal=La Maladie Périodique|volume=N°28|pages=1062–1070}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Adwan MH | title = A brief history of familial Mediterranean fever | journal = Saudi Medical Journal | volume = 36 | issue = 9 | pages = 1126–7 | date = septembar 2015 | pmid = 26318474 | pmc = 4613641 | doi = 10.15537/smj.2015.9.12219 }}</ref> == Također pogledajte== * [[Lista kožnih stanja]] * [[Urtikarijski sindromi]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi== * {{Proteopedia|2wl1}} information about the [[MEFV]] gene. * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1227/ GeneReview/NIH/UW entry on Familial Mediterranean Fever] * [http://niams.nih.gov/Health_Info/Autoinflammatory/default.asp#2 Familial Mediterranean Fever (FMF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170728010718/https://www.niams.nih.gov/Health_Info/Autoinflammatory/default.asp#2 |date=28. 7. 2017 }}&nbsp;- US National Institute of Arthritis and Musculoskeletal and Skin Diseases {{Amiloidoza}} {{DEFAULTSORT:Familial Mediterranean Fever}} [[Kategorija:Amiloidoza]] [[Kategorija:Artritis]] [[Kategorija:Reumatologija]] [[Kategorija:Poremećaji imunološkog sistema]] [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Autoinflamatorni sindromi]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 16]] azul09qos9vlgg5gpa1bdyi724q7ynf Noćna kretanja 0 481549 3917121 3891823 2026-08-08T22:00:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917121 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Night Moves | slika = Night_Moves_1975_poster.jpg | originalni_naslov = Night Moves | jezik = engleski }} '''''Noćna kretanja''''' američki je film u žanru [[neo-noir film|{{nowrap|neo-noira}}]]{{sfn | Sanders | Skoble | 2008 | p = 3}}{{sfn | Schwartz | 2005 | p = 31 }} snimljen 1975. godine u režiji [[Arthur Penn|Arthura Penna]]. Glavne uloge tumače [[Gene Hackman]], [[Jennifer Warren]], [[Susan Clark]], a u sporednim ulogama ističu se [[Melanie Griffith]] i [[James Woods]]. Radnja prati privatnog istražitelja iz [[Los Angeles]]a koji otkriva niz mračnih događaja dok traga za nestalom kćerkom tinejdžerkom bivše filmske glumice. Hackman je nominiran za nagradu [[BAFTA za najboljeg glavnog glumca]] za ulogu privatnog istražitelja Harryja Mosebyja. Film je ocijenjen kao "značajno moderno noir ostvarenje iz {{nowrap|1970-ih}}",<ref name=DSchwartz>{{cite web |last=Schwartz |first=Dennis |title=Night Moves |url=http://homepages.sover.net/~ozus/nightmoves.htm |date=5. 12. 2000 |work=Ozus' World: Film Reviews |access-date=21. 8. 2010 |archive-date=6. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171206130138/http://homepages.sover.net/~ozus/nightmoves.htm |url-status=dead }}</ref> koje nastavlja istu tradiciju [[film noir]]a i detektivskih filmova. Originalni scenarij napisao je [[Škotska|škotski]] pisac [[Alan Sharp]]. Iako se film u vrijeme prikazivanja nije smatrao posebno uspješnim, privukao je gledatelje i značajnu kritičku pažnju nakon objavljivanja na videokasetama i {{nowrap|DVD-u}}.{{sfn|Slifkin|2004|p=545}} Američka filmska kritičarka [[Manohla Dargis]] 2010. godine ga je opisala kao "velika, očajna ''Noćna kretanja'', s Geneom Hackmanom kao privatnim detektivkom koji završava kružeći u ponoru, bez komentara i odgovora na doba iz {{nowrap|post-[[Skandal Watergate|Watergatea]]}}".<ref>{{cite news |title=Arthur Penn, a Director Attuned to His Country |work=The New York Times |last=Dargis |first=Manohla |date=8. 10. 2010 |url=https://www.nytimes.com/2010/10/10/movies/10dargis.html}}</ref> == Radnja == Harry Moseby je penzionisani profesionalni igrač [[Američki fudbal|američkog fudbala]] koji sada radi kao [[privatni istražitelj]] u Los Angelesu. On otkriva da njegova žena Ellen ima aferu s čovjekom po imenu Marty Heller. Starija bivša glumica Arlene Iverson unajmljuje Harryja da joj pronađe njenu 16-godišnju kćerku Delly Grastner. Arlinin jedini izvor prihoda je povjerenički fond njene kćeri, ali za to je potrebno da Delly živi s njom. Arlene daje Harryju ime jednog od Dellynih prijatelja u Los Angelesu, mehaničara po imenu Quentin. Quentin kaže Harryju da je Delly posljednji put vidio na filmskim setovima u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]], gdje je počela koketirati s jednim od Arlininih starih ljubavi, [[kaskader]]om Marvom Ellmanom. Harry shvaća da su ozljede Quentinovog lica nastale u borbi s kaskaderom i saosjeća s njegovom ogorčenošću prema Delly. On dalje putuje do mjesta gdje se nalaze filmski setovi i razgovara s Marvom i koordinatorom kaskadera Joeyjem Zieglerom. Prije povratka u Los Angeles, Harry je iznenađen kad vidi Quentina kako radi na Marvovom kaskaderskom avionu. Harry sumnja da Delly možda pokušava zavesti bivše ljubavnike njene majke i putuje na [[Florida Keys]], gdje živi njen očuh Tom Iverson. Harry otkriva da Delly živi s Tomom i njegovom djevojkom Paulom. Harry, Paula i Delly kreću na izlet brodom kako bi se okupali, ali Delly postaje izbezumljena kada pronalazi potopljenu olupinu malog aviona s u čijoj unutrašnjosti se nalazi tijelo pilota u raspadanju. Paula označava mjesto bovom, a kad su se vratili na obalu, prijavljuju otkriće obalnoj straži. Kasnije te noći ona posjećuje Harryjevu kabinu i njih dvoje vode ljubav. Harry nagovara Delly da se vrati majci u Kaliforniju. Nakon što ju je odbacio do njene kuće u Kaliforniji, on je još uvijek nezadovoljan slučajem, ali se fokusira na krpanje vlastitog braka. Kaže svojoj ženi da će odustati od agencije, što je ona dugo željela – da on to i učini, ali tada saznaje da je Delly poginula u saobraćajnoj nesreći na snimanju filma. Harry ispituje vozača automobila, Zieglera, koji je ozlijeđen. Ziegler mu dopušta da vidi snimke nesreće, što izaziva Harryjeve sumnje u vezi s mehaničarom Quentinom. Odlazi u kuću Arlene Iverson i zatječe je pijanu kraj bazena, i da nije posebno tužna zbog smrti svoje kćeri. Arlene sada nasljeđuje bogatstvo svoje kćeri. Harry pronalazi Quentina, koji poriče da je ubica, ali mu kaže da je Marv Ellman mrtvi pilot u avionu i da je Ellman bio umiješan u krijumčarenje. Quentin uspijeva pobjeći prije nego Harry saznaje više. Harry se vraća na Floridu, gdje pronalazi Quentinovo tijelo kako pluta u Tomovom bazenu za [[delfin]]e. Harry optužuje Toma za ubistvo; oni se svađaju i potuku se, a Tom pada onesviješten. Paula priznaje da nije prijavila mrtvo tijelo iz aviona jer je u avionu bila vrijedna skulptura koju su krišom prevozili s [[Yucatan]]a u Sjedinjene Države. Harry i Paula krenuli su u potragu za skulpturom. Dok Paula roni, dolazi hidroavion, a pilot puca iz mitraljeza po čamcu ranjavajući u nogu Harryja. Hidroavion slijeće na okean, ali kad pilot vidi Paulu kako izranja sa skulpturom, on nadlijeće avionom iznad nje i ubija je. Eksplozija Paulinog ronilačkog spremnika oborila je hidroavion s pontona, a dok je kabina aviona uranjala u vodu, Harry je bio u stanju vidjeti kroz stakleni prozor ispod svog čamca da je utopljenik pilot Joey Ziegler. Harry, ranjen i u nemogućnosti da preuzme kontrolu, neuspješno pokušava upravljati brodom koji sada besciljno kruži. == Uloge == {{div col}} *[[Gene Hackman]] – Harry Moseby *[[Susan Clark]] – Ellen Moseby *[[Jennifer Warren]] – Paula *[[Edward Binns]] – Joey Ziegler *[[Harris Yulin]] – Marty Heller *[[Kenneth Mars]] – Nick *[[Janet Ward]] – Arlene Iverson *[[James Woods]] – Quentin *Anthony Costello – Marv Ellman *[[John Crawford (glumac)|John Crawford]] – Tom Iverson *[[Melanie Griffith]] – Delly Grastner *Ben Archibek – Charles *[[Dennis Dugan]] – dječak *C.J. Hiack – djevojčica *[[Max Gail|Maxwell Gail, Jr.]] – Stud {{div col end}} == Produkcija == ''Noćna kretanja'' snimljen je u jesen 1973. godine, ali je iz nerazjašnjenih razloga objavljen tek 1975. godine. Golišave scene Melanie Griffith snimljene su neposredno prije izlaska filma, sedamnaest mjeseci nakon početka snimanja.<ref name=afi>{{cite web|work=[[AFI Catalog of Feature Films]]|publisher=[[American Film Institute]]|title=Night Moves|url=https://catalog.afi.com/Catalog/moviedetails/67012|access-date=28. 3. 2021}}</ref> Uloga Ellen, koju je igrala [[Susan Clark]], prvobitno je ponuđena [[Faye Dunaway]] koja ju je odbila da glumi zbog svog angažmana u filmu ''[[Kineska četvrt (film)|Kineska četvrt]]''. Dunaway je upravo prekinula vezu sa jednim od filmskih zvijezda – [[Harris Yulin|Harrisom Yulinom]] – nakon dvogodišnje veze. Originalni naslov za ''Noćna kretanja'', ''Mračna kula'', morao je biti promijenjen kako se film ne bi identifikovao sa hitom iz 1974. godine ''[[Pakleni toranj]]''. Kuća koja je pripadala liku Jamesa Woodsa Quentinu bila je u vlasništvu Phila Kaufmana, organizatora koncerata za [[Gram Parsons|Grama Parsonsa]] u vrijeme Parsonsove smrti. Kaufmanovi kasniji potezi postali su osnova za film iz 2003. godine ''[[Grand Theft Parsons]]''. Glumci i ekipa filma snimali su scene u kući na dan kada je policija došla ispitati Kaufmana, a dok su ga odvodili, Arthur Penn se okrenuo prema Geneu Hackmanu i rekao: "Čovječe, mi snimamo pogrešan film." === Moja noć kod Maud === Često citirani dijalog iz filma događa se kada Moseby odbija poziv svoje žene da pogledaju film ''[[Moja noć kod Maud]]'' (1970): "Jednom sam gledao Rohmerov film. To je kao da gledam kako se boja suši."<ref name=Jackson>{{cite journal |title=Loose Ends in Night Moves |first=Bruce |last=Jackson |author-link=Bruce Jackson (scholar) |journal=Senses of Cinema |issue=55 |date=11. 7. 2010 |url=http://www.sensesofcinema.com/2010/feature-articles/loose-ends-in-night-moves-2/ |access-date=4. 9. 2021 |archive-date=4. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210904193654/http://www.sensesofcinema.com/2010/feature-articles/loose-ends-in-night-moves-2/ |url-status=dead }}</ref> Dijalog iz ''Noćnih kretanja'' citiran je u osmrtnici režisera [[Éric Rohmer|Érica Rohmera]] u ''[[New York Times]]u'' 2010. godine.<ref>{{cite news |last=Kehr |first=David |author-link=Dave Kehr |work=The New York Times |title=Éric Rohmer, a Leading Filmmaker of the French New Wave, Dies at 89 |date=11. 1. 2010 |url=https://www.nytimes.com/2010/01/12/movies/12rohmer.html}}</ref> Arthur Penn je bio obožavatelj Rohmerovih filmova;{{sfn | Penn | Chaiken | Cronin | 2008 | p = 114}} Bruce Jackson je napisao produženu raspravu o ulozi filma ''Moje noći kod Maud'' u ''Noćnim kretanjima''; njen glavni junak i Moseby imaju slične šanse za nevjeru, ali različito reagiraju.<ref name=Jackson /> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == *{{cite book |last=Ebert |first=Roger| author-link=Roger Ebert |date=2006 |title=Awake in the Dark: The Best of Roger Ebert |url=https://archive.org/details/awakeindarkbesto0000eber_z1b0 |url-access=limited |publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-18201-8|language=en }} *{{cite book |last=Kolker |first=Robert |title=The Cinema of Loneliness: Penn, Stone, Kubrick, Scorsese, Spielberg, Altman |publisher=Oxford |year=2000 |isbn=978-0-19-512350-0 |url=https://books.google.com/books?id=AdyNbhlu2MsC&pg=PA21|edition=3rd|language=en}} *{{cite book |last1=Penn |first1=Arthur |last2=Chaiken |first2=Michael |last3=Cronin |first3=Paul |title=Arthur Penn: Interviews |publisher=Univ. Press of Mississippi |url=https://books.google.com/books?id=kb3a9Mkjc38C |year=2008 |isbn=978-1-60473-105-7|language=en }} *{{cite book |last=Prince |first=Stephen |title=A New Pot of Gold: Hollywood Under the Electronic Rainbox (1980–1989) |publisher=University of California |year=2002 |page=232 |isbn=978-0-520-23266-2 |url=https://books.google.com/books?id=_M3nR4wI99AC&pg=PA232|language=en }} *{{cite book |title=The Philosophy of TV Noir |last1=Sanders |first1=Steven |last2=Skoble |first2=Aeon G. |publisher=University of Kentucky Press |year=2008 |isbn=978-0813172620 |url=https://books.google.com/books?id=WqDm82G3co0C&pg=PA3|language=en }} *{{cite book |title=VideoHound's groovy movies: far-out films of the psychedelic era |last=Slifkin |first=Irv |year=2004 |publisher=Visible Ink Press |isbn=978-1-57859-155-8 |url=https://books.google.com/books?id=nfCsh3yCpz0C&pg=PA545|language=en }} *{{cite book |last=Schwartz |first=Ronald |title=Neo-noir: The New Film Noir Style from Psycho to Collateral |publisher=Rowman & Littlefield |year=2005 |isbn=978-0-8108-5676-9 |url=https://books.google.com/books?id=VRCgRGFV0ycC&pg=PA31|language=en }} *{{cite book |last=Sragow |first=Michael |title=Produced and Abandoned: The Best Films You've Never Seen |publisher=Mercury House |year=1990 |isbn=978-0-916515-84-3 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/doingnothinghist00lutz|language=en }} == Vanjski linkovi == * {{IMDb title|0073453|Night Moves}} * {{rotten-tomatoes|night_moves}} * {{Allmovie title|35229|Night Moves}} [[Kategorija:Filmovi iz 1975.]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Američki kriminalistički trileri]] [[Kategorija:Američki detektivski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Arthura Penna]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom na Floridi]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Los Angelesu]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni na Floridi]] [[Kategorija:Filmovi Warner Brosa]] [[Kategorija:Američki neo-noir filmovi]] 71qb1q28j18tnnveeageii7ncafii4u Osmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 0 483817 3917143 3916525 2026-08-09T00:36:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917143 wikitext text/x-wiki '''Osmi saziv [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 6. decembra 2018. godine za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/OSessionDetails?id=1867&ConvernerId=1|title=Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma|website=www.parlament.ba|access-date=27. 10. 2021|archive-date=27. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211027201654/https://www.parlament.ba/session/OSessionDetails?id=1867&ConvernerId=1|url-status=dead}}</ref> a 28. februara 2019. za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/OSessionDetails?id=1899&ConvernerId=2|title=Konstituirajuća sjednica Doma naroda|website=www.parlament.ba|access-date=27. 10. 2021|archive-date=27. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211027201655/https://www.parlament.ba/session/OSessionDetails?id=1899&ConvernerId=2|url-status=dead}}</ref> na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora]] koji su održani 7. oktobra 2018. == Zastupnički dom == [[Datoteka:BiH_HoR_2018.svg|mini|'''Vlada (25)''':<ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/potpisana-koalicija-komsicev-df-ide-u-vlast-sa-sda</ref> <br>{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(8) <br>{{Color box|#990000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(6) <br>{{Color box|#013971|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(5) <br>{{Color box|#FF6600|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]] – [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SD BiH]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#2B0E72|border=darkgray}} [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]-[[Ujedinjena Srpska|US]]&nbsp;(2) <br>'''Opozicija (17)''': <br>{{Color box|#DE0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]] – [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#2696be|border=darkgray}} [[Naša stranka|NS]]–[[Nezavisni blok|NB]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#0247FE|border=darkgray}} [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB BiH]] – [[Pokret demokratske akcije|PDA]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|lightgreen||border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#2B0E72|border=darkgray}} [[Demokratski narodni savez|DNS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|navy|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]]&nbsp;(1) ]] {{Legenda|limegreen|[[Vlada]]}}{{Legenda|pink|[[Opozicija (politika)|Opozicija]]}} {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ! rowspan="2" |Naziv poslaničke grupe ! colspan="2" |Broj mandata |- !2018. !2022. |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |9 | style="background-color:limegreen;" |8 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |6 | style="background-color:limegreen;" |6 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |5 | style="background-color:limegreen;" |5 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |5 | style="background-color:pink;" |4 |- |[[Demokratska fronta|DF]] - [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SD BiH]] |3 | style="background-color:limegreen;" |4 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] - [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |5 | style="background-color:pink;" |4 |- |[[Naša stranka|NS]] - [[Nezavisni blok|NB]] |3 | style="background-color:pink;" |4 |- |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] - [[Ujedinjena Srpska|US]] |1 | style="background-color:limegreen;" |2 |- |[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]] - [[Pokret demokratske akcije|PDA]] |3 | style="background-color:pink;" |2 |- |[[Narodni evropski savez|NES]] |1 | style="background-color:pink;" |1 |- |[[Demokratski narodni savez|DNS]] |1 | style="background-color:pink;" |1 |- |[[Narod i pravda|NiP]] |0 | style="background-color:pink;" |1 |- !Ukupno !42 !42 |- | colspan="3" |Izvor: PD PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/64?title=KluboviposlanikauPredstavni%C4%8Dkomdomu|title=Klubovi poslanika u Predstavničkom domu|website=www.parlament.ba|access-date=27. 10. 2021|archive-date=26. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211026035715/https://www.parlament.ba/Content/Read/64?title=KluboviposlanikauPredstavni%C4%8Dkomdomu|url-status=dead}}</ref> |} == Dom naroda == [[Datoteka:BiH HoP 2018.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (5)''': <br>{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#DE0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#0247FE|border=darkgray}} [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB BiH]]&nbsp;(1) <br>'''Klub Hrvata (5)''': <br>{{Color box|#013971|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#00FF00|border=darkgray}} [[Za nove generacije|ZNG]]&nbsp;(1) <br>'''Klub Srba (5)''': <br>{{Color box|#990000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(1) ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ! rowspan="2" |Naziv poslaničke grupe ! colspan="2" |Broj mandata |- !2018. !2022. |- ! colspan="3" |Klub Bošnjaka |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |3 |3 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |1 |1 |- |[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]] |1 |1 |- ! colspan="3" |Klub Hrvata |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |4 |4 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |1 |0 |- |[[Za nove generacije|ZNG]] |0 |1 |- ! colspan="3" |Klub Srba |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |4 |4 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |1 |1 |- !Ukupno !15 !15 |- | colspan="3" |Izvor: DN PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/42?title=Klubovinaroda|title=Klubovi naroda|website=www.parlament.ba|access-date=27. 10. 2021|archive-date=27. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211027201657/https://www.parlament.ba/Content/Read/42?title=Klubovinaroda|url-status=dead}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Sedmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|VII saziv]] |naslov = VIII saziv |poslije = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|IX saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|8]] [[Kategorija:2018. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2019. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2020. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2021. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini]] 3cdrgta9p3rsp9zzjuk96e12xtvr7fy Sedmi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 0 483890 3917041 3780261 2026-08-08T14:32:57Z Z1KA 87045 /* Dom naroda */ 3917041 wikitext text/x-wiki '''Sedmi saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 2. decembra 2014. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],<ref>{{Cite web|url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/odr%C5%BEana-konstituiraju%C4%87a-sjednica-predstavni%C4%8Dkog-doma|title=ODRŽANA KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA PREDSTAVNIČKOG DOMA|date=2. 12. 2014|website=predstavnickidom-pfbih.gov.ba|access-date=28. 8. 2023}}</ref> a 15. januara 2015. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općih izbora]] koji su održani 3. oktobra 2010.<ref>{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/sjednica.php?sjed_id=34|title=0. redovna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=15. 1. 2015|website=parlamentfbih.gov.ba|access-date=28. 8. 2023}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024}}</ref> == Zastupnički dom == {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |29 |- |[[Savez za bolju budućnost|SBB]] |16 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |14 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSP AS]] i [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP H-B]].|naziv=HDZ}} |12 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |12 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] |4 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |4 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |3 |- |[[Stranka demokratske aktivnosti|A-SDA]] |2 |- |[[Naša stranka|NS]] |1 |- |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]] |1 |- !Ukupno !98 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (17) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |10 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |3 |- |[[Savez za bolju budućnost|SBB]] |3 |- |[[Stranka demokratske aktivnosti|A-SDA]] - [[Kladuška stranka privrednog prosperiteta|KSPP]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (17) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSP AS]] i [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP H-B]].|naziv=HDZ}} |13 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] |1 |- |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]] |1 |- |[[Savez za bolju budućnost|SBB]] |1 |- |[[Stranka dijaspore Bosne i Hercegovine|SD BiH]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Srba (13) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |6 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |3 |- |[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] |1 |- |[[Naša stranka|NS]] |1 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |1 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] |1 |- ! colspan="2" |Klub "Ostali" (7) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |4 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |1 |- |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]] |1 |- |[[Naša stranka|NS]] |1 |- !Ukupno !54 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed||prije=[[Šesti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VI saziv]]|naslov=VII saziv|poslije=[[Osmi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VIII saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|7]] [[Kategorija:2014. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2015. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2016. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2017. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2018. u Bosni i Hercegovini]] 9tejirooc2333sm9xa0q8rw7zawsvuu 3917114 3917041 2026-08-08T20:48:13Z Z1KA 87045 3917114 wikitext text/x-wiki {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} '''Sedmi saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 2. decembra 2014. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],<ref>{{Cite web|url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/odr%C5%BEana-konstituiraju%C4%87a-sjednica-predstavni%C4%8Dkog-doma|title=ODRŽANA KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA PREDSTAVNIČKOG DOMA|date=2. 12. 2014|website=predstavnickidom-pfbih.gov.ba|access-date=28. 8. 2023}}</ref> a 15. januara 2015. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općih izbora]] koji su održani 12. oktobra 2014.<ref>{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/sjednica.php?sjed_id=34|title=0. redovna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=15. 1. 2015|website=parlamentfbih.gov.ba|access-date=28. 8. 2023}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024}}</ref> == Zastupnički dom == [[Datoteka:HoR FBiH 2014.svg|mini|{{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 29}} {{legend|#213381|[[Savez za bolju budućnost|SBB]]: 16}} {{legend|#F16822|[[Demokratska fronta|DF]]: 14}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 12}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 12}} {{legend|#65C4FF|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]: 4}} {{legend|#005826|[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]: 4}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 3}} {{legend|#78BB34|[[Stranka demokratske aktivnosti|A-SDA]]: 2}} {{legend|#FA451F|[[Naša stranka|NS]]: 1}} {{legend|#0077BD|[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}} ]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |29 |- |[[Savez za bolju budućnost|SBB]] |16 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |14 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSP AS]] i [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP H-B]].|naziv=HDZ}} |12 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |12 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] |4 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |4 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |3 |- |[[Stranka demokratske aktivnosti|A-SDA]] |2 |- |[[Naša stranka|NS]] |1 |- |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]] |1 |- !Ukupno !98 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == [[Datoteka:HoP FBiH 2014.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (17)''': {{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 10}} {{legend|#F16822|[[Demokratska fronta|DF]]: 3}} {{legend|#213381|[[Savez za bolju budućnost|SBB]]: 3}} {{legend|#78BB34|[[Stranka demokratske aktivnosti|A-SDA]] - [[Kladuška stranka privrednog prosperiteta|KSPP]]: 1}} '''Klub Hrvata (17)''': {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 13}} {{legend|#65C4FF|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]: 1}} {{legend|#0077BD|[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}} {{legend|#213381|SBB: 1}} {{legend|#660088|[[Stranka dijaspore Bosne i Hercegovine|SD BiH]]: 1}} '''Klub Srba (17)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 6}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 3}} {{legend|#CCEE66|[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]]: 1}} {{legend|#FA451F|[[Naša stranka|NS]]: 1}} {{legend|#F16822|[[Demokratska fronta|DF]]: 1}} {{legend|#00CCCC|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]: 1}} '''Klub "Ostali" (7)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 4}} {{legend|#F16822|[[Demokratska fronta|DF]]: 1}} {{legend|#0077BD|[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}} {{legend|#FA451F|[[Naša stranka|NS]]: 1}} ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (17) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |10 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |3 |- |[[Savez za bolju budućnost|SBB]] |3 |- |[[Stranka demokratske aktivnosti|A-SDA]] - [[Kladuška stranka privrednog prosperiteta|KSPP]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (17) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSP AS]] i [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP H-B]].|naziv=HDZ}} |13 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] |1 |- |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]] |1 |- |[[Savez za bolju budućnost|SBB]] |1 |- |[[Stranka dijaspore Bosne i Hercegovine|SD BiH]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Srba (13) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |6 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |3 |- |[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] |1 |- |[[Naša stranka|NS]] |1 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |1 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] |1 |- ! colspan="2" |Klub "Ostali" (7) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |4 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |1 |- |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]] |1 |- |[[Naša stranka|NS]] |1 |- !Ukupno !54 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed||prije=[[Šesti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VI saziv]]|naslov=VII saziv|poslije=[[Osmi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VIII saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|7]] [[Kategorija:2014. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2015. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2016. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2017. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2018. u Bosni i Hercegovini]] ieffk8d660goth392z62towjzeihhev Orff Schulwerk 0 484905 3917141 3537141 2026-08-09T00:09:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917141 wikitext text/x-wiki '''Orff Schulwerk''', ili jednostavno '''Orffov pristup''', je razvojni pristup koji se koristi u [[Muzičko obrazovanje|muzičkom obrazovanju]] . Kombinuje [[Muzika|muziku]], pokret, [[Drama|dramu]] i [[govor]] u lekcije koje su slične [[Dijete|dječjem]] svijetu igre. Razvili su ga [[Njemačka|njemački]] kompozitor [[Carl Orff]] (1895–1982) i njegov kolega [[Gunild Keetman]] tokom 1920-ih. Carl Orff je do kraja života radio na nastavku razvoja i širenja svoje metode podučavanja. Orffov pristup se sada koristi širom svijeta za podučavanje učenika u prirodnom i ugodnom okruženju. Izraz "schulwerk" je [[Njemački jezik|njemački]] za (bukvalno) "školski rad" ili "školovanje", u tom smislu u oblasti [[Muzika|muzike]]. == Temelji == Orffov pristup [[Muzičko obrazovanje|muzičkom obrazovanju]] koristi vrlo rudimentarne oblike svakodnevne aktivnosti u svrhu muzičkog stvaranja učenika muzike. Orffov pristup je „način učenja usmjerenog na dijete“ muzičko obrazovanje koje tretira muziku kao osnovni sistem poput [[jezik]]a i vjeruje da kao što svako dijete može naučiti jezik bez formalne nastave, tako i svako dijete može naučiti muziku uz nježan i prijateljski pristup.<ref name="Campbell">Campbell, Patricia Sherman. Musician and Teacher. New York: W.W. Norton and Company, 2008.</ref> Često se naziva "Elementarno stvaranje muzike" jer su materijali potrebni za podučavanje učenika "osnovni, prirodni i bliski dječijem svijetu misli i fantazije".<ref name="Shamrock">{{Cite journal|last=Shamrock|first=Mary|date=maj 1997|title=Orff- Schulwerk: An Integrated Method|url=https://archive.org/details/sim_music-educators-journal_1997-05_83_6/page/41|journal=Music Educators Journal|volume=83|issue=6|pages=41–44|doi=10.2307/3399024|jstor=3399024}}</ref> Da bi Orffov pristup djelovao efikasno, nastavnici moraju stvoriti atmosferu koja je slična dječjem svijetu igre. Ovo omogućava djeci koja učestvuju da se osjećaju prijatno u učenju nove i često apstraktne muzičke vještine, boljem istraživanju [[Muzički instrumenti|muzičkog instrumenta]] ili muzičke vještine, i sprječava učenika da se osjeća da ga [[Evaluacija|vrednuju]] ili osuđuju njegovi vršnjaci i nastavnici. Dijete koje učestvuje u Orffovoj učionici ne osjeća pritisak [[Performans|nastupa]] koji je često u tandemu sa muzikom, jer se svaki učenik u Orffovoj učionici tretira kao ravnopravan, čak i kada izvodi solo. [[Datoteka:Intrumentarium_Orff-Schulwerkde_la_société_Studio_49.jpg|mini|300x300piksel| Neki tipični nastavni instrumenti ''Orff-Schulwerk'']] Orf je smatrao udarni [[ritam]] prirodnim osnovnim oblikom [[Čovjek|ljudskog]] izražavanja. Carl Orff i njegov kolega [[Gunild Keetman]] zajedno su komponovali većinu muzike za seriju od pet tomova, ''Muzika za djecu.'' Ovi svesci, prvi put objavljeni 1950. godine, i danas su dostupni i koriste se. Muzika koja se svira na Orffovim instrumentima često je vrlo jednostavna i laka za sviranje čak i za muzičare koji prvi put sviraju. Neki od instrumenata u okviru pristupa uključuju minijaturni [[Ksilofoni|ksilofon]], [[Marimbas|marimbe]], [[glockenspiels]], i [[metalofon]]; svi imaju šipke koje se mogu ukloniti, rezonantne stubove za projektovanje zvuka i lahko se transportuju i skladište. Orff nastavnici također koriste [[Bubnjevi|bubnjeve]] različitih veličina, rekordere i perkusione instrumente bez tona "kako bi zaokružili pjesme koje se pjevaju i sviraju".<ref name="Campbell"/> Orffov pristup također zahtijeva da djeca pjevaju, skandiraju, plješću, plešu, tapšu i pucketaju prstima uz melodije i ritmove.<ref name="Campbell" /> == Bilješke ==  {{Refspisak}} == Reference == * Orff Carl; Keetman G. (1950) ''Musik für Kinder I.'' Mainz: Schott. * Orff Carl; Keetman G. (1950) ''Musik für Kinder: Reime und Spiellieder.'' Mainz: Schott. * {{Cite journal|last=McRae|first=Shirley W|date=april 1982|title=The Orff Connection… Reaching the Special Child|url=https://archive.org/details/sim_music-educators-journal_1982-04_68_8/page/32|journal=Music Educators Journal|volume=68|issue=8|pages=32–34|doi=10.2307/3395960|jstor=3395960}} == Vanjski linkovi == * [http://www.orffcanada.ca Carl Orff Kanada] * [http://www.aosa.org Američko udruženje Orff Schulwerk] * [http://www.vosa.org Viktorijansko udruženje Orff Schulwerk, Australija] * [http://www.ancos.org.au Australijsko nacionalno vijeće Orffa Schulwerka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211206053127/https://www.ancos.org.au/ |date=6. 12. 2021 }} * [http://www.orffsingapore.org Udruženje Orff-Schulwerk (Singapur)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190110141951/http://www.orffsingapore.org/ |date=10. 1. 2019 }} * [http://www.orffnz.org Orff Novi Zeland Aotearoa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171225035109/http://orffnz.org/ |date=25. 12. 2017 }} * [http://www.magicamusica.it/blog/?p=23&from=wipedia MagicaMusica - italijanski blog posvećen muzičkim propedeutičkim metodologijama] * [[:it:Orff Schulwerk|ORFF SCHULWERK Italijanski Wiki posvećen Orff Schulwerku]] * [[:nl:Pierre van Hauwe|Holandska Wikipedia: Pierre van Hauwe]] * [http://www.moz.ac.at/ Institut za muzičku i plesnu pedagogiju-Orff institut Univerziteta Mozarteum Salzburg] * [http://www.orff-zentrum.de/ Orff centar - Minhen] * [http://www.orff.de/ Fondacija Carl Orff] * [http://www.orff-schulwerk-forum-salzburg.org/ Orff-Schulwerk Forum] * [http://www.orffsite.com/ Orffov izvor za nastavnike] * [http://www.acemm.us/ Američki centar za elementarnu muziku i pokret] [[Kategorija:Muzičko obrazovanje]] [[Kategorija:Carl Orff]] 43nlusrrc58vdh311l74u87h9xn2xn6 Poljenica 0 488303 3917160 3873932 2026-08-09T04:19:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917160 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sergey Solomko 005.jpeg|mini|180px|Ruska žena ratnica [[Nastasja Korolevitšna]], [[Sergej Solomko]]]] '''Poljenica''',<ref name="Ušakov">{{cite book |last=Ušakov |first=Dimitrij|author-link=Dimitrij Ušakov |date= 1939|title= Поленица |work=[[Ušakov riječnik]], tom 3.|url= http://feb-web.ru/feb/ushakov/ush-abc/16/us351601.htm?cmd=2&istext=1|location= |publisher= |page= |isbn= |access-date= 12. 2. 2022| language=ru}}</ref> ''poljanica'',<ref name="poljanica1"> {{cite book |last=Grigorijev |first= Aleksandar|author-link=Aleksandar Grigorijev|date= 2003|title= Добрыня и Дунай сватают невесту князю Владимиру |work=Архангельские былины и исторические песни, собранные А. Д. Григорьевым в 1899–1901 гг., с напевами, записанными посредством фонографа. В 3‑х тт.|url= http://www.byliny.ru/content/text/dobrynya-i-dunaj-svatajut-nevestu|location= |publisher= |page= |isbn= |access-date= 12. 2. 2022| language=ru}}</ref> ''paljenica'', ''paljanica'' ({{jez-ru|Полени́ца, поляни́ца, паленица, паляница}}) je [[žena-ratnica]] u ruskom folkloru, žena-[[Vitez (vojnik)|vitez]].<ref name="cer">{{cite web | url = http://dspace.nbuv.gov.ua/bitstream/handle/123456789/45991/39-Chernyshova.pdf?sequence=1| title = ''Чернышева Е. В.'' ТРАНСФОРМАЦИЯ ОБРАЗОВ ДЕВ — ВОИТЕЛЬНИЦ В ТЮРКСКОМ И СЛАВЯНСКОМ ФОЛЬКЛОРЕ // Вопросы духовной культуры — КУЛЬТУРОЛОГИЯ| last = | first = | date = | website =dspace.nbuv.gov.ua | publisher = | access-date = 13. 2. 2022| language =ru }}</ref> == Karakteristika == U ruskim [[Biljine|biljinama]], poljenica je žena-ratnica. U borbama se nije razlikovala od muškaraca vitezova. Da bi isprosio njenu ruku, budući muž morao ju je pobijediti u dvoboju, što je ponekad bilo jako teško. (Nastasja Koroljevična je strijelom izbila oko svome budućem suprugu Dunavu). Njihovo jedino zanimanje je bilo ratovanje: jahale bi poljima i borile se sa muškarcima vitezovima. Odlikovale su se velikom snagom i mogli su ih zamijeniti za muškarce. ([[Vasilisa Mikulišna]] u epu "[[Stavr Godinovič]]", [[Nastasja Mikulišna]] u epu "[[Dobrinjina ženidba]]"). U epu о [[Dunav Ivanovič|Dunavu Ivanoviču]] Nastasja Koroljevična "divlje jaše po nepreglednom polju".<ref>{{cite web | url =https://viewer.rusneb.ru/ru/rsl01003945852?page=82 | title =История древней Руси. Т. I. Территория и население. | last =Filevič | first =Ivan | author-link =Ivan Filevič | date =1896 | website =viewer.rusneb.ru | publisher =Varšava | access-date =13. 2. 2022 | language =ru | archive-date =11. 2. 2022 | archive-url =https://web.archive.org/web/20220211195443/https://viewer.rusneb.ru/ru/rsl01003945852?page=82 | url-status =dead }}</ref> {{Citat| <poem> Sustigao Dobrinja junakinju divlju Udario je čvrstim buzdovanom, Udario u njenu glavu. Junakinja se tad okrenu nazad, Pa reče ove riječi: - Pomislih, da me komarac ugrize, A kad tamo, ruski vitez me pomilova. </poem> }} [[Datoteka:Настасья_Микулична.jpg|thumb|Nastasja Mikulišna ("Poljenica divlja, kći Mikule Seljaninoviča"). Crtež A. Rjabuškina]] Tako, Dobrinja, vidjevši pred sobom velikog viteza, ne znajući da je žena, stupi sa njim u boj, ali uskoro bješe poražen. Nastasja Mikulišna "uhvati Dobrinju za žute kovrđe, strgnu ga iz sedla i baci na zemlju". Zatim se zamisli i zapita, koga je ona to bacila na zemlju. Tada odluči: ako mi se vitez dopadne - uzet ću ga za muža, ako mi se ne dopadne - odrubit ću mu glavu. Ona podigne Dobrinju, on joj se dopadne i uzme ga za muža. U opisima gozbi kneza Vladimira često se spominju poljanice, zajedno sa ostalom družinom kneza Vladimira === Korijeni === [[Boris Aleksandrovič Ribakov|Boris Ribakov]] pisao je o ovim ženama-ratnicama koje su spominju u ruskim pričama i epovima i njegovo je mišljenje da se radi o o predtatarskim stepskim ženama skitsko-sarmatskog porijekla.<ref>{{cite book |last=Ribakov |first= Boris|author-link=Boris Ribakov|date= 1994|title= Язычество древних славян |work=|location= |publisher= |page= 589|isbn=| language=ru}}</ref> To, također može biti dokaz kontakata kijevskih vojnika sa alanskim ili bugarskim stepskim vojnicima.<ref>{{cite book |last=Ribakov |first= Boris|author-link=Boris Ribakov|date= 1993|title= Киевская Русь и Русские княжества |work=|location= |publisher= |page= 158|isbn= | language=ru}}</ref> [[Dmitrij Balašov]]<ref>{{cite book |last=Balašov |first= Dmitrij|author-link=Dmitrij Balašov|date= 1993|title= Из истории русского былинного эпоса |work=|url= |location= |publisher= Наука|page=26-54 |isbn=| language=ru}}</ref> isto tako je smatrao da poljenice podsjećaju na stepske jahačice [[sarmati|sarmatskih]] ratnica: koje su obično bile dobre jahačice i iskusni strijelci. Po tome ovi epovi opisuju pobjedu slavena nad sarmatima: Dunav i Dobrinja pobjeđuju poljenice u viteškom dvoboju i preuzimaju nad njima vlast muža nad ženom.U korist njihovog stepskog porijekla govori ta činjenica da je iz Nastjine krvi, koju je ubio Dunav, nastala rijeka Njepra ([[Dnjepar]], koja je graničila sa stepom). Osim toga ,poznato je da je kod Sarmata postojalo veoma jako sjećanje na [[matrijarhat]] i zato nema ničeg neobičnog da se u njihovom sjećanju sačuvao lik žene-ratnice.<ref>{{cite web | url =http://www.byliny.ru/content/person/polyaniza | title =Поленицы (поляницы) | last = | first = | date = | website =byliny.ru | publisher = | access-date =13. 2. 2022 | language =ru }}</ref> U svadbenim scenarijama poljenica sa vitezovima, po njegovom mišljenju, "možemo vidjeti susret Slavena sa [[Sarmati]]ma, što je još ranije primijetio i [[Publije Kornelije Tacit|Tacit]]. [[Datoteka:Amazone Staatliche Antikensammlungen 2342.jpg|thumb|Amazonka u starogrčkoj keramici]] Balašov dalje piše: "To su stepske ratnice konjanici i poslije bitke sa vitezovima , postale bi njihove žene. Malo je vjerovatno da su njihovi korijeni bili slavenskog porijekla, jer tome se protivi činjenica o njihovim upornim i stalnim borbama protiv ruskih vitezova, iako je ime ovih žena-ratnica (poljanica) slavenskog porijekla. Kako vidimo, potrebno je priznati da su ove žene - poljanice, sarmatske ratnice konjanici, а prisutnost ove slavenske riječi znači da je ideja o poljanicama utemeljena u epskim djelima u ruskom jeziku prije pojave turske riječi "bogatyr", ime žene-ratnice nije nestalo, iako se više nije upotrebljavalo".<ref>{{cite web | url =http://www.byliny.ru/biblio/balawov-9 | title =Дунай |last=Balašov |first= Dmitrij| author-link=Dmitrij Balašov| date = | website =byliny.ru | publisher = | access-date =13. 2. 2022 | language =ru }}</ref> Savremeni istraživači pišu o o sličnosti poljenica sa ženama-ratnicama u turskim epovima: U epskim djelima susreće se mnoštvo likova odvažnih žena konjanika,koje su vladale mačem i iskustvom u lovu. Takve heroine pojavljuju se u epovima kirgiškog [[destan]]a "[[Džangil Mirza]]", ujgurskog — "[[Njozjugjum]]", baškirskog destana "[[Zaja Tjulek]]", Kirgiškom epu "[[Manas]]", altajskog i hakaskog destana "[[Altin Arig]]", a također u azerbejdžanskom epu о "[[Kjorogli (ep)|Кjor-ogli]]". Pretpostavlja se, da su heroine-poljanice u slavenski folklor dospjele kao rezultat kontakata sa turskim narodima. Turske ratnice se spominju u tatarskim epovima "[[Ilja-Muromec i Kalin car]]".<ref name="cer" /> Dvoboj mladoženje i nevjeste, često je dio svadbenog obreda u srednjem vijeku, ali bez fatalnog ishoda. == Spisak == * Kćeri viteza [[Nikula Seljaninovič|Mikule Seljaninoviča]]: ** [[Vasilisa Mikulišna]] — žena [[Stavr Godinovič|Stavra Godinoviča]]. Na gozbi kod kneza Vladimira spašava ga preodjevena u mušku odjeću. ** [[Nastasja Mikulišna]] — žena [[Dobrinja Nikitič|Dobrinje Nikitiča]]. Udaje se za njega nakon dvoboja; također poslije njegovog dugog oodsustva, kada joj knez Vladimir zabranjuje udati se za Aljošu Popoviča, ona prepoznaje prerušenog muža * [[Nastasja Koroljevična]], Njepra — kći kralja Danila Manojloviča, žena [[Dunav Ivanovič|Dunava Ivanoviča]]. Udaje se za njega poslije dvoboja; zatim gine od njegove ruke za vrijeme natjecanja strijelama, Dunav se ubije nakon njene smrti. * Žene Ilje Muromca: **Zlatigorka, Lata-gorka,<ref name="Mad">{{cite web| url = http://www.folk.ru/Research/Conf_2002/madlevskaya.php?rubr=Research-conf| title = Героиня-воительница в русских былинах| last = Jevdokija| first = Madlevska| author-link = Jevdokija Madlevska| date = | website = folk.ru| publisher = Русский фольклор в современных записях| access-date = | language = ru| archive-date = 11. 9. 2016| archive-url = https://web.archive.org/web/20160911163711/http://www.folk.ru/Research/Conf_2002/madlevskaya.php?rubr=Research-conf| url-status = dead}}</ref> Latingorka<ref>{{cite book |last=Toporov |first= Vladimir |author-link=Vladimir Toporov|date= 2010|title= Исследования по этимологии и семантике. Том 3. Индийские и иранские языки. М., Языки славянских культур |work=|location=Moskva |publisher= |page= 250|isbn=| language=ru}}</ref> Latin-gorka,<ref name="Vera">{{cite book |last=Vasiljeva|first= Vera|author-link=Vera Vasiljeva|date= 1900|title= Юбилейный сборник в честь Всеволода Федоровича Миллера, изданный его учениками и почитателями |work=|location=Moskva |publisher= |page= 156-158|isbn=| language=ru}}</ref> Mamaišna, Latin-gorka,<ref>{{cite book |last=Nikolaj|first= Azbeljev|author-link=Nikolaj Azbeljev|date= 1982|title= Историзм былин и специфика фольклора |work=|location=Moskva |publisher=Наука |page= 310|isbn=| language=ru}}</ref> majka viteza [[Sokoljnk]]a od [[Ilja Muromec|Ilje Muromca]], koji stupa u dvoboj sa ocem. U epu "[[Kamski pokolj]]" Latingorka pobjeđuje [[Dobrinja Nikitič|Dobrinju Nikitiča]] i vrši nad njim nasilno djelo seksualnog karaktera, što izaziva podsmjeh kod Ilje Muromca, a Dobrinju dovodi do samoubistva.<ref name="Vera" /> ** Bezimena poljenica, kći Ilje Muromca, koja ga želi ubiti jer je obeščastio njenu majku i gine od njekove ruke ("Ilja Muromec i njegova kći"; postoji i varijanta na ovu temu o sinu). ** [[Savišna]] — žena Ilje Muromca, preobučena u njegovo viteško odijelo spašava [[Kijev]] od [[Tugarin]]a. * [[Marja Morevna]] — stepska kraljica-ratnica. * Bezimena poljanica iz epa "Tri putovanja Ilje Muromca", željela ga obmanuti. * [[Darja Psovskaja]] — legendarna [[Psovskaja republika|psovskaja]] vitezica, poginula u borbi sa [[Veliko knjaževstvo litovsko|litovskom]] vojskom.<ref>{{cite book |last=Lobač|first= V. A.|author-link=V. A. Lobač|date= 1982|title= Богатыри, осилки и девы-воительницы в топонимических преданиях восточных славян. Балто-славянские исследования–XX: Сб. науч. трудов|work=|location=Moskva |publisher=Наука |page= 367-368|issn=9772658576008| language=ru}}</ref> * U priči Afanasjeva (№ 173) pominje se ''"djevica, iz čijih ruku i nogu teče voda: ko se napije te vode, postaje za trideset godina mlađi".'' * Djevojka Turka, vladarica zvijeri i vođa ženske vojske, povezana sa gradom [[Kitež]]om i jezerom [[Svjetlojar]]om Također se spominju i vračare, ali koje nemaju vojnog dostojanstva: * Marina Ignjatjevna<ref name="Mad"/> vlada magičnim sposobnostima, vještica iz epa "Dobrinja i Marina". * [[Marja Labud Bijela]], [[Avdotja Lihovidnova]],<ref name="Mad"/> vlada magičnim sposobnostima (vukodlak), žena [[Mihajlo Potik|Mihajla Potika]]. == Također pogledati == * [[Djevojka-ratnica]] * [[Amazonke]] == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Ratnice u kulturi]] [[Kategorija:Likovi iz biljina]] bmbj9v30f8xnw2pbw8c3cp4vzs2uicb Osman-paša Kazanac 0 490813 3917142 3894909 2026-08-09T00:27:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917142 wikitext text/x-wiki '''Osman-paša Kazanac''' ([[Kazanci (Gacko)|Kazanci]] kod [[Gacko|Gacka]], 1620. – [[Eger]], [[Ugarska]], 1685<ref>Safet Hasanbegović, ''Stabla što ljube nebo: 380-godišnja genealogija rasta i stradanja porodica Hasanbegović i Pašić: Avtovac-Mulji-Gacko'', str. 11.</ref>) bio je osmanski državnik. U literaturi je poznat pod različitim imenima: ''Ercegovac Osman paša, Osman paša (Erdženli), Hercegovac Osman-paša, Osman paša Kazanac, Osman paša Bošnjak, Osman paša Papović''.<ref>Jusuf Ramić, ''Bosanski namjesnici turskog (osmanskog) doba u Egiptu'', str. 904, Glasnik IZ.</ref><ref>Miloš Slijepčević, ''Samobor, selo u gornjoj Hercegovini'', ANUBIH, 1969. str. 17.</ref><ref>Mustafa Imamović, (), ''Historija Bošnjaka'', Bošnjačka zajednica kulture i Izdavačko preduzeće "Preporod", 1998, str. 161.</ref> {{Infokutija osoba | ime = Osman-paša Kazanac | datum_rođenja = 1620. | mjesto_rođenja = Kazanci kod Gacka | datum_smrti = 1685. | mjesto_smrti = Eger (Ugarska) | zanimanje = Osmanski državnik }} == Biografija == Osman-paša Kazanac rođen je u selu Kazanci kod Gacka 1620. Bio je sin bogatog pravoslavca Papovića.<ref name="ReferenceA">Hasanbegović, Safet, ''Stabla što ljube nebo: 380-godišnja genealogija rasta i stradanja porodica Hasanbegović i Pašić : Avtovac-Mulji-Gacko'', str. 11</ref> Porodica Papović je porijeklom od Predojevića iz sela [[Prijevor (Bileća)|Prijevor]] kod [[Bileća|Bileće]].<ref>Milićević, Risto, (2005), ''Hercegovačka prezimena'', str. 552.</ref> Kada mu je bilo 13 godina, odveden je u [[Istanbul]] kao [[Devširma|adžami oglan]]. U Istanbulu je na carskom dvoru školovan, primio [[islam]] i dobio ime Osman. Brzo je napredovao u službi i 1671. je postao bostandžibaša (upravitelj sultanovih vrtova i zapovjednik vojske bostandžibaša), a 1675. imenovan je [[vezir]]om i postavljen za namjesnika u [[Damask]]u. Nakon što je u Damasku uspješno savladao pobune arapskih plemena, 1678. imenovan je [[Anadolija|anadolskim]] begler-begom. U ljeto 1680. oženio se kćerkom velikog vezira [[Kara Mustafa paša|Kara Mustafa paše]]. Tada je postavljen za namjesnika u [[Egipat|Egiptu]]. Godine 1683. naslijedio je [[Ahmed-paša Osmanpašić|Ahmed-pašu Osmanpašića]] na položaju bosanskog vezira. U [[Bitka kod Beča|bici kod Beča]] pretrpio je težak poraz s 3000 vojnika, uslijed čega je smijenjen sa položaja bosanskog vezira. Sljedeće godine je postavljen za namjesnika u Egeru u Ugarskoj, gdje je početkom ramazana 1685, poginuo šetajući gradom.<ref>Ramić, Jusuf, ''Bosanski namjesnici turskog (osmanskog) doba u Egiptu'', str. 904, Glasnik IZ</ref><ref>Hasandedić, Hivzija, (2017), ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', str. 227, Dobra knjiga</ref><ref name="admin">{{Cite web|url=https://bosnae.info/index.php/osman-pasa-bosnjak-zaboravljena-jedna-od-posljednjih-mocnih-licnosti-u-epohi-pocetka-propadanja-osmanskog-carstva|title=Osman paša Bošnjak - zaboravljena i jedna od posljednjih moćnih ličnosti u epohi početka propadanja Osmanskog Carstva|last=admin|date=14. 9. 2017|website=BOSNAE|language=bs-BA|access-date=4. 5. 2022|archive-date=4. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200204224023/http://bosnae.info/index.php/osman-pasa-bosnjak-zaboravljena-jedna-od-posljednjih-mocnih-licnosti-u-epohi-pocetka-propadanja-osmanskog-carstva|url-status=dead}}</ref> == Zadužbine == Iza sebe je ostavio mnogobrojne građevine u Anadoliji i [[Rumelijski pašaluk|Rumeliji]], kao i česmu kod kapije njegove kuće u Bašći u Istanbulu. U rodnom selu Kazanci sagradio je [[Džamija|džamiju]], [[mekteb]], [[Medresa|medresu]], [[šadrvan]], sedam kula, dućane i razne kuće za stanovanje. Džamija u Kazancima je za osnovicu imala kvadrat stranice deset metara i bila je građena od tesanog kamena i pokrivena krovom pod pločom. Uz desni zid dograđena joj je munara od kamena s osnovom oktagona koja do šerefa ima 28 stepenica i koja je bila visoka oko 15 metara.  Pored Kazanaca, Osman-paša je sagradio u jednoj godini još tri džamije: u selima [[Predolje|Predolju]], kod [[Stolac|Stoca]], u [[Slivlja|Slivlju]], kod [[Gacka]], i u Šadićima, kod [[Foča (RS)|Foče]]. Godine 1684. hajdučki četobaša [[Bajo Pivljanin]] je napao Kazance sa 700-800 hajduka i zapalio i uništio sve Osman-pašine zadužbine (džamije, pašine konake, pet kula i nekoliko stotina muslimanski kuća). U trenutku napada Osman-paša je učestvovao kod opsade Beča, što je iskoristio Bajo Pivljanin i napao nezaštićene Kazance. Od džamije u Kazancima ostala je samo munara. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 5. septembra 2005. uvrstila je džamiju Osman-paše Kazanca na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Džamija u Šadićima je srušena tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a obnovljena je 1961. Osim džamija, Osman-paša Kazanac je sagradio još [[Crkva|crkvu]] svojoj majci i ostalim kršćanima iz rodnog sela. Crkva se nalazi pod brdom Kaluđericom u centru starinskog groblja, u blizini vrela Studnje.<ref name="ReferenceA"/><ref name="admin"/><ref>Ramić, Jusuf, ''Bosanski namjesnici turskog (osmanskog) doba u egiptu'', str. 905, Glasnik IZ</ref><ref>Hasandedić, Hivzija, (2017), ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', str. 227-228, Dobra knjiga</ref> Kada se Osman-paša, poražen kod Beča, vratio u Kazance i vidio ih u ovakvom stanju, odmah je pobjegao u susjedno selo [[Mulja|Mulje]] sa svojim sinom Baša Mehmed-begom. Od njega potječe porodica Pašić, koja je bila nastanjena u Muljima od konca 17. stoljeća pa sve do 1941. Drugi sin Hasan-beg je pobjegao 1684. u Havtovac i on njega potječu [[Hasanbegovići]]. U Avtovcu je Hasan-beg 1690. sagradio džamiju i mekteb. Uz džamiju se nekada nalazilo [[mezarje]] u kojem su pretežno ukopavani članovi Hasabegović porodice. Svi nišani su uništeni u toku Drugog svjetskog rata. Hasanbegovići su bili prva muslimanska porodica koja se koncem 17. stoljeća naselila u Avtovac. Potomak ove porodice, Bešir-aga Hasanbegović, koji je živio u ovome kraju koncem 18. i u prvoj polovini 19. stoljeća, sagradio i kulu.<ref>Hasandedić, Hivzija, (2017), ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', str. 229, 233-234, 252</ref> [[Njemačka|Njemački]] historičar [[Franz Babinger]] u doktorskoj tezi "''Doprinos istoriji o istraživanju Bliskog istoka u 18. vijeku''" piše i o Osman-paši. == Reference == [[Kategorija:Rođeni 1620.]] [[Kategorija:Umrli 1685.]] [[Kategorija:Biografije, Gacko]] [[Kategorija:Paše]] 7ndzp74orlht0wzkirubefj9va8qjcw Nasilje nad ženama 0 492187 3917087 3914522 2026-08-08T17:51:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917087 wikitext text/x-wiki [[Slika:MURDER-SCALE-4-2019.jpg|thumb|280px|Mapa svijeta sa ubojstvima na 100.000 stanovnika počinjenim nad ženama, 2019.]] {{Nasilje nad ženama}} '''Nasilje nad ženama''' ('''VAW'''), poznato i kao '''rodno uvjetovano nasilje'''<ref>{{cite journal | last1 = Russo | first1 = Nancy Felipe | last2 = Pirlott | first2 = Angela | title = Gender-based violence: concepts, methods, and findings | journal = Annals of the New York Academy of Sciences |issue=Violence and Exploitation Against Women and Girls | volume = 1087 | pages = 178&ndash;205 | publisher = Taylor and Francis and Oxfam | doi = 10.1196/annals.1385.024 | pmid = 17189506 | date = novembar 2006 | bibcode = 2006NYASA1087..178R | s2cid = 34389352 }}</ref> i '''spolno i rodno zasnovano nasilje''' ('''SGBV'''),<ref>[https://web.archive.org/web/20140721134742/http://www.who.int/hac/techguidance/pht/SGBV/en/ Sexual and Gender-based Violence] (WHO)</ref> su [[nasilje|nasilna]] djela primarno ili isključivo počinjena protiv [[žena]] ili djevojčica. Takvo se nasilje često smatra oblikom [[zločin iz mržnje|zločina iz mržnje]],<ref>''Citations'': * {{cite book | last = Angelari | first = Marguerite | chapter = Hate crime statutes: a promising tool for fighting violence against women | chapter-url = https://books.google.com/books?id=2YdCbgXjr-EC&pg=PA405 | editor-last = Maschke | editor-first = Karen J. | title = Pornography, sex work, and hate speech | pages = 405&ndash;448 | publisher = Taylor and Francis | location = New York | year = 1997 | isbn = 9780815325208 }} * {{cite book | last = Gerstenfeld | first = Phyllis B. | chapter = The hate debate: constitutional and policy problems | chapter-url = https://books.google.com/books?id=DiBIZcx1nPcC&pg=PA58 | editor-last = Gerstenfeld | editor-first = Phyllis B. | title = Hate crimes: causes, controls, and controversies | page = 58 | publisher = Sage | location = Thousand Oaks, California | year = 2013 | isbn = 9781452256627 }} * {{cite book | last = McPhail | first = Beverly | chapter = Gender-bias hate crimes: a review | chapter-url = https://books.google.com/books?id=2ZNnXj_SbOsC&pg=PA271 | editor-last = Perry | editor-first = Barbara | title = Hate and bias crime: a reader | page = 271 | publisher = Routledge | location = New York | year = 2003 | isbn = 9780415944076 }}</ref> počinjeno nad ženama ili djevojčicama posebno zato što su [[žene]], i može imati mnoge oblike. Nasilje nad ženama ima vrlo dugu historiju iako su incidenti i intenzitet takvog nasilja varirali tokom vremena, pa čak i danas variraju od društva do društva. Na takvo se nasilje često gleda kao na mehanizam za podjarmljivanje žena, bilo u društvu općenito ili u [[međunarodni odnosi|međuljudskim odnosima]]. Takvo nasilje može proizaći iz osjećaja [[ovlaštenja]], [[Superiornost (hijerarhija)|superiornosti]], [[mizoginija|mizoginije]] ili sličnih stavova počinitelja ili njegove nasilne prirode, posebno prema ženama. UN-ova [[Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama]] navodi, "nasilje nad ženama je manifestacija povijesno nejednakih odnosa moći između muškaraca i žena" i "nasilje nad ženama je jedan od ključnih društvenih mehanizama pomoću kojih su žene prisiljene u podređeni položaj u usporedbi s muškarcima."<ref>{{cite web|url=http://www.un-documents.net/a48r104.htm |title=A/RES/48/104 - Declaration on the Elimination of Violence against Women |publisher=United Nations General Assembly |access-date=6. 8. 2014}}</ref> [[Kofi Annan]], [[generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalni sekretar]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], izjavio je u izvještaju iz 2006. objavljenom na veb-stranici [[Razvojni fond Ujedinjenih nacija za žene|Razvojnog fonda Ujedinjenih nacija za žene]] (UNIFEM):<blockquote>Nasilje nad ženama i djevojčicama je problem razmjera [[pandemija|pandemije]]. Najmanje jedna od svake tri žene diljem svijeta bila je pretučena, prisiljena na seks ili na neki drugi način zlostavljana tokom života, a zlostavljač je obično neko ko joj je poznat (UNIFEM).<ref name="Moradian">{{cite web |url=http://en.tolerancy.org/index.php?option=com_content&view=article&id=176:2009-09-15-08-37-55&catid=43:events-a-reports&Itemid=90 |title=Domestic Violence against Single and Married Women in Iranian Society |last=Moradian |first=Azad |work=Tolerancy.org |publisher=The Chicago School of Professional Psychology |date=10. 9. 2010 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120425230632/http://en.tolerancy.org/index.php?option=com_content&view=article&id=176%3A2009-09-15-08-37-55&catid=43%3Aevents-a-reports&Itemid=90 |archive-date=25. 4. 2012 |access-date=1. 3. 2015}}</ref>{{TOC limit|3}} ==Definicija== [[slika:Violence against women in Peru - No.jpg|thumb|Nasilje nad ženama u [[Peru]]u – Ne]] [[slika:Violence against women in Peru - arrest.jpg|thumb|Nasilje nad ženama u Peruu – hapšenje]] Razna međunarodna tijela donijela su niz instrumenata kojima je cilj eliminirati nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Oni općenito počinju s definicijom šta je takvo nasilje, s ciljem borbe protiv takve prakse. Istanbulska konvencija ([[Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici]]) [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] opisuje nasilje nad ženama "kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena" i definira nasilje nad ženama kao "sva djela rodno uvjetovanog nasilja koja dovode do ili će vjerojatno rezultirati fizičkom, seksualnom, psihološkom ili ekonomskom štetom ili patnjom žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnosti ili u privatnom životu.<ref name="COE 210">{{cite web |url=https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210 |title=Details of Treaty No.210: Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |publisher=Council of Europe |access-date=3. 4. 2016}}</ref> [[Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]] (CEDAW) [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]] iz 1979. donosi preporuke u vezi s nasiljem nad ženama,<ref name=":1">{{cite web |title=General recommendations made by the Committee on the Elimination of Discrimination against Women |url=https://www.un.org/womenwatch/daw/cedaw/recommendations/recomm.htm#recom1 |website=www.un.org |access-date=8. 5. 2015 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150510132556/http://www.un.org/womenwatch/daw/cedaw/recommendations/recomm.htm#recom1 |archive-date=10. 5. 2015}}, General Recommendations 12 and 19</ref> a [[Bečka deklaracija i program djelovanja]] spominje nasilje nad ženama.<ref>{{cite web |date=12. 7. 1993 |url=http://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?page=topic&tocid=459d17822&toid=459b17a82&docid=3ae6b39ec&skip=O |title=Vienna Declaration and Programme of Action |publisher=UN General Assembly |access-date=3. 4. 2016}}, paragraph 18</ref> Međutim, rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 1993. Međutim, rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 1993. o [[Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama|Deklaraciji o uklanjanju nasilja nad ženama]] bila je prvi međunarodni instrument koji je izričito definirao nasilje nad ženama i razradio tu temu]] bila je prvi međunarodni instrument koji je izričito definirao nasilje nad ženama i razradio tu temu.<ref>{{cite web|url=http://www.unwomen.org/en/what-we-do/ending-violence-against-women/global-norms-and-standards |title=What We Do: Ending Violence against Women: Global Norms and Standards |publisher=UN Women |access-date=3. 4. 2016}}</ref> Ostale definicije nasilja nad ženama navedene su u ''Međuameričkoj konvenciji o sprječavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama'' iz 1994.<ref>{{cite web|url=http://www.oas.org/juridico/english/treaties/a-61.html |title=Inter-American Convention on the Prevention, Punishment And Eradication of Violence Against Women "Convention of Belem Do Para" |publisher=Organization of American States |access-date=3. 4. 2016}}</ref> i 2003. u [[Maputo Protokol]]u.<ref>{{cite web |url=http://www.achpr.org/files/instruments/women-protocol/achpr_instr_proto_women_eng.pdf |title=Protocol to the African Charter on Human and Peoples' Rights on the Rights of Women in Africa |publisher=African Commission on Human and Peoples' Rights |access-date=3. 4. 2016 |archive-date=2. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302101029/http://www.achpr.org/files/instruments/women-protocol/achpr_instr_proto_women_eng.pdf |url-status=dead }}</ref> Nadalje, pojam „rodno zsnovano nasilje“ odnosi se na „svaka djela ili prijetnje radnjama koje imaju za cilj povrijediti ili učiniti da žene pate fizički, seksualno ili psihički, a koje pogađaju žene zato što su žene ili pogađaju žene nerazmjerno".<ref>{{cite book | last = Richters | first = J.M. Annemiek | title = Women, culture and violence: a development, health and human rights issue | publisher = Women and Autonomy Centre (VENA), Leiden University | location = Leiden, The Netherlands | year = 1994 | url = https://books.google.com/books?id=KvbtAAAAMAAJ | oclc = 905570045 | isbn = 9789072631374 }}</ref> "Rodno zasnovano nasilje" često se koristi kao sinonim za "nasilje nad ženama",<ref name="Krantz">{{cite journal | last1 = Krantz | first1 = Gunilla | last2 = Garcia-Moreno | first2 = Claudia | title = Violence against women | journal = Journal of Epidemiology and Community Health | volume = 59 | issue = 10 | pages = 818&ndash;821 | publisher = BMJ Group| doi = 10.1136/jech.2004.022756 | jstor = 25570854 | pmid = 16166351 | pmc = 1732916 | date = oktobar 2005 }}</ref> a neki članci o nasilju nad ženama ponavljaju ove koncepcije, navodeći da su muškarci glavni počinitelji ovog nasilja.<ref>{{cite journal | last = Sen | first = Purna | title = Development practice and violence against women | journal = Gender & Development | volume = 6 | issue = 3 | pages = 7&ndash;16 | publisher = Taylor and Francis and Oxfam| doi = 10.1080/741922827 | pmid = 12294415 | jstor = 4030497 | date = novembar 1998 }}</ref> Štaviše, definicija navedena u Deklaraciji o eliminaciji nasilja nad ženama iz 1993. također je podržavala ideju da je nasilje ukorijenjeno u nejednakosti između muškaraca i žena kada se izraz "nasilje" koristi zajedno s izrazom "utemeljeno na spolu".<ref name="Krantz"/> U Preporuci Rec(2002)5 Odbora ministara državama članicama o zaštiti žena od nasilja, [[Vijeće Evrope]] je odredilo da nasilje nad ženama "uključuje, ali nije ograničeno na sljedeće":<ref>{{cite web |date=30. 4. 2002 |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?id=280915&Site=CM&BackColorInternet=C3C3C3&BackColorIntranet=EDB021&BackColorLogged=F5D383|title=Recommendations of the Committee of Ministers to member states on the protection of women against violence |publisher=Council of Europe Committee of Ministers |access-date=3. 4. 2016}}</ref> :a. nasilje koje se događa u popodici ili porfodičnoj zajednici, uključujući, "između ostalog", tjelesnu i mentalnu agresiju, emocijsko i psihičko zlostavljanje, silovanje i seksualno zlostavljanje, incest, silovanje između supružnika, stalnih ili povremenih partnera i suživotnika, zločine počinjene u ime časti, žensko genitalno i spolno sakaćenje i druge tradicijske prakse štetne za žene kao što su prisilni brakovi; :b. nasilje koje se događa unutar opće zajednice uključujući, ''inter alia'', silovanje, seksualno zlostavljanje, seksualno uznemiravanje i zastrašivanje na poslu, u institucijama ili drugdje, trgovinu ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja, te ekonomsko iskorištavanje i seks turizam; :c. nasilje koje je počinila ili odobrila država ili njezini službenici; :d. kršenje ljudskih prava žena u situacijama oružanog sukoba, posebice uzimanje talaca, prisilno raseljavanje, sustavno silovanje, seksualno ropstvo, prisilna [[trudnoća]] i trgovina u svrhu seksualnog iskorištavanja i ekonomskog iskorištavanja. Neki ove definicije nasilja nad ženama kao rodno utemeljene smatraju nezadovoljavajućim i problematičnim. Ove definicije koncipirane su u shvaćanju društva kao patrijarhalnog, označavajući neravnopravne odnose između muškaraca i žena.<ref>{{cite journal | last = Ertürk | first = Yakin | title = Towards a post-patriarchal gender order: confronting the universality and the particularity of violence against women | journal = Sociologisk Forskning | volume = 46 | issue = 4 | pages = 61&ndash;70 | publisher = Sveriges Sociologförbund [Swedish Sociological Association] | jstor = 20853687 | date = 2009 | doi = 10.37062/sf.46.19221 | s2cid = 248629521 }}</ref> Protivnici takvih definicija tvrde da definicije zanemaruju nasilje nad muškarcima i da se termin ''[[spol]]'', kako se koristi u ''rodno zasnovanom nasilju'', odnosi samo na žene. Drugi kritičari tvrde da korištenje izraza "rod" na ovaj određeni način može uvesti pojmove inferiornosti i podređenosti za ženstvenost i superiornosti za muškost.<ref>{{cite journal | last = Visaria | first = Leela | title = Violence against women: a field study | journal = Economic and Political Weekly | volume = 35 | issue = 20 | pages = 1742&ndash;1751 | publisher = Sameeksha Trust, Mumbai, India | jstor = 4409296 | date = 13. 5. 2000 }}</ref><ref name="Michau, L. 2007 pp.96">{{cite journal | last = Michau | first = Lori | title = Approaching old problems in new ways: community mobilisation as a primary prevention strategy to combat violence against women | journal = Gender & Development | volume = 15 | issue = 1 | pages = 95&ndash;109 | publisher = Taylor and Francis and Oxfam | doi = 10.1080/13552070601179144 | jstor = 20461184 | date = mart 2007 | s2cid = 73218820 }}</ref> Ne postoji široko prihvaćena sadašnja definicija koja pokriva sve dimenzije rodno zasnovanog nasilja osim one za žene koja ima tendenciju reproduciranja koncepta binarnih opozicija: muškosti nasuprot ženstvenosti.<ref name="Prügl, E. 2013"/> {| class="wikitable sortable" |+ Usporedba definicija u instrumentima ljudskih prava |- ! style="width:12%" | Dokument ! style="width:9%" | Usvojio ! style="width:8%" | Datum ! Definicija |- | Opća preporuka 19 | [[CEDAW komitet]] | 1992 | 'Definicija diskriminacije uključuje rodno uvjetovano nasilje, odnosno nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene.'<ref>{{Cite web |url=https://tbinternet.ohchr.org/Treaties/CEDAW/Shared%20Documents/1_Global/INT_CEDAW_GEC_3731_E.pdf |title=General recommendation No. 19: Violence against women |author=CEDAW Committee |work=ohchr.org |publisher=Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights |date=1992 |access-date=10. 3. 2021 |archive-date=20. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220720005758/https://tbinternet.ohchr.org/Treaties/CEDAW/Shared%20Documents/1_Global/INT_CEDAW_GEC_3731_E.pdf |url-status=dead }}</ref> |- | [[DEVAW]] | [[Ujedinjene nacije]] | 20. decembra 1993. | '...termin "nasilje nad ženama" znači svaki čin rodno zasnovanog nasilja koji rezultira, ili bi mogao rezultirati, fizičkom, seksualnom ili psihičkom ozljedom ili patnjom žena'.<ref name="DEVAW text">{{Cite web |url=http://www.un-documents.net/a48r104.htm |title=A/RES/48/104 – Declaration on the Elimination of Violence against Women – UN Documents: Gathering a body of global agreements |work=un-documents.net |date=20. 12. 1993 |access-date=11. 3. 2021}}</ref> |- | [[Konvencija Belém do Pará]] | [[Organizacija američkih država]] | 9. juna 1994. | '...nasilje nad ženama podrazumijeva svaki čin ili ponašanje, temeljeno na spolu, koje uzrokuje smrt ili fizičku, seksualnu ili psihičku štetu ili patnju žena, bilo u javnoj ili privatnoj sferi.'<ref>{{Cite web |url=http://www.oas.org/en/mesecvi/docs/BelemDoPara-ENGLISH.pdf |title=Inter-American Convention on the Prevention, Punishment, and Eradication of Violence against Women (Convention of Belém do Pará) |work=oas.org |publisher=Organization of American States |date=9. 6. 1994 |access-date=11. 3. 2021}}</ref> |- | [[Maputo protokol]] | [[Afrička unija]] | 11. jula 2003. | '„Nasilje nad ženama” znači sva djela počinjena protiv žena koja im uzrokuju ili bi mogla nanijeti fizičku, seksualnu, psihološku i ekonomsku štetu, uključujući prijetnju poduzimanjem takvih djela; ili poduzimati nametanje proizvoljnih ograničenja ili oduzimanje temeljnih sloboda u privatnom ili javnom životu u mirnodopsko vrijeme i tijekom situacija oružanih sukoba ili rata...'<ref>{{Cite web |url=https://en.wikisource.org/wiki/Maputo_Protocol |title=Maputo Protocol |work=Wikisource |publisher=African Union |date=11. 7. 2003 |access-date=11. 3. 2021}}</ref> |- | [[Istanbulska konvencija]] | [[Vijeće Evrope]] | 11. maj 2011 | '..."nasilje nad ženama" shvaća se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i označava sve radnje rodno zasnovanog nasilja koje rezultiraju ili bi mogle rezultirati fizičkim, seksualnim, psihičkim ili ekonomsku štetu ili patnju žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnom ili privatnom životu; ... "rod" će značiti društveno konstruirane uloge, ponašanja, aktivnosti i atribute koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce; "rodno zasnovano nasilje nad ženama" znači nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene...'. U preambuli se navodi: '...Uviđajući da su žene i djevojčice izložene većem riziku od rodno zasnovanog nasilja od muškaraca; Priznajući da porodično nasilje nerazmjerno pogađa žene, te da muškarci također mogu biti žrtve porodičnog nasilja...'<ref>{{Cite web |url=https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |work=coe.int |publisher=Council of Europe |date=11. 5. 2021 |access-date=11. 3. 2021}}</ref> |} ==Oblici nasilja== Nasilje nad ženama može se svrstati u nekoliko širokih kategorija. To uključuje nasilje koje provode pojedinci, ali i države. Neki od oblika nasilja koje čine pojedinci su: [[silovanje]], [[nasilje u porodici]], [[seksualno uznemiravanje]], [[ubacivanje kiseline]], [[reproduktivna prisila]], [[čedomorstvo]] ], [[selektivni pobačaj|prenatalni izbir spola]], [[porodničarsko nasilje]], [[rodno zasnovano nasilje na mreži]] i [[mafijaško nasilje]]; kao i štetne običajne ili tradicionalne prakse kao što su [[ubojstva iz časti]], [[smrt usljed miraza|nasilje usljed miraza]], [[sakaćenje ženskih genitalija]], [[brak otmicom]] i [[prisilni brak]]. Postoje oblici nasilja koje vlada može počiniti ili odobriti, kao što je [[ratno silovanje]], [[seksualno nasilje]] i [[seksualno ropstvo]] toom sukoba, [[prisilna sterilizacija]], [[prisilni pobačaj]], nasilje od strane policije i autoritativnog osoblja, [[kamenovanje]] i [[bičevanje]]. Mnoge oblike nasilja nad ženama, kao što su [[trgovina ženama]] i [[prisilna prostitucija]] često počine mreže organiziranog kriminala.<ref name="Prügl, E. 2013">{{cite book | last = Prügl | first = Elisabeth (Director) | title = Violence Against Women. Gender and International Affairs Class 2013. Lecture conducted from The Graduate Institute of International and Development Studies (IHEID) | location = Geneva, Switzerland | date = 25. 11. 2013 }}</ref> Povijesno gledano, postojali su oblici organiziranog WAV-a, kao što su [[suđenja vješticama u ranom modernom razdoblju]] ili [[seksualno ropstvo]] [[žena za utjehu]]. WHO je u svom istraživanju o nasilju nad ženama analizirao i kategorizirao različite oblike nasilja nad ženama koji se javljaju u svim fazama života, od prije rođenja do starosti..<ref name="WHO_VAW">{{cite book | last = WHO | author-link = World Health Organization | title = Violence against women: Definition and scope of the problem, 1, 1-3 | url =https://www.who.int/gender/violence/v4.pdf | publisher = [[World Health Organization]] | date = juli 1997 | access-date = 30. 11. 2013 }}</ref> Posljednjih godina postoji trend pristupa nasilju prema ženama na međunarodnoj razini putem sredstava kao što su konvencije ili, u [[Evropska unija|Europskoj uniji]], putem [[Direktiva (Evropska unija)|direktiva]] (kao što je Direktiva protiv [[seksualno uznemiravanje|seksualnog uznemiravanja]], i direktiva protiv [[trgovina ljudima]]).<ref>{{cite web | title = Directive 2002/73/EC - equal treatment of 23 September 2002 amending Council Directive 76/207/EEC on the implementation of the principle of equal treatment for men and women as regards access to employment, vocational training and promotion, and working conditions | url = http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CONSLEG:1976L0207:20021005:EN:PDF| date = septembar 2002}}</ref><ref>{{cite web |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:101:0001:0011:EN:PDF|title= Directive 2011/36/EU of the European Parliament and of the Council of 5 April 2011 on preventing and combating trafficking in human beings and protecting its victims, and replacing Council Framework Decision 2002/629/JH |work=Official Journal of the European Union |access-date=4. 4. 2016}}</ref> Komisija za ravnopravnost spolova [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] identificira devet oblika nasilja nad ženama na temelju teme i konteksta, a ne životnog ciklusa ili vremenskog razdoblja:<ref name="Hagemann-White">{{Cite web |url=https://rm.coe.int/16805915e9 |title=Analytical study of the results of the 4th round of monitoring the implementation of Recommendation Rec(2002)5 on the protection of women against violence in Council of Europe member states |author=Carol Hagemann-White |pages=7, 8, 11 |publisher=Council of Europe Equality Division |date=februar 2014 |access-date=5. 4. 2020}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://edoc.coe.int/en/fundamental-freedoms/5949-state-of-democracy-human-rights-and-the-rule-of-law-in-europe.html |title=State of democracy, human rights and the rule of law in Europe (2014) |author=Thorbjørn Jagland |work=Report by the Secretary General of the Council of Europe |page=48 |publisher=Council of Europe |date=maj 2014 |access-date=5. 4. 2020}}</ref> *'Nasilje u porodici ili porodično nasilje' *'Silovanje i seksualno nasilje' *'Seksualno uznemiravanje' *'Nasilje u institucionalnom okruženju' *"Sakaćenje ženskih genitalija" *'Prisilni brakovi' *'Nasilje u sukobima i postkonfliktnim situacijama' *'Ubojstva u ime časti' *'Nepoštivanje slobode izbora u pogledu reprodukcije' ===Po dobnim skupinama=== [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) razvila je tipologiju nasilja nad ženama na temelju njihovih kulturnih životnih ciklusa. {| class="wikitable" |- | '''Faza''' || '''Tip nasilja''' |- style="vertical-align: top;" | Prije rođenja || Pobačaj prema spolu; učinci batinanja tokom trudnoće na ishod poroda |- style="vertical-align: top;" | Djetinjstvo || Žensko čedomorstvo; fizičko, seksualno i psihičko zlostavljanje |- style="vertical-align: top;" | Djevojaštvo || Dječji brak; sakaćenje ženskih genitalija; fizičko, seksualno i psihičko zlostavljanje; incest; dječja prostitucija i pornografija |- style="vertical-align: top;" | Adolescencija i odrasla dob || Nasilje u vezi i udvaranje (npr. bacanje kiseline i silovanje na spoju); ekonomski prisilan seks (npr. seks učenica sa "sugar daddies" u zamjenu za školarinu); incest; seksualno zlostavljanje na radnom mjestu; silovanje; spolno uznemiravanje; prisilna prostitucija i pornografija; trgovina ženama; partnersko nasilje; bračno silovanje; zloporabe miraza i ubojstva; partnersko ubojstvo; psihičko zlostavljanje; zlostavljanje žena s invaliditetom; prisilna trudnoća |- style="vertical-align: top;" | Starije osobe || Prisilno "samoubojstvo" ili ubojstvo udovica iz ekonomskih razloga; seksualno, fizičko i psihičko zlostavljanje<ref name="WHO_VAW" /> |} Značajan napredak u zaštiti žena od nasilja postignut je na međunarodnoj razini kao proizvod zajedničkih napora lobiranja mnogih pokreta za ženska prava; međunarodne organizacije skupinama civilnog društva. Kao rezultat toga, svjetske vlade i međunarodne organizacije kao i organizacije civilnog društva aktivno rade na borbi protiv nasilja nad ženama kroz različite programe. Među glavnim postignućima pokreta za ženska prava protiv nasilja nad djevojčicama i ženama, značajna postignuća su "[[Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama]]" koja implicira "političku volju za rješavanje problema nasilja nad ženama" i pravno obvezujući sporazum, "Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW)".<ref>{{cite book | last1 = Rosche | first1 = Daniela | last2 = Dawe | first2 = Alexandra | title = Oxfam Briefing Note: Ending violence against women the case for a comprehensive international action plan | page = 2 | publisher = Oxfam GB | location = Oxford | year = 2013 | url = http://www.oxfam.org/sites/www.oxfam.org/files/bn-ending-violence-against-women-action-plan-220213-en.pdf | isbn = 9781780772639 | access-date = 2. 12. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170925212852/https://www.oxfam.org/sites/www.oxfam.org/files/bn-ending-violence-against-women-action-plan-220213-en.pdf | archive-date = 25. 9. 2017 | url-status = dead }}</ref> Osim toga, rezolucijom Generalne skupštine UN-a, 25. novembar također proglašen je kao [[Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama]].<ref>{{cite book | last = UN | title = International Day for the Elimination of Violence against Women | url = https://www.un.org/womenwatch/daw/news/vawd.html | website = un.org | publisher = United Nations |date= 17. 12. 1999|access-date=3. 4. 2016}}</ref> Tipologija slična WHO-ovoj iz članka o nasilju nad ženama objavljenog u akademskom časopisu ''The Lancet'' pokazuje različite tipove nasilja počinjenog nad ženama prema razdoblju u životu žene u kojem se nasilje događa. Međutim, također klasificira vrste nasilja prema počinitelju. Jedna važna stvar koju treba napomenuti je da više vrsta nasilja nad ženama počinje neko koga žena poznaje, bilo član obitelji ili intimni partner, a ne stranac. ==Povijest== Neke od najvažnijih prekretnica na međunarodnoj razini za prevenciju nasilja nad ženama uključuju: * [[Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]] iz 1979. (CEDAW), koja prepoznaje nasilje kao dio diskriminacije žena u preporukama 12 i 19.<ref name="UN Women: Global Norms & Standards">{{cite web|title=Global norms and standards: Ending violence against women|url=http://www.unwomen.org/en/what-we-do/ending-violence-against-women/global-norms-and-standards|publisher=[[UN Women]]|access-date=2. 12. 2013}}</ref> * [[Svjetska konferencija o ljudskim pravima]] iz 1993., koja je priznala nasilje nad ženama kao kršenje ljudskih prava i koja je pridonijela sljedećoj deklaraciji UN-a.<ref name="UN Women: Global Norms & Standards" /> * UN-ova [[Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama]] iz 1993. bila je prvi međunarodni instrument koji eksplicitno definira i bavi se nasiljem nad ženama. Ovaj se dokument posebno odnosi na povijesno uvijek prisutnu prirodu rodnih nejednakosti u razumijevanju nasilja nad ženama.<ref name="UN Women: Global Norms & Standards"/> (Ovdje uključite sadašnji 2. paragraf). Ova Deklaracija, kao i Svjetska konferencija iste godine, često se posmatra kao „prekretnica“ u kojoj se razmatranje nasilja nad ženama od strane međunarodne zajednice počelo shvaćati mnogo ozbiljnije, a nakon koje se sve više zemalja mobiliziralo oko ovaj problem.<ref name="VAW: A Global Burden">{{cite journal | last1 = Venis | first1 = Sarah | last2 = Horton | first2 = Richard | title = Violence against women: a global burden | url = https://archive.org/details/sim_the-lancet_2002-04-06_359_9313/page/1172 | journal = The Lancet | volume = 359 | issue = 9313 | page = 1172 | publisher = Elsevier | pmid = 11955533 | doi = 10.1016/S0140-6736(02)08251-X | date = 6. 4. 2002 | s2cid = 41832376 }}</ref><ref name="WHO Multicountry Study">{{cite book | last = Garcia-Moreno | first = Claudia | title = WHO multi-country study on women's health and domestic violence against women: initial results on prevalence, health outcomes and women's responses | publisher = [[SZO|World Health Organization]] | location = Geneva, Switzerland | year = 2005 | url = https://www.who.int/reproductivehealth/publications/violence/24159358X/en/ | isbn = 9789241593588 }}</ref> * [[Međunarodna konferencija o stanovništvu i razvoju]] iz 1994. povezuje nasilje nad ženama s reproduktivnim zdravljem i pravima, te daje preporuke vladama o tome kako spriječiti i odgovoriti na nasilje nad ženama i djevojčicama.<ref name="UN Women: Global Norms & Standards"/> * Godine 1996. [[WHO|Svjetska zdravstvena skupština]] (WHA) proglasila je nasilje velikim javnozdravstvenim problemom, a u priznate podtipove uključila je nasilje od strane intimnog partnera i seksualno nasilje, dva tipa nasilja koje se često čini kao nasilje nad ženama. Nakon toga uslijedio je izvještaj [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO) iz 2002. (vidi dolje).<ref name="WHO World Report on violence and health">{{cite book | last1 = Krug | first1 = Etienne G. | last2 = Dahlberg | first2 = Linda L. | last3 = Mercy | first3 = James A. | last4 = Zwi | first4 = Anthony B. | last5 = Lozano | first5 = Rafael | title = World report on violence and health | publisher = [[World Health Organization]] | location = Geneva, Switzerland | year = 2002 | url = https://books.google.com/books?id=db9OHpk-TksC | isbn = 9789241545617 }} : ''Dostupno i kao'': :* {{cite journal | last1 = Krug | first1 = Etienne G. | last2 = Dahlberg | first2 = Linda L. | last3 = Mercy | first3 = James A. | last4 = Zwi | first4 = Anthony B. | last5 = Lozano | first5 = Rafael | title = The world report on violence and health | journal = The Lancet | volume = 360 | issue = 9339 | pages = 1083&ndash;1088 | publisher = Elsevier | pmid = 12384003 | doi = 10.1016/S0140-6736(02)11133-0 | date = 5. 10. 2002 | s2cid = 20828803 | url = http://www.revistabiomedica.org/index.php/biomedica/article/view/1182 | access-date = 6. 7. 2022 | archive-date = 24. 1. 2023 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230124022950/https://revistabiomedica.org/index.php/biomedica/article/view/1182 | url-status = dead }}</ref> UN su također kreirale Zakladu za potporu akcijama za uklanjanje nasilja nad ženama.<ref name="Fried">{{cite journal | last =Fried | first = Susana T. | title = Violence against women | journal = Health and Human Rights Journal | volume = 6 | issue = 2 | pages = 88&ndash;111 | publisher = Harvard University Press | doi = 10.2307/4065431 | jstor = 4065431 | date = 2003 }} [https://cdn2.sph.harvard.edu/wp-content/uploads/sites/125/2014/04/6-Fried.pdf Pdf.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191129002842/https://www.jstor.org/stable/4065431 |date=29. 11. 2019 }}</ref> *UN je 1999. usvojio [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]] i odredio 25. studenog kao [[Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama]]. *Godine 2002., kao nastavak WHA deklaracije iz 1996. o nasilju kao velikom problemu javnog zdravlja, WHO je objavio prvi Svjetski izvještaj o nasilju i zdravlju, koji se bavilo mnogim tipovima nasilja i njihovim učinkom na javno zdravlje, uključujući oblici nasilja koji posebno snažno pogađaju žene. U izvještaju se posebno ističe nagli porast organizacija civilnog društva i aktivnosti usmjerenih na odgovor na rodno zasnovano nasilje nad ženama od 1970-ih do 1990-ih.<ref name="WHO World Report on violence and health" /> *WHO je 2004. godine objavila svoju "Multi-country study on Women's Health and Domestic Violence against Women", studiju o zdravlju žena i [[nasilje u porodici|nasilju u porodici]] anketiranjem preko 24.000 žena u 10 zemalja iz svih regija svijeta, koje procijenili su prevalenciju i opseg nasilja nad ženama, posebno nasilja od strane intimnih partnera, i povezali to sa zdravstvenim ishodima žena, kao i dokumentiranjem strategija i usluga koje žene koriste kako bi se nosile s nasiljem od strane intimnih partnera.<ref name="WHO Multicountry Study"/> *"Produbljena studija o svim oblicima nasilja nad ženama" genedralnog sekretara UN-a iz 2006., prvi sveobuhvatni međunarodni dokument o tom pitanju. *Dokument Vijeća Europe [[Konvencija o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici]] iz 2011., koja je drugi regionalni pravno obvezujući instrument o nasilju nad ženama i djevojčicama.<ref name="UN Women: Global Norms & Standards"/> *U 2013. [[Komisija Ujedinjenih nacija za status žena]] (CSW) donijela je, konsenzusom, Dogovorene zaključke o uklanjanju i prevenciji svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama (ranije nije bilo dogovorenih zaključaka).<ref name="UN Women: Global Norms & Standards"/> * Također 2013. [[Generalna skupština UN]]-a donijela je svoju prvu rezoluciju pozivajući na zaštitu [[branitelji ljudskih prava|branitelja]] ljudskih prava žena.<ref name="Norway Post">{{cite news | last = NRK |title=Protection of women human rights defenders | archive-url = https://web.archive.org/web/20131213142536/http://www.norwaypost.no/index.php/news/latest-news/29260-protection-of-women-human-rights-defenders | archive-date = 13. 12. 2013 |url=http://www.norwaypost.no/index.php/news/latest-news/29260-protection-of-women-human-rights-defenders |work=The Norway Post |date=30. 11. 2013 |access-date=6. 8. 2014}}</ref> Rezolucija poziva države da uspostave rodno specifične zakone i politike za zaštitu ženskih [[braniteljica ljudskih prava]] i da osiguraju da same braniteljice budu uključene u osmišljavanje i provedbu tih mjera, te poziva države da zaštite braniteljice ženskih ljudskih prava od odmazde zbog suradnje s UN-om i osigurati im nesmetan pristup i komunikaciju s međunarodnim tijelima i mehanizmima za ljudska prava.<ref name="awid.org">{{cite web |url=http://www.awid.org/Library/UN-adopts-landmark-resolution-on-Protecting-Women-Human-Rights-Defenders |title=UN adopts landmark resolution on Protecting Women Human Rights Defenders |publisher=Association for Women's Rights in Development (AWID) |date=28. 11. 2013 |access-date=6. 8. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140819203819/http://www.awid.org/Library/UN-adopts-landmark-resolution-on-Protecting-Women-Human-Rights-Defenders |archive-date=19. 8. 2014}}</ref> Dodatno, na nacionalnoj razini, pojedine zemlje također su organizirale napore (pravno, politički, društveno) za sprječavanje, smanjenje i kažnjavanje nasilja nad ženama. Kao posebna studija slučaja, evo nekih razvoja od 1960-ih u Sjedinjenim Državama u suprotstavljanju i liječenju nasilja nad ženama:<ref name="USDOJ-History of VAWA">{{cite web|last=U.S. Department of Justice, Office of Violence Against Women (OVM)|title=The History of the Violence Against Women Act|url=http://www.ovw.usdoj.gov/docs/history-vawa.pdf|publisher=U.S. Department of Justice|access-date=2. 12. 2013|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111017204719/http://www.ovw.usdoj.gov/docs/history-vawa.pdf|archive-date=17. 10. 2011}}</ref> *1967: Jedno od prvih skloništa za žrtve obiteljskog nasilja u zemlji otvoreno je u Maineu. *1972: U Washingtonu, D.C., otvorena je prva telefonska linija za pomoć u slučaju silovanja. *1978.: Formirane su dvije nacionalne koalicije, Nacionalna koalicija protiv seksualnog napada i Nacionalna koalicija protiv nasilja u porodici, kako bi se podigla svijest o ova dva oblika nasilja nad ženama. *1984.: Glavni državni odvjetnik SAD-a osnovao je radnu skupinu Ministarstva pravosuđa za porodično nasilje, kako bi se pozabavili načinima na koje bi kaznenopravni sistem i odgovor zajednice na porodično nasilje trebali biti poboljšani. *1994.: Donošenje Zakona o nasilju nad ženama ili VAWA, zakona uključenog u Zakon o kontroli nasilnog kriminala i provođenju zakona iz 1994., sponzoriran od strane tadašnjeg senatora [[Joe Biden|Josepha Bidena]], koji je zahtijevao pojačani odgovor zajednice na zločina porodičnog nasilja i seksualnog napada, pojačane savezne kazne za ponovljene seksualne prijestupnike i pojačanu zakonsku zaštitu žrtava, među mnogim drugim odredbama. *2000: Predsjednik [[Bill Clinton]] potpisao je zakon o VAWA-i iz 2000., dodatno ojačavši savezne zakone i naglašavajući pomoć žrtvama imigranata, starijim žrtvama, žrtvama s invaliditetom i žrtvama nasilja u vezama. *2006.: Predsjednik [[George Bush]] potpisao je zakon VAWA iz 2006., s naglaskom na programe za rješavanje problema nasilja nad mladima žrtvama i uspostavljanje programa za uključivanje muškaraca i mladih te kulturno i jezično specifične usluge. *2007: Otvorena Nacionalna telefonska linija za zlostavljanje na spojevima tinejdžera. *2009: Predsjednik [[Barack Obama]] proglasio je travanj mjesecom podizanja svijesti o seksualnim napadima. *2013.: Predsjednik Obama potpisao je zakon VAWA iz 2015., koji je indijanskim plemenima dao mogućnost da kazneno gone počinitelje koji nisu domorodci, i regulirao prijave seksualnog napada na sveučilišnim kampusima.<ref>{{cite book | last = Kohlman | first = Cindy | title = Violence Against Women Act (VAWA) New Reporting Requirements Effective July 1, 2015 – Are You Ready? | url = https://www.inceptia.org | publisher = Inceptia Institute | date = 9. 6. 2015 }} :''Takođrer pogledajte'': :* {{cite book | last = ACE | title = New requirements imposed by the Violence Against Women Reauthorization Act | url = http://www.acenet.edu/news-room/Documents/VAWA-Summary.pdf | publisher = American Council on Education | date = 1. 4. 2014 | access-date = 6. 7. 2022 | archive-date = 18. 6. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190618090621/https://www.acenet.edu/news-room/Documents/VAWA-Summary.pdf | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite book|last1=Fee|first1=Stephen |display-authors=etal | title=Tribal Justice: Prosecuting Non-Natives for Sexual Assault on Reservations (transcript) |url=https://www.pbs.org/newshour/show/tribal-justice-prosecuting-non-natives-sexual-assault-indian-reservations|publisher=PBS documentary |date =5. 9. 2015}}</ref> Ostale zemlje također su donijele usporedive zakonodavne, političke i društvene instrumente za rješavanje problema nasilja nad ženama. Međutim, stručnjaci u međunarodnoj zajednici uglavnom smatraju da samo donošenje kaznenih zakona za prevenciju i kažnjavanje nasilja nad ženama nije dovoljno za rješavanje problema. Naprimjer, iako su u [[Bangladeš]]u doneseni puno strožiji zakoni o nasilju nad ženama, nasilje nad ženama još uvijek raste.<ref name="VAW: A Global Burden" /> A nasilje nad ženama dramatično je poraslo diljem svijeta od kasnih 2010-ih unatoč sličnim mjerama koje su poduzete u mnogim regijama, kao i povećanoj svijesti i raspravi o toj temi.<ref>{{Cite web|url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/mind-games/201909/the-number-women-murdered-partner-is-rising|title = The Number of Women Murdered by a Partner is Rising &#124; Psychology Today}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2019/12/04/us/domestic-violence-international.html|title = Across the Globe, a 'Serious Backlash Against Women's Rights'|newspaper = The New York Times|date = 4. 12. 2019|last1 = Gupta|first1 = Alisha Haridasani}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.npr.org/2020/03/09/813699719/mexican-women-stay-home-to-protest-femicides-in-a-day-without-us|title=Mexican Women Stay Home to Protest Femicides in 'A Day Without Us'|newspaper=NPR|date=9. 3. 2020|last1=Doubek|first1=James}}</ref> Umjesto toga, smatra se da će široke društvene promjene za rješavanje pitanja rodne nejednakosti i osnaživanje žena biti način da se smanji nasilje nad ženama.<ref name="VAW: A Global Burden" /><ref name="Nigeria-Female Hawkers-Interventions">{{cite journal | last1 = Fawole | first1 = Olufunmilayo I. | last2 = Ajuwon | first2 = Ademola J. | last3 = Osungbade | first3 = Kayode O. | last4 = Faweya | first4 = Olufemi C. | title = Interventions for violence prevention among young female hawkers in motor parks in South-Western Nigeria: a review of effectiveness | journal = African Journal of Reproductive Health | volume = 7 | issue = 1 | pages = 71&ndash;82 | publisher = Women's Health and Action Research Centre (WHARC) | doi = 10.2307/3583347 | jstor = 3583347 | date = april 2003 | pmid = 12816315 | hdl = 1807/2587 }}</ref><ref name="WHO VAM Factsheet">{{cite book | last = WHO | author-link = World Health Organization |title=Violence against women|url=https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs239/en/|publisher=[[SZO|World Health Organization]]| date = 1. 9. 2011|access-date=2. 12. 2013}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Prisilno preobraćenje manjinskih djevojaka u Pakistanu]] *[[Tjelesni integritet]] *[[Dječja prava]] *[[Popis incidenata nasilja nad ženama]], popis značajnih incidenata nasilja nad ženama poredanih po zemlji i godini *[[Vojna seksualna trauma]] *[[Mizoginija u horor filmovima]] *[[Rinotomija]] *[[Spolno zasnovano nasilje u školi]] *[[Seksizam]] *[[Seksualni napad u američkoj vojsci]] *[[Rezolucija 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] *[[Nasilje nad LGBT osobama]] *[[Nasilje nad muškarcima]] ==Reference== {{refspisak}} ==Dopunska literatura== * {{Cite journal | last = Almosaed | first = Nora | title = Violence against women: a cross‐cultural perspective|journal=Journal of Muslim Minority Affairs | volume = 24 | issue = 1 | pages = 67&ndash;88 | publisher = Taylor and Francis | doi = 10.1080/1360200042000212124 | date = 2004 | s2cid = 144455844 }} * {{Cite news | last = Appiah | first = Kwame Anthony| title = Convincing other cultures to change | work = Big Think | date = 21. 9. 2010 | url = http://bigthink.com/videos/convincing-other-cultures-to-change | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20131212131130/http://bigthink.com/videos/convincing-other-cultures-to-change | archive-date = 12. 12. 2013}} * {{cite journal | last1 = Bellemare | first1 = Marc F. | last2 = Steinmetz | first2 = Tara L. | title = All in the family: explaining the persistence of female genital cutting in the Gambia | journal = Social Science Research Network | doi = 10.2139/ssrn.2280086 | ssrn = 2280086 | date = 17. 6. 2013 | url = http://marcfbellemare.com/wordpress/2013/06/explaining-the-persistence-of-female-genital-cutting-in-the-gambia/ }} [http://marcfbellemare.com/wordpress/wp-content/uploads/2013/06/BellemareSteinmetzFGCJune2013.pdf Pdf.] * {{cite book | last1 = Dobash | first1 = Russell P. | last2 = Dobash | first2 = R. Emerson | title = Women, violence and social change | publisher = Routledge | location = Abingdon, Oxon | year = 2016 | isbn = 9781138174023 }} *{{Cite journal | last1 = Durham | first1 = Meenakshi G.| title = "Vicious Assault Shakes Texas Town": the politics of gender violence in ''The New York Times''<nowiki>'</nowiki> coverage of a schoolgirl's gang rape | journal = Journalism Studies | volume = 14 | issue = 1 | pages = 1&ndash;12 | publisher = Taylor & Francis | doi = 10.1080/1461670X.2012.657907 | date = februar 2013 | s2cid = 141709189 }} * {{cite book | last1 = Heise | first1 = Lori L. | last2 = Pitanguy | first2 = Jacqueline | last3 = Germain | first3 = Adrienne | title = Violence against women: the hidden health burden | journal = World Health Statistics Quarterly. Rapport Trimestriel de Statistiques Sanitaires Mondiales | volume = 46 | issue = 1 | pages = 78–85 | publisher = World Bank | location = Washington, D.C | year = 1994 | isbn = 9780821329801 | pmid = 8237054 }} Discussion Paper No. 255 * {{cite journal | last1 = James | first1 = Stanlie M. | title = Shades of othering: reflections on female circumcision/genital mutilation | url = https://archive.org/details/sim_signs_summer-1998_23_4/page/1031 | journal = Signs: Journal of Women in Culture and Society]] | volume = 23 | issue = 4 | pages = 1031&ndash;1048 | publisher = University of Chicago Press | doi = 10.1086/495300 | jstor = 3175202 | date = Summer 1998 | s2cid = 144380933 }} * {{cite journal | last1 = Jones | first1 = Helen | last2 = Diop | first2 = Nafissatou | last3 = Askew | first3 = Ian | last4 = Kaboré | first4 = Inoussa | title = Female genital cutting practices in Burkina Faso and Mali and their negative health outcomes | url = https://archive.org/details/sim_studies-in-family-planning_1999-09_30_3/page/219 | journal = Studies in Family Planning | volume = 30 | issue = 3 | pages = 219&ndash;230 | publisher = Wiley-Blackwell]] | doi = 10.1111/j.1728-4465.1999.00219.x | pmid = 10546313 | date = septembar 1999 }} * {{cite journal | last1 = Jones | first1 = Wanda K. | last2 = Smith | first2 = Jack | last3 = Kieke Jr. | first3 = Burney | last4 = Wilcox | first4 = Lynne | title = Female genital mutilation/female circumcision: who is at risk in the US? | journal = Public Health Reports | volume = 112 | issue = 5 | pages = 368&ndash;377 | pmc = 1381943 | date = septembar 1997 | pmid=9323387}} [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1381943/pdf/pubhealthrep00038-0014.pdf Pdf.] * {{Cite journal | last = Kelly | first = Liz | title = Inside outsiders: Mainstreaming violence against women into human rights discourse and practice | journal = International Feminist Journal of Politics | volume = 7 | issue = 4 | pages = 471&ndash;495 | publisher = Taylor and Francis | doi = 10.1080/14616740500284391 | date = decembar 2005 | s2cid = 143985481 }} * {{cite journal | last = Mackie | first = Gerry | title = Female genital cutting: a harmless practice? | url = https://archive.org/details/sim_medical-anthropology-quarterly_2003-06_17_2/page/135 | journal = Medical Anthropology Quarterly | volume = 17 | issue = 2 | pages = 135&ndash;158 | publisher = Wiley-Blackwell on behalf of the American Anthropological Association | doi = 10.1525/maq.2003.17.2.135 | pmid = 12846114 | jstor = 3655332 | date = juni 2003 }} [http://dss.ucsd.edu/~gmackie/documents/FGCHarmlessPractice.pdf Pdf.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130509230919/http://dss.ucsd.edu/~gmackie/documents/FGCHarmlessPractice.pdf |date=9. 5. 2013 }} * {{cite journal | last1 = Shell-Duncan | first1 = Bettina | last2 = Herniund | first2 = Yiva | title = Are there "Stages of Change" in the practice of female genital cutting?: Qualitative research findings from Senegal and The Gambia | journal = African Journal of Reproductive Health | volume = 10 | issue = 2 | pages = 57&ndash;71 | publisher = Women's Health and Action Research Centre (WHARC) | doi = 10.2307/30032459 | jstor = 30032459 | date = august 2006| pmid = 17217118 | url = http://www.bioline.org.br/abstract?id=rh06027&lang=en }} * {{cite book | last = Skaine | first = Rosemarie | title = Female genital mutilation: legal, cultural, and medical issues | url = https://archive.org/details/femalegenitalmut0000skai_n5q7 | publisher = McFarland & Company, Inc. | location = Jefferson, North Caroline | year = 2005 | isbn = 9780786421671 }} * {{cite book | last = Wagner | first = Natascha | title = Why female genital cutting persist? | series = Working Paper | publisher = University of Rotterdam | url = http://www.natascha-wagner.com/uploads/9/0/1/5/9015445/fgc_march2013.pdf | date = mart 2013 | access-date = 6. 7. 2022 | archive-date = 3. 5. 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220503192701/http://www.natascha-wagner.com/uploads/9/0/1/5/9015445/fgc_march2013.pdf | url-status = dead }} * {{cite book | last = True | first = Jacqui | title = The political economy of violence against women | url = https://archive.org/details/politicaleconomy0000true | publisher = Oxford University Press | location = New York, NY | year = 2012 | isbn = 9780199755912 }} * {{cite journal | last = Wakabi | first = Wairagala | title = Africa battles to make female genital mutilation history | url = https://archive.org/details/sim_the-lancet_march-31-april-6-2007_369_9567/page/1069 | journal = The Lancet | volume = 369 | issue = 9567| pages = 1069&ndash;1070 | publisher = Elsevier | pmid = 17405200 | doi = 10.1016/S0140-6736(07)60508-X | date = 31. 3. 2007 | s2cid = 29006442 }} * {{cite journal | last1 = Williams | first1 = Lindy | last2 = Sobieszczyk | first2 = Teresa | title = Attitudes surrounding the continuation of female circumcision in the Sudan: passing the tradition to the next generation | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-marriage-and-family_1997-11_59_4/page/966 | journal = Journal of Marriage and Family | volume = 59 | issue = 4 | pages = 966&ndash;981 | publisher =Wiley-Blackwell | doi = 10.2307/353796 | jstor = 353796 | date = novembar 1997 }} ==Vanjski linkovi== {{Commons category| Violence Against Women}} {{Wikiquote}} *{{curlie|Society/People/Women/Issues/Violence_and_Abuse}} * [https://web.archive.org/web/20110516094651/http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/39C38938-2E29-4151-9280-D5AC063DD02E/0/FICHES_Violence_femmes_EN.pdf Violence against women], a factsheet on [[ECtHR]] case law * [https://www.endvawnow.org/ Virtual Knowledge Centre to End Violence against Women and Girls]{{Mrtav link}} (in English, French, and Spanish) * [http://www.ohchr.org/EN/Issues/Women/SRWomen/Pages/SRWomenIndex.aspx UN Special Rapporteur on violence against women, its causes and consequences] * [https://www.who.int/reproductivehealth/publications/fgm/en/ World Health Organization's reports on FGM], Health complications of female genital mutilation {{Zlostavljanje}} {{Nasilje u porodicii}} {{Nasilje nad ženama po zemlji}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Violence Against Women}} [[Kategorija:Nasilje nad ženama| ]] [[Kategorija:Seks industrija]] [[Kategorija:Feminizam i zdravlje]] [[Kategorija:Spolno zasnovano nasilje| ]] [[Kategorija:Zločini protiv žena]] cjhwjr84hdfgi5uy30sk2tnp1ksn5ot Korisnik:Panasko 2 493809 3917085 3893984 2026-08-08T17:18:51Z Bosancica by MK 173186 3917085 wikitext text/x-wiki {{kutijavrh}} {{Korisnik registrovan|dan=22|god=2022|mjes=10}} {{Babel-2|bs|en-4}} {{Korisnik Wikipedia/administrator}} {{Azijski mjesec|2022}} {{Azijski mjesec|2023}} {{Azijski mjesec|2024}} {{Azijski mjesec|2025}} {{1000 članaka}} {{Feminizam i folklor|2023}} {{Feminizam i folklor|2024}} {{Feminizam i folklor|2025}} {{Feminizam i folklor|2026}} {{Međunarodni dan žena}} {{CEE Proljeće|2023}} {{CEE Proljeće|2024}} {{CEE Proljeće|2025}} {{CEE Proljeće|2026}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2024}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2025}} {{Wiki voli ramazan|2025}} {{Wiki voli ramazan|2026}} {{Okeanijski mjesec|2025}} {{Mjesec Antarktika|2026}} {{kutijadno}} Rođen 1981. u Sarajevu. Član sam Wikipedije na bosanskom jeziku od oktobra 2022. Prije Wikipedije učestvovao sam na raznim volonterskim projektima (online), npr. World Community Grid, Smithsonian Transcription Center, Missing Maps (MapSwipe), Zooniverse, Project Gutenberg distributed proofreaders itd. == Korisni linkovi == {| | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Administracija i spiskovi''''' [https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Infokutije Infokutije] | [https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Šabloni_za_višejezičku_podršku Šabloni za jezike] |[[Korisnik:KWiki/Administracija|Administracija]] | [http://www.idoconline.info/ Digitalni arhiv Medija centra] | [[Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najkraćih 1000 članaka|Spisak najkraćih 1000 članaka]] | [[Korisnik:Semso98/1000_%C4%8Dlanaka_po_veli%C4%8Dini_-_1._dio|1.000 članaka po veličini]] | [[Korisnik:Edinwiki/Spisak/Članci bez izvora|Članci bez izvora]] | [[:Kategorija:Šabloni za automatsku kategorizaciju|Šabloni za automatsku kategorizaciju]] | [[Korisnik:Panasko/Spisak stranica koje je potrebno redovno ažurirati|Stranice koje je potrebno redovno ažurirati]] [[:Kategorija:Šabloni podaci o zastavi država|Šabloni podaci o zastavi država]] | [[Šablon:ZD]] | '''''Korisni alati''''' [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem SQL provjera umrlih] | [https://hrwp.toolforge.org/catcheck Provjera kategorije] | [https://mormegil.toolforge.org/catsuggest/ Category suggester] | [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs Statistika patroliranja] === Plan === {| | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Naučna fantastika/Fantastika''''' ''[[Točak vremena]]'' | ''[[Okidač]]'' | ''[[Svjetlost drugih dana]]'' | ''[[Oko vremena]]'' | ''[[Oluja sa sunca]]'' | ''[[Zvjezdani jurišnici]]'' | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Octavia E. Butler]] | [[Liu Cixin]] | [[Philip K. Dick]] | [[Stanisław Lem]] | [[Ray Bradbury]] | [[Douglas Adams]] | [[George Orwell]] | ''[[Dina (roman)|Dina]]'' | [[Christine Chapel]] | [[Janice Rand]] | [[Jean-Luc Picard]] | ''[[Babylon 5]]'' | ''[[Firefly]]'' | [[The Poppy War]] | ''[[Dragon Republic]]'' | ''[[The Burning God]]'' | [[Neuromancer]] (William Gibson) | [[Hyperion]] | [[The Left Hand of Darkness]] | [[Solaris]] | [[Snow Crash]] | [[The Forever War]] | [[Childhood's End]] | The Hitchhiker's Guide to the Galaxy | [[The Three-Body Problem]] | [[Blindsight]] (Peter Watts)| [[The Martian]] | |- | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Jezici, geografija, geološke ere, biblioteke''''' [[Šablon:Geografske koordinate|Paralele i meridijani]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Africi|Nacionalne biblioteke u Africi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Aziji|Nacionalne biblioteke u Aziji]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Južnoj Americi|Nacionalne biblioteke u Južnoj Americi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Sjevernoj Americi|Nacionalne biblioteke u Sjevernoj Americi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Okeaniji|Nacionalne biblioteke u Okeaniji]] | [[Geološka era]] | [[Pismo (jezik)|Pismo]] | [[Šablon:Jezici|Jezici]] | [[Šablon:Granice Malezije]] | [[Šablon:Tektonske ploče|Šablon:Tektonika ploča]] | [[Šablon:Slavenski jezici]] | [[Wikipedia:Projekti]] | Šabloni vladari | [[Šablon:Vrijeme (meteorologija)|Šablon:Vrijeme]]|[[Šablon:Potpisnici Sarajevske rezolucije]] | Anatomija | Mora | [[Spisak akademika ANUBiH]] | [[Spisak poznatih osoba iz Bosne i Hercegovine]] | [[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine|Ordeni]] | [[Šablon:Biblioteke i bibliotekarstvo|Bibliotekarstvo]] | [[Šablon:Rat u Bosni i Hercegovini]] | [[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Šablon:Agregatna stanja]]| [[Šablon:Potpredsjednici SAD-a]]| [[Šablon:Vrste stijena]] | [[Spisak ratova s učešćem Bosne i Hercegovine]] | [[Šablon:Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji]] | [[Šablon:Pape]] |[[Šablon:Diplomatija u Drugom svjetskom ratu]] | [[Šablon:Masakri nad Palestincima]] | [[Šablon:Filozofija uma]] | [[Spisak gradonačelnika Bihaća|Gradonačelnici Bihaća]] | [[Šablon:Predsjednici HAZU|Predsjednici HAZU]] | [[Šablon:Predsjednici SANU|Predsjednici SANU]] | [[Šablon: Islamske teme|Islamske teme]] | |- | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Napisati članke o nagradama''''' [[Nagrada "Skender Kulenović"]] | [[Nagrada "France Prešeren"]] | [[Nagrada "Isak Samokovlija" Goražde]] | [[Nagrada AVNOJ-a]] | [[Nagrada ZAVNOBIH-a]] | [[Nagrada "Satellite"]] | [[Nagrada "Hugo"]] | [[Nagrada "Nebula"]] | [[Fulbrightov program]] | [[Azijski nogometaš godine]] | [[Evropska Zlatna kopačka]] | [[IFFHS najbolji svjetski sudija]] | [[Najbolji strijelci Prve belgijske nogometne lige]] | [[Nogometaš godine - World Soccer]] | [[PFA nogometaš godine]] | [[Trener godine (World Soccer)]] | |} |} == To-do == * Provjeriti biografije s datumima smrti (Wikidata querry) - pregledano unazad do 2000.{{ok}} * Sve biografije dodati kategoriju Živi ljudi ili Umrli cca 2500 članaka/urađeno 2100 * Dodati kategoriju "Biografije" člancima gdje nedostaje cca 1900 članaka/urađeno 400 * provjeriti u kojim člancima je <nowiki><reference></nowiki> i zamijeniti odgovarajucim šablonom <nowiki>{{Refspisak}}</nowiki>{{ok}} * Dodati <nowiki>{{Normativna kontrola}}</nowiki> gdje nedostaje{{ok}} * Nogometaši i košarkaši dodati kategorije klubova gdje su igrali{{ok}} === Botovska posla === * [[Stranice koje vode na "Bibliotheca (Pseudo-Apollodorus)"|Bibliotheca (Pseudo-Apollodorus)]] --> Biblioteka (Pseudo-Apolodor) * [[Stranice koje vode na "Virgil"|Virgil]] --> [[Vergilije]] * [[Stranice koje vode na "Apollonius of Rhodes"|Apollonius of Rhodes]]-> [[Apolonije sa Rodosa]] * [[Stranice koje vode na "Theogony"|Theogony]] --> [[Teogonija]] * [[Stranice koje vode na "Ovid"|Ovid]] --> [[Ovidije]] * [[Stranice koje vode na "Metamorphoses"|Metamorphoses]] --> [[Metamorfoze]] * [[Stranice koje vode na "Plato"|Plato]] --> [[Platon]] * [[Stranice koje vode na "Aeneid"|Aeneid]] --> [[Eneida]] * [[Stranice koje vode na "Gaius Julius Hyginus"|Gaius Julius Hyginus]] --> [[Higin]] * [[Stranice koje vode na "Homeric Hymn"|Homeric Hymn]] -->[[Homerske himne]] * [[Stranice koje vode na "Iliad"|Iliad]] --> [[Ilijada]] * [[Stranice koje vode na "Odyssey"|Odyssey]] --> [[Odiseja]] * == Primljene nagrade == <gallery> Starfleet Shoulder Patch.svg|Za doprinose u vezi sa ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanim stazama]]'' Datoteka:Palapin satelit.png|Za opći doprinos i poticaj za budući rad Datoteka:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|Za doprinose u [[Wikipedia:Azijski mjesec/2022.|Azijskom mjesecu 2022.]] Datoteka:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|Za doprinose u [[Wikipedia:Azijski mjesec/2023.|Azijskom mjesecu 2023.]] Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(septembar 2023.)<br>'''''[[Mahathir Mohamad]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(februar 2024.)<br>'''''[[Planeta]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(mart 2024.)<br>'''''[[Zvjezdane staze: Discovery]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(juli 2024.)<br>'''''[[Arthur C. Clarke]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(august 2024.)<br>'''''[[Snijeg]]'''''</small> Odlikovanje udarnik.jpg|mini|lijevo|150px|Odlikovanje "Wiki-udarnik" za požrtvovan rad Bosančica – Nagrada za konstruktivnu komunikaciju-bs.png|<center>'''Bosančica'''<br /><small>Za konstruktivnu komunikaciju</small></center> </gallery> == Ostale nagrade == {{Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka/Nagrada}} q3dqm93rf6f5fvga160ijv9h0y8fe9y Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini 1910. 0 493895 3917137 3877534 2026-08-08T23:57:25Z Z1KA 87045 [[Kategorija:Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini 1910.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3917137 wikitext text/x-wiki '''Izbori za [[Bosanski sabor|Sabor Bosne i Hercegovine]]''' održani su od 18. maja do 28. maja 1910. godine. Ovo su bili jedini [[Izbori u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovački izbori]] održani za [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|vrijeme austro-ugarske vladavine]]. Direktno su birana 72 poslanika. Postojale su tri glavne kurije ili izborne staleške jedinice, unutar kojih se biračko tijelo dalje dijelilo prema konfesiji. Prvu izbornu kuriju činili su zemljoposjednici, visokooporezovani, fakultetski obrazovani građani, svećenici, aktivni i penzionisani državni službenici i drugi. U drugoj izbornoj kuriji bilo je gradsko stanovništvo, a to su bili zanatlije, trgovci, sitna buržoazija itd. Treća i konačna izborna kurija se sastojala od seoskog stanovništva. U prvoj izbornoj kuriji izabrano je 18 poslanika u parlamentu, za koje je glasalo 6.866 birača. U drugoj izabrano je 20 poslanika, za koje je glasalo 4.725 birača. A u trećoj izabrana su 34 poslanika, za koje su glasala 347.573 birača. Broj poslanika bio je određen i po konfesionalnoj pripadnosti. Tako je najmnogoljudnija religija u to vrijeme na tom području, [[pravoslavlje]], imala 31 poslanika, [[islam]] 24 poslanika, [[Katoličanstvo]] 16 poslanika i [[judaizam]] 1 poslanika.<ref>{{Cite book|last=Gavrić|first=Saša|title=PARLAMENTARIZAM U BOSNI I HERCEGOVINI|last2=Banović|first2=Damir|publisher=Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Friedrich Ebert|year=2012|location=Sarajevo}}</ref> == Rezultati == [[Datoteka:Diet_of_Bosnia_1910.svg|mini|{{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SNO|tamno|BS}}|[[Srpska narodna organizacija|SNO]]: 31}}{{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|MNO|tamno|BS}}|[[Muslimanska narodna organizacija|MNO]]: 24}}{{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|HNZ|tamno|BS}}|[[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]]: 12}}{{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|HKU|tamno|BS}}|[[Hrvatska katolička udruga|HKU]]: 4}}{{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}|Ostali: 1}}]] Najviše mandata na izborima je dobila [[Srpska narodna organizacija]] (31), koja je osvojila sve mandate pravoslavnog stanovništva, zatim [[Muslimanska narodna organizacija]] (24), kojoj su pripali svi mandati predviđeni za [[musliman]]<nowiki/>e, te [[Hrvatska narodna zajednica]] (12) i [[Hrvatska katolička udruga]] (4), koje su podijelile mandate za pripadnike katoličke konfesije. Posljednji mandat pripao je [[Jevreji|jevreju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/179?title=Periodaustrougarskevladavine|title=Period austro-ugarske vladavine|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=}}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Skr. !Broj mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNO|tamno|BS}};" | |[[Srpska narodna organizacija]] | style="text-align:center;" |SNO | style="text-align:center;" |31 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|MNO|tamno|BS}};" | |[[Muslimanska narodna organizacija]] | style="text-align:center;" |MNO | style="text-align:center;" |24 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNZ|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska narodna zajednica]] | style="text-align:center;" |HNZ | style="text-align:center;" |12 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HKU|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska katolička udruga]] | style="text-align:center;" |HKU | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |Ostali ([[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevrej]]) | style="text-align:center;" | - | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="3" |Ukupno: !72 |} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] * [[Bosanski sabor]] * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak}} {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|1910]] [[Kategorija:1910. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 1910.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 1910.]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 1910.]] [[Kategorija:Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini 1910.|*]] a8ovfvgqui4z6yo99yw6clj6lwdvogl 3917149 3917137 2026-08-09T02:00:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917149 wikitext text/x-wiki '''Izbori za [[Bosanski sabor|Sabor Bosne i Hercegovine]]''' održani su od 18. maja do 28. maja 1910. godine. Ovo su bili jedini [[Izbori u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovački izbori]] održani za [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|vrijeme austro-ugarske vladavine]]. Direktno su birana 72 poslanika. Postojale su tri glavne kurije ili izborne staleške jedinice, unutar kojih se biračko tijelo dalje dijelilo prema konfesiji. Prvu izbornu kuriju činili su zemljoposjednici, visokooporezovani, fakultetski obrazovani građani, svećenici, aktivni i penzionisani državni službenici i drugi. U drugoj izbornoj kuriji bilo je gradsko stanovništvo, a to su bili zanatlije, trgovci, sitna buržoazija itd. Treća i konačna izborna kurija se sastojala od seoskog stanovništva. U prvoj izbornoj kuriji izabrano je 18 poslanika u parlamentu, za koje je glasalo 6.866 birača. U drugoj izabrano je 20 poslanika, za koje je glasalo 4.725 birača. A u trećoj izabrana su 34 poslanika, za koje su glasala 347.573 birača. Broj poslanika bio je određen i po konfesionalnoj pripadnosti. Tako je najmnogoljudnija religija u to vrijeme na tom području, [[pravoslavlje]], imala 31 poslanika, [[islam]] 24 poslanika, [[Katoličanstvo]] 16 poslanika i [[judaizam]] 1 poslanika.<ref>{{Cite book|last=Gavrić|first=Saša|title=PARLAMENTARIZAM U BOSNI I HERCEGOVINI|last2=Banović|first2=Damir|publisher=Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Friedrich Ebert|year=2012|location=Sarajevo}}</ref> == Rezultati == [[Datoteka:Diet_of_Bosnia_1910.svg|mini|{{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SNO|tamno|BS}}|[[Srpska narodna organizacija|SNO]]: 31}}{{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|MNO|tamno|BS}}|[[Muslimanska narodna organizacija|MNO]]: 24}}{{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|HNZ|tamno|BS}}|[[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]]: 12}}{{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|HKU|tamno|BS}}|[[Hrvatska katolička udruga|HKU]]: 4}}{{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}|Ostali: 1}}]] Najviše mandata na izborima je dobila [[Srpska narodna organizacija]] (31), koja je osvojila sve mandate pravoslavnog stanovništva, zatim [[Muslimanska narodna organizacija]] (24), kojoj su pripali svi mandati predviđeni za [[musliman]]<nowiki/>e, te [[Hrvatska narodna zajednica]] (12) i [[Hrvatska katolička udruga]] (4), koje su podijelile mandate za pripadnike katoličke konfesije. Posljednji mandat pripao je [[Jevreji|jevreju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/179?title=Periodaustrougarskevladavine|title=Period austro-ugarske vladavine|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=|archive-date=27. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221027064905/https://www.parlament.ba/Content/Read/179?title=Periodaustrougarskevladavine|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Skr. !Broj mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNO|tamno|BS}};" | |[[Srpska narodna organizacija]] | style="text-align:center;" |SNO | style="text-align:center;" |31 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|MNO|tamno|BS}};" | |[[Muslimanska narodna organizacija]] | style="text-align:center;" |MNO | style="text-align:center;" |24 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNZ|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska narodna zajednica]] | style="text-align:center;" |HNZ | style="text-align:center;" |12 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HKU|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska katolička udruga]] | style="text-align:center;" |HKU | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |Ostali ([[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevrej]]) | style="text-align:center;" | - | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="3" |Ukupno: !72 |} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] * [[Bosanski sabor]] * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak}} {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|1910]] [[Kategorija:1910. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 1910.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 1910.]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 1910.]] [[Kategorija:Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini 1910.|*]] 6uceu0ez6cjy87dbt927bt5brxvfjby Red dužinskih veličina 0 495361 3917222 3891584 2026-08-09T09:08:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917222 wikitext text/x-wiki [[slika:Scales of size.jpg|thumb|400px| Grafički pregled veličina]] Slijede primjeri [[red veličine|redova veličine]] za različite [[dužina|dužine]]. __TOC__ ==Pregled== {| class="wikitable floatleft"px" |- ! rowspan=2 | Skala !! colspan=2 | Raspon ([[metar|m]]) !! rowspan=2 | Jedinica !! rowspan=2 | Primjeri stavki |- ! ≥ !! < |- | rowspan="3" |[[#Subatomska skala|Subatomska]] |– | 0 |– | [[Gravitacijska singularnost]] |- | 10<sup>−36</sup> || 10<sup>−33</sup>||{{math|[[ Plankova dužina|<var>ℓ</var><sub>P</sub>]]}}|| Fiksna vrijednost (ne raspon). [[Kvantna pjena]], [[string (fizika)|string]] |- | 10<sup>−18</sup> || 10<sup>−15</sup> || [[atometar|am]]|| [[Proton]], [[neutron]], [[pion]] |- | rowspan=3 | [[#Od atomske do ćelijske skale|Od atomske do ćelijske]] || [[#1E-15|10<sup>−15</sup>]] || 10<sup>−12</sup> || [[femtometar|fm]] || [[Atomsko jezgro]] |- | [[#1E-12|10<sup>−12</sup>]] || 10<sup>−9</sup> || [[pikometar|pm]] || [[Talasna dužina]] [[gama-zračenje|gama-zraka]] i [[X-zraka]], [[atom vodonika]] |- | [[#1E-9|10<sup>−9</sup>]] || 10<sup>−6</sup> || [[nanometar|nm]] || [[DNK]] [[alfa-heliks|heliks]], [[virus]], talasna dužina [[optički spektar|optičkog spektra]], tranzistori koji se koriste u CPU-ima |- | rowspan=2 | [[#Ćelijska do ljudska skala|Od ćelije do čovjeka]] || [[#1E-6|10<sup>−6</sup>]] || 10<sup>−3</sup> || [[mikrometar|μm]] || [[Bakterija]], [[magla|maglena]] kapljica vode, prečnik ljudske [[kosa|kose]]<ref name="Note Physics Factbook" group=note>[[prečnik]] ljudske kose kreće se od 17 do 181μm {{cite web|url=https://hypertextbook.com/facts/1999/BrianLey.shtml|title=Diameter of a human hair|first=Brian|last=Ley|year=1999|website=The Physics Factbook|editor-last=Elert|editor-first=Glenn|access-date=8. 12. 2018}}</ref> |- | [[#1E-3|10<sup>−3</sup>]] || 1 || [[milimetar|mm]] || [[Komarac]], [[loptica za golf]], [[domaća mačka]], [[violina]], [[fudbal]] |- | rowspan=2 | [[#Ljudska do astronomska skala|Od ljudske do astronomske]] || 1 || 10<sup>3</sup> || [[metar|m]] || [[Klavir]], [[ljudi]], [[automobil]], kitov [[spermatozoid]], [[fudbal|fudbalsko igralište]], [[Ajfelov toranj]] |- | [[#1E3|10<sup>3</sup>]] || 10<sup>6</sup> || [[kilometar|km]] || [[Mount Everest]], dužina [[Panamski kanal|Pansmskog kanala]] i [[Transsibirska željeznica]], veči [[asteroid]] |- | rowspan=7 | [[#Astronomska skala|Astronomska]] || [[#1E6|10<sup>6</sup>]] || 10<sup>9</sup> || [[#1 megametar|Mm]] || [[Mjesec]], [[Zemlja]], jedna [[svjetlosna sekunda]] |- | [[#1E9|10<sup>9</sup>]] || 10<sup>12</sup> || [[#1 gigametar|Gm]] || [[Sunce]], jedna [[svjetlosna minuta]], [[Zemlja|Zemljina orbita]] |- | [[#1E12|10<sup>12</sup>]] || 10<sup>15</sup> || [[#1 terametar|Tm]] || Orbite [[vanjske planete|vanjskih planeta]], [[Sunčev sistem]] |- | [[#1E15|10<sup>15</sup>]] || 10<sup>18</sup> || [[#1 pentametar|Pm]] ||[[Svjetlosna godina]], udaljenost do [[Proksima Centauri]] |- | [[#1E18|10<sup>18</sup>]] || 10<sup>21</sup> || [[#1 egzametar|Em]] || [[Spiralni krak|Galaksijski krak]] |- | [[#1E21|10<sup>21</sup>]] || 10<sup>24</sup> || [[#1 zetametar|Zm]] || [[Mliječni put]], udaljenost do [[Galaksija Andromeda|galaksije Andromeda]] |- | [[#1E24|10<sup>24</sup>]] || 10<sup>27</sup> || [[#1 jotametar|Ym]] || [[Huge-LQG]], [[Hercules–Corona Borealis Veliki zid]], [[Uočljivi svemir]] |} {{Clear}} ==Detaljna lista== Kako bismo pomogli u poređenju različitih redova veličina, sljedeća lista opisuje različite dužine između <math>10^{10^{10^{122}}}</math>metara. ===Subatomska skala=== {| class="wikitable" ! Faktor ([[metar|m]]) ! Multiplikator ! Vrijednost ! Tačka |- | 0 | 0 | 0 | [[Gravitacijska singularnost]] |- |10<sup>−35</sup> | 1 [[Planckova dužina]] | 0.0000162&nbsp;qm&nbsp; | [[Planckova dužina]]; tipska skala hipotetske [[kvantna gravitacija petlje|kvantne gravitacije petlje]] ili veličina hipotetske [[string (fizika)|string]]oskih i [[brana]]; prema [[teorija struna|teoriji struna]], dužine manje od ove nemaju [[fizika|fizički]] smisao.<ref name="Burgess_and_Quevedo">{{cite journal|first1=Cliff|last1=Burgess|first2=Fernando|last2=Quevedo|title=The Great Cosmic Roller-Coaster Ride|url=https://www.scientificamerican.com/article/the-great-cosmic-roller-coaster-ride/ |journal=Scientific American |page=55|date=novembar 2007|volume=297|issue=5|doi=10.1038/scientificamerican1107-52|pmid=17990824|bibcode=2007SciAm.297e..52B|access-date=1. 5. 2017}}</ref> Smatra se da [[Kvantna pjena]] postoji na ovoj skali. |- | 10<sup>−24</sup> | [[#1 joktometar|1 joktometar]] ([[joktometar|ym]]) | 142 ym | Efektivni [[poprečni presjek (fizika)|poprečni presjek]] radijusa od 1 [[MeV]] [[neutrino|neutrina]] <ref>{{cite web|first=Carl R.|last=Nave|url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/particles/cowan.html#c1 |title=Cowan and Reines Neutrino Experiment |work=HyperPhysics|access-date=4. 12. 2008}} (6.3 × 10<sup>−44</sup> cm<sup>2</sup>, što daje efektivni radijus od oko 1,42 × 10<sup>−22</sup> m)</ref> |- |rowspan=3 | 10<sup>−21</sup> |rowspan=3 | [[#1 zeptometar|1 zeptometar]] ([[zeptometar|zm]]) | | [[Preon]]i, hipotetske čestice predložene kao potkomponente [[kvark]]ova i leptona; gornja granica za širinu [[kosmička žica|kosmičke žice]] u teoriji struna |- | 7 zm | Efektivni radijus poprečnog presjeka visokoenergetskih [[neutrin]]a <ref name="NaveN3">{{cite web|first=Carl R.|last=Nave|url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/particles/neutrino3.html#c2|title=Neutron Absorption Cross-sections |work=HyperPhysics|access-date=4. 12. 2008}} (area for 20 GeV about 10 × 10<sup>−42</sup> m<sup>2</sup> daje efektivni radijus od oko 2 × 10<sup>−21</sup> m; za 250 GeV oko 150 × 10<sup>−42</sup> m<sup>2</sup> > daje efektivni radijus od oko 7 × 10<sup>−21</sup> m)</ref> |- | 310 zm | [[De Broljeva talasna dužina]] [[proton]]a na [[Veliki hadronski sudarač|Velikom hadronskom sudaraču]] (4 TeV {{od|2012|lc=y||df=}}) |- |rowspan=3 | 10<sup>−18</sup> |rowspan=3 | [[#1 atometar|1 atometar]] ([[atometar|am]]) |rowspan=3 | | Gornja granica za veličinu [[kvark]]ova i [[elektron]]a |- | Osetljivost [[LIGO]] detektora za [[gravitacijski talas]]s<ref>{{cite journal |quote=On 14 September 2015 at 09:50:45 UTC the two detectors of the Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory simultaneously observed a transient gravitational-wave signal. The signal sweeps upwards in frequency from 35 to 250 Hz with a peak gravitational-wave strain of 1.0×10<sup>−21</sup>.|doi = 10.1103/PhysRevLett.116.061102|pmid = 26918975|title = Observation of Gravitational Waves from a Binary Black Hole Merger|journal = Physical Review Letters|volume = 116|issue = 6|pages = 061102|year = 2016|last1 = Abbott|first1 = B. P. |display-authors =etal |bibcode = 2016PhRvL.116f1102A|arxiv = 1602.03837|s2cid = 124959784}}</ref> |- | Gornja granica tipskog raspona veličina za "osnovne [[string (fizika)|stringove]]"<ref name="Burgess_and_Quevedo"/> |- || 10<sup>−17</sup> || [[#10 atometar|10 am]] || | Raspon [[slaba sila|slabe sile]] |- || 10<sup>−16</sup> || [[#100 atometar|100 am]] || 850 am | Približni protonski radijus<ref>{{cite journal |last=Pohl |first=R. |display-authors=etal |title=The size of the proton|journal=Nature|volume=466|issue=7303|pages=213–6|date=juli 2010|pmid=20613837|doi=10.1038/nature09250|bibcode=2010Natur.466..213P|s2cid=4424731 |url=https://rdcu.be/bYa2m }}</ref> |} ===Atomska do ćelijska skala=== <!-- No more than three examples per row: choose examples from a range of sizes, and add extra examples to the sub-SECTIONs instead. --> {| class="wikitable" !Faktor ([[metar|m]]) !Multiplikator !Vrijednost !Tačka |- |rowspan=5 | 10<sup>−15</sup>{{Anchor|1E-15}} |rowspan=5 | [[#1 femtometar|1 femtometar]] ([[femtometar|fm]], fermi) |1 fm | Približna granica [[gluon]]ski posredovane [[jaka interakcija|sile boje]] između [[kvark]]ova<ref name=profmattstrassler/><ref name=Kolena_at_Duke/> |- |1,5 fm | Efektivni radijus poprečnog presjeka od 11 MeV [[proton]]a<ref name="Nav">{{cite web|url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/nuclear/crosec.html|title=Scattering cross section|access-date=10. 2. 2009|author=Nave, Carl R.}} (diameter of the [[Cross section (physics)|scattering cross section]] of an 11 MeV [[proton]] with a target proton</ref> |- |2,81794 fm |[[Klasični elektronski radijus]]<ref>{{cite web|publisher=National Institute of Standards and Technology |url=https://physics.nist.gov/cgi-bin/cuu/Value?re|title=CODATA Value: classical electron radius |website=The NIST Reference on Constants, Units, and Uncertainty}}</ref> |- |3 fm | Približna granica [[mezon]]ski posredovane [[jaka interakcija|nuklearna sila vezivanja]]<ref name=profmattstrassler>{{cite web |url=http://profmattstrassler.com/articles-and-posts/particle-physics-basics/the-known-forces-of-nature/the-strength-of-the-known-forces/ |title=The strength of the known forces |first=Matt |last=Strassler |website=profmattstrassler.com|date=30. 5. 2013 }}</ref><ref name=Kolena_at_Duke>{{cite web |url=http://webhome.phy.duke.edu/~kolena/modern/forces.html#005 |title=The four forces: The strong interaction |author-last=Kolena |publisher=Duke University |department=Astrophysics Dept website}}</ref> |- |1,75 do 15 fm | Raspon promjera [[atomsko jezgro|atomskog jezgra]]<ref name="Burgess_and_Quevedo"/><ref>{{cite web|title=The Scale of the Universe|url=https://cass.ucsd.edu/archive/public/tutorial/scale.html|author=H. E. Smith|publisher=University of California, San Diego|quote=~10<sup>−13</sup>cm|access-date=10. 2. 2009}}</ref> |- |rowspan=4 | 10<sup>−12</sup>{{Anchor|1E-12}} |rowspan=4 | [[#1 pikometar|1 pikometar]] ([[pikometar|pm]]) |0,75 do 0,8225 pm |Najduža [[talasna dužina]] [[gama zraka]] |- |1 pm |Udaljenost između [[atomsko jezgro|atomskih jezgara]] u [[bijeli patuljak|bijelom patuljku]] |- |2,4 popodne |[[Komptonova talasna dužina]] [[elektron]]a |- |5 popodne |[[Talasna dužina]] najkraćih [[X-zraka]] |- |rowspan=3 | 10<sup>−11</sup> |rowspan=3 | [[#10 pikometar|22 h]] |- |28 sati |Radijus atoma [[helij]]a. |- |53 pm |[[Bohrov radijus]] (radijus [[vodik|atoma vodika]]) |- |rowspan=4 | 10<sup>−10</sup> |rowspan=4 | [[#100 pikometar|22:00]] |100 pm |1 [[ångström]] (također [[kovalentna veza|kovalentni poluprečnik]] atoma [[sumpor]]a <ref>{{cite web|first=Mark|last=Winter|title=WebElements Periodic Table of the Elements / Sulfur / Radii|url=https://www.webelements.com/sulfur/atom_sizes.html|date=2008|access-date=6. 12. 2008|archive-date=11. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081211084435/http://www.webelements.com/sulfur/atom_sizes.html|url-status=dead}}</ref>) |- |154 pm | Dužina tipske [[kovalentne veze]] ([[ugljik|C]]–C) |- |280 pm | Prosječna veličina molekula [[voda|vode]] (stvarne dužine mogu varirati) |- |500 pm |Širina [[protein]]skog [[alfa-heliks|α-heliksa]] |- |rowspan=5 | 10<sup>−9</sup>{{Anchor|1E-9}} |rowspan=5 | [[#1 nanometar|1 nanometar]] ([[nanometar|nm]]) |1&nbsp;nm | Prečnik [[karbonska nanocijev|karbonske nanocijevi]]<ref>{{cite journal|vauthors=Flahaut E, Bacsa R, Peigney A, Laurent C|title=Gram-scale CCVD synthesis of double-walled carbon nanotubes|journal=Chemical Communications|volume=12|issue=12|pages=1442–3|date=juni 2003|pmid=12841282|doi=10.1039/b301514a|s2cid=30627446 |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00926035/file/Flahaut_10551.pdf}}</ref> Diameter of smallest transistor gate (as of 2016)<ref>{{Cite web|url=https://www.theverge.com/circuitbreaker/2016/10/6/13187820/one-nanometer-transistor-berkeley-lab-moores-law|title = The world's smallest transistor is 1nm long, physics be damned|date = 6. 10. 2016}}</ref> |- |2&nbsp;nm | Prečnik [[DNK]] heliksa<ref>{{cite web|last=Stewart|first=Robert|title=Dr|url=http://rh.healthsciences.purdue.edu/vc/theory/dna/index.html|website=Radiobiology Software|archive-url=https://web.archive.org/web/20100630161605/http://rh.healthsciences.purdue.edu/vc/theory/dna/index.html|archive-date=30. 6. 2010|access-date=20. 5. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |2,5&nbsp;nm | Najmanji [[mikroprocesor]]ski [[tranzistor]]ski [[ulaz (tranzistor)|ulaz]] debljina oksida |- |3,4&nbsp;nm |Dužina [[DNK]] [[okret (biohemija)|okreta]] (10 [[Bazni par|bp]])<ref>{{cite book|title=DNA Interactions with Polymers and Surfactants|url=https://archive.org/details/dnainteractionsw0000unse|publisher=John Wiley & Sons, Inc.|location=Hoboken, NJ|isbn=978-0-470-25818-7|page=[https://archive.org/details/dnainteractionsw0000unse/page/265 265]|first=Dominique|last=Langevin|editor-first1=Rita S|editor-last1=Dias|editor-first2=Bjorn|editor-last2=Lindman|doi=10.1002/9780470286364.ch10|chapter=Chapter 10: DNA-Surfactant/Lipid Complexes at Liquid Interfaces|quote=DNA has 20 elementary charges per helical turn over the corresponding length of 3.4nm|year=2008}}</ref> |- |6–10&nbsp;nm |Debljina [[ćelijska membrana|plazmamembrane]] |- |rowspan=4 | 10<sup>−8</sup> |rowspan=4 | [[#10 nanometara|10&nbsp;nm]] |10&nbsp;nm | Debljina [[ćelijski zid|ćelijskog zida]] u [[Bojenje po Gramu|Gram]]-negativnim [[bakterijama]] |- |10&nbsp;nm |{{od|2016}}, [[10 nanometara]] je bio najmanji u [[proizvodnja poluprovodničkih uređaja|prizvodnji poluprovodničkih uređaja]] [[poluprovodnički čvor|čvor]]<ref>{{cite web|url=https://www.sammobile.com/2016/10/17/samsung-announces-industry-first-mass-production-of-system-on-chip-with-10nm-finfet-technology/|title=Samsung announces industry-first mass production of System-on-Chip with 10nm FinFET technology|last=F.|first=Adnan|website=SamMobile}}</ref> |- |40&nbsp;nm | Ekstremna [[ultraljubičasta svjetlost|ultraljubičasta]] [[talasna dužina]] |- |50&nbsp;nm |[[Visina letenja]] [[glava za čitanje i upisivanje diska|glave]] [[hardwser|tvrdog diska]]<ref>{{cite web|title=Hard drive basics – Capacities, RPM speeds, interfaces, and mechanics|url=https://www.helpwithpcs.com/hardware/hard-drive-basics.php|website=helpwithpcs.com|access-date=13. 7. 2016|archive-date=5. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161005024135/http://www.helpwithpcs.com/hardware/hard-drive-basics.php|url-status=dead}}</ref> |- |rowspan=3 | 10<sup>−7</sup> |rowspan=3 | [[#100 nanometara|100&nbsp;nm]] |121.6&nbsp;nm | [[Talasna dužina]] [[Lyman-alfa linija]]<ref name="ber">Cohn, J. [[University of California, Berkeley]] [http://astro.berkeley.edu/~jcohn/lya.html Lyman alpha systems and cosmology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606084645/http://astro.berkeley.edu/~jcohn/lya.html |date=6. 6. 2011 }}. Retrieved 21 February 2009.</ref> |- |120&nbsp;nm | Tipski prečnik [[virus ljudske imunodeficijencije]] (HIV)<ref>{{cite book|last1=Seth|first1=S.D.|last2=Seth|first2=Vimlesh|title=Textbook of Pharmacology|date=2009|publisher=Elsevier|isbn=978-81-312-1158-8|page=X111|edition=3rd|url=https://books.google.com/books?id=51ozlZRBvQwC&pg=SL24-PA111}}</ref> |- |400–700&nbsp;nm | Približan raspon talasnih dužina [[vidljiva svjetlost|vidljive svjetlosti]]<ref name="hyp">{{cite web|url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/vision/specol.html#c1|title=Color|website=HyperPhysics|date=2016|last=Nave|first=Carl R|publisher=Georgia State University}}</ref> |} ===Ćelijska do ljudska skala=== <!--Grouping entities like red blood cells and Disneyland together doesn't feel appropriate. It should be subdivided, or at least merged into the smaller scale --> {| class="wikitable" !Faktor ([[metar|m]]) !Multiplikacija !Vrijednost !Tačka |- |rowspan=3 | 10<sup>−6</sup>{{Anchor|1E-6}} |rowspan=3 | [[#1 mikrometar|1 mikrometar]] ([[mikrometar|μm]]) (also called 1 micron) |1–4&nbsp;μm | Tipska dužina [[bakterije]]<ref>{{cite web|title=Size of bacteria|url=http://www.whatarebacteria.com/size-of-bacteria/|website=What are bacteria?|access-date=19. 7. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> |- |4&nbsp;μm | Tipski [[prečnik]] [[paukova mreža|paukove niti]]<ref>{{cite web|title=Engineering properties of spider silk|url=http://web.mit.edu/course/3/3.064/www/slides/Ko_spider_silk.pdf|website=web.mit.edu|last1=Ko|first1=Frank K.|last2=Kawabata|first2=Sueo|last3=Inoue|first3=Mari|last4=Niwa|first4=Masako|last5=Fossey|first5=Stephen|last6=Song|first6=John W.}}</ref> |- |7&nbsp;μm | Tipska veličina [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]]<ref>{{cite web|last1=Doohan|first1=Jim|title=Blood cells|url=http://www.biosbcc.net/doohan/sample/htm/Blood%20cells.htm|website=biosbcc.net|access-date=19. 7. 2016|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160723113019/http://www.biosbcc.net/doohan/sample/htm/Blood%20cells.htm|archive-date=23. 7. 2016|df=dmy-all}}</ref> |- |rowspan=4 | 10<sup>−5</sup> |rowspan=4 | [[#10 mikrometara|10&nbsp;μm]] |10&nbsp;μm | Tipiska veličina vodene kapljice magle ili oblaka |- |10&nbsp;μm | Širina [[tranzistor]]a u [[Intel 4004]], prvom komercijalnom [[mikroprocesor]]u na svijetu |- |12&nbsp;μm |Širina [[akrilno vlakno|akrilnih vlakana]] |- |17-181&nbsp;μm |Raspon širine ljudskih [[dlaka]]<ref name="Physics Factbook">According to ''The [[Physics]] Factbook'', the diameter of human hair ranges from 17 to 181&nbsp;μm{{cite web|url=https://hypertextbook.com/facts/1999/BrianLey.shtml|title=Width of a Human Hair|last=Ley|first=Brian|year=1999|website=The Physics Factbook}}</ref> |- |rowspan=3 | 10<sup>−4</sup> |rowspan=3 | [[#100 mikrometrara|100&nbsp;μm]] |340&nbsp;μm | Veličina [[piksel]]a na 17-inčnom monitoru rezolucije 1024×768 |- |560&nbsp;μm |Debljina središnjeg područja čovjekove [[rožnjača|rožnjače]]<ref name="ReferenceA">{{cite journal|vauthors=Liu Z, Huang AJ, Pflugfelder SC|title=Evaluation of corneal thickness and topography in normal eyes using the Orbscan corneal topography system|journal=The British Journal of Ophthalmology|volume=83|issue=7|pages=774–8|date=juli 1999|pmid=10381661|pmc=1723104|doi=10.1136/bjo.83.7.774}}</ref> |- |750&nbsp;μm | Maksimalni prečnik ''[[Thiomargarita namibiensis]]'', najveće ikada otkrivene bakterije ({{od|2010|lc=y}}) |- |rowspan=3 | 10<sup>−3</sup>{{Anchor|1E-3}} |rowspan=3 | [[#1 milimetar|1 milimetar]] ([[milimetar|mm]]) |~5&nbsp;mm | Dužina prosječnih [[buha]] je 1–10&nbsp;mm (obično <5&nbsp;mm)<ref name=BugGuide>[https://bugguide.net/node/view/7040 Order Siphonaptera – Fleas – BugGuide.Net] Accessed 29 April 2014</ref> |- |2,54&nbsp;mm |1/10t inča; udaljenost između pinova u [[dvolinijski paket|DIP]] (dvolinijskom pakovanju) elektronskik komponenti |- |5,70&nbsp;mm |Prečnik projektila u [[5,56×45mm NATO]] municije |- |rowspan=3 | 10<sup>−2</sup> |rowspan=3 | [[#1 centimetar|1 centimetar]] ([[centimetar|cm]]) |20&nbsp;mm |Približna širina [[prst]]a odraslog čovjeka |- |54&nbsp;mm × 86&nbsp;mm |Dimenzije [[kreditna kartica|kreditne kartice]], prema [[ISO/IEC 7810 ID-1]] standardu |- |73–75&nbsp;mm |Prečnik [[Bejzbol (lopta)|bejzbol]], prema smernicama [[Major League Baseball]] <!-- Izračunato na osnovu zahteva da obim bude 9 do 9,25 inča: 9*2,54/pi=73 mm. 9,25*2,54/pi=75 mm --><ref name="Official Rules">{{cite web|title=Official Rules|url=http://mlb.mlb.com/mlb/official_info/official_rules/official_rules.jsp|publisher=MLB|access-date=30. 9. 2011}}</ref> |- |rowspan=3 | 10<sup>−1</sup> |rowspan=3 | [[#1 decimetar|1 decimetar]] ([[decimetar|dm]]) |120&nbsp;mm |Dijametar [[kompakt disk|kompakd diska]] |- |660&nbsp;mm | Dužina najdužih [[Pinus|borovih]] češera, proizvedenih od [[Pinus|šećernog bora]]<ref>{{cite web|url=http://www.na.fs.fed.us/Spfo/pubs/silvics_manual/Volume_1/pinus/lambertiana.htm|title=Pinus lambertiana|authors=Bohun B. Kinloch, Jr. and William H. Scheuner|access-date=19. 1. 2017|archive-date=8. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110608015717/http://www.na.fs.fed.us/Spfo/pubs/silvics_manual/Volume_1/pinus/lambertiana.htm|url-status=dead}}</ref> |- |900&nbsp;mm | Prosječna dužina [[rapija]], [[mačevanje|mačevalačkog]] mača<ref name="2-Clicks Swords">{{cite web|url=https://www.2-clicks-swords.com/article/what-is-a-rapier.html|title=What is a rapier – Renaissance swords Rapiers|publisher=2-Clicks Swords|access-date=1. 1. 2023|archive-date=24. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624033750/https://www.2-clicks-swords.com/article/what-is-a-rapier.html|url-status=dead}}</ref> |} ===Ljudska do astronomska skala=== {| class="wikitable" !Faktor ([[metar|m]]) !Višestrukost !Vrijednost !Tačka |- |rowspan=3 | 1 metre{{Anchor|1E0}} |rowspan=3 | [[#1 metar|1 metar]] ([[metar|m]]) |1&nbsp;m (tačno) |Od 1983., definisano kao dužina putanje koju pređe svjetlost u [[vakuum]]u<br>u vremenskom intervalu od 1/299,792,458 [[sekunda]]. Pogledajte [[historija metra]] za prethodne definicije. |- |2,72&nbsp;m |Visina [[Robert Wadlow|Roberta Wadlowa]], najvišeg poznatog čovjeka.<ref name="Guinness">{{cite web|url=http://www.guinnessworldrecords.com/records/hall-of-fame/robert-wadlow-tallest-man-ever|title=Robert Wadlow: Tallest man ever|publisher=Guinness World Records}}</ref> |- |8,38 m | Dužina [[london]]skog autobusa ([[AEC Routemaster]]) |- |rowspan=3 | 10<sup>1</sup> |rowspan=3 | [[#1 decametar|1 decametar]] ([[decametar|dam]]) |33 m | Dužina najdužeg poznatog [[plavetni kit|plavog kita]]<ref>{{cite web|url=http://nationalzoo.si.edu/Animals/AnimalRecords/|title=Animal Records|publisher=Smithsonian National Zoological Park|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20040823234342/http://nationalzoo.si.edu/Animals/AnimalRecords/|archive-date=23. 8. 2004|df=dmy-all}}</ref> |- |52 m | Visina [[Nijagarini vodopadi|Nijagarinih vodopada]]<ref name="Niagara Parks Commission">{{cite web|title=Niagara Falls Geology Facts & Figures|url=http://www.niagaraparks.com/media/geology-facts-figures.html|publisher=Niagara Parks Commission|access-date=29. 6. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719093559/http://www.niagaraparks.com/media/geology-facts-figures.html|archive-date=19. 7. 2011|df=dmy-all}}</ref> |- |93,47 m | Visina [[Kip slobode|Kipa slobode]] |- |rowspan=4 | 10<sup>2</sup> |rowspan=4 | [[#1 hektometar|1 hektometar]] ([[hektometar|hm]]) |105 m | Dužina tipskog [[fudbalski teren|fudbalskog terena]] |- |137 m (147 m) | Visina (sadašnja i originalna) [[Velika piramida u Gizi|Velike piramide u Gizi]] |- |300 m |Visina [[Ajfelov toranj|Ajfelovog tornja]], jednog od poznatih spomenika [[Pariz]]a |- |979 m |Visina [[Salto Angel]], najvišeg vodopada na svijetu koji slobodno pada ([[Venecuela]]) |- |rowspan=3 | 10<sup>3</sup> |rowspan=3 | [[#1 kilometar|1 kilometar]] ([[kilometar|km]]) |2,3&nbsp;km |Dužina [[brana Tri klisure|brane Tri klisure]], najveće [[brana|brane]] na svijetu<ref name="Three Gorges Dam">{{cite web|url=https://www.encyclopedia.com/environment/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/three-gorges-dam|title=Three Gorges Dam|publisher=Cengage Learning|website=encyclopedia.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.ibiblio.org/chinesehistory/contents/07spe/specrep01.html#Quick%20Facts|title=Exploring Chinese History :: Special Reports :: The Three Gorges Dam Project}}</ref> |- |3,1&nbsp;km | Najuža širina [[Mesinski tjesnac|Mesinskog tjesnaca]], koji razdvaja [[Apeninsko poluostrvo]] i [[Sicilija|Siciliju]] |- |8.848&nbsp;km |Visina [[Mont Everest]]a, najviše planine na Zemlji |- |rowspan=3 | 10<sup>4</sup> |rowspan=3 | [[#10 kilometara|10&nbsp;km]]<!-- aka zastarjeli izraz mirijametar --> |10,9&nbsp;km |Dubina [[Challenger Deep]]a u [[Marijanska brazda|Marijanskoj brfazdi]], najdublja poznata tačka na Zemljinoj površini |- |27&nbsp;km |Obim [[Veliki hadronski sudarač|Velikog hadronskog sudarača]], {{od|maja 2010.|lc=on}} najvećeg [[akcelerator čestica|akceleratora čestica]] |- |42.195&nbsp;km |Dužina [[maraton]]a |- | rowspan="4" |10<sup>5</sup> | rowspan="4" |[[#100 kilometara|100&nbsp;km]] |100&nbsp;km |Udaljenost koju [[IAU]] smatra granicom do [[prostor]]a, zvana [[Karmanova linija]] |- |163&nbsp;km |Dužina [[Suecki kanal|Sueckog kanala]], koji povezuje [[Sredozemno more]] sa [[Crveno more|Crvenim morem]] |- |491&nbsp;km |Dužina [[Pirineji|Pireneja]], [[planinski lanac|planinskog lanca]] koji razdvaja [[Španija|Španiju]] i [[Francuska|Francusku]] |- |974,6&nbsp;km |Najveći prečnik patuljaste planete [[Ceres (planeta)|Ceres]].<ref name="ReferenceB">{{cite journal|vauthors=Thomas PC, Parker JW, McFadden LA, Russell CT, Stern SA, Sykes MV, Young EF|title=Differentiation of the asteroid Ceres as revealed by its shape|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-09-08_437_7056/page/224|journal=Nature|volume=437|issue=7056|pages=224–6|date=septembar 2005|pmid=16148926|doi=10.1038/nature03938|bibcode=2005Natur.437..224T|s2cid=17758979}}</ref> |- | rowspan="9" | 10<sup>6</sup>{{Anchor|1E6}} | rowspan="9" | [[#1 megametar|1 megametar]] ([[megametar|Mm]]) |2.38 Mm | Prečnik patuljaste planete [[Pluton]], nekada najmanja [[planeta|planetna]] kategorija<ref name="Asteroid-planet?" group=note>Tačna [[Sunčev sistem|kategorija]] (asteroid, patuljasta planeta ili planeta) kojoj pripadaju određeni objekti Sunčevog sistema, podvrgnuta je izvjesnoj reviziji od otkrića vansolarnih planeta i transneptunskih objekata</ref> u Sunčevom sistemu |- |3,48&nbsp;mm |Prečnik [[Mjesec]]a |- |5,2&nbsp;mm |Tipska udaljenost koju je prešao pobjednik [[24 sata Le Mansa]] automobilske utrke izdržljivosti |- |6.371 Mm |Prosjek [[Zemljin radijus|Polumjera Zemlje]] |- |6.378 Mm |[[Ekvator]]ski poluprečnik Zemlje |- |6,4&nbsp;mm |Dužina [[Veliki kineski zid|Velikog kineskog zida]] |- |6,6&nbsp;mm |Približna dužina dvije najduže rijeke, [[Nil]] i [[rijeka Amazon|Amazon]] |- |7.821 Mm |Dužina [[Transkanadski autoput|Transkanadskog autoputa]] |- |9.288 Mm |Dužina [[Transsibirska željeznica|Transsibirske željeznice]], najduže na svijetu |} ===Astronomska skala=== {| class="wikitable" !Faktor ([[metar|m]]) !Višestrukost !Vrijednost !Tačka |- | rowspan="3" | 10<sup>7</sup>{{Anchor|1E7}} | rowspan="3" | [[#10 megametara|10&nbsp;Mm]] |12.756 Mm |[[Ekvator]]ski prečnik Zemlje |- |20.004 Mm |Dužina [[meridijan (geografija)|meridijana]] na Zemlji (udaljenost između Zemljinih polova duž površine)<ref>{{Cite journal |last=Weintrit |first=Adam |date=2013 |title=So, What is Actually the Distance from the Equator to the Pole? – Overview of the Meridian Distance Approximations |url=http://www.transnav.eu/Article_So,_What_is_Actually_the_Distance_Weintrit,26,435.html |journal=TransNav, the International Journal on Marine Navigation and Safety of Sea Transportation |language=en |volume=7 |issue=2 |pages=259–272 |doi=10.12716/1001.07.02.14 |issn=2083-6473}}</ref> |- |40.075 Mm |Dužina Zemljinog [[ekvator]]a |- |rowspan=3 | 10<sup>8</sup>{{Anchor|1E8}} |rowspan=3 | [[#100 megametrara|100&nbsp;Mm]] |142.984 Mm |Prečnik [[Jupiter]]a |- |299.792 Mm |Udaljenost koju svjetlost pređe u vakuumu u jednoj sekundi ([[svjetlosna sekunda]], tačno 299,792,458 m po definiciji [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]]) |- |384.4 Mm |[[Mjesec|Mjesečeva]] orbitna udaljenost od Zemlje |- |rowspan=2 | 10<sup>9</sup>{{Sidro|1E9}} |rowspan=2 | [[#1 gigametar|1 gigametar]] ([[gigametar|Gm]]) |1,39&nbsp;Gm |Prečnik [[Sunce|Sunca]] |- |5,15&nbsp;Gm |Najveća kilometraža ikada zabilježena automobilom (3,2 miliona milja od 1966. [[Volvo P1800|Volvo P-1800S]])<ref>{{cite web |title=Volvo owner Irv Gordon, who drove 3.2M miles in his P1800, has died |url=https://www.autoblog.com/2018/11/16/irv-gordon-dies-volvo-p1800-mileage-record/ |website=autoblog.com |access-date=23. 1. 2021 |date=16. 11. 2018}}</ref> |- | 10<sup>10</sup>{{Anchor|1E10}} | [[#10 gigametara|10 Gm]] |18 Gm | Otprilike jedna [[svjetlosna minuta]] |- | rowspan=1 | 10<sup>11</sup>{{Anchor|1E11}} | rowspan=1 | [[#100 gigametara|100 Gm]] |150&nbsp;Gm |1 [[astronomska jedinica]] (au); srednja udaljenost između Zemlje i Sunca |- |rowspan=5 | 10<sup>12</sup>{{ Anchor |1E12}} |rowspan=5 | [[#1 terametar|1 terametar]] (Tm) |1.3&nbsp;Tm |Optički prečnik [[Betelgeus]]a |- |1.4&nbsp;Tm |Orbitna udaljenost [[Saturn]]a od Sunca |- |2&nbsp;Tm |Procijenjeni optički prečnik [[VY Canis Majoris]], jedne od [[lista najvećih zvijezda|najvećih poznatih zvijezda]] |- |5,9&nbsp;Tm |Orbitna udaljenost [[Pluton]]a od Sunca |- |~ 7,5&nbsp;Tm |Spoljna granica [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]] |- |rowspan=3 | 10<sup>13</sup>{{ Anchor |1E13}} |rowspan=3 | [[#10 terametara|10 Tm]] | |Prečnik [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] kao cjeline<ref name="Burgess_and_Quevedo"/> |- |21.49&nbsp;Tm | Udaljenost svemirske letjelice ''[[Voyager 1]]'' od Sunca (Od oktobra 2018.), do sada najudaljenijeg objekta koji je napravio čovjek<ref>{{cite web|url=http://heavens-above.com/solar-escape.aspx|title=Spacecraft escaping the Solar System|access-date=19. 10. 2018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181007015036/https://www.heavens-above.com/SolarEscape.aspx|archive-date=7. 10. 2018|website=Heavens Above|df=dmy-all}}</ref> |- |62.03&nbsp;Tm | Procijenjeni radijus [[horizont]]a događaja [[crna rupa|supermasivne crne rupe]] u [[NGC 4889]], najvećoj poznatoj crnoj rupi do danas |- |rowspan=2 | 10<sup>14</sup>{{ Anchor |1E14}} |rowspan=2 | [[#100 terametara|100 Tm]] |180&nbsp;Tm |Veličina [[disk krhotina|diska krhotina]] oko zvijezde [[51 Pegasi]]<ref>{{cite web|url=http://esciencenews.com/articles/2009/09/24/twin.keck.telescopes.probe.dual.dust.disks|title=Twin Keck telescopes probe dual dust disks|website=(e) Science News|date=24. 9. 2009|access-date=1. 1. 2023|archive-date=13. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100113044355/http://esciencenews.com/articles/2009/09/24/twin.keck.telescopes.probe.dual.dust.disks|url-status=dead}}</ref> |- |200&nbsp;Tm{{Anchor|1E15}} | Ukupna dužina molekula [[DNK]] u svim ćelijama organizma odraslog čoveka |- |rowspan=2 | 10<sup>15</sup> |rowspan=2 | [[#1 petametar|1 pentametarn]] (Pm) |~7.5&nbsp;Pm | Pretpostavljena vanjska granica Oortovog oblaka (~ 50,000 au) |- |9.461&nbsp;Pm | Udaljenost prijeđena svjetlošću u [[vakuum]]u u jednoj godini; pri svojoj sadašnjoj brzini, ''Voyageru 1'' bi trebalo 17.500 godina da pređe ovu udaljenost |- |rowspan=3 | 10<sup>16</sup>{{Anchor|1E16}} |rowspan=3 | [[#10 petametara|10 Pm]] |30.857&nbsp;Pm |1 [[parsek]] |- |39.9&nbsp;Pm | Udaljenost do najbliže zvijezde ([[Proxima Centauri]]) |- |41.3&nbsp;pm |Od marta 2013, udaljenost do najbliže otkrivene [[planeta|ekstrasolarne planete]] ([[Alpha Centauri Bc]]) |- |rowspan=2 | 10<sup>17</sup>{{Anchor|1E17}} |rowspan=2 | [[#100 petametara|100 Pm]] |193&nbsp;Pm |Od oktobra 2010, udaljenost do najbliže otkrivene ekstrasolarne planete s potencijalom da podrži život kakav poznajemo ([[Gliese 581 d]]) |- |615&nbsp;Pm |Približni radijus ljudskog radio balona, uzrokovanog televizijskim emisijama velike snage koje cure kroz atmosferu u svemir |- ||10<sup>18</sup>{{Anchor|1E18}} ||[[#1 egzametar|1 egzametar]] (Em) |1.9&nbsp;Em |Udaljenost do obližnjeg [[solarni blizanac|solarnog blizanca]] ([[HIP 56948]]), zvijezde sa svojstvima gotovo identičnim našem [[Sunce|Suncu]]<ref>{{cite magazine|last=Shiga|first=David|url=https://www.newscientist.com/article/dn12725-suns-twin-an-ideal-hunting-ground-for-alien-life.html|title=Sun's 'twin' an ideal hunting ground for alien life|magazine=New Scientist|access-date=3. 10. 2007}}</ref> |- |10<sup>19</sup>{{Anchor|1E19}} |[[#10 egzametara|10 Em]] |9.46 Em | Prosječna debljina [[Galaksija Mliječni put|Mliječnog puta]]<ref>{{cite web|last1=Christian|first1=Eric|last2=Samar|first2=Safi-Harb | authorlink2 = Samar Safi-Harb|title=How large is the Milky Way?|url=http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/ask_astro/answers/980317b.html|archive-url=https://web.archive.org/web/19990202064645/http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/ask_astro/answers/980317b.html|url-status=dead|archive-date=2. 2. 1999|access-date=14. 11. 2008}}</ref> (1,000 to 3,000 ly by Hydrogen line<ref>{{cite book|last=Duncan|first=Martin|title=Physics 216 – Introduction to Astrophysics|chapter=16|chapter-url=http://www.physics.queensu.ca/~phys216/ch16B.pdf|date=2008|access-date=14. 11. 2008|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081217023721/http://www.physics.queensu.ca/~phys216/ch16B.pdf|archive-date=17. 12. 2008|df=dmy-all}}</ref>) |- |rowspan=1 | 10<sup>20</sup>{{Anchor|1E20}} |[[#100 egzametara|100 Em]] |113.5 Em | Debljina plinovitog diska [[Galaksija Mliječni put|Mliječnog puta]].<ref>{{cite web|url=http://news.smh.com.au/milky-way-fatter-than-first-thought/20080220-1tbv.html|title=Milky Way fatter than first thought|access-date=14. 11. 2008|date=20. 2. 2008|website=The Sydney Morning Herald|publisher=Australian Associated Press|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080428132510/http://news.smh.com.au/milky-way-fatter-than-first-thought/20080220-1tbv.html|archive-date=28. 4. 2008|df=dmy-all}}</ref> |- |rowspan=6 | 10<sup>21</sup>{{Anchor|1E21}} |rowspan=6 | [[#1 zetametar|1 zetametar]] (Zm) |- |1.54&nbsp;Zm |Distanca do [[Supernova 1987a|SN 1987A]], najnovija supernova golim okom |- |1,62&nbsp;Zm |Udaljenost do [[Veliki Magelanov oblak|Velikog maglenog oblaka]] ([[patuljasta galaksija]] [[orbita]] u [[Mliječni put|Mliječnom putu]]) |- |1,66&nbsp;Zm |Udaljenost do [[Mali Magelanov oblak|Malog Magelanovog oblaka]] (još jedna patuljasta galaksija koja kruži oko Mliječnog puta) |- |1.9&nbsp;Zm |Prečnik galaksijskg diska [[galaksija Mliječni put|Galaksije Mliječni put]]<ref>{{cite journal|author=M. López-Corredoira, C. Allende Prieto, F. Garzón, H. Wang, C. Liu and L. Deng|url=https://www.aanda.org/articles/aa/full_html/2018/04/aa32880-18/aa32880-18.html |title=Disk stars in the Milky Way detected beyond 25 kpc from its center|journal=Astronomy & Astrophysics|volume=612|pages=L8|doi=10.1051/0004-6361/201832880|year=2018|bibcode=2018A&A...612L...8L|arxiv=1804.03064|s2cid=59933365 }}</ref><ref>{{cite press release|first=David|last=Freeman|title=The Milky Way galaxy may be much bigger than we thought|url=https://www.nbcnews.com/mach/science/milky-way-galaxy-may-be-much-bigger-we-thought-ncna876966|date=25. 5. 2018|publisher=CNBC}}</ref><ref name="rpi2015">{{cite press release|first=Mary L.|last=Martialay|title=The Corrugated Galaxy—Milky Way May Be Much Larger Than Previously Estimated|url=http://news.rpi.edu/content/2015/03/09/rippling-milky-way-may-be-much-larger-previously-estimated|date=11. 3. 2015|publisher=Rensselaer Polytechnic Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20150313123405/http://news.rpi.edu/content/2015/03/09/rippling-milky-way-may-be-much-larger-previously-estimated|archive-date=13. 3. 2015}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.space.com/29270-milky-way-size-larger-than-thought.html|title=Size of the Milky Way Upgraded, Solving Galaxy Puzzle|work=Space.com|last=Hall|first=Shannon|date=4. 5. 2015|access-date=9. 6. 2015|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150607104254/http://www.space.com/29270-milky-way-size-larger-than-thought.html|archive-date=7. 6. 2015}}</ref> |- |6.15&nbsp;Zm | Prečnik diska oreola niske površinske svjetline gigantske spiralne galaksije [[Malin 1]] |- |rowspan=4 | 10<sup>22</sup>{{Anchor|1E22}} |rowspan=4 | [[#10 zetametara|10 Zm]] |13.25&nbsp;Zm | Radijus difuznog zvjezdanog oreola [[IC 1101]], jedne od najvećih poznatih [[galaksija]] |- |24&nbsp;Zm |Udaljenost do [[galaksija Andromeda|Andromede]] |- |30.857&nbsp;Zm |1 [[megaparsec]] |- |50&nbsp;Zm |Prečnik [[Lokalna grupa|Lokalne grupe]] [[galaksija]] |-|10<sup>23</sup>{{Anchor|1E23"}} |[[#100 zetametara|100 Zm]] |300–600&nbsp;Zm |Udaljenost do [[Djevičino jato|jato Djevice]] od [[galaksija|galaksije]] |- |rowspan=4 | 10<sup>24</sup>{{Anchor|1E24}} |rowspan=4 | [[#1 jotametar|1 jotametar]] (Ym) |2,19&nbsp;Ym |Prečnik za [[Lokalni Superklaster]] i najveće šupljine i filamenta |- |2,8&nbsp;Ym |[[Kraj veličine]] |- |~5&nbsp;Ym |Prečnik [[superklaster Horologij|superklastera Hologija]]<ref>{{cite web|url=http://www.atlasoftheuniverse.com/superc/hor.html|title=The Horologium Supercluster|website=Atlas of the Universe}}</ref> |- |9.461&nbsp;Ym{{Anchor|1E25}} | Prečnik [[Kompleks superjata Riba-Cetus|Kompleksa superjata Riba-Cetus]], kompleksa superjata u kojem živimo |- |rowspan=3 | 10<sup>25</sup> |rowspan=3 | [[#10 jotametara|10 Ym]] |13&nbsp;Ym | Dužina [[Sloan Great Wall]]a, džinovskog zida od galaksija ([[galaksijski filament]])<ref>{{Cite journal |arxiv = astro-ph/0310571|bibcode = 2005ApJ...624..463G|title = A Map of the Universe|url = https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_2005-05-10_624_2/page/462|journal = The Astrophysical Journal|volume = 624|issue = 2|pages = 463|last1 = Gott|first1 = J. Richard|last2 = Jurić|first2 = Mario|last3 = Schlegel|first3 = David|last4 = Hoyle|first4 = Fiona|last5 = Vogeley|first5 = Michael|last6 = Tegmark|first6 = Max|last7 = Bahcall|first7 = Neta|last8 = Brinkmann|first8 = Jon|year = 2005|doi = 10.1086/428890|s2cid = 9654355}}</ref> |- |30.857&nbsp;Ym |1 [[Gigaparsec]] |- |37.84&nbsp;Ym |Dužina [[Huge-LQG]], grupe od 73 [[kvazar]]a |- |rowspan=3 | 10<sup>26</sup>{{Anchor|1E26}} |rowspan=3 | [[#100 jotametara|100 Ym]] |95&nbsp;Ym | Procijenjena [[mjere udaljenosti (kosmologija)|razdaljina putovanja svjetlosti]] do određenih [[kvazar]]a. Dužina [[veliki zid Herkules-Korona borealis|velikog zida Hercules–Korona Borealis]], kolosalni zid galaksija, najveća i najmasivnija struktura u vidljivom svemiru od 2014. |- |127&nbsp;Ym |Procijenjena udaljenost putovanja svjetlosti do [[GN-z11]], [[lista najudaljenijih astronomskih objekata|najudaljenijih objekata]] ikada posmatranih |- |870&nbsp;Ym |Približni promjer ([[udaljenost kretanja]]) [[vidljivi svemir|vidljivog svemira]]<ref name="Burgess_and_Quevedo"/> |- |10<sup>27</sup>{{Anchor|1E27}} |[[#1 ronametar|1 Rm]] <!-- prethodna verzija ovog unosa prijavila je prečnik kao radijus --> |1.2&nbsp;Rm |Donja granica (moguće beskonačnog) radijusa univerzuma, ako je [[3-sfera]], prema jednoj procjeni koristeći [[WMAP]] podatke sa 95% pouzdanosti<ref>{{cite journal|arxiv=astro-ph/0605709|title=How Many Universes Do There Need To Be?|last1=Scott|first1=Douglas|last2=Zibin|first2=J.P.|journal=International Journal of Modern Physics D|volume=15|number=12|pages=2229–2233|date=2006|doi=10.1142/S0218271806009662|bibcode=2006IJMPD..15.2229S|s2cid=119437678}}</ref> To ekvivalentno implicira da postoji najmanje 21 volumen veličine [[horizont čestica|horizonta čestica]] u svemiru.<!-- The article this entry is based on has been withdrawn by the author, specifically due to an error in the lower-bound estimate itself |- |3.8 Rm | Donja granica homogenog univerzuma izvedena iz svemirske letjelice [[Planck]]<ref>{{cite arxiv|arxiv=1304.1181|title=Inflationary Super-Hubble Waves and the Size of the Universe|first1=Thiago S.|last1=Pereira|first2=Luis Gustavo T.|last2=Silva|date=3. 4. 2013}}</ref> --> |- |<math>10^{10^{115}}</math><ref name="exponents" group="note">10<sup>115</sup> je 1 iza kojeg slijedi 115 nula, ili [[googol]] pomnožen sa kvadrilionom. 10<sup>10<sup>115</sup></sup> je 1 nakon čega slijedi kvadrilion googol nula. 10<sup>10<sup>10<sup>122</sup></sup></sup>je 1 praćeno 10<sup>10<sup>122</sup></sup> (a [[googolpleksd]]<sup>10 sextillion</sup>) nula.</ref> |<math>10^{10^{115}}</math> Qm |<math>10^{10^{115}}</math>Qm |Prema zakonima vjerovatnoće, udaljenost koja se mora preći dok ne naiđe na volumen prostora identičan našem [[uočljivi svemir|uočljivom svemiru]] sa uslovima identičnim našim.<ref name="TegmarkPUstaple">{{Cite journal |pmid = 12701329|year = 2003|last1 = Tegmark|first1 = M.|title = Parallel universes. Not just a staple of science fiction, other universes are a direct implication of cosmological observations|url = https://archive.org/details/sim_scientific-american_2003-05_288_5/page/40|journal = Scientific American|volume = 288|issue = 5|pages = 40–51|doi = 10.1038/scientificamerican0503-40|arxiv = astro-ph/0302131|bibcode = 2003SciAm.288e..40T}}</ref><ref>{{cite journal|vauthors=Tegmark M|title=Parallel universes. Not just a staple of science fiction, other universes are a direct implication of cosmological observations|url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_2003-05_288_5/page/40|journal=Scientific American|volume=288|issue=5|pages=40–51|date=maj 2003|pmid=12701329|doi=10.1038/scientificamerican0503-40|arxiv=astro-ph/0302131|bibcode=2003SciAm.288e..40T}}</ref> |- |<math>10^{10^{10^{122}}}</math> |<math>10^{10^{10^{122}}}</math> Qm |<math>10^{10^{10^{122}}}</math>Qm | Maksimalna veličina svemira nakon [[kosmološka inflacija|kosmološke inflacije]], implicirana jednom rezolucijom [[Prijedlog bez granica|Predloga bez granica]]<ref>{{Cite journal |arxiv = hep-th/0610199|bibcode = 2007JCAP...01..004P|title = Susskind's challenge to the Hartle Hawking no-boundary proposal and possible resolutions|journal = Journal of Cosmology and Astro-Particle Physics|volume = 2007|issue = 1|pages = 004|last1 = Page|first1 = Don N.|last2 = Allende Prieto|first2 = C.|last3 = Garzon|first3 = F.|last4 = Wang|first4 = H.|last5 = Liu|first5 = C.|last6 = Deng|first6 = L.|year = 2007|doi = 10.1088/1475-7516/2007/01/004|s2cid = 17403084}}</ref> |} <!-- Note: non-breaking space &nbsp; is not needed near the start of a line --> ==Manje od 1 zeptometra== ''{{vanchor| joktometar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|ym}}'') je [[jedinica mjere|jedinica]] [[dužine]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednako {{nowrap|1=10<sup>&minus;24</sup>&nbsp;[[metar]]a}}. Da bismo pomogli u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužine]] kraće od 10<sup>−21</sup> [[metar|m]] (1 zm). *1,6 × 10<sup>−5</sup> kvektometara (1,6 × 10<sup>−35</sup> metara) – [[Planckova dužina]] (Mjere udaljenosti kraće od ove nemaju fizički smisla, prema sadašnjim teorijama [[fizika|fizike]].) *1 qm – 1 kvektometar, najmanja imenovana podjela metra u [[SI bazna jedinica]] dužine, jedan nemilionti dio metra *1 rm – 1 rontometar, podjela metra u [[SI bazna jedinica]] dužine, jedan oktiloni dio metra *10 rm – dužina jedne strane kvadrata čija je površina [[šupa]], jedinica [[Poprečni presjek (fizika)|ciljnog presjeka]] korištena u [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]] *2 ym – efektivni polumjer poprečnog presjeka od 1&nbsp;[[MeV]] [[neutrino]] koje su mjerili [[Clyde Cowan]] i [[Frederick Reines]] ==1 zeptometar== ''{{vanchor|zeptometar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|zm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednak {{nowrap|1=10<sup>&minus;21</sup>&nbsp;[[metar]]a}}. Da bismo pomogli u poređenju različitih [[red veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10<sup>−21</sup> [[metar|m]] i 10<sup>−20</sup> m (1 zm i 10 zm). *2 zm – gornja granica za širinu [[kosmički niz|kosmičkog niza]] u teoriji struna. **2 zm – poluprečnik efektivnog [[Poprečni presek (fizika)|poprečni presek]] za [[redovi veličine (energija)#1E-9|20]] [[GeV]] [[neutrino]] [[nukleon]]{{Potreban citat|datum=mart 2018}} *7 zm – radijus efektivnog poprečnog presjeka za [[redovi veličine|250]] GeV neutrina koji se raspršuje od nukleona. ==10 zeptometara== Da bi pomogao u poređenju različitih [[red veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]] između 10<sup>−20</sup> [[metar|m]] i 10<sup>−19</sup> m (10 [[Zeptometar|zm]] i 100 zm). ==100 zeptometara== Da bi pomogao u poređenju različitih [[re veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine između 10<sup>−19</sup> [[metar|m]] i 10<sup>−18</sup> m (100 [[zeptometar|zm]] i 1 [[Atometar|am]]). *177 zm – [[de Broglieva talasna dužina]] od [[proton]]a na [[Veliki hadronski sudarač|Velikom hadronskom sudaraču]] (7 TeV od 2010.) ==1 atometar== Da bi pomogao u poređenju različitih [[red veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine između 10<sup>−19</sup> [[metar|m]] i 10<sup>−18</sup> m (100 [[zeptometar|zm]] i 1 [[Atometar|am]]). *177 zm – [[de Broglieva talasna dužina]] od [[proton]]a na [[Veliki hadronski sudarač|Velikom hadronskom sudaraču]] (7 TeV od 2010.) ==1 atometar== ''{{vanchor|atometar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|am}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem]] jednak {{nowrap|1=10<sup>&minus;18</sup>&nbsp;[[metar]]s}}. Da bi pomogao u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]]s između 10<sup>−18</sup> [[metar|m]] i 10<sup>−17</sup> m (1h i 10h). *1 ujutro – osjetljivost [[LIGO]] detektora za [[gravitacijski talas]] *1 ujutro – gornja granica za veličinu [[kvark]]ova i [[elektron]]a ==10 atometara== Da bismo pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]]s između 10<sup>−17</sup> [[metar|m]] i 10<sup>−16</sup> m (10 [[atometar|am]] i 100 ujutro). *10 ujutro – domet slabe sile ==100 atometara== Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi dužine između 10<sup>−16</sup> [[metar|m]] i 10<sup>−15</sup> m (100 [[atometar|am]] i 1 [[femtometar|fm]]). *100 ujutro – sve dužine kraće od ove udaljenosti nisu potvrđene u smislu veličine. *850 ujutro – približni radijus [[proton]]a ==1 femtometar== ''{{vanchor|[[femtometar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|fm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] od [[dužina]] u [[metričkom sistemu]] jednako {{nowrap|1=10<sup>&minus;15</sup>&nbsp;[[metar]]s}}. U [[fizika čestica|fizici čestica]], ova jedinica se češće naziva [[fermi (jedinica)|{{vanchor|fermi}}]], također sa skraćenicom "fm". Da bismo pomogli u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10<sup>−15</sup> [[metar]]a i 10<sup>−14</sup> metara (1 femtometar i 10 fm). *1 fm – prečnik [[neutron]]a, približna granica dometa [[jaka interakcija|sila boje]] koju između [[kvark]]ova prenosi [[gluon]]e<ref name=profmattstrassler/><ref name=Kolena_at_Duke/> *1.5 fm – prečnik [[poprečni presjek (fizika)|poprečni presjek raspršenja]] od 11 [[elektron volt|MeV]] [[proton]] sa ciljnim protonom *1,75 fm – efektivni prečnik naboja [[proton]]a<ref>{{cite web |url=https://physics.nist.gov/cgi-bin/cuu/Value?rp |website=The NIST Reference on Constants, Units, and Uncertainty |title=proton rms charge radius}}</ref> *2.81794 fm – [[klasični elektronski radijus]] *3 fm – približna granica dometa [[jaka interakcija|nuklearnih sila vezivanja]] posredovana [[mezon]]ima<ref name=profmattstrassler/><ref name=Kolena_at_Duke/> *7 fm – radijus efektivnog poprečnog presjeka za jezgro [[zlato|zlata]] koje raspršuje [[redovi veličine (energija)|6]] [[elektron volt|MeV]] [[alfa-čestica]] preko 140 stepeni. ==10 femtometara== Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10<sup>−14</sup> [[metar|m]] i 10<sup>−13</sup> m (10 [[femtometar|fm]] i 100 fm). *1,75 do 15 fm – Opseg prečnika [[atomsko jezgro|atomskog jezgra]] ==100 femtometara== Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi dužine između 10<sup>−13</sup> [[metar|m]] i 10<sup>−12</sup> m (100 [[femtometar|fm]] i 1 [[pikometar|pm]]). *570 fm – tipska udaljenost od atomskog jezgra dva najunutrašnjija elektrona (elektrona u ''1s'' ljusci) u atomu [[uranij]]a, najtežem prirodnom atomu ==1 pikometar== ''{{vanchor|[[pikometar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|pm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] od [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednako {{nowrap|1=10<sup>&minus;12</sup>&nbsp;[[metar]]a}} ({{nowrap|1={{sfrac |{{gaps|1|000|000|000|000}}}}&nbsp;m&nbsp;{{=}}&nbsp;0.{{gaps|000|000|000|001}}&nbsp;m}}) . Da bismo pomogli u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]] između 10<sup>−12</sup> i 10<sup>−11</sup> m (13 sati i 22 sata). *13 h – udaljenost između [[atomsko jezgro|atomskih jezgara]] u [[bijeli patuljak|bijelom patuljku]] *13:00 – referentna vrijednost pomaka čestica u akustici<ref name="ISO 1683:2015">ISO 1683:2015</ref> *2.4 pm – [[Komptonova talasna dužina]] [[elektron]]a Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi dužine između 10<sup>−13</sup> [[metar|m]] i 10<sup>−12</sup> m (100 [[femtometar|fm]] i 1 [[pikometar|pm]]). *570 fm – tipska udaljenost od atomskog jezgra dva najnutarnja elektrona (elektrona u ''1s'' ljusci) u [[uran]]skom atomu, najtežem prirodnom atomu *13 h – udaljenost između [[atomsko jezgaro|atomskih jezgara]] u [[bijeli oatuljak|bijelom patuljku]] *13:00 – referentna vrijednost pomaka čestica u akustici<ref name="ISO 1683:2015"/> *2.4 pm – [[Komptonova talasna dužina]] [[elektron]]a *17 h – kraće [[talasne dužine]] [[X-zraka]] (približno) ==10 pikometara== Da bi se pomoglo u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10<sup>−11</sup> i 10<sup>−10</sup> [[metar|m]] (22 h i 22 h). *25 pm – približni polumjer atoma [[helij]]a, najmanjeg neutralnog atoma *50 pm – poluprečnik atoma [[vodik]]a *50 pm – [[Bohrov radijus]]: približni poluprečnik atoma vodika *~50 pm – najbolja rezolucija [[transmisiona elektronska mikroskopija visoke rezolucije|transmisioni elektronski mikroskop visoke rezolucije]] *60 pm – radijus atoma ugljika *93 pm – dužina molekula [[diatomski ugljik|diatomskog vodika]] *96 pm – dužina H–O veze u molekuli [[voda|vode]]. ==100 pikometara== Da bi se pomoglo u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10<sup>−10</sup> i 10<sup>−9</sup> [[metar|m]] (100&nbsp;pm i 1&nbsp;nm; 1&nbsp;[[angstrem|Å]] i 10&nbsp;Å). *100 pm – 1 [[Ångstrem]] *100 pm – [[kovalentni radijus]] atoma [[sumpor]]a *120 pm – [[van der Waalsov radijus]] neutralnog [[vodik]]ovog atoma *120 pm – radijus atoma zlata *126 pm – kovalentni poluprečnik [[rutenij]]skog atoma *135 pm – kovalentni poluprečnik [[tehnecij]]skog atoma *150 pm – Dužina tipske [[kovalentne veze]] ([[Ugljik|C]]–C) *153 pm – kovalentni radijus atoma [[srebro|srebra]] a *155 pm – kovalentni poluprečnik [[cirkonij]]skog atoma *175 pm – kovalentni poluprečnik [[tulij]]skog atoma *200 pm – najveća rezolucija tipsog [[elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]] *225 pm – kovalentni poluprečnik [[cezijuma]] atoma *280 pm – Prosječna veličina molekule [[voda|vode]]. *298 pm – poluprečnik atoma [[cezij]]a, [[atomski radijus|izračunati kao]] najveći atomski radijus (osim eventualno francija) *340 pm – debljina jednog sloja [[grafen]]a *356.68 pm – širina [[dijamant]]ne [[jedinična ćelija|jedinične ćelije]] *403 pm – širina [[litij-fluorid]]ne jedinične ćelije *500 pm – Širina [[protein]]skog [[alfa-heliks|α heliksa]] *543 pm – razmak silikonske rešetke *560 pm – širina [[natrij-hlorid]]ne jedinične ćelije *700 pm – širina molekula [[glukoza|glukoze]] *700 pm – prečnik sferne molekule [[ugljik]]ovih spojeva<ref>{{Cite web|url=http://www.chm.bris.ac.uk/motm/buckyball/c60a.htm|title=Buckminsterfullerene: Molecule of the Month|website=www.chm.bris.ac.uk|access-date=21. 4. 2019}}</ref> *780 pm – srednja širina [[kvarc]]ne jedinične ćelije *820 pm – srednja širina [[led]]edne jedinične ćelije *900 pm – srednja širina koesitne jedinične ćelije ==1 nanometar== ''{{vanchor|[[nanometar]]}}'' ([[simbol]]: ''{{vanchor|nm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednaka {{nowrap|1=10<sup>&minus;9</sup>&nbsp;[[metar|m]] ({{nowrap|1={{sfrac |{{gaps|1|000|000|000}}}&nbsp;m&nbsp;{{=}}&nbsp;0.{{gaps|000|000|001}}&nbsp;m}}). Da bismo pomogli u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine između 10<sup>−9</sup> i 10<sup>−8</sup> m (1&nbsp;nm i 10&nbsp; nm). *1&nbsp;nm – promjer [[ugljična nanocijev|ugljične nanocijevi]] *1&nbsp;nm – otprilike dužina molekula [[saharoza|saharoze]], izračunao [[Albert Einstein]] *2,3&nbsp;nm – dužina [[fosfolipid]]a *2,3&nbsp;nm – najmanja debljina oksida [[ulaz (tranzistor)|ulaza]] u [[mikroprocesor]]e *3&nbsp;nm – širina heliksa [[DNK]]. *3&nbsp;nm – visina leta [[glava za čitanje i upisivanje diska|glave]] [[tvrdi disk|tvrdog diska]] *3&nbsp;nm – {{Od|2019.||df=|lc=y}}, [[3 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije za koju se očekuje da će biti proizvedena oko 2022.]] *3,4&nbsp;nm – dužina DNK [[alfa-heliks|okreta]] (10 [[bazni par|bp]]) *3,8&nbsp;nm – veličina molekula [[albumin]]a *5&nbsp;nm – veličina dužine gejta 16&nbsp;nm procesora *5&nbsp;nm – {{Od|2018|Oktobar|df=|lc=y}}, [[5 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene oko 2019–2020]] *6&nbsp;nm – dužina [[lipidni dvosloj|fosfolipidnog dvosloja]] *6–10&nbsp;nm – debljina [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]] *6,8&nbsp;nm – širina molekula [[hemoglobin]]a *7&nbsp;nm – prečnik [[Mikrofilament|aktinskih filamenata]] *7&nbsp;nm – [[7 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene oko 2018.]] *10&nbsp;nm – Debljina [[ćelijski zid|ćelijskog zida]] u Gram-negativnih [[bakterija]] ==10 nanometara== Da bismo pomogli u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10<sup>−8</sup> i 10<sup>−7</sup> [[metar|m]] (10&nbsp;nm i 100&nbsp;nm). *10&nbsp;nm – prosječna dužina [[nanogica]] *10&nbsp;nm – manja veličina čestica [[duhan]]skog dima *10&nbsp;nm – [[10 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene oko 2016.]][[32 nm proces|–]]2017. *13&nbsp;nm – dužina [[talasna dužina|talasne dužine]] koja se koristi za [[EUV litografija|EUV litografiju]] *14&nbsp;nm – Dužina [[svinjski cirkovirus|svinjskog cirkovirusa]] *14&nbsp;nm – [[14 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene oko 2013.]] *15&nbsp;nm – Dužina [[antitijela]] *18&nbsp;nm – promjer [[virus mozaika duhana|virusa mozaičnosti duhana]]<ref name="isbn0-7167-1843-X">{{cite book|title=Biohemija|izdavač=W.H. Freeman|year=1988|isbn=978-0-7167-1843-7|location=San Francisco|author=Stryer, Lubert|url-access=registration|url=https://archive.org/details/biochemistry3rdedi00stry}}</ref> *20&nbsp;nm – Dužina [[nanoba|nanobe]], može biti jedan od najmanjih oblika života *20–80&nbsp;nm – debljina [[ćelijski zid|ćelijskog zida]] u [[Gram-pozitivna bakterija|Gram-pozitivnih baktewrija]]<ref>{{cite web|url=http://www.microbiologytext.com/index.php?module=Book&func=displayarticle&art_id=60|title=Through the Microscope|website=www.microbiologytext.com|access-date=1. 1. 2023|archive-date=12. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160612050607/http://www.microbiologytext.com/index.php?module=book&func=displayarticle&art_id=60|url-status=dead}}</ref> *20&nbsp;nm – debljina [[bakterja|bakterijskog]]l [[flagela|biča]] *22&nbsp;nm – [[22 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene otprilike 2011–2012]] *22&nbsp;nm – Najmanja veličina karakteristika proizvodnje [[mikroprocesor]]a u septembru 2009<ref name="Intel">{{cite web|url=https://phys.org/news/2009-09-law-intel.html|title=Moore's Law Marches on at Intel|publisher=Physorg.com|access-date=1. 9. 2018}}</ref> *25&nbsp;nm – prečnik [[mikrotubula]] *30&nbsp;nm – manja veličina dima jestivog ulja *32&nbsp;nm – [[32 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene otprilike 2009–2010]] *40&nbsp;nm – ekstremna [[ultraljubičasta svjetlost|ultraljubičasta]] [[talasna dužina]] *45&nbsp;nm – [[45 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene otprilike 2007–2008]] *50&nbsp;nm – gornja veličina za čestice [[virus]]a u [[zrak]]u *50&nbsp;nm – [[visina leta]] [[glava za čitanje i upisivanje diska|glave]] [[tvrdi disk|tvrdog diska]]<ref>{{cite web|url=https://www.helpwithpcs.com/hardware/hard-drive-basics.php|title=Hard drive basics – Capacities, RPM speeds, interfaces and mechanics|website=www.helpwithpcs.com|access-date=1. 1. 2023|archive-date=1. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230101110019/https://www.helpwithpcs.com/hardware/hard-drive-basics.php|url-status=dead}}</ref> *65&nbsp;nm – [[65 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene oko 2005–2006]] *58&nbsp;nm – visina [[T7 bakteriofag]]a *90&nbsp;nm – [[AIDS|Virus ljudske imunodeficijencije (HIV)]] (općenito, [[virus]]i su veličine od 20&nbsp;nm do 450&nbsp;nm) *90&nbsp;nm – [[90 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene oko 2002–2003]] *100&nbsp;nm – Dužina čestice [[mezoporozn]]og [[silicij-dioksida]] ==100 nanometara== [[slika:Comparison semiconductor process nodes.svg|thumb|upright=1.5|Poređenje veličina čvorova procesa proizvodnje poluvodiča sa nekim [[mikroskop]]skim objektima i talasim dužinama vidljive svjetlosti. Na ovoj skali, [[dlaka|širine ljudske dlake]] je oko 10 puta veća od slike.<ref>{{cite book|title=Industrial metrology|url=https://archive.org/details/industrialmetrol0000smit|url-access=limited|first=Graham T.|last=Smith|page=[https://archive.org/details/industrialmetrol0000smit/page/253 253]|publisher=Springer|year=2002|isbn=978-1-85233-507-6}}</ref>]] Da bismo pomogli u poređenju različitih [[rred veličine|edova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10<sup>−7</sup> i 10<sup>−6</sup> [[metar|m]] (100 [[nanometar|nm]] i 1&nbsp;[[mikrometar|μm]]). *100&nbsp;nm – najveća veličina čestica koja može proći kroz [[hirurška maska|hiruršku masku]]<ref name=t2>{{Cite journal |doi = 10.1080/02786820802626355|title = Electrospray versus Nebulization for Aerosolization and Filter Testing with Bacteriophage Particles|journal = Aerosol Science and Technology|volume = 43|issue = 4|pages = 298–304|year = 2009|last1 = Eninger|first1 = Robert M.|last2 = Hogan|first2 = Christopher J.|last3 = Biswas|first3 = Pratim|last4 = Adhikari|first4 = Atin|last5 = Reponen|first5 = Tiina|last6 = Grinshpun|first6 = Sergey A.|bibcode = 2009AerST..43..298E|s2cid = 93465533}}</ref> *100&nbsp;nm – 90% čestica u drvenom [[dim]]u je manje od ovoga. *120&nbsp;nm – najveća veličina čestica koja može proći kroz [[ULPA]] filter *120&nbsp;nm – prečnik [[HIV|virusa ljudske imunodeficijencije]] (HIV)<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=51ozlZRBvQwC&pg=SL24-PA111|title=Textbook Of Pharmacology|last=Seth|date=18. 11. 2009|publisher=Elsevier India|via=Google Books|isbn=9788131211588}}</ref> *120&nbsp;nm – približni prečnik [[SARS-CoV-2]]<ref>{{Cite web|url=https://www.pptaglobal.org/media-and-information/ppta-statements/1055-2019-novel-coronavirus-2019-ncov-and-plasma-protein-therapies|title=New Coronavirus (SARS-CoV-2) and the Safety Margins of Plasma Protein Therapies - Plasma Protein Therapeutics Association (PPTA)|access-date=1. 1. 2023|archive-date=2. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200602211857/https://www.pptaglobal.org/media-and-information/ppta-statements/1055-2019-novel-coronavirus-2019-ncov-and-plasma-protein-therapies|url-status=dead}}</ref> *125&nbsp;nm – standardna dubina udubljenja na [[kompakt disk]]ovima (širina: 500&nbsp;nm, dužina: 850&nbsp;nm do 3,5&nbsp;μm) *180&nbsp;nm – tipska dužina [[bjesnilo|virusa bjesnila]] *200&nbsp;nm – tipska veličina [[bakterije]] ''[[Mycoplasma]]'', među najmanjim bakterijama *300–400&nbsp;nm – blizu [[ultraljubičaste]] talasne dužine *300&nbsp;nm – najveća veličina čestica koja može proći kroz [[HEPA]] (visoko efikasan filter čestica zraka) filter (N100 uklanja do 99,97% na 0,3 mikrometra, N95 uklanja do 95% na 0,3 mikrometra) *400–420&nbsp;nm – [[talasna dužina]] [[ljubičasta (boja)|ljubičaste]] svjetlosti (pogledajte [[Boja]] i [[Vidljivi spektar]]) *420–440&nbsp;nm – talasna dužina [[indigo]] svjetlosti *440–500&nbsp;nm – talasna dužina [[plava svjetlost|plave]] svjetlosti *500–520&nbsp;nm – talasna dužina [[cijan]] svjetlosti *520–565&nbsp;nm – talasna dužina [[zelena|zelene]] svjetlosti *565–590&nbsp;nm – talasna dužina [[žuza|žute]] svjetlosti *590–625&nbsp;nm – talasna dužina [[narandžasta (boja)|narandžasta]] svetlosti *625–700&nbsp;nm – talasna dužina [[crvena|crvene]] svjetlosti *700–1,4 μm – talasna dužina [[blizu infracrvena|blizu infracrveog]] zračenja ==1 mikrometar== <!-- Povezano sa od Microplastics --> [[Datoteka:Loxoceles reclusa iconized thread.png|thumb|upright|Svila za paukovu mrežu široka je 5–7 μm]] ''{{vanchor|[[mikrometar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|μm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] od [[dužina]] u [[metričkom sistemu]] jednako {{nowrap|1=10<sup>&minus;6</sup>&nbsp;[[metar]]s}} ({{nowrap|1={{sfrac |{{gaps|1|000|000}}}}&nbsp;m&nbsp;{{=}}&nbsp;0.{{gaps|000|001}}&nbsp;m}}). Da bismo pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi neke stavke dužine između 10<sup>−6</sup> i 10<sup>−5</sup> m (između 1 i 10 [[mikrometara]] s, ili μm). *~0,7–300 μm – [[talasna dužina]] [[infracrvenoi zračenje|infracrvenog zračenja]] *1 μm – strana [[kvadrat (geometrija)|kvadrata]] površine [[redovi veličine (površina)|10<sup>−12</sup>m<sup>2</sup>]] *1 μm – ivica [[kocka (geometrija)|kocke]] zapremine [[redovi veličine (zapremina)|10<sup>−18</sup> m<sup>3</sup>]] (1&nbsp;fL) *1–10 μm – prečnik tipske [[bakterije]] *1 μm – dužina [[lizosom]]a *1–2 μm – [[spora]] [[antraks]]a <ref>{{cite journal|vauthors=Spencer RC|title=Bacillus anthracis|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-pathology_2003-03_56_3/page/182|journal=Journal of Clinical Pathology|volume=56|issue=3|pages=182–7|date=mart 2003|pmid=12610093|pmc=1769905|doi=10.1136/jcp.56.3.182}}</ref> *2 μm – dužina prosječne [[bakterije]] ''[[E. coli]]'' *3–4 μm – veličina tipske ćelije [[kvasci|kvasca]]<ref name=Walker>{{cite journal|vauthors=Walker K, Skelton H, Smith K|title=Cutaneous lesions showing giant yeast forms of Blastomyces dermatitidis|journal=Journal of Cutaneous Pathology|volume=29|issue=10|pages=616–8|date=novembar 2002|pmid=12453301|doi=10.1034/j.1600-0560.2002.291009.x|s2cid=39904013}}</ref> *5 μm – dužina tipske glave ljudskog [[spermatozoid]]a<ref>{{cite journal|last=Smith|first=D.J.|title=Human sperm accumulation near surfaces: a simulation study|journal=Journal of Fluid Mechanics|year=2009|volume=621|page=295|doi=10.1017/S0022112008004953|url=http://eprints.maths.ox.ac.uk/860/1/human_sperm.pdf|access-date=20. 5. 2012|bibcode=2009JFM...621..289S|s2cid=3942426|archive-url=https://web.archive.org/web/20131106030353/http://eprints.maths.ox.ac.uk/860/1/human_sperm.pdf|archive-date=6. 11. 2013|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> *6 μm – debljina trake za 120 minuta (C120) [[kompaktna kaseta|kompaktne kasete]]<ref>{{cite web|url=http://nactape.com/anablog/glossary|title=NAC Audio Cassette Glossary – Cassetro|website=nactape.com|language=en-US|access-date=16. 3. 2018|archive-date=16. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180316214327/http://nactape.com/anablog/glossary|url-status=dead}}</ref> *7 μm – prečnik [[ćelijsko jedro|jedra]] tipske [[eukariot]]ske [[ćelija (biologija)|ćelije]] *oko 7 μm – prečnik ljudskih [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]] <ref name="dnaftb">{{cite web|url=http://www.dnaftb.org/dnaftb/6/concept/index.html|title=Genes are real things :: DNA from the Beginning|website=www.dnaftb.org}}</ref> *3–8 μm – širina niti [[paukova mreža|paučine]]<ref>{{cite web|first=Gordon|last=Ramel|title=Spider Silk|url=http://www.earthlife.net/chelicerata/silk.html|quote=garden spider silk has a diameter of about 0.003 mm ... Dragline silk (about 0.00032 inch (0.008 mm) in Nephila)|access-date=4. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081204080140/http://www.earthlife.net/chelicerata/silk.html|archive-date=4. 12. 2008 |url-status=live}}</ref> *5–10 μm – širina [[hloroplast]]a<ref>{{cite book|author1=Wise, R.R.|author2=Hoober, J.K.|year=2007|title=The Structure and Function of Plastids|publisher=Springer|isbn=978-1-4020-6570-5|url=https://books.google.com/books?id=FKeCVPbJ3asC|page=14}}</ref> *8–11 μm – veličine prizemne [[magla|magle]] ili kapljice magle <ref>{{cite report|url=https://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19940028559.pdf|title=Drop Size Distributions and Related Properties of Fog for Five Locations Measured From Aircraft|last=Zak|first=J. Allen|date=april 1994|publisher=[[NASA]] – Langley Research Center|location=Hampton, VA|docket=4585}}</ref><ref group="note">But not [[cloud]] or high-level fog droplets; droplet size increases with altitude. For a contradictory study indicating larger drop sizes even in ground fog, see {{cite journal|last=Eldridge|first=Ralph G.|date=oktobar 1961|title=A Few Fog Drop-Size Distributions|journal=Journal of Meteorology|volume=18|issue=5|pages=671–6|bibcode=1961JAtS...18..671E|doi=10.1175/1520-0469(1961)018<0671:AFFDSD>2.0.CO;2|doi-access=free}}</ref> ==10 mikrometara== [[slika:FogParticlesHighSpeed.jpg|thumb|Čestice magle su dugačke oko {{cvt|10–50|μm}}.]] Da bismo pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]] između 10<sup>−5</sup> [[metar|m]] i 10<sup>−4</sup> m (10 [[mikrometar|μm]] i 100&nbsp;μm). *10 μm – širina [[pamuk]]ovog vlakna<ref name="ISTAG">{{cite web|author=IST – Innovative Sintering Technologies Ltd.|title=Fibreshape applications|url=http://www.istag.ch/fibres/applications.html|quote=Histogram of cotton thickness|access-date=4. 12. 2008}}</ref> *10 μm – [[Inženjerska tolerancija|tolerancija]] [[Lego]] kocke<ref name="Companyprofile">{{cite web|url=http://cache.lego.com/upload/contentTemplating/AboutUsFactsAndFiguresContent/otherfiles/download98E142631E71927FDD52304C1C0F1685.pdf|title=Company Profile, page 20|date=2010|publisher=The Lego Group|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209100137/http://cache.lego.com/upload/contentTemplating/AboutUsFactsAndFiguresContent/otherfiles/download98E142631E71927FDD52304C1C0F1685.pdf|archive-date=9. 12. 2012}}</ref> *10 μm – [[tranzistor]]ska širina [[Intel 4004]], prvog komercijalnog [[mikroprocesor]]a na svijetu *10 μm – srednja najduža dimenzija ljudskog [[crvenih krvnih zrnaca]] *5–20 μm – izlučevine [[grinja]] <ref>{{cite book|first=Morton|last=Lippmann|title=Environmental Toxicants: Human Exposures and Their Health Effects|publisher=John Wiley and Sons|year=2000|isbn=978-0-471-29298-2|url=https://books.google.com/books?id=7eCXlRbCeGAC|page=453|quote=20 μm .. 5 μm|access-date=4. 12. 2008}}</ref> *10,6 μm – [[talasna dužina]] svjetlosti koju emituje [[ugljik-dioksid]]ni [[laser]] *15 μm – širina vlakna [[svila|svile]] *17 μm – minimalna širina pramena ljudske dlake<ref name="Physics Factbook"/> *17,6 μm – jedan [[twip]], jedinica dužine u tipografiji *10 do 55 μm – širina vlakna [[vuna|vune]]<ref name="ISTAG"/> *25,4 μm – 1/1,000&nbsp;inča, obično se naziva 1 [[thou (jedinica dužine)|mil]] u SAD-u i 1 [[thou (jedinica dužine)|thou]] u UK *30 μm – dužina ljudske [[koža|ćelije kože]] *50 μm – tipska dužina ''[[euglena|Euglena gracilis]]'', [[flagela]]tnog [[protista]] *50 μm – tipska dužina ćelija ljudske [[jetra|jetre]] , tjelesne ćelije prosječne veličine *50 μm – dužina čestice [[mulj]]a *60 μm – dužina [[spermatozoid]]a *70 do 180 μm – debljina [[papir]]a ==100 mikrometara== [[slika:Paramecium.jpg|thumb|[[Paramecij]] je dug oko 300 μm.]] Da bismo pomogli u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]]s između 10<sup>−4</sup> [[metar|m]] i 10<sup>−3</sup> m (100&nbsp;[[mikrometar|μm]] i 1&nbsp;[[milimetar|mm]]). Izraz ''miriometar'' (skraćeno mama, ekvivalentno 100 mikrometara; često se brka sa ''[[#mirijametar|mirijametrom]]'', 10 kilometara)<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=XnRVDwAAQBAJ&pg=PA204|first=Jan|last=Gyllenbok|title=Encyclopedia of Historical Metrology, Weights, and Measures|publisher=Birkhäuser|year=2018|isbn=9783319575988}}</ref> je zastarjelo; decimalni metrički [[prefiks]] myria-, myrio-<ref name="fr"/> je zastario <ref name="Procès-Verbaux_1935"/><ref name="Roberts_1975"/><ref name="Judson_1976"/> i nije bio uključen među [[SI prefiksi|prefikse]] kada je uveden [[Međunarodni sistem jedinica]] 1960. godine. *100 μm – 1/10 milimetra *100 μm – 0,00394&nbsp;inča *100 μm – najmanja udaljenost koja se može vidjeti [[gruba anatomija|golim okom]] *100 μm – prosječni prečnik pramena [[dlalka|ljudske dlake]] *100 μm – debljina sloja [[boja|boje]] *100 μm – dužina čestice [[prašina|prašine]] *120 μm – [[geometrijska sredina]] [[Plankova dužina]] i prečnik [[uočljivi univerzum|uočljivog univerzuma]]: {{radic|8,8 × 10<sup>26</sup> m × 1,6 × 10<sup>−35</sup> m}} *120 μm – prečnik [[ljudi|ljudskwe]] [[jajna ćelija|jajne ćelije]] *170 μm – dužina najvećeg [[spermatozoid]]a u prirodi, koji pripada voćnoj mušici ''[[Drosophila|Drosophila bifurca]]“ <ref>{{cite web|url=https://files.oakland.edu/users/lindeman/web/spermfacts.htm|title=Dr. Charles Lindemann's Lab: Sperm Facts|first=Kim|last=Popiolek|publisher=Oakland University}}</ref><ref>{{cite web|last1=Santoso|first1=Alex|title=World's Biggest Sperm Belongs to a Tiny Fly|url=https://www.neatorama.com/2006/06/17/worlds-biggest-sperm-belongs-to-a-tiny-fly/|website=Neatorama|date=17. 6. 2006}}</ref> *181 μm – maksimalna širina pramena ljudske dlake<ref name="Physics Factbook"/> *100–400 μm – dužina ''Demodex'' [[grinja]] koje žive u [[dlakin folikul|folikulu dlake]] ljudi *175–200 μm – tipska debljina [[solarna ćelija|solarne ćelije]]. *200 μm – tipska dužina ''[[Paramecium|Paramecium caudatum]]'', trepljastog protista *200 μm – nominalna širina najmanjeg uobičajeno dostupnog mehaničkog olova olovke (0,2&nbsp;mm) *250–300 μm – dužina [[grinja]]<ref>[https://web.archive.org/web/20011102080548/http://ohioline.osu.edu/hyg-fact/2000/2157.html House Dust Mites HYG-2157-97]. Retrieved 2008-12-04</ref> *340 μm – dužina [[piksel]]a na 17-inčnom monitoru rezolucije 1024×768 *500 μm – tipska dužina ''[[ameba|Amoeba proteus]]'', [[ameba|ameboidnog]] protista *500&nbsp;μm – [[Mikroelektromehanički sistem|MEMS]] mikromotor *500 μm – prosječna dužina zrna [[pijesak|pijeska]] *500 μm – prosječna dužina zrna [[soli]] *500 μm – prosječna dužina zrna [[šećer]]a *560 μm – debljina središnjeg područja ljudske [[rožnjača|rožnjače]]<ref name="ReferenceA"/> *750 μm – prečnik ''[[Thiomargarita namibiensis]]'', najveće poznate [[bakterije]]<ref>{{cite news|url=http://www.cnn.com/NATURE/9904/15/biggest.bacteria/|title=CNN – Scientists discover biggest bacteria ever – April 15, 1999|website=www.cnn.com|access-date=20. 5. 2017}}</ref> *760 μm – debljina [[ISO/IEC 7810|identifikacione kartice]] ==1 milimetar== [[slika:Fire ants 01.jpg|thumb|upright|Prosječan [[vatreni mrav|crveni mrav]] je dug oko 5 mm.]] {{Redirect|1mm|Pesma Perfume|Level3 (Parfem album)|mera|milimetar}} ''{{vanchor|[[milimetar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|mm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metričkom sistemu]] jednako {{nowrap|1=10<sup>&minus;3</sup>&nbsp;[[metar]]s}} ({{nowrap|1={{sfrac |{{gaps|1|000}}}}&nbsp;m&nbsp;{{=}}&nbsp;0,001&nbsp;m}}). Da bismo pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine između 10<sup>−3</sup> m i 10<sup>−2</sup> m (1&nbsp;mm i 1&nbsp;cm). *1,0&nbsp;mm – 1/1000 metra *1,0&nbsp;mm – 0,03937 [[inč]]a ili 5/127 (tačno) *1,0&nbsp;mm – strana [[kvadrat (geometrija)|kvadrata]] površine [[1 E-6 m²|1 mm²]] *1,0&nbsp;mm – prečnik glave igle *1,5&nbsp;mm – prosječna dužina [[buha]]<ref name="BugGuide"/> *2,54&nbsp;mm – razmak između pinova na starim dvolinijskim paketima (DIP) s [[elektron]]skim komponentama *5&nbsp;mm – dužina prosječnog crvenog [[mrav]]a *5&nbsp;mm – prečnik prosečnog zrna [[riža|riže]] *[[5,56×45mm NATO]] – standardna veličina municije *6&nbsp;mm – približna širina olovke *7&nbsp;mm – dužina ''[[Paedophryne amauensis]]'', najmanjeg poznatog [[kičmenjak]]a<ref>{{cite news|url=https://news.nationalgeographic.com/news/2012/01/120111-smallest-frogs-vertebrates-new-species-science-animals/|title=World's Smallest Frog Found—Fly-Size Beast Is Tiniest Vertebrate|date=13. 1. 2017|access-date=20. 5. 2017}}</ref> *7,1&nbsp;mm – dužina [[sjeme]]nke [[suncokret]]a *[[7,62×51 mm NATO]] – uobičajena veličina vojne municije <ref>[http://www.dtic.mil/ndia/2008Intl/Arvidsson.pdf NATO Infantry Weapons Standardization, Per G. Arvidsson, ChairmanWeapons & Sensors Working GroupLand Capability Group 1 – Dismounted Soldier NATO Army Armaments Group] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121201183951/http://www.dtic.mil/ndia/2008Intl/Arvidsson.pdf|date=1. 12. 2012}} Accessed 29 April 2014</ref> *8&nbsp;mm – širina kućnog filma starog formata *8&nbsp;mm – dužina ''[[Paedocypris progenetica]]'', najmanje poznate [[ribe]]<ref>{{cite news|url=https://www.newscientist.com/article/mg18925363-000-worlds-smallest-vertebrate-has-a-big-secret/|title=World's smallest vertebrate has a big secret|work=New Scientist|access-date=20. 5. 2017|language=en-US}}</ref> ==1 centimetar== [[slika:Fingernail label (enwiki).jpg|thumb| Prosječan čovjekov [[nokat]] je širok 1 cm]] {{redirect|10 mm|patrone za vatreno oružje|kalibar 10 mm}} ''{{vanchor|[[centimetar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|cm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] od [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednaka {{nowrap|1=10<sup>&minus;2</sup>&nbsp;[[metsr]]a}} ({{nowrap|1{{sfrac|100}}&nbsp;m&nbsp;{{=}}&nbsp;0.01&nbsp;m}}). To help compare different [[orders of magnitude]], this section lists lengths between 10<sup>−2</sup> m and 10<sup>−1</sup> m (1&nbsp;cm and 1&nbsp;dm). *1&nbsp;cm – 10 [[milimetar]]a *1&nbsp;cm – 0,39 [[inč]]a *1&nbsp;cm – ivica [[kvadrat]]a površine [[red veličine (površina)|1 cm<sup>2</sup>]] *1&nbsp;cm – ivica [[kocka (geometrija)|kockine]] zapremine [[redovi veličine (zapremina)|1 mL]] *1&nbsp;cm – dužina zrna [[kahva|kahve]] *1&nbsp;cm – približna širina prosječnog [[nokat|nokta]] *1,2&nbsp;cm – dužina [[pčele]] *1,2&nbsp;cm – prečnik matrice *1,5&nbsp;cm – dužina veoma velikog [[komarac|komarca]] *1,6&nbsp;cm – dužina Jaragua Sphaero, vrlo malog [[reptil]]a *1,7&nbsp;cm – dužina ''Thorius arboreus'', najmanjeg [[daždevnjak]]a <ref>{{cite news|url=https://kids.mongabay.com/animals/smallest/smallest-salamander.html|title=The Smallest Salamander|work=Mongabay.com|access-date=20. 5. 2017|last=Lindstrom|first=Hannah}}</ref> *2&nbsp;cm – približna širina [[prst]]a odraslog čovjeka *2,54&nbsp;cm – 1 inč *3,08568&nbsp;cm – 1 [[atoparsec]] (10<sup>−18</sup> [[parsec]]i) *3,4&nbsp;cm – dužina prepeličjeg [[jaje]]ta <ref>{{cite news|url=https://www.backyardchickens.com/threads/comparing-quail-eggs.410632/|title=Comparing quail eggs|work=BackYard Chickens|access-date=20. 5. 2017|language=en-US}}</ref> *3,5&nbsp;cm – širina [[film]]a koji se obično koristi u filmovima i [[fotografija]]ma *3,78&nbsp;cm – kolika je udaljenost na kojoj se [[Mjesec]] udaljava od [[Zemlja|Zemlje]] svake godine <ref>{{Cite news|date=1. 2. 2011|title=Why the Moon is getting further away from Earth|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-12311119|access-date=5. 11. 2021}}</ref> *4.3&nbsp;cm – minimalni prečnik loptice za [[golf]] <ref>{{cite web|title=USGA: Guide to the Rules on Clubs and Balls|url=http://www.usga.org/Rule-Books/Rules-on-Clubs-and-Balls/Appendix-III-%e2%80%93-The-Ball/|publisher=USGA|access-date=30. 9. 2011}}</ref> *5&nbsp;cm – uobičajeni prečnik kokošjeg [[jaje]]ta *5&nbsp;cm – visina kolibrija, najmanje poznate ptice *5,5 × 5,5 × 5,5&nbsp;cm – dimenzije Rubikove kocke 3x3x3 *6,1&nbsp;cm – prosječna visina [[jabuka]] *7,3–7,5&nbsp;cm – prečnik bejzbol lopte<!-- Izračunato iz zahtjeva da obim bude 9 do 9,25 inča: 9*2,54/pi = 7,3e-2m. 9,25*2,54/pi = 7,5e-2m --> *8,6&nbsp;cm × 5,4&nbsp;cm – dimenzije standardne kreditne kartice *9&nbsp;cm – dužina pjegave veslače, najmanje poznate [[kornjače]] ==1 decimetar== [[slika:Foot_on_white_background.jpg|thumb|Stopalo odraslog čovjeka dugo je oko 28 cm.]] ''{{vanchor|[[decimetar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|dm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednako {{nowrap|1=10<sup>&minus;1</sup>&nbsp;[[metar]]a}} ({{nowrap|1={{sfrac |10}}&nbsp;m&nbsp;{{=}}&nbsp;0.1&nbsp;m}}). Da bismo pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine između 10 [[centimetar]]a i 100 centimetara (10<sup>−1</sup> metar i 1&nbsp;metar). ===Konverzije=== 10 centimetara (skraćeno na 10&nbsp;cm) je jednako: *1 [[decimetar]] (dm), termin koji nije u uobičajenoj upotrebi (1 [[litar|L]] = 1 dm<sup>3</sup>.) *100 [[milimetar]]a *3,9 [[inč]]a *strana [[kvadrata (geometrija)|kvadrata]] površine [[redovi veličine (površina)|0,01&nbsp;m<sup>2</sup>]] *ivica [[kocka (geometrija)|kocke]] zapremine [[redova veličine (jedan kubni milimetar do jednog kubnog metra)|{{val|1|e=-3}} m<sup> 3</sup>]] (1 L) ===Talasne dužine=== *10&nbsp;cm = 1,0 dm – [[talasna dužina]] najveće [[UHF|ultra visoke frekvencije (UH)]] radio frekvencije, [[pikosekunda|3 GHz]] *12&nbsp;cm = 1,2 dm – talasna dužina [[ISM opseg|2,45 GHz ISM radio opseg]] *21&nbsp;cm = 2,1 dm – talasna dužina [[21 cm linija|1,4 GHz emisiona linija vodika]], [[hiperfina struktura|hiperfina]] tranzicija atoma vodika *100&nbsp;cm = 10 dm – talasna dužina najniže [[UHF]] radio frekvencije, [[nanosekunda|300 MHz]] ===Ljudski definisane skale i strukture=== *10,16&nbsp;cm = 1,016 dm – 1 [[ruka (jedinica)|ruka]] koja se koristi za mjerenje visine konja (4&nbsp;inča) *12&nbsp;cm = 1,2 dm – prečnik kompakt diska (CD) (= 120&nbsp;mm) *15&nbsp;cm = 1,5 dm – dužina Bic olovke sa poklopcem *22&nbsp;cm = 2,2 dm – prečnik tipske asocijacijske (fudbalske lopte) *30&nbsp;cm = 3 dm – tipična dužina ljenjira za školu (= 300&nbsp;mm) *30,48&nbsp;cm = 3,048 dm – 1 [[stopa (dužina)|stopa]] (mjera) *60&nbsp;cm = 6 dm – standardna dubina (sprijeda prema pozadi) radne ploče domaće kuhinje u Evropi (= 600&nbsp;mm) *90&nbsp;cm = 9 dm – prosječna dužina rapira za [[mačevanje]]<ref name="2-Clicks Swords"/> *91,44&nbsp;cm = 9,144 dm – jedno [[dvorište]] (mjera) ===Priroda=== *10&nbsp;cm = 1 dm – prečnik ljudskog [[cerviks]]a pri ulasku u drugu fazu porođaja *11&nbsp;cm = 1,1 dm – prečnik prosečnog [[krompir]]a u SAD *13&nbsp;cm = 1,3 dm – dužina tijela golijadnog ptićejeda *15&nbsp;cm = 1,5 dm – približna veličina najveće vrste buba *19&nbsp;cm = 1,9 dm – dužina [[banana]] *26,3&nbsp;cm = 2,6 dm – dužina prosečnog muškog stopala *29,98&nbsp;cm = 2,998 dm – udaljenost svjetlosti u vakuumu prijeđe u jednoj [[nanosekund]]i *30&nbsp;cm = 3,0 dm – maksimalna dužina noge golijada ptićejeda *31&nbsp;cm = 3,1 dm – raspon krila najveće vrste [[leptir]]a ''[[Ornithoptera alexandrae]]'' *46&nbsp;cm = 4,6 dm – dužina prosječne domaće mačke *50 do 65&nbsp;cm = 5–6,5 dm – rep kautija *66&nbsp;cm = 6,6 dm – dužina najdužih šišarki (koje proizvodi [[Pinus|šećerni bor]]<ref>{{cite web|url=http://www.na.fs.fed.us/Spfo/pubs/silvics_manual/Volume_1/pinus/lambertiana.htm|title=Pinus lambertiana|first1=Bohun B. Jr.|last1=Kinloch|first2=William H.|last2=Scheuner|name-list-style=amp|archive-url=https://web.archive.org/web/20110608015717/http://www.na.fs.fed.us/Spfo/pubs/silvics_manual/Volume_1/pinus/lambertiana.htm|archive-date=8. 6. 2011 |url-status=live|access-date=1. 5. 2017}}</ref>) ===Astronomske=== *84&nbsp;cm = 8,4 dm – približni prečnik TS26 2008, meteoroid ==1 metar== {{Redirect|1m||1M (višeznačna odrednica){{!}}1M}} [[File:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|thumb|Leonardo da Vinci je nacrtao ''[[Vitruvijev čovjek]]'' unutar kvadrata stranice 1,83 m} i krug oko 1,2 m u radijusu]] Da bismo pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine između jednog [[metar]] i deset metara. Svetlost, u vakuumu, putuje 1 metar za {{frac|1|299,792,458}}, ili {{#expr:1/299792458}} sekunde. ===Konverzije=== 1 [[metar]] je: *10 [[decimetar]]a *100 [[centimetar]]a *1.000 [[milimetar]]a *39,37 [[inč]]a *3,28 [[stopa (dužina)|stopa]] *1,1 [[dvorište]] *strana [[kvadrat (geometrija)|kvadrata]] sa površinom [[1 E0 m²|1 m<sup>2</sup>]] *ivica [[kocke (geometrija)|kocke]] sa površinom [[1 E0 m²|6 m<sup>2</sup>]] i zapreminom [[1 E0 m³|1 m<sup>3</sup> sup>]] *radijus [[krug]]a sa površinom [[1 E0 m²|π m<sup>2</sup>]] *radijus [[sfere]] sa površinom [[1 E+1 m²|4π m<sup>2</sup>]] i zapreminom [[1 E0 m³|4/3π m<sup>3</sup >]] ===Ljudski definisane skale i strukture=== *1 m – približna visina gornjeg dijela kvake na vratima *1 m – prečnik veoma velike lopte za plažu *1.435 m – standard željezničkog kolosijeka koji koristi oko 60% željeznica u svijetu = 4&nbsp;ft 8{{frac|1|2}} in *2,5 m – rastojanje od poda do plafona u prosečnoj stambenoj kući <ref>{{cite web|url=http://htwins.net/scale/|title=HTwins.net – The Scale of the Universe|website=htwins.net|access-date=20. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20101129182745/http://htwins.net/scale/|archive-date=29. 11. 2010|url-status=dead}}</ref> *2,7 m – dužina Starr Bumble Bee II, najmanjeg [[avion]]a *2,77–3,44 m – talasna dužina emitovanog radio FM opsega 87–108&nbsp;MHz *3,05 m – dužina starog Mini *8,38 m – dužina [[london]]skog autobusa ([[AEC Routemaster]]) ===Priroda=== *1 m – visina ''[[Homo floresiensis]]'' ("Hobit") <!-- * 1,1 m – dužina prosečnog penisa slona u erekciji [komentarisano jer nije naveden izvor, nije pomenuto u članku o slonu.] --> *1,15 m – [[pizot]] ([[sisar]]) *1,63 m – (5 stopa 4 inča) (ili 64 inča) – visina prosječne američke ženske osobe *1,75 m – (5 stopa 8 inča) – visina prosječnog muškarca u SAD-u *2,5 m – visina [[suncokret]]a *2,72 m – (8 stopa 11 inča) – najviši poznati čovjek (Robert Wadlow)<ref name="Guinness"/> *3,63 m – rekordni raspon krila]đ za žive [[ptice]] (lutajući albatros) *5 m – dužina [[slon]]a *5,2 m – visina žirafe<ref name="Dagg1971">{{citation|author=Dagg, A. I.|year=1971|title=Mammal species 5|pages=1–8| edition=Giraffa camelopardalis}}</ref> *5,5 m – visina ''[[Baluchitherium]]a'', najvećeg kopnenog [[sisar]]a koji je ikada živio *6,5 m – raspon krila ''[[Argentavis]]'', najveće poznate leteće [[ptice]] *7,4 m – raspon krila ''[[Pelagornis]],'' ptice sa najdužim rasponom krila ikada.<ref>{{Cite news |date=7. 7. 2014 |title= Fossil of 'largest flying bird' identified'| language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/science-environment-28164063 |access-date=19. 7. 2022}}</ref> *7,5 m – približna dužina ljudskog [[gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnog trakta]] ===Astronomske=== *3–6 m – približni prečnik {{mpl|2003 SQ|222}}, meteoroid *4,1 m – prečnik [[2008 TC3]], mali [[asteroid]] koji je uletio u Zemljinu atmosferu 7. oktobra 2008.<ref name="discovermagazine">{{cite web|url=http://blogs.discovermagazine.com/badastronomy/2008/10/06/incoming-2/|title=Incoming!!!|last=Plait|first=P.|date=6. 10. 2008|publisher=[[Bad Astronomy]]|access-date=8. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081007190747/http://blogs.discovermagazine.com/badastronomy/2008/10/06/incoming-2/|archive-date=7. 10. 2008|url-status=live}}</ref> ==1 decametar== [[slika:Image-Blue Whale and Hector Dolphine Colored.jpg|thumb|Izmjerena dužina [[Plavetni kit|plavetnog kita]] je oko 33 m; ovaj crtež poredi njegovu dužinu sa dužinom ljudskog ronioca i [[delfin]]a.]] ''{{vanchor|[[dekametar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|dam}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednako 10&nbsp;[[metar]]a (10<sup>1</sup>&nbsp;m). Da bi se pomoglo u poređenju različitih [[red veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine između 10 i 100 metara.<!-- izbjegavajte korištenje skraćenica kada je puno ime jasnije čitaocu; molimo koristite najčešće korišćene termine, a ne retko korišćene termine --> ===Konverzije=== 10 metara (vrlo rijetko se naziva [[dekametar]] što je skraćeno kao brana) jednako je: *10 metara *100 [[decimetar]]a *1.000 [[centimetar]]a *10.000 [[milimetara]]a *32,8 [[stopa (dužina)|stopa]] *11 [[jarda|jardi]] *strana [[kvadrat (geometrija)|kvadrata]] površine [[1 E+2 m²|100 m²]] ===Ljudski definirane skale i strukture=== *10 metara – [[talasna dužina]] najveće kratkotalasne radio frekvencije, [[1 E7 Hz|30]] M[[herc|Hz]] *23 metra – visina Luxor Obeliska Place de la Concorde, [[Pariz]], [[Francuska]] *25 metara – talasna dužina kratkotalasnog opsega radio emitovanja na [[1 E7 Hz|12]] MHz *29 metara – visina svjetionika u Savudriji, Hrvatska *31 metar – talasna dužina kratkotalasnog opsega emitovanog radija na 9,7&nbsp;MHz *34 metra – visina [[Split Point Lighthouse]]U u Aireys Inletu, Viktorija, [[Australija]] *40 metara – prosječna dubina ispod morskog dna [[tunel pod Kanalom]] *49 metara – talasna dužina kratkotalasnog opsega emitovanog radija na 6,1&nbsp;MHz *50 metara – dužina drumskog voza *55 metara – visina [[Krivi toranj u Pizi|Krivog tornja u Pizi]] *62,5 metara – visina [[Djoserova piramida|Djoserove piramide]] *64 metra – raspon krila [[Boeing]]a 747-400 *69 metara – raspon krila Antonov An-124 Ruslan *70 metara – dužina Bayeux tapiserije *70 metara – širina tipskog nogometnog igrališta *77 metara – raspon krila Boeinga 747-8 *88,4 metara – raspon krila transportnog aviona Antonov An-225 ''Mrija'' *93 metra – visina Kipa slobode *96 metara – visina [[Big Ben]]a *100 metara – talasna dužina najniže kratkotalasne radio frekvencije, [[1 E6 Hz|3]] MHz ===Sport=== *11 metara – približna širina teniskog terena za parove *15 metara – širina standardnog [[FIBA]] košarkaškog terena *15,24 metara – širina [[NBA]] košarkaškog terena (50&nbsp;stopa) *18,44 metara – udaljenost između prednjeg dijela bacačeve gume i zadnjeg dijela domaće ploče na [[bejzbol]]skom terenu (60 stopa, 6&nbsp;inča)<ref>{{cite web|url=http://mlb.mlb.com/mlb/downloads/y2010/official_rules/2010_OfficialBaseballRules.pdf|title=Rule 1.04 The Playing Field|website=Official Baseball Rules|publisher=[[Major League Baseball]]|pages=1–5|date=25. 1. 2010|access-date=1. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110427083014/http://mlb.mlb.com/mlb/downloads/y2010/official_rules/2010_OfficialBaseballRules.pdf|archive-date=27. 4. 2011 |url-status=live}} See especially Diagram No. 1, page 3.</ref> *20 metara – dužina terena za [[kriket]] (22 jarde)<ref>{{cite web|url=http://www.lords.org/laws-and-spirit/laws-of-cricket/laws/law-7-the-pitch,33,AR.html|title=Law 7 (The pitch)|website=Laws of Cricket|publisher=[[Marylebone Cricket Club]]|date=oktobar 2010|access-date=1. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514141304/http://www.lords.org/laws-and-spirit/laws-of-cricket/laws/law-7-the-pitch%2C33%2CAR.html|archive-date=14. 5. 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> *27,43 metara – udaljenost između baza na bejzbol terenu (90&nbsp;stopa) *28 metara – dužina standardnog FIBA košarkaškog terena *28,65 metara – dužina NBA košarkaškog terena (94&nbsp;stope) *49 metara – širina terena za američki fudbal (53{{frac|1|3}} jardi) *59.436 metara – širina kanadskog fudbalskog terena (65 jardi) *70 metara – tipična širina fudbalskog terena *91 metar – dužina terena za američki fudbal (100 jardi, mjereno između gol-linija) ===Priroda=== *10 metara – prosječna dužina ljudskog probavnog trakta{{potreban citat|datum=novembar 2010}} *12 metara – dužina kit ajkule, najveće žive ribe *12 metara – raspon krila ''[[Quetzalcoatlus]]'', pterosaura *13 metara – dužina džinovske lignje i kolosalne lignje, najvećih živih beskičmenjaka *15 metara – približna udaljenost tropski krugovi geografske širine se kreću prema ekvatoru, a polarni krugovi se kreću prema polovima svake godine zbog prirodnog, postepenog smanjenja nagiba Zemljine osovine *18 metara – visina fosila ''[[Sauroposeidon]]'', najvišeg poznatog [[dinosaur]]a *20 metara – dužina ''[[Leedsichthys]]'', najveće poznate [[ribe]] koja je živjela *21 metar – visina vodopada [[High Force]] u Engleskoj *33 metra – dužina plavog kita,<ref>{{cite web|url=http://nationalzoo.si.edu/Animals/AnimalRecords/|title=Animal Records|publisher=Smithsonian National Zoological Park|access-date=29. 5. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20090328113538/http://nationalzoo.si.edu/Animals/AnimalRecords/|archive-date=28. 3. 2009|url-status=live}}</ref> najveća životinja na zemlji, živa ili izumrla, u smislu mase *39 metara – dužina ''[[Supersaurus]]a'', najdužeg poznatog dinosaura i najdužeg [[kičmenjak]]a <ref>{{Cite web|last=Curtice|first=Brian|date=2021|title=New Dry Mesa Dinosaur Quarry Supersaurus vivianae (Jensen 1985) axial elements provide additional insight into its phylogenetic relationships and size, suggesting an animal that exceeded 39 meters in length|url=https://vertpaleo.org/wp-content/uploads/2021/10/SVP_2021_VirtualBook_final.pdf#page91}}</ref> *52 metra – visina [[Nijagarini vodopadi|Nijagarinih vodopada]]<ref name="Niagara Parks Commission"/> *55 metara – dužina čizmastog crva, najduže poznate [[životinje]]<ref>{{cite web|url=https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/longest-animal/|title=Longest Animal|publisher=Guinness World Records|access-date=15. 6. 2019}}</ref> *83 metres –visina zapadne [[kaktus|kukute]] ===Astronomske=== *30 metara – prečnik {{mpl|1998 KY|26}}, meteoroid koji se brzo okreće *30,8568 metara – 1 femtoparsec *32 metra – približni prečnik [[2008 HJ]], mali meteoroid ==1 hektometar== [[slika:Cheops pyramid 01.jpg|thumb|Velika piramida u Gizi je visoka 138,8 m]] [[slika:M27 DLS.JPG|thumb|upright|Britanski [[znakovi lokacije vozača|znak lokacije vozača]] i oznaka lokacije na [[autocesta M27|M27]] u [[Hampshire]]u. Stubovi za označavanje lokacije postavljaju se u intervalima od 100 metara.<ref name=faq>{{cite web |url=http://www.highways.gov.uk/business/16049.htm |title=Driver Location Signs – Frequently Asked Questions |publisher=Highways Agency |access-date=10. 2. 2010 |url-status=dead |archive-url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20120810121037/http://www.highways.gov.uk/business/16049.htm |archive-date=10. 8. 2012 |df=dmy-all }}</ref>]] ''{{vanchor|[[hektometar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|hm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednaka 100&nbsp;[[metar]]a (10<sup>2</sup>&nbsp;m). Da bismo uporedili različite redove veličina, ovaj odjeljak navodi dužine između 100 metara i 1.000 metara (1 [[kilometar]]). <!-- molimo izbjegavajte korištenje skraćenica kada je puno ime jasnije čitaocu; molimo koristite najčešće korišćene termine, a ne retko korišćene termine --> ===Konverzije=== 100 [[metar]]a (ponekad se naziva hektometar) jednako je: *328 [[stopa (dužina)|stopa]] *jedna strana kvadrata [[1 E+4 m²|1 hektar]]. *petina moderne [[li (kineska jedinica)|li]], kineske mjerne jedinice *približna udaljenost koju svjetlost prijeđe za 300 [[nanosekundi]]s ===Ljudski definisane skale i strukture=== *100 metara – talasna dužina najveće srednje talasne radio frekvencije, [[1 E6 Hz|3 MHz]] *100 metara – razmak među oznakama lokacija na britanskim autoputevima *138,8 metara – visina [[Velike piramide u Gizi|Velike pirtamide u Gizi]] ([[Keopsova piramida]]) *139 metara – visina najvišeg rolerkostera na svetu, Kingda Ka<ref>{{cite web|url=https://rcdb.com/2832.htm|title=Kingda Ka (Six Flags Great Adventure)|access-date=18. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090326124600/http://www.rcdb.com/id2832.htm|archive-date=26. 3. 2009|url-status=live|df=dmy-all}}</ref> *187 metara – najkraća [[talasna dužina]] emitovanog radio AM opsega, [[1 E6 Hz|1600 kHz]] *202 metra – dužina [[Széchenyi Lančani most]] koji povezuje [[Budim]] i [[Pešta|Peštu]] *318 metara – visina zgrade The New York Times *318,9 metara – visina Chrysler zgrade *328 metara – visina Sky Towera u Oklandu, najviše samostojeće građevine na južnoj hemisferi *330 metara – visina [[Ajfelov toranj|Ajfelovog tornja]] (uključujući antenu)<ref>{{Cite news|url=https://www.reuters.com/world/europe/eiffel-tower-grows-six-metres-after-new-antenna-attached-2022-03-15/|title=Eiffel Tower grows six metres after new antenna attached|website=reuters.com|date=15. 3. 2022 }}</ref> *341 metar – visina najvišeg mosta na svijetu, vijadukta Millau *390 metara – visina Empire State Buildinga *400–800 metara – visine najviših nebodera na svijetu u posljednjih 80 godina *458 metara – dužina Knock Nevisa, najvećeg supertankera na svijetu *553,33 metara – visina CN Towera <ref>{{cite news|url=https://www.tripsavvy.com/how-tall-is-the-cn-tower-3251128|title=How Tall is the CN Tower?|work=TripSavvy|access-date=20. 5. 2017|last=Campbell|first=Marilyn|date=17. 2. 2018}}{{Mrtav link}}</ref> *555 metara – najduža talasna dužina emitovanog radio AM opsega, [[1 E5 Hz|540 kHz]] *630 metara – visina jarbola KVLY-TV, druga najviša građevina na svijetu *646 metara – visina Varšavskog radio jarbola, najviše građevine na svijetu do njenog urušavanja 1991. *828 metara – visina Burj Khalife, najviše građevine na svijetu 17. januara 2009.<ref>{{cite news|url=http://www.business24-7.ae/articles/2009/1/pages/01182009_63dc3a90c9a848219058be301f3f7ded.aspx|title=Burj Dubai all set for 09/09/09 soft opening|work=Emirates Business 24-7|access-date=17. 1. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090119161147/http://business24-7.ae/Articles/2009/1/Pages/01182009_63dc3a90c9a848219058be301f3f7ded.aspx|archive-date=19. 1. 2009 |url-status=live}}</ref> *1.000 metara – talasna dužina najniže srednjetalasne radio frekvencije, [[1 E5 Hz|300 kHz]] ===Sport=== *100 metara – udaljenost koju vrlo brz čovjek može pretrčati za oko 10 sekundi *100.584 metara – dužina kanadskog [[fudbal]]skog terena između gol-linija (110 [[jarda|jardi]]) *91,5 metara – 137 metara – dužina fudbalskog terena, prema [[FIFA]] *105 metara – dužina fudbalskog terena ([[UEFA]] kategorije stadiona 3 i 4) *105 metara – dužina tipskog fudbalskog terena *109,73 metara – ukupna dužina terena za američki fudbal (120 jardi, uključujući krajnje zone) *110–150 metara – širina australskog fudbalskog terena *135–185 metara – dužina australskog fudbalskog terena *137,16 metara – ukupna dužina kanadskog fudbalskog terena, uključujući krajnje zone (150 jardi) ===Priroda=== *115,5 metara – visina najvišeg drveta na svetu 2007. godine, sekvoje Hyperion <ref>{{cite web|url=https://www.monumentaltrees.com/en/trees/coastredwood/coastredwood/|title=Tallest tree in the world: coast redwood|website=Monumental Trees, an inventory of big and old trees worldwide}}</ref> *310 metara – maksimalna dubina Ženevskog jezera *340 metara – udaljenost zvuka putuje u vazduhu na nivou mora u jednoj sekundi; pogledajte [[Brzina zvuka]] *979 metara – visina Salto Angel, najvišeg [[vodopad]]a na svijetu ([[Venecuela]]) *1500 metara – udaljenost zvuka putuje u vodi u jednoj sekundi ==Astronomske== *270 metara – dužina [[99942 Apophis]] *535 metara – dužina [[25143 Itokawa]],<ref>{{cite journal|vauthors=Fujiwara A, Kawaguchi J, Yeomans DK, Abe M, Mukai T, Okada T, Saito J, Yano H, Yoshikawa M, Scheeres DJ, Barnouin-Jha O, Cheng AF, Demura H, Gaskell RW, Hirata N, Ikeda H, Kominato T, Miyamoto H, Nakamura AM, Nakamura R, Sasaki S, Uesugi K|title=The rubble-pile asteroid Itokawa as observed by Hayabusa|url=https://archive.org/details/sim_science_2006-06-02_312_5778/page/1330|journal=Science|volume=312|issue=5778|pages=1330–4|date=juni 2006|pmid=16741107|doi=10.1126/science.1125841|bibcode=2006Sci...312.1330F|s2cid=206508294}}</ref> malog asteroida koji je posjetila svemirska letjelica ==1 kilometar== [[slika:Fuji_Kawaguchi_357.JPG|thumb|[[Mount Fuji]] je visok 3.776 km.]] ''{{vanchor|[[kilometar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|km}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] od [[dužina]] u [[metričkom sistemu]] jednaka {{praznina|1|000}}&nbsp;[[metar]]s (10<sup>3</sup>&nbsp;m). Da bi pomogao u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]]s između 1&nbsp;kilometra i 10&nbsp;[[kilometra]]s (10<sup>3</sup> i 10<sup>4 </sup> [[metar]]s). ===Konverzije=== 1 [[kilometar]] (simbol jedinice km) jednako je: *1.000 [[metar]]a *0,621371 [[milje]] *1.093,61 [[dvorišta]] *3.280,84 [[stopa (dužina)|stopa]] *39,370,1 [[inč]]a *100.000 [[centimetar]]a *1,000,000 [[milimetar]]a *Strana [[kvadrat (geometrija)|kvadrata]] površine [[1 E+6 m²|1]] [[Km²|km<sup>2</sup>]] *Radijus [[krug]]a područja [[Pi|&pi;]] km<sup>2</sup> ===Ljudski definisane skale i strukture=== *1&nbsp;km – talasna dužina najveće [[dugi talasi|dugotalasne]] radio frekvencije, [[1 E5 Hz|300]] [[kHz]]<ref>{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/long_wave|archive-url=https://web.archive.org/web/20190301140144/https://en.oxforddictionaries.com/definition/long_wave|url-status=dead|archive-date=1. 3. 2019|title=long wave|publisher=Oxford Dictionaries|quote=wavelength above one kilometre (and a frequency below 300 kHz)|access-date=12. 3. 2011}}</ref> *1.280&nbsp;km – raspon [[Most Golden Gate|Mosta Golden Gate]] (udaljenost između kula)<ref>{{cite web|title=Golden Gate Bridge official website|url=http://goldengatebridge.org/research/factsGGBDesign.php#length|access-date=10. 6. 2012|archive-date=4. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110304130356/http://www.goldengatebridge.org/research/factsGGBDesign.php#length|url-status=dead}}</ref> *1.609&nbsp;km – 1 statutarna milja *1.852&nbsp;km – 1 [[nautička milja]], jednako 1 [[lučna minuta]] [[geografska širuna|geografske širine]] na površini Zemlje<ref>{{cite Merriam-Webster|nautička milja|datum pristupa =12. mart 2011.}}</ref> *1.991&nbsp;km – raspon [[Akashi Kaikyō most]]a<ref>{{citation|title=Akashi Kaikyo Bridge @ Everything2.com|url=https://everything2.com/title/Akashi%2520Kaikyo%2520Bridge|publisher=[[Everything2]]|date=9. 9. 2002|access-date=19. 4. 2009}}</ref> *2.309&nbsp;km – aksijalna dužina [[Three Gorges Dam]], najveće [[brana|brane]] na svijetu<ref name="Three Gorges Dam"/> *3.991&nbsp;km – dužina [[Akashi Kaikyō most]]a, najdužeg [[viseći most|visećeg mosta]] na svijetu {{od|2008.|Decembar|lc=on}}<ref>{{citation|title=Supporting the Longest Suspension Bridge in the World|url=http://regex.info/blog/2008-12-09/1021|first=Jeffrey|last=Friedl|date=9. 12. 2008|access-date=19. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090303135910/http://regex.info/blog/2008-12-09/1021|archive-date=3. 3. 2009|url-status=live}}</ref> *5.072&nbsp;km – visina [[Planinski prolaz Tanggula|Planinskog prolaza Taggula]], ispod najvišeg vrha u [[Planine Tanggula|Planinama Tanggula]], najviši [[željeznica|željeznički]] prijevoj na svijetu {{od|2005|08|lc=on }}<ref>{{citation|title=New height of world's railway born in Tibet|url=http://news.xinhuanet.com/english/2005-08/24/content_3397297.htm|publisher=Xinhua News Agency|date=24. 8. 2005|access-date=19. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090603005131/http://news.xinhuanet.com/english/2005-08/24/content_3397297.htm|archive-date=3. 6. 2009|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> *5.727&nbsp;km – visina Cerro Aucanquilcha, najviše ceste na svijetu, koja se nalazi u [[Čile]]u<ref>{{cite web|url=http://www.geonames.org/3899159/cerro-aucanquilcha.html|title=GeoNames}}</ref>{{failed verification|date=decembar 2015}} *[[Lista najdužih pista|98 aerodroma]] ima asfaltirane piste dužine od 4&nbsp;km do 5,5&nbsp;km. *8&nbsp;km – dužina [[Palm Jebel Ali]], [[vještačko ostrvo|vještačkog ostzrva]] izgrađenog uz obalu [[Dubai]]ja *9,8&nbsp;km – dužina [[World (arhipelag)|Worlda]], vještačkog arhipelaga koji je također izgrađen uz obalu [[Dubai]]ja, čija ostrva liče na [[karta svijeta|kartu svijeta]] ===Geografske=== {{također pogledajte|Lista najviših planina na Zemlji}} *1.637&nbsp;km – najdublji zaron [[jezero Bajkal]] u [[Rusija|Rusiji]], najveće [[slatka voda|slatkovodno]] [[jezero]]<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7530230.stm|title=Russians in landmark Baikal dive|date=29. 7. 2008|work=BBC News|quote=current record of 1,637m was set in Lake Baikal in the 1990s|access-date=12. 3. 2011}}</ref> *2.228&nbsp;km – visina [[Mount Kosciuszko]], najviša tačka na kopnu [[Australija|Australije]]<ref>{{cite web|title=Kosciuszko National Park lookouts and scenery|url=https://www.nationalparks.nsw.gov.au/visit-a-park/parks/kosciuszko-national-park#WallacesCreeklookout|publisher=Office of Environment & Heritage: NSW National Parks & Wildlife Service}}</ref> *Glavnina [[Manhattan]]a je široka od 3 do 4&nbsp;km. *4.810&nbsp;km – visina [[Mont Blanc]]a, najvišeg vrha [[Alpe|Alpa]] *4.884&nbsp;km – visina [[Carstenszova piramida|Carstenszove piramide]], najviši vrh [[Okeanija|Okeanije]]<ref>{{cite web|title=Carstensz Pyramid details|url=http://carstenszpyramid.org/|publisher=Carstensz Pyramid Site|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141216212851/http://carstenszpyramid.org/|archive-date=16. 12. 2014}}</ref> *4.892&nbsp;km – visina [[Mount Vinson]]a, najviši vrh [[Antarktik]]a *5.610&nbsp;km – visina [[Mount Damavand]]a, najviši vrh u [[Iran]]u *5.642&nbsp;km – visina [[Elbrus|planine Elbrus]], najvišeg vrha [[Evropa|Evrope]] *5.895&nbsp;km – visina [[Planina Kilimandžaro]], najviši vrh [[Afrika|Afrike]] *6.081&nbsp;km – visina [[Mount Logan]], najviši vrh [[Kanada]] *6.190&nbsp;km – visina [[Denali]]ja, najviši vrh [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] *6.959&nbsp;km – visina [[Aconcagua]], najviši vrh [[Južna Amerika|Južne Amerike]] *7,5&nbsp;km – dubina [[Kajmanski rov|Kajmanskog rov]], najdublja tačka u [[Karibi|Karibskom moru]] *8.848&nbsp;km – visina [[Mount Everest]]a, najviši vrh na [[Zemlja|Zemlji]], na granici između [[Nepal]]a i [[Kina|Kine]] ===Astronomske=== *1&nbsp;km – prečnik [[1620 Geographos]] *1&nbsp;km – vrlo približna veličina najmanjeg poznatog [[Jupiterov mjesec|Jupiterovih mjeseci]] *1,4&nbsp;km – promjer [[Daktil (asteroid)|Daktila]], prvi potvrđeni [[asteroidni mjesec]] *4,8&nbsp;km – prečnik [[5535 Annefrank]]a, unutrašnji pojas asteroida *5&nbsp;km – promjer [[3753 Cruithne]] *5&nbsp;km – dužina [[PSR B1257+12]] *8&nbsp;km – prečnik [[Themisto (mjesec)|Themisto]]a, jednog od [[Jupiter]]ovih mjeseci *8&nbsp;km – prečnik [[Vela Pulsar]] *8,6&nbsp;km – promjer [[Callirrhoe (moon)|Callirrhoe]], također poznat kao Jupiter XVII *9.737&nbsp;km – dužina [[PSR B1919+21]] =={{Anchor|Mirijametar}}10 kilometara== [[slika:Strait of Gibraltar 5.53940W 35.97279N.jpg|thumb| [[Gibraltarski moreuz]] je šitrok 13 km.]] Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10 i 100 [[kilometr]]a (10<sup>4</sup> do 10<sup>5</sup > [[metar]]a). ''MiriJametar''<ref name="Appell_2009">{{cite web|url=http://home.fonline.de/fo0126/geschichte/groessen/mas10.htm|title=Königreich Frankreich|author-last=Appell|author-first=Wolfgang|date=16. 9. 2009|website=Amtliche Maßeinheiten in Europa 1842 [Official units of measure in Europe 1842]|language=de|trans-title=Kingdom of France|orig-year=2002|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005102232/http://home.fonline.de/fo0126/geschichte/groessen/mas10.htm|archive-date=5. 10. 2011}} (Website based on ''Alte Meß- und Währungssysteme aus dem deutschen Sprachgebiet'', {{ISBN|3-7686-1036-5}}<!-- see http://d-nb.info/952290928 -->)</ref> (ponekad se piše i ''miriometar''; 10.000 metara) je zastarjeli naziv jedinice; decimalni metrički prefiks myria-<ref name="fr">{{cite web|title=La Loi Du 18 Germinal An 3 – Décision de tracer le mètre, unité fondamentale, sur une règle de platine. Nomenclature des "mesures républicaines". Reprise de la triangulation|url=http://histoire.du.metre.free.fr/fr/Pages/Sommaire/06.htm|language=fr|publisher=histoire.du.metre.free.fr|access-date=12. 10. 2015}}</ref> (ponekad i napisano kao myrio-<ref name="Brewster_1830">{{cite book|title=The Edinburgh Encyclopædia|author-first=David|author-last=Brewster|volume=12|date=1830|location=Edinburgh, UK|publisher=William Blackwood, John Waugh, John Murray, Baldwin & Cradock, J. M. Richardson|page=494|url=https://books.google.com/books?id=0bIkTUZAbxcC|access-date=9. 10. 2015}}</ref><ref name="Brewster_1832">{{cite book|title=The Edinburgh Encyclopaedia|author-first=David|author-last=Brewster|volume=12|edition=1st American|date=1832|publisher=Joseph and Edward Parker<!--|printer=William Brows -->|url=https://books.google.com/books?id=17RGAQAAIAAJ&pg=PA572|access-date=9. 10. 2015}}</ref><ref name="Dingler_1823">{{cite book|title=Polytechnisches Journal|author-first=Johann Gottfried|author-last=Dingler|volume=11|date=1823|publisher=J.W. Gotta'schen Buchhandlung|language=de|location=Stuttgart, Germany|url=https://books.google.com/books?id=wF3zAAAAMAAJ&pg=PA500|access-date=9. 10. 2015}}</ref>) is obsolete<ref name="Procès-Verbaux_1935">{{cite journal|title=Procès-Verbaux des Séances|author=Comité International des Poids et Mesures|author-link=Comité International des Poids et Mesures|publisher=Gauthier-Villars, imprimeur-libraire du [[Bureau des Longitudes]], de l'École Polytechnique|location=Paris, France|language=fr|edition=2|volume=17|date=1935|page=76}}</ref><ref name="Roberts_1975">{{cite book|title=Metric System of Weights and Measures – Guidelines for Use|author-first=Richard W.|author-last=Roberts|publisher=Director of the [[National Bureau of Standards]]|location=USA|id=Federal Register FR Doc.75-15798 (1975-06-18)|date=1. 6. 1975|quote=Accordingly, the following units and terms listed in the table of metric units in section 2 of the act of 28 July 1866, that legalized the metric system of weights and measures in the United States, are no longer accepted for use in the United States: myriameter, [[stere]], [[millier (unit)|millier]] or [[tonneau (unit)|tonneau]], [[quintal]], [[myriagram]], kilo (for kilogram).}}</ref><ref name="Judson_1976">{{cite book|title=Weights and Measures Standards of the United States, a brief history|author-first=Lewis V.|author-last=Judson|others=Derived from a prior work by Louis A. Fisher (1905)|editor-first=Louis E.|editor-last=Barbrow|publisher=US Department of Commerce, National Bureau of Standards|location=USA|date=1. 10. 1976|orig-year=1963<!-- 1963-03 -->|id=NBS Special Publication 447; NIST SP 447; 003-003-01654-3|lccn=76-600055|page=33|chapter=Appendix 7|chapter-url=https://www.nist.gov/pml/wmd/pubs/upload/sp-447-2.pdf|access-date=12. 10. 2015|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304193400/http://www.nist.gov/pml/wmd/pubs/upload/sp-447-2.pdf|url-status=dead}}</ref> i nije uključen među [[SI prefiksi|prefiksi]] kada je [[Međunarodni sistem jedinica]] uveden 1960. godine. ===Konverzije=== 10 kilometara je jednako: [[Datoteka:Myriameterstein36RüdesheimRhein.JPG|thumb|[[Oznaka udaljenosti]] na [[Rajna|Rajni]]: 36 (XXXVI) mirijametara od [[Bazela]]. Navedena udaljenost je 360 km; zarez je [[decimalni separator]] u [[Njemačka|Njemačkoj]].]] *10.000 [[metar]]a *6,2 [[milja]] *1 ''mil ([[Skandinavska milja]])'', sada standardizirano kao 10&nbsp;km: **1 mil, mjerna jedinica koja se obično koristi u [[Norveška|Norveškoj]] i [[Švedska|Švedskoj]]<ref name="Haugen">Haugen, Einar, ''Norveški engleski rječnik,'' 1965., Oslo: Universitetsforlaget i Madison : University of Wisconsin Press, s.v. mil</ref> je u Norveškoj iznosio 11.295&nbsp;m, a u Švedskoj 10.688&nbsp;m. *''[[Parasang|farsang]]'', mjerna jedinica koja se obično koristi u [[Iran]]u i [[Turska|Turskoj]]<ref>{{cite web|url=https://sizes.com/units/farsakh.htm|title=What is a farsakh or farsang?|website=sizes.com|access-date=1. 1. 2023|archive-date=1. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230101110019/https://www.sizes.com/units/farsakh.htm|url-status=dead}}</ref> ===Sport=== *42.195&nbsp;km – dužina [[maraton]]a<ref>{{cite web|url=http://www.iaaf.org/mm/Document/imported/42192.pdf|title=IAAF Competition Rules 2008|page=195|publisher=[[IAAF|International Association of Athletics Federations (IAAF)]]|access-date=20. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090325001003/http://www.iaaf.org/mm/Document/imported/42192.pdf|archive-date=25. 3. 2009|url-status=live|df=dmy-all}}</ref> === Ljudski definirane skale i strukture=== *18&nbsp;km – visina krstarenja [[Concorde]]a *27&nbsp;km – obim [[Veliki hadronski sudarač|Velikog hadronskog sudarača]], od maja 2010., najveća i najsnažnija [[energija]] [[akcelerator čestica|akceleratora čestica]] *34.668&nbsp;km – najviši let sa posadom [[balon]]om (Malcolm D. Ross i Victor E. Prather 4. maja 1961.)<ref>{{cite web|url=http://stratocat.com.ar/artics /stratolab-e.htm|title=Stratolab, an Evolutionary Stratospheric Balloon Project|first=Gregory|last=Kennedy}}</ref> *38.422&nbsp;km – dužina drugog puta [[Lake Pontchartrain Causeway]] u [[Louisiana|Loisijani]], [[SAD]] *39&nbsp;km – podmorski dio [[Tunel pod kanalom|tunela pod kanalom]] *53,9&nbsp;km – dužina [[tunel Seikan|tunela Seikan]], od 2009, najdužeg željezničkog tunela na svijetu<ref>{{cite web|title=Turkey Building the World's Deepest Immersed Tube Tunnel|url=https://www.popularmechanics.com/technology/design/a1689/4217338/|first=Jeff|last=Wise|website=[[Popular Mechanics]]|date=1. 10. 2009|access-date=1. 5. 2017}}</ref> *77&nbsp;km – gruba ukupna dužina [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]<ref>{{Cite web | url=http://panamacanalfacts.com/facts-about-the-panama-canal/ | archive-url=https://web.archive.org/web/20160314232748/http://panamacanalfacts.com/facts-about-the-panama-canal/ | url-status=dead | archive-date=14. 3. 2016 | title=Facts and History about the Panama Canal}}</ref> ===Geografske=== *10&nbsp;km – visina [[Mauna Kea]] na [[Havaji]]ma, mjereno od njene osnove na dnu okeana *11&nbsp;km – najdublja poznata tačka okeana, [[Challenger Deep]] u [[Marijanski rov|Marijanskpj brazdi]] *11&nbsp;km – prosječna visina [[troposfera|troposfere]] *14&nbsp;km – širina [[Gibraltarski moreuz|Gibraltarskog moreuza]] *21&nbsp;km – dužina [[Manhattan]]a *23&nbsp;km – dubina [[potres Dogger Bank 1931.|najvećeg potresa ikada zabilježenog u Ujedinjenom Kraljevstvu]], 1931. u [[Dogger Bank]]u [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] *34&nbsp;km – najuža širina [[Engleski kanal|engleskog kanala]] kod [[Dover|tjesnaca Dover]] *50&nbsp;km – približna visina [[stratosfera|stratosfere]] *90&nbsp;km – širina [[Beringov moreuz|Beringovog moreuza]] ===Astronomske=== *10&nbsp;km – promjer najmasivnije [[neutronska zvijezda|neutronskih zvijezdA]] (3–5 [[SOLARNA MASA|solarnIH masa]]) *13&nbsp;km – srednji prečnik [[Deimos (mesec)|Deimosa]], manjen [[Mars]]ovog mjeseca *20&nbsp;km – prečnik najmanje masivnih neutronskih zvijezda (1,44 solarne mase) *20&nbsp;km – prečnik [[Led (mjesec)|Leda]], jednog od [[Jupiter]]ovih meseci *20&nbsp;km – prečnik [[Pan (mjesec)|Pana]], jednog od [[Saturn]] ovih mjeseci *22&nbsp;km – prečnik [[Fobos (mjesec)|Fobosa]], većeg [[Mars]]ovog mjeseca *27&nbsp;km – visina [[Olympus Mons]] iznad [[Mars]]ovog referentnog nivoa,<ref>[http://quest.arc.nasa.gov/mars/ask/terrain-geo/highest_and_lowest_points_on_Mars.txt Highest and lowest points on Mars] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160131060040/http://quest.arc.nasa.gov/mars/ask/terrain-geo/highest_and_lowest_points_on_Mars.txt|date=31. 1. 2016}} NASA</ref><ref>{{cite web|url=http://quest.arc.nasa.gov/mars/ask/terrain-geo/Height_of_Martian_vs__Earth_mountains.txt|title=Height of Martian vs. Earth mountains|last=Plescia|first=Jeff|date=1. 10. 1997|website=Questions and Answers about Mars terrain and geology|access-date=20. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20081014140612/http://quest.arc.nasa.gov/mars/ask/terrain-geo/Height_of_Martian_vs__Earth_mountains.txt|archive-date=14. 10. 2008|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> the highest-known mountain of the [[Solar System]] *30,8568&nbsp;km – 1 pikoparsec *43&nbsp;km – razlika u prečniku [[Zemlja|Zemljine]] [[ekvatorska izboćina|ekvatorske izbočine]] *66&nbsp;km – prečnik [[Najade (mjesec)|Najade]], najdubljeg od [[Neptun]] ovihmjeseci ==100 kilometara== [[slika:Suez canal 30.55N 32.28E.jpg|thumb|upright|[[Suecki kanal]] je {{cvt|163| km}} dugo.]] Dužina od ''100 kilometara'' (oko 62 milje), kao grubi iznos, relativno je uobičajena u mjerenjima na Zemlji i za neke astronomske objekte. To je visina na kojoj [[Fédération Aéronautique Internationale|FAI]] definira [[svemirski let]] za početak. Da bi pomogao u poređenju [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]]s između 100 i 1000 [[kilometra]]s (10<sup>5</sup> i 10<sup>6</sup> [[metar]]s). ===Konverzije=== Udaljenost od 100 kilometara jednako je oko 62 milje (ili 100 km). ===Ljudski definisane skale i strukture=== <!-- Napomena: razmak bez prekida &nbsp; nije potrebno blizu početka reda --> *100&nbsp;km – [[Karmanova linija]]: zvanična granica [[svemirski univerzum|svemirskog univerzuma]] *105&nbsp;km – udaljenost od [[Giridih]]a do [[Bokaro Steel City|Bokaro]] *109&nbsp;km – dužina High Speed 1 između [[London]]a i tunela ispod [[Lamanš]]a<ref>{{cite web|title=High Speed 1 Project Hoem|url=https://www.bechtel.com/projects/high-speed-1/|website=www.betchel.com|publisher=Betchel Corporation|access-date=8. 2. 2015}}</ref> *130&nbsp;km – domet [[Scud]] projektila *163&nbsp;km – dužina [[Suecki kanal|Sueckog kanala]] *164&nbsp;km – dužina [[Veliki most Danyang–Kunshan]] *213&nbsp;km – dužina [[Pariški metro|Pariškjog metroa]] *217&nbsp;km – dužina [[Kanal Grand Union|Kanala Grand Union]] *223&nbsp;km – dužina [[Madridski metro|Madridskog metroa]] *300&nbsp;km – domet projektila Scud-B *386&nbsp;km – visina [[Međunarosdna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]] *408&nbsp;km – dužina [[Londonsko podzemlje|Londonskog podzemlja]] (aktivna staza) *460&nbsp;km – udaljenost od [[London]]a do [[Pariz]]a *470&nbsp;km – udaljenost od [[Dublin]]a do [[London]]a [[zračna linija|zračnom linijom]] *600&nbsp;km – domet Scud-C projektila *600&nbsp;km – visina [[Hubble svemirski teleskop|Svemirskog teleskopa Hubble]] iznad Zemlje *804,67&nbsp;km – (500 milja) udaljenost automobilske utrke [[Indy 500]] ===Geografske=== *111&nbsp;km – udaljenost koju pokriva jedan stepen [[geografska širina|geografske širine]] na površini Zemlje *180&nbsp;km – udaljenost između [[Mumbai]]a i [[Nashik]]a *203&nbsp;km – dužina [[Sognefjorden]]a, trećeg po veličini [[fjord]]a na svijetu *220&nbsp;km – udaljenost između [[Pune]] i Našika *240&nbsp;km – najveća širina [[Engleski kanal|Engleskog kanala]] *430&nbsp;km – dužina [[Pirineji|Pireneja]] *500&nbsp;km – najšira širina [[Geografija Švedske|Švedske]] od istoka prema zapadu *550&nbsp;km – udaljenost od [[San Francisco]]a do [[Los Angeles]]a [[zračna linija|zračnom linijom]] *560&nbsp;km – udaljenost [[Bordo]]–[[Pariz]], nekada najduža jednodnevna profesionalna biciklistička utrka <ref name="cyclingrace">{{cite web|title=Bordeaux-Paris &#124; the event|url=http://www.bordeauxparis.com/en/the-event/|website=www.bordeauxparis.com|access-date=30. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170328181843/http://www.bordeauxparis.com/en/the-event/|archive-date=28. 3. 2017|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> *590&nbsp;km – dužina kopnene granice između [[Geografija Finske|Finske]] i [[Geografija Švedske|Švedske]] *724&nbsp;km – dužina [[Om River]] *871&nbsp;km – udaljenost od [[Sydney]]a do [[Melbourne]]a (duž [[Hume Highway]]a) *897&nbsp;km – dužina [[Douro|rijeke Douro]] *900&nbsp;km – udaljenost od [[Berlin]]a do [[Stockholm]]a *956&nbsp;km – udaljenost od [[Washington, D.C.]] do [[Chicago|Chikaga]], [[Illinois]] zračnom linijom ===Astronomske=== *100&nbsp;km – visina na kojoj [[FAI]] definira početak za [[svemirski let]] *167&nbsp;km – prečnik [[Amalteja (mjesec)|Amalteje]], jednog od [[Jupiter]]ovih unutrašnjih mjeseci *200&nbsp;km – širina [[Valles Marineris]]a *220&nbsp;km – prečnik [[Fibi (mjesec)|Fibija]], najvećeg od [[Saturn]]ovih vanjskih mjeseci *300&nbsp;km – približna udaljenost koju svjetlost pređe u jednoj [[milisekunda|milisekundi]] *340&nbsp;km – prečnik [[Nereida (mjesec)|Nereide]], trećeg po veličini [[Neptun]]ovog mjeseca *350&nbsp;km – donja granica [[Niska Zemljina orbita|Niske >Zemljine orbite]] *420&nbsp;km – prečnik [[Proteja (mjesec)|Proteje]], drugog po veličini Neptunovog mjeseca *468&nbsp;km – prečnik [[asteroid]]a [[4 Vesta]] *472&nbsp;km – prečnik [[Miranda (mjesec)|Mirande]], jednog od [[Uran]]ovih glavnih mjeseci *974,6&nbsp;km – najveći prečnik [[Ceres (patuljasta planeta)|1 Ceresa]],<ref name="ReferenceB"/> najveći [[asteroid]] [[Sunčev sistem|Sunčevogh sistema]]. ==1 megametar== [[slika:1e6m comparison Mars Mercury Moon Pluto Haumea - no transparency.png|thumb|Male planete, [[Mjesec]] i [[patuljaste planete]] u Sunčevom sistemu imaju prečnik od jednog do deset miliona metara. Gornji red: [[Mars]] (lijevo), [[Merkur (planeta)|Merkur]] (desno); donji red: [[Mesec]] (lijevo), [[Pluton]] (centar) i [[Haumea (patuljasta planeta)|Haumea]] (desno), u razmeri.]] ''{{vanchor|megametar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Mm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednak 1,000.000}}&nbsp;[[metar]]a (10<sup>6</sup>&nbsp;m). Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[dužina|dužine]] počevši od 10<sup>6</sup> [[metar|m]] ([[#1 megametar|1 Mm]] ili 1.000 [[kilometar|km]]). ===Konverzije=== 1 megametar je jednak: *1 E+6 m (milion metara) *približno 621,37 [[milja]] *Strana [[kvadrat (geometrija)|kvadrata]] površine 1.000.000&nbsp;km<sup>2</sup> ===Ljudski definisane skale i strukture=== *2.100&nbsp;mm – Dužina predloženog [[plinovod]] [[Iran]]-[[Pakistan]]-[[Indija]], od Irana do Indije preko Pakistana *2.100&nbsp;mm – Udaljenost od [[Casablanca|Casablance]] do [[Rim]]a *2.288&nbsp;mm – Dužina službenog [[Aljaska autoput]]a kada je izgrađen 1940-ih<ref>{{cite web|title=FAQ-Alaska Highway Facts|publisher=The MILEPOST|url=http://www.milepost.com/faq/hwy_drivingfacts.shtml|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929182939/http://www.milepost.com/faq/hwy_drivingfacts.shtml|archive-date=29. 9. 2007|quote=1,390 miles ... Alaska Route 2 and often treated as a natural extension of the Alaska Highway|access-date=25. 8. 2007}}</ref> *3,069&nbsp;mm – Dužina [[Međudržavna cesta 95]] (od [[Houlton, Maine]] do [[Miami]]ja, [[Florida]]) *3,846&nbsp;mm – Dužina [[SAD Ruta 1]] (od [[Fort Kent, Maine]] do [[Key West, Florida]]) *5.000&nbsp;mm – širina [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] *5,007&nbsp;mm – procijenjena dužina [[Interstate 90]] (Seattle, Washington do [[Boston]]a, Massachusetts) *5.614&nbsp;mm – Dužina australske [[Dingo ograda|Dingo ograde]]<ref>{{cite encyclopedia|first1=R.J.|last1=Downward|last2=Bromell|first2=J.E.|chapter=The development of a policy for the management of dingo populations in South Australia|title=Proceedings of the Fourteenth Vertebrate Pest Conference 1990|publisher=[[University of Nebraska - Lincoln]]|date=mart 1990|chapter-url=http://digitalcommons.unl.edu/vpc14/23/|access-date=31. 8. 2009|archive-url=https://www.webcitation.org/5jXGkvGsS?url=http://digitalcommons.unl.edu/vpc14/23/|archive-date=4. 9. 2009|url-status=live}}</ref> *6.371&nbsp;mm – globalni prosjek [[zemljin radijus|Poluprečnika Zemlje]] *6,4&nbsp;mm – Dužina [[Veliki kineski zid|Velikog kineskog zida]] *7.821&nbsp;mm – Dužina [[Trans-Canada Highway]]a, najdužeg nacionalnog autoputa na svijetu (od Victoria, [[Britanska Kolumbija]] do [[St. John's, Newfoundland]]a) *8.836 Mm – Udaljenost puta između [[Prudhoe Bay]], [[Aljaska]] i [[Key West, Florida]], krajnje tačke američke putne mreže *8.852&nbsp;mm – Ukupna dužina [[Veliki kineski zid|Velikog kineskog zida]], uključujući rovove, brda i rijeke <ref>{{cite web|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hZntU8l3vH1I21vcievtc-QIryLA|title=China's Great Wall far longer than thought: survey|publisher=[[Agence France-Presse|AFP]]|date=20. 4. 2009|access-date=20. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090427193631/https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hZntU8l3vH1I21vcievtc-QIryLA|archive-date=27. 4. 2009 |url-status=live}}</ref> *9.259 Mm – Dužina [[Transsibirska željeznica|transibirske željeznice]]<ref>[http://www.poezda.net/en/train_timetable?tr_code=898975%3A%C0 CIS railway timetable], route No. 002, Moscow-Vladivostok. [https://web.archive.org/web/20200406164311/https://www.poezda.net/en/train_timetable?tr_code=898975%3A%EF%BF%BD Archived] 2009-12-03.</ref> ===Sport=== *[[Munda Biddi Trail]] u [[Zapadna Australija|WA]], [[Australija]] duga je preko 1.000&nbsp;km – najduža biciklistička terenska staza na svijetu *1.200&nbsp;mm – dužina biciklističkog događaja [[Pariz–Brest–Pariz]] *Nekoliko auto utrka izdržljivosti je, ili je bilo, vođeno na 1.000&nbsp;km: **[[Bathurst 1000]] **[[1000 km Brands Hatch]] **[[1000 km Buenos Aires]] **[[1000 km Donington]] **[[1000 km Monza]] **[[1000 km Nürburgring]] **[[1000 km Silverstone]] **[[1000 km banje|1000 km Spa]] **[[1000 km Suzuka]] **[[1000 km Zeltweg]] ===Geografske=== *1.010&nbsp;mm – Udaljenost od [[San Diego]]a do [[El Paso]]a [[zračna linija|zračnom linijom]] *2.000&nbsp;mm – Udaljenost od [[Peking]]a do [[Hong Kong]]a zračnom linijom *2.800&nbsp;mm – najmanja širina [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] ([[Brazil]]-[[Zapadna Afrika]]) *2.850&nbsp;mm – Dužina reke [[Dunav]]. *2.205&nbsp;mm – Dužina ukupnih kopnenih granica [[Geografija Švedske|Švedske]] *2.515&nbsp;mm – Dužina ukupnih kopnenih granica [[Geografija Norveške|Norveške]] *3.690&nbsp;mm – Dužina rijeke [[Volga|Volgw]], najduže u Evropi *4.350&nbsp;mm – Dužina [[Žuta rijeka|Žute rijeke]] *4.800&nbsp;mm – Najveća širina [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] ([[SAD]]-[[Sjeverna Afrika]]) *5.100&nbsp;mm – Udaljenost od [[Dublin]]a do [[New York]]a zračnom linijom *6.270&nbsp;mm – Dužina sistema [[Mississippi]]-[[Missouri]] *6.380&nbsp;mm – Dužina [[Jangce|Rijeke Jangce]] *6.400&nbsp;mm – Dužina [[Amazon River]] *6.758&nbsp;mm – Dužina sistema [[Rijeka Nil|Nila]], najduže na [[Zemlja|Zemlji]] *8.200&nbsp;mm – približna udaljenost od [[Dublin]]a do [[San Francisco]]a ===Astronomske=== *1.000&nbsp;mm – Procijenjena najkraća os [[Elipsoid|triaksijalne]] [[patuljasta planeta|patuljaste planete]] Haumea *1.186&nbsp;mm – Prečnik [[Haron (mjesec)|Harona]], najvećeg [[Pluton]]ovog mjeseca *1.280&nbsp;mm – Prečnik transneptunskog objekta [[50000 Quaoar]] *1.436&nbsp;mm – Prečnik [[Japeta (mjesec)|Japeta]], jednog od [[Saturn]]ovih glavnih mjeseci *1.578&nbsp;mm – Prečnik [[Titanija (mesec)|Titanije]], najvećeg od [[Uran]]ovih meseci *1.960&nbsp;mm – Procijenjena najduža os [[Haumea (patuljasta planeta)|Haumea]] *2.326&nbsp;mm – Prečnik patuljaste planete [[Eris (patuljasta planeta)|Eris]], najvećeg [[transneptunskog objekta]] pronađenog do danas *2.376&nbsp;mm – prečnik [[Pluton]]a *2.707&nbsp;mm – Prečnik [[Triton (mjesec)|Tritona]], najvećeg meseca [[Neptun]]a *3.122&nbsp;mm – Prečnik [[Europa (mjesec)|Evrope]], najmanjeg [[Galilejev satelit|Galilejevog satelita]] [[Jupiter]]a *3.476&nbsp;mm – Prečnik [[Zemlja|Zemljinog]] [[Mjesec]]a *3.643&nbsp;mm – Prečnik [[Io (mjesec)|Ioa]], [[Jupiter]]ovog mjeseca *4.821&nbsp;mm – Prečnik [[Kalisto (mesec)|Kalisto]], Jupiterovog mjeseca *4.879&nbsp;mm – prečnik [[Merkur (planet)|Merkur]] *5.150&nbsp;mm – Prečnik [[Titan (mjesec)|Titana]], najvećeg [[Saturn]]ovog mjeseca *5.262&nbsp;mm – Prečnik Jupiterovog meseca [[Ganimed (mjesec)|Ganimeda]], najvećeg mesec u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] *6.371&nbsp;mm – [[Poluprečnik Zemlje]] *6.792&nbsp;mm – prečnik [[Mars]]a ==10 megametara== [[slika:1e7m comparison Uranus Neptune Sirius B Earth Venus.png|thumb| Planete od Venere do Urana imaju prečnike od deset do sto miliona metara. Gornji red: [[Uran]] (lijevo), [[Neptun]] (desno); srednji red: [[Zemlja]] (lijevo), [[Sirijus B]] (centar) i [[Venera]] (desno), prema razmjeru]] Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[dužine]] počevši od 10<sup>7</sup> [[metar]]a ([[#10 megametara|10 megametara]] ili 10.000 [[kilometar]]a). ===Konverzije=== 10 megametara (10&nbsp;mm) je *6,215 [[milja]] *strana [[kvadrat (geometrija)|kvadrata]] površine 100.000.000 [[kvadratni kilometar|kvadratnih kilometara]] (km<sup>2</sup>) *radijus [[krug]]a površine 314,159,265&nbsp;km<sup>2</sup> ===Ljudski definisane skale i strukture=== *11.085&nbsp;mm – Dužina pruge [[Kijev]]-[[Vladivostok]], duža varijanta [[Transsibirska željeznica|Transsibirske željeznice]]<ref>[http://www.poezda.net/en/train_timetable?tr_code=907081%3A%D4 CIS railway timetable], route No. 350, Kyiv-Vladivostok. [https://web.archive.org/web/20200406164332/https://www.poezda.net/en/train_timetable?tr_code=907081%3A%EF%BF%BD Archived] 2009-12-03.</ref> *13.300&nbsp;mm – Dužina puteva rehabilitovanih i proširenih u okviru [[Nacionalni projekat razvoja autoputeva]] (pokrenut 1998.) u [[Indija|Indiji]] *39.000&nbsp;mm – Dužina [[SEA-ME-WE 3]] optičkog podmorskog telekomunikacijskog kabla, spaja 39 tačaka između [[Norden]]a, Donja [[Saksonija]], [[Njemačka]] i [[Okinawa|Okinawe]], [[Japan]] *67.000&nbsp;mm – Ukupna dužina [[Nacionalni autoputevi Indije|Nacionalnih autoputeva u Indiji]] *80.000 Mm – 20.000 (metrički, francuski) [[liga (jedinica)|lige]] (vidi [[Jules Verne]], ''[[Dvadeset hiljada milja pod morem]]'') ===Geografske=== *10&nbsp;mm – Približna visina vanjske granice [[egzosfera|egzosfere]] *10.001&nbsp;mm – Dužina [[meridijanski luk|meridijanskog luka]] od [[Sjeverni pol|Sjevernog pola]] do [[Ekvator]]a (originalna definicija [[metar]] zasnovana je na ovoj dužini) *60.000&nbsp;mm – Ukupna dužina [[srednjookeanski greben|srednjookeanskog grebena]] ===Astronomske=== *12.000&nbsp;mm – Prečnik [[Sirijus|Sirijusa B]], [[bijeli patuljak]]<ref>{{cite news|first=Christine|last=McGourty |title=Hubble finds mass of white dwarf |work=BBC News|date=14. 12. 2005 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4528586.stm |access-date=13. 10. 2007}}</ref> 12.104&nbsp;mm – Prečnik [[Venera|Vednbere]] *12.742&nbsp;mm – Prečnik [[Zemlja|Zemlje]] *12.900 Mm – Minimalna udaljenost [[meteoroid]]a {{mpl|2004 FU|162}} od centra Zemlje 31. marta 2004., najbliža zabilježena *14.000&nbsp;mm – Najmanji prečnik [[Jupiter]]ove [[Velika crvena tačka|Velike crne tačke]] *19.000&nbsp;mm – Razmak između [[Pluton]]a i [[Haron (mjesec)|Harona]] *30,8568&nbsp;mm – 1 nanoparsec *34.770&nbsp;mm – Minimalna udaljenost [[asteroid]]a [[99942 Apophis]] 13. aprila 2029. od centra Zemlje *35.786 Mm – Visina [[geostaxcionarna orbita|geostacionarne orbite]] *40.005&nbsp;mm – polarni obim Zemlje *40,077&nbsp;mm – Ekvatorski obim Zemlje *49.528&nbsp;mm – Prečnik [[Neptun]]a *51.118&nbsp;mm – Prečnik [[Uran]]a *12.104&nbsp;mm – Prečnik [[Venera|Venere]] *12.742&nbsp;mm – Prečnik [[Zemlja|Zemlje]] *12.900 Mm – Minimalna udaljenost [[meteoroida]] {{mpl|2004 FU|162}} od centra Zemlje 31. marta 2004., najbliža zabilježena *14.000&nbsp;mm – Najmanji prečnik Jupiterove [[Velika crvena tačka]] *19.000&nbsp;mm – Razmak između [[Pluton]] i [[Haron (mjesec)|Haron]] *30,8568&nbsp;mm – 1 nanoparsec *34.770&nbsp;mm – Minimalna udaljenost [[asteroida]] [[99942 Apophis]] 13. aprila 2029. od centra Zemlje *35.786 Mm – Visina [[geostacionarna orbita|geostacionarne orbite]] *40.005&nbsp;mm – polarni obim Zemlje *40,077&nbsp;mm – Ekvatorski obim Zemlje *49.528&nbsp;mm – Prečnik [[Neptun]]a *51.118&nbsp;mm – Prečnik [[Uran]]a ==100 megametara== [[File: 1e8m comparison Saturn Jupiter OGLE-TR-122b with Uranus Neptune Sirius B Earth Venus no transparency.png |thumb|[[Zemlja]]-[[Mjesec]] orbita, [[Saturn]], [[OGLE -TR-122b]], [[Jupiter]], i [[1 E7 m|drugi objekti]], u mjerilu. Kliknite na sliku za detaljan prikaz i linkove na druge skale dužine.]]{{Prijevod pasusa}} To help compare different [[orders of magnitude]], this section lists [[length]]s starting at 10<sup>8</sup> [[metre]]s ([[#100 megametre|100 megametres]] or 100,000 [[kilometre]]s or 62,150 [[mile]]s). *102&nbsp;mm – Prečnik [[HD 149026 b]], neobično guste [[gasni gigant|Jovianske planete]] *115&nbsp;mm – širina [[Saturn]]ovih prstenova *120&nbsp;mm – prečnik [[EBLM J0555-57]]Ab, najmanja poznata [[zvijezda]] *120&nbsp;mm – prečnik [[Saturn]]a *142&nbsp;mm – Prečnik [[Jupiter]]a, najveće planete u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] *170&nbsp;mm – prečnik [[TRAPPIST-1]], zvijezde za koju je nedavno otkriveno da ima sedam [[planeta]] oko sebe *174&nbsp;mm – prečnik [[OGLE-TR-122b]] *180&nbsp;mm – Prosečna pređena udaljenost tokom života *196&nbsp;mm – prečnik [[Proxima Centauri]], tipski [[crveni patuljak]] *257&nbsp;mm – prečnik [[TrES-4 b]] *272&nbsp;mm – Prečnik [[WASP-12b]] *299.792 Mm – Jedna [[svetlosna sekunda]]; udaljenost koju [[svjetlost]] pređe u [[vakuum]]u za jednu [[sekunda|sekundu]] (vidi [[brzina svetlosti]]) *300&nbsp;mm – prečnik [[WASP-79b]] *314&nbsp;mm – prečnik [[CT Cha b]] *384,4&nbsp;mm (238,855&nbsp;mi) – Prosječna [[Lunarna udaljenost (astronomija)|udaljenost Zemlja-Mjesec]]<ref name="NASA-LD">{{cite web|author=NASA Staff|title=Solar System Exploration – Earth's Moon: Facts & Figures|url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Display=Facts&Object=Moon|date=10. 5. 2011|publisher=[[NASA]]|access-date=6. 11. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111107170202/http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Display=Facts&Object=Moon|archive-date=7. 11. 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> *671 Mm – Razmak između [[Jupitera]] i [[Europe (mesec)|Europe]] *428&nbsp;mm – Prečnik [[GQ Lupi b]], jedne od [[liste najvećih egzoplaneta|najvećih poznatih]] [[planeta]] *986&nbsp;mm – Prečnik okolnog diska [[HD 100546 b]]. ==1 gigametar== [[slika:Gigameter group.png|thumb|13 things in the gigametre group]] [[slika:1e9m comparison.png|thumb|Gornji dio: [[Bellatrix|Gamma Orionis]], [[Algol B]], [[Sunce]] (u sredini), ispod njihovih tamnijih ogledalnih slika <span style="white-space:nowrap;">(umetničke slike). interpretacija),</span> i <span style="white-space:nowrap;">[[1 E8 m|drugi objekti]],</span> u razmjeru]] ''{{vanchor|gigametar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Gm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednak 1,000.000,000&nbsp;[[metar]]a (10<sup>9</sup>&nbsp;m). Da bi se pomoglo u poređenju različitih udaljenosti, ovaj odjeljak navodi dužine počevši od 10<sup>9</sup> [[metar]]a (1 gigametar (Gm) ili 1 milijarda [[metar]]a). *1,2 Gm – Razmak između [[Saturn]]a i [[Titan (mjesec)|Titana]] *1,39 Gm – Prečnik [[Sunce|Sunca]]<ref>{{cite web|url=https://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/sunfact.html|title=Sun Fact Sheet|website=nssdc.gsfc.nasa.gov|access-date=1. 1. 2023|archive-date=22. 2. 1998|archive-url=https://web.archive.org/web/19980222081658/https://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/sunfact.html|url-status=dead}}</ref> *1,5 Gm – ''(predložena) Očekivana orbita sa Zemlje [[Svemirski teleskop James Webb]]'' *2,19 Gm – Najbliži pristup [[Kometa Lexel]] [[Zemlja|Zemlji]], desio se 1. jula 1770.; najbliži [[kometa|kometni]] prilaz ikad zabilježen *3 Gm – Ukupna dužina "oživčenja" u ljudskom [[mozak|mozgu]]<ref>Neuroscience: The Science of the Brain{{cite web|url=http://www.braincampaign.org/Pub/Pub_Main_Display.asp?LC_Docs_ID%3D2769|title=IBRO Brain Campaign|access-date=8. 6. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110202081347/http://www.braincampaign.org/Pub/Pub_Main_Display.asp?LC_Docs_ID=2769|archive-date=2. 2. 2011}} p.44</ref> *4,2 Gm – Prečnik [[Algol B]] *5,0 Gm – Najbliži prilaz [[Halejeva kometa|Halejeve komete]] Zemlji, desio se 10. aprila 837. *5,0 Gm – ''(predložena) Veličina krakova gigantskog trougla Michelsonovog interferometra Laser Interferometer Space Antenna (LISA) planiranog za početak posmatranja negdje u 2030-ima.'' *7,9 Gm – Prečnik [[Bellatrix|Gamma Orionisa]] *9,0 Gm – Procijenjeni prečnik [[horizont|horizonta događaja]] [[Strelac A|Strelca A*]], [[supermasivna crna rupa|supermasivne crne rupe]] u centru galaksije [[Mliječni put]] ==10 gigametara== [[slika:1e10m comparison Rigel, Aldebaran, and smaller - antialiased no transparency.png|thumb| Rigel i Aldebaran (gore lijevo i desno) u poređenju sa manjim [[zvijezda]]ma, [[Sunce]]m (vrlo mala tačka u donjoj sredini, sa orbitom Merkura u obliku žute elipse) i providnom sferom polumjera od jedne svjetlosne minute.]] Da bi pomogao u poređenju različitih [[dužina]], ovaj odjeljak navodi onne počevši od 10<sup>10</sup> [[metar]]a (10 [[1 gigametar|gigametar]]a (Gm) ili 10 miliona [[kilometar]]a ili 0,07 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]]). *15 Gm – Najbliža udaljenost [[Kometa Hyakutake]] od [[Zemlja|Zemlje]] *18 Gm – Jedna [[svetlosna minuta]] (pogledajte žutu sferu na dijagramu sa desne strane) *24 Gm – Radijus [[heliostacionarne orbite]] *30,8568 Gm – 1 mikroparsec *46 Gm – [[Apsis|Perihel]] udaljenost [[Merkur (planeta)|Merkur]] (žuta elipsa desno) *55 Gm – 60.000 godina [[perigej]] [[Marsa]] (posljednji put postignuto 27. avgusta 2003.) *55 Gm – Radijus [[Rigel]], [[plavi supergigant]] [[zvijezda]] (najveća zvijezda desno)<ref name="rigeldiameter">{{cite journal|last1=Moravveji|first1=Ehsan|last2=Guinan|first2=Edward F|last3=Shultz|first3=Matt|last4=Williamson|first4=Michael H|last5=Moya|first5=Andres|title=Asteroseismology of the Nearby SN-II Progenitor: Rigel Part I. The MOST High Precision Photometry and Radial Velocity Monitoring|journal=Astrophysical Journal|volume=747|issue=2|date=4. 1. 2012|page=2|doi=10.1088/0004-637X/747/2/108|arxiv=1201.0843|bibcode=2012ApJ...747..108M|s2cid=425831}}</ref> *58 Gm – Prosječna prolazna udaljenost između [[Zemlja|Zemlje]] i [[Mars]]a u trenutku kada se prestižu u svojim orbitama *61 Gm <ref name="aldiam">{{Cite journal |doi = 10.1051/0004-6361:20041765|title = Aldebaran's angular diameter: How well do we know it?|journal = Astronomy & Astrophysics|volume = 433|issue = 1|pages = 305–312|year = 2005|last1 = Richichi|first1 = A.|last2 = Roccatagliata|first2 = V.|last3 = Shultz|first3 = Matt|last4 = Williamson|first4 = Michael H.|last5 = Moya|first5 = Andres|bibcode = 2005A&A...433..305R|arxiv = astro-ph/0502181| s2cid=119414301 }} They derived an angular diameter of 20.58±0.03 milliarcsec, which given a distance of 65 light-years yields a diameter of 61 million km.</ref> – Prečnik [[Aldebaran]], [[crveni gigant|narandžasti div]] zvezde (velika zvezda desno) *70 Gm – [[Apsis|Afelion]] udaljenost Merkura *76 Gm – [[Neso (mesec)|Neso]] [[apsis|apocentrična]] udaljenost; najveća udaljenost [[prirodnog satelita]] od njegovog roditelja [[planeta]] ([[Neptun]]) ==100 gigametara== [[Slika:1e11m comparison R Doradus and Betelgeuse, and smaller - antialiased no transparency.png||thumb|Od najveće do najmanjeg: [[Jupiter]]ova orbita, crveni supergigant Betelgeuse, [[Mars]]ova orbita, Zemljina orbita, zvijezda R Doradus i orbite Venere , Merkura. Unutar R Doradusovog prikaza nalaze se zvijezda plavog diva Rigel i zvijezda crvenog diva Aldebaran. Blagi žuti sjaj oko Sunca predstavlja jednu svjetlosnu minutu. Kliknite na sliku da vidite više detalja i linkove do njihovih skala.]] Da bi se pomoglo u poređivanju udaljenosti na različitim [[red veličine|redovima veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine počevši od 10<sup>11</sup> [[metar]]a (100 [[Crvena magnituda (dužina)|gigametar]] ili 100 miliona [[kilometr]]a ili 0,7 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica (AU)]]). *109 Gm (0,7 au) Udaljenost između [[Venera|Venere]] i [[Sunce|Sunca]] *149,6 Gm (93,0 miliona milja; 1,0 au) – Udaljenost između [[Zemlja|Zemlje]] i Sunca – originalna definicija [[ASTRONOMSKA JEDINICA|astronomske jedinice]] *180 Gm (1,2 au) – Maksimalni prečnik [[Strelac A*|Sgtrelca A*]], [[supermasivna crna rupa]] u centru galaksije [[Mliječni put]] *228 Gm (1,5 au) – Udaljenost između [[Mars]]a i Sunca *570 Gm (3,8 au) – Dužina repa [[Kometa Hyakutake]] mjerena pomoću ''[[Ulysses (svemirski brod)|Ulyssesa]]''; stvarna vrijednost bi mogla biti mnogo veća *591 Gm (4,0 au) – Minimalna udaljenost između [[Zemlja|Zemlje]] i [[Jupiter]]a *780 Gm (5,2 au) – Udaljenost između Jupitera i Sunca *947 Gm (6,4 au) – Prečnik [[Antares|Antaresa A]] *965 Gm (6,4 au) – Maksimalna udaljenost između Zemlje i Jupitera ==1 terametar== [[slika:Terameter group.png|thumb|Osam stvari u grupi terametara]] [[slika:1e12m comparison Kuiper belt and smaller.png|thumb|Poređenje veličine Kuiperovog pojasa (veliki blijedi torus) sa zvijezdom VY Canis Majoris (unutar [[Saturn]]ove orbite), Betelgeuse (unutar [[Jupiter]]ove orbite) i R Doradus (mala centralna crvena sfera) zajedno sa orbitama Neptuna i Urana, u mjerilu . Žute elipse predstavljaju orbite svake planete i patuljaste planete Plutona.]] ''{{vanchor|terametar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Tm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] od [[dužine]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednak 1,000.000.000.000}}&nbsp;[[metar]]a (10<sup>12</sup>&nbsp;m). Da bi se pomoglo u poređenju različitih [[dužina]], ovaj odjeljak navodi dužine koje počinju od 10<sup>12</sup> [[metar|m]] (1 [[#1 terametar|Tm]] ili 1 milijarda [[kilometar|km]] ili 6,7 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]]). *1.079 Tm – 7,2 au – Jedan [[svjetlosni sat]] *1,4 Tm – 9,5 au – Udaljenost između [[Saturn]]a i [[Sunce|Sunca]] *1,5 Tm – 10 au – Procijenjeni prečnik [[VV Cephei A]], crvenog supergiganta.<ref name=bauer2008>{{cite journal|last1=Bauer|first1=W. H.|last2=Gull|first2=T. R.|last3=Bennett|first3=P. D.|doi=10.1088/0004-6256/136/3/1312|title=Spatial Extension in the Ultraviolet Spectrum of Vv Cephei|url=https://archive.org/details/sim_astronomical-journal_2008-09_136_3/page/1312|journal=The Astronomical Journal|volume=136|issue=3|pages=1312|year=2008|bibcode=2008AJ....136.1312H|s2cid=119404901 }}</ref> *1,83 Tm – 12,2 au – Prečnik [[HR 5171 A]], najveće poznate [[žuti hipergigant|žute hipergigantske]] zvijezde, iako najnovija istraživanja sugeriraju da je riječ o crvenom hipergigantu prečnika oko 2,1 Tm (14 au)<ref name="chesneau">{{cite journal|bibcode=2014A&A...563A..71C|arxiv=1401.2628|title=The yellow hypergiant HR 5171 A: Resolving a massive interacting binary in the common envelope phase|journal=Astronomy & Astrophysics|volume=563|pages=A71|last1=Chesneau|first1=O.|last2=Meilland|first2=A.|last3=Chapellier|first3=E.|last4=Millour|first4=F.|last5=Van Genderen|first5=A. M.|last6=Nazé|first6=Y.|last7=Smith|first7=N.|last8=Spang|first8=A.|last9=Smoker|first9=J. V.|last10=Dessart|first10=L.|last11=Kanaan|first11=S.|last12=Bendjoya|first12=Ph.|last13=Feast|first13=M. W.|last14=Groh|first14=J. H.|last15=Lobel|first15=A.|last16=Nardetto|first16=N.|last17=Otero|first17=S.|last18=Oudmaijer|first18=R. D.|last19=Tekola|first19=A. G.|last20=Whitelock|first20=P. A.|last21=Arcos|first21=C.|last22=Curé|first22=M.|last23=Vanzi|first23=L.|year=2014|doi=10.1051/0004-6361/201322421|s2cid=52108686}}</ref><ref name=wittkowski2017>{{cite journal|bibcode=2017A&A...606L...1W|arxiv=1709.09430|title=Multi-epoch VLTI-PIONIER imaging of the supergiant V766 Cen: Image of the close companion in front of the primary|journal=Astronomy & Astrophysics|volume=1709|pages=L1|last1=Wittkowski|first1=M|last2=Abellan|first2=F. J|last3=Arroyo-Torres|first3=B|last4=Chiavassa|first4=A|last5=Guirado|first5=J. C|last6=Marcaide|first6=J. M|last7=Alberdi|first7=A|last8=De Wit|first8=W. J|last9=Hofmann|first9=K.-H|last10=Meilland|first10=A|last11=Millour|first11=F|last12=Mohamed|first12=S|last13=Sanchez-Bermudez|first13=J|date=28. 9. 2017|doi=10.1051/0004-6361/201731569|s2cid=54740936}}</ref> *2 Tm – 13,2 au – Procijenjeni prečnik [[VY Canis Majoris]], jedne od [[lista najvećih zvijezda|najvećih poznatih zvijezda]]<ref name="Wittkowski_vlti">{{cite journal|doi=10.1051/0004 -6361/201219126|last1=Wittkowski|first1=M.|last2=Hauschildt|first2=P.H.|last3=Arroyo-Torres|first3=B.|last4=Marcaide|first4=J.M.|title=Fundamentalne karakteristike strukture crveni supergigant VY CMa baziran na VLTI/AMBER spektro-interferometriji|journal=Astronomija & Astrofizika|volume=540|pages=L12|date=5. april 2012.|bibcode=2012A&A...540L..12W|arxiv=1203|.5ci 54044968}}</ref> *2,9 Tm – 19,4 au – Udaljenost između [[Uran]]a i Sunca *4,4 Tm – 29,4 au – [[Apsis|Perihelska]] udaljenost [[Pluton]]a *4,5 Tm – 30,1 au – Udaljenost između [[Neptun]]a i Sunca *4,5 Tm – 30,1 au – Unutrašnji radijus [[Kuperov pojas|Kuperovog pojasa]] *5,7 Tm – 38,1 au – [[Perihel]]ska udaljenost od [[136199 Eris|Erisa]] *7,3 Tm – 48,8 au – [[Apsis|Afelionova]] udaljenost [[Pluton]]a *7,5 Tm – 50,1 au – Vanjski radijus Kuperovog pojasa]] ==10 terametara== [[slika:1e13m comparison Hale Bopp and smaller - HQ no transparency.png|thumb| Sednina orbita (lijevo) je duža od 100 Tm, ali druge dužine su između 10 i 100 Tm: [[Komet Hale-Bopp]] orbita (niža, slabo narandžasta); jedan [[svetlosni dan]] (žuta sferna školjka sa žutom strelicom Vernal point kao radijus); heliosfera [[terminacijski šok]] (plava školjka); i druge strelice pokazuju položaje ''[[Voyager 1]]'' (crveno) i [[Pioneer 10]] (zeleno). Kliknite na sliku za veći prikaz i linkove na druge skale.]] Da bi se pomoglo u poređenju različitih [[distance]]s, ovaj odjeljak navodi dužine počevši od 10<sup>13</sup> [[metar|m]] (10 [[#1 terametar|Tm]] ili 10 milijardi [[kilometar|km]] ili 67 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]]). *10 Tm – 67 AU – Prečnik hipotetske [[kvazizvijezda|kvazizvijezde]] *11.1 Tm – 74.2 AU – Udaljenost na kojoj je ''[[Voyager 1]]'' počeo da otkriva povratne čestice iz [[terminacijski šok|terminacijskog šoka]] *11,4 Tm – 76,2 AU – [[Apsis|Perihelna]] udaljenost od [[90377 Sedna]] *12.1 Tm – 70 do 90 AJ – Udaljenost do [[terminacijski šok|terminacijskog šoka]] (''Voyager 1'' prešao na 94 AJ) *12,9 Tm – 86,3 AU – Udaljenost do 90377 Sedna u martu 2014. *13,2 Tm – 88,6 AU – Udaljenost do ''[[Pioneer 11]]'' u martu 2014. *14,1 Tm – 94,3 AU – Procijenjeni radijus [[Sujnčev sistem|Sunčevog sistema]] *14,4 Tm – 96,4 AU – Udaljenost do [[136199 Eris|Eris]] u martu 2014. (sada blizu njenog [[apsis|afelija]]) *15,1 Tm – 101 AU – Udaljenost do [[Heliosfera|heliovreline]] *16,5 Tm – 111 AU – Udaljenost do ''[[Pioneer 10]]'' od marta 2014. *16,6 Tm – 111,2 AU – Udaljenost do ''[[Voyager 2]]'' od maja 2016. *20,0 Tm – 135 AU – Udaljenost do ''[[Voyager 1]]'' od maja 2016. *20,6 Tm – 138 AU – Udaljenost do ''Voyagera 1'' od kraja februara 2017. *21,1 Tm – 141 AU – Udaljenost do ''Voyagera 1'' od novembra 2017. *25,9 Tm – 173 AU – Jedan [[svjetlosni dan]] *30,8568 Tm – 1 miliparsec *55,7 Tm – 371 AU – Afelijska udaljenost [[kometa|komete]] [[Hale-Bopp]] ==100 terametara== [[slika:1e14m comparison light day week and month.png|thumb|Najveća žuta sfera označava udaljenost od jednog svjetlosnog mjeseca od Sunca. Kliknite na sliku za veći prikaz, više detalja i linkove na druge vage.]] Da bi se pomoglo u poređenju različitih [[dužina]], ovaj odjeljak navodi dužine počevši od 10<sup>14</sup> [[metar|m]] (100 [[#1 terametar|Tm]] ili 100 milijardi [[kilometr|km]] ili 670 [[astronomska jedinica|astronomskij jedinica (au)]]). *140 Tm – 937 AU – [[Apsis|Afelion]] udaljenost od [[90377 Sedna]] *172 Tm – 1150 AU – [[Schwarzschildov radijus|Schwarzschildov prečnik]] od [[H1821+643]], jedna od najmasivnijih poznatih [[crna rupoa|crnih rupa]] *181 Tm – 1210 AU – Jedna [[svjetla sedmica]] *757 Tm – 5059 AU – poluprečnik [[Maglina Stingray]] Najveća žuta sfera označava rastojanje od jednog svetlosnog mjeseca od Sunca. Kliknite na sliku za veći prikaz, više detalja i linkove na druge razmjere. Da bi se pomoglo u poređenju različitih [[dužina]], ovaj odjeljak navodi dužine počevši od 10<sup>14</sup> [[metar|m]] (100 [[#1 terametar|Tm]] ili 100 milijardi [[kilometar|km]] ili 670 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]]). *140 Tm – 937 AU – [[Apsis|Afelion]] udaljenost od [[90377 Sedna]] *181 Tm – 1210 AU – Jedna [[svjetlosna sedmica]] *757 Tm – 5059 AU – poluprečnik [[Maglina Stingray]]<ref name="Parthasarathy2000">{{cite journal|last1=Parthasarathy|first1=M.|title=Birth and early evolution of planetary nebulae|journal=Bulletin of the Astronomical Society of India|year=2000|volume=28|pages=217–224|bibcode=2000BASI...28..217P}}</ref> *777 Tm – 5180 AU – Jedan [[svjetlosni mjesec]] ==1 petametar== [[slika:1e15m comparison cat's eye nebula barnard 68 one light year.png|thumb|Najveći krug sa žutom strelicom označava jednu [[svjetlosna godina|svjetlosnu godinu]] od [[Sunce|Sunca]]; [[Maglina Mačje oko]] sa lijeve strane i [[Barnard 68]] u sredini su prikazani ispred orbite [[Kometa 1910 A1|komete 1910A1]]. Kliknite na sliku za veći prikaz, detalje i linkove na druge skale.]] ''{{vanchor|petametar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Pm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sisten+mu]] jednak 10<sup>15</sup>&nbsp;[[metar]]a. Da bi pomogao u poređenju različitih [[dužinma]], ovaj odjeljak navodi dužine koje počinju od 10<sup>15</sup> [[metar|m]] (1 pm ili 1 trilion [[kilometar|km]] ili 6685 [[astronomska jedinicaastronomskih jedinica]]s (AU) ili 0,11 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]). *1,0 Pm = 0,105702341 svjetlosnih godina<ref>{{cite web|title=Google Conversion|url=https://www.google.com/?q=1+petametre+%3D+light+years#q=1+ petametar+%3D+svjetlosne+godine}}</ref> *1,9 Pm ± 0,5 Pm = 12.000 AU = 0,2 svjetlosne godine radijus unutrašnjeg jezgra [[Maglina Mačje oko|magline Mačjeg oka]]<ref name="Cat calc">radius = distance times sin(angular diameter/2) = 0.2 [[light-year]]. Distance = 3.3 ± 0.9 [[Light-year|kly]]; angular diameter = 20 [[arcseconds]]{{Harv|Reed|Balick|Hajian|Klayton|1999}}</ref> *4.7 Pm = 30,000 AU = half-light-year diameter of [[Bok globule]] [[Barnard 68]]<ref name="Szpir">{{cite web|first=Michael|last=Szpir|title=Bart Bok's Black Blobs|url=http://www.americanscientist.org/template/AssetDetail/assetid/14678|date=May–June 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20030629033609/http://www.americanscientist.org/template/AssetDetail/assetid/14678|archive-date=29. 6. 2003|publisher=American Scientist|quote=Bok globules such as Barnard 68 are only about half a light-year across and weigh in at about two solar masses|access-date=19. 11. 2008}}</ref> *7.5 Pm – 50.000 AJ – Moguća vanjska granica [[Oortov oblak|Oortovog oblaka]] (druge procjene su 75.000 do 125.000 ili čak 189.000 [[Astronomska jedinica|AJ]] (1.18, 2 i 3 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]) *21.5 Pm – 63.241,1 AU – Jedna [[svjetlosna godina]], udaljenost koju svjetlost pređe u jednoj godini *21.9 Pm – 66.000 AJ – [[Apsis|Afelion]] udaljenost [[C/1999 F1 (Catalina)]] ==10 petametara== [[slika:1e16m comparison ten light years bubble nebula.png|thumb| Objekti veličine reda veličine 1e16m: krug radijusa deset svetlosnih godina (94,6 [[Petametar|Pm]]) sa žutom strelicom Vernal Point; Maglina Bubble (NGC 7635), lijevo; Maglina Dumbbell (NGC 6853), desno; jedna ljuska svjetlosne godine dolje desno s manjom maglinom Mačje oko (NGC_6543) i Barnard 68 pored.]] [[File:1e16m poređenje 10 svetlosnih godina sirius.png|thumb|1e16m dužine: Deset svetlosnih godina (94,6 [[Petametar|Pm]]) žuta školjka; Sirius dole desno; BL Ceti dolje lijevo; Proxima i Alpha Centauri gore desno; svjetlosna godina školjka s orbitom komete 1910 A1 u gornjem desnom kutu]] Da bi pomogao u poređenju različitih udaljenosti, ovaj odjeljak navodi dužine počevši od 10<sup>16</sup> [[metar|m]] (10 [[#1 petametar|Pm]] ili 66,800 [[astronomska jedinica|AU]], 1,06 [[svjetlosne godine]]s). *15 Pm – 1,59 svjetlosnih godina – Mogući vanjski radijus [[Oortov oblak]] *20 Pm – 2,11 svjetlosnih godina – maksimalni opseg uticaja Sunčevog [[gravitaciono polje|gravitacionog polja]] *30,9 Pm – 3,26 svjetlosnih godina – 1 [[parsec]] *39,9 Pm – 4,22 svjetlosne godine – Udaljenost do [[Proxima Centauri]] (najbliža zvijezda do [[Sunce|Sunca]]) *81.3 pm – 8.59 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Sirius]]a ==100 petametara== [[Slika:1e17m comparison 100 light years nebula clusters.png|thumb|280px]] Da bi pomogao u poređenju različitih [[dužina]], ovaj odjeljak navodi dužine između 10<sup>17</sup> [[metar|m]] (100 [[#1 petametar|Pm]] ili 11 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]) i 10<sup>18</sup> m (106 svjetlosnih godina). *110 pm – 12 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Tau Ceti]] *230 pm – 24 svjetlosne godine – Prečnik [[Orionova maglina|Orionove magline]]<ref name=apj667>{{cite journal|last=Sandstrom|first=Karin M|author2=Peek, J. E. G.|author3=Bower, Geoffrey C.|author4=Bolatto, Alberto D.|author5=Plambeck, Richard L.|title=A Parallactic Distance of {{val|389|+24|-21}} parsecs to the Orion Nebula Cluster from Very Long Baseline Array Observations|journal=The Astrophysical Journal|year=1999|volume=667|issue=2|pages=1161–1169|doi=10.1086/520922|bibcode=2007ApJ...667.1161S|arxiv=0706.2361|s2cid=18192326}}</ref><ref>diameter=sin(65 arcminutes)*1270 light-years=24; where "65.00 × 60.0 (arcmin)" sourced from [https://web.archive.org/web/20120318092511/http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC1976 Revised NGC Data for NGC 1976]{{cbignore}}</ref> *240 Pm – 25 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Vega|Vege]] *260 Pm – 27 svetlosnih godina – Udaljenost do [[Beta Canum Venaticorum|Chara]], zvijezde približno sjajne kao naše [[Sunce]]. Njegova slabost nam daje ideju kako bi se naše [[Sunce]] pojavilo čak i sa tako velike udaljenosti kao što je ovo. *350 pm – 37 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Arcturus]]a *373,1 pm – 39,44 svjetlosne godine – Udaljenost do [[TRAPPIST-1]], zvijezde za koju je nedavno otkriveno da ima 7 planeta oko sebe *400 pm – 42 svjetlosne godine – Udaljenost do [[Capella (zvijezda)|Capelle]] *620 pm – 65 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Aldebaran]]a *750 pm – 79,36 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Regulus]]a *900 pm – 92,73 svjetlosne godine – Udaljenost do [[Algol]]a ==1 egzametar== [[slika:1e18m comparison 1000 light years nebula clusters.png|thumb|Dužine reda veličine 1e18m: krug poluprečnika hiljadu svjetlosnih godina sa žutom strelicom i krug od 100 svjetlosnih godina desno sa kuglastim jatom Messier 5 unutar i maglinom Carina ispred; kuglasto jato Omega Centauri lijevo od oba; dio magline Tarantula široke 1.400 svjetlosnih godina ispunjava pozadinu.]] ''{{vanchor|egzametrar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Em}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednak 10<sup>18</sup> [[metar]]a. Da bi pomogao u poređenju različitih distanci, ovaj odjeljak navodi dužine između 10<sup>18</sup>&nbsp;[[metar|m]] (1&nbsp;[[egzametar|Em]] ili 105,7 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]) i 10<sup>19</sup>&nbsp;m (10&nbsp;Em ili 1057 svjetlosnih godina). *1,2 Em – 129 svjetlosnih godina – Prečnik [[Messier 13]] (tipsko [[globulasto jato]]) *1,6 Em – 172 ± 12,5 svjetlosnih godina – Prečnik [[Omega Centauri]]ja (jedno od najvećih poznatih [[globulasto jato|globulastih jata]], koje možda sadrži preko milion [[zvijezda]])<ref>distance &times; sin( diameter_angle ), using distance of 5kpc (15.8 ± 1.1 kly) and angle 36.3', = 172 ± 12.5 ly.<!-- ±12,5 ly is derived from min to max distances from G. van de Ven 2006 paper: 4.5 to 5.2kpc --></ref><ref name="vandeVenetal2006">{{cite journal|last1=van de Ven|first1=G.|author2=van den Bosch, R. C. E.|author3=Verolme, E. K.|author4=de Zeeuw, P. T.|title=The dynamical distance and intrinsic structure of the globular cluster ω Centauri|journal=Astronomy and Astrophysics|year=2006|volume=445|issue=2|pages=513–543|bibcode=2006A&A...445..513V|doi=10.1051/0004-6361:20053061|quote=best-fit dynamical distance D=4.8±0.3 kpc ... consistent with the canonical value 5.0±0.2 kpc obtained by photometric methods|arxiv=astro-ph/0509228|s2cid=15538249}}</ref><!-- 15.8 ±1.1 kly is from min to max distances from 2006 paper: 4.5 to 5.2kpc --><!-- note 2006 paper states dynamical bestfit is 4.8 ± 0.3 pc, canonical value from photometric methods is 5.0 ± 0.2; while hubblesite simplifies to 17000 ly --> *3.1 Em – 310 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Canopus (zvijezda)|Canopusa]] prema ''[[Hipparcos]]u''<ref name="van Leeuwen2007">{{cite journal|title=Validation of the new Hipparcos reduction|last1=van Leeuwen|first1=F.|journal=Astronomy and Astrophysics|volume=474|issue=2|pages=653–664|year=2007|arxiv=0708.1752|bibcode=2007A&A...474..653V|doi=10.1051/0004-6361:20078357|s2cid=18759600}} [http://webviz.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-5?-ref=VIZ53e6b48255b3&-out.add=.&-source=I/311/hip2&recno=30362 Vizier catalog entry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304205515/http://webviz.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-5?-ref=VIZ53e6b48255b3&-out.add=.&-source=I%2F311%2Fhip2&recno=30362 |date=4. 3. 2016 }}</ref> *{{span|text=5.7 Em – 600 svjetlosnih godina – prečnik ''[[Tarantula nebula]]'' *6.1 Em – 640 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Betelgeuse]]a prema ''Hipparcosu''<ref name="HARPER">{{cite journal|last1=Harper|first1=Graham M.|author2=Brown, Alexander|author3=Guinan, Edward F.|title=A New VLA-Hipparcos Distance to Betelgeuse and its Implications|url=https://archive.org/details/sim_astronomical-journal_2008-04_135_4/page/1430|journal=The Astronomical Journal|date=april 2008|volume=135|issue=4|pages=1430–40|bibcode=2008AJ....135.1430H|doi=10.1088/0004-6256/135/4/1430|doi-access=free}}</ref><!-- Harper et al give the distance as 197 +/- 45 pc --> *6.2 Em – 650 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[maglina Helix|Magline Helix]], smještene u sazviježđu [[Vodolija (sazviježđe)|Vodolija]]<ref name="Harrisetal2007">{{cite journal|bibcode=2007AJ....133..631H|title=Trigonometric Parallaxes of Central Stars of Planetary Nebulae|year=2007|journal=The Astronomical Journal|volume=133|issue=2|pages=631–638|doi=10.1086/510348|author=Harris, Hugh C.|display-authors=4|author2=Dahn, Conard C.|author3=Canzian, Blaise|author4=Guetter, Harry H.|author5=Leggett, S. K.|author6=Levine, Stephen E.|author7=Luginbuhl, Christian B.|author8=Monet, Alice K. B.|author9=Monet, David G.|author10=Pier, Jeffrey R.|author11=Stone, Ronald C.|author12=Tilleman, Trudy|author13=Vrba, Frederick J.|author14=Walker, Richard L.|arxiv=astro-ph/0611543|s2cid=18261027}}</ref> *7,3 Em – 730 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Rigel]]a prema ''Hipparcosu''<ref name="van Leeuwen2007"/> ==10 egzametara== Da bi pomogao u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]]i počevši od 10 [[egzametar|Em]] (10<sup>19</sup> [[metar|m]] ili 1.100 [[svjetlosna godina|svjegtlosnih godina]]). *10,6 Em – 1.120 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[WASP-96b]] *13 Em – 1.300 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Orionova maglina|Orionove magline]]<ref> {{cite journal|last1=Reid|first1=M. J.|first2=K. M.|last2=Menten|first3=X. W.|last3=Zheng|first4=A.|last4=Brunthaler|first5=L.|last5=Moscadelli|first6=Y.|last6=Xu|first7=B.|last7=Zhang|first8=M.|last8=Sato|first9=M.|last9=Honma|first10=T.|last10=Hirota|first11=K.|last11=Hachisuka|first12=Y. K.|last12=Choi|first13=G. A.|last13=Moellenbrock|first14=A.|last14=Bartkiewicz|display-authors=1|year=2009|title=Trigonometric Parallaxes of Massive Star Forming Regions: VI. Galactic Structure, Fundamental Parameters and Non-Circular Motions|url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_2009-07-20_700_1/page/136|journal=[[Astrophysical Journal]]|volume=700|issue=1|pages=137–148|arxiv=0902.3913|doi=10.1088/0004-637X/700/1/137|bibcode=2009ApJ...700..137R|s2cid=11347166}}</ref> *14 Em – 1.500 svjetlosnih godina – Približna debljina [[galaktičke ravni|ravnine]] [[Mliječnog puta]] [[galaksije]] na lokaciji [[Sunca]] *14.2 Em – 1.520 svjetlosnih godina – Prečnik [[NGC 604]] *30,8568 Em – 3,261,6 svjetlosnih godina – 1 [[parsec|kiloparsec]] *31 Em – 3.200 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Deneb]] prema ''[[Hipparcos]]'' *46 Em – 4.900 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[OGLE-TR-56]], prve [[ekstrasolarne planete]] otkrivene pomoću [[ekstrasolarne planete#Tranzitne metode|transitne metode]] *47 Em – 5.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[bumerang magline]], najhladnije poznato mjesto ([[1 E0 K|1 K]]) *53 Em – 5.600 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[globularnog jata]] [[Messier 4|M4]] i [[ekstrasolarne planete]] [[PSR B1620-26 b]] unutar njega *61 Em – 6.500 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Perseus Spiral Arm]] (sljedeći spiralni krak u galaksiji Mliječni put) *71 Em – 7.500 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Eta Carinae]] ==100 egzametara== Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]]i počevši od 100 [[egzametar|Em]] (10<sup>20</sup> [[metar|m]] ili 11.000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]). *150 Em – 16.000 svjetlosnih godina – Prečnik [[Mali Magelanov oblak|Malog Magelanovog oblaka]], [[patruljasta galaksija|patuljaste galaksije]] koja kruži oko [[Mliječni put|Mliječnog puta]] *200 Em – 21.500 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[OGLE-2005-BLG-390Lb]], najudaljenijeg i [[Zemlja|Zemlji]] najsličnije poznate [[planete]] *240 Em – 25.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Galaksija Canis Veliki patuljak|Galaksije Canis Veliki patuljak]] *260 Em – 28.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do centra [[Mliječni put|Galaksije]] *830 Em – 88.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Patuljasta eliptična galaksija Strijelca|Patuljaste eliptične galaksije Strijelca]] ==1 zetametar== ''{{vanchor|zetametar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Zm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednak 10<sup>21</sup> [[metar]]a.<ref name="bipm.org">{{cite web|title=SI Brochure: The International System of Units (SI)|url=https://www.bipm.org/en/publications/si-brochure/|website=International Committee for Weights and Measures|publisher=Organisation Intergouvernementale de la Convention du Mètre|access-date=11. 10. 2014}}</ref> Da bismo pomogli u poređenju različitih [[red veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]]i počevši od 1&nbsp;[[zetametar|Zm]] (10<sup>21</sup>&nbsp;<nowiki>[[metar|m]]</nowiki> ] ili 110.000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]). *1,7 Zm – 179.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Veliki Magleni oblak|Velikog Magelanovog oblaka]], najveće [[satelitska galaksija|satelitske galaksije]] [[Mliječni put|Mliječnog puta]] *<1,9 Zm – <200.000 svjetlosnih godina – Revidirani procijenjeni prečnik diska [[Mliječni put|Galaksije Mliječni put]]. Ranije se smatralo da je veličina upola manja. *2,0 Zm – 210.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Malog Magelanovog oblaka]] *2.8 Zm – 300.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[intergalaktička lutalica|Intergalaktičke lutalice]], jednog od najudaljenijih [[globulasto mjato|globulastih jata]] Mliječnog puta *8.5 Zm – 900.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Galaksija LavI Patuljaka]], najudaljenijeg poznatog satelita [[galaksije]] [[Mliječni put|Mliječnog puta]] ==10 zetametara== Da bi pomogao u poređenju različitih [[red veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]]i počevši od 10 [[zetametar|Zm]] (10<sup>22</sup> [[metar|m]] ili 1,1 miliona [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]). *24 Zm – 2,5 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[galaksija Andromedina|galaksije Andromedina]] *30,8568 Zm – 3,2616 miliona svjetlosnih godina – 1 [[parsec|megaparsec]] *40 Zm – 4,2 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[IC 10]], udaljenog člana [[Lokalna grupa|lokalne grupe]] [[galaksija]] *49,2 Zm – 5,2 miliona svjetlosnih godina – Širina lokalne grupe [[galaksija]] *95 Zm – 10 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Sculptor Galaxy]]ja u [[Sculptor grupa|Sculptor grupi]] galaksija *95 Zm – 10 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Maffei 1]], najbližeg giganta [[eliptična galaksija|eliptične galaksije]] u [[Maffei 1 grupa galaksija|Maffei 1 grupe]] ==100 zetametara== Da bi pomogao u poređenju različitih [[red veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]]i počevši od 100 [[zetametar|Zm]] (10<sup>23</sup> [[metar|m]] ili 11 miliona [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]). *140 Zm – 15 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do galaksije [[Centaurus A]] *250 Zm – 27 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Galaksija Vrtetica|Galaksije Vrtetica]] *280 Zm – 30 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[galaksija Sombrero|Sombrero galaksije]] *570 Zm – 60 miliona svjetlosnih godina – Približna udaljenost do [[jato Djevice|jata Djevice]], najbliže od [[jato galaksija]] *620 Zm – 65 miliona svjetlosnih godina – Približna udaljenost do [[Fornax jato|Fornax jata]] *800 Zm – 85 miliona svjetlosnih godina – Približna udaljenost do [[jato Eridanus|Eridanus jata]] ==1 jotametar== ''{{vanchor|yottametar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Ym}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednak 10<sup>24</sup>&nbsp;[[metar]]a.<ref name="bipm.org"/> Da bismo pomogli u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]]i počevši od 1 Ym (10<sup>24</sup> [[metar|m]] ili 105,702 miliona [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]). *1,2 Ym – 127 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do najbližeg uočenog [[rafal gama zraka|rafala gama zraka]] [[GRB 980425]] *1,3 Ym – 137 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[galaksije]] [[Jato Centaurus|Ceratus jata]] najbližeg velikog [[superjato|superjata]] *1,9 Ym – 201 milion svjetlosnih godina – Prečnik [[lokalno superjato|Lokalnog superjata]] *2,3 Ym – 225 do 250 miliona svjetlosnih godina – udaljenost svjetlosti putuje u vakuumu u jednoj [[galaktička godina|galaktičkoj godini]] *2,8 Ym – 296 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Klaster Coma|klastera Coma]] *3,2 Ym – 338 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Stephan's Quintet]]a *4,7 Ym – 496 miliona svjetlosnih godina – Dužina [[Veliki zid (astronomija)|CfA2 Velikog zida]], jedne od najvećih uočenih superstruktura u [[Univerzum]]u *6,1 Ym – 645 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Shapley Superklsster]]a *9,5 Ym – 996 miliona svjetlosnih godina – Prečnik [[Eridanus Supervoid]]a ==10 jotametara== [[slika:Superclusters atlasoftheuniverse.gif|thumb|Univerzum unutar jedne milijarde svjetlosnih godina od Zemlje]] Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]]i počevši od 10 [[jotametar|Ym]] (10<sup>25</sup> [[metar|m]] ili 1,1 milijardi [[svjetlosna godinawsvjetlosnih godina]] s). Na ovoj skali, proširenje [[univerzuma]] postaje značajno. Udaljenost ovih objekata izvedena je iz njihovih izmjerenih [[crvenog pomaka]], što zavisi od [[fizičke kosmologije|kosmoloških]] modela koji se koriste. *13 Ym – 1,37 milijardi svjetlosnih godina – Dužina [[Zid Južnog pola|zida Južnog pola]] *13 Ym – 1,38 milijardi svjetlosnih godina – Dužina [[Sloan Great Wall]]a *18 Ym – crveni pomak 0,16 – 1,9 milijardi svjetlosnih godina – Udaljenost do [[kvazar]]a [[3C 273]] ([[mjere udaljenosti (kosmologija)|razdaljina putovanja svjetlosti]]) *30,8568 Ym – 3,2616 milijardi svjetlosnih godina – 1 gigaparsec *31.2204106 Ym − 3,3 milijarde svjetlosnih godina − Dužina [[Džinovski luk|Džinovskog luka]], velike kosmičke strukture otkrivene 2021. *33 Ym – 3,5 milijardi svjetlosnih godina – Maksimalna udaljenost [[2dF Galaxy Redshift Survey]] (razdaljina putovanja svjetlosti) *37,8 Ym – 4 milijarde svjetlosnih godina – Dužina [[Huge-LQG]] *75 Ym – crveni pomak 0,95 – 8 milijardi svjetlosnih godina – Približna udaljenost do [[supernove]] SN 2002dd u [[Hubble Deep Field North]] (razdaljina putovanja svjetlosti) *85 Ym – crveni pomak 1,6 – 9 milijardi svjetlosnih godina – Približna udaljenost do [[rafala gama zraka]] [[GRB 990123]] (razdaljina putovanja svjetlosti) *94,6 Ym – 10 milijardi svjetlosnih godina – Približna udaljenost do kvazara OQ172 *94,6 Ym – 10 milijardi svjetlosnih godina – Dužina [[Hercules–Corona Borealis Great Wall]], jedne od [[lista najvećih kosmičkih struktura|najvećih i najmasivnijih poznatih kosmičkih struktura]] ==100 jotametara== Da biste pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], popis ovog odjeljkas [[distance]]s starting at 100 [[jotametar|Ym]] (10<sup>26</sup> [[metar|m]] ili 11 milijardi [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]). Na ovoj skali, proširenje [[univerzuma]] postaje značajno. Udaljenost ovih objekata izvedena je iz njihovih izmjerenih [[crvenog pomaka]], koji zavise od [[fizičke kosmologije|kosmoloških]] modela koji se koriste. *124 Ym – crveni pomak 7,54 – 13,1 milijardi svjetlosnih godina – [[Mjere udaljenosti (kosmologija)#Vrste mjera udaljenosti|Razdaljina putovanja svjetlosti]] (LTD) do [[kvazara]] [[ULAS J1342+0928]], [[Lista kvazara#Najudaljeniji kvazari|najudaljeniji poznati kvazar]] od 2017. *130 Ym – crveni pomak 1.000 – 13,8 milijardi svjetlosnih godina – Udaljenost (LTD) do izvora [[Kosmička mikrovalna pozadina|kosmičko mikrovalno pozadinsko zračenje]]; radijus opservabilnog [[univerzuma]] mjeren kao LTD *260 Ym – 27,4 milijarde svjetlosnih godina – Prečnik vidljivog svemira (dvostruki LTD) *440 Ym – 46 milijardi svjetlosnih godina – Radijus svemira mjeren kao [[dolazeća udaljenost]] *590 Ym – 62 milijarde svjetlosnih godina – kosmološki [[horizont događaja]]: najveća udaljenost s koje će svjetlost ikada doći do nas (posmatrača) u bilo kojem trenutku u budućnosti *886,48 Ym – 93,7 milijardi svjetlosnih godina – Prečnik [[uočljivog univerzuma]] (dva puta više od [[horizonta čestica]]); međutim, mogu postojati neopažene udaljenosti koje su čak i veće. ==1 ronametar== ''{{vanchor|ronnametre}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Rm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem]] jednak 10<sup>27</sup>&nbsp;[[metar]]a.<ref name="bipm.org"/> Da bismo pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]] počevši od 1 Rm (10<sup>27</sup> [[metar|m]] ili 110 milijardi [[svjetlosne godine] ]]s). Na ovoj skali, proširenje [[univerzuma]] postaje značajno. Udaljenost ovih objekata izvedena je iz njihovih izmjerenih [[crvenog pomaka]], koji zavise od [[fizičke kosmologije|kosmoloških]] modela koji se koriste. *>1 Rm - >105,7 milijardi svjetlosnih godina – Veličina svemira izvan [[uočljivog svemira|kosmičkog svjetlosnog horizonta]], ovisno o njegovoj krivini; ako je zakrivljenost nula (tj. svemir je prostorno ravan), vrijednost može biti [[beskonačnost#Beskonačnost u kosmologiji|beskonačna]] (vidi [[Oblik svemira]]) kao što je prethodno spomenuto ==Također pogledajte== *[[Lista primjera dužina]] *[[Fermi problem]] *[[Skala (analitički alat)]] *[[Prostorna skala]] ==Napomene== {{refspisak|group=note}} ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.vendian.org/howbig/ How Big Are Things?] – displays orders of magnitude in successively larger rooms. * [https://web.archive.org/web/20120702055359/http://microcosm.web.cern.ch/microcosm/P10/english/welcome.html Powers of Ten] – Travel across the Universe.<!---Altering perspective by changing scale by just a few powers of ten (interactive) {{dead link|date=maj 2013}}---> * [https://web.archive.org/web/20080412094332/http://www.shekpvar.net/~dna/Publications/Cosmos/cosmos.html Cosmos – <!---Illustrated Dimensional---> Journey from microcosmos to macrocosmos] (Digital Nature Agency). * [http://htwins.net/scale2/ Scale of the universe] – interactive guide to length magnitudes * {{youTube|FglEbPXxka4|Video (4:29)}} – [https://venturebeat.com/2020/03/16/orders-of-magnitude-vr-reveals-humanitys-tiny-scale-in-the-universe/ Orders of Magnitude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220525221427/https://venturebeat.com/2020/03/16/orders-of-magnitude-vr-reveals-humanitys-tiny-scale-in-the-universe/ |date=25. 5. 2022 }} (March 2020). {{mjere za dužinu}} {{Metričke jedinice dužine}} {{Red veličine}} {{Jedinice dužine koje se koriste u astronomiji}} {{Portal|Fizika|Matematika|Astronomija|Zvijezde|Svemirski let|Svemir|Sunčev sistem|Nauka}} [[Kategorija:Redovi veličine (dužina)| ]] [[Kategorija:Dužina]] [[Kategorija:Redovi veličine|Dužina]] [[Kategorija:Liste po dužini]] d27ijt9l2owvliuuwqvk9f753kqpnha Nika Vodan 0 497739 3917105 3916515 2026-08-08T20:37:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917105 wikitext text/x-wiki {{Infokutija skijaš | ime = Nika Vodan | slika = 20190302 Seefeld SJ 9488.jpg | veličina_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = 9. mart 2000. | mjesto_rođenja = [[Škofja Loka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 176 cm | klub = SSK Alpina Žiri | skije = [[Slatnar (kompanija)|Slatnar]] | takmiči_se_za = {{ZD|Slovenija}} [[Slovenija|Sloveniju]] | lični_rekord = 170 m ([[Vikersundbakken|Vikersund]] 2023) | sezone = [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2016]]– | pobjede = 6 (+ 3 ekipne + 1 mješovito) | pobjednička_postolja = 30 (+ 9 ekipnih + 2 mješovito) | medalje = {{MedaljaTakmičenje|[[Zimske olimpijske igre|Olimpijske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Skijaški skokovi na ZOI 2022.|Peking 2022.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – mješoviti timovi|Mješovito]]}} {{MedaljaZlato|[[Skijaški skokovi na ZOI 2026.|Milano / Cortina 2026.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – mješoviti timovi|Mješovito]]}} {{MedaljaBronza|[[Skijaški skokovi na ZOI 2022.|Peking 2022.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – mala skakaonica (žene)|Mala]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021.|Oberstdorf 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021 – ekipni skokovi (žene)|Ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021.|Oberstdorf 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021 – velika skakaonica (žene)|Velika]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|Planica 2023.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023 – mješoviti skokovi|Mješovito (m)]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2016.|Râșnov 2016.]]|Mješovito}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Park City 2017.]]|Mješovito}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2018.|Kandersteg 2018.]]|Pojedinačno}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2018.|Kandersteg 2018.]]|Ekipno}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Park City 2017.]]|Ekipno}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Park City 2017.]]|Pojedinačno}} | aktualizirano = 28. 3. 2026. }} '''Nika Vodan''' (rođ. '''Križnar''') [[Slovenija|slovenska]] je [[skijašica-skakačica]]. Članica je SSK Alpina Žiri. == Karijera == === Počeci === U međunarodna takmičenja krenula je s nepunih 13 godina, početkom 2013, kada je 12. januara kao najmlađa nastupila u Alpskom kupu u rodnim [[Žiri (Slovenija)|Žirima]] i zauzela solidno 17. mjesto.<ref>{{cite web |url= http://data.fis-ski.com/dynamic/results.html?sector=JP&competitorid=185807&raceid=3731 |title= Results: Ziri (SLO), Alpen Cup – Ladies' HS66 |access-date= 1. 9. 2016 |date= 12. 1. 2013 |publisher= [[Međunarodna skijaška federacija|FIS]] |language=en}}</ref> Sljedeće dvije godine razvijala se kroz takmičenja nižeg ranga i počela sve više privlačiti pažnju na svoj talent. Proboj je napravila u sezoni 2015/16, kada je nastupila najprije u takmičenjima FIS-kupa, a zatim se uspinjala kroz strukturu skakačkih takmičenja. U [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima|Kontinentalnom kupu]] debitirala je s 15 godina i pet mjeseci 28. i 29. augusta 2015. u [[Oberwiesenthal]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]], gdje je završila na 22. i 24. mjestu. Zatim je stigla prva pobjeda, 5. septembra u okviru Alpskog kupa u [[Švicarska|švicarskom]] [[Einsiedeln]]u.<ref>{{cite web |url= http://data.fis-ski.com/dynamic/results.html?sector=JP&competitorid=185807&raceid=4361 |title= Results: Einsiedeln (SUI), Alpen Cup – Ladies' HS77 |access-date= 1. 9. 2016 |date= 5. 9. 2015 |publisher= FIS |language=en}}</ref> Uslijedilo je još izvrsnih rezultata i na osnovu njih izborila je premijeru u najvišem rangu.<ref>{{cite web |url= http://www.rtvslo.si/sport/zimski-sporti/na-tekmi-na-ljubnem-tudi-15-letna-debitantka-nika-kriznar/385677 |title= Na tekmi na Ljubnem tudi 15-letna debitantka Nika Križnar |access-date= 1. 9. 2016 |date= 12. 2. 2016 |publisher= [[Radiotelevizija Slovenija]] |language= [[Slovenski jezik|slovenski]]}}</ref> === Debi među najboljima === Prvi nastup u [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]] imala je 13. februara 2016. s 15 godina na domaćem terenu u [[Ljubno ob Savinji|Ljubnom ob Savinji]] i osvojila 14. mjesto.<ref>{{cite web |url= http://data.fis-ski.com/dynamic/results.html?sector=JP&competitorid=185807&raceid=4474 |title= Results: Ljubno (SLO), World Cup – Ladies' HS95 |access-date= 1. 9. 2016 |date= 13. 2. 2016 |publisher= FIS |language=en}}</ref> Dan kasnije bila je 12. i potvrdila svoj talent. To su bili njeni jedini nastupi u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2015/16]], u kojima je osvojila 40 bodova, što ju je smjestilo na 36. mjesto u ukupnom poretku.<ref>{{cite web |url= http://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2016&suchgender=L&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search |title= World Cup standing 2016 Ladies |access-date= 23. 8. 2016 |publisher= FIS |language=en}}</ref> Odmah nakon uspješnog debija u Svjetskom kupu prvi je put nastupila na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2016.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]], koje je 2016. održano u [[Râșnov]]u u [[Rumunija|Rumuniji]]. Tamo je najprije zauzela sedmo mjesto u pojedinačnoj konkurenciji, a zatim osvojila zlatnu medalju u mješovitim ekipnim skokovima s [[Ema Klinec|Emom Klinec]], [[Bor Pavlovčič|Borom Pavlovčičem]] i [[Domen Prevc|Domenom Prevcom]].<ref>{{cite web |url= http://www.delo.si/sport/zimski/slovenska-skakalna-cetverica-zlata-na-msp.html |title= Slovenska skakalna četverica zlata na MSP |access-date= 1. 9. 2016 |date= 24. 2. 2016 |work= [[Delo]] |language= slovenski |archive-date= 5. 7. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170705124155/http://www.delo.si/sport/zimski/slovenska-skakalna-cetverica-zlata-na-msp.html |url-status= dead }}</ref> Zatim je u martu nastupila na FIS-takmičenju u [[Harrachov]]u u [[Češka|Češkoj]]. U prvom takmičenju, 11. marta, slavila je ispred svih, dok se [[Špela Rogelj]] plasirala odmah iza nje za dvostruku slovensku pobjedu.<ref>{{cite web |url= http://data.fis-ski.com/dynamic/results.html?sector=JP&competitorid=185807&raceid=4565|title= Results: Harrachov (CZE), FIS Cup – Ladies' HS100 |access-date= 6. 11. 2016 |date= 11. 3. 2016 |publisher= FIS |language=en}}</ref> Sljedećeg dana zauzela je četvrto mjesto, dok je Rogelj uspjela pobijediti. === Svjetska juniorska prvenstva 2017. i 2018. === U februaru 2017. učestvovala je na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkom]] [[Park City]]ju. Najprije je u pojedinačnoj konkurenciji osvojila bronzanu medalju.<ref>{{cite web |url= http://www.rtvslo.si/sport/zimski-sporti/srebro-in-bron-za-mladi-slovenski-skakalki/414013 |title= Srebro in bron za mladi slovenski skakalki |access-date= 3. 2. 2017 |date= 1. 2. 2017 |publisher= RTV Slovenija |language= slovenski}}</ref> Zatim je nastupila u ekipnim skokovima s [[Jerneja Brecl|Jernejom Brecl]], [[Katra Komar|Katrom Komar]] i [[Ema Klinec|Emom Klinec]], osvojivši srebrnu medalju.<ref>{{cite web |url= http://www.rtvslo.si/sport/zimski-sporti/mlade-skakalke-svetovne-podprvakinje/414198 |title= Mlade skakalke svetovne podprvakinje |access-date= 3. 2. 2017 |date= 3. 2. 2017 |publisher= RTV Slovenija |language= slovenski}}</ref> Konačno, u mješovitim ekipnim skokovima osvojila je zlatnu medalju s Klinec, [[Tilen Bartol|Tilenom Bartolom]] i [[Žiga Jelar|Žigom Jelarom]].<ref>{{cite web |url= http://www.delo.si/sport/zimski/msp-slovenska-mesana-ekipa-brez-konkurence.html |title= MSP: slovenska mešana ekipa brez konkurence |access-date= 10. 2. 2017 |date= 6. 2. 2017 |work= Delo |language= slovenski |archive-date= 3. 6. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170603005812/http://www.delo.si/sport/zimski/msp-slovenska-mesana-ekipa-brez-konkurence.html |url-status= dead }}</ref> Tako je osvojila tri različite medalje u tri takmičenja na jednom prvenstvu. Godinu kasnije nastupila je na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2018.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] u švicarskom [[Kandersteg]]u, gdje je postala prvakinja ispred drugoplasirane Klinec. Bila je to njena peta medalja u juniorskoj konkurenciji, ali prva zlatna u pojedinačnoj. To je i prva titula svjetske juniorske prvakinje za jednu Slovenku.<ref>{{cite web |url= http://www.rtvslo.si/sport/zimski-sporti/nika-kriznar-zlata-ema-klinec-srebrna/444892 |title= Nika Križnar zlata, Ema Klinec srebrna |access-date= 2. 2. 2018 |date= 2. 2. 2018 |publisher= RTV Slovenija |language= slovenski}}</ref> Na prvenstvu je osvojila još jednu zlatnu medalju – u ekipnom takmičenju, u istom sastavu kao i prethodne godine.<ref>{{cite web |url= https://data.fis-ski.com/dynamic/results.html?sector=JP&raceid=5018 |title= FIS Junior World Ski Championships – Ladies' Team HS106 |date= 3. 2. 2018 |access-date= 9. 2. 2018 |publisher= FIS |language=en}}</ref> === Rezultatsko napredovanje === ; Pojedinačna takmičenja Dana 4. marta 2018. u Râșnovu je uspjela prvi put stati na postolje osvojivši treće mjesto.<ref>{{cite web |url= http://www.rtvslo.si/sport/zimski-sporti/stopnicke-slovenskih-skakalk-nika-kriznar-tretja-v-romuniji/447747 |title= Stopničke slovenskih skakalk – Nika Križnar tretja v Romuniji |access-date= 4. 3. 2018 |date= 4. 3. 2018 |publisher= RTV Slovenija |language= slovenski}}</ref> Dana 24. marta 2019. završila je treća u [[Čajkovski (grad)|Čajkovskom]] u [[Rusija|Rusiji]]. Dana 23. februara 2020. na domaćem takmičenju u Ljubnom također je osvojila treće mjesto. Sezonu [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2020/21.]] počela je drugim mjestom u [[Austrija|austrijskom]] [[Ramsau am Dachstein|Ramsauu]]. Također austrijski [[Hinzenbach]] bio je domaćin čak tri pojedinačna takmičenja u tri dana. Dana 5. februara ostvarila je prvu pobjedu u karijeri. U sljedeća dva takmičenja popela se na drugu stepenicu pobjedničkog postolja. U Râșnovu je 18. februara ostvarila drugu pobjedu i preuzela žutu majicu vodeće u Svjetskom kupu. Sljedećeg dana ponovo je bila na postolju (treća), zadržavši vodstvo u Svjetskom kupu. Krajem marta osvojila je treće mjesto u Čajkovskom, a time i veliki Kristalni globus kao ukupna pobjednica Svjetskog kupa i prva je Slovenka kojoj je to uspjelo otkad žene nastupaju u najvišem rangu takmičenja.<ref>{{cite web |url= https://siol.net/sportal/zimski-sporti/cajkovski-konec-1-548919 |title= Izjemno: Nika Križnar osvojila veliki kristalni globus! |date=28. 3. 2021 |access-date= 28. 3. 2021 |work= SiolNET |author= Špela Lenart |language= slovenski}}</ref> U sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|2024/25.]] nastupila je samo na prve dvije stanice; ostatak sezone propustila je zbog loše forme i povrede koljena.<ref>{{cite web |url= https://www.t-online.de/sport/wintersport/ski-alpin/id_100575414/skisprung-ass-nika-vodan-muss-weltcup-verlassen-und-saison-beenden-.html |title= Skisprung-Ass muss Saison beenden |website= t-online.de |date= 16. 1. 2025 |access-date= 22. 3. 2025 |language=de}}</ref> ; Ekipna takmičenja Dana 20. januara 2018. osvojila je drugo mjesto u [[Japan]]u ([[Zaō (Japan)|Zaō]]) s Klinec, [[Urša Bogataj|Uršom Bogataj]] i Rogelj. Dana 9. februara 2019. na domaćem takmičenju u Ljubnom zauzela je drugo mjesto s Brecl, Rogelj i Bogataj. Sljedeće godine u istom mjestu ponovila je taj rezultat s Rogelj, Klinec i Komar. Dana 23. januara 2021. zajedno s Klinec, Rogelj i Bogataj doprinijela je prvoj pobjedi ženske reprezentacije Slovenije u takmičenju Svjetskog kupa na domaćem terenu u Ljubnom. == Privatni život == U aprilu 2024. udala se za [[Aljaž Vodan|Aljaža Vodana]], također skijaša-skakača.<ref>{{cite web |url= https://www.skijumping.pl/wiadomosci/35215/bogataj-wraca-do-skokow-w-nowej-roli-zmiany-w-zyciu-kriznar/ |title= Bogataj wraca do skoków w nowej roli. Zmiany w życiu Kriznar |author= Dominik Formela |date= 21. 4. 2024 |website= skijumping.pl |access-date= 22. 4. 2024 |language=pl}}</ref> == Rezultati u Svjetskom kupu == === Ukupni poredak === {|class=wikitable style="text-align: center" width=250 !Sezona !Plasman |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.#Žene|2015/2016.]] |36. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.#Žene|2016/2017.]] |33. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.#Žene|2017/2018.]] |10. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.#Žene|2018/2019.]] |5. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.#Žene|2019/2020.]] |7. |-bgcolor=gold |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.#Žene|2020/2021.]] |1. |-bgcolor=silver |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.#Žene|2021/2022.]] |2. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.#Žene|2022/2023.]] |9. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.#Žene|2023/2024.]] |6. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.#Žene|2024/2025.]] |46. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.#Žene|2025/2026.]] |10. |} === Postolja === {| class=wikitable width=95% style="font-size: 100%; text-align: center" ! Br. ! Datum ! Lokacija ! Skakaonica ! [[Kritična tačka|K-tačka]] ! [[Veličina skakaonice|HS]] ! Skok 1 ! Skok 2 ! Bodovi ! Plasman ! Pobjednica ! Ref. |- |1. |align=center|4. 3. 2018. |align=left|{{ZD|RUM}} [[Râșnov]] |align=left|[[Râșnov (skakaonica)|Râșnov]] |K-90 |HS 100 |91 m |93,5 m |234,5 |3. |rowspan=3|[[Maren Lundby]] |<ref>{{cite web|url=http://medias3.fis-ski.com/pdf/2018/JP/3032/2018JP3032RL.pdf|title=Râșnov – Results|access-date=31. 3. 2018|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |2. |align=center|24. 3. 2019. |align=left|{{ZD|RUS}} [[Čajkovski (grad)|Čajkovski]] |align=left|[[Snježinka]] |K-125 |HS 140 |126 m |140,5 m |247,1 |3. |<ref>{{cite web|url=https://www.fis-ski.com/DB/general/results.html?sectorcode=JP&raceid=5224|title=Chaikovsky – Results|access-date=8. 4. 2019|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |3. |align=center|23. 2. 2020. |align=left|{{ZD|SLO}} [[Ljubno ob Savinji|Ljubno]] |align=left|[[Savina (skakaonice)|Savina]] |K-85 |HS 94 |91,5 m |91 m |250,0 |3. |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2020/JP/3091/2020JP3091RL.pdf|title=Ljubno – Results|access-date=23. 2. 2020|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |4. |align=center|18. 12. 2020. |align=left|{{ZD|AUT}} [[Ramsau am Dachstein|Ramsau]] |align=left|[[Mattensprung]] |K-90 |HS 98 |91,5 m |94 m |245,1 |2. |[[Marita Kramer]] |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3267/2021JP3267RL.pdf|title=Ramsau – Results|access-date=26. 12. 2020|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |5. |align=center|5. 2. 2021. |align=left rowspan=3|{{ZD|AUT}} [[Hinzenbach]] |align=left rowspan=3|[[Aigner (skakaonica)|Aigner]] |rowspan=3|K-85 |rowspan=3|HS 90 |89 m |90,5 m |237,4 |'''1.''' | – |<ref name=":2">{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3281/2021JP3281RL.pdf|title=Hinzenbach – Results|access-date=5. 2. 2021|publisher=FIS|language=en}}</ref> |- |6. |align=center|6. 2. 2021. |90 m |90,5 m |238,0 |2. |rowspan=2|[[Sara Takanashi]] |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3136/2021JP3136RL.pdf|title=Hinzenbach – Results|access-date=6. 2. 2021|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |7. |align=center|7. 2. 2021. |87 m |90 m |231,0 |2. |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3137/2021JP3137RL.pdf|title=Hinzenbach – Results|access-date=7. 2. 2021|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |8. |align=center|18. 2. 2021. |align=left rowspan=2|{{ZD|RUM}} [[Râșnov]] |align=left rowspan=2|[[Râșnov (skakaonica)|Râșnov]] |rowspan=2|K-90 |rowspan=2|HS 97 |92 m |91 m |235,7 |'''1.''' | – |<ref name=":3">{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3084/2021JP3084RL.pdf|title=Râșnov – Results|access-date=18. 2. 2021|publisher=FIS|language=en}}</ref> |- |9. |align=center|19. 2. 2021. |88 m |92,5 m |228,6 |3. |[[Sara Takanashi]] |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3085/2021JP3085RL.pdf|title=Râșnov – Results|access-date=19. 2. 2021|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |10. |align=center|20. 3. 2021. |align=left rowspan=2|{{ZD|RUS}} [[Nižnji Tagil]] |align=left rowspan=2|[[Roda (skakaonica)|Roda]] |rowspan=2|K-90 |rowspan=2|HS 97 |94 m |94 m |218,1 |3. |rowspan=4|[[Marita Kramer]] |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3031/2021JP3031RL.pdf|title=Nizhny Tagil – Results|access-date=20. 3. 2021|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |11. |align=center|21. 3. 2021. |93,5 m |94 m |232,3 |2. |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3032/2021JP3032RL.pdf|title=Nizhny Tagil – Results|access-date=21. 3. 2021|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |12. |align=center|26. 3. 2021. |align=left rowspan=2|{{ZD|RUS}} [[Čajkovski (grad)|Čajkovski]] |align=left rowspan=2|[[Snježinka]] |K-95 |HS 106 |91,5 m |94 m |223,4 |3. |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3088/2021JP3088RL.pdf|title=Chaykovskiy – Results|access-date=26. 3. 2021|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |13. |align=center|28. 3. 2021. |K-125 |HS 140 |131,5 m |–{{note||1}} |115,4 |3. |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3034/2021JP3034RL.pdf|title=Chaykovskiy – Results|access-date=28. 3. 2021|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |14. |align=center|31. 12. 2021. |align=left|{{ZD|SLO}} [[Ljubno ob Savinji|Ljubno]] |align=left|[[Savina (skakaonice)|Savina]] |K-85 |HS 94 |91,5 m |94,5 m |263,7 |'''1.''' |rowspan=2|– |<ref name=":4">{{cite web|url=https://medias1.fis-ski.com/pdf/2022/JP/3909/2022JP3909RL.pdf|title=Ljubno – Results|access-date=31. 12. 2021|publisher=FIS|language=en}}</ref> |- |15. |align=center|30. 1. 2022. |align=left|{{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]] |align=left|[[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]] |K-130 |HS 147 |151 m |–{{note||1}} |131,6 |'''1.''' |<ref name=":5">{{cite web|url=https://medias1.fis-ski.com/pdf/2022/JP/3861/2022JP3861RL.pdf|title=Willingen – Results|access-date=30. 1. 2022|publisher=FIS|language=en}}</ref> |- |16. |align=center|26. 2. 2022. |align=left rowspan=2|{{ZD|AUT}} [[Hinzenbach]] |align=left rowspan=2|[[Aigner (skakaonica)|Aigner]] |rowspan=2|K-85 |rowspan=2|HS 90 |85 m |88 m |227,7 |2. |[[Urša Bogataj]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/pdf/2022/JP/3827/2022JP3827RL.pdf|title=Hinzenbach – Results|access-date=26. 2. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |17. |align=center|27. 2. 2022. |88,5 m |92,5 m |235,3 |'''1.''' | – |<ref name=":6">{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/pdf/2022/JP/3828/2022JP3828RL.pdf|title=Hinzenbach – Results|access-date=27. 2. 2022|publisher=FIS|language=en}}</ref> |- |18. |align=center|2. 3. 2022. |align=left rowspan=2|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]] |align=left rowspan=2|[[Lysgårdsbakken]] |rowspan=2|K-123 |rowspan=2|HS 140 |133,5 m |131,5 m |285,1 |2. |[[Sara Takanashi]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/pdf/2022/JP/3879/2022JP3879RL.pdf|title=Lillehammer – Results|access-date=2. 3. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |19. |align=center|3. 3. 2022. |134,5 m |126,5 m |298,9 |2. |[[Marita Kramer]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/pdf/2022/JP/3881/2022JP3881RL.pdf|title=Lillehammer – Results|access-date=3. 3. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |20. |align=center|5. 3. 2022. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Oslo]] |align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] |K-120 |HS 134 |127,5 m |126,5 m |247,1 |2. |[[Silje Opseth]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/pdf/2022/JP/3886/2022JP3886RL.pdf|title=Oslo – Results|access-date=5. 3. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |21. |align=center|12. 3. 2022. |align=left rowspan=2|{{ZD|NJE}} [[Oberhof]] |align=left rowspan=2|[[Kanzlersgrund (skakaonice)|Kanzlergrund]] |rowspan=2|K-90 |rowspan=2|HS 100 |96,5 m |95,5 m |261,1 |2. |rowspan=2|[[Urša Bogataj]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/pdf/2022/JP/4019/2022JP4019RL.pdf|title=Oberhof – Results|access-date=12. 3. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |22. |align=center|13. 3. 2022. |97,5 m |93 m |273,1 |2. |<ref>{{cite web|url=https://medias3.fis-ski.com/pdf/2022/JP/4020/2022JP4020RL.pdf|title=Oberhof – Results|access-date=13. 3. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |23. |align=center|28. 12. 2022. |align=left rowspan=3|{{ZD|AUT}} [[Villach (grad)|Villach]] |align=left rowspan=3|[[Alpenarena (Villach)|Alpenarena]] |rowspan=3|K-90 |rowspan=3|HS 98 |93,5 m |93,5 m |243,5 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima u Villachu#Žene|3.]] |rowspan=2|[[Eva Pinkelnig]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/pdf/2023/JP/3145/2023JP3145RL.pdf|title=Villach – Results|access-date=28. 12. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |24. |align=center|29. 12. 2022. |93 m |91 m |251,1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima u Villachu#Žene|3.]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/pdf/2023/JP/3147/2023JP3147RL.pdf|title=Villach – Results|access-date=29. 12. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |25. |align=center|4. 1. 2024. |91,5 m |94 m |251,8 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima u Villachu#Žene|3.]] |[[Nika Prevc]] |<ref>{{cite web|url=https://medias2.fis-ski.com/pdf/2024/JP/3117/2024JP3117RL.pdf |title= Villach – Results|access-date= 6. 1. 2024 |publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |26. |align=center|14. 1. 2024. |align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]] |align=left|[[Ōkurayama]] |K-123 |HS 137 |123 m |125,5 m |218,2 |3. |[[Yūki Itō (ski-skakačica)|Yūki Itō]] |<ref>{{cite web|url=https://medias4.fis-ski.com/pdf/2024/JP/3121/2024JP3121RL.pdf |title= Sapporo – Results|access-date= 18. 1. 2024 |publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |27. |align=center|28. 1. 2024. |align=left|{{ZD|SLO}} [[Ljubno ob Savinji|Ljubno]] |align=left|[[Logarska dolina]] |K-85 |HS 94 |89,5 m |89 m |268,9 |3. |[[Nika Prevc]] |<ref>{{cite web |url=https://medias2.fis-ski.com/pdf/2024/JP/3130/2024JP3130RL.pdf |title= Ljubno - Results |access-date= 28. 1. 2024 |publisher= FIS |language=en}}</ref> |- |28. |align=center|1. 3. 2024. |align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] |K-116 |HS 130 |127 m |131,5 m |254,1 |'''1.''' | – |<ref>{{cite web |url= https://medias1.fis-ski.com/pdf/2024/JP/3161/2024JP3161RL.pdf |title= Lahti – Results |access-date= 1. 3. 2024 |publisher=FIS |language=en}}</ref> |- |29. |align=center|12. 3. 2024. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Trondheim]] |align=left|[[Granåsen]] |K-94 |HS 105 |97 m |98,5 m |255,2 |3. |[[Eirin Maria Kvandal]] |<ref>{{cite web |url= https://medias1.fis-ski.com/pdf/2024/JP/3175/2024JP3175RL.pdf |title= Trondheim – Results |access-date= 12. 3. 2024 |publisher= FIS |language=en}}</ref> |- |30. |align=center|5. 12. 2025. |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]] |align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]] |K-120 |HS 134 |126 m |130 m |246,9 |2. |[[Nika Prevc]] |<ref>{{cite web |url= https://medias4.fis-ski.com/pdf/2026/JP/3084/2026JP3084RL.pdf |title= Wisła – Results |access-date= 7. 12. 2025 |publisher= FIS |language=en}}</ref> |} {{note||1}} – održana samo jedna serija zbog jakog vjetra / lošeg vremena {{col-begin}} {{col-break}} === [[Raw Air]] === {|class=wikitable style="text-align: center" width=300 !Sezona !Plasman |- |[[Raw Air 2019.|2019.]] |9. |- |[[Raw Air 2020.|2020.]] |8. |-bgcolor=gold |[[Raw Air 2022.|2022.]] |'''1.''' |- |[[Raw Air 2023.|2023.]] |5. |- |[[Raw Air 2024.|2024.]] |6. |- |[[Raw Air 2025.|2025.]] |nije nastupala |} === [[Silvestarska turneja]] === {|class=wikitable style="text-align: center" width=300 !Sezona !Plasman |-bgcolor=silver |[[Silvestarska turneja 2021/2022.|2021/2022.]] |2. |-bgcolor=CC9966 |[[Silvestarska turneja 2022/2023.|2022/2023.]] |3. |} {{col-break}} === [[Ljetni Grand Prix (skijaški skokovi)|Ljetni Grand Prix]] === {|class=wikitable style="text-align: center" width=250 !Sezona !Plasman |- |[[Ljetni Grand Prix 2016 (skijaški skokovi)|2016.]] |25. |- |[[Ljetni Grand Prix 2017 (skijaški skokovi)|2017.]] |31. |- |[[Ljetni Grand Prix 2018 (skijaški skokovi)|2018.]] |18. |-bgcolor=silver |[[Ljetni Grand Prix 2019 (skijaški skokovi)|2019.]] |2. |-bgcolor=gold |[[Ljetni Grand Prix 2020 (skijaški skokovi)|2020.]] |'''1.''' |- |[[Ljetni Grand Prix 2021 (skijaški skokovi)|2021.]] |5. |-bgcolor=silver |[[Ljetni Grand Prix 2022 (skijaški skokovi)|2022.]] |2. |-bgcolor=gold |[[Ljetni Grand Prix 2023 (skijaški skokovi)|2023.]] |'''1.''' |- |[[Ljetni Grand Prix 2024 (skijaški skokovi)|2024.]] |35. |- |[[Ljetni Grand Prix 2025 (skijaški skokovi)|2025.]] |13. |} {{col-break}} {{col-end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Nika Križnar}} * [https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=185807 Profil] na [[FIS]]-u {{Olimpijski pobjednici u ski-skokovima - mješoviti timovi}} {{Osvajači Svjetskog kupa u ski-skokovima}} {{Svjetske juniorske prvakinje u skijaškim skokovima}} {{Raw Air}} {{Pobjednici Ljetnog Grand Prixa (ski-skokovi)}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vodan, Nika}} [[Kategorija:Rođeni 2000.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Škofja Loka]] [[Kategorija:Slovenski skijaši-skakači]] [[Kategorija:Slovenski olimpijci]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Slovenija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Slovenija)]] iv3ki44421a7x9mzi9zeuz2q03791gk Premier League 2023/2024. 0 499327 3917175 3916557 2026-08-09T05:58:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917175 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sezona nogometne lige | takmičenje = [[Premijer liga Engleske|Premijer liga]] | sezona = 2023/2024. | slika = | pobjednici = [[Manchester City FC|Manchester City]]<br>(8. titula) | ispao = [[Luton Town FC|Luton Town]]<br>[[Burnley FC|Burnley]]<br>[[Sheffield United FC|Sheffield United]] | kontinentalni_kup1 = [[UEFA Liga prvaka 2024/2025.|UEFA Liga prvaka]] | kontinentalni_kup1 kvalifikovani = Manchester City<br>[[Arsenal FC|Arsenal]]<br>[[Liverpool FC|Liverpool]]<br>[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | kontinentalni_kup2 = [[UEFA Evropska liga 2024/2025.|UEFA Evropska liga]] | kontinentalni_kup2 kvalifikovani = [[Manchester United FC|Manchester United]]<br/>[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] | kontinentalni_kup3 = [[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|UEFA Konferencijska liga]] | kontinentalni_kup3 kvalifikovani = [[Chelsea FC|Chelsea]] | najbolji_strijelac = [[Erling Haaland]] [[Manchester City FC|(MCI)]] <br> (27 golova) | najbolji_golman = [[David Raya]]<br>(16 clean sheets) | najveća_domaća_pobjeda = {{nowrap|[[Chelsea FC|Chelsea]] 6–0 [[Everton FC|Everton]]}}<br>(15. April 2024) | najveća_gostujuća_pobjeda = {{nowrap|[[Sheffield United FC|Sheffield United]] 0–8 Newcastle United}}<br>(24. Septembar 2023) | najviše_golova = {{nowrap|Sheffield United 0–8 Newcastle United}}<br>(24. Septembar 2023)<br>{{nowrap|[[Chelsea FC|Chelsea]] 4–4 Manchester City}}<br>(12. Novembar 2023)<br>{{nowrap|Newcastle United 4–4 [[Luton Town FC|Luton Town]]}}<br>(3. Februar 2024) | utakmice = 380 | ukupno_golova = 1246 | najduže_pobjede = Manchester City<br> (9 utakmica) | najduže_porazi = Burnley<br>Sheffield United<br>(6 utakmica) | najduže_neporažen = Manchester City<br>(23 utakmice) | prethodna_sezona = [[Premier League 2022/2023.|2022/23]] | sljedeća_sezona = [[Premier League 2024/2025.|2024/25]] | najduži_niz_bez_pobjede = Sheffield United<br>(14 utakmica) | najveća_posjećenost = 73.612<br>{{nowrap|[[Manchester United FC|Manchester United]] 3–0 West Ham United}}<br>(4. Februar 2024) | najmanja_posjećenost = 10.290<br>{{nowrap|Luton Town 0–1 Tottenham Hotspur}}<br>(7. Oktobar 2023) | ukupno_gledalaca = {{formatnum:{{#expr: <!--Matchweek 1--> 21572 + 59984 + 11189 + 31872 + 39940 + 31194 + 52207 + 17066 + 40096 + 73358 <!--Matchweek 2--> + 29432 + 24236 + 49699 + 10918 + 31317 + 61910 + 53080 + 41694 + 62470 + 24189 <!--Matchweek 3--> + 39893 + 10567 + 59961 + 16997 + 38851 + 73595 + 31508 + 21591 + 31336 + 52214 <!--Matchweek 4--> + 10802 + 31124 + 16973 + 21750 + 39820 + 52899 + 31620 + 24741 + 50109 + 60192 <!--Matchweek 5--> + 31257 + 40809 + 24467 + 73592 + 61706 + 62475 + 51670 + 10421 + 39217 + 28958 <!--Matchweek 6--> + 25072 + 10893 + 53413 + 16981 + 21593 + 60156 + 31617 + 39700 + 50136 + 31127 <!--Matchweek 7--> + 40636 + 11193 + 39289 + 73428 + 51687 + 62459 + 31415 + 62001 + 29004 + 24445 <!--Matchweek 8--> + 10929 + 21654 + 38815 + 24361 + 73453 + 25017 + 31752 + 62473 + 31425 + 60233 <!--Matchweek 9--> + 50201 + 11175 + 17029 + 53466 + 52189 + 29361 + 39723 + 31543 + 41734 + 61286 <!--Matchweek 10--> + 25152 + 39575 + 60153 + 11152 + 31584 + 62469 + 41785 + 31550 + 50143 + 73502 <!--Matchweek 11--> + 24415 + 17103 + 21578 + 38683 + 53358 + 29454 + 52194 + 29313 + 11049 + 61726 <!--Matchweek 12--> + 31642 + 60232 + 25103 + 73599 + 11201 + 41608 + 31367 + 50151 + 62470 + 39532 <!--Matchweek 13--> + 53289 + 21319 + 11029 + 52227 + 29404 + 30208 + 17201 + 61679 + 39257 + 24366 <!--Matchweek 14--> + 60262 + 17075 + 21506 + 29404 + 52214 + 11191 + 39647 + 50143 + 62459 + 53473 <!--Matchweek 15--> + 30439 + 11112 + 31571 + 25078 + 24104 + 31406 + 41421 + 73607 + 38198 + 60733 <!--Matchweek 16--> + 25103 + 31511 + 73427 + 28509 + 31543 + 42000 + 39280 + 23988 + 11047 + 61171 <!--Matchweek 17--> + 29296 + 39599 + 11198 + 53248 + 52055 + 21413 + 60257 + 17034 + 62455 + 57158 <!--Matchweek 18--> + 24171 + 41651 + 52247 + 64472 + 23598 + 11042 + 29188 + 61808 + 57548 + 31641 <!--Matchweek 19--> + 52207 + 11099 + 31041 + 21624 + 73574 + 17109 + 39618 + 39327 + 31675 + 60261 <!--Matchweek 20--> + 11041 + 41613 + 25472 + 53108 + 31639 + 29529 + 24444 + 61780 + 57471 + 62462 <!--Matchweek 21--> + 20155 + 39643 + 52190 + 39284 + 73489 + 60284 + 17077 + 29164 + 11228 + 41505 <!--Matchweek 22--> + 29387 + 24376 + 10994 + 24781 + 42191 + 52143 + 61210 + 57524 + 62451 + 31641 <!--Matchweek 23--> + 39321 + 31345 + 20203 + 52211 + 30187 + 11200 + 39628 + 73612 + 60374 + 17096 <!--Matchweek 24--> + 52187 + 24271 + 59896 + 11138 + 61445 + 30731 + 29451 + 62475 + 42185 + 25110 <!--Matchweek 25--> + 17193 + 21311 + 24401 + 52224 + 29490 + 61532 + 52178 + 29522 + 11483 + 38164 <!--Matchweek 26--> + 59713 + 42422 + 24042 + 41646 + 73487 + 11184 + 60298 + 30789 + 62450 + 39086 <!--Matchweek 27--> + 17140 + 39262 + 24460 + 52206 + 29603 + 61339 + 11594 + 19713 + 53514 + 29980 <!--Matchweek 28--> + 73601 + 11074 + 25103 + 30860 + 60331 + 42310 + 31505 + 62441 + 59947 + 38752 <!--Matchweek 29--> + 20431 + 11630 + 24410 + 62461 + 60238 + 73549 + 38222 + 25541 + 25002 + 31596 <!--Matchweek 30--> + 52199 + 11207 + 39535 + 29520 + 30010 + 61534 + 42640 + 17138 + 60061 + 53422 <!--Matchweek 31--> + 52135 + 28997 + 11207 + 21528 + 62469 + 60262 + 17024 + 53422 + 60055 + 39694 <!--Matchweek 32--> + 25132 + 42118 + 39125 + 24418 + 11797 + 31504 + 31677 + 73522 + 28638 + 61098 <!--Matchweek 33--> + 52206 + 17115 + 20687 + 53449 + 29604 + 11229 + 60090 + 62459 + 60350 + 39392 <!--Matchweek 34--> + 11877 + 28964 + 31621 + 39239 + 42189 + 25145 + 24401 + 61065 + 31555 + 73582 <!--Matchweek 35--> + 62474 + 24142 + 73571 + 52196 + 31531 + 39098 + 42354 + 11188 + 61554 + 29677 <!--Matchweek 36--> + 11873 + 60348 + 17090 + 21781 + 28516 + 52439 + 31596 + 39295 + 60075 + 25190 <!--Matchweek 37--> + 24418 + 11154 + 39221 + 51997 + 61148 + 62475 + 31424 + 29708 + 73600 + 42241 <!--Matchweek 38--> + 60312 + 17214 + 31662 + 21109 + 39724 + 25191 + 60059 + 12027 + 55097 + 29116 }}}} | prosječna_posjećenost = {{formatnum:{{#expr:((14674624/380) round 0)}}}} }} '''Premier League 2023/2024.''' je bila 32. sezona [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]]. Raspored utakmica je bio objavljen u četvrtak 15. juna 2023. u 10:00 sati. Sezona je trajala od 11. augusta 2023. do 19. maja 2024. godine. [[Manchester City FC|Manchester City]] je odbranio naslov i osvojio je četiri uzastopne titule i tako su postali jedini tim u engleskoj koji je to uradio.<ref>{{Cite web|url=https://www.sportsnet.ca/premier-league/manchester-city-wins-record-fourth-consecutive-premier-league-title/|title=Manchester City wins record fourth consecutive Premier League title|website=www.sportsnet.ca|language=en|access-date=19. 5. 2024}}</ref> Postavljen je novi rekord postignutih golova (1246), koji je dosad bio ukupno 1222 postignutih golova u sezoni [[Premier League 1992/1993.|1992/93]], tada se igralo 42 kola, a sada 38. [[Luton Town FC|Luton]], [[Burnley FC|Burnley]] i [[Sheffield United FC|Sheffield United]] su ispali iz Premier League i svoje takmičenje nastavljaju u [[EFL Championship|Championshipu]]. == Klubovi == {| | valign="top" | {| class="wikitable" border="1" width="100%" ! align="center" |Poz. ! width="260" |'''[[Football League Championship 2022/2023.|Championship 2022/23]]''' |- style="background: #00FF7F;" |<center>'''1.'''</center> |'''[[Burnley FC|Burnley]]''' |- style="background: #00FF7F;" |<center>'''2.'''</center> |'''[[Sheffield United FC|Sheffield United]]''' |- style="background: #00FFAA;" |<center>'''3.'''</center> |'''[[Luton Town FC|Luton Town]]''' |- style="background: #00FFAA;" |<center>'''4.'''</center> |'''[[Middlesbrough FC|Middlesbrough]]''' |- style="background: #00FFAA;" |<center>'''5.'''</center> |'''[[Coventry City FC|Coventry City]]''' |- style="background: #00FFAA;" |<center>'''6¸.'''</center> |'''[[Sunderland AFC|Sunderland]]''' |} {| class="wikitable" style="font-size: 90%" width="100%" | width="20px" bgcolor="00FF7F" | |<small>Plasirali se u ''Premijer ligu''</small> |- | width="20px" bgcolor="00FFAA" | |<small>Igrali play-off za ulazak u ''Premijer ligu''</small> |} |} === Play-off za ulazak u Premijer ligu 2023/24. === {{4TeamBracket-FL|RD1=Polufinale|RD2=Finale|RD1-seed1=|RD1-team1='''[[Luton Town FC|Luton Town]]'''|RD1-score1-1=1|RD1-score1-2=2|RD1-score1-A='''3'''|RD1-seed2=|RD1-team2=[[Sunderland AFC|Sunderland]]|RD1-score2-1=2|RD1-score2-2=0|RD1-score2-A=2|RD1-seed3=|RD1-team3=[[Middlesbrough FC|Middlesbrough]]|RD1-score3-1=0|RD1-score3-2=0|RD1-score3-A=0|RD1-seed4=|RD1-team4='''[[Coventry City FC|Coventry City]]'''|RD1-score4-1=0|RD1-score4-2=1|RD1-score4-A='''1'''|RD2-seed1=|RD2-team1='''[[Luton Town FC|Luton Town]]'''|RD2-score1='''2'''|RD2-seed2=|RD2-team2=[[Coventry City FC|Coventry City]]|RD2-score2=1}} === Stadioni i lokacije === {| class="wikitable sortable" !Klub !Lokacija !Stadion !Kapacitet |- |[[Arsenal F.C.|Arsenal]] |[[London]] {{small|([[Holloway, London|Holloway]])}} |[[Emirates Stadium]] | style="text-align:center" |60.704 |- |[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] |[[Birmingham]] |[[Villa Park]] | style="text-align:center" |42.657 |- |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |[[Bournemouth]] |[[Dean Court]] | style="text-align:center" |11.307 |- |[[Brentford F.C.|Brentford]] |London {{small|([[Brentford]])}} |[[Brentford Community Stadium]] | style="text-align:center" |17.250 |- |[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]] |[[Falmer]] |[[Stadion Falmer]] | style="text-align:center" |31.800 |- |[[Burnley F.C.|Burnley]] |[[Burnley]] |[[Turf Moor]] | style="text-align:center" |21.944 |- |[[Chelsea F.C.|Chelsea]] |London {{small|([[Fulham]])}} |[[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] | style="text-align:center" |40.343 |- |[[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] |London {{small|([[Selhurst]])}} |[[Selhurst Park]] | style="text-align:center" |25.486 |- |[[Everton F.C.|Everton]] |[[Liverpool]] {{small|([[Walton, Liverpool|Walton]])}} |[[Goodison Park]] | style="text-align:center" |39.414 |- |[[Fulham F.C.|Fulham]] |London {{small|(Fulham)}} |[[Craven Cottage]] | style="text-align:center" |22.384 |- |[[Liverpool F.C.|Liverpool]] |Liverpool {{small|([[Anfield (suburb)|Anfield]])}} |[[Anfield]] | style="text-align:center" |53.394 |- |[[Luton Town F.C.|Luton Town]] |[[Luton]] |[[Kenilworth Road]] | style="text-align:center" |10.356 |- |[[Manchester City F.C.|Manchester City]] |[[Manchester]] {{small|([[Bradford, Manchester|Bradford]])}} |[[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] | style="text-align:center" |53.400 |- |[[Manchester United F.C.|Manchester United]] |Manchester {{small|([[Old Trafford (area)|Old Trafford]])}} |[[Old Trafford]] | style="text-align:center" |74.310 |- |[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |[[Newcastle na Tyneu]] |[[St James' Park]] | style="text-align:center" |52.305 |- |[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] |[[West Bridgford]] |[[City Ground]] | style="text-align:center" |30.332 |- |[[Sheffield United F.C.|Sheffield United]] |[[Sheffield]] |[[Bramall Lane]] | style="text-align:center" |32.050 |- |[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |London {{small|([[Tottenham]])}} |[[Stadion Tottenham Hotspur]] | style="text-align:center" |62.850 |- |[[West Ham United F.C.|West Ham United]] |London {{small|([[Stratford, London|Stratford]])}} |[[Stadion London]] | style="text-align:center" |62.500<ref>{{Cite web|url=https://www.whufc.com/news/important-supporter-update-capacity-increase-west-stand-reconfiguration-202223-ticketing|title=Important supporter update – capacity increase, West Stand reconfiguration & 2022/23 ticketing|publisher=West Ham United F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220421075845/https://www.whufc.com/news/important-supporter-update-capacity-increase-west-stand-reconfiguration-202223-ticketing|archive-date=21. 4. 2022|url-status=live|access-date=17. 6. 2022}}</ref> |- |[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]] |[[Wolverhampton]] |[[Stadion Molineux]] | style="text-align:center" |31.750 |} === Osoblje i dresovi === {{Commons|2023–24 Premier League kits}} {| class="wikitable sortable" !Klub !Menadžer !Kapiten !Proizvođač dresa !Sponzor (na prsima) !Sponzor (na rukavima) |- |Arsenal | data-sort-value="Arteta, Mikel" |{{flagicon|ESP}} [[Mikel Arteta]] | data-sort-value="Odegaard, Martin" |{{flagicon|NOR}} [[Martin Ødegaard]] |[[Adidas]]<ref>{{cite news|date=1. 7. 2019|title=Adidas and Arsenal launch new partnership|publisher=Adidas|location=Herzogenaurach|url=https://news.adidas.com/football/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|url-status=live|access-date=1. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221090612/https://news.adidas.com/fooTBAll/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|archive-date=21. 2. 2020}}</ref> |[[Emirates]]<ref>{{cite news|date=19. 2. 2018|title=Emirates and Arsenal Renew Sponsorship Deal|website=|publisher=Emirates|publication-place=London|url=https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|url-status=live|access-date=24. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210714222642/https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|archive-date=14. 7. 2021}}</ref> |[[Rwanda Development Board|Visit Rwanda]]<ref>{{cite news|date=23. 5. 2018|title=Arsenal partner with 'Visit Rwanda'|publisher=Arsenal F.C.|location=London|url=https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|url-status=live|access-date=23. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802014646/https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|archive-date=2. 8. 2021}}</ref> |- |Aston Villa | data-sort-value="Emery, Unai" |{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]] | data-sort-value="McGinn, John" |{{flagicon|SCO}} [[John McGinn]] |[[Castore]]<ref>{{Cite web|url=https://www.avfc.co.uk/news/2022/may/31/aston-villa-and-castore-sign-landmark-multi-year-partnership--/|title=Aston Villa and Castore sign landmark multi-year partnership|date=31. 5. 2022|publisher=Aston Villa F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617202926/https://www.avfc.co.uk/news/2022/may/31/aston-villa-and-castore-sign-landmark-multi-year-partnership--/|archive-date=17. 6. 2022|url-status=live|access-date=31. 5. 2022}}</ref> |[[BK8]]<ref>{{Cite web|url=https://www.avfc.co.uk/news/2023/june/22/aston-villa-agree-principal-partnership-with-bk8-/|title=Aston Villa agree Principal Partnership with BK8|last=Club|first=Aston Villa Football|date=22. 6. 2023|website=Aston Villa Football Club|access-date=11. 8. 2023}}</ref> |[[TGP Europe|Kaiyun Sports]]<ref>{{Cite web|url=https://www.avfc.co.uk/news/2022/august/26/villa-announce-kaiyun-sports-partnership/|title=Aston Villa announce Kaiyun Sports partnership|date=26. 8. 2022|publisher=Aston Villa F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220826081759/https://www.avfc.co.uk/news/2022/august/26/villa-announce-kaiyun-sports-partnership/|archive-date=26. 8. 2022|url-status=live|access-date=26. 8. 2022}}</ref> |- |Bournemouth | data-sort-value="O'Neil, Gary" |{{ZD|ŠPA}} [[Andoni Iraola]] | data-sort-value="Neto" |{{flagicon|BRA}} [[Neto (nogometaš, rođen 1989)|Neto]] |[[Umbro]]<ref>{{Cite web|url=https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|title=AFC Bournemouth sign new Umbro deal|date=9. 7. 2021|publisher=A.F.C. Bournemouth|archive-url=https://web.archive.org/web/20220903121434/https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|archive-date=3. 9. 2022|url-status=live|access-date=4. 1. 2023}}</ref> |[[Dafabet]]<ref>{{cite web|url=https://www.bournemouthecho.co.uk/sport/20235552.amp/|title=AFC Bournemouth announce Dafabet as new front-of-shirt sponsors|work=Bournemouth Echo|archive-url=https://web.archive.org/web/20220625144009/https://www.bournemouthecho.co.uk/sport/20235552.amp/|archive-date=25. 6. 2022|url-status=live|access-date=25. 6. 2022}}</ref> |[[DeWalt]]<ref>{{Cite news|last=Williams|first=Matthew|date=28. 7. 2022|title=Bournemouth fill sleeve sponsor role with DeWalt|work=SportBusiness|url=https://www.sportbusiness.com/news/bournemouth-fill-sleeve-sponsor-role-with-dewalt/|access-date=28. 7. 2022|archive-date=28. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220728112942/https://www.sportbusiness.com/news/bournemouth-fill-sleeve-sponsor-role-with-dewalt/|url-status=live}}</ref> |- |Brentford | data-sort-value="Frank, Thomas" |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]] |{{ZD|DAN}} [[Christian Nørgaard]] |Umbro<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/brentford-and-umbro-agree-extension-of-partnership-589096|title=Brentford and Umbro extension of partnership|date=12. 8. 2021|publisher=Brentford F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.brentfordfc.com/en/news/article/brentford-and-umbro-agree-extension-of-partnership-589096|archive-date=4. 1. 2023|url-status=live|access-date=4. 1. 2023}}</ref> |[[Hollywoodbets]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|title=Brentford Announce Hollywoodbets as New principal Sponsor|date=29. 6. 2020|publisher=Brentford F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716162004/https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|archive-date=16. 7. 2021|url-status=live|access-date=16. 7. 2021}}</ref> |Safetyculture<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/safetyculture-named-official-sleeve-sponsor-581007|title=SafetyCulture named Official Sleeve Sponsor|date=15. 7. 2021|publisher=Brentford F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194540/https://www.brentfordfc.com/en/news/article/safetyculture-named-official-sleeve-sponsor-581007|archive-date=4. 1. 2023|url-status=live|access-date=4. 1. 2023}}</ref> |- |Brighton & Hove Albion | data-sort-value="De Zerbi, Roberto" |{{Flagicon|ITA}} [[Roberto De Zerbi]] | data-sort-value="Dunk, Lewis" |{{flagicon|ENG}} [[Lewis Dunk]] |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref name="BrightonKitDeal">{{cite news|title=New Kit Partnership with Nike|url=http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|publisher=Brighton & Hove Albion F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606234056/http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|access-date=6. 6. 2014|archive-date=6. 6. 2014}}</ref> |[[American Express]]<ref name="BrightonKitDeal" /> |SnickersUK.com<ref>{{cite news|url=https://www.sportbusiness.com/news/sleeve-sponsor-snickersuk-com-joins-amex-on-brighton-shirt-to-make-local-double/|title=Sleeve sponsor SnickersUK.com joins Amex on Brighton shirt to make local double|website=SportBusiness|date=11. 9. 2020|access-date=12. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20190805110220/https://www.brightonandhovealbion.com/news/2019/august/albion-extend-jd-sponsorship-deal/|archive-date=5. 8. 2019|url-status=dead}}</ref> |- |Burnley | data-sort-value="Kompany, Vincent" |{{flagicon|BEL}} [[Vincent Kompany]] | data-sort-value="Cork, Jack" |{{flagicon|ENG}} [[Jack Cork]] |Umbro<ref>{{cite web|url=https://www.footyheadlines.com/2019/05/no-more-puma-umbro-burnley-19-20-home-kit.html|title=No More Puma - Umbra Burnley 19-20 Home Kit Released + Kit & Sponsor Deal Announced|website=Footy Headlines|access-date=30. 5. 2022}}</ref> |[[W88]]<ref>{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/clarets-announce-w88-as-front-of-shirt-sponsor|title=CLARETS ANNOUNCE W88 AS FRONT OF SHIRT SPONSOR|last=InCrowd|website=Burnley Football Club|language=en|access-date=11. 8. 2023|archive-date=30. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230630122808/https://www.burnleyfootballclub.com/content/clarets-announce-w88-as-front-of-shirt-sponsor|url-status=dead}}</ref> |TBA |- |Chelsea | data-sort-value="Pochettino, Mauricio" |{{flagicon|ARG}} [[Mauricio Pochettino]] | data-sort-value="Azpilicueta, Cesar" |{{ZD|ENG}} [[Reece James (nogometaš, rođen 1999)|Reece James]] |Nike<ref>{{Cite news|title=Chelsea signs record-breaking £900m Nike kit deal|url=https://www.bbc.com/news/business-37652612|website=BBC News|date=14. 10. 2016|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194539/https://www.bbc.com/news/business-37652612|url-status=live}}</ref> |[[Three UK|Three]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/2022/06/16/shirt-partner-three-to-resume-activities0|title=Shirt partner Three to resume activities {{!}} Official Site {{!}} Chelsea F.C.|publisher=Chelsea F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630142831/https://www.chelseafc.com/en/news/2022/06/16/shirt-partner-three-to-resume-activities0|archive-date=30. 6. 2022|url-status=live|access-date=16. 6. 2022}}</ref> |WhaleFin<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/2022/05/12/amber-group-joins-chelsea-as-official-sleeve-partner|title=Amber Group joins Chelsea as official sleeve partner {{!}} Official Site {{!}} Chelsea F.C.|publisher=Chelsea F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220615050557/https://www.chelseafc.com/en/news/2022/05/12/amber-group-joins-chelsea-as-official-sleeve-partner|archive-date=15. 6. 2022|url-status=live|access-date=12. 5. 2022}}</ref> |- |Crystal Palace |{{ZD|AUT}} [[Oliver Glasner]] |{{ZD|ENG}} [[Joel Ward (nogometaš)|Joel Ward]] |[[Macron (sportswear)|Macron]]<ref>{{cite web|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|title=Crystal Palace announce kit deal with Macron|date=22. 6. 2022|publisher=Crystal Palace F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220716051359/https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|archive-date=16. 7. 2022|url-status=live|access-date=22. 6. 2022}}</ref> |[[Cinch (company)|Cinch]]<ref>{{Cite web|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/cinch-to-become-official-front-of-shirt-sponsor-of-crystal-palace/2022-05-26/|title=cinch to become official front of shirt sponsor of Crystal Palace|publisher=Crystal Palace F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220526094931/https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/cinch-to-become-official-front-of-shirt-sponsor-of-crystal-palace/2022-05-26/|archive-date=26. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 5. 2022}}</ref> |[[Kaiyun Sports]]<ref>{{cite web|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kaiyun-sports-partnership/|title=Crystal Palace announce Kaiyun Sports partnership|publisher=Crystal Palace F.C.|url-status=live|access-date=27. 5. 2023}}</ref> |- |Everton | data-sort-value="Dyche, Sean" |{{flagicon|ENG}} [[Sean Dyche]] | data-sort-value="Coleman, Seamus" |{{flagicon|IRS}} [[Séamus Coleman]] |[[Hummel International|Hummel]]<ref>{{Cite web|url=https://www.evertonfc.com/news/1671087/everton-agrees-club-record-kit-deal-with-hummel|title=Everton Agrees Club-Record Kit Deal With hummel|date=20. 5. 2020|publisher=Everton F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200527203355/https://www.evertonfc.com/news/1671087/everton-agrees-club-record-kit-deal-with-hummel|archive-date=27. 5. 2020|url-status=live|access-date=4. 7. 2020}}</ref> |[[Stake.com]]<ref>{{cite web|url=https://www.evertonfc.com/news/2642194|title=Everton signs club-record deal with Stake.com|date=9. 6. 2022|publisher=Everton F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220609104901/https://www.evertonfc.com/news/2642194|archive-date=9. 6. 2022|url-status=live|access-date=9. 6. 2022}}</ref> |BOXT<ref>{{cite web|url=https://www.evertonfc.com/news/2717522|title=Everton signs up BOXT as shirt sleeve partner|date=4. 8. 2022|publisher=Everton F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220805143703/https://www.evertonfc.com/news/2717522|archive-date=5. 8. 2022|url-status=live|access-date=4. 8. 2022}}</ref> |- |Fulham | data-sort-value="Silva, Marco" |{{flagicon|POR}} [[Marco Silva]] | data-sort-value="Ream, Tim" |{{Flagicon|SCO}} [[Tom Cairney]] |Adidas<ref>{{cite news|title=New Adidas partnership|url=https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|publisher=Fulham F.C.|access-date=20. 4. 2022|date=12. 10. 2017|archive-date=15. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815024227/https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|url-status=live}}</ref> |[[TGP Europe|W88]]<ref>{{cite web|url=https://www.fulhamfc.com/news/2022/july/25/club-announces-record-sponsorship-with-w88/|title=Club announces record sponsorship with W88|date=25. 7. 2022|publisher=Fulham F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220731010914/https://www.fulhamfc.com/news/2022/july/25/club-announces-record-sponsorship-with-w88/|archive-date=31. 7. 2022|url-status=live|access-date=4. 1. 2023}}</ref> |World Mobile<ref>{{cite web|url=https://www.fulhamfc.com/news/2022/june/28/Fulham-Extends-Partnership-With-World-Mobile/|title=Fulham Extends Partnership with World Mobile|date=28. 6. 2022|publisher=Fulham F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220628185134/https://www.fulhamfc.com/news/2022/june/28/Fulham-Extends-Partnership-With-World-Mobile/|archive-date=28. 6. 2022|url-status=live|access-date=29. 6. 2022}}</ref> |- |Liverpool | data-sort-value="Klopp, Jurgen" |{{flagicon|GER}} [[Jürgen Klopp]] | data-sort-value="Henderson, Jordan" |{{ZD|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] |Nike<ref>{{cite news|title=LFC announces multi-year partnership with Nike as official kit supplier from 2020–21|url=https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/381644-liverpool-fc-announces-multi-year-partnership-with-nike-as-official-kit-supplier-from-2020-21|publisher=Liverpool F.C.|access-date=7. 1. 2020|archive-date=5. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210305041807/https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/381644-liverpool-fc-announces-multi-year-partnership-with-nike-as-official-kit-supplier-from-2020-21|url-status=live}}</ref> |[[Standard Chartered]]<ref>{{cite news|date=14. 7. 2022|title=LFC and Standard Chartered extend principal partnership to 2027|work=[[Liverpool Football Club]]|url=https://www.liverpoolfc.com/news/lfc-and-standard-chartered-extend-principal-partnership-2027|url-status=live|access-date=22. 5. 2023|archive-url=|archive-date=}}</ref> |[[Expedia]]<ref>{{cite news|title=Liverpool Embarks on a Journey with Expedia|url=https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|publisher=Liverpool F.C.|access-date=17. 10. 2020|date=17. 10. 2020|archive-date=20. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120035251/https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|url-status=live}}</ref> |- |Luton Town | data-sort-value="Edwards, Rob" |{{flagicon|WAL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]] |{{ZD|Vels}} [[Tom Lockyer]] |Umbro |[[Utilita Energy|Utilita]] (Kući)<br />Star Platforms (Gosti)<br />Ryebridge (Treći) |Toureen Group (Kući)<br />[[Utilita Energy|Utilita]] (Gosti i Treći) |- |Manchester City | data-sort-value="Guardiola, Pep" |{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |{{ZD|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |[[Puma AG|Puma]]<ref>{{cite web|url=https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|title=Manchester City strike 10-year kit deal with Puma|date=28. 2. 2019|work=[[Sky Sports]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190603140008/https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|archive-date=3. 6. 2019|url-status=live|access-date=28. 2. 2019}}</ref> |[[Etihad Airways]]<ref>{{cite news|title=Manchester City bank record £400m sponsorship deal with Etihad Airways|url=https://www.theguardian.com/football/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|newspaper=The Guardian|access-date=23. 6. 2015|location=London|first=Daniel|last=Taylor|date=8. 7. 2011|archive-date=24. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200724164956/https://www.theguardian.com/fooTBAll/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|url-status=live}}</ref> |[[OKX]] |- |Manchester United | data-sort-value="Ten Hag, Erik" |{{flagicon|NED}} [[Erik ten Hag]] |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Adidas<ref>{{cite news|title=Manchester United and Adidas in £750m deal over 10 years|url=https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|website=BBC News|access-date=23. 6. 2015|archive-date=15. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200615220519/https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|url-status=live}}</ref> |[[TeamViewer]]<ref>{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-teamviewer-announce-new-principal-shirt-partnership-from-2021-22-season|title=Man Utd and TeamViewer announce new principal shirt partnership from 2021/22 season|website=www.manutd.com|language=en|access-date=11. 8. 2023}}</ref> |[[DXC Technology]]<ref>{{cite news|title=United and Adidas launch new home shirt|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|publisher=Manchester United|access-date=8. 7. 2022|date=8. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708081206/https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|url-status=live}}</ref> |- |Newcastle United | data-sort-value="Howe, Eddie" |{{flagicon|ENG}} [[Eddie Howe]] | data-sort-value="Kieran Trippier" |{{flagicon|ENG}} [[Jamaal Lascelles]] |Castore<ref>{{cite news|url=https://www.chroniclelive.co.uk/sport/football/football-news/castore-reportedly-agreed-deal-leading-20914890|title=Castore reportedly agreed deal with leading La Liga club on the eve of Newcastle kit announcement|date=29. 6. 2021|access-date=11. 5. 2022|archive-date=7. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210707072659/https://www.chroniclelive.co.uk/sport/football/football-news/castore-reportedly-agreed-deal-leading-20914890|url-status=live}}</ref> |[[Sela (kompanija)|Sela]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|title=Newcastle United - Newcastle United & Sela agree multi-year front of shirt partnership|date=9. 6. 2023|website=web.archive.org|access-date=11. 8. 2023|archive-date=9. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230609131112/https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|url-status=bot: unknown}}</ref> |noon.com<ref>{{cite news|title=Newcastle United and FUN88 agree new partnership|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-and-fun88-agree-new-partnership/|publisher=Newcastle United|date=20. 7. 2020|access-date=18. 9. 2020|archive-date=26. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226063152/https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-and-fun88-agree-new-partnership/|url-status=live}}</ref> |- |Nottingham Forest | data-sort-value="Cooper, Steve" |{{ZD|POR}} [[Nuno Espírito Santo]] | data-sort-value="Worrall, Joe" |{{flagicon|ENG}} [[Joe Worrall (nogometaš)|Joe Worrall]] |Macron<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2020/october/nottingham-forest-extend-partnership-with-macron/|title=Nottingham Forest extend partnership with Macron|date=30. 10. 2020|publisher=Nottingham Forest F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2020/october/nottingham-forest-extend-partnership-with-macron/|archive-date=4. 1. 2023|url-status=live|access-date=4. 1. 2023}}</ref> |[[United Nations High Commissioner for Refugees|UNHCR]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2022/december/22/forest-and-uk-for-unhcr-launch-charity-shirt-partnership/|title=Forest and UK for UNHCR launch charity shirt partnership|last=F.C.|first=Nottingham Forest|publisher=Nottingham Forest F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222095757/https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2022/december/22/forest-and-uk-for-unhcr-launch-charity-shirt-partnership/|archive-date=22. 12. 2022|url-status=live|access-date=22. 12. 2022}}</ref> |None |- |Sheffield United | data-sort-value="Heckingbottom, Paul" |{{ZD|ENG}} [[Chris Wilder]] | data-sort-value="Sharp, Billy" |{{ZD|IRS}} [[John Egan]] |[[Erreà]] |[[Randox]]<ref>{{Cite web|url=https://www.sufc.co.uk/news/2021/may/Sheffield-United-sign-principal-partnership-deal-with-Randox/|title=Sheffield United sign principal partnership deal with Randox|publisher=Sheffield United F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210526152147/https://www.sufc.co.uk/news/2021/may/Sheffield-United-sign-principal-partnership-deal-with-Randox/|archive-date=26. 5. 2021|url-status=live|access-date=24. 5. 2023}}</ref> |Ultimate Champions<ref>{{Cite web|url=https://www.sufc.co.uk/news/2022/july/27/unagi-partnership/|title=Blades and Unagi announce new partnership|publisher=Sheffield United F.C.|url-status=live|access-date=26. 5. 2023}}</ref> |- |Tottenham Hotspur |{{ZD|AUS}} [[Ange Postecoglou]] | data-sort-value="Lloris, Hugo" |{{ZD|Južna Koreja}} [[Son Heung-min|Son Heung-Min]] |Nike<ref>{{cite news|title=Tottenham Hotspur announces multi-year partnership with Nike|url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|publisher=Tottenham Hotspur F.C.|access-date=30. 6. 2017|archive-date=28. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180628181947/http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|url-status=live}}</ref> |[[AIA Group|AIA]]<ref>{{cite news|title=Tottenham Hotspur announce new £320m shirt deal|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767/|website=BBC Sport|access-date=25. 7. 2019|archive-date=16. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201116101625/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767|url-status=live}}</ref> |Cinch<ref>{{cite news|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2021/january/cinch-becomes-clubs-official-sleeve-partner|title=cinch becomes Club's Official Sleeve Partner|publisher=Tottenham Hotspur F.C.|access-date=8. 1. 2021|date=8. 1. 2021|archive-date=16. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210116153257/https://www.tottenhamhotspur.com/news/2021/january/cinch-becomes-clubs-official-sleeve-partner/|url-status=live}}</ref> |- |West Ham United | data-sort-value="Moyes, David" |{{flagicon|SCO}} [[David Moyes]] | data-sort-value="Rice, Declan" |{{ZD|FRA}} [[Kurt Zouma]] |Umbro<ref>{{cite news|url=https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|title=Umbro extends partnership with West Ham United as official technical partner|publisher=West Ham United F.C.|date=2. 5. 2019|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|url-status=live}}</ref> |[[Betway]]<ref>{{Cite web|url=http://www.whufc.com/news/articles/2019/may/24-may/hammers-renew-partnership-betway|title=Hammers renew partnership with Betway {{!}} West Ham United F.C.|website=www.whufc.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |[[JD Sports]] |- |Wolverhampton Wanderers | data-sort-value="Lopetegui, Julen" |{{flagicon|ENG}} [[Gary O'Neil]] | data-sort-value="Neves, Ruben" |{{ZD|ENG}} [[Max Kilman]] |Castore<ref>{{cite news|url=https://uk.sports.yahoo.com/news/sir-andy-murray-sportswear-brand-082504801.html|title=Sir Andy Murray's sportswear brand signs up Wolves in first Premier kit deal|last=Neville|first=Simon|date=21. 5. 2021|website=Yahoo! Sports|access-date=10. 4. 2022|archive-date=21. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210521110918/https://uk.sports.yahoo.com/news/sir-andy-murray-sportswear-brand-082504801.html|url-status=live}}</ref> |[[AstroPay]]<ref>{{cite news|url=https://www.astropay.com/astropay-announces-new-premier-league-partnership-with-wolverhampton-wanderers/|title=AstroPay announces new Premier League partnership with Wolverhampton Wanderers|lang=en|date=25. 8. 2021|access-date=3. 6. 2022|website=AstroPay.com|archive-date=11. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220811151508/https://www.astropay.com/astropay-announces-new-premier-league-partnership-with-wolverhampton-wanderers/|url-status=live}}</ref> |[[12BET]]<ref>{{cite news|url=https://sportsmintmedia.com/wolves-sign-new-deal-to-appoint-12bet-as-sleeve-partner/|title=Wolves sign new deal to appoint 12Bet as sleeve partner|date=10. 6. 2022|access-date=4. 1. 2023|website=SportsMintMedia.com|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194543/https://sportsmintmedia.com/wolves-sign-new-deal-to-appoint-12bet-as-sleeve-partner/|url-status=live}}</ref> |} === Promjene menadžera === {| class="wikitable sortable" !Klub !Odlazeći menadžer !Razlog odlaska !Datum odlaska !Pozicija na tabeli !Dolazeći menadžer !Datum dolaska |- |[[Chelsea F.C.|Chelsea]] | data-sort-value="Lampard, Frank" |{{Flagicon|ENG}} [[Frank Lampard]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-frank-lampard|title=Club statement - Frank Lampard|date=6. 4. 2023|website=|publisher=Chelsea F.C.|language=en|access-date=6. 5. 2023}}</ref> | rowspan="2" |Kraj privremenog razdoblja | rowspan="2" |28. Maj 2023 | rowspan="4" |''Pred-sezona'' | data-sort-value="Pochettino, Mauricio" |{{flagicon|ARG}} [[Mauricio Pochettino]] | rowspan="1" |29. Maj 2023<ref>{{Cite news|last=sport|first=Guardian|date=28. 5. 2023|title=Mauricio Pochettino signs contract to become Chelsea head coach until 2026|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/football/2023/may/28/mauricio-pochettino-signs-contract-to-become-chelsea-head-coach-until-2026|access-date=29. 5. 2023|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/mauricio-pochettino-to-become-chelsea-head-coach|title=Mauricio Pochettino to become Chelsea head coach|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=29. 5. 2023}}</ref> |- |[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | data-sort-value="Mason, Ryan" |{{Flagicon|ENG}} [[Ryan Mason]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2023/april/club-update-from-daniel/|title=Club update from Daniel|date=24. 4. 2023|website=|publisher=Tottenham Hotspur F.C.|language=en|access-date=5. 5. 2023}}</ref> |{{ZD|AUS}} [[Ange Postecoglou]] |6. Juni 2023<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2023/june/club-announcement-appointment-of-ange-postecoglou-as-head-coach/|title=Club announcement – Appointment of Ange Postecoglou as Head Coach|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=11. 8. 2023}}</ref> |- |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |{{flagicon|ENG}} [[Gary O'Neil]]<ref>{{Cite web|url=https://www.afcb.co.uk/news/first-team/club-statement-gary-o-neil/|title=Club statement: Gary O’Neil|date=19. 6. 2023|website=AFCB|access-date=11. 8. 2023}}</ref> |Otpušten |19. Juni 2023 |{{ZD|ŠPA}} [[Andoni Iraola]] |19. Juni 2023<ref>{{Cite web|url=https://www.afcb.co.uk/news/first-team/getting-to-know-andoni-iraola/|title=Getting to know: Andoni Iraola|date=19. 6. 2023|website=AFCB|access-date=11. 8. 2023}}</ref> |- |[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |{{Flagicon|ESP}} [[Julen Lopetegui]]<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20230808-wolves-and-lopetegui-agree-to-part-ways/|title=Wolves and Lopetegui agree to part ways {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=11. 8. 2023}}</ref> |Sporazumni raskid |8. August 2023 |{{flagicon|ENG}} [[Gary O'Neil]] |9. August 2023<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20230809-gary-o-neil-appointed-new-head-coach/|title=Gary O’Neil appointed new head coach {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=11. 8. 2023}}</ref> |- |[[Sheffield United FC|Sheffield United]] |{{ZD|ENG}} [[Paul Heckingbottom]]<ref>{{Cite web|url=https://www.sufc.co.uk/news/2023/december/05/heckingbottom-departs/|title=Heckingbottom departs|last=FC|first=Sheffield United|date=5. 12. 2023|website=Sheffield United FC|access-date=11. 12. 2023}}</ref> | rowspan="2" |Otpušten |5. Decembar 2023 |20. |{{ZD|ENG}} [[Chris Wilder]]<ref>{{Cite news|title=Sheff Utd sack Heckingbottom and appoint Wilder|url=https://www.bbc.com/sport/football/67622537|newspaper=BBC Sport|access-date=11. 12. 2023|language=en-GB}}</ref> |5. Decembar 2023 |- |[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |{{ZD|Vels}} [[Steve Cooper (nogometni trener)|Steve Cooper]]<ref>{{Cite news|title=Forest hold talks with Nuno over manager's role|url=https://www.bbc.com/sport/football/67757915|newspaper=BBC Sport|access-date=22. 12. 2023|language=en-GB}}</ref> |19. Decembar 2023 |17. |{{ZD|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]<ref>{{Cite news|title='A huge challenge' for new Forest boss Nuno|url=https://www.bbc.com/sport/football/67767628|newspaper=BBC Sport|access-date=22. 12. 2023|language=en-GB}}</ref> |20. Decembar 2023 |- |[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |{{ZD|ENG}} [[Roy Hodgson]]<ref>{{Cite web|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/club-statement-roy-hodgson/|title=club-statement-roy-hodgson|access-date=22. 2. 2024}}</ref> |Podnio ostavku |19. Februar 2024 |16. |{{ZD|AUT}} [[Oliver Glasner]]<ref>{{Cite web|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/oliver-glasner-appointed-crystal-palace-manager/|title=Oliver Glasner appointed as Palace manager - News|date=19. 2. 2024|website=Crystal Palace F.C.|language=en-GB|access-date=22. 2. 2024}}</ref> |19. Februar 2024 |} == Tabela Premijer lige == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL|source=[https://www.premierleague.com/tables?co=1&se=489&ha=-1 Premier League]|result1=CLGS|result2=CLGS|result3=CLGS|result4=CLGS|result5=ELGS|result6=ECLPO |result18=REL|result19=REL|result20=REL <!--Update team positions here--> |team_order=MCI, ARS, LIV, AVL, TOT, CHE, NEW, MUN, WHU, CRY, BHA, BOU, FUL, WOL, EVE, BRE, NFO, LUT, BUR, SHU <!--Update team results here and then (if needed) positions above. Don't forget to update the date (update parameter).--> |update=complete |win_ARS=28|draw_ARS=5 |loss_ARS=5 |gf_ARS=91|ga_ARS=29 <!-- Arsenal --> |win_AVL=20|draw_AVL=8 |loss_AVL=10|gf_AVL=76|ga_AVL=61 <!-- Aston Villa --> |win_BOU=13|draw_BOU=9 |loss_BOU=16|gf_BOU=54|ga_BOU=67 <!-- AFC Bournemouth --> |win_BRE=10|draw_BRE=9 |loss_BRE=19|gf_BRE=56|ga_BRE=65 <!-- Brentford --> |win_BHA=12|draw_BHA=12|loss_BHA=14|gf_BHA=55|ga_BHA=62 <!-- Brighton & Hove Albion--> |win_BUR=5 |draw_BUR=9 |loss_BUR=24|gf_BUR=41|ga_BUR=78 <!-- Burnley --> |win_CHE=18|draw_CHE=9 |loss_CHE=11|gf_CHE=77|ga_CHE=63 <!-- Chelsea --> |win_CRY=13|draw_CRY=10|loss_CRY=15|gf_CRY=57|ga_CRY=58 <!-- Crystal Palace --> |win_EVE=13|draw_EVE=9 |loss_EVE=16|gf_EVE=40|ga_EVE=51 <!-- Everton --> |win_FUL=13|draw_FUL=8 |loss_FUL=17|gf_FUL=55|ga_FUL=61 <!-- Fulham --> |win_LIV=24|draw_LIV=10|loss_LIV=4 |gf_LIV=86|ga_LIV=41 <!-- Liverpool --> |win_LUT=6 |draw_LUT=8 |loss_LUT=24|gf_LUT=52|ga_LUT=85 <!-- Luton Town --> |win_MCI=28|draw_MCI=7 |loss_MCI=3 |gf_MCI=96|ga_MCI=34 <!-- Manchester City--> |win_MUN=18|draw_MUN=6 |loss_MUN=14|gf_MUN=57|ga_MUN=58 <!-- Manchester United --> |win_NEW=18|draw_NEW=6 |loss_NEW=14|gf_NEW=85|ga_NEW=62 <!-- Newcastle United --> |win_NFO=9 |draw_NFO=9 |loss_NFO=20|gf_NFO=49|ga_NFO=67 <!-- Nottingham Forest --> |win_SHU=3 |draw_SHU=7 |loss_SHU=28|gf_SHU=35|ga_SHU=104<!-- Sheffield United --> |win_TOT=20|draw_TOT=6 |loss_TOT=12|gf_TOT=74|ga_TOT=61 <!-- Tottenham Hotspur --> |win_WHU=14|draw_WHU=10|loss_WHU=14|gf_WHU=60|ga_WHU=74 <!-- West Ham United --> |win_WOL=13|draw_WOL=7 |loss_WOL=18|gf_WOL=50|ga_WOL=65 <!-- Wolverhampton Wanderers --> <!--Team definitions (wikilinks in table)--> | name_ARS = [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | name_AVL = [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | name_BOU = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | name_BRE = [[Brentford F.C.|Brentford]] | name_BHA = [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]] | name_BUR = [[Burnley F.C.|Burnley]] | name_CHE = [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | name_CRY = [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | name_EVE = [[Everton F.C.|Everton]] | name_FUL = [[Fulham F.C.|Fulham]] | name_LIV = [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | name_LUT = [[Luton Town F.C.|Luton Town]] | name_MCI = [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | name_MUN = [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | name_NEW = [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | name_NFO = [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] | name_SHU = [[Sheffield United F.C.|Sheffield United]] | name_TOT = [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | name_WHU = [[West Ham United F.C.|West Ham United]] | name_WOL = [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]] <!--Points deductions--> |adjust_points_EVE=-8 |hth_EVE=Evertonu je oduzeto 10 bodova zbog kršenja pravila profitabilnosti i održivosti Premier lige.<ref>{{cite web|title=Everton FC deducted 10 points by independent Commission|url=https://www.premierleague.com/news/3788486/|publisher=Premier League|date=17. 11. 2023|access-date=17. 11. 2023}}</ref> Everton može uložiti žalbu na odluku.<ref>{{cite web|title=Club Statement|url=https://www.evertonfc.com/news/3788440/club-statement|publisher=Everton F.C.|date=17. 11. 2023|access-date=17. 11. 2023}}</ref> Everton je uložio žabu na odluku te su bodovi ublaženi na minus šest.<ref>{{cite press release|title=Club Statement|url=https://www.evertonfc.com/news/3788440/club-statement|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool|date=17. 11. 2023|access-date=17. 11. 2023}}</ref> |adjust_points_NFO=-4 |hth_NFO=Nottingham Forestu su oduzeta četiri boda zbog kršenja pravila profitabilnosti i održivosti. Na odluku je dopuštena žalba.<ref name="nottingham forest points deduction">{{Cite news |title= Nottingham Forest docked four points for Premier League financial rules breach |url= https://www.theguardian.com/football/2024/mar/18/nottingham-forest-docked-four-points-premier-league-financial-rules-breach-profitability-and-sustainability |date=18. 3. 2024 |access-date=18. 3. 2024|last=Unwin|first=Will|work=[[The Guardian]]|language=en-GB}}</ref><ref name="nottingham forest appeal">{{Cite news |title=Forest lodge appeal against points deduction |url=https://www.bbc.com/sport/football/68661196 |access-date=28. 3. 2024 |work=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> <!--Status--> |status_MCI=P |status_SHU=I |status_BUR=I |status_LUT=I <!--Table settings and rules--> |show_limit=5|class_rules=1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova. <!--Qualification and relegation column definitions--> |res_col_header=QR |col_CLGS=green1 |text_CLGS=Kvalifikovani za [[UEFA Liga prvaka 2024/2025.|Ligaško takmičenje Lige prvaka]] |col_ELGS=blue1 |text_ELGS={{nowrap|Kvalifikovani za [[UEFA Evropska liga 2024/2025.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}} |col_ECLPO=yellow1 |text_ECLPO=Kvalifikovani za [[UEFA Evropska konferencijska liga 2024/2025.|play-off rundu za UEFA Evropsku konferencijsku ligu]] |col_REL=red1 |text_REL=Ispadaju u [[<!--Football League Championship 2024/2025.|-->EFL Championship]]}} </onlyinclude> == Rezultati == {{#invoke:sports results|main | source = [https://www.premierleague.com/results Premier League] | update = complete | a_note = yes | matches_style = FBR |team1=ARS |team2=AVL |team3=BOU |team4=BRE |team5=BHA |team6=BUR |team7=CHE |team8=CRY |team9=EVE |team10=FUL |team11=LIV |team12=LUT |team13=MCI |team14=MUN |team15=NEW |team16=NFO |team17=SHU |team18=TOT |team19=WHU |team20=WOL |name_ARS=[[Arsenal F.C.|Arsenal]] |name_AVL=[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |name_BRE=[[Brentford F.C.|Brentford]] |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]] |name_BUR=[[Burnley F.C.|Burnley]]|name_CHE=[[Chelsea F.C.|Chelsea]] |name_CRY=[[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] |name_EVE=[[Everton F.C.|Everton]] |name_FUL=[[Fulham F.C.|Fulham]] |name_LIV=[[Liverpool F.C.|Liverpool]] |name_LUT=[[Luton Town F.C.|Luton Town]] |name_MCI=[[Manchester City F.C.|Manchester City]] |name_MUN=[[Manchester United F.C.|Manchester United]] |name_NEW=[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |name_NFO=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] |name_SHU=[[Sheffield United F.C.|Sheffield United]] |name_TOT=[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |name_WHU=[[West Ham United F.C.|West Ham United]] |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]] |match_ARS_AVL= 0–2 |match_ARS_BOU= 3–0 |match_ARS_BRE= 2–1 |match_ARS_BHA= 2–0 |match_ARS_BUR= 3–1 |match_ARS_CHE=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|5–0]] |match_ARS_CRY= 5–0 |match_ARS_EVE= 2–1 |match_ARS_FUL= 2–2 |match_ARS_LIV= 3–1 |match_ARS_LUT= 2–0 |match_ARS_MCI= 1–0 |match_ARS_MUN=[[Derbi Arsenal–Manchester United|3–1]] |match_ARS_NEW= 4–1 |match_ARS_NFO= 2–1 |match_ARS_SHU= 5–0 |match_ARS_TOT=[[Sjevernolondonski derbi|2–2]] |match_ARS_WHU= 0–2 |match_ARS_WOL= 2–1 |match_AVL_ARS= 1–0 |match_AVL_BOU= 3–1 |match_AVL_BRE= 3–3 |match_AVL_BHA= 6–1 |match_AVL_BUR= 3–2 |match_AVL_CHE= 2–2 |match_AVL_CRY= 3–1 |match_AVL_EVE= 4–0 |match_AVL_FUL= 3–1 |match_AVL_LIV= 3–3 |match_AVL_LUT= 3–1 |match_AVL_MCI= 1–0 |match_AVL_MUN= 1–2 |match_AVL_NEW= 1–3 |match_AVL_NFO= 4–2 |match_AVL_SHU= |match_AVL_TOT= 0–4 |match_AVL_WHU= 4–1 |match_AVL_WOL= 2–0 |match_BOU_ARS= 0–4 |match_BOU_AVL= 2–2 |match_BOU_BRE= 1–2 |match_BOU_BHA= 3–0 |match_BOU_BUR= 2–1 |match_BOU_CHE= 0–0 |match_BOU_CRY= 1–0 |match_BOU_EVE= 2–1 |match_BOU_FUL= 3–0 |match_BOU_LIV= 0–4 |match_BOU_LUT= 4–3 |match_BOU_MCI= 0–1 |match_BOU_MUN= 2–2 |match_BOU_NEW= 2–0 |match_BOU_NFO= 1–1 |match_BOU_SHU= 2–2 |match_BOU_TOT= 0–2 |match_BOU_WHU= 1–1 |match_BOU_WOL= 1–2 |match_BRE_ARS= 0–1 |match_BRE_AVL= 1–2 |match_BRE_BOU= 2–2 |match_BRE_BHA= 0–0 |match_BRE_BUR= 3–0 |match_BRE_CHE=[[Zapadnolondonski derbi|2–2]] |match_BRE_CRY= 1–1 |match_BRE_EVE= 1–3 |match_BRE_FUL=[[Zapadnolondonski derbi|0–0]] |match_BRE_LIV= 1–4 |match_BRE_LUT= 3–1 |match_BRE_MCI= 1–3 |match_BRE_MUN= 1–1 |match_BRE_NEW= 2–4 |match_BRE_NFO= 3–2 |match_BRE_SHU= 2–0 |match_BRE_TOT= 2–2 |match_BRE_WHU= 3–2 |match_BRE_WOL= 1–4 |match_BHA_ARS= 0–3 |match_BHA_AVL= 1–0 |match_BHA_BOU= 3–1 |match_BHA_BRE= 2–1 |match_BHA_BUR= 1–1 |match_BHA_CHE= 1–2 |match_BHA_CRY=[[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|4–1]] |match_BHA_EVE= 1–1 |match_BHA_FUL= 1–1 |match_BHA_LIV= 2–2 |match_BHA_LUT= 4–1 |match_BHA_MCI= 0–4 |match_BHA_MUN= 0–2 |match_BHA_NEW= 3–1 |match_BHA_NFO= 1–0 |match_BHA_SHU= 1–1 |match_BHA_TOT= 4–2 |match_BHA_WHU= 1–3 |match_BHA_WOL= 0–0 |match_BUR_ARS= 0–5 |match_BUR_AVL= 1–3 |match_BUR_BOU= 0–2 |match_BUR_BRE= 2–1 |match_BUR_BHA= 1–1 |match_BUR_CHE= 1–4 |match_BUR_CRY= 0–2 |match_BUR_EVE= 0–2 |match_BUR_FUL= 2–2 |match_BUR_LIV= 0–2 |match_BUR_LUT= 1–1 |match_BUR_MCI= 0–3 |match_BUR_MUN= 0–1 |match_BUR_NEW= 1–4 |match_BUR_NFO= 1–2 |match_BUR_SHU= 5–0 |match_BUR_TOT= 2–5 |match_BUR_WHU= 1–2 |match_BUR_WOL= 1–1 |match_CHE_ARS=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|2–2]] |match_CHE_AVL= 0–1 |match_CHE_BOU= 2–1 |match_CHE_BRE=[[Zapadnolondonski derbi|0–2]] |match_CHE_BHA= 3–2 |match_CHE_BUR= 2–2 |match_CHE_CRY= 2–1 |match_CHE_EVE= 6–0 |match_CHE_FUL=[[Zapadnolondonski derbi|1–0]] |match_CHE_LIV= 1–1 |match_CHE_LUT= 3–0 |match_CHE_MCI= 4–4 |match_CHE_MUN= 4–3 |match_CHE_NEW= 3–2 |match_CHE_NFO= 0–1 |match_CHE_SHU= 2–0 |match_CHE_TOT=[[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|2–0]] |match_CHE_WHU= 5–0 |match_CHE_WOL= 2–4 |match_CRY_ARS= 0–1 |match_CRY_AVL= 5–0 |match_CRY_BOU= 0–2 |match_CRY_BRE= 3–1 |match_CRY_BHA=[[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|1–1]] |match_CRY_BUR= 3–0 |match_CRY_CHE= 1–3 |match_CRY_EVE= 2–3 |match_CRY_FUL= 0–0 |match_CRY_LIV= 1–2 |match_CRY_LUT= 1–1 |match_CRY_MCI= 2–4 |match_CRY_MUN= 4–0 |match_CRY_NEW= 2–0 |match_CRY_NFO= 0–0 |match_CRY_SHU= 3–2 |match_CRY_TOT= 1–2 |match_CRY_WHU= 5–2 |match_CRY_WOL= 3–2 |match_EVE_ARS= 0–1 |match_EVE_AVL= 0–0 |match_EVE_BOU= 3–0 |match_EVE_BRE= 1–0 |match_EVE_BHA= 1–1 |match_EVE_BUR= 1–0 |match_EVE_CHE= 2–0 |match_EVE_CRY= 1–1 |match_EVE_FUL= 0–1 |match_EVE_LIV=[[Merseyside derbi|2–0]] |match_EVE_LUT= 1–2 |match_EVE_MCI= 1–3 |match_EVE_MUN= 0–3 |match_EVE_NEW= 3–0 |match_EVE_NFO= 2–0 |match_EVE_SHU= 1–0 |match_EVE_TOT= 2–2 |match_EVE_WHU= 1–3 |match_EVE_WOL= 0–1 |match_FUL_ARS= 2–1 |match_FUL_AVL= 1–2 |match_FUL_BOU= 3–1 |match_FUL_BRE=[[Zapadnolondonski derbi|0–3]] |match_FUL_BHA= 3–0 |match_FUL_BUR= 0–2 |match_FUL_CHE=[[Zapadnolondonski derbi|0–2]] |match_FUL_CRY= 1–1 |match_FUL_EVE= 0–0 |match_FUL_LIV= 1–3 |match_FUL_LUT= 1–0 |match_FUL_MCI= 0–4 |match_FUL_MUN= 0–1 |match_FUL_NEW= 0–1 |match_FUL_NFO= 5–0 |match_FUL_SHU= 3–1 |match_FUL_TOT= 3–0 |match_FUL_WHU= 5–0 |match_FUL_WOL= 3–2 |match_LIV_ARS= 1–1 |match_LIV_AVL= 3–0 |match_LIV_BOU= 3–1 |match_LIV_BRE= 3–0 |match_LIV_BHA= 2–1 |match_LIV_BUR= 3–1 |match_LIV_CHE= 4–1 |match_LIV_CRY= 0–1 |match_LIV_EVE=[[Merseyside derbi|2–0]] |match_LIV_FUL= 4–3 |match_LIV_LUT= 4–1 |match_LIV_MCI=[[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|1–1]] |match_LIV_MUN=[[Derbi Liverpool–Manchester United|0–0]] |match_LIV_NEW= 4–2 |match_LIV_NFO= 3–0 |match_LIV_SHU= 3–1 |match_LIV_TOT= 4–2 |match_LIV_WHU= 3–1 |match_LIV_WOL= 2–0 |match_LUT_ARS= 3–4 |match_LUT_AVL= 2–3 |match_LUT_BOU= 2–1 |match_LUT_BRE= 1–5 |match_LUT_BHA= 4–0 |match_LUT_BUR= 1–2 |match_LUT_CHE= 2–3 |match_LUT_CRY= 2–1 |match_LUT_EVE= 1–1 |match_LUT_FUL= 2–4 |match_LUT_LIV= 1–1 |match_LUT_MCI= 1–2 |match_LUT_MUN= 1–2 |match_LUT_NEW= 1–0 |match_LUT_NFO= 1–1 |match_LUT_SHU= 1–3 |match_LUT_TOT= 0–1 |match_LUT_WHU= 1–2 |match_LUT_WOL= 1–1 |match_MCI_ARS= 0–0 |match_MCI_AVL= 4–1 |match_MCI_BOU= 6–1 |match_MCI_BRE= 1–0 |match_MCI_BHA= 2–1 |match_MCI_BUR= 3–1 |match_MCI_CHE= 1–1 |match_MCI_CRY= 2–2 |match_MCI_EVE= 2–0 |match_MCI_FUL= 5–1 |match_MCI_LIV=[[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|1–1]] |match_MCI_LUT= 5–1 |match_MCI_MUN=[[Mančesterski derbi|3–1]] |match_MCI_NEW= 1–0 |match_MCI_NFO= 2–0 |match_MCI_SHU= 2–0 |match_MCI_TOT= 3–3 |match_MCI_WHU= 3–1 |match_MCI_WOL= 5–1 |match_MUN_ARS=[[Derbi Arsenal–Manchester United|0–1]] |match_MUN_AVL= 3–2 |match_MUN_BOU= 0–3 |match_MUN_BRE= 2–1 |match_MUN_BHA= 1–3 |match_MUN_BUR= 1–1 |match_MUN_CHE= 2–1 |match_MUN_CRY= 0–1 |match_MUN_EVE= 2–0 |match_MUN_FUL= 1–2 |match_MUN_LIV=[[Derbi Liverpool–Manchester United|2–2]] |match_MUN_LUT= 1–0 |match_MUN_MCI=[[Mančesterski derbi|0–3]] |match_MUN_NEW= 3–2 |match_MUN_NFO= 3–2 |match_MUN_SHU= 4–2 |match_MUN_TOT= 2–2 |match_MUN_WHU= 3–0 |match_MUN_WOL= 1–0 |match_NEW_ARS= 1–0 |match_NEW_AVL= 5–1 |match_NEW_BOU= 2–2 |match_NEW_BRE= 1–0 |match_NEW_BHA= 1–1 |match_NEW_BUR= 2–0 |match_NEW_CHE= 4–1 |match_NEW_CRY= 4–0 |match_NEW_EVE= 1–1 |match_NEW_FUL= 3–0 |match_NEW_LIV= 1–2 |match_NEW_LUT= 4–4 |match_NEW_MCI= 2–3 |match_NEW_MUN= 1–0 |match_NEW_NFO= 1–3 |match_NEW_SHU= 5–1 |match_NEW_TOT= 4–0 |match_NEW_WHU= 4–3 |match_NEW_WOL= 3–0 |match_NFO_ARS= 1–2 |match_NFO_AVL= 2–0 |match_NFO_BOU= 2–3 |match_NFO_BRE= 1–1 |match_NFO_BHA= 2–3 |match_NFO_BUR= 1–1 |match_NFO_CHE= 2–3 |match_NFO_CRY= 1–1 |match_NFO_EVE= 0–1 |match_NFO_FUL= 3–1 |match_NFO_LIV= 0–1 |match_NFO_LUT= 2–2 |match_NFO_MCI= 0–2 |match_NFO_MUN= 2–1 |match_NFO_NEW= 2–3 |match_NFO_SHU= 2–1 |match_NFO_TOT= 0–2 |match_NFO_WHU= 2–0 |match_NFO_WOL= 2–2 |match_SHU_ARS= 0–6 |match_SHU_AVL= 0–5 |match_SHU_BOU= 1–3 |match_SHU_BRE= 1–0 |match_SHU_BHA= 0–5 |match_SHU_BUR= 1–4 |match_SHU_CHE= 2–2 |match_SHU_CRY= 0–1 |match_SHU_EVE= 2–2 |match_SHU_FUL= 3–3 |match_SHU_LIV= 0–2 |match_SHU_LUT= 2–3 |match_SHU_MCI= 1–2 |match_SHU_MUN= 1–2 |match_SHU_NEW= 0–8 |match_SHU_NFO= 1–3 |match_SHU_TOT= 0–3 |match_SHU_WHU= 2–2 |match_SHU_WOL= 2–1 |match_TOT_ARS=[[Sjevernolondonski derbi|2–3]] |match_TOT_AVL= 1–2 |match_TOT_BOU= 3–1 |match_TOT_BRE= 3–2 |match_TOT_BHA= 2–1 |match_TOT_BUR= 2–1 |match_TOT_CHE=[[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|1–4]] |match_TOT_CRY= 3–1 |match_TOT_EVE= 2–1 |match_TOT_FUL= 2–0 |match_TOT_LIV= 2–1 |match_TOT_LUT= 2–1 |match_TOT_MCI= 0–2 |match_TOT_MUN= 2–0 |match_TOT_NEW= 4–1 |match_TOT_NFO= 3–1 |match_TOT_SHU= 2–1 |match_TOT_WHU= 1–2 |match_TOT_WOL= 1–2 |match_WHU_ARS= 0–6 |match_WHU_AVL= 1–1 |match_WHU_BOU= 1–1 |match_WHU_BRE= 4–2 |match_WHU_BHA= 0–0 |match_WHU_BUR= 2–2 |match_WHU_CHE= 3–1 |match_WHU_CRY= 1–1 |match_WHU_EVE= 0–1 |match_WHU_FUL= 0–2 |match_WHU_LIV= 2–2 |match_WHU_LUT= 3–1 |match_WHU_MCI= 1–3 |match_WHU_MUN= 2–0 |match_WHU_NEW= 2–2 |match_WHU_NFO= 3–2 |match_WHU_SHU= 2–0 |match_WHU_TOT= 1–1 |match_WHU_WOL= 3–0 |match_WOL_ARS= 0–2 |match_WOL_AVL= 1–1 |match_WOL_BOU= 0–1 |match_WOL_BRE= 0–2 |match_WOL_BHA= 1–4 |match_WOL_BUR= 1–0 |match_WOL_CHE= 2–1 |match_WOL_CRY= 1–3 |match_WOL_EVE= 3–0 |match_WOL_FUL= 2–1 |match_WOL_LIV= 1–3 |match_WOL_LUT= 2–1 |match_WOL_MCI= 2–1 |match_WOL_MUN= 3–4 |match_WOL_NEW= 2–2 |match_WOL_NFO= 1–1 |match_WOL_SHU= 1–0 |match_WOL_TOT= 2–1 |match_WOL_WHU= 1–2 }} == Statistika == === Najbolji strijelci === [[File:Erling-Haaland-2023.jpg|thumb|upright=.8|[[Erling Haaland]] osvojio je drugu uzastopnu [[Zlatna kopačka Premijer lige Engleske|zlatnu kopačku]] postigavši 27 golova za Manchester City.]] {| class="wikitable" |+ !Rank !Igrač !Klub !Golovi<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/players/goals?se=578|title=Premier League Player Stats - Goals|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 8. 2023|archive-date=26. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231126012057/https://www.premierleague.com/stats/top/players/goals?se=578|url-status=dead}}</ref> |- |1 |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |27 |- |2 |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] |Chelsea |22 |- |3 |{{ZD|ŠVE}} [[Alexander Isak]] |Newcastle United |21 |- | rowspan="3" |4 |{{ZD|ENG}} [[Ollie Watkins]] |Aston Villa | rowspan="3" |19 |- |{{ZD|ENG}} [[Dominic Solanke]] |Bournemouth |- |{{ZD|ENG}} [[Phil Foden]] |Manchester City |- |7 |{{ZD|EGI}} [[Mohamed Salah]] |Liverpool |18 |- |8 |{{ZD|Južna Koreja}} [[Son Heung-min]] |Tottenham Hotspur |17 |- | rowspan="3" |9 |{{ZD|ENG}} [[Jarrod Bowen]] |West Ham United | rowspan="3" |16 |- |{{ZD|ENG}} [[Bukayo Saka]] |Arsenal |- |{{ZD|FRA}} [[Jean-Philippe Mateta]] |Crystal Palace |} ==== Het–trikovi ==== {{Glavni|Spisak het-trikova u Premijer ligi Engleske}} {| class="wikitable" |+ !Igrač !Za !Protiv !Rezultat !Datum |- |{{ZD|Južna Koreja}} [[Son Heung-min]] |Tottenham Hotspur |Burnley |5–2 (G)<ref>{{Cite news|title=Son hits hat-trick as Spurs thrash Burnley|url=https://www.bbc.com/sport/football/66625192|newspaper=BBC Sport|access-date=2. 9. 2023|language=en-GB}}</ref> | rowspan="3" |2. Septembar 2023 |- |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |Fulham |5–1 (D)<ref>{{Cite news|title=Haaland hits treble as Man City thrash Fulham|url=https://www.bbc.com/sport/football/66625186|newspaper=BBC Sport|access-date=2. 9. 2023|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|IRS}} [[Evan Ferguson]] |Brighton & Hove Albion |Newcastle United |3–1 (D)<ref>{{Cite news|title=Ferguson bags hat-trick as Brighton beat Newcastle|url=https://www.bbc.com/sport/football/66625184|newspaper=BBC Sport|access-date=2. 9. 2023|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|ENG}} [[Ollie Watkins]] |Aston Villa |Brighton & Hove Albion |6–1 (D)<ref>{{Cite news|title=Watkins scores hat-trick as Villa thump Brighton|url=https://www.bbc.com/sport/football/66899186|newspaper=BBC Sport|access-date=30. 9. 2023|language=en-GB}}</ref> |30. Septembar 2023 |- |{{ZD|ENG}} [[Eddie Nketiah]] |Arsenal |Sheffield United |5–0 (D)<ref>{{Cite news|title=Nketiah scores hat-trick as Arsenal thump Sheff Utd|url=https://www.bbc.com/sport/football/67179271|newspaper=BBC Sport|access-date=28. 10. 2023|language=en-GB}}</ref> |28. Oktobar 2023 |- |{{ZD|SEN}} [[Nicolas Jackson]] |Chelsea |Tottenham Hotspur |4–1 (G)<ref>{{Cite news|title=Chelsea beat nine-man Tottenham in chaotic epic|url=https://www.bbc.com/sport/football/67258895|newspaper=BBC Sport|access-date=7. 11. 2023|language=en-GB}}</ref> |6. Novembar 2023 |- |{{ZD|ENG}} [[Dominic Solanke]] |Bournemouth |Nottingham Forest |3–2 (G)<ref>{{Cite news|title=Solanke hat-trick sinks Nuno's 10-man Forest|url=https://www.bbc.com/sport/football/67735454|newspaper=BBC Sport|access-date=24. 12. 2023|language=en-GB}}</ref> |23. Decembar 2023 |- |{{ZD|Novi Zeland}} [[Chris Wood (nogometaš, rođen 1991)|Chris Wood]] |Nottingham Forest |Newcastle United |3–1 (G)<ref>{{Cite news|title=Wood hat-trick helps Forest to superb win at Newcastle|url=https://www.bbc.com/sport/football/67757165|newspaper=BBC Sport|access-date=4. 1. 2024|language=en-GB}}</ref> |26. Decembar 2023 |- |{{ZD|ENG}} [[Elijah Adebayo]] |Luton Town |Brighton & Hove Albion |4–0 (D)<ref>{{Cite news|title=Adebayo hits hat-trick as Luton thump Brighton|url=https://www.bbc.com/sport/football/68065089|newspaper=BBC Sport|access-date=31. 1. 2024|language=en-GB}}</ref> |30. Januar 2024 |- |{{ZD|ENG}} [[Phil Foden]] |Manchester City | rowspan="2" |Brentford |3–1 (G)<ref>{{Cite news|title=Foden hat-trick at Brentford lifts Man City second|url=https://www.bbc.com/sport/football/68125416|newspaper=BBC Sport|access-date=6. 2. 2024|language=en-GB}}</ref> |5. Februar 2024 |- |{{ZD|ENG}} [[Jarrod Bowen]] |West Ham United |4–2 (D)<ref>{{Cite news|title=Bowen hat-trick gives West Ham win over Brentford|url=https://www.bbc.com/sport/football/68334668|newspaper=BBC Sport|access-date=27. 2. 2024|language=en-GB}}</ref> |26. Februar 2024 |- |{{ZD|ENG}} [[Phil Foden]] |Manchester City |Aston Villa |4–1 (D)<ref>{{Cite news|title=Foden scores hat-trick as Man City beat Villa|url=https://www.bbc.com/sport/football/68672065|newspaper=BBC Sport|access-date=4. 4. 2024|language=en-GB}}</ref> |3. April 2024 |- |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] | rowspan="2" |Chelsea |Manchester United |4–3 (D)<ref>{{Cite news|title=Chelsea stun Man Utd with latest ever Premier League turnaround|url=https://www.bbc.com/sport/football/68681425|newspaper=BBC Sport|access-date=6. 4. 2024|language=en-GB}}</ref> |4. April 2024 |- |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]]<sup>4</sup> |Everton |6–0 (D)<ref>{{Cite news|title=Superb Palmer scores four as Chelsea thrash Everton|url=https://www.bbc.com/sport/football/68758438|newspaper=BBC Sport|access-date=21. 4. 2024|language=en-GB}}</ref> |15. April 2024 |- |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]]<sup>4</sup> |Manchester City |Wolverhampton Wanderers |5–1 (D)<ref>{{Cite news|title=Haaland scores four as Man City thrash Wolves|url=https://www.bbc.com/sport/football/68910648|newspaper=BBC Sport|access-date=4. 5. 2024|language=en-GB}}</ref> |4. Maj 2024 |- |{{ZD|FRA}} [[Jean-Philippe Mateta]] |Crystal Palace |Aston Villa |5–0 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cl7l7ndx9v9t|title=Mateta hat-trick helps Palace thrash Villa|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=19. 5. 2024}}</ref> |19. Maj 2024 |} <small>'''Napomene'''</small> <sup>4</sup> Igrač postigao 4 gola === Najbolji asistenti === {| class="wikitable" |+ !Rank !Igrač !Klub !Asistencije<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/players/goal_assist|title=Premier League Player Stats - Assists|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 8. 2023|archive-date=24. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170624144700/https://www.premierleague.com/stats/top/players/goal_assist|url-status=dead}}</ref> |- |1 |{{ZD|ENG}} [[Ollie Watkins]] |Aston Villa |13 |- |2 |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] |Chelsea |11 |- | rowspan="9" |3 |{{ZD|ENG}} [[Kieran Trippier]] |Newcastle United | rowspan="9" |10 |- |{{ZD|Južna Koreja}} [[Son Heung-min]] |Tottenham Hotspur |- |{{ZD|NOR}} [[Martin Ødegaard]] |Arsenal |- |{{ZD|EGI}} [[Mohamed Salah]] |Liverpool |- |{{ZD|ENG}} [[Brennan Johnson]] |Tottenham Hotspur |- |{{ZD|NJE}} [[Pascal Groß]] |Brighton & Hove Albion |- |{{ZD|ENG}} [[Anthony Gordon (nogometaš)|Anthony Gordon]] |Newcastle United |- |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |- |{{ZD|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |Manchester City |} === Clean sheet-ovi === [[File:RC Lens - Arsenal FC (03-10-2023) 21 (cropped).jpg|thumb|upright|[[David Raya]] je osvojio svoju prvu zlatnu rukavicu sačuvavši 16 clean sheetova za Arsenal.]] {| class="wikitable" |+ !Rank !Igrač !Klub !Clean sheet<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/players/clean_sheet|title=Premier League Player Stats - Clean sheets|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 8. 2023|archive-date=19. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170619142908/https://www.premierleague.com/stats/top/players/clean_sheet|url-status=dead}}</ref> |- |1 |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal |16 |- |2 |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |13 |- | rowspan="2" |3 |{{ZD|NJE}} [[Bernd Leno]] |Fulham | rowspan="2" |10 |- |{{ZD|BRA}} [[Ederson (nogometaš, rođen 1993)|Ederson]] |Manchester City |- |5 |{{ZD|KAM}} [[André Onana]] |Manchester United |9 |- | rowspan="2" |6 |{{ZD|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |Aston Villa | rowspan="2" |8 |- |{{ZD|BRA}} [[Alisson Becker|Alisson]] |Liverpool |- | rowspan="3" |8 |{{ZD|BRA}} [[Neto (nogometaš, rođen 1989)|Neto]] |Bournemouth | rowspan="3" |7 |- |{{ZD|NIZ}} [[Mark Flekken]] |Brentford |- |{{ZD|ITA}} [[Guglielmo Vicario]] |Tottenham Hotspur |} === Disciplina === ==== Igrač ==== * Najviše žutih kartona: '''13'''<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/players/yellow_card?se=578|title=Premier League Player Stats - Yellow cards|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 8. 2023|archive-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230813174032/https://www.premierleague.com/stats/top/players/yellow_card?se=578|url-status=dead}}</ref> ** {{ZD|POR}} [[João Palhinha]] (Fulham) ** {{ZD|ARG}} [[Marcos Sensi]] (Bournemouth) * Najviše crvenih kartona: '''2'''<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/players/red_card?se=578|title=Premier League Player Stats - Red cards|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 8. 2023|archive-date=14. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230814122137/https://www.premierleague.com/stats/top/players/red_card?se=578|url-status=dead}}</ref> ** {{ZD|ŠKO}} [[Oli McBurnie|Oliver McBurnie]] ˙(Sheffield United) ** {{ZD|Mali}} [[Yves Bissouma]] (Tottenham Hotspur) ** {{ZD|ENG}} [[Reece James (nogometaš, rođen 1999)|Reece James]] (Chelsea) ==== Klub ==== * Najviše žutih kartona: '''105'''<ref name="premierleague.com">{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/clubs/total_yel_card?se=578|title=Premier League Club Stats - Yellow cards|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 8. 2023|archive-date=14. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230814121547/https://www.premierleague.com/stats/top/clubs/total_yel_card?se=578|url-status=dead}}</ref> ** Chelsea * Najmanje žutih kartona: '''52'''<ref name="premierleague.com"/> ** Manchester City * Najviše crvenih kartona: '''7'''<ref name="ReferenceA">{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/clubs/total_red_card?se=578|title=Premier League Club Stats - Red cards|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 8. 2023|archive-date=14. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230814134948/https://www.premierleague.com/stats/top/clubs/total_red_card?se=578|url-status=dead}}</ref> ** Burnley * Najmanje crvenih kartona: '''0'''<ref name="ReferenceA"/> ** ''Luton Town'' ==Nagrade== ===Mjesečne nagrade=== {| class="wikitable" |- ! rowspan="2" |Mjesec ! colspan="2" |Menadžer mjeseca ! colspan="2" |Igrač mjeseca ! colspan="2" |Gol mjeseca ! colspan="2" |Odbrana mjeseca ! rowspan="2" |Reference |- !Menadžer !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub |- |August | rowspan="3" |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]] | rowspan="3" |Tottenham Hotspur |{{flagicon|ENG}} [[James Maddison]] | rowspan="2" |Tottenham Hotspur |{{flagicon|JPN}} [[Kaoru Mitoma]] |Brighton & Hove Albion |{{flagicon|BRA}} [[Alisson Becker|Alisson]] |Liverpool | align="center" |<ref>{{cite news |title=Postecoglou ends wait for Australia with Barclays Manager award |url=https://www.premierleague.com/news/3679838 |date=15. 9. 2023 |access-date=15. 9. 2023 |publisher=Premier League |archive-date=15. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230915122955/https://www.premierleague.com/news/3679838 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |title=Maddison joy in joining 'elite' club with EA SPORTS Player award |url=https://www.premierleague.com/news/3679835 |date=15. 9. 2023 |access-date=15. 9. 2023 |publisher=Premier League |archive-date=15. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230915122957/https://www.premierleague.com/news/3679835 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |title=Mitoma makes history with Budweiser Goal of the Month award |url=https://www.premierleague.com/news/3679839 |date=15. 9. 2023 |access-date=15. 9. 2023 |publisher=Premier League |archive-date=15. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230915121314/https://www.premierleague.com/news/3679839 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title=Alisson ranks Castrol Save of the Month winner among his best |url=https://www.premierleague.com/news/3679840 |access-date=15. 9. 2023|date=15. 9. 2023 |publisher=Premier League |archive-date=16. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230916163439/https://www.premierleague.com/news/3679840 |url-status=live }}</ref> |- |Septembar |{{ZD|Južna Koreja}} [[Son Heung-min]] |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Manchester United |{{ZD|ŠPA}} [[Robert Sánchez]] |Chelsea |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3735014|title=Postecoglou makes history as Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 10. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3734764|title=Son matches Shearer and Henry with EA SPORTS Player award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 10. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3735165|title=Fernandes equals record with Budweiser Goal of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 10. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3735061|title=Sanchez claims Castrol Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 10. 2023}}</ref> |- |Oktobar |{{ZD|EGI}} [[Mohamed Salah]] |Liverpool |{{ZD|Iran}} [[Saman Ghoddos]] |Brentford |{{ZD|FRA}} [[Alphonse Areola]] |West Ham United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3774834|title=Hat-trick as Postecoglou wins Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 11. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3773725|title=Salah wins EA SPORTS Player of the Month for a fifth time|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 11. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3774739|title=Ghoddos strike awarded Budweiser Goal of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 11. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3774833|title=Areola claims Castrol Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 11. 2023}}</ref> |- |Novembar |{{ZD|NIZ}} [[Erik ten Hag]] |Manchester United |{{ZD|ENG}} [[Harry Maguire]] |Manchester United |{{ZD|ARG}} [[Alejandro Garnacho]] |Manchester United |{{ZD|BEL}} [[Thomas Kaminski]] |Luton Town |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3808575|title=Ten Hag named Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3808489|title=Maguire voted EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3808623|title=Garnacho overhead kick wins Budweiser Goal of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3808652|title=Kaminski claims Castrol Save of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 12. 2023}}</ref> |- |Decembar |{{ZD|ŠPA}} [[Unai Emery]] |Aston Villa |{{ZD|ENG}} [[Dominic Solanke]] |Bournemouth |{{ZD|ARG}} [[Alexis Mac Allister]] |Liverpool |{{ZD|ENG}} [[Wes Foderingham]] |Sheffield United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3853193|title=Emery named Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 1. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3853146|title=Solanke wins historic EA SPORTS Player of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 1. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3853203|title=Mac Allister worldie wins Budweiser Goal of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 1. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3853271|title=Foderingham wins Castrol Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 1. 2024}}</ref> |- |Januar |{{ZD|NJE}} [[Jürgen Klopp]] |Liverpool |{{ZD|POR}} [[Diogo Jota]] |Liverpool |{{ZD|NOR}} [[Oscar Bobb]] |Manchester City |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3893153|title=Klopp named Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=16. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3894601|title=Jota wins first EA SPORTS Player of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=16. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3894507|title=Bobb's brilliant strike wins Budweiser Goal of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=16. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3894644|title=Pickford claims Castrol Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=16. 2. 2024}}</ref> |- |Februar |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |Arsenal |{{ZD|DAN}} [[Rasmus Højlund]] |Manchester United |{{ZD|ENG}} [[Kobbie Mainoo]] |Manchester United |{{ZD|NIZ}} [[Mark Flekken]] |Brentford |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3922011|title=Arteta wins seventh Barclays Manager of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=8. 3. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3921955|title=Hojlund makes history as EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=8. 3. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3922061|title=Mainoo's late stunner wins Budweiser Goal of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=8. 3. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3922122|title=Flekken wins Castrol Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=8. 3. 2024}}</ref> |- |Mart |{{ZD|ŠPA}} [[Andoni Iraola]] |Bournemouth |{{ZD|BRA}} [[Rodrigo Muniz (brazilski nogometaš)|Rodrigo Muniz]] |Fulham |{{ZD|ENG}} [[Marcus Rashford]] |Manchester United |{{ZD|BEL}} [[Matz Sels]] |Nottingham Forest |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3960710|title=Iraola wins Barclays Manager of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 4. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3960585|title=Muniz voted EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 4. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3960902|title=Rashford screamer voted Budweiser Goal of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 4. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3961410|title=Sels makes history with Castrol Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 4. 2024}}</ref> |- |April |{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]] |Everton |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] |Chelsea |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] |Chelsea |{{ZD|KAM}} [[André Onana]] |Manchester United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3998819|title=Dyche named Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 5. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3998820|title=Palmer voted EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 5. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3999300|title=Palmer wins awards DOUBLE with Budweiser Goal of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 5. 2024|archive-date=22. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240522133125/https://www.premierleague.com/news/3999300|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3999151|title=Onana wins Castrol Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 5. 2024}}</ref> |} === Godišnje nagrade === {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Osvajač !Klub !Reference |- |Menadžer sezone |{{ZD|ŠPA}} [[Pep Guardiola]] |Manchester City |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4025016|title=Guardiola named Barclays Manager of the Season|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=24. 5. 2024}}</ref> |- |Igrač sezone |{{ZD|ENG}} [[Phil Foden]] |Manchester City |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4011458|title=Foden wins EA SPORTS Player of the Season award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=19. 5. 2024}}</ref> |- |Mladi igrač sezone |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] |Chelsea |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4010760|title=Palmer wins Hublot Young Player of the Season award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=19. 5. 2024}}</ref> |- |FWA Nogometaš godine |{{ZD|ENG}} [[Phil Foden]] |Manchester City |<ref>{{Cite web|url=https://footballwriters.co.uk/editorial/phil-foden-and-bunny-shaw-win-fwa-footballer-of-the-year-awards/|title=Phil Foden and Bunny Shaw win FWA Footballer of the Year awards – Football Writers' Association|last=editor|first=F. W. A.|date=3. 5. 2024|language=en-US|access-date=4. 5. 2024}}</ref> |- |Premijerligaški gol sezone |{{ZD|ARG}} [[Alejandro Garnacho]] |Manchester United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4026851|title=Garnacho wins Budweiser Goal of the Season award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 6. 2024}}</ref> |- |Premijerligaška odbrana sezone |{{ZD|BEL}} [[Thomas Kaminski]] |Luton Town |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4026852|title=Kaminski wins Castrol Save of the Season award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 6. 2024}}</ref> |- |Zlatna kopačka |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City | |- |Zlatna rukavica |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal | |} == Reference == <references responsive="" /> {{Premijer liga Engleske}} {{Prve evropske nogometne lige 2023/24.}} [[Kategorija:Sezone Premijer lige Engleske|2023/2024]] [[Kategorija:2023. u nogometu]] [[Kategorija:2024. u nogometu]] [[Kategorija:2023. u Engleskoj]] [[Kategorija:2024. u Engleskoj]] [[Kategorija:Nacionalna nogometna prvenstva 2023/2024.]] h4xnplr2rh4cwg6vqgdqecfhqakqmfh Deveti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 0 500435 3917111 3828697 2026-08-08T20:38:44Z Z1KA 87045 3917111 wikitext text/x-wiki {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} '''Deveti saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 1. decembra 2022. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],<ref>{{Cite news|title=Konstituisan Parlament Federacije BiH, SDA napustila sjednicu|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/parlament-federacija-bih-konstituisan/32157071.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=1. 12. 2022|access-date=17. 8. 2023|language=sh|first=Radio Slobodna|last=Evropa}}</ref> a 17. januara 2023. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]<ref>{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/userfiles/Zapisnik_konst_b.pdf|title=Z A P I S N I K KONSTITUIRAJUĆE SJEDNICE DOMA NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, održane 17.1. i 27.1.2023. godine|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament FBiH}}</ref> na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora]] koji su održani 2. oktobra 2022. Dana 2. oktobra 2022, na dan izbora, [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] [[Christian Schmidt]] iskoristio je [[bonske ovlasti]] i donio izmjene Izbornog zakona BiH te time proveo [[Presuda u predmetu "Ljubić"|presudu u predmetu "Ljubić"]]. Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustav Federacije BiH]] i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje indirektno izabranih tijela. Također, nakon tih izmjena broj delegata povećao se s 58 na 80.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.ohr.int/mjere-za-poboljsanje-funkcionalnosti-federacije-bih-2/|title=Mjere za poboljšanje funkcionalnosti Federacije BiH|date=2. 10. 2022|website=Office of the High Representative|language=hr|access-date=2. 10. 2022}}</ref> == Zastupnički dom == [[Datoteka:HoR FBiH 2022.svg|mini|'''[[Vlada]] (45):'''<br> {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] (14)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] - [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|HNS]] (15)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}|[[Narod i pravda|NIP]] - [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]] (7)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}|[[Naša stranka|NS]] (5)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}}|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] (3)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SN|tamno|BS}}|[[Snaga naroda|SN]] (1)}} <br>'''[[Povjerenje i podrška|Podrška]] (5):'''<br> {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}}|[[Pokret demokratske akcije|PDA]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}}|[[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}}|[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu|POMAK]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}}|[[Savez za bolju budućnost|SBB]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] (1)}} <br>'''[[Opozicija (politika)|Opozicija]] (48):'''<br> {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}|[[Stranka demokratske akcije|SDA]] (25)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}|[[Demokratska fronta|DF]] - [[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] (13)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}|[[Narodni evropski savez|NES]] (4)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] (2)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|HRS|tamno|BS}}|[[Hrvatska republikanska stranka|HRS]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] (3)}}]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] ! rowspan="2" |Naziv stranke ! colspan="5" |Broj mandata |- !2022. !2023. !2024. !2025. !2026. |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |26 |26 |25 |25 |25 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] - [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|HNS]] |15 |15 |15 |15 |15 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |14 |15 |15 |14 |14 |- |[[Demokratska fronta|DF]] - [[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] |12 |12 |13 |13 |13 |- |[[Narod i pravda|NiP]] - [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU]] |6 |7 |6 |7 |7 |- |[[Naša stranka|NS]] |6 |6 |6 |5 |5 |- |[[Narodni evropski savez|NES]] |4 |4 |4 |4 |4 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |4 |4 |4 |4 |2 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] |3 |3 |3 |3 |3 |- |[[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Hrvatska republikanska stranka|HRS]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Pokret demokratske akcije|PDA]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu|POMAK]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Snaga naroda|SN]] |0 |1 |1 |1 |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |3 |1 |2 |2 |4 |- |[[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI - KF]] |1 |0 |0 |0 |0 |- |[[Savez za bolju budućnost|SBB]] |0 |0 |0 |1 |1 |- !Ukupno ! colspan="5" |98 |- | colspan="6" |Izvor: PD PFBiH<ref>{{Cite web|url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/zastupnici|title=Zastupnici {{!}} Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Zastupnički dom|website=predstavnickidom-pfbih.gov.ba|access-date=17. 8. 2023}}</ref> |} == Dom naroda == [[Datoteka:HoP FBiH 2022.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (23)''':<br> {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}|[[Stranka demokratske akcije|SDA]] (11)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}|[[Narod i pravda|NIP]] (3)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}|[[Narodni evropski savez|NES]] (2)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}|[[Demokratska fronta|DF]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}}|[[Pokret demokratske akcije|PDA]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}|[[Naša stranka|NS]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SDBiH|tamno|BS}}|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|NPI|tamno|BS}}|[[Nova politička inicijativa|NPI]] (1)}} <br>'''Klub Hrvata (23)''':<br> {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (13)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}}|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] (3)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}|[[Narod i pravda|NIP]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}|[[Narodni evropski savez|NES]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}}|[[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}|[[Demokratska fronta|DF]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|BNS|tamno|BS}}|[[Bosanska narodna stranka|BNS]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|HDS|tamno|BS}}|[[Hrvatski demokratski savez|HDS]] (1)}} <br>'''Klub Srba (23)''':<br> {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] (7)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}|[[Stranka demokratske akcije|SDA]] (3)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (3)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}|[[Demokratska fronta|DF]] (2)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] (2)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}|[[Naša stranka|NS]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|LS|tamno|BS}}|[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine|LS]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|NP|tamno|BS}}|[[Novi početak (Bosna i Hercegovina)|NP]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SNP FBiH|tamno|BS}}|[[Srpski nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine|SNP FBiH]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SNS FBiH|tamno|BS}}|[[Srpska napredna stranka (Federacija Bosne i Hercegovine)|SNS FBiH]] (1)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] (1)}} <br>'''Klub "Ostali" (11)''':<br> {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}|[[Demokratska fronta|DF]] (5)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] (3)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}|[[Naša stranka|NS]] (2)}} {{legend|#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] (1)}}]] {| class="wikitable" {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] ! rowspan="2" |Naziv stranke ! colspan="5" |Broj mandata |- !2022. !2023. !2024. !2025. !2026. |- ! colspan="6" |Klub Bošnjaka (23) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |11 |12 |11 |11 |11 |- |[[Narod i pravda|NiP]] |5 |5 |3 |3 |3 |- |[[Narodni evropski savez|NES]] |2 |2 |2 |2 |2 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |2 |1 |1 |1 |1 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Pokret demokratske akcije|PDA]] |1 |0 |1 |1 |1 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Naša stranka|NS]] |0 |1 |1 |1 |1 |- |[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBIH]] |0 |0 |1 |1 |1 |- |[[Nоva politička inicijativa|NPI]] |0 |0 |1 |1 |1 |- ! colspan="6" |Klub Hrvata (23) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |14 |13 |14 |13 |13 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] |3 |3 |3 |3 |3 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Narod i pravda|NiP]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Narodni evropski savez|NES]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |0 |0 |0 |1 |1 |- |[[Za nove generacije|ZNG]] |1 |1 |1 |0 |0 |- |[[Bosanska narodna stranka|BNS]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Hrvatski demokratski savez|HDS]] |0 |1 |0 |1 |1 |- ! colspan="6" |Klub Srba (23) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |7 |7 |7 |7 |7 |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |2 |3 |3 |3 |3 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |3 |3 |3 |3 |3 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |3 |3 |3 |2 |2 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |2 |2 |2 |2 |2 |- |[[Naša stranka|NS]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine|LS]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Novi početak|NP]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Srpski nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine|SNP FBiH]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Srpski napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|SNS FBiH]] |1 |1 |1 |1 |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |0 |0 |0 |1 |1 |- ! colspan="6" |Klub "Ostali" (11) |- |[[Demokratska fronta|DF]] |4 |3 |4 |5 |5 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |5 |4 |4 |3 |3 |- |[[Naša stranka|NS]] |2 |3 |2 |2 |2 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |0 |1 |1 |1 |1 |- !Ukupno !79 ! colspan="4" |80 |- | colspan="6" |Izvor: DN PFBiH<ref>{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/stranica.php?idstranica=6|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine DOM NARODA {{!}} Delegati|website=parlamentfbih.gov.ba|access-date=17. 8. 2023}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed||prije=[[Osmi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VIII saziv]]|naslov=IX saziv|poslije=[[Deseti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|X saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|9]] [[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2023. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2024. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2025. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] gxcrnc3ajxm9patokm2fauvburjnei2 Osmi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 0 500550 3917110 3780262 2026-08-08T20:38:40Z Z1KA 87045 3917110 wikitext text/x-wiki {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} '''Osmi saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 27. novembra 2018. godine za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],<ref>{{Cite web|url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=1901|title=Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavnicki dom|date=27. 11. 2018|website=predstavnickidom-pfbih.gov.ba|access-date=29. 10. 2021}}</ref> a 20. februara 2019. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]<ref>{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/userfiles/zap_kons_sjed_bos.pdf|title=Konstituirajuća sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Dom naroda|date=20. 2. 2019|website=parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/|access-date=29. 10. 2021}}</ref> na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora]] koji su održani 7. oktobra 2018. == Zastupnički dom == [[Datoteka:HoR_FBiH_2018.svg|mini|{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 29}}{{legend|#013971|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]-[[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|HNS]]: 16}}{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 11}}{{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]] - [[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]]: 10}}{{legend|#2B0E72|[[Savez za bolju budućnost|SBB]]: 7}}{{legend|#FF7741|[[Naša stranka|NS]]: 6}}{{legend|#62BBB0|[[Pokret demokratske akcije|PDA]]: 3}}{{legend|#0042E9|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] - [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] - [[Hrvatska nezavisna lista|HNL]]: 2}}{{legend|#37FC4A|[[Narodni evropski savez|NES]]: 3}}{{legend|#2696BE|[[Narod i pravda|NiP]] - [[Nezavisni blok|NB]]: 3}}{{legend|#FCFF2F|[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 7}}]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] ! rowspan="2" |Naziv stranke ! colspan="2" |Broj mandata |- !2018. !2021. |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |27 |27 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] - [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|HNS]] |16 |16 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |16 |12 |- |[[Demokratska fronta|DF]] - [[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] |10 |7 |- |[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]] |8 |7 |- |[[Naša stranka|NS]] |6 |6 |- |[[Pokret demokratske akcije|PDA]] |4 |3 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] - [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] - [[Hrvatska nezavisna lista|HNL]] |2 |2 |- |[[Narodni evropski savez|NES]] |2 |3 |- |[[Narod i pravda|NiP]] - [[Nezavisni blok|NB]] |6 |4 |- |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]] |1 |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |0 |10 |- !Ukupno !98 !98 |- | colspan="3" |Izvor: PD PFBiH<ref>{{Cite web|url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=8|title=Zastupnici - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavnicki dom|website=predstavnickidom-pfbih.gov.ba|access-date=29. 10. 2021}}</ref> |} == Dom naroda == [[Datoteka:HoP FBiH 2018.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (17)''':{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 6}}{{legend|#0247FE|[[Savez za bolju budućnost|SBB]]: 2}}{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 2}}{{legend|#37FC4A|[[Narodni evropski savez|NES]]: 2}}{{legend|#D9FF4E|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SzBiH]]: 1}}{{legend|#62BBB0|[[Pokret demokratske akcije|PDA]]: 1}}{{legend|#1D175F|[[Narod i pravda|NiP]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 2}} '''Klub Hrvata (17)''':{{legend|#013971|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 13}}{{legend|#448347|[[Bosanska narodna stranka|BNS]]: 1}}{{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]]: 1}}{{legend|#FCFF2F|[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 1}} '''Klub Srba (17)''':{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 6}}{{legend|#990000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 2}}{{legend|#A9D800|[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS]]: 2}}{{legend|#FF0000|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]]: 1}}{{legend|#550BFC|[[Posavska stranka|PS]]: 1}}{{legend|#7E1414|[[Srpska lista (Federacija Bosne i Hercegovine)|Srpska lista]]: 1}}{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 1}}{{legend|#013971|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 2}} '''Klub "Ostali" (7)''':{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 2}}{{legend|#FF7741|[[Naša stranka|NS]]: 2}}{{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]]: 1}}{{legend|#FCFF2F|[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}}{{legend|#5A8ECE|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]: 1}}]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] ! rowspan="2" |Naziv stranke ! colspan="2" |Broj mandata |- !2018. !2021. |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |8 |6 |- |[[Savez za bolju budućnost|SBB]] |0 |2 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |3 |2 |- |[[Narodni evropski savez|NES]] |2 |2 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SzBiH]] |2 |1 |- |[[Pokret demokratske akcije|PDA]] |1 |1 |- |[[Narod i pravda|NiP]] |1 |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |0 |2 |- ! colspan="3" |Klub Hrvata (17) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |13 |13 |- |[[Bosanska narodna stranka|BNS]] |1 |1 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |1 |1 |- |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]] |1 |1 |- |[[Naša stranka|NS]] |1 |0 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |0 |1 |- ! colspan="3" |Klub Srba (17) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |7 |6 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |0 |2 |- |[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS]] |2 |2 |- |[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]] |1 |1 |- |[[Posavska stranka|PS]] |1 |1 |- |[[Srpska lista (Federacija Bosne i Hercegovine)|Srpska lista]] |4 |1 |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |1 |1 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |1 |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |0 |2 |- ! colspan="3" |Klub "Ostali" (7) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |2 |2 |- |[[Naša stranka|NS]] |2 |2 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |1 |1 |- |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]] |1 |1 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] |1 |1 |- !Ukupno !58 !58 |- | colspan="3" |Izvor: DN PFBiH<ref>{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/stranica.php?idstranica=6|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine DOM NARODA {{!}} Delegati|website=parlamentfbih.gov.ba|access-date=29. 10. 2021}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed||prije=[[Sedmi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VII saziv]]|naslov=VIII saziv|poslije=[[Deveti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|IX saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|8]] [[Kategorija:2018. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2019. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2020. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2021. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini]] 2t803fz6vp3x64rv3su3vfp17qg8okh 3917118 3917110 2026-08-08T21:50:56Z Z1KA 87045 3917118 wikitext text/x-wiki {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} '''Osmi saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 27. novembra 2018. godine za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],<ref>{{Cite web|url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=1901|title=Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavnicki dom|date=27. 11. 2018|website=predstavnickidom-pfbih.gov.ba|access-date=29. 10. 2021}}</ref> a 20. februara 2019. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]<ref>{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/userfiles/zap_kons_sjed_bos.pdf|title=Konstituirajuća sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Dom naroda|date=20. 2. 2019|website=parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/|access-date=29. 10. 2021}}</ref> na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora]] koji su održani 7. oktobra 2018. == Zastupnički dom == [[Datoteka:HoR_FBiH_2018.svg|mini|{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 29}}{{legend|#013971|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]-[[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|HNS]]: 16}}{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 11}}{{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]] - [[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]]: 10}}{{legend|#2B0E72|[[Savez za bolju budućnost|SBB]]: 7}}{{legend|#FF7741|[[Naša stranka|NS]]: 6}}{{legend|#62BBB0|[[Pokret demokratske akcije|PDA]]: 3}}{{legend|#0042E9|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] - [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] - [[Hrvatska nezavisna lista|HNL]]: 2}}{{legend|#37FC4A|[[Narodni evropski savez|NES]]: 3}}{{legend|#2696BE|[[Narod i pravda|NiP]] - [[Nezavisni blok|NB]]: 3}}{{legend|#FCFF2F|[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 7}}]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] ! rowspan="2" |Naziv stranke ! colspan="2" |Broj mandata |- !2018. !2021. |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |27 |27 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] - [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|HNS]] |16 |16 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |16 |12 |- |[[Demokratska fronta|DF]] - [[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] |10 |7 |- |[[Savez za bolju budućnost|SBB]] |8 |7 |- |[[Naša stranka|NS]] |6 |6 |- |[[Pokret demokratske akcije|PDA]] |4 |3 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] - [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] - [[Hrvatska nezavisna lista|HNL]] |2 |2 |- |[[Narodni evropski savez|NES]] |2 |3 |- |[[Narod i pravda|NiP]] - [[Nezavisni blok|NB]] |6 |4 |- |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]] |1 |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |0 |10 |- !Ukupno !98 !98 |- | colspan="3" |Izvor: PD PFBiH<ref>{{Cite web|url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=8|title=Zastupnici - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavnicki dom|website=predstavnickidom-pfbih.gov.ba|access-date=29. 10. 2021}}</ref> |} == Dom naroda == [[Datoteka:HoP FBiH 2018.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (17)''':{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 6}}{{legend|#0247FE|[[Savez za bolju budućnost|SBB]]: 2}}{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 2}}{{legend|#37FC4A|[[Narodni evropski savez|NES]]: 2}}{{legend|#D9FF4E|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SzBiH]]: 1}}{{legend|#62BBB0|[[Pokret demokratske akcije|PDA]]: 1}}{{legend|#1D175F|[[Narod i pravda|NiP]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 2}} '''Klub Hrvata (17)''':{{legend|#013971|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 13}}{{legend|#448347|[[Bosanska narodna stranka|BNS]]: 1}}{{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]]: 1}}{{legend|#FCFF2F|[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 1}} '''Klub Srba (17)''':{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 6}}{{legend|#990000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 2}}{{legend|#A9D800|[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS]]: 2}}{{legend|#FF0000|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]]: 1}}{{legend|#550BFC|[[Posavska stranka|PS]]: 1}}{{legend|#7E1414|[[Srpska lista (Federacija Bosne i Hercegovine)|Srpska lista]]: 1}}{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 1}}{{legend|#013971|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 2}} '''Klub "Ostali" (7)''':{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 2}}{{legend|#FF7741|[[Naša stranka|NS]]: 2}}{{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]]: 1}}{{legend|#FCFF2F|[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}}{{legend|#5A8ECE|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]: 1}}]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] ! rowspan="2" |Naziv stranke ! colspan="2" |Broj mandata |- !2018. !2022. |- ! colspan="3" |Klub Bošnjaka (17) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |8 |6 |- |[[Savez za bolju budućnost|SBB]] |0 |2 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |3 |2 |- |[[Narodni evropski savez|NES]] |2 |2 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |2 |1 |- |[[Pokret demokratske akcije|PDA]] |1 |1 |- |[[Narod i pravda|NiP]] |1 |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |0 |2 |- ! colspan="3" |Klub Hrvata (17) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |13 |13 |- |[[Bosanska narodna stranka|BNS]] |1 |1 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |1 |1 |- |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]] |1 |1 |- |[[Naša stranka|NS]] |1 |0 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |0 |1 |- ! colspan="3" |Klub Srba (17) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |7 |6 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |0 |2 |- |[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS]] |2 |2 |- |[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]] |1 |1 |- |[[Posavska stranka|PS]] |1 |1 |- |[[Srpska lista (Federacija Bosne i Hercegovine)|Srpska lista]] |4 |1 |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |1 |1 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |1 |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |0 |2 |- ! colspan="3" |Klub "Ostali" (7) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |2 |2 |- |[[Naša stranka|NS]] |2 |2 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |1 |1 |- |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]] |1 |1 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] |1 |1 |- !Ukupno ! colspan="2" |58 |- | colspan="3" |Izvor: DN PFBiH<ref>{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/stranica.php?idstranica=6|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine DOM NARODA {{!}} Delegati|website=parlamentfbih.gov.ba|access-date=29. 10. 2021}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed||prije=[[Sedmi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VII saziv]]|naslov=VIII saziv|poslije=[[Deveti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|IX saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|8]] [[Kategorija:2018. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2019. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2020. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2021. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini]] kgme66ien5fg5qa6qvismyxltkoesf1 Korisnik:Z1KA/Odlikovanja 2 500771 3917048 3782647 2026-08-08T15:12:47Z Bosancica by MK 173186 3917048 wikitext text/x-wiki {{Korisnik:Z1KA/Menu}} == Odlikovanja == {| class="wikitable" style="border: none; border-collapse: collapse; margin:auto;" ! style="border: none;"|Wikipedia ! style="border: none;"|CEE Proljeće ! style="border: none;"|Azijski mjesec |- | style="border: none;"| {| style="min-height: 180px; max-height: 180px; min-width: 400px; max-width: 400px; border: 3px solid {{{granica|#0000FF}}}; margin:0.1em; background-color: {{{pozadina|#CECCFF}}};" |rowspan="2" valign="top" | [[Datoteka:{{{slika|{{{1|Fotbaový hráč.png}}}}}}|{{{velicina|130px}}}]] | rowspan="3" | |style="font-size: x-large; padding: 0; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" | '''{{{naslov|''Nogomet 1''}}}''' |- | style="vertical-align: top; border-top: 1px solid #4C5B99;" | {{{tekst|{{{2|Za doprinose u oblasti nogometa.}}}}}} |- |style="padding: 0; text-align: center; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" |03. 02. 2017. |'''Dodijelio/la:''' [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|GBL]] |} | style="border: none;"| {| style="min-height: 180px; max-height: 180px; min-width: 400px; max-width: 400px; border: 3px solid {{{granica|#0000FF}}}; margin:0.1em; background-color: {{{pozadina|#CECCFF}}};" |rowspan="2" valign="top" | [[Datoteka:{{{slika|{{{1|CEE_Barnstar.png}}}}}}|{{{velicina|130px}}}]] | rowspan="3" | |style="font-size: x-large; padding: 0; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" | '''{{{naslov|''CEE Proljeće 2021.''}}}''' |- | style="vertical-align: top; border-top: 1px solid #4C5B99;" | {{{tekst|{{{2|Za učešće i pisanje članaka o svakoj zajednici u projektu [[Wikipedia:CEE Proljeće 2021.|CEE Proljeće 2021.]] ([[M:Wikimedia CEE Spring 2021/Hall of Fame|Hall of Fame]])}}}}}} |- |style="padding: 0; text-align: center; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" |18. 10. 2021. |'''Dodijelio/la:''' [[user:Manfred Werner (WMAT)|Manfred Werner]] |} | style="border: none;"| {| style="min-height: 180px; max-height: 180px; min-width: 400px; max-width: 400px; border: 3px solid {{{granica|#0000FF}}}; margin:0.1em; background-color: {{{pozadina|#CECCFF}}};" |rowspan="2" valign="top" | [[Datoteka:{{{slika|{{{1|2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png}}}}}}|{{{velicina|130px}}}]] | rowspan="3" | |style="font-size: x-large; padding: 0; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" | '''{{{naslov|''Azijski mjesec 2022.''}}}''' |- | style="vertical-align: top; border-top: 1px solid #4C5B99;" | {{{tekst|{{{2|Za učešće i pisanje članaka u projektu [[Wikipedia:Azijski mjesec/2022.|Azijski mjesec 2022.]]}}}}}} |- |style="padding: 0; text-align: center; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" |09. 03. 2023. |'''Dodijelio/la:''' [[user:Joycewikiwiki|Joycewikiwiki]] |} | style="border: none;"| |- | style="border: none;"| {| style="min-height: 180px; max-height: 180px; min-width: 400px; max-width: 400px; border: 3px solid {{{granica|#0000FF}}}; margin:0.1em; background-color: {{{pozadina|#CECCFF}}};" |rowspan="2" valign="top" | [[Datoteka:{{{slika|{{{1|Soccer Barnstar Hires.png}}}}}}|{{{velicina|130px}}}]] | rowspan="3" | |style="font-size: x-large; padding: 0; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" | '''{{{naslov|''Nogomet 2''}}}''' |- | style="vertical-align: top; border-top: 1px solid #4C5B99;" | {{{tekst|{{{2|Za marljive doprinose o nogometu.}}}}}} |- |style="padding: 0; text-align: center; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" |12. 08. 2019. |'''Dodijelio/la:''' [[user:Koreanovsky|Koreanovsky]] |} | style="border: none;"| {| style="min-height: 180px; max-height: 180px; min-width: 400px; max-width: 400px; border: 3px solid {{{granica|#0000FF}}}; margin:0.1em; background-color: {{{pozadina|#CECCFF}}};" |rowspan="2" valign="top" | [[Datoteka:{{{slika|{{{1|CEE_Barnstar.png}}}}}}|{{{velicina|130px}}}]] | rowspan="3" | |style="font-size: x-large; padding: 0; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" | '''{{{naslov|''CEE Proljeće 2022.''}}}''' |- | style="vertical-align: top; border-top: 1px solid #4C5B99;" | {{{tekst|{{{2|Za učešće i pisanje članaka o svakoj zajednici u projektu [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.|CEE Proljeće 2022.]] ([[M:Wikimedia CEE Spring 2022/Hall of Fame|Hall of Fame]])}}}}}} |- |style="padding: 0; text-align: center; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" |22. 07. 2022. |'''Dodijelio/la:''' [[user:Manfred Werner (WMAT)|Manfred Werner]] |} | style="border: none;"| {| style="min-height: 180px; max-height: 180px; min-width: 400px; max-width: 400px; border: 3px solid {{{granica|#0000FF}}}; margin:0.1em; background-color: {{{pozadina|#CECCFF}}};" |rowspan="2" valign="top" | [[Datoteka:{{{slika|{{{1|2023 Wikipedia Asian Month Barnstar.png}}}}}}|{{{velicina|130px}}}]] | rowspan="3" | |style="font-size: x-large; padding: 0; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" | '''{{{naslov|''Azijski mjesec 2023.''}}}''' |- | style="vertical-align: top; border-top: 1px solid #4C5B99;" | {{{tekst|{{{2|Za učešće i pisanje članaka u projektu [[Wikipedia:Azijski mjesec/2023.|Azijski mjesec 2023.]]}}}}}} |- |style="padding: 0; text-align: center; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" |22. 02. 2024. |'''Dodijelio/la:''' [[user:Joycewikiwiki|Joycewikiwiki]] |} | style="border: none;"| |- | style="border: none;"| {| style="min-height: 180px; max-height: 180px; min-width: 400px; max-width: 400px; border: 3px solid {{{granica|#0000FF}}}; margin:0.1em; background-color: {{{pozadina|#CECCFF}}};" |rowspan="2" valign="top" | [[Datoteka:{{{slika|{{{1|Wikimedalja srebro.png}}}}}}|{{{velicina|100px}}}]] | rowspan="3" | |style="font-size: x-large; padding: 0; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" | '''{{{naslov|''Srebrna medalja''}}}''' |- | style="vertical-align: top; border-top: 1px solid #4C5B99;" | {{{tekst|{{{2|Za pomaganje Wikipediji na bosanskom jeziku.}}}}}} |- |style="padding: 0; text-align: center; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" |13. 04. 2021. |'''Dodijelio/la:''' [[user:Arnel|Arnel]] |} | style="border: none;"| {| style="min-height: 180px; max-height: 180px; min-width: 400px; max-width: 400px; border: 3px solid {{{granica|#0000FF}}}; margin:0.1em; background-color: {{{pozadina|#CECCFF}}};" |rowspan="2" valign="top" | [[Datoteka:{{{slika|{{{1|CEE_Barnstar.png}}}}}}|{{{velicina|130px}}}]] | rowspan="3" | |style="font-size: x-large; padding: 0; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" | '''{{{naslov|''CEE Proljeće 2023.''}}}''' |- | style="vertical-align: top; border-top: 1px solid #4C5B99;" | {{{tekst|{{{2|Za učešće i pisanje članaka o svakoj zajednici u projektu [[Wikipedia:CEE Proljeće 2023.|CEE Proljeće 2023.]] ([[M:Wikimedia CEE Spring 2023/Hall of Fame|Hall of Fame]])}}}}}} |- |style="padding: 0; text-align: center; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" |31. 05. 2023. |'''Dodijelio/la:''' [[user:Manfred Werner (WMAT)|Manfred Werner]] |} | style="border: none;"| {| style="min-height: 180px; max-height: 180px; min-width: 400px; max-width: 400px; border: 3px solid {{{granica|#0000FF}}}; margin:0.1em; background-color: {{{pozadina|#CECCFF}}};" |rowspan="2" valign="top" | [[Datoteka:{{{slika|{{{1|2024 Wikipedia Asian Month Barnstar.png}}}}}}|{{{velicina|130px}}}]] | rowspan="3" | |style="font-size: x-large; padding: 0; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" | '''{{{naslov|''Azijski mjesec 2024.''}}}''' |- | style="vertical-align: top; border-top: 1px solid #4C5B99;" | {{{tekst|{{{2|Za učešće i pisanje članaka u projektu [[Wikipedia:Azijski mjesec/2024.|Azijski mjesec 2024.]]}}}}}} |- |style="padding: 0; text-align: center; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" |22. 04. 2025. |'''Dodijelio/la:''' [[M:Wikipedia Asian Month User Group|Wikipedia Asian Month User Group]] |} | style="border: none;"| |- | style="border: none;"| {| style="min-height: 180px; max-height: 180px; min-width: 400px; max-width: 400px; border: 3px solid {{{granica|#0000FF}}}; margin:0.1em; background-color: {{{pozadina|#CECCFF}}};" |rowspan="2" valign="top" | [[Datoteka:{{{slika|{{{1|Edinova-nagrada_noć.png}}}}}}|{{{velicina|130px}}}]] | rowspan="3" | |style="font-size: x-large; padding: 0; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" | '''{{{naslov|''Graveyard shift''}}}''' |- | style="vertical-align: top; border-top: 1px solid #4C5B99;" | {{{tekst|{{{2|Nagrada za neumorni noćni rad.}}}}}} |- |style="padding: 0; text-align: center; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" |31. 3. 2025. |'''Dodijelio/la:''' [[Korisnik:KWiki|KWiki]] |} | style="border: none;"| {| style="min-height: 180px; max-height: 180px; min-width: 400px; max-width: 400px; border: 3px solid #0000FF; margin:0.1em; background-color: #CECCFF;" |rowspan="2" valign="top" | [[Datoteka:Bosančica – Nagrada za konstruktivnu komunikaciju-bs.png|130px]] | rowspan="3" | |style="font-size: x-large; padding: 0; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" | ''' ''Bosančica'' ''' |- | style="vertical-align: top; border-top: 1px solid #4C5B99;" | Nagrada za konstruktivnu komunikaciju |- |style="padding: 0; text-align: center; vertical-align: bottom; height: 1.1em;" |8. 8. 2026. |'''Dodijelio/la:''' [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] |} |} == Nagrade == {{Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka/Nagrada}} iwwv8v67rp7e44zogs8lsj1l3zcw5tw Korisnik:Tulum387/Igralište 2 500884 3917182 3916996 2026-08-09T06:30:59Z Tulum387 155909 Započeta dorada članka Senahid Halilović. 3917182 wikitext text/x-wiki '''Senahid Halilović''' (22. mart 1958. – 24. april 2023) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[lingvist]], dijalektolog i [[akademik]], član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bavio se proučavanjem bosanskog jezika, posebno dijalektologijom, standardizacijom i normiranjem jezika. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova, kao i niz knjiga i jezičkih priručnika. Govorio je [[Ruski jezik|ruski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[engleski jezik]].<ref name="slavistickikomitet.ba" /> Umro je 24. aprila 2023. u Sarajevu. Poznat je po radu na standardizaciji bosanskog jezika, autorstvu i koautorstvu značajnih jezičkih priručnika (Bosanski jezik, Pravopis bosanskog jezika i Gramatika bosanskog jezika). Jedno od najznačanijih djela, Pravopis bosanskog jezika, objavio je 1996, čije je novije izdanje izašlo 2018. Pored normativistike, Halilović je značaj doprinos dao i proučavanju bosanskohercegovačkih govora, istražujući istočnobosanski dijalekt, govor u Tuholju kod Kladnja, te govorne tipove u Poneretvlju i Rijeci dubrovačkoj. == Biografija == Halilović je studirao na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], gdje je 1990. stekao doktorat iz lingvistike. Tokom stručnog usavršavanja boravio je, između ostalog, na [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldtovom univerzitetu u Berlinu]] 1989. Od 2003. bio je redovni profesor na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], gdje je kao mentor tokom približno tri decenije učestvovao u obrazovanju generacija studenata i nastavnika iz oblasti bosnistike i lingvistike. U naučnom radu bavio se različitim područjima lingvistike, a posebno [[Dijalektologija|dijalektologijom]] i normativistikom. Istraživao je istočnobosanski dijalekt, kao i hercegovačke govore Poneretvlja. Bio je odgovorni urednik ''Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika''. Učestvovao je u približno dvadeset domaćih i međunarodnih naučnih projekata, među kojima su [[Evropski lingvistički atlas]] i Bosanskohercegovački lingvistički atlas. Jedan je od osnivača Slavističkog komiteta Bosne i Hercegovine čiji je bio predsjednik, a bio je i predsjednik Komisije za [[Općeslavenski lingvistički atlas]] pri ANUBiH, član redakcije Općeslavenskog lingvističkog atlasa pri [[Međunarodni komitet slavista|Međunarodnom komitetu slavista]] u Moskvi, kao i član redakcije međunarodnog časopisa ''Socjolingwistyka'' iz Krakova. Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] izabran je 2018. == Standardizacija bosanskoga jezika == Halilović je jedan od autora čiji rad posebno obrađuje savremeni [[bosanski jezik]]. Među njegovim najpoznatijim djelima iz ove oblasti su ''Bosanski jezik'', ''Pravopis bosanskoga jezika'' i ''Gramatika bosanskoga jezika'', na kojoj je radio kao jedan od tri koautora. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' iz 1996. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' objavljen je 1996. u Sarajevu, a Halilović je bio njegov glavni autor i član Pravopisne komisije, koju je činilo osamnaest istaknutih lingvista. Komisija je pravopisna rješenja prihvatila 11. novembra 1995. Djelo je predstavljalo jedan od prvih sistematskih pravopisnih priručnika za standardni bosanski jezik nakon raspada srpskohrvatskog jezičkog standarda, kao i prvi pravopisni priručnik čiji je autor Bošnjak. Njegova osnovna namjera bila je uspostaviti pravopisne norme za bosanski standardni jezik i doprinijeti njegovom zasebnom normiranju u odnosu na hrvatski i srpski standard, uz očuvanje zajedničkih jezičkih osobina. Karakteristika pravopisne koncepcije jeste ekvidistanca prema hrvatskoj i srpskoj jezičkoj normi u pravopisnim i morfološkim rješenjima, uz normiranje pojedinih oblika povezanih s bosanskom jezičkom tradicijom. Posebno su istaknuti oblici s fonemom ''h'', poput ''me'''h'''ko'', ''la'''h'''ko'', ''ka'''h'''va'' i ''ma'''h'''rama'', koji su povezani s jezičkom tradicijom Bošnjaka, kao i način pisanja pojedinih imena islamske provenijencije, među kojima su ''Allah'' i ''Muhammed''. Pravopisna pravila u velikom su broju slučajeva potkrijepljena primjerima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka, među kojima su Hamza Humo, Skender Kulenović i Musa Ćazim Ćatić, kao i drugi autori. ''Pravopis bosanskoga jezika'' imao je značajnu ulogu u oblikovanju normativnog okvira bosanskog standardnog jezika i njegovoj primjeni u obrazovanju, izdavaštvu i javnoj komunikaciji. ==== Kritike ==== Dojam nekih hrvatskih lingvista o ''Pravopisu bosanskoga jezika'' je da se radi o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi). Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom ''bošnjački jezik''. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste, [[Midhat Riđanović|Midhata Riđanovića]]. === ''Pravopis bosanskog jezika'' iz 2018. === Halilović je nakon 22 godine od prvog ''Pravopisa'' najavio novi ''[[Pravopis bosanskoga jezika (2018)|Pravopis bosanskoga jezika]]'' koristeći zvanični [[web-sajt]] ''Pravopis.ba'' početkom 2018. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018, u velikoj sali [[Stari Grad (Sarajevo)|Općine Stari Grad]]. Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2018, objavljene su besplatne [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]] aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno. Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]], dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]] različita imena za jedan isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće. Suvremeni kriteriji ne uključuju autorska djela u službene izvore rječničke materije. == Slavistički komitet == Halilović je jedan od osnivača i bivši predsjednik Slavističkog komiteta u BiH.<ref name="slavistickikomitet.ba2" /> Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja. U biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH koautorisao je knjigu "Govor grada Sarajeva" koja je objavljena 2009. == Bibliografija == * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govor Tuholja kod Kladnja – knjiga VI'', Institut za jezik, Sarajevo, 1990. * ''Bosanski jezik'', Baština, Sarajevo, 1991. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Preporod, Sarajevo, 1996. * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke – knjiga VII'', Institut za jezik, Sarajevo, 1996. * ''Gnijezdo lijepih riječi: Pravilno – nepravilno u bosanskom jeziku'', Baština, Libris, Sarajevo, 1996. * ''Pravopis bosanskoga jezika: Priručnik za škole'', Dom štampe, Sarajevo, 1999. * ''Gramatika bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Dom štampe, Zenica, 2000. * ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'' (koautorstvo), Slavistički komitet, Sarajevo, 2009. [[COBISS|COBISS.BH]] * ''Rječnik bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Slavistički komitet, Sarajevo, 2018. 9lywhhz918v2ekqldp7abvolqh5kdgb 3917183 3917182 2026-08-09T06:59:18Z Tulum387 155909 3917183 wikitext text/x-wiki '''Senahid Halilović''' (22. mart 1958. – 24. april 2023) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[lingvist]], dijalektolog i [[akademik]], član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bavio se proučavanjem bosanskog jezika, posebno dijalektologijom, standardizacijom i normiranjem jezika. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova, kao i niz knjiga i jezičkih priručnika. Govorio je [[Ruski jezik|ruski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[engleski jezik]].<ref name="slavistickikomitet.ba" /> Umro je 24. aprila 2023. u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824774/senahid-halilovic-autor-pravopisa-jezika-koji-i-danas-mnogi-osporavaju|title=Senahid Halilović: Autor pravopisa jezika koji i danas mnogi osporavaju|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-akademik-senahid-halilovic-autor-pravopisa-bosanskoga-jezika/230425028|title=Preminuo akademik Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika|date=25. 4. 2023|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Poznat je po radu na standardizaciji bosanskog jezika, autorstvu i koautorstvu značajnih jezičkih priručnika (Bosanski jezik, Pravopis bosanskog jezika i Gramatika bosanskog jezika). Jedno od najznačanijih djela, Pravopis bosanskog jezika, objavio je 1996, čije je novije izdanje izašlo 2018. Pored normativistike, Halilović je značaj doprinos dao i proučavanju bosanskohercegovačkih govora, istražujući istočnobosanski dijalekt, govor u Tuholju kod Kladnja, te govorne tipove u Poneretvlju i Rijeci dubrovačkoj. == Biografija == Halilović je studirao na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], gdje je 1980. diplomirao na grupi za južnoslavenske jezike i književnosti. Na istom fakultetu završio je postdiplomski studij 1985, a 1990. odbranio je doktorsku disertaciju. Tokom stručnog usavršavanja 1989. boravio je na [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldtovom univerzitetu u Berlinu]]. Školske 1980/1981. radio je kao profesor u Gimnaziji u Kladnju, a krajem 1981. kao novinar u Brčkom. Od 1982. do 1994. bio je zaposlen u Institutu za jezik u Sarajevu, gdje je u Odjeljenju za dijalektologiju napredovao kroz zvanja asistenta, asistenta istraživača i naučnog saradnika. Od 1994. radio je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], najprije kao docent, od 1996. kao vanredni profesor, a od 2003. kao redovni profesor. Kao univerzitetski profesor i mentor učestvovao je u obrazovanju generacija studenata, magistranata i doktoranada iz oblasti bosnistike i lingvistike. U naučnom radu bavio se različitim područjima lingvistike, posebno [[Dijalektologija|dijalektologijom]], lingvističkom geografijom, sociolingvistikom i normativistikom. Istraživao je istočnobosanski dijalekt i hercegovačke govore Poneretvlja, a učestvovao je u približno dvadeset domaćih i međunarodnih naučnih projekata, među kojima su [[Općeslavenski lingvistički atlas]], [[Evropski lingvistički atlas]] i Bosanskohercegovački lingvistički atlas, kao i projekti ''Jezik u Bosni i Hercegovini'', ''Govor grada Sarajeva'' i ''Rječnik bosanskoga jezika''. Objavio je trinaest knjiga, od kojih osam autorskih i pet koautorskih, te više od stotinu naučnih i stručnih radova. Tokom karijere bio je odgovorni urednik ''Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika'' i član redakcije međunarodnog časopisa ''Socjolingwistyka'' iz Krakova. Bio je i član redakcije Općeslavenskog lingvističkog atlasa pri [[Međunarodni komitet slavista|Međunarodnom komitetu slavista]] u Moskvi, te predsjednik Komisije za Općeslavenski lingvistički atlas pri ANUBiH. Jedan je od osnivača Slavističkog komiteta Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio od 2008. do 2021. Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] izabran je 2018. godine. == Standardizacija bosanskoga jezika == Halilović je jedan od autora čiji rad posebno obrađuje savremeni [[bosanski jezik]]. Među njegovim najpoznatijim djelima iz ove oblasti su ''Bosanski jezik'', ''Pravopis bosanskoga jezika'' i ''Gramatika bosanskoga jezika'', na kojoj je radio kao jedan od tri koautora. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' iz 1996. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' objavljen je 1996. u Sarajevu, a Halilović je bio njegov glavni autor i član Pravopisne komisije, koju je činilo osamnaest istaknutih lingvista. Komisija je pravopisna rješenja prihvatila 11. novembra 1995. Djelo je predstavljalo jedan od prvih sistematskih pravopisnih priručnika za standardni bosanski jezik nakon raspada srpskohrvatskog jezičkog standarda, kao i prvi pravopisni priručnik čiji je autor Bošnjak.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/uskoro-novo-izdanje-i-mobilna-aplikacija-pravopisa-bosanskoga-jezika/180411049|title=Uskoro novo izdanje i mobilna aplikacija Pravopisa bosanskoga jezika|date=11. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Njegova osnovna namjera bila je uspostaviti pravopisne norme za bosanski standardni jezik i doprinijeti njegovom zasebnom normiranju u odnosu na hrvatski i srpski standard, uz očuvanje zajedničkih jezičkih osobina.<ref name=":0" /> Karakteristika pravopisne koncepcije jeste ekvidistanca prema hrvatskoj i srpskoj jezičkoj normi u pravopisnim i morfološkim rješenjima, uz normiranje pojedinih oblika povezanih s bosanskom jezičkom tradicijom. Posebno su istaknuti oblici s fonemom ''h'', poput ''me'''h'''ko'', ''la'''h'''ko'', ''ka'''h'''va'' i ''ma'''h'''rama'', koji su povezani s jezičkom tradicijom Bošnjaka, kao i način pisanja pojedinih imena islamske provenijencije, među kojima su ''Allah'' i ''Muhammed''. Pravopisna pravila u velikom su broju slučajeva potkrijepljena primjerima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka, među kojima su Hamza Humo, Skender Kulenović i Musa Ćazim Ćatić, kao i drugi autori. ''Pravopis bosanskoga jezika'' imao je značajnu ulogu u oblikovanju normativnog okvira bosanskog standardnog jezika i njegovoj primjeni u obrazovanju, izdavaštvu i javnoj komunikaciji. ==== Kritike ==== Dojam nekih hrvatskih lingvista o ''Pravopisu bosanskoga jezika'' je da se radi o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi). Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom ''bošnjački jezik''. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste, [[Midhat Riđanović|Midhata Riđanovića]]. === ''Pravopis bosanskog jezika'' iz 2018. === Halilović je nakon 22 godine od prvog ''Pravopisa'' najavio novi ''[[Pravopis bosanskoga jezika (2018)|Pravopis bosanskoga jezika]]'' koristeći zvanični [[web-sajt]] ''Pravopis.ba'' početkom 2018. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018, u velikoj sali [[Stari Grad (Sarajevo)|Općine Stari Grad]]. Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2018, objavljene su besplatne [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]] aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno. Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]], dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]] različita imena za jedan isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće. U novom izdanju ''Pravopisa bosanskoga jezika'' posebna pažnja posvećena je rodno osjetljivijoj upotrebi jezika, što se ogleda u većoj zastupljenosti ženskih oblika zanimanja i funkcija u primjerima i pravopisnom rječniku.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/halilovic-novo-izdanje-pravopisa-bosanskoga-jezika-je-otvorenije-i-osavremenjeno/180416113|title=Halilović: Novo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika je otvorenije i osavremenjeno|date=16. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Novo izdanje donijelo je liberalniji pristup pravopisnoj normi, uz veći broj dopuštenih dubleta i veće uvažavanje jezičke upotrebe. Među primjerima navode se oblici poput općina/opština, lako/lahko, meko/mehko, utjecaj/uticaj, prijevod/prevod, te bit ću/biću. Pravopis je proširen i pravilima o bjelini, pisanju simbola i citiranju, kao i obimnim rječnikom skraćenica. Posebna pažnja posvećena je pisanju posuđenica, naročito iz engleskog jezika, pri čemu se za neke riječi dopuštaju i prilagođeni i izvorni oblici. U izradi pravopisa učestvovalo je oko 30 saradnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bh-lingvisti-novi-pravopis-bosanskoga-jezika-odgovara-danasnjim-potrebama-govornika/180608057|title=Bh. lingvisti: Novi Pravopis bosanskoga jezika odgovara današnjim potrebama govornika|date=8. 6. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Suvremeni kriteriji ne uključuju autorska djela u službene izvore rječničke materije. == Slavistički komitet == Halilović je jedan od osnivača i bivši predsjednik Slavističkog komiteta u BiH.<ref name="slavistickikomitet.ba2" /> Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja. U biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH koautorisao je knjigu "Govor grada Sarajeva" koja je objavljena 2009. == Smrt i naslijeđe == Senahid Halilović preminuo je 24. aprila 2023. u Sarajevu. Komemoracija je održana 27. aprila u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu Sarajevo]], a istog dana obavljena je dženaza na Gradskom groblju Bare.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824935/jasminko-halilovic-se-oprostio-od-oca-senahida-objavio-i-termin-dzenaze|title=Jasminko Halilović se oprostio od oca Senahida: Objavio i termin dženaze|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Senahidov sin, Jasminko Halilović, osnivač je i aktuelni direktor [[Muzej ratnog djetinjstva|Muzeja ratnog djetinjstva]].<ref name=":1" /> == Bibliografija == * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govor Tuholja kod Kladnja – knjiga VI'', Institut za jezik, Sarajevo, 1990. * ''Bosanski jezik'', Baština, Sarajevo, 1991. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Preporod, Sarajevo, 1996. * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke – knjiga VII'', Institut za jezik, Sarajevo, 1996. * ''Gnijezdo lijepih riječi: Pravilno – nepravilno u bosanskom jeziku'', Baština, Libris, Sarajevo, 1996. * ''Pravopis bosanskoga jezika: Priručnik za škole'', Dom štampe, Sarajevo, 1999. * ''Gramatika bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Dom štampe, Zenica, 2000. * ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'' (koautorstvo), Slavistički komitet, Sarajevo, 2009. [[COBISS|COBISS.BH]] * ''Rječnik bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Slavistički komitet, Sarajevo, 2018. == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Senahid Halilović}} * [http://pravopis.ba Pravopis.ba] * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela] {{Članovi ANU BiH}} f6wqp1sxhnqv0a4zcojxi47zghoxwa9 3917184 3917183 2026-08-09T06:59:45Z Tulum387 155909 3917184 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Senahid Halilović | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1958|03|22}} | mjesto_rođenja = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[lingvist]] | jezik = [[bosanski]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]] | period = | žanr = | poznata_djela = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)<br />''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018) | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = {{URL|Pravopis.ba}} }} '''Senahid Halilović''' (22. mart 1958. – 24. april 2023) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[lingvist]], dijalektolog i [[akademik]], član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bavio se proučavanjem bosanskog jezika, posebno dijalektologijom, standardizacijom i normiranjem jezika. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova, kao i niz knjiga i jezičkih priručnika. Govorio je [[Ruski jezik|ruski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[engleski jezik]].<ref name="slavistickikomitet.ba" /> Umro je 24. aprila 2023. u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824774/senahid-halilovic-autor-pravopisa-jezika-koji-i-danas-mnogi-osporavaju|title=Senahid Halilović: Autor pravopisa jezika koji i danas mnogi osporavaju|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-akademik-senahid-halilovic-autor-pravopisa-bosanskoga-jezika/230425028|title=Preminuo akademik Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika|date=25. 4. 2023|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Poznat je po radu na standardizaciji bosanskog jezika, autorstvu i koautorstvu značajnih jezičkih priručnika (Bosanski jezik, Pravopis bosanskog jezika i Gramatika bosanskog jezika). Jedno od najznačanijih djela, Pravopis bosanskog jezika, objavio je 1996, čije je novije izdanje izašlo 2018. Pored normativistike, Halilović je značaj doprinos dao i proučavanju bosanskohercegovačkih govora, istražujući istočnobosanski dijalekt, govor u Tuholju kod Kladnja, te govorne tipove u Poneretvlju i Rijeci dubrovačkoj. == Biografija == Halilović je studirao na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], gdje je 1980. diplomirao na grupi za južnoslavenske jezike i književnosti. Na istom fakultetu završio je postdiplomski studij 1985, a 1990. odbranio je doktorsku disertaciju. Tokom stručnog usavršavanja 1989. boravio je na [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldtovom univerzitetu u Berlinu]]. Školske 1980/1981. radio je kao profesor u Gimnaziji u Kladnju, a krajem 1981. kao novinar u Brčkom. Od 1982. do 1994. bio je zaposlen u Institutu za jezik u Sarajevu, gdje je u Odjeljenju za dijalektologiju napredovao kroz zvanja asistenta, asistenta istraživača i naučnog saradnika. Od 1994. radio je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], najprije kao docent, od 1996. kao vanredni profesor, a od 2003. kao redovni profesor. Kao univerzitetski profesor i mentor učestvovao je u obrazovanju generacija studenata, magistranata i doktoranada iz oblasti bosnistike i lingvistike. U naučnom radu bavio se različitim područjima lingvistike, posebno [[Dijalektologija|dijalektologijom]], lingvističkom geografijom, sociolingvistikom i normativistikom. Istraživao je istočnobosanski dijalekt i hercegovačke govore Poneretvlja, a učestvovao je u približno dvadeset domaćih i međunarodnih naučnih projekata, među kojima su [[Općeslavenski lingvistički atlas]], [[Evropski lingvistički atlas]] i Bosanskohercegovački lingvistički atlas, kao i projekti ''Jezik u Bosni i Hercegovini'', ''Govor grada Sarajeva'' i ''Rječnik bosanskoga jezika''. Objavio je trinaest knjiga, od kojih osam autorskih i pet koautorskih, te više od stotinu naučnih i stručnih radova. Tokom karijere bio je odgovorni urednik ''Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika'' i član redakcije međunarodnog časopisa ''Socjolingwistyka'' iz Krakova. Bio je i član redakcije Općeslavenskog lingvističkog atlasa pri [[Međunarodni komitet slavista|Međunarodnom komitetu slavista]] u Moskvi, te predsjednik Komisije za Općeslavenski lingvistički atlas pri ANUBiH. Jedan je od osnivača Slavističkog komiteta Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio od 2008. do 2021. Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] izabran je 2018. godine. == Standardizacija bosanskoga jezika == Halilović je jedan od autora čiji rad posebno obrađuje savremeni [[bosanski jezik]]. Među njegovim najpoznatijim djelima iz ove oblasti su ''Bosanski jezik'', ''Pravopis bosanskoga jezika'' i ''Gramatika bosanskoga jezika'', na kojoj je radio kao jedan od tri koautora. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' iz 1996. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' objavljen je 1996. u Sarajevu, a Halilović je bio njegov glavni autor i član Pravopisne komisije, koju je činilo osamnaest istaknutih lingvista. Komisija je pravopisna rješenja prihvatila 11. novembra 1995. Djelo je predstavljalo jedan od prvih sistematskih pravopisnih priručnika za standardni bosanski jezik nakon raspada srpskohrvatskog jezičkog standarda, kao i prvi pravopisni priručnik čiji je autor Bošnjak.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/uskoro-novo-izdanje-i-mobilna-aplikacija-pravopisa-bosanskoga-jezika/180411049|title=Uskoro novo izdanje i mobilna aplikacija Pravopisa bosanskoga jezika|date=11. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Njegova osnovna namjera bila je uspostaviti pravopisne norme za bosanski standardni jezik i doprinijeti njegovom zasebnom normiranju u odnosu na hrvatski i srpski standard, uz očuvanje zajedničkih jezičkih osobina.<ref name=":0" /> Karakteristika pravopisne koncepcije jeste ekvidistanca prema hrvatskoj i srpskoj jezičkoj normi u pravopisnim i morfološkim rješenjima, uz normiranje pojedinih oblika povezanih s bosanskom jezičkom tradicijom. Posebno su istaknuti oblici s fonemom ''h'', poput ''me'''h'''ko'', ''la'''h'''ko'', ''ka'''h'''va'' i ''ma'''h'''rama'', koji su povezani s jezičkom tradicijom Bošnjaka, kao i način pisanja pojedinih imena islamske provenijencije, među kojima su ''Allah'' i ''Muhammed''. Pravopisna pravila u velikom su broju slučajeva potkrijepljena primjerima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka, među kojima su Hamza Humo, Skender Kulenović i Musa Ćazim Ćatić, kao i drugi autori. ''Pravopis bosanskoga jezika'' imao je značajnu ulogu u oblikovanju normativnog okvira bosanskog standardnog jezika i njegovoj primjeni u obrazovanju, izdavaštvu i javnoj komunikaciji. ==== Kritike ==== Dojam nekih hrvatskih lingvista o ''Pravopisu bosanskoga jezika'' je da se radi o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi). Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom ''bošnjački jezik''. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste, [[Midhat Riđanović|Midhata Riđanovića]]. === ''Pravopis bosanskog jezika'' iz 2018. === Halilović je nakon 22 godine od prvog ''Pravopisa'' najavio novi ''[[Pravopis bosanskoga jezika (2018)|Pravopis bosanskoga jezika]]'' koristeći zvanični [[web-sajt]] ''Pravopis.ba'' početkom 2018. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018, u velikoj sali [[Stari Grad (Sarajevo)|Općine Stari Grad]]. Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2018, objavljene su besplatne [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]] aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno. Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]], dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]] različita imena za jedan isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće. U novom izdanju ''Pravopisa bosanskoga jezika'' posebna pažnja posvećena je rodno osjetljivijoj upotrebi jezika, što se ogleda u većoj zastupljenosti ženskih oblika zanimanja i funkcija u primjerima i pravopisnom rječniku.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/halilovic-novo-izdanje-pravopisa-bosanskoga-jezika-je-otvorenije-i-osavremenjeno/180416113|title=Halilović: Novo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika je otvorenije i osavremenjeno|date=16. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Novo izdanje donijelo je liberalniji pristup pravopisnoj normi, uz veći broj dopuštenih dubleta i veće uvažavanje jezičke upotrebe. Među primjerima navode se oblici poput općina/opština, lako/lahko, meko/mehko, utjecaj/uticaj, prijevod/prevod, te bit ću/biću. Pravopis je proširen i pravilima o bjelini, pisanju simbola i citiranju, kao i obimnim rječnikom skraćenica. Posebna pažnja posvećena je pisanju posuđenica, naročito iz engleskog jezika, pri čemu se za neke riječi dopuštaju i prilagođeni i izvorni oblici. U izradi pravopisa učestvovalo je oko 30 saradnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bh-lingvisti-novi-pravopis-bosanskoga-jezika-odgovara-danasnjim-potrebama-govornika/180608057|title=Bh. lingvisti: Novi Pravopis bosanskoga jezika odgovara današnjim potrebama govornika|date=8. 6. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Suvremeni kriteriji ne uključuju autorska djela u službene izvore rječničke materije. == Slavistički komitet == Halilović je jedan od osnivača i bivši predsjednik Slavističkog komiteta u BiH.<ref name="slavistickikomitet.ba2" /> Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja. U biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH koautorisao je knjigu "Govor grada Sarajeva" koja je objavljena 2009. == Smrt i naslijeđe == Senahid Halilović preminuo je 24. aprila 2023. u Sarajevu. Komemoracija je održana 27. aprila u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu Sarajevo]], a istog dana obavljena je dženaza na Gradskom groblju Bare.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824935/jasminko-halilovic-se-oprostio-od-oca-senahida-objavio-i-termin-dzenaze|title=Jasminko Halilović se oprostio od oca Senahida: Objavio i termin dženaze|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Senahidov sin, Jasminko Halilović, osnivač je i aktuelni direktor [[Muzej ratnog djetinjstva|Muzeja ratnog djetinjstva]].<ref name=":1" /> == Bibliografija == * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govor Tuholja kod Kladnja – knjiga VI'', Institut za jezik, Sarajevo, 1990. * ''Bosanski jezik'', Baština, Sarajevo, 1991. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Preporod, Sarajevo, 1996. * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke – knjiga VII'', Institut za jezik, Sarajevo, 1996. * ''Gnijezdo lijepih riječi: Pravilno – nepravilno u bosanskom jeziku'', Baština, Libris, Sarajevo, 1996. * ''Pravopis bosanskoga jezika: Priručnik za škole'', Dom štampe, Sarajevo, 1999. * ''Gramatika bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Dom štampe, Zenica, 2000. * ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'' (koautorstvo), Slavistički komitet, Sarajevo, 2009. [[COBISS|COBISS.BH]] * ''Rječnik bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Slavistički komitet, Sarajevo, 2018. == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Senahid Halilović}} * [http://pravopis.ba Pravopis.ba] * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela] {{Članovi ANU BiH}} aw49nz78f5hts6d05hgvxaukqdz2du8 3917186 3917184 2026-08-09T07:13:36Z Tulum387 155909 3917186 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Senahid Halilović | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1958|03|22}} | mjesto_rođenja = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[lingvist]] | jezik = [[bosanski]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]] | period = | žanr = | poznata_djela = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)<br />''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018) | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = {{URL|Pravopis.ba}} }} '''Senahid Halilović''' (22. mart 1958. – 24. april 2023) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[lingvist]], dijalektolog i [[akademik]], član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bavio se proučavanjem bosanskog jezika, posebno dijalektologijom, standardizacijom i normiranjem jezika. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova, kao i niz knjiga i jezičkih priručnika. Govorio je [[Ruski jezik|ruski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[engleski jezik]].<ref name="slavistickikomitet.ba" /> Umro je 24. aprila 2023. u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824774/senahid-halilovic-autor-pravopisa-jezika-koji-i-danas-mnogi-osporavaju|title=Senahid Halilović: Autor pravopisa jezika koji i danas mnogi osporavaju|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-akademik-senahid-halilovic-autor-pravopisa-bosanskoga-jezika/230425028|title=Preminuo akademik Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika|date=25. 4. 2023|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Poznat je po radu na standardizaciji bosanskog jezika, autorstvu i koautorstvu značajnih jezičkih priručnika (Bosanski jezik, Pravopis bosanskog jezika i Gramatika bosanskog jezika). Jedno od najznačanijih djela, Pravopis bosanskog jezika, objavio je 1996, čije je novije izdanje izašlo 2018. Pored normativistike, Halilović je značaj doprinos dao i proučavanju bosanskohercegovačkih govora, istražujući istočnobosanski dijalekt, govor u Tuholju kod Kladnja, te govorne tipove u Poneretvlju i Rijeci dubrovačkoj. == Biografija == Halilović je studirao na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], gdje je 1980. diplomirao na grupi za južnoslavenske jezike i književnosti. Na istom fakultetu završio je postdiplomski studij 1985 odbranom rada ''Govor Muslimana Tuholja (okolina Kladnja)'', a 1990. odbranio je doktorsku disertaciju na temu ''Hercegovački govorni tipovi u međuriječju Neretve i Dubrovačke rijeke''. Tokom stručnog usavršavanja 1989. boravio je na [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldtovom univerzitetu u Berlinu]]. Školske 1980/1981. radio je kao profesor u Gimnaziji u Kladnju, a krajem 1981. kao novinar u Brčkom. Od 1982. do 1994. bio je zaposlen u Institutu za jezik u Sarajevu, gdje je u Odjeljenju za dijalektologiju napredovao kroz zvanja asistenta, asistenta istraživača i naučnog saradnika. Od 1994. radio je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], najprije kao docent, od 1996. kao vanredni profesor, a od 2003. kao redovni profesor. Kao univerzitetski profesor i mentor učestvovao je u obrazovanju generacija studenata, magistranata i doktoranada iz oblasti bosnistike i lingvistike. U naučnom radu bavio se različitim područjima lingvistike, posebno [[Dijalektologija|dijalektologijom]], lingvističkom geografijom, sociolingvistikom i normativistikom. Istraživao je istočnobosanski dijalekt i hercegovačke govore Poneretvlja, a učestvovao je u približno dvadeset domaćih i međunarodnih naučnih projekata, među kojima su [[Općeslavenski lingvistički atlas]], [[Evropski lingvistički atlas]] i Bosanskohercegovački lingvistički atlas, kao i projekti ''Jezik u Bosni i Hercegovini'' i ''Rječnik bosanskoga jezika''. Objavio je trinaest knjiga, od kojih osam autorskih i pet koautorskih, te više od stotinu naučnih i stručnih radova. Pod njegovim rukovodstvom realizovan je i projekat istraživanja urbanog govora Sarajeva, čiji je rezultat bila knjiga ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'', objavljena 2009. Tokom karijere bio je odgovorni urednik ''Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika'' i član redakcije međunarodnog časopisa ''Socjolingwistyka'' iz Krakova. Bio je i član redakcije Općeslavenskog lingvističkog atlasa pri [[Međunarodni komitet slavista|Međunarodnom komitetu slavista]] u Moskvi, te predsjednik Komisije za Općeslavenski lingvistički atlas pri ANUBiH. Jedan je od osnivača Slavističkog komiteta Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio od 2008. do 2021. Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] izabran je 2018. godine. == Standardizacija bosanskoga jezika == Halilović je jedan od autora čiji rad posebno obrađuje savremeni [[bosanski jezik]]. Među njegovim najpoznatijim djelima iz ove oblasti su ''Bosanski jezik'', ''Pravopis bosanskoga jezika'' i ''Gramatika bosanskoga jezika'', na kojoj je radio kao jedan od tri koautora. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' iz 1996. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' objavljen je 1996. u Sarajevu, a Halilović je bio njegov glavni autor i član Pravopisne komisije, koju je činilo osamnaest istaknutih lingvista. Komisija je pravopisna rješenja prihvatila 11. novembra 1995. Djelo je predstavljalo jedan od prvih sistematskih pravopisnih priručnika za standardni bosanski jezik nakon raspada srpskohrvatskog jezičkog standarda, kao i prvi pravopisni priručnik čiji je autor Bošnjak.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/uskoro-novo-izdanje-i-mobilna-aplikacija-pravopisa-bosanskoga-jezika/180411049|title=Uskoro novo izdanje i mobilna aplikacija Pravopisa bosanskoga jezika|date=11. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Njegova osnovna namjera bila je uspostaviti pravopisne norme za bosanski standardni jezik i doprinijeti njegovom zasebnom normiranju u odnosu na hrvatski i srpski standard, uz očuvanje zajedničkih jezičkih osobina.<ref name=":0" /> Karakteristika pravopisne koncepcije jeste ekvidistanca prema hrvatskoj i srpskoj jezičkoj normi u pravopisnim i morfološkim rješenjima, uz normiranje pojedinih oblika povezanih s bosanskom jezičkom tradicijom. Posebno su istaknuti oblici s fonemom ''h'', poput ''me'''h'''ko'', ''la'''h'''ko'', ''ka'''h'''va'' i ''ma'''h'''rama'', koji su povezani s jezičkom tradicijom Bošnjaka, kao i način pisanja pojedinih imena islamske provenijencije, među kojima su ''Allah'' i ''Muhammed''. Pravopisna pravila u velikom su broju slučajeva potkrijepljena primjerima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka, među kojima su Hamza Humo, Skender Kulenović i Musa Ćazim Ćatić, kao i drugi autori. ''Pravopis bosanskoga jezika'' imao je značajnu ulogu u oblikovanju normativnog okvira bosanskog standardnog jezika i njegovoj primjeni u obrazovanju, izdavaštvu i javnoj komunikaciji. ==== Kritike ==== Dojam nekih hrvatskih lingvista o ''Pravopisu bosanskoga jezika'' je da se radi o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi). Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom ''bošnjački jezik''. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste, [[Midhat Riđanović|Midhata Riđanovića]]. === ''Pravopis bosanskog jezika'' iz 2018. === Halilović je nakon 22 godine od prvog ''Pravopisa'' najavio novi ''[[Pravopis bosanskoga jezika (2018)|Pravopis bosanskoga jezika]]'' koristeći zvanični [[web-sajt]] ''Pravopis.ba'' početkom 2018. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018, u velikoj sali [[Stari Grad (Sarajevo)|Općine Stari Grad]]. Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2018, objavljene su besplatne [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]] aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno. Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]], dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]] različita imena za jedan isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće. U novom izdanju ''Pravopisa bosanskoga jezika'' posebna pažnja posvećena je rodno osjetljivijoj upotrebi jezika, što se ogleda u većoj zastupljenosti ženskih oblika zanimanja i funkcija u primjerima i pravopisnom rječniku.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/halilovic-novo-izdanje-pravopisa-bosanskoga-jezika-je-otvorenije-i-osavremenjeno/180416113|title=Halilović: Novo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika je otvorenije i osavremenjeno|date=16. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Novo izdanje donijelo je liberalniji pristup pravopisnoj normi, uz veći broj dopuštenih dubleta i veće uvažavanje jezičke upotrebe. Među primjerima navode se oblici poput općina/opština, lako/lahko, meko/mehko, utjecaj/uticaj, prijevod/prevod, te bit ću/biću. Pravopis je proširen i pravilima o bjelini, pisanju simbola i citiranju, kao i obimnim rječnikom skraćenica. Posebna pažnja posvećena je pisanju posuđenica, naročito iz engleskog jezika, pri čemu se za neke riječi dopuštaju i prilagođeni i izvorni oblici. U izradi pravopisa učestvovalo je oko 30 saradnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bh-lingvisti-novi-pravopis-bosanskoga-jezika-odgovara-danasnjim-potrebama-govornika/180608057|title=Bh. lingvisti: Novi Pravopis bosanskoga jezika odgovara današnjim potrebama govornika|date=8. 6. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Suvremeni kriteriji ne uključuju autorska djela u službene izvore rječničke materije. == Slavistički komitet == Halilović je jedan od osnivača i bivši predsjednik Slavističkog komiteta u BiH.<ref name="slavistickikomitet.ba2" /> Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja. Pod njegovom organizacijom održani su Bosanskohercegovački slavistički kongresi 2011. i 2015. u Sarajevu, najbrojniji događaji tog tipa u historiji Bosne i Hercegovine, koji su okupili više od 200 slavista širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/memoriam-akademik-senahid-halilovic|title=In Memoriam {{!}} Akademik Senahid Halilović|website=Univerzitet u Sarajevu|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> U biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH koautorisao je knjigu "Govor grada Sarajeva" koja je objavljena 2009. == Smrt i naslijeđe == Senahid Halilović preminuo je 24. aprila 2023. u Sarajevu. Komemoracija je održana 27. aprila u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu Sarajevo]], a istog dana obavljena je dženaza na Gradskom groblju Bare.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824935/jasminko-halilovic-se-oprostio-od-oca-senahida-objavio-i-termin-dzenaze|title=Jasminko Halilović se oprostio od oca Senahida: Objavio i termin dženaze|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Senahidov sin, Jasminko Halilović, osnivač je i aktuelni direktor [[Muzej ratnog djetinjstva|Muzeja ratnog djetinjstva]].<ref name=":1" /> == Bibliografija == * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govor Tuholja kod Kladnja – knjiga VI'', Institut za jezik, Sarajevo, 1990. * ''Bosanski jezik'', Baština, Sarajevo, 1991. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Preporod, Sarajevo, 1996. * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke – knjiga VII'', Institut za jezik, Sarajevo, 1996. * ''Gnijezdo lijepih riječi: Pravilno – nepravilno u bosanskom jeziku'', Baština, Libris, Sarajevo, 1996. * ''Pravopis bosanskoga jezika: Priručnik za škole'', Dom štampe, Sarajevo, 1999. * ''Gramatika bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Dom štampe, Zenica, 2000. * ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'' (koautorstvo), Slavistički komitet, Sarajevo, 2009. [[COBISS|COBISS.BH]] * ''Rječnik bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Slavistički komitet, Sarajevo, 2018. == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Senahid Halilović}} * [http://pravopis.ba Pravopis.ba] * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela] {{Članovi ANU BiH}} i1c3xlclpicf7258576jg12itfig0s0 3917187 3917186 2026-08-09T07:18:10Z Tulum387 155909 3917187 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Senahid Halilović | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1958|03|22}} | mjesto_rođenja = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[lingvist]] | jezik = [[bosanski]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]] | period = | žanr = | poznata_djela = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)<br />''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018) | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = {{URL|Pravopis.ba}} }} '''Senahid Halilović''' (22. mart 1958. – 24. april 2023) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[lingvist]], dijalektolog i [[akademik]], član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bavio se proučavanjem bosanskog jezika, posebno dijalektologijom, standardizacijom i normiranjem jezika. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova, kao i niz knjiga i jezičkih priručnika. Govorio je [[Ruski jezik|ruski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[engleski jezik]].<ref name="slavistickikomitet.ba" /> Umro je 24. aprila 2023. u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824774/senahid-halilovic-autor-pravopisa-jezika-koji-i-danas-mnogi-osporavaju|title=Senahid Halilović: Autor pravopisa jezika koji i danas mnogi osporavaju|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-akademik-senahid-halilovic-autor-pravopisa-bosanskoga-jezika/230425028|title=Preminuo akademik Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika|date=25. 4. 2023|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Poznat je po radu na standardizaciji bosanskog jezika, autorstvu i koautorstvu značajnih jezičkih priručnika (Bosanski jezik, Pravopis bosanskog jezika i Gramatika bosanskog jezika). Jedno od najznačanijih djela, Pravopis bosanskog jezika, objavio je 1996, čije je novije izdanje izašlo 2018. Pored normativistike, Halilović je značaj doprinos dao i proučavanju bosanskohercegovačkih govora, istražujući istočnobosanski dijalekt, govor u Tuholju kod Kladnja, te govorne tipove u Poneretvlju i Rijeci dubrovačkoj. == Biografija == Halilović je studirao na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], gdje je 1980. diplomirao na grupi za južnoslavenske jezike i književnosti. Na istom fakultetu završio je postdiplomski studij 1985 odbranom rada ''Govor Muslimana Tuholja (okolina Kladnja)'', a 1990. odbranio je doktorsku disertaciju na temu ''Hercegovački govorni tipovi u međuriječju Neretve i Dubrovačke rijeke''. Tokom stručnog usavršavanja 1989. boravio je na [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldtovom univerzitetu u Berlinu]]. Školske 1980/1981. radio je kao profesor u Gimnaziji u Kladnju, a krajem 1981. kao novinar u Brčkom. Od 1982. do 1994. bio je zaposlen u Institutu za jezik u Sarajevu, gdje je u Odjeljenju za dijalektologiju napredovao kroz zvanja asistenta, asistenta istraživača i naučnog saradnika. Od 1994. radio je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], najprije kao docent, od 1996. kao vanredni profesor, a od 2003. kao redovni profesor. Kao univerzitetski profesor i mentor učestvovao je u obrazovanju generacija studenata, magistranata i doktoranada iz oblasti bosnistike i lingvistike. U naučnom radu bavio se različitim područjima lingvistike, posebno [[Dijalektologija|dijalektologijom]], lingvističkom geografijom, sociolingvistikom i normativistikom. Istraživao je istočnobosanski dijalekt i hercegovačke govore Poneretvlja, a učestvovao je u približno dvadeset domaćih i međunarodnih naučnih projekata, među kojima su [[Općeslavenski lingvistički atlas]], [[Evropski lingvistički atlas]] i Bosanskohercegovački lingvistički atlas, kao i projekti ''Jezik u Bosni i Hercegovini'' i ''Rječnik bosanskoga jezika''. Objavio je trinaest knjiga, od kojih osam autorskih i pet koautorskih, te više od stotinu naučnih i stručnih radova. Pod njegovim rukovodstvom realizovan je i projekat istraživanja urbanog govora Sarajeva, čiji je rezultat bila knjiga ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'', objavljena 2009. Tokom karijere bio je odgovorni urednik ''Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika'' i član redakcije međunarodnog časopisa ''Socjolingwistyka'' iz Krakova. Bio je i član redakcije Općeslavenskog lingvističkog atlasa pri [[Međunarodni komitet slavista|Međunarodnom komitetu slavista]] u Moskvi, te predsjednik Komisije za Općeslavenski lingvistički atlas pri ANUBiH. Jedan je od osnivača Slavističkog komiteta Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio od 2008. do 2021. Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] izabran je 2018. godine. == Standardizacija bosanskoga jezika == Halilović je jedan od autora čiji rad posebno obrađuje savremeni [[bosanski jezik]]. Među njegovim najpoznatijim djelima iz ove oblasti su ''Bosanski jezik'', ''Pravopis bosanskoga jezika'' i ''Gramatika bosanskoga jezika'', na kojoj je radio kao jedan od tri koautora. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' iz 1996. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' objavljen je 1996. u Sarajevu, a Halilović je bio njegov glavni autor i član Pravopisne komisije, koju je činilo osamnaest istaknutih lingvista. Komisija je pravopisna rješenja prihvatila 11. novembra 1995. Djelo je predstavljalo jedan od prvih sistematskih pravopisnih priručnika za standardni bosanski jezik nakon raspada srpskohrvatskog jezičkog standarda, kao i prvi pravopisni priručnik čiji je autor Bošnjak.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/uskoro-novo-izdanje-i-mobilna-aplikacija-pravopisa-bosanskoga-jezika/180411049|title=Uskoro novo izdanje i mobilna aplikacija Pravopisa bosanskoga jezika|date=11. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Njegova osnovna namjera bila je uspostaviti pravopisne norme za bosanski standardni jezik i doprinijeti njegovom zasebnom normiranju u odnosu na hrvatski i srpski standard, uz očuvanje zajedničkih jezičkih osobina.<ref name=":0" /> Karakteristika pravopisne koncepcije jeste ekvidistanca prema hrvatskoj i srpskoj jezičkoj normi u pravopisnim i morfološkim rješenjima, uz normiranje pojedinih oblika povezanih s bosanskom jezičkom tradicijom. Posebno su istaknuti oblici s fonemom ''h'', poput ''me'''h'''ko'', ''la'''h'''ko'', ''ka'''h'''va'' i ''ma'''h'''rama'', koji su povezani s jezičkom tradicijom Bošnjaka, kao i način pisanja pojedinih imena islamske provenijencije, među kojima su ''Allah'' i ''Muhammed''. Pravopisna pravila u velikom su broju slučajeva potkrijepljena primjerima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka, među kojima su Hamza Humo, Skender Kulenović i Musa Ćazim Ćatić, kao i drugi autori. ''Pravopis bosanskoga jezika'' imao je značajnu ulogu u oblikovanju normativnog okvira bosanskog standardnog jezika i njegovoj primjeni u obrazovanju, izdavaštvu i javnoj komunikaciji. ==== Kritike ==== Dojam nekih hrvatskih lingvista o ''Pravopisu bosanskoga jezika'' je da se radi o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi). Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom ''bošnjački jezik''. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste, [[Midhat Riđanović|Midhata Riđanovića]]. === ''Pravopis bosanskog jezika'' iz 2018. === Halilović je nakon 22 godine od prvog ''Pravopisa'' najavio novi ''[[Pravopis bosanskoga jezika (2018)|Pravopis bosanskoga jezika]]'' koristeći zvanični [[web-sajt]] ''Pravopis.ba'' početkom 2018. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018, u velikoj sali [[Stari Grad (Sarajevo)|Općine Stari Grad]]. Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2018, objavljene su besplatne [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]] aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno. Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]], dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]] različita imena za jedan isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće. U novom izdanju ''Pravopisa bosanskoga jezika'' posebna pažnja posvećena je rodno osjetljivijoj upotrebi jezika, što se ogleda u većoj zastupljenosti ženskih oblika zanimanja i funkcija u primjerima i pravopisnom rječniku.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/halilovic-novo-izdanje-pravopisa-bosanskoga-jezika-je-otvorenije-i-osavremenjeno/180416113|title=Halilović: Novo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika je otvorenije i osavremenjeno|date=16. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Novo izdanje donijelo je liberalniji pristup pravopisnoj normi, uz veći broj dopuštenih dubleta i veće uvažavanje jezičke upotrebe. Među primjerima navode se oblici poput općina/opština, lako/lahko, meko/mehko, utjecaj/uticaj, prijevod/prevod, te bit ću/biću. Pravopis je proširen i pravilima o bjelini, pisanju simbola i citiranju, kao i obimnim rječnikom skraćenica. Posebna pažnja posvećena je pisanju posuđenica, naročito iz engleskog jezika, pri čemu se za neke riječi dopuštaju i prilagođeni i izvorni oblici. U izradi pravopisa učestvovalo je oko 30 saradnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bh-lingvisti-novi-pravopis-bosanskoga-jezika-odgovara-danasnjim-potrebama-govornika/180608057|title=Bh. lingvisti: Novi Pravopis bosanskoga jezika odgovara današnjim potrebama govornika|date=8. 6. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Suvremeni kriteriji ne uključuju autorska djela u službene izvore rječničke materije. == Slavistički komitet == Halilović je jedan od osnivača i bivši predsjednik Slavističkog komiteta u BiH.<ref name="slavistickikomitet.ba2" /> Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja. Pod njegovom organizacijom održani su Bosanskohercegovački slavistički kongresi 2011. i 2015. u Sarajevu, najbrojniji događaji tog tipa u historiji Bosne i Hercegovine, koji su okupili više od 200 slavista širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/memoriam-akademik-senahid-halilovic|title=In Memoriam {{!}} Akademik Senahid Halilović|website=Univerzitet u Sarajevu|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> U biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH koautorisao je knjigu "Govor grada Sarajeva" koja je objavljena 2009. == Smrt i naslijeđe == Senahid Halilović preminuo je u 65. godini u Sarajevu. Komemoracija je održana 27. aprila u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu Sarajevo]], a istog dana obavljena je dženaza na Gradskom groblju Bare.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824935/jasminko-halilovic-se-oprostio-od-oca-senahida-objavio-i-termin-dzenaze|title=Jasminko Halilović se oprostio od oca Senahida: Objavio i termin dženaze|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Senahidov sin, Jasminko Halilović, osnivač je i aktuelni direktor [[Muzej ratnog djetinjstva|Muzeja ratnog djetinjstva]].<ref name=":1" /> == Bibliografija == * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govor Tuholja kod Kladnja – knjiga VI'', Institut za jezik, Sarajevo, 1990. * ''Bosanski jezik'', Baština, Sarajevo, 1991. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Preporod, Sarajevo, 1996. * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke – knjiga VII'', Institut za jezik, Sarajevo, 1996. * ''Gnijezdo lijepih riječi: Pravilno – nepravilno u bosanskom jeziku'', Baština, Libris, Sarajevo, 1996. * ''Pravopis bosanskoga jezika: Priručnik za škole'', Dom štampe, Sarajevo, 1999. * ''Gramatika bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Dom štampe, Zenica, 2000. * ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'' (koautorstvo), Slavistički komitet, Sarajevo, 2009. [[COBISS|COBISS.BH]] * ''Rječnik bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Slavistički komitet, Sarajevo, 2018. == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Senahid Halilović}} * [http://pravopis.ba Pravopis.ba] * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela] {{Članovi ANU BiH}} ftauzsc01a8n61ntkuivdl8vi06ctze 3917189 3917187 2026-08-09T07:21:31Z Tulum387 155909 3917189 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Senahid Halilović | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1958|03|22}} | mjesto_rođenja = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[lingvist]] | jezik = [[bosanski]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]] | period = | žanr = | poznata_djela = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)<br />''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018) | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = {{URL|Pravopis.ba}} }} '''Senahid Halilović''' (22. mart 1958. – 24. april 2023) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[lingvist]], dijalektolog i [[akademik]], član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bavio se proučavanjem bosanskog jezika, posebno dijalektologijom, standardizacijom i normiranjem jezika. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova, kao i niz knjiga i jezičkih priručnika. Govorio je [[Ruski jezik|ruski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[engleski jezik]].<ref name="slavistickikomitet.ba" /> Umro je 24. aprila 2023. u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824774/senahid-halilovic-autor-pravopisa-jezika-koji-i-danas-mnogi-osporavaju|title=Senahid Halilović: Autor pravopisa jezika koji i danas mnogi osporavaju|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-akademik-senahid-halilovic-autor-pravopisa-bosanskoga-jezika/230425028|title=Preminuo akademik Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika|date=25. 4. 2023|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Poznat je po radu na standardizaciji bosanskog jezika, autorstvu i koautorstvu značajnih jezičkih priručnika (Bosanski jezik, Pravopis bosanskog jezika i Gramatika bosanskog jezika). Jedno od najznačanijih djela, Pravopis bosanskog jezika, objavio je 1996, čije je novije izdanje izašlo 2018. Pored normativistike, Halilović je značaj doprinos dao i proučavanju bosanskohercegovačkih govora, istražujući istočnobosanski dijalekt, govor u Tuholju kod Kladnja, te govorne tipove u Poneretvlju i Rijeci dubrovačkoj. == Biografija == Halilović je studirao na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], gdje je 1980. diplomirao na grupi za južnoslavenske jezike i književnosti. Na istom fakultetu završio je postdiplomski studij 1985 odbranom rada ''Govor Muslimana Tuholja (okolina Kladnja)'', a 1990. odbranio je doktorsku disertaciju na temu ''Hercegovački govorni tipovi u međuriječju Neretve i Dubrovačke rijeke''. Tokom stručnog usavršavanja 1989. boravio je na [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldtovom univerzitetu u Berlinu]]. Školske 1980/1981. radio je kao profesor u Gimnaziji u Kladnju, a krajem 1981. kao novinar u Brčkom. Od 1982. do 1994. bio je zaposlen u Institutu za jezik u Sarajevu, gdje je u Odjeljenju za dijalektologiju napredovao kroz zvanja asistenta, asistenta istraživača i naučnog saradnika. Od 1994. radio je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], najprije kao docent, od 1996. kao vanredni profesor, a od 2003. kao redovni profesor. Kao univerzitetski profesor i mentor učestvovao je u obrazovanju generacija studenata, magistranata i doktoranada iz oblasti bosnistike i lingvistike. U naučnom radu bavio se različitim područjima lingvistike, posebno [[Dijalektologija|dijalektologijom]], lingvističkom geografijom, sociolingvistikom i normativistikom. Istraživao je istočnobosanski dijalekt i hercegovačke govore Poneretvlja, a učestvovao je u približno dvadeset domaćih i međunarodnih naučnih projekata, među kojima su [[Općeslavenski lingvistički atlas]], [[Evropski lingvistički atlas]] i Bosanskohercegovački lingvistički atlas, kao i projekti ''Jezik u Bosni i Hercegovini'' i ''Rječnik bosanskoga jezika''. Objavio je trinaest knjiga, od kojih osam autorskih i pet koautorskih, te više od stotinu naučnih i stručnih radova. Pod njegovim rukovodstvom realizovan je i projekat istraživanja urbanog govora Sarajeva, čiji je rezultat bila knjiga ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'', objavljena 2009. Tokom karijere bio je odgovorni urednik ''Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika'' i član redakcije međunarodnog časopisa ''Socjolingwistyka'' iz Krakova. Bio je i član redakcije Općeslavenskog lingvističkog atlasa pri [[Međunarodni komitet slavista|Međunarodnom komitetu slavista]] u Moskvi, te predsjednik Komisije za Općeslavenski lingvistički atlas pri ANUBiH. Jedan je od osnivača Slavističkog komiteta Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio od 2008. do 2021. Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] izabran je 2018. godine. == Standardizacija bosanskoga jezika == Halilović je jedan od autora čiji rad posebno obrađuje savremeni [[bosanski jezik]]. Među njegovim najpoznatijim djelima iz ove oblasti su ''Bosanski jezik'', ''Pravopis bosanskoga jezika'' i ''Gramatika bosanskoga jezika'', na kojoj je radio kao jedan od tri koautora. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' iz 1996. === [[Datoteka:Halilovic.jpg|desno||mini|Pravopis bosanskoga jezika]] ''Pravopis bosanskoga jezika'' objavljen je 1996. u Sarajevu, a Halilović je bio njegov glavni autor i član Pravopisne komisije, koju je činilo osamnaest istaknutih lingvista. Komisija je pravopisna rješenja prihvatila 11. novembra 1995. Djelo je predstavljalo jedan od prvih sistematskih pravopisnih priručnika za standardni bosanski jezik nakon raspada srpskohrvatskog jezičkog standarda, kao i prvi pravopisni priručnik čiji je autor Bošnjak.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/uskoro-novo-izdanje-i-mobilna-aplikacija-pravopisa-bosanskoga-jezika/180411049|title=Uskoro novo izdanje i mobilna aplikacija Pravopisa bosanskoga jezika|date=11. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Njegova osnovna namjera bila je uspostaviti pravopisne norme za bosanski standardni jezik i doprinijeti njegovom zasebnom normiranju u odnosu na hrvatski i srpski standard, uz očuvanje zajedničkih jezičkih osobina.<ref name=":0" /> Karakteristika pravopisne koncepcije jeste ekvidistanca prema hrvatskoj i srpskoj jezičkoj normi u pravopisnim i morfološkim rješenjima, uz normiranje pojedinih oblika povezanih s bosanskom jezičkom tradicijom. Posebno su istaknuti oblici s fonemom ''h'', poput ''me'''h'''ko'', ''la'''h'''ko'', ''ka'''h'''va'' i ''ma'''h'''rama'', koji su povezani s jezičkom tradicijom Bošnjaka, kao i način pisanja pojedinih imena islamske provenijencije, među kojima su ''Allah'' i ''Muhammed''. Pravopisna pravila u velikom su broju slučajeva potkrijepljena primjerima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka, među kojima su Hamza Humo, Skender Kulenović i Musa Ćazim Ćatić, kao i drugi autori. ''Pravopis bosanskoga jezika'' imao je značajnu ulogu u oblikovanju normativnog okvira bosanskog standardnog jezika i njegovoj primjeni u obrazovanju, izdavaštvu i javnoj komunikaciji. ==== Kritike ==== Dojam nekih hrvatskih lingvista o ''Pravopisu bosanskoga jezika'' je da se radi o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi). Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom ''bošnjački jezik''. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste, [[Midhat Riđanović|Midhata Riđanovića]]. === ''Pravopis bosanskog jezika'' iz 2018. === Halilović je nakon 22 godine od prvog ''Pravopisa'' najavio novi ''[[Pravopis bosanskoga jezika (2018)|Pravopis bosanskoga jezika]]'' koristeći zvanični [[web-sajt]] ''Pravopis.ba'' početkom 2018. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018, u velikoj sali [[Stari Grad (Sarajevo)|Općine Stari Grad]]. Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2018, objavljene su besplatne [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]] aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno. Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]], dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]] različita imena za jedan isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće. U novom izdanju ''Pravopisa bosanskoga jezika'' posebna pažnja posvećena je rodno osjetljivijoj upotrebi jezika, što se ogleda u većoj zastupljenosti ženskih oblika zanimanja i funkcija u primjerima i pravopisnom rječniku.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/halilovic-novo-izdanje-pravopisa-bosanskoga-jezika-je-otvorenije-i-osavremenjeno/180416113|title=Halilović: Novo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika je otvorenije i osavremenjeno|date=16. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Novo izdanje donijelo je liberalniji pristup pravopisnoj normi, uz veći broj dopuštenih dubleta i veće uvažavanje jezičke upotrebe. Među primjerima navode se oblici poput općina/opština, lako/lahko, meko/mehko, utjecaj/uticaj, prijevod/prevod, te bit ću/biću. Pravopis je proširen i pravilima o bjelini, pisanju simbola i citiranju, kao i obimnim rječnikom skraćenica. Posebna pažnja posvećena je pisanju posuđenica, naročito iz engleskog jezika, pri čemu se za neke riječi dopuštaju i prilagođeni i izvorni oblici. U izradi pravopisa učestvovalo je oko 30 saradnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bh-lingvisti-novi-pravopis-bosanskoga-jezika-odgovara-danasnjim-potrebama-govornika/180608057|title=Bh. lingvisti: Novi Pravopis bosanskoga jezika odgovara današnjim potrebama govornika|date=8. 6. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Suvremeni kriteriji ne uključuju autorska djela u službene izvore rječničke materije. == Slavistički komitet == Halilović je jedan od osnivača i bivši predsjednik Slavističkog komiteta u BiH.<ref name="slavistickikomitet.ba2" /> Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja. Pod njegovom organizacijom održani su Bosanskohercegovački slavistički kongresi 2011. i 2015. u Sarajevu, najbrojniji događaji tog tipa u historiji Bosne i Hercegovine, koji su okupili više od 200 slavista širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/memoriam-akademik-senahid-halilovic|title=In Memoriam {{!}} Akademik Senahid Halilović|website=Univerzitet u Sarajevu|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> U biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH koautorisao je knjigu "Govor grada Sarajeva" koja je objavljena 2009. == Smrt i naslijeđe == Senahid Halilović preminuo je u 65. godini u Sarajevu. Komemoracija je održana 27. aprila u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu Sarajevo]], a istog dana obavljena je dženaza na Gradskom groblju Bare.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824935/jasminko-halilovic-se-oprostio-od-oca-senahida-objavio-i-termin-dzenaze|title=Jasminko Halilović se oprostio od oca Senahida: Objavio i termin dženaze|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Senahidov sin, Jasminko Halilović, osnivač je i aktuelni direktor [[Muzej ratnog djetinjstva|Muzeja ratnog djetinjstva]].<ref name=":1" /> == Bibliografija == * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govor Tuholja kod Kladnja – knjiga VI'', Institut za jezik, Sarajevo, 1990. * ''Bosanski jezik'', Baština, Sarajevo, 1991. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Preporod, Sarajevo, 1996. * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke – knjiga VII'', Institut za jezik, Sarajevo, 1996. * ''Gnijezdo lijepih riječi: Pravilno – nepravilno u bosanskom jeziku'', Baština, Libris, Sarajevo, 1996. * ''Pravopis bosanskoga jezika: Priručnik za škole'', Dom štampe, Sarajevo, 1999. * ''Gramatika bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Dom štampe, Zenica, 2000. * ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'' (koautorstvo), Slavistički komitet, Sarajevo, 2009. [[COBISS|COBISS.BH]] * ''Rječnik bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Slavistički komitet, Sarajevo, 2018. == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Senahid Halilović}} * [http://pravopis.ba Pravopis.ba] * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela] {{Članovi ANU BiH}} ky7c7xp9ghd9uyqiu6hlfdpre8nn48i 3917253 3917189 2026-08-09T10:25:33Z Tulum387 155909 Započeta dorada članka Bosnistika. 3917253 wikitext text/x-wiki '''Bosnistika je filološka i interdisciplinarna znanstvena disciplina koja se bavi cjelovitim proučavanjem Bosne i Hercegovine, njezina historijskog, jezičnog, književnog i kulturnog prostora. U užem, filološkom smislu, bosnistika proučava bosanski jezik, njegovu historiju, strukturu i razvoj, kao i književnost, pisanu baštinu i kulturne pojave povezane s bosanskohercegovačkim prostorom. U širem smislu, obuhvaća i proučavanje historijskih, društvenih, kulturnih i civilizacijskih procesa te njihovih međusobnih veza. Kao takva, bosnistika povezuje lingvistički, književnohistorijski i kulturološki pristup te predstavlja posebnu granu južnoslavenske filologije i slavistike.'''<ref>Određenje bosnistike kao filološke discipline na prvi pogled jednostavno je, ili barem ništa složenije nego određenje npr. kroatistike ili srbistike, odnosno montenegristike. Međutim, već samo poređenje bosnistike te kroatistike, srbistike i montene­gristike, a posebno poređenje mogućih određenja bosnistike u lingvističkim i književnohistorijskim istraživanima ukazuje na naročitu složenost ovog pitanja, odnosno na niz problema koji se javljaju s ovim u vezi. Npr., ako se i složimo da se u lingvistič­koj perspektivi bosnistika bavi bosanskim jezikom, ma kako ga definirali (a što je, ipak, samo jedna mogućnost određenja bosni­stike u lingvistici), postavlja se pitanje čime se to bosnistika bavi u književnohistorijskoj perspektivi, tj. koja je to književnost ili koje su to književnosti kojima se bavi bosnistika u književno­historijskim istraživanjima, npr. bošnjačka ili bosanskohercego­vačka književnost, ili neka druga, treća..., i zašto? Iako ni lingvi­stički pristup nije lišen mogućih otvorenih pitanja u određenju bosnistike, posebne probleme otvara, dakle, književni aspekt bosnistike, što ne treba čuditi jer je pitanje određenja književno­sti u Bosni i Hercegovini i samo po sebi izrazito složeno. Pritom, bez određenja bosnistike i u književnohistorijskoj perspektivi, nije moguće ni potpunije određenje bosnistike u lingvističkoj perspektivi, a naročito ne cjelovito određenje bosnistike kao fi­lološke discipline. A to je upravo ono čemu teži predloženi rad – cjelovito odrediti bosnistiku kao filološku disciplinu, uzima­jući u obzir i lingvistički, ali i vrlo složeni književnohistorij­ski te, konačno, i još složeniji kulturološki aspekt ovog pitanja i problema, i to kako pojedinačno, tako i s obzirom na njihove složene međusobne veze i odnose. Riječ je, dakle, o nastojanju u smjeru holističkog određenja bosnistike, a što je pitanje od fun­damentalne važnosti za bosnistiku kao takvu. - Sažetak, Sanjin Kodrić, Bosnisitka, Vol. 30 Br. 2 (2022): Lingua Montenegrina, https://linguamontenegrina.me/index.php/lm/article/view/957</ref> {{Infokutija pisac | ime = Senahid Halilović | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1958|03|22}} | mjesto_rođenja = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[lingvist]] | jezik = [[bosanski]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]] | period = | žanr = | poznata_djela = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)<br />''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018) | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = {{URL|Pravopis.ba}} }} '''Senahid Halilović''' (22. mart 1958. – 24. april 2023) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[lingvist]], dijalektolog i [[akademik]], član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bavio se proučavanjem bosanskog jezika, posebno dijalektologijom, standardizacijom i normiranjem jezika. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova, kao i niz knjiga i jezičkih priručnika. Govorio je [[Ruski jezik|ruski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[engleski jezik]].<ref name="slavistickikomitet.ba" /> Umro je 24. aprila 2023. u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824774/senahid-halilovic-autor-pravopisa-jezika-koji-i-danas-mnogi-osporavaju|title=Senahid Halilović: Autor pravopisa jezika koji i danas mnogi osporavaju|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-akademik-senahid-halilovic-autor-pravopisa-bosanskoga-jezika/230425028|title=Preminuo akademik Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika|date=25. 4. 2023|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Poznat je po radu na standardizaciji bosanskog jezika, autorstvu i koautorstvu značajnih jezičkih priručnika (Bosanski jezik, Pravopis bosanskog jezika i Gramatika bosanskog jezika). Jedno od najznačanijih djela, Pravopis bosanskog jezika, objavio je 1996, čije je novije izdanje izašlo 2018. Pored normativistike, Halilović je značaj doprinos dao i proučavanju bosanskohercegovačkih govora, istražujući istočnobosanski dijalekt, govor u Tuholju kod Kladnja, te govorne tipove u Poneretvlju i Rijeci dubrovačkoj. == Biografija == Halilović je studirao na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], gdje je 1980. diplomirao na grupi za južnoslavenske jezike i književnosti. Na istom fakultetu završio je postdiplomski studij 1985 odbranom rada ''Govor Muslimana Tuholja (okolina Kladnja)'', a 1990. odbranio je doktorsku disertaciju na temu ''Hercegovački govorni tipovi u međuriječju Neretve i Dubrovačke rijeke''. Tokom stručnog usavršavanja 1989. boravio je na [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldtovom univerzitetu u Berlinu]]. Školske 1980/1981. radio je kao profesor u Gimnaziji u Kladnju, a krajem 1981. kao novinar u Brčkom. Od 1982. do 1994. bio je zaposlen u Institutu za jezik u Sarajevu, gdje je u Odjeljenju za dijalektologiju napredovao kroz zvanja asistenta, asistenta istraživača i naučnog saradnika. Od 1994. radio je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], najprije kao docent, od 1996. kao vanredni profesor, a od 2003. kao redovni profesor. Kao univerzitetski profesor i mentor učestvovao je u obrazovanju generacija studenata, magistranata i doktoranada iz oblasti bosnistike i lingvistike. U naučnom radu bavio se različitim područjima lingvistike, posebno [[Dijalektologija|dijalektologijom]], lingvističkom geografijom, sociolingvistikom i normativistikom. Istraživao je istočnobosanski dijalekt i hercegovačke govore Poneretvlja, a učestvovao je u približno dvadeset domaćih i međunarodnih naučnih projekata, među kojima su [[Općeslavenski lingvistički atlas]], [[Evropski lingvistički atlas]] i Bosanskohercegovački lingvistički atlas, kao i projekti ''Jezik u Bosni i Hercegovini'' i ''Rječnik bosanskoga jezika''. Objavio je trinaest knjiga, od kojih osam autorskih i pet koautorskih, te više od stotinu naučnih i stručnih radova. Pod njegovim rukovodstvom realizovan je i projekat istraživanja urbanog govora Sarajeva, čiji je rezultat bila knjiga ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'', objavljena 2009. Tokom karijere bio je odgovorni urednik ''Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika'' i član redakcije međunarodnog časopisa ''Socjolingwistyka'' iz Krakova. Bio je i član redakcije Općeslavenskog lingvističkog atlasa pri [[Međunarodni komitet slavista|Međunarodnom komitetu slavista]] u Moskvi, te predsjednik Komisije za Općeslavenski lingvistički atlas pri ANUBiH. Jedan je od osnivača Slavističkog komiteta Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio od 2008. do 2021. Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] izabran je 2018. godine. == Standardizacija bosanskoga jezika == Halilović je jedan od autora čiji rad posebno obrađuje savremeni [[bosanski jezik]]. Među njegovim najpoznatijim djelima iz ove oblasti su ''Bosanski jezik'', ''Pravopis bosanskoga jezika'' i ''Gramatika bosanskoga jezika'', na kojoj je radio kao jedan od tri koautora. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' iz 1996. === [[Datoteka:Halilovic.jpg|desno||mini|Pravopis bosanskoga jezika]] ''Pravopis bosanskoga jezika'' objavljen je 1996. u Sarajevu, a Halilović je bio njegov glavni autor i član Pravopisne komisije, koju je činilo osamnaest istaknutih lingvista. Komisija je pravopisna rješenja prihvatila 11. novembra 1995. Djelo je predstavljalo jedan od prvih sistematskih pravopisnih priručnika za standardni bosanski jezik nakon raspada srpskohrvatskog jezičkog standarda, kao i prvi pravopisni priručnik čiji je autor Bošnjak.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/uskoro-novo-izdanje-i-mobilna-aplikacija-pravopisa-bosanskoga-jezika/180411049|title=Uskoro novo izdanje i mobilna aplikacija Pravopisa bosanskoga jezika|date=11. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Njegova osnovna namjera bila je uspostaviti pravopisne norme za bosanski standardni jezik i doprinijeti njegovom zasebnom normiranju u odnosu na hrvatski i srpski standard, uz očuvanje zajedničkih jezičkih osobina.<ref name=":0" /> Karakteristika pravopisne koncepcije jeste ekvidistanca prema hrvatskoj i srpskoj jezičkoj normi u pravopisnim i morfološkim rješenjima, uz normiranje pojedinih oblika povezanih s bosanskom jezičkom tradicijom. Posebno su istaknuti oblici s fonemom ''h'', poput ''me'''h'''ko'', ''la'''h'''ko'', ''ka'''h'''va'' i ''ma'''h'''rama'', koji su povezani s jezičkom tradicijom Bošnjaka, kao i način pisanja pojedinih imena islamske provenijencije, među kojima su ''Allah'' i ''Muhammed''. Pravopisna pravila u velikom su broju slučajeva potkrijepljena primjerima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka, među kojima su Hamza Humo, Skender Kulenović i Musa Ćazim Ćatić, kao i drugi autori. ''Pravopis bosanskoga jezika'' imao je značajnu ulogu u oblikovanju normativnog okvira bosanskog standardnog jezika i njegovoj primjeni u obrazovanju, izdavaštvu i javnoj komunikaciji. ==== Kritike ==== Dojam nekih hrvatskih lingvista o ''Pravopisu bosanskoga jezika'' je da se radi o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi). Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom ''bošnjački jezik''. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste, [[Midhat Riđanović|Midhata Riđanovića]]. === ''Pravopis bosanskog jezika'' iz 2018. === Halilović je nakon 22 godine od prvog ''Pravopisa'' najavio novi ''[[Pravopis bosanskoga jezika (2018)|Pravopis bosanskoga jezika]]'' koristeći zvanični [[web-sajt]] ''Pravopis.ba'' početkom 2018. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018, u velikoj sali [[Stari Grad (Sarajevo)|Općine Stari Grad]]. Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2018, objavljene su besplatne [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]] aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno. Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]], dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]] različita imena za jedan isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće. U novom izdanju ''Pravopisa bosanskoga jezika'' posebna pažnja posvećena je rodno osjetljivijoj upotrebi jezika, što se ogleda u većoj zastupljenosti ženskih oblika zanimanja i funkcija u primjerima i pravopisnom rječniku.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/halilovic-novo-izdanje-pravopisa-bosanskoga-jezika-je-otvorenije-i-osavremenjeno/180416113|title=Halilović: Novo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika je otvorenije i osavremenjeno|date=16. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Novo izdanje donijelo je liberalniji pristup pravopisnoj normi, uz veći broj dopuštenih dubleta i veće uvažavanje jezičke upotrebe. Među primjerima navode se oblici poput općina/opština, lako/lahko, meko/mehko, utjecaj/uticaj, prijevod/prevod, te bit ću/biću. Pravopis je proširen i pravilima o bjelini, pisanju simbola i citiranju, kao i obimnim rječnikom skraćenica. Posebna pažnja posvećena je pisanju posuđenica, naročito iz engleskog jezika, pri čemu se za neke riječi dopuštaju i prilagođeni i izvorni oblici. U izradi pravopisa učestvovalo je oko 30 saradnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bh-lingvisti-novi-pravopis-bosanskoga-jezika-odgovara-danasnjim-potrebama-govornika/180608057|title=Bh. lingvisti: Novi Pravopis bosanskoga jezika odgovara današnjim potrebama govornika|date=8. 6. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Suvremeni kriteriji ne uključuju autorska djela u službene izvore rječničke materije. == Slavistički komitet == Halilović je jedan od osnivača i bivši predsjednik Slavističkog komiteta u BiH.<ref name="slavistickikomitet.ba2" /> Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja. Pod njegovom organizacijom održani su Bosanskohercegovački slavistički kongresi 2011. i 2015. u Sarajevu, najbrojniji događaji tog tipa u historiji Bosne i Hercegovine, koji su okupili više od 200 slavista širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/memoriam-akademik-senahid-halilovic|title=In Memoriam {{!}} Akademik Senahid Halilović|website=Univerzitet u Sarajevu|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> U biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH koautorisao je knjigu "Govor grada Sarajeva" koja je objavljena 2009. == Smrt i naslijeđe == Senahid Halilović preminuo je u 65. godini u Sarajevu. Komemoracija je održana 27. aprila u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu Sarajevo]], a istog dana obavljena je dženaza na Gradskom groblju Bare.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824935/jasminko-halilovic-se-oprostio-od-oca-senahida-objavio-i-termin-dzenaze|title=Jasminko Halilović se oprostio od oca Senahida: Objavio i termin dženaze|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Senahidov sin, Jasminko Halilović, osnivač je i aktuelni direktor [[Muzej ratnog djetinjstva|Muzeja ratnog djetinjstva]].<ref name=":1" /> == Bibliografija == * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govor Tuholja kod Kladnja – knjiga VI'', Institut za jezik, Sarajevo, 1990. * ''Bosanski jezik'', Baština, Sarajevo, 1991. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Preporod, Sarajevo, 1996. * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke – knjiga VII'', Institut za jezik, Sarajevo, 1996. * ''Gnijezdo lijepih riječi: Pravilno – nepravilno u bosanskom jeziku'', Baština, Libris, Sarajevo, 1996. * ''Pravopis bosanskoga jezika: Priručnik za škole'', Dom štampe, Sarajevo, 1999. * ''Gramatika bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Dom štampe, Zenica, 2000. * ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'' (koautorstvo), Slavistički komitet, Sarajevo, 2009. [[COBISS|COBISS.BH]] * ''Rječnik bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Slavistički komitet, Sarajevo, 2018. == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Senahid Halilović}} * [http://pravopis.ba Pravopis.ba] * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela] {{Članovi ANU BiH}} dpyub2oc2pi8hlka7141peryfczgw7t 3917254 3917253 2026-08-09T10:26:23Z Tulum387 155909 3917254 wikitext text/x-wiki '''Bosnistika je filološka i interdisciplinarna znanstvena disciplina koja se bavi cjelovitim proučavanjem Bosne i Hercegovine, njezina historijskog, jezičnog, književnog i kulturnog prostora. U užem, filološkom smislu, bosnistika proučava bosanski jezik, njegovu historiju, strukturu i razvoj, kao i književnost, pisanu baštinu i kulturne pojave povezane s bosanskohercegovačkim prostorom.''' '''U širem smislu, obuhvaća i proučavanje historijskih, društvenih, kulturnih i civilizacijskih procesa te njihovih međusobnih veza. Kao takva, bosnistika povezuje lingvistički, književnohistorijski i kulturološki pristup te predstavlja posebnu granu južnoslavenske filologije i slavistike.'''<ref>Određenje bosnistike kao filološke discipline na prvi pogled jednostavno je, ili barem ništa složenije nego određenje npr. kroatistike ili srbistike, odnosno montenegristike. Međutim, već samo poređenje bosnistike te kroatistike, srbistike i montene­gristike, a posebno poređenje mogućih određenja bosnistike u lingvističkim i književnohistorijskim istraživanima ukazuje na naročitu složenost ovog pitanja, odnosno na niz problema koji se javljaju s ovim u vezi. Npr., ako se i složimo da se u lingvistič­koj perspektivi bosnistika bavi bosanskim jezikom, ma kako ga definirali (a što je, ipak, samo jedna mogućnost određenja bosni­stike u lingvistici), postavlja se pitanje čime se to bosnistika bavi u književnohistorijskoj perspektivi, tj. koja je to književnost ili koje su to književnosti kojima se bavi bosnistika u književno­historijskim istraživanjima, npr. bošnjačka ili bosanskohercego­vačka književnost, ili neka druga, treća..., i zašto? Iako ni lingvi­stički pristup nije lišen mogućih otvorenih pitanja u određenju bosnistike, posebne probleme otvara, dakle, književni aspekt bosnistike, što ne treba čuditi jer je pitanje određenja književno­sti u Bosni i Hercegovini i samo po sebi izrazito složeno. Pritom, bez određenja bosnistike i u književnohistorijskoj perspektivi, nije moguće ni potpunije određenje bosnistike u lingvističkoj perspektivi, a naročito ne cjelovito određenje bosnistike kao fi­lološke discipline. A to je upravo ono čemu teži predloženi rad – cjelovito odrediti bosnistiku kao filološku disciplinu, uzima­jući u obzir i lingvistički, ali i vrlo složeni književnohistorij­ski te, konačno, i još složeniji kulturološki aspekt ovog pitanja i problema, i to kako pojedinačno, tako i s obzirom na njihove složene međusobne veze i odnose. Riječ je, dakle, o nastojanju u smjeru holističkog određenja bosnistike, a što je pitanje od fun­damentalne važnosti za bosnistiku kao takvu. - Sažetak, Sanjin Kodrić, Bosnisitka, Vol. 30 Br. 2 (2022): Lingua Montenegrina, https://linguamontenegrina.me/index.php/lm/article/view/957</ref> {{Infokutija pisac | ime = Senahid Halilović | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1958|03|22}} | mjesto_rođenja = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[lingvist]] | jezik = [[bosanski]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]] | period = | žanr = | poznata_djela = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)<br />''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018) | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = {{URL|Pravopis.ba}} }} '''Senahid Halilović''' (22. mart 1958. – 24. april 2023) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[lingvist]], dijalektolog i [[akademik]], član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bavio se proučavanjem bosanskog jezika, posebno dijalektologijom, standardizacijom i normiranjem jezika. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova, kao i niz knjiga i jezičkih priručnika. Govorio je [[Ruski jezik|ruski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[engleski jezik]].<ref name="slavistickikomitet.ba" /> Umro je 24. aprila 2023. u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824774/senahid-halilovic-autor-pravopisa-jezika-koji-i-danas-mnogi-osporavaju|title=Senahid Halilović: Autor pravopisa jezika koji i danas mnogi osporavaju|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-akademik-senahid-halilovic-autor-pravopisa-bosanskoga-jezika/230425028|title=Preminuo akademik Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika|date=25. 4. 2023|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Poznat je po radu na standardizaciji bosanskog jezika, autorstvu i koautorstvu značajnih jezičkih priručnika (Bosanski jezik, Pravopis bosanskog jezika i Gramatika bosanskog jezika). Jedno od najznačanijih djela, Pravopis bosanskog jezika, objavio je 1996, čije je novije izdanje izašlo 2018. Pored normativistike, Halilović je značaj doprinos dao i proučavanju bosanskohercegovačkih govora, istražujući istočnobosanski dijalekt, govor u Tuholju kod Kladnja, te govorne tipove u Poneretvlju i Rijeci dubrovačkoj. == Biografija == Halilović je studirao na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], gdje je 1980. diplomirao na grupi za južnoslavenske jezike i književnosti. Na istom fakultetu završio je postdiplomski studij 1985 odbranom rada ''Govor Muslimana Tuholja (okolina Kladnja)'', a 1990. odbranio je doktorsku disertaciju na temu ''Hercegovački govorni tipovi u međuriječju Neretve i Dubrovačke rijeke''. Tokom stručnog usavršavanja 1989. boravio je na [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldtovom univerzitetu u Berlinu]]. Školske 1980/1981. radio je kao profesor u Gimnaziji u Kladnju, a krajem 1981. kao novinar u Brčkom. Od 1982. do 1994. bio je zaposlen u Institutu za jezik u Sarajevu, gdje je u Odjeljenju za dijalektologiju napredovao kroz zvanja asistenta, asistenta istraživača i naučnog saradnika. Od 1994. radio je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], najprije kao docent, od 1996. kao vanredni profesor, a od 2003. kao redovni profesor. Kao univerzitetski profesor i mentor učestvovao je u obrazovanju generacija studenata, magistranata i doktoranada iz oblasti bosnistike i lingvistike. U naučnom radu bavio se različitim područjima lingvistike, posebno [[Dijalektologija|dijalektologijom]], lingvističkom geografijom, sociolingvistikom i normativistikom. Istraživao je istočnobosanski dijalekt i hercegovačke govore Poneretvlja, a učestvovao je u približno dvadeset domaćih i međunarodnih naučnih projekata, među kojima su [[Općeslavenski lingvistički atlas]], [[Evropski lingvistički atlas]] i Bosanskohercegovački lingvistički atlas, kao i projekti ''Jezik u Bosni i Hercegovini'' i ''Rječnik bosanskoga jezika''. Objavio je trinaest knjiga, od kojih osam autorskih i pet koautorskih, te više od stotinu naučnih i stručnih radova. Pod njegovim rukovodstvom realizovan je i projekat istraživanja urbanog govora Sarajeva, čiji je rezultat bila knjiga ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'', objavljena 2009. Tokom karijere bio je odgovorni urednik ''Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika'' i član redakcije međunarodnog časopisa ''Socjolingwistyka'' iz Krakova. Bio je i član redakcije Općeslavenskog lingvističkog atlasa pri [[Međunarodni komitet slavista|Međunarodnom komitetu slavista]] u Moskvi, te predsjednik Komisije za Općeslavenski lingvistički atlas pri ANUBiH. Jedan je od osnivača Slavističkog komiteta Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio od 2008. do 2021. Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] izabran je 2018. godine. == Standardizacija bosanskoga jezika == Halilović je jedan od autora čiji rad posebno obrađuje savremeni [[bosanski jezik]]. Među njegovim najpoznatijim djelima iz ove oblasti su ''Bosanski jezik'', ''Pravopis bosanskoga jezika'' i ''Gramatika bosanskoga jezika'', na kojoj je radio kao jedan od tri koautora. === ''Pravopis bosanskoga jezika'' iz 1996. === [[Datoteka:Halilovic.jpg|desno||mini|Pravopis bosanskoga jezika]] ''Pravopis bosanskoga jezika'' objavljen je 1996. u Sarajevu, a Halilović je bio njegov glavni autor i član Pravopisne komisije, koju je činilo osamnaest istaknutih lingvista. Komisija je pravopisna rješenja prihvatila 11. novembra 1995. Djelo je predstavljalo jedan od prvih sistematskih pravopisnih priručnika za standardni bosanski jezik nakon raspada srpskohrvatskog jezičkog standarda, kao i prvi pravopisni priručnik čiji je autor Bošnjak.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/uskoro-novo-izdanje-i-mobilna-aplikacija-pravopisa-bosanskoga-jezika/180411049|title=Uskoro novo izdanje i mobilna aplikacija Pravopisa bosanskoga jezika|date=11. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Njegova osnovna namjera bila je uspostaviti pravopisne norme za bosanski standardni jezik i doprinijeti njegovom zasebnom normiranju u odnosu na hrvatski i srpski standard, uz očuvanje zajedničkih jezičkih osobina.<ref name=":0" /> Karakteristika pravopisne koncepcije jeste ekvidistanca prema hrvatskoj i srpskoj jezičkoj normi u pravopisnim i morfološkim rješenjima, uz normiranje pojedinih oblika povezanih s bosanskom jezičkom tradicijom. Posebno su istaknuti oblici s fonemom ''h'', poput ''me'''h'''ko'', ''la'''h'''ko'', ''ka'''h'''va'' i ''ma'''h'''rama'', koji su povezani s jezičkom tradicijom Bošnjaka, kao i način pisanja pojedinih imena islamske provenijencije, među kojima su ''Allah'' i ''Muhammed''. Pravopisna pravila u velikom su broju slučajeva potkrijepljena primjerima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka, među kojima su Hamza Humo, Skender Kulenović i Musa Ćazim Ćatić, kao i drugi autori. ''Pravopis bosanskoga jezika'' imao je značajnu ulogu u oblikovanju normativnog okvira bosanskog standardnog jezika i njegovoj primjeni u obrazovanju, izdavaštvu i javnoj komunikaciji. ==== Kritike ==== Dojam nekih hrvatskih lingvista o ''Pravopisu bosanskoga jezika'' je da se radi o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi). Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom ''bošnjački jezik''. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste, [[Midhat Riđanović|Midhata Riđanovića]]. === ''Pravopis bosanskog jezika'' iz 2018. === Halilović je nakon 22 godine od prvog ''Pravopisa'' najavio novi ''[[Pravopis bosanskoga jezika (2018)|Pravopis bosanskoga jezika]]'' koristeći zvanični [[web-sajt]] ''Pravopis.ba'' početkom 2018. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018, u velikoj sali [[Stari Grad (Sarajevo)|Općine Stari Grad]]. Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2018, objavljene su besplatne [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]] aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno. Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]], dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]] različita imena za jedan isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće. U novom izdanju ''Pravopisa bosanskoga jezika'' posebna pažnja posvećena je rodno osjetljivijoj upotrebi jezika, što se ogleda u većoj zastupljenosti ženskih oblika zanimanja i funkcija u primjerima i pravopisnom rječniku.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/halilovic-novo-izdanje-pravopisa-bosanskoga-jezika-je-otvorenije-i-osavremenjeno/180416113|title=Halilović: Novo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika je otvorenije i osavremenjeno|date=16. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Novo izdanje donijelo je liberalniji pristup pravopisnoj normi, uz veći broj dopuštenih dubleta i veće uvažavanje jezičke upotrebe. Među primjerima navode se oblici poput općina/opština, lako/lahko, meko/mehko, utjecaj/uticaj, prijevod/prevod, te bit ću/biću. Pravopis je proširen i pravilima o bjelini, pisanju simbola i citiranju, kao i obimnim rječnikom skraćenica. Posebna pažnja posvećena je pisanju posuđenica, naročito iz engleskog jezika, pri čemu se za neke riječi dopuštaju i prilagođeni i izvorni oblici. U izradi pravopisa učestvovalo je oko 30 saradnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bh-lingvisti-novi-pravopis-bosanskoga-jezika-odgovara-danasnjim-potrebama-govornika/180608057|title=Bh. lingvisti: Novi Pravopis bosanskoga jezika odgovara današnjim potrebama govornika|date=8. 6. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Suvremeni kriteriji ne uključuju autorska djela u službene izvore rječničke materije. == Slavistički komitet == Halilović je jedan od osnivača i bivši predsjednik Slavističkog komiteta u BiH.<ref name="slavistickikomitet.ba2" /> Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja. Pod njegovom organizacijom održani su Bosanskohercegovački slavistički kongresi 2011. i 2015. u Sarajevu, najbrojniji događaji tog tipa u historiji Bosne i Hercegovine, koji su okupili više od 200 slavista širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/memoriam-akademik-senahid-halilovic|title=In Memoriam {{!}} Akademik Senahid Halilović|website=Univerzitet u Sarajevu|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> U biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH koautorisao je knjigu "Govor grada Sarajeva" koja je objavljena 2009. == Smrt i naslijeđe == Senahid Halilović preminuo je u 65. godini u Sarajevu. Komemoracija je održana 27. aprila u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu Sarajevo]], a istog dana obavljena je dženaza na Gradskom groblju Bare.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/824935/jasminko-halilovic-se-oprostio-od-oca-senahida-objavio-i-termin-dzenaze|title=Jasminko Halilović se oprostio od oca Senahida: Objavio i termin dženaze|date=25. 4. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Senahidov sin, Jasminko Halilović, osnivač je i aktuelni direktor [[Muzej ratnog djetinjstva|Muzeja ratnog djetinjstva]].<ref name=":1" /> == Bibliografija == * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govor Tuholja kod Kladnja – knjiga VI'', Institut za jezik, Sarajevo, 1990. * ''Bosanski jezik'', Baština, Sarajevo, 1991. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Preporod, Sarajevo, 1996. * ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik: Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke – knjiga VII'', Institut za jezik, Sarajevo, 1996. * ''Gnijezdo lijepih riječi: Pravilno – nepravilno u bosanskom jeziku'', Baština, Libris, Sarajevo, 1996. * ''Pravopis bosanskoga jezika: Priručnik za škole'', Dom štampe, Sarajevo, 1999. * ''Gramatika bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Dom štampe, Zenica, 2000. * ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'' (koautorstvo), Slavistički komitet, Sarajevo, 2009. [[COBISS|COBISS.BH]] * ''Rječnik bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010. * ''Pravopis bosanskoga jezika'', Slavistički komitet, Sarajevo, 2018. == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Senahid Halilović}} * [http://pravopis.ba Pravopis.ba] * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela] {{Članovi ANU BiH}} 1b9ww7szh4v3wer8kfxy09cwgvf04q7 Nacionalna biblioteka Abhazije 0 501462 3917066 3551078 2026-08-08T16:00:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917066 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biblioteka | ime = Nacionalna biblioteka "I. G. Papaskiri" | lokalno_ime = И. Гь. Папасқьыр ихьӡ зхыу Амилаҭтә Библиотека | prijašnje_ime = Republička biblioteka Abhazije {{Small|(do 1981)}} | logo = | opis_logo = | slika = Национальная библиотека Республики Абхазия 02 фасад.jpg | opis_slike = Vanjski izgled | otvorena = {{Početni datum i godine|1921|03|15}} | zatvorena = | država = [[Abhazija]], [[Gruzija]] | grad = [[Suhumi]] | coord = | adresa = Lakoba 111 | vrsta = [[Javna biblioteka|javna]], [[nacionalna biblioteka]] | pristup = | tiraž = | usluženi = | članovi = | predmeti = Knjige, časopisi, novine, službene publikacije, karte itd. | veličina = 450.000 predmeta | osnivač = Odjel za narodno obrazovanje [[Revolucionarni komiteta Abhazije|Revolucionarnog komiteta Abhazije]] | direktor = Čolarija Boris Šalikovič | predsjednik = | predsjedavajući = | vlasnik = | budžet = | zaposleni = 59 | zakonski_depozit = | prijevoz = | parking = | veb-sajt = [http://nla.sukhum.ru/ nla.sukhum.ru] }} '''Nacionalna biblioteka Abhazije''' ({{Jez-ab|И. Гь. Папасқьыр ихьӡ зхыу Амилаҭтә Библиотека}}) jest [[javna biblioteka]] u [[Suhumi]]ju, glavnom i najvećem gradu autonomne pokrajine [[Abhazija|Abhazije]] u [[Gruzija|Gruziji]] i ''[[de facto]]'' nezavisne države. Od 1981. biblioteka nosi ime narodnog pisca Abhazije [[Ivan Papaskiri|Ivana Papaskirija]]. == O biblioteci == [[Datoteka:Национальная библиотека Республики Абхазия 04.jpg|mini|Ploča s imenom biblioteke na [[Abhaski jezik|abhaskom]] i [[Engleski jezik|engleskom]] jeziku]] Nacionalnu biblioteku Abhazije osnovao je 15. marta 1921. Odjel za narodno obrazovanje [[Revolucionarni komiteta Abhazije|Revolucionarnog komiteta Abhazije]] kao centralnu biblioteku u Suhumiju. Iste godine, 29. marta, otvorena je čitaonica u nekadašnjoj "arhijerejskoj kući" u Ulici slobode. Knjižni fond činile su privatne biblioteke, a 1922. postala je centralno skladište knjiga. Godine 1926. dobila je status [[Centralna biblioteka|centralne gradske biblioteke]], koja je počela upravljati svim bibliotekama [[Abhaska autonomna sovjetska socijalistička republika|Abhaske ASSR]].<ref name="mkra">{{Cite web |url= http://mkra.org/house/126/408/|title=Национальная библиотека им. И. Папаскир|publisher= Ministarstvo kulture i zaštite kulturno-historijskog naslijeđa Republike Abhazije|archive-url=https://web.archive.org/web/20171029013417/http://mkra.org/house/126/408/|archive-date=29. 10. 2017|access-date=28. 10. 2017}}</ref> Godine 1938. biblioteka je dobila status Republičke biblioteke.<ref name="mkra"/> Godine 1980. biblioteka se seli u trenutnu zgradu, u ulici Lakoba 111. Sljedeće godine dobija ime po prvom narodnom piscu Abhazije Ivanu Papaskiriju. Biblioteka je 1983. dobila status Republičke univerzalne [[Naučna biblioteka|naučne biblioteke]]. == Moderno doba == Tokom [[Rat u Abhaziji (1992-1993)|rata u Abhaziji]] (1992–1993) zgrada biblioteke i zbirka knjiga ozbiljno su oštećene kao rezultat sukoba. Zgrada, koja je bila gotovo potpuno uništena, obnovljena je tek krajem 1990-ih godina. Biblioteka je 1998. službeno dobila status [[Nacionalna biblioteka|nacionalne biblioteke]].<ref name="mkra"/> Od augusta 2012. do septembra 2015. zgrada je renovirana uz pomoć investicija [[Rusija|Rusije]]. Otvaranje obnovljene biblioteke održano je 1. juna 2017.<ref>{{Cite web|url=http://mkra.org/news/newsfeed/detail.php?ELEMENT_ID=5342|title=Открытие Национальной библиотеки имени Ивана Папаскир открыта после реконструкции|date=1. 6. 2017|publisher=Министерство культуры и охраны историко-культурного наследия Республики Абхазия|archive-url=https://web.archive.org/web/20171029013224/http://mkra.org/news/newsfeed/detail.php?ELEMENT_ID=5342|archive-date=29. 10. 2017|access-date=28. 10. 2017}}</ref><ref>{{Cite web |url= http://sputnik-abkhazia.ru/Abkhazia/20170601/1021171986/nacbiblioteka-abxazii-oficialno-otkrylas.html|title=Нацбиблиотека Абхазии официально открылась |last= Роберт Джопуа|date=1. 6. 2017|website=sputnik-abkhazia.ru|publisher=[[Sputnjik]] Аԥсны|archive-url=https://web.archive.org/web/20171029013358/http://sputnik-abkhazia.ru/Abkhazia/20170601/1021171986/nacbiblioteka-abxazii-oficialno-otkrylas.html|archive-date=29. 10. 2017|url-status=live|access-date=28. 10. 2017}}</ref> Trenutno biblioteka ima devet odjela sa zbirkom od približno 450.000 primjeraka. Čitaocima nudi literaturu iz različitih područja nauke, razmjenjuje knjige s ruskim bibliotekama i nabavlja literaturu na različitim jezicima.<ref name="mkra"/> Također ima odjele za [[Bibliografija|bibliografiju]], usluge za čitaoce i restauraciju knjiga. Pokrenuti su novi odjeli, kao što su elektronski katalog i upravljanje elektronskim resursima. Biblioteka koristi najnovije moderne tehnologije i čitaocima dostavlja knjige koje žele posredstvom elektronskog kataloga.<ref name="mkra"/> == Galerija == <gallery> Datoteka:Национальная библиотека Республики Абхазия 18.jpg|alt= Datoteka:Национальная библиотека Республики Абхазия 19.jpg|alt= Datoteka:Национальная библиотека Республики Абхазия 12.jpg|alt= Datoteka:Национальная библиотека Республики Абхазия 05.jpg|alt= Datoteka:Национальная библиотека Республики Абхазия 06.jpg|alt= Datoteka:Мемориальный музей И.Г. Папаскир. Национальная библиотека Республики Абхазия 03.jpg|alt= Datoteka:Национальная библиотека Республики Абхазия 08.jpg|alt= Datoteka:Национальная библиотека Республики Абхазия 13.jpg|alt= </gallery> == Također pogledajte == * [[Evropska biblioteka]] * [[Nacionalna biblioteka Rusije]] * [[Nacionalna biblioteka Gruzije]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|National Library of the Republic of Abkhazia}} * [http://nla.sukhum.ru/ Službeni veb-sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220711011037/http://nla.sukhum.ru/ |date=11. 7. 2022 }} {{Nacionalne biblioteke u Evropi}} [[Kategorija:Nacionalne biblioteke|Abhazija]] [[Kategorija:Kultura u Suhumiju]] [[Kategorija:Biblioteke u Abhaziji]] e11anz4zu6m0qkw94jj2c3p9cek9153 Korisnik:Tulum387 2 502584 3917251 3916469 2026-08-09T10:17:11Z Tulum387 155909 3917251 wikitext text/x-wiki Osim pitanja ''Šta je to oko nas'', kao mali sam često pitao i ''Zašto su stvari onakve kakve jesu?'' Wikipedija je projekat koji tu baklju radoznalosti drži živom, istovremeno nudeći odgovore na pitanja. Projektu slobodne enciklopedije pridružio sam se [[Posebno:Doprinosi/Tulumb1ca|dan poslije svog 16. rođendana]] (9. jula 2018. godine). Prva i jedina izmjena tog dana bila je opis razloga zbog kojih sam tu: da doprinosim projektu i prevodim članke s drugih jezika. U godinama koje su uslijedile, interesi su se smjenjivali, intenzivirali ili jenjavali, pravljeni su konkretniji koraci i sticano je novo iskustvo, ali baza je, maltene, ostala ista. Nastojim doprinositi projektu u skladu s raspoloživim slobodnim vremenom, fokusirajući se na područja koje me lično interesuju, vodeći računa o kvalitetu pisane riječi, provjerljivosti i pouzdanosti izvora — često skačući sa teme na temu. Ako pritom uspijem dodatno zainteresovati nekoga za oblasti koje su mi lično bliske, smatraću da svojim radom postižem smisleni rezultat. '''[[Korisnik:Tulum387/To-do lista|To-do lista]] • [[Korisnik:Tulum387/Igralište|Igralište 1]], [[Korisnik:Tulum387/Igralište2|2]], [[Korisnik:Tulum387/Igralište3|3]] • [[Korisnik:Tulum387/Započete stranice|Započete stranice]] • [[Korisnik:Tulum387/Nagrade|Nagrade]] • [[Korisnik:Tulum387/Korisno štivo i literatura|Korisno štivo i literatura]]''' [[Datoteka:Podnožije Maglića.jpg|950x950px|bez_okvira]] ahzx8cj3k2ebrnru2xkxsiz580d6jgi Narodna skupština Bosne i Hercegovine 0 503162 3917086 3787789 2026-08-08T17:44:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917086 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Narodna skupština Narodne Republike Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = red | saziv = [[Spisak saziva Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Spisak saziva]] | logo = Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg | logo_širina = 100px | logo_opis = [[Grb]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosne i Hercegovine]] | vrsta = [[Dvodomni sistem]] | domovi = [[Republičko vijeće Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]]<br>[[Vijeće proizvođača Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Vijeće proizvođača]] | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 26. april 1945. {{Small|([[ZAVNOBiH#Treće zasjedanje|Treće zasjedanje]] [[ZAVNOBiH]]-a)}} | raspušteno = 10. april 1963. | prethodnik = [[ZAVNOBiH]] | sljedbenik = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] | početak_saziva = 26. april 1945. | lider1_vrsta = [[Predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine]] | lider1 = [[Vojislav Kecmanović]] {{Small|(1943-1946)}}<br>[[Đuro Pucar]] {{Small|(1946-1948)}}<br>[[Vlado Šegrt]] {{Small|(1948-1953)}} | stranka1 = [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] | datum_izbora1 = | lider2_vrsta = [[Predsjednik Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Predsjednik Narodne skupštine]] | lider2 = [[Đuro Pucar]] {{Small|(1953-1963)}} | stranka2 = [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = | lider3 = | stranka3 = | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = | dom1 = [[Republičko vijeće Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]] | dom2 = [[Vijeće proizvođača Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Vijeće proizvođača]] | struktura1 = Republican Council of the National Assembly of Bosnia and Herzegovina.svg | struktura1_rez = 200px | struktura1_alt = | struktura2 = Council of Producers of the National Assembly of Bosnia and Herzegovina.svg | struktura2_rez = 200px | struktura2_alt = | političke_grupe1 = {{legend|#FF0000|[[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|NFJ]]: 114}} | političke_grupe2 = {{legend|#FF0000|[[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|NFJ]]: 82}} | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = 23. mart 1958. | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Skupštine]], [[Sarajevo]] | web-stranica = | fusnote = }} '''Narodna skupština Narodne Republike Bosne i Hercegovine''' bila je najviše zakonodavno tijelo [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina#Historija|Federalne Države Bosne i Hercegovine]] (kasnije [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodne Republike Bosne i Hercegovine]]) ustanovljeno na [[ZAVNOBiH#Treće zasjedanje|Trećem zasjedanju]] [[ZAVNOBiH]]-a 26. aprila 1945. u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-periodu-1945.%E2%80%931990.|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u periodu 1945.–1990.|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024|archive-date=24. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240124124515/https://www.parlament.ba/Content/Read/182?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-periodu-1945.%E2%80%931990.|url-status=dead}}</ref><ref>Redžić, Enver; ''Bosnia and Herzegovina in the Second World War'', pp. 236; Routledge, 2005 {{ISBN|0-7146-5625-9}}</ref> Sastojala se od dva doma (vijeća): [[Republičko vijeće Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]] sa 114 poslanika i [[Vijeće proizvođača Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Vijeće proizvođača]] sa 82 poslanika. Narodna skupština Bosne i Hercegovine naslijedila je [[ZAVNOBiH]] na [[ZAVNOBiH#Treće zasjedanje|Trećem zasjedanju]] održanom od 26. do 28. aprila 1945. Treće zasijedanje ZAVNOBiH-a bilo je ujedno i prva sjednica Narodne skupštine BiH gdje je, između ostalog, uspostavljena državna i predstavnička vlast u Bosni i Hercegovini. Dana 10. aprila 1963. usvojen je [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] gdje je Narodna Republika Bosna i Hercegovina preimenovana u Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu čime službeno Narodnu skupštinu NR BiH naslijeđuje [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. == Historija == === Uvod === {{Glavni|Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata|Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi|AVNOJ|ZAVNOBiH}} Na [[ZAVNOBiH#Treće zasjedanje|Trećem zasjedanju]] [[ZAVNOBiH]]-a, održanom od 26. do 28. aprila 1945. u oslobođenom [[Sarajevo|Sarajevu]], kojem je od 176 prisustvovalo 155 članova, donesena je ''Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o konstituiranju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u najviše zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Federalne Države Bosne i Hercegovine]]'', donesene 1. jula 1944, kojom se ZAVNOBiH konstituirao u Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine (NS BiH), a njegovo [[Predsjedništvo ZAVNOBIH-a|Predsjedništvo]] u [[Predsjedništvo Narodne skupštine Bosne i Hercegovine]]. To je značilo nastavak izgradnje vlasti poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pa su [[narodnooslobodilački odbor]]i i skupštine, od mjesnih do oblasnih, promijenili naziv u narodne odbore i narodne skupštine mjesta, općina, srezova, okruga i oblasti, u zavisnosti od administrativno-teritorijalne podjele Bosne i Hercegovine. Usvajanjem ove odluke daljnji rad Trećeg zasjedanja ZAVNOBiH-a predstavljao je početak rada prve sjednice Narodne skupštine Bosne i Hercegovine. Svi vijećnici koji su imali vijećničko punomoćje za Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a postali su prvi narodni poslanici Narodne skupštine, a zbog nemogućnosti izbora kooptirana su još 44 poslanika. Na osnovu toga, prvi saziv Narodne skupštine BiH imao je 220 narodnih poslanika, a Predsjedništvo Narodne skupštine brojalo je 25 članova. Za predsjednika skupštine imenovan je [[Vojislav Kecmanović]], a za potpredsjednike [[Avdo Humo]], [[Jakov Grgurić]] i [[Đuro Pucar]].<ref name=":0" /> Predsjedništvo, povremeno nazivano i Prezidij ili Prezidijum, taj naziv zvanično dobija tek u prvom [[Ustav Narodne Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu Narodne Republike Bosne i Hercegovine]]. Nakon formiranja Privremene vlade [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]] 7. marta 1945. stvorene su pretpostavke za formiranje i bosanskohercegovačke vlade. Na Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a donesen je i Zakon o [[Narodna vlada Bosne i Hercegovine|Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine]], kao vrhovnom izvršnom organu državne vlasti u Bosni i Hercegovini. Narodna vlada bila je odgovorna Narodnoj skupštini koja je mandat za sastav prve vlade jednoglasno povjerila [[Rodoljub Čolaković|Rodoljubu Čolakoviću]].<ref name=":0" /> Narodna skupština izmijenila je Odluku ZAVNOBiH-a o stvaranju zakonodavnog odbora, od 1. jula 1944, donošenjem Zakona o izmjeni njenog člana 2., u kojem je odredila da Zakonodavni odbor čini predsjednik i deset članova koje je iz svog sastava birala Narodna skupština Bosne i Hercegovine. Prema tome, Trećim zasjedanjem ZAVNOBiH-a, odnosno istovremeno i prvim zasjedanjem Narodne skupštine Bosne i Hercegovine uspostavljena je državna i predstavnička vlast u Bosni i Hercegovini. Narodna vlada Bosne i Hercegovine donijela je ubrzo, 2. maja 1945, Deklaraciju sa programskom orijentacijom u vezi sa pitanjima značajnim za mirnodopski razvoj.<ref name=":0" /> === Izgradnja državne organizacije === Sljedeći korak u izgradnji jugoslavenske, a time i bosanskohercegovačke državne organizacije bilo je [[Treće zasjedanje AVNOJ-a|Treće zasjedanje]] [[AVNOJ]]-a 10. augusta 1945, koje se transformiralo u [[Privremena narodna skupština Jugoslavije|Privremenu narodnu skupštinu Jugoslavije]]. Federalnom ustrojstvu nove države najbolje je odgovarao [[dvodomni sistem]], pa je skupština odlučila da [[Ustavotvorna skupština Jugoslavije|Ustavotvorna skupština]] ima dva doma: [[Savezna skupština Jugoslavije|Saveznu skupštinu]] i [[Skupština naroda Jugoslavije|Skupštinu naroda]].<ref name=":0" /> Da bi se potvrdile sve do tada donesene odluke, Ustavotvorna skupština Jugoslavije organizovala je izbore za 11. novembar 1945. Izborni zakon omogućavao je aktivno i pasivno biračko pravo kao opće i jednako pravo glasa svim građanima [[Jugoslavija|Jugoslavije]] sa navršenih 18 godina života, bez obzira na spol, rasu, vjeroispovijest, obrazovanje i mjesto stanovanja. Međutim, široko postavljeno izborno pravo ograničeno je Zakonom o biračkim spiskovima kojim su brisani svi oni koji su se kompromitirali u odnosu na [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačku borbu]] i njene principe organiziranja [[Revolucija|revolucionarnog]] tipa vlasti. Na izborima su se pojavile dvije kutije. U jednu kutiju ubacivali su se glasovi za glavnu listu [[Narodni front Jugoslavije|Narodnog fronta Jugoslavije]] čiji je nosilac bio [[Josip Broz Tito]], koja je dobila 90,48% glasova birača, a druga je bila kutija bez liste sa 9,52% glasova. To su bili rezultati za Saveznu skupštinu, a slični rezultati bili su i za Skupštinu naroda. Od tog dana uvedena je [[Jednopartijski sistem|jednopartijska]] [[Komunizam|komunistička]] vladavina koja je na vlasti ostala do prvih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|višestranačkih izbora 1990.]]<ref name=":0" /> Narodna skupština Bosne i Hercegovine, koja je proizašla iz [[ZAVNOBiH]]-a, obavljala je zadatke učvršćivanja nove narodne vlasti, obnove zemlje i pripremanja uslova za izbor i saziv Ustavotvorne skupštine koja je, u skladu sa zakonodavstvom nove Jugoslavije, trebalo da donese novi ustav Bosne i Hercegovine. Poslanici za jednodomnu Ustavotvornu skupštinu birani su prema odredbama ''Zakona o izboru narodnih poslanika za Ustavotvornu skupštinu Narodne Republike Bosne i Hercegovine''. Organizacija izbora bila je povjerena Zemaljskoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine, a izbori su održani 13. oktobra 1946.<ref name=":0" /> Na osnovu broja bosanskohercegovačkog stanovništva, prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1931.|popisu iz 1931]], [[Zemaljska izborna komisija]] utvrdila je da se na svakih 15.000 stanovnika bira po jedan poslanik, prema tadašnjoj administrativno-teritorijalnoj podjeli na sedam okruga i posebno za grad [[Sarajevo]]. Na izborima se moglo glasati samo za jednu listu Narodnog fronta, mada je postojala i druga kutija, poznatija kao "ćorava", koja nije imala istaknutu listu. Glasalo je 82,21% upisanih birača, a apstiniralo 17,79%. Savezni i federalni zakoni o biračkim spiskovima naznačili su određene kategorije stanovništva koje su brisane iz biračkih spiskova.<ref name=":0" /> Ustavotvorna skupština Bosne i Hercegovine sazvana je za 11. novembar 1946. Među prvim poslovima koje je uradila bilo je potvrđivanje svih akata koje su donijeli [[ZAVNOBiH]] i njegovo [[Predsjedništvo ZAVNOBIH-a|Predsjedništvo]] i Narodna skupština Bosne i Hercegovine i njeno [[Predsjedništvo Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]. Ustavotvorna skupština je 31. decembra 1946. usvojila i svečano proglasila [[Ustav Narodne Republike Bosne i Hercegovine]], a nakon toga nastavila je raditi pod imenom '''Narodna skupština Narodne Republike Bosne i Hercegovine'''. Tim činom zaokružena je izgradnja svih institucija potrebnih za funkcioniranje jedne od šest federalnih jedinica u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji]]. U četvorogodišnjem mandatu Narodna skupština Narodne Republike BiH održala je osam redovnih i četiri vanredna zasjedanja. U periodu administrativnog [[Socijalizam|socijalizma]] do 1950. uspostavljen je [[Politički sistemi|politički sistem]], započeta obnova zemlje, usvojen prvi petogodišnji plan, odgovoreno je na [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[hegemonizam]] i čvrsto kontroliran ukupan društveni život. U tim burnim političkim događajima predsjednik Prezidija Narodne skupštine Bosne i Hercegovine, od novembra 1946. do septembra 1948., bio je [[Đuro Pucar]], a u narednom periodu, do decembra 1953, tu funkciju obavljao je [[Vlado Šegrt]].<ref name=":0" /> === Ustavne reforme === Nova faza u razvoju jugoslavenskog i bosanskohercegovačkog političkog sistema počela je usvajanjem ''Osnovnog zakona o upravljanju državnim privrednim preduzećima i višim privrednim udruženjima od strane radnih kolektiva'', od 27. juna 1950. To je bio početak [[Radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]], kao novog oblika upravljanja u društveno-ekonomskom i političkom sistemu, koji je svoj ustavni oblik dobio [[Ustavni zakon FNRJ 1953.|ustavnom reformom 1953]]. U skladu sa saveznim zakonima, donesen je ''Ustavni zakon o osnovama društvenog i političkog uređenja Narodne Republike Bosne i Hercegovine i republičkim organima vlasti''. Pošto je promijenio ustavnopravni sistem Narodne Republike Bosne i Hercegovine u odnosu na prvi ustav, za njega se može reći da je novi.<ref name=":0" /> Izbori za drugi poslanički saziv Narodne skupštine Narodne Republike Bosne i Hercegovine održani su 3. decembra 1950, prema ''Zakonu o izboru narodnih poslanika za Narodnu skupštinu Narodne Republike Bosne i Hercegovine''. U odnosu na prethodni zakon, jedan narodni poslanik birao se na 10.000 stanovnika prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.|popisu stanovništva od 15. marta 1948]], uz procjenu priraštaja do 1950. Ukupno je trebalo izabrati 270 poslanika po oblastima i za grad Sarajevo, prema tada važećoj administrativno-teritorijalnoj podjeli. Najveći broj poslanika biran je u [[Tuzlanska oblast|Tuzlanskoj oblasti]] (81), zatim u [[Banjalučka oblast|Banjalučkoj]] (79), [[Sarajevska oblast|Sarajevskoj]] (57), [[Mostarska oblast|Mostarskoj]] (41) i za grad [[Sarajevo]] 12 poslanika. Osim službene liste, Zakonom se propisivalo i daljnje postojanje "ćorave kutije", odnosno one druge, bez liste. Uvedena je novina u vezi s utvrđivanjem rezultata izbora, odnosno uvedena je apsolutna većina, a to znači da izabrani kandidat ima više glasova od svih ostalih zajedno. Ako se to ne ostvari u prvom krugu, glasa se u drugom, ali tada može pobijediti i kandidat s relativnom većinom, odnosno s najvećim brojem glasova u odnosu na ostale. Na ovim izborima ukupno je glasalo 97,08% upisanih glasača, od kojih je približno 98,5% glasalo za kandidate, a 1,5% u kutiju bez liste. Narodna skupština Narodne Republike Bosne i Hercegovine, izabrana na izborima 3. decembra 1950, održala je šest redovnih zasjedanja do 14. septembra 1953, kada je bila raspuštena.<ref name=":0" /> Nakon Ustavnog zakona o osnovama društvenog i političkog uređenja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] i saveznim organima vlasti, od 13. januara 1953, uslijedilo je donošenje republičkih ustavnih zakona. Tako je 29. januara 1953. u Bosni i Hercegovini usvojen Ustavni zakon o osnovama društvenog i političkog uređenja Narodne Republike Bosne i Hercegovine i republičkim organima vlasti. Ovim zakonima značajno se proširila struktura parlamentarnih tijela. Saveznim Ustavnim zakonom došlo je do promjene u formiranju saveznog parlamenta ([[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Narodne skupštine FNRJ]]), tako što je umjesto [[Savezno vijeće Jugoslavije|Saveznog vijeća]] i [[Vijeća naroda Jugoslavije|Vijeća naroda]] uvedeno [[Savezno vijeće Jugoslavije|Savezno vijeće]] i [[Vijeće proizvođača Jugoslavije|Vijeće proizvođača]]. Da se ne bi potpuno izgubilo Vijeće naroda, u Savezno vijeće birale su se dvije grupe poslanika. Prvu grupu poslanika činili su oni koje su neposredno birali građani, i to po jedan na 60.000 stanovnika, a drugu poslanici koje su delegirale skupštine šest republika i dvije pokrajine. Ovi delegirani poslanici mogli su imati ulogu Vijeća naroda ako se govorilo o ustavnim pitanjima i ravnopravno su odlučivali u Saveznom vijeću. Prema republičkom Ustavnom zakonu, Narodna skupština Narodne Republike Bosne i Hercegovine dobila je dva doma: [[Republičko vijeće Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]] sa 114 poslanika i [[Vijeće proizvođača Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Vijeće proizvođača]] sa 82 poslanika. Ovakva skupštinska struktura ostala je do donošenja [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|novog Ustava 1963]]. Skupštinski izbori održani su od 24. do 26. novembra 1953.<ref name=":0" /> Na ovim izborima gumene kuglice bile su zamijenjene glasačkim listićima, na kojima se mogao zaokružiti samo redni broj ispred imena jednog kandidata. Rezultati na izborima utvrđivani su relativnom većinom za oba doma Narodne skupštine Narodne Republike Bosne i Hercegovine koja je radila od izbora 26. novembra 1953. do 6. januara 1958, kada je bila raspuštena. Izbori za narodne poslanike u Republičko vijeće i Vijeće proizvođača Narodne skupštine četvrtog saziva održani su 23. marta 1958. Za Republičko vijeće birano je 126 poslanika na svakih 25.000 stanovnika, a za Vijeće proizvođača 91 poslanik na 30.000 radnika.<ref name=":0" /> Narodnoj skupštini NR BiH, izabranoj od 23. do 27. marta 1958, produžen je mandat na godinu dana, od 10. aprila 1962. do 10. aprila 1963. Dužnost [[Predsjednik Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|predsjednika Narodne skupštine Bosne i Hercegovine]], od decembra 1953. do juna 1963, obavljao je [[Đuro Pucar]].<ref name=":0" /> === Ustav iz 1963. === {{Glavni|Ustav Jugoslavije iz 1963.}} Nakon deset godina, u aprilu 1963, donesen je novi savezni ustav, a potom su usvajani republički ustavi. [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] usvojen je 10. aprila 1963, a dograđivan je ustavnim amandmanima 1967, 1969. i 1972. Novim ustavom Narodna Republika Bosna i Hercegovina preimenovana je u Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu čime se nastojao obilježiti početak [[Samoupravni socijalizam|socijalističke samoupravne demokratije]] za razliku od one prethodne, koja je definirana kao [[narodna demokratija]]. Ovaj Ustav SFRJ nazvan je i "poveljom samoupravljanja", jer se od tada model samoupravljanja proširio u sve sfere društvenog života. Ustavom su definirane društveno-političke zajednice u republici, a to su bile: općina, srez i republika. Novim ustavom obrazovana su gradska vijeća kao organ samoupravljanja u gradovima s više općina. Kao osnovna teritorijalna jedinica novog političkog sistema uvedena je [[mjesna zajednica]] kao samoupravna zajednica građana kojom je rukovodio savjet biran na zborovima birača. Sljedeća društveno-politička zajednica posebno definirana novim ustavom bila je [[srez]]. Skupštinu sreza čine odbornici izabrani na općinskim skupštinama srazmjerno broju stanovnika u njima.<ref name=":0" /> == Nadležnosti == {{Proširiti sekciju}} == Struktura == Narodna skupština Narodne Republike Bosne i Hercegovine sastojala se od dva doma (vijeća): [[Republičko vijeće Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Republičko vijeće]] sa 114 poslanika i [[Vijeće proizvođača Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Vijeće proizvođača]] sa 82 poslanika. === Republičko vijeće === {{Proširiti sekciju}} === Vijeće proizvođača === {{Proširiti sekciju}} == Spisak predsjednika == {{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" |-- ! # ! Portret ! width=180|Ime i prezime<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=http://www.rulers.org/rulb1.html#bosnia_and_herzegovina|title=Bosnia and Herzegovina|website=www.rulers.org|access-date=24. 1. 2024}}</ref> ! colspan=2|Mandat !Saziv ! Stranka |- ! colspan="7" |Predsjednik [[Prezidijum Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|Prezidijuma Narodne skupštine BiH]] |-- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" | 1. | [[Datoteka:Vojislav Kecmanović (cropped2).jpg|80px]]|| [[Vojislav Kecmanović]] {{small|(1881–1961)}} | 25. novembar 1943. || 11. novembar 1946. |[[ZAVNOBiH#Prvo zasjedanje|I zasjedanje ZAVNOBiH]]<br>[[ZAVNOBiH#Drugo zasjedanje|II zasjedanje ZAVNOBiH]]<br>[[ZAVNOBiH#Treće zasjedanje|III zasjedanje ZAVNOBiH]]<br>[[Prvi saziv Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|I saziv]] | rowspan="2" | [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]) |-- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" | 2. | [[Datoteka:Đuro Pucar (cropped).jpg|80px]]|| [[Đuro Pucar]]<br />{{small|(1899–1979)}}|| 11. novembar 1946. || septembar 1948. |[[Drugi saziv Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|II saziv]] [[Treći saziv Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|III saziv]] |-- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" | 3. | [[Datoteka:Vlado Segrt EPLJ.JPG|80px]]|| [[Vlado Šegrt]]<br />{{small|(1907–1991)}}|| septembar 1948. || decembar 1953. |[[Treći saziv Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|III saziv]] [[Četvrti saziv Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|IV saziv]] |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |- ! colspan="7" |Predsjednik Narodne skupštine NR BiH |-- ! style="background-color:#FF0000; color:white;" | 4. | [[Datoteka:Đuro Pucar (cropped).jpg|80px]]|| [[Đuro Pucar]]<br />{{small|(1899–1979)}}|| decembar 1953. || juni 1963. |[[Peti saziv Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|V saziv]] [[Šesti saziv Narodne skupštine Bosne i Hercegovine|VI saziv]] | [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |} == Također pogledajte == * [[Politika Bosne i Hercegovine]] * [[ZAVNOBiH]] * [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} {{Parlamenti Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Narodna skupština Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Skupštine po državama|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dvodomna zakonodavna tijela|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Državne institucije]] kwg6ugk9xxshdazw4dodfwvenvfhlsi Poštanska kočija (film) 0 503211 3917166 3903142 2026-08-09T05:12:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917166 wikitext text/x-wiki {{Infobox film | name = Stagecoach | image = Stagecoach (1939 poster).jpg | caption = Theatrical release poster | director = [[John Ford]] | producer = [[Walter Wanger]] | writer = | screenplay = [[Dudley Nichols]] | story = | based_on = {{Based on|"The Stage to Lordsburg"<br />1937 ''[[Collier's]]''|[[Ernest Haycox]]}} | starring = {{Plainlist| * [[Claire Trevor]] * [[John Wayne]] * [[Andy Devine]] * [[John Carradine]] * [[Thomas Mitchell (actor)|Thomas Mitchell]] * [[Louise Platt]] * [[George Bancroft (actor)|George Bancroft]] * [[Donald Meek]] * [[Berton Churchill]] * [[Tim Holt]] }} | narrator = | music = {{Plainlist| * [[Richard Hageman]] * [[W. Franke Harling|Franke Harling]] * [[Louis Gruenberg]] * [[John Leipold]] * [[Leo Shuken]] * [[Gerard Carbonara]] (uncredited) * [[Stephen Pasternacki]] (uncredited) }} | cinematography = [[Bert Glennon]] | editing = {{Plainlist| * [[Otho Lovering]] * [[Dorothy Spencer]] }} | studio = Walter Wanger Productions | distributor = [[United Artists]] | released = {{Film date|1939|02|02|Los Angeles|1939|03|03|U.S.|ref1=<ref name=AFI>{{cite web | url=http://www.afi.com/members/catalog/DetailView.aspx?s=&Movie=4173| title=Stagecoach: Detail View | publisher=American Film Institute | access-date=9. 2. 2017}}</ref>|ref2=<ref name=AFI/>}} | runtime = 96 minutes | country = United States | language = English | budget = $531,374<ref name="wagner">Matthew Bernstein, ''Walter Wagner: Hollywood Independent'', Minnesota Press, 2000 p439</ref> | gross = $1,103,757<ref name="wagner"/> }} ''''''Poštanska kočija'''''' američki je [[vestern film]] snimljen 1939. godine u režiji [[John Ford|Johna Forda]] a glavne uloge tumače [[Claire Trevor]] i [[John Wayne]] u njegovoj revolucionarnoj ulozi. Scenarij je napisao [[Dudley Nichols]] koji je adaptirao ''Kočija za Lordsburg'', kratke priče [[Ernest Haycox|Ernesta Haycoxa]]" objavljene 1937. godine. Film prati grupu putnika prvenstveno sastavljenu od doseljenika koji se voze na [[diližansa|diližansi]] kroz opasnu teritoriju [[Apači|Apača]]. Film je odavno prepoznat kao važno djelo koje nadilazi vestern žanr. Godine 1995. [[Kongresna biblioteka]] Sjedinjenih Država proglasile su film "kulturološki, historijski ili estetski značajnim" i odabran je na očuvanje u njihovom [[Nacionalni filmski registar|Nacionalnom filmskom registru]].<ref name="loc.gov">{{Cite web|title=Complete National Film Registry Listing |url=https://www.loc.gov/programs/national-film-preservation-board/film-registry/complete-national-film-registry-listing/|website=Library of Congress|access-date=11. 5. 2020}}</ref> Ipak, film nije izbjegao polemiku. Kao i većina vesterna tog doba, njegov pojednostavljeni [[Indijanci u filmu|prikaz Indijanaca]] u filmu kao divljaka je kritiziran.<ref name="Aleiss 2005 https://archive.org/details/makingwhitemansi00alei/page/60 60">{{Cite book|title=Making the White Man's Indian: Native Americans and Hollywood Movies|last=Aleiss|first=Angela|publisher=Praeger|year=2005|isbn=9780275983963|location=Westport, CT|pages=[https://archive.org/details/makingwhitemansi00alei/page/60 60]|url-access=registration|url=https://archive.org/details/makingwhitemansi00alei/page/60}}</ref> ''Poštanska kočija'' je bila prva od mnogih vesterna koje je Ford snimio u dolini [[Monument Valley]], na granici [[Arizona|Arizone]] i [[Utah]]a na američkom jugozapadu. U mnogim filmovima koje je Ford tamo snimio glumio je i John Wayne. Scene iz ''Poštanske kočije'', uključujući sekvencu koja predstavlja Waynea kao Ringo Kida, spojile su snimke iz Monument Valleya s onima snimljenim na [[Iverson Movie Ranch]]u u [[Chatsworth, Kalifornija|Chatsworthu, Kalifornija]], [[RKO Encino Ranch]]u kao i druge lokacije. Kao rezultat, pojavljuje se geografski nesklad, uključujući završnu scenu u kojoj Ringo (Wayne) i Dallas (Trevor) napuštaju Lordsburg u jugozapadnom Novom Meksiku putem Monument Valleya. == Radnja == U junu 1880. kočijaš i četiri putnika pripremili su se da se ukrcaju u diližansu koja polazi iz Tonta, teritorij Arizone, za [[Lordsburg, Novi Meksiko]]. Među njima su DalLas, prostitutka koju je "Liga zakona i reda" protjerala iz grada; zatim alkoholičar Doc Boone; snobovska južnjakinja Lucy Mallory, koja putuje da se pridruži svom mužu konjičkom oficiru; i prodavač [[viski]]ja Samuel Peacock. Kočijaš Buck, traži svoju oružanu pratnju, a maršal Curley Wilcox mu govori da je jedan čovjek krenuo u potragu za Ringo Kidom. Ringo je pobjegao iz zatvora nakon što je čuo da mu je oca i brata ubio Luke Plummer. Buck govori Curleyju da Ringo ide za Lordsburg. Znajući da se Ringo zakleo na osvetu, Curley odlučuje da ponese sačmaricu s kočijom. Prije nego što diližansa krene, [[poručnik]] [[Američka konjica|Američke konjice]] Blanchard javlja da su [[Geronimo]] i njegovi [[Apači]] ratnici na ratnoj stazi, i da će mala konjica pružiti pratnju samo do Dry Forka. Vidjevši brižnu gospođu Mallory, galantni kockar Hatfield joj nudi svoju zaštitu do Lordsburga i kreće s njom na put. Na rubu grada Henry Gatewood, arogantni bankar, zaustavlja kočiju i pridružuje im se. Dalje uz cestu, kočija nailazi na Ringo Kida, nasukanog kada mu je konj uginuo u sred pustinje. Iako su Curley i Ringo prijatelji, Curley uzima Ringa pod nadzor i gura ga u kočiju. Kada stignu do Dry Forka, saznaju da je očekivani konjički odred otišao za Apache Wells. Buck želi da se vrati, ali većina putnika glasa za nastavak putovanja. Grupa je iznenađena kada je Ringo, nesvjestan Dallasine prošlosti, pozove da sjedne za glavni sto na ručku. Dok jedu uglađeni Hatfield otkriva da je služio u [[Vojska Konfederacije|Vojsci Konfederacije]] pod komandom oca gospođe Mallory u [[Virginia|Virginiji]]. U Apache Wellsu, gospođa Mallory saznaje da je njen muž ranjen u borbi s Apačima. Ona se onesvijesti, i zapanjivši grupu, počinje da se porađa. Doc Boone se trijezni i porađa bebu uz pomoć Dallasove. Kasnije te noći, Ringo traži od Dallas da se uda za njega i da žive na ranču koji posjeduje preko granice u [[Meksiko|Meksiku]]. Ona se boji otkriti svoju prošlost, i izbjegava njegovu ponudu. Sljedećeg jutra, ona prihvata, ali ne želi napustiti gospođu Mallory i novorođenče; umjesto toga, ona daje Ringu pušku koju je Curley uzeo i tjera ga da pobjegne, obećavajući da će se tamo kasnije njih dvoje sresti. Prije nego što Ringo može otići, on vidi [[dimni signal]] kako najavljuje napad Apača i vraća se grupi pod nadzor. Kočija stiže do Lee's Ferryja, koji su Apači ubilački opljačkali. Curley skida lisice s Ringa kako bi mu pomogao privezati trupce do kočije i uz pomoć njih prevesti kočiju preko rijeke. Naizgled izvan opasnosti, napadnuti su od strane Apača. Slijedi duga potjera, a neki od putnika su povrijeđeni u borbi. Sve do svog posljednjeg metka, Hatfield povlači okidač kako bi odbranio gospođu Mallory ali biva smrtno ranjen. Iznenada 6. konjički puk američke konjice jaše u pomoć. U Lordsburgu Gatewood je uhapšen zbog pokušaja bjekstva s novcem svoje banke. Gospođa Mallory saznaje da će se njen ranjeni muž potpuno oporaviti. Ona zahvaljuje Dallas, koja daje gospođi Mallory njen šal. Dallas zatim moli Ringa da se ne suprotstavlja trojici braće Plummer, ali on je odlučan da im se osveti. Dok šetaju gradom, on ponavlja svoju želju da je oženi. Luke Plummer, koji igra [[poker]] u jednom od saluna, čuje za Ringov dolazak i poziva svoju braću da mu se pridruže u obračunu s Ringom. Ringo u pucnjavi ubija svu trojicu, a zatim se predaje Curleyju, očekujući da će se vratiti nazad u zatvor. Dok Ringo sjeda u kočiju, Curley poziva Dallas da se vozi s njima do ruba grada. Ali kada se ukrca Curley i Doc tjeraju konje u galop, puštajući par da zajedno odjure prema Ringovom ranču dalje preko meksičke granice. == Uloge == * [[Claire Trevor]] - Dallas * [[John Wayne]] - Ringo Kid * [[Andy Devine]] - Buck * [[John Carradine]] - Hatfield * [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]] - Doc Boone * [[Louise Platt]] - Lucy Mallory * [[George Bancroft (glumac)|George Bancroft]] - Curley * [[Donald Meek]] - Peacock * [[Berton Churchill]] - Gatewood * [[Tim Holt]] - pukovnik * [[Tom Tyler]] - Luke Plummer == Produkcija == === Uvod u snimanje === Scenarij je adaptacija koju je napisao [[Dudley Nichols]] na osnovu kratke priče "Kočija za Lordsburg" [[Ernesta Haycoxa]]. Filmska prava na djelo kupio je John Ford ubrzo nakon što je objavljeno u časopisu ''[[Collier's Weekly]]'' 10. aprila 1937. godine.<ref name="Haycox, Jr.">{{cite web| url=http://www.ochcom.org/haycox| title=Ernest Haycox (1899–1950)| publisher=Oregon Cultural Heritage Commission| year=2001| author=Ernest Haycox Jr. | access-date=6. 2. 2012}}</ref> Prema Thomasu Schatzu, Ford je tvrdio da je njegova inspiracija u širenju "Kočije" izvan okvira zapleta koji je kreirao Haycox bilo njegovo poznavanje još jedne kratke priče, "[[Boule de Suif]]" koju je napisao francuski pisac [[Guy de Maupassant]],<ref name="SchatzBoule">{{cite book| author=Thomas Schatz| title=''Stagecoach'' and Hollywood's A-Western Renaissance| url=http://assets.cambridge.org/97805217/93315/sample/9780521793315ws.pdf| work=John Ford's Stagecoach edited by Barry Keigh Grant| publisher=Cambridge University Press| place=Cambridge| year=2003| pages=21–47| isbn=0-521-79331-9}}</ref> iako Schatz vjeruje da "ovo teško dokazivo".<ref>Schatz, p. 27.</ref> Čini se da je Fordova izjava bila osnova za tvrdnju kojom se i sam Haycox oslanjao na priču Guy de Maupassanta. Međutim, prema Haycoxovom biografu, nema direktnih dokaza da je Haycox bio upoznat s Maupassantovom pričom, posebno zato što je dokumentirano da se trudio izbjeći čitanje djela drugih koji bi mogli nesvjesno utjecati na njegovo pisanje, te je fokusirao svoje lično čitanje iz oblasti historije.<ref Name="Haycox, Jr."/> Prije produkcije, Ford je kupovao projekat u nekoliko holivudskih studija, koji su ga svi odbili jer su vesterni s velikim budžetom bili van mode još od vremena nijemog filma, i zato što je Ford insistirao na korištenju tadašnjeg glumca [[B-film]]ova [[John Wayne|Johna Waynea]] u ključnoj ulozi u filmu. Nezavisni producent [[David O. Selznick]] je konačno pristao da ga producira, ali je bio frustriran Fordovom neodlučnošću o tome kada će snimanje početi, i imao je vlastite sumnje u vezi s odabirom glumaca. Ford je povukao film iz Selznickove kompanije i obratio se nezavisnom producentu [[Walter Wanger|Walteru Wangeru]] u vezi s projektom. Wanger je imao iste rezerve prema produkciji "A" vesterna, a još više zato što u njemu glumi John Wayne. Ford nije režirao vestern još od dana nijemog filma.<ref name=Clooney194>{{cite book| author=Nick Clooney| title=The Movies That Changed Us: Reflections on the Screen| date=novembar 2002| publisher=Atria Books| location=New York| isbn=0-7434-1043-2| page=[https://archive.org/details/moviesthatchange00cloo/page/194 194]| url-access=registration| url=https://archive.org/details/moviesthatchange00cloo/page/194| author-link=Nick Clooney}}</ref> Wanger je rekao da neće riskirati svoj novac osim ako Ford ne zamijeni Johna Wayna sa [[Gary Cooper]]om i dovede [[Marlene Dietrich]] da glumi Dallasovu.<ref>Clooney, pp. 196–197.</ref> Ford je odbio budžet; insistirao je da to bude Wayne ili niko drugi. Na kraju su napravili kompromis, s Wangerom koji je uložio 250,000 dolara, nešto više od polovine onoga što je Ford tražio, a Ford bi dao najveći reklame i zasluge [[Claire Trevor]], koja je bila poznatija od Johna Waynea u to vrijeme.<ref>Clooney, p. 197.</ref> === Snimanje === [[Datoteka:Bert Glennon-John Ford in Stagecoach.jpg|thumb|right|Snimatelj Bert Glennon i režiser John Ford]] Članovi produkcijske ekipe bili su smješteni u [[Kayenta, Arizona|KayentI]], na sjeveroistoku [[Arizona|Arizone]], u starom radnom kampu. Uslovi su bili spartanski, produkcija je trajala satima, a vremenski uslovi na nadmorskoj visini 1,700 metara bili su ekstremni, sa stalnim jakim vjetrovima i niskim temperaturama. Ipak, režiser [[John Ford]] je bio zadovoljan radom ekipe na lokaciji, koji se odvijao u blizini [[Goulding's Trading Post]]a na granici Utaha, oko 25 milja od Kayente.<ref>Crew Letter from Kayenta, Arizona, December 1938, [http://www.thenedscottarchive.com/hollywood/films/movie-stagecoach.html#kayentaletter Thenedscottarchive.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130116234229/http://www.thenedscottarchive.com/hollywood/films/movie-stagecoach.html#kayentaletter |date=16. 1. 2013 }}</ref> Dodatne scene su snimane na [[Monument Valley]] lokacijama, kao i filmskim rančevima [[Iverson Movie Ranch]] i [[RKO Encino Ranch]].<ref name="MoWFH">{{cite web |title=John Wayne - Stagecoach |url=https://www.museumofwesternfilmhistory.org/142-resources/further-information-about-current-exhibits/6-john-wayne-stagecoach |website=museumofwesternfilmhistory.org |publisher=Museum of [[Western (genre)|Western]] film History |access-date=1. 11. 2020 |archive-date=7. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201107202531/https://www.museumofwesternfilmhistory.org/142-resources/further-information-about-current-exhibits/6-john-wayne-stagecoach |url-status=dead }}</ref>''Poštanska kočija'' je bio prvi od mnogih vesterna koje je Ford snimio koristeći Monument Valley kao lokaciju, a u mnogima je glumio i John Wayne. Nepodudarnosti pejzaža i vegetacije su stoga evidentne kroz film, sve do završne scene Ringa i Dallasove koji napuštaju Lordsburg, u pustinji [[Chihuahuan]] na jugozapadu Novog Meksika, zahvaljujući nepogrešivoj topografiji lokacije Monument Valleya [[Colorado Plateau]]. == Kritike == Film je premijerno prikazan 2. marta 1939. i dobio je povoljne kritike i pohvale u novinskim izdanjima.<ref name="BFI Stagecoach">Buscombe, Edward. ''Stagecoach''. [[British Film Institute]], 1992. pp. 76–82</ref> Film je učvrstio John Wayneov status kao vodećeg glumca A-liste i ostvario je profit od 297,690 dolara.<ref name="wagner"/> Članica glumačke ekipe Louise Platt, u pismu o iskustvu produkcije filma, citirala je Fordovu izjavu o Wayneovoj budućnosti na filmu: "On će biti najveća zvijezda ikada jer je savršen da glumi "svakog čovjeka".<ref name="Louise Platt letter">Letter, Louise Platt to Ned Scott Archive, July 7, 2002, [http://www.thenedscottarchive.com/hollywood/films/movie-stagecoach.html#platt2 Thenedscottarchive.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130116234229/http://www.thenedscottarchive.com/hollywood/films/movie-stagecoach.html#platt2 |date=16. 1. 2013 }} pp. 39, 40</ref> Na [[Rotten Tomatoes]]u, film ima ocjenu odobrenja od 100%, na osnovu 47 recenzija, s prosječnom ocjenom od 9,3/10. Konsenzus sajta glasi: "Tipizirajući najbolje što vestern žanr može da ponudi, ''Poštanska kočija'' je uzbudljiva avantura i dramatičan je doprinos dinamičnoj režiji Johna Forda i očaravajućim glumačkim zaokretom zvijezde Johna Wayna."<ref>{{cite web |title=Stagecoach |url=https://www.rottentomatoes.com/m/1019774-stagecoach |website=Rotten Tomatoes |access-date=22. 11. 2023}}</ref>[[Orson Welles]] je tvrdio da je to bio savršen udžbenik o snimanju filmova i tvrdio je da ga je gledao više od 40 puta pripremajući se za snimanje ''[[Građanin Kane|Građanina Kanea]]''.<ref>Welles, Orson, and Bogdanovich, Peter. ''This is Orson Welles''. Da Capo Press, 1998. pp. 28–29. "After dinner every night for about a month, I'd run ''Stagecoach''... It was like going to school."</ref> Godine 1995. [[Kongresna biblioteka]] Sjedinjenih Država proglasila je film "kulturološki, historijski ili estetski značajnim" i odabrane na očuvanje u njihovom [[Nacionalni filmski registar|Nacionalnom filmskom registru]].<ref name="loc.gov"/> Film je također prepoznat kao film koji nadilazi vestern žanr. [[Robert B. Pippin]] je primijetio da su likovi i njihovo putovanje "arhetipski, a ne samo individualni" i da je film "mitski prikaz američke težnje prema obliku politički značajne jednakosti".<ref name="Pippins 2010 3, 5">{{cite book |last=Pippins|first=Robert |date=2010 |title=Hollywood Westerns and American Myth |url=https://archive.org/details/hollywoodwestern0000pipp|location=New Haven, CT |publisher=Yale University Press |pages=[https://archive.org/details/hollywoodwestern0000pipp/page/3 3], 5|isbn=9780300172065}}</ref> Ipak, njegov prikaz Indijanaca nije iznad kritike.<ref name="Aleiss 2005 https://archive.org/details/makingwhitemansi00alei/page/60 60"/> U svom osvrtu iz 2011. godine, [[Roger Ebert]] je primijetio da "stavovi filma prema Indijancima nisu prosvijećeni. Apači se vide jednostavno kao divljaci ubice; nema nagovještaja da su bijeli ljudi napali njihovu zemlju."<ref>{{cite web |url=https://www.rogerebert.com/reviews/great-movie-stagecoach-1939 |title=John Ford. John Wayne. History. |last1=Ebert|first1=Roger|author-link=Roger Ebert |publisher=[[RogerEbert.com]]|date=1. 8. 2011}}</ref> === Odabrana kritika=== Jedan od ključnih razloga zašto nikad nisam volio vesterne je bio taj što sam kao klinac bio prisiljen da gledam toliko filmova Johna Waynea. Nikada ga nisam smatrao upečatljivim glumcem i njegove izvedbe su često kopije jedne druge, ali postoje filmovi u njegovoj historiji koji mogu nadmašiti njegovu povremenu odrvenjenost i iskoristiti njegovu pojavu da ispričaju veličanstvenu, zanimljiviju priču. ''Kočija'' možda nema duh [[Divlja horda|Divlje horde]], možda nije zanimljiv kao ''[[Čovjek koji je upucao Libertyja Valancea]]'', ali je savršena historijska referenca, naglašavajući mnoge uobičajene teme, postavke i stilove vestern žanra. Priča okružuje jednu diližansu koja ide preko teritorije gdje su Apači na ratnom putu i prijete da će ubiti svakoga ko pređe njihovu teritoriju. Prateći putešestvije upoznajemo šaroliku grupu vestern arhetipova, od kojih svaki ima složen odnos s ostalim putnicima. Claire Trevor glumi ženu na lošem glasu koju je gomila tračerica i puritanaca prisilila da napusti grad; John Wayne preuzima ulogu Ringa Kida, čovjeka koji je pobjegao iz zatvora pokušavajući izmiriti račune s ljudima koji ga žele mrtvog; John Carradine se pojavljuje kao južnjački „džentlmen“ i kockar koji je počeo zavoditi Lucy Mallory (Louise Platt); Plattova Lucy je profinjena žena i žena vojnog oficira na putu da ga pronađe; Thomas Mitchell je pijani doktor koji bježi iz grada zajedno s Dallasovom (Trevor) jer nije platio svoje račune; George Bancroft je čovjek zakona koji je “zarobio” Ringa i zakleo se da će ga dovesti i vratiti u zatvor; Andy Devine je poluhrabar, polukukavica koji vozi kočiju; Donald Meek igra putujućeg prodavca pića; a Berton Churchill preuzima ulogu korumpiranog bankara koji uvijek ima glasno mišljenje o svojoj situaciji, ali nikada nema rješenje koje ne uključuje bijeg. Nije teško zamisliti kako ovi likovi komuniciraju jedni s drugima i to je dio onoga što film čini tako uvjerljivim. Iako se mnogi od njih pridržavaju postavljenih karakternih arhetipova, oni miješaju te stereotipe kako bi stvorili kohezivni ansambl koji se rijetko čini jednodimenzionalnim. Trevor, Mitchell i Wayne se jasno izdvajaju iz ove grupe, iako su samo Churchill i Carradine jedini prosječni u grupi. Jedna od opasnosti pripovijedanja je da se publici kaže ne samo šta se dešava, već i šta da misli o tome. Ford uspijeva da izjbegne te zamke tako što često pokazuje umjesto da kaže. Ovo je vizuelni medij. Kada bismo htjeli da nam se kaže šta se dešava, pročitali bismo knjigu u kojoj naša sopstvena mašta mora da popuni prazninu. Čak i kada se moraju dati nagovještaji (kao što je Dallasin poziv za puno tople vode). Morate poštovati mnogo toga što Ford radi s filmom. To više liči na porijeklo žanra, a ne na njegov nastavak. Toliko filmova u bilo kojem žanru samo kopiraju stilove i situacije u nadi da publika neće primijetiti nedostatak originalnosti ili odsustvo razvoja likova. I dok je mnogo ljudi uvučeno u lažnjake, pravo blago su filmovi poput ''Kočije'' koji kreiraju sjajno okruženje i ispunjavaju očekivanja. [[Wesley Lovell]], Cinemasight.com<ref>{{cite web |url=https://www.cinemasight.com/review-stagecoach-1939/ |title=Stagecoach |website=cinemasight.com |access-date=15. 11. 2010 }}</ref> == Ponovna izdanja i restauracija == Film je prvobitno prikazivan preko [[United Artists]]a, ali u skladu sa svojim sedmogodišnjim pravilom o pravima, kompanija je predala prava na distribuciju producentu Walteru Wangeru 1946. godine. Brojne kompanije držale su prava na film u budućim godinama. Autorska prava na film (prvobitno od Walter Wanger Productions) obnovio je [[20th Century Fox]], koji je producirao kasniju verziju ''[[Poštanska kočija (1966)|Poštanska kočija]]''. Prava na originalni film iz 1939. naknadno je stekao [[Time-Life Films]] tokom 1970-ih. Autorska prava su od tada prenijeta na Wanger Productions preko porodice pokojnog producenta u okviru Caidin Trust/Caidin Film Companyja, nosioca sporednih prava. Međutim, prava distribucije sada imaju [[Shout! Factory]], koji je 2014. godine kupio Jumer Productions/Westchester Films (koji je zauzvrat kupio Caidin Film holding nakon prestanka postojanja bivšeg distributera [[Castle Hill Productions]]). [[Warner Bros.]] se danas bavi prodajom i dodatnom distribucijom. Originalni negativ ''Poštanske kočije'' je ili izgubljen ili uništen. Wayne je imao jedan nepregledani pozitivni otisak koji je režiser [[Peter Bogdanovich]] primijetio u Wayneovoj garaži dok je bio u posjeti. Godine 1970. Wayne je dozvolio da se koristi za proizvodnju novog negativa, često viđenog na filmskim festivalima.<ref>Clooney, p. 191.</ref> UCLA je u potpunosti obnovio film 1996. od preživjelih elemenata i premijerno ga prikazao na kablovskoj mreži [[American Movie Classics]]. Prethodna DVD izdanja [[Warner Home Video]] nisu sadržavala restaurirani otisak, već video otisak koji se čuvao u biblioteci Castle Hill/Caidin Trust. Digitalno restaurirana Blu-ray/DVD verzija objavljena je u maju 2010. putem [[The Criterion Collection]]a. == Zanimljivosti == * Šešir koji nosi John Wayne bio je njegov sopstveni. Nosio bi ga na snimanjima mnogih vesterna tokom naredne dvije decenije prije nego što ga je zamijenio nakon [[Rio Bravo (1959)|Rio Brava]] [[Howard Hawks|Howarda Hawksa]] (1959.) jer se šešir jednostavno "raspadao". Nakon toga, šešir je bio izložen ispod stakla u njegovoj kući. * John Ford je volio da maltretira glumce na setu, a ovaj film nije bio izuzetak. U jednom trenutku je rekao Andyju Devineu: "Ti veliko bure slanine. Ne znam zašto te koristim na ovom filmu." Neustrašiv, Devine je odgovorio: "Zato što Ward Bond ne može voziti šest konja." Najgore od svega bio je Fordov tretman Johna Wayna. Nazivao ga je "velikim glupanom" i "glupim gadom" i stalno je kritikovao njegovo izvođenje scena i način hoda, čak i kako je umivao lice pred kamerom. Međutim, barem dio ovoga je bio da se isprovocira glumac da odigra jaču ulogu. Claire Trevor se prisjeća kako je Ford zgrabio Dukea za bradu i protresao ga. “Zašto toliko mrdaš ustima?” on je rekao. "Zar ne znaš da se na filmu ne glumi ustima? Glumiš očima." Wayne je tolerirao grub tretman i prihvatio se izazova, dostigavši ​​novi nivo kao glumac. Ford je pomogao da se učvrsti utisak koji Wayne ostavlja u filmu dajući mu mnogo izražajnih reakcija u cijelom filmu. * Upitan zašto, u čuvenoj sceni potjere, Indijanci nisu jednostavno upucali konje kako bi zaustavili diližansu, režiser John Ford je odgovorio: "Zato što bi to bio kraj filma." Osim toga, Apači bi ukrali konje kočije, a ne ubili ih jer su u njihovoj kulturi konji bili vrijedni u izračunavanju ratničke vrijednosti. * Godine 1939. nijedna asfaltirana cesta nije prolazila kroz Monument Valley: zbog toga nije korištena kao filmska lokacija prije ''Poštanske kočije''. (Sve do 1950-ih nije postojao asfaltiran put.) Harry Goulding, koji je tamo vodio trgovačku ispostavu, čuo je da John Ford planira visokobudžetni vestern. Stoga je otputovao u Hollywood naoružan s preko 100 fotografija Monument Valleya i zaprijetio da će kampirati na Fordovom pragu dok režiser ne vidi njega i fotografije. Ford ga je skoro odmah ugledao i odmah je otkupio lokaciju, posebno kada je shvatio da će ga njegova udaljenost osloboditi studijskih smetnji. * Lokalni Indijanci [[Navaho]] igrali su Apače. Produkcija filma bila je ogroman ekonomski poticaj lokalnom siromašnom stanovništvu, dajući posao stotinama lokalnog stanovništva da rade kao statisti i majstori na setu. * Elvira Ríos, koja je imala manju ulogu kao supruga Chris-Pin Martina Yakime, bila je poznata meksička pjevačica koja je bila vrlo popularna u Latinskoj Americi. U vrijeme kada se pojavila u filmu, imala je nedjeljni NBC [[radio]] program i ugovor sa [[Decca Records]]. * Stvarna kočija korištena u filmu nalazi se u muzeju grada [[Kernville, Kalifornija]]. * Ovo je bio prvi od mnogih filmova koje je John Ford snimio u Monument Valleyu u Arizoni. Drugi su bili: [[Moja draga Klementina]] (1946); [[Fort Apache]] (1948); [[Nosila je žutu traku]] (1949); [[Gospodar kočija]] (1950); [[Rio Grande (1950)|Rio Grande]] (1950); [[Tragači]] (1956); [[Narednik Rutledge]] (1960.); i njegov posljednji vestern, [[Jesen Čejena]] (1964). * Prvi od tri filma u kojima su John Wayne i Claire Trevor bili glumili kao romantični par. * Film je obilježen na jednoj od četiri američke prigodne poštanske marke od 25 centa izdate 23. marta 1990. u čast klasičnih filmova snimljenih 1939. godine. Na markama su prikazani ''Poštanska kočija (1939), ''[[Beau Geste]]'' (1939), ''[[Čarobnjak iz Oza (1939)|Čarobnjak iz Oza]]'' (1939) i ''[[Prohujalo s vihorom]] (1939). * Breen Office, ured za cenzuru u Holivudu, odbio je ulogu Dudleyja Nichols zbog simpatičnog prikaza prostitutke Dallas, stalnog pijanstva Doc Boonea, žeđi Ringo Kida za osvetom i maršalove umiješanosti u neka ubistva. Nicholsin prvi nacrt scenarija uzeo je u obzir sugestije ureda Breen, a produkcija je nastavljena bez daljih prigovora cenzora. == Nagrade i nominacije == ;Oscari – pobjede * [[Oscar za najbolju originalnu muziku]] - [[Richard Hageman]], [[W. Franke Harling]], [[John Leipold]], [[Leo Shuken]] * [[Oscar za najbolju sporednu mušku ulogu]] - [[Thomas Mitchell]] ;Oscari – nominacije * [[Oscar za najbolji film]] * [[Oscar za najboljeg režisera]] - [[John Ford]] * [[Oscar za najbolju fotografiju]] - [[Bert Glennon]] * [[Oscar za najbolju scenografiju]] - [[Alexander Toluboff]] * [[Oscar za najbolju montažu]] - [[Otho Lovering]], [[Dorothy Spencer]] ; Nacionalno društvo filmskih kritičara - nagrada * Vrhunskih 10 filmova * Najbolji glumac - Thomas Mitchell ;Udruženje američkih filmskih režisera - nagrada * Najbolji režiser - John Ford == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat}} {{wikiquote}} * [https://www.loc.gov/static/programs/national-film-preservation-board/documents/stagecoach.pdf ''Stagecoach''], esej [[Scott Allen Nollen|Scotta Allena Nollena]], [[Nacionalni filmski registar Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalni filmski registar]] * [https://books.google.com/books/about/America_s_Film_Legacy.html?id=deq3xI8OmCkC ''Stagecoach''], esej Danela Eagana u: ''America's Film Legacy: The Authoritative Guide to the Landmark Movies in the National Film Registry'', A&C Black, 2010, str.282-284; {{ISBN|0826429777}} * [http://thenedscottarchive.com/hollywood/films/movie-stagecoach.html#moviebooklet ''Stagecoach'' Movie Booklet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171115014653/http://thenedscottarchive.com/hollywood/films/movie-stagecoach.html#moviebooklet |date= 15. 11. 2017}} * {{IMDb title|0031971}} * {{Rotten Tomatoes|1019774-stagecoach}} * {{AllMovie title|46399}} * {{TCMDb title|91227}} * {{AFI film|4173}} * [https://www.tvguide.com/movies/stagecoach/review/2000124865 Kritika ''Poštanske kočije''] na ''TVGuide.com'' * [https://web.archive.org/web/20070105152515/http://thenostalgialeague.com/olmag/haycox.html ''Stage to Lordsburg''], Ernest Haycox * [http://film.virtual-history.com/film.php?filmid=877 Literature on ''Stagecoach''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061026011156/http://film.virtual-history.com/film.php?filmid=877 |date=26. 10. 2006 }} * [http://www.criterion.com/current/posts/1472-stagecoach-taking-the-stage ''Stagecoach: Taking the Stage''], esej Davida Cairnsa, [[Criterion Collection]] * [https://web.archive.org/web/20140308071059/http://mitteleuropa.x10.mx/filmlocations_stagecoach.html Lokacije] korištene u ''Poštanskoj kočiji'' * {{cite web |url= https://www.thenedscottarchive.com/hollywood/films/movie-stagecoach.html |title= ''Stagecoach'' Stills and Cast Letters |archive-url= https://web.archive.org/web/20171115014653/http://thenedscottarchive.com/hollywood/films/movie-stagecoach.html |archive-date=15. 11. 2017}} '''''Streaming''''' * {{YouTube|9pj1Vso3L2g|"Stagecoach"}} * [https://archive.org/details/OTRR_Academy_Award_Theater_Singles Academy Award – Single Episodes] on [[Academy Award (radio)|Academy Award Theater]]: 4. maj 1946. * [https://archive.org/download/ScreenDirectorsPlayhouse/SDP_49-01-09_ep001-Stagecoach.mp3 ''Poštanska kočija''] na [[Screen Directors Playhouse]]u: 9. januar 1949. {{AFI-jevih 10 top 10}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filmovi iz 1939.]] [[Kategorija:Američki vesterni]] [[Kategorija:Američki crno-bijeli filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Johna Forda]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju sporednu mušku ulogu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu muziku]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Novom Meksiku]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Arizoni]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Utahu]] [[Kategorija:Filmovi United Artistsa]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]] r8xuyhqx3f7ef41jgs6v8vxv2e12msg Elsbeth Wallnöfer 0 503343 3917237 3916876 2026-08-09T09:55:11Z AnToni 2325 3917237 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | slika = Elsbeth Wallnöfer 002.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Elsbeth Karolina Wallnöfer | datum_rođenja = {{Godina rođenja i godine|1963}} | mjesto_rođenja = [[Laas (Južni Tirol)|Laas]], [[Južni Tirol]], [[Italija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = filozof, folkloristica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Elsbeth Karolina Wallnöfer''', rođena 1963. u [[Laas (Laas)|Laas]]u, u [[Južni Tirol|Južnom Tirolu]] u [[Italija|Italiji]] je austrijska filozofkinja i [[folklor]]istica.<ref>{{cite web|url =https://www.basis-wien.at/db/search|title =Kunst- und Forschungsdatenbank|authorlink =|last =|first =|date =|website =basis-wien.at|publisher =Forschungs- und Dokumentationszentrum für moderne und zeitgenössische Kunst|access-date =1. 1. 2024|language =de|archive-date =10. 10. 2022|archive-url =https://web.archive.org/web/20221010080823/https://www.basis-wien.at/db/search|url-status =dead}}</ref><ref name="HV" >{{cite web|url =https://www.haymonverlag.at/autorinnen-autoren/elsbeth-wallnoefer/|title =Elsbeth Wallnöfer|authorlink =|last =|first =|date =|website =haymonverlag.at|publisher =Haymon Verlag, Beč| access-date =11. 1. 2024|language =de }}</ref> == Biografija == === Obrazovanje === Elsbeth Wallnöfer odrasla je u [[Laas (Južni Tirol)|Laas]]u u južnotirolskom [[Venosta (dolina)|Vinschgau]] u Italiji. Završila je studij folklora i [[Filozofija|filozofije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] s diplomskim radom predanim 1996.<ref name="DA">{{cite web|url =https://search.obvsg.at/primo-explore/fulldisplay?docid=OBV_alma71417208120003331&context=L&adaptor=Local%20Search%20Engine&vid=OBV&lang=de_DE&search_scope=OBV_Gesamt&tab=default_tab&query=addsrcrid,exact,AC01615558|title =Der Dorftrottel: von der Ausweichlichkeit eines Schicksals; mit Beispielen aus dem Vinschgau | authorlink =|last =|first =|date =|website =|publisher =| access-date =11. 1. 2024|language =de }}</ref> Tokom studija Wallnöfer je bila angažovana na sprovedbi §7 o pravima austrijskih manjina. Aktivno se zalagala za prava [[Koruški Slovenci|koruških Slovenaca]]. U tu je svrhu sudjelovala u akciji zauzimanja partijskog sjedišta austrijske stranke [[ÖVP]] zajedno sa slovenskim i južnotirolskim studentima. Bila je predavač na Institutu za filozofiju u Beču i na Institutu za folklor i kulturnu antropologiju u [[Graz]]u. Godine 1997. doktorirala je kod [[Elisabeth Katschnig-Fasch]] na [[Institutu za folklor i kulturnu antropologiju Univerzitet u Grazu|Institutu za folklor i kulturnu antropologiju]] [[Univerzitet u Grazu|Univerziteta u Grazu]]. === Aktivnost === Wallnöfer se bavi pojmom zavičaja ({{de|Heimat}}),{{efn|name=Heimat|Njemačka riječ ''Heimat'' je višeznačna, te označava tradicionalno zavičajno okruženje, može se nekada koristiti i kao pojom domovine.}} objavljuje članke i stručne radove o običajima i tradiciji te redovito kritizira domovinske osjećaje. Koristeći tradicionalne narodne nošnje, pokazuje koje tradicije sežu do [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] i, prema svojoj slici o sebi, nastoji lišiti težnje pripadnika [[Njemački nacionalni pokret|njemačkog nacionalnog pokreta]] interpretativni suverenitet nad onim što su tradicionalni narodni običaji.<ref>{{cite web|url =https://www.zeit.de/2019/11/brauchtum-dirndl-tradition-tracht-nationalismus-nazis|title =Befreit das Dirndl!|authorlink =Florian Gasser|last =Gasser|first =Florian Gasser|date =11. 3. 2019|website =zeit.de|publisher =Zeit Verlagsgruppe|access-date =11. 1. 2024|language =de }}</ref><ref>{{cite web|url =https://www.dervinschger.it/de/kultur/von-dirndl-chic-und-salontirolern-27823|title =Von Dirndl-Chic und Salontirolern|authorlink =Katharina Hohenstein|last = Hohenstein| first =Katharina|date =4. 3. 2021|website =dervinschger.it|publisher =|access-date =11. 1. 2024|language =de }}</ref><ref>{{cite web|url =https://www.derstandard.at/story/2000122260262/wie-die-tracht-erfunden-wurde|title =Wie die Tracht "erfunden" wurde|authorlink =Stephan Hilpold|last =Stephan Hilpold|first =Stephan Hilpold|date =5. 12. 2020| website =derstandard.at|publisher =[[Der Standard]]|access-date =11. 1. 2024|language =de }}</ref><ref>{{cite web|url =https://www.deutschlandfunkkultur.de/tracht-tragen-die-lederhose-als-politisches-werkzeug-100.html|title =Tracht tragen: Die Lederhose als politisches Werkzeug|authorlink =|last =|first =Elsbeth Wallnöfer u razgovoru s Dieterom Kasselom|date =1. 12. 2020|website =www.deutschlandfunkkultur.de|publisher =|access-date =11. 1. 2024|language =de }}</ref> Do 2005. koncipirala je i odredila sadržaje prve tri godine tradicionalnog festivala folklora [[Donja Austrija|Donje Austrije]] ''Kremser Kamingespräche''. Napisala je scenarij za film [[Stoff der Heimat]], koji je 2011. režirao [[Othmar Schmiderer]], te je surađivala u izboru partnera za intervjue i u određivanju lokacije.<ref>{{cite web|url =https://www.viennale.at/de/film/stoff-der-heimat|title =Stoff der Heimat|authorlink =|last =|first =|date =2011|website =viennale.at|publisher =Viennale|access-date =11. 1. 2024|language =de }}</ref> U decembru 2018. organizoirala je izložbu "Schaufenster Europa - Das Banat Entdecken" u [[Dvorac Hof|dvorcu Hof]] u [[Engelhartstetten]]u.<ref>{{cite web|url =https://events.at/event/schaufenster-europa-das-banat-entdecken|title =Schaufenster Europa - Das Banat Entdecken|authorlink =|last =|first =|date =|website =events.at|publisher =|access-date =11. 1. 2024|language =de }}</ref> Od 2020. moderira seriju rasprava #wirTiroler*innen u [[Tirolski zemaljski muzej|Tirolskom zemaljskom muzeju]] u [[Innsbruck]]u. Surađivala je u pisanju publikacije o [[Gertrud Pesendorfer]],<ref>{{cite web|url =https://www.uibk.ac.at/geschichte-ethnologie/institut/ee/trachten/langreiter_2019_tracht_glossar.pdf|title =GERTRUD PESENDORFER UND DIE TRACHTENERNEUERUNG: Glossar zu einem Forschungsprojekt der Universität Innsbruck|authorlink =Nikola Langreiter|last =Langreiter|first =Nikola|date =2019|website =uibk.ac.at|publisher =Tiroler Landesmuseen|access-date =11. 1. 2024|language =de|archive-date =1. 2. 2024|archive-url =https://web.archive.org/web/20240201185929/https://www.uibk.ac.at/geschichte-ethnologie/institut/ee/trachten/langreiter_2019_tracht_glossar.pdf|url-status =dead}}</ref> koja je od 1938. bila ''Povjerenik Reicha za njemačku tradicionalnu nošnju i voditelj'' ''Centra za njemačku tradicionalnu nošnju'' u Innsbrucku, te se smatra stvoriteljicom ideološko stvorenih narodnih nošnji, koja je klasični [[dirndl]] iznova ideološki definirala. === Politički angažman === Wallnöfer se zalagala da se preispita antižidovska propaganda muzičara [[Tobi Reiser|Tobija Reisera]] za vrijeme progona Židova u Austriji,<ref>{{cite web | url =https://www.sn.at/salzburg/politik/brisanter-akt-tobi-reiser-nannte-sich-ns-putschist-5117590 | title =Brisanter Akt: Tobi Reiser nannte sich NS-Putschist | authorlink =Thomas Hödlmoser | last =Thomas Hödlmoser | first =Thomas Hödlmoser | date =16. 3. 2013 | website =sn.at | publisher =Salzburger Nachrichten | access-date = 11. 1. 2024 | language =de }}</ref> što je dovelo do toga da se od 2016. ne dodjeljuje nagrada u čast Reisera. == Publikacije == * ''Maß nehmen – Maß halten: Frauen in der Fach Volkskunde'', Böhlau, Wien 2007, ISBN 978-3-205-77645-1 * ''Geraubte Tradition: Wie die Nazis unsere Kultur verfälschten'', St. Ulrich Verlag 2011, ISBN 978-3867441940. * ''Untersberg – Geschichten – Grenzgänge – Gangsteige'', s [[Bodo Hell]] i [[Walter Seitter]], Anton Pustet 2012, ISBN 3-7025-0669-1 * ''Märzveigerl und Suppenbrunzer'' (400 Begriffe aus dem echten Österreich), Anton Pustet 2014, ISBN 978-3-7025-0749-7. * ''Wilder Dachstein'', s Bodo Hell. Fotografije Peter M. Kubelka, Anton Pustet 2018, ISBN 3-7025-0889-9 * ''Heimat. Ein Vorschlag zur Güte'', Haymon Verlag 2019, ISBN 978-3-7099-3455-5. – Zur Renaissance des politischen Kampfbegriffes und zu Wegen, ihn aus seiner völkisch-nationalistischen Umklammerung zu lösen und pluralistisch zu verstehen. * ''Tracht macht Politik'', Haymon 2020, ISBN 978-3-7099-8113-9. – Eine kritische Auseinandersetzung zu Tracht und Dirndl im Kontext mit Kitsch, Kommerz und als kulturpolitische Waffe. == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Wallnöfer, Elsbeth}} [[Kategorija:Biografije, Laas (Južni Tirol)]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Austrijski filozofi]] [[Kategorija:Austrijski folkloristi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] itmq502yzrsiopmvaffzz3hev04hpwo Norma Shearer 0 503991 3917117 3839748 2026-08-08T21:44:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917117 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Norma Shearer | ime_pri_rođenju = Edith Norma Shearer | mjesto_rođenja = [[Montréal|Montreal]], [[Québec|Quebec]], [[Kanada]] | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | slika = Norma Shearer - circa 1934.jpg | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1902|8|11}} | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1983|6|12|1902|8|11}} | godine_aktivnosti = 1919–1950ih | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = Irving Thalberg ​(1927; umro 1936) ​<br/> Martin Arrougé ​(1942) | značajna_djela = | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Edith Norma Shearer''' (11. augusta 1902 – 12. juna 1983)<ref>{{cite web| url= http://www.cineartistes.com/?page=images&id=1101&type=3| title= Norma Shearer: 1902 Birth certificate (Montreal, Quebec, Canada)| access-date= 21. 5. 2017| quote= Edith Norma Shearer, daughter of Andrew Shearer and Edith May Fisher his wife was born on the eleventh day of August nineteen hundred two, and was baptized on the thirty-first day of May, nineteen hundred three| via= CineArtistes.com| archive-date= 21. 5. 2017| archive-url= https://archive.today/20170521171844/http://www.cineartistes.com/?page=images&id=1101&type=3| url-status= live| df= mdy-all}}</ref><ref>Some sources give August 10. It is August 11 per the birth certificate, as well as {{cite encyclopedia| url=http://www.thecanadianencyclopedia.ca/en/article/norma-shearer/| title=Norma Shearer| encyclopedia=[[The Canadian Encyclopedia]] ([[Historica Canada]])| access-date=5. 8. 2016}}{{Mrtav link}} It is "c. August 11" per {{cite web | url= http://www.biography.com/people/norma-shearer-38357 | title= Norma Shearer Biography: Film Actress (c. 1902–1983) | publisher= [[Biography.com]] ([[FYI (TV network)|FYI]] / [[A&E Networks]]) | access-date= 5. 8. 2016 | archive-date= 23. 3. 2018 | archive-url= https://web.archive.org/web/20180323023739/https://www.biography.com/people/norma-shearer-38357 | url-status= dead }}</ref> bila je [[kanada|kanadsko]]<ref name="donnelley">{{cite book|last=Donnelley|first=Paul|title=Fade to Black: A Book of Movie Obituaries|url=https://archive.org/details/fadetoblackbooko0000donn_d0k3|edition=3|year=2005|publisher=Omnibus Press|isbn=1-84449-430-6|page=[https://archive.org/details/fadetoblackbooko0000donn_d0k3/page/848 848]}}</ref>-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Glumac|glumica]] koja je aktivno glumila od 1919. do 1942.<ref>Shipman, David. ''The Great Movie Stars: The Golden Years''. [[Crown Publishers]], 1970. p. 487-492</ref> Često je glumila hrabre, seksualno oslobođene žene.<ref>{{cite book|last1=Shen|first1=Ann|title=Bad Girls Throughout History: 100 Remarkable Women Who Changed the World|url=https://archive.org/details/badgirlsthrougho0000shen|date=2016|publisher=Chronicle Books|isbn=978-1-4521-5702-3|page=[https://archive.org/details/badgirlsthrougho0000shen/page/117 117]}}</ref> Pojavila se u adaptacijama [[Noël Coward|Noëla Cowarda]], [[Eugene O'Neill|Eugenea O'Neilla]] i [[William Shakespeare]]a,<ref>{{cite web|last1=Morris|first1=Gary|title=Queen Norma – Shearer, That Is|url=http://brightlightsfilm.com/queen-norma-shearer/#.WlUsOa6nGUk|website=Bright Lights Film Journal|access-date=9. 1. 2018|date=1. 4. 1996}}</ref> i bila je prva petostruko nominirana za Oscara za glumu, osvojivši nagradu za najbolju glumicu za [[Raspuštenica|Raspuštenicu]] (1930). Recenzirajući njen rad, [[Mick LaSalle]] ju je nazvao [[Feminizam|feminističkom]] pionirkom, ili "primjerom sofisticirane moderne ženstvenosti i... prvom američkom filmskom glumicom koja je učinila da je šik i prihvatljivo biti sama, i ne biti djevica na ekranu".<ref name="Alt">{{cite web|last1=Soares|first1=Andre|title=Norma Shearer: 'Queen of MGM' & 'Liberated Woman'|url=http://www.altfg.com/film/norma-shearer/|website=Alt Film Guide|date=11. 11. 2015|access-date=9. 1. 2018}}{{Mrtav link}}</ref> ==Filmografija == === Nijemi filmovi: 1919–1928 === [[File:Norma Shearer - Dec 1921 EH.jpg|thumb|Norma Shearer (1921)]] [[File:Norma Shearer-John Gilbert in He Who Gets Slapped (cropped).jpg|thumb|Shearer i[[John Gilbert (actor)|John Gilbert]] u ''[[Onaj koga su išćuškali]]'' (1924)|alt=Man an woman taking bows before a crowd]] [[File:Norma Shearer in "Slave to Fashion".jpg|thumb|Norma Shearer in ''[[A Slave of Fashion]]'' (1925)|alt=A woman looking past her right shoulder]] [[File:Norma Shearer Irving Thalberg 1928.JPG|thumb|Norma Shearer i njen muž, filmski producent [[Irving Thalberg]] (1928)|alt=A man and a woman looking into the camera]] {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+ ! scope="col"|Naziv filma ! scope="col"|Godina ! scope="col" width = 20% class="unsortable" |Uloga ! scope="col" width = 30% class="unsortable"|Bilješke ! scope="col" class="unsortable" | Reference |- !scope="row"| ''[[Najbolji stanar]]'' |1919. | Članica grupe ljepotica |[[Vitagraph Studios]] |align="center"|{{sfn|Sassen|2015|p=208}} |- !scope="row"| ''[[The Flapper]]'' | rowspan="4" |1920. | Statista |[[Selznick Pictures]] |align="center"|{{sfn|Quirk|1988|p=247}} |- !scope="row"|''[[The Stealers]]'' |Julia Martin |[[Film Booking Offices of America|Robertson-Cole Studios, Inc.]] |align="center"|<ref>{{cite web |title=The Stealers |url=https://catalog.afi.com/Film/16110-THE-STEALERS?cxt=filmography |website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Put prema istoku]]'' |Barn dancer |[[United Artists]] |align="center"|<ref>{{cite web |title=Way Down East |url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=211&recCount=50&recPointer=2&bibId=185375 |publisher=UCLA Film and Television Archive |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"|''[[The Restless Sex]]'' |Statista | [[Cosmopolitan Productions]] |align="center"|{{sfn|Quirk|1988|p=247}} |- !scope="row"|''[[The Sign on the Door]]'' | rowspan="2" |1921. |Nekreditovana, isječena u finalnoj verziji |[[First National Pictures]] |align="center"|{{sfn|Quirk|1988|p=247}} |- !scope="row"| ''[[Torchy's Millions]]'' |Nepoznato |Edukativni film |align="center"|{{sfn|Quirk|1988|p=248}} |- !scope="row"| ''[[The Leather Pushers]]'' | rowspan="4" |1922. |Nepoznato |[[Universal Pictures]] |align="center"|{{sfn|Quirk|1988|p=248}} |- !scope="row"| ''[[The Man Who Paid]]'' |Jeanne |Apfel Productions |align="center"|<ref>{{cite web |title=The Man Who Paid |url=https://catalog.afi.com/Film/10608-THE-MAN-WHO-PAID?cxt=filmography |website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[The Bootleggers]]'' |Helen Barnes |Al Gilbert Film Productions |align="center"|<ref>{{cite web |title=The Bootleggers |url=https://catalog.afi.com/Film/2961-THE-BOOTLEGGERS?cxt=filmography |website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Channing of the Northwest]]'' |Jes Driscoll |[[Selznick Pictures]] |align="center"|<ref>{{cite web |title=Channing of the Northwest |url=https://catalog.afi.com/Film/3246-CHANNING-OF-THE-NORTHWEST?cxt=filmography |website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"|''[[A Clouded Name]]'' | rowspan="7" |1923. |Marjorie Dare |Logan Productions |align="center"|<ref>{{cite web |title=A Clouded Name |url=https://catalog.afi.com/Film/3359-A-CLOUDED-NAME?cxt=filmography |website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Man and Wife (film)|Man and Wife]]'' |Dora Perkins |[[Arrow Film Corporation]] |align="center"|{{sfn|Quirk|1988|p=248}} |- !scope="row"| ''[[The Devil's Partner]]'' |Jeanne |Iroquois Productions |align="center"|<ref>{{cite web |title=The Devil's Partner |url=https://catalog.afi.com/Film/3749-THE-DEVILS-PARTNER?cxt=filmography |website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Pleasure Mad]]'' |Elinor Benton |[[Metro Pictures]] |align="center"|<ref>{{cite web |title=Pleasure Mad |url=https://catalog.afi.com/Film/11384-PLEASURE-MAD?cxt=filmography |website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[The Wanters]]'' |Marjorie |First National Pictures |align="center"|<ref>{{cite web |title=The Wanters |url=https://catalog.afi.com/Film/13076-THE-WANTERS?cxt=filmography |website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Lucretia Lombard]]'' |Mimi |[[Warner Bros.]] |align="center"|<ref>{{cite web |title=Lucretia Lombard |url=https://catalog.afi.com/Film/10478-LUCRETIA-LOMBARD?cxt=filmography |website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"|''[[The Trail of the Law]]'' |Jerry Vardon |Producers Security Corporation |align="center"|<ref>{{cite web |title=The Trail of the Law |url=https://catalog.afi.com/Film/12805-TRAIL-OF-THE-LAW?cxt=filmography |website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[The Wolf Man]]'' | rowspan="8" |1924. |Elizabeth Gordon |[[Fox Film]] |align="center"|<ref>{{cite web |title=The Wolf Man (1924 film) |url=https://catalog.afi.com/Film/13407-THE-WOLF-MAN?cxt=filmography |website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Blue Water (film)|Blue Water]]'' |Lillian Denton |New Brunswick Films |align="center"|{{sfn|Quirk|1988|p=249}} |- !scope="row"| ''[[Broadway After Dark]]'' |Rose Dulane |Warner Bros. |align="center"|<ref>{{cite web |title=Broadway After Dark |url=https://catalog.afi.com/Film/3048-BROADWAY-AFTER-DARK?cxt=filmography|website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Broken Barriers (film)|Broken Barriers]]'' |Grace Durland |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=Broken Barriers |url=https://catalog.afi.com/Film/3074-BROKEN-BARRIERS?cxt=filmography|website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Married Flirts]]'' |Glumi sebe, cameo uloga |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=Married Flirts |url=https://catalog.afi.com/Film/10665-MARRIED-FLIRTS?cxt=filmography|website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Prazne ruke]]'' |Claire Endicott |Paramount |align="center"|<ref>{{cite web |title=Empty Hands |url=https://catalog.afi.com/Film/8829-EMPTY-HANDS?cxt=filmography|website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[The Snob (film)|The Snob]]'' |Nancy Claxton |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=The Snob |url=https://catalog.afi.com/Film/12234-THE-SNOB?cxt=filmography|website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Onaj koga su išćuškali]]'' |Consuelo |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=He Who Gets Slapped |url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=359&recCount=50&recPointer=22&bibId=182597 |publisher=UCLA Film and Television Archive |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Excuse Me (film)|Excuse Me]]'' | rowspan="7" |1925. |Marjorie Newton |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=Excuse Me |url=https://catalog.afi.com/Film/8883-EXCUSE-ME?cxt=filmography |website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Lady of the Night (film)|Lady of the Night]]'' |Molly/Florence |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=Lady of the Night |url=https://catalog.afi.com/Film/10137-LADY-OF-THE-NIGHT?cxt=filmography|website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Waking Up the Town]]'' |Mary Ellen Hope |United Artists |align="center"|<ref>{{cite web |title=Waking Up the Town |url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=370&recCount=50&recPointer=2&bibId=156349 |publisher=UCLA Film and Television Archive |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[A Slave of Fashion]]'' |Katherine Emerson |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=A Slave of Fashion |url=https://catalog.afi.com/Film/12196-A-SLAVE-OF-FASHION?cxt=filmography|website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Pretty Ladies]]'' |Frances White |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=Pretty Ladies |url=https://catalog.afi.com/Film/11428-PRETTY-LADIES?cxt=filmography |website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Toranj laži]]'' |Glory |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=The Tower of Lies |url=https://catalog.afi.com/Film/12787-THE-TOWER-OF-LIES?cxt=filmography|website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[His Secretary]]'' |Ruth Lawrence |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=His Secretary |url=https://catalog.afi.com/Film/9771-HIS-SECRETARY?cxt=filmography|website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Đavoljev cirkus]]'' | rowspan="3" |1926. |Mary |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=The Devil's Circus |url=https://catalog.afi.com/Film/3740-THE-DEVILS-CIRCUS?cxt=filmography|website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[The Waning Sex]]'' |Nina Duane |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=The Waning Sex |url=https://catalog.afi.com/Film/13073-THE-WANING-SEX?cxt=filmography|website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Upstage (film)|Upstage]]'' |Dolly Haven |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=Upstage |url=https://catalog.afi.com/Film/12984-UPSTAGE?cxt=filmography|website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"|''[[The Demi-Bride]]'' | rowspan="3" |1927. |Criquette |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=The Demi-Bride |url=https://catalog.afi.com/Film/3673-THE-DEMI-BRIDE?cxt=filmography|website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[After Midnight (1927 film)|After Midnight]]'' |Mary |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=After Midnight |url=https://catalog.afi.com/Film/2518-AFTER-MIDNIGHT?cxt=filmography|website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[The Student Prince in Old Heidelberg]]'' | Kathi |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=The Student Prince in Old Heidelberg |url=https://catalog.afi.com/Film/12474-THE-STUDENT-PRINCE-IN-OLD-HEIDELBERG?cxt=filmography|website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[The Latest from Paris]]'' | rowspan="3" |1928. |Ann Dolan |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=The Latest from Paris |url=https://catalog.afi.com/Person/118297-Norma-Shearer?sid=e96bc4b0-4333-42bb-abc4-7b7cc290e519&sr=12.046775&cp=1&pos=0&isMiscCredit=false|website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[The Actress (1928 film)|Glumica]]'' |Rose Trelawny |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=The Actress |url=https://catalog.afi.com/Film/2494-THE-ACTRESS?cxt=filmography |website=catalog.afi.com |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- !scope="row"| ''[[A Lady of Chance]]'' |Dolly |MGM |align="center"|<ref>{{cite web |title=A Lady of Chance |url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=73&recCount=50&recPointer=17&bibId=178053 |publisher=UCLA Film and Television Archive |access-date=30. 10. 2020}}</ref> |} == Zvučni filmovi: 1928–1963 == [[Datoteka:Divorcee_lobby_card.jpg|alt=Woman in a poster, smiling|mini|Lobby kartica za [[Raspuštenica]] (1930), za koju je Shearer osvojila svoj jedini Oscar]] [[Datoteka:March-shearer-barretts.jpg|alt=man standing behind a woman, holding her shoulders|mini|Norma Shearer and [[Fredric March]] for ''[[The Barretts of Wimpole Street (1934 film)|The Barretts of Wimpole Street]]'' (1934)]] [[Datoteka:Romeo_and_Juliet_Lobby_card_1936.jpg|alt=man and woman embracing|mini|''Romeo and Juliet'' Lobby card, [[Leslie Howard]] and Norma Shearer (1936)]] [[Datoteka:Poster_-_Women,_The_01.jpg|alt=Three woman looking into the camera|mini|Poster for ''The Women'' (1939)]] {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+ ! scope="col" |Naziv filma ! scope="col" |Godina ! scope="col" width="20%" class="unsortable" |Uloga ! scope="col" width="30%" class="unsortable" |Bilješke ! scope="col" class="unsortable" |Reference |- ! scope="row" |''[[Voices Across the Sea]]'' |1928. |Glumi sebe (sa drugim poznatim ličnostima) | | align="center" |{{sfn|Quirk|1988|p=258}} |- ! scope="row" |''[[Proces Mary Dugan]]'' | rowspan="4" |1929. |Mary Dugan |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/12833-THE-TRIAL-OF-MARY-DUGAN?cxt=filmography|title=The Trial of Mary Dugan|website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Posljednji časovi gospođe Cheyney]]'' |Gđa. Fay Cheyney |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/10172-THE-LAST-OF-MRS-CHEYNEY?cxt=filmography|title=The Last of Mrs. Cheyney|website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[The Hollywood Revue of 1929]]'' |Glumi sebe |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/9787-THE-HOLLYWOOD-REVUE-OF-1929?cxt=filmography|title=The Hollywood Revue of 1929|website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Their Own Desire]]'' |Lolly |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/12619-THEIR-OWN-DESIRE?cxt=filmography|title=Their Own Desire|website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[The Divorcee|Raspuštenica]]'' | rowspan="2" |1930. |Jerry Martin |MGM [[Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu]] | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=359&recCount=50&recPointer=7&bibId=208479|title=The Divorcee|publisher=UCLA Film and Television Archive|access-date=30. 10. 2020}}</ref>{{sfn|Quirk|1988|p=114}} |- ! scope="row" |''[[Budimo veseli]]'' |Kitty Brown |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=370&recCount=50&recPointer=1&bibId=157555|title=Let Us Be Gay|publisher=UCLA Film and Television Archive|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Jackie Cooper's Christmas Party]]'' | rowspan="5" |1931. |Glumi sebe |MGM | align="center" |{{sfn|Quirk|1988|p=258}} |- ! scope="row" |''[[Strangers May Kiss]]'' |Lisbeth Corbin |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/9787-THE-HOLLYWOOD-REVUE-OF-1929?cxt=filmography|title=Strangers May Kiss|website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Slobodna duša]]'' |Jan Ashe |MGM/Loew's, Inc. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=359&recCount=50&recPointer=18&bibId=208480|title=Free Soul|publisher=UCLA Film and Television Archive|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Privatni životi]]'' |Amanda Prynne |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/7361-PRIVATE-LIVES?cxt=filmography|title=Private Lives|website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[The Stolen Jools]]'' |Glumi sebe |Prikazano u UK pod nazivom ''The Slippery Pearls.'' National Variety Artists | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=370&recCount=50&recPointer=10&bibId=118954|title=The Stolen Jools|publisher=UCLA Film and Television Archive|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Neobični interludij]]'' | rowspan="2" |1932. |Nina Leeds Evans |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/4976-STRANGE-INTERLUDE?cxt=filmography|title=Strange Interlude|website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Neprestano nasmiješena]]'' |Kathleen Moonyean Clare |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/5450-SMILIN-THROUGH?cxt=filmography|title=Smilin' Through|website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Hearst Metrotone News]]'' |1933. |Glumi sebe | | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=359&recCount=50&recPointer=23&bibId=48140|title=Hearst Metrotone news|publisher=UCLA Film and Television Archive|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Riptide (1934 film)|Riptide]]'' | rowspan="2" |1934. |Lady Mary Rexford |MGM/Loew's, Inc. | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=370&recCount=50&recPointer=3&bibId=153407|title=Riptide|publisher=UCLA Film and Television Archive|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Barrettovi iz ulice Wimpole]]'' |Elizabeth Barrett |Loew's Inc., MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=359&recCount=50&recPointer=3&bibId=199346|title=Barretts of Wimpole Street|publisher=UCLA Film and Television Archive|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Romeo and Juliet (1936)|Romeo i Julija]]'' | rowspan="2" |1936. |[[Juliet Capulet]] |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/5167-ROMEO-AND-JULIET?cxt=filmography|title=Romeo and Juliet|website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Mr. Will Shakespeare]]'' |Glumi sebe |MGM | align="center" |{{sfn|Quirk|1988|p=258}} |- ! scope="row" |''[[Marie Antoinette (film)|Marija Antoaneta]]'' | rowspan="2" |1938. |Marie Antoinette |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/3940-MARIE-ANTOINETTE?cxt=filmography|title=Marie Antoinette|website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Hollywood Goes to Town]]'' |Glumi sebe |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://www.tcm.com/tcmdb/title/400012/hollywood-goes-to-town#overview|title=Hollywood Goes to Town|website=www.tcm.com|language=en|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Idiotovo zadovoljstvo]]'' | rowspan="2" |1939. |Irene |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/5032-IDIOTS-DELIGHT?cxt=filmography|title=Idiot's Delight|website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Žene (film)|Žene]]'' |Gđa. Stephen Haines, Mary |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/5135-THE-WOMEN?cxt=filmography|title=The Women|website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Bijeg]]'' |1940. |Grofica Ruby von Treck |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=359&recCount=50&recPointer=11&bibId=157751|title=Escape|publisher=UCLA Film and Television Archive|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Good Neighbor Day in Movieland - Hollywood, California]]'' |1941. |Glumi sebe |Hearst production footage | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=359&recCount=50&recPointer=19&bibId=44680|title=Good neighbor day in movieland—Hollywood, California|publisher=UCLA Film and Television Archive|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Mi plešemo]]'' | rowspan="2" |1942. |Vicki Wilomirska |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/27547-WE-WERE-DANCING?cxt=filmography|title=We Were Dancing|website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Njen kartonski ljubavnik]]'' |Consuelo Croyden |MGM | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/27261-HER-CARDBOARD-LOVER?cxt=filmography|title=Her Cardboard Lover|website=catalog.afi.com|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |''[[Anniversary (film)|Anniversary]]'' |1963. |Glumi sebe i druge kanađane u filmskoj industriji |Dokumentarac koji slavi kanadske doprinose filmskoj industriji | align="center" |<ref>{{cite web|url=https://cinema.library.ucla.edu/vwebv/holdingsInfo?searchId=359&recCount=50&recPointer=2&bibId=176421|title=Anniversary (Short : 1963)|publisher=UCLA Film and Television Archive|access-date=30. 10. 2020}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === *{{cite book |last1=Quirk |first1=Lawrence J. |title=Norma : The Story of Norma Shearer |date=1988 |publisher=St. Martin's Press |location=New York |isbn=0-312-01798-7 |edition=1st|url=https://archive.org/stream/normastoryofnorm00quir?ref=ol#mode/2up}} *{{cite book |last1=Sassen |first1=Claudia |title=Larry Semon, Daredevil Comedian of the Silent Screen: A Biography and Filmography |publisher=McFarland |isbn=978-0-7864-9822-2|year=2015 |url=https://books.google.com/books?id=InrXCgAAQBAJ&q=Shearer+Vitagraph+%22The+Star+Boarder%22&pg=PA208}} * Sarris, Andrew. 1998. ''"You Ain't Heard Nothin' Yet." The American Talking Film History & Memory, 1927–1949''. Oxford University Press. {{ISBN|0-19-513426-5}} * {{cite book | last = LaSalle | first = Mick | author-link = Mick LaSalle | title = Complicated Women: Sex and Power in Pre-Code Hollywood | year = 2000 | publisher = St Martin's Press | location = New York | isbn = 978-0-312-25207-6 | url = https://books.google.com/books?id=BH98QgAACAAJ }} * {{cite book | last = Gutner | first = Howard | title = Gowns By Adrian: The MGM Years 1928–1941 | url = https://archive.org/details/gownsbyadrianmgm0000gutn | year = 2001 | publisher = Harry N. Abrams, Inc | location = New York | isbn = 978-0-8109-0898-7 }} * {{cite book | last = Lambert | first = Gavin | author-link = Gavin Lambert | title = Norma Shearer: A Life | year = 1990 | publisher = Alfred A. Knopf | location = New York | isbn = 978-0-394-55158-6 | url = https://books.google.com/books?id=VvYdAAAAMAAJ }} * Jacobs, Jack and Braum, Myron (1976). ''The Films of Norma Shearer''. South Brunswick and New York: A. S. Barnes and Company. {{ISBN|0-498-01552-1}} *Koszarski, Richard. 1976. ''Hollywood Directors: 1914-1940''. Oxford University Press. Library of Congress Catalog Number: 76-9262. * {{cite book | last1 = Quirk | first1 = Lawrence J. | last2 = Schoell | first2 = William | title = Joan Crawford: The Essential Biography | date = 30. 9. 2002 | publisher = University Press of Kentucky | isbn = 978-0-8131-2254-0 | url = https://archive.org/details/joancrawford00lawr | url-access = registration }} * {{cite book | last = Vieira | first = Mark A. | title = Irving Thalberg: Boy Wonder to Producer Prince | year = 2009 | publisher = University of California Press | location = Berkeley, California | isbn = 978-0-520-26048-1 | url = https://www.google.com/search?q=irving+thalberg+boy+wonder+to+producer+prince }} * {{cite book | last = Vieira | first = Mark A. | title = Hurrell's Hollywood Portraits: The Chapman Collection | year = 1997 | publisher = Harry N. Abrams, Inc. | location = New York | isbn = 0-8109-3434-5 | url = https://archive.org/details/hurrellshollywoo0000viei | url-access = registration }} * {{cite book | last = Vieira | first = Mark A. | title = George Hurrell's Hollywood: Glamour Portraits, 1925 to 1992 | year = 2013 | publisher = Running Press | location = Philadelphia, Pennsylvania | isbn = 978-0-7624-5039-8 | url = https://www.google.com/search?q=George+Hurrell%27s+Hollywood%3A+Glamour+Portraits+1925-1992 }} *{{cite book | last = Larkin | first = T. Lawrence | title = In Search of Marie-Antoinette in the 1930s: Stefan Zweig, Irving Thalberg, and Norma Shearer | year = 2019 | publisher = Palgrave Macmillan | location = Cham, Switzerland | isbn = 978-3-030-14600-9 | url = https://www.palgrave.com/gp/book/9783030145996 }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Norma Shearer}} * {{IMDb name|0790454}} {{Oscar - glavna glumica}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Shearer, Norma}} [[Kategorija:Rođeni 1902.]] [[Kategorija:Umrli 1983.]] [[Kategorija:Biografije, Montréal]] [[Kategorija:Kanadske glumice]] [[Kategorija:Američke glumice]] fvez3wwj7zq9udv8gj1ewj4m32mwx16 Peti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 0 504483 3917154 3695121 2026-08-09T02:59:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917154 wikitext text/x-wiki '''Peti saziv [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 20. novembra 2006. za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=1569&ConvernerId=1|title=Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327013612/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=1569&ConvernerId=1|url-status=dead}}</ref> a 14. mart 2007. za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=1675&ConvernerId=2|title=Konstituirajuća sjednica Doma naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327013613/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=1675&ConvernerId=2|url-status=dead}}</ref> na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općih izbora]] koji su održani 1. oktobra 2006. == Zastupnički dom == [[Datoteka:BiH HoR 2006.svg|mini|{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(9) <br>{{Color box|#ffcc00|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&nbsp;(8) <br>{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(7) <br>{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&nbsp;(5) <br>{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] - [[Hrvatska koalicija|HK]] - [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#65C4FF|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#005826|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka - Sefer Halilović|BPS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#2B0E72|border=darkgray}} [[Demokratski narodni savez|DNS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#E17D19|border=darkgray}} [[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#00CCCC|border=darkgray}} [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] &nbsp;(1) <br>{{Color box|#808080|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&nbsp;(1) ]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] !Naziv poslaničke grupe !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | style="text-align:center;" |9 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] | style="text-align:center;" |8 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | style="text-align:center;" |7 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | style="text-align:center;" |5 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] - [[Hrvatska koalicija|HK]] - [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]] | style="text-align:center;" |3 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] | style="text-align:center;" |2 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | style="text-align:center;" |2 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka - Sefer Halilović|BPS]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Demokratski narodni savez|DNS]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] | style="text-align:center;" |1 |- !Ukupno !42 |- | colspan="2" |Izvor: PD PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Representative/List?mandateId=6&memberType=1|title=Poslanici Predstavničkog doma|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327013612/https://www.parlament.ba/Representative/List?mandateId=6&memberType=1|url-status=dead}}</ref> |} == Dom naroda == [[Datoteka:BiH HoP 2006.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (5)''': <br>{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#ffcc00|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&nbsp;(1) <br>'''Klub Hrvata (5)''': <br>{{Color box|#013971|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#A3DCFF|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&nbsp;(2) <br>'''Klub Srba (5)''': <br>{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(1) ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] !Naziv poslaničke grupe !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (5) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | style="text-align:center;" |3 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (5) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | style="text-align:center;" |3 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] | style="text-align:center;" |2 |- ! colspan="2" |Klub Srba (5) |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | style="text-align:center;" |3 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | style="text-align:center;" |1 |- |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] | style="text-align:center;" |1 |- !Ukupno !15 |- | colspan="2" |Izvor: DN PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Delegate/List?page=1&mandateId=6|title=Delegati doma naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=27. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327013612/https://www.parlament.ba/Delegate/List?page=1&mandateId=6|url-status=dead}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Četvrti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|IV saziv]] |naslov = V saziv |poslije = [[Šesti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|VI saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|5]] [[Kategorija:2006. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2007. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2008. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2009. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2010. u Bosni i Hercegovini]] 10jkcc3h5kttrrthaa1jmvht4juvc7b Olga Jevrić 0 504510 3917128 3847697 2026-08-08T23:03:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917128 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Olga Jevrić | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1922|9|29}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2014|2|10|1918|8|28}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]] | nacionalnost = | obrazovanje = | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti = Likovna umjetnost | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Olga Jevrić''' (29. septembar 1922 – 10. februar 2014) bila je [[srbija]]nska kiparka. == Biografija == Rođena je u Beogradu 1922. Godine 1941. završila je gimnaziju, ali je u početku pala na prijemnom ispitu za studij kiparstva [[Univerzitet umjetnosti u Beogradu|Akademije likovnih umjetnosti]]. Slijedeće godine uspješno je upisala i Akademiju likovnih umjetnosti i Muzičku akademiju u Beogradu. Diplomirala je 1948. na kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti, u klasi profesora [[Sreten Stojanović|Sretena Stojanovića]]. Magistrirala je 1949. (specijalni kurs) u klasi pomenutog profesora. Studirala je i historiju umjetnosti u Beogradu. Za člana [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|Srpske akademije nauka i umjetnosti]] (SANU) i [[Udruženje likovnih umjetnika Srbije|Udruženja likovnih umjetnika Srbije]] primljena je 1950. Njena prva izložba bila je 1948. i od tada je uključena i predmet mnogih izložbi u zemlji i inostranstvu. Bila je dobitnica brojnih priznanja. Bila prvi novi donator Kuće Legata;<ref>[http://www.kucalegata.org/ Kuća Legata]</ref> potpisala je Ugovor o poklonu 10. februara 2006. i zavještala 47 svojih skulptura izrađenih od metal-oksida, metala, cementa, terakote i filmskog gipsa. Preminula je 10. februara 2014. u Beogradu u 91. godini. == Samostalne izložbe == * 1957. Galerija ULUS-a, Beograd<ref>{{Cite web|url=https://skulptura-hronologijaizlaganja.rs/https-skulptura-hronologijaizlaganja-rs-savremena-srpska-skulptura/|title=Savremena srpska skulptura|date=12. 1. 1957|website=Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji|language=sr-RS|access-date=26. 1. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> * 1959. Galleria Notizie, Torino * 1960 Sremska galerija, Sremska Mitrovica * 1962. Drian Galleries, London * 1964. Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb * 1965 Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd * 1981 Muzej savremene umetnosti, (retrospektivna izložba), Beograd * 1988 Galerija Studentskog kulturnog centra, Beograd * 1989. Savremena galerija Doma kulture "Olga Petrov", Pančevo * 1993 Centar za vizuelnu kulturu "Zlatno oko", Novi Sad * 1999. Narodna biblioteka Srbije, Beograd * 2001 Galerija SANU, Beograd, Dvorac kulture, Vrnjačka Banja, Galerija "Platoneum", Novi Sad * 2008 Galerija likovne umetnosti - poklon zbirka Rajka Mamuzića, Novi Sad * 2012 Kuća Legata, Beograd * 2014 Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad * 2016 Henry Moore Institut,<ref>[https://www.henry-moore.org/hmf/press/press-releases/henry-moore-institute-leeds/2015/olga-jevric-proposals-for-monuments Олга Јеврић "Предлози за споменике" - Henry Moore Institute u Leedsu]{{Mrtav link}}</ref> Leeds * 2019 PEER galerija,<ref>{{Cite web |url=http://www.peeruk.org/olga-jevric-sculpture |title="Skulpture" - PEER Gallery |access-date=27. 3. 2024 |archive-date=15. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240915194020/https://www.peeruk.org/olga-jevric-sculpture |url-status=dead }}</ref> London * 2019 Narodni muzej Kraljevo, Kraljevo * 2022 Galerija SANU, Beograd<ref>{{cite web |title=Izložba "Olga Jevrić – Коmpozicija i struktura" |url=https://www.sanu.ac.rs/izlozba-olga-jevric-kompozicija-i-struktura/ |website=SANU|access-date=10. 10. 2022}}</ref> == Nagrade == * 1961. Nagrada za vajarstvo iz Fonda Vladislav Ribnikar, Politika, Beograd, Nagrada za skulpturu na I Jugoslovenskom trijenalu likovnih umetnosti, Beograd * 1967. Nagrada za skulpturu na 3. Jugoslovenskom trijenalu likovnih umetnosti, Beograd * 1969. Nagrada za skulpturu na X Oktobarskom salonu u Beogradu * 1979. Sedmojulska nagrada SR Srbije za životno delo, Beograd * 1990. Nagrada autoru čiji rad ima trajnu vrednost u srpskoj kulturi, Jesenja izložba ULUS-a, Beograd * 1993. Specijalna nagrada na 7. Pančevačkoj izložbi jugoslovenske skulpture, Pančevo * 2001. Nagrada Vukove zadužbine, Beograd * 2013. Nagrada Sava Šumanović, Novi Sad<ref>{{Cite web|url=https://n1info.rs/kultura/urosu-djuricu-nagrada-sava-sumanovic/|title=Urošu Đuriću nagrada "Sava Šumanović"|last=Beograd|first=Beta, N1|date=25. 3. 2021|website=N1|language=sr-RS|access-date=26. 1. 2024}}</ref> * 2013. Nagrada grada Beograda za likovno i primenjeno stvaralaštvo, vizuelne i proširene medije, Beograd ==Reference== {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Olga Jevrić}} {{DEFAULTSORT:Jevrić, Olga}} [[Kategorija:Rođeni 1922.]] [[Kategorija:Umrli 2014.]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski kipari]] [[Kategorija:Članovi SANU]] [[Kategorija:Jugoslavenski kipari]] erkypal41rpz9rs3hyjdsfa7b1nkomk Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 0 504549 3917192 3695125 2026-08-09T07:30:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917192 wikitext text/x-wiki '''Prvi saziv [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 3. januara 1997.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2411&ConvernerId=1|title=Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2411&ConvernerId=1|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|title=Konstituirajuća sjednica Doma naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031234/https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|url-status=dead}}</ref> na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|općih izbora]] koji su održani 14. septembra 1996. == Zastupnički dom == [[Datoteka:BiH HoR 1996.svg|mini|{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(19) <br>{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(9) <br>{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(8) <br>{{Color box|#FFCC00|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Združena lista]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] - [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]] - [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] - [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] - [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]])&nbsp;(2) <br>{{Color box|#FF5555|border=darkgray}} [[Narodni savez za slobodan mir|NSSM]] ([[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] - [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] - [[Jugoslovenska levica|JUL]] - [[Socijalno-liberalna stranka Republike Srpske|SLS RS]] - [[Nova radnička stranka Republike Srpske|NRS RS]])&nbsp;(2) ]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] !Naziv poslaničke grupe !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | style="text-align:center;" |19 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | style="text-align:center;" |9 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | style="text-align:center;" |8 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] | style="text-align:center;" |2 |- |[[Združena lista]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] - [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]] - [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] - [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] - [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]]) | style="text-align:center;" |2 |- |[[Narodni savez za slobodan mir|NSSM]] ([[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] - [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] - [[Jugoslovenska levica|JUL]] - [[Socijalno-liberalna stranka Republike Srpske|SLS RS]] - [[Nova radnička stranka Republike Srpske|NRS RS]]) | style="text-align:center;" |2 |- !Ukupno !42 |- | colspan="2" |Izvor: PD PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Representative/List?mandateId=2&memberType=1|title=Poslanici Predstavničkog doma|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=28. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240328001312/https://www.parlament.ba/Representative/List?mandateId=2&memberType=1|url-status=dead}}</ref> |} == Dom naroda == [[Datoteka:BiH HoP 1996.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (5)''': <br>{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(5) <br>'''Klub Hrvata (5)''': <br>{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(5) <br>'''Klub Srba (5)''': <br>{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(5) ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] !Naziv poslaničke grupe !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (5) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | style="text-align:center;" |5 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (5) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | style="text-align:center;" |5 |- ! colspan="2" |Klub Srba (5) |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | style="text-align:center;" |5 |- !Ukupno !15 |- | colspan="2" |Izvor: DN PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Delegate/List?page=1&mandateId=2|title=Delegati Doma naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023|archive-date=28. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240328001312/https://www.parlament.ba/Delegate/List?page=1&mandateId=2|url-status=dead}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]]<br><small>([[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]])</small> |naslov = I saziv |poslije = [[Drugi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|II saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1]] [[Kategorija:1997. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1998. u Bosni i Hercegovini]] pvq0xobvw1y7ll5581jxiqhqbolfbzs Prvi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 0 504855 3917077 3780252 2026-08-08T16:56:50Z Z1KA 87045 3917077 wikitext text/x-wiki '''Prvi saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 6. novembra 1996. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] i za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|općih izbora]] koji su održani 6. septembra 1996.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024}}</ref> == Zastupnički dom == [[Datoteka:HoR FBiH 1996.svg|mini|{{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 78}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 36}} {{legend|#FF0000|[[Združena lista]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]-[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]]-[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]-[[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]]-[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]]): 11}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 10}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 3}} {{legend|#1F1F1F|[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]: 2}}]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |78 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |36 |- |[[Združena lista]] |11 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |10 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |3 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] |2 |- !Ukupno !140 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == [[Datoteka:HoP FBiH 1996.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (30)''':{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 27}}{{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 3}} '''Klub Hrvata (30)''':{{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 30}} '''Klub "Ostali" (5)''':{{legend|#FF0000|[[Združena lista]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]-[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]]-[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]-[[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]]-[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]]): 4}}{{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 1}}]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (30) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |27 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |3 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (30) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |30 |- ! colspan="2" |Klub "Ostali" (5) |- |[[Združena lista]] |4 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |1 |- !Ukupno !65 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Saziv Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|I saziv]]<br><small>(Ustavotvorna skupština)</small> |naslov = I saziv |poslije =[[Drugi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|II saziv]] }} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|1]] [[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1997. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1998. u Bosni i Hercegovini]] lrcxn0ebclzt4104sh5y7md48gqlr9d 3917104 3917077 2026-08-08T20:37:44Z Z1KA 87045 3917104 wikitext text/x-wiki {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} '''Prvi saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 6. novembra 1996. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] i za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|općih izbora]] koji su održani 6. septembra 1996.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024}}</ref> == Zastupnički dom == [[Datoteka:HoR FBiH 1996.svg|mini|{{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 78}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 36}} {{legend|#FF0000|[[Združena lista]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]-[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]]-[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]-[[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]]-[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]]): 11}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 10}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 3}} {{legend|#1F1F1F|[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]: 2}}]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |78 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |36 |- |[[Združena lista]] |11 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |10 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |3 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] |2 |- !Ukupno !140 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == [[Datoteka:HoP FBiH 1996.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (30)''':{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 27}}{{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 3}} '''Klub Hrvata (30)''':{{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 30}} '''Klub "Ostali" (5)''':{{legend|#FF0000|[[Združena lista]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]-[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]]-[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]-[[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]]-[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]]): 4}}{{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 1}}]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (30) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |27 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |3 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (30) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |30 |- ! colspan="2" |Klub "Ostali" (5) |- |[[Združena lista]] |4 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |1 |- !Ukupno !65 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Saziv Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|I saziv]]<br><small>(Ustavotvorna skupština)</small> |naslov = I saziv |poslije =[[Drugi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|II saziv]] }} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|1]] [[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1997. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1998. u Bosni i Hercegovini]] fvymy6hum1gv3l70nwusrnhfnahuo4n Drugi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 0 504856 3917083 3780326 2026-08-08T17:12:19Z Z1KA 87045 3917083 wikitext text/x-wiki '''Drugi saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 4. novembra 1998. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]], a 19. novembra 1998. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općih izbora]] koji su održani 12. i 13. septembra 1998.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024}}</ref> == Zastupnički dom == [[Datoteka:HoR FBiH 1998.svg|mini|{{legend|#009933|[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu|KzC BiH]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] - [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] - [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]): 68 }} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 28 }} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 19 }} {{legend|#DE0000|[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]]: 6 }} {{legend|#0000FF|[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] - [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]]: 4 }} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 3 }} {{legend|#1F1F1F|[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]: 2 }} {{legend|#005826|[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]: 2 }} {{legend|#FFF402|[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|DNP]]: 2 }} {{legend|#FF5555|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]]: 2 }} {{legend|#004718|[[Bošnjačka stranka prava|BSP]]: 1 }} {{legend|#BBCCBB|[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]: 1 }} {{legend|#CE0000|[[Koalicija centra|KC]] ([[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]]-[[Liberalna bošnjačka organizacija|LBO]]): 1 }} {{legend|#BD0006|[[Bosanska stranka|BOSS]]: 1 }}]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu|KzC BiH]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] - [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] - [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]) |68 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |28 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |19 |- |[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]] |6 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] - [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] |4 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |3 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] |2 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |2 |- |[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|DNP]] |2 |- |[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] |2 |- |[[Bošnjačka stranka prava|BSP]] |1 |- |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |1 |- |[[Koalicija centra|KC]] ([[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]]-[[Liberalna bošnjačka organizacija|LBO]]) |1 |- |[[Bosanska stranka|BOSS]] |1 |- !Ukupno !140 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == [[Datoteka:HoP FBiH 1998.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (30)''':{{legend|#009933|[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu|KzC BiH]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] - [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] - [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]): 23}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 4 }} {{legend|#DE0000|[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]]: 3 }} '''Klub Hrvata (30)''':{{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 25}} {{legend|#0000FF|[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] - [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]]: 3 }} {{legend|#1F1F1F|[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]: 1 }} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1 }} '''Klub "Ostali" (12)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 6 }} {{legend|#009933|[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu|KzC BiH]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] - [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] - [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]): 3 }} {{legend|#FF5555|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]]: 1 }} {{legend|#C40000|[[Stranka Drvarčana Republike Srpske|SDRS]]: 1 }} {{legend|#DE0000|[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]]: 1 }} ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (30) |- |[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu|KzC BiH]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] - [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] - [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]) |23 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |4 |- |[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]] |3 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (30) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |25 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |3 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] |1 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- ! colspan="2" |Klub "Ostali" (12) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |6 |- |[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu|KzC BiH]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] - [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] - [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]) |3 |- |[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] |1 |- |[[Stranka Drvarčana Republike Srpske|SDRS]] |1 |- |[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]] |1 |- !Ukupno !72 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Prvi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|I saziv]] |naslov = II saziv |poslije =[[Treći saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|III saziv]] }} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2]] [[Kategorija:1998. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1999. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2000. u Bosni i Hercegovini]] l39e3vi8nabwlzlqidxn3l9b8o96o0m 3917106 3917083 2026-08-08T20:38:00Z Z1KA 87045 3917106 wikitext text/x-wiki {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} '''Drugi saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 4. novembra 1998. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]], a 19. novembra 1998. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općih izbora]] koji su održani 12. i 13. septembra 1998.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024}}</ref> == Zastupnički dom == [[Datoteka:HoR FBiH 1998.svg|mini|{{legend|#009933|[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu|KzC BiH]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] - [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] - [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]): 68 }} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 28 }} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 19 }} {{legend|#DE0000|[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]]: 6 }} {{legend|#0000FF|[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] - [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]]: 4 }} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 3 }} {{legend|#1F1F1F|[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]: 2 }} {{legend|#005826|[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]: 2 }} {{legend|#FFF402|[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|DNP]]: 2 }} {{legend|#FF5555|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]]: 2 }} {{legend|#004718|[[Bošnjačka stranka prava|BSP]]: 1 }} {{legend|#BBCCBB|[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]: 1 }} {{legend|#CE0000|[[Koalicija centra|KC]] ([[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]]-[[Liberalna bošnjačka organizacija|LBO]]): 1 }} {{legend|#BD0006|[[Bosanska stranka|BOSS]]: 1 }}]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu|KzC BiH]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] - [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] - [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]) |68 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |28 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |19 |- |[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]] |6 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] - [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] |4 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |3 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] |2 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |2 |- |[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|DNP]] |2 |- |[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] |2 |- |[[Bošnjačka stranka prava|BSP]] |1 |- |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |1 |- |[[Koalicija centra|KC]] ([[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]]-[[Liberalna bošnjačka organizacija|LBO]]) |1 |- |[[Bosanska stranka|BOSS]] |1 |- !Ukupno !140 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == [[Datoteka:HoP FBiH 1998.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (30)''':{{legend|#009933|[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu|KzC BiH]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] - [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] - [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]): 23}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 4 }} {{legend|#DE0000|[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]]: 3 }} '''Klub Hrvata (30)''':{{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 25}} {{legend|#0000FF|[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] - [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]]: 3 }} {{legend|#1F1F1F|[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]: 1 }} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1 }} '''Klub "Ostali" (12)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 6 }} {{legend|#009933|[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu|KzC BiH]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] - [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] - [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]): 3 }} {{legend|#FF5555|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]]: 1 }} {{legend|#C40000|[[Stranka Drvarčana Republike Srpske|SDRS]]: 1 }} {{legend|#DE0000|[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]]: 1 }} ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (30) |- |[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu|KzC BiH]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] - [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] - [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]) |23 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |4 |- |[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]] |3 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (30) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |25 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |3 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] |1 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- ! colspan="2" |Klub "Ostali" (12) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |6 |- |[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu|KzC BiH]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] - [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] - [[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]) |3 |- |[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] |1 |- |[[Stranka Drvarčana Republike Srpske|SDRS]] |1 |- |[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]] |1 |- !Ukupno !72 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Prvi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|I saziv]] |naslov = II saziv |poslije =[[Treći saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|III saziv]] }} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2]] [[Kategorija:1998. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1999. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2000. u Bosni i Hercegovini]] k3ux1f6n97p15pq0toobi9mu4mx738u Treći saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 0 504858 3917067 3780255 2026-08-08T16:13:15Z Z1KA 87045 3917067 wikitext text/x-wiki '''Treći saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 27. februara 2001. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]], a 28. februara 2001. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|općih izbora]] koji su održani 11. novembra 2000.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024}}</ref> == Zastupnički dom == {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |38 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |37 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] i [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]].|naziv=HDZ|grupa=koalicije}} |25 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |21 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |3 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |2 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |2 |- |[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]] |2 |- |[[Bosanska stranka|BOSS]] |2 |- |[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] |1 |- |[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]] |1 |- |[[Demokratska stranka penzionera|DSP]] |1 |- |[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] |1 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |1 |- |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |1 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] |1 |- |[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]] |1 |- !Ukupno !140 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (30) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |10 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |10 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |7 |- |[[Bosanska stranka|BOSS]] |1 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (30) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |13 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |11 |- |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |1 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |4 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Srba (21) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |15 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |3 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |1 |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |1 |- !Ukupno !81 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Drugi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|II saziv]] |naslov = III saziv |poslije =[[Četvrti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|IV saziv]] }} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|3]] [[Kategorija:2000. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2001. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2002. u Bosni i Hercegovini]] iktfittdonako6127qpkzpwjdtm5wrc 3917069 3917067 2026-08-08T16:22:58Z Z1KA 87045 /* Dom naroda */ 3917069 wikitext text/x-wiki '''Treći saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 27. februara 2001. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]], a 28. februara 2001. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|općih izbora]] koji su održani 11. novembra 2000.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024}}</ref> == Zastupnički dom == {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |38 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |37 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] i [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]].|naziv=HDZ|grupa=koalicije}} |25 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |21 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |3 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |2 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |2 |- |[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]] |2 |- |[[Bosanska stranka|BOSS]] |2 |- |[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] |1 |- |[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]] |1 |- |[[Demokratska stranka penzionera|DSP]] |1 |- |[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] |1 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |1 |- |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |1 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] |1 |- |[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]] |1 |- !Ukupno !140 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (30) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |10 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |10 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |7 |- |[[Bosanska stranka|BOSS]] |1 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (30) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |13 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |11 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |4 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Srba (21) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |15 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |3 |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |1 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |1 |- !Ukupno !81 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Drugi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|II saziv]] |naslov = III saziv |poslije =[[Četvrti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|IV saziv]] }} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|3]] [[Kategorija:2000. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2001. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2002. u Bosni i Hercegovini]] e6xa7vhuux931ndsa4u6t8z8ungeouo 3917098 3917069 2026-08-08T20:20:23Z Z1KA 87045 3917098 wikitext text/x-wiki '''Treći saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 27. februara 2001. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]], a 28. februara 2001. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|općih izbora]] koji su održani 11. novembra 2000.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024}}</ref> == Zastupnički dom == [[Datoteka:HoR FBiH 2000.svg|mini|{{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 38}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 37}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 25}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 21}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 3}} {{legend|#005826|[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]: 2}} {{legend|#0000FF|[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]: 2}} {{legend|#FFF402|[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]]: 2}} {{legend|#BD0006|[[Bosanska stranka|BOSS]]: 2}} {{legend|#FF6464|[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]]: 1}} {{legend|#006600|[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]: 1}} {{legend|#D2B829|[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|DSP]]: 1}} {{legend|#CCEE66|[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]]: 1}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 1}} {{legend|#BBCCBB|[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]: 1}} {{legend|#1F1F1F|[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]: 1}} {{legend|#CE0000|[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]]: 1}} ]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |38 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |37 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] i [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]].|naziv=HDZ|grupa=koalicije}} |25 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |21 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |3 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |2 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |2 |- |[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]] |2 |- |[[Bosanska stranka|BOSS]] |2 |- |[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] |1 |- |[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]] |1 |- |[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|DSP]] |1 |- |[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] |1 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |1 |- |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |1 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] |1 |- |[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]] |1 |- !Ukupno !140 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == [[Datoteka:HoP FBiH 2000.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (30)''': {{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 10}}{{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 10}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 7}} {{legend|#BD0006|[[Bosanska stranka|BOSS]]: 1}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1}} {{legend|#D2D2D2|[[Nezavisni kandidat|Nezav.]]: 1}} '''Klub Hrvata (30)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 13}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 11}} {{legend|#0000FF|[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]: 4}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1}} {{legend|#BBCCBB|[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]: 1}} '''Klub Srba (21)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 15}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 3}} {{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 1}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 1}} {{legend|#D2D2D2|[[Nezavisni kandidat|Nezav.]]: 1}}]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (30) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |10 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |10 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |7 |- |[[Bosanska stranka|BOSS]] |1 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (30) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |13 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |11 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |4 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Srba (21) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |15 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |3 |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |1 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |1 |- !Ukupno !81 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Drugi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|II saziv]] |naslov = III saziv |poslije =[[Četvrti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|IV saziv]] }} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|3]] [[Kategorija:2000. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2001. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2002. u Bosni i Hercegovini]] dtt6p0sii4jzmp9i2x00w32dvj3at3m 3917107 3917098 2026-08-08T20:38:02Z Z1KA 87045 3917107 wikitext text/x-wiki {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} '''Treći saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 27. februara 2001. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]], a 28. februara 2001. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|općih izbora]] koji su održani 11. novembra 2000.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024}}</ref> == Zastupnički dom == [[Datoteka:HoR FBiH 2000.svg|mini|{{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 38}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 37}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 25}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 21}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 3}} {{legend|#005826|[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]: 2}} {{legend|#0000FF|[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]: 2}} {{legend|#FFF402|[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]]: 2}} {{legend|#BD0006|[[Bosanska stranka|BOSS]]: 2}} {{legend|#FF6464|[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]]: 1}} {{legend|#006600|[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]: 1}} {{legend|#D2B829|[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|DSP]]: 1}} {{legend|#CCEE66|[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]]: 1}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 1}} {{legend|#BBCCBB|[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]: 1}} {{legend|#1F1F1F|[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]: 1}} {{legend|#CE0000|[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]]: 1}} ]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |38 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |37 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] i [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]].|naziv=HDZ|grupa=koalicije}} |25 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |21 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |3 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |2 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |2 |- |[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]] |2 |- |[[Bosanska stranka|BOSS]] |2 |- |[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] |1 |- |[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]] |1 |- |[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|DSP]] |1 |- |[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] |1 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |1 |- |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |1 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] |1 |- |[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]] |1 |- !Ukupno !140 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == [[Datoteka:HoP FBiH 2000.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (30)''': {{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 10}}{{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 10}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 7}} {{legend|#BD0006|[[Bosanska stranka|BOSS]]: 1}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1}} {{legend|#D2D2D2|[[Nezavisni kandidat|Nezav.]]: 1}} '''Klub Hrvata (30)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 13}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 11}} {{legend|#0000FF|[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]: 4}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1}} {{legend|#BBCCBB|[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]: 1}} '''Klub Srba (21)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 15}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 3}} {{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 1}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 1}} {{legend|#D2D2D2|[[Nezavisni kandidat|Nezav.]]: 1}}]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (30) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |10 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |10 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |7 |- |[[Bosanska stranka|BOSS]] |1 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (30) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |13 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |11 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |4 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Srba (21) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |15 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |3 |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |1 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |1 |- !Ukupno !81 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Drugi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|II saziv]] |naslov = III saziv |poslije =[[Četvrti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|IV saziv]] }} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|3]] [[Kategorija:2000. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2001. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2002. u Bosni i Hercegovini]] gwu81b5lknqqzx24r0wjlv8ieha732m Četvrti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 0 504859 3917101 3780256 2026-08-08T20:26:15Z Z1KA 87045 3917101 wikitext text/x-wiki '''Četvrti saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 4. decembra 2002. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]], a 17. januara 2003. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|općih izbora]] koji su održani 5. oktobra 2002.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024|archive-date=18. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240318100005/http://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|url-status=dead}}</ref> == Zastupnički dom == [[Datoteka:HoR FBiH 2002.svg|mini|{{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 32}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 16}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 15}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 15}} {{legend|#BD0006|[[Bosanska stranka|BOSS]]: 3}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 2}} {{legend|#00CCCC|[[Ekonomski blok (koalicija)|EB]] ([[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]] - [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]): 2}} {{legend|#0000FF|[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]: 2}} {{legend|#FFF402|[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]]: 2}} {{legend|#005826|[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]: 1}} {{legend|#FF6464|[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]]: 1}} {{legend|#006600|[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]: 1}} {{legend|#CCEE66|[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]]: 1}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 1}} {{legend|#BBCCBB|[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]: 1}} {{legend|#1F1F1F|[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]: 1}} {{legend|#919191|[[Hrvatski pravaški blok Bosne i Hercegovine|HPB BiH]]: 1}} {{legend|#314CC1|[[Proevropska narodna stranka|ProENS]] - [[Stranka mladih Bosne i Hercegovine|SMBiH]]: 1}}]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |32 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatski demokršćani|HD]] i [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]].|naziv=HDZ}} |16 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |15 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |15 |- |[[Bosanska stranka|BOSS]] |3 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |2 |- |[[Ekonomski blok (koalicija)|EB]] ([[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]] - [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]) |2 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |2 |- |[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]] |2 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |1 |- |[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] |1 |- |[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]] |1 |- |[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] |1 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |1 |- |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |1 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] |1 |- |[[Hrvatski pravaški blok Bosne i Hercegovine|HPB BiH]] |1 |- |[[Proevropska narodna stranka|ProENS]] - [[Stranka mladih Bosne i Hercegovine|SMBiH]] |1 |- !Ukupno !98 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == [[Datoteka:HoP FBiH 2002.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (17)''': {{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 11}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 4}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 2}} '''Klub Hrvata (17)''': {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 12}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 2}} {{legend|#65C4FF|[[Hrvatski blok Bosne i Hercegovine|HB BiH]]: 1}} {{legend|#FFF402|[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]]: 1}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1}} '''Klub Srba (12)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 4}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 4}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 3}} {{legend|#FF557F|[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU]]: 1}} '''Klub "Ostali" (7)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 4}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 2}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1}} ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (17) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |11 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |4 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |2 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (17) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatski demokršćani|HD]] i [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]].|naziv=HDZ}} |12 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |2 |- |[[Hrvatski blok Bosne i Hercegovine|HB BiH]] |1 |- |[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]] |1 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Srba (12) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |4 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |4 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |3 |- |[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU]] |1 |- ! colspan="2" |Klub "Ostali" (7) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |4 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |2 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- !Ukupno !53 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed||prije=[[Treći saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|III saziv]]|naslov=IV saziv|poslije=[[Peti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|V saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|4]] [[Kategorija:2002. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2003. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2004. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2005. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2006. u Bosni i Hercegovini]] 5xf8884mu9kp3tlc7468slt15vjvdxq 3917108 3917101 2026-08-08T20:38:04Z Z1KA 87045 3917108 wikitext text/x-wiki {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} '''Četvrti saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 4. decembra 2002. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]], a 17. januara 2003. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|općih izbora]] koji su održani 5. oktobra 2002.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024|archive-date=18. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240318100005/http://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|url-status=dead}}</ref> == Zastupnički dom == [[Datoteka:HoR FBiH 2002.svg|mini|{{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 32}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 16}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 15}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 15}} {{legend|#BD0006|[[Bosanska stranka|BOSS]]: 3}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 2}} {{legend|#00CCCC|[[Ekonomski blok (koalicija)|EB]] ([[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]] - [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]): 2}} {{legend|#0000FF|[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]: 2}} {{legend|#FFF402|[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]]: 2}} {{legend|#005826|[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]: 1}} {{legend|#FF6464|[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]]: 1}} {{legend|#006600|[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]]: 1}} {{legend|#CCEE66|[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]]: 1}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 1}} {{legend|#BBCCBB|[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]: 1}} {{legend|#1F1F1F|[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]: 1}} {{legend|#919191|[[Hrvatski pravaški blok Bosne i Hercegovine|HPB BiH]]: 1}} {{legend|#314CC1|[[Proevropska narodna stranka|ProENS]] - [[Stranka mladih Bosne i Hercegovine|SMBiH]]: 1}}]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |32 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatski demokršćani|HD]] i [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]].|naziv=HDZ}} |16 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |15 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |15 |- |[[Bosanska stranka|BOSS]] |3 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |2 |- |[[Ekonomski blok (koalicija)|EB]] ([[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]] - [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]) |2 |- |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |2 |- |[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]] |2 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |1 |- |[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] |1 |- |[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine|GDS]] |1 |- |[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] |1 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |1 |- |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |1 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] |1 |- |[[Hrvatski pravaški blok Bosne i Hercegovine|HPB BiH]] |1 |- |[[Proevropska narodna stranka|ProENS]] - [[Stranka mladih Bosne i Hercegovine|SMBiH]] |1 |- !Ukupno !98 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == [[Datoteka:HoP FBiH 2002.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (17)''': {{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 11}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 4}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 2}} '''Klub Hrvata (17)''': {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 12}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 2}} {{legend|#65C4FF|[[Hrvatski blok Bosne i Hercegovine|HB BiH]]: 1}} {{legend|#FFF402|[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]]: 1}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1}} '''Klub Srba (12)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 4}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 4}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 3}} {{legend|#FF557F|[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU]]: 1}} '''Klub "Ostali" (7)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 4}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 2}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1}} ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (17) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |11 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |4 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |2 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (17) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatski demokršćani|HD]] i [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]].|naziv=HDZ}} |12 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |2 |- |[[Hrvatski blok Bosne i Hercegovine|HB BiH]] |1 |- |[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]] |1 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Srba (12) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |4 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |4 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |3 |- |[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU]] |1 |- ! colspan="2" |Klub "Ostali" (7) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |4 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |2 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- !Ukupno !53 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed||prije=[[Treći saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|III saziv]]|naslov=IV saziv|poslije=[[Peti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|V saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|4]] [[Kategorija:2002. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2003. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2004. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2005. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2006. u Bosni i Hercegovini]] 09736uezgxz6aarn2pm69hfyhqxuebo Peti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 0 504860 3917045 3780258 2026-08-08T14:58:57Z Z1KA 87045 /* Zastupnički dom */ 3917045 wikitext text/x-wiki '''Peti saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 21. novembra 2006. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]], a 25. januara 2007. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općih izbora]] koji su održani 1. oktobra 2006.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024}}</ref> == Zastupnički dom == {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |28 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |24 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |17 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)|HSP]] i [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]].|naziv=HDZ}} |8 |- |[[Hrvatsko zajedništvo|HZ]]{{Efn|[[Hrvatsko zajedništvo]] je naziv za koaliciju stranka: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] i [[Hrvatski demokršćani|HD]], koje su zajedno nastupile na izborima za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]].|naziv=HZ}} |7 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |4 |- |[[Patriotski blok (koalicija, 2006)|PB]] ([[Bosanska stranka|BOSS]] - [[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU]]) |3 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] |3 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |2 |- |[[Koalicija za jednakopravnost|KzJ]] ([[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] - [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]) |1 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |1 |- !Ukupno !98 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (17) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |10 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |5 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |1 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (17) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)|HSP]] i [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]].|naziv=HDZ}} |7 |- |[[Hrvatsko zajedništvo|HZ]]{{Efn|[[Hrvatsko zajedništvo]] je naziv za koaliciju stranka: [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] i [[Hrvatski demokršćani|HD]], koje su zajedno nastupile na izborima za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]].|naziv=HZ}} |5 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |2 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] - [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |2 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Srba (17) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |6 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] |4 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |4 |- |[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU]] |2 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |1 |- ! colspan="2" |Klub "Ostali" (7) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |3 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |3 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- !Ukupno !58 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed||prije=[[Četvrti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|IV saziv]]|naslov=V saziv|poslije=[[Šesti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VI saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|5]] [[Kategorija:2006. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2007. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2008. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2009. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2010. u Bosni i Hercegovini]] 5dr1l92i7esl5qbyvjk0tsspile1ty8 3917103 3917045 2026-08-08T20:36:01Z Z1KA 87045 3917103 wikitext text/x-wiki '''Peti saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 21. novembra 2006. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]], a 25. januara 2007. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općih izbora]] koji su održani 1. oktobra 2006.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024}}</ref> == Zastupnički dom == [[Datoteka:HoR FBiH 2006.svg|mini|{{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 28}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 24}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 17}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 8}} {{legend|#65C4FF|[[Hrvatsko zajedništvo|HZ]] ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]-[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]-[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]]-[[Hrvatski demokršćani|HD]]): 7}} {{legend|#005826|[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]: 4}} {{legend|#BD0006|[[Patriotski blok (koalicija, 2006)|PB]] ([[Bosanska stranka|BOSS]]-[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU]]): 3}} {{legend|#00CCCC|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]: 3}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 2}} {{legend|#1F1F1F|[[Koalicija za jednakopravnost|KzJ]] ([[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]-[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]): 1}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 1}} ]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |28 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |24 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |17 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)|HSP]] i [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]].|naziv=HDZ}} |8 |- |[[Hrvatsko zajedništvo|HZ]] ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] - [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] - [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] - [[Hrvatski demokršćani|HD]]) |7 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |4 |- |[[Patriotski blok (koalicija, 2006)|PB]] ([[Bosanska stranka|BOSS]] - [[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU]]) |3 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] |3 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |2 |- |[[Koalicija za jednakopravnost|KzJ]] ([[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] - [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]) |1 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |1 |- !Ukupno !98 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == [[Datoteka:HoP FBiH 2006.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (17)''': {{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 10}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 5}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 1}} {{legend|#005826|[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]: 1}} '''Klub Hrvata (17)''': {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 7}} {{legend|#65C4FF|[[Hrvatsko zajedništvo|HZ]] ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]-[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]-[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]]-[[Hrvatski demokršćani|HD]]): 5}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 2}} {{legend|#1F1F1F|[[Koalicija za jednakopravnost|KzJ]] ([[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]-[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]): 2}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1}} '''Klub Srba (17)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 6}} {{legend|#00CCCC|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]: 4}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 4}} {{legend|#FF557F|[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU]]: 2}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 1}} '''Klub "Ostali" (7)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 3}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 3}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1}} ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (17) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |10 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |5 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |1 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (17) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)|HSP]] i [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]].|naziv=HDZ}} |7 |- |[[Hrvatsko zajedništvo|HZ]] ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] - [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] - [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] - [[Hrvatski demokršćani|HD]]) |5 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |2 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] - [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |2 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Srba (17) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |6 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] |4 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |4 |- |[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU]] |2 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |1 |- ! colspan="2" |Klub "Ostali" (7) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |3 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |3 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- !Ukupno !58 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed||prije=[[Četvrti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|IV saziv]]|naslov=V saziv|poslije=[[Šesti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VI saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|5]] [[Kategorija:2006. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2007. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2008. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2009. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2010. u Bosni i Hercegovini]] oglpubzn5p7glska92x5er1tyhjzjm5 3917109 3917103 2026-08-08T20:38:19Z Z1KA 87045 3917109 wikitext text/x-wiki {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} '''Peti saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 21. novembra 2006. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]], a 25. januara 2007. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općih izbora]] koji su održani 1. oktobra 2006.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024}}</ref> == Zastupnički dom == [[Datoteka:HoR FBiH 2006.svg|mini|{{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 28}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 24}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 17}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 8}} {{legend|#65C4FF|[[Hrvatsko zajedništvo|HZ]] ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]-[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]-[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]]-[[Hrvatski demokršćani|HD]]): 7}} {{legend|#005826|[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]: 4}} {{legend|#BD0006|[[Patriotski blok (koalicija, 2006)|PB]] ([[Bosanska stranka|BOSS]]-[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU]]): 3}} {{legend|#00CCCC|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]: 3}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 2}} {{legend|#1F1F1F|[[Koalicija za jednakopravnost|KzJ]] ([[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]-[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]): 1}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 1}} ]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |28 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |24 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |17 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)|HSP]] i [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]].|naziv=HDZ}} |8 |- |[[Hrvatsko zajedništvo|HZ]] ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] - [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] - [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] - [[Hrvatski demokršćani|HD]]) |7 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |4 |- |[[Patriotski blok (koalicija, 2006)|PB]] ([[Bosanska stranka|BOSS]] - [[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU]]) |3 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] |3 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |2 |- |[[Koalicija za jednakopravnost|KzJ]] ([[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] - [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]) |1 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |1 |- !Ukupno !98 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == [[Datoteka:HoP FBiH 2006.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (17)''': {{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 10}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 5}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 1}} {{legend|#005826|[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]]: 1}} '''Klub Hrvata (17)''': {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 7}} {{legend|#65C4FF|[[Hrvatsko zajedništvo|HZ]] ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]-[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]-[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]]-[[Hrvatski demokršćani|HD]]): 5}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 2}} {{legend|#1F1F1F|[[Koalicija za jednakopravnost|KzJ]] ([[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]-[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]): 2}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1}} '''Klub Srba (17)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 6}} {{legend|#00CCCC|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]: 4}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 4}} {{legend|#FF557F|[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU]]: 2}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 1}} '''Klub "Ostali" (7)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 3}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 3}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1}} ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (17) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |10 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |5 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |1 |- |[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (17) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)|HSP]] i [[Hrvatska narodna zajednica|HNZ]].|naziv=HDZ}} |7 |- |[[Hrvatsko zajedništvo|HZ]] ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] - [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] - [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] - [[Hrvatski demokršćani|HD]]) |5 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |2 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] - [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |2 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Srba (17) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |6 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] |4 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |4 |- |[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU]] |2 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |1 |- ! colspan="2" |Klub "Ostali" (7) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |3 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |3 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- !Ukupno !58 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed||prije=[[Četvrti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|IV saziv]]|naslov=V saziv|poslije=[[Šesti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VI saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|5]] [[Kategorija:2006. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2007. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2008. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2009. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2010. u Bosni i Hercegovini]] amwdcic8gecbxz2fi2g2gthneelvt4q Šesti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 0 504861 3917113 3780260 2026-08-08T20:45:49Z Z1KA 87045 3917113 wikitext text/x-wiki {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} '''Šesti saziv [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 9. marta 2011. za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]], a 17. marta 2011. za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općih izbora]] koji su održani 3. oktobra 2010.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=Parlament Federacije BiH|location=[[Sarajevo]]|access-date=6. 4. 2024|archive-date=18. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240318100005/http://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|url-status=dead}}</ref> == Zastupnički dom == [[Datoteka:HoR FBiH 2010.svg|mini|{{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 28}} {{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 23}} {{legend|#213381|[[Savez za bolju budućnost|SBB]]: 13}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 12}} {{legend|#FFCC00|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 9}} {{legend|#00CCCC|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]: 5}} {{legend|#65C4FF|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] - [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]: 5}} {{legend|#78BB34|[[Stranka demokratske aktivnosti|A-SDA]]: 1}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 1}}]] {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |28 |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |23 |- |[[Savez za bolju budućnost|SBB]] |13 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |12 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |9 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] |5 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] - [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] |5 |- |[[Stranka demokratske aktivnosti|A-SDA]] |1 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |1 |- !Ukupno !98 |- | colspan="2" |Izvor: PD PFBiH<ref name=":1" /> |} == Dom naroda == [[Datoteka:HoP FBiH 2010.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (17)''': {{legend|#009933|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 9}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 5}} {{legend|#213381|[[Savez za bolju budućnost|SBB]]: 2}} {{legend|#00CCCC|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]: 1}} '''Klub Hrvata (17)''': {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 9}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 4}} {{legend|#65C4FF|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]: 1}} {{legend|#1F1F1F|[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]: 1}} {{legend|#048AEB|[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]: 1}} {{legend|#00CCCC|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]: 1}} '''Klub Srba (17)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 9}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 3}} {{legend|#CCEE66|[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]]: 1}} {{legend|#FA451F|[[Naša stranka|NS]]: 1}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 1}} {{legend|#00CCCC|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]: 1}} {{legend|#D2D2D2|[[Nezavisni kandidat|Nezav.]]: 1}} '''Klub "Ostali" (7)''': {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 3}} {{legend|#BD0006|[[Bosanska stranka|BOSS]]: 1}} {{legend|#00CCCC|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]: 1}} {{legend|#213381|[[Savez za bolju budućnost|SBB]]: 1}} {{legend|#D2D2D2|[[Nezavisni kandidat|Nezav.]]: 1}} ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !Naziv stranke !Broj mandata |- ! colspan="2" |Klub Bošnjaka (17) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |9 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |5 |- |[[Savez za bolju budućnost|SBB]] |2 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Hrvata (17) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |9 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |4 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] |1 |- |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] |1 |- |[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]] |1 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] |1 |- ! colspan="2" |Klub Srba (17) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |9 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |3 |- |[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]] |1 |- |[[Naša stranka|NS]] |1 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |1 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |1 |- ! colspan="2" |Klub "Ostali" (7) |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |3 |- |[[Bosanska stranka|BOSS]] |1 |- |[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] |1 |- |[[Savez za bolju budućnost|SBB]] |1 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |1 |- !Ukupno !58 |- | colspan="2" |Izvor: DN PFBiH<ref name=":1" /> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed||prije=[[Peti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|V saziv]]|naslov=VI saziv|poslije=[[Sedmi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VII saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|6]] [[Kategorija:2010. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2011. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2012. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2013. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2014. u Bosni i Hercegovini]] rxrzpvpp5bdqnern972af35utsviv1l Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine 0 505088 3917173 3862078 2026-08-09T05:50:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917173 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine | nativni_naziv = | oznaka = Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg | oznakavel = 80 | oznakatekst = [[Grb Bosne i Hercegovine#Grb Bosne i Hercegovine od 1946. do 1992.|Grb SR Bosne i Hercegovine]] | zastava = | zastavavel = | zastavatekst = | slika = | tekst = | trenutno = | trenutnood = | odjel = | stil = | vrsta = [[Šef države|Kolektivni šef države]] | status = Ukinuto | skraćenica = Predsjedništvo SRBiH | član = | izvještava = | prebivalište = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Predsjedništva]] | sjedište = Trg [[Đuro Pucar|Đure Pucara]] 1,{{Efn|Sada nosi naziv Trg Bosne i Hercegovine.|Trg}} [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] | predlagač = Republička Konferencija [[Socijalistički savez radnog naroda Bosne i Hercegovine|SSRN Bosne i Hercegovine]] | imenujega = [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] | imenujega_kvalificiran = | mandat = Četiri godine<br>{{small|(obnovljivo samo jednom)}} | mandat_kvalificiran = | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 25. februar 1974.{{Efn|Predsjedništvo je nastalo kada je Ustav stupio na snagu 25. februara 1974. (''[[de jure]]''). Međutim, prvi saziv je tek konstituisan 29. aprila 1974. (''[[de facto]]'').|Datum}} | osnivač = [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustav SR BiH iz 1974.]] | imenovano_po = | prvi = '''Predsjednik:'''<br>[[Ratomir Dugonjić]]<br>'''Članovi:'''<br>[[Vaso Gačić]]<br>[[Ivo Jerkić]]<br>[[Momir Kapor]]<br>[[Dragutin Kosovac]]<br>[[Mustafa Sefo]]<br>[[Fatima Hadžialić]]<br>[[Ahmet Šehović]]<br>[[Branko Mikulić]] | posljednji = '''Predsjednik:'''<br>[[Alija Izetbegović]]<br>'''Članovi:'''<br>[[Fikret Abdić]]<br>[[Biljana Plavšić]]<br>[[Nikola Koljević]]<br>[[Stjepan Kljuić]]<br>[[Franjo Boras]]<br>[[Ejup Ganić]] | ukinuto = 8. april 1992. | sukcesija = [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike BiH]] | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = | plata = | veb-sajt = | fusnote = }}'''Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine''' bio je naziv za kolektivnog [[Šef države|šefa države]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] od 1974. do 1992. Iako je Bosna i Hercegovina postala Republika, još 1943, kao i ostale republike [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] nije imala funkciju predsjednika Republike već je funkciju šefa države obavljao najprije predsjednik skupštine. [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavom SR Bosne i Hercegovine iz 1974.]] formirano je Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine, po uzoru na [[Predsjedništvo SFRJ]], formirano juna 1971. Pod ovim nazivom postojalo je do 8. aprila 1992. kada je u skladu sa odlukom o preimenovanju Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku Bosnu i Hercegovinu]], preimenovano u [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name=":1">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], 13. oktobra 1996. formirano je današnje tročlano [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024|archive-date=20. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120031233/https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|url-status=dead}}</ref> Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine imalo je 9 članova (do 1990): 8 koje je birala Skupština i jednog po položaju (do 1989). Mandat članova Predsjedništva bilo je četiri godine, a mandat predsjednika prvobitno četiri, a od 1982. po jednu godinu. U periodu od 1974. do 1992. na čelu Predsjedništva nalazilo se devet predsjednika. == Historija == [[Datoteka:Sarajevo_BH-Presidency_2011-10-31_(3).jpg|mini|Zgrada [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].|253x253piksel]] Prvo Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine konstituisano je 29. aprila 1974. izborom prvih osam članova Predsjedništva, koje je birala [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]]. Pored izabranih članova, koji su birani na osnovu prijedloga Republičke konferencije [[Socijalistički savez radnog naroda Bosne i Hercegovine|Socijalističkog saveza radnog naroda Bosne i Hercegovine]] (SSRN), član Predsjedništva bio je po položaju — predsjednik Centralnog komiteta [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Mandat člana Predsjedništva bio je 4 godine i nije mogao biti biran više od dva puta, a mandat predsjednika prvobitno četiri, a od 1982. po jednu godinu. Predsjednika su birali članovi Predsjedništva, na osnovu prijedloga Kandidacione komisije Socijalističkog saveza radnog naroda BiH, a potvrđuje ga [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]]. [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike BiH]] je 8. aprila 1992. naslijedilo Predsjedništvo SR BiH, kada je na sjednici Predsjedništva donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - [[Republika Bosna i Hercegovina]].<ref name=":1" /> == Spisak predsjednika Predsjedništva == {{Glavni|Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka !Ref. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Ratomir_Dugonjić.jpg|146x146piksel]] |[[Ratomir Dugonjić]] {{small|(1916–1987)}} |29. april 1974. |27. april 1978. |[[Prvi saziv Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine|I saziv]] | rowspan="8" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) | |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Raif_Dizdarević_(političar)_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Raif Dizdarević]] {{small|(rođ. 1926)}} |27. april 1978. |27. april 1982. |[[Drugi saziv Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine|II saziv]] |<ref name=":2">{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0001-IMAGE&issue=UB_00064_19780428&quality=&doctype=Newspaper|title=Raif Dizdarević predsjednik Predsjedništva, a Niko Mihaljević predsjednik Skupštine|date=28. 4. 1978|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|page=1|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:Branko_Mikulić_(1988).jpg|112x112piksel]] |[[Branko Mikulić]] {{small|(1928–1994)}} |27. april 1982. |26. april 1983. | rowspan="2" |[[Treći saziv Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine|III saziv]] |<ref name=":3">{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0006-IMAGE&issue=UB_00064_19820428&quality=&doctype=Newspaper|title=Mandat sa povjerenjem|date=28. 4. 1982|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|page=6|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:Milanko_Renovica.jpg|84x84piksel]] |[[Milanko Renovica]] {{small|(1928-2013)}} |26. april 1983. |26. april 1985. |<ref name=":4">{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0001-IMAGE&issue=UB_00064_19830427&quality=&doctype=Newspaper|title=Milanko Renovica predsjednik Predsjedništva|date=27. 4. 1983|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|page=1|access-date=12. 2. 2025}}</ref><ref name=":5">{{Cite web|url=https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?displaySizeSelect=50&pv_page_id=624370&autocomplete_text=&page=11&pv_issue_no=840427_A|title=Renovica na čelu Predsjedništva SR BiH|date=27. 4. 1984|website=arhiv.slobodnadalmacija.hr|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|page=12|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Datoteka:Munir_Mesihović.jpg|112x112piksel]] |[[Munir Mesihović]] {{small|(1928-2016)}} |26. april 1985. |27. april 1987. |[[Treći saziv Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine|III saziv]]<br>[[Četvrti saziv Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine|IV saziv]] |<ref name=":6">{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0008-IMAGE&issue=UB_00064_19850427&quality=&doctype=Newspaper|title=Munir Mesihović predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine (III saziv)|date=29. 4. 1985|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|page=8|access-date=12. 2. 2025}}</ref><ref name=":7">{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0004-IMAGE&issue=UB_00064_19860429&quality=&doctype=Newspaper|title=Munir Mesihović predsjednik Predsjedništva (IV saziv)|date=29. 4. 1986|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|page=4|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Datoteka:Mato_Andrić.jpg|112x112piksel]] |[[Mato Andrić]] {{small|(1928-2015)}} |27. april 1987. |27. april 1988. | rowspan="3" |[[Četvrti saziv Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine|IV saziv]] |<ref name=":8">{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0002-IMAGE&issue=UB_00064_19870428&quality=&doctype=Newspaper|title=Mato Andrić, predsjednik Predsjedništva SRBiH|date=28. 4. 1987|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|page=2|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Nikola Filipović]] {{small|(1926-2001)}} |27. april 1988. |18. maj 1989. |<ref name=":9">{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0001-IMAGE&issue=UB_00064_19880428&quality=&doctype=Newspaper|title=Novi predsjednik dr Nikola Filipović|date=28. 4. 1988|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|page=1|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Obrad Piljak]] {{small|(1933-2013)}} |18. maj 1989. |20. decembar 1990. |<ref name=":10">{{Cite web|url=https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_page_id=225585|title=Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine - Predsjednik: Obrad Piljak|date=19. 5. 1989|website=arhiv.slobodnadalmacija.hr|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|page=5|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |9. |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Alija Izetbegović]] {{small|(1925-2003)}} |20. decembar 1990. |8. april 1992. |[[Peti saziv Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine|V saziv]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |<ref name=":11">{{Cite web|url=https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?displaySizeSelect=75&pv_page_id=194813&autocomplete_text=&page=5&pv_issue_no=901221_A|title=Međustranački dogovor u Sarajevu: Predsjednik BiH - Alija Izetbegović|date=21. 12. 1990|website=arhiv.slobodnadalmacija.hr|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|page=6|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |} == Sazivi Predsjedništva == === 1974 - 1978. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Prvi saziv Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine|I saziv]] !# !Portret !Ime i prezime !Funkcija !Stranka !Napomena |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Ratomir_Dugonjić.jpg|146x146piksel]] |[[Ratomir Dugonjić]] |Predsjednik | rowspan="10" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) | rowspan="4" | |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Vaso Gačić]] | rowspan="8" |Član |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ivo Jerkić]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:Momir Kapor.jpg|bez okvira|111x111piksel]] |[[Momir Kapor]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Datoteka:Dragutin Kosovac.jpg|bez okvira|108x108piksel]] |[[Dragutin Kosovac]] |Član do 23. novembra 1976. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mićo Rakić]] |Član od 23. novembra 1976. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mustafa Sefo]] | rowspan="3" | |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Fatima Hadžialić]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ahmet Šehović]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |9. |[[Datoteka:Branko_Mikulić_(1988).jpg|107x107px]] |[[Branko Mikulić]] |Član po položaju |Predsjednik Centralnog Komiteta [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] Član od 29. aprila 1974. do 27. aprila 1978. |} === 1978 - 1982. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Drugi saziv Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine|II saziv]]<ref name=":2" /> !# !Portret !Ime i prezime !Funkcija !Stranka !Napomena |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Raif_Dizdarević_(političar)_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Raif Dizdarević]] |Predsjednik | rowspan="10" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) | |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Vaso Gačić]] | rowspan="7" |Član |Član do aprila 1981. kada je izabran za [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|predsjednika]] [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SR Bosne i Hercegovine]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Hasan Grabčanović]] | rowspan="6" | |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ivo Jerkić]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Hajrija Marjanović]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mile Perković]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mićo Rakić]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Zagorka Umičević]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |9. |[[Datoteka:Branko_Mikulić_(1988).jpg|107x107px]] |[[Branko Mikulić]] | rowspan="2" |Član po položaju |Predsjednik Centralnog Komiteta [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] Član do 11. maja 1978. |- |[[Datoteka:Nikola Stojanović (političar).jpg|bez okvira|126x126piksel]] |[[Nikola Stojanović (političar)|Nikola Stojanović]] |Predsjednik Centralnog Komiteta [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] Član od 11. maja 1978. do 27. aprila 1982. |} === 1982 - 1986. === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Treći saziv Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine|III saziv]]<ref name=":3" /> !# !Portret !Ime i prezime !Funkcija !Stranka !Napomena |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Branko_Mikulić_(1988).jpg|107x107px]] |[[Branko Mikulić]] |Predsjednik {{Small|(1982-1983)}} Član {{Small|(1983-1986)}} | rowspan="12" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Predsjednik od 27. aprila 1982. do 26. aprila 1983.<ref name=":3" /> Član do 12. aprila 1984, kada je izabran za člana [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]]<ref>{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0003-IMAGE&issue=UB_00064_19840413&quality=&doctype=Newspaper|title=Uz paket mjera i sopstveni program|date=13. 4. 1984|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|page=3|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ivica Blažević]] |Član |Član od 30. maja 1984.<ref>{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0003-IMAGE&issue=UB_00064_19840531&quality=&doctype=Newspaper|title=Više a nedovoljno|date=31. 5. 1984|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|page=3|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Milanko_Renovica.jpg|84x84piksel]] |[[Milanko Renovica]] |Predsjednik {{Small|(1983-1985)}} Član {{Small|(1982-1983; 1985-1986)}} |Predsjednik od 26. aprila 1983. do 26. aprila 1985.<ref name=":4" /><ref name=":5" /> |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:Munir_Mesihović.jpg|112x112piksel]] |[[Munir Mesihović]] |Predsjednik {{Small|(1985-1986)}} Član {{Small|(1982-1985)}} |Predsjednik od 26. aprila 1985. do 28. aprila 1986.<ref name=":6" /> |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:Mirko Vranić.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Mirko Vranić]] | rowspan="5" |Član | rowspan="5" | |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Datoteka:Nijaz Dizdarević.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Nijaz Dizdarević]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Datoteka:Petar Dodik.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Petar Dodik]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Hajra Marjanović]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Savo Čečur]] |- ! rowspan="3" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |9. |[[Datoteka:Nikola Stojanović (političar).jpg|bez okvira|126x126piksel]] |[[Nikola Stojanović (političar)|Nikola Stojanović]] | rowspan="3" |Član po položaju |Predsjednik Predsjedništva Centralnog Komiteta [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] Član od 27. aprila do 20. maja 1982. |- |[[Datoteka:Hamdija Pozderac.png|bez okvira|110x110piksel]] |[[Hamdija Pozderac]] |Predsjednik Predsjedništva Centralnog Komiteta [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] Član od 20. maja 1982. do 28. maja 1984. |- |[[Datoteka:Mato Andrić.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Mato Andrić]] |Predsjednik Predsjedništva Centralnog Komiteta [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] Član od 28. maja 1984. do 28. aprila 1986. |} === 1986 - 1990. === Od 1989. Predsjedništvo je činilo 8 članova, jer je član po položaju bio isključen iz sastava. {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Četvrti saziv Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine|IV saziv]]<ref name=":7" /> !# !Portret !Ime i prezime !Funkcija !Stranka !Napomena |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Munir_Mesihović.jpg|112x112piksel]] |[[Munir Mesihović]] |Predsjednik {{Small|(1986-1987)}} Član {{Small|(1987)}} | rowspan="18" |[[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] ([[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]) |Predsjednik od 28. aprila 1986. do 27. aprila 1987.<ref name=":7" /> Član do 6. novembra 1987.<ref name=":12">{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0008-IMAGE&issue=UB_00064_19871107&quality=&doctype=Newspaper|title=Niko ne smije da promakne|date=7. 11. 1987|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|page=8|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Emina Zaimović]] |Član |Članica od 23. marta 1988.<ref name=":13">{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0003-IMAGE&issue=UB_00064_19880324&quality=&doctype=Newspaper|title=Svaka funkcija više kandidata|date=24. 3. 1988|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|page=3|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Mato Andrić.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Mato Andrić]] |Predsjednik {{Small|(1987-1988)}} Član {{Small|(1988)}} |Predsjednik od 27. aprila 1987. do 27. aprila 1988.<ref name=":8" /> Član do 19. decembra 1988.<ref name=":14">{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0001-IMAGE&issue=UB_00064_19881220&quality=&doctype=Newspaper|title=Odgovornost u dvije verzije|date=20. 12. 1989|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|page=1|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Branko Ekret]] | rowspan="3" |Član |Član od 28. aprila 1989.<ref name=":15">{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0005-IMAGE&issue=UB_00064_19890428&quality=&doctype=Newspaper|title=Novi članovi Predsjedništva SRBiH: Branko Ekret i Obrad Piljak|date=28. 4. 1989|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:Nikola Stojanović (političar).jpg|bez okvira|126x126piksel]] |[[Nikola Stojanović (političar)|Nikola Stojanović]] |Član do 22. februara 1989.<ref>{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0005-IMAGE&issue=UB_00064_19890223&quality=&doctype=Newspaper|title=Morao sam biti oprezniji|date=23. 2. 1989|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|page=5|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ivica Blažević]] |Član do 6. novembra 1987.<ref name=":12" /> |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Nikola Filipović]] |Predsjednik {{Small|(1988-1989)}} Član {{Small|(1988; 1989-1990)}} |Član od 23. marta 1988.<ref name=":13" /> Predsjednik od 27. aprila 1988. do 18. maja 1989.<ref name=":9" /> |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Datoteka:Petar Dodik.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Petar Dodik]] | rowspan="7" |Član |Član do 19. jula 1988.<ref name=":16">{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0004-IMAGE&issue=UB_00064_19880720&quality=&doctype=Newspaper|title=Izmjenama do promjena|date=20. 7. 1988|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|page=4|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- |[[Datoteka:Mladen Ivanic (cropped).jpg|bez okvira|109x109piksel]] |[[Mladen Ivanić]] |Član od 19. decembra 1988.<ref name=":14" /> |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Salko Oruč]] |Član do 19. jula 1988.<ref name=":16" /> |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Esad Horozić]] |Član od 19. decembra 1989.<ref name=":14" /> |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Arif Tanović]] |Član do 15. septembra 1989.<ref>{{Cite web|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0003-IMAGE&issue=UB_00064_19880916&quality=&doctype=Newspaper|title=Usvojen zahtjev dr. Arifa Tanovića|date=16. 9. 1988|website=istorijskenovine.unilib.rs|publisher=Borba|page=3|access-date=12. 2. 2025}}</ref> |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Muhamed Berberović]] |Član od 19. decembra 1988.<ref name=":14" /> |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Gojko Ubiparip]] |Član do 19. decembra 1988.<ref name=":14" /> |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Obrad Piljak]] |Predsjednik {{Small|(1989-1990)}} Član {{Small|(1989)}} |Član od 28. aprila 1989.<ref name=":15" /> Predsjednik od 18. maja 1989. do 20. decembra 1990.<ref name=":10" /> |- ! rowspan="3" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" |9. |[[Datoteka:Mato Andrić.jpg|bez okvira|107x107piksel]] |[[Mato Andrić]] | rowspan="3" |Član po položaju |Predsjednik Predsjedništva Centralnog Komiteta [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] Član od 28. aprila do 21. maja 1986. |- |[[Datoteka:Milan Uzelac (cropped).png|bez okvira|115x115piksel]] |[[Milan Uzelac]] |Predsjednik Predsjedništva Centralnog Komiteta [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] Član od 21. maja 1986. do 8. jula 1988. |- |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Abdulah Mutapčić]] |Predsjednik Predsjedništva Centralnog Komiteta [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] Član od 8. jula 1988. do 11. jula 1989. |} === 1990 - 1992. === Od ovog saziva, Predsjedništvo je činilo 7 članova: 2 [[Muslimani (narod)|Muslimana]], 2 [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], 2 [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbina]] i 1 [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Ostali]]. {| class="wikitable" style="text-align:center" |+[[Peti saziv Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine|V saziv]]<ref name=":11" /> !# !Portret !Ime i prezime !Funkcija !Nacionalnost !Stranka !Napomena |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Alija Izetbegović]] |Predsjednik | rowspan="2" |[[Muslimani (narod)|Musliman]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | rowspan="2" | |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Fikret Abdić.png|bez okvira|102x102piksel]] |[[Fikret Abdić]] | rowspan="6" |Član |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:Biljana Plavsic.JPG|bez okvira|104x104piksel]] |[[Biljana Plavšić]] | rowspan="2" |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbin]] | rowspan="2" |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | rowspan="2" |Napustili Predsjedništvo 1991. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:Nikola Koljević (Никола Кољевић) (cropped).jpg|bez okvira|106x106piksel]] |[[Nikola Koljević]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Stjepan Kljuić]] | rowspan="2" |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvat]] | rowspan="2" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Franjo Boras]] |Napustio Predsjedništvo 1991. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Datoteka:Ejup Ganić.jpg|100x100piksel]] |[[Ejup Ganić]] |[[Jugoslaveni|Jugoslaven]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Također pogledajte == * [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] * [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} {{Predsjedništva SFRJ}} {{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}} {{Sazivi predsjedništava Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Politika SFRJ]] [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjedništva|Bosna i Hercegovina]] 5cur8t22gxyc3fzq8ukj1xgx6dakre7 Prvi saziv Skupštine Brčko distrikta 0 507361 3917193 3695170 2026-08-09T07:30:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917193 wikitext text/x-wiki {{Politika Brčko distrikta}} '''Prvi saziv [[Skupština Brčko distrikta|Skupštine Brčko distrikta]]''' bio je prva prijelazna skupština imenovana 21. marta 2000, 13 dana nakon uspostave [[Brčko distrikt|Brčko distrikta Bosne i Hercegovine]], na osnovu naloga [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodnog supervizora za Brčko]] [[Robert W. Farrand|Roberta W. Farranda]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/ba/o-skuptini.html|title=Skupština Brčko distrikta - O Skupštini|website=skupstinabd.ba|access-date=25. 8. 2021}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=171|title=NALOG SUPERVIZORA O USPOSTAVLJANJU PRELAZNE SKUPŠTINE BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE|last=|first=|date=21. 3. 2000|website=brckosupervizija.ba|publisher=[[Međunarodni supervizor za Brčko]]: [[Robert W. Farrand]]|access-date=7. 7. 2024|archive-date=8. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240708183819/https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=171|url-status=dead}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=193|title=Supervisory Order On Revocation And Appointments Of Councilors Of The Interim Brcko District Assembly|date=10. 4. 2000|website=brckosupervizija.ba|publisher=[[Međunarodni supervizor za Brčko]]: [[Robert W. Farrand]]|language=en-US|access-date=8. 7. 2024}}</ref> Iako su [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|naredni lokalni izbori]] održani 8. aprila 2000,<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?CategoryID=225&Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Lokalni izbori 2000|date=20. 2. 2012|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK BiH]]|access-date=18. 3. 2024}}</ref> mandat saziva trajao je sve do konstituisanja prvog, demokratski izabranog [[Drugi saziv Skupštine Brčko distrikta|saziva Skupštine]] 24. novembra 2004, na osnovu rezultata sa [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|lokalnih izbora]] održanih 2. oktobra 2004. == Sastav == [[Datoteka:Brčko District BiH Assembly 2000.svg|mini|{{Color box|#000080|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]] (5) <br>{{Color box|#009933|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] (3) <br>{{Color box|#FFCC00|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] (3) <br>{{Color box|#0000FF|border=darkgray}} [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] (3) <br>{{Color box|#FF0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] (2) <br>{{Color box|#0064AA|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (2) <br>{{Color box|#C40000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] (2) <br>{{Color box|#780078|border=darkgray}} [[Srpski narodni savez Republike Srpske|SNS RS]] (2) <br>{{Color box|#FF5555|border=darkgray}} [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] (1) <br>{{Color box|#343399|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]] (1) <br>{{Color box|#CCEE66|border=darkgray}} [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LBiH]] (1) <br>{{Color box|#EE3355|border=darkgray}} [[Demokratska partija (Republika Srpska)|DP]] (1) <br>{{Color box|#808080|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nez.]] (3)]] {| class="wikitable" |+[[Skupština Brčko distrikta]] !Stranka !Broj mandata !Poslanici |- |[[Srpska demokratska stranka]] | style="text-align:center;" |5 |Mladen Bosić, Milorad Jović, Milan Purić, Jovan Savić, Milenko Simikić |- |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |3 |Izet Fazlović, Mirsad Islamović, Ćazim Suljević |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] | style="text-align:center;" |3 |Enisa Hamidović, Sabahudin Memišević, Mustafa Mujkanović |- |[[Nova hrvatska inicijativa]] | style="text-align:center;" |3 |Anto Garić, Jakov Ninić, Janja Vidić |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | style="text-align:center;" |2 |[[Mirsad Đapo]], Branka Žilić-Đurić |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] | style="text-align:center;" |2 |Pero Gudeljević, Marija Pejić |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | style="text-align:center;" |2 |Anđa Nikolić, Ilija Pajić |- |[[Srpski narodni savez Republike Srpske]] | style="text-align:center;" |2 |Đorđe Dragičević, Slobodan Ristić |- |[[Socijalistička partija Republike Srpske]] | style="text-align:center;" |1 |Mihajlo Jovanović |- |[[Partija demokratskog progresa]] | style="text-align:center;" |1 |Gordana Košutić |- |[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|Liberali Bosne i Hercegovine]] | style="text-align:center;" |1 |Admir Muminović |- |[[Demokratska partija (Republika Srpska)|Demokratska partija]] | style="text-align:center;" |1 |Stako Stakić |- |[[Nezavisni kandidat]]i | style="text-align:center;" |3 |Anto Pranjkić, Enes Pašalić, Đorđe Ristanić |- !Ukupno ! colspan="2" |29 |} Za [[Skupština Brčko distrikta#Spisak predsjednika|predsjednika prijelazne Skupštine]] imenovan je [[Mirsad Đapo]], a [[Milenko Simikić]] za potpredsjednika.<ref name=":2" /> == Također pogledajte == * [[Brčko distrikt]] * [[Skupština Brčko distrikta]] * [[Vlada Brčko distrikta]] * [[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta]] * [[Međunarodni supervizor za Brčko]] == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = Skupština općine Brčko |naslov = I saziv |poslije = [[Drugi saziv Skupštine Brčko distrikta|II saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Skupštine Brčko distrikta}} [[Kategorija:Skupština Brčko distrikta|1]] [[Kategorija:2000. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2001. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2002. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2003. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2004. u Bosni i Hercegovini]] j2k62dcqcnnc97axq0e4b9qecx9pt1v Raphael Claus 0 507423 3917214 3829010 2026-08-09T08:39:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917214 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni sudija | imesudije = Raphael Claus | slika = [[File:Série A1 Bragantino 1x0 Corinthians (52632859159) (cropped).jpg|250px]] | naslov = Raphael Claus | punoime = | datumrođenja = 6. septembar 1979. | rodnigrad = [[Santa Bárbara d'Oeste]] | rodnadržava = [[Brazil]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = Brazilac | državljanstvo = Brazilsko | ostala_zanimanja = | godine1 = 2012– | liga1 = [[Série A (Brazil)|Série A]] | uloga1 = sudija | internacionalni_period1 = 2015– | konfederacija1 = [[CONMEBOL]] i [[FIFA]] | internacionalna_uloga1 = sudija | internacionalni_period2 = | konfederacija2 = | internacionalna_uloga2 = }} '''Raphael Claus''' [[brazil]]ski je [[nogometni sudija]]. == Karijera == Potječe iz sportske porodice: njegov otac i brat bili su nogometaši, a i sam je igrao nogomet do 20. godine. Godine 2002. učestvovao je na kursu za sudije pod okriljem Nogometnog saveza države São Paulo bez prethodnog sudijskog iskustva na amaterskom nivou.<ref>{{cite web |url= http://www.aagsp.com.br/pagina/23539/raphael-claus.html |title= Raphael Claus |publisher= Savez sudija São Paula |access-date= 27. 9. 2015 |language= pt |archive-date= 29. 9. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150929011253/http://www.aagsp.com.br/pagina/23539/raphael-claus.html |url-status= dead }}</ref> Osam godina sudio je u nižim ligama São Paula. Prvu utakmicu u [[Campeonato Paulista|najjačoj diviziji]] sudio je 20. januara 2010: [[Oeste FC|Oeste]] – [[Atlético Monte Azul|Monte Azul]]. U [[Série A (Brazil)|Sériji A]] debitovao je 2012. u utakmici [[SE Palmeiras|Palmeiras]] – [[Associação Portuguesa de Desportos|Portuguesa]].<ref>{{cite web |url= https://smr.worldfootball.net/cronaca_partita/serie-a-2012-se-palmeiras-portuguesa-sp/ |title= Palmeiras – Portuguesa |date= 19. 5. 2012 |access-date= 11. 7. 2024 |archive-date= 11. 7. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240711232426/https://smr.worldfootball.net/cronaca_partita/serie-a-2012-se-palmeiras-portuguesa-sp/ |url-status= dead }}</ref> [[FIFA]]-inu značku dobio je 2015. Dana 12. augusta iste godine sudio je svoju prvu međunarodnu utakmicu, [[LDU Loja]] – [[Independiente Santa Fe]], u grupnoj fazi [[Copa Sudamericana 2015.|Copa Sudamericane]].<ref>{{cite web |url= https://smr.worldfootball.net/cronaca_partita/copa-sudamericana-2015-1-runde-ldu-loja-santa-fe/ |title= Liga de Loja – Santa Fe |date= 12. 8. 2015 |access-date= 11. 7. 2024 |archive-date= 11. 7. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240711232425/https://smr.worldfootball.net/cronaca_partita/copa-sudamericana-2015-1-runde-ldu-loja-santa-fe/ |url-status= dead }}</ref> Prvu utakmicu u [[Copa Libertadores]]u vodio je [[Copa Libertadores 2016.|2016.]] između [[CA Huracán|Huracána]] i [[Club Sporting Cristal|Sporting Cristala]].<ref>{{cite web |url= http://www.futebolinterior.com.br/futebol/Oeste-SP/noticias/2010-01/Oeste-2-x-2-Monte-Azul---Disposicao-e-empate-justo |title= Oeste 2:2 Monte Azul – Disposição e empate justo |date= 20. 1. 2010 |work= Futebol Interior |access-date= 27. 9. 2015 |language=pt}}</ref> Tri godine zaredom biran je za najboljeg sudiju u brazilskom prvenstvu (2016–2018).<ref>{{cite web |url= http://ge.globo.com/blogs/especial-blog/bastidores-fc/post/raphael-claus-e-eleito-o-melhor-arbitro-do-campeonato-brasileiro.html |title= Raphael Claus é eleito o melhor árbitro do Campeonato Brasileiro |date= 12. 12. 2016 |language=pt}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.uol.com.br/esporte/futebol/campeonatos/brasileiro/serie-a/ultimas-noticias/2017/12/21/raphael-claus-e-eleito-o-melhor-arbitro-do-br-pela-cbf-veja-o-ranking.amp.htm |title= Raphael Claus é eleito o melhor árbitro do BR pela CBF; veja o ranking |date= 21. 12. 2017 |language=pt}}</ref><ref>{{cite web |url= https://m.lance.com.br/futebol-nacional/raphael-claus-melhor-arbitro-campeonato-brasileiro-2018.html |title= Raphael Claus é o melhor árbitro do Campeonato Brasileiro 2018 |date= 4. 12. 2018 |language= pt |access-date= 11. 7. 2024 |archive-date= 28. 10. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201028053738/https://m.lance.com.br/futebol-nacional/raphael-claus-melhor-arbitro-campeonato-brasileiro-2018.html |url-status= dead }}</ref> Sudio je finale [[Brazilski kup|Brazilskog kupa]] [[Brazilski kup 2019.|2019.]] između [[Club Athletico Paranaense|Athletico Paranaensea]] i [[Sport Club Internacional|Internacionala]]. Također je sudio na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] u [[Katar]]u<ref>{{cite web |url= https://digitalhub.fifa.com/m/1da4b811328add8f/original/MEDIA-Alphabetical-order-List-of-Match-Officials-FWC-2022-Qatar.pdf |title= List of the appointed match officials for the FIFA World Cup 2022 Qatar |access-date= 12. 7. 2022 |language=en}}</ref> te [[Finale Copa Amérike 2024.|finale]] [[Copa América 2024.|Copa Amérike 2024.]]<ref>{{cite web |url= https://www.nytimes.com/athletic/5631320/2024/07/11/raphael-claus-referee-copa-america/ |title= Brazilian Raphael Claus to referee Argentina vs Colombia in Copa America 2024 final |work= [[The New York Times]] |date= 11. 7. 2024 |access-date= 11. 7. 2024 |language=en}}</ref> == Velika takmičenja == === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" |+ !Datum !Utakmica !Stadion !Faza |- |21. 11. 2022. |{{NOG|ENG}} 6 – 2 {{NOG-D|IRN}} |[[Međunarodni stadion "Khalifa"|"Khalifa"]] |rowspan=2|Grupna |- |1. 12. 2022. ||{{NOG|KAN}} 1 – 2 {{NOG-D|MAR}} |[[Stadion "Al-Thumama"|"Al-Thumama"]] |} === Copa América === {| class="wikitable" |+ !Datum !Utakmica !Stadion !Faza |- |24. 6. 2019. |{{NOG|ČIL}} 0 – 1 {{NOG-D|URU}} |[[Stadion "Maracanã"|Maracanã]] |rowspan=3|Grupna |- |21. 6. 2021. |{{NOG|URU}} 1 – 1 {{NOG-D|ČIL}} |[[Arena Pantanal]] |- |28. 6. 2021. |{{NOG|URU}} 1 – 0 {{NOG-D|PAR}} |[[Olimpijski stadion "Nilton Santos"|"Nilton Santos"]] |- |9. 7. 2021. |{{NOG|KOL}} 3 – 2 {{NOG-D|PER}} |[[Stadion "Mané Garrincha"|"Mané Garrincha"]] |Za 3. mjesto |- |26. 6. 2024. |{{NOG|VEN}} 1 – 0 {{NOG-D|MEX}} |[[SoFi stadion|SoFi]] |Grupna |- |14. 7. 2024. |{{NOG|ARG}} 1 – 0 {{NOG-D|KOL}} |[[Stadion "Hard Rock"|"Hard Rock"]] |[[Finale Copa Amérike 2024.|Finale]] |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Raphael Claus}} * [https://www.worldfootball.net/referee_summary/raphael-claus/ Profil] na ''worldfootball.net'' {{en simbol}} {{Sudije na Copa Americi 2019.}} {{Sudije na Copa Americi 2021.}} {{Sudije na SP u nogometu 2022.}} {{Sudije na Copa Americi 2024.}} {{Sudije na SP u nogometu 2026.}} {{Sudije u finalima Copa Amérike}} {{DEFAULTSORT:Claus, Raphael}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Santa Bárbara d'Oeste]] [[Kategorija:Brazilske nogometne sudije]] itckv6uwy2qmxmftkkq8w4kn824jb0v Politika Brčko distrikta 0 507796 3917158 3752820 2026-08-09T04:15:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917158 wikitext text/x-wiki {{Politika Brčko distrikta}} '''Brčko distrikt''' jest samostalna [[administrativna jedinica]] lokalne samouprave pod suverenitetom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. On je jedinstven i nedjeljiv distrikt koji samostalno obavlja određene ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije, osim onih koje su izričito u nadležnosti [[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine|institucija Bosne i Hercegovine]]. Uspostavljen je 8. marta 2000. i prvobitno je pripadao entitetima ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]), kao [[kondominij]], do 4. august 2006, kada se nalogom [[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodnog supervizora za Brčko]] ukidaju entitetski zakoni i prestaje pravni značaj [[Međuentitetska linija razgraničenja|međuentitetske linije]] na teritoriji distrikta.<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/nalog-supervizora-ukida-entitetske-zakone-i-proglasava-prestanak-pravnog-znacaja-meduentitetske-granice-u-brcko-distriktu/|title=Nalog supervizora ukida entitetske zakone i proglašava prestanak pravnog značaja međuentitetske granice u Brčko Distriktu|date=4. 8. 2006|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=24. 7. 2024}}</ref> == Međunarodni supervizor == {{Glavni|Međunarodni supervizor za Brčko}}[[Međunarodni supervizor za Brčko]] predstavnik je [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] u [[Brčko distrikt]]u i prvi zamjenik [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]. Od 13. augusta 2024. ovu funkciju obnaša [[Louis Crishock|Louis J. Crishock]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/louis-j-crishock-preuzeo-duznost-prvog-zamjenika-vp-i-supervizora-za-brcko/|title=Louis J. Crishock preuzeo dužnost prvog zamjenika VP i supervizora za Brčko|date=13. 8. 2024|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=13. 8. 2024}}</ref> Nakon sastanka [[Vijeće za provedbu mira|Vijeća za provedbu mira]] 23. maja 2012, odlučeno je da se suspenduje, ali ne i ukine, mandat međunarodnog supervizora za Brčko. Arbitražni sud u Brčkom, zajedno sa suspendovanom supervizijom u Brčkom, i dalje će postojati.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/politika/suspendovana-pozicija-međunarodnog-supervizora-za-brčko/366317|title=Suspendovana pozicija međunarodnog supervizora za Brčko|website=www.aa.com.tr|access-date=21. 10. 2021}}</ref> === Spisak međunarodnih supervizora === {| class="wikitable" !# !Službenik ! colspan="2" |Mandat !Država |- ! colspan="5" |Međunarodni supervizor za Brčko |- !1. |[[Robert William Farrand|Robert W. Farrand]] |7. mart 1997. |2. juni 2000. | rowspan="2" |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |- !2. |[[Gary L. Matthews]] |2. juni 2000. |13. mart 2001. |- !- |''[[Gerhard Sontheim]]'' ''({{Small|vršilac dužnosti}})''<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/archive/1995-2000/docs/press/p20010314c.htm|title=OHR Press Release: 14 March 2001|website=www.ohr.int|access-date=3. 1. 2024}}</ref> |''14. mart 2001.'' |''19. april 2001.'' |''{{ZID|Njemačka}}'' |- !3. |[[Henry Lee Clarke]] |20. april 2001. |30. septembar 2003. |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |- !- |''[[Gerhard Sontheim]]'' ''({{Small|vršilac dužnosti}})''<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/visoki-predstavnik-imenovao-gerharda-sontheima-za-vrsioca-duznosti-supervizora-za-brcko-distrikt/|title=Visoki predstavnik imenovao Gerharda Sontheima za vršioca dužnosti supervizora za Brčko Distrikt|date=1. 10. 2003|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=3. 1. 2024}}</ref> |''1. oktobar 2003.'' |''15. januar 2004.'' |''{{ZID|Njemačka}}'' |- !4. |[[Susan Rockwell Johnson|Susan R. Johnson]] |16. januar 2004. |30. septembar 2006. |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |- ! colspan="5" |'''[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu#Spisak zamjenika visokog predstavnika|Prvi zamjenik visokog predstavnika]] i''' Međunarodni supervizor za Brčko |- !5. |[[Raffi Gregorian]]{{Efn|[[Raffi Gregorian]] preuzeo je poziciju [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu#Spisak zamjenika visokog predstavnika|prvog zamjenika visokog predstavnika]] tek u januaru 2007.<ref>{{Cite web | title= High Representative Appoints Raffi Gregorian as New Brčko Supervisor | url=https://www.ohr.int/high-representative-appoints-raffi-gregorian-as-new-brko-supervisor/ | work=High Representative for Bosnia and Herzegovina | publisher=[[Office of the High Representative]] | date=3. 9. 2010 | access-date=26. 10. 2023 | quote=become the fifth Brčko Supervisor on 1 October}}</ref><ref>{{Cite web | title= Raffi Gregorian - Curriculum Vitae | url=https://www.ohr.int/ohr_archive/raffi-gregorian-curriculum-vitae/ | work=High Representative for Bosnia and Herzegovina | publisher=[[Office of the High Representative]] | date=5. 10. 2006 | access-date=26. 10. 2023 | quote=appointed Brcko Supervisor and Deputy High Representative in September 2006}}</ref>|naziv=Raffi|grupa=napomene}} |1. oktobar 2006. |31. juli 2010. |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |- !- |''[[Gerhard Sontheim]]'' ''({{Small|vršilac dužnosti}})''<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/visoki-predstavnik-imenuje-gerharda-sontheima-kao-v-d-supervizora-za-brcko-distrikt/|title=Visoki predstavnik imenuje Gerharda Sontheima kao v.d. supervizora za Brčko Distrikt|date=30. 7. 2010|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=3. 1. 2024}}</ref> |''1. august 2010.'' |''19. septembar 2010.'' |''{{ZID|Njemačka}}'' |- !6. |[[Roderick W. Moore]] |20. septembar 2010. |21. oktobar 2013. |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |- ! colspan="5" |Suspenzija supervizije u Brčkom |- !7. |[[Tamir G. Waser]] |21. oktobar 2013. |august 2014. | rowspan="7" |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |- !8. |[[David M. Robinson]] |1. septembar 2014. |2. septembar 2015. |- !9. |[[Bruce G. Berton]] |2. septembar 2015. |oktobar 2017. |- !10. |[[Dennis Walter Hearne|Dennis W. Hearne]] |oktobar 2017. |novembar 2018. |- !11. |[[Michael Scanlan]] |februar 2019. |30. juni 2022. |- !12. |[[Jonathan Mennuti]] |30. juni 2022. |13. august 2024. |- !13. |[[Louis Crishock|Louis J. Crishock]] |13. august 2024. |''trenutno'' |} == Vlada == {{Glavni|Vlada Brčko distrikta|Spisak gradonačelnika Brčko distrikta}} Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] koji je označio kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], u periodu od 1995. do 2000. grad [[Brčko]] je bio pod privremenom vlašću [[Republika Srpska|Republike Srpske]], kao jedna od općina. Nakon konačne arbitražne presude, Brčko distrikt je konstituiran pod direktnim suverenitetom države ujedinjeni na osnovu granica prijeratne općine Brčko, a gradonačelnik ima nadležnost nad cijelim distriktom.<ref>{{Cite web|url=http://www.ohr.int/ohr_archive/arbitrazni-tribunal-za-spor-oko-meuentitetske-granice-u-oblasti-brko-konana-odluka/|title=ARBITRAŽNI TRIBUNAL ZA SPOR OKO MEĐUENTITETSKE GRANICE U OBLASTI BRČKO, KONAČNA ODLUKA|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=24. 8. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.ohr.int/ohr_archive/statut-brko-distrikta-bosne-i-hercegovine/|title=Statut Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine|website=Office of the High Representative|access-date=24. 8. 2021}}</ref> === Nadležnosti === [[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|Gradonačelnik]] predstavlja i zastupa Brčko distrikt i vrši izvršnu vlast distrikta, sprovodi zakone koje donosi [[Skupština Brčko distrikta|Skupština Distrikta]] i [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština BiH]].<ref name=":02">{{Cite web|url=http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/nadleznosti|title=Nadležnosti|website=www.vlada.bdcentral.net|archive-url=https://web.archive.org/web/20211017183030/http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/nadleznosti|archive-date=17. 10. 2021|url-status=dead|access-date=17. 10. 2021}}</ref> On je također i šef [[Vlada Brčko distrikta|Vlade Brčko distrikta]], te predsjedava Vladom i osigurava saradnju između pojedinih odjeljenja Vlade Distrikta, nadzire pružanje usluga javnosti i osigurava efikasan rad Vlade i drugih organa Distrikta. Također vrši dužnost najvišeg rukovodioca svih javnih radnika zaposlenih u Distriktu, te dužnost supervizora nad radom [[Policija Brčko distrikta|Policije Distrikta]], izdaje instrukcije za provođenje politike Distrikta u oblasti javne sigurnosti, odlučuje o podnošenju tužbe ili zastupa Distrikt u odbrani interesa Distrikta. Gradonačelnik je odgovoran za čuvanje imovine Distrikta.<ref name=":02"/> Opis programa rada:<ref name=":02" /> * Gradonačelnik kontroliše izvršni dio vlasti. * Izvještava Skupštinu o svim fizičkim i finansijskim aktivnostima Vlade. * Gradonačelnik predstavlja i zastupa Distrikt. * Zajedno sa članovima Vlade Distrikta sarađuje sa organima i [[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine|institucijama Bosne i Hercegovine]] i entiteta, shodno pravima, dužnostima i odgovornostima utvrđenim [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom]] i zakonima BiH, te Statutom i zakonima Distrikta. * Provodi zakone koje donosi Skupština Distrikta i Parlamentarna skupština BiH. Dužnost i obaveza gradonačelnika je da o svom radu informiše javnost i sredstva informisanja. === Organizacija === [[Vlada Brčko distrikta]] organizirana je u kancelariju gradonačelnika i 12 odjeljenja:<ref>{{Cite web|url=http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/lista_odjeljenja|title=Organizacija Vlade|website=www.vlada.bdcentral.net|archive-url=https://web.archive.org/web/20211017183025/http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/lista_odjeljenja|archive-date=17. 10. 2021|url-status=dead|access-date=17. 10. 2021}}</ref> * [[Kancelarija gradonačelnika Brčko distrikta]], * [[Odjeljenje za javnu sigurnost Brčko distrikta|Odjeljenje za javnu sigurnost]], * [[Odjeljenje za stručne i administrativne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za stručne i administrativne poslove]], * [[Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu Brčko distrikta|Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu]], * [[Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta|Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu]], * [[Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta|Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge]], * [[Odjeljenje za obrazovanje Brčko distrikta|Odjeljenje za obrazovanje]], * [[Odjeljenje za komunalne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za komunalne poslove]], * [[Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove]], * [[Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Brčko distrikta|Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja]], * [[Odjeljenje za javne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za javne poslove]], * [[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]], * [[Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju Brčko distrikta|Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju]]. === Trenutni saziv === {{Glavni|Saziv Vlade Brčko distrikta (Siniša Milić II)}} {{Mandati|HDZ BiH|SDA|SNSD|SP|SDP BiH|PDP|NiP|SDS|float=right|Opis=Mandati|Naziv=10. Vlada Brčko distrikta|Broj mandata=13|Država=BS|Širina=0.9|HDZ BiH=3|NiP=1|Primjedba=|SDS=1|PDP=1|SDA=3|SDP BiH=1|SP=1|SNSD=2}} {| class="wikitable" ! colspan="4" |Kancelarija gradonačelnika Brčko distrikta |- ! colspan="2" |Dužnost !Vršilac !Stranka |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|Gradonačelnik]] |[[Siniša Milić]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |Zamjenik gradonačelnika |[[Anto Domić]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |Glavni koordinator |[[Esed Kadrić]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |} {| class="wikitable" ! colspan="2" |Odjeljenje !Šef !Stranka |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Odjeljenje za javnu sigurnost Brčko distrikta|Odjeljenje za javnu sigurnost]] |Egrin Huseinović |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}};" | |[[Odjeljenje za stručne i administrativne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za stručne i administrativne poslove]] |Milijana Simić |[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu Brčko distrikta|Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu]] |Srđan Blažić |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta|Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu]] |Amir Softić |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};" | |[[Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta|Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge]] |Zoran Bulatović |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Odjeljenje za obrazovanje Brčko distrikta|Odjeljenje za obrazovanje]] |Senad Osmanović |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Odjeljenje za komunalne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za komunalne poslove]] |Ivan Lovrić |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove]] |Goran Stjepanović |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Brčko distrikta|Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja]] |Negra Čardaklija |[[Narod i pravda|NiP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Odjeljenje za javne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za javne poslove]] |Benjamin Malkić |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]] |Renata Lukić |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju Brčko distrikta|Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju]] |Miroslav Geljić |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |} === Spisak gradonačelnika === {{Glavni|Spisak gradonačelnika Brčko distrikta}} ==== Općina Brčko (1990–2000) ==== {| class="wikitable" ! colspan="6" |{{ZID|SR Bosna i Hercegovina|}} / {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} |- !<abbr>#</abbr> ! colspan="2" |Načelnik ! colspan="2" |Mandat !Stranka |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mustafa Ramić]] |decembar 1990. |7. maj 1992. | rowspan="1" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! colspan="6" |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} {{ZID|Republika Srpska}} |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Miodrag Pajić]] |14. decembar 1995.{{Efn|Signalizira preuzimanje ovlaštenja u okviru [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]]. Miodrag Pajić je preuzeo dužnost gradonačelnika tokom ratne nadležnosti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] u martu 1994.|naziv=napomena 1}} |13. novembar 1997. | rowspan="2" |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Borko Reljić]] |13. novembar 1997. |15. april 1999. |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP RS|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Siniša Kisić]] |15. april 1999. |''8. mart 2000.''{{Efn|Siniša Kisić je bio gradonačelnik općine u nadležnosti Republike Srpske od 15. aprila 1999. do osnivanja Brčko distrikta 8. marta 2000. Nastavio je biti gradonačelnik pod novim zakonskim ovlaštenjima Brčko distrikta pod samoupravnom i formalnom nadmoćnom etažnom vlašću do 12. novembra 2003.|naziv=napomena 2}} |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] |} ==== Brčko distrikt (2000–danas) ==== {| class="wikitable" ! colspan="7" |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} {{ZD|BiH}} [[Brčko distrikt]] |- !<abbr>#</abbr> ! colspan="2" |Gradonačelnik ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP RS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Siniša Kisić]] |''8. mart 2000.{{Efn|naziv=napomena 2}}'' |12. novembar 2003. | rowspan="2" |[[Saziv Vlade Brčko distrikta (Siniša Kisić)|I saziv]] |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NHI|tamno|BS}}; color:white;" |— |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ivan Krndelj]] ''{{Small|(vršilac dužnosti)}}'' |12. novembar 2003. |4. decembar 2003. |[[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP RS|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Branko Damjanac]] |4. decembar 2003. |8. decembar 2004. |[[Saziv Vlade Brčko distrikta (Branko Damjanac)|II saziv]] |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mirsad Đapo]] |8. decembar 2004. |12. februar 2009. |[[Saziv Vlade Brčko distrikta (Mirsad Đapo)|III saziv]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Dragan Pajić]] |12. februar 2009. |14. septembar 2011. |[[Saziv Vlade Brčko distrikta (Dragan Pajić)|IV saziv]] | rowspan="2" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Miroslav Gavrić]] |14. septembar 2011. |23. novembar 2012. |[[Saziv Vlade Brčko distrikta (Miroslav Gavrić)|V saziv]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Datoteka:Anto_Domić.jpg|bez okvira|116x116piksel]] |[[Anto Domić]] |23. novembar 2012. |16. novembar 2016. |[[Saziv Vlade Brčko distrikta (Anto Domić)|VI saziv]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Siniša Milić]] |16. novembar 2016. |10. decembar 2020. | rowspan="2" |[[Saziv Vlade Brčko distrikta (Siniša Milić)|VII saziv]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |— |[[Datoteka:Anto_Domić.jpg|bez okvira|116x116piksel]] |[[Anto Domić]] ''{{Small|(vršilac dužnosti)}}'' |10. decembar 2020. |23. decembar 2020. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Esed Kadrić]] |23. decembar 2020. |15. mart 2023. |[[Saziv Vlade Brčko distrikta (Esed Kadrić)|VIII saziv]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" |9. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Zijad Nišić]] |15. mart 2023. |29. novembar 2024. |[[Saziv Vlade Brčko distrikta (Zijad Nišić)|IX saziv]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |10. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Siniša Milić]] |29. novembar 2024. |''Trenutno'' ||[[Saziv Vlade Brčko distrikta (Siniša Milić II)|X saziv]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |} == Skupština == {{Glavni|Skupština Brčko distrikta}} [[Skupština Brčko distrikta]] jest predstavničko tijelo naroda i najviše [[Zakonodavna vlast|zakonodavno tijelo]] u [[Brčko distrikt]]u sa sjedištem u gradu [[Brčko]]. Prva prijelazna Skupština Brčko distrikta imenovana je nalogom [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodnog supervizora za Brčko]] 21. marta 2000,<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=171|title=NALOG SUPERVIZORA O USPOSTAVLJANJU PRELAZNE SKUPŠTINE BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE|last=|first=|date=21. 3. 2000|website=brckosupervizija.ba|publisher=[[Međunarodni supervizor za Brčko]]: [[Robert W. Farrand]]|access-date=7. 7. 2024|archive-date=8. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240708183819/https://www.brckosupervizija.ba/web/?p=171|url-status=dead}}</ref> dok je prva demokratski izabrana Skupština konstituisana 24. novembra 2004. Skupština Brčko distrikta zakonodavno je tijelo Brčko distrikta, u čijoj je nadležnosti određivanje opće politike distrikta. Skupština se sastoji od 31 predstavnika, od kojih dva predstavnika predstavljaju nacionalne manjine. Predstavnici se biraju na općim, slobodnim i otvorenim demokratskim izborima, tajnim glasanjem, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta. Mandat Skupštine traje 4 godine. Predstavnici imaju imunitet i ne mogu biti krivično ni građanskopravno odgovorni za počinjena djela, izražena mišljenja i glasove date za vrijeme obavljanja svojih dužnosti.<ref name=":04">{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/ba/o-skuptini.html|title=Skupština Brčko distrikta - O Skupštini|website=skupstinabd.ba|access-date=25. 8. 2021}}</ref> === Nadležnosti === Nadležnosti Skupštine Brčko distrikta su:<ref name=":04"/> * usvajanje Statuta distrikta, Poslovnika o radu Skupštine, proračuna i zakona Brčko distrikta i njihovih izmjena i dopuna; * usvajanje odluka i rezolucija, u skladu sa Statutom i Poslovnikom o radu Skupštine; * odlučivanje o javnim zajmovima i zaduživanjima Brčko distrikta; * izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Skupštine i gradonačelnika Brčko distrikta i davanje suglasnosti na imenovanja zvaničnika; * nadgledanje rada Vlade i cjelokupne uprave distrikta, naročito u pogledu upravljanja prihodima i rashodima; * službena procjena rada gradonačelnika, direktora Direkcije za financije Brčko distrikta, ravnatelja Trezora, ravnatelja Porezne uprave, šefa Policije, ravnatelja Ureda za upravljanje javnom imovinom, glavnog revizora Ureda za reviziju i zvaničnika koji se imenuju uz suglasnost Skupštine, najmanje jednom godišnje na redovno zakazanoj sjednici; * razmatranje godišnjih financijskih izvještaja koje sačinjavaju institucije Brčko distrikta za financijsku kontrolu, uključujući i Ureda za reviziju. * pokretanje spora pred [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine]] u skladu s članom 6.4 [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. Skupština ima predsjednika i potpredsjednika. Radi koordinacije u radu Skupštine, a naročito tokom priprema dnevnog reda, dva ili više zastupnika mogu oformiti zastupnički klub. U Skupštini se formiraju i skupštinske komisije, radi kvalitetnije pripreme nacrta zakona i obavljanja drugih dužnosti. Administrativnu podršku radu Skupštine pruža Stručna služba. Svaki predstavnik, i gradonačelnik u ime Vlade, imaju pravo predlagati zakone. Za pripremu i dostavljanje Skupštini zakona koji se odnose na organizaciju i rad sudstva Brčko distrikta, Ureda za pravnu pomoć, Tužiteljstva Brčko distrikta BiH i Pravobranilaštva, kao i na reguliranje rada advokata i notara, nadležna je Pravosudna komisija.<ref name=":04" /> === Trenutni saziv === {{Glavni|Sedmi saziv Skupštine Brčko distrikta}} [[Datoteka:Brčko_District_BiH_Assembly_2024.svg|mini|{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] (4) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] - [[Socijalistička partija Srpske|SPS]] (4) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] - [[Demokratski narodni savez|DNS]] - [[Partija ujedinjenih penzionera|PUP]] (3) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|US|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Ujedinjena Srpska|US]] (3) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (3) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]] (2) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBB|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez za bolju budućnost|SBB]] (2) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] (2) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naša stranka|NS]] (2) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] (1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]] (1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] (1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić|HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] (1) <br>'''Nacionalne manjine:'''<br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nez.]]&nbsp;(2)]] {| class="wikitable" |+[[Skupština Brčko distrikta]] !# !Politički subjekt !Skr. !Broj glasova !% !Mandati |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |SDA | style="text-align:center;" |6.024 | style="text-align:center;" |15,93 | style="text-align:center;" |4 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] - [[Socijalistička partija Srpske]] | style="text-align:center;" |SNSD - SPS | style="text-align:center;" |5.945 | style="text-align:center;" |15,72 | style="text-align:center;" |4 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SP|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalistička partija]] - [[Demokratski narodni savez]] - [[Partija ujedinjenih penzionera]] | style="text-align:center;" |SP - DNS - PUP | style="text-align:center;" |3.489 | style="text-align:center;" |9,23 | style="text-align:center;" |3 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija/BS|US|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Ujedinjena Srpska]] | style="text-align:center;" |US | style="text-align:center;" |3.431 | style="text-align:center;" |9,07 | style="text-align:center;" |3 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] | style="text-align:center;" |HDZ BiH | style="text-align:center;" |3.387 | style="text-align:center;" |8,96 | style="text-align:center;" |3 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Partija demokratskog progresa]] | style="text-align:center;" |PDP | style="text-align:center;" |2.321 | style="text-align:center;" |6,14 | style="text-align:center;" |2 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBB|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Savez za bolju budućnost]] | style="text-align:center;" |SBB | style="text-align:center;" |2.271 | style="text-align:center;" |6,01 | style="text-align:center;" |2 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Narod i pravda]] | style="text-align:center;" |NiP | style="text-align:center;" |2.224 | style="text-align:center;" |5,88 | style="text-align:center;" |2 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}; color:white;" |9. |[[Naša stranka]] | style="text-align:center;" |NS | style="text-align:center;" |2.053 | style="text-align:center;" |5,43 | style="text-align:center;" |2 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |10. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]] | style="text-align:center;" |SDP BiH | style="text-align:center;" |1.988 | style="text-align:center;" |5,26 | style="text-align:center;" |1 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |11. |[[Srpska demokratska stranka|Srpska demokratska stranka - Volja naroda]] | style="text-align:center;" |SDS | style="text-align:center;" |1.752 | style="text-align:center;" |4,63 | style="text-align:center;" |1 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" |12. |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] | style="text-align:center;" |SBiH | style="text-align:center;" |1.385 | style="text-align:center;" |3,66 | style="text-align:center;" |1 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}; color:white;" |13. |[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] | style="text-align:center;" |HSS-BR - HDZ 1990 | style="text-align:center;" |1.201 | style="text-align:center;" |3,18 | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="3" |Ukupno ! colspan="2" |37.471 !29 |} ==== Nacionalne manjine ==== {| class="wikitable" !# !Politički subjekt !Kandidat !Broj Glasova !% !Broj mandata |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;" |1. | rowspan="2" |[[Nezavisni kandidat]] |Alija Denjagić | style="text-align:center;" |276 | style="text-align:center;" |35,43 | style="text-align:center;" |1 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;" |2. |Radoslav Subotić | style="text-align:center;" |157 | style="text-align:center;" |20,15 | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="3" |Ukupno ! colspan="2" |433 !2 |} === Spisak predsjednika === {{Glavni|Skupština Brčko distrikta#Spisak predsjednika}} {| class="wikitable" !<abbr>#</abbr> ! colspan="2" |Predsjednik ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#FF0000; color:white" |1 |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mirsad Đapo]] |21. mart 2000. |24. novembar 2004. |[[Prvi saziv Skupštine Brčko distrikta|I saziv]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background-color:#FF5555; color:white" |2 |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Milan Tomić (političar)|Milan Tomić]] |24. novembar 2004. |19. novembar 2008. |[[Drugi saziv Skupštine Brčko distrikta|II saziv]] |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] |- ! style="background-color:#FF0000; color:white" |3 |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Esad Atić]] |19. novembar 2008. |23. novembar 2012. |[[Treći saziv Skupštine Brčko distrikta|III saziv]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background-color:#C40000; color:white" |4 |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Đorđe Kojić]] |23. novembar 2012. |15. novembar 2016. |[[Četvrti saziv Skupštine Brčko distrikta|IV saziv]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background-color:#009933; color:white" |5 |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Esed Kadrić]] |15. novembar 2016. |23. decembar 2020. |[[Peti saziv Skupštine Brčko distrikta|V saziv]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#C40000; color:white" |6 |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Siniša Milić]] |23. decembar 2020. |29. novembar 2024. |[[Šesti saziv Skupštine Brčko distrikta|VI saziv]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background-color:#000080; color:white" |7 |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Damir Bulčević]] |29. novembar 2024. |''Trenutno'' |[[Sedmi saziv Skupštine Brčko distrikta|VII saziv]] |[[Narod i pravda|NiP]] |} == Statut Brčko distrikta == {{Glavni|Statut Brčko distrikta}}[[Statut Brčko distrikta]] najviši je pravni akt [[Brčko distrikt|Brčko distrika]]. Donesen je 7. decembra 1999. za vrijeme [[Arbitraža za Brčko|Arbitraže za Brčko]] od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]], a revidiran 6. maja 2008.<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/archive/1995-2000/docs/docu/d991207c.html|title=OHR: Statut Brcko Distrikta Bosne i Hercegovine - 7 December 1999|website=www.ohr.int|access-date=30. 7. 2024}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.ohr.int/ohr_archive/statut-brko-distrikta-bosne-i-hercegovine/|title=Statut Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=30. 7. 2024}}</ref> Revidirani statut sastoji se od sljedećih glava:<ref name=":2" /> * '''I''' Opće odredbe * '''II''' Prebivalište, državljanstvo i građanska prava * '''III''' Organizacija i funkcije ** '''A''' Opće odredbe ** '''B''' Skupština Brčko distrikta ** '''C''' Vlada Brčko distrikta i javna uprava * '''IV''' Policija distrikta * '''V''' Sudovi, pravobranilaštvo i tužilaštvo ** '''A''' Sudovi distrikta ** '''B''' Tužilaštvo distrikta ** '''C''' Pravobranilaštvo distrikta ** '''D''' Kancelarija za pravnu pomoć ** '''E''' Imenovanje i nezavisnost * '''VI''' Prijelazne odredbe * '''VII''' Završna glava (stupanje na snagu i sprovođenje) == Osnovni sud == {{Glavni|Osnovni sud Brčko distrikta}}'''Osnovni sud Brčko distrikta''' jest najviši organ [[Sudska vlast|sudske vlasti]] u [[Brčko distrikt]]u. Osnovan je da bi se osiguralo efikasno ostvarivanje nadležnosti distrikta i poštovanje ljudskih prava i vladavine zakona na njegovoj teritoriji. Osnovan je 1. aprila 2001, u skladu sa [[Statut Brčko distrikta|Statutom Brčko distrikta]] i Zakona o sudovima Brčko distrikta. Sjedište je u gradu [[Brčko]], a smješten je u zgradi bivšeg garnizona, u kojoj su smješteni još i [[Apelacioni sud Brčko distrikta|Apelacioni sud]], [[Javno tužilaštvo Brčko distrikta|Javno tužilaštvo]], [[Pravosudna komisija Brčko distrikta|Pravosudna komisija]] i [[Kancelarija za pravnu pomoć Brčko distrikta|Kancelarija za pravnu pomoć]].<ref name=":3">{{Cite web|url=https://ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/90/kategorije-vijesti/7254/7286/7314|title=Historija - Osnovni sud Brčko distrikta|website=ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba|publisher=[[Osnovni sud Brčko distrikta]]|access-date=30. 7. 2024}}</ref> === Historija === Konačna odluka [[Arbitraža za Brčko|arbitražnog Tribunala za Brčko]] sa Aneksom, koja je donesena 05. marta 1999, sastavni je dio [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], parafiranog 21. novembra 1995. u [[Dayton (Ohio)|Dejtonu]] i potpisanog 14. decembra 1995. u [[Pariz]]u, obavezujući je dokumenat za Brčko distrikt, oba Entiteta i državu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].<ref name=":3" /> U paragrafu Konačne arbitražne odluke uređuje se da je: ”Osnovni koncept da se stvori jedinstvena, unitarna, multietnicka demokratska vlada koja će se u suštini sastojati od: a) Skupštine distrikta, zakonodavnog tijela čije se članstvo bira putem demokratskih izbora koje zakazuje Supervizor, b) Izvršnog odbora kojeg bira Skupština, c) nezavisnog sudstva koje se sastoji od dva suda - prvostepenog i drugostepenog, d) ujedinjene policije pod jedinstvenom komandnom strukturom, sa istovjetnim uniformama i oznakama, potpuno nezavisne od policijskih struktura u entitetima.”<ref name=":3" /> === Nadležnosti === Osnovni sud Brčko distrikta mjesno je nadležan za teritoriju grada [[Brčko]] i nadležan je za sve prvostepene sporove kao sud opće – univerzalne nadležnosti. * U krivičnim predmetima da u prvom stepenu sudi: ** za sva krivična djela izuzev krivičnih djela koja su u nadležnosti Suda BiH; ** a krivična djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio nadležnost na Osnovni sud; ** da postupa nakon podizanja optužnice u skladu sa zakonom; ** da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera bezbijednosti i pravnih posljedica osude, na osnovu sudske odluke. * U građanskim predmetima da u prvom stepenu sudi: ** u svim građanskim sporovima; ** u vanparničnom postupku; ** u upravnim sporovima; ** u svim privrednim sporovima; ** u postupku stečaja i likvidacije; ** u sporovim aza ocjenu ustavnosti, statutarnosti i zakonitosti. * U prekršajnim predmetima: ** da preduzima sve zakonske predviđene radnje u razrješavanju prekršajnih predmeta; ** da preduzima zakonom predviđene radnje za izvršenje izrečenih prekršajnih sankcija. * U drugim predmetima: ** da provodi izvršni postupak; ** a određuje mjere obezbjeđenja; ** da rješava u posebnim postupcima, ako zakonom nije drugačije određeno; ** da obavlja zemljišnoknjižne poslove; ** da pruža pravnu pomoć sudovima u Bosni i Hercegovini; ** da vrši poslove međunarodne pravne pomoći; ** da vodi registar pravnih subjekata ako je to zakonom uređeno; ** da postupa po zahtjevu za ostvarivanje prava na pravnu pomoć u skladu sa članovima 13-21 zakona o Kancelariji za pravnu pomoć Brčko distrikta BiH; ** da vrši druge poslove određene zakonom. Nadležnost, unutrašnje uređenje i rad suda regulisani su [[Statut Brčko distrikta|Statutom Brčko distrikta]], Zakonom o sudovima Brčko distrikt, Pravilnikom o unutrašnjem sudskom poslovanju ([[Službeni list Bosne i Hercegovine|Službeni glasnik BiH]], br. 57/08). == Također pogledajte == * [[Politika Bosne i Hercegovine]] * [[Politika Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Politika Republike Srpske]] * [[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine#Brčko distrikt|Spisak agencija i institucija Brčko distrikta]] * [[Brčko]] * [[Brčko distrikt]] * [[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta]] * [[Vlada Brčko distrikta]] * [[Skupština Brčko distrikta]] * [[Međunarodni supervizor za Brčko]] == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Politika Brčko distrikta|*]] [[Kategorija:Brčko distrikt]] ai27z8e4r54o4aa3p0vxbq4r3wu8bma Presavijeni letak 0 514181 3917179 3874176 2026-08-09T06:10:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917179 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Arizona_Limited_brochure_1940_(cropped).jpg|mini| Letak željezničke kompanije sa dvostrukim paralelnim preklopom]] '''Presavijeni letci''' obično se koriste u reklamne ili [[Marketing|marketinške]] svrhe, ili kao dodatne [[Informacija|informacije]] uz [[Etiketa|etikete]]. Postoji mnogo vrsta preklopa; ovdje su navedene samo najpopularnije vrste. Iako je teško odrediti tačan datum kada su se neke od ovih vrsta preklopa prvi put koristile, evidentno je da je njihova popularnost naglo porasla s uvođenjem prvih štamparija za masovnu proizvodnju. == Paralelno preklapanje == Različite vrste paralelnih preklopa su harmonika preklop (concertina fold), preklop u obliku pisma (letter fold) i kapija preklop (gate fold). === Harmonika preklop === Harmonika preklop, poznat i kao zig-zag preklop, akordeon preklop ili Z-preklop, predstavlja kontinuirano paralelno presavijanje [[brošura]] i sličnog štampanog materijala u obliku [[Harmonika|harmonike]], gdje se preklopi naizmjenično prave naprijed i nazad u obliku cik-cak. Za razliku od preklopa u obliku pisma, paneli se ne "gnijezde" jedan u drugi, pa mogu biti iste veličine. Gledano odozgo, harmonika preklop podsjeća na oblik slova Z ili M, ili niz cik-cak linija.<ref>{{Cite web|url=https://www.swallowtailprint.co.uk/news/articles/post/142-types-of-folded-leaflets|title=A quick explanation of the different types of folded leaflets available|website=www.swallowtailprint.co.uk|language=en|access-date=11. 11. 2024|archive-date=11. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241111155011/https://www.swallowtailprint.co.uk/news/articles/post/142-types-of-folded-leaflets|url-status=dead}}</ref> U povezivanju knjiga, ''leporelo uvez'' ima stranice presavijene u harmonika preklop, kao što je opisano, ali također ima prednju i zadnju koricu, što omogućava rukovanje poput obične knjige. Ponekad ima i hrbat, koji pruža uobičajen doživljaj okretanja stranica, dok eliminiše međuprostor u uobičajenom uvezu. Porijeklo riječi potiče od sluge Leporella u Mozartovoj operi ''Don Giovanni''. U jednom trenutku u operi, Leporello rasklapa dugu harmonika-listu osvajanja svog gospodara. === Preklop u obliku pisma === Preklop u obliku pisma je obrazac preklapanja gdje su preklopi [[Paralelnost (geometrija)|paralelni]] i u istom smjeru, stvarajući vrstu spirale. Preklop u obliku pisma je paralelni preklop. Dva ili više panela iste širine preklapaju se oko jednog panela. Kada se preklopi dvaput, dobijaju se tri panela na svakoj strani (šest stranica); kod trostrukog preklopa rezultat su četiri panela na svakoj strani (osam stranica). Da bi se omogućilo pravilno „gniježđenje“ panela koji se preklapaju unutra, unutrašnji paneli su obično manji za 0,8 mm do 3,2 mm od vanjskih panela, pri čemu je krajnji unutrašnji panel najmanji. Također poznat kao spiralni preklop, trostruki preklop, preklop za brošure, poslovni preklop, C-preklop, rolo preklop i bačvasti preklop. === Kapija preklop === {{Glavni|Gatefold}} Također poznat kao prozorski preklop. === Dvostruki paralelni preklop === Kod dvostrukog paralelnog preklopa papir se prvo presavije na pola, a zatim ponovo na pola s preklopom koji je paralelan prvom. Kako bi se omogućilo pravilno „gniježđenje“, dva unutrašnja panela su 0,8 mm do 3,2 mm manja od dva vanjska panela. === Preklop dvostruke kapije === Kod dvostrukih kapija preklopa postoje tri paralelna preklopa. Lijevi i desni rubovi papira preklapaju se i sastaju u sredini, bez preklapanja, duž središnjeg preklopa. Vanjski paneli (oni koji se preklapaju prema sredini) obično su 0,8 mm do 3,2 mm manji od unutrašnjih panela (onih koje pokrivaju paneli koji se preklapaju) kako bi se omogućilo pravilno preklapanje i „gniježđenje“. == Francuski preklop == Francuski preklop koristi harmonika preklop, presavijen na pola po sredini, čime se stvara 8 pojedinačnih sekcija. Također poznat kao križni preklop i četvrtinski preklop. == Također pogledati == * [[Letak (pamflet)]] * [[Pamflet]] * [[Brošura]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Promocija i marketinška komunikacija]] [[Kategorija:Marketing]] c81r6u9pd7jvvvu7qcwzbrb3r0c52gr Fritz Fischer (biatlonac) 0 515526 3917243 3874139 2026-08-09T10:03:03Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3917243 wikitext text/x-wiki {{About|njemačkom biatloncu Fritzu Fischeru|druge osobe s istim imenom|Fritz Fischer}} {{Infokutija biatlonac | ime = Fritz Fischer | slika = Fritz Fischer (2012).jpg | opis_slike = | puno_ime = Friedrich Fischer | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Zapadna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1956|09|22}} | mjesto_rođenja = [[Kelheim]] | država_rođenja = [[Zapadna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 181 | težina = 77 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SC Ruhpolding | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1993. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]]) | medalje_OI = '''3''' | zlato_OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''10''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993.]]) | medalje_SP = '''7''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] | pobjede_SK = '''7''' | plasman_SK = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]]) | pobjede_SK_štafeta = 5 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''3''' – sprint * '''4''' – pojedinačno }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 1 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 2 | 3 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 14. 12. 2024. }} '''Friedrich "Fritz" Fischer''' rođen 22. septembra 1956. u [[Kelheim]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] i dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|Osvajač]] je [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|27]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|8]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|12]] | style="background:#dce5e5;" | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |} Fischer je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] je nastupio za selekciju [[Zapadna Njemačka na Olimpijskim igrama|Zapadne Njemačke]], a na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] za ujedinjenu [[Njemačka na Olimpijskim igrama|Njemačku]] selekciju. Osvojio je jednu zlatnu, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] osvojio je bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeti]] s [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernstom Reiterom]], [[Walter Pichler (biatlonac)|Walterom Pichlerom]] i [[Peter Angerer|Peterom Angererom]], zaostavši 13.4&nbsp;s iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]], [[Jurij Kaškarov]], [[Algimantas Šalna]] i [[Sergej Buligin]]. Na ZOI 1988. osvojio je srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernstom Reiterom]], [[Stefan Höck]] i [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] zaostavši 1:07.4&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]], [[Sergej Čepikov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Valerij Medvedcev]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je sedmo mjesto na ZOI 1984. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i zaostatkom od 3:57.0&nbsp;min bio sporiji od [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|zapadnonjemačkog]] biatlonca [[Peter Angerer|Petera Angerera]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1981}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|19]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1982}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|15]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1983}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|13]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1985m}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1986m}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|17]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1987m}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|40]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|17]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|46]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|6]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|1]] | |} Fritz Fischer je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] nastupio deset puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne, dvije srebrne i tri bronzane medalje. Prvu srebrnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeti]] s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] sa zaostatkom od 2:12.2&nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Mathias Jung]], [[Matthias Jacob]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|štafeti]] s [[Herbert Fritzenwenger|Herbertom Fritzenwengerom]], [[Walter Pichler (biatlonac)|Walterom Pichlerom]] i [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] osvojio je prvu bronzanu medalju sa zaostatkom od 2:32.2&nbsp;min u odnosu na pobjednčku sovjetsku štafetu u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Algimantas Šalna]], [[Andrej Zenkov]]i [[Sergej Buligin]]. Drugu bronzanu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|štafeti]] s [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernstom Reiter]], [[Herbert Fritzenwenger|Herbertom Fritzenwengerom]] i [[Peter Angerer|Peterom Angererom]], kada su zaostali 2:18.8&nbsp;min iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Jürgen Wirth]], [[Frank-Fritz Roetsch]], [[Matthias Jacob]] i [[André Sehmisch]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] osvojio je jedinu medalju u pojedinačnoj kokureniciji - bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s dva promašaja u odnosu na pobjednika norveškog biatloca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]], te srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Franz Wudy|Franzom Wudyjem]], [[Herbert Fritzenwenger|Herbertom Fritzenwengerom]] i [[Georg Fischer (biatlonac)|Georgom Fischerom]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]] osvojio je zlatnu medalju s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]], a na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] ponovo zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Steffen Hoos|Steffenom Hoosom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 34.0&nbsp;s ispred ruskee štafete u sastavu: [[Aleksej Kobeljev]], [[Valerij Kirijenko]], [[Sergej Ložkin]] i [[Sergej Čepikov]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="13" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] |- | ||5||7||4|| ||11||2||1||6||14||15|| || |} {{clear}} Prvi nastup Fischera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u trećoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] u [[Hedenäset]]u 2. aprila 1981. u utrci na 10&nbsp;km, kada je pobijedio ispred [[Peter Angerer|Petera Angerera]] i [[Franz Bernreiter|Franza Bernreitera]]. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|sezoni 1987/88.]] je pobijedio u ukupnom plasmanu, a u [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|SK 1986/87.]] je osvojio drugo mjesto. U štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio pet puta. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1993. Nakon toga je trenirao njemačku biatlonsku reprezentaciju. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Njegova braća [[Georg Fischer (biatlonac)|Georg Fischer]] i [[Markus Fischer (biatlonac)|Markus Fischer]] su takođe biatlonci. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|373}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}} {{DEFAULTSORT:Fischer, Fritz }} [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Biografije, Kelheim]] [[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] 1l14wowoil7hh32koh18rmiazyaaqj5 Ousseni Bouda 0 516809 3917145 3835854 2026-08-09T00:58:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917145 wikitext text/x-wiki '''Ousseni Bouda''' (rođen 28. aprila 2000.) je profesionalni [[Nogomet|fudbaler]] Burkinabea koji igra za [[Major League Soccer|fudbalski]] klub San Jose Earthquakes i [[Nogometna reprezentacija Burkine Faso|reprezentaciju Burkine Faso]] . Dobitnik je nagrade Gatorade National Boys Soccer Player of the Year za sezonu 2017–18. To je državno priznanje koje se dodjeljuje najboljem srednjoškolskom sportisti u svakom sportu u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. == Rani život == Rođen u [[Burkina Faso|Burkini Faso]], Ousseni Bouda proveo je četiri godine na Akademiji Pravo na snove u Gani. Zatim se preselio u školu Millbrook u New Yorku i predvodio Millbrook Mustange do tri uzastopna osvojena prvenstva na turniru Atletskog vijeća pripremne škole Nove Engleske.<ref>{{Cite web|url=https://www.prnewswire.com/news-releases/gatorade-national-boys-soccer-player-of-the-year-ousseni-bouda-300661254.html|title=Gatorade® National Boys Soccer Player Of The Year: Ousseni Bouda|last=[[Gatorade]]|date=6. 6. 2018|website=[[PR Newswire]]|publisher=[[Cision]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103110444/https://www.prnewswire.com/news-releases/gatorade-national-boys-soccer-player-of-the-year-ousseni-bouda-300661254.html|archive-date=3. 1. 2019|url-status=live|access-date=19. 12. 2018}}</ref> Odlikovan je priznanjem Gatorade državni fudbaler godine, nagradom koja se dodjeljuje najboljem srednjoškolskom fudbaleru za dječake.<ref>{{Cite web|url=https://www.nesoccerjournal.com/ousseni-bouda-powers-millbrook-to-class-c-championship/|title=Ousseni Bouda powers Millbrook to Class C championship|last=Sigal|first=Jonathan|date=20. 11. 2018|website=New England Soccer Journal|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103110330/https://www.nesoccerjournal.com/ousseni-bouda-powers-millbrook-to-class-c-championship/|archive-date=3. 1. 2019|url-status=live|access-date=19. 12. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.soccerwire.com/news/clubs/hs-boys/ousseni-bouda-named-gatorade-national-boys-soccer-player-of-the-year/|title=Ousseni Bouda named Gatorade National Boys Soccer Player of the Year|website=Soccerwire.com|access-date=19. 12. 2018}}{{Mrtav link}}</ref> Srednju školu je završio sa 82 nastupa za Mustange, postigavši 156 golova. U posljednje dvije utakmice u srednjoj školi, Bouda je postigao pet golova u svakoj, što je dovelo do pobjede Mustanga u prvenstvu. Bouda je debitirao u amaterskom klubu Black Rock FC, kao zamjena, u remiju 1-1 sa Seacoast United Phantomsima 23. maja 2018.<ref>{{Cite web|url=https://www.uslleaguetwo.com/roster_players/25084798?subseason=482928|title=Black Rock FC - 2018 Regular Season - Roster - # - Ousseni Bouda -|website=www.uslleaguetwo.com|access-date=10. 7. 2024|archive-date=5. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250605220048/https://www.uslleaguetwo.com/roster_players/25084798?subseason=482928|url-status=dead}}</ref> Uoči svoje prve fakultetske sezone, Bouda je još jednom igrao s Black Rockom u sezoni USL lige 2 2019, postigavši 8 golova u samo 6 odigranih mečeva.<ref>{{Cite web|url=https://www.uslleaguetwo.com/roster_players/25084798?subseason=482928|title=Black Rock FC - 2018 Regular Season - Roster - # - Ousseni Bouda -|website=www.uslleaguetwo.com|access-date=10. 7. 2024|archive-date=5. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250605220048/https://www.uslleaguetwo.com/roster_players/25084798?subseason=482928|url-status=dead}}</ref> == Stanford Cardinal == Top Drawer Soccera,<ref>{{Cite web|url=https://www.topdrawersoccer.com/club-player-profile/ousseni-bouda/pid-115808|title=Ousseni Bouda – Top Drawer Soccer|website=TopDrawer Soccer|archive-url=https://web.archive.org/web/20190306111322/https://www.topdrawersoccer.com/club-player-profile/ousseni-bouda/pid-115808|archive-date=6. 3. 2019|url-status=live|access-date=19. 12. 2018}}</ref> ga je imenovao regruterom od pet zvjezdica dok je Bouda igrao koledž-fudbal za muški fudbalski program Stanford Cardinal.<ref>{{Cite web|url=https://usatodayhss.com/2018/class-of-19-the-19-names-to-know-for-the-upcoming-school-year|title=Class of 19: The 19 Names to know for the upcoming school year|last=Hall|first=Brendan|date=13. 8. 2018|website=[[USA Today]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190306042729/https://usatodayhss.com/2018/class-of-19-the-19-names-to-know-for-the-upcoming-school-year|archive-date=6. 3. 2019|url-status=live|access-date=19. 12. 2018}}</ref> Bio je prvi fudbaler Stanforda koji je osvojio nagradu za najboljeg igrača srednje škole Gatorade.<ref>{{Cite web|url=https://www.topdrawersoccer.com/high-school-soccer-article/ousseni-boudas-legendary-course_aid44208|title=Ousseni Bouda's legendary course|last=Eskilson|first=J. R.|date=7. 6. 2018|website=TopDrawer Soccer|archive-url=https://web.archive.org/web/20190306042753/https://www.topdrawersoccer.com/high-school-soccer-article/ousseni-boudas-legendary-course_aid44208|archive-date=6. 3. 2019|url-status=live|access-date=19. 12. 2018}}</ref> Dana 30. augusta 2019. Bouda je debitovao za Stanford, u pobjedi od 5-0 protiv Penn Statea. U istoj utakmici, Bouda je debitovao za fakultetski fudbal i postigao svoj prvi gol na tom nivou. Bouda je 15. oktobra 2019. dobio titulu Pac-12 muškog fudbalera sedmice, kao prvi brucoš sezone koji je zaslužio tu čast.<ref>{{Cite web|url=https://pac-12.com/article/2019/10/10/pac-12-announces-mens-soccer-player-week|title=Bouda wins first Pac-12 Player of the Week Honor|website=Pac-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20191021234322/https://pac-12.com/article/2019/10/10/pac-12-announces-mens-soccer-player-week|archive-date=21. 10. 2019|url-status=dead|access-date=21. 10. 2019}}</ref> Dana 20. novembra 2019, završavajući sezonu muškog fudbala Pac-12 Conference 2019, Bouda je proglašen za Pac-12 brucoša godine.<ref>{{Cite web|url=https://pac-12.com/article/2019/11/20/pac-12-announces-mens-soccer-all-conference-honors|title=Pac-12 announces men's soccer All-Conference honors|date=20. 11. 2019|website=Pac-12|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191204052857/https://pac-12.com/article/2019/11/20/pac-12-announces-mens-soccer-all-conference-honors|archive-date=4. 12. 2019|url-status=dead|access-date=4. 12. 2019}}</ref> Bouda je prekinuo sezonu 2020. zbog povrede. U sezoni 2021. predvodio je Stanford sa devet asistencija i pet golova, te je imenovan u prvi tim United Soccer Coaches All-Region i All-Pac-12 prvi tim.<ref>{{Cite web|url=https://gostanford.com/news/2022/1/11/mens-soccer-bouda-back-in-the-bay.aspx|title=Bouda Back in The Bay|website=Stanford University Athletics|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20231009205945/https://gostanford.com/news/2022/1/11/mens-soccer-bouda-back-in-the-bay.aspx|archive-date=9. 10. 2023|url-status=live|access-date=12. 1. 2022}}</ref> == Profesionalna karijera == 6. januara 2022, Bouda je najavljen kao jedan od osam članova Generation Adidas 2022. godine uoči MLS SuperDrafta 2022.<ref>{{Cite web|url=https://www.mlssoccer.com/news/2022-generation-adidas-class-announced|title=2022 Generation adidas class announced &#124; MLSSoccer.com|website=mlssoccer|archive-url=https://web.archive.org/web/20230602213825/https://www.mlssoccer.com/news/2022-generation-adidas-class-announced|archive-date=2. 6. 2023|url-status=live|access-date=17. 2. 2024}}</ref> Pet dana kasnije izabran je od strane San Jose Earthquakesa kao njihov prvi i osmi ukupni izbor na MLS SuperDraftu.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.sjearthquakes.com/news/news-earthquakes-select-stanford-forward-ousseni-bouda-and-clemson-defender-oska|title=NEWS: Earthquakes Select Stanford Forward Ousseni Bouda and Clemson Defender Oskar Agren in First Round of 2022 MLS SuperDraft {{!}} San Jose Earthquakes|last=sjearthquakes|website=sjearthquakes|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230326053956/https://www.sjearthquakes.com/news/news-earthquakes-select-stanford-forward-ousseni-bouda-and-clemson-defender-oska|archive-date=26. 3. 2023|url-status=live|access-date=12. 1. 2022}}</ref> Bouda je svoj profesionalni debi imao 5. marta 2022, kao zamjena u remiju San Josea sa Columbus Crewom. Bouda je, kao profesionalac, debitovao i postigao prvi profesionalni gol 19. aprila 2022. u pobjedi San Josea 5-0 nad Bay Cities FC u trećem kolu [[US Open]] kupa 2022.<ref>{{Cite web|url=https://www.mlssoccer.com/competitions/u-s-open-cup/2022/matches/sjvsbay-04-19-2022/|title=SJvsBAY 04-19-2022 {{!}} MLS Match Recap|last=mlssoccer|website=mlssoccer|language=en|access-date=11. 7. 2024|archive-date=11. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240711004637/https://www.mlssoccer.com/competitions/u-s-open-cup/2022/matches/sjvsbay-04-19-2022/|url-status=dead}}</ref> Bouda je, također, odigrao tri meča sa San Jose Earthquakes II u MLS Next Pro tokom sezone 2022, postigavši 2 gola. U sezoni 2023. Bouda će imati najviše MLS nastupa u karijeri, nastupajući 15 puta za Earthquakes tokom regularne sezone. Sa drugom ekipom San Josea nastupio je u 8 mečeva i postigao 7 golova tokom regularne sezone MLS Next Pro 2023, što im je pomoglo da se po prvi put plasiraju u doigravanje MLS Next Pro. Bouda je počeo utakmicu i postigao gol u prvoj pobjedi Earthquakesa II u plej-ofu, od 2-0 u gostima kod [[Saint Louis|St. Louis]] City SC 2 u četvrtfinalu Zapadne konferencije. Bouda je postigao pobjednički gol za Earthquakes u njihovoj utakmici osmine finala US Opena 2024. protiv Oakland Roots SC 7. maja 2024.<ref>{{Cite web|url=https://www.espn.com/soccer/match/_/gameId/702117/oakland-roots-san-jose-earthquakes|title=San Jose 1-0 Oakland (May 7, 2024) Final Score|website=ESPN|language=en|access-date=11. 7. 2024}}</ref> Dana 28. juna 2024, Bouda je prešao na pozajmicu u ekipu USL Championship Monterey Bay FC za ostatak sezone 2024, a San Jose je zadržao pravo da ga opozove u bilo koje vrijeme prije dogovorenog završetka ugovora o posudbi.<ref>{{Cite web|url=https://www.sjearthquakes.com/news/news-earthquakes-loan-forward-ousseni-bouda-to-monterey-bay-fc|title=NEWS: Earthquakes Loan Forward Ousseni Bouda to Monterey Bay FC &#124; San Jose Earthquakes|website=sjearthquakes}}</ref> Bouda je debitovao za Monterey Bay 29. juna 2024, kao zamjena u 66. minuti u porazu od 1-0 u gostima od Colorado Springs Switchbacksa.<ref>{{Cite web|url=https://www.montereybayfc.com/news/2024/06/29/mbfc-falls-in-cos/|title=Monterey Bay Falls Short in Colorado Springs on Career Night for Antony Siaha|website=Monterey Bay F.C.|language=en-US|access-date=10. 7. 2024}}</ref> Sljedeće sedmice Bouda je započeo utakmicu sa Monterey Bay-om u gostima kod Pittsburgh Riverhounds SC . Postigao je pobjednički gol u 91. minuti za 1-0 u gostima, što je i njegov prvi gol za ovaj klub.<ref>{{Cite web|url=https://www.montereybayfc.com/news/2024/07/06/mbfc-wins-in-pit/|title=Monterey Bay Earns Victory in Pittsburgh Behind Herrera’s Clean Sheet and Bouda’s Stoppage Time Winner|website=Monterey Bay F.C.|language=en-US|access-date=10. 7. 2024}}</ref> Bouda je 20. jula 2024. pozvao Earthquakes, uoči utakmice San Josea u gostima protiv Minnesota United FC.<ref>{{Cite web|url=https://www.sjearthquakes.com/news/news-earthquakes-recall-forward-ousseni-bouda-from-loan-with-monterey-bay-fc|title=NEWS: Earthquakes Recall Forward Ousseni Bouda From Loan with Monterey Bay FC {{!}} San Jose Earthquakes|last=sjearthquakes|website=sjearthquakes|language=en|access-date=20. 7. 2024}}</ref> == Međunarodna karijera == Bouda je član [[Nogometna reprezentacija Burkine Faso|seniorske reprezentacije Burkine Faso]]. U reprezentaciju je pozvan u junu 2022., a debitirao je za seniorski tim kao zamjena u 63. minuti 7. juna 2022. u kvalifikacionoj utakmici Afričkog kupa nacija 2023. u gostima kod Esvatinija.<ref>{{Cite web|url=https://us.soccerway.com/matches/2022/06/07/africa/africa-cup-of-nations-qualification/swaziland/burkina-faso/3782971/|title=Eswatini vs. Burkina Faso - 7 June 2022 - Soccerway|website=us.soccerway.com|access-date=10. 7. 2024}}</ref> Bouda je postigao svoj prvi međunarodni gol 22. marta 2024, jedini gol u prijateljskom porazu od Libije rezultatom 2-1.<ref>{{Cite web|url=https://www.vavel.com/en-us/live/2024/03/22/1176738-burkina-faso-vs-libya-live-score-updates-in-friendly-match.html|title=Highlights and goals of Burkina Faso 1-2 Libya in Friendly Match {{!}} March 22, 2024|last=VAVEL.com|date=23. 3. 2024|website=VAVEL|language=en-us|access-date=10. 7. 2024}}</ref> Također je igrao za U-20 tim Burkine Faso 2019.<ref name=":0"/> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Bouda, Ousseni}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 2000.]] [[Kategorija:Biografije, Ouagadougou]] f32caw0hicpd9oldda4qpo5husmpwd1 Rio Open 0 517139 3917256 3709543 2026-08-09T10:36:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917256 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniski turnir | naziv = Rio Open | vrsta = | turnir_u_toku = | logo = | veličina_loga = | službeni_naziv = ''Rio Open presented by Claro'' | turneja = ATP | sponzor = | osnovan = 2014. | obustavljen = | lokacija = [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]] | stadion = [[Jockey Club Brasileiro]] | kategorija = [[ATP 500]] <br/> [[WTA International]]<br/>{{small|(2014–2016)}} | podloga = Zemlja | žrijeb = 32S / 16K / 16D / 4K | nagradni_fond = 2.396.115 $ (2025) | najviše_pojedinačnih_titula = {{ZD|ARG}} [[Sebastián Báez]] (2) | trenutni_prvak = {{ZD|ARG}} [[Sebastián Báez]] | veb-sajt = [https://rioopen.com/en/ rioopen.com] | napomene = | posljednji_završeni_turnir = | pojedinačno = | parovi = | muškarci_pojedinačno = | žene_pojedinačno = | muški_parovi = | ženski_parovi = }} '''Rio Open''' profesionalni je muški [[tenis]]ki turnir koji se igra na zemljanoj podlozi na terenima [[Jockey Club Brasileiro|Jockey Club Brasileira]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]. Osnovan je 2014, a spada u kategoriju [[ATP 500]] (pobjednik dobija 500 bodova na ATP-ovoj rang-listi). Prve tri godine održavan je i ženski turnir, koji je 2017. prebačen u [[Budimpešta|Budimpeštu]].<ref>{{cite web |url= http://www.breakpointbrasil.com.br/2016/07/01/para-crescer-rio-open-empresta-wta-e-tera-apenas-atp-500/ |title= Para crescer, Rio Open 'empresta' WTA e terá apenas ATP 500 |access-date= 10. 1. 2019 |publisher= [[TV Globo|Globo Esporte]] |language= pt-BR |archive-date= 31. 10. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181031220428/http://www.breakpointbrasil.com.br/2016/07/01/para-crescer-rio-open-empresta-wta-e-tera-apenas-atp-500/ |url-status= dead }}</ref> == Historija == Bilo je nekoliko turnira u Rio de Janeiru koji su prethodili ovome. [[Rio de Janeiro International]] bio je kombinirani turnir za muškarce i žene koji se igrao od 1947. do 1967. na zemljanim terenima u Rio de Janeiro Country Clubu kao dio ILTF Južnoameričke turneje. Kasnije se [[Rio de Janeiro Open]] igrao na tepihu u dvorani 1989. i 1990. i bio je prvi turnir iz [[ATP International|ATP Svjetske serije]] koji se održavao u [[Brazil]]u.<ref>{{cite web |url= https://www.chicagotribune.com/1989/04/16/tennis-steffi-graf-beat-arantxa-sanchez/ |title= Tennis: Steffi Graf beat Arantxa Sanchez 6–3, 6–2 and... |work= [[Chicago Tribune]] |date= 16. 4. 1989 |access-date= 23. 9. 2013 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |url= https://archive.seattletimes.com/archive/19900408/1065397/mattar-sznajder-reach-rio-de-janeiro-tennis-final |title= Mattar, Sznajder Reach Rio De Janeiro Tennis Final |work= [[The Seattle Times]] |date= 8. 4. 1990 |access-date= 23. 9. 2013 |language=en}}</ref> Licenca za muški turnir preuzeta je od [[ATP Memphis (dvorana)|Državnog dvoranskog prvenstva SAD-a]], koje se nastavilo održavati, ali je degradirano u kategoriju [[ATP 250]].<ref>{{cite web |title= ATP approves event in Rio beginning in 2014 |url= https://longislandtennismagazine.com/article/atp-approves-event-rio-beginning-2014/ |work= Long Island Tennis Magazine |date= 25. 4. 2012 |language= en |access-date= 28. 2. 2025 |archive-date= 23. 1. 2025 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250123231904/https://longislandtennismagazine.com/article/atp-approves-event-rio-beginning-2014/ |url-status= dead }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.wtatennis.com/news/article/3122958/title/rio-open-added-to-2014-calendar |title= Rio Open Added To 2014 Calendar |publisher= [[WTA]] |date= 26. 3. 2013 |language=en}}</ref> Najzvučnija imena na prvom izdanju 2014. bili su Španci, bivši svjetski broj jedan [[Rafael Nadal]] i [[David Ferrer]], specijalisti za zemljane terene. Prije izdanja 2019. bilo je govora o preseljenju turnira na [[Tvrda podloga|tvrde terene]] u [[Olimpijski teniski centar (Rio de Janeiro)|Olimpijskom teniskom centru]], koji je bio domaćin [[Tenis na Olimpijskim igrama 2016.|teniskih takmičenja]] na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]]<ref>{{cite web |url= https://www.lance.com.br/tenis/mudanca-rio-open-para-arena-olimpica-esta-certa-diz-aglo.html |title= Parceria avança, e Rio Open deve mudar para Parque Olímpico em 2019 |access-date= 10. 1. 2019 |work= [[Lance!]] |language=pt-BR}}</ref> Razlog je bio da se na turnir privuče više igrača svjetske klase, kao što su [[Novak Đoković]], [[Roger Federer]] i [[Andy Murray]], koji su stalno odbijali učestvovati. [[Juan Martín del Potro]] jednom je spomenuo direktoru Rio Opena Luizu Carvalhu da će nastupiti na Rio Openu kada se podloga promijeni.<ref>{{cite web |url= https://www.ubitennis.net/2017/12/rio-open-hoping-move-olympic-tennis-centre-surface-change-possible |title= Rio Open hoping to move to Olympic Tennis Centre, surface change possible |access-date= 10. 1. 2019 |work= Ubitennis |date= 7. 12. 2017 |language=en}}</ref> Ova promjena nikad se nije dogodila. == Pobjednici == === Muškarci === ==== Pojedinačno ==== {|class="wikitable" style="font-size:100%" |- !Godina !width="200"|Pobjednik !width="200"|Finalist !width="150"|Rezultat |- |[[Rio Open 2014 – muški singl|2014.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|UKR}} [[Aleksandar Dolgopolov]] || 6–3, 7–6<sup>3</sup> |- |[[Rio Open 2015 – muški singl|2015.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[David Ferrer]]''' || {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 6–2, 6–3 |- |[[Rio Open 2016 – muški singl|2016.]] || {{ZD|URU}} '''[[Pablo Cuevas]]''' || {{ZD|ARG}} [[Guido Pella]] || 6–4, 6–7<sup>5</sup>, 6–4 |- |[[Rio Open 2017 – singl|2017.]] || {{ZD|AUT}} '''[[Dominic Thiem]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] || 7–5, 6–4 |- |[[Rio Open 2018 – singl|2018.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Diego Schwartzman]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco]] || 6–2, 6–3 |- |[[Rio Open 2019 – singl|2019.]] || {{ZD|SRB}} '''[[Laslo Đere]]''' || {{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] || 6–3, 7–5 |- |[[Rio Open 2020 – singl|2020.]] || {{ZD|ČIL}} '''[[Cristian Garín]]''' || {{ZD|ITA}} [[Gianluca Mager]] || 7–6<sup>3</sup>, 7–5 |- |style=background:|2021. || colspan=4 align=center style=background: | ''Nije održan zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]'' |- |[[Rio Open 2022 – singl|2022.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Carlos Alcaraz]]''' || {{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] || 6–4, 6–2 |- |[[Rio Open 2023 – singl|2023.]] || {{ZD|VB}} '''[[Cameron Norrie]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || 5–7, 6–4, 7–5 |- |[[Rio Open 2024 – singl|2024.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Sebastián Báez]]''' || {{ZD|ARG}} [[Mariano Navone]] || 6–2, 6–1 |- |[[Rio Open 2025 – singl|2025.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Sebastián Báez]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|FRA}} [[Alexandre Müller]] || 6–2, 6–3 |} ==== Parovi ==== {|class="wikitable" style="font-size:100%" |- !Godina !width="200"|Pobjednici !width="200"|Finalisti !width="150"|Rezultat |- |[[Rio Open 2014 – muški parovi|2014.]] || {{ZD|KOL}} '''[[Juan Sebastián Cabal]]''' <br /> {{ZD|KOL}} '''[[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[David Marrero]] <br /> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6–4, 6–2 |- |[[Rio Open 2015 – muški parovi|2015.]] || {{ZD|SLK}} '''[[Martin Kližan]]''' <br /> {{ZD|AUT}} '''[[Philipp Oswald]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Pablo Andújar]] <br /> {{ZD|AUT}} [[Oliver Marach]] || 7–6<sup>3</sup>, 6–4 |- |[[Rio Open 2016 – muški parovi|2016.]] || {{ZD|KOL}} '''[[Juan Sebastián Cabal]]''' {{small|(2)}} <br /> {{ZD|KOL}} '''[[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] <br /> {{ZD|ŠPA}} [[David Marrero]] || 7–6<sup>5</sup>, 6–1 |- |[[Rio Open 2017 – parovi|2017.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Pablo Carreño Busta]]''' <br /> {{ZD|URU}} '''[[Pablo Cuevas]]''' || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br /> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 6–4, 5–7, [10–8] |- |[[Rio Open 2018 – parovi|2018.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[David Marrero]]''' <br /> {{ZD|ŠPA}} '''[[Fernando Verdasco]]''' || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br /> {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] || 5–7, 7–5, [10–8] |- |[[Rio Open 2019 – parovi|2019.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Máximo González]]'''<br />{{ZD|ČIL}} '''[[Nicolás Jarry]]''' || {{ZD|BRA}} [[Thomaz Bellucci]]<br />{{ZD|BRA}} [[Rogério Dutra Silva]] || 6–7<sup>3</sup>, 6–3, [10–7] |- |[[Rio Open 2020 – parovi|2020.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Marcel Granollers]]'''<br />{{ZD|ARG}} '''[[Horacio Zeballos]]''' || {{ZD|ITA}} [[Salvatore Caruso]]<br />{{ZD|ITA}} [[Federico Gaio]] || 6–4, 5–7, [10–7] |- |style=background:|2021. || colspan=4 align=center style=background: | ''Nije održan zbog pandemije [[COVID-19|COVID-a 19]]'' |- |[[Rio Open 2022 – parovi|2022.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Simone Bolelli]]'''<br />{{ZD|ITA}} '''[[Fabio Fognini]]''' || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]]<br />{{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 7–5, 6–7<sup>2</sup>, [10–6] |- |[[Rio Open 2023 – parovi|2023.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Máximo González]]''' {{small|(2)}}<br />{{ZD|ARG}} '''[[Andrés Molteni]]''' ||{{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]]<br />{{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6–1, 7–6<sup>3</sup> |- |[[Rio Open 2024 – parovi|2024.]] || {{ZD|KOL}} '''[[Nicolás Barrientos]]''' <br />{{ZD|BRA}} '''[[Rafael Matos]]''' ||{{ZD|AUT}} [[Alexander Erler]]<br />{{ZD|AUT}} [[Lucas Miedler]] || 6–4, 6–3 |- |[[Rio Open 2025 – parovi|2025.]] || {{ZD|BRA}} '''[[Rafael Matos]]''' {{small|(2)}} <br />{{ZD|BRA}} '''[[Marcelo Melo]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Pedro Martínez (teniser)|Pedro Martínez]]<br />{{ZD|ŠPA}} [[Jaume Munar]] || 6–2, 7–5 |} == Žene == ==== Pojedinačno ==== {|class="wikitable" |- !Godina !style="width:205px"|Pobjednica !style="width:205px"|Finalistica !width="150"|Rezultat |- |[[Rio Open 2014 – ženski singl|2014.]] || {{ZD|JAP}} '''[[Kurumi Nara]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Klára Zakopalová]] || 6–1, 4–6, 6–1 |- |[[Rio Open 2015 – ženski singl|2015.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Sara Errani]]''' || {{ZD|SLK}} [[Anna Karolína Schmiedlová]] || 7–6<sup>2</sup>, 6–1 |- |[[Rio Open 2016 – ženski singl|2016.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Francesca Schiavone]]''' || {{ZD|SAD}} [[Shelby Rogers]] || 2–6, 6–2, 6–2 |} ==== Parovi ==== {|class="wikitable" |- !Godina !style="width:205px"|Pobjednice !style="width:205px"|Finalistice !width="150"|Rezultat |- |[[Rio Open 2014 – ženski parovi|2014.]] || {{ZD|RUM}} '''[[Irina-Camelia Begu]]''' <br /> {{ZD|ARG}} '''[[María Irigoyen]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Johanna Larsson (teniserka)|Johanna Larsson]] <br /> {{ZD|JAR}} [[Chanelle Scheepers]] || 6–2, 6–0 |- |[[Rio Open 2015 – ženski parovi|2015.]] || {{ZD|BEL}} '''[[Ysaline Bonaventure]]''' <br /> {{ZD|ŠVE}} '''[[Rebecca Peterson]]''' || {{ZD|RUM}} [[Irina-Camelia Begu]] <br /> {{ZD|ARG}} [[María Irigoyen]] || 3–0, predaja |- |[[Rio Open 2016 – ženski parovi|2016.]] || {{ZD|PAR}} '''[[Verónica Cepede Royg]]''' <br /> {{ZD|ARG}} '''[[María Irigoyen]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|VB}} [[Tara Moore]] <br /> {{ZD|ŠVI}} [[Conny Perrin]] || 6–1, 7–6<sup>5</sup> |} == Također pogledajte == * [[Rio de Janeiro Open]] – muški Grand Prix turnir (1989–1990) * [[Rio Tennis Classic]] – muški čelendžer (2017) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.rioopen.com/en/# Zvanični sajt] {{pt simbol}} {{en simbol}} * [https://www.atptour.com/en/tournaments/rio-de-janeiro/6932/overview ATP-profil] {{en simbol}} {{ATP 500}} {{WTA International}} [[Kategorija:Rio Open| ]] [[Kategorija:Teniski turniri u Brazilu]] [[Kategorija:Teniski turniri na zemlji]] [[Kategorija:Sport u Rio de Janeiru]] c92460cjsls2zzgc6ofnjkc33cv1tw9 Korisnik:Tulum387/Započete stranice 2 517587 3917169 3916026 2026-08-09T05:33:23Z Tulum387 155909 3917169 wikitext text/x-wiki <small>[[Veliko ropsko jezero]], [[Malo ropsko jezero]], [[Jezero Peter Pond]], [[Luis Amado-Blanco]], [[Kriptodepresija]], [[Boston Bruins]], [[Howard Webb]], [[Vedran Bosnić]], [[Bones (reper)]], [[Francisco Pizarro]], [[Azra (film)]], [[Tobías Zúñiga Castro]], [[Rami Malek]], [[Stranger Things]], [[Zemljotres u Elazığu 2020.]], [[Podgajevi]], [[Fernando Gabeira]], [[Draško Stanivuković]], [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020.]], [[Anel Ahmedhodžić]], [[Dennis Hadžikadunić]], [[Teroristički napad u Beču 2020.]], [[Bee Gees]], [[Honda]], [[Želimir Žilnik]], [[Samsung]], [[Nikola Prce]], [[Dritan Abazović]], [[Xiaomi]], [[Athabasca (jezero)|Jezero Athabasca]], [[Jaroslav Hašek]], [[Eden Hazard]], [[Aleksej Navaljni]], [[Seksualno nasilje]], [[Ivan Musić]], [[Lana Bastašić]], [[Nuklearna tehnologija]], [[LGBTQ prava u Bosni i Hercegovini|LGBTQ prava u BiH]], [[Latvijska mitologija]], [[Majka Albanija (kip)|Majka Albanija]], [[Kršćanstvo u Albaniji]], [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|Ljudska prava u BiH]], [[Đura Jakšić]], [[Predsjednik Barbadosa]], [[Genije]], [[Politika Angole]], [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]], [[Eurosong 2000.]], [[Lotika Zellermeier]], [[Konstrakta]], [[Pad drona u Zagrebu 2022.]], [[Stefan Airapetjan]], [[Olena Zelenska]], [[Ikigai]], [[Smail Prevljak]], [[Ronela Hajati]], [[Post Angusa Barbierija]], [[Dmitrij Šostakovič]], [[Požar u diskoteci "Pulse"|Požar u diskoteci Pulse]], [[Onkotski pritisak]], [[Emetullah Râbi'a Gülnûş]], [[Brzi plazma reaginski test]], [[Rapidni dijagnostički test]], [[Reprise Records]], [[Rob Cavallo]], [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.]], [[Pljačka u Gelsenkirchenu 2025.]], [[Pljačka banke u Berlinu 1995.]], [[Ubistvo Renee Good]], [[CPU modovi]], [[Antarktička ledena ploča]], [[Arc'teryx]], [[Gore-Tex]], [[Patagonia, Inc.]], [[Ubistvo Alexa Prettija]], [[Begić protiv Bosne i Hercegovine]], [[Meramec]], [[Miokimija gornjeg kosog mišića]], [[Pokušaj ubistva Alija Hameneija]], [[Dolutegravir]], [[Mansoureh Khojasteh Bagherzadeh]], [[Nikola Katić]], [[Amar Memić]], [[Zemljotres u Sjevernom Malukuu 2026.]], [[Butthole Surfers]], [[Usamljeni kralj]], [[Cvijeće Ukrajine]], [[Londonski derbiji]], [[Stauning ili haos]], [[SOFA skor]], [[Duško Vujošević]], [[Tea Kovačević]], [[Goran Samardžić]], [[Istanbulsko kopile]], [[Johanna Reichert]], [[Shaqe Çoba]], [[Kristina Bedeč]], [[Klāra Kalniņa]], [[Diana Çuli]], [[Josephine Ojiambo]], [[Lisa Eder]], [[Zora Tavčar]], [[Margit Slachta]], [[Anti-fudbal]], [[Elsa von Gutmann]], [[Tragedija na Elbrusu 2026.]], [[Schufa]]</small> 62qrgyqftg6h3im1ywye2vfxx3pbwi9 Predsjednik kantona (Federacija Bosne i Hercegovine) 0 517829 3917170 3916554 2026-08-09T05:46:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917170 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjednik | tijelo = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] | nativni_naziv = Guverner, Župan | oznaka = | oznakavel = | oznakatekst = | oznakaalt = | zastava = | zastavavel = | zastavaalt = | zastavaokvir = | zastavatekst = | slika = | slikavel = 100px | alt = | slikatekst = | trenutno = | vršilac_dužnosti = | trenutnood = | odjel = | stil = | vrsta = [[Izvršna vlast|Izvršna funkcija]] | status = Ukinuta | skraćenica = | član = | izvještava = | prebivalište = | sjedište = | predlagač = Zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštini kantona]] | imenujega = [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupština kantona]] | imenujega_kvalificiran = {{Small|(većina zastupnika u skupštini)}} | mandat = Dvije godine | mandat_kvalificiran = {{Small|(obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu)}} | osnivački_akt = [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]] | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 30. mart 1994. | prvi = | posljednji = | ukinuto = 28. oktobar 2002. | zamijenjeno = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = Zamjenik predsjednika kantona<br>Zamjenik župana<br>Potpredsjednik kantona | plata = | veb-sajt = <!-- {{url|primjer.com}} --> | fusnote = }} '''Predsjednik kantona''' (poznat i kao '''guverner''' ili '''župan''') bila je funkcija u kantonalnim vlastima [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Ova funkcija je postojala u svih deset [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona Federacije BiH]], a predsjednici su imali [[Izvršna vlast|izvršne]] [[Izvršna vlast|nadležnosti]] unutar svojih kantona.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/ustavfbih.html|title=Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|date=30. 3. 1994|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref> == Historija == Funkcija predsjednika kantona uvedena je proglašenjem [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije Bosne i Hercegovine]] 30. marta 1994. i bila je dio kantonalne vlasti, uz [[Vlada kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Vladu kantona]] i [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]]. Predsjednici su birani od strane kantonalnih skupština i imali su značajnu ulogu u donošenju i provođenju odluka na kantonalnom nivou. Tokom godina postojanja funkcije predsjednika kantona, izvršene su određene promjene u njenim nadležnostima. Ustavnim amandmanima u nekoliko kantona smanjene su nadležnosti predsjednika kantona, posebno u pogledu upravljanja budžetom i imenovanja članova vlade, kako bi se povećala uloga kantonalnih skupština.<ref name=":0" /> Amandmanom I na Ustav FBiH 23. juna 1994, [[Srednjobosanski kanton]] i [[Hercegovačko-neretvanski kanton]] dobili su status "Kanton sa posebnim režimom", zbog svoje višenacionalne strukture. U ovim kantonima predsjednik kantona imao je i zamjenika, te oni nisu mogli biti istovremeno iz istog konstitutivnog naroda. Mandat predsjednika i zamjenika trajao je dvije godine, a uzastopno su mogli biti birani samo jednom. Osim toga, predsjednik i zamjenik rotirali su se naizmjenično jednom godišnje.<ref name=":0" /> Amandmani LXVIII - LXXXVII na Ustav FBiH doneseni su 28. oktobra 2002. od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] [[Paddy Ashdown|Paddya Ashdowna]], s ciljem dodatnog usklađivanja Ustava Federacije BiH sa Odlukom [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda BiH]] ''"o konstitutivnosti naroda".'' Ovim amandmanima, između ostalog, definiran je mehanizam zaštite vitalnog interesa konstitutivnih naroda u kantonima i ukinuta je funkcija predsjednika kantona i zamjenika federalnog ministra. Određene nadležnosti prenesene su na premijere i skupštinu kantona, te time su povećane ovlasti kantonalnih skupština u donošenju zakona i nadzoru rada izvršne vlasti.<ref>{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/i/7rLn0p2ocas=/NekompletanTekst|title=Službene novine Federacije BiH broj 52/02|date=28. 10. 2002|website=sluzbenilist.ba|publisher=[[Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/stranica.php?idstranica=69|title=Historijat - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref> == Izbor == Svaki kanton ima predsjednika koji se bira većinom glasova u skupštini kantona između kandidata koje predlože zastupnici. Izbor se razlikovao u Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, odnosno u "kantonima sa posebnim režimom".<ref name=":0" /> U jednonacionalnim kantonima, predsjednika je birala [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupština kantona]] većinom glasova. Ako bi predsjednik bio izabran iz reda zastupnika skupštine, prestajao bi mu zastupnički mandat. Predsjedniku mandat trajao je dvije godine, sa najviše na dva uzastopna mandata. Ako bi mjesto predsjednika bilo upražnjeno, skupština je bila obavezana da u roku od 30 dana izabere novog. U slučaju da predsjednik nije bio u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, njegove poslove preuzeo bi predsjednik skupštine.<ref name=":0" /> U "kantonima sa posebnim režimom", u izboru predsjednika i njegovog zamjenika, klub hrvatskih zastupnika i klub bošnjačkih zastupnika odvojeno su kandidirali po jednu osobu. Njihov izbor zahtijevao je prihvaćanje oba kandidata zajedno većinom glasova i hrvatskih i bošnjačkih zastupnika. Ako zajednička kandidatura ne dobije potrebnu većinu, klubovi će ponovo razmotriti kandidaturu. Predsjednik i njegov zamjenik mogli su biti birani na najviše dva uzastopna mandata.<ref name=":0" /> Za razliku od [[Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona]], [[Ustav Srednjobosanskog kantona|Ustav]] [[Ustav Srednjobosanskog kantona|Srednjobosanskog kantona]] nije propisao da predsjednik kantona ne može biti istovremeno iz istog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] kao predsjednik skupštine ili premijer. Osim toga, predsjednik Hercegovačko-neretvanskog kantona i [[Spisak gradonačelnika Mostara|gradonačelnik]] [[Mostar]]a ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://skupstina-hnz-k.ba/wp-content/uploads/2022/05/Ustav-i-amandmani-na-Ustav-HNZ.pdf|title=Ustav i amandmani na Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona|date=23. 12. 1996|website=skupstina-hnz-k.ba|publisher=[[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref> Skupština je predsjednika i njegovog zamjenika smjenjivala dvotrećinskom većinom, s tim da je u višenacionalnim kantonima bila potrebna većina glasova hrvatskih i bošnjačkih zastupnika. Ustav [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] i [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] propisao je da je predsjednik kantona mogao biti smijenjen ako prekrši zakletvu ili je iz drugih razloga bio nedostojan vršenja te dužnosti. U slučaju da predsjednik nije bio u mogućnosti obavljati svoju dužnost, klub zastupnika u kantonalnoj skupštini koji ga je birao, ponovno bi kandidovao kandidata u roku od 30 dana. Ako bi oba mjesta, predsjednika i njegovog zamjenika ostala upražnjena, njihove dužnosti bi za potrebno vrijeme preuzeo predsjednik skupštine.<ref name=":0" /> == Nadležnosti == Nadležnosti predsjednika kantona bile su definisane ustavima kantona, te su se neke ovlasti razlikovale od kantona do kantona, osim onih propisane Ustavom Federacije BiH.<ref name=":0" /> === Unsko-sanski kanton === {{Proširiti sekciju}} === Posavski kanton === Predsjednik [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] odgovoran je za:<ref>{{Cite web|url=https://www.fmks.gov.ba/kultura/legislativa/kantoni/pk/1.pdf|title=Ustav Posavskog kantona|date=10. 4. 1996|website=fmks.gov.ba|publisher=[[Skupština Posavskog kantona]]|access-date=24. 3. 2025|archive-date=24. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250324160044/https://www.fmks.gov.ba/kultura/legislativa/kantoni/pk/1.pdf|url-status=dead}}</ref> * imenovanje [[Vlada Posavskog kantona|Vlade]] [[Vlada Posavskog kantona|Kantona]]; * potpisivanje zakona [[Skupština Posavskog kantona|Skupštine]] [[Skupština Posavskog kantona|Kantona]]; * predlaganje sudaca Kantonalnog suda; * potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona; * davanje pomilovanja za djela utvrđena zakonima Kantona, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida; * razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguranje uvjeta za njihov rad; * staranje o ostvarivanju saradnje sa tijelima [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|BiH]], uključujući osiguranje izvršavanja odluka kantonalnih sudova i sudova Federacije BiH; * provođenje politike i izvršavanje propisa Kantona, uključujući osiguranje izvršavanja odluka kantonalnih sudova i sudova Federacije BiH; * obavljanje i drugih poslova koje mu povjeri Skupština. === Tuzlanski kanton === Predsjednik [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] nadležan je za:<ref>{{Cite web|url=https://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Dokumenti/sl_novine/1997/sl_novine_7-1997.pdf|title=Ustav Tuzlanskog kantona|date=25. 6. 1997|website=vladatk.kim.ba|publisher=[[Skupština Tuzlanskog kantona]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref> * imenovanje [[Vlada Tuzlanskog kantona|Vlade Kantona]]; * imenovanje kantonalnog pravobranioca i zamjenika kantonalnog pravobranioca; * predlaganje sudija Kantonalnog suda; * predlaganje kantonalnog tužioca i zamjenika kantonalnog tužioca; * donošenje ukaza o proglašavanju zakona koje donosi [[Skupština Tuzlanskog kantona|Skupština Kantona]]; * provođenje kantonalne politike; * obavještavanje Skupštine Kantona o provođenju kantonalne politike utvrđene odlukama i smjernicama Skupštine Kantona i, u vezi s tim, predlaganje Skupštini Kantona razmatranja pojedinih pitanja i donošenja odluka; * potpisivanje i ratifikovanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona, koje odobrava Skupština Kantona, uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim sporazuma one vrste za koje, po zakonu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, njena saglasnost nije potrebna; * davanje pomilovanja za djela utvrđena zakonom; * podnošenje zahtjeva [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Federacije]] [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]] radi utvrđivanja da li je [[Ustav Tuzlanskog Kantona|Ustav Kantona]] i amandman na Ustav Kantona, predloženi zakon ili zakon koga je usvojila Skupština Kantona, u skladu sa Ustavom Federacije BiH; * podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije BiH radi utvrđivanja da li je predloženi ili usvojeni propis koji donosi organ kantonalne ili općinske, odnosno gradske vlasti u skladu sa Ustavom Federacije BiH; * razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguravanje uslova za njihov rad; * staranje o ostvarivanju saradnje sa organima Federacije; * izvršavanje i drugih poslova koje mu povjeri Skupština Kantona. === Zeničko-dobojski kanton === Predsjednik [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] nadležan je i odgovoran za:<ref>{{Cite web|url=https://zdk.ba/ustav-kantona/98-ustav-zenicko-dobojskog-kantona|title=Ustav Zeničko-dobojskog kantona|date=19. 10. 2010|website=zdk.ba|publisher=[[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]]|access-date=24. 3. 2025|archive-date=24. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250324160042/https://zdk.ba/ustav-kantona/98-ustav-zenicko-dobojskog-kantona|url-status=dead}}</ref> * imenovanje [[Vlada Zeničko-dobojskog kantona|Vlade Kantona]]; * predlaganje sudija kantonalnih sudova; * potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona, koje odobrava [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|Skupština]] u saglasnosti [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije]], u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije]] [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]]; * davanje pomilovanja za djela utvrđena kantonalnim zakonima; * podnošenje zahtjeva [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Federacije]] [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]], radi utvrđivanja da li je Ustav Kantona, predloženi zakon ili zakon koji je usvojila Skupština u skladu sa Ustavom Federacije BiH; * podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije BiH radi utvrđivanja da li je predloženi ili usvojeni propis koji donosi organ kantonalne ili općinske vlasti u skladu sa Ustavom Federacije BiH; * razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguravanje uvjeta za njihov rad; * staranje o ostvarivanju saradnje sa organima [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|BiH]]; * predsjedava sjednicama Vlade, a u svojoj odsutnosti ovlašćuje ministra koji će predsjedavati sjednicama Vlade; * provođenje politike i izvršavanje kantonalnih propisa uključujući osiguranje izvršavanja odluka kantonalnih i federalnih sudova; * predlaganje i davanje preporuka iz oblasti kantonalnog zakonodavstva; * pripremanje budžetskih prijedloga Skupštini; * izvršavanje i drugih poslova koje mu povjeri Skupština; * druga pitanja utvrđena [[Ustav Zeničko-dobojskog kantona|Ustavom]] i Zakonom Kantona. === Bosansko-podrinjski kanton Goražde === Predsjednik [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] bio je nadležan za:<ref>{{Cite web|url=https://www.bpkg.gov.ba/media/images/2011/07/ustav_bpk_gorazde.pdf|title=Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|date=30. 7. 1998|website=bpkg.gov.ba|publisher=[[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref> * imenovanje i smjenjivanje predsjednika Vlade, zamjenika predsjednika Vlade i članova [[Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|Vlade Kantona]], koje potvrđuje [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|Skupština]]; * predlaganje sudija kantonalnih sudova; * predstavljanje i zastupanje Kantona u zemlji i inostranstvu; * zaključivanje ugovora i drugih akata kojima se preuzimaju prava i obaveze za Kanton, s tim da se za ugovore veće vrijednosti i ugovore iz oblasti međunarodne saradnje mora pribaviti saglasnost Skupštine; * podnošenje zahtjeva [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Federacije]] [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]] i [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavom sudu Bosne i Hercegovine]]; * razmatranje izvještaja ombudsmena i drugih međunarodnih organizacija za Ijudska prava i obezbjeđuje preduzimanje potrebnih mjera u zaštiti Ijudskih prava i sloboda; * osiguravanje saradnje sa organima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|BiH]]; * odlučivanje o upotrebi policijskih snaga u posebnim okolnostima kao što su neposredna ratna opasnost, ratno stanje, vanredne situacije izazvane prirodnim ili drugim katastrofama; * predlaganje donošenja propisa iz nadležnosti Skupštine; * predlaganje budžeta Kantona i instrumenata neophodnih za njegovo izvršavanje; * predlaganje mjera ekonomske i razvojne politike Kantona; * potpisivanje akata kojim se vrši proglašenje Ustava, zakona (ukaz), uredba ili odluka o proglašenju stava i zakona; * predlaganje amandmana na [[Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|Ustav kantona]]; * vršenje drugih poslova utvrđenih Ustavom i drugim propisima Kantona. === Srednjobosanski kanton === Predsjednik [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskog kantona]] nadležan je za:<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/hr/9-uncategorised/98-ustav.html|title=Ustav Srednjobosanskog kantona|date=28. 3. 1996|website=sbk-ksb.gov.ba|publisher=[[Skupština Srednjobosanskog kantona]]|access-date=24. 3. 2025|archive-date=24. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250324160042/https://www.sbk-ksb.gov.ba/hr/9-uncategorised/98-ustav.html|url-status=dead}}</ref> * predstavljanje i zastupanje Kantona; * imenovanje [[Vlada Srednjobosanskog kantona|Vlade Kantona]]; * predlaganje sudija Suda Kantona; * donošenje ukaza o proglašenju zakona [[Skupština Srednjobosanskog kantona|Skupštine]] nakon njihovog donošenja; * potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Kantona, uz saglasnost [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije]] [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]]; * davanje pomilovanja za djela utvrđena kantonalnim zakonom, osim za ratne zločine protiv čovječnosti i genocida; * podnošenje zahtjeva [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Federacije]] [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]], u skladu sa članom IV. C. 10 (2) b) Ustava Federacije BiH; * razmatranje izvještaja ombudsmana i omogućivanje uvjeta za njihov rad. Zamjenik predsjednik Kantona nadležan je za:<ref name=":2" /> * zamjenjivanje predsjednika Kantona u slučajevima navedenim u članu 46. [[Ustav Srednjobosanskog kantona|Ustava]] (''Ukoliko predsjednik Kantona umre, bude smijenjen ili, prema mišljenju Vlade Kantona usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje ustavne dužnosti koje proizlaze iz njegovog položaja...''); * sarađuje sa predsjednikom Kantona u onim situacijama u kojim je potrebno da predsjednik Kantona zatraži njegovu saglasnost; * izvršavanje onih dužnosti povjerenih od predsjednika Kantona ili Skupštine Kantona. === Hercegovačko-neretvanski kanton === Predsjednik [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]] odgovoran je za:<ref name=":1" /> * imenovanje [[Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona|Vlade]] [[Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona|Kantona]]; * predlaganje sudaca kantonalnih sudova; * proglašenje zakona koje donosi [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|Skupština]]; * davanje pomilovanja za djela utvrđena kantonalnim zakonom, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida; * podnošenje zahtjeva [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Federacije]] [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]], sukladno članu IV.C.10.(2) (b) i (d) [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije]] [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]]; * razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguranje saradnje tijela Kantona s ombudsmenima; * provedbu politike i izvršavanje propisa Kantona, uključujući osiguranje izvršavanja odluke kantonalnih sudova i sudova Federacije BiH; * davanje preporuka i inicijativa iz oblasti kantonalnog zakonodavstva; * staranje o ostvarivanju suradnje s tijelima Federacije BiH; * potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona; * druga pitanja utvrđena [[Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona|Ustavom]] i zakonom Kantona, kao i poslove koje mu povjeri Skupština. Zamjenik predsjednika je odgovoran za:<ref name=":1" /> * zamjenjivanje predsjednika u slučajevima navedenim u članu 45. Ustava (''Ukoliko predsjednik umre, bude smijenjen ili prema mišljenju Vlade Kantona usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje ustavne dužnosti koje proizilaze iz njegovog položaja...''); * djeluje zajedno s predsjednikom sukladno članu 46. Ustava (''Predsjednik, u saglasnosti sa zamjenikom predsjednika, imenuje i smjenjuje Vladu, predlaže suce kantonalnog suda, te predlaže amandmane na Ustav Kantona.''); * izvršavanje ovlasti povjerenih od predsjednika ili Skupštine; * pomaganje predsjedniku u provedbi politike izvršavanja kantonalnih propisa. === Zapadnohercegovački kanton === Predsjednik [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkog kantona]] odgovoran je za:<ref>{{Cite web|url=https://www.skupstina-zzh.ba/Opsirnije.aspx?id=475&isPrint=True|title=Ustav Zapadnohercegovačkog kantona|date=26. 3. 1996|website=skupstina-zzh.ba|publisher=[[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref> * imenovanje [[Vlada Zapadnohercegovačkog kantona|Vlade]] [[Vlada Zapadnohercegovačkog kantona|Kantona]]; * proglašavanje zakona koje donosi [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|Skupština]]; * predlaganje sudaca Kantonalnog suda; * potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona; * davanje pomilovanja za djela utvrđena zakonima Kantona, osim za ratne zločine, zločine genocida i zločine protiv čovječnosti; * razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguravanje uvjeta za njihov rad; * staranje o ostvarivanju saradnje sa tijelima [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|BiH]]; * provođenje politike i provedbu propisa Kantona, uključujući osiguranje izvršavanja odluka Kantonalnog suda i sudova Federacije BiH; * obavljanje i drugih poslova koje mu povjeri Skupština. === Kanton Sarajevo === Predsjednik [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]] nadležan je za:<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/sites/default/files/dodatak/2020-01/Ustavkantona_0.pdf|title=Ustav Kantona Sarajevo i amandmani I-XLII|date=11. 3. 1996|website=unsa.ba|publisher=[[Skupština Kantona Sarajevo]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref> * imenovanje i smjenjivanje [[Premijer Kantona Sarajevo|Premijer]]a, zamjenika Premijera i članova [[Vlada Kantona Sarajevo|Vlade]]; * predlaganje sudija kantonalnih sudova; * predstavljanje i zastupanje Kantona u zemlji i inostranstvu; * zaključivanje ugovora i drugih akata kojima se preuzimaju prava i obaveze za Kanton, s tim da se za ugovore veće vrijednosti i ugovore iz oblasti međunarodne suradnje mora pribaviti saglasnost [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštine]] sukladno Ustavu; * podnošenje zahtjeva [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Federacije]] [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]] i [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]]; * razmatranje izvještaja ombudsmena i drugih međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava i osiguravanje poduzimanja potrebnih mjera u zaštiti ljudskih prava i sloboda; * osiguravanje saradnje sa organima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|BiH]]; * odlučivanje o upotrebi policijskih snaga u posebnim okolnostima kao što su neposredna ratna opasnost, ratno stanje i vanredne situacije izazvane prirodnim ili drugim katastrofama; * predlaganje donošenja propisa iz nadležnosti Skupštine; * predlaganje mjera ekonomske i razvojne politike Kantona; * vršenje drugih poslova utvrđenih [[Ustav Kantona Sarajevo|Ustavom]] i drugim propisima Kantona. Osim predsjednika, izvršnu vlast obavlja i potpredsjednik kantona. Prvobitno su postojala tri potpredsjednika, da bi Amandmanom VI taj broj bio smanjen na jedan. Potpredsjednik Kantona obavljao je poslove koje je utvrđivao predsjednik Kantona, kao i druge poslove kako je to bilo utvrđeno posebnim kantonalnim propisima. Također, predsjednik i potpredsjednik kantona nisu mogli biti iz istog konstitutivnog naroda. === Kanton 10 === Predsjednik [[Kanton 10|Kantona 10]] odgovara za:<ref>{{Cite web|url=http://www.vladahbz.com/nn/1996/NN_03_1996.pdf|title=Ustav Kantona 10|date=23. 12. 1996|website=vladahbz.com|publisher=[[Skupština Kantona 10]]|access-date=24. 3. 2025|archive-date=18. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141218192408/http://www.vladahbz.com/nn/1996/NN_03_1996.pdf|url-status=dead}}</ref> * imenovanje [[Vlada Kantona 10|Vlade]]; * potpisivanje Zakona [[Skupština Kantona 10|Skupštine]] [[Skupština Kantona 10|Kantona]]; * predlaganje sudaca kantonalnim sudova; * potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona; * davanje pomilovanja za djela utvrđena zakonima Kantona, osim za ratne zločine i zločine protiv čovječanstva i genocide; * razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguravanje uvjeta za njihov rad; * staranje o ostvarivanju suradnje sa tijelima [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|BiH]]; * provođenje politike i izvršavanje propisa Kantona, uključujući osiguranje izvršavanja odluke kantonalnih sudova i sudova Federacije BiH; * obavljanje i drugih poslova koje mu povjeri Skupština. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Politika Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] m5n2qywza807cpl0k867mnt3t4v7lk0 Aleksandar Tropnjikov 0 518924 3917244 3893386 2026-08-09T10:03:28Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3917244 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Tropnjikov | puno_ime = Aleksandar Anatoljevič Tropnjikov | slika = | država = {{plainlist| * {{ZID|SSSR}} * {{ZID|ZND}} * {{ZID|Rusija}} * {{ZID|Kirgistan}} }} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|08|01}} | mjesto rođenja = [[Čerepanovo]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992.]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 1 | plasman SK = {{plainlist| * '''81.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''74.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = 2002. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 6. 4. 2025. }} '''Aleksandar Tropnjikov''' ({{ru|Александр Анатольевич Тропников}}) rođen 6. maja 1965. u [[Čerepanovo|Čerepanovu]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Rusija]]) je nekadašnji sovjetski, ruski i [[Kirgistan|kirgiški]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|36]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|65]] | | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|73]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|77]] | | | |} Tropnjikov je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 36-o mjesto na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:03.3&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvarda Hanevolda]]. U štafetnim utrkama nije nastupao. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Ek.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|1]] |} Aleksandar Tropnjikov je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je zlatna medalja na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]. U pojedinačnoj konkurenciji nije nastupao. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] |- | || ||81|| || || || || || || |} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio mu je u [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezoni SK 1991/92.]] u [[Novosibirsk]]u 21. marta 1992. u utrci na 10&nbsp;km, kada je osvojio 40-o mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 2:29.3&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 25-o mjesto u [[Lillehammer]]u 6. decembra 1997. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/97.]] u utrci na 10&nbsp;km, a u ekipnim disciplinama pobjeda u štafeti u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] s [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejem Tarasovim]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Aleksandar Tropnjikov}} * {{Sport365|264}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Tropnjikov, Aleksandar}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Čerepanovo]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Kirgistanski biatlonci]] [[Kategorija:Kirgistanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3khzh6o67nehzn3pir7gtpg23lifaxb Alfred Eder 0 520243 3917245 3893539 2026-08-09T10:04:08Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3917245 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Alfred Eder | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Austrija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1953|12|28}} | mjesto_rođenja = [[Piesendorf]] | država_rođenja = [[Austrija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 180 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = HSV Saalfelden | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1995. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''6''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''17''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] | pobjede_SK = '''1''' | plasman_SK = {{plainlist| * '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 2 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 26. 4. 2025. }} '''Alfred Eder''' rođen 28. decembra 1953. u [[Piesendorf]]u je nekadašnji [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac. Po broju nastupa na olimpijskim igrama je pored [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], [[Ilmārs Bricis|Ilmārsa Bricisa]], [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]] i [[Mike Dixon (biatlonac)|Michaela Dixona]] je jedan od petorice [[Spisak rekordera na Olimpijskim igrama|rekordera]], koji su nastupili na šest igara. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|21]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|15]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|24]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|24]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|6]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|34]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|22]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|40]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|30]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|53]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|10]] | | |} Eder je nastupio šest puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat deseto mjesto na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je bez promašaja i 2:18.6&nbsp;min zaostatka bio sporiji iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Anton Lengauer-Stockner|Antonom Lengauer-Stocknerom]], [[Bruno Hofstätter|Brunom Hofstätterom]] i [[Franz Schuler (biatlonac)|Franzom Schulerom]] sa zaostatkom od 1:47.6&nbsp;min osvojio je četvrto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasilijev]], [[Sergej Čepikov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Valerij Medvedcev]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|29]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|35]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|11]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1979}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1981}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|14]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1982}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|22]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1983}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|12]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|3]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1985m}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta (muškarci)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1986m}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|10]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1987m}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|29]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|30]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|50]] | | | |} Eder je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1995.]] nastupio 17 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. Prvu bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 33.2&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:32.8&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Martin Pfurtscheller|Martinom Pfurtschellerom]], [[Hannes Obererlacher|Hannesom Obererlacherom]] i [[Franz Schuler (biatlonac)|Franzom Schulerom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]] |- | ||9||31||21||59||10||17||4||5||15||12||10||17||33||16||25|| || |} Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Eder je imao u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|SK 1978/79.]] u čehoslovačkom [[Jáchymov]]u 12. januara 1979. kada je u utrci štafete s [[Rudolf Horn (biatlonac)|Rudolfom Hornom]], [[Siegfried Dockner|Siegfriedom Docknerom]] i [[Josef Koll|Josefom Kollom]] osvojio peto mjesto. Jednom je pobjedio u pojedinačnoj utrci u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|SK 1984/85.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u u trci na 10&nbsp;km, a dva puta je bio drugi u štafeti. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Njegov sin [[Simon Eder]] je austrijski biatlonac. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|319}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Eder, Alfred}} [[Kategorija:Rođeni 1953.]] [[Kategorija:Biografije, Piesendorf]] [[Kategorija:Austrijski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Austrijski biatlonski treneri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4l5agrqr30vk8nuwsb11e5wx6kgh9rp Referendum o nezavisnosti Slovenije 0 520313 3917223 3746493 2026-08-09T09:12:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917223 wikitext text/x-wiki {{Infokutija referendum | ime = Referendum o nezavisnosti Slovenije | naslov = Da li Republika Slovenija treba postati samostalna i suverena država? | slika = | širina_slike = 150px | alt_slike = | opis_slike = | zastava = Flag of Slovenia (1945–1991).svg | država = SR Slovenija | datum = 23. decembar 1990. | da = 1289369 | ne = 57800 | nevažeći = 12412 | ukupno = 1359581 | elektorat = 1457020 | izlaznost_procenat = 93,31 | veb-sajt = }} [[Referendum o nezavisnosti]] održan je u [[Socijalistička Republika Slovenija|Socijalističkoj Republici Sloveniji]] (tada u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]) 23. decembra 1990.<ref name="STA">{{Cite web|url=http://www.sta.si/vest.php?s=s&id=1708749|title=Z drevišnjo proslavo v Cankarjevem domu bomo obeležili obletnico plebiscita|date=23. 11. 2011|publisher=Slovenska novinska agencija|language=sl|trans-title=Godišnjicu plebiscita obilježit ćemo sadnjom drveća u Cankarjevom domu.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140808071038/http://www.sta.si/vest.php?s=s&id=1708749|archive-date=8. 8. 2014|url-status=dead|access-date=23. 12. 2011}}</ref> I [[DEMOS (Slovenija)|vladajuća koalicija desnog centra]] i lijeva opozicija podržale su referendum i pozvale birače da podrže nezavisnost [[Slovenija|Slovenije]]. Biračima je postavljeno pitanje: "Da li Republika Slovenija treba postati samostalna i [[suverena država]]?" ({{Jez-sl|Ali naj Republika Slovenija postane samostojna in neodvisna država?}}).<ref name="Felicijan">{{cite conference|url=http://www.pokarh-mb.si/fileadmin/www.pokarh-mb.si/pdf_datoteke/Radenci2007/Felicijan.pdf|title=Prevzem arhivskega gradiva plebiscitnega referenduma o samostojnosti Republike Slovenije|language=sl, en|trans-title=Acquisition of Plebiscite on the Sovereignty and Independence of the Republic of Slovenia Archives|first=Suzana|last=Felicijan Bratož|conference=6. zbornik referatov dopolnilnega izobraževanja s področja arhivistike, dokumentalistike in informatike v Radencih od 28. do 30. marca 2007|conference-url=http://www.pokarh-mb.si/index.php?id=126|pages=453–458|year=2007|publisher=Regional Archives Maribor|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121113023555/http://www.pokarh-mb.si/fileadmin/www.pokarh-mb.si/pdf_datoteke/Radenci2007/Felicijan.pdf|archive-date=13. 11. 2012}}</ref> [[Parlament Slovenije]] postavio je cenzus za valjanost plebiscita na 50%+1 glas od svih upisanih birača.<ref>{{Cite journal|date=6. 12. 1990|title=Zakon o plebiscitu o samostojnosti in neodvisnosti Republike Slovenije|trans-title=Zakon o plebiscitu o suverenitetu i nezavisnosti Republike Slovenije|url=http://www.uradni-list.si/dl/vip_akti/1990-02-2102.pdf|journal=Uradni List|language=sl|volume=XLVII|issue=44|pages=2033–2034|issn=0350-4964|access-date=27. 4. 2025|archive-date=30. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200830210744/https://www.uradni-list.si/dl/vip_akti/1990-02-2102.pdf|url-status=dead}}<br>{{Cite news|url=http://www.reporter.si/node/692|title=Intervju: Rosvita Pesek|language=sl|trans-title=Intervju: Rosvita Pesek|date=26. 12. 2008|work=Reporter|archive-url=https://web.archive.org/web/20120606033211/http://www.reporter.si/node/692|archive-date=6. 6. 2012}}</ref><ref name="Delo">{{Cite web|url=http://www.delo.si/novice/politika/plebiscit-o-samostojnosti-cas-najvecje-politicne-enotnosti.html|title=Plebiscit o samostojnosti – čas največje politične enotnosti|date=23. 11. 2011|publisher=Delo.si|language=sl|trans-title=Referendum o nezavisnosti – vrijeme najvećeg političkog jedinstva|issn=1854-6544|access-date=27. 4. 2025|archive-date=30. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200830223738/https://www.delo.si/novice/politika/plebiscit-o-samostojnosti-cas-najvecje-politicne-enotnosti.html|url-status=dead}}</ref> Pravo glasa imalo je 1.499.294 građana. Međutim, 42.274 ljudi nije moglo glasati jer su radili u inozemstvu ili su bili uključeni u vojnu službu ili vježbu, što je smanjilo biračko tijelo na 1.457.020.<ref name="STAT11">{{Cite book|title=Statistični letopis 2011|publisher=Statistički zavod Republike Slovenije|year=2011|volume=15|page=108|trans-title=Statistički godišnjak 2011.|chapter=Volitve|trans-chapter=Izbori|issn=1318-5403|chapter-url=http://www.stat.si/letopis/2011/05_11/05-11-11.htm|access-date=27. 4. 2025|archive-date=15. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120415045826/http://www.stat.si/letopis/2011/05_11/05-11-11.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> == Rezultati == [[Datoteka:Glasovnica plebiscit.jpg|mini|Izgled glasačkog listića.]] Dana 26. decembra rezultate referenduma zvanično je proglasio [[France Bučar]] u [[Državni zbor (Slovenija)|Državnom zboru]]. Ukupno 88% registrovanih birača (95% onih koji su učestvovali) glasalo je za nezavisnost, čime je premašen cenzus, dok je 4% glasalo protiv nezavisnosti. Oko 1% bilo je nevažećih, a 0,1% je bilo praznih glasačkih listića. Na izborima nije izašlo oko 7% potencijalnog biračkog tijela.<ref name="STAT11" /> {| class="wikitable" ! colspan="4" |Glasova ! rowspan="2" |Nevažeći glasova ! rowspan="2" |Ukupno glasova ! rowspan="2" |Registrovanih glasača ! rowspan="2" |Izlaznost ! rowspan="2" |Rezultat |- !Za !% !Protiv !% |- | style="text-align:center;" |1.289.369 | style="text-align:center;" |95,71 | style="text-align:center;" |57.800 | style="text-align:center;" |4,29 | style="text-align:center;" |12.412 | style="text-align:center;" |'''1.359.581''' | style="text-align:center;" |1.457.020 | style="text-align:center;" |93,31% |[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|54x54piksel|bez okvira]] |} == Posljedice == Bučareva najava obavezala je slovenske vlasti da u roku od šest mjeseci proglase nezavisnost države. Dana 25. juna 1991. donesena je [[:sl:Temeljna ustavna listina o samostojnosti in neodvisnosti Republike Slovenije|''Osnovna ustavna povelja o suverenitetu i nezavisnosti Republike Slovenije'']], te narednog dana je proglašena nezavisnost, što je dovelo do [[Rat u Sloveniji|Desetodnevnog rata]]. == Također pogledajte == * [[DEMOS (Slovenija)]] * [[Rat u Sloveniji]] * [[Raspad Jugoslavije]] * [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske]] * [[Referendum o nezavisnosti Makedonije]] * [[Referendum o nezavisnosti Kosova]] * [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] * [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 1992.]] == Reference == {{Refspisak}} {{Izbori u Sloveniji}} {{Referendumi u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Referendumi o nezavisnosti|Slovenija]] [[Kategorija:Referendumi u Jugoslaviji|Slovenija]] [[Kategorija:Referendumi u Sloveniji|Nezavisnost]] [[Kategorija:Referendumi u 1990.]] [[Kategorija:Politička historija Slovenije]] [[Kategorija:1990. u Sloveniji]] [[Kategorija:1990. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Rat u Sloveniji]] [[Kategorija:Politika SFRJ]] [[Kategorija:Raspad Jugoslavije]] e1i4s0p0kfjwrvebc50pwriyapcprns Bojčo Popov 0 520794 3917059 3895336 2026-08-08T15:41:18Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3917059 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Bojčo Popov | slika = | puno ime = Bojčo Popov | država = {{ZID|Bugarska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|08|13}} | mjesto rođenja = | država rođenja = [[Bugarska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | visina = | težina = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1997. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 9. 5. 2025. }} '''Bojčo Popov''' ({{jez-bg|Бойчо Попов}}), rođen 13. augusta 1970. nekadašnji je [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/po/boycho-popov-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418121341/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/po/boycho-popov-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Boycho Popov Olympic Results |accessdate=7. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|73]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|65]] | |} Popov je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], ali nije osvajao medalje. Najbolji plasman mu je bilo 65-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 3:42.3&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, njemački biatlonci nastupili su u jednom timu.}} biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U ekipnim utrkama nije nastupio. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|51]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|16]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|66]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|62]] | | |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], Popov je nastupio dva puta u periodu 1993-1995. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 51-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 6:32.4&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Todor Mašov|Todorom Mašovim]], [[Evgenij Permjakov|Evgenijem Permjakovim]] i [[Georgi Ignatov|Georgijem Ignatovim]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Popova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezoni 1991/92]], kada je 19. januara 1992. u [[Ruhpolding]]u u utrci štafete s [[Krasimir Videnov]], [[Spas Zlatev|Spasom Zlatevim]] i [[Hristo Vodeničarov|Hristom Vodeničarovim]] osvojio 14-o mjesto, što mu je ostao kao najbolji rezultat Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 82-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|sezoni 1996/97]], u [[Antholz]]u u utrci na 20&nbsp;km. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1997. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1653}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] {{DEFAULTSORT:Popov, Vladimir}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Bugarski biatlonci]] [[Kategorija:Bugarski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2pd818qlj3x7l1c7b6l6qchdp7j907q Aivo Udras 0 521081 3917246 3893816 2026-08-09T10:04:29Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3917246 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aivo Udras | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|03|15}} | mjesto_rođenja = [[Võru]], [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonska SSR]] | država rođenja = [[SSSR]] | država = {{ZID|Estonija}} | klub = [[Dünamo Tallinn]] | trener = | visina = 186 | težina = 78 <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]]) | medalje SP = | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]]) | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = 1994. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | status = neaktivan | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Aivo Udras''' rođen 15. marta 1970. u [[Võru]], [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonska SSR]], [[SSSR]] (danas [[Estonija]]) nekadašnji je estonski [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ud/aivo-udras-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191228/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ud/aivo-udras-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Aivo Udras |access-date=|accessdate=7. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|61]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|11]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|16]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|50]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|13]] |} Aivo Udras je dva puta nastupio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]]. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 16-o mjesto na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i 2:49.2&nbsp;min zaostatka bio sporiji iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] s [[Hillar Zahkna|Hillarom Zahknom]], [[Kalju Ojaste|Kaljuom Ojastem]] i [[Urmas Kaldvee|Urmasom Kaldveem]] sa zaostatkom od 5:02.6&nbsp;min osvojio je 11-o mjesto iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]].{{Njemačka I/Z}} === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | |style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|11]] |- |} {{clear}} Nastupio je na tri Svjetska prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994]]. Najbolji plasman ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvajanjem 58-og mjesta u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 2:26.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat bronzana medalja na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Hillar Zahkna|Hillarom Zahknom]], [[Urmas Kaldvee|Urmasom Kaldveem]] i [[Kalju Ojaste|Kaljuom Ojastem]]. === Svjetski kup === Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Udras je imao u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|SK 1991/92.]] u njemačkom [[Ruhpolding]]u 16. januara 1992. kada je u utrci na 20&nbsp;km zauzeo 99-o mjesto sa šest promašaja i zaostatkom od 9:44.2&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. Najbolji rezultat mu je 18-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|SK 1991/92.]] 7. marta 1992. u [[Holmenkollen]]u, kada je u utrci na 10&nbsp;km zauzeo 18-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 2:08.6&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frode Løberg|Frodea Løberga]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat šesto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|SK 1993/94.]] u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju u ekipnoj utrci s [[Kalju Ojaste|Kaljuom Ojastem]], [[Olaf Mihelson|Olafom Mihelsonom]] i [[Urmas Kaldvee|Urmasom Kaldveeom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1994. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Aivo Udras}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365-m|321}} {{DEFAULTSORT:Udras, Aivo }} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Võru]] [[Kategorija:Estonski biatlonci]] [[Kategorija:Estonski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ocvdziax390sxvlfsg6440psd9bm5f0 Gheorghe Vasile 0 521793 3917247 3893561 2026-08-09T10:04:50Z AnToni 2325 /* Karijera */ 3917247 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Gheorghe Vasile | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Rumunija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|09|09}} | mjesto_rođenja = [[Valea Doftanei]] | država_rođenja = [[Rumunija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 175 | težina = 74 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1991. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 30. 5. 2025. }} '''Gheorghe Vasile''' rođen 9. septembra 1967. u [[Valea Doftanei|Valei Doftanei]], nekadašnji je [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/va/gheorghe-vasile-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191149/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/va/gheorghe-vasile-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Gheorghe Vasile Olympic Results |access-date=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|34]] | |} Vasile je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 21-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:08.4&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U štafetnim utrkama nije nastupao. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|76]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|65]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|72]] | | |} Gheorghe Vasile je nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]], ali nije osvojio medalje. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 48-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20&nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i zaostatkom od 6:14.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]]. U ekipnim utrkama nije nastupao. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio mu je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] 19. januara 1989. u [[Borovec (Bugarska)|Borovcu]] u utrci na 20&nbsp;km, kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 9:17.0&nbsp;min osvojio 70-o mjesto iza pobjednika, čehoslovačkog biatlonca [[Jan Matouš|Jana Matouša]], koji je završio utrku bez promašaja. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 48-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|sezoni SK 1996/97.]] u [[Antholz]]u 18. januara 1997. u utrci na 10&nbsp;km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 2:25.6&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Viktor Majgourov|Viktora Majgourova]], koji je završio utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama nije nastupao. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|322}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Vasile, Gheorghe}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Valea Doftanei]] [[Kategorija:Rumunski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Rumunski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jiuxlw3pwbbijrk32bq4cwi9lgdnkb9 Premier League 2025/2026. 0 521900 3917176 3916558 2026-08-09T06:01:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917176 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sezona nogometne lige | takmičenje = [[Premijer liga Engleske]] | sezona = 2025/2026. | slika = 1 arsenal crystal palace epl champions 2026.jpg | pobjednici = [[Arsenal FC|Arsenal]]<br>4. titula Premijer lige<br>14. [[Pobjednici Premijer lige Engleske|titula prvaka Engleske]] | ispao = [[West Ham United FC|West Ham United]]<br>[[Burnley FC|Burnley]]<br>[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] | najbolji_strijelac = [[Erling Haaland]] [[Manchester City FC|(MCI)]]<br>(27 golova) | najbolji_igrač = | kontinentalni_kup1 = [[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Liga prvaka]] | kontinentalni_kup1 kvalifikovani = Arsenal<br>[[Manchester City FC|Manchester City]]<br>[[Manchester United FC|Manchester United]]<br>[[Aston Villa FC|Aston Villa]]<br>[[Liverpool FC|Liverpool]] | kontinentalni_kup2 = [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropska liga]] | kontinentalni_kup2 kvalifikovani = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]]<br>[[Sunderland AFC|Sunderland]] | kontinentalni_kup3 = [[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Konferencijska liga]] | kontinentalni_kup3 kvalifikovani = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] | najveća_domaća_pobjeda = {{nowrap|[[Arsenal FC|Arsenal]] 5–0 [[Leeds United FC|Leeds United]]<br>{{small|(23. august 2025)}}}} | najveća_gostujuća_pobjeda = {{nowrap|[[Sunderland AFC|Sunderland]] 0–5 [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]}}<br>{{small|(24. april 2026)}} | najviše_golova = [[Fulham FC|Fulham]] 4–5 Manchester City<br>{{small|(2. decembar 2025)}} | utakmice = 380 | ukupno_golova = 1045 | najduže_pobjede = 8 utakmica<br>Aston Villa | najduže_porazi = 11 utakmica<br>Wolverhampton Wanderers | najduže_neporažen = 18 utakmica<br>Bournemouth | najduži_niz_bez_pobjede = 19 utakmica<br>Wolverhampton Wanderers | najveća_posjećenost = 74.257<br>{{nowrap|Manchester United 3–2 Burnley}}<br>{{small|(30. august 2025)}} | najmanja_posjećenost = 10.762<br>{{nowrap|[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] 1–1 Burnley}}<br>{{small|(20. decembar 2025)}} | ukupno_gledalaca = {{formatnum:{{#expr: <!--Matchweek 1--> + 60315 + 42526 + 31478 + 46233 + 61077 + 31118 + 39678 + 29949 + 73475 + 36820 <!--Matchweek 2--> + 62462 + 51785 + 11070 + 16838 + 21285 + 60110 + 24876 + 51759 + 27512 + 52230 <!--Matchweek 3--> + 39745 + 74257 + 46267 + 61250 + 30271 + 36727 + 31485 + 30215 + 60455 + 41036 <!--Matchweek 4--> + 60167 + 11167 + 25154 + 52114 + 27327 + 52145 + 62459 + 16795 + 21678 + 52534<!--Matchweek 5--> + 60342 + 31488 + 21475 + 62455 + 30807 + 74124 + 26113 + 11212 + 46261 + 60161 <!--Matchweek 6--> + 17193 + 39597 + 25118 + 36574 + 52427 + 30226 + 60537 + 40350 + 52199 + 51890 <!--Matchweek 7--> + 11165 + 36703 + 60181 + 74004 + 39767 + 40308 + 51770 + 52189 + 29504 + 17140 <!--Matchweek 8--> + 30495 + 31620 + 21646 + 25125 + 52498 + 46578 + 27736 + 61291 + 60337 + 62452 <!--Matchweek 9--> + 36788 + 39489 + 52152 + 73987 + 17214 + 11204 + 60103 + 41988 + 29116 + 52501 <!--Matchweek 10--> + 31512 + 21538 + 25083 + 26413 + 30778 + 61202 + 60407 + 62441 + 52387 + 41476 <!--Matchweek 11--> + 61210 + 52491 + 62449 + 46799 + 39467 + 40792 + 17207 + 24326 + 30708 + 52511 <!--Matchweek 12--> + 21499 + 11216 + 31358 + 27560 + 60419 + 29976 + 52181 + 36819 + 60345 + 74158 <!--Matchweek 13--> + 17176 + 52483 + 46973 + 52244 + 60546 + 25189 + 42139 + 30522 + 62469 + 39820 <!--Matchweek 14--> + 11161 + 26700 + 52007 + 60110 + 31180 + 19365 + 28646 + 36767 + 60414 + 73938 <!--Matchweek 15--> + 42888 + 11240 + 52501 + 52436 + 52041 + 60759 + 36842 + 31293 + 27283 + 30338 <!--Matchweek 16--> + 39552 + 60429 + 19739 + 60242 + 25166 + 30579 + 47158 + 62447 + 17159 + 73951 <!--Matchweek 17--> + 52226 + 10762 + 31426 + 52454 + 27622 + 61138 + 52513 + 36334 + 43157 + 27136 <!--Matchweek 18--> + 73996 + 30778 + 60209 + 17152 + 21637 + 60466 + 62464 + 39765 + 46675 + 25186 <!--Matchweek 19--> + 21020 + 39622 + 30617 + 62438 + 60279 + 73941 + 25111 + 60343 + 17141 + 46920 <!--Matchweek 20--> + 43039 + 31373 + 29874 + 11240 + 36909 + 52514 + 51979 + 60877 + 27547 + 52503 <!--Matchweek 21--> + 62429 + 11212 + 17016 + 24841 + 51768 + 26990 + 51728 + 21047 + 51176 + 60258 <!--Matchweek 22--> + 74004 + 39704 + 36300 + 60431 + 47257 + 60857 + 30729 + 29751 + 42770 + 30172 <!--Matchweek 23--> + 62456 + 21618 + 27239 + 52469 + 11260 + 17134 + 25163 + 52134 + 60296 + 51979 <!--Matchweek 24--> + 31419 + 36858 + 30161 + 39430 + 60416 + 41415 + 73895 + 30334 + 61337 + 46370 <!--Matchweek 25--> + 36835 + 73985 + 11248 + 60312 + 21273 + 27155 + 29762 + 52032 + 31179 + 60336 <!--Matchweek 26--> + 39253 + 50196 + 59773 + 62473 + 39495 + 50717 + 29921 + 23267 + 47159 + 17224 <!--Matchweek 27--> + 43048 + 17163 + 39603 + 62437 + 52187 + 24547 + 30737 + 47222 + 61439 + 52326 <!--Matchweek 28--> + 30197 + 11240 + 20069 + 60425 + 52514 + 36838 + 31427 + 27439 + 73934 + 60296 <!--Matchweek 29--> + 11108 + 51959 + 36713 + 30247 + 42084 + 31575 + 27191 + 51965 + 52184 + 60213 <!--Matchweek 30--> + 20281 + 45497 + 60176 + 39587 + 62459 + 25155 + 73997 + 30013 + 60386 + 17155 <!--Matchweek 31--> + 29843 + 11250 + 31680 + 27323 + 52547 + 36386 + 52253 + 42130 + 61519 + 51738 <!--Matchweek 32--> + 62457 + 60210 + 17220 + 20408 + 60401 + 25141 + 30591 + 47010 + 39552 + 74018 <!--Matchweek 33--> + 17171 + 36840 + 52109 + 61167 + 39733 + 42599 + 52585 + 29458 + 52523 + 24974 <!--Matchweek 34--> + 31220 + 21259 + 11226 + 47047 + 27606 + 60314 + 62454 + 31253 + 60204 + 73773 <!--Matchweek 35--> + 36265 + 17194 + 52099 + 29632 + 60196 + 11122 + 74027 + 42767 + 39605 + 52257 <!--Matchweek 36--> + 60429 + 31587 + 27626 + 47233 + 52489 + 21196 + 24958 + 30691 + 60429 + 61048 <!--Matchweek 37--> + 43033 + 74015 + 17213 + 52590 + 36880 + 28709 + 52206 + 60274 + 11218 + 39463 <!--Matchweek 38--> + 31729 + 21057 + 0 + 27442 + 60325 + 60332 + 30741 + 0 + 0 + 62471 }}}} | prosječna_posjećenost = {{formatnum:{{#expr:((15686638/377) round 0)}}}} | prethodna_sezona = [[Premier League 2024/2025.|2024/2025.]] | sljedeća_sezona = [[Premier League 2026/2027.|2026/2027.]] }} '''Premier League 2025/2026.''' je bila 34. sezona [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] i 127. sezona najviše engleske lige. Raspored utakmica bio je objavljen 18. juna 2025. u 10:00 sati.<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4171848|title=Dates for 2025/26 Premier League season confirmed|date=22. 11. 2024|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|archive-url=https://web.archive.org/web/20241126195919/https://www.premierleague.com/news/4171848|archive-date=26. 11. 2024|access-date=4. 6. 2025}}</ref> Ovo je bila prva puna sezona u kojoj se koristio poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena tijekom prethodne sezone, 12. aprila 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=12. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4273447|title=Semi-automated offside technology to be introduced in Matchdays 32|date=1. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref> Sezona 2025/2026. sastojala se od 33 vikend runde i pet utakmica sredinom sedmice. [[Puma (kompanija)|Puma]] je zamijenila [[Nike, Inc.|Nike]] kao službeni dobavljač lopti za utakmice.<ref>{{Cite web|url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|title=PUMA Becomes Official Partner Of The Premier League|last=Haidarovic|first=Luke|publisher=[[Puma (kompanija)|Puma]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250318082444/https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|archive-date=18. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite news|last=Onyeagwara|first=Nnamdi|date=17. 3. 2025|title=Premier League announces Puma as new ball supplier from 2025-26, replacing Nike|url=https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250317140522/https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-date=17. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025|work=The New York Times|issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.espn.co.uk/football/story/_/id/44289813/puma-supply-premier-league-matchballs-2025-26-season|title=Puma to supply PL match balls from 2025-26|date=17. 3. 2025|website=ESPN.com|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|title=Premier League and PUMA announce official partnership|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref> [[Liverpool FC|Liverpool]] je bio branitelj naslova, osvojivši svoj drugi naslov Premijer lige i ukupno 20. naslov engleskog prvaka u prethodnoj sezoni. [[Arsenal FC|Arsenal]] je osvojio svoj četvrti naslov prvaka Premijer lige i 14. engleski naslov s jednom utakmicom prije kraja sezone, prekinuvši 22-godišnju sušu u Premijer ligi od [[Premier League 2003/2004.|2004]]. godine, nakon što je [[Manchester City FC|Manchester City]] remizirao 1-1 u gostima protiv [[AFC Bournemouth|Bournemoutha]] 19. maja 2026.<ref>{{Cite web|url=https://www.skysports.com/football/news/11670/13545591/arsenal-win-premier-league-mikel-artetas-side-end-22-year-wait-for-title|title=Arsenal win Premier League: Mikel Arteta's side end 22-year wait for title|website=Sky Sports|language=en|access-date=25. 5. 2026}}</ref> Ovo je bila prva sezona u kojoj se odigrao [[derbi sjeveroistočne Engleske]] još od [[Premier League 2015/2016.|sezone 2015/2016]], nakon što je [[Sunderland AFC|Sunderland]] plasirao svoju ekipu iz [[EFL Championship|Championshipa]] putem doigravanja. == Ekipe == U ligi se natječe dvadeset ekipa – sedamnaest najboljih ekipa iz prethodne sezone i tri ekipe koje su prošle u viši rang iz [[EFL Championship|Championshipa]]. Promovirane ekipe su [[Leeds United FC|Leeds United]], [[Burnley FC|Burnley]] i [[Sunderland AFC|Sunderland]], koje se vraćaju u najvišu ligu nakon dvije, jedne, odnosno osam godina izbivanja. Zamijenili su [[Leicester City FC|Leicester City]], [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] i [[Southampton FC|Southampton]], koji su svi ispali nakon samo jedne sezone u najvišoj ligi. Ovo je bila druga sezona zaredom i tek treći put u historiji engleske najviše lige, gdje su sve tri promovirane ekipe ispale nakon samo jedne sezone.<ref name="opta-relegation">{{Cite web|url=https://theanalyst.com/2025/04/premier-league-promoted-sides-relegation-championship|title=The Three Promoted Premier League Sides Will Be Relegated Again - This Never Used to Happen|last=Tweedale|first=Ali|date=26. 4. 2025|website=Opta Analyst|access-date=4. 6. 2025}}</ref> === Stadioni i lokacije === {{location map+ |Engleska|width=440 |float=right |caption=Lokacije klubova Premijer lige 2025/26 |places= {{location map~ |Engleska|lat=51.5155 |long=-0.1275 |label_size=80|label=London |mark=Blue pog.svg|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=52.509112 |long=-1.884783 |label_size=80|label=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]|position=right}} {{location map~ |Engleska|lat=50.7192 |long=-1.8808 |label_size=80|label=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=50.861551 |long=-0.083624 |label_size=80|label=[[Brighton & Hove Albion FC|{{nowrap|Brighton & <br>Hove Albion}}]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska|lat=53.789 |long=-2.248 |label_size=80|label=[[Burnley FC|Burnley]]|position=top}} {{location map~ |Engleska|lat=53.438846 |long=-2.966285 |label_size=80|label=[[Everton FC|Everton]]|position=top}} {{location map~ |Engleska|lat=53.7778 |long=-1.5722 |label_size=80|label=[[Leeds United FC|{{nowrap|Leeds United}}]]|position=right}} {{location map~ |Engleska|lat=53.430845 |long=-2.960823 |label_size=80|label=[[Liverpool FC|Liverpool]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=53.483056 |long=-2.200278 |label_size=80|label=[[Manchester City FC|{{nowrap|Manchester City}}]]|position=right-->}} {{location map~ |Engleska|lat=53.463056 |long=-2.291389 |label_size=80|label=[[Manchester United FC|{{nowrap|Manchester United}}]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska|lat=54.9756 |long=-1.6017|label_size=80|label=[[Newcastle United FC|{{nowrap|Newcastle United}}]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=52.9399 |long=-1.1329 |label_size=80|label=[[Nottingham Forest FC|{{nowrap|Nottingham Forest}}]]|position=right}} {{location map~ |Engleska |lat=54.9146 |long=-1.3884 |label_size=80|label=[[Sunderland AFC|Sunderland]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska |lat=52.590225 |long=-2.130389 |label_size=80|label=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]|position=left}} <!--DISPLAY OF LONDON TEAMS IN UPPER RIGHT CORNER--> {{location map~ |Engleska|mark=TransparentPlaceholder.png |marksize=1 |lat=55.7 |long=-.7|label_size=80|label='''{{nowrap|[[Nogomet u Londonu|Londonske]] ekipe:}}'''<br/> [[Arsenal FC|Arsenal]]<br/> [[Brentford FC|Brentford]]<br/> [[Chelsea FC|Chelsea]]<br/> [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]<br/> [[Fulham FC|Fulham]]<br/> {{nowrap|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]}}<br/> [[West Ham United FC|West Ham United]] }} |position=right}} :'' Napomena: Lista je poredana abecednim redom.'' {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Lokacija !Stadion !Kapacitet |- |[[Arsenal FC|Arsenal]] | data-sort-value="London Holloway" |[[London]] {{small|([[Holloway, London|Holloway]])}} |[[Stadion Emirates|Emirates]] |style="text-align:center"|60.704 |- |[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | data-sort-value="Birmingham" |[[Birmingham]] |[[Villa Park]] |style="text-align:center"|42.918 |- |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |[[Bournemouth]] |[[Dean Court|Vitality Stadium]] |style="text-align:center"|11.307 |- |[[Brentford FC|Brentford]] | data-sort-value="London Brentford" |London {{small|([[Brentford]])}} |[[Stadion Brentford Community|Gtech Community]] |style="text-align:center"|17.250 |- |[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |[[Falmer]] |[[Stadion Falmer|Stadion American Express]] |style="text-align:center"|31.876 |- |[[Burnley FC|Burnley]] |[[Burnley]] |[[Turf Moor]] |style="text-align:center"|21.944 |- |[[Chelsea FC|Chelsea]] | data-sort-value="London Fulham" |London {{small|([[Fulham]])}} |[[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |style="text-align:center"|40.173 |- |[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |London {{small|([[Selhurst]])}} |[[Selhurst Park]] |style="text-align:center"|25.194 |- |[[Everton FC|Everton]] | data-sort-value="Liverpool Vauxhall" |[[Liverpool]] {{small|([[Vauxhall, Liverpool|Vauxhall]])}} |[[Stadion Everton|Stadion Hill Dickinson]] |style="text-align:center"|52.888 |- |[[Fulham FC|Fulham]] | data-sort-value="London Fulham" |London {{small|(Fulham)}} |[[Craven Cottage]] |style="text-align:center"|29.589 |- |[[Leeds United FC|Leeds United]] |[[Leeds]] |[[Elland Road]] |style="text-align:center"|37.645 |- |[[Liverpool FC|Liverpool]] | data-sort-value="Liverpool Anfield" |Liverpool {{small|([[Anfield (suburb)|Anfield]])}} |[[Anfield]] | style="text-align:center" |61.276 |- |[[Manchester City FC|Manchester City]] | data-sort-value="Manchester Bradford" |[[Manchester]] {{small|([[Bradford, Manchester|Bradford]])}} |[[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |style="text-align:center"|52.900 |- |[[Manchester United FC|Manchester United]] | data-sort-value="Manchester Old Trafford" |[[Manchester]] {{small|([[Stretford]])}} |[[Old Trafford]] |style="text-align:center"|74.197 |- |[[Newcastle United FC|Newcastle United]] | data-sort-value="Newcastle upon Tyne" |[[Newcastle na Tyneu]] |[[St James' Park]] |style="text-align:center"|52.258 |- |[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] | data-sort-value="West Bridgford" |[[West Bridgford]] |[[City Ground]] |style="text-align:center"|30.404 |- | [[Sunderland AFC|Sunderland]] | data-sort-value="Sunderland" |[[Sunderland]] | [[Stadium of Light]] | align="center" |49.000 |- |[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] | data-sort-value="London Tottenham" |London {{small|([[Tottenham]])}} |[[Stadion Tottenham Hotspur]] |style="text-align:center"|62.850 |- |[[West Ham United FC|West Ham United]] | data-sort-value="London Stratford" |London {{small|([[Stratford, London|Stratford]])}} |[[Stadion London]] |style="text-align:center"|62.500 |- |[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] | data-sort-value="Wolverhampton" |[[Wolverhampton]] |[[Stadion Molineux]] |style="text-align:center"|31.750 |} Ovo je prva sezona koju [[Everton FC|Everton]] igra na svom novom stadionu, [[Stadion Everton|Hill Dickinson Stadionu]], nakon preseljenja s [[Goodison Park]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.evertonstadium.com/season2526|title=Season 2025/26|website=www.evertonstadium.com|access-date=4. 6. 2025}}</ref> === Osoblje i oprema === {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Menadžer !Kapiten !Proizvođač dresa !Sponzor (na prsima) !Sponzor (na rukavima) |- |Arsenal |data-sort-value="Tyler, Mikel"|{{flagicon|ESP}} [[Mikel Arteta]] |data-sort-value="Odegaard, Martin"|{{flagicon|NOR}} [[Martin Ødegaard]]<ref>{{cite press release|title=Martin Odegaard named captain|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-captain|date=30. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Arsenal Football Club|location=London}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|date=1. 7. 2019|title=Adidas and Arsenal launch new partnership|publisher=Adidas|location=Herzogenaurach|url=https://news.adidas.com/football/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|url-status=live|access-date=1. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221090612/https://news.adidas.com/fooTBAll/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|archive-date=21. 2. 2020}}</ref> |[[Emirates (aviokompanija)|Emirates]]<ref>{{cite press release|date=19. 2. 2018|title=Emirates and Arsenal Renew Sponsorship Deal|website=|publisher=Emirates|publication-place=London|url=https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|url-status=live|access-date=24. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210714222642/https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|archive-date=14. 7. 2021}}</ref> |[[Rwanda Development Board|Visit Rwanda]]<ref>{{cite press release|date=23. 5. 2018|title=Arsenal partner with 'Visit Rwanda'|publisher=Arsenal Football Club|location=London|url=https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|url-status=live|access-date=23. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802014646/https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|archive-date=2. 8. 2021}}</ref> |- |Aston Villa |data-sort-value="Emery, Unai"|{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]] |data-sort-value="McGinn, John"|{{flagicon|SCO}} [[John McGinn]]<ref>{{cite press release|title=McGinn named Aston Villa captain|url=https://www.avfc.co.uk/news/2022/july/27/mcginn-named-aston-villa-captain/|date=27. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite news|title=Aston Villa land Adidas kit deal as Castore agreement ends after player complaints|url=https://www.telegraph.co.uk/football/2024/01/09/aston-villa-kit-shirt-adidas-deal-castore-sawiris-emery/|newspaper=The Telegraph|location=Birmingham|date=9. 1. 2024|access-date=21. 4. 2024|last1=Wallace|first1=Sam}}</ref> |Betano<ref>{{cite press release|date=22. 4. 2024|title=Aston Villa and Betano announce Principal Partnership|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/april/22/aston-villa-and-betano-announce-principal-partnership-/|access-date=22. 4. 2024|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}</ref> |Trade Nation<ref>{{Cite press release|date=28. 5. 2024|title=Aston Villa renews partnership with Trade Nation|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/may/28/aston-villa-renews-partnership-with-trade-nation/|access-date=29. 5. 2024|location=Birmingham|publisher=Aston Villa Football Club}}</ref> |- |Bournemouth |{{flagicon|ESP}} [[Andoni Iraola]] |{{flagicon|ENG}} [[Adam Smith (nogometaš, rođen 1991)|Adam Smith]]<ref>{{cite news|last=Smith|first=Alexander|date=3. 9. 2024|title=Andoni Iraola on Adam Smith and Lewis Cook as AFC Bournemouth captains|url=https://www.bournemouthecho.co.uk/sport/24557213.andoni-iraola-adam-smith-lewis-cook-afc-bournemouth-captains/#:~:text=While%20Lewis%20Cook%20captained%20Bournemouth,our%20captain%20is%20Adam%20Smith.|access-date=3. 9. 2024|newspaper=Daily Echo|publisher=[[Newsquest]]|location=[[Bournemouth]]}}</ref> |[[Umbro]]<ref>{{cite press release|title=AFC Bournemouth sign new Umbro deal|date=9. 7. 2021|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=[[Bournemouth]]|url=https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|access-date=4. 1. 2023|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220903121434/https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|archive-date=3. 9. 2022}}</ref> |Las Vegas<ref name="TGPEurope">>{{Cite press release|title=TGP Europe leaves GB market following Commission investigation|date=16. 5. 2025|publisher=UK Gambling Comission|location=London|url=https://www.gamblingcommission.gov.uk/news/article/tgp-europe-leaves-gb-market-following-commission-investigation|access-date=16. 5. 2025}}</ref> |LEOS International<ref>{{Cite press release|title=Club Signs A Two-year Partnership With LEOS International|date=24. 7. 2024|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=Bournemouth|url=https://www.afcb.co.uk/news/2024/july/24/afc-bournemouth-signs-a-two-year-partnership-with-leos-international/|access-date=25. 7. 2024}}</ref> |- |Brentford |data-sort-value="Frank, Thomas"|{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]] |data-sort-value="Norgaard, Christian"|{{flagicon|DEN}} [[Christian Nørgaard]]<ref>{{cite news|last=Harris|first=Jay|title=Bryan Mbeumo can be a 'key player' for Brentford in Ivan Toney's absence|url=https://theathletic.com/4538272/2023/05/21/bryan-mbeumo-brentford-leader-toney/|access-date=6. 6. 2023|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}</ref> |[[Joma]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/club-news-brentford-announce-joma-as-new-official-kit-partner|title=Brentford announce Joma as new official kit partner {{!}} Brentford FC|website=www.brentfordfc.com|access-date=22. 5. 2025}}</ref> |[[Hollywoodbets]]<ref>{{cite press release|date=29. 6. 2020|title=Brentford announce Hollywoodbets as new principal sponsor|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=16. 7. 2021|url=https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|archive-date=16. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716162004/https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|url-status=live}}</ref> |[[PensionBee]]<ref>{{cite press release|date=4. 7. 2023|title=PensionBee strengthens partnership with Brentford in new two-year enhanced deal|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=13. 8. 2023|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|archive-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230813175638/https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|url-status=live}}</ref> |- |Brighton & Hove Albion |data-sort-value="Hurzeler, Fabian"|{{flagicon|GER}} [[Fabian Hürzeler]] |data-sort-value="Dunk, Lewis"|{{flagicon|ENG}} [[Lewis Dunk]]<ref>{{cite press release|title=Dunk named as new skipper|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|date=9. 8. 2019|access-date=24. 9. 2023|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-date=19. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240119172400/https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|url-status=dead}}</ref> |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref name="BrightonKitDeal">{{cite press release|title=New kit partnership with Nike|url=http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606234056/http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|access-date=6. 6. 2014|archive-date=6. 6. 2014}}</ref> |[[American Express]]<ref name=BrightonKitDeal /> |[[Kissimmee, Florida|Experience Kissimmee]]<ref>{{cite press release|title=Experience Kissimmee announces partnership with Albion|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|date=11. 6. 2024|access-date=4. 6. 2025|archive-date=12. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240612034503/https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|url-status=dead}}</ref> |- |Burnley | {{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (<small>privremeno</small>) | {{flagicon|ENG}} [[Josh Brownhill]] | [[Castore]]<ref>{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/castore-and-burnley-fc-announce-multi-year-partnership|title=CASTORE AND BURNLEY FC ANNOUNCE MULTI-YEAR PARTNERSHIP {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|access-date=11. 5. 2024|archive-date=10. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240510092554/https://www.burnleyfootballclub.com/content/castore-and-burnley-fc-announce-multi-year-partnership|url-status=dead}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> | [[Vertu Motors|Bristol Street Motors]] |- |Chelsea |data-sort-value="Maresca, Enzo"|{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>) |data-sort-value="James, Reece"|{{flagicon|ENG}} [[Reece James (nogometaš, rođen 1999)|Reece James]]<ref>{{cite press release|title=Reece James named Chelsea captain|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/reece-james-named-chelsea-captain|date=9. 8. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Chelsea Football Club|location=London}}</ref> |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref>{{cite news|title=Chelsea signs record-breaking £900m Nike kit deal|url=https://www.bbc.com/news/business-37652612|last=Wilson|first=Bill|work=BBC News|location=London|date=14. 10. 2016|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194539/https://www.bbc.com/news/business-37652612|url-status=live}}</ref> |TBA |TBA |- |Crystal Palace |{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]] |{{flagicon|ENG}} [[Marc Guéhi]]<ref>{{cite press release|title=Guéhi: Captaincy, England and bigger ambitions|date=14. 6. 2023|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/features/marc-guehi-crystal-palace-captaincy-england-appearance/}}</ref> |[[Macron (sportswear)|Macron]]<ref>{{cite press release|title=Crystal Palace announce kit deal with Macron|date=22. 6. 2022|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220716051359/https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|archive-date=16. 7. 2022|access-date=22. 6. 2022}}</ref> |[[NET88]]<ref>{{cite press release|title=Crystal Palace announce NET88 as shirt sponsor for the 2024/25 season|date=12. 6. 2024|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-net88-shirt-sponsor-2024-25-season/|access-date=12. 6. 2024}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |- |Everton |data-sort-value="Moyes, David"|{{flagicon|SCO}} [[David Moyes]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|IRS}} [[Séamus Coleman]] |[[Castore]]<ref>{{cite press release|title=Everton And Castore Partner In Landmark Agreement|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/june/14/everton-and-castore-partner-in-landmark-agreement/|access-date=26. 6. 2024|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool|date=14. 6. 2024}}</ref> |[[Stake.com]]<ref name="TGPEurope" /> |[[Christopher Ward (watchmaker)|Christopher Ward]]<ref>{{cite press release|date=16. 8. 2024|title=Christopher Ward Named Sleeve Partners|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/august/16/christopher-ward-named-sleeve-partner/|access-date=|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool}}</ref> |- |Fulham |data-sort-value="Silva, Marco"|{{flagicon|POR}} [[Marco Silva]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|ŠKO}} [[Tom Cairney]] |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|title=New Adidas partnership|url=https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|publisher=Fulham Football Club|location=London|access-date=20. 4. 2022|date=12. 10. 2017|archive-date=15. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815024227/https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|url-status=live}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |WebBeds<ref>{{Cite press release|date=7. 8. 2023|title=WebBeds Announced as Official Sleeve Partner|url=https://www.fulhamfc.com/news/2023/august/07/webbeds-announced-as-official-sleeve-partner/|access-date=19. 8. 2023|publisher=Fulham Football Club|location=London}}</ref> |- |Leeds United | {{flagicon|GER}} [[Daniel Farke]] | {{flagicon|Vels}} [[Ethan Ampadu]] | [[Adidas]] | [[Red Bull GmbH|Red Bull]]<ref>{{cite news|url=https://www.leedsunited.com/news/partnerships/33559/leeds-united-football-club-announce-red-bull-as-front-of-shirt-partner|title=Leeds United announce Red Bull as front of shirt partner|publisher=Leeds United F.C|date=30. 5. 2024}}</ref> | BOXT |- |Liverpool | data-sort-value="Slot, Arne"|{{flagicon|NED}} [[Arne Slot]] | data-sort-value="van Dijk, Virgil"|{{flagicon|NED}} [[Virgil van Dijk]]<ref>{{cite press release|title=Virgil van Dijk named new Liverpool captain, Trent Alexander-Arnold vice-captain|url=https://www.liverpoolfc.com/news/virgil-van-dijk-named-new-liverpool-captain-trent-alexander-arnold-vice-captain|date=31. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Liverpool Football Club|location=Liverpool}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{Cite news|last=Hunter|first=Andy|date=22. 10. 2024|title=Liverpool expect to make more than £60m a year from new Adidas kit deal|url=https://www.theguardian.com/football/2024/oct/22/liverpool-leipzig-slot-adidas-kit-deal|access-date=18. 2. 2025|work=The Guardian|issn=0261-3077}}</ref> |[[Standard Chartered]]<ref>{{cite news|date=14. 7. 2022|title=LFC and Standard Chartered extend principal partnership to 2027|url=https://www.liverpoolfc.com/news/lfc-and-standard-chartered-extend-principal-partnership-2027|access-date=22. 5. 2023|work=[[Liverpool Football Club]]}}</ref> |[[Expedia]]<ref>{{cite news|date=17. 10. 2020|title=Liverpool Embarks on a Journey with Expedia|url=https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120035251/https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|archive-date=20. 1. 2021|access-date=17. 10. 2020|publisher=Liverpool F.C.}}</ref> |- |Manchester City |data-sort-value="Guardiola, Pep"|{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |{{ZD|POR}} [[Bernardo Silva]]<ref>{{Cite news|title=Bernardo Silva named new Manchester City captain in final year of contract|url=https://www.theguardian.com/football/2025/jun/18/bernardo-silva-to-captain-manchester-city-at-club-world-cup|newspaper=The Guardian|date=18. 6. 2025|access-date=24. 6. 2025|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> |[[Puma (kompanija)|Puma]]<ref>{{cite news|date=28. 2. 2019|title=Manchester City strike 10-year kit deal with Puma|url=https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190603140008/https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|archive-date=3. 6. 2019|access-date=28. 2. 2019|work=Sky Sports|location=London}}</ref> |[[Etihad Airways]]<ref>{{cite news|title=Manchester City bank record £400m sponsorship deal with Etihad Airways|url=https://www.theguardian.com/football/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|newspaper=The Guardian|access-date=23. 6. 2015|location=Manchester|first=Daniel|last=Taylor|date=8. 7. 2011|archive-date=24. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200724164956/https://www.theguardian.com/fooTBAll/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|url-status=live}}</ref> |[[OKX]]<ref>{{cite press release|title=Manchester City and OKX announce new shirt sleeve Partnership|url=https://www.mancity.com/news/club/okx-to-sponsor-manchester-city-shirt-sleeve-202324-63823725|access-date=30. 6. 2023|publisher=Manchester City Football Club|location=Manchester}}</ref> |- |Manchester United |data-sort-value="Amorim, Ruben"|{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]] |data-sort-value="Fernandes, Bruno"|{{flagicon|POR}} [[Bruno Fernandes]]<ref>{{cite press release|title=Fernandes named United's new club captain|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-man-utd-confirm-bruno-fernandes-as-new-club-captain|date=20. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite news|title=Manchester United and Adidas in £750m deal over 10 years|url=https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|work=BBC News|location=London|last=Wilson|first=Bill|access-date=23. 6. 2015|archive-date=15. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200615220519/https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|url-status=live}}</ref> |[[Qualcomm Snapdragon]]<ref>{{Cite press release|url=https://www.reuters.com/sports/soccer/man-utd-confirm-qualcomms-snapdragon-new-shirt-sponsor-2023-09-13/|title=Man Utd confirm Qualcomm's Snapdragon as new shirt sponsor|access-date=18. 3. 2024|work=[[Reuters]]|author=Pearl Josephine Nazare|location=[[Bengaluru]]|date=13. 9. 2023}}</ref> |[[DXC Technology]]<ref>{{cite press release|title=United and Adidas launch new home shirt|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]|access-date=8. 7. 2022|date=8. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708081206/https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|url-status=live}}</ref> |- |Newcastle United |data-sort-value="Howe, Eddie"| {{flagicon|ENG}} [[Eddie Howe]] |data-sort-value="Guimarães, Bruno"|{{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]]<ref>{{cite press release|title=Newcastle name six-man leadership group, new team captain and club captain – Report|url=https://www.nufcblog.co.uk/2024/08/19/newcastle-name-six-man-leadership-group-new-team-captain-and-club-captain-report/|date=19. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{Cite news|last=Whitehead|first=Jacob|title=Adidas to become new Newcastle kit manufacturer in leak from documentary|url=https://theathletic.com/4789292/2023/08/19/adidas-newcastle-kit/|access-date=4. 4. 2024|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}</ref> |data-sort-value="Sela"|[[Sela (kompanija)|Sela]]<ref>{{cite press release|title=Newcastle United & Sela agree multi-year front of shirt partnership|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]|date=9. 6. 2023|access-date=9. 6. 2023|archive-date=9. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230609131112/https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|url-status=live}}</ref> |Noon<ref>{{cite press release|title=noon.com becomes official sleeve partner|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/nooncom-becomes-official-sleeve-partner/|publisher=Newcastle United Football Club|publication-place=[[Newcastle na Tyneu]]|date=27. 6. 2022|access-date=9. 6. 2023}}</ref> |- |Nottingham Forest |data-sort-value="Espirito Santo, Nuno"|{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]] |data-sort-value="Yates, Ryan"|{{flagicon|ENG}} [[Ryan Yates]] |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|date=26. 6. 2023|title=adidas becomes official kit partner of Nottingham Forest|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2023/june/28/adidas-becomes-official-kit-partner-of-nottingham-forest/|access-date=28. 6. 2023|publisher=Nottingham Forest Football Club|location=[[Nottingham]]}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |Ideagen<ref>{{cite press release|url=https://www.ideagen.com/company/news/ideagen-are-official-sleeve-partner-of-nottingham-forest|title=Ideagen are Official Sleeve Partner of Nottingham Forest|publisher=Ideagen|location=[[Nottingham]]|date=14. 7. 2023|access-date=30. 7. 2023}}</ref> |- |Sunderland |data-sort-value="Le Bris, Regis"|{{flagicon|FRA}} [[Régis Le Bris]] |data-sort-value="Neil, Dan"|{{flagicon|ENG}} [[Dan Neil (nogometaš)|Dan Neil]] |[[Hummel International|Hummel]]<ref>{{cite web|url=https://www.safc.com/news/club-news/2024/april/hummel-to-become-technical-kit-partner|title=hummel to become Technical Kit Partner|date=12. 4. 2024|publisher=Sunderland Football Club|access-date=16. 4. 2024}}</ref> | W88 | Seriös Group |- |Tottenham Hotspur |data-sort-value="Postecoglou, Ange"|{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]] |data-sort-value="Son, Heung-Min"|{{ZD|ARG}} [[Cristian Romero]] |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref>{{cite press release|title=Tottenham Hotspur announces multi-year partnership with Nike|url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180628181947/http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|archive-date=28. 6. 2018|access-date=30. 6. 2017|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}</ref> |[[AIA Group|AIA]]<ref>{{cite news|title=Tottenham Hotspur announce new £320m shirt deal|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201116101625/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767|archive-date=16. 11. 2020|access-date=25. 7. 2019|work=BBC Sport|location=Manchester}}</ref> |[[Kraken (kompanija)|Kraken]]<ref>{{cite press release|title=Tottenham Hotspur partners with Crypto Platform Kraken|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2024/july/tottenham-hotspur-partners-with-crypto-platform-kraken/|date=16. 7. 2024|access-date=16. 7. 2024|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}</ref> |- |West Ham United |data-sort-value="Potter, Graham"|{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]] |data-sort-value="Bowen, Jarrod"|{{flagicon|ENG}} [[Jarrod Bowen]]<ref>{{cite press release|title=Jarrod Bowen appointed West Ham United Club captain|url=https://www.whufc.com/news/jarrod-bowen-appointed-west-ham-united-club-captain|access-date=15. 8. 2024|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=15. 8. 2024}}</ref> |[[Umbro]]<ref>{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|title=Umbro extends partnership with West Ham United as official technical partner|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]|date=2. 5. 2019|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|url-status=live}}</ref> |[[Betway]]<ref>{{cite press release|title=Hammers renew partnership with Betway|url=http://www.whufc.com/news/articles/2019/may/24-may/hammers-renew-partnership-betway|access-date=28. 5. 2023|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]}}</ref> |[[QuickBooks]]<ref>{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/intuit-quickbooks-and-west-ham-united-launch-pioneering-sleeve-partnership-together|title=Intuit QuickBooks and West Ham United launch pioneering Sleeve Partnership together|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=1. 7. 2024|access-date=17. 7. 2024}}</ref> |- |Wolverhampton Wanderers |data-sort-value="Pereira, Vítor"|{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|POR}} [[Toti Gomes]] |Sudu<ref>{{cite news|title=Wolves agree new kit deal with SUDU that puts club and fans first|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240627-wolves-agree-new-kit-deal-with-sudu-that-puts-club-and-fans-first/|date=27. 6. 2024|access-date=27. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}</ref> |DEBET<ref name="TGPEurope" /> |[[JD Sports]]<ref>{{cite press release|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240603-wolves-join-jd-in-partnership/|title=Wolves join JD in partnership|date=5. 6. 2024|access-date=5. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}</ref> |} === Promjene menadžera === {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Odlazeći menadžer !Način odlaska !Datum odlaska !Pozicija na tabeli !Dolazeći menadžer !Datum dolaska |- |[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/club-statement-ange-postecoglou-departs/|title=Club statement - Ange Postecoglou departs|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=12. 6. 2025}}</ref> |Otpušten |6. Juni 2025. | rowspan="2" |Pred-sezona |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/thomas-frank-joins-as-head-coach/|title=Thomas Frank joins as Head Coach|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=24. 6. 2025}}</ref> |12. Juni 2025. |- |[[Brentford FC|Brentford]] |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-thomas-frank-appointed-tottenham-head-coach-brentford-premier-league|title=Breaking news: Thomas Frank leaves Brentford to join Tottenham Hotspur as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=24. 6. 2025}}</ref> |Potpisao za [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] |12. Juni 2025. |{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-keith-andrews-appointed-brentford-head-coach|title=Breaking news: Brentford appoint Keith Andrews as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=28. 6. 2025}}</ref> |27. Juni 2025. |- |[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]] | rowspan="4" |Otpušten |8. Septembar 2025. |10. mjesto |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/september/09/forest-appoint-ange-postecoglou-as-head-coach/|title=Forest appoint Ange Postecoglou as Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=9. 9. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |9. Septembar 2025. |- |[[West Ham United FC|West Ham United]] |{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]] |27. Septembar 2025. |19. mjesto |{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]<ref>{{Cite web|url=https://www.whufc.com/news/west-ham-united-appoint-nuno-espirito-santo-head-coach|title=West Ham United appoint Nuno Espírito Santo as Head Coach {{!}} West Ham United F.C.|website=www.whufc.com|language=en|access-date=28. 9. 2025}}</ref> |27. Septembar 2025. |- |Nottingham Forest |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]] |18. Oktobar 2025. |18. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/october/21/sean-dyche-appointed-forest-head-coach/|title=Sean Dyche appointed Forest Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=21. 10. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=22. 10. 2025}}</ref> |21. Oktobar 2025. |- |[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251102-wolves-part-company-with-vitor-pereira/|title=Wolves part company with Vitor Pereira {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=2. 11. 2025}}</ref> |2. Novembar 2025. |20. mjesto |{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]]<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251112-edwards-becomes-new-wolves-head-coach/|title=Edwards becomes new Wolves head coach {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=14. 11. 2025}}</ref> |12. Novembar 2025. |- |[[Chelsea FC|Chelsea]] |{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-enzo-maresca|title=Club statement: Enzo Maresca|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |Sporazumni raskid |1. Januar 2026. |5. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/c8exj6w3y41o|title=Enzo Maresca: Chelsea manager leaves with Blues fifth in Premier League|last=Kinsella|first=Nizaar|date=1. 1. 2026|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |1. Januar 2026. |- |[[Manchester United FC|Manchester United]] |{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]]<ref>{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/ruben-amorim-departs-role-as-head-coach-of-man-utd|title=Ruben Amorim departs role as head coach of Man Utd|website=www.manutd.com|language=en|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |Otpušten |5. Januar 2026. |6. mjesto |{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (<small>privremeno</small>) |5. Januar 2026. |- |Chelsea |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] | rowspan="2" |Kraj privremenog trenera |8. Januar 2026. |8. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/liam-rosenior-appointed-chelsea-head-coach|title=Liam Rosenior appointed Chelsea head coach|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |8. Januar 2026. |- |Manchester United |{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (<small>privremeno</small>) |13. Januar 2026. |6. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]]<ref>{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-manchester-united-appoint-michael-carrick-as-head-coach|title=Official statement: Carrick appointed as head coach|website=www.manutd.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref> |13. Januar 2026. |- |Tottenham Hotspur |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/club-statement-thomas-frank/|title=Club statement - Thomas Frank|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=11. 2. 2026}}</ref> | rowspan="2" |Otpušten |11. Februar 2026. |16. mjesto |{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/men-s-head-coach-update-igor-tudor/|title=Men’s Head Coach Update – Igor Tudor|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=23. 2. 2026}}</ref> |13. Februar 2026. |- |Nottingham Forest |{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/12/club-statement|title=club-statement|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=12. 2. 2026}}</ref> |12. Februar 2026. | rowspan="2" |17. mjesto |{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/15/vitor-pereira-appointed-forest-head-coach/|title=vitor pereira appointed forest head coach|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=23. 2. 2026}}</ref> |15. Februar 2026. |- |Tottenham Hotspur |{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |Sporazumni raskid |29. Mart 2026. |{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |31. Mart 2026. |- |Chelsea |{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]] |Otpušten |22. april 2026. |7. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-liam-rosenior|title=Club statement: Liam Rosenior|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |22. april 2026. |- |[[Burnley FC|Burnley]] |{{flagicon|ENG}} [[Scott Parker]] |Sporazumni raskid |30. April 2026. |19. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/club-statement-scott-parker|title=CLUB STATEMENT: SCOTT PARKER {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|language=en|access-date=3. 5. 2026|archive-date=1. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260501014956/https://burnleyfootballclub.com/content/club-statement-scott-parker|url-status=dead}}</ref> |30. April 2026. |} == Promjene pravila i inovacije == Sezona 2025/2026. sadrži nekoliko značajnih novih pravila i inovacija: * Ovo je prva puna sezona u kojoj se koristi poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena krajem prošle sezone [[Premier League 2024/2025.|2024/2025]].<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=24. 2. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 9. 2025}}</ref> * Kamere koje nose suci (Ref-Cams), isprobane tijekom Svjetskog klupskog prvenstva 2025., razmatraju se za upotrebu u Premijer ligi. Iako još nisu implementirane, u tijeku su rasprave o ograničenim domaćim probnim igrama tijekom sezone.<ref>{{Cite web|url=https://eplfixtures.com/var-rule-changes-in-2025-26-premier-league/|title=VAR & Key Rule Updates for 2025–26 Premier League Season|date=24. 7. 2025|language=en-US|access-date=14. 9. 2025|archive-date=8. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251008000650/https://eplfixtures.com/var-rule-changes-in-2025-26-premier-league/|url-status=dead}}</ref> * Puma je postala novi službeni dobavljač lopti za Premijer ligu, naslijedivši Nike nakon 25-godišnjeg partnerstva.<ref>{{Cite news|title=Premier League and PUMA announce official partnership|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|access-date=14. 9. 2025|language=en}}</ref> == Tabela Premijer lige == <onlyinclude> {{#invoke:Sports table|main|style=WDL|source=[https://www.premierleague.com/tables?co=1&se=489&ha=-1 Premier League] |result1=CLLS |result2=CLLS |result3=CLLS |result4=CLLS |result5=CLLS |result6=ELLS |result7=ELLS|result8= ECLPO|result15= ELLPX|result18=REL |result19=REL |result20=REL <!--Update team positions here--> |team_order=ARS, MCI, MUN, AVL, LIV, BOU, SUN, BHA, BRE, CHE, FUL, NEW, EVE, LEE, CRY, NFO, TOT, WHU, BUR, WOL <!--Update team results here and then (if needed) positions above. Don't forget to update the date (update parameter).--> |update=complete |win_ARS=26|draw_ARS=7 |loss_ARS=5 |gf_ARS=71|ga_ARS=27<!-- Arsenal --> |win_AVL=19|draw_AVL=8 |loss_AVL=11|gf_AVL=56|ga_AVL=49<!-- Aston Villa --> |win_BOU=13|draw_BOU=18|loss_BOU=7 |gf_BOU=58|ga_BOU=54<!-- Bournemouth --> |win_BRE=14|draw_BRE=11|loss_BRE=13|gf_BRE=55|ga_BRE=52<!-- Brentford --> |win_BHA=14|draw_BHA=11|loss_BHA=13|gf_BHA=52|ga_BHA=46<!-- Brighton & Hove Albion --> |win_BUR=4 |draw_BUR=10|loss_BUR=24|gf_BUR=38|ga_BUR=75<!-- Burnley --> |win_CHE=14|draw_CHE=10|loss_CHE=14|gf_CHE=58|ga_CHE=52<!-- Chelsea --> |win_CRY=11|draw_CRY=12|loss_CRY=15|gf_CRY=41|ga_CRY=51<!-- Crystal Palace --> |win_EVE=13|draw_EVE=10|loss_EVE=15|gf_EVE=47|ga_EVE=50<!-- Everton --> |win_FUL=15|draw_FUL=7 |loss_FUL=16|gf_FUL=47|ga_FUL=51<!-- Fulham --> |win_LEE=11|draw_LEE=14|loss_LEE=13|gf_LEE=49|ga_LEE=56<!-- Leeds United --> |win_LIV=17|draw_LIV=9 |loss_LIV=12|gf_LIV=63|ga_LIV=53<!-- Liverpool --> |win_MCI=23|draw_MCI=9 |loss_MCI=6 |gf_MCI=77|ga_MCI=35<!-- Manchester City --> |win_MUN=20|draw_MUN=11|loss_MUN=7 |gf_MUN=69|ga_MUN=50<!-- Manchester United --> |win_NEW=14|draw_NEW=7 |loss_NEW=17|gf_NEW=53|ga_NEW=55<!-- Newcastle United --> |win_NFO=11|draw_NFO=11|loss_NFO=16|gf_NFO=48|ga_NFO=51<!-- Nottingham Forest --> |win_SUN=14|draw_SUN=12|loss_SUN=12|gf_SUN=42|ga_SUN=48<!-- Sunderland --> |win_TOT=10|draw_TOT=11|loss_TOT=17|gf_TOT=48|ga_TOT=57<!-- Tottenham Hotspur --> |win_WHU=10|draw_WHU=9 |loss_WHU=19|gf_WHU=46|ga_WHU=65<!-- West Ham United --> |win_WOL=3 |draw_WOL=11|loss_WOL=24|gf_WOL=27|ga_WOL=68<!-- Wolverhampton Wanderers --> <!--Team status--> |status_ARS=P |status_CRY=Z |status_WHU=I |status_WOL=I |status_BUR=I |status_text_X=Obezbijedio [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropsku ligu ligaške faze]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka |status_text_Y=Obezbijedio [[UEFA Konferencijska liga 2026/2026.|Konferencijsku ligu play-off runde]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka ili Evropsku ligu |status_text_Z=Mogli bi se kvalificirati za [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropsku ligu ligaške faze]], ako pobijede u finalu Konferencijske lige. <!--Team definitions (wikilinks in table)--> |name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]] |name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]] |name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]] |name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]] |name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |name_EVE=[[Everton FC|Everton]] |name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]] |name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]] |name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]] |name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]] |name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]] |name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]] |name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]] |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] <!--Table settings and rules-->|show_limit=5|class_rules=1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova. <!--Qualification and relegation column definitions--> |res_col_header=QR |col_CLLS=green1|text_CLLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Ligaško takmičenje Lige prvaka]]}} <!--|col_ELTH=green1 |text_ELTH=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}}--> |col_ELLS=blue1|text_ELLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}} |col_ECLPO=yellow1 |text_ECLPO=Moguća kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Play-off Konferencijske lige]]}} |col_ELLPX=blue2 |text_ELLPX={{nowrap|Moguća kvalifikacija za [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}} |col_REL=red1 |text_REL=Ispadaju u {{nowrap|[[EFL Championship]]}} |note_res_ELLS=Pobjednici FA kupa 2025/26. i petoplasirana ekipa kvalificiraju se za ligašku fazu Evropske lige. Ako pobjednici FA kupa završe među prvih pet, kvalificirat će se šestoplasirana ekipa. }}</onlyinclude> == Rezultati == {{#invoke:sports results|main|source=[https://www.premierleague.com/results Premier League] |update=complete |a_note=yes|matches_style=FBR |team1=ARS|team2=AVL|team3=BOU|team4=BRE|team5=BHA|team6=BUR|team7=CHE|team8=CRY|team9=EVE|team10=FUL|team11=LEE|team12=LIV|team13=MCI|team14=MUN|team15=NEW|team16=NFO|team17=SUN|team18=TOT|team19=WHU|team20=WOL |name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]] |match_ARS_AVL= 4–1 |match_ARS_BOU= 1–2 |match_ARS_BRE= 2–0 |match_ARS_BHA= 2–1 |match_ARS_BUR= 1–0 |match_ARS_CHE= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|2–1]] |match_ARS_CRY= 1–0 |match_ARS_EVE= 2–0 |match_ARS_FUL= 3–0 |match_ARS_LEE= 5–0 |match_ARS_LIV= 0–0 |match_ARS_MCI= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|1–1]] |match_ARS_MUN= [[Derbi Arsenal–Manchester United|2–3]] |match_ARS_NEW= 1–0 |match_ARS_NFO= 3–0 |match_ARS_SUN= 3–0 |match_ARS_TOT= [[Sjevernolondonski derbi|4–1]] |match_ARS_WHU= [[Londonski derbi|2–0]] |match_ARS_WOL= 2–1 |name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |match_AVL_ARS= 2–1 |match_AVL_BOU= 4–0 |match_AVL_BRE= 0–1 |match_AVL_BHA= 1–0 |match_AVL_BUR= 2–1 |match_AVL_CHE= 1–4 |match_AVL_CRY= 0–3 |match_AVL_EVE= 0–1 |match_AVL_FUL= 3–1 |match_AVL_LEE= 1–1 |match_AVL_LIV= 4–2 |match_AVL_MCI= 1–0 |match_AVL_MUN= 2–1 |match_AVL_NEW= 0–0 |match_AVL_NFO= 3–1 |match_AVL_SUN= 4–3 |match_AVL_TOT= 1–2 |match_AVL_WHU= 2–0 |match_AVL_WOL= 1–0 |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |match_BOU_ARS= 2–3 |match_BOU_AVL= 1–1 |match_BOU_BRE= 0–0 |match_BOU_BHA= 2–1 |match_BOU_BUR= 1–1 |match_BOU_CHE= 0–0 |match_BOU_CRY= 3–0 |match_BOU_EVE= 0–1 |match_BOU_FUL= 3–1 |match_BOU_LEE= 2–2 |match_BOU_LIV= 3–2 |match_BOU_MCI= 1–1 |match_BOU_MUN= 2–2 |match_BOU_NEW= 0–0 |match_BOU_NFO= 2–0 |match_BOU_SUN= 1–1 |match_BOU_TOT= 3–2 |match_BOU_WHU= 2–2 |match_BOU_WOL= 1–0 |name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]] |match_BRE_ARS= 1–1 |match_BRE_AVL= 1–0 |match_BRE_BOU= 4–1 |match_BRE_BHA= 0–2 |match_BRE_BUR= 3–1 |match_BRE_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–2]] |match_BRE_CRY= 2–2 |match_BRE_EVE= 2–2 |match_BRE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|0–0]] |match_BRE_LEE= 1–1 |match_BRE_LIV= 3–2 |match_BRE_MCI= 0–1 |match_BRE_MUN= 3–1 |match_BRE_NEW= 3–1 |match_BRE_NFO= 0–2 |match_BRE_SUN= 3–0 |match_BRE_TOT= 0–0 |match_BRE_WHU= 3–0 |match_BRE_WOL= 2–2 |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |match_BHA_ARS= 0–1 |match_BHA_AVL= 3–4 |match_BHA_BOU= 1–1 |match_BHA_BRE= 2–1 |match_BHA_BUR= 2–0 |match_BHA_CHE= 3–0 |match_BHA_CRY= [[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–1]] |match_BHA_EVE= 1–1 |match_BHA_FUL= 1–1 |match_BHA_LEE= 3–0 |match_BHA_LIV= 2–1 |match_BHA_MCI= 2–1 |match_BHA_MUN= 0–3 |match_BHA_NEW= 2–1 |match_BHA_NFO= 2–1 |match_BHA_SUN= 0–0 |match_BHA_TOT= 2–2 |match_BHA_WHU= 1–1 |match_BHA_WOL= 3–0 |name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]] |match_BUR_ARS= 0–2 |match_BUR_AVL= 2–2 |match_BUR_BOU= 0–0 |match_BUR_BRE= 3–4 |match_BUR_BHA= 0–2 |match_BUR_CHE= 0–2 |match_BUR_CRY= 0–1 |match_BUR_EVE= 0–0 |match_BUR_FUL= 2–3 |match_BUR_LEE= 2–0 |match_BUR_LIV= 0–1 |match_BUR_MCI= 0–1 |match_BUR_MUN= 2–2 |match_BUR_NEW= 1–3 |match_BUR_NFO= 1–1 |match_BUR_SUN= 2–0 |match_BUR_TOT= 2–2 |match_BUR_WHU= 0–2 |match_BUR_WOL= 1–1 |name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]] |match_CHE_ARS= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|1–1]] |match_CHE_AVL= 1–2 |match_CHE_BOU= 2–2 |match_CHE_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]] |match_CHE_BHA= 1–3 |match_CHE_BUR= 1–1 |match_CHE_CRY= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|0–0]] |match_CHE_EVE= 2–0 |match_CHE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]] |match_CHE_LEE= 2–2 |match_CHE_LIV= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|2–1]] |match_CHE_MCI= 0–3 |match_CHE_MUN= 0–1 |match_CHE_NEW= 0–1 |match_CHE_NFO= 1–3 |match_CHE_SUN= 1–2 |match_CHE_TOT= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|2–1]] |match_CHE_WHU= 3–2 |match_CHE_WOL= 3–0 |name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |match_CRY_ARS= 1–2 |match_CRY_AVL= 0–0 |match_CRY_BOU= 3–3 |match_CRY_BRE= 2–0 |match_CRY_BHA= [[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–0]] |match_CRY_BUR= 2–3 |match_CRY_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|1–3]] |match_CRY_EVE= 2–2 |match_CRY_FUL= 1–1 |match_CRY_LEE= 0–0 |match_CRY_LIV= 2–1 |match_CRY_MCI= 0–3 |match_CRY_MUN= 1–2 |match_CRY_NEW= 2–1 |match_CRY_NFO= 1–1 |match_CRY_SUN= 0–0 |match_CRY_TOT= 0–1 |match_CRY_WHU= 0–0 |match_CRY_WOL= 1–0 |name_EVE=[[Everton FC|Everton]] |match_EVE_ARS= 0–1 |match_EVE_AVL= 0–0 |match_EVE_BOU= 1–2 |match_EVE_BRE= 2–4 |match_EVE_BHA= 2–0 |match_EVE_BUR= 2–0 |match_EVE_CHE= 3–0 |match_EVE_CRY= 2–1 |match_EVE_FUL= 2–0 |match_EVE_LEE= 1–1 |match_EVE_LIV= [[Merseyside derbi|1–2]] |match_EVE_MCI= 3–3 |match_EVE_MUN= 0–1 |match_EVE_NEW= 1–4 |match_EVE_NFO= 3–0 |match_EVE_SUN= 1–3 |match_EVE_TOT= 0–3 |match_EVE_WHU= |match_EVE_WOL= 1–1 |name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]] |match_FUL_ARS= 0–1 |match_FUL_AVL= 1–0 |match_FUL_BOU= 0–1 |match_FUL_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|3–1]] |match_FUL_BHA= 2–1 |match_FUL_BUR= 3–1 |match_FUL_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–1]] |match_FUL_CRY= 1–2 |match_FUL_EVE= 1–2 |match_FUL_LEE= 1–0 |match_FUL_LIV= 2–2 |match_FUL_MCI= 4–5 |match_FUL_MUN= 1–1 |match_FUL_NEW= 2–0 |match_FUL_NFO= 1–0 |match_FUL_SUN= 1–0 |match_FUL_TOT= 2–1 |match_FUL_WHU= 0–1 |match_FUL_WOL= 3–0 |name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]] |match_LEE_ARS= 0–4 |match_LEE_AVL= 1–2 |match_LEE_BOU= 2–2 |match_LEE_BRE= 0–0 |match_LEE_BHA= 1–0 |match_LEE_BUR= 3–1 |match_LEE_CHE= 3–1 |match_LEE_CRY= 4–1 |match_LEE_EVE= 1–0 |match_LEE_FUL= 1–0 |match_LEE_LIV= 3–3 |match_LEE_MCI= 0–1 |match_LEE_MUN= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–1]] |match_LEE_NEW= 0–0 |match_LEE_NFO= 3–1 |match_LEE_SUN= 0–1 |match_LEE_TOT= 1–2 |match_LEE_WHU= 2–1 |match_LEE_WOL= 3–0 |name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]] |match_LIV_ARS= 1–0 |match_LIV_AVL= 2–0 |match_LIV_BOU= 4–2 |match_LIV_BRE= 1–1 |match_LIV_BHA= 2–0 |match_LIV_BUR= 1–1 |match_LIV_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|1–1]] |match_LIV_CRY= 3–1 |match_LIV_EVE= [[Merseyside derbi|2–1]] |match_LIV_FUL= 2–0 |match_LIV_LEE= 0–0 |match_LIV_MCI= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|1–2]] |match_LIV_MUN= [[Derbi Liverpool–Manchester United|1–2]] |match_LIV_NEW= 4–1 |match_LIV_NFO= 0–3 |match_LIV_SUN= 1–1 |match_LIV_TOT= 1–1 |match_LIV_WHU= 5–2 |match_LIV_WOL= 2–1 |name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]] |match_MCI_ARS= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|2–1]] |match_MCI_AVL= 1–2 |match_MCI_BOU= 3–1 |match_MCI_BRE= 3–0 |match_MCI_BHA= 1–1 |match_MCI_BUR= 5–1 |match_MCI_CHE= 1–1 |match_MCI_CRY= 3–0 |match_MCI_EVE= 2–0 |match_MCI_FUL= 3–0 |match_MCI_LEE= 3–2 |match_MCI_LIV= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|3–0]] |match_MCI_MUN= [[Manchester derby|3–0]] |match_MCI_NEW= 2–1 |match_MCI_NFO= 2–2 |match_MCI_SUN= 3–0 |match_MCI_TOT= 0–2 |match_MCI_WHU= 3–0 |match_MCI_WOL= 2–0 |name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]] |match_MUN_ARS= [[Derbi Arsenal–Manchester United|0–1]] |match_MUN_AVL= 3–1 |match_MUN_BOU= 4–4 |match_MUN_BRE= 2–1 |match_MUN_BHA= 4–2 |match_MUN_BUR= 3–2 |match_MUN_CHE= 2–1 |match_MUN_CRY= 2–1 |match_MUN_EVE= 0–1 |match_MUN_FUL= 3–2 |match_MUN_LEE= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–2]] |match_MUN_LIV= [[Derbi Liverpool–Manchester United|3–2]] |match_MUN_MCI= [[Manchester derby|2–0]] |match_MUN_NEW= 1–0 |match_MUN_NFO= 3–2 |match_MUN_SUN= 2–0 |match_MUN_TOT= 2–0 |match_MUN_WHU= 1–1 |match_MUN_WOL= 1–1 |name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |match_NEW_ARS= 1–2 |match_NEW_AVL= 0–2 |match_NEW_BOU= 1–2 |match_NEW_BRE= 2–3 |match_NEW_BHA= 3–1 |match_NEW_BUR= 2–1 |match_NEW_CHE= 2–2 |match_NEW_CRY= 2–0 |match_NEW_EVE= 2–3 |match_NEW_FUL= 2–1 |match_NEW_LEE= 4–3 |match_NEW_LIV= 2–3 |match_NEW_MCI= 2–1 |match_NEW_MUN= 2–1 |match_NEW_NFO= 2–0 |match_NEW_SUN= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–2]] |match_NEW_TOT= 2–2 |match_NEW_WHU= 3–1 |match_NEW_WOL= 1–0 |name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |match_NFO_ARS= 0–0 |match_NFO_AVL= 1–1 |match_NFO_BOU= 1–1 |match_NFO_BRE= 3–1 |match_NFO_BHA= 0–2 |match_NFO_BUR= 4–1 |match_NFO_CHE= 0–3 |match_NFO_CRY= 1–1 |match_NFO_EVE= 0–2 |match_NFO_FUL= 0–0 |match_NFO_LEE= 3–1 |match_NFO_LIV= 0–1 |match_NFO_MCI= 1–2 |match_NFO_MUN= 2–2 |match_NFO_NEW= 1–1 |match_NFO_SUN= 0–1 |match_NFO_TOT= 3–0 |match_NFO_WHU= 0–3 |match_NFO_WOL= 0–0 |name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]] |match_SUN_ARS= 2–2 |match_SUN_AVL= 1–1 |match_SUN_BOU= 3–2 |match_SUN_BRE= 2–1 |match_SUN_BHA= 0–1 |match_SUN_BUR= 3–0 |match_SUN_CHE= 2–1 |match_SUN_CRY= 2–1 |match_SUN_EVE= 1–1 |match_SUN_FUL= 1–3 |match_SUN_LEE= 1–1 |match_SUN_LIV= 0–1 |match_SUN_MCI= 0–0 |match_SUN_MUN= 0–0 |match_SUN_NEW= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–0]] |match_SUN_NFO= 0–5 |match_SUN_TOT= 1–0 |match_SUN_WHU= 3–0 |match_SUN_WOL= 2–0 |name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |match_TOT_ARS= [[Sjevernolondonski derbi|1–4]] |match_TOT_AVL= 1–2 |match_TOT_BOU= 0–1 |match_TOT_BRE= 2–0 |match_TOT_BHA= 2–2 |match_TOT_BUR= 3–0 |match_TOT_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|0–1]] |match_TOT_CRY= 1–3 |match_TOT_EVE= 1–0 |match_TOT_FUL= 1–2 |match_TOT_LEE= 1–1 |match_TOT_LIV= 1–2 |match_TOT_MCI= 2–2 |match_TOT_MUN= 2–2 |match_TOT_NEW= 1–2 |match_TOT_NFO= 0–3 |match_TOT_SUN= 1–1 |match_TOT_WHU= [[Londonski derbi|1–2]] |match_TOT_WOL= 1–1 |name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]] |match_WHU_ARS= [[Londonski derbi|0–1]] |match_WHU_AVL= 2–3 |match_WHU_BOU= 0–0 |match_WHU_BRE= 0–2 |match_WHU_BHA= 2–2 |match_WHU_BUR= 3–2 |match_WHU_CHE= 1–5 |match_WHU_CRY= 1–2 |match_WHU_EVE= 2–1 |match_WHU_FUL= 0–1 |match_WHU_LEE= 3–0 |match_WHU_LIV= 0–2 |match_WHU_MCI= 1–1 |match_WHU_MUN= 1–1 |match_WHU_NEW= 3–1 |match_WHU_NFO= 1–2 |match_WHU_SUN= 3–1 |match_WHU_TOT= [[Londonski derbi|0–3]] |match_WHU_WOL= 4–0 |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |match_WOL_ARS= 2–2 |match_WOL_AVL= 2–0 |match_WOL_BOU= 0–2 |match_WOL_BRE= 0–2 |match_WOL_BHA= 1–1 |match_WOL_BUR= 2–3 |match_WOL_CHE= 1–3 |match_WOL_CRY= 0–2 |match_WOL_EVE= 2–3 |match_WOL_FUL= 1–1 |match_WOL_LEE= 1–3 |match_WOL_LIV= 2–1 |match_WOL_MCI= 0–4 |match_WOL_MUN= 1–4 |match_WOL_NEW= 0–0 |match_WOL_NFO= 0–1 |match_WOL_SUN= 1–1 |match_WOL_TOT= 0–1 |match_WOL_WHU= 3–0 }} == Statistika == === Najbolji strijelci === {| class="wikitable" |+ !Rang !Igrač !Klub !Golovi<ref name="premierleague.com">{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players|title=Premier League Top Player Stats - Goals, Assists, Clean Sheets|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=24. 8. 2025}}</ref> |- !1 |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |27 |- !2 |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |22 |- !3 |{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]] |Manchester City |17 |- !4 |{{ZD|ENG}} [[Ollie Watkins]] |Aston Villa |16 |- ! rowspan="2" |5 |{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]] |Chelsea | rowspan="2" |15 |- |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |- ! rowspan="2" |7 |{{ZD|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] |Arsenal | rowspan="2" |14 |- |{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]] |Leeds United |- ! rowspan="2" |9 |{{ZD|ENG}} [[Danny Welbeck]] |Brighton & Hove Albion | rowspan="2" |13 |- |{{ZD|FRA}} [[Eli Junior Kroupi]] |Bournemouth |} '''Napomena''' * * 10 golova za Bournemouth, 7 golova za Manchester City ==== Het−trikovi ==== {{Glavni|Spisak het-trikova u Premijer ligi Engleske}} {| class="wikitable" |+ !Igrač !Za !Protiv !Rezultat !Datum |- |{{ZD|FRA}} [[Jean-Philippe Mateta]] |Crystal Palace |Bournemouth |3–3 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cj0e8p58v9yt|title=Crystal Palace 3-3 AFC Bournemouth: Jean-Philippe Mateta hat-trick salvages draw|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}</ref> |18. Oktobar 2025. |- |{{ZD|ENG}} [[Eberechi Eze]] |Arsenal |Tottenham Hotspur |[[Sjevernolondonski derbi|4–1]] (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c70j2y8pk44t|title=Arsenal vs Tottenham LIVE: Premier League score, stats & updates from North London Derby|last=Howell|first=Alex|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}</ref> |23. Novembar 2025. |- |{{ZD|NJE}} [[Kevin Schade]] | rowspan="2" |Brentford |Bournemouth |4–1 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cwyvq88n01wt|title=Brentford 4-1 Bournemouth: Kevin Schade hits a hat-trick as Bees claim impressive win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |27. Decembar 2025. |- |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Everton |4–2 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c5y23mym183t|title=Everton 2-4 Brentford: Igor Thiago hat-trick helps the Bees ease past the hosts|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |4. Januar 2026. |- |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] | rowspan="2" |Chelsea |Wolverhampton Wanderers |3–1 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c9dvzlg498dt|title=Palmer scores first-half hat-trick in Chelsea win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=8. 2. 2026}}</ref> |7. Februar 2026. |- |{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]] |Aston Villa |4–1 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c20zeq095r9t|title=Aston Villa 1-4 Chelsea: Joao Pedro hat-trick sends Champions League message|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=5. 3. 2026}}</ref> |4. Mart 2026. |- |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |Burnley |4–1 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/live/cpqxx45x0jxt|title=Nottingham Forest v Burnley|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |19. April 2026. |} === Clean sheetovi === [[File:David Raya in 2025 (cropped).jpg|thumb|upright=.8|[[David Raya]] je osvojio svoju treću Zlatnu rukavicu Premijer lige u tri sezone skupivši 19 clean sheetova za [[Arsenal FC|Arsenal]].]] {| class="wikitable" |+ !Rang !Igrač !Klub !Clean sheetovi<ref name="premierleague.com"/> |- !1 |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal |19 |- !2 |{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]] |Manchester City |15 |- ! rowspan="3" |3 |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton | rowspan="3" |11 |- |{{ZD|ENG}} [[Dean Henderson]] |Crystal Palace |- |{{ZD|SRB}} [[Đorđe Petrović (nogometaš)|Đorđe Petrović]] |Bournemouth |} === Disciplina === ==== Igrač ==== * Najviše žutih kartona: '''12'''<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=yellowCards&season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **{{ZD|BRA}} [[André (nogometaš, rođen 2001)|André]] (Wolverhampton Wanderers) **{{ZD|ENG}} [[James Garner (nogometaš, rođen 2001)|James Garner]] (Everton) * Najviše crvenih kartona: '''2'''<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=totalRedCards&season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **{{ZD|ARG}} Cristian Romero (Tottenham Hotspur) **{{ZD|FRA}} [[Wesley Fofana (nogometaš)|Wesley Fofana]] (Chelsea) ====Klub==== * Najviše žutih kartona: '''99'''<ref name="Yellow cards">{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=yellowCards&season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **Tottenham Hotspur * Najmanje žutih kartona: '''51'''<ref name="Yellow cards"/> **Arsenal * Najviše crvenih kartona: '''8'''<ref name="Red cards">{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=totalRedCards&season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **Chelsea * Najmanje crvenih kartona: '''0'''<ref name="Red cards"/> **Arsenal **Brighton & Hove Albion **Manchester City == Nagrade == === Mjesečne nagrade === {| class="wikitable" |- !rowspan="2"|Mjesec !colspan="2"|Menadžer mjeseca !colspan="2"|Igrač mjeseca !colspan="2"|Gol mjeseca !colspan="2"|Odbrana mjeseca !rowspan="2"|Reference |- !Menadžer !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub |- !August |{{ZD|NIZ}} [[Arne Slot]] |Liverpool |{{ZD|ENG}} [[Jack Grealish]] |Everton |{{ZD|MAĐ}} [[Dominik Szoboszlai]] |Liverpool |{{ZD|ENG}} [[James Trafford]] | rowspan="2" |Manchester City |<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407271/voted-august-2025-barclays-manager-of-the-month|title=Slot named Barclays Manager of the Month|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407220/grealish-wins-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Grealish wins first ever EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407226/szoboszlais-stunner-wins-guinness-goal-of-the-month-award-for-august|title=Szoboszlai makes history with Guinness Goal of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407234/trafford-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Trafford wins Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- !Septembar |{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]] |Crystal Palace |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |{{ZD|ŠPA}} [[Martín Zubimendi]] |Arsenal |{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437276/glasner-named-barclays-manager-of-the-month|title=Glasner named Barclays Manager of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437437/haaland-wins-fourth-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Haaland wins fourth EA SPORTS Player of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437285/zubimendi-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Zubimendi wins Guinness Goal of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437238/donnarumma-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Donnarumma wins Coca-Cola Save of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref> |- !Oktobar |{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]] |Manchester United |{{ZD|KAM}} [[Bryan Mbeumo]] |Manchester United |{{ZD|ARG}} [[Emiliano Buendía]] |Aston Villa |{{ZD|SVK}} [[Martin Dúbravka]] |Burnley |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455472/amorim-named-barclays-manager-of-the-month|title=Amorim named Barclays Manager of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455047/mbeumo-wins-his-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Mbeumo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455467/buendia-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Buendia wins Guinness Goal of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455647/dubravka-claims-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Dubravka claims Coca-Cola Save of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref> |- !Novembar |{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]] |Chelsea |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |{{ZD|SAD}} [[Tyler Adams]] |Bournemouth |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497487/maresca-named-barclays-manager-of-the-month|title=Maresca named Barclays Manager of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497486/thiago-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497488/adams-becomes-first-american-to-win-guinness-goal-of-the-month|title=Adams becomes first American to win Guinness Goal of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497963/pickford-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref> |- !Decembar |{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]] |Aston Villa |{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]] |Leeds United |{{ZD|VEL}} [[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Harry Wilson]] | rowspan="2" |Fulham |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549078/emery-named-barclays-manager-of-the-month|title=Emery named December Barclays Manager of the Month|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4544215/calvert-lewin-wins-first-ea-sports-player-of-the-month-award-for-six-years|title=Calvert-Lewin wins first EA SPORTS Player of the Month award for six years|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549088/wilson-wins-guinness-goal-of-the-month-for-second-time|title=Wilson wins Guinness Goal of the Month for the second time|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549091/raya-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Raya equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref> |- !Januar |{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]] |Manchester United |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |{{ZD|ENG}} [[Harrison Reed (nogometaš)|Harrison Reed]] |{{ZD|FRA}} [[Alphonse Areola]] |West Ham United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587333/januarys-barclays-manager-of-the-month|title=Carrick wins first Barclays Manager of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587125/thiago-makes-history-after-winning-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago makes history after winning EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587385/reed-wins-guinness-goal-of-the-month-award|title=Reed wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587584/areola-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Areola wins Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref> |- !Februar |{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |Manchester City |{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]] |Manchester City |{{ZD|ENG}} [[Dominic Solanke]] |Tottenham Hotspur |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611431/semenyo-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Semenyo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611433/guardiola-named-barclays-manager-of-the-month|title=Guardiola named Barclays Manager of the Month|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611596/solanke-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Solanke wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611611/pickford-wins-record-fourth-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford wins record fourth Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref> |- !Mart |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |Arsenal |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Manchester United |{{ZD|DAN}} [[William Osula]] |Newcastle United |{{ZD|ENG}} [[Aaron Ramsdale]] |Newcastle United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623565/arteta-wins-eighth-barclays-manager-of-the-month-award/|title=Arteta wins eighth Barclays Manager of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623552/fernandes-matches-ronaldo-with-sixth-ea-sports-player-of-the-month-award/|title=Fernandes equals Ronaldo with sixth EA SPORTS Player of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623619/osula-wins-guinness-goal-of-the-month-award/|title=Osula wins Guinness Goal of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623624/ramsdale-wins-coca-cola-save-of-the-month-award/|title=Ramsdale wins Coca-Cola Save of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |- !April |{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |Manchester City |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |{{ZD|JPN}} [[Kaoru Mitoma]] |Brighton & Hove Albion |{{ZD|VEL}} [[Karl Darlow]] |Leeds United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4649727/guardiola-wins-13th-barclays-manager-of-the-month-award|title=Guardiola wins 13th Barclays Manager of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4649690/gibbs-white-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Gibbs-White wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4650440/mitoma-equals-record-for-guinness-goal-of-the-month-award|title=Mitoma equals record for Guinness Goal of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4650528/darlow-wins-his-first-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Darlow wins his first Coca-Cola Save of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref> |} === Godišnje nagrade === {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Osvajač !Klub |- |[[Menadžer sezone Premijer lige Engleske|Menadžer sezone Premijer lige]]<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4664367|title=Arteta named 2025/26 Barclays Manager of the Season|date=29. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 6. 2026}}</ref> |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |Arsenal |- |[[Igrač sezone Premijer lige Engleske|Igrač sezone Premijer lige]]<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4662427/fernandes-wins-ea-sports-player-of-the-season-award/|title=Fernandes wins EA SPORTS Player of the Season award|date=23. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=25. 5. 2026}}</ref> | rowspan="2" |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] | rowspan="2" |Manchester United |- |Playmaker sezone Premijer Lige<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4591818/202526-premier-league-playmaker-award-how-the-contenders-compare-for-mosts-assists|title=Fernandes wins 2025/26 Premier League Golden Playmaker award with record|date=24. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 6. 2025}}</ref> |- |[[Mladi igrač sezone Premijer lige Engleske|Mladi igrač sezone Premijer lige]]<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4662697/oreilly-named-young-player-of-the-season|title=O'Reilly named Young Player of the Season|date=23. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=25. 5. 2026}}</ref> |{{ZD|ENG}} [[Nico O'Reilly]] |Manchester City |- |Gol sezone Premijer lige<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4671830|title=Reed wins Guinness Goal of the Season award|date=29. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 6. 2026}}</ref> |{{ZD|ENG}} [[Harrison Reed (nogometaš)|Harrison Reed]] |Fulham |- |Najznačajniji gol sezone | | |- |Najbolja odbrana sezone<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4671994|title=Pickford wins Coca-Cola Save of the Season award|date=29. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 6. 2026}}</ref> |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |- |PFA Igrač sezone | | |- |PFA Mladi igrač sezone | | |- |FWA igrač godine<ref>{{Cite web|url=https://footballwriters.co.uk/editorial/bruno-fernandes-is-footballer-of-the-year-and-bunny-shaw-is-womens-football-of-the-year/|title=Bruno Fernandes is Footballer of the Year and Bunny Shaw is Women’s Football of the Year. – Football Writers' Association|date=8. 5. 2026|language=en-US|access-date=9. 5. 2026}}</ref> |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Manchester United |} {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! colspan="13" | Tim navijača sezone Premier lige<ref>{{cite news|url=https://www.premierleague.com/news/4672010|publisher=Premier League|access-date=14. 6. 2026|title=REVEALED: Premier League Fan Team of the Season 25/26|date=30. 5. 2026}}</ref> |- ! Golman | colspan="12" | {{ZD|ŠPA}} [[David Raya]]<br>(Arsenal) |- ! Odbrana | style="width:25%;" colspan="3" | {{ZD|NIZ}} [[Jurriën Timber]]<br>(Arsenal) | style="width:25%;" colspan="3" | {{ZD|BRA}} [[Gabriel Magalhães|Gabriel]]<br>(Arsenal) | style="width:25%;" colspan="3" | {{ZD|FRA}} [[William Saliba]]<br>(Arsenal) | style="width:25%;" colspan="3" | {{ZD|ENG}} [[Nico O'Reilly]]<br>(Manchester City) |- ! Vezni | colspan="4" | {{ZD|MAĐ}} [[Dominik Szoboszlai]]<br>(Liverpool) | colspan="4" | {{ZD|ENG}} [[Declan Rice]]<br>(Arsenal) | colspan="4" | {{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]]<br>(Manchester United) |- ! Napad | colspan="4" | {{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]]<br>(Brentford) | colspan="4" | {{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]]<br>(Manchester City) | colspan="4" | {{ZD|GAN}} [[Antoine Semenyo]]<br>(Bournemouth / Manchester City) |- style="visibility:collapse;" | || || || || || || || || || || |} == Reference == {{refspisak}} {{Premijer liga Engleske}} {{Prve evropske nogometne lige 2025/26.}} [[Kategorija:2025. u Engleskoj]] [[Kategorija:2026. u Engleskoj]] [[Kategorija:Sezone Premijer lige Engleske]] 0bk2sehrsazokes8j5x92hlxtkuoi6v Korisnik:AnToni/test2 2 523334 3917061 3915501 2026-08-08T15:46:01Z AnToni 2325 3917061 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours hlist" align=right | * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960 <small><small>(30/30)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964 <small><small>(51/51)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968 <small><small>(72/72)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972 <small><small>(62/62)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976 <small><small>(74/74)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980 <small><small>(76/76)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984 <small><small>(95/95)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988 <small><small>(92/92)</small></small>]]</s> * <s> [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992 <small><small>(196/196)</small></small>]]</s> * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994 <small><small>(171/191)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998 <small><small>(139/179)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002 <small><small>(130/188)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006 <small><small>(127/204)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010 <small><small>(116/204)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014 <small><small>(97/205)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018 <small><small>(93/200)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022 <small><small>(97/210)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026 <small><small>(91/210)</small></small>]] oc0pd159efvizwcb2ao6i7fdydghb09 Ranka Mutevelić 0 524596 3917212 3775549 2026-08-09T08:35:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917212 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ranka Mutevelic.jpg|mini|Ranka Mutevelic]] '''Ranka Mutevelić''' (rođ. Trifković) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] kulturna radnica, dugogodišnja urednica, keramičarka, autorka i bivša direktorica Pozorišta lutaka Mostar.<ref>{{Cite web|url=https://muzejzenamostara.ba/2025/02/15/mutevelic-ranka-1951/|title=Mutevelić Ranka (1951) - Muzej žena Mostara|last=admin|date=15. 2. 2025|access-date=25. 8. 2025}}</ref> == Biografija == Rođena je 1951. u [[Mostar]]u, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je književnost na [[Pedagoška akademija u Mostaru|Pedagoškoj akademiji u Mostaru]]. U periodu od 1970. do 1992. radila je u izdavačkoj kući Prva književna komuna, gdje je obavljala poslove korektorke, lektorice, sekretarice redakcije i urednice. Jedna je od autorica monografije ''Mostar'', koju je objavila Prva književna komuna.<ref>{{Cite web|url=https://mostar.live/u-sarajevu-otvorena-retrospektivna-izlozba-vrijeme-i-uspjesi-prve-knjizevne-komune-mostar-1970-1992/|title=U Sarajevu otvorena retrospektivna izložba "Vrijeme i uspjesi Prve književne komune Mostar 1970. – 1992."|last=urednik|date=5. 10. 2023|website=Mostar.live|language=bs-BA|access-date=25. 8. 2025}}</ref> Od 1997. vodi keramičku radionicu u Mostaru, kroz koju je edukovala više od 400 žena i djevojaka. Njeni radovi iz oblasti umjetničke keramike izlagani su na samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Godine 2000. postala je direktorica [[Pozorište lutaka Mostar|Pozorišta lutaka Mostar]], na čijem čelu je bila do 2016. == Međunarodna saradnja == Od 2005. sarađuje sa poljskom Fondacijom Pogranicze u gradu [[Sejny]], kroz kreativne radionice sa djecom i umjetničke programe. Kao plod te saradnje, objavila je knjigu ''Knjiga Mosta'', koja se bavi temama identiteta, sjećanja i mosta kao kulturnog simbola. == Umjetnički rad i doprinos == Od aprila 2000. članica je [[Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine|Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine]] (ULUPUBiH). Redovno učestvuje na godišnjim izložbama [[Collegium Artisticum]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Godine 2023. priredila je retrospektivnu izložbu ''Vrijeme i uspjesi Prve književne komune Mostar 1970–1992.'', koja je otvorena u Galeriji ''Mak'' u Sarajevu. Godine 2022. učestvovala je na manifestaciji [[Andrićevi dani]] u [[Travnik]]u, predstavljajući svoje umjetničke reminiscencije iz Mostara.<ref>{{Cite web|url=https://travnik-grad.info/mostarske-reminiscencije-ranke-mutevelic-u-programu-kulturne-manifestacije-andricevi-dani/|title=Mostarske reminiscencije Ranke Mutevelić u programu kulturne manifestacije „Andrićevi dani“|last=travnik-grad|date=7. 11. 2022|website=Travnik-grad.info|language=bs-BA|access-date=25. 8. 2025}}</ref> == Djela == * ''Knjiga Mosta'' – autorsko djelo nastalo u okviru saradnje sa fondacijom Pogranicze. * ''Mostar'' – monografija (jedan od autora), izdavač: Prva književna komuna. == Nagrade == Za svoj rad u oblasti umjetničke keramike dvostruko je nagrađivana – dobitnica je prve nagrade ULUPUBiH 2007. i 2013. == Reference == {{Refspisak}} == Literatura i izvori == * [https://pogranicze.sejny.pl/ Fondacija Pogranicze – Sejny, Poljska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250730112445/https://www.pogranicze.sejny.pl/ |date=30. 7. 2025 }} {{DEFAULTSORT:Mutevelić, Ranka}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Keramičari]] [[Kategorija:Članovi ULUPUBiH]] raepx9azqzsml1r9ro38mq9848b43dh Andreas Zingerle 0 524620 3917248 3874456 2026-08-09T10:05:20Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3917248 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Andreas Zingerle | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Italija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|11|25}} | mjesto_rođenja = [[Antholz]] | država_rođenja = [[Italija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 169 | težina = 67 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1995. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje_OI = '''1''' | zlato_OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''12''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]]) | medalje_SP = '''5''' | zlato_SP = 4 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] | pobjede_SK = 4 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno }} | plasman_SK = '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]]) | pobjede_SK_štafeta = 4 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 4 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 30. 7. 2025. }} '''Andreas Zingerle''' rođen 25. novembra 1961. u [[Antholz]]u, nekadašnji je [[italija]]nski [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|četverostruki svjetski prvak]] i biatlonski trener. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|29]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|5]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|15]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|17]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|44]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|6]] |} Zingerle je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] Osvojio je jednu bronzanu medalju na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Werner Kiem|Wernerom Kiemom]], [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]] i [[Johann Passler|Johannom Passlerom]], kada su s 1:21.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]], [[Sergej Čepikov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Valerij Medvedcev]]. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat šesto mjesto na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20 km]], kada je s dva promaŝaja i zaostatkom od 1:28.8&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetskog biatlonca]] [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1982}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|12]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1983}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|10]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1985m}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1986m}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1987m}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|7]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|64]] | | | |} Andreas Zingerle je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1995.]] nastupio dvanaest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je četiri zlatne i jednu bronzanu medalju. Bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Werner Kiem|Wernerom Kiemom]], [[Gottlieb Taschler|Gottliebom Taschlerom]] i [[Johann Passler|Johannom Passlerom]]. Zlatne medalje je osvojio na: prvu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pieralberto Carrara|Pieralbertom Carraraom]], [[Wilfried Pallhuber|Wilfriedom Pallhuberom]] i [[Johann Passler|Johannom Passlerom]], drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Pieralberto Carrara|Pieralbertom Carraraom]], [[Wilfried Pallhuber|Wilfriedom Pallhuberom]] i [[Johann Passler|Johannom Passlerom]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20 km]], a četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubertom Leitgebom]], [[Wilfried Pallhuber|Wilfriedom Pallhuberom]] i [[Pieralberto Carrara|Pieralbertom Carraraom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="15" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] |- | ||29|| ||16||6|| ||5||8||5||3||6||15||9|| || |} {{clear}} Prvi nastup Zingerlea u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] u [[Egg am Etzel]]u 14. januara 1982. u utrci na 20&nbsp;km kada je osvojio 55-o mjesto iza pobjednika [[Svein Engen|Sveina Engena]]. Pobjedio je u četiri pojedinačne utrke, a u štafeti četiri puta. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bile su mu tri pobjede u mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] u [[Antholz]]u 16. januara 1988. u utrci na 20&nbsp;km kada je osvojio drugo mjesto iza pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]]. U štafeti je pobjedio tri puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1996. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|318}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Zingerle, Andreas}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Biografije, Antholz]] [[Kategorija:Italijanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Italija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ihzllmvk6durxmn3huk9kvtm5ww41dd Aleksandar Popov (biatlonac) 0 526023 3917249 3874843 2026-08-09T10:06:35Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3917249 wikitext text/x-wiki {{About|sovjetskom biatloncu Aleksandru Popovu|druge osobe s istim imenom|Aleksandar Popov}} {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Popov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Vladimirovič Popov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|02|22}} | mjesto_rođenja = [[Tobolsk]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 176 | težina = 75 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1989. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''2''' | zlato_OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''10''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 4 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] | pobjede_SK = 5 | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''22.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''3''' – sprint * '''2''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 9 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 1 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 4 | 4 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 14. 9. 2025. }} '''Aleksandar Vladimirovič Popov''' ({{jez-ru|Александр Владимирович Попов}}) rođen 22. februara 1965. u [[Tobolsk]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|12]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|18]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|29]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|55]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] |} Popov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] je nastupio za [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Sovjetski Savez]], na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]{{Ujedinjeni tim}}, a na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] za Bjelorusiju. Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Zlatnu na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] s 1:07.4&nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a srebrnu na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], sa zaostatkom od 22.8&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji bila su mu dva četvrta mjesta: na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 28.5&nbsp;s bio sporiji od [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]];{{Ujedinjeni tim}} te na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 27.8&nbsp;s bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1987m}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|8]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|2]] | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|21]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|18]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]] |} Popov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] nastupio deset puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je četiri zlatne, četiri srebrne i dvije bronzane medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Aleksandar Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrjakov|Igorom Hohrjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- |30||5||32||2|| ||21||7||21||23||24|||16||35||42 |} Prvi nastup Popova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] u [[Antholz]]ju 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|259}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Popov, Aleksandar}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Tobolsk]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Olimpijci Ujedinjenog tima u biatlonu]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Ujedinjeni tim)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonski treneri]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] edk08bapnmrb5c7sqjernwzhgl41224 Nenad Stevandić 0 527069 3917092 3916419 2026-08-08T19:48:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917092 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Nenad Stevandić | slika = Nenad Stevandić (2025-02-08).jpg | opis_slike = Nenad Stevandić u februaru 2025. | redoslijed = [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske|7. predsjednik]] [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]] | vrijeme_na_vlasti = od 15. novembra 2022. | prethodnik = [[Nedeljko Čubrilović]] | nasljednik = | redoslijed2 = Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2018 – 2022. | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] | vrijeme_na_vlasti3 = 2010 – 2018. | prethodnik3 = | nasljednik3 = | redoslijed4 = [[Ujedinjena Srpska#Spisak predsjednika|1. predsjednik]] [[Ujedinjena Srpska|Ujedinjene Srpske]] | vrijeme_na_vlasti4 = od 22. novembra 2015. | prethodnik4 = ''Funkcija osnovana'' | nasljednik4 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1966|10|12}} | mjesto_rođenja = [[Drvar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = [[Srbi]]n | etnicitet = | politička_stranka = [[Ujedinjena Srpska]] {{Malo|(od 2015)}}<br>[[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(1990–1997; 2008–2015)}} | supružnik = Nataša Stevandić | djeca = 3 | obrazovanje = '''Doktorat:''' [[Medicinski fakultet u Banjoj Luci|Medicinski fakultet]], [[Univerzitet u Banjoj Luci]]<br>'''Specijalizacija:''' [[Medicinski fakultet u Beogradu|Medicinski fakultet]], [[Univerzitet u Beogradu]] | zanimanje = Političar, ljekar | vjera = [[Srpska pravoslavna crkva|Pravoslavlje]] | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = {{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} | vojska = [[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|15px]] [[Vojska Republike Srpske]] | godine_službe = 1992 – 1995. | čin = | komandovao = | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ordeni = [[Datoteka:Sretenjski orden 1.gif|20px]] [[Sretenjski orden]] prvog stepena }} '''Nenad Stevandić''' ([[Drvar]], 12. oktobar 1966) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] [[političar]] i [[ljekar]] koji je sedmi i trenutni [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske|predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske]]. Prethodno je bio zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] od 2018. do 2022 i poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] u periodu od 2010. do 2018. Predsjednik je i osnivač stranke [[Ujedinjena Srpska]] (US), a prethodno je bio član [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) u dva navrata. == Biografija == === Rani život === Rođen je u [[Drvar]]u 12. oktobra 1966.<ref name="RadioSA2">{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/biografija-doktora-stevandica-ko-je-osoba-koja-je-jucer-postala-sef-narodne-skupstine-rs-a/475119|title=Biografija doktora Stevandića: Ko je osoba koja je jučer postala šef Narodne skupštine RS-a?|last=L. R.|work=[[Radio Sarajevo|radiosarajevo.ba]]|publisher=Lampa Studio d.o.o.|date=16. 11. 2022|access-date=11. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230711145126/https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/biografija-doktora-stevandica-ko-je-osoba-koja-je-jucer-postala-sef-narodne-skupstine-rs-a/475119|archive-date=11. 7. 2023}}</ref> Diplomirao je na [[Medicinski fakultet u Banjoj Luci|Medicinskom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]] 1995, a specijalizirao [[Otorinolaringologija|otorinolaringologiju]] 2002. u [[Beograd]]u.<ref name="RadioSA2"/><ref name="cin">{{Cite web|url=http://imovinapoliticara.cin.ba/profil.php?profil=204|title=Nenad Stevandić|website=imovinapoliticara.cin.ba|publisher=[[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|CIN BiH]]|access-date=11. 7. 2023}}</ref> Bio je učesnik [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] kao vojnik [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]].<ref>{{Cite web|url=https://blmojgrad.com/nenad-stevandic-o-ratu-crvenom-kombiju/|title=Nenad Stevandić o ratu i "crvenom kombiju"|last=Igor Požgaj|date=10. 6. 2018|website=blmojgrad.com|language=sr|access-date=11. 7. 2023}}</ref> Nakon završetka studija, zapošljava se u [[Univerzitetski klinički centar Republike Srpske|Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske]], gdje radi i danas. Za zamjenika nadzornika imenovan je 2018.<ref name="cin" /> === Politička karijera === Njegova politička karijera počinje 1990, kada postaje član novoosnovane [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS), te je bio njen član narednih sedam godina.<ref name="cin" /> Ponovo se pridružuje SDS-u 2008. i biva izabran kao poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Narodna skupština Republike Srpske|općim izborima 2010]]. Ponovno biva izabran u NSRS na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014]]. Godine 2015. napušta SDS i osniva novu političku stranku, [[Ujedinjena Srpska]]. Na općim izborima 2018. osvaja kompenzacijski mandat u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] na listi [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD).<ref name="cin" /><ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/representative/detail/513?lang=bs|title=Poslanici|website=parlament.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 10. 2025|archive-date=7. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251107133518/https://www.parlament.ba/representative/detail/513?lang=bs|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/2/2/0/0/0/01282|title=Konačni rezultati PSBiH - Opći izbori 2018.|date=6. 11. 2018|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 10. 2025}}</ref> Od 15. novembra 2022. obavlja funkciju [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske|predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske]].<ref name="Duma-meeting">{{Cite web|url=http://duma.gov.ru/en/multimedia/photo/84200/|title=Meeting of Chairman of the State Duma Vyacheslav Volodin and Speaker of the National Assembly of Republika Srpska (Bosnia and Herzegovina) Nenad Stevandić|date=22. 2. 2023|website=duma.gov.ru|publisher=[[Državna duma|Ruska duma]]|format=photo & text|archive-url=https://web.archive.org/web/20230711115709/http://duma.gov.ru/en/multimedia/photo/84200/|archive-date=11. 7. 2023|url-status=live|access-date=11. 7. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2023/2/22/stevandic-u-ruskoj-dumi-sta-je-crvena-linija-politicarima-iz-rs-a|title=Stevandić u Moskvi: RS ignorira Zapad i ostaje uz Rusiju|last=Armin Aljović|date=22. 2. 2023|website=balkans.aljazeera.net|publisher=[[Al Jazeera Balkans|Al Jazeera]] Media Network|archive-url=https://web.archive.org/web/20230711125645/https://balkans.aljazeera.net/amp/teme/2023/2/22/stevandic-u-ruskoj-dumi-sta-je-crvena-linija-politicarima-iz-rs-a|archive-date=11. 7. 2023|url-status=live|access-date=11. 7. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/dodik-ponovno-u-odajama-vladimira-putina-u-rusiju-stize-i-stevandic/|title=Dodik ponovno u odajama Vladimira Putina, u Rusiju stiže i Stevandić|last=Tina Jelin-Dizdar|date=23. 5. 2023|website=[[N1 (televizija)|n1info.ba]]|publisher=Adria News BH Production d.o.o.|format=video & text|archive-url=https://web.archive.org/web/20230711130638/https://n1info.ba/vijesti/dodik-ponovno-u-odajama-vladimira-putina-u-rusiju-stize-i-stevandic/|archive-date=11. 7. 2023|url-status=live|access-date=11. 7. 2023}}</ref> Dana 31. jula 2023. [[Office of Foreign Assets Control|Ured za kontrolu strane imovine]] (OFAC) [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] uveo mu je sankcije prema Izvršnoj naredbi 14033 zbog ugrožavanja regionalne sigurnosti, mira, saradnje i podrivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] u vezi sa [[Balkan|Zapadnim Balkanom]].<ref>{{Cite web|url=https://home.treasury.gov/news/press-releases/jy1660|title=U.S. Treasury Targets Four Officials in Bosnia and Herzegovina for Undermining the Dayton Peace Agreement|date=31. 7. 2023}}</ref> === Kontroverze === U martu 2025, [[Sud Bosne i Hercegovine]] izdao je potjernice protiv Stevandića, [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika Republike Srpske]] [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]] i [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsjednika Vlade Republike Srpske]] [[Radovan Višković|Radovana Viškovića]] zbog protivustavnog djelovanja u vezi s Dodikovim odbijanjem pravosnažne presude zbog nepoštivanja odluka [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavniku za Bosnu i Hercegovinu]].<ref>{{Cite news|date=17. 3. 2025|title=Bosnia issues new nationwide arrest warrant for Bosnian Serb leader Milorad Dodik|url=https://www.euronews.com/my-europe/2025/03/17/bosnia-issues-new-nationwide-arrest-warrant-for-milorad-dodik|access-date=23. 3. 2025|work=[[Euronews]]|language=en}}</ref> Prijavljeno je da se Stevandić nalazio u [[Srbija|Srbiji]] u vrijeme izdavanja potjernica.<ref>{{Cite news|date=17. 3. 2025|title=Stevandić u Beogradu: U Srbiju sam ušao uobičajeno, bez problema|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/961766/stevandic-u-beogradu-u-srbiju-sam-usao-uobicajeno-bez-problema|access-date=4. 4. 2025|work=[[Dnevni avaz]]}}</ref> Sud je također zatražio od [[Interpol]]a izdavanje međunarodne potjernice za njima,<ref>{{Cite news|date=27. 3. 2025|title=Bosnian court seeks international arrest warrant for pro-Russian Serb president Dodik|url=https://apnews.com/article/bosnia-serbs-dodik-arrest-warrant-a275f3ca18b5e157af31eaabb6ea92a3|access-date=27. 3. 2025|work=[[AP News]]|language=en}}</ref> međutim taj zahtjev je na kraju odbijen, smatrajući da je njihov progon politički motiviran.<ref>{{Cite news|date=2. 4. 2025|title=Interpol odbio tjeralicu za Dodika i Stevandića: ''Riječ je o političkom progonu''|url=https://bljesak.info/vijesti/politika/interpol-odbio-tjeralicu-za-dodika-i-stevandica-rijec-je-o-politickom-progonu/511143|access-date=3. 4. 2025|work=Bljesak.info|language=hr}}</ref> U julu 2025, on i [[Radovan Višković]] su se dobrovoljno pojavili pred Sudom Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sud-bih-u-toku-rociste-o-ukidanju-pritvora-stevandicu-i-viskovicu/250709074|title=Sud BiH: U toku ročište o ukidanju pritvora Stevandiću i Viškoviću|last=M.G.|date=9. 7. 2025|publisher=Klix.ba|access-date=9. 7. 2025}}</ref> Saslušanje je održano na zahtjev [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine|Tužilaštva Bosne i Hercegovine]]. Postupajući po zahtjevu, Sud je donio odluku o ukidanju ranije izdate potjernice protiv njih dvojice, zamjenjujući je mjerom opreza kojom se od njih zahtijeva samo periodično javljanje određenom državnom organu.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/ukinut-pritvor-radovanu-viskovicu-i-nenadu-stevandicu/|title=Ukinut pritvor Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću|date=9. 7. 2025|website=N1|publisher=[[N1 (televizija)|N1]]|access-date=9. 7. 2025}}</ref> [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIKBiH) zabranila je njegovoj političkoj stranci, [[Ujedinjena Srpska|Ujedinjenoj Srpskoj]], učešće na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnim izborima 2020]], dok je on je novčano kažnjen, zbog objavljivanja videozapisa koji bi mogao širiti mržnju.<ref name="cin" /><ref>{{Cite news|url=https://www.aa.com.tr/ba/politika/cik-bih-ujedinjenoj-srpskoj-zabranjeno-u%C4%8De%C5%A1%C4%87e-na-lokalnim-izborima/1998969|title=CIK BiH: Ujedinjenoj Srpskoj zabranjeno učešće na lokalnim izborima|last=Dejan Maksimović|location=[[Sarajevo]]|work=www.aa.com.tr|publisher=[[Agencija Anadolija]]|date=7. 10. 2020|access-date=11. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230711153445/https://www.aa.com.tr/ba/politika/cik-bih-ujedinjenoj-srpskoj-zabranjeno-u%C4%8De%C5%A1%C4%87e-na-lokalnim-izborima/1998969|archive-date=11. 7. 2023}}</ref> Također, u aprilu 2025. njegova stranka ponovo biva sankcionisana, ovoga puta od strane visokog predstavnika, zajedno sa njihovim koalicionim partnerom - [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Savezom nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD). Sve isplate javnih budžetskih sredstava namijenjenih ovim strankama sa svih nivoa (državni, entitetski, kantonalni i lokalni) preusmjeriti će se na poseban račun u [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralnoj banci Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://detektor.ba/2025/04/24/visoki-predstavnik-obustavio-finansiranje-snsd-a-i-ujedinjene-srpske/|title=Visoki predstavnik obustavio finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske|last=Kuloglija-Zolj|first=Nermina|date=24. 4. 2025|website=Detektor|access-date=16. 10. 2025}}</ref> === Privatni život === Oženjen je suprugom Natašom Stevandić koja je takođe [[ljekar]], specijalista za [[Nuklearna medicina|nuklearnu medicinu]]. Posjeduju porodičnu kuću u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i imaju troje djece: Danila, Srđana i Anu.<ref name="RadioSA2"/><ref name="cin" /> Dana 18. januara 2021. potvrđeno je da je bio pozitivan na [[COVID-19]], usred [[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|pandemije u Bosni i Hercegovini]].<ref>{{Cite news|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/bih-hospitalizovani-nikola-%C5%A1piri%C4%87-i-nenad-stevandi%C4%87/2113944|title=BiH: Hospitalizovani Nikola Špirić i Nenad Stevandić|last=Gorana Jakovljević|location=[[Banja Luka]]|work=www.aa.com.tr|publisher=[[Agencija Anadolija]]|date=18. 1. 2021|access-date=11. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230711160538/https://www.aa.com.tr/ba/balkan/bih-hospitalizovani-nikola-%C5%A1piri%C4%87-i-nenad-stevandi%C4%87/2113944|archive-date=11. 7. 2023|quote=... uzrokovane koronavirusom}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/31050943.html|title=Poslanici u Parlamentu BiH Špirić i Stevandić u bolnici zbog korone|last=|location=|work=www.slobodnaevropa.org|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|date=18. 1. 2021|access-date=11. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230711160950/https://www.slobodnaevropa.org/a/31050943.html|archive-date=11. 7. 2023|quote=... zbog obostranih upala pluća prouzrokovanih infekcijom novim korona virusom}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://bhrt.ba/spiric-i-stevandic-otpusteni-na-kucno-lijecenje/|title=Špirić i Stevandić otpušteni na kućno liječenje|last=|location=|work=bhrt.ba|publisher=[[Bosanskohercegovačka radio-televizija]]|date=20. 1. 2021|access-date=11. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230711162013/https://bhrt.ba/spiric-i-stevandic-otpusteni-na-kucno-lijecenje/|archive-date=11. 7. 2023|quote=Špirić i Stevandić hospitalizovani su u ponedjeljak, 18. januara.}}</ref> [[Predsjednik Srbije]] [[Aleksandar Vučić]] dodijelio mu je [[Sretenjski orden]] prvog stepena u februaru 2024. ''za izuzetne zasluge u razvijanju i učvršćivanju saradnje i prijateljskih odnosa između Republike Srbije i Republike Srpske''.<ref>{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/vijesti/predsjedniku-stevandi%C4%87u-uru%C4%8Deno-visoko-priznanje-dr%C5%BEave-srbije-%E2%80%93-sretenjski-orden-prvog-stepena|title=Predsjedniku Stevandiću uručeno visoko priznanje države Srbije – Sretenjski orden prvog stepena|last=srdjan.borkovic|date=15. 2. 2024|website=NSRS|access-date=16. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.predsednik.rs/lat/predsednik/ukazi-o-odlikovanjima|title=Ukazi o odlikovanjima|website=predsednik.rs|publisher=[[Predsjednik Srbije]]|access-date=16. 10. 2025}}</ref> == Također pogledajte == * [[Ujedinjena Srpska]] * [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Facebook|nenadstevandicofficial}} *[https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/narodna-skup%C5%A1tina/sastav/narodni-poslanici/nenad-stevandi%C4%87 Službena biografija] na NarodnaSkupstinaRS.net {{In lang|sr}} *[https://www.parlament.ba/representative/detail/513?lang=bs Službeni profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251107133518/https://www.parlament.ba/representative/detail/513?lang=bs |date=7. 11. 2025 }} na Parlament.ba {{In lang|bs}} *[https://www.ujedinjenasrpska.rs/predsjednik-ujedinjene-srpske/ Predsjednik Ujedinjene Srpske] {{In lang|sr}} {{Predsjednici Narodne skupštine Republike Srpske}} {{DEFAULTSORT:Stevandić, Nenad}} [[Kategorija:Biografije, Drvar]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ljekari]] [[Kategorija:Političari Srpske demokratske stranke]] [[Kategorija:Političari Ujedinjene Srpske]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Banjoj Luci]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] qkw8zpxdi35edaw6srk3urxlv36f67n Odbori narodnog otpora 0 527640 3917126 3782150 2026-08-08T22:35:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917126 wikitext text/x-wiki '''Odbori narodnog otpora''' ({{Jez-ar|لجان المقاومة الشعبية}}, Lijān al-Muqāwama al-Shaʿbiyya,) ili PRC jest koalicija brojnih naoružanih [[Palestina (država)|palestinskih]] grupa koje se protive onome što smatraju pomirljivim pristupom [[Palestinska uprava|Palestinske uprave]] i [[Fatah]]a prema [[Izrael]]u. PRC je posebno aktivan u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]], putem svog vojnog krila, Brigada Al-Nasser Salahudin.<ref name=UNGazareport>{{Cite news|url=https://image.guardian.co.uk/sys-files/Guardian/documents/2009/09/15/UNFFMGCReport.pdf|title=HUMAN RIGHTS IN PALESTINE AND OTHER OCCUPIED ARAB TERRITORIES|author=Report of the United Nations Fact Finding Mission on the Gaza Conflict|work=The Guardian|date=15. 9. 2009|access-date=15. 9. 2009|location=London}}</ref> PRC je planirao i izvršio niz različitih operacija, ali se specijalizirao za postavljanje bombi pored puta i eksplozivnih punjenja za vozila - usmjerenih protiv vojnih i civilnih konvoja. Osnovan krajem 2000. od strane bivšeg člana Fataha i [[Tanzim]]a [[Jamala Abu Samhadane]], PRC se sastoji prvenstveno od bivših boraca Fataha i članova [[Brigade šehida Al-Aqse]], a Izrael tvrdi da ga inspiriše i finansira [[Hezbollah]]. Sadašnji vođa PRC-a je [[Ayman al-Shashniya]].<ref>{{cite web|url=http://schema-root.org/region/middle_east/palestine/militants/popular_resistance_committees/leadership/|title=leadership of the Popular Resistance Committees, Schema-Root news|access-date=17. 12. 2014}}</ref> Vjerovalo se da je treća najjača frakcija aktivna u Pojasu Gaze, nakon Hamasa i [[Palestinski islamski džihad|Palestinskog islamskog džihada]] 2012.<ref>{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-4181628,00.html|title=Popular Resistance Committees|work=ynet|date=27. 1. 2012|access-date=17. 12. 2014}}</ref> Trenutno se bori uz Hamas i druge savezničke palestinske frakcije u tekućem [[Rat u Gazi|ratu u Gazi]] (2023 – danas).<ref name=":2">{{Cite web |date=7. 11. 2023 |title=Not only Hamas: eight factions at war with Israel in Gaza |url=https://www.newsweek.com/not-only-hamas-eight-factions-war-israel-gaza-1841292 |access-date=22. 9. 2024 |website=Newsweek |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |date=22. 5. 2024 |title=With Al-Qassam and Al-Quds Brigades, four other armed Palestinian factions are fighting Israel in Gaza |url=https://www.newarab.com/news/four-other-armed-palestinian-groups-fighting-israel-gaza |website=The New Arab |access-date=6. 11. 2025 |archive-date=16. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250116102140/https://www.newarab.com/news/four-other-armed-palestinian-groups-fighting-israel-gaza |url-status=dead }}</ref> Izrael i [[Sjedinjene Američke Države]] su je označili kao terorističku organizaciju. == Veza s Hezbollahom == Prema Izraelu, veza između PRC-a i Hezbollaha je više nego slučajna. Izrael tvrdi da organizacija uživa finansijsku i tehničku podršku Hezbollaha od svog osnivanja i da je svojevrsni posrednik utjecaja Hezbollaha u Pojasu Gaze.<ref>{{cite web|url=http://news.walla.co.il/?w=//931483 |title=מיהו ארגון ועדות ההתנגדות העממית? - וואלה! חדשות |date=28. 6. 2006 |publisher=News.walla.co.il |access-date=11. 2. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nfc.co.il/archive/003-D-15858-00.html?tag=12-28-39 |title=News1 &#124; ועדות ההתנגדות - ארגון טרור |publisher=Nfc.co.il |access-date=11. 2. 2014}}</ref> Organizacija prema van projektuje ovu vezu kroz mimikriju zastave Hezbollaha, koja također sadrži šaku koja stišće pušku Kalašnjikov i stilizirani natpis. Međutim, u posljednje vrijeme, od početka [[Građanski rat u Siriji|sirijskog građanskog rata]], grupa se distancirala od Hezbolaha i [[Iran]]a, čak ih osuđujući zbog učešća u ratu. Grupa je u junu 2016. objavila video pod nazivom "Jedna nacija" gdje su pokazali znakove s raznim gradovima, uključujući [[Alep]], [[Gaza (grad)|Gazu]], [[Jerusalem]], [[Faludža|Faludžu]] i [[Sana'a|Sanu]], prekrivene krvlju, aludirajući na sukobe u kojima su učestvovale milicije koje podržava Iran, poput [[Bitka za Alep|Bitke za Alep]] i [[Bitka za Faludžu|Bitke za Faludžu]] (2016), dok je govornik iz grupe govorio o solidarnosti grupe sa sunitima pogođenim sukobima u [[Irak]]u, [[Sirija|Siriji]] i [[Jemen]]u.<ref>{{cite web|last=Zelin |first=Aaron Y. |url=http://jihadology.net/2016/06/11/new-video-message-from-na%e1%b9%a3ir-%e1%b9%a3ala%e1%b8%a5-ad-din-brigades-liwa-al-taw%e1%b8%a5id-one-nation/ |title=New video message from Nāṣir Ṣalāḥ ad-Dīn Brigades' (Liwā' al-Tawḥīd): "One Nation" |publisher=Jihadology.net |date=11. 6. 2016 |accessdate=10. 8. 2022}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.intelligence.org.il/eng/sib/8_04/pto.htm Vodeće palestinske terorističke organizacije (august 2004.)] iz Obavještajnog i informativnog centra o terorizmu pri Centru za specijalne studije (C.S.S)* [https://web.archive.org/web/20071006075652/http://www.omedia.org/Show_Article.asp?DynamicContentID=2520&MenuID=603&ThreadID=1014010 Odbori otpora: Između pokreta i stranke] * {{in lang|ar}} [http://www.alweya.com/ Zvanična veb stranica Brigada Salahudina] {{Izraelsko-palestinski sukob}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Palestina]] [[Kategorija:Narodni front oslobođenja Palestine – generalna komanda]] [[Kategorija:Palestinske militantne grupe]] sntw4qkle8n2q6oughztr1fmbar38tq Poremećaj somatskih simptoma 0 529431 3917164 3903246 2026-08-09T04:52:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917164 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Poremećaj somatskih simptoma |slika= Somatic symptom disorder.webm |opis_slike=Somatski simptomski poremećaj, ponekad nazvan somatoformni poremećaj, definira se kao neobjašnjivi fizički simptomi koji često dovode do kognitivnih simptoma. |specijalnost = [[Psihijatrija]], [[psihologija]] | simptomi = [[Maladapcija|Maladaptivne]] misli, osjećaji i [[ponašanje]] kao odgovor na hronične fizičke simptome<ref name=merck/> | komplikacije = Smanjeno funkcionisanje, [[nezaposlenost]], finansijski stres, [[Interpersonalni odnosi|interpersonalne]] poteškoće | pojava = Djetinjstvo<ref name=StatPearls/> | trajanje = Najmanje šest mjeseci <ref name=dsm>{{cite book|year=2013 | vauthors = Dimsdale JE, Levenson JL, Barsky III AJ, Creed F, Frasure-Smith N, Irwin MR, Keefe FJ, Lee S, Sharpe M, Wulsin LR | chapter = Somatic Symptom Disorders |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders |url=https://archive.org/details/diagnosticstatis0005unse |edition=5|publisher=American Psychiatric Association|location=Washington DC|pages=[https://archive.org/details/diagnosticstatis0005unse/page/354 354]–372 |isbn=978-0-89042-555-8}}</ref> | uzroci = Povećana svijest o tjelesnim senzacijama i sklonost pogrešnom tumačenju tjelesnih senzacija<ref name=afp/> | rizici = [[Zanemarivanje djeteta|Zanemarivanje u djetinjstvu]] i [[zlostavljanje djeteta|zlostavljanje]], haotičan način života, historija [[Zloupotreba supstanci|supstanci]] i [[zloupotreba alkohola]], [[psihosocijalni]] i [[biopsihosocijalni]] stresori | dijagnoza = [[Fizički pregled]], [[Psihijatrijska procjena]]<ref name=StatPearls/> | diferencijalna_dijagnoza = [[Poremećaj prilagođavanja]], [[tjelesni dismorfni poremećaj]], [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]], [[hipohondrijaza]]<ref name=StatPearls/> | liječenje = [[Kognitivno-bihejvioralna terapija]], [[lijekovi]], [[interpersonalna psihoterapija]]<ref name="PIT"/> | lijek = [[Antidepresiv]]i ([[selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina]], [[inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina i norepinefrina]])<ref name=Psychopharmacotherapy>{{cite journal | vauthors = Somashekar B, Jainer A, Wuntakal B | title = Psychopharmacotherapy of somatic symptoms disorders | journal = International Review of Psychiatry | volume = 25 | issue = 1 | pages = 107–115 | date = februar 2013 | pmid = 23383672 | doi = 10.3109/09540261.2012.729758 | s2cid = 25646632 }}</ref> | frekvencija= Oko 13–23% opće populacije<ref name="Sauer Witthöft Rief 2023 p.">{{cite journal | vauthors = Sauer KS, Witthöft M, Rief W | title = Somatic Symptom Disorder and Health Anxiety: Assessment and Management | journal = Neurologic Clinics | volume = 41 | issue = 4 | pages = 745–758 | date = novembar 2023 | pmid = 37775202 | doi = 10.1016/j.ncl.2023.02.009 | publisher = Elsevier BV | s2cid = 258266448 }}</ref> }} '''Poremećaj somatskih simptoma''' ('''SSD''') je [[stanje mentalnog zdravlja]] koje karakterizira pretjerani fokus na fizičke simptome —kao što su bol ili [[kratkoća daha]]—koji uzrokuju značajnu patnju ili oštećenje. Osobe sa SSD-om doživljavaju nesrazmjerne misli, emocije i ponašanja povezana sa svojim simptomima. Sami simptomi nisu namjerno izazvani ili [[simulirana bolest|glumljena]] (kao što je to slučaj kod [[simuliranje|simuliranih]] i [[fingirani poremećaj|fingiranih poremećaja]]), a njihov osnovni uzrok— da li se radi o [[Organska bolest|organskoj]], [[Psihogena bolest|psihogenoj]] ili [[Medicinski neobjašnjivi fizički simptomi|neobjašnjivoj]] — nije relevantno za dijagnozu.<ref name=merck/> Manifestacije somatskog simptomskog poremećaja su varijabilne; simptomi mogu biti široko rasprostranjeni, specifični i često fluktuiraju. Somatski simptomski poremećaj odgovara načinu na koji pojedinac doživljava i reaguje na simptome, a ne na same simptome, i može se razviti u kontekstu postojećih [[hronična bolest|hroničnih bolesti]] ili novonastalih stanja.<ref name=mayo/> Nekoliko studija je pronašlo visoku učestalost komorbiditeta sa [[veliki depresivni poremećaj|velikim depresivnim poremećajem]], [[generalizirani anksiozni poremećaj|generaliziranim anksioznim poremećajem]] i [[fobija]]ma.<ref name=comorbid>{{cite journal | vauthors = Brown FW, Golding JM, Smith GR | title = Psychiatric comorbidity in primary care somatization disorder | journal = Psychosomatic Medicine | volume = 52 | issue = 4 | pages = 445–451 | date = juli 1990 | pmid = 2399295 | doi = 10.1097/00006842-199007000-00006 | s2cid = 30954374 }}</ref> Poremećaj somatskih simptoma često je povezan sa sindromima funkcionalne boli, kao što su [[fibromialgija]] i [[sindrom iritabilnog crijeva]]. (IBS).<ref name=fibromyalgia1>{{cite journal | vauthors = Häuser W, Bialas P, Welsch K, Wolfe F | title = Construct validity and clinical utility of current research criteria of DSM-5 somatic symptom disorder diagnosis in patients with fibromyalgia syndrome | journal = Journal of Psychosomatic Research | volume = 78 | issue = 6 | pages = 546–552 | date = juni 2015 | pmid = 25864805 | doi = 10.1016/j.jpsychores.2015.03.151 }}</ref> Poremećaj somatskih simptoma obično dovodi do lošeg općeg funkcioniranja, problema u međuljudskim odnosima, nezaposlenosti ili problema na poslu, te finansijskih problema kao posljedica čestih posjeta liječniku.<ref name=mayo/> Etiologija poremećaja somatskih simptoma nije poznata. Simptomi mogu biti rezultat pojačane svijesti o specifičnim fizičkim senzacijama uz [[anksioznost]] zbog zdravlja.<ref name=StatPearls/> Postoji određena kontroverza oko dijagnoze, budući da su percepcija i reakcija na simptome inherentno subjektivni i mogu ovisiti o interpretaciji kliničara..<ref>{{cite journal | vauthors = Kline CL, Shamshair S, Kullgren KA, Leber SM, Malas N | title = A Review of the Impact of Sociodemographic Factors on the Assessment and Management of Pediatric Somatic Symptom and Related Disorders | journal = Journal of the Academy of Consultation-Liaison Psychiatry | volume = 64 | issue = 1 | pages = 58–64 | date = 1. 1. 2023 | pmid = 36328180 | doi = 10.1016/j.jaclp.2022.10.266 }}</ref> Osim toga, osobama s poznatim fizičkim bolestima ponekad se može postaviti pogrešna dijagnoza.<ref name="Frances_2013" /> ==Znaci i simptomi== Somatski simptomski poremećaj karakteriziraju nejasne i nedosljedne anamneze simptoma koje se rijetko poboljšavaju medicinskim tretmanima. Ključni znakovi uključuju pogrešno tumačenje normalnih senzacija kao abnormalnih, izbjegavanje fizičke aktivnosti, pojačanu osjetljivost na lijekove [[nuspojave]] i traženje pomoći od više pružatelja usluga za iste probleme.<ref name=StatPearls>{{cite book| vauthors = D'Souza RS, Hooten WM |chapter=Somatic Symptom Disorder |title=StatPearls | chapter-url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK532253/|publisher=StatPearls Publishing|date=januar 2023|location=Treasure Island (FL)|pmid=30335286 |via=PubMed}}</ref> Manifestacije somatskih simptoma su veoma varijabilne. Ponavljajuće tegobe obično počinju prije 30. godine života; većina pacijenata ima mnogo somatskih simptoma, dok drugi imaju samo jedan. Težina simptoma može varirati, ali simptomi rijetko potpuno nestaju na duži period.<ref name=merck>{{cite web | vauthors = Dimsdale JE | date = juli 2024 |access-date=1. 8. 2023|title=Somatic Symptom Disorder&nbsp;— Psychiatric Disorders|url=https://www.merckmanuals.com/en-ca/professional/psychiatric-disorders/somatic-symptom-and-related-disorders/somatic-symptom-disorder|website=Merck Manuals Professional Edition}}</ref> Simptomi mogu biti specifični, poput regionalne boli i lokaliziranih senzacija, ili opći, poput [[umor]]a, [[mijalgija|mijalgije]] i [[malaksalost]]i.<ref name=mayo>{{cite web|access-date=1. 8. 2023|title=Somatic symptom disorder&nbsp;— Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/somatic-symptom-disorder/symptoms-causes/syc-20377776|website=Mayo Clinic}}</ref> Osobe sa somatskim poremećajem simptoma imaju opsesivne brige o svom zdravlju. Često pogrešno tumače normalne senzacije kao teške bolesti, vjeruju da su njihovi simptomi ozbiljni uprkos nedostatku medicinske osnove, smatraju da su medicinske procjene neadekvatne, boje se da će im fizička aktivnost naštetiti i provode previše vremena fokusirajući se na svoje simptome.<ref name=mayo/> Somatski poremećaj simptoma odnosi se na to kako pojedinac tumači i reaguje na simptome umjesto na same simptome. Somatski poremećaj simptoma može se javiti čak i kod onih koji imaju osnovnu [[hronična bolest|hroničnu bolest]] ili medicinsko stanje.<ref name=mayo/> Kada je somatski poremećaj simptoma komorbidan s drugom bolešću, osobe mogu hiperaktivno reagovati na prisustvo karakteristika drugog stanja. Mogu biti nereagujući na liječenje ili neuobičajeno osjetljivi na [[nuspojava]] lijekova. Osobe sa somatskim poremećajem simptoma koje također imaju i drugu fizičku bolest mogu iskusiti značajno oštećenje koje se ne očekuje od stanja.<ref name=merck/> ===Komorbiditeti=== Istraživanje komorbiditeta [[mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] i samoprijavljene [[psihopatologija]] kod osoba sa somatskim poremećajem simptoma otkrilo je značajnu učestalost komorbiditeta sa [[depresija (raspoloženje)|depresijom]] i anksioznošću; međutim, drugi psihijatrijski komorbiditeti često su bili zanemareni.<ref name=StatPearls/> [[Veliki depresivni poremećaj]], [[generalizirani anksiozni poremećaj]] i [[fobije]] bile su najčešća istovremena stanja.<ref name=comorbid/> U studijama koje su procjenjivale fizičke bolesti, 41,5% onih sa [[semantička demencija|semantičkom demencijom]], 11,2% onih sa [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovom bolešću]],<ref name=Dementia>{{cite journal | vauthors = Gan JJ, Lin A, Samimi MS, Mendez MF | title = Somatic Symptom Disorder in Semantic Dementia: The Role of Alexisomia | journal = Psychosomatics | volume = 57 | issue = 6 | pages = 598–604 | date = novembar 2016 | pmid = 27647568 | doi = 10.1016/j.psym.2016.08.002 }}</ref> 25% pacijentica s [[lipodistrofija|lipodistrofijom]] koja nije [[HIV]]-pozitivna,<ref name=lipodystrophy>{{cite journal | vauthors = Calabrò PF, Ceccarini G, Calderone A, Lippi C, Piaggi P, Ferrari F, Magno S, Pedrinelli R, Santini F | title = Psychopathological and psychiatric evaluation of patients affected by lipodystrophy | journal = Eating and Weight Disorders | volume = 25 | issue = 4 | pages = 991–998 | date = august 2020 | pmid = 31144218 | doi = 10.1007/s40519-019-00716-6 | s2cid = 169040646 }}</ref> i 18,5% pacijenata sa [[kongestivno zatajenje srca|kongestivnim zatajenjem srca]]<ref name=heart>{{cite journal | vauthors = Guidi J, Rafanelli C, Roncuzzi R, Sirri L, Fava GA | title = Assessing psychological factors affecting medical conditions: comparison between different proposals | journal = General Hospital Psychiatry | volume = 35 | issue = 2 | pages = 141–146 | date = mart 2013 | pmid = 23122485 | doi = 10.1016/j.genhosppsych.2012.09.007 }}</ref> ispunjavali su kriterije za poremećaj somatskih simptoma. Među onima sa [[fibromialgija|fibromialgijom]], 25,6% je ispunjavalo kriterije za poremećaj somatskih simptoma i pokazivalo veće stope depresije od onih koji nisu ispunjavali kriterije.<ref name=fibromyalgia1/> U jednoj studiji, 28,8% onih sa poremećajem somatskih simptoma imalo je [[astma|astmu]], 23,1% je imalo [[kardiovaskularne bolesti]], a 13,5% je imalo [[giht]], [[reumatoidni artritis]] ili [[osteoartritis]].<ref name="hypochondriasis">{{cite journal | vauthors = Newby JM, Hobbs MJ, Mahoney AE, Wong SK, Andrews G | title = DSM-5 illness anxiety disorder and somatic symptom disorder: Comorbidity, correlates, and overlap with DSM-IV hypochondriasis | journal = Journal of Psychosomatic Research | volume = 101 | pages = 31–37 | date = oktobar 2017 | pmid = 28867421 | doi = 10.1016/j.jpsychores.2017.07.010 | hdl-access = free | hdl = 1959.4/unsworks_51677 | url = https://unsworks.unsw.edu.au/bitstreams/396679a2-589a-4923-a4ae-1cf144be15bb/download | author-link = Jill Newby }}</ref><ref name=empiricalevidence>{{cite journal | vauthors = Löwe B, Levenson J, Depping M, Hüsing P, Kohlmann S, Lehmann M, Shedden-Mora M, Toussaint A, Uhlenbusch N, Weigel A | title = Somatic symptom disorder: a scoping review on the empirical evidence of a new diagnosis | journal = Psychological Medicine | volume = 52 | issue = 4 | pages = 632–648 | date = mart 2022 | pmid = 34776017 | pmc = 8961337 | doi = 10.1017/S0033291721004177 }}</ref> ===Komplikacije=== [[Zloupotreba alkohola|Alkohol]] i druge [[zloupotreb supstanci|zloupotrebe supstanci]] se često primjećuju, ponekad se koriste za ublažavanje simptoma, ali istovremeno povećavaju rizik od [[ovisnost o supstancama|ovisnosti o supstancama]] kod pojedinaca u odnosu na početnu vrijednost.<ref name=substances>{{cite journal | vauthors = Hasin D, Katz H | title = Somatoform and substance use disorders | journal = Psychosomatic Medicine | volume = 69 | issue = 9 | pages = 870–875 | date = decembar 2007 | pmid = 18040097 | doi = 10.1097/PSY.0b013e31815b00d7 | s2cid = 1280316 }}</ref> Druge komplikacije uključuju loše cjelokupno funkcioniranje, probleme u odnosima, [[nezaposlenost]] ili poteškoće na poslu i finansijski stres zbog prekomjernih kliničkih posjeta.<ref name=mayo/> ==Uzroci== Somatski simptomi mogu proizaći iz pojačane svijesti o normalnim tjelesnim senzacijama, uz tendenciju da se te senzacije tumače kao abnormalne. Studije sugeriraju da faktori rizika za somatske simptome uključuju historiju [[zanemarivanje u djetinjstvu|zanemarivanja u djetinjstvu]], [[seksualno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]], haotičnog načina života i historiju zloupotrebe supstanci.<ref name=afp>{{cite journal | vauthors = Kurlansik SL, Maffei MS | title = Somatic Symptom Disorder | journal = American Family Physician | volume = 93 | issue = 1 | pages = 49–54 | date = januar 2016 | pmid = 26760840 }}</ref><ref name=personality>{{cite journal | vauthors = Rost KM, Akins RN, Brown FW, Smith GR | title = The comorbidity of DSM-III-R personality disorders in somatization disorder | url = https://archive.org/details/sim_general-hospital-psychiatry_1992-09_14_5/page/322 | journal = General Hospital Psychiatry | volume = 14 | issue = 5 | pages = 322–326 | date = septembar 1992 | pmid = 1521787 | doi = 10.1016/0163-8343(92)90066-j }}</ref> Psihosocijalni stresori, poput nezaposlenosti i loših radnih rezultata, također mogu biti faktori rizika.<ref name=StatPearls/><ref name=disability>{{cite journal | vauthors = Harris AM, Orav EJ, Bates DW, Barsky AJ | title = Somatization increases disability independent of comorbidity | journal = Journal of General Internal Medicine | volume = 24 | issue = 2 | pages = 155–161 | date = februar 2009 | pmid = 19031038 | pmc = 2629001 | doi = 10.1007/s11606-008-0845-0 }}</ref> Mogao bi postojati i genetički element: Studija iz 2010. godine provedena na [[blizanački metod|monozigotnim i dizigotnim blizancima]] otkrila je da [[genetika]] objašnjava 7% do 21% rizika učesnika za somatske simptome, dok je ostatak povezan s faktorima okoline mentalnog zdravlja.<ref name=twins>{{cite journal | vauthors = Kato K, Sullivan PF, Pedersen NL | title = Latent class analysis of functional somatic symptoms in a population-based sample of twins | journal = Journal of Psychosomatic Research | volume = 68 | issue = 5 | pages = 447–453 | date = maj 2010 | pmid = 20403503 | pmc = 2858068 | doi = 10.1016/j.jpsychores.2010.01.010 }}</ref> U drugoj studiji, različiti [[SNP|jednonukleotidni polimorfizmi]] povezani su sa somatskim simptomima.<ref name=StatPearls/> ===Psihološki=== Dokazi ukazuju na to da, uz šire faktore kao što su rana [[trauma iz djetinjstva]] ili [[teorija vezanosti|nesigurna vezanost]], negativni psihološki faktori, uključujući [[pretjerivanje|katastrofiziranje]], [[negativna afektivnost|negativnu afektivnost]], [[prežvakavanje (psihologija)|prežvakavanje]], [[izbjegavanje suočavanja|izbjegavanje]], [[hipohondrija|anksioznost za zdravlje]] ili loša [[samokoncepcija|fizički samo-koncept]] imaju značajan uticaj na prelazak sa neproblematičnih somatskih simptoma na teško iscrpljujući poremećaj somatskih simptoma.<ref name=empiricalevidence/> Oni koji doživljavaju više negativnih psiholoških karakteristika mogu smatrati [[medicinski neobjašnjivi fizički simptomi|medicinski neobjašnjive simptome]] prijetećim i stoga pokazuju jaču kognitivnu, emocijsku i bihevioralnu [[svijest]] o takvim simptomima.<ref name=recentdevelop>{{cite journal | vauthors = Mewes R | title = Recent developments on psychological factors in medically unexplained symptoms and somatoform disorders | journal = Frontiers in Public Health | volume = 10 | date = 2022 | pmid = 36408051 | pmc = 9672811 | doi = 10.3389/fpubh.2022.1033203 | doi-access = free | bibcode = 2022FrPH...1033203M }}</ref> Osim toga, dokazi ukazuju na to da negativni psihološki faktori imaju značajan utjecaj na oštećenja i ponašanje osoba koje pate od somatskog simptomskog poremećaja, kao i na dugoročnu stabilnost takvih simptoma.<ref name=followup>{{cite journal | vauthors = Klaus K, Rief W, Brähler E, Martin A, Glaesmer H, Mewes R | title = Validating psychological classification criteria in the context of somatoform disorders: A one- and four-year follow-up | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-abnormal-psychology_2015-11_124_4/page/1092 | journal = Journal of Abnormal Psychology | volume = 124 | issue = 4 | pages = 1092–1101 | date = novembar 2015 | pmid = 26280303 | doi = 10.1037/abn0000085 }}</ref><ref name=cogandbehave>{{cite journal | vauthors = Martin A, Rief W | title = Relevance of cognitive and behavioral factors in medically unexplained syndromes and somatoform disorders | url = https://archive.org/details/sim_psychiatric-clinics-of-north-america_2011-09_34_3/page/564 | journal = The Psychiatric Clinics of North America | volume = 34 | issue = 3 | pages = 565–578 | date = septembar 2011 | pmid = 21889679 | doi = 10.1016/j.psc.2011.05.007 }}</ref><ref name=PsychosomaticMedicine>{{cite journal | vauthors = Rief W, Mewes R, Martin A, Glaesmer H, Braehler E | title = Are psychological features useful in classifying patients with somatic symptoms? | url = https://archive.org/details/sim_psychosomatic-medicine_2010-09_72_7/page/648 | journal = Psychosomatic Medicine | volume = 72 | issue = 7 | pages = 648–655 | date = septembar 2010 | pmid = 20368474 | doi = 10.1097/PSY.0b013e3181d73fce | s2cid = 86067 }}</ref> ===Psihosocijalno=== [[psihplogija|Psihosocijalni]] stres i [[Društvena norma|kulturne norme]] utiču na to kako se pacijenti predstavljaju svojim [[ljekar]]ima. Amerikanci i Korejci su učestvovali u studiji kako bi izmjerili [[somatizacija|somatizaciju]] unutar [[Kultura|kulturnog]] konteksta. Otkriveno je da su korejski učesnici koristili više fraza vezanih za tijelo dok su raspravljali o svojim vezama sa stresnim događajima i iskusili više [[simpatija]] kada su zamoljeni da čitaju tekstove koji koriste somatske izraze kada su raspravljali o svojim emocijama.<ref name=biosocial/> Oni koji su odrasli u okruženjima gdje se obeshrabruje izražavanje emocija tokom faza razvoja suočavaju se s najvećim rizikom od somatizacije.<ref name=biosocial/> U okruženjima [[primarna zdravstvena zaštita|primarne zdravstvene zaštite]], studije su pokazale da somatizirajući pacijenti imaju mnogo veće stope nezaposlenosti i smanjeno [[Zapošljavanje|profesionalno funkcionisanje]] od nesomatizirajućih pacijenata.<ref name=afp/> Traumatski životni događaji mogu uzrokovati razvoj poremećaja somatskih simptoma. Većina ljudi sa somatskim simptomskim poremećajem potiče iz [[disfunkcionalna porodica|disfunkcionalnih]] domova. [[Meta-analiza|Metaanalitička studija]] otkrila je vezu između seksualnog zlostavljanja i funkcionalnih gastrointestinalnih sindroma, [[hronična bplest|hronične boli]], [[neepilepsijski napad|neepilepsijskih napada]] i [[bol u karlici|hronične boli u karlici]].<ref name=biosocial>{{cite journal| vauthors = Çetin Ş, Varma GS |title= Somatic Symptom Disorder: Historical Process and Biopsychosocial Approach|url=http://www.cappsy.org/archives/vol13/no4/cap_13_04_12_en.pdf|journal=Psikiyatride Güncel Yaklaşımlar&nbsp;— Current Approaches in Psychiatry|year=2021|pages=790–804|volume=13|issue=4|doi=10.18863/pgy.882929}}</ref> ===Fiziološki=== [[Hipotalamusno-hipofiznp-adrenalna osovona|hipotalamus-hipofiza-adrenalna osa]] (HPA) ima ključnu ulogu u [[reakcija "bori se ili bježi"|reakciji na stres]]. Iako [[Hipotalamusnp-hipofizno-adrenalna osovina|HPA osa]] može postati aktivnija kod depresije, postoje dokazi o [[adrenalna insuficijencija|hipokortizolizmu]] u somatizaciji.<ref name=hpa>{{cite journal | vauthors = Tak LM, Rosmalen JG | title = Dysfunction of stress responsive systems as a risk factor for functional somatic syndromes | journal = Journal of Psychosomatic Research | volume = 68 | issue = 5 | pages = 461–468 | date = maj 2010 | pmid = 20403505 | doi = 10.1016/j.jpsychores.2009.12.004 | s2cid = 7334435 | url = https://pure.rug.nl/ws/files/6745862/Tak_2010_J_Psychosom_Res.pdf }}</ref> Kod somatskih poremećaja postoji negativna veza između povišenih vrijednosti boli i nivoa [[5-hidroksiindolsirćetna kiselina|5-hidroksiindolsirćetne kiseline]] (5-HIAA) i [[triptofan]]a.<ref name=biosocial/> Pretpostavlja se da [[zpala|proupalni procesi]] mogu imati ulogu u poremećaju somatskih simptoma, kao što su povećanje nespecifičnih somatskih simptoma i osjetljivost na bolne podražaje.<ref name=proinflammatory>{{cite journal | vauthors = Rief W, Hennings A, Riemer S, Euteneuer F | title = Psychobiological differences between depression and somatization | journal = Journal of Psychosomatic Research | volume = 68 | issue = 5 | pages = 495–502 | date = maj 2010 | pmid = 20403510 | doi = 10.1016/j.jpsychores.2010.02.001 }}</ref> Pokazalo se da su aktivacija [[upala|proupalnih]] procesa i aktivnost [[prednjei cingularni korteks|prednjeg cingularnog korteksa]] povezani kod osoba koje su duže vrijeme doživljavale stresne životne događaje. Nadalje se tvrdi da povećana aktivnost prednjeg cingularnog korteksa, koji djeluje kao most između pažnje i [[emocija]], dovodi do povećane osjetljivosti na neželjene podražaje i tjelesne senzacije.<ref name=cingulate>{{cite journal | vauthors = Harrison NA, Brydon L, Walker C, Gray MA, Steptoe A, Critchley HD | title = Inflammation causes mood changes through alterations in subgenual cingulate activity and mesolimbic connectivity | journal = Biological Psychiatry | volume = 66 | issue = 5 | pages = 407–414 | date = septembar 2009 | pmid = 19423079 | pmc = 2885494 | doi = 10.1016/j.biopsych.2009.03.015 }}</ref> [[Bol]] je višestruko iskustvo, a ne samo osjećaj. Dok se [[nocicepcija]] odnosi na aferentnu [[neurotransmiter|neuralnu aktivnost]] koja prenosi [[Osjećaj|senzorne informacije]] kao odgovor na podražaje koji mogu uzrokovati [[Tkivo|oštećenje tkiva]], bol je svjesno iskustvo koje zahtijeva [[Moždana kora|korteksnu]] aktivnost i može se javiti u odsustvu nocicepcije.<ref name=biosocial/> Smatra se da osobe sa somatskim poremećajem simptoma preuveličavaju svoje simptome kroz izbor percepcije i percipiraju ih u skladu s bolešću. Ova ideja je identificirana kao [[Kognicija|kognitivni]] stil poznat kao "somatosenzorna amplifikacija".<ref name=somatosensorialamplification>{{cite journal | vauthors = Barsky AJ | title = Amplification, somatization, and the somatoform disorders | journal = Psychosomatics | volume = 33 | issue = 1 | pages = 28–34 | date = 1992 | pmid = 1539100 | doi = 10.1016/S0033-3182(92)72018-0 | doi-access = free }}</ref> Termin "[[centralna senzibilizacija]]" je stvoren da opiše [[neurologija|neurobiološki]] stav da oni koji su predisponirani za somatizaciju imaju preosjetljivu [[neuronska mreža|neuronsku mrežu]]. Bezopasni i blagi [[Stimulus (fiziologija)|stimulusi]] stimulišu [[Nocicepcija|nociceptivne]] specifične [[ćelije stražnjeg sivog stuba|dorzalnog roga]] nakon [[centralna senzibilizacija|centralne senzibilizacije]]. Kao rezultat toga, bol se osjeća kao odgovor na stimuluse koji obično ne bi uzrokovali bol.<ref name=biosocial/> ===Dokazi neurosnimanja=== Neki pregledi literature kognitivno-afektivne neuronauke o somatskim simptomskim poremećajima sugeriraju da [[katastrofizacija]] kod pacijenata sa somatskim simptomskim poremećajima ima tendenciju veće osjetljivosti na bol. Relevantne regije mozga uključuju dorzolateralni [[čeoni režanj|prefrontalni]], [[insula|insulski]], rostralni prednji cingularni, premotorni i [[tjemni režanj|tjemeni]] korteks.<ref name="pmid18496475">{{cite journal | vauthors = Stein DJ, Muller J | title = Cognitive-affective neuroscience of somatization disorder and functional somatic syndromes: reconceptualizing the triad of depression-anxiety-somatic symptoms | journal = CNS Spectrums | volume = 13 | issue = 5 | pages = 379–384 | date = maj 2008 | pmid = 18496475 | doi = 10.1017/S1092852900016540 }}</ref><ref name="pmid19553880">{{cite journal | vauthors = García-Campayo J, Fayed N, Serrano-Blanco A, Roca M | title = Brain dysfunction behind functional symptoms: neuroimaging and somatoform, conversive, and dissociative disorders | journal = Current Opinion in Psychiatry | volume = 22 | issue = 2 | pages = 224–231 | date = mart 2009 | pmid = 19553880 | doi = 10.1097/YCO.0b013e3283252d43 }}</ref> ===Genetički=== Genetočka istraživanja sugerišu da modifikacije povezane sa [[monofilija|monoaminergičkim]] sistemom, posebno, mogu biti relevantne dok zajednički genetički izvor ostaje nepoznat. Istraživači uzimaju u obzir različite procese uključene u razvoj somatskog simptomskog poremećaja, kao i interakcije između različitih [[Biologija|bioloških]] i psihosocijalnih faktora. S obzirom na visoku učestalost traume, posebno tokom djetinjstva, sugerisano je da bi [[Epigenetika|epigenetičke]] promjene mogle biti objašnjenje.<ref name=epigenetics>{{cite book| vauthors = Frodl T |title=Functional Neurologic Disorders |chapter=Do (epi)genetics impact the brain in functional neurologic disorders? |series=Handbook of Clinical Neurology|year= 2016 |issn=0072-9752|pages=157–165|volume=139|pmid=27719836|doi=10.1016/B978-0-12-801772-2.00014-X|isbn=978-0-12-801772-2 }}</ref> Druga studija je otkrila da je gen za [[glukokortikoidni receptor]] ([[glukokortikoidni receptor|NR3C1]]) [[hipometilirajući agens|hipometiliran]] kod osoba sa somatskim simptomskim poremećajem i kod osoba sa depresijom.<ref name=biosocial/> ==Dijagnoza== Budući da osobe sa somatskim sindromom obično imaju sveobuhvatne prethodne analize, preporučuje se minimalno [[analiza krvi|laboratorijsko testiranje]]. Prekomjerno testiranje povećava mogućnost [[lažno pozitivnih i lažno negativnih|lažno pozitivnih]] rezultata, što može rezultirati daljnjim intervencijama, povezanim rizicima i većim troškovima. Dok neki ljekari naručuju testove kako bi umirili pacijente, istraživanja pokazuju da [[Medicinski test|dijagnostičko testiranje]] ne uspijeva ublažiti simptome SSD-a.<ref name=StatPearls/> Specifični testovi, kao što su [[Testovi funkcije štitnjače|procjene funkcije štitnjače]], [[Test na droge|skreing urina na droge]], ograničene analize krvi i minimalno [[Medicinsko snimanje|radiološko snimanje]], mogu se provesti kako bi se isključila somatizacija zbog medicinskih problema.<ref name=StatPearls/> ===Skala somatskih simptoma– 8=== {{glavni|Skala somatskih simptoma - 8}} [[Skala somatskih simptoma - 8|Skala somatskih simptoma– 8]] (SSS-8) je kratki upitnik za samoprocjenu koji se koristi za procjenu somatskih simptoma. Ispituje percipiranu težinu uobičajenih somatskih simptoma.<ref name=sss8>{{cite journal | vauthors = Gierk B, Kohlmann S, Kroenke K, Spangenberg L, Zenger M, Brähler E, Löwe B | title = The somatic symptom scale-8 (SSS-8): a brief measure of somatic symptom burden | url = https://archive.org/details/sim_jama-internal-medicine_2014-03_174_3/page/398 | journal = JAMA Internal Medicine | volume = 174 | issue = 3 | pages = 399–407 | date = mart 2014 | pmid = 24276929 | doi = 10.1001/jamainternmed.2013.12179 }}</ref> SSS-8 je sažeta verzija dobro poznatog [[Upitnik o zdravlju pacijenta|Upitnika o zdravlju pacijenata-15]] (PHQ-15).<ref name=sss8valid>{{cite journal | vauthors = Kroenke K, Spitzer RL, Williams JB | title = The PHQ-15: validity of a new measure for evaluating the severity of somatic symptoms | journal = Psychosomatic Medicine | volume = 64 | issue = 2 | pages = 258–266 | date = mart 2002 | pmid = 11914441 | doi = 10.1097/00006842-200203000-00008 | s2cid = 28701848 }}</ref> Na skali od pet tačaka, ispitanici ocjenjuju koliko su ih [[gastrointestinalna bolest|problemi sa želucem ili probavom]], [[bol u leđima|nelagoda u leđima]], bol u nogama, rukama ili zglobovima, [[glavobolja]], [[bol u prsima]] ili [[kratkoća daha]], [[vrtoglavica]], [[umor|osjećaj umora ili nedostatka energije]] i [[nesanica|problemi sa spavanjem]] uticali u prethodnih sedam dana. Ocjene se sabiraju kako bi se dobio zbirni rezultat koji se kreće od 0 do 32 boda.<ref name=sss8/> ===DSM-5=== Peto izdanje ''Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje'' ([[DSM-5]]) izmijenilo je unos pod nazivom "somatoformni poremećaji" u "somatski simptomi i srodni poremećaji", te izmijenilo druge dijagnostičke oznake i kriterije.<ref name=dsm5howto>{{cite journal | vauthors = Rief W, Martin A | title = How to use the new DSM-5 somatic symptom disorder diagnosis in research and practice: a critical evaluation and a proposal for modifications | journal = Annual Review of Clinical Psychology | volume = 10 | issue = 1 | pages = 339–367 | date = 28. 3. 2014 | pmid = 24387234 | doi = 10.1146/annurev-clinpsy-032813-153745 | doi-access = free }}</ref> DSM-5 kriteriji za poremećaj somatskih simptoma uključuju "jedan ili više somatskih simptoma koji su [[uznemirujući]] ili rezultiraju značajnim oštećenjem svakodnevnog života". Dodatni kriteriji, često poznati kao B kriteriji, uključuju "pretjerane misli, osjećaje ili ponašanja u vezi sa somatskim simptomima ili odgovarajućim zdravstvenim problemima koji se manifestuju nesrazmjernim i upornim mislima o težini nečijih simptoma". Nastavlja se: "Iako bilo koji somatski simptom možda nije stalno prisutan, nečije simptomatsko stanje je kontinuirano (obično traje duže od 6 mjeseci)."<ref name=dsm/> DSM-5 uključuje pet različitih opisa za poremećaj somatskih simptoma. To uključuje poremećaj somatskih simptoma s predominantnom boli, formalno nazvan poremećaj boli, kao i klasifikacije za blage, umjerene i teške simptome.<ref name=dsm/> ===Međunarodna klasifikacija bolesti=== [[ICD-11]] uključuje poremećaj tjelesne patnje, koji ima sličnosti sa poremećajem somatskih simptoma. Iako oba stanja uključuju somatske simptome, poremećaj tjelesne patnje čini se snažnije povezanim s iskustvom fizičkih simptoma, dok je poremećaj somatskih simptoma bliže povezan s psihološkom patnjom.<ref name="c439">{{cite journal | vauthors = Van Den Eede F, van der Feltz-Cornelis C | title = The Need to Distinguish between Bodily Distress Disorder and Somatic Symptom Disorder | journal = Psychotherapy and Psychosomatics | volume = 87 | issue = 4 | pages = 234–235 | date = 2018 | pmid = 30021214 | doi = 10.1159/000490731 | doi-access = free | hdl = 10067/1527850151162165141 | hdl-access = free }}</ref> Pacijenti koji ispunjavaju kriterije za obje dijagnoze imaju tendenciju da pokazuju veću težinu simptoma u različitim psihosocijalnim domenima.<ref name="c439"/> Poremećaj tjelesne patnje karakterizira prisustvo uznemirujućih tjelesnih simptoma i pretjerana pažnja posvećena tim simptomima. ICD-11 dalje navodi da ako neko drugo zdravstveno stanje uzrokuje ili doprinosi simptomima, nivo pažnje mora biti očigledno pretjeran u odnosu na prirodu i tok stanja.<ref name=icd>{{cite book | chapter = 6C20 Bodily distress disorder |title = International Classification of Diseases|publisher = World Health Organization |edition = 11th |access-date=3. 7. 2023|date =25. 5. 2019|location = Geneva, Switerzland|page = 449| chapter-url=https://icd.who.int/browse/2025-01/mms/en#767044268 | via = ICD-11 Browser }}</ref> ===Diferencijalna dijagnoza=== Rašireni, nespecifični simptomi somatskog simptomskog poremećaja mogu prikriti i oponašati manifestacije drugih medicinskih poremećaja, što otežava dijagnozu i terapiju. Naprimjer, stanja poput [[poremećaj prilagođavanja|poremećaja prilagođavanja]], [[tjelesni dismorfno poremećaj|tjelesnog dismorfnog poremećaja]], [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP), [[hipohondrija|hipohondrije]] također mogu pokazivati pretjerane i pretjerane emocijske i bihevioralne reakcije. Druge funkcionalne bolesti s nepoznatom [[etiologija|etiologijom]], kao što su [[fibromialgija]] i [[sindrom iritabilnog crijeva]] (IBS), obično se ne manifestiraju pretjeranim mislima, osjećajima ili [[maladaptacija|maladaptivnim]] [[ponašanje]]m.<ref name=StatPearls/> Somatski simptomski poremećaj preklapa se s hipohondrijom i [[Funkcionalni neurološki poremećaj|poremećajem funkcionalnih neuroloških simptoma]] (FNsD), ranije poznatim kao [[konverzijski poremećaj]].<ref>{{cite journal | vauthors = Newby JM, Hobbs MJ, Mahoney AE, Wong SK, Andrews G | title = DSM-5 illness anxiety disorder and somatic symptom disorder: Comorbidity, correlates, and overlap with DSM-IV hypochondriasis | journal = Journal of Psychosomatic Research | volume = 101 | pages = 31–37 | date = oktobar 2017 | pmid = 28867421 | doi = 10.1016/j.jpsychores.2017.07.010 | hdl-access = free | hdl = 1959.4/unsworks_51677 | url = https://unsworks.unsw.edu.au/bitstreams/396679a2-589a-4923-a4ae-1cf144be15bb/download }}</ref> Hipohondrija se karakterizira opsesijom posjedovanjem ili razvojem opasne, neotkrivene medicinske bolesti, uprkos odsustvu tjelesnih simptoma. FNsD se može manifestirati s jednim ili više simptoma različitih vrsta: motorički simptomi, koji mogu uključivati slabost ili paralizu; aberantni pokreti, uključujući tremor ili distonične pokrete; obrasci hoda; i abnormalno držanje udova. Prezentirajući simptom kod FNsD-a je gubitak funkcije, ali kod somatskog simptomatskog poremećaja naglasak je na nelagodi koju specifični simptomi proizvode. FNsD često nema preplavljujuće misli, osjećaje i ponašanja koja karakteriziraju somatski simptomski poremećaj.<ref name=dsm/> ==Liječenje== Umjesto fokusiranja na liječenje simptoma, ključni cilj je podržati pacijenta u [[suočavanju]] sa simptomima, uključujući i fizičke simptome i psihološke/bihevioralne (kao što su [[anksioznost]] zbog zdravlja i štetno [[ponašanje]]).<ref name=StatPearls/> Savjetuje se rano [[Psihijatrija|psihijatrijsko liječenje]]. Dokazi ukazuju na to da [[Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina|SSRI]] i [[Inhibitori ponovne pohrane serotonina i norepinefrina|SNRI]] mogu smanjiti percepciju boli.<ref name=Psychopharmacotherapy/> Budući da osobe sa somatskim poremećajem simptoma mogu imati nizak prag za [[Neželjeni učinak|neželjene reakcije]], liječenje treba započeti najnižom mogućom dozom i postepeno povećavati kako bi se postigao [[terapeutski učinak]].<ref name=StatPearls/> [[Kognitivno-bihejvioralna terapija]] (KBT) povezana je sa značajnim poboljšanjima u funkciji i somatskim simptomima koje prijavljuju pacijenti, smanjenjem troškova zdravstvene zaštite i smanjenjem simptoma depresije.<ref name=Psychopharmacotherapy/><ref name="Liu Gill Teodorczuk Li 2019 pp. 98–112">{{cite journal | vauthors = Liu J, Gill NS, Teodorczuk A, Li ZJ, Sun J | title = The efficacy of cognitive behavioural therapy in somatoform disorders and medically unexplained physical symptoms: A meta-analysis of randomized controlled trials | journal = Journal of Affective Disorders | volume = 245 | pages = 98–112 | date = februar 2019 | pmid = 30368076 | doi = 10.1016/j.jad.2018.10.114 | publisher = Elsevier BV | hdl-access = free | s2cid = 53113252 | hdl = 10072/380915 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = van Dessel N, den Boeft M, van der Wouden JC, Kleinstäuber M, Leone SS, Terluin B, Numans ME, van der Horst HE, van Marwijk H | title = Non-pharmacological interventions for somatoform disorders and medically unexplained physical symptoms (MUPS) in adults | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2014 | issue = 11 doi = 10.1002/14651858.CD011142.pub2 }}</ref> Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) ima za cilj da pomogne pacijentima da shvate da njihove tegobe nisu katastrofalne i da im omogući postepeni povratak aktivnostima kojima su se ranije bavili, bez straha od "pogoršanja simptoma". Konsultacije i saradnja sa ljekarom opšte prakse također su pokazale određenu efikasnost.<ref name=Kurt>{{cite journal | vauthors = Kroenke K | title = Efficacy of treatment for somatoform disorders: a review of randomized controlled trials | journal = Psychosomatic Medicine | volume = 69 | issue = 9 | pages = 881–888 | date = decembar 2007 | pmid = 18040099 | doi = 10.1097/PSY.0b013e31815b00c4 }}</ref><ref name="pmid3084975">{{cite journal | vauthors = Smith GR, Monson RA, Ray DC | title = Psychiatric consultation in somatization disorder. A randomized controlled study | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_1986-05-29_314_22/page/1406 | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 314 | issue = 22 | pages = 1407–1413 | date = maj 1986 | pmid = 3084975 | doi = 10.1056/NEJM198605293142203 }}</ref> Nadalje, dokazano je da kratka [[interpersonalna psihoterapija|psihodinamička interpersonalna psihoterapija]] (PIT) za pacijente sa somatskim simptomskim poremećajem s vremenom poboljšava fizički kvalitet života kod pacijenata s mnogim teško lječivim i medicinski neobjašnjivim simptomima.<ref name=PIT>{{cite journal | vauthors = Sattel H, Lahmann C, Gündel H, Guthrie E, Kruse J, Noll-Hussong M, Ohmann C, Ronel J, Sack M, Sauer N, Schneider G, Henningsen P | title = Brief psychodynamic interpersonal psychotherapy for patients with multisomatoform disorder: randomised controlled trial | journal = The British Journal of Psychiatry | volume = 200 | issue = 1 | pages = 60–67 | date = januar 2012 | pmid = 22075651 | doi = 10.1192/bjp.bp.111.093526 | publisher = Royal College of Psychiatrists }}</ref> Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) može pomoći na neke od sljedećih načina:<ref name=":0">{{Cite news|url=http://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/somatic-symptom-disorder/basics/treatment/con-20124065|title=Somatic symptom disorder Treatments and drugs |work=Mayo Clinic|access-date=19. 4. 2017|language=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170419104953/http://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/somatic-symptom-disorder/basics/treatment/con-20124065|archive-date=19. 4. 2017}}</ref> * Naučiti smanjiti [[stres]] * Naučiti se nositi s fizičkim simptomima * Naučiti se nositi s depresijom i drugim psihološkim problemima * Poboljšazo kvalitet života * Smanjito preokupaciju simptomima Sveukupno, psiholozi preporučuju rješavanje uobičajene poteškoće kod pacijenata sa somatskim poremećajem simptoma u čitanju vlastitih emocija. Ovo može biti centralna karakteristika liječenja; kao i razvijanje bliske saradnje između ljekara opšte prakse, pacijenta i stručnjaka za mentalno zdravlje.<ref name = Kenny>{{cite journal | vauthors = Egan J, Kenny M | date = februar 2011 | title = Somatization disorder: What clinicians need to know | journal = The Irish Psychologist | volume = 37 | issue = 4 | pages = 93–96 | url = http://www.lenus.ie/hse/bitstream/10147/121822/1/SomatizationDis.pdf | access-date = 9. 12. 2011 }}{{Mrtav link}}</ref> ==Prognoza== Somatski poremećaj simptoma je obično uporan, sa simptomima koji se pojačavaju i smanjuju. Hronična ograničenja u općoj funkciji, značajno psihološko oštećenje i smanjenje kvaliteta života su uobičajeni.<ref name=StatPearls/> Neka istraživanja sugeriraju da se ljudi mogu oporaviti; prirodni tok bolesti implicira da se oko 50% do 75% pacijenata s medicinski neobjašnjivim simptomima poboljšava, dok se 10% do 30% pogoršava. Manje fizičkih simptoma i bolje osnovno funkcioniranje su jači [[Prognoza|prognostički]] pokazatelji. Snažan, pozitivan odnos između ljekara i pacijenta je ključan i treba ga pratiti česte, podržavajuće posjete kako bi se izbjeglo iskušenje da se uzimaju lijekovi ili testira kada ove intervencije nisu očigledno potrebne.<ref name=afp/> ==Epidemiologija== Somatski simptomski poremećaj pogađa 5% do 7% opće populacije, s većom zastupljenošću žena, i može se pojaviti tokom djetinjstva, adolescencije ili odrasle dobi. Studija iz 2015. godine otkrila je prevalenciju od 11% (n = 5738).<ref name="auto1">{{Cite web|url=https://di.aerzteblatt.de/int/archive/article/169164|title=Somatoform Disorders and Medically Unexplained Symptoms in Primary Care (17.04.2015)|first=Deutscher Ärzteverlag GmbH, Redaktion Deutsches|last=Ärzteblatt|website=Deutsches Ärzteblatt}}</ref> Dokazi ukazuju na to da pojava prodromalnih simptoma često počinje u djetinjstvu i da su simptomi koji ispunjavaju kriterije za somatski poremećaj česti tokom adolescencije. Studija provedena na adolescentima u zajednici otkrila je da je 5% njih imalo uporne uznemirujuće fizičke simptome uparene s psihološkim problemima.<ref name=uptodate>{{cite web | vauthors = Levenson JL | date = januar 2025 | veditors = Dimsdale J, McCarron R, Solomon S |access-date=5. 8. 2023|title=Somatic symptom disorder: Epidemiology and clinical presentation |url=https://www.uptodate.com/contents/somatic-symptom-disorder-epidemiology-and-clinical-presentation|website=UpToDate}}</ref> U populaciji pacijenata primarne zdravstvene zaštite, stopa raste na oko 17%.<ref name=StatPearls/> Pacijenti s funkcionalnim bolestima kao što su [[fibromialgija]], [[sindrom iritabilnog crijeva]] i [[sindrom hroničnog umora]] imaju veću prevalenciju somatskog simptomskog poremećaja. Prijavljena učestalost somatskog simptomskog poremećaja, kako je definirano DSM-5 kriterijima, kreće se od 25 do 60% među ovim pacijentima.<ref name=uptodate/> Postoje kulturne razlike u prevalenciji somatskog simptomskog poremećaja. Naprimjer, utvrđeno je da su somatski simptomski poremećaj i simptomi značajno češći u [[Portoriko|Portoriku]].<ref>{{cite journal | vauthors = Canino G, Bird H, Rubio-Stipec M, Bravo M | title = The epidemiology of mental disorders in the adult population of Puerto Rico | journal = Puerto Rico Health Sciences Journal | volume = 16 | issue = 2 | pages = 117–124 | date = juni 1997 | pmid = 9285988 }}</ref> Osim toga, dijagnoza je također češća među Afroamerikancima i onima s obrazovanjem nižim od srednje škole ili nižim socioekonomskim statusom.<ref name="pmid16899963">{{cite journal | vauthors = Noyes R, Stuart S, Watson DB, Langbehn DR | title = Distinguishing between hypochondriasis and somatization disorder: a review of the existing literature | journal = Psychotherapy and Psychosomatics | volume = 75 | issue = 5 | pages = 270–281 | date = 2006 | pmid = 16899963 | doi = 10.1159/000093948 }}</ref> Obično postoji komorbiditet s drugim psihološkim poremećajima, posebno [[poremećaj raspoloženja|poremećajima raspoloženja]] ili [[anksioznost|anksioznim poremećajima]].<ref name=dsm/><ref>{{cite journal | vauthors = Lieb R, Meinlschmidt G, Araya R | title = Epidemiology of the association between somatoform disorders and anxiety and depressive disorders: an update | journal = Psychosomatic Medicine | volume = 69 | issue = 9 | pages = 860–863 | date = decembar 2007 | pmid = 18040095 | doi = 10.1097/PSY.0b013e31815b0103 }}</ref> Istraživanja su također pokazala komorbiditet između poremećaja somatskih simptoma i poremećaja ličnosti, posebno antisocijalnog, graničnog, narcisoidnog, histrionskog, histrionskog i izbjegavajućeg poremećaja ličnosti.<ref>{{cite journal | vauthors = Bornstein RF, Gold SH | title=Comorbidity of Personality Disorders and Somatization Disorder: A Meta-analytic Review | journal=Journal of Psychopathology and Behavioral Assessment | volume=30 | issue=2 | date=2008 | issn=0882-2689 | doi=10.1007/s10862-007-9052-2 | pages=154–161}}</ref> Oko 10-20% ženskih rođaka prvog stepena također ima somatski poremećaj simptoma, a muški rođaci imaju povećane stope [[alkoholizam|alkoholizma]] i [[sociopatija|sociopatije]].<ref>{{cite book | vauthors = Stern T, Rosenbaum J, Fava M, Biederman J, Rauch S | title=Massachusetts General Hospital Comprehensive Clinical Psychiatry | publisher=Elsevier Health Sciences | series=Sandoz Lectures in Gerontology | year=2008 | isbn=978-0-323-07691-3 | url=https://books.google.com/books?id=Wgs0f00plZwC | access-date=14. 7. 2024 | page=323}}</ref> ==Historija== Izvještava se da su [[Egipćani]] i [[Sumerani]] koristili pojmove [[melanholija]] i [[histerija]] još 2600. godine prije nove ere. Dugi niz godina, somatizacija se koristila u kombinaciji s terminima ''[[histerija]]'', ''[[melanholija]]'' i ''[[hipohondrijaza]]''.<ref name=biosocial/><ref name=SadockKaplan>{{cite book | vauthors = Sadock BJ, Sadock VA, Kaplan HI | title=Kaplan & Sadock's Comprehensive Textbook of Psychiatry | url = https://archive.org/details/kaplansadockscom0002unse | publisher=Lippincott Williams & Wilkins | publication-place=Philadelphia, Pa | date=2005 | isbn=0-7817-3434-7 | pages=1800–1828}}</ref> [[Wilhelm Stekel]], njemački [[psihoanaliza|psihoanalitičar]], prvi je uveo termin [[somatizacija]], dok je [[Paul Briquet]] prvi okarakterizirao ono što je danas poznato kao poremećaj somatskih simptoma.<ref name=biosocial/> Briquet je izvijestio o ispitanicima koji su veći dio života bili bolesni i žalili se na razne simptome iz različitih organskih sistema. Uprkos mnogim pregledima, hospitalizacijama i testovima, simptomi se nastavljaju.<ref>{{Cite web | vauthors = Boland RJ | work = Brown University | url = https://www.brown.edu/Courses/BI_278/Other/Clerkship/Didactics/Readings/Somatization.pdf | title = Briquet's Syndrome (somatization disorder) | id = DSM-IV-TR #300.81 | access-date = 19. 12. 2025 | archive-date = 17. 5. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180517045743/http://www.brown.edu/Courses/BI_278/Other/Clerkship/Didactics/Readings/Somatization.pdf | url-status = dead }}</ref> Somatski simptomski poremećaj je kasnije nazvan "Briquetov sindrom" u njegovu čast. ==Kontroverze== Somatski simptomski poremećaj je zamijenio somatoformni poremećaj pronađen u DSM-IV. Somatoformni poremećaj je zahtijevao mnogo simptoma, koji su svi bili medicinski neobjašnjivi, dok je opseg somatskog simptomskog poremećaja mnogo širi: jedan simptom je dovoljan, a uključeni su i objašnjeni medicinski simptomi.<ref name="Frances_2013">{{cite journal |last=Frances |first=Allen |author-link=Allen Frances |date=mart 2013 |title=The new somatic symptom disorder in DSM-5 risks mislabeling many people as mentally ill |journal=BMJ |volume=346 |article-number=f1580 |doi=10.1136/bmj.f1580 |pmid=23511949 |s2cid=206897269 |quote=Somatski simptomski poremećaj zahvatio je 15% pacijenata s rakom ili srčanim bolestima i 26% sa sindromom iritabilnog crijeva ili fibromialgijom, a imao je visoku stopu lažno pozitivnih rezultata od 7% među zdravim ljudima u općoj populaciji.}}<ref>Somatoformni poremećaj zasnivao se isključivo na negativnim kriterijima, odnosno na odsustvu medicinskog objašnjenja za prisutne fizičke probleme.<ref>{{cite journal|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022399913002651|title=Somatic Symptom Disorder: An important change in DSM |vauthors=Dimsdale JE et al|doi=10.1016/j.jpsychores.2013.06.033|journal=Journal of Psychosomatic Research|url-access=subscription}}</ref> As a result, any person suffering from a poorly understood illness may meet the criteria for this psychological diagnosis, regardless of whether they exhibit psychiatric symptoms in the traditional sense.<ref name="Frances_2013"/><ref name=DSM-5guide>{{cite book | vauthors = Morrison J | title=DSM-5-TR® Made Easy | publisher=Guilford Publications | publication-place=New York | date=8. 3. 2023 | isbn=978-1-4625-5134-7 | page=}}</ref> ===Pogrešna dijagnoza=== [[Allen Frances]], predsjedavajući radne grupe DSM-IV, tvrdio je da poremećaj somatske simptomatologije u DSM-5 nosi rizik pogrešnog označavanja značajnog dijela populacije kao mentalno oboljelog. {{blockquote|Milioni ljudi mogli bi biti pogrešno označeni, pri čemu teret nesrazmjerno pada na žene, jer je vjerovatnije da će one biti nonšalantno odbačene kao 'katastrofizatorice' kada se pojave s fizičkim simptomima.<ref name="Frances_2013"/>|author=Allen Frances}} == Također pogledajte== * [[Konverzijski poremećaj]] * [[Jurosomatska bolest]] * [[Munchausenov sindrom]] * [[Nocebo]] * [[Psihosomatska medicina]] * [[Psihoneuroimunologija]] * [[Funkcionalni neurološki poremećaj]] == Reference == {{refspisak}} == Dopunska literatura == * {{cite book |title=Is It All in Your Head?: True Stories of Imaginary Illness |url=https://archive.org/details/isitallinyourhea0000osul |year=2017 | vauthors = O'Sullivan S |publisher=Other Press |isbn=978-1-59051-795-6|ref=none}} {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 1645 | ICD10 = {{ICD10|F|45||f|40}} | ICD9 = {{ICD9|300.8}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 3527 | MeshID = D013001 }} {{Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja}} {{Authority control}} [[Kategorija:Poremećaji somatskih simptoma| ]] [[Kategorija:Somatska psihologija]] [[Kategorija:Poremećaji tjelesne patnje ili tjelesnog iskustva]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psihijatrija]] s8ugagrp31i6j4pfjldqurminnwbblv Rat u Gazi (2023) 0 530074 3917219 3899616 2026-08-09T08:47:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917219 wikitext text/x-wiki {{Tren}}{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Infokutija vojni sukob | sukob = Rat u Gazi 2023. | slika = October 2023 Gaza−Israel conflict.svg | velicina_slike = 300px | opis_slike = Karta [[Gaza|pojasa Gaze]] i dio [[Izrael]]a. <br /> {{lijevo|{{legend2|#F08080}} [[Gaza|Pojas Gaze]] pod Palestinskom kontrolom.}} <br /> {{lijevo|{{legend2|#5788FF}} [[Gaza|Pojas Gaze]] pod [[Izrael]]skom kontrolom.}} <br /> {{lijevo|{{legend2|#9bf7f0}} Najdaljiji Izraelski napadi u Pojasu Gaze}} <br /> {{lijevo|{{legend2|#FFFF00}} Evakuisana područja unutar Izraela.}}<br /> | datum = 7. oktobar 2023 – danas ({{Starost u godinama, mjesecima, sedmicama i danima|month1=10|day1=7|year1=2023}}) | mjesto = Pojas Gaze i Izrael | status = U toku primirje na snazi od 10. oktobra 2025. godine u okviru prve faze mirovnog sporazuma. | strana1 = {{plainlist| * '''{{ZD slika|Flag_of_al-Qassam_Brigades.svg}}''' [[Hamas]]:''' }} | strana2 = {{plainlist| * '''{{ZID|Izrael}}''' }} | komandant1 = {{plainlist| * {{ZD slika|Flag_of_al-Qassam_Brigades.svg}} '''[[Jahja Sinvar]]''' * {{ZD slika|Flag_of_al-Qassam_Brigades.svg}} '''[[Saleh al-Arouri]]''' * {{ZD slika|Flag_of_al-Qassam_Brigades.svg}} '''[[Mohammed Deif]]''' * {{ZD slika|Flag_of_al-Qassam_Brigades.svg}} '''[[Marwan Issa]]''' * {{ZD slika|Flag_of_al-Qassam_Brigades.svg}} '''[[Mohammed Sinwar]]''' * {{ZD slika|Flag_of_al-Qassam_Brigades.svg}} '''[[Izz al-Din al-Haddad]]''' * {{ZD slika|Flag_of_al-Qassam_Brigades.svg}} '''[[Khalil al-Hayya]]''']<ref name=2024War>{{cite web |url=https://www.dostor.org/4613701|title=ما قصة فصائل المقاومة الجديدة التى دخلت على خط القتال مع حماس؟|date=22. 1. 2024|website=dostor.org|accessdate=25. 1. 2024}}</ref> }} | komandant2 = {{plainlist| * {{flagdeco|Izrael}} '''[[Benjamin Netanyahu]]''' * {{flagdeco|Izrael}} '''[[Yoav Gallant]]''' * {{flagdeco|Izrael}} '''[[Izrael Katz]]''' * {{flagdeco|Izrael}} '''[[Benny Gantz]]''' * {{flagdeco|Izrael}} '''[[Herzi Halevi]]''' * {{flagdeco|Izrael}} '''[[Eyal Zamir]]''' * {{flagdeco|Izrael}} '''[[Tomer Bar]]''' * {{flagdeco|Izrael}} '''[[Ronen Bar]]''' }} | snage1 = {{plainlist| * {{ZD slika|Flag_of_al-Qassam_Brigades.svg}} '''Hamas:'''<br />~20.000–40.000<ref name="combined forces" >{{cite web|last1=Abraham |first1=Yuval |title='Lavender': The AI machine directing Israel's bombing spree in Gaza |url=https://www.972mag.com/lavender-ai-israeli-army-gaza/ |access-date=12. 6. 2024 |work=[[+972 Magazine]] |date=3. 4. 2024 |language=en |quote=as many as 37,000 Palestinians as suspected militants}}</ref> <ref name="Economic Times - 37K">{{cite web|title=How Israel is using 'Lavender' and 'Daddy' to identify 37,000 Hamas operatives |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/defence/how-israel-is-using-lavender-and-daddy-to-identify-37000-hamas-operatives/articleshow/109155124.cms?from=mdr |access-date=12. 6. 2024|work=[[The Economic Times]] |date=9. 4. 2024 |quote=The "Lavender" system is designed to identify individuals suspected of being part of Hamas and Palestinian Islamic Jihad (PIJ), even targeting those with lower ranks for potential aerial bombardments. In the initial stages of the conflict, the military heavily relied on Lavender, leading to the system labeling up to 37,000 Palestinians as militants, along with their residences, for potential airstrikes.}}</ref> <ref name="CIA fact book" >{{Cite book |chapter-url=http://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/gaza-strip/ |title=The World Factbook |title-link=The World Factbook |date=22. 5. 2024 |publisher=[[Central Intelligence Agency]] |chapter=Gaza Strip |access-date=8. 6. 2024 |archive-date=1. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240601175527/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/gaza-strip/ |url-status=dead }}</ref> <ref>>{{cite news|date=13. 10. 2023 |title=How Hamas secretly built a 'mini-army' to fight Israel |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/how-hamas-secretly-built-mini-army-fight-israel-2023-10-13/ |access-date=13. 10. 2023 |archive-date=13. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231013214141/https://www.reuters.com/world/middle-east/how-hamas-secretly-built-mini-army-fight-israel-2023-10-13/ |url-status=live}}</ref> }} | snage2 = {{plainlist| * {{flagdeco|Izrael}} '''Izrael:'''<br />~529,500<ref>{{cite book|last=International Institute for Strategic Studies |url=https://www.iiss.org/publications/the-military-balance/the-military-balance-2021 |title=The Military Balance 2021 |date=25. 2. 2021 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-1-03-201227-8 |location=[[London]] |page=344 |author-link=International Institute for Strategic Studies |access-date=13. 10. 2023 |archive-date=21. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220121114152/https://www.iiss.org/publications/the-military-balance/the-military-balance-2021 |url-status=live}}</ref> i 360,000 rezervista<ref>{{cite news|url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/10/10/israel-military-draft-reservists/ |title=Israel's massive mobilization of 360,000 reservists upends lives |date=10. 10. 2023|newspaper=[[The Washington Post]] |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231030031425/https://www.washingtonpost.com/world/2023/10/10/israel-military-draft-reservists/ |archive-date=30. 10. 2023 |access-date=13. 10. 2023}}</ref>| }} | žrtve1 = {{plainlist| '''Pojas Gaze:''' * Prijavljeno je više od 80,168+ mrtvih<ref name="ap-deaths">{{Cite web|date=22. 11. 2025 |title=Israel launches strikes in Gaza ceasefire's latest test as hospitals say 24 killed|url=https://apnews.com/article/gaza-israel-palestinians-hamas-war-news-535e21d36eea41fb9bba645ee7db014c|access-date=22. 11. 2025 |website=[[Associated Press]]}}</ref> ** 9,500 nestalih i pretpostavlja se da su mrtvi<ref>{{cite web | url=https://english.news.cn/20251012/b2f388654c924663aea4157524996adb/c.html&ved=2ahUKEwiGhMap1bCQAxUkXGwGHa1mNRY4ChAWegQIMxAB&usg=AOvVaw2lc9REcWuxheCN5-xvdTLU | title=9500 people still missing in Gaza: civil defense | website=Xinhua | date=11. 10. 2025 }}{{Mrtav link}}</ref> * Indirektne smrti, moguće da su višestruko veće ** oko 10,000+ (smrti od gladi)<ref>{{cite web|last=de Waal |first=Alex |author-link=Alex de Waal |date=28. 8. 2025 |title=How Many People Have Died of Famine in Gaza? (Updated) |url=https://worldpeacefoundation.org/blog/how-many-people-have-died-of-famine-in-gaza-updated/ |website=[[World Peace Foundation]] |archive-url= |archive-date=}}</ref> * 171,152+ ranjenih<ref name="ap-deaths"/> * Više od 12,000 zatvorenih<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2025/5/30/live-israel-forces-new-displacement-in-north-gaza-as-strikes-intensify?update=3742769|title=More than 12,000 Palestinians taken prisoner by Israel from Gaza: Monitor|date=30. 5. 2025|website=Al Jazeera}}</ref> '''Zapadna Obala:''' * 1,012 mrtvih * 7,370+ ranjenih '''Izrael:''' * 1,609 militanata ubijeno i više od 200 zarobljeno<ref name="mako militants killed" >{{Cite web | url=https://www.mako.co.il/news-military/2024_q1/Article-bb644614196ed81026.htm | title=הבקשה של פיקוד הדרום בלילה שלפני הטבח - והסירוב {{!}} פרסום ראשון | website=N12 | date=26. 2. 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240226203217/https://www.mako.co.il/news-military/2024_q1/Article-bb644614196ed81026.htm | archive-date=26. 2. 2024 | url-status=live }}</ref> ---- * Ukupno ubijeno: 88,627+ }} | žrtve2 = {{plainlist| '''Ukupno:''' * 1,009 ubijenih civila * 1,092 ubijenih oružanih snaga * 13,500+ civila i vojnika ranjeno<ref>{{Cite web|last=Benson |first=Pesach |date=22. 1. 2024 |title=13,572 Israelis injured since Oct. 7 |url=https://www.jns.org/13572-israelis-injured-since-oct-7/ |access-date=24. 5. 2024 |website=[[Jewish News Syndicate]]}}</ref> * 251 zarobljeno ili oteto (85 ubijeno) ---- * Ukupno ubijeno: 2,101 }} }} Rat u Gazi je započeo kada je [[Hamas]] započeo oružani napad 7. oktobra 2023. godine kada su iznenada napali [[Izrael]], u kojem je ubijeno 1,195 Izraelaca i stranih državljana, a 251ih je uzeto za taoce. Od početka Izraelske ofanzive koja je odma nastupila, preko 70.000 Palestinaca u Gazi je ubijeno, skoro polovina njih su žena i djece, a više od 171.000 je povrijeđeno.<ref>{{Cite news|last1=Al-Mughrabi |first1=Nidal |last2=Farge |first2=Emma |date=29. 7. 2025|title=How many Palestinians has Israel's Gaza offensive killed? |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/how-many-palestinians-has-israels-gaza-offensive-killed-2025-03-24/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20251021064605/https://www.reuters.com/world/middle-east/how-many-palestinians-has-israels-gaza-offensive-killed-2025-03-24/ |archive-date=21. 10. 2025 |access-date=21. 10. 2025 |work=[[Reuters]]}}</ref><ref>{{Cite web|date=6. 12. 2025|title=Qatari leader says the Gaza ceasefire is at a critical moment|url=https://apnews.com/article/israel-palestinians-hamas-gaza-ceasefire-qatar-fcb25428b144a1be8915b57c12b9e40e|access-date=14. 12. 2025 |website=[[Associated Press]]}}</ref><ref name="jordannews-deaths">{{Cite web|date=13. 2. 2025 |title=386 Killed Since Ceasefire in Gaza|url=https://www.jordannews.jo/Section-20/Middle-East/386-Killed-Since-Ceasefire-in-Gaza-47336|access-date=14. 12. 2025 |website=Jordan News}}</ref> Kada su [[Izraelske odbradbene snage|IDF]] preuzele vodstvo time što su Hamas otjerale s teritorija, pokrenli su bombardovanje i izvršili invaziju na Gazu 27. oktobra. Ubile su razne vođe Hamasa i izvan nje. Privremeno primirje iz novembra 2023. godine je prekšreno, a drugo u januaru 2025. godine je završilo iznenadnim napadima Izraela u martu iste godine. Treće primirje stupilo je na snagu 10. oktobra 2025. nakon što su Izrael i Hamas pristali na prvu fazu mirovnog plana koji je sastavljen od strane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref name="theguardian20251009">{{cite news|title='First phase' of ceasefire deal to end war in Gaza agreed by Israel and Hamas|url=https://www.theguardian.com/world/2025/oct/09/first-phase-of-ceasefire-deal-to-end-war-in-gaza-agreed-by-israel-and-hamas |work=[[The Guardian]] |access-date=8. 10. 2025 |date=8. 10. 2025|archive-url= |archive-date=}}</ref><ref name="wsj20251010">{{cite news|title=Israel Says Cease-Fire Has Begun, Troops Withdraw From Parts of Gaza |url=https://www.wsj.com/world/middle-east/israel-says-cease-fire-has-begun-troops-start-withdrawing-from-parts-of-gaza-098b90dc |date=10. 10. 2025 |work=[[The Wall Street Journal]] |archive-url= |archive-date=}}</ref> Rat je rezultirao humanitarnom krizom u Gazi. Izraelske je blokirao slanje osnovnih potrepština, koja čini još većom humanitarnom krizom te je Izrael velike dijelove gradova unišitio koji su nenastanjiva, te je dalje uništavao bolnice, groblja, zdrastvene radnike i druge...<ref>{{Cite news|title=Israel: Starvation Used as Weapon of War in Gaza |work=[[Human Rights Watch]] | date=18. 12. 2023|url=https://www.hrw.org/news/2023/12/18/israel-starvation-used-weapon-war-gaza |access-date=22. 9. 2024 |language=en |archive-date=19. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219204134/https://www.hrw.org/news/2023/12/18/israel-starvation-used-weapon-war-gaza |url-status=live}}</ref><ref name="RIFGS">{{Cite news |title=Gazans face hunger crisis as aid blockade nears two months |url=https://news.un.org/en/story/2025/04/1162666 |date=28. 4. 2025 |access-date=4. 5. 2025 |website=UN News |language=en |archive-date=27. 9. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250927221235/https://news.un.org/en/story/2025/04/1162666 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite news|title=GAZA STRIP: Famine confirmed in Gaza Governorate, projected to expand | date=22. 8. 2025|url=https://www.ipcinfo.org/ipcinfo-website/countries-in-focus-archive/issue-134/en/ |website=IPC |access-date=22. 8. 2025}}</ref><ref name="Palumbo-2024">{{Cite news|last1=Palumbo |first1=Daniele |last2=Abutaleb |first2=Abdelrahman |last3=Cusiac |first3=Paul |last4=Rivault |first4=Erwan |date=30. 1. 2024|title=At least half of Gaza's buildings damaged or destroyed, new analysis shows |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-68006607 |work=[[BBC News]] |access-date=1. 2. 2024 |archive-url=https://archive.today/20240131003228/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-68006607 |archive-date=31. 1. 2024 |url-status=live}}</ref> Izrael je od početka rata zatvorio hljade Palestinaca iz Gaze i Zapadne obale bez ikakvog razloga.<ref>{{Cite news|title=Urgently investigate inhumane treatment and enforced disappearance of Palestinians detainees from Gaza| date=20. 12. 2023|url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2023/12/urgently-investigate-inhumane-treatment-and-enforced-disappearance-of-palestinians-detainees-from-gaza/ |access-date=19. 10. 2025 |website=Amnesty International |language=en}}</ref> Čitavih 2,3 miliona palestinskog stanovništva je raseljeno. Konsenzus naučnika je utvrdio da je Izrael učinio [[genocid]] u Gazi.<ref name="Albanese20241">{{Cite report|last1=Albanese |first1=Francesca |title=Anatomy of a Genocide: Report of the Special Rapporteur on the situation of human rights in the Palestinian territories occupied since 1967, Francesca Albanese |url=https://documents.un.org/doc/undoc/gen/g24/046/11/pdf/g2404611.pdf |date=25. 3. 2024 |publisher=[[United Nations Special Rapporteur on the occupied Palestinian territories]] |author1-link=Francesca Albanese |page=1 |quote=By analysing the patterns of violence and Israeli policies in its onslaught on Gaza, the present report concludes that there are reasonable grounds to believe that the threshold indicating that Israel has committed genocide has been met}}</ref> Iz [[Ujedinjene Nacije|UNa]] su zaključili da je Izrael počinio četiri od pet djela genocida. Ostale organizacije za ljudska prava su izjavili da su Izrael i Hamas počniili i druge ratne zločine poput mučenja, silovanja.<ref>{{Cite news|url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:9f903ef4-702f-4391-ab59-4e7506124964|doi=10.1017/ajil.2024.53 |title=International Law in Gaza: Belligerent Intent and Provisional Measures |date=2024 |last1=Dannenbaum |first1=Tom |last2=Dill |first2=Janina |journal=[[American Journal of International Law]] |volume=118 |issue=4 |pages=659–683}}</ref> Izrael je primao velike količine nauružanja od SAD-a.<ref>{{Cite news|title=Germany, a Loyal Israel Ally, Begins to Shift Tone as Gaza Toll Mounts |url=https://www.nytimes.com/2024/03/29/world/europe/germany-israel-gaza.html |work=[[The New York Times]] |date=29. 3. 2024 |access-date=29. 3. 2024 |archive-date=29. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240329144021/https://www.nytimes.com/2024/03/29/world/europe/germany-israel-gaza.html |url-status=live}}</ref> Rat je se regionalno proširio, uključujući dvanaestvo dnevni iransko-izraelski rat, izralske operacije u [[Sirija|Sriji]] koja je i doprinijela padu Assadovog režima. Širom svijeta se održavaju protesti za prekid rata, kao i porast [[antisemitizam|antisemitizma]] i [[antipalestinski rasizam|antipalestinskog rasizma]]. == Nazivi == Vlada Izraela rat naziva "rat željeznih mačeva"<ref>{{Cite web|url=https://main.knesset.gov.il/EN/About/Lexicon/Pages/SwordsIron.aspx|date=n.d. |title=Swords of Iron |website=knesset.gov.il}}</ref>, dok od oktobra 2025. godine su počeli ga i nazivati "ratom otkupljena".<ref>{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/unsatisfied-with-swords-of-iron-as-name-of-gaza-war-netanyahu-floats-alternatives/|date=18. 12. 2023 |title=Unsatisfied with 'Swords of Iron' as name of Gaza war, Netanyahu floats alternatives |access-date=10. 12. 2024 |work=[[The Times of Israel]] |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20250115234800/https://www.timesofisrael.com/unsatisfied-with-swords-of-iron-as-name-of-gaza-war-netanyahu-floats-alternatives/ |archive-date=15. 1. 2025 |url-status=live}}</ref><ref name="jns20240101">{{Cite web|last=Cohen |first=Shirit Avitan |date=1. 1. 2024|title=Iron Swords or Genesis? The effort to rename war |url=https://www.jns.org/iron-swords-or-genesis-the-behind-the-scenes-effort-to-rename-war/ |access-date=10. 12. 2024 |website=[[Jewish News Syndicate]] |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20250505090554/https://www.jns.org/iron-swords-or-genesis-the-behind-the-scenes-effort-to-rename-war/ |archive-date=5. 5. 2025 |url-status=live}}</ref> Palestinske militante grupacije ga nazivaju "bitkom kod poplave Al-Aksa".<ref>{{Cite web|date=7. 10. 2024 |script-title=ar:معركة طوفان الأقصى نقطة تَحوّل استراتيجية في نضالنا والمقاومة لن تنكسر |title=maerakat tufan al'aqsaa nuqtat tahwwl astiratijiat fi nidalina walmuqawamat lan tankasir |trans-title=The Battle of the Flood of Al-Aqsa is a strategic turning point in our struggle and the resistance will not be broken |url=https://pflp-lb.org/?p=4548 |access-date=10. 12. 2024 |website=[[Popular Front for the Liberation of Palestine]], Lebanon Branch |language=ar |archive-url=https://web.archive.org/web/20250514175504/https://pflp-lb.org/?p=4548 |archive-date=14. 5. 2025 |url-status=live}}</ref> Mediji su nazvali "ratom Izraela i Hamasa", "rat protiv Gaze", "rat 7. oktobra"... == Prijeratna historija == [[File:Timeline of Israel-Palestine fatalities 2008-2023.png|thumb|upright=1.15|Izraelske i Palestinske smrti tokom napada u Oktobru 2023. godine, koji su većina bili civili.<ref name="Alfonseca-2023">{{Cite news|last1=Alfonseca |first1=Kiara |date=11. 10. 2023|title=Palestinian civilians suffer in Israel–Gaza crossfire as death toll rises |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |url=https://abcnews.go.com/International/palestinian-civilians-suffer-israel-hamas-crossfire-death-toll/story?id=103828889 |url-status=live |access-date=12. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231012150320/https://abcnews.go.com/International/palestinian-civilians-suffer-israel-hamas-crossfire-death-toll/story?id=103828889 |archive-date=12. 10. 2023}}</ref>|alt=A bar chart from 2008 to before October 2023. 6,407 Palestinians have been killed during this time frame, while a smaller 308 Israelis have been killed.]] Rat u Gazi je dio Izraelsko-Palestinskih sukoba.<ref>{{Cite book|last=Khalidi |first=Rashid |author-link=Rashid Khalidi |url=https://books.google.com/books?id=xXlwDwAAQBAJ |title=The Hundred Years' War on Palestine: A History of Settler Colonialism and Resistance, 1917–2017 |publisher=[[Henry Holt and Company]] |year=2020 |isbn=978-1-62779-854-9 |pages=7–8}}</ref> U Palestinskom ratu 1948. godine , preko 700.000 je pobjeglo ili protjerano, a država Izrael je uspostavljena nad većim dijelom tadašnje Palestine, s izuzetkom dvije teritorije koje su ostale odvojene a to su Zapadna obala i Pojas Gaze.<ref>{{Cite book|last=Morris |first=Benny |url=https://doi.org/10.12987/9780300145243 |title=1948 |date=31. 12. 2017 |publisher=Yale University Press |doi=10.12987/9780300145243 |isbn=978-0-300-14524-3}}</ref> Nakon šestodnevnog rata 1967. gdoine, Izrael je okupirao obje palestinske teritorije.<ref name="El Deeb-2023">{{Cite news|last=El Deeb |first=Sarah |date=9. 10. 2023|title=What is Hamas? The group that rules the Gaza Strip has fought several rounds of war with Israel |url=https://apnews.com/article/hamas-gaza-palestinian-authority-israel-war-ed7018dbaae09b81513daf3bda38109a |access-date=5. 12. 2023|work=[[Associated Press]] |archive-date=23. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231023140259/https://apnews.com/article/hamas-gaza-palestinian-authority-israel-war-ed7018dbaae09b81513daf3bda38109a |url-status=live}}</ref> U narednim periodima dogodila us se dva ustanka Palestinaca protiv Izraelske okupacije: prva se desila 1987. a druga 2000te godine, pri čemu je rezultiralo time da se Izrael povuče iz Gaze 2005. godine.<ref>{{Cite journal|date=13. 10. 2023 |title=Frequently asked questions on ICRC's work in Israel and the occupied territories |url=https://www.icrc.org/en/document/frequently-asked-questions-icrcs-work-israel-and-occupied-territories |url-status=live |journal=[[International Committee of the Red Cross]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20231029201111/https://www.icrc.org/en/document/frequently-asked-questions-icrcs-work-israel-and-occupied-territories|archive-date=29. 10. 2023 |access-date=30. 10. 2023}}</ref> Od 2007. godine, Pojasom Gaze upravlja [[Hamas]], dok je Zapadna obala pod kontrolom [[Palestinska uprava|Palestinske uprave]].<ref>{{Cite news|last1=Perry |first1=Tom |last2=McDowall |first2=Angus |date=7. 10. 2023|title=Timeline of conflict between Israel and Palestinians in Gaza |work=[[Reuters]] |editor-last=Harvey |editor-first=Jan |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/conflict-between-israel-palestinians-gaza-2023-10-07/ |access-date=7. 10. 2023 |archive-date=7. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007105909/https://www.reuters.com/world/middle-east/conflict-between-israel-palestinians-gaza-2023-10-07/ |url-status=live}}</ref><ref name="Kane-2023">{{Cite magazine|last1=Kane |first1=Alex |last2=Cohen |first2=Mari |last3=Shamir |first3=Jonathan |last4=Scher |first4=Isaac |date=10. 10. 2023 |title=The Hamas Attacks and Israeli Response: An Explainer |url=https://jewishcurrents.org/the-hamas-attacks-and-israeli-response-an-explainer |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231014223844/https://jewishcurrents.org/the-hamas-attacks-and-israeli-response-an-explainer |archive-date=14. 10. 2023 |access-date=15. 10. 2023 |magazine=[[Jewish Currents]]}}</ref> Do 2023. godine [[UNRWA]] je izjavila da je 81% stanovništva živjelo ispod prosjeka siromaštva, a 63% nije imalo dovoljno hrane, te su ovisili o međunarodnoj pomoći. Do sada su se odvila četiri rata između Hamasa i Izraela, pri čemu je u ovim ratovima poginulo približno 6,400 Palestinaca i 300 Izraelaca. U periodu 2018-2019. godine odraži su veliki protesti u blizini granica Gaze i Izraela, na kojim se pozivalo na pravo na povratak pri čemu su IDF nasilno zaustavili proteste tako što su ubivši stotine i ranivši hiljade Palestinaca sa snajperima. Ubrzo nakon kratkog rata 2021. godine, [[Hamas]] počelo je s planiranjem novog rata protiv Izraela, što se na kraju i dogodio 7. oktobra 2023. godine.<ref name="Schneider-2023">{{Cite news|last=Schneider |first=Tal |date=8. 10. 2023|title=For years, Netanyahu propped up Hamas. Now it's blown up in our faces |url=https://www.timesofisrael.com/for-years-netanyahu-propped-up-hamas-now-its-blown-up-in-our-faces/ |access-date=10. 10. 2023 |work=[[The Times of Israel]] |archive-date=10. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231010105701/https://www.timesofisrael.com/for-years-netanyahu-propped-up-hamas-now-its-blown-up-in-our-faces/ |url-status=live}}</ref><ref name="Foreign Policy-2021">{{Cite news|url=https://foreignpolicy.com/2021/06/15/israels-big-new-shift-in-hamas-policy/ |title=Israel's Big New Shift in Hamas Policy |work=[[Foreign Policy]] |access-date=28. 10. 2023|date=15. 6. 2021 |archive-date=27. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231027132032/https://foreignpolicy.com/2021/06/15/israels-big-new-shift-in-hamas-policy/ |url-status=live}}</ref><ref name="The New York Times-2023">{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2023/10/29/world/middleeast/israel-intelligence-hamas-attack.html |title=How Years of Israeli Failures on Hamas Led to a Devastating Attack |work=[[The New York Times]] |date=30. 10. 2023 |access-date=30. 10. 2023 |archive-date=30. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231030000459/https://www.nytimes.com/2023/10/29/world/middleeast/israel-intelligence-hamas-attack.html |url-status=live}}</ref> Hamas je izjavio da je napad bio njihov odgovor na izraelsku okupaciju, blokadu Pojasa Gaze i oštećenje džamije Al-Aksa, nasilja ilegalnih izraelskih doseljenika nad Palestincima... == Rat u Izraelu i Gazi == === Napad Hamasa na Izrael === Ujutro 7. oktobra 2023. godine,<ref name="aj7oct-retaliation">{{Cite news|url=https://www.aljazeera.com/news/2023/10/7/sirens-warn-of-rockets-launched-towards-israel-from-gaza-news-reports |title=Israel retaliation kills 230 Palestinians after Hamas operation |date=7. 10. 2023|work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=18. 10. 2023 |archive-date=7. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007053106/https://www.aljazeera.com/news/2023/10/7/sirens-warn-of-rockets-launched-towards-israel-from-gaza-news-reports |url-status=live}}</ref> tokom jevrejskih praznika [[Simchat Tora]] i [[Šemini Aceret]] na [[Šabat]], Hamas je najavio početak operacije "Poplava Al-Aksa", čime je otpočeo sa ispaljivanjem između 3,000 i 5,000 raketa iz Pojasa Gaze na Izrael u roku od 20. minuta, čime je najmanje ubio pet osoba.<ref>{{Cite news|date=8. 10. 2023 |title=Around 1,000 dead in Israel–Hamas war, as Lebanon's Hezbollah also launches strikes |work=[[South China Morning Post]] |url=https://www.scmp.com/news/world/middle-east/article/3237210/hundreds-dead-israel-hamas-war-lebanons-hezbollah-launches-attacks |access-date=9. 10. 2023 |archive-date=8. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231008185151/https://www.scmp.com/news/world/middle-east/article/3237210/hundreds-dead-israel-hamas-war-lebanons-hezbollah-launches-attacks |url-status=live}}</ref><ref name="aj7oct-escalation">{{Cite news|url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2023/10/7/israel-palestine-escalation-live-news-barrage-of-rockets-fired-from-gaza |title=Israel–Palestine escalation live news: Hamas starts Operation Al-Aqsa Flood |date=7. 10. 2023 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=7. 10. 2023 |archive-date=7. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007062723/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2023/10/7/israel-palestine-escalation-live-news-barrage-of-rockets-fired-from-gaza |url-status=live}}</ref><ref name="McKernan-20231007">{{Cite news|last=McKernan |first=Bethan |date=7. 10. 2023 |title=Hamas launches surprise attack on Israel as Palestinian gunmen reported in south |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/2023/oct/07/hamas-launches-surprise-attack-on-israel-as-palestinian-gunmen-reported-in-south |access-date=7. 10. 2023 |archive-date=7. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007101214/https://www.theguardian.com/world/2023/oct/07/hamas-launches-surprise-attack-on-israel-as-palestinian-gunmen-reported-in-south |url-status=live}}</ref> U večernjim satima, Hamas je lansirao još otprilike 150 raketa. Istovremeno, oko 3.000 pripadnika Hamasa se infiltriralo u Izrael iz Gaze koristeći kamione, motocikle, glisere. Preuzeli su kontrolne punktove u Kerem Šalomu i Erezu te napravili na pet različitih mjesta otvore na graničnoj ogradi..<ref>{{Cite news|last=Beaule |first=Victoria |date=12. 10. 2023 |title=A detailed look at how Hamas secretly crossed into Israel |url=https://abcnews.go.com/International/detailed-hamas-secretly-crossed-israel/story?id=103917182 |access-date=12. 10. 2023 |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |archive-date=15. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231015144511/https://abcnews.go.com/International/detailed-hamas-secretly-crossed-israel/story?id=103917182 |url-status=live}}</ref> Masakrirali su civile, palili kuće, uzimali taoce. U masakru na muzičkom festivalu u blizini Re'ima, ubijeno je najmanje 325. osoba, a više ih je povrijeđeno ili uzeto za taoce. Hamas je ukupno 251 osobuu zeo za taoce, većinom su bili civili, uključujući djecu, starije osobe.<ref name="Vinograd-2023">{{Cite news|last1=Vinograd |first1=Cassandra |last2=Kershner |first2=Isabel |date=9. 10. 2023 |title=Hamas Took Scores of Hostages From Israel. Here's What We Know About Them. |url=https://www.nytimes.com/2023/10/09/world/middleeast/israel-hostages-hamas-explained.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231009195144/https://www.nytimes.com/2023/10/09/world/middleeast/israel-hostages-hamas-explained.html |archive-date=9. 10. 2023 |access-date=9. 10. 2023 |work=[[The New York Times]]}}</ref> Prema izvještajima Hamas je i vršio seksualno i rodno nasilje tokom napada.<ref name="washingtonpost20231125">{{Cite news|last=Rubin |first=Shira |date=25. 11. 2023 |title=Israel investigates an elusive, horrific enemy: Rape as a weapon of war |url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/25/israel-hamas-rape-sexual-violence/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231128081253/https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/25/israel-hamas-rape-sexual-violence/ |archive-date=28. 11. 2023 |access-date=29. 11. 2023 |newspaper=[[The Washington Post]]}}</ref> === Napad Izraela na Gazu (oktobar 2023.) === [[Datoteka:Palestinians injured by an Israeli airstrike in Deir el-Balah, Gaza Strip.jpg|thumb|Liječenje Palestinske bebe nakon Izraelskog zračnog napada]] [[Datoteka:Injured Palestinians including children receive treatment at Al-Aqsa Martyrs Hospital after Israeli airstrike of the Nuseirat refugee camp, Gaza Strip.jpg|thumb|Povrijeđeni Palestinci, uključujući djecu primaju liječenje u bolnici Al-Aksa nakon Izraelskog zračnog napada na [[Nuseirat Kamp]]]] [[Datoteka:A Palestinian refugee carries his injured grandchildren from the Israeli bombing of Nuseirat Camp, Gaza Strip.jpg|thumb|Flag_of_al-Qassam_Brigades.svgc nosi svoje unuke nakon zračnih napada]] [[Datoteka:Damage in Gaza Strip during the October 2023 - 29.jpg|thumb|Šteta nakon izraelskog zračnog napada na područje El-Remala u gradu Gazi u oktobru 2023.]] [[Datoteka:Continued Israeli airstrike of the Gaza Strip.jpg|thumb|Zračni napadi u Gazi]] [[Izraelske odbradbene snage|IDF]] su započele protivnapad nakon nekoliko sati napada Hamasa na Izrael.<ref>{{Cite news|url=https://www.timesofisrael.com/many-israelis-accuse-governments-of-inept-chaotic-response-to-october-7-massacre/ |title=Many Israelis accuse government's of inept, chaotic response to October 7 massacre |date=26. 10. 2023 |work=[[Times of Israel]] |access-date=13. 11. 2023 |archive-date=13. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231113074458/https://www.timesofisrael.com/many-israelis-accuse-governments-of-inept-chaotic-response-to-october-7-massacre/ |url-status=live}}</ref> [[Benjamin Netanyahu]] izjavio je da je zemlja u ratu te zaprijeti da će sva područja na kojem se Hamas nalazi pretvoriti u ruševine", te pozvao stanovnike Gaze da se evakuišu iz Gaze.<ref>{{Cite news|title=Netanyahu: We will turn places where Hamas is hiding into 'cities of ruins' |url=https://www.ynetnews.com/article/skforn1za |work=[[Ynet]] |date=7. 10. 2023 |access-date=15. 10. 2023 |archive-date=15. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231015164027/https://www.ynetnews.com/article/skforn1za |url-status=live}}</ref> Izrael koja je snabdjievala 80% elektricne energije Gaze je isključila struju u tom području.<ref name="Gritten-2023">{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67036625 |title=Strikes on Gaza after Palestinian militants enter Israel |date=7. 10. 2023 |work=[[BBC News]] |first=David |last=Gritten |access-date=7. 10. 2023 |archive-date=7. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007045410/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67036625 |url-status=live}}</ref> Iz IDF-a su mobilizirali desetine hiljada vojnika rezervista,<ref name="Gritten-2023" /> te proglasili vanredno stanje za područje unutar 80 kilometara od Gaze. Prema izvještajima rezeristi su raspoređeni u Gazi, na Zapadnoj obali i duž granice s Libanom i Sirijom.<ref>{{Cite news|url=https://english.alarabiya.net/News/middle-east/2023/10/07/Army-says-it-is-fighting-Gaza-militants-who-entered-Israel-by-land-sea-and-air- |title=Army says it is fighting Gaza militants who entered Israel by land, sea and air |date=7. 10. 2023 |work=[[Al Arabiya]] |access-date=7. 10. 2023 |archive-date=7. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007112343/https://english.alarabiya.net/News/middle-east/2023/10/07/Army-says-it-is-fighting-Gaza-militants-who-entered-Israel-by-land-sea-and-air- |url-status=live}}</ref> Dana 9 ili 10. oktobra Hamas je ponudi da će osloboditi sve taoce ako Izrael odustane od planiranih napada na Pojas Gaze, ali je izraelska vlada tu ponudu odbila.<ref>{{Cite web|last=Allon |first=Gideon |date=26. 4. 2024 |title='No doubt' Netanyahu preventing hostage deal, charges ex-spokesman of Families Forum |url=https://www.timesofisrael.com/no-doubt-netanyahu-preventing-hostage-deal-charges-ex-spokesman-of-families-forum/ |work=[[The Times of Israel]] |access-date=25. 9. 2024 |archive-date=25. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240925230750/https://www.timesofisrael.com/no-doubt-netanyahu-preventing-hostage-deal-charges-ex-spokesman-of-families-forum/ |url-status=live}}</ref> ==== Blokiranje, bombardovanje i evakuacija ==== [[Datoteka:Palestinians injured by an Israeli airstrike in Deir el-Balah, Gaza Strip 2.jpg|thumb|Doktori liječe Palestinca povrijeđenog u izraelskom zračnom napadu u Deir el-Balahu]] [[Datoteka:Tasnim News Agency - Report from child casualties in Gaza.webm|thumb|Snimljeni intervjui s preživjelima tokom izralelskih zračnih napada u oktobru 2023. godine.]] [[Datoteka:Palestinian injured including children as a result of an Israeli bombing of Gaza Strip.jpg|thumb|Liječenje povrijeđene Palestinske djece]] [[Datoteka:Injured Palestinian by an Israeli airstrike of a house in Deir el-Balah, Gaza Strip.jpg|thumb|Ljudi bježe nakon izraelskog zračnog napada na kuću u Deir el-Balahu]] [[Datoteka:A newborn baby was killed as a result of the Israeli airstrike of Nuseirat camp, Gaza Strip.jpg|thumb|right|Novorođenče poginulo u izraelskom vazdušnom napadu]] Izrael je izveo zračne napade za koje su tvrdili da su ciljali Hamas,<ref name="aj7oct-escalation" /><ref name="Bayer-2023">{{Cite news|last1=Bayer |first1=Lili |last2=Ho |first2=Vivian |last3=Fulton |first3=Adam |last4=Yang |first4=Maya<!-- author names are changing over time --> |date=7. 1. 2023 |title=Israel declares state of war after Hamas fires thousands of rockets and 'militants cross border' – live |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/live/2023/oct/07/hamas-launches-attack-on-israel-with-5000-rockets-live |access-date=7. 10. 2023 |archive-date=7. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007071116/https://www.theguardian.com/world/live/2023/oct/07/hamas-launches-attack-on-israel-with-5000-rockets-live |url-status=live}}</ref><ref name="Knell-2023">{{Cite news|last1=Knell |first1=Yolande |last2=Abu Alouf |first2=Rushi |last3=Gritten |first3=David |date=8. 10. 2023|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67045138 |title=Israeli forces fight to drive out Hamas militants and free hostages |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231008100223/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67045138 |archive-date=8. 10. 2023|work=[[BBC News]] |access-date=17. 10. 2023}}</ref> koristeći softver za umjetnu inteligenciju Habsora.<ref>{{Cite news|first1=Harry |last1=Davies |first2=Bethan |last2=McKernan |first3=Dan |last3=Sabbagh |url=https://www.theguardian.com/world/2023/dec/01/the-gospel-how-israel-uses-ai-to-select-bombing-targets |title='The Gospel': how Israel uses AI to select bombing targets in Gaza |work=[[The Guardian]] |date=1. 12. 2023 |access-date=3. 12. 2023 |archive-date=2. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231202224018/https://www.theguardian.com/world/2023/dec/01/the-gospel-how-israel-uses-ai-to-select-bombing-targets |url-status=live}}</ref> U zračnim napadima je u prosjeku dnevno ubijano 350 osoba tokom prvih 20 dana, što je ukupno preko 7,000 ubijenih u tom periodu.<ref>{{Cite news|first=Rania R.a. |last=Abushamala |url=https://www.aa.com.tr/en/middle-east/palestinian-death-toll-from-israeli-attacks-on-gaza-surges-to-7-028/3033512 |title=Palestinian death toll from Israeli attacks on Gaza surges to 7,028 |work=[[Anadolu Agency]] |date=26. 10. 2023}}</ref> Dana 9. oktobra Ministar odbrane Gallant najavio je potpunu blokadu u Pojasu Gaze, čime su prekinuli snabdijeanje struje, onemogućili ulazak hrane i goriva što je izazvalo oštre kritike Humas Rights Watcha. Gallant je pod pritiskom [[Joe Biden]]a popustio te je postignut sporazum kojim se dozvoljava ulazak pomoći u Gazu.<ref name="Fergal Keane-2024">{{Cite news|date=2. 3. 2024 |title=Fergal Keane: Aid convoy tragedy shows fear of starvation haunts Gaza |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-68456718 |access-date=3. 4. 2024 |work=[[BBC News]] |archive-date=15. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240315042049/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-68456718 |url-status=live}}</ref> Prvi takav konvoj pomoći je uđau u Gazu 21. oktobra dok gorivo nije stiglo do novembra.<ref>{{Cite news|title=In pictures: Trucks carry aid into Gaza for the first time since the outbreak of the Israel–Hamas war |url=https://www.cnbc.com/2023/10/21/israel-hamas-war-updates-and-latest-news-on-gaza-conflict.html |access-date=30. 12. 2023 |work=[[CNBC]] |date=21. 10. 2023}}</ref> Dana 13. oktobra, IDF je naredio svim civilima u gradu da se evakuišu južno od Gaze.<ref>{{Cite news|date=13. 10. 2023 |title=Israel orders 1.1 million people in Gaza to move south: What to know |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/10/13/israel-orders-1-1-million-people-in-gaza-to-move-south-what-to-know |access-date=23. 7. 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |language=en |archive-date=18. 7. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240718213634/https://www.aljazeera.com/news/2023/10/13/israel-orders-1-1-million-people-in-gaza-to-move-south-what-to-know |url-status=live}}</ref> Takva odluka je oštro kritikovana te su IDF naredili šestosatni rok za evakuisanje.<ref>{{Cite news|date=14. 10. 2023 |title=Israel announces 6-hour window for Gazans fleeing south, as troops gather near border |work=[[CNN]] |url=https://edition.cnn.com/2023/10/14/middleeast/gaza-israel-evacuation-saturday-intl-hnk/index.html |access-date=14. 10. 2023 |archive-date=14. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231014115624/https://edition.cnn.com/2023/10/14/middleeast/gaza-israel-evacuation-saturday-intl-hnk/index.html |url-status=live}}</ref> === Od početka rata do prvog primirja (oktobar-novembar 2024.) === [[Datoteka:SoI-War 23-10-29 IDF 01-11.jpg|thumb|Izraelska vojska tokom kopnenih napada]] Dana 27. oktobra, nakon što je Izrael mobilizirao preko 100.000 vojnika, IDF je pokrenuo kopneni napad na dijelove sjeverne Gaze<ref>{{Cite news|last1=Ravid |first1=Barak |title=Israeli military launches major ground incursion in Gaza |url=https://www.axios.com/2023/10/27/israel-hamas-ground-invasion-gaza |access-date=28. 10. 2023 |work=[[Axios (website)|Axios]] |date=28. 10. 2023 |archive-date=28. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231028002239/https://www.axios.com/2023/10/27/israel-hamas-ground-invasion-gaza |url-status=live}}</ref>. Izraelski zračni napadi ciljani su na područja u blizini bolnice Al-Quds, gdje se, vjerujući sklonilo oko 14.000 civila.<ref name="Jackson-2023">{{Cite news|last=Jackson |first=Patrick |date=28. 10. 2023 |title=Israel Gaza live news: Doctors in Gaza say Israel has told them to evacuate a key hospital in Gaza City |url=https://www.bbc.co.uk/news/live/world-middle-east-67246761 |access-date=29. 10. 2023 |work=[[BBC News]] |archive-date=30. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231030000224/https://www.bbc.co.uk/news/live/world-middle-east-67246761 |url-status=live}}</ref> Dana 31. oktobra, Izrael je bombardovao zgradu gdje je ubio najmanje 106 civila, uključujući 54 djece, u onome što je Human Rights Watch izjavio "očiglednim ratnim zločinom". Dana 1. novembra, prva grupa evakuisana je te napustila Gazu i krenula prema Egiptu,<ref>{{Cite news|last1=Al-Mughrabi |first1=Nidal |last2=Williams |first2=Dan |date=1. 11. 2023|title=First evacuees leave Gaza after another night of Israeli bombardments |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israeli-military-jets-strike-gaza-camp-says-hamas-commander-killed-2023-11-01/ |work=[[Reuters]] |access-date=1. 11. 2023 |archive-date=1. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231101233626/https://www.reuters.com/world/middle-east/israeli-military-jets-strike-gaza-camp-says-hamas-commander-killed-2023-11-01/ |url-status=live}}</ref> a 22. Novembra, Izrael i Hamas su otpočeli privremeni sporazum o prekidu rata čime je dogovoreno da se napravi četverodnevna pauza od rata,<ref name="Al Jazeera-20231122">{{Cite news|date=22. 11. 2023 |title=Israel agrees to ceasefire deal, paving way for some captives' release |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/11/22/israel-agrees-to-ceasefire-deal-paving-way-for-some-captives-release |access-date=22. 11. 2023 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-date=29. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231129084524/https://www.aljazeera.com/news/2023/11/22/israel-agrees-to-ceasefire-deal-paving-way-for-some-captives-release |url-status=live}}</ref> te je 50 talaca oslobođeno i približno je oslobođeno 150 palestinskih žena i djece koje je Izrael zatvorio.<ref name="Al Jazeera-20231122" /><ref name="Burke-2023">{{Cite news|last1=Burke |first1=Jason |last2=Michaelson |first2=Ruth |last3=Borger |first3=Julian |date=22. 11. 2023 |title=Israel and Hamas agree deal for release of some hostages and four-day ceasefire |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/2023/nov/22/israel-hamas-war-hostages-freed-deal-ceasefire |access-date=22. 11. 2023 |issn=0261-3077 |archive-date=29. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231129100956/https://www.theguardian.com/world/2023/nov/22/israel-hamas-war-hostages-freed-deal-ceasefire |url-status=live}}</ref> === Prvo primirje (novembar 2023.) === [[Datoteka:Release of hostages during Iron Swords war, November 2023. IV.jpg|thumb|13-godišnjak kojeg je Hamas oslobodio tokom prvog primirja.]] Dana 24. novembra 2023. godine, nakon uvedenog prvog primirja uz pomoć Katara , rat u gazi je stao te je Hamas razmijenio neke taoce za palestinske zatvorenike koje je zatvorio Izrael.<ref>{{Cite news|url=https://www.cbsnews.com/news/temporary-cease-fire-begins-israel-hamas-war/ |title=Group of hostages released as temporary cease-fire in Israel–Hamas war takes effect |work=[[CBS News]]|date=24. 11. 2023 |access-date=24. 11. 2023 |last1=Tanyos |first1=Faris |last2=Reals |first2=Tucker |archive-date=26. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231126065457/https://www.cbsnews.com/news/temporary-cease-fire-begins-israel-hamas-war/ |url-status=live}}</ref> Tokom ovog primirja Izrael i Hamas su se međusobno optuživali za kršenje primirja te je primirje završeno 1. decembra.<ref>{{Cite news|last1=Kingsley |first1=Patrick |last2=Hubbard |first2=Ben |last3=Fuller |first3=Thomas |title=Israel Resumes Offensive in Gaza Strip After Truce With Hamas Ends |url=https://www.nytimes.com/2023/12/01/world/middleeast/01gaza-israel-fighting-resumes.html |access-date=7. 12. 2023 |work=[[The New York Times]] |date=1. 12. 2023 |archive-date=7. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231207232110/https://www.nytimes.com/2023/12/01/world/middleeast/01gaza-israel-fighting-resumes.html |url-status=live}}</ref> === Nastavak ratovanja (decembar 2023. - januar 2024.) === Izrael je uveo sistem koji bi precizirao evakuacije u Gazi. Javno je kritikovan zbog nepristupačnosti nedostatka električne energije i internet veze u Gazi.<ref>{{Cite news|date=30. 11. 2023 |title=Israel–Gaza live news: IDF resumes strikes as ceasefire with Hamas ends |url=https://www.bbc.co.uk/news/live/world-middle-east-67584895 |access-date=1. 12. 2023 |work=[[BBC News]] |archive-date=1. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231201043259/https://www.bbc.co.uk/news/live/world-middle-east-67584895 |url-status=live}}</ref> Izrael je ponekad napao mjesta za koja je naredio stanovnicima tog mjesta da se evakuišu. Intezivnije bombardovanje je natjeralo palestinske civile da odu na jug prema [[Rafah]]u.<ref>{{Cite news|url=https://www.aljazeera.com/news/2023/12/5/israeli-army-surrounds-khan-younis-as-southern-gaza-attacks-intensify |title=Israeli army surrounds Khan Younis as southern Gaza attacks intensify |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=5. 12. 2023 |access-date=5. 12. 2023|archive-date=5. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231205191402/http://www.aljazeera.com/news/2023/12/5/israeli-army-surrounds-khan-younis-as-southern-gaza-attacks-intensify |url-status=live}}</ref> Dana 1. januara 2024. godine, Izrael je se povukao s jednog od mjesta u sjevernoj Gazi,<ref>{{Cite news|last1=Bassam |first1=Laila |last2=Al-Mughrabi |first2=Nidal |last3=Barbakh |first3=Arafat |title=Israeli drone kills Hamas deputy leader in Beirut –Lebanese, Palestinian sources |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/fighting-rages-gaza-israel-looks-new-phase-war-2024-01-01/ |work=[[Reuters]] |date=3. 1. 2024 |archive-url=https://archive.today/20240102184042/https://www.reuters.com/world/middle-east/israels-aircraft-tanks-step-up-strikes-it-plans-reduce-troops-2024-01-02/ |archive-date=2. 1. 2024 |url-status=live}}</ref> a ministar odbrane [[Yoav Gallant]] je 15. januara izjavio da su se najjitezivnije brobe na sjeveru Gaze završene i da će početi uskoro nova faza napada slabijeg inteziteta.<ref>{{Cite news|url=https://www.wsj.com/world/middle-east/palestinian-attack-in-central-israel-kills-one-woman-injures-16-israeli-police-say-c39f4e10?siteid=yhoof2&yptr=yahoo |title=Israeli Military Near End of Most Intense Phase of Gaza Fighting, Defense Minister Says |date=15. 1. 2024 |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |access-date=17. 1. 2024 |archive-date=19. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240119173841/https://www.wsj.com/world/middle-east/palestinian-attack-in-central-israel-kills-one-woman-injures-16-israeli-police-say-c39f4e10?siteid=yhoof2&yptr=yahoo |url-status=live}}</ref> Dana 22. januara, dvadeset četiri vojnika IDF-a su pogunili što označava najveći broj od početka rata za IDF.<ref>{{Cite news|last1=Kubovich |first1=Yaniv |date=23. 1. 2024 |title=IDF spokesperson: 21 soldiers killed from building collapsing due to RPG fire by Hamas in southern Gaza |url=https://www.haaretz.com/israel-news/2024-01-23/ty-article-live/three-israeli-officers-killed-in-southern-gaza-strip-combat/0000018d-345d-d6df-adcf-35dd49d60000 |newspaper=[[Haaretz]] |access-date=23. 1. 2024 |archive-date=23. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240123034846/https://www.haaretz.com/israel-news/2024-01-23/ty-article-live/three-israeli-officers-killed-in-southern-gaza-strip-combat/0000018d-345d-d6df-adcf-35dd49d60000 |url-status=live}}</ref> Dana 29. januara, IDF su ubile Hind Rajab, petogodisnju djevojčicu i šest članova njene prodoice. Crveni krst je objavio audio zapis telefonskog razgovora od Hind Rajab, što je izazvalo javan bijes zbog njene smrti.<ref>{{Cite news|date=10. 2. 2024|first=Sara|last= Boboltz |title=Hind Rajab, Gaza 6-Year-Old Who Spoke Of Fear On Phone To Rescuers, Found Dead |url=https://nz.news.yahoo.com/hind-rajab-gaza-6-old-173554894.html |access-date=17. 7. 2024 |via=Yahoo! News |work=[[HuffPost]] |language=en-NZ |archive-date=29. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240229002323/https://nz.news.yahoo.com/hind-rajab-gaza-6-old-173554894.html |url-status=live}}</ref> === Pripreme za napad u Rafahu (februar - april 2024.) === Između februara i maja 2024. godine, pripreme za napad u Rafahu postale su glavna tema između izraelskih zvaničnika. Dana 12. februara, Izrael je sproveo operaciju spašavanja talaca koji su oteti, s bombardovanjem u Rafahu.<ref>{{Cite news|title=Israeli strikes hit Rafah after Biden warns Netanyahu to have 'credible' plan to protect civilians |url=https://apnews.com/article/israel-hamas-war-news-02-11-2014-785309c668e15728c6aac9905f290b4d |date=11. 2. 2024 |work=[[Associated Press]] |access-date=2. 2. 2024 |archive-date=9. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240219064752/https://apnews.com/article/israel-hamas-war-news-02-11-2014-785309c668e15728c6aac9905f290b4d |url-status=live}}</ref> Osnovne stvari za život popuut hrane postala je sve veči problem, pgotovo kada su 5. februara IDF bombardovale konvoj UNRWA, čime se UNRWA povuka skoro tri sedmice iz tih područja, čime je ugroženo bilo oko 200.000 ljudi.<ref name="responsiblestatecraft20240912">{{Cite web|date=12. 9. 2024 |title=Is Israel intentionally attacking aid workers? |url=https://responsiblestatecraft.org/israel-hamas-war-gaza/ |access-date=13. 9. 2024 |website=Responsible Statecraft |language=en |archive-date=13. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913233306/https://responsiblestatecraft.org/israel-hamas-war-gaza/ |url-status=live}}</ref> Dana 1. marta, SAD su počele s planiranjem dostavljanjem hrane iz zraka u Gazu.<ref>{{Cite news|date=1. 3. 2024 |title=Biden says US military to airdrop food and supplies into Gaza |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/biden-announce-us-air-drop-aid-into-gaza-us-officials-say-2024-03-01/ |work=[[Reuters]] |access-date=2. 3. 2024 |archive-url=https://archive.today/20240306120416/https://www.reuters.com/world/middle-east/biden-announce-us-air-drop-aid-into-gaza-us-officials-say-2024-03-01/ |archive-date=6. 3. 2024 |url-status=live}}</ref> IDF dobijaju optužbu da su u bolnici ubili oko 400 palestinaca.<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2024/apr/01/israeli-forces-withdraw-from-gaza-al-shifa-hospital-after-two-week-raid|title=Israeli forces withdraw from Gaza's al-Shifa hospital after two-week raid leaving facility in ruins|last=Tondo|first=Lorenzo|date=1. 4. 2024|work=[[The Guardian]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240802012825/https://www.theguardian.com/world/2024/apr/01/israeli-forces-withdraw-from-gaza-al-shifa-hospital-after-two-week-raid|archive-date=2. 8. 2024|url-status=live|access-date=19. 9. 2024}}</ref> Rezolucija UN-a iz marta kojom poziva na prekid ratovanja u Gazi za Ramazan je ignorisana od strane IDF-a.<ref name="aljazeera20240325">{{Cite news|date=25. 3. 2024 |title=UN Security Council adopts resolution demanding immediate Gaza ceasefire |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/3/25/un-security-council-adopts-resolution-calling-for-immediate-gaza-ceasefire |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240816151703/https://www.aljazeera.com/news/2024/3/25/un-security-council-adopts-resolution-calling-for-immediate-gaza-ceasefire |archive-date=16. 8. 2024 |access-date=25. 3. 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]}}</ref> Dana 1. aprila sedam međnarodnih humanitarnih randika iz Svjetske centralne kuhinje je ubijeno u Izraelskim zračnim napadima.<ref>{{Cite web|title=7 WCK team members killed in Gaza |url=https://wck.org/news/gaza-team-update |date=2. 4. 2024 |access-date=3. 4. 2024 |website=[[World Central Kitchen]] |archive-date=3. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240403111639/https://wck.org/news/gaza-team-update |url-status=live}}</ref> Izrael je planirao započetu kopneni napad na Rafah ali je odgodio zbog iranskih napada na Izrael te su 25. aprila povećali napade na Rafah uoči kopnenih napada.<ref>{{Cite news|date=25. 4. 2024|title=Israel intensifies strikes on Rafah ahead of threatened invasion |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-intensifies-strikes-gazas-rafah-ahead-threatened-invasion-2024-04-25/ |access-date=25. 4. 2024 |work=[[Reuters]]}}</ref> === Početak napada na Rafah (maj-juli 2024.) === Dana 6. maj, IDF je naredio da se evakuiše 100.000 civila u istočnom Rafahu u Al-Mawassi, zapadno od Khan Yunisa.<ref>{{Cite news|url=https://www.aljazeera.com/news/2024/5/6/israeli-forces-call-on-palestinians-in-gazas-eastern-rafah-to-evacuate |title=Israel orders Rafah evacuation as Gaza truce talks stall |date=6. 5. 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=6. 5. 2024 |archive-date=14. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240514171856/https://www.aljazeera.com/news/2024/5/6/israeli-forces-call-on-palestinians-in-gazas-eastern-rafah-to-evacuate |url-status=live}}</ref> Dana 31. maja, SAD su najavile primirje ali istog dana IDF je ušao u predgrađe Rafaha, čime su preuzele kontrole na granici prema Egiptu.<ref>{{Cite news|title=Biden announces Israel has offered a three-part proposal to end the war in Gaza |url=https://www.nbcnews.com/politics/white-house/biden-gaza-israel-plan-end-war-cease-fire-hostages-rcna154945 |work=[[NBC News]] |date=31. 5. 2024 |access-date=1. 6. 2024|archive-date=31. 5. 2024 |archive-url=https://archive.today/20240531190714/https://www.nbcnews.com/politics/white-house/biden-gaza-israel-plan-end-war-cease-fire-hostages-rcna154945 |url-status=live}}</ref><ref name=Guardian20240506>{{Cite news|date=6. 5. 2024|title=Israel–Gaza war live: Israel 'plans to proceed with Rafah invasion plans' after Hamas ceasefire announcement |url=https://www.theguardian.com/world/live/2024/may/06/israel-gaza-hamas-ceasefire-updates |work=[[The Guardian]] |access-date=6. 5. 2024 |archive-date=6. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240506171944/https://amp.theguardian.com/world/live/2024/may/06/israel-gaza-hamas-ceasefire-updates |url-status=live}}</ref> U svojim napadima IDF je bombardovao par kampova za raseljene osobe. Kada su napali jedan od kampova Nuseirat, čime su oslobodili četiri taoca a 274 palestinca ubili.<ref>{{Cite web|last=Ravid |first=Barak |date=8. 6. 2024 |title=Israel rescues four hostages held by Hamas in Gaza |url=https://www.axios.com/2024/06/08/israel-hostage-rescue-gaza-music-festival |website=[[Axios (website)|Axios]] |access-date=9. 6. 2024 |archive-date=8. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608210927/https://www.axios.com/2024/06/08/israel-hostage-rescue-gaza-music-festival |url-status=live}}</ref> Prema Middle East i ReliefWebu između 4. jula i 10. augusta, Izrael je napao 21 školu u Gazi, ubivši 274 osobe.<ref>{{Cite web|date=10. 8. 2024|title=UN Human Rights Office – OPT: The UN Human Rights Office condemns Israeli Defense Force's Strike on Al Tabae'en School in Gaza City – occupied Palestinian territory |url=https://reliefweb.int/report/occupied-palestinian-territory/un-human-rights-office-opt-un-human-rights-office-condemns-israeli-defense-forces-strike-al-tabaeen-school-gaza-city |access-date=17. 8. 2024 |website=[[ReliefWeb]] |language=en |archive-url= |archive-date=}}</ref> === Rafah, Khan Yunis i bombardovanje (juli-septembar 2024.) === Dana 22. Jula, IDF je zapoceo drugi napad na Khan Yunis te su naredili evakuaciju istočnog dijela.<ref>{{Cite news|date=22. 7. 2024 |title=IDF orders evacuation of part of Gaza safe zone, says Hamas deeply embedded in area |url=https://www.timesofisrael.com/idf-orders-evacuation-of-part-of-gaza-safe-zone-says-hamas-deeply-embedded-in-area/ |work=[[The Times of Israel]]}}</ref> Pojavio se snimak drona koji pokazuje uništenje džamije.<ref>{{Cite news|date=24. 8. 2024 |title=Hamas urges condemnation over Quran burning by Israeli soldiers |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/8/24/hamas-urges-anger-and-condemnation-over-quran-burning-by-israeli-soldiers |access-date=27. 8. 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |language=en}}</ref> IDF je izjavio da je ubio 200 militanata te pronašli lokaciju desetine oružja u Tel al-Sultanu.<ref>{{Cite news|last=Siddiqui |first=Usaid |date=4. 9. 2024 |title=Israeli military claims it killed 200 Palestinian fighters in weeklong Rafah operation |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/9/4/israels-war-on-gaza-live-israel-bombards-north-south-gaza?update=3157352 |access-date=4. 9. 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |language=en}}</ref> === Nastavak napada širom Gaze (oktobar-decembar 2024.) === U oktobru zračni napad IDF-a na džamiju su ubili najmanje 26 paleatinaca, a preko 93 ih je ranjeno.<ref>{{Cite news|last=Davidson |first=Helen |date=6. 10. 2024 |title=Middle East crisis live: heavy Israeli airstrikes hit Beirut as up to 18 reported killed in attack on Gaza mosque |url=https://www.theguardian.com/world/live/2024/oct/06/middle-east-crisis-live-heavy-israeli-airstrikes-hit-beirut-as-up-to-18-reported-killed-in-attack-on-gaza-mosque?CMP=share_btn_url&page=with:block-6701f5088f0818b7c81cd78e#block-6701f5088f0818b7c81cd78e |access-date= 6. 10. 2024 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241223021615/https://www.theguardian.com/world/live/2024/oct/06/middle-east-crisis-live-heavy-israeli-airstrikes-hit-beirut-as-up-to-18-reported-killed-in-attack-on-gaza-mosque?CMP=share_btn_url&page=with:block-6701f5088f0818b7c81cd78e#block-6701f5088f0818b7c81cd78e |archive-date=23. 12. 2024 |url-status=live}}</ref> Operacije IDF-a u Jabaliji su se nastavili te u oktobru i novembru ubijeni stotine ljudi.<ref>{{Cite web|first=Nidal |last=al-Mughrabi |date=19. 10. 2024 |title=Israeli strikes kill 33 people in Jabalia refugee camp in Gaza, medics say |url=https://www.afr.com/world/middle-east/israeli-strikes-kill-33-people-in-jabalia-refugee-camp-in-gaza-medics-say-20241019-p5kjm0 |access-date=19. 10. 2024 |agency=[[Reuters]] |website=[[Australian Financial Review]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20241203002038/https://www.afr.com/world/middle-east/israeli-strikes-kill-33-people-in-jabalia-refugee-camp-in-gaza-medics-say-20241019-p5kjm0 |archive-date=3. 12. 2024 |url-status=live}}</ref> IDF je optužen da blokira pomoć te dozvoljava bandama da napadaju konvoje s pomoćima.<ref name="washingtonpost20241118">{{Cite news|last=Parker |first=Claire |date=18. 11. 2024 |title=Gangs looting Gaza aid operate in areas under Israeli control, aid groups say |url=https://www.washingtonpost.com/world/2024/11/18/gaza-looting-aid-convoys-israel-famine/ |newspaper=[[The Washington Post]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20241204082633/https://www.washingtonpost.com/world/2024/11/18/gaza-looting-aid-convoys-israel-famine/ |archive-date=4. 12. 2024 |url-status=live}}</ref> Dana 16. Oktobra iz IDF-a su ubili Yahyu Sinwar.<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/world/live/2024/oct/17/middle-east-crisis-live-updates-israel-iran-lebanon-gaza-war |title=Middle East crisis live: Israeli army says it is 'checking possibility' it killed Hamas chief Yahya Sinwar |work=[[The Guardian]] |date=17. 10. 2024|last1=Livingstone |first1=Helen |last2=Chao-Fong |first2=Léonie |last3=Sedghi |first3=Amy |last4=Clinton |first4=Jane |last5=Wen |first5=Philip |archive-url=https://web.archive.org/web/20250219070013/https://www.theguardian.com/world/live/2024/oct/17/middle-east-crisis-live-updates-israel-iran-lebanon-gaza-war |archive-date=19. 2. 2025 |url-status=live}}</ref> Joe Biden je pozvao Izrael da prekine rat nakon ubistva Yahye Sinwara.<ref>{{Cite news|first=Jonathan |last=Lemire |date=18. 10. 2024 |title=Biden tells Israel to use Sinwar's death as 'opportunity' to end war |url=https://www.politico.com/news/2024/10/18/biden-israel-sinwar-death-cease-fire-talks-00184344 |access-date=18. 10. 2024 |work=[[Politico]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250306003609/https://www.politico.com/news/2024/10/18/biden-israel-sinwar-death-cease-fire-talks-00184344 |archive-date=6. 3. 2025 |url-status=live}}</ref> ==== Opsada sjeverne Gaze ==== [[Datoteka:Images of war 23-25 from Gaza, by Jaber Badwen, IMG 5670.jpg|thumb|Ulica u sjevernoj Gazi fotografisana tokom početne faze primirja iz 2025. godine]] Dana 13. oktobra, zvaničnici IDF-a izjavili su za Haarettz da vlada ne želi pregovarati o taocima i da se planira sjeverna Gaza anektirati.<ref>{{Cite news|last=Kubovich |first=Yaniv |date=13. 10. 2024 |title=Israeli Defense Officials: Gov't Pushing Aside Hostage Deal, Eyeing Gaza Annexation |url=https://www.haaretz.com/israel-news/2024-10-13/ty-article/.premium/israeli-defense-officials-govt-pushing-aside-hostage-deal-eyeing-gaza-annexation/00000192-8585-d988-a3ba-dde59a470000 |work=[[Haaretz]] |archive-url=https://archive.today/20241203123900/https://www.haaretz.com/israel-news/2024-10-13/ty-article/.premium/israeli-defense-officials-govt-pushing-aside-hostage-deal-eyeing-gaza-annexation/00000192-8585-d988-a3ba-dde59a470000 |archive-date=3. 12. 2024 |url-status=live}}</ref> Krajem oktobra, opsada pod IDF se pojačala, a humantirana pomoć je značajno smanjena. Dana 5. novembra, Izraelski general Itzik Cohen izjavio je novinarima da ne planira dozvoliti stanovnicima sjeverne Gaze da se vrate te da pomoć nije uopšte ulazila u sjevernu Gazu jer tamo nema više civila.<ref name="theguardian20241107">{{Cite news|last=McKernan |first=Bethan |date=7. 11. 2024 |title=IDF distances itself from 'no return' remarks about north Gaza evacuees |url=https://www.theguardian.com/world/2024/nov/07/idf-israel-military-no-return-remarks-north-gaza |access-date=8. 11. 2024 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250228100158/https://www.theguardian.com/world/2024/nov/07/idf-israel-military-no-return-remarks-north-gaza |archive-date=28. 2. 2025 |url-status=live}}</ref> Dana 24. oktobra, IDF je uništio najmanje deset zgrada čime po procjeni je oko 150 ljudi ubijeno ili povrijeđeno.<ref>{{Cite web|last=Mccready |first=Alastair |date=25. 10. 2024 |title=More than 150 casualties following Israeli 'massacre' in Jabalia: Report |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/10/25/live-israel-accused-of-massacre-in-new-jabalia-raid-strikes-hit-beirut?update=3271566 |access-date=25. 10. 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20250118192250/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/10/25/live-israel-accused-of-massacre-in-new-jabalia-raid-strikes-hit-beirut?update=3271566 |archive-date=18. 1. 2025 |url-status=live}}</ref> Dana 25. oktobra SZO je izjavila da je izgubila kontakte s bolnicom Kamal Adwan.<ref>{{Cite news|last=Gritten |first=David |date=26. 10. 2024 |title=Gaza war's 'darkest moment' unfolding in north, United Nations says |url=https://www.bbc.com/news/articles/cz0m4xlg093o |access-date=26. 10. 2024 |work=[[BBC News]] |language=en-GB |archive-url=https://web.archive.org/web/20250211190917/https://www.bbc.com/news/articles/cz0m4xlg093o |archive-date=11. 2. 2025|url-status=live}}</ref> Humanitrarna pomoć je minimalno dostavljana, u prosjeku 30 kamiona dnevno,<ref>{{Cite news|date=5. 11. 2024 |title=Aid Entering Gaza at Just 6% of Pre-Genocide Deliveries as Israel Severs Ties with UNRWA |url=https://www.democracynow.org/2024/11/5/headlines/aid_entering_gaza_at_just_6_of_pre_genocide_deliveries_as_israel_severs_ties_with_unrwa |access-date=8. 11. 2024 |work=[[Democracy Now!]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20250305223250/https://www.democracynow.org/2024/11/5/headlines/aid_entering_gaza_at_just_6_of_pre_genocide_deliveries_as_israel_severs_ties_with_unrwa |archive-date=5. 3. 2025 |url-status=live}}</ref> ali 12. novembra pomoć u Gazi je opala na najniži nivo u jedanaest mjeseci.<ref>{{Cite news|last=Burke |first=Jason |date=11. 11. 2024 |title=Aid to Gaza falls to lowest level in 11 months despite US ultimatum to Israel |url=https://www.theguardian.com/world/2024/nov/11/aid-gaza-trucks-food-lowest-level-year-despite-us-ultimatum |access-date=13. 11. 2024 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250301094142/https://www.theguardian.com/world/2024/nov/11/aid-gaza-trucks-food-lowest-level-year-despite-us-ultimatum |archive-date=1. 3. 2025 |url-status=live}}</ref> === Drugo primirje (januar-mart 2025.) === [[Datoteka:Four female Israeli soldiers being held hostage have been released, January 2025. VII.jpg|thumb|Yarden Bibas prvi put se sastaje s majkom i ocem nakono što ju je Hamas oslobodio.]] [[Datoteka:Return of displaced people via Al-Rasheed Street after ceasefire, January 2025, Gaza Strip.jpg|thumb|Povratak raseljenih Palestinaca nakon prekida rata u januaru 2025. godine.]] Dana 15. januara 2025. godine, postignut je sporazum u saradnji s Katarom, u kojem je Hamas pristao osloboditi određen broj izraelskih taoca u zamjenu za Hamasove vojnike i druge Palestinske stanovnike koji su zatvoreni.<ref>{{Cite news|last1=Lilieholm |first1=Lucas |last2=Regan |first2=Helen |last3=Haq |first3=Sana Noor |date=15. 1. 2025|title=Live updates: Israel and Hamas agree to Gaza ceasefire and hostage deal, source says |url=https://www.cnn.com/world/live-news/israel-hamas-gaza-ceasefire-hostages-01-15-24/index.html |access-date=15. 1. 2025 |work=[[CNN]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20250304002921/https://www.cnn.com/world/live-news/israel-hamas-gaza-ceasefire-hostages-01-15-24/index.html |archive-date=4. 3. 2025 |url-status=live}}</ref> Obje strane su se složile za prekid rata čime je stupilo na snagu ujutro 19. januara 2025. godine. Dana 27. januara, desetine hiljada Palestinaca su se masovno vraćali nakon što je Izrael otvorio koridor za kretanje civila.<ref>{{Cite news|last1=Regan |first1=Helen |last2=Lilieholm |first2=Lucas |last3=Salman |first3=Abeer |last4=Kottasová |first4=Ivana |date=27. 1. 2025 |title=Palestinians finally returning to devastated northern Gaza after ceasefire dispute delay |url=https://www.cnn.com/2025/01/27/middleeast/palestinians-return-north-gaza-intl-hnk/index.html |access-date=30. 1. 2025 |work=[[CNN]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20250306004742/https://www.cnn.com/2025/01/27/middleeast/palestinians-return-north-gaza-intl-hnk/index.html |archive-date=6. 3. 2025 |url-status=live}}</ref> Hamas je izjavio da je Izrael prekršio uslove primirja i te su prestali oslabađati taoce 10. februara. Nakon Netanyahu i američkog predjesnika [[Donald Trump]]a prijetnjih ponovnim napadima,<ref>{{Cite news|last=Kent |first=Lauren |date=11. 2. 2025 |title=Ceasefire 'will end' if Hamas does not return hostages by Saturday, Netanyahu says |url=https://www.cnn.com/2025/02/11/middleeast/israel-hamas-ceasefire-deal-intl/index.html |access-date=16. 2. 2025 |work=[[CNN]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20250228005405/https://www.cnn.com/2025/02/11/middleeast/israel-hamas-ceasefire-deal-intl/index.html |archive-date=28. 2. 2025 |url-status=live}}</ref> Hamas je nastavio dalje oslabađati taoce ali iz Izraela nisu nastavljali oslobađati Palestince koji su zatvoreni zbog ceremonija koje se prave tokom oslobađanja taoca te su iz Hamasa pristali na dogovor da ne prave više ceremonije.<ref>{{Cite news|date=26. 2. 2025 |title=Israel and Hamas agree on new exchange, leaving fragile ceasefire intact |url=https://apnews.com/article/israel-hamas-hostages-ceasefire-witkoff-a291db865dfd730c62e343e352cac94f |access-date=26. 2. 2025 |work=[[Associated Press]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250305194934/https://apnews.com/article/israel-hamas-hostages-ceasefire-witkoff-a291db865dfd730c62e343e352cac94f |archive-date=5. 3. 2025 |url-status=live}}</ref> Svi taoci su trebali biti pušteni u februaru ali to se nije nikada desilo. Netanyahuov ured je izjavio da je Izrael prihvatio Američki plan da se primirje nastavi i tokom Ramazana pod uslovom da se prva polovina taoca pusti odma prvog dana nakon produženja primirja a druga polovina taoca da se puste na kraju ako bude postignut trajni prestanak rata u Gazi. Hamas je to odbio,<ref>{{Cite news|last=Berman |first=Lazar |url=https://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/israel-endorses-us-plan-to-extend-ceasefire-claims-hamas-refusing-warns-war-can-restart/ |title=Israel endorses US plan to extend ceasefire, claims Hamas refusing, warns war can restart |date=1. 3. 2025 |work=[[The Times of Israel]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250306141403/https://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/israel-endorses-us-plan-to-extend-ceasefire-claims-hamas-refusing-warns-war-can-restart/ |archive-date=6. 3. 2025 |url-status=live}}</ref> te je Netanyahu sljedećeg dana onemogućio ulazak humanitarne pomoći u Gazu.<ref>{{Cite news|url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2025/3/2/live-israel-us-propose-terms-to-extend-gaza-ceasefire-hamas-yet-to-reply?update=3547305 |title=Israel blocks entry of all goods, supplies into Gaza |date=2. 3. 2025|work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250724101813/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2025/3/2/live-israel-us-propose-terms-to-extend-gaza-ceasefire-hamas-yet-to-reply?update=3547305 |archive-date=24. 7. 2025 |url-status=live}}</ref> Blokiranje pomoći su mnogi osudili. Izraelski ministar Eli Cohen naredio je 9. marta da se prekine slanje električne energije Gazi.<ref>{{Cite news|url=https://apnews.com/article/gaza-israel-palestinians-war-news-ba90f0de3d4f64a1762d1a39f787817f |title=Israel says it is cutting off its electricity supply to Gaza |date=9. 3. 2025 |work=[[Associated Press]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250425164028/https://apnews.com/article/gaza-israel-palestinians-war-news-ba90f0de3d4f64a1762d1a39f787817f |archive-date=25. 4. 2025 |url-status=live}}</ref> U januaru je Hamas izjavio da je tokom rata regrutovao hiljade novih vojnika , otprilike onoliko i koliko je izgubio, a Reuters je objavio statistiku da broj novih regruta prema osnovi američkih obavještajnih podataka kreću između 10,000 i 50,000.<ref>{{Cite news|last=Banco |first=Erin |date=24. 1. 2025 |title=Exclusive: Hamas has added up to 15,000 fighters since start of war, US figures show |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/hamas-has-added-up-15000-fighters-since-start-war-us-figures-show-2025-01-24/ |access-date=20. 9. 2025 |work=[[Reuters]] |language=en |archive-url= |archive-date=}}</ref> === Nastavak Izraelskih napada (mart-april 2025.) === Dana 18. marta, Izrael je iznenadni zračni napad širom Gaze, čime su time ubili 400 ljudi i time su prekinuli primirje.<ref>{{Cite news|last1=Shurafa |first1=Wafaa |last2=Frankel |first2=Julia |last3=Magdy |first3=Samy |date=18. 3. 2025 |title=Israel's surprise bombardment plunged Palestinians back into 'hell' |url=https://apnews.com/article/gaza-airstrikes-ceasefire-israel-palestinians-war-34d2d174417e3f7caf341406bc761c0e |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250318210308/https://apnews.com/article/gaza-airstrikes-ceasefire-israel-palestinians-war-34d2d174417e3f7caf341406bc761c0e |archive-date=18. 3. 2025 |access-date=20. 5. 2025 |work=[[Associated Press]] |quote=The surprise wave of airstrikes{{nbsp}}... following two months of ceasefire.}}</ref> Izrael je izjavio da je napad bio posljedica jer je Hamas odbio da nastavi prvu fazu primirja, te je bio razlog također na Hamasovo ponovno naoružavanje i regurtovanje. Posmatrači su primijteli da je Izrael napao na dan kada je Netanyahu trebao biti na suđenju za korupciju, čime se sudski postupak odgodio.<ref>{{Cite news|date=18. 3. 2025 |title=Netanyahu's court testimony today canceled; PM to hold urgent security consultation at 11 a.m. |url=https://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/netanyahus-court-testimony-today-canceled-pm-to-hold-urgent-security-consultation-at-11-a-m/ |access-date=18. 3. 2025 |work=[[Times of Israel]] |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20250321090601/https://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/netanyahus-court-testimony-today-canceled-pm-to-hold-urgent-security-consultation-at-11-a-m/ |archive-date=21. 3. 2025 |url-status=live}}</ref> Dana 19. marta IDF je izjavio da su pokrenuli ciljane kopnene napade. IDF je također bombardovao zgradu Ureda UN-a čime su ubili jednog službeika UN-a i šest međunarodnik radnika. Dva dana kasnije, IDF su uništili bolnicu tursko-palestinskog prijateljstva. Dana 23. marta, IDF su pucali na humanitrana vozila, uključujući pet vozila hitne pomoći, vatrogasno vozilo i vozilo Ujedninejnih nacija. ubivši petnaest medicinara, tek su njihova tijela pronađena 30. marta u masovnoj grobnici.<ref>{{Cite news|first1=Jaroslav |last1=Lukiv |first2=David |last2=Gritten |date=31. 5. 2025 |title=Gaza: Red Cross outraged over killing of medics by Israeli forces |url=https://www.bbc.com/news/articles/crkxm1rg6k1o |access-date=31. 3. 2025 |work=[[BBC News]] |language=en-GB |archive-url=https://web.archive.org/web/20250503133314/https://www.bbc.com/news/articles/crkxm1rg6k1o |archive-date=3. 5. 2025 |url-status=live}}</ref> Dana 25. marta, stotine do hiljade Palestinaca u Gazi protestovali su protiv Hamasa i rata, pozivali su na prekid rata i Hamasove vladavine.<ref>{{Cite news|last1=Rothwell |first1=James |last2=Leather |first2=Jack |title=Elderly Gazan accuses Hamas of stealing aid in rare criticism, telling group 'shoot me if you want' |url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2023/12/08/elderly-gazan-accuses-hamas-stealing-aid-rare-criticism/ |access-date=18. 12. 2023 |work=[[The Daily Telegraph]] |date=8. 12. 2023 |archive-url=https://archive.today/20231208185102/https://www.telegraph.co.uk/world-news/2023/12/08/elderly-gazan-accuses-hamas-stealing-aid-rare-criticism/ |archive-date=8. 12. 2023 |url-status=live}}</ref> === Obnova Izraelskih napada (maj - august 2025.) === Početkom maja, Izrael je najavio planove da će proširiti napade u Gazi i te su mobilizirali hiljade rezervista..<ref>{{Cite news|last1=Karni |first1=Dana |last2=Tawfeeq |first2=Mohammed |date=4. 5. 2025 |title=Israel calls up thousands of reservists, plans to expand Gaza offensive amid stalled hostage talks |url=https://www.cnn.com/2025/05/03/middleeast/israel-mobilizes-reservists-gaza-intl-latam |access-date=4. 5. 2025 |work=[[CNN]] |language=en |archive-url= |archive-date=}}</ref> Najmanje 143 osobe su 15. maja u Gazi ubijene čim se smatra najsmrtonosnijim danom gdje je najviše ubijeno od završetka primirja u martu.<ref>{{Cite news|date=16. 5. 2025 |title=Israel Kills 150 Palestinians in Gaza in Bloodiest Day Since It Shattered Ceasefire |url=https://www.democracynow.org/2025/5/16/headlines/israel_kills_150_palestininians_in_gaza_in_bloodiest_day_since_it_shattered_ceasefire |access-date=17. 5. 2025 |work=[[Democracy Now!]] |language=en}}</ref> U junu je IDF izjavio da su pronašli Sinwarovo tijelo.<ref>{{Cite news|title=Israeli military says it has recovered body of elusive Hamas leader Mohammed Sinwar |url=https://edition.cnn.com/2025/06/08/middleeast/israel-recovers-mohammed-sinwar-body-latam-intl |access-date=30. 6. 2025 |work=[[CNN]] |date=9. 6. 2025 |archive-url= |archive-date=}}</ref> Dana 16. maja Izrael je najavio početak nove operacije s ciljem da preuzmu kontrolu nad čitavim pojasom Gaze. Taj čin osudili su nekoliko izraelskih saveznika, a neki od njih su i prijetili sankcijama.<ref>{{Cite news|date=17. 5. 2025 |title=Israel launches major offensive as Gaza rescuers say scores killed |url=https://www.bbc.com/news/articles/cd7geg3lvz1o |access-date=17. 5. 2025 |work=[[BBC News]] |language=en-GB |archive-url= |archive-date=}}</ref><ref>{{Cite news|first1=Mohammed |last1=Tawfeeq |first2=Jeremy |last2=Diamond |first3=Ibrahim |last3=Dahman |first4=Eyad |last4=Kourdi |date=16. 5. 2025 |title=Israeli military says it has launched major new offensive in Gaza, same day Trump leaves region with no deal |url=https://edition.cnn.com/2025/05/16/middleeast/gideons-chariots-israel-new-gaza-offensive-latam-intl |access-date=18. 5. 2025 |work=[[CNN]] |language=en |archive-url= |archive-date=}}</ref> Dana 27. maja, Humanitarna fondacija za Gazu, koje SAD podržava započela je dostavu humanitarne pomoći u Tel al-Sultanu. Dok su hiljade gladnih Palestinaca dolazile u taj centar, IDF su pucale na njih , te ukupno u nizu napada je ubijeno više od 1,300 osoba.<ref>{{Cite web|date=1. 8. 2025 |title=Gaza: Nearly 1,400 Palestinians killed while seeking food, as UN warns airdrops are no solution |url=https://news.un.org/en/story/2025/08/1165552 |access-date=8. 8. 2025 |website=UN News |language=en}}</ref> Krajem maja, nova policija u Gazi, Narodne snage, počela je djelovati pod vlasti klana Abu Ashabab, koji ne surađuju s Hamasom. Avigdor Lieberman je optužio Netanyahua i izraelsku vladu za finansiranje i naoružavanje ove policije.<ref name="haaretz20250605">{{Cite news |last1=Jonathan |first1=Lis |last2=Hasson |first2=Nir |date=5. 6. 2025 |title=Netanyahu Says Israel Fighting Hamas 'In Various Ways' Amid Claims It Armed ISIS-affiliated Gaza Militia |url=https://www.haaretz.com/israel-news/2025-06-05/ty-article/israel-arming-isis-affiliated-anti-hamas-gaza-militia-ex-defense-chief-claims/00000197-3f88-d079-ab97-7fcdd7120000 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250605220535/https://www.haaretz.com/israel-news/2025-06-05/ty-article/israel-arming-isis-affiliated-anti-hamas-gaza-militia-ex-defense-chief-claims/00000197-3f88-d079-ab97-7fcdd7120000 |archive-date=5. 6. 2025 |work=[[Haaretz]] |access-date=1. 1. 2026 }}</ref> Dana 20. jula IDF su naredili da se grad Deir al-Balah evakuiše kako bi pokrenuli kopeni napad. Sljedećeg dana, IDF su napali predgrađe Deir al-Balaha dok su grad isto i zračni napadi pogađali.<ref>{{Cite news|date=21. 7. 2025 |title=Israeli air strikes hit Gaza's Deir al-Balah as tanks launch ground assault |url=https://www.bbc.com/news/live/cvg9ky87dpdt?post=asset%3Abdc26394-b473-4e6e-929a-36898989ce1d#post |access-date=21. 7. 2025 |work=[[BBC News]] |language=en-GB |archive-url= |archive-date=}}</ref> === Okupacija Gaze (august-septembar 2025.) === Početkom augusta 2025, iz Izraela su odobrili plan da se Gaza okupira. Plan su osudili UN, predsjednik Evropskog vijeća i nekoliko zemalja. Njemačka je izjavila da ce obustaviti izvoz oružja Izraelu.<ref>{{Cite news|last1=Ambrose |first1=Tom |last2=Sedghi |first2=Amy |last3=Graham |first3=Vicky |last4=Fulton |first4=Adam |date=8. 8. 2025 |title=Israel's Gaza City plan sparks global condemnation with warnings of more destruction and suffering – latest updates |url=https://www.theguardian.com/world/live/2025/aug/08/israel-gaza-city-take-over-netanyahu-plan-approved-live-updates-latest-news |access-date=8. 8. 2025 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-url= |archive-date=}}</ref> Dana 20. augusta Izrael je započeu prvu fazu okupacije, čime su pozvali 60,000 rezervista za početak septembra.<ref>{{Cite news|date=21. 8. 2025 |title=Israel says it has taken first steps of military operation in Gaza City |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-calls-up-tens-thousands-reservists-before-new-gaza-offensive-2025-08-20/ |access-date=21. 8. 2025 |work=[[Reuters]] |language=en-US |archive-url= |archive-date=}}</ref> Dana 25. augusta, u Izraelskom napadu na bolnicu Nasser u južnoj Gazi ubijene su 22 osobe, uključujući pet novinara.<ref>{{Cite news|last1=Fisher |first1=Megan |last2=Nader |first2=Emir |date=25. 8. 2025 |title=Israeli double strike on Gaza hospital – what we know |url=https://www.bbc.com/news/articles/c80d2zrdj7vo |access-date=26. 8. 2025 |work=[[BBC News]] |language=en |archive-url= |archive-date=}}</ref> Netanyahu je izjavio da mnogo žali zbog tog napada koji je ocjenio kao nesreću.<ref>{{Cite news|last=Goller |first=Howard |date=25. 8. 2025 |title=Netanyahu says Israel regrets 'mishap' at Gaza hospital |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/netanyahu-says-israel-regrets-mishap-gaza-hospital-2025-08-25/ |work=[[Reuters]] |location=Cairo |access-date=30. 8. 2025 |archive-url= |archive-date=}}</ref> Kasnije su IDF naredili potpunu evakuaciju grada Gaze,<ref>{{Cite news |date=9. 9. 2025|title=Israel orders full evacuation of Gaza City as Netanyahu warns 'this is only the beginning' |url=https://edition.cnn.com/2025/09/09/middleeast/israel-gaza-city-evacuation-netanyahu-warning-intl |access-date=9. 9. 2025 |work=[[CNN]] |language=en |archive-url= |archive-date=}}</ref> a šest dana kasnije su pokrenuli puni napad.<ref>{{Cite news|last=Ravid |first=Barak |date=16. 9. 2025 |title=Israel launches ground offensive to occupy Gaza City |url=https://www.axios.com/2025/09/15/israel-gaza-city-occupation-ground-offensive |access-date=16. 9. 2025 |work=[[Axios (website)|Axios]] |language=en |archive-url= |archive-date=}}</ref> === Treće primirje (septembar-decembar 2025.) === [[Datoteka:Gaza Strip territorial control 10 October 2025.png|thumb|Linija gdje če se IDF povući kao dio mirovnog plana.]] Dana 29. septembra, [[Donald Trump|Trump]] je predložio mirovni plan od dvadeset tačaka, koji uključuje oslabađanje svih taoca, prekid rata, povlačenje IDF-a i razoržavanje Hamasa, te privremenu prijelaznu vladu koja će vladati.<ref name="pbs20250930">{{Cite news|date=30. 9. 2025 |title=Read Trump's 20-point proposal to end the war in Gaza |url=https://www.pbs.org/newshour/politics/read-trumps-20-point-proposal-to-end-the-war-in-gaza |work=[[PBS Newshour]] |access-date=4. 10. 2025 |archive-url= |archive-date=}}</ref> Izrael i Hamas su se složili te je Trump zahtijevao da Izrael prestane s bombardovanjem.<ref>{{Cite news|last1=Dagher |first1=Sam |date=1. 10. 2025 |title=Hamas Pressed by Arab, Muslim States to Accept Trump's Gaza Plan |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2025-10-01/arab-and-muslim-states-push-hamas-to-accept-trump-s-gaza-plan?embedded-checkout=true |work=[[Bloomberg News]] |access-date=4. 10. 2025|archive-url= |archive-date=}}</ref><ref name="washingtonpost20251003">{{Cite news |date=3. 10. 2025 |title=Hamas accepts Trump's plan to end the war in Gaza, but with conditions |url=https://www.washingtonpost.com/world/2025/10/03/hamas-gaza-peace-ceasefire-deal/ |newspaper=[[The Washington Post]] |archive-url= |archive-date=}}</ref> nakon pregovora, Izrael i Hamas su 9. oktobra zvanično pristali i započeli prvu fazu mirovnog plana. IDF su započele povlačenje iz dijelova Gaze na linije dogovorene sporazumom.<ref name="wsj20251010"/> Hamas je oslobodio 20 Izraelskih taoca,<ref>{{Cite web|date=14. 10. 2025 |title=Who are the 20 hostages who were released by Hamas? |url=https://www.nbcnews.com/world/middle-east/israel-hamas-gaza-who-are-20-surviving-hostages-rcna237251 |access-date=19. 10. 2025 |website=NBC News |language=en}}</ref> dok je Izrael oslobodio 1,718 Palestinskih zatvorenika koji su bez optužnice zatvoreni i dodatnih 250 zatvorenika osuđenih za zločine od Izraelskog suda.<ref>{{Cite web|date=18. 10. 2025 |title=After brutal Israeli detention, Palestinian detainees are freed into a ruined Gaza |url=https://www.nbcnews.com/world/middle-east/palestinian-detainees-freed-ruined-gaza-rcna237934 |access-date=19. 10. 2025 |website=NBC News |language=en}}</ref> Dana 19. oktobra , dva Izraelska vojnika su ubijena, iz Izralea su zbog toga bombardovali Gazu, ubivši najmanje dvadeset devet Palestinaca prije nego su ponovno iz Izraela potvrdili primirje.<ref name="apnews20251019">{{Cite web|url=https://apnews.com/article/israel-palestinians-hamas-war-news-10-19-2025-f3d95cf76018541ff824853d1bcd3356|title=Israel resumes ceasefire in Gaza and says aid deliveries will restart Monday|first1=Josef|last1=Federman|first2=Samy|last2=Magdy|date=19. 10. 2025|website=[[Associated Press]]}}</ref> Od početka trećeg primirja do 12. novembra, Izrael je srušio više od 1,500 zgrada u Gazi.<ref>{{Cite news|date=12. 11. 2025 |title=Israel has destroyed more than 1,500 buildings in Gaza since ceasefire |url=https://www.bbc.com/news/articles/c0mxylxw48yo |access-date=20. 11. 2025 |work=[[BBC News]] |language=en-GB |archive-url= |archive-date=}}</ref> == Širenje napada == [[Datoteka:Hezbollah Headquarter Airstrike 2024.jpg|thumb|Dim nakon napada Izraela na Hezbollah.]] [[Datoteka:Kiryat Shmona destruction.jpg|thumb|Oštećena zgrada u Kiryat Shmoni, na sjeveru Izraela.]] Širenjem napada rezultiralo je velikim napadima između Izraela i Irana. Pri čemu su grupe počeli napade na američke vojne baze,<ref>{{Cite news|title=Yemen's Houthis 'will not stop' Red Sea attacks until Israel ends Gaza war |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/12/19/yemens-houthis-will-not-stop-red-sea-attacks-until-israel-stops-gaza-war |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=19. 12. 2023|access-date=9. 2. 2024 |archive-date=8. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240208211147/https://www.aljazeera.com/amp/news/2023/12/19/yemens-houthis-will-not-stop-red-sea-attacks-until-israel-stops-gaza-war |url-status=live}}</ref> a jemenski pokret Huti napali su brodove u [[Crveno more|Crvenom moru]] pri čemu su započeli vojnu operaciju predvođenu SAD-om. Hezbollah u južnom Libanu i pokret Huti započeli su napade na Izrael. Do kraja 2024. godine, jednogodišnji napadi između Izraela i Hezbollaha eksalirala je u Izraelski napad na Liban, prije nego je počelo primirje.<ref name="APIH">{{Cite news|first1=Abby |last1=Sewell |first2=Melanie |last2=Lidman |url=https://apnews.com/article/lebanon-israel-hezbollah-war-fires-fd1e044979fb5be66b36456d1285dacb |title=Fires have become the most visible sign of the conflict heating up on the Lebanon–Israel border |work=[[Associated Press]] |access-date=8. 7. 2024 |date=4. 7. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250214115815/https://apnews.com/article/lebanon-israel-hezbollah-war-fires-fd1e044979fb5be66b36456d1285dacb |archive-date=14. 2. 2025 |url-status=live}}</ref> Prema sporazumu iz novembra 2024. godine, IDF trebale su se povući iz Libana do kraja januara 2025. godine ali su to oni odbili te je rok produžen do februara 2025. godine, kada su onda povukli svoje snage iz libanonskih sela, ali ostali su određene snage da nadgledaju pet vojnih kampova.<ref>{{Cite news|last1=Fabian |first1=Emanuel |title=In Lebanon, Katz says troops to stay 'without time limit' to defend border communities |url=https://www.timesofisrael.com/idf-to-remain-in-five-strategic-posts-in-south-lebanon-after-tuesday-withdrawal/ |access-date=20. 5. 2025 |work=[[Times of Israel]] |date=17. 2. 2025 |archive-url= |archive-date=}}</ref> Napadi su doveli do pada Assadovog režima zbog Izraelskih napada na Siriju.<ref>{{Cite news|first1=Sunita |last1=Patel-Carstairs |first2=Claire Gilbody |last2=Dickerson |date=8. 12. 2024 |title=Assad has left Damascus, says Russia, as Syrian army declares end of his rule |url=https://news.sky.com/story/assad-has-left-damascus-says-russia-as-syrian-army-declares-end-of-his-rule-13269339 |work=[[Sky News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250220013037/https://news.sky.com/story/assad-has-left-damascus-says-russia-as-syrian-army-declares-end-of-his-rule-13269339 |archive-date=20. 2. 2025 |url-status=live}}</ref> Izraelski ministar odbrane Israel Katz je u aprilu 2025. godine izjavio da će IDF ostati na neodređeno ostati u zonama koje su zauzeli u Gazi, Libanu i Siriji. Dana 9. septembra 2025. godine, Izrael je bombardovao sjedište Hamasa u Kataru, ali iz tog napada nisu uspjeli ubiti rukovodsto Hamasa u Kataru.<ref name="NYT20250909">{{Cite news|date=9. 9. 2025 |title=Israel Targeted Hamas Leadership in Qatar Strike |url=https://www.nytimes.com/2025/09/09/world/middleeast/israel-hamas-doha-qatar-strike.html |access-date=9. 9. 2025 |work=[[The New York Times]] |language=en |archive-url= |archive-date=}}</ref><ref>{{Cite news|date=11. 9. 2025 |title=Growing Israeli security establishment assessment is that Doha strike failed |url=https://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/growing-israeli-security-establishment-assessment-is-that-doha-strike-failed/ |access-date=12. 9. 2025 |work=[[Times of Israel]] |language=en-US |issn=0040-7909 |archive-url= |archive-date=}}</ref> === Zapadna obala i Izrael === Amnesty International je u februaru 2024. godine objavio izvještaj, u kojem se navodi da Izrael nezakonito ubija na Zapadnoj obali i čime se pokazuje nepoštivanje palestinskih živita.<ref>{{Cite news|url=https://www.aljazeera.com/news/2024/2/5/impunity-amnesty-international-details-israeli-violence-in-west-bank |title=Israel's 'chilling disregard' for life in occupied West Bank: Amnesty |date=5. 2. 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=5. 2. 2024 |archive-date=5. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205145147/https://www.aljazeera.com/news/2024/2/5/impunity-amnesty-international-details-israeli-violence-in-west-bank |url-status=live}}</ref> Nasilje na Zapadnoj obali se povećalo od početka rata, sa više od 607 ubijenih Palestinaca i preko 25 Izraelaca. Istovremeno nasilje Izraelskih ilegalnih doseljenika dodatno se povećalo na oko 1,270 napada, u odnosu na 856 za cijelu 2022. godinu.<ref name="Knell-Luckhurst-2024">{{Cite news|last1=Knell |first1=Yolande |last2=Luckhurst |first2=Toby |date=27. 8. 2024 |title=Under cover of war, extremists are seizing Palestinian land – they hope permanently |url=https://www.bbc.com/news/articles/c624qr3mqrzo |work=[[BBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250306002042/https://www.bbc.com/news/articles/c624qr3mqrzo |archive-date=6. 3. 2025 |url-status=live}}</ref> Oko 1,000 Palestinaca je prisilno raseljeno od strane doseljenika od 7. oktobra, a polovina tih napada je podržana od strane IDF koje sve to prate i podržavaju. Dana 19. oktobra, više od šezdeset vojnika Hamasa je uhapšeno.<ref>{{Cite news|first1=Kareem |last1=Khadder |first2=Abeer |last2=Salman |first3=Eyad |last3=Kourdi |first4=Jo |last4=Shelley |date=19. 10. 2023 |title=Hamas spokesman reportedly among scores arrested in occupied West Bank |work=[[CNN]] |url=https://edition.cnn.com/2023/10/19/middleeast/hamas-spokesperson-detained-west-bank-intl/index.html |access-date=19. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240207151249/https://edition.cnn.com/2023/10/19/middleeast/hamas-spokesperson-detained-west-bank-intl/index.html |archive-date=7. 2. 2024 |url-status=live}}</ref> U julu Izraelske vlasti su odobrile zapljenjivanje 12,7 kvadratnih kilometara na Zapadnoj obali, što je najveća zapkjena zemljišta od sporazuma iz Osla 1993. godine, prema organizacije Peace Now.<ref name="APWB">{{Cite news|last=Frankel |first=Julia |date=3. 7. 2024 |title=Anti-settlement group says Israel has made largest West Bank land seizure in 3 decades |url=https://apnews.com/article/israel-palestinians-hamas-war-news-07-03-2024-033deab379a16efdf9989de8d6eaf0f8 |access-date=3. 7. 2024 |work=[[Associated Press]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250216034155/https://apnews.com/article/israel-palestinians-hamas-war-news-07-03-2024-033deab379a16efdf9989de8d6eaf0f8 |archive-date=16. 2. 2025 |url-status=live}}</ref> Izjave Mikea Huckbeeja, budućeg američkog ambasadora u Izraelu , koji potvrđuju mogućnost aneksije Zapadne obale..<ref>{{Cite news|last=Rachel |first=Fink |date=13. 11. 2024 |title=New U.S. Envoy to Israel: Full Israeli Control Over West Bank 'Of Course' Possible in Trump Term |url=https://www.haaretz.com/israel-news/2024-11-13/ty-article/new-u-s-envoy-to-israel-israeli-control-over-w-bank-of-course-possible-with-trump/00000193-254f-d6bd-a1ff-355f4c270000 |work=[[Haaretz]] |archive-url=https://archive.today/20241113134554/https://www.haaretz.com/israel-news/2024-11-13/ty-article/new-u-s-envoy-to-israel-israeli-control-over-w-bank-of-course-possible-with-trump/00000193-254f-d6bd-a1ff-355f4c270000 |archive-date=13. 11. 2024 |url-status=live}}</ref> Dana 21. januara 2025. godine, IDF je pokrenuo velike napade na Zapadnoj obali.<ref>{{Cite news|first1=Melanie |last1=Lidman |first2=Aref |last2=Tufaha |date=21. 1. 2025 |title=Israel's top general resigns over Oct. 7 attack as it launches major military operation in West Bank |url=https://apnews.com/article/israel-palestinians-hamas-war-news-ceasefire-hostages-01-21-2025-f836d6eb2d939c3c4bd241c79cad1ee2 |access-date=22. 1. 2025 |work=[[Associated Press]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250306001327/https://apnews.com/article/israel-palestinians-hamas-war-news-ceasefire-hostages-01-21-2025-f836d6eb2d939c3c4bd241c79cad1ee2 |archive-date=6. 3. 2025 |url-status=live}}</ref> ==== Napadi u Izraelu ==== Dana 30. novembra, dva palestinska naoružana civila ubila su tri i ranila jedanaest izraelskih civila na autobuskoj stanici u Jerusalemu. Hamas je preuzeo za to odgovornost.<ref>{{Cite news|last1=Halabi |first1=Liran Tamari Einav |first2=Yoav |last2=Zitun |date=30. 11. 2023 |title=3 killed, at least 11 injured in shooting attack near entrance to Jerusalem |url=https://www.ynetnews.com/article/hylzfssh6 |work=[[Ynet]] |access-date=30. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250306005236/https://www.ynetnews.com/article/hylzfssh6 |archive-date=6. 3. 2025 |url-status=live}}</ref> Dana 16. februara 2024. godine, palestinski naoružani napadač pucao je i ubio dva izraelska civila i ranio još četiri u Kiryat Malahiju u Izraelu. Napadač je na mjestu događaja ubio rezervistu IDF-a koji nije bio na dužnosti.<ref>{{Cite news|last=Fabian |first=Emanuel |date=16. 2. 2024 |title=Two killed, 4 hurt in terror attack at Re'em Junction in south Israel; gunman dead |url=https://www.timesofisrael.com/two-killed-4-hurt-in-terror-attack-at-reem-junction-in-south-israel-gunman-killed/ |access-date=16. 2. 2024 |work=[[The Times of Israel]] |archive-date=19. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240219184524/https://www.timesofisrael.com/two-killed-4-hurt-in-terror-attack-at-reem-junction-in-south-israel-gunman-killed/ |url-status=live}}</ref> Dana 13. maja. na kontrolnom punktu Tarqumiya, konvoj kamiona koji su prevozili humanitarnu pomoć za Gazu napali su izraelski doseljenici, koji su oštetili kamione i bacili zalihe hrane na zemlju.<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/may/16/palestinian-lorry-drivers-israeli-settlers-attack-gaza-aid-convoy |title='Barbaric': Palestinian lorry drivers recount settlers' attack on Gaza aid convoy |last1=Tondo |first1=Lorenzo |last2=Taha |first2=Sufian |last3=Burke |first3=Jason |date=16. 5. 2024 |work=[[The Guardian]] |access-date=17. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250223171221/https://www.theguardian.com/world/article/2024/may/16/palestinian-lorry-drivers-israeli-settlers-attack-gaza-aid-convoy |archive-date=23. 2. 2025 |url-status=live}}</ref> Dana 8. septembra 2025. godine, dva vojnika Hamasa ubila su unutar autobusa šest izraelaca i ranili dvadeset jednu osobu u istočnom Jeruzalemu.<ref>{{Cite web|date=8. 9. 2025|title=Terror in Jerusalem: Six Israelis murdered, 21 wounded|url=https://www.jpost.com/israel-news/article-866707|access-date=8. 9. 2025|website=The Jerusalem Post|language=en}}</ref> ==== Izraelski zatvori i zatvorski logori ==== Izrael je povećati zatvor Plaestinaca i palestinskih građana Izraela od početka rata. Više od 11,000 palestinaca nalazi se u izraelskim zatvorima, ne računajući zatvorenike odvedene iz Gaze tokom rata.<ref name="thenewarab20241114">{{Cite news |last=Ahmed |first=Basyouni |date=14. 11. 2024 |title=Torture, rape, abuse: New Palestinian testimonies reveal horrors of Israel's prisons |url=https://www.newarab.com/analysis/new-palestinian-testimonies-reveal-horrors-israels-prisons |work=[[The New Arab]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250225084924/https://www.newarab.com/analysis/new-palestinian-testimonies-reveal-horrors-israels-prisons |archive-date=25. 2. 2025 |access-date=1. 1. 2026 |url-status=dead }}</ref> Najmanje šezdeset palestinaca je umrlo u izraelskom zatvoru od 7. oktobra.<ref name="B'tselem-2024-08-05">{{Cite web|date=5. 8. 2024|title=Welcome to Hell: The Israeli Prison System as a Network of Torture Camps |url=https://www.btselem.org/publications/202408_welcome_to_hell |website=[[B'Tselem]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240816000352/https://www.btselem.org/publications/202408_welcome_to_hell |archive-date=16. 8. 2024 |url-status=live}}</ref> Mnogi se drže bez ikakve optužbe ili suđena, što krši međunarodno pravo. U decembru 2023. godine, IDF su vojnu bazu u Sde Teimanu u pustinji Negev pretvorili u zatvorski logor. Izvještavano je da su se tu u logoru mučili palestinci, medicinsku pomoć nisu imali i te seksualna zlostavljana. Zatvorenici su prisiljeni bili da priznaju da su vojnici Hamasa.<ref name="Fabian-2024">{{Cite news|last=Fabian |first=Emanuel |date=29. 7. 2024 |title=Military Police raid IDF detention facility, 9 held, over 'serious abuse of a detainee' |url=https://www.timesofisrael.com/military-police-raid-idf-detention-facility-9-held-over-serious-abuse-of-a-detainee/ |work=[[Times of Israel]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240730065301/https://www.timesofisrael.com/military-police-raid-idf-detention-facility-9-held-over-serious-abuse-of-a-detainee/ |archive-date=30. 7. 2024 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|last=Qiblawi |first=Tamara |date=10. 5. 2024 |title=Israeli whistleblowers detail horror of shadowy detention facility for Palestinians |url=https://www.cnn.com/2024/05/10/middleeast/israel-sde-teiman-detention-whistleblowers-intl-cmd/index.html |access-date=10. 6. 2024 |work=[[CNN]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250110152705/https://www.cnn.com/2024/05/10/middleeast/israel-sde-teiman-detention-whistleblowers-intl-cmd/index.html |archive-date=10. 1. 2025 |url-status=live}}</ref> Nakon što su dešavanja u logoru izašla u javnost u maju 2024. godine, te iz Vrhovnog suda Izraela naređeno je da IDF prebaci 1,200 zatvorenika u zatvor Ofer.<ref>{{Cite news|last1=Qiblawi |first1=Tamara |last2=Goodwin |first2=Allegra |last3=Arvanitidis |first3=Barbara |date=5. 6. 2024 |title=Israel phasing out use of desert detention camp after CNN investigation detailing abuses |url=https://www.cnn.com/2024/06/05/middleeast/israel-top-court-sde-teiman-hearing-intl/index.html |access-date=10. 6. 2024 |work=[[CNN]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250306001953/https://www.cnn.com/2024/06/05/middleeast/israel-top-court-sde-teiman-hearing-intl/index.html |archive-date=6. 3. 2025 |url-status=live}}</ref> Od februara 2025. godine, vjeruje se da je najmanje sto šezdeset zdravstvenih radnika iz Gaze bilo u Izarelskim zatvorima, a još dvadeset četiri se vode kao nestali nakon što su odvedeni iz bolnice u Gazi.<ref name=TheGuardian2802025>{{Cite news|last1=Kelly |first1=Annie |last2=Osman |first2=Hoda |last3=Jallad |first3=Farah |date=25. 2. 2025 |title=More than 160 Gazan medics held in Israeli prisons amid reports of torture |url=https://www.theguardian.com/global-development/2025/feb/25/more-than-160-gazan-medics-held-in-israeli-prisons-amid-reports-of-torture |access-date=28. 2. 2025 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-url= |archive-date=}}</ref> Tokom drugog primirja iz 2025. godine, neidetificirana tijela sto dvadeset Palestinaca koje je Izrael držao u zatvoru WSde Tesman predata su u Nasser u Gazi. Mnoga tijela su bila vezana, imali su poveze na očima te rane od metaka vatrenog oružja ili su imali znakove mučenja.<ref>{{Cite news |last1=Kottasová |first1=Ivana |last2=Salman |first2=Abeer |last3=al Sawalhi |first3=Mohammed |date=17. 10. 2025|title=Uncertainty surrounds identities of more than 100 Palestinian bodies handed over by Israel |url=https://www.cnn.com/2025/10/17/middleeast/unidentified-palestinian-bodies-handed-over-by-israel-intl |access-date=19. 10. 2025 |work=[[CNN]] |language=en |archive-url= |archive-date=}}</ref> === Podrška SAD === [[Datoteka:U S Air Force Airmen supply Israel with missile defense (8086168).jpg|thumb|Avioni američkih snaga prevoze municiju u Izrael 15. oktobra 2023. godine.]] [[Datoteka:President Joe Biden meets with Prime Minister Benjamin Netanyahu.jpg|thumb|Američki predsjednik [[Joe Biden]] u posjeti Izarelskom premijeru [[Benjamin Netanyahu]].]] [[Datoteka:The White House - 54437645928.jpg|thumb|Američki predsjednik [[Donald Trump]] je primio premijera Benjamina Netanyahua u Bijelu kuću 7. aprila 2025. godine.]] Od 7. oktobra, SAD pomaže Izraelu s ciljem uništavanja Hamasa, kao i sprečavanje proširenja vojske od Hamasa.<ref name="Chamas2024">{{Cite journal|last1=Chamas |first1=Akram Mohammad Ali |title=The United States of America: Comprehensive Support for Israel in its War on Gaza |journal=Journal of Economic, Administrative and Legal Sciences |date=2024 |volume=8 |issue=12}}</ref>{{rp|page=67}} Izraelu je bilo odobreno da koristi oružje iz američkih zaliha koja se nalaze u Izraelu.<ref name="Chamas2024" />{{rp|page=70}} Uz finansijsku, vojnu i diplomatsku pomoć SAD su direktno učestovovale u ratu. Tokom Bidenove administracije, SAD su poslale američke oficire u Izrael da savjetuje Izrael o operaciji u Gazi.<ref>{{Cite web|last1=Ravid |first1=Barak |title=Scoop: Marine Corps 3-star general advising Israeli military on Gaza ground operation |url=https://www.axios.com/2023/10/23/israel-gaza-war-marine-general-ground-operation |website=Axios |access-date=18. 9. 2025 |date=23. 10. 2023}}</ref> U novembru 2023. godine, američke specijalne snage raspoređeni su kako bi pomogli Izraelu u pronalaženju taoca koji su u Gazi. Tokom pregovora u primirju, američki zvaničnii su izjavili da postoje planovi da se pošalje dvjesta američkih ovjnika u Izrael kako bi nadgledali implentiranje primiraj, iako neće ući u Gazu, već će se umjest otoga osnovati civilno-vojni koordinacionalni centar.<ref name="aljazeera20251009">{{Cite news|url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2025/10/9/live-israel-hamas-agree-on-first-phase-of-gaza-ceasefire-deal |title=Live: Israel, Hamas agree on first phase of Gaza ceasefire deal |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=9. 10. 2025|archive-url= |archive-date=}}</ref> == Mirovni plan == Nakon što je u oktobru 2025. godine usvojen mirovni plan o prekidu ratovanja koje su podraže SAD, a Trumpova Administracija je predstavila od čega se sve sastoji mirovni plan. Nakon razmjene taoca i zatvorenika sredinom oktobra, plan predviđa podjelu Gaze na vanjsku zonu pod čijom će kontrlom biti Izraela i obalno područje koje će okupirati međunarodne snage koje su predvođene SAD-om prije nego što vlast preuzme Palestinka uprava pod nadzorom "Odbor za mir" sa kojim je glavni Trump.<ref name="mondediplonovember2025">{{Cite web |last=Achcar |first=Gilbert |date=2025 |title=And the winner is... Binyamin Netanyahu |url=https://mondediplo.com/2025/11/08gaza |access-date=11. 12. 2025 |website=Le Monde diplomatique |language=en}}</ref> Vijeće sigurnosti UN-a izjavili su da ce ISF i Odbor za mir da budu u Gazi do 2027. godine.<ref>{{Cite news |last=Magid |first=Jacob |date=26. 11. 2025 |title=Construction of first US-backed housing compound said to begin this week in Rafah |url=https://www.timesofisrael.com/construction-of-first-us-backed-housing-compound-said-to-begin-this-week-in-rafah/ |access-date=16. 12. 2025 |work=The Times of Israel |language=en-US |issn=0040-7909}}</ref> Plan predviđa razoružavanje Hamasa i demilitarizaciju Pojasa Gaze, te stvaranja ekonomske zone. Procjenu se da će rekonstrukcija Gaze koštati sedamdeset milijardi dolara.<ref>{{Cite web |last=El-Bawab |first=Nadine |date=18. 10. 2025 |title=Rebuilding Gaza will take 'decades,' cost $70B, experts say |url=https://abcnews.go.com/International/rebuilding-gaza-decades-cost-70b-experts/story?id=126593739 |access-date=13. 12. 2025 |website=ABC News |language=en}}</ref> Hamas je odbacio da će se razoružati.<ref>{{Cite web |date=3. 10. 2025 |title=Hamas says it agrees to release Israeli hostages but seeks changes to US Gaza peace plan |url=https://www.bbc.com/news/articles/cdxq7zp7002o |access-date=24. 11. 2025 |website=www.bbc.com |language=en-GB}}</ref> U decembru 2025. godine iz IDF-a su izjavili da će žuta linija biti nova granica Izraela u Pojasu Gaze,<ref>{{Cite web |date=7. 12. 2025 |title=IDF chief: Gaza's Yellow Line is Israel's new border line |url=https://www.jpost.com/israel-news/defense-news/article-879531 |access-date=13. 12. 2025 |website=The Jerusalem Post |language=en}}</ref> uprkos mirovnom planu u kojem stoji da Izrael neće okupirati niti anektirati Gazu. Izrael primjenjuje to da svakoga ubije ko se približi ili prelazi tu žutu liniju.<ref>{{Cite web |date=3. 12. 2025 |title=US plan in Gaza: forced ghettoisation, annexation, mass detention, resource plunder |url=https://euromedmonitor.org/en/article/6937/US-plan-in-Gaza:-forced-ghettoisation,-annexation,-mass-detention,-resource-plunder |access-date=16. 12. 2025 |website=Euro-Med Human Rights Monitor |language=en-US}}</ref> Trampova administracije ja izjavila da planiraju izgrandju montažnih objekata na Izraelskoj strani žute linije čime su dobili kritike od izraelskih i arapskih diplomata.<ref>{{Cite news |last=Magid |first=Jacob |date=2. 11. 2025 |title=US looks to build 'new Gaza' on half of Strip under IDF control, but faces pushback |url=https://www.timesofisrael.com/us-looks-to-build-new-gaza-on-half-of-strip-under-idf-control-but-faces-pushback/ |access-date=16. 12. 2025 |work=The Times of Israel |language=en-US |issn=0040-7909}}</ref> === Analiza === Prema istraživaču genocida martinu Shawu, Izraelski rat "nisu postigli svoj cilj uništenja Hamasa kao vojne i političke sile".<ref name="Shaw">{{Cite book|last1=Shaw |first1=Martin |author-link=Martin Shaw (sociologist) |title=The New Age of Genocide: Intellectual and Political Challenges after Gaza |date=2025 |publisher=Agenda Publishing |isbn=978-1-78821-873-3 |url=https://www.jstor.org/stable/jj.33193141 |at=search quote to verify |doi=10.2307/jj.33193141}}</ref> Umjesto toga, Shaw tvrdi da su im ciljevi bili da kolektivno kazne stanovništvo Gaze, uništenje zgrade i infrastrukture.<ref name="Shaw" /> == Žrtve == {| class="wikitable sortable floatright" |+ ! rowspan="2" |Događaj ! rowspan="2" |Ukupno ! colspan="2" |Civili ! colspan="2" |Djeca |- !Ukupno !% !Ukupno !% |- |Napad 7. oktobra |1,195<ref name="hrw20240717"/> |828<ref name="hrw20240717"/><ref name="timesofisrael20240806">{{Cite news|last=Fabian |first=Emanuel |last2=Spiro |first2=Amy |date=6. 8. 2024 |title=Final unaccounted for October 7 victim died in onslaught, IDF confirms |url=https://www.timesofisrael.com/final-unaccounted-for-october-7-victim-died-in-onslaught-idf-confirms/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240921075131/https://www.timesofisrael.com/final-unaccounted-for-october-7-victim-died-in-onslaught-idf-confirms/ |archive-date=21. 9. 2024 |access-date=24. 9. 2024|work=[[The Times of Israel]]}}</ref> |68.2% |36<ref name="social security data">{{cite web|date=15. 12. 2023 |title=Israel social security data reveals true picture of Oct 7 deaths |url=https://www.france24.com/en/live-news/20231215-israel-social-security-data-reveals-true-picture-of-oct-7-deaths |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231217222630/https://www.france24.com/en/live-news/20231215-israel-social-security-data-reveals-true-picture-of-oct-7-deaths |archive-date=17. 12. 2023 |access-date=18. 12. 2023 |website=[[France 24]] |language=en}}</ref> |3.2% |- |Izraelski napad na Gazu |69,513<ref name="OCHA-Report">{{Cite web|title=<nowiki>Humanitarian Situation Update #342 | Gaza Strip</nowiki>|url=https://www.ochaopt.org/content/humanitarian-situation-update-342-gaza-strip|website=[[United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affairs|UN OCHA]]|access-date=21. 11. 2025|date=20. 11. 2025}}</ref> | |data-sort-value="80%"|~80%<ref name="aoav20240802">{{Cite web|last=Overton |first=Iain |date=2. 8. 2024 |title=Netanyahu got it wrong before the US Congress: IDF's clean performance in Gaza is a lie |url=https://aoav.org.uk/2024/netanyahu-got-it-wrong-before-the-us-congress-idfs-clean-performance-in-gaza-is-a-lie/ |access-date=9. 10. 2024 |website=[[Action on Armed Violence|AOAV]] |language=en-US}}</ref><ref name="thenation20240530">{{Cite news|last=Gaffney |first=Adam |date=30. 5. 2024 |title=Don't Believe the Conspiracies About the Gaza Death Toll |url=https://www.thenation.com/article/world/gaza-death-toll-evidence/ |access-date=9. 10. 2024 |work=[[The Nation]] |language=en-US |issn=0027-8378}}</ref><ref name="AyoubChemaitellyAbuRaddad2024">Ayoub, H. H., Chemaitelly, H., & Abu-Raddad, L. J. (2024). Comparative analysis and evolution of civilian versus combatant mortality ratios in Israel–Gaza conflicts, 2008–2023. ''Frontiers in public health'', ''12'', 1359189. <nowiki>https://doi.org/10.3389/fpubh.2024.1359189</nowiki></ref> | 18,500<ref>{{Cite web|date=30. 7. 2025 |last1=Westfall|first1=Sammy |last2=Verde|first2= Amaya |last3=Ledur|first3=Júlia |last4=Balousha |first4=Hazem |title=60,000 Gazans have been killed. 18,500 were children. These are their names. |url=https://www.washingtonpost.com/world/interactive/2025/israel-gaza-war-children-death-toll/ |access-date=31. 7. 2025 |website=The Washington Post |language=en}}</ref> |27%<ref name="OCHA-Report"/> |- |Izraelski napad na Zapadnu obalu |1,012<ref name="UNRWA-Situation-Report">{{Cite web|date= 11. 11. 2025 |title= UNRWA Situation Report #196 on the Humanitarian Crisis in the Gaza Strip and the occupied West Bank, including East Jerusalem |url= https://www.unrwa.org/resources/reports/unrwa-situation-report-196-situation-gaza-strip-and-west-bank-including-east-jerusalem |website=[[UNRWA]] |access-date=14. 11. 2025|quote= According to OCHA, between 7 October 2023 and 3 November 2025, 1,012 Palestinians – among them at least 215 children – were killed in the occupied West Bank, including East Jerusalem. Of those, 206 Palestinians, including at least 42 children, were killed since the beginning of this year alone.}}</ref> | | |215<ref name="UNRWA-Situation-Report"/> |21.24% |} Prema izvještaju iz 19. novembra 2025. godine, preko 72,500 osoba (70,525 Palestinaca<ref name="OCHA-Report"/> i 2,109 Izraelaca)<ref name="hrw20240717">{{Cite web|date=17. 7. 2024 |title=October 7 Crimes Against Humanity, War Crimes by Hamas-led Groups |work=[[Human Rights Watch]] |url=https://www.hrw.org/news/2024/07/17/october-7-crimes-against-humanity-war-crimes-hamas-led-groups |access-date=24. 9. 2024 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240924071649/https://www.hrw.org/news/2024/07/17/october-7-crimes-against-humanity-war-crimes-hamas-led-groups |archive-date=24. 9. 2024 |url-status=live}}</ref> poginulo je u ratu u Gsazi, uključujući 248 novinara i preko 224 humanitarna radnika, što uključuje 179 uposlenika UNRWA. Naučnici su procjenili da 80% ubijenih su civili. Većina žrtava je bila u Pojasu Gaze. Dana 17. septembra 2024. godine, [[GHM]] je objavio imena, spol i datum rođena 34,344 svakog palestinca čiji je identitet potvrđen koji su poginuli u ratu, broj žrtava ne uključuje one koji su poginuli od bolesti koje se mogu izliječiti i drugih posljedica.<ref name="theguardian20240917">{{Cite news|last=Graham-Harrison |first=Emma |date=17. 9. 2024 |title=Gaza publishes identities of 34,344 Palestinians killed in war with Israel |url=https://www.theguardian.com/world/2024/sep/17/gaza-publishes-identities-of-34344-palestinians-killed-in-war-with-israel |access-date=24. 9. 2024 |work=[[The Guardian]] |issn=0261-3077}}</ref> Istraživanje [[PCPSR|PCPSR-a]] pokazalo je da je preko 60% stanovnika Gaze izgubilo članove porodice od početka rata.<ref>Azza Guergues, [https://foreignpolicy.com/2024/08/15/gaza-palestinians-fleeing-egypt-refugees-rafah-crossing-israel-war/ How 100,000 Palestinians Are Surviving in Egypt Without Refugee Status], [[Foreign Policy]] 15. 8. 2024</ref><ref>{{Cite web |date=8. 5. 2024 |title=Hostilities in the Gaza Strip and Israel – reported impact {{!}} Day 215 |url=http://www.ochaopt.org/content/hostilities-gaza-strip-and-israel-reported-impact-day-215 |access-date=13. 5. 2024 |website=United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affairs – occupied Palestinian territory |language=en |archive-date=12. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240512202647/https://www.ochaopt.org/content/hostilities-gaza-strip-and-israel-reported-impact-day-215 |url-status=dead }}</ref> Smatra da se hiljade mrtvih tijela nalaze ispod ruševina ispod zgrada te da je broj povrijeđenih preko 100,000. U augustu 2024. godine, ministarstvo predviđa da će do 2030. godina da će se morati pobrinuti sa oko 100,000 invalidskih vojnika IDF-a.<ref>{{Cite news|url=https://edition.cnn.com/world/live-news/israel-iran-lebanon-gaza-war-10-22-24-intl-hnk/index.html |work=[[CNN]] |title=More than 100,000 Palestinians have been injured in Gaza since last October, according to health ministry |date=22. 10. 2024 |first1=Kareem |last1=Khadder |first2=Sanna Noor |last2=Haq |archive-url=https://archive.today/20241102155735/https://edition.cnn.com/world/live-news/israel-iran-lebanon-gaza-war-10-22-24-intl-hnk/index.html |archive-date=2. 11. 2024 |url-status=live }}</ref> Istraga koje su sproveli The Guardian, +972 Magazine i Local Call je otkrive da je u maju 2025. godine u tajnoj bazi podataka IDF-a, navedeno 8,900 palestinskih vojnika kao mrtivh, odnosno 17% od 53,000 poginulih u to vrijeme, što bi bilo ako je tačno ukazivalo da je 83% mrtvih bilo civili.<ref name="theguardian20250821">{{Cite web|last1=Graham-Harrison |first1=Emma |last2=Abraham |first2=Yuval |date=21. 8. 2025 |title=Revealed: Israeli military's own data indicates civilian death rate of 83% in Gaza war |url=https://www.theguardian.com/world/ng-interactive/2025/aug/21/revealed-israeli-militarys-own-data-indicates-civilian-death-rate-of-83-in-gaza-war |website=The Guardian |access-date=22. 8. 2025}}</ref> IDF je izjavio da su brojke u članku netačne.<ref>{{Cite news|date=21. 8. 2025 |title="הגרדיאן" הבריטי בכותרת ראשית: 83% מההרוגים בעזה – אזרחים. צה"ל מכחיש |url=https://www.ynet.co.il/news/article/h10vqovflx |access-date=22. 8. 2025 |work=Ynet |language=he}}</ref> U septembru 2025. godine, bivši komandant IDF-a Herzi Halevi izjavio da je u Gazi ubijeno il iranjeno više od 200,000 Palestinaca te da savjetovanje nije utjecalo na vojne odluke.<ref>{{Cite web |last=Borger |first=Julian |date=12. 9. 2025 |title='We took the gloves off': ex-IDF chief confirms Gaza casualties over 200,000 |url=https://www.theguardian.com/world/2025/sep/12/israeli-ex-commander-confirms-palestinian-casualties-are-more-than-200000 |website=The Guardian |access-date=18. 9. 2025}}</ref> Također, 42% poginulih bilo je mlađe od 21 godinu koje su osobe imale.<ref>{{Cite web|title=1,152 security personnel killed, 885 children bereaved: Two years on from Oct. 7, Defense Ministry data shows the toll of war |url=https://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/1152-security-personnel-killed-since-oct-7-defense-ministry-releases-data-on-countrys-fallen/ |website=Times Of Israel |date=6. 10. 2025}}</ref> == Humanitarna kriza == [[Datoteka:Damage in Gaza Strip during the October 2023 - 13.jpg|thumb|Stanovnici Gaze gledaju ruševine nakon Izraelskih račnih napada.]] U Pojasu Gaze trenutn vlada velika humanitarna kriza kao posljedica rata. Na početku rata, Izrael je više blokirao, što je rezultiralo značajnom nestašicom goriva, hrane, lijekova, vode i medicinskih potrepština.<ref name="RIFGS"/><ref>{{Cite web|date=18. 12. 2023|title=Israel: Starvation Used as Weapon of War in Gaza |work=[[Human Rights Watch]] |url=https://www.hrw.org/news/2023/12/18/israel-starvation-used-weapon-war-gaza |access-date=22. 9. 2024 |language=en |archive-date=19. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219204134/https://www.hrw.org/news/2023/12/18/israel-starvation-used-weapon-war-gaza |url-status=live}}</ref> Doktori su upozorili širenjem bolesti zbog velikih gužvi u bolnicama.<ref name="Marsi-2023">{{Cite news|last1=Marsi |first1=Federica |date=14. 10. 2023 |title=Gaza doctors warn of a humanitarian catastrophe after Israeli attacks |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/10/14/supplies-exhausted-doctors-exhausted-in-gaza-catastrophe-looms-large |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231014174402/https://www.aljazeera.com/news/2023/10/14/supplies-exhausted-doctors-exhausted-in-gaza-catastrophe-looms-large |archive-date=14. 10. 2023 |access-date=25. 10. 2023 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]}}</ref> Bombardovanje Gaze uzrokovalo je katarstofalnu štetu infrastrukture Gaze, stavljajući dodatnu težinu humanitarsne krize. U Gazi nije bilo pristupa internetu te su stanovnici bili onemogućeni da komuniciraju s voljenima, otkriju područja koja će IDF bombardovati..<ref name="Español-2024">{{Cite news|last=Español |first=Marc |date=29. 1. 2024 |title=The Egyptians who have sent more than 130,000 digital cell phone cards to Gaza to defy blackouts |url=https://english.elpais.com/international/2024-01-29/the-egyptians-who-have-sent-more-than-130000-digital-cell-phone-cards-to-gaza-to-defy-blackouts.html |access-date=20. 3. 2024 |website=[[El País]] English}}</ref> [[Datoteka:Gaza casualties info-graphic 19 June 2024.pdf|thumb|Izvještaj [[UN OCHA]] žrtava do 19. juna 2024. godine.]] Generalni sekretat UN-a Antonio Guterres izjavio da je Gaza "postala groblje za djecu" zbog broja ubijene djece.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/live/world-middle-east-67324897 |work=[[BBC News]] |date=6. 11. 2023 |title=UN says Gaza becoming |access-date=7. 11. 2023 |archive-date=7. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231107033550/https://www.bbc.co.uk/news/live/world-middle-east-67324897 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|title=UN chief: Gaza has become 'graveyard for kids'; Israeli envoy calls for him to resign |url=https://www.timesofisrael.com/un-chief-gaza-has-become-graveyard-for-kids-israeli-envoy-urges-his-resignation/ |work=[[The Times of Israel]] |date=6. 11. 2023 |access-date=8. 11. 2023 |archive-date=8. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231108092946/https://www.timesofisrael.com/un-chief-gaza-has-become-graveyard-for-kids-israeli-envoy-urges-his-resignation/ |url-status=live}}</ref> U maju Donald Trump je priznao da postoji glad u Gazi te je odobrio američki-izraelski plan za pomoć gdje bi se hrana distributirala u centre koji bi štitili izraelski vojnici. Međunarodne humanitrane organizacije odbacile su taj prijedlog , čime su izjavili da bi oni humanitarnu pomoć pretvarali u oružje, povećali masovno raseljavanje i da ne bi se mogao ispuniti obim pomoći.<ref>{{Cite news|date=9. 5. 2025 |title=UN agencies warn that Israel's plans for aid distribution will endanger lives in Gaza |url=https://apnews.com/article/gaza-aid-israel-distribution-plan-un-bdbc73f4ba3bab577d7325b3bd2d7667 |access-date=18. 5. 2025 |work=[[Associated Press]] |language=en |archive-url= |archive-date=}}</ref> Izvršna direktorica Svjetskog programa za hranu UN-a, Cindy McCain, izjaivla da je da prolazi samo 100 kamiona dnevno, dok je prije blokade prolazilo preko 600.<ref name="CBSNews25May2025">{{Cite news|title=Aid trucks going into Gaza are a "drop in the bucket as to what's needed," WFP director says |work=[[CBS News]] |date=25. 5. 2025 |url=https://www.cbsnews.com/news/aid-trucks-gaza-world-food-program-israel-hamas/ |archive-url= |archive-date=}}</ref> USAID je zaključio da se u većini slulajeva krade humanitarna pomoć ali nisu se mogli identificirati počinitelji, iako nije bilo dokaza o tome da Hamas preusmjerava tu pomoć.<ref name="ABC26July2025">{{Cite news|date=26. 7. 2025|title=USAID analysis finds no evidence of widespread aid diversion by Hamas in Gaza |url=https://abcnews.go.com/International/usaid-analysis-finds-evidence-widespread-aid-diversion-hamas/story?id=124092822 |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |archive-url= |archive-date=}}</ref> U novembru 2025. godine, Humanitrana fondacija za Gazu, koja se sastojala od četiri centra za distribuciju hrane u Gazi izjavili su da će prestati s radom na teritoriji nakon što završe tu hitnu misiju. Međunarodne organizacije su prekinule saradnju s GHF-om nakon što je Izrael uveo blokadu u martu 2025. godine i iz UN-a su tvrdili da je pomoć GHF-a bila slata tajnim vojnim i geopolitikim svrhama.<ref>{{cite web |title=US and Israel-backed Gaza Humanitarian Foundation to end operations in territory |url=https://www.theguardian.com/world/2025/nov/24/us-and-israel-backed-gaza-humanitarian-foundation-to-end-operations-in-territory |website=The Guardian |date=24. 11. 2025}}</ref> Dana 19. decembra 2025. godine IPC objavili su izjveštaj da se stanje s gladi poboljšalo nakon poboljašnih isporuka hrane nakon prekida rata ali isto stoji u izvještaju da je situacija i dalje i dalje loša.<ref>{{Cite web |date=19. 12. 2025 |title=Gaza no longer in famine after aid access improves, hunger monitor says |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-no-longer-has-famine-says-global-hunger-monitor-2025-12-19/ |website=Reuters}}</ref> == Šteta tokom napada == Uništavanje zgrada i drugih infrastruktura u Pojasu Gaze se smatraju najozbiljnijim u modernoj historiji,<ref name="The Washington Post-2023">{{Cite news|date=23. 12. 2023 |title=Israel has waged one of this century's most destructive wars in Gaza |url=https://www.washingtonpost.com/investigations/interactive/2023/israel-war-destruction-gaza-record-pace/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231227085321/https://www.washingtonpost.com/investigations/interactive/2023/israel-war-destruction-gaza-record-pace/ |archive-date=27. 12. 2023 |access-date=31. 12. 2023 |newspaper=[[The Washington Post]]}}</ref><ref name="Wintour-2023">{{Cite news|last=Wintour |first=Patrick |author-link=Patrick Wintour |date=7. 12. 2023 |title=Widespread destruction in Gaza puts concept of 'domicide' in focus |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/2023/dec/07/widespread-destruction-in-gaza-puts-concept-of-domicide-in-focus |access-date=31. 12. 2023 |issn=0261-3077 |archive-url= |archive-date=}}</ref> čime je nadmašen nivo uništenja Dresdena i Londona tokom Drugog svjetskog rata, uključujući bolnice, škole, vjerske objekte, fabrike i trgovačke centre. Od januara 2024. godine istraživati s Državnog univerziteta Oregon i Gradskog univerziteta New Yorka procijenili su da je 60-62% zgrada u Pojasu Gaze oštećeno ili uništeno.<ref>{{Cite news|date=8. 7. 2024 |title=Israeli Troops Return to Gaza City |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |url=https://www.wsj.com/world/middle-east/israeli-troops-return-to-gaza-city-months-after-leaving-7f5c5093}}</ref><ref>{{Cite news|last1=de Hoog |first1=Niels |last2=Voce |first2=Antonio |last3=Morresi |first3=Elena |last4=Ganguly |first4=Manisha |last5=Kirk |first5=Ashley |title=How war destroyed Gaza's neighbourhoods – visual investigation |url=https://www.theguardian.com/world/ng-interactive/2024/jan/30/how-war-destroyed-gazas-neighbourhoods-visual-investigation |work=[[The Guardian]] |date=31. 1. 2024 |access-date=19. 2. 2024 |archive-date=17. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240217193502/https://www.theguardian.com/world/ng-interactive/2024/jan/30/how-war-destroyed-gazas-neighbourhoods-visual-investigation |url-status=live}}</ref> Prema satelitskim analizama, 68% puteva, 70% staklenika i skoro 70% drveća je oštećeno ili uništeno.<ref>{{Cite news|url=https://www.npr.org/2024/10/09/g-s1-27175/israel-hamas-war-gaza-map |title=These maps and images show what's left of Gaza, 1 year into the Israel–Hamas war |last=Wood |first=Daniel |date=10. 10. 2024 |work=[[NPR]] |access-date=12. 11. 2024}}</ref> == Ratni zločini i genocid == [[Datoteka:A Palestinian man mourns his family members who were killed in the Israeli bombing of the Nuseirat refugee camp, Gaza Strip.jpg|thumb|Palestinci plaču za ubijenim u izbjegličkom kampu Nuseirat.]] Tužilac Karim Khan najavio je da namjerava da zatraži nalog za hapšenje Yahye Sinwara, Muhammeda Deifa i Ismaila Haniyeha, kao i Benjamnina Netanyahua i Yoava Gallanta, zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.<ref>{{Cite news|url=https://www.cnn.com/middleeast/live-news/israel-hamas-war-gaza-news-05-20-24/index.html |title=Live updates: Israel–Hamas war in Gaza, Benny Gantz ultimatum, Netanyahu government in turmoil |first=Chris |last=Lau |date=20. 5. 2024 |work=[[CNN]]}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.icc-cpi.int/news/statement-icc-prosecutor-karim-aa-khan-kc-applications-arrest-warrants-situation-state |title=Statement of ICC Prosecutor Karim A.A. Khan KC: Applications for arrest warrants in the situation in the State of Palestine |date=20. 5. 2024 |website=[[International Criminal Court]] |access-date=30. 8. 2024 |archive-date=20. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240520110227/https://www.icc-cpi.int/news/statement-icc-prosecutor-karim-aa-khan-kc-applications-arrest-warrants-situation-state |url-status=dead }}</ref> Dana 21. novembra izdat je nalog z a hapšenje Netanyahua, Gallanta i Deifa,<ref>{{Cite news|url=https://www.aljazeera.com/news/2024/11/21/icc-issues-arrest-warrant-for-israeli-pm-netanyahu-for-war-crimes-in-gaza |title=ICC issues arrest warrant for Israeli PM Netanyahu for 'war crimes' in Gaza |date=21. 11. 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=21. 11. 2024}}</ref> ali kasnije za Deifa je poništen nalog nakon identifikacije njegove smrti.<ref>{{Cite news |title=ICC cancels warrant for Hamas military leader Deif, weeks after group confirms death |url=https://www.timesofisrael.com/icc-cancels-warrant-for-hamas-military-leader-deif-weeks-after-group-confirms-death/ |work=[[Times of Israel]] |date=26. 2. 2025 |access-date=19. 3. 2025 |archive-url= |archive-date=}}</ref> [[Datoteka:101894 reeim - memorial PikiWiki Israel.jpg|thumb|Memorijal ubijenim Izraelcima tokom napada Hamas na muzičkom festivalu nova u Reimu.]] Dana 19. juna 2024. godine, Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava objavila je detaljan izvještaj koji obuhvata rat od 7. oktobra do 31. decembra 2023. godine, potvruđujući da su i Hamas i Izrael počinili ratne zločine, te da Izraelske akcije koje sprovode predstavljaju zločin protiv čovječnosti.<ref>{{Cite web|date=12. 6. 2024 |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/06/israeli-authorities-palestinian-armed-groups-are-responsible-war-crimes?sub-site=HRC |title=Israeli authorities, Palestinian armed groups are responsible for war crimes, other grave violations of international law, UN Inquiry finds |access-date=12. 6. 2024 |website=[[OHCHR]]}}</ref> U drugom izvještaju, Komisija je utvrdila da je Izrael sprovodio uništenje zdrastvenog sistema Gaze. U izvještajima je utvroeđno da je Hamas i drugih šest palestinskih oružanih organizacija odgovorni za raten zločine protiv civila, nehumanog ili okrutnog postupanja, uzimanje talaca, uključujući djecu.<ref>{{Cite web|url=https://www.ohchr.org/sites/default/files/documents/hrbodies/hrcouncil/sessions-regular/session56/a-hrc-56-crp-3.pdf |title=Detailed findings on attacks carried out on and after 7 October 2023 in Israel |website=[[United Nations Human Rights Council|OHCHR]] |date=19. 6. 2024 |access-date=20. 6. 2024}}</ref> [[Datoteka:Cardiff Solidarity for Palestine protest, 25 November 2023 142309 (redacted).jpg|thumb|Fotografija ubijenih Palestinskih medicinara, 25. novembar 2023.]] Komisija je izjavila da su Međunarodnom sudu za ljudska prava dostavili 7,000 dokaza za ratne zločine koji su Izrael i Hamas uradili.<ref>{{Cite news|date=19. 6. 2024 |url=https://www.aljazeera.com/program/newsfeed/2024/6/19/never-seen-anything-like-this-un-commission-of-inquiry-on-israel-gaza|title='Never seen anything like this': UN Commission of Inquiry on Israel–Gaza |access-date=20. 6. 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]}}</ref> Izrael je optužen također za ubijanje medicinara, doktora, medicinskih vozila i ograničavanje pacijenata da napuste Gazu. Dana 5. decembra 2024. godine AMnesty Interantional je objavio izvještaj u kojem se zaključuje da Izrael čini genocid nad Palestincima u Pojasu Gazu, a 19. decembra 2024. godine Human Rights Watch je objavio izvještaj od 179 stranica u kojem se zakljuluje da Izrael čini genocid te onemogućavanjem Palestincima u Gazi pristupu hrane i vode.<ref>{{Cite web|date=19. 12. 2024 |title=Israel's Crime of Extermination, Acts of Genocide in Gaza |work=[[Human Rights Watch]] |url=https://www.hrw.org/news/2024/12/19/israels-crime-extermination-acts-genocide-gaza |access-date=22. 12. 2024 |language=en}}</ref> U julu 2025. godine, brazilski ministar vanjskih poslova Mauro Vieira najavio da će Brazil zvanično da se priduži optužni Južne Afrike pred Međunarodnim sudom pravde u kojem se Izrael optužuje za genocid u Gazi.<ref>{{Cite web|date=14. 7. 2024 |title=Brasil vai aderir a processo na ONU que acusa Israel de 'genocídio' |url=https://veja.abril.com.br/mundo/brasil-vai-aderir-a-processo-na-onu-que-acusa-israel-de-genocidio/ |access-date=14. 7. 2024 |website=VEJA |language=pt-BR}}</ref> == Diplomatski utjecaj == [[Datoteka:Secretary Blinken Meets with Foreign Ministers of the Gulf Cooperation Council Member States - 53689212351.jpg|thumb|Američki državni sekretar Antony Blinken i ministri vanjskih poslova država članica Vijeća za saradnju Zaljeva u Rijadu, Saudijska Arabija, 19. aprila 2024.]] Najmanje devet država je zatvorilo svoje ambasade i prekinuli diplomatski utjecaj s Izraelom.<ref>{{Cite news|title=South Africa recalls diplomats from Israel over Gaza war |url=https://www.aljazeera.com/program/newsfeed/2023/11/7/south-africa-recalls-diplomats-from-israel-over-gaza-war |access-date=25. 11. 2023 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=7. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231201062600/https://www.aljazeera.com/program/newsfeed/2023/11/7/south-africa-recalls-diplomats-from-israel-over-gaza-war |archive-date=1. 12. 2023 |url-status=live}}</ref> Rat je također ponovno otvorio rasprave na dvodijelnom planu za Palestinu i Izrael.<ref>{{Cite news|url=https://www.ft.com/content/2bc594a3-84b9-4311-ab78-383900059a0d |url-access=subscription |title=US shifts focus on Gaza to what follows an end to the war |last1=Shotter |first1=James |last2=Schwartz |first2=Felicia |date=4. 11. 2023 |work=[[Financial Times]] |archive-url= |archive-date=}}</ref> Na [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini UN]]-a, [[Saudijska Arabija]] je najavila globalni savez za zalaganje za dvodijelno rješenje. Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide izjavio je da je gotov devedeset zemalja prisustovalo pokretanju Globalog saveza za implementaciju dvodijelne države.<ref>{{Cite news|url=https://apnews.com/article/un-norway-palestinian-state-saudi-arabia-eu-c9116cdb5f23574e668de65f6a7aca71 |title=Europeans, Arab and Muslim nations launch a new initiative for an independent Palestinian state |date=28. 9. 2024 |work=[[AP News]] |archive-url= |archive-date=}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/saudi-arabia-forms-global-alliance-push-israeli-palestinian-two-state-solution-2024-09-27/|title=Saudi Arabia forms global alliance to push for Israeli-Palestinian two-state solution |first=Clauda |last=Tanios |date=27. 9. 2024 |work=[[Reuters]] |archive-url= |archive-date=}}</ref> Saudijska Arabija je izjavila da će poslati pomoć Palestinskoj upravu u izonsu od 60 miliona dolara u šest puta.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2024/09/30/world/middleeast/saudi-arabia-palestine-financial-aid.html |title=Saudi Arabia Pledges to Send Financial Aid to Palestine |first1=Adam |last1=Rasgon |first2=Aaron |last2=Boxerman |date=30. 9. 2024 |work=[[The New York Times]] |archive-url= |archive-date=}}</ref> Direktor izraelske obavještajne agencije Mossad otputovao je u Katar 14. augusta na pregovore o primirju, pored njih su bili i Egpat i Turska.<ref name="Axios14August2025">{{Cite news|date=14. 8. 2025 |title=Israeli spy chief visits Doha for Gaza talks |url=https://www.axios.com/2025/08/14/mossad-barnea-gaza-talks-hamas-gaza |work=[[Axios (website)|Axios]] |archive-url= |archive-date=}}</ref> == Reakcije == === Izrael === U oktobru Senat je odobrio ratni kabinet u Izraelu. Tokom rata, u Izraelu je održano više protesta. Od septembra 2025. godina, sedmični protesti su se održavali u Tel Avivu i u drugim lokacijama u Izraelu, čime se pozivalo na prekid rata i sporazum o oslobađanju taoca. U decembru Netanyahu je izjavio da su ciljevi Izraela da uništi Hama,s demilitizirati Gazu i deradikalizirati cijelo palestinsko društvo.<ref>{{Cite news|last=Netanyahu |first=Benjamin |author-link=Benjamin Netanyahu |date=25. 12. 2023 |title=Benjamin Netanyahu: Our Three Prerequisites for Peace |work=[[The Wall Street Journal]] |url=https://www.wsj.com/articles/benjamin-netanyahu-our-three-prerequisites-for-peace-gaza-israel-bff895bd |issn=0099-9660 |archive-url= |archive-date=}}</ref> Izraelski institu za dmeoktraciju sproveo je anketu u decembru 2023. godine čime se pokazalo da 87% jevrejskih Izraelaca podržava rat u Gazi.<ref>{{Cite news|title=As death toll mounts in Gaza, veterans of past negotiations weigh in on possibilities for peace |url=https://www.nbcnews.com/news/world/israel-hamas-war-gaza-death-toll-peace-negotiations-veterans-rcna131271 |work=[[NBC News]] |date=31. 12. 2023 |archive-url= |archive-date=}}</ref> U drugoj anketi Izraelskog instituta za demokratiju sprovedenoj na 510 građana početkom februara 2024. godine, 68% podržalo je blokiranje ulaska humanitarne pomoći u Gazi.<ref>{{Cite web|last1=Hermann |first1=Tamar |last2=Kaplan |first2=Yaron |date=20. 2. 2024 |title=Most Israelis: an "Absolute Victory" to the War is Unlikely – War in Gaza Survey 11 (February 12–15, 2024) |url=https://en.idi.org.il/articles/52976 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240226115344/https://en.idi.org.il/articles/52976 |archive-date=26. 2. 2024 |website=[[Israel Democracy Institute]]}}</ref> === Palestina === U početku palestinski predjsednik Mahmoud Abbas potvrdio je pravo plaestinskog naroda na samoodbranu od terora od ilegalnih doseljenika i okupacije Izraela,<ref>{{Cite news|title=Mahmoud Abbas: Palestinians have right to defend themselves against 'terror' |url=https://english.alarabiya.net/News/middle-east/2023/10/07/Mahmoud-Abbas-Palestinians-have-right-to-defend-themselves-against-terror- |work=[[Al Arabiya]] |date=7. 10. 2023 |access-date=7. 10. 2023 |archive-date=7. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007120458/https://english.alarabiya.net/News/middle-east/2023/10/07/Mahmoud-Abbas-Palestinians-have-right-to-defend-themselves-against-terror- |url-status=live}}</ref> osudio je naređena Izraeal da stanovnike Sjeverne Gaze evakuišu, nazivajući "drugom [[Nakba|Nakbom]]".<ref>{{Cite news|title='We reject the forced displacement' in Gaza: Abbas tells Blinken in Jordan |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/10/13/abbas-blinken-jordan |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=13. 10. 2023 |archive-url= |archive-date=}}</ref> Kasnije je Abbas osudio ubijanje civila obostrano i izjavio da je Palestinska oslobodilačka organizacija jedina koja predstavlja palestinski narod.<ref>{{Cite news|title=President Abbas says Hamas' actions do not represent Palestinians |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/president-abbas-says-hamas-actions-do-not-represent-palestinians-2023-10-15/ |work=[[Reuters]] |date=16. 10. 2023 |time=12:06{{spaces}}am GMT+3 |archive-url= |archive-date=}}</ref> Anketa Palestinskog centra za istraživanje politika iz decembra 2023. godine pokazuje da 72% ispitanika (52% stanovnika Gaze i 85% stanovnika Zapadne obale) odobrava napade 7. oktobra.<ref>[https://www.reuters.com/world/middle-east/poll-shows-palestinians-back-oct-7-attack-israel-support-hamas-rises-2023-12-14/ Poll shows Palestinians back Oct. 7 attack on Israel, support for Hamas rises]. ''Reuters''. 14. 12. 2023.</ref> Druga anketa pokazala je da dvije trećine ispitanika i dalje odobrava napade.<ref name="stern">Stern, Itay. [https://www.npr.org/2024/07/26/g-s1-12949/khalil-shikaki-palestinian-polling-israel-gaza-hamas "A pollster sheds light on Palestinian attitudes toward the U.S., Israel and Hamas."] ''[[National Public Radio]]''. 26. 7. 2024.</ref> Oko 90% ispitanika nije vjerovalo da je Hamas počinio te zločine tokom napada 7. oktobra, smatrajući to propagandom.<ref name="stern" /> Polovina ispitanika u Gazi očekivala je da će Hamas pobijediti u ratu, dok je četvrtina očekivala pobjedu Izraela.<ref name="stern" /> === Međunarodna reakcija === [[Datoteka:Vice President Harris met with President Herzog of Israel during the MSC 2024.jpg|thumb|Zamjenik predjsjednika SAD-a [[Kamala Harris]] s izraelskim predjsendikom [[Isaac Herzog|Isaacom Herzogom]] na 60. Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u Njemačkoj, februar 2024.]] Zapdni saveznici su pružili podršku te sljanje oružja Izraelu, uključujući SAD, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjeno Kraljestvo]] i Njemačku.<ref name="Busari-2024">{{Cite news|last1=Busari |first1=Stephanie |last2=Ebrahim |first2=Nadeen |last3=Al Lawati |first3=Abbas |date=19. 1. 2024 |title=Israel's war in Gaza has exposed a deepening global divide |url=https://www.cnn.com/2024/01/19/middleeast/israels-war-in-gaza-has-exposed-a-deepening-global-divide/index.html |access-date=9. 2. 2024 |work=[[CNN]] |archive-date=11. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240211004529/https://www.cnn.com/2024/01/19/middleeast/israels-war-in-gaza-has-exposed-a-deepening-global-divide/index.html |url-status=live}}</ref> Nekoliko europskih država su mnogo manje podržavali Izrael, kao što su Španija, Norveška, Irska, koje su formalno priznale državu Palestinu u junu 2024. godine.<ref>{{Cite news|url=https://apnews.com/article/eu-palestinian-state-spain-israel-gaza-6efe351e53761befc2c539c535bbcc0c |title=Spain, Norway and Ireland formally recognize a Palestinian state |work=[[Associated Press]] |date=28. 5. 2024 |last1=Wilson |first1=Joseph |archive-url= |archive-date=}}</ref> Španija i Irska su također podržale Južnu Afriku za optužbu Izraela za genocid. Zbog tih poteza iz tih zemalja su zatvorene ambadasade Izraela. Najmanje 44 zemlje su osudile Hamasov napad 7. oktobra nazivajući terorizmom.<ref name="WI-Waldo">{{Cite web|last1=Waldo |first1=Cleary |first2=Gabriel |last2=Epstein |first3=Sydney |last3=Hilbush |date=11. 10. 2023 |title=International Reactions to the Hamas Attack on Israel |url=https://www.washingtoninstitute.org/policy-analysis/international-reactions-hamas-attack-israel |website=[[The Washington Institute for Near East Policy|The Washington Institute]] |access-date=13. 10. 2023 |series=PolicyWatch 3793 |archive-date=16. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231016215412/https://www.washingtoninstitute.org/policy-analysis/international-reactions-hamas-attack-israel |url-status=live}}</ref> Nasuprot tome, islamski svijet i veći dio Juga osudili su intervencije Izraela i njegovih saveznika i optužili SAD da ima dvostruke standarde kada su u pitanju ljudksa prava. Po njima, dvostruki standardi znače da osuđuju [[Invazija Rusije na Ukrajinu|rusku invaziju]] i okupaciju Ukrajine, dok istovremeno podržavaju Izraelsku okupaciju Palestine.<ref>{{Cite news|last=Stuenkel |first=Oliver |title=Why the Global South Is Accusing America of Hypocrisy |url=https://foreignpolicy.com/2023/11/02/israel-palestine-hamas-gaza-war-russia-ukraine-occupation-west-hypocrisy/ |work=[[Foreign Policy]] |date=2. 11. 2023 |access-date=25. 2. 2024 |archive-date=25. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240225100332/https://foreignpolicy.com/2023/11/02/israel-palestine-hamas-gaza-war-russia-ukraine-occupation-west-hypocrisy/ |url-status=live}}</ref> [[Datoteka:Stop the Genocide Now! Save the Children of Gaza! Demonstration (53292404176).jpg|thumb|Pro-palestinski protesti Helinskiju, Finska, 28. oktobar 2023.]] [[Bolivija]] je prekinula sve veze s Izraelom. U septembru 2024. godine, Velika Britanija zaustavila je dio vojnog izvoza u Izrael jer je postojao rizik da bi se mogao koristit za kršenje međunarodnog prava.<ref>{{Cite news|last1=Fisher |first1=Lucy |title=UK to halt exports of some arms to Israel citing possible law breaches |url=https://www.ft.com/content/bac169fb-4d28-4729-85e8-a13a197b0368?shareType=nongift |website=Financial Times |date=3. 9. 2024 |access-date=13. 9. 2024 |url-access=subscription |archive-url= |archive-date=}}</ref> Dana 10. septembra 2025. godine, Ursula von der Leyen predložila je sankcije protiv Izraela, kojim bi uključivalo prestanak finansijske podrške(osim izraelskog civilnog stanovništva i Yad Vashema), sankcije protiv esktremističkih izraelskih ministara i doseljenika te je dodala da će komisija sljedećeg mjeseca osnovati palestinsku donatorsku organizaciju koja bi pomagala u obnovi Gaze.<ref>{{Cite web|title=EU commission president seeks sanctions, partial trade suspension against Israel over war in Gaza |url=https://apnews.com/article/israel-palestinians-hamas-war-news-09-08-2025-6cf0f208f2e1e30d29b7deabaa05197e |date=10. 9. 2025 |access-date=10. 9. 2025|website=Associated Press |archive-url= |archive-date=}}</ref><ref>{{Cite web|title=EU Commission chief to propose new measures targeting Israel |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/eu-commission-chief-propose-new-measures-targeting-israel-2025-09-10/ |date=10. 9. 2025 |access-date=10. 9. 2025 |website=Reuters |archive-url= |archive-date=}}</ref> U septembru 2025. godine, Ujedinjeno Kraljestvo, Australija, Kanada, Portugal, Francuska, Luksemburg, Monako, Malta i druge još zemlje su formalno priznali Palestinsku državu.<ref>{{Cite web|title=Britain, Canada and Australia formally recognize a Palestinian state, deepening Israel's isolation |url=https://edition.cnn.com/2025/09/21/world/palestinian-state-uk-canada-australia-intl |date=21. 9. 2025 |access-date=22. 9. 2025 |website=CNN |archive-url= |archive-date=}}</ref><ref>{{Cite web|title= September 22, 2025: UN two-state solution summit and Middle East news |url=https://edition.cnn.com/world/live-news/israel-france-palestine-un-09-22-25 |date=23. 9. 2025 |access-date=24. 9. 2025 |website=CNN |archive-url= |archive-date=}}</ref> === Evakuacija stranih državljana === Brazil je najavio da će evakuirati državljanje koristeći transportni avion zračnih snaga.<ref>{{Cite news|first1=Guilherme |last1=Mazui |first2=Mateus |last2=Rodrigues |date=8. 10. 2023 |title=Governo prepara seis aviões para resgatar brasileiros na zona de conflito entre Israel e Hamas |language=pt |trans-title=Government prepares six planes to rescue Brazilians in the conflict zone between Israel and Hamas |work=[[G1 (website)|G1]] |url=https://g1.globo.com/politica/noticia/2023/10/08/reuniao-itamaraty-confronto-israel-hamas.ghtml |access-date=8. 10. 2023|archive-url= |archive-date=}}</ref> Poljska je izjavila da će s dva transporta aviona C-130 evakuirati 200 poljskih državljanja.<ref>{{Cite news|date=8. 10. 2023 |title=Live: More than 600 Israelis killed, more than 100 held 'prisoner' in war with Hamas |work=[[France 24]] |url=https://www.france24.com/en/middle-east/20231007-%F0%9F%94%B4-live-us-israel-discussions-on-military-aid-very-much-underway-says-white-house-official |access-date=8. 10. 2023 |archive-url= |archive-date=}}</ref> Neke još od zemalja koje su evakuirali svoje državljanje su Mađarska, Australija, Nepal, Indija, Ukrajina i Jordan. Dana 12. oktobra, Ujedinjeno Kraljestvo je organizovalo letove za građane u Izraelu, prvi avion je poletio s aerodroma Ben Gurion ali kasnije je vlada saopštila da neće evakuisati svoje građane zbog dostupnih letova, dok su mnogi komercijalni letovi bili otkazani.<ref>{{Cite news|first=Sean |last=Seddon |url=https://www.bbc.com/news/uk-67091170 |title=UK arranges flights for Britons stranded in Israel |work=[[BBC News]] |date=12. 10. 2023 |archive-url= |archive-date=}}</ref> == Uticaj rata == === Regionalni uticaj === Prema Danielu Bymanu i Alexanderu Palmeru, napad je pokazao pad [[Palestinska oslobodilačka organizacija|Palestinske oslobodilačke organizacije]] te uspon [[Hamas]]a u Palestinskoj politici.<ref>{{Cite news|last1=Byman |first2=Daniel |last2=Palmer |first1=Alexander |date=7. 10. 2023 |url=https://foreignpolicy.com/2023/10/07/hamas-attack-israel-declares-war-gaza-why-explained/ |title=What You Need to Know About the Israel-Hamas Violence |work=[[Foreign Policy]] |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007230520/https://foreignpolicy.com/2023/10/07/hamas-attack-israel-declares-war-gaza-why-explained/ |archive-date=7. 10. 2023 |access-date=8. 10. 2023}}</ref> Amit Segal, izjavio je da će rat testirati to da li će Benjamin Netanyahu ostati premijer Izraela, dodajući tome da su zbog prošlih ratova vlade bile zamijenjene.<ref>{{Cite news|last=Gotkine |first=Elliott |date=11. 10. 2023 |url=https://www.cnn.com/2023/10/10/middleeast/hamas-attack-crisis-benjamin-netanyahu-intl/ |title=Israel's history suggests the clock is ticking for Netanyahu after Hamas attack failures |work=[[CNN]] |access-date=11. 10. 2023 |archive-url= |archive-date=}}</ref> Naveo je i neuspjeh Izraelske obavještajne službe, koji neki posmatrači krive aktuelnoj vladi koja se više fokusira da unutrašnje neslaganje te napore da se proširi izraelska okupacija Palestinskih teritorija.<ref>{{Cite web|last=Beauchamp |first=Zack |date=9. 10. 2023 |url=https://www.vox.com/23910085/netanyahu-israel-right-hamas-gaza-war-history |title=Benjamin Netanyahu failed Israel |website=[[Vox (website)|Vox]] |access-date=10. 10. 2023}}</ref> === Ekonomski uticaj === Rat Izraela je koštao 168 milijardi šekela (više od 50 milijardi dolara) do septembra 2025.<ref>{{Cite news |title=עלות המלחמה הגיעה ל-178 מיליארד שקל |url=https://www.mako.co.il/finances-news/Article-235efd41b576991026.htm |access-date=23. 11. 2025 |work=Mako |date=23. 9. 2025 |language=he}}</ref> Do septembra 2024. SAD su finansirali sa 14,5 miliona dolara pomoći, što je dio od 22,76 miliona dolara koje su SAD donirale za vojnu pomoć.<ref>{{Cite web|first1=Amr Saber |last1=Algarhi |first2=Konstantinos |last2=Lagos |url=https://theconversation.com/israel-11-months-of-war-have-battered-the-countrys-economy-237915 |title=Israel: 11 months of war have battered the country's economy |website=[[The Conversation (website)|The Conversation]] |date=5. 9. 2024 |archive-url= |archive-date=}}</ref> Banka Izraela je izjavila da zbog pada radne snage uzrokovanu ratom državu košta 600 miliona dolara sedmično, ili 6% sedmičnog BDP-a.<ref>{{Cite news|last=Wrobel |first=Sharon |url=https://www.timesofisrael.com/war-is-costing-economy-some-600m-a-week-due-to-work-absence-bank-of-israel/ |title=War is costing economy some $600m a week due to work absence – Bank of Israel |date=9. 11. 2023 |work=[[The Times of Israel]] |archive-url= |archive-date=}}</ref> Potrošnja je pala za 27%, uvoz je opao za 42%, a izvoz za 18%. Izračunato je da za obnovu Gaze bi troškovi ugljika u smislu utjecaja na klimu godišnje promašili 135 zemlaja s uticajem emisije stakleničkih plinova.<ref>{{Cite news|first=Nina |last=Lakhani |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/jun/06/rebuilding-gaza-climate-cost |title=Revealed: repairing Israel's destruction of Gaza will come at huge climate cost |work=[[The Guardian]] |date=6. 6. 2024 |access-date=6. 6. 2024 |quote=The carbon cost of rebuilding Gaza will be greater than the annual greenhouse gas emissions generated individually by 135 countries, exacerbating the global climate emergency on top of the unprecedented death toll, new research reveals. Reconstructing the estimated 200,000 apartment buildings, schools, universities, hospitals, mosques, bakeries, water and sewage plants damaged and destroyed by Israel in the first four months of the war on Gaza will generate as much as 60m tonnes of CO2 equivalent (tCO2e), according to new analysis by researchers in the UK and US. This is on a par with the total 2022 emissions generated by countries such as Portugal and Sweden – and more than twice the annual emissions of Afghanistan. |archive-url= |archive-date=}}</ref> Prema izjveštaju UNCTAD-a iz 2025. godine, zbog ograničenja kretanja, s ratom u oktobru, rezultiralo je dugoročnim razaranjem u Gazi i na Zapadnoj obali te je BDP opao na 161 dolar godišnje po glavi stanovnika, a stopa nezaposlenosti je porasla za 80%.<ref>{{cite web|title=Gaza facing worst economic collapse ever recorded, UN trade agency warns |url=https://news.un.org/en/story/2025/11/1166444 |website=UN |date=25. 11. 2025}}</ref> === Ostalo === Iz izvještaja IDF-a iz augusta 2025. godine ukazuje porast broja samoubistava vojnika zbog dugotrajnog rata i uznemirijućih scena iz rata.<ref>{{cite web|title=IDF suicides tied to combat trauma, internal probes said to reveal |date=3. 8. 2025 |url=https://www.timesofisrael.com/idf-suicides-tied-to-combat-trauma-internal-probes-said-to-reveal/ |website=The Times of Israel}}</ref> == Medijski izvještaji == Prilikom izvještavanja o ratu, strani mediji imaju ograničenost od strane IDF-a. Vox je izjavio da prvo sve materijale i snimke morajU IDF-u da pošalju na pregled prije objavljivanja istog.<ref name="Narea-2023">{{Cite news|first=Nicole |last=Narea |url=https://www.vox.com/23972456/journalists-killed-gaza-israel-press-freedom |title=Israel's wartime assault on the free press |publisher=[[Vox (website)|Vox]] |date=8. 12. 2023 |access-date=25. 12. 2025 |archive-url= |archive-date=}}</ref> U ratu je također ranjeno ili ubijeno mnogo novinara. Dana 14. decembra, [[CBS]] je objavio izvještaj od Međunarodne federacije novinara da je broj novinara ubijenih u posljedna dva mjeseca u Gazi premašio broj ubijenih u Vijetnamskom ratu, koji je trajao dvije decenije.<ref name="Price-2023">{{Cite news |first=Mikayla |last=Price |url=https://www.cbsnews.com/chicago/news/journalists-vigil-killed-gaza-israel/ |title=Chicago journalists hold vigil for colleagues killed in Gaza and Israel |work=[[CBS]] |date=14. 12. 2023 |access-date=16. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250615122102/https://www.cbsnews.com/chicago/news/journalists-vigil-killed-gaza-israel/ |archive-date=15. 6. 2025 |url-status=live}}</ref> Izrael također ima optužbu pred Međunarodnim sudom pravde za ratne zločine protiv osam novinara. Također i Hamas ima optužbu za ubistva novinara koji su izvještavali o napadu 7. oktobra. Komitet za zaštitu novinara optužio je Izrael da su ciljali novinare i njihove porodice te prijetili im zbog toga što su izvještavali iz Gaze, navodeći dva slučaja novinara koji su prijavili da su primali prijetnje od IDF-a prije nego su članovi njihove porodice ubijeni.<ref>{{Cite news|last=McGreal |first=Chris |date=21. 12. 2023 |title=Israeli military accused of targeting journalists and their families in Gaza |url=https://www.theguardian.com/world/2023/dec/21/israel-idf-accused-targeting-journalists-gaza |access-date=1. 2. 2024 |work=[[The Guardian]] |issn=0261-3077 |archive-date=1. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240201175951/https://www.theguardian.com/world/2023/dec/21/israel-idf-accused-targeting-journalists-gaza |url-status=live}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rat u Gazi]] [[Kategorija:Izraelski napadi]] [[Kategorija:Hamasovi napadi]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Irana]] sb8fktdisdy3x59t0j0wib1kn1hsnew Nacionalni park Noosa 0 531002 3917070 3899292 2026-08-08T16:28:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917070 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Nacionalni park Noosa | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = II | slika = Noosa head-raffi kojian-CIMG6549.JPG | veličina_slike = 250px | alt_slike = | opis_slike = Plaža na obalnoj stazi rta | karta = Australija | karta_alt = | opis_karte = | veličina_karte = 250px | reljef = da | mapframe_zoom = 9 | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = {{coord|26|23|04|S|153|06|46|E|type:landmark|display=inline,title}} | koord_ref = | lokacija = [[Queensland]] | najbliži_grad = | površina = 28.83 | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 1939. | ukinuto = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = | upravnik = [[Služba za parkove i zaštitu divljeg svijeta Queenslanda|Služba za parkove i zaštitu divljeg svijeta]] | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = [https://parks.qld.gov.au/parks/noosa&#124; web stranica] | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} '''Nacionalni park Noosa''' je [[nacionalni park]] u saveznoj državi [[Queensland]], [[Australija]], 121 km sjeverno od [[Brisbane|Brisbanea]]. Nalazi se u blizini mjesta [[Noosa Heads]], između [[Tihi okean|Tihog okeana]] i sjevernog područja urbanog razvoja regije [[Sunshine Coast]], te se proteže prema jugu, pored [[Weyba (jezero)|jezera Weyba]] do mjesta [[Coolum]].<ref name="annp">{{Cite web|url=http://www.derm.qld.gov.au/parks/noosa/about.html|title=About Noosa National Park|date=29. 4. 2010|publisher=Department of Environment and Resource Management|archive-url=https://web.archive.org/web/20101216032407/http://www.derm.qld.gov.au/parks/noosa/about.html|archive-date=16. 12. 2010|url-status=dead|access-date=23. 9. 2010}}</ref> == Geografija == Park površine 4.000 [[Hektar|hektara]] podijeljen je na četiri dijela: dio Headland, dio Peregian, dio Emu Mountain i dio East Weyba.<ref name="annp" /> Nacionalni park Noosa je najposjećeniji nacionalni park u zemlji, sa više od milion posjeta svake godine.<ref name="ntr">{{Cite web|url=http://www.environment.gov.au/parks/publications/nrs/noosa.html|title=Noosa tourism and reserves|date=16. 9. 2010|publisher=Department of the Environment, Water, Heritage and the Arts|access-date=23. 9. 2010}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.derm.qld.gov.au/media-room/2009/01/m01369.html|title=Noosa Parks Association is EPA partner at information centre|date=20. 1. 2009|work=Media Release|publisher=Department of Environment and Resource Management|archive-url=https://web.archive.org/web/20100109160933/http://www.derm.qld.gov.au/media-room/2009/01/m01369.html|archive-date=9. 1. 2010|url-status=dead|access-date=25. 9. 2010|df=dmy-all}}</ref> [[Datoteka:Lake_Weyba_(2099873732).jpg|mini|Jezero Weyba]] Nekoliko [[plaža]] u parku pruža dobre uslove za kupanje.<ref name="discover">{{Cite book|last=Hema Maps|title=Discover Australia's National Parks|publisher=Random House Australia|year=1997|isbn=1-875992-47-2|location=Milsons Point, New South Wales|pages=200}}</ref> Ove plaže nisu pod nadzorom spasilaca. Kupači trebaju biti svjesni jakih [[Morska struja|morskih struja]] u zalivu Alexandria Bay. Južni dio zaliva Alexandria Bay nezvanično dozvoljava boravak bez odjeće.<ref name="annp" /> Penjanje po stijenama, [[ribolov]], [[surfanje]] i [[ronjenje]] s maskom i disalicom su druge [[Zabava|rekreativne]] aktivnosti koje se obavljaju u parku, dok je kampovanje zabranjeno.<ref name="discover" /> == Historija == Područje koje danas čini dio Nacionalnog parka Noosa formirano je nizom [[Reljef (geografija)|reljefnih]] oblika, uključujući visoke parabolične [[pješčane dine]] iz [[Pleistocen|pleistocenske]] epohe, ali obuhvata i pješčane ravnice koje se kontinuirano formiraju još od [[Kvartar|kvartarnog]] perioda. U blizini je Hell's Gate, koji je bio litica od pješčenjaka kada su prije 190 miliona godina nastale uvale. Rani doseljenici u Noosa Heads izdvojili su [[rezervat]] radi zaštite ovog područja 1879. godine. Rezervat je zvanično proglašen nacionalnim parkom 1939. Zagovornici zaštite parka bili su aktivni početkom 1960-ih, kada je osnovano Udruženje parkova Noosa u vrijeme kada je urbani razvoj prijetio prirodnom području.<ref name="dvd">{{Cite news|url=http://www.noosanews.com.au/story/2009/11/27/dvd-shows-how-national-park-saved/|title=DVD shows how national park saved|author=Gail Forrer-Arnold|access-date=23. 9. 2010|date=27. 11. 2009|work=Noosa News|publisher=APN News & Media}}</ref> Plan upravljanja parkom objavljen je u oktobru 1999. godine.<ref name="nnpmp">{{Cite news|url=http://www.derm.qld.gov.au/services_resources/item_details.php?item_id=200873|title=Noosa National Park management plan|access-date=23. 9. 2010|date=9. 9. 2010|publisher=Department of Environment and Resource Management|archive-url=https://web.archive.org/web/20110317192521/http://www.derm.qld.gov.au/services_resources/item_details.php?item_id=200873|archive-date=17. 3. 2011|url-status=dead}}</ref> Godine 2003. parku je dodato dodatnih 300 hektara područja kod mjesta Coolum.<ref name="mlnnp">{{Cite news|url=http://www.abc.net.au/news/newsitems/200302/s788858.htm|title=More land for Noosa National Park|access-date=23. 9. 2010|date=20. 2. 2003|work=ABC News Online|publisher=Australian Broadcasting Corporation}}</ref> == Flora == Dio Headlands u parku sadrži dijelove [[Prašuma|prašume]] u kojima dominiraju [[Pinus|borovi]] vrste hoop i kauri. Također postoje područja otvorene [[Eukaliptus|eukaliptusove]] šume, wallum vrijesaka, pandanus palmi i [[Travnjak|travnjaka]].<ref name="discover" /><ref name="xqnp">{{Cite book|title=Explore Queensland's National Parks|publisher=Explore Australia Publishing|year=2008|isbn=978-1-74117-245-4|location=Prahran, Victoria|pages=49}}</ref> Dio Peregian poznat je po divljem cvijeću koje cvjeta u proljeće, posebno rijetkoj močvarnoj orhideji i biljci poznatoj kao “[[Blandfordija|božićna zvona]]”.<ref name="annp" /><ref name="xqnp" /> == Fauna == U parku živi populacija [[koala]], kao i vrste sisara poput kratkonosnog bandikuta, običnog prstenastorepog oposuma i oposuma s čupavim repom.<ref name="discover" /> Ptice poput istočnog prizemnog [[Papagaji|papagaja]], sjajnog crnog kakadua, istočnog žutog crvendaća, riđeg fantajla, satenskog sjenica-graditelja gnijezda i grimizne rozele mogu se pronaći u šumama parka.<ref name="discover" /> Uzvišenja u parku su popularno mjesto za posmatranje migracije grbavih kitova.<ref name="wne">{{Cite news|url=http://www.couriermail.com.au/lifestyle/outdoors/whales-northern-exposure/story-e6frer76-1111113845585|title=Whales' northern exposure|author=Phil Hammond|access-date=23. 9. 2010|date=29. 6. 2007|work=The Courier-Mail|publisher=Queensland Newspapers}}</ref> Nacionalni park Noosa također je stanište [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]] poput crvenog jastreba.<ref>{{Cite web|url=https://www.hunterandbligh.com.au/travel/the-weekender-noosa-queensland/|title=The Weekender: Noosa, Queensland|last=Wrigley|first=Kelseigh|date=19. 11. 2020|website=Hunter and Bligh|access-date=3. 12. 2020|archive-date=25. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201125113303/https://www.hunterandbligh.com.au/travel/the-weekender-noosa-queensland/|url-status=dead}}</ref> == Pješačke staze == [[Datoteka:Walkway_in_Noosa_National_park_Australia.jpg|mini|Pješačka staza u Nacionalnom parku Noosa u Australiji]] Obalna staza proteže se od [[Ušće|ušća]] rijeke Noosa duž centra grada u ulici Hastings, zatim oko rta i plaža Nacionalnog parka Noosa do plaže Sunshine Beach. Najviša tačka u parku je Noosa Hill. Jedna od pješačkih staza vodi do vrha brda visokog 147 m.<ref name="discover" /> Ukupno postoji pet pješačkih staza, od kojih je najduža duga 8 km.<ref name="qh">{{Cite web|url=http://www.queenslandholidays.com.au/things-to-see-and-do/noosa-national-park/index.cfm|title=Noosa National Park|work=queenslandholidays.com.au|publisher=Tourism Queensland|access-date=22. 9. 2010}}</ref> Druga staza vodi do Hell's Gate, jednog od rtova u parku. Ova staza je najfrekventnija u saveznoj državi Queensland.<ref name="npnhg">{{Cite news|url=http://www.couriermail.com.au/news/queensland/national-park-at-noosas-hells-gate-raped-by-heavy-machinery-and-development/story-e6freoof-1225854916896|title=National Park at Noosa's Hell's Gates 'raped' by heavy machinery and development|access-date=22. 9. 2010|date=17. 4. 2010|work=The Sunday Mail (Brisbane){{!}}The Sunday Mail|publisher=Queensland Newspapers}}</ref> == Također pogledati == * [[Nacionalni park Great Sandy]] * [[Zaštićena područja Queenslanda]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.noosaparks.org.au/ Udruženje parkova Noosa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260102191744/https://noosaparks.org.au/ |date=2. 1. 2026 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Službeni sajt nije isti na Wikipodacima]] [[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] [[Kategorija:IUCN kategorije II]] [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Australiji]] fxixric40ejahduxzotb2xfqz33rjaf Korisnik:Bosancica by MK 2 531104 3917050 3901552 2026-08-08T15:28:49Z Bosancica by MK 173186 3917050 wikitext text/x-wiki {|class="userboxes" style="margin-left: {{{left|1}}}em; margin-bottom: 0.5em; width: 250px; border: {{{bordercolor|#99B3FF}}} solid 1px; background-color: {{{backgroundcolor|#FFFFFF}}}; color: {{{textcolor|#000000}}}; float: {{{2|{{{align|right}}}}}}; {{{extra-css|}}}" |<div style="text-align: center; font-size: 115%; font-weight: bold;">{{{1|{{{toptext|[[Wikipedia:Korisnički šabloni|Korisničke kutije]]}}}}}}</div> |- | {{Korisnik BiH}} {{Korisnik student UNSA}} {{Korisnik žena}} {{Bošnjak}} {{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}} {{Korisnik ćirilica}} {{Korisnik registrovan|dan=4|mjes=10|god=2025}} {{Korisnik Mostar}} {| style="border: 1px solid #228b22; background-color: #D9E8FF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #A7D7F9; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;" | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica je '''diplomirani psiholog'''. |} {| style="border: 1px solid #228b22; background-color: #C1DAFF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #95C5F4; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;" | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica je '''magistar društvenih nauka iz oblasti psihologije'''. |} {| style="border: 1px solid #FF9A00; background-color: #FFF4E5; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #331000; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #FF9A00;" | [[Datoteka:Adobe Illustrator Icon (CS6).svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica poznaje rad u '''Adobe Illustratoru'''. |} {{Korisnik hr-4}} {{Korisnik sr-4}} {{Korisnik Wikipedia}} |} Dobro došli na moju korisničku stranicu! Živim i radim u Mostaru. Moje obrazovanje i profesionalni interesi spoj su društvenih nauka, istraživanja i kreativnog rada. == Interesi na Wikipediji == Moj doprinos Wikipediji prvenstveno je usmjeren na teme za koje sam stručno vezana ili koje me lično zanimaju. Planiram i želim pisati, dopunjavati i uređivati članke iz sljedećih oblasti: # Psihologija: Teorijski pojmovi, razvojna i primijenjena psihologija i biografije značajnih psihologa. # Bosna i Hercegovina: historija i kulturna baština; znamenitosti, prirodna i arhitektonska bogatstva; biografije istaknutih ličnosti koje su obilježile prošlost i sadašnjost zemlje. == Hobiji i vještine == Pored naučnog i istraživačkog rada, u slobodno vrijeme se bavim grafičkim dizajnom. Posjedujem osnovna znanja u ovoj oblasti, a moj glavni alat za rad i kreativno izražavanje je Adobe Illustrator. Ovaj hobi mi omogućava da vizuelno oblikujem ideje, a rado ću ga iskoristiti i za doprinos Wikimedijinoj ostavi kroz izradu ili prilagođavanje vektorskih ilustracija, grafikona i mapa. Cilj mi je da svojim radom doprinesem tačnosti, objektivnosti i kvalitetu članaka na bosanskom jeziku, kao da pomognem u očuvanju i promociji znanja o našoj historiji i kulturi. Spremna sam na saradnju sa svim dobronamjernim urednicima! == Korisni linkovi == #[[Wikipedia:Spisak_šablona|Šabloni]] #[[Šablon:Infokutija naučnik|Infokutija: Naučnik]] #[[Šablon:Psihologija|Navigacijski šablon: Psihologija]] #[[Šablon:Psihoanaliza|Navigacija: Psihoanaliza]] #[[Šablon:Cite journal|Izvor: Cite journal]] #[[Šablon:Cite book|Izvor: Cite book]] #[[Šablon:Cite web|Izvor: Cite web]] #[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ Wikipedijina biblioteka] == Nagrade == <gallery> Datoteka:Palapin_satelit.png|Motivacija za dugu i uspješnu saradnju Datoteka:Barnstar-rotating-psychology.gif|Za doprinos(e) iz psihologije </gallery> == Nagrada "Bosančica" == Ovu nagradu dodjeljujem urednicima koji promovišu kulturu dijaloga, strpljenje i konstruktivnu komunikaciju na Wikipediji na bosanskom jeziku. <gallery heights="220" widths="220"> Bosančica – Nagrada za konstruktivnu komunikaciju-bs.png|<center>'''Bosančica'''<br /><small>Za konstruktivnu komunikaciju</small></center> </gallery> mxvw3nv9lyipzi6tsitoe5sybk8dxb6 Tarik Muharemović 0 531349 3917195 3901106 2026-08-09T07:33:34Z ~2026-43921-42 184527 /* */ 3917195 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | slika = FC Internazionale Milano v US Sassuolo Calcio, 21 September 2025 - 08 (Tarik Muharemović).jpg | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2003|2|28}} | rodnigrad = [[Ljubljana]] | rodnadržava = [[Slovenija]] | visina = 187 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Centralni bek]] | trenutniklub = [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | brojnadresu = 80 }} '''Tarik Muharemović''' ([[Ljubljana]], 28. februara 2003) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|centralnog beka]] za Leeds United. Profesionalnu karijeru započeo je u [[Wolfsberger AC|Wolfsbergeru]], a potom je nastupao za [[Juventus Next Gen]]. U [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] je najprije došao na posudbu, da bi kasnije potpisao i trajni ugovor s klubom. Nakon nastupa za omladinske selekcije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]], za seniorsku reprezentaciju debitovao je 2024. godine. == Klupska karijera == === Rana karijera === Muharemović je počeo igrati nogomet u lokalnim klubovima, prije nego što se 2019. pridružio omladinskom pogonu [[Wolfsberger AC|Wolfsbergera]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/330415-talijani-prenose-da-je-tarik-muharemovic-novi-igrac-juventusa|title=Talijani prenose da je Tarik Muharemović novi igrač Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=12. 7. 2021|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Za prvi tim debitovao je 25. aprila 2021. protiv [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]], sa 18 godina.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/roden-u-ljubljani-zeljela-ga-i-austrija-slovenci-pisu-da-ce-mladi-fudbaler-igrati-za-bih/91086|title=Rođen u Ljubljani, željela ga i Austrija: Slovenci pišu da će mladi fudbaler igrati za BiH|work=faktor.ba|date=29. 5. 2021|access-date=1. 6. 2021}}</ref> === Juventus === U augustu 2021. prešao je u [[Juventus FC|Juventus]] i potpisao četverogodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-potpisao-za-juventus-na-cetiri-godine/210810161|title=Tarik Muharemović potpisao za Juventus na četiri godine|work=klix.ba|date=11. 8. 2021|access-date=12. 8. 2021}}</ref> Prvi profesionalni gol postigao je 11. decembra 2022. nastupajući za rezervni tim Juventusa protiv [[Arzignan]]a.<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/377403-tarik-muharemovic-postigao-prvi-gol-u-dresu-juventusa|title=Tarik Muharemović postigao prvi gol u dresu Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=11. 12. 2022|access-date=12. 12. 2022}}</ref> U septembru 2023. potpisao je novi trogodišnji ugovor s klubom.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/857526/talentovani-tarik-muharemovic-potpisao-novi-ugovor-s-juventusom|title=Talentovani Tarik Muharemović potpisao novi ugovor s Juventusom|work=avaz.ba|date=26. 9. 2023|access-date=28. 9. 2023}}</ref> === Sassuolo === U augustu 2024. otišao je na jednogodišnju posudbu u [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]].<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/tarik-muharemovic-presao-iz-juventusa-u-sassuolo/196458|title=Tarik Muharemović prešao iz Juventusa u Sassuolo|work=faktor.ba|date=28. 8. 2024|access-date=30. 8. 2024}}</ref> Za klub je debitovao 21. septembra protiv [[Cosenza Calcio|Cosenze]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/440412-tarik-muharemovic-debitovao-za-novi-tim-u-italiji|title=Tarik Muharemović debitovao za novi tim u Italiji|work=reprezentacija.ba|date=21. 9. 2024|access-date=24. 9. 2024}}</ref> Prvi gol za Sassuolo postigao je 24. septembra 2024. u utakmici [[Italijanski kup|Coppa Italije]] protiv [[US Lecce|Leccea]].<ref>{{Cite news|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-postigao-prvijenac-za-sassuolo-video|title=Tarik Muharemović postigao prvijenac za Sassuolo|work=n1info.ba|date=24. 9. 2024|access-date=25. 9. 2024}}</ref> Prvi ligaški gol zabio je tri mjeseca kasnije u pobjedi nad [[Salernitana|Salernitanom]].<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/950322/muharemovic-postigao-gol-nakon-sjajne-akcije-sassuolo-grabi-ka-serie-a|title=Muharemović postigao gol nakon sjajne akcije, Sassuolo grabi ka Serie A|work=avaz.ba|date=12. 1. 2025|access-date=15. 1. 2025}}</ref> U aprilu 2025. Sassuolo je s njim potpisao višegodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/sassuolo-za-pet-miliona-eura-od-juventusa-otkupio-tarika-muharemovica/496372|title=Sassuolo za pet miliona eura od Juventusa otkupio Tarika Muharemovića|work=sportsport.ba|date=14. 4. 2025|access-date=15. 4. 2025}}</ref> Bio je dio ekipe koja je 4. maja 2025. osvojila naslov prvaka [[Serie B|Serije B]] i izborila povratak u [[Serie A|Seriju A]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/465787-muharemovic-i-zvanicno-sa-sassuolom-osvojio-serie-b|title=Muharemović i zvanično sa Sassuolom osvojio Serie B|work=reprezentacija.ba|date=4. 5. 2025|access-date=4. 5. 2025}}</ref> U oktobru iste godine produžio je ugovor sa Sassuolom do juna 2031.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/nagradjen-za-odlicne-igre-u-serie-a-muharemovic-produzio-ugovor-sa-sassuolom/251031140|title=Nagrađen za odlične igre u Serie A: Muharemović produžio ugovor sa Sassuolom|work=klix.ba|date=31. 10. 2025|access-date=1. 11. 2025}}</ref> == Reprezentacija == Muharemović je nastupao za omladinske selekcije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]], a bio je i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|reprezentacije do 21 godine]] pod vodstvom Vinka Marinovića.<ref>{{Cite news|url=https://oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/tarik-muharemovic-uzori-su-mi-emir-spahic-i-edin-dzeko-990351|title=Tarik Muharemović: Uzori su mi Emir Spahić i Edin Džeko|work=oslobodjenje.ba|date=13. 10. 2024|access-date=15. 10. 2024}}</ref> Prvi poziv u seniorsku reprezentaciju dobio je u maju 2024. za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]].<ref>{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ovo-je-barbarezov-spisak-za-englesku-i-italiju-pozvano-sedam-novih-zmajeva/545686|title=Ovo je Barbarezov spisak za Englesku i Italiju: Pozvano sedam novih Zmajeva|work=radiosarajevo.ba|date=16. 5. 2024|access-date=18. 5. 2024}}</ref> Debitovao je 3. juna 2024. u utakmici protiv Engleske.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/engleska-slavila-protiv-bih-zmajevi-u-barbarezovom-debiju-za-pola-sata-potopljeni-u-newcastleu/189628|title=Engleska slavila protiv BiH: Zmajevi u Barbarezovom debiju za pola sata potopljeni u Newcastleu|work=faktor.ba|date=3. 6. 2024|access-date=4. 6. 2024}}</ref> Prvi gol za seniorsku reprezentaciju postigao je 10. juna 2025. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]].<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/979189/slovenija-u-prijateljskoj-utakmici-savladala-bosnu-i-hercegovinu|title=Slovenija u prijateljskoj utakmici savladala Bosnu i Hercegovinu|work=avaz.ba|date=10. 6. 2025|access-date=10. 6. 2025}}</ref> == Privatni život == Muharemovićev mlađi brat [[Kenan Muharemović|Kenan]] također je profesionalni nogometaš.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/brat-bh-reprezentativca-potpisao-za-rapid-iz-beca/191709|title=Brat bh. reprezentativca potpisao za Rapid iz Beča|work=faktor.ba|date=29. 6. 2024|access-date=1. 7. 2024}}</ref> Majka mu je porijeklom iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]],<ref>{{Cite web|url=https://www.inmedia.ba/sanski-most-ponosan-na-tarika-muharemovica/|title=Sanski Most ponosan na Tarika Muharemovića|last=Redakcija|date=27. 3. 2026|website=inmedia.ba|language=bs-BA|access-date=1. 4. 2026}}</ref> a otac iz [[Zavidovići|Zavidovića]].<ref>{{Cite web|url=https://zdici.info/tarik-muharemovic-porijeklom-iz-zavidovica-potpisao-za-juventus|title=Tarik Muharemović, porijeklom iz Zavidovića, potpisao za Juventus|website=Zdici.info|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Statistike karijere == === Klub === {{Ažurirano|match played 15 February 2026}}<ref name=soccerway>{{cite web|url=https://int.soccerway.com/players/tarik-muharemovic/627399|title=Tarik Muharemović|website=soccerway.com|accessdate=15. 2. 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi po klubu, sezoni i takmičenju ! rowspan="2" | Klub ! rowspan="2" | Sezona ! colspan="3" | Liga ! colspan="2" | Nacionalni kup ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | Ukupno |- ! Divizija ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi |- | [[Wolfsberger AC|Wolfsberger AC II]] | 2020–21 | Austrijska regionalna liga Central | 10 | 0 | colspan="2" | – | colspan="2" | – | 10 | 0 |- | [[Wolfsberger AC]] | 2020–21 | [[Bundesliga Austrije|Austrijska Bundesliga]] | 5 | 0 | colspan="2" | – | 1 | 0 | 6 | 0 |- | rowspan="3" | [[Juventus Next Gen]] | 2022–23 | [[Serie C|Serija C]] | 13 | 1 | colspan="2" | – | 3 | 0 | 16 | 1 |- | 2023–24 | [[Serie C|Serija C]] | 34 | 1 | colspan="2" | – | 7 | 0 | 41 | 1 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 47 ! 2 ! colspan="2" | – ! 10 ! 0 ! 57 ! 2 |- | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] (posudba) | 2024–25 | [[Serie B|Serija B]] | 28 | 1 | 2 | 1 | colspan="2" | – | 30 | 2 |- | rowspan="2" | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | [[2025–26 US Sassuolo Calcio season|2025–26]] | [[Serie A|Serija A]] | 22 | 2 | 1 | 0 | colspan="2" | – | 23 | 2 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 50 ! 3 ! 3 ! 1 ! colspan="2" | – ! 53 ! 4 |- ! colspan="3" | Ukupno u karijeri ! 112 ! 5 ! 3 ! 1 ! 11 ! 0 ! 126 ! 6 |} === Reprezentacija === {{Ažurirano|29. juni 2026.}}<ref name=eufootballinfo>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=32728|title=Tarik Muharemović|website=eu-football.info|accessdate=18. 11. 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi za reprezentaciju ! Nacionalni tim ! Godina ! Nastupi ! Golovi |- | rowspan="4" | [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | 2024. | 4 | 0 |- | 2025. | 6 | 1 |- |2026. |5 |0 |- ! Ukupno ! 15 ! 1 |} === Međunarodni golovi === {| class="wikitable sortable" |+ Spisak međunarodnih golova Tarika Muharemovića ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Mjesto održavanja ! scope="col" | Nastup ! scope="col" | Protivnik ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Konačni rezultat ! scope="col" | Takmičenje |- | align="center" | 1 | 10. juna 2025. | [[Z'dežele stadion|Z'dežele]], [[Celje]], [[Slovenija]] | align="center" | 6 | {{NOG|SVN}} | align="center" | 1–2 | align="center" | 1–2 | Prijateljska utakmica |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{UEFA igrač}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Muharemović, Tarik}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 2003.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Sassuolo Calcia]] [[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]] 8k87n7s2u9ra584b84olofgzl6y1lqr Nišićka visoravan 0 531854 3917115 3890963 2026-08-08T20:53:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917115 wikitext text/x-wiki '''Nišićka visoravan''' jest [[visoravan]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na području [[općina Ilijaš|općine Ilijaš]] u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]]. Nalazi se sjeverno od [[Sarajevo|Sarajeva]], uz pravac prema [[Olovo|Olovu]] i [[Tuzla|Tuzli]], na približno 1.000 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]].<ref name="VisitBiH">{{cite web |title=Nišićka visoravan s Etno kućom |url=https://visitbih.ba/nisicka-visoravan-s-etno-kucom/ |website=Visit BiH |date=6. 2. 2024 |access-date=16. 3. 2026}}</ref> U pojedinim izvorima navodi se i stariji naziv '''Crnoriječka visoravan'''.<ref name="VisitBiH" /><ref name="Privreda2023">{{cite web |title=Informacija o stanju privrede, poljoprivrede i samostalnog privređivanja na području općine Ilijaš za 2023. godinu |url=https://www.ilijas.ba/PDF/2023/2023Informacijaostanjuprivredepoljoprivredeisamostalnogprivredivanja.pdf |website=Općina Ilijaš |access-date=16. 3. 2026 |archive-date=26. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251126223914/https://www.ilijas.ba/PDF/2023/2023Informacijaostanjuprivredepoljoprivredeisamostalnogprivredivanja.pdf |url-status=dead }}</ref> Na visoravni se nalazi naselje [[Nišići]], po kojem je područje dobilo savremeni naziv. Nišićka visoravan predstavlja šire ruralno i brdsko-planinsko područje općine Ilijaš, a u planskim dokumentima općine navodi se zajedno s okolnim naseljima i lokalitetima kao prostor važan za vodosnabdijevanje, poljoprivredu i turizam.<ref name="Strategija2013">{{cite web |title=Strategija održivog razvoja Općine Ilijaš 2013–2017 |url=https://www.ilijas.ba/PDF/2013/StrategijaOdrzivogRazvojaOpcineIlijas2013_2017.pdf |website=Općina Ilijaš |access-date=16. 3. 2026}}</ref><ref name="Strategija2021">{{cite web |title=Strategija razvoja općine Ilijaš 2021–2027 |url=https://www.ilijas.ba/PDF/2022/StrategijaRazvoja2021_2027.pdf |website=Općina Ilijaš |access-date=16. 3. 2026 }}{{Mrtav link}}</ref> == Geografske odlike == Nišićka visoravan obuhvata prostran prostor otvorenih pašnjaka, livada, oranica i šumskih cjelina. U lokalnim i turističkim opisima ističe se po čistom zraku i prostranim zaravnima, dok se u općinskim dokumentima tretira kao dio šireg brdsko-planinskog prostora Ilijaša.<ref name="VisitBiH" /><ref name="Privreda2023" /> Područje visoravni neposredno je povezano sa zaštićenim pejzažem [[Bijambare]], pa se u planskim dokumentima Kantona Sarajevo i Općine Ilijaš Nišićka visoravan navodi kao dio šireg mikrookruženja tog zaštićenog prostora i važan element njegovog turističkog zaleđa.<ref>{{cite web |title=Odluka o usvajanju Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Kanton Sarajevo „Zaštićeni pejzaž Bijambare“ |url=https://www.ilijas.ba/RP/OdlukaOUsvajanjuProstornogPlanaPodrucjaPosebnihObiljezja_ZasticeniPejzazBijambare.pdf |website=Općina Ilijaš |access-date=16. 3. 2026 |archive-date=21. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220121173757/http://www.ilijas.ba/RP/OdlukaOUsvajanjuProstornogPlanaPodrucjaPosebnihObiljezja_ZasticeniPejzazBijambare.pdf |url-status=dead }}</ref> == Privreda i značaj == U dokumentima Općine Ilijaš visoravan se izdvaja kao područje pogodno za [[stočarstvo]] i dio [[ratarstvo|ratarske]] proizvodnje, pri čemu dominiraju prirodne livade, pašnjaci i manje oranice sa žitaricama i drugim ratarskim kulturama.<ref name="Privreda2023" /> U razvojnoj strategiji općine navodi se i povećanje zasijanih površina na području Nišićke visoravni, naročito pod [[heljda|heljdom]], [[ječam|ječmom]] i [[raž]]i.<ref name="Strategija2021" /> Pored poljoprivredne uloge, visoravan ima i lokalni turistički značaj. U općinskim i turističkim materijalima spominju se vikend-objekti, ugostiteljski sadržaji i veza s izletištem Bijambare, što ovo područje čini jednim od prepoznatljivih rekreacijskih prostora sjevernog dijela Kantona Sarajevo.<ref name="VisitBiH" /><ref name="Strategija2013" /> == Također pogledaj == * [[Nišići]] * [[Bijambare]] * [[Ilijaš]] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Nisicka visoravan}} [[Kategorija:Geografija Kantona Sarajevo]] [[Kategorija:Ilijaš]] [[Kategorija:Visoravni Bosne i Hercegovine]] 2nj3wjbf15hliv8v1uh0wfbayw9mmgl Nermina Zaimović-Uzunović 0 532247 3917097 3893333 2026-08-08T20:08:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917097 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Nermina Zaimović-Uzunović | redoslijed = Poslanica u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 21. januar 2010. – 2014. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1954|2|14}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]] | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | politička_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | obrazovanje = [[Mašinski fakultet u Sarajevu]]; Mašinski fakultet u Mostaru; [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = političarka, univerzitetska profesorica }} '''Nermina Zaimović-Uzunović''' ([[Sarajevo]], 14. februar 1954) jest bosanskohercegovačka političarka, univerzitetska profesorica i doktorica tehničkih nauka. Bila je poslanica u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH]], a povezuje se i s akademskim radom na [[Mašinski fakultet u Zenici|Mašinskom fakultetu u Zenici]] i [[Univerzitet u Zenici|Univerzitetu u Zenici]]. Članica je [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] (SDP BiH).<ref name="unze"/><ref name="parlament"/> == Biografija == Rođena je u [[Sarajevo|Sarajevu]], a osnovnu školu i gimnaziju završila je u [[Zenica|Zenici]]. Na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu u Sarajevu]] diplomirala je 1977. na odsjeku proizvodnog mašinstva. Magistarski rad iz oblasti konstruiranja mašina odbranila je 1985. na Mašinskom fakultetu u Mostaru, a doktorirala je 1993. na Mašinskom fakultetu [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], stekavši zvanje doktora tehničkih nauka.<ref name="unze">{{cite web |title=Zaimović-Uzunović dr. Nermina |url=https://mf.unze.ba/zaimovic-uzunovic-dr-nermina/ |website=Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Od 1977. do 1978. bila je zaposlena u [[Željezara Zenica|Željezari Zenica]], a od 1978. radila je na [[Mašinski fakultet u Zenici|Mašinskom fakultetu u Zenici]]. U nastavnom procesu birana je u sva zvanja od asistenta do redovne profesorice, a 2004. izabrana je u zvanje redovne profesorice za naučnu oblast mjerenja i upravljanja kvalitetom. Predavala je na dodiplomskim i postdiplomskim studijima na univerzitetima u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Bihaću i Zenici.<ref name="unze" /> Prema podacima Mašinskog fakulteta u Zenici, autorica je ili koautorica više knjiga i udžbenika te velikog broja stručnih i naučnih radova iz oblasti metrologije, numeričke analize napona i deformacija te primijenjene mehanike.<ref name="unze" /> == Politička karijera == Zaimović-Uzunović bila je poslanica u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]. Na tu dužnost izabrana je 21. januara 2010. na 70. sjednici doma, umjesto [[Jozo Križanović|Joze Križanovića]], koji je preminuo u decembru 2009.<ref name="parlament">{{cite web |title=Zaimović - Uzunović, Nermina |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/88 |website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=24. 3. 2026 |archive-date=14. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260314055326/https://parlament.ba/representative/detail/88 |url-status=dead }}</ref> Tokom mandata bila je članica Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova i Komisije za vanjsku trgovinu i carine.<ref name="parlament" /> Na općim izborima 2010. osvojila je mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH kao kandidatkinja [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]].<ref>{{cite web |title=Konačno poznata imena novih/starih parlamentaraca |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/konacno-poznata-imena-novihstarih-parlamentaraca/35648 |website=Radio Sarajevo |date=19. 10. 2010 |access-date=24. 3. 2026}}</ref> U maju 2015. izabrana je za predsjednicu Foruma žena SDP-a BiH.<ref>{{cite web |title=Nermina Zaimović Uzunović predsjednica FOŽ SDP BiH |url=https://www.sdp.ba/nermina-zaimovic-uzunovic-predsjednica-foz-sdp-bih/ |website=SDP BiH |date=25. 5. 2015 |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Zaimović-Uzunović, Nermina}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Političari iz Sarajeva]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] po10vstazhpdwmj0lktibrqs3vzygyp Mustafa Kulenović 0 532260 3917032 3893664 2026-08-08T12:28:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917032 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Mustafa Kulenović | datum_rođenja = 1951. | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države]] | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]], [[Sjedinjene Američke Države|američko]] | polje = [[matematika]] | institucija = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>[[Univerzitet u Tuzli]]<br>University of Rhode Island | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]] | poznat = po radu u oblasti diferentnih i diferencijalnih jednačina te diskretnih dinamičkih sistema }} '''Mustafa Kulenović''' bosanskohercegovački je [[matematika|matematičar]], univerzitetski profesor i član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] (ANUBiH).<ref name="ANUBiH">{{cite web |title=Mustafa Kulenović |url=https://www.anubih.ba/mustafa-kulenovic/ |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref name="URIbio">{{cite web |title=Mustafa Kulenovic |url=https://www.math.uri.edu/meet/mustafa-kulenovic/ |website=University of Rhode Island, Department of Mathematics and Applied Mathematical Sciences |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Rođen je 1951. u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Studij matematike na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] upisao je 1970, diplomirao 1974, magistrirao 1977. i doktorirao 1981.<ref name="ANUBiH" /><ref name="CV">{{cite web |title=Mustafa R. S. Kulenovic Curriculum Vitae |url=https://www.math.uri.edu/wp-content/uploads/2023/02/CV_Kulenovic_Feb23.pdf |website=University of Rhode Island |access-date=24. 3. 2026 |archive-date=20. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240220165211/https://www.math.uri.edu/wp-content/uploads/2023/02/CV_Kulenovic_Feb23.pdf |url-status=dead }}</ref> Na Univerzitetu u Sarajevu radio je od 1974. kao asistent, a potom kao docent, vanredni profesor i redovni profesor matematike; bio je i predsjedavajući Odsjeka za matematiku tokom tri godine.<ref name="URIbio" /><ref name="CV" /> U akademskoj karijeri djelovao je i kao gostujući profesor na University of Rhode Island te na American University in Cairo, a na University of Rhode Island obavljao je dužnost profesora matematike. Od 2008. nosi i zvanje istaknutog profesora na [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]].<ref name="CV" /><ref name="UMTK">{{cite web |title=Na PMF-u u Tuzli održano predavanje akademika prof. dr. Mustafe Kulenovića |url=https://www.umtk.info/index.php?Itemid=22&catid=8%3Avijesti&id=89%3Aprofesor-mustafa-kulenovic-pmf-tuzla&option=com_content&view=article |website=Udruženje matematičara Tuzlanskog kantona |date=1. 8. 2014 |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Njegov naučni rad vezan je prvenstveno za diferentne i diferencijalne jednačine, diskretne dinamičke sisteme i matematičku biologiju.<ref name="URIbio" /> Objavio je veliki broj naučnih radova i knjiga, bio član uredništava međunarodnih matematičkih časopisa te je dva puta bio pozvani predavač na Svjetskom kongresu matematičara.<ref name="URIbio" /> U decembru 2012. izabran je za člana ANUBiH.<ref name="URIbio" /><ref name="UMTK" /> == Reference == {{refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:Kulenović, Mustafa}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački matematičari]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Živi ljudi]] t5hbte246rz6w1dmlps4702or9n3gx0 Radmila Savićević 0 532559 3917203 3822408 2026-08-09T08:17:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917203 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Radmila Savićević | slika = Radmila Savićević 2013 Serbian stamp.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1926|2|8}} | mjesto_rođenja = [[Kruševac]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2001|11|8|1926|2|8}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = 1946-2001. | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = [[Božidar Savićević]] }} '''Radmila Savićević''' ([[Beograd]], 8. februar 1926 – 8. novembar 2001) bila je [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. Uživala je veliku popularnost i naklonost publike i smatrana je jednim od simbola jugoslovenskog glumišta. Karijeru je počela 1946, a prvi film snimila 1961. Pažnju na sebe je skrenula 1968. u filmu ''[[Višnja na Tašmajdanu]]'', gdje je igrala razrednog starješinu. Popularnost stiče kao Violeta u ''[[Kamiondžije|Kamiondžijama]]'', djevojka zaljubljena u Paju Čuturu (Pavle Vuisić), i kao baka Vuka u ''[[Pozorište u kući|Pozorištu u kući]]''. Godine 1976. snima TV seriju ''[[Babino unuče]]'', da bi potom igrala u seriji ''[[Vruć vetar]]''. Krajem osamdesetih tumači lik sekretarice Žarke u ''[[Bolji život|Boljem životu]]'', a godine 1993. njena karijera dolazi do vrhunca ulogom Riske Golubović u ''[[Srećni ljudi|Srećnim ljudima]]''. Njena posljednja uloga bila je Dostana u ''[[Porodično blago|Porodičnom blagu]]''. Nagradu Dobričin prsten nikada nije dobila, budući da joj, kako je sama govorila, filmski kritičari nikada nisu bili naklonjeni. [[Nagrada "Žanka Stokić"|Nagradu "Žanka Stokić"]] dobila je 2003. posthumno. Ostala je upamćena po ulogama baka i dobronamernih, prostodušnih žena sa sela.<ref name="urlRadmila Savićević Prolog">{{cite web|url=http://www.prolog.rs/Radmila-Savićević-article-1033.htm|title=Radmila Savićević Prolog|authorlink=|date=|work=|publisher=|language=|format=|archiveurl=|archivedate=|accessdate=4. 5. 2013|author=}}{{Mrtav link}}{{Мртва веза}}</ref> Fedis je od 2021. po njo njoj nazvao Nagradu za najbolju žensku epizodnu ulogu.<ref>[https://www.novosti.rs/kultura/vesti/1039644/nagrada-imenom-radmile-savicevic-fedis-jos-jednu-zlatnu-antenu-posvetio-glumackoj-legendi НАГРАДА СА ИМЕНОМ РАДМИЛЕ САВИЋЕВИЋ: ФЕДИС још једну Златну антену посветио глумачкој легенди („Вечерње новости”, 27. септембар 2021)]</ref> Preminula je 8. novembra 2001. u 75. godini života. Sahranjena je četiri dana nakon toga u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu. == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- |1961. |''[[Mica i Mikica]]'' |Leposava |- | rowspan="4" |1962. |''[[Tri priče o Džefu Pitersu]]'' | |- |''[[Saša (film)|Saša]]'' | |- |''[[Prozvan je i V-3]]'' |botaničarka |- |[[Dr. (1962)|''Dr.'']] |Sojka |- | rowspan="2" |1968. |''[[Višnja na Tašmajdanu]]'' |razredni starješina |- |''[[Sačulatac]]'' | |- |1969. |''[[Samci 2]] (TV serija)'' | |- |1970-1971. |''[[Levaci]]'' |Vuka Radović |- | rowspan="5" |1971. |''[[Operacija 30 slova]]'' | |- |''[[S vanglom u svet]]'' | |- |''[[Moja luda glava]]'' | |- |''[[Bubašinter]]'' |Rajka Gašić |- |''[[Diplomci (film)|Diplomci]]'' |gazdarica Savka |- |1972. |''[[Vreme konja]]'' | |- | rowspan="5" |1973. |''[[Milojeva smrt]]'' |Tereza |- |''[[Ljubavni slučaj sestre jednog ministra]]'' | |- |''[[Kamiondžije]]'' |Violeta |- |''[[Naše priredbe]] (TV serija)'' | |- |''[[Paja i Jare]]'' |Violeta |- |1974. |''[[Draga tetka]]'' | |- |1973-1975. |''[[Pozorište u kući]]'' |Vuka Petrović |- | rowspan="2" |1975. |''[[Đavolje merdevine]]'' |Kaja |- |''[[Dragi, budi mi nepoznat]]'' | |- | rowspan="3" |1976. |''[[Džangrizalo]]'' |"Debela" |- |''[[Babino unuče]]'' |baba Tomanija |- |''[[Sve što je bilo lepo]]'' |Žena |- |1977. |''[[Specijalno vaspitanje]]'' |komšinica |- | rowspan="3" |1978. |''[[Dvoboj za južnu prugu]]'' |Mišina majka |- |''[[Tigar (1978)|Tigar]]'' |Tamarina majka |- |''[[Jedini dan]] (TV serija)'' | |- |1979. |''[[Zlatan lančić]]'' | |- | rowspan="4" |1980. |''[[Avanture Borivoja Šurdilovića]]'' |Šurdina baba |- |''[[Vruć vetar]]'' |Šurdina baba |- |''[[Pozorište u kući]]'' |Vuka Petrović |- |''[[Samo za dvoje]]'' |Miloradova bivša žena |- | rowspan="2" |1981. |''[[Svinjski otac]]'' |Dara Vasiljević |- |''[[Vojnici (serija)|Vojnici]]'' |građanka |- |1982. |''[[Doktorka na selu]]'' |baba Simka |- |1983. |''[[Priče iz Nepričave]]'' | |- | rowspan="7" |1984. |''[[Sedefna ruža]]'' | |- |''[[Dr. (1984)|Dr.]]'' |Mara Cvijović |- |''[[Davitelj protiv davitelja]]'' |Mica Mojsilović |- |''[[Pazi šta radiš]]'' |Ljubina majka |- |''[[Kamiondžije ponovo voze]]'' |Violeta |- |''[[Vojnici (film)|Vojnici]]'' |građanka |- |''[[Pozorište u kući]]'' |Vuka Petrović |- |1986. |''[[Neozbiljni Branislav Nušić]]'' |Žanka Stokić „Živka Popović“ |- |1988. |''[[Bolji život]]'' |Živadinka Žarka Šijaković |- | rowspan="5" |1989. |''[[Vreme čuda]]'' |starica |- |''[[Bolji život]]'' |Živadinka Žarka Šijaković |- |''[[Poltron]]'' |Kurirka |- |''[[Smehotvorci]] (TV serija)'' | |- |''[[Drugarica ministarka]]'' |tetka Savka |- |1991. |''[[Video jela, zelen bor]]'' |Milica |- |1990-1991. |''[[Bolji život]]'' |Živadinka "Žarka" Šijaković |- | rowspan="2" |1992. |''[[Žikina ženidba]]'' |Žena s psom |- |''[[Tesna koža: Novogodišnji specijal]]'' |Kafe kuvarica Lenče |- | rowspan="4" |1993. |''[[Raj (film)|Raj]] (TV)'' |Rođaka Crnjanskog |- |''[[Obračun u Kazino Kabareu]]'' |Hortenzija |- |''[[Lakši slučaj smrti]]'' |baba |- |''[[Snežna kraljica]]'' |Kuharica |- |1993-1994. |''[[Srećni ljudi]]'' |Ristana Riska Golubović |- | rowspan="3" |1995. |''[[Simpatija i antipatija]]'' |Stanija |- |''[[Znakovi]] (TV)'' |Dragojla |- |''[[Teatar u Srba]]'' |glumica |- |1996. |''[[Dobro veče, deco]]'' |baka Rada |- |1995-1996. |''[[Srećni ljudi]]'' |Ristana „Riska” Golubović |- |1998-2001. |''[[Porodično blago]]'' |Dostana |- |2000. |''[[Senke uspomena]]'' |komšinica |- |2001. |''[[A sad adio]]'' |Dostana |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0767637|name=Radmila Savićević}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Savićević, Radmila}} [[Kategorija:Rođeni 1926.]] [[Kategorija:Umrli 2001.]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] mpgh5eufm7ctx8ykuijt9odoj5098pz Nika Turbina 0 532606 3917102 3842492 2026-08-08T20:35:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917102 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Nika Turbina | slika = Nika Turbina (Russian poet, with book "First Draft," New York).jpg | opis = Turbina 1987. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1974|12|17}} | mjesto_rođenja = Jalta, [[Krim]], [[Ukrajinska SSR]], [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2002|5|11|1974|12|17}} | mjesto_smrti = [[Moskva]], [[Rusija]] }} '''Nika Turbina''' ({{Jez-ru|Ника Георгиевна Турбина}}; [[Jalta]], [[Krimska oblast]], [[Ukrajinska SSR]], [[Sovjetski Savez]], 17. decembar 1974 – [[Moskva]], [[Rusija]], 11. maj 2002) bila je sovjetska i ruska [[pjesnikinja]] poznata po tome što je veliku pažnju javnosti stekla još u djetinjstvu. Njena prva zbirka pjesama, "Černovik", objavljena je u Moskvi 1984. s predgovorom Jevgenija Jevtušenka, a 1985. dobila je "[[Veliki zlatni lav|Velikog zlatnog lava]]" na međunarodnom festivalu poezije "Poets and Earth" u [[Venecija|Veneciji]].<ref name="Federici2010">{{cite journal |last=Federici |first=Federico |title=All the letters of this alphabet: Nika Turbina |journal=Conversation Poetry |issue=1–2 |year=2010 |pages=19–22 |url=https://leserpent.files.wordpress.com/2016/07/conversation-1-2-nika-article.pdf |access-date=28. 3. 2026}}</ref><ref name="NYPLFD">{{cite web |title=First draft : poems / Nika Turbina ; introduction by Yevgeny Yevtushenko ; translations by Antonina W. Bouis and Elaine Feinstein |url=https://test.nypl.org/research/research-catalog/bib/hb990013331110203941 |website=The New York Public Library |access-date=28. 3. 2026 }}{{Mrtav link}}</ref> == Život i rad == Turbina je počela sastavljati stihove u ranom djetinjstvu, u početku ih diktirajući majci prije nego što je naučila pisati. Njene pjesme objavljene su u sovjetskoj štampi kada je imala sedam godina, uz podršku pisca [[Julijan Semjonov|Julijana Semjonova]].<ref name="Federici2010" /> Zbirka "Černovik" izišla je 1984. u Moskvi i brzo je učvrstila njen status pjesničkog čuda od djeteta.<ref name="Federici2010" /><ref name="WorldCatFD">{{cite book |last=Turbina |first=Nika |title=First draft : poems |url=https://archive.org/details/firstdraftpoems00turb |others=Antonina W. Bouis; Elaine Feinstein |publisher=Marion Boyars |location=London; New York |year=1988 |isbn=9780714528649 |oclc=16468291}}</ref> Kasnije se preselila u [[Moskva|Moskvu]], gdje je pohađala kurseve na institutima za [[Kinematografija|kinematografiju]] i [[Kultura|kulturu]]. Pored pisanja, nastupala je i na filmu te je pokušavala raditi na televiziji i radiju.<ref name="Federici2010" /> Umrla je u Moskvi 11. maja 2002. u 27. godini.<ref name="Federici2010" /> Turbina je ostala upamćena kao jedna od najupečatljivijih pjesničkih pojava kasnog sovjetskog perioda, posebno zbog ranog književnog uspjeha i intenzivne recepcije njene dječije poezije.<ref name="Federici2010" /> Njen život bio je osnova za igrani film ''Nika'', prikazan u programu festivala [[South by Southwest]] 2022.<ref name="SXSWLineup">{{cite web |title=2022 Film Festival Lineup |url=https://sxsw.com/festivals/film/2022-lineup/ |website=SXSW |date=2022 |access-date=28. 3. 2026}}</ref> == Djela == * ''Černovik'' (1984) * ''First draft: poems'' (1988) * ''Stupenjki verh, stupenjki vniz...'' (1991) == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Turbina, Nika}} [[Kategorija:Sovjetski pjesnici]] [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Umrli 2002.]] [[Kategorija:Ruski pjesnici]] 8pi4frf8lvawgv6dfg5javvw4kyu6rh Redfoo 0 533153 3917124 3831010 2026-08-08T22:28:10Z NDG 170777 Requesting deletion ([[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]] v3.1c) 3917124 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{delete|1=Page created by globally banned LTA Wikinger <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small>}}</noinclude> {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Redfoo | slika = LMFAO, 2011.jpg | opis = Redfoo 2011. | ime_pri_rođenju = Stefan Kendal Gordy | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|9|3}} | mjesto_rođenja = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | druga_imena = | zanimanje = {{hlist|Pjevač|reper|DJ|producent|plesač}} | godine_aktivnosti = 1993–danas | poznat_po = | značajni_radovi = | supružnik = | djeca = | roditelji = {{plainlist| * [[Berry Gordy]] * [[Nancy Leiviska]] }} | web-sajt = | modul = {{Infokutija muzičar|ugradi=da | pozadina = solo_izvođač | žanr = {{hlist|[[Pop-muzika|Pop]]|[[Hip-hop]]|[[EDM]]|[[Electro pop]]}} | instrument = Vokal | karijera = 1993–danas | izdavač = {{hlist|Party Rock|Will.i.am Music|Cherrytree|Interscope|Bubonic}} | povezani_umjetnici = {{hlist|[[LMFAO]]}} }} }} '''Stefan Kendal Gordy''' (rođen 3. septembra 1975), poznatiji pod umjetničkim imenom '''Redfoo''', američki je pjevač, reper, DJ, plesač i muzički producent. Godine 2006. osnovao je elektropop duo [[LMFAO]] sa svojim nećakom [[SkyBlu]]om. Izdali su dva studijska albuma prije nego što su se razišli 2012. Najmlađi je sin osnivača Motown Recordsa, [[Berry Gordy|Berryja Gordyja]]. == Biografija == Redfoo je rođen 3. septembra 1975. u Los Angelesu. Roditelji su mu Berry Gordy i producentica Nancy Leiviska. Išao je u srednju školu sa [[will.i.am]]-om i GoonRockom. Maturirao je 1995. u Palisades Charter High School u Los Angelesu. Iako je njegova porodica bila usko vezana za muziku, njegov glavni prioritet u mladosti bio je [[tenis]]. Međutim, nakon što je povrijedio ruku, počeo se ozbiljno baviti muzikom u dobi od 16 godina. Kasnije se nakratko vratio profesionalnom tenisu i čak učestvovao u kvalifikacijama za US Open 2013. godine. == Muzička karijera == Redfoo je ostvario ogroman svjetski uspjeh s grupom LMFAO. Njihovi najveći hitovi poput "[[Party Rock Anthem]]" i "[[Sexy and I Know It]]" dospjeli su na prva mjesta top-lista u SAD-u i mnogim drugim zemljama, prodavši se u desetinama miliona primjeraka. Nakon što su LMFAO pauzirali rad 2012, Redfoo je nastavio solo karijeru. Izdao je nekoliko popularnih singlova kao što su "Bring Out the Bottles", "Let's Get Ridiculous" (koji je dostigao prvo mjesto u Australiji i dobio višeplatinasti tiraž) i "New Thang", koji je postao veoma popularan u Južnoj Koreji i na TikToku. Godine 2013. bio je jedan od sudija u australijskoj verziji TV-emisije ''The X Factor''. == Diskografija == === Studijski albumi === * ''Balance Beam'' (1997) * ''[[Party Rock]]'' (2009) (s LMFAO-om) * ''[[Sorry for Party Rocking]]'' (2011) (s LMFAO-om) * ''[[Party Rock Mansion]]'' (2016) == Filmografija == === Filmovi === * ''Very Heavy Love'' (2001) * ''Potheads: The Movie'' (2006) * ''Last Vegas'' (2013) * ''Alvin and the Chipmunks: The Road Chip'' (2015) * ''Deported'' (2020) {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Američki reperi]] [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Los Angeles]] p5fz1jedivufugi6j6c5wzvsomzvpyq Razvojna psihologija 0 533555 3917221 3848168 2026-08-09T08:59:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917221 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} '''Razvojna psihologija''' je naučna disciplina [[Psihologija|psihologije]] koja proučava kako i zašto se ljudski um razvija, mijenja i prilagođava tokom čitavog životnog vijeka. Iako je u početku bila usmjerena prvenstveno na djetinjstvo i rani razvoj, savremeni pristupi obuhvataju i [[Adolescencija|adolescenciju]], odraslo doba, proces starenja i cjelokupan životni tok.<ref name="Graber_BrooksGunn_1996">{{cite journal |last1=Graber |first1=Julia A. |last2=Brooks-Gunn |first2=Jeanne |date=1996 |title=Transitions and turning points: Navigating the passage from childhood through adolescence |journal=Developmental Psychology |volume=32 |issue=4 |pages=768–776 |doi=10.1037/0012-1649.32.4.768 |url=https://www.researchgate.net/publication/232582968_Transitions_and_turning_points_Navigating_the_passage_from_childhood_through_adolescence |publisher=American Psychological Association |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> Razvojni psiholozi nastoje objasniti promjene u mišljenju, osjećanjima i [[Ponašanje|ponašanju]] koje se javljaju tokom života. Ova disciplina proučava razvoj<ref name="Palgrave_Possible_2022">{{cite book |editor-last=Glăveanu |editor-first=Vlad P. |date=2022 |title=The Palgrave Encyclopedia of the Possible |publisher=Palgrave Macmillan |location=Cham |isbn=978-3-319-98390-5 |doi=10.1007/978-3-319-98390-5 |language=en}}</ref> kroz pet osnovnih dimenzija: tjelesni (fizički), spoznajni (kognitivni ili initelektualni), emocionalni, socijalni i moralni razvoj.<ref name="APA_Developmental">{{cite web |url=http://www.apa.org/action/science/developmental/index.aspx |title=Developmental Psychology Studies Human Development Across the Lifespan |work=American Psychological Association |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20140709054242/http://www.apa.org/action/science/developmental/index.aspx |archive-date=9. juli 2014 |access-date=24. april 2026}}</ref><ref name="Burman_2017">{{cite book |last=Burman |first=Erica |date=2017 |title=Deconstructing Developmental Psychology |url=https://drive.google.com/file/d/0ByWbJDys22SeWk5raHlOUk5XdkU/view |publisher=Routledge |location=New York, NY |isbn=978-1-138-84695-1 |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> Ovi aspekti uključuju različite procese, kao što su razvoj motoričkih sposobnosti, izvršnih funkcija, moralnog rasuđivanja, usvajanje jezika, oblikovanje ličnosti, emocionalni razvoj, kao i razvoj slike o sebi i identiteta. Razvojna psihologija proučava međudjelovanje naslijeđenih (bioloških) i sredinskih faktora u oblikovanju ljudskog razvoja, kao i procese promjena koji se odvijaju u različitim životnim kontekstima kroz vrijeme. Posebna pažnja posvećuje se odnosu između individualnih karakteristika, ponašanja pojedinca i utjecaja okoline, uključujući društveni kontekst i okruženje. U okviru ove discipline vode se brojne teorijske rasprave, među kojima se ističu suprotstavljena gledišta o značaju biološkog determinizma nasuprot sposobnosti mozga za promjene ([[Neuroplastičnost|neuroplastičnost]]), kao i rasprave između teorija koje razvoj posmatraju kroz jasno definisane faze i onih koje naglašavaju dinamične i kontinuirane procese razvoja. Iako istraživanja u razvojnoj psihologiji imaju određena metodološka ograničenja, savremene studije nastoje objasniti na koji način prijelazi između životnih faza i biološki faktori utječu na ljudsko ponašanje i razvoj.<ref name="Kobak_et_al_2017">{{cite journal |last1=Kobak |first1=Roger |last2=Abbott |first2=Caroline |last3=Zisk |first3=Abigail |last4=Bounoua |first4=Nadia |date=juni 2017 |title=Adapting to the changing needs of adolescents: parenting practices and challenges to sensitive attunement |journal=Current Opinion in Psychology |volume=15 |pages=137–142 |doi=10.1016/j.copsyc.2017.02.018 |pmid=28813254 |pmc=5886742 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5886742/ |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> Razvojna psihologija obuhvata niz povezanih naučnih oblasti,<ref name="Palgrave_Possible_2022" /> među kojima su [[edukacijska psihologija]], [[dječija psihopatologija]], [[forenzička razvojna psihologija]], [[kognitivna psihologija]], [[ekološka psihologija]] i [[kulturalna psihologija]]. Među najutjecajnijim razvojnim psiholozima 20. vijeka izdvajaju se [[Urie Bronfenbrenner]], [[Erik Erikson]], [[Sigmund Freud]], [[Anna Freud]], [[Jean Piaget]], [[Barbara Rogoff]], [[Esther Thelen]] i [[Lev Vygotsky]], čiji su teorijski pristupi značajno oblikovali savremeno razumijevanje razvoja čovjeka.<ref name="Brown_2012">{{cite book |last=Brown |first=Carol |date=2012 |title=Developmental Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781849203463_A24190063/preview-9781849203463_A24190063.pdf |publisher=SAGE Publications |location=London |isbn=978-1-84920-346-3 |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> == Historijski pregled == [[Jean-Jacques Rousseau]] i [[John B. Watson]] često se navode kao važni prethodnici savremene razvojne psihologije.<ref name="Kazdin_2000">{{cite book |editor-last=Kazdin |editor-first=Alan E. |date=2000 |title=Encyclopedia of Psychology |url=https://archive.org/details/encyclopediaofps0000unse |publisher=American Psychological Association & Oxford University Press |location=Washington, D.C. |isbn=978-1-55798-187-5 |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> Sredinom 18. stoljeća, Jean-Jacques Rousseau je u djelu ''[[Emil ili o odgoju]]'' opisao tri faze razvoja: dojenačka dob, djetinjstvo i adolescenciju. Njegove ideje imale su značajan utjecaj na tadašnje obrazovne pristupe i prihvatili su ih brojni [[Pedagogija|pedagozi]] tog vremena. Razvojna psihologija proučava kako i zašto se određene promjene (kognitivne, socijalne, emocionalne) javljaju tokom životnog vijeka čovjeka. Brojni teoretičari dali su značajan doprinos razvoju ove discipline. Među njima se posebno ističe Erik Erikson, koji je razvio model od osam faza psihosocijalnog razvoja.<ref name="Orenstein_Erikson_2024">{{cite book |last1=Orenstein |first1=Derani G. |last2=Lewis |first2=Lindsay |date=2024 |title=Erikson's Stages of Psychosocial Development |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK556096/ |work=StatPearls |publisher=StatPearls Publishing |location=Treasure Island, FL |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> Prema njegovoj teoriji, pojedinci prolaze kroz različite životne faze, od kojih svaka uključuje specifičnu razvojnu krizu koja utječe na oblikovanje ličnosti i ponašanja. Krajem 19. stoljeća, psiholozi pod utjecajem [[Teorija evolucije|teorije evolucije]] [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]] počeli su razvijati evolucijska objašnjenja psihološkog razvoja.<ref name="Kazdin_2000" /> Među njima se istakao [[Granville Stanley Hall]], koji je nastojao povezati faze dječijeg razvoja s ranijim fazama razvoja čovječanstva. [[James Mark Baldwin]], također, je dao važan doprinos razvoju ove oblasti kroz radove o imitaciji i kognitivnom razvoju djeteta. Značajan historijski utjecaj na razvojnu psihologiju imao je i [[Sigmund Freud]], čija je psihoseksualna teorija razvoja bila među prvim sistematskim pristupima razumijevanju razvoja ličnosti, iako njeni pojedini dijelovi nisu potvrđeni savremenim empirijskim istraživanjima. <ref name="Shaffer_Kipp_2014">{{cite book |last1=Shaffer |first1=David R. |last2=Kipp |first2=Katherine |date=2014 |title=Developmental Psychology: Childhood and Adolescence |url=https://archive.org/details/developmentalpsy04edshaf_w8x1 |publisher=Cengage Learning |location=Belmont, CA |isbn=978-1-133-49125-5 |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.srcd.org/ Društvo za istraživanje razvoja djeteta (SRCD)] * [https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/o-odsjeku-psihologija Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260425070150/https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/o-odsjeku-psihologija |date=25. 4. 2026 }} * [https://ff.unibl.org/studij/psihologija/ Studijski program Psihologija Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci] * [http://www.devpsy.org/ Razvojna psihologija]: Resursi za podučavanje i učenje razvojne psihologije * [https://journals.plos.org/plosone/browse/developmental_psychology Razvojna psihologija] – stranica sa naučnim radovima na portalu PLOS {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Psihologija}} {{Društvene nauke}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Razvojna psihologija| ]] [[Kategorija:Nauke o ponašanju]] 8cfmu9xazgl38kc8d9k82nnmh3ja9ny Primijenjena psihologija 0 534846 3917180 3903622 2026-08-09T06:22:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917180 wikitext text/x-wiki {{Psihologija bočna traka}} '''Primijenjena psihologija''' predstavlja područje [[psihologija|psihologije]] koje koristi metode, teorije i naučna saznanja psihološke nauke radi rješavanja praktičnih problema povezanih s ljudskim i životinjskim ponašanjem, iskustvom i mentalnim procesima. Njena primjena prisutna je u različitim oblastima društvenog i profesionalnog života, uključujući [[obrazovanje]], [[zdravstvo]], [[pravo]], [[menadžment|poslovanje]], [[industrija|industriju]], [[Ergonomija|ergonomiju]], [[dizajn |dizajn proizvoda]] i [[Mentalno zdravlje|zaštitu mentalnog zdravlja]]. Primijenjena psihologija smatra se jednim od dva velika makro-područja unutar psihologije i obuhvata širok spektar posebnih [[Spisak grana psihologije|grana i disciplina]]. U naučnoj klasifikaciji psihologija se najčešće dijeli na [[Osnovna psihologija|teorijsku (osnovnu)]] i primijenjenu (aplikativnu) psihologiju.<ref name="Schultz_Schultz_2016_Applied">{{cite book |last1=Schultz |first1=Duane P. |last2=Schultz |first2=Sydney Ellen |year=2016 |title=A History of Modern Psychology |publisher=Cengage Learning |location=Boston, Massachusetts |chapter=Applied Psychology: Legacy of Functionalism |url=https://archive.org/details/historyofmodernp0000schu_r8w5 |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> Dok je cilj [[Osnovna psihologije|teorijske psihologije]] stjecanje novih saznanja i razumijevanje osnovnih zakonitosti ljudskog uma i ponašanja, primijenjena psihologija koristi ta saznanja radi rješavanja konkretnih problema u različitim područjima ljudskog života.<ref name="Anastasi_1979_Fields">{{cite book |last=Anastasi |first=Anne |year=1979 |title=Fields of Applied Psychology |edition=2. |publisher=McGraw-Hill |location=New York |url=https://archive.org/details/fieldsofappliedp0000anas_e1t5 |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj primijenjene psihologije doprinio je nastanku brojnih specijaliziranih disciplina koje psihološka saznanja primjenjuju u konkretnim profesionalnim i društvenim kontekstima. Među njima su [[pedagoška psihologija]], [[savjetodavna psihologija]], [[industrijska i organizacijska psihologija]], [[inženjerska psihologija]], [[psihologija zdravlja na radu]], [[pravna psihologija]], [[školska psihologija]], [[sportska psihologija]], psihologija zajednice, [[neuropsihologija]], [[medicinska psihologija]], [[klinička psihologija]], [[evolucijska psihologija]], [[ergonomija]], [[forenzička psihologija]], [[policijska psihologija]] i [[saobraćajna psihologija]]. Pored ovih disciplina, i brojna druga područja psihologije razvila su svoje primijenjene oblike, poput primijenjene [[socijalna psihologija|socijalne psihologije]] i primijenjene [[kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]]. Granice između pojedinih oblasti [[Osnovna psihologija|teorijske]] i primijenjene psihologije često nisu strogo određene, jer se teorije, metode i istraživački pristupi međusobno prepliću. Tako psiholozi koji se bave [[Ergonomija|ergonomijom]] često koriste teorijske modele [[kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]] prilikom proučavanja interakcije između čovjeka, tehnologije i radnog okruženja. Slično tome, primijenjena psihologija ima značajnu ulogu u tretmanu poremećaja ponašanja, pri čemu se koriste različiti eksperimentalni i terapijski pristupi razvijeni unutar više psiholoških disciplina. == Historija == [[Datoteka:Photo_of_Hugo_Münsterberg.jpg|mini|desno|300px|Hugo Münsterberg]] Za jednog od osnivača primijenjene psihologije smatra se [[Hugo Münsterberg]], njemačko-američki psiholog koji je imao značajnu ulogu u povezivanju [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologij]]e s njenom praktičnom primjenom. Studirao je na [[Univerzitet u Leipzigu|Univerzitetu u Leipzigu]], gdje je pod mentorstvom [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]] stekao doktorat iz psihologije, dok je diplomu medicine stekao na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]]. Tokom ranog profesionalnog rada osnovao je drugu psihološku laboratoriju u [[Njemačka|Njemačkoj]], čime se svrstao među pionire [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] u [[Evropa|Evropi]].<ref name="Moskowitz_1977">{{cite journal |last=Moskowitz |first=Merle J. |date=oktobar 1977 |title=Hugo Münsterberg: A study in the history of applied psychology |journal=American Psychologist |volume=32 |issue=10 |pages=824–842 |doi=10.1037/0003-066X.32.10.824 |url=https://silo.tips/downloadFile/hugo-miinsterberg-a-study-in-the-history-of-applied-psychology |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> Na poziv [[William James|Williama Jamesa]] 1892. dolazi na [[Univerzitet Harvard]], gdje preuzima rukovođenje laboratorijom za eksperimentalnu psihologiju. Iako se 1895. nakratko vratio u Njemačku, već 1897. ponovo dolazi na Harvard kao redovni profesor, gdje je ostao do kraja svoje akademske karijere. Godine 1898. izabran je za predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA).<ref name="Moskowitz_1977" /> Početkom 20. vijeka Münsterberg je objavio niz radova o psihologiji svjedočenja, priznanja i sudskih postupaka, koji su kasnije objedinjeni u knjizi ''On the Witness Stand''.<ref name="Munsterberg_1915_Witness">{{cite book |last=Münsterberg |first=Hugo |year=1915 |title=On the Witness Stand |publisher=Doubleday, Page & Company |location=New York |url=https://archive.org/details/onwitnessstand0000hugo |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njegovi radovi doprinijeli su razvoju [[Forenzička psihologija|forenzičke]] i [[Pravna psihologija|pravne psihologije]], ali i širem prihvatanju primjene psihologije u društvenim institucijama. Godine 1908. pri Harvardskom psihološkom laboratoriju osnovan je Odjel za primijenjenu psihologiju, čime je ovo područje dobilo i formalno akademsko mjesto. Tokom prvih decenija 20. vijeka primijenjena psihologija proširila se na različite oblasti, uključujući obrazovanje, industriju, poslovanje i zdravstvo. Dodatni razvoj uslijedio je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada su psiholozi u Sjedinjenim Američkim Državama angažovani u vojnim i državnim institucijama na poslovima procjene sposobnosti, jačanja morala vojske, [[Propaganda|propagande]] i selekcije kadrova. Nakon rata psiholozi su sve više djelovali izvan akademskih ustanova, posebno u zdravstvu, industriji, obrazovanju i javnoj upravi.<ref name="Anastasi_1979_Fields" /> Daljnjoj institucionalizaciji ove oblasti doprinijelo je osnivanje [[Međunarodno udruženje za primijenjenu psihologiju|Međunarodnog udruženja za primijenjenu psihologiju]] (IAAP) 1920, prvog međunarodnog naučnog udruženja u području psihologije. Tokom druge polovine 20. vijeka broj studenata i stručnjaka iz oblasti psihologije značajno je porastao, što je doprinijelo razvoju brojnih specijaliziranih grana primijenjene psihologije i njenoj sve široj primjeni u savremenom društvu.<ref name="Donaldson_Berger_2006">{{cite book |last1=Donaldson |first1=Stewart I. |last2=Berger |first2=Dale E. |year=2006 |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |editor1-last=Donaldson |editor1-first=Stewart I. |editor2-last=Berger |editor2-first=Dale E. |editor3-last=Pezdek |editor3-first=Kathy |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, New Jersey |chapter=The Rise and Promise of Applied Psychology in the 21st Century |url=https://www.researchgate.net/publication/270219108_Donaldson_SI_Berger_DE_2006_The_rise_and_promise_of_applied_psychology_in_the_21st_century_In_SI_Donaldson_DE_Berger_K_Pezdek_Eds_Applied_psychology_New_frontiers_and_rewarding_careers_Mahwah_NJ_Erlba |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> S rastom značaja primijenjene psihologije profesionalna psihološka udruženja počela su organizovati brojne skupove, projekte i inicijative usmjerene na promovisanje društvene uloge psihološke nauke. Tako je 1990. [[Američko psihološko udruženje]] (tadašnje Američko psihološko društvo) organizovalo skup pod nazivom ''Behavioral Science Summit'', nakon kojeg je pokrenuta inicijativa ''Human Capital Initiative''. Inicijativa je bila usmjerena na pitanja obrazovanja, produktivnosti na radnom mjestu, zloupotrebe droga, nasilja i zdravlja zajednice. Početkom 21. vijeka [[Američko psihološko udruženje]] proglasilo je period od 2000. do 2010. ″Decenijom ponašanja″ ({{en|Decade of Behavior}}), s ciljem isticanja značaja psiholoških i bihevioralnih nauka u razumijevanju i rješavanju savremenih društvenih problema.<ref name="Donaldson_Berger_2006" /> Savremena primijenjena psihologija zasniva se na stavu da se psihološke metode i naučna saznanja mogu primijeniti na gotovo sve aspekte ljudskog života i društva, uključujući obrazovanje, zdravstvo, rad, međuljudske odnose, sigurnost i razvoj zajednice.<ref name="Zimbardo_2006_Difference">{{cite book |last=Zimbardo |first=Philip G. |year=2006 |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |editor1-last=Donaldson |editor1-first=Stewart I. |editor2-last=Berger |editor2-first=Dale E. |editor3-last=Pezdek |editor3-first=Kathy |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, New Jersey |chapter=Does Psychology Make a Significant Difference in Our Lives? |url=https://www.zimbardo.com/downloads/2004%20Psychology%20makes%20a%20significant%20difference.pdf |access-date=21. 5. 2026 |language=en |archive-date=24. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250624163448/https://www.zimbardo.com/downloads/2004%20Psychology%20makes%20a%20significant%20difference.pdf |url-status=dead }}</ref> == Primjena == Primijenjena psihologija ima široku primjenu u različitim oblastima društvenog i profesionalnog života i se često pojavljuje kao poddisciplina unutar drugih grana psihologije. Njena svrha jeste primjena naučnih saznanja, teorija i metoda psihologije u razumijevanju, predviđanju i oblikovanju ljudskog ponašanja u konkretnim životnim i radnim okolnostima.<ref name="Steffgen_Michaux_2006">{{cite journal |last1=Steffgen |first1=Georges |last2=Michaux |first2=Gilles |date=2006 |title=Psychology in Luxembourg: Developments in Academic and Applied |journal=European Psychologist |volume=11 |issue=2 |pages=149–152 |doi=10.1027/1016-9040.11.2.149 |url=https://www.researchgate.net/publication/237043981_Psychology_in_Luxembourg |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ova oblast posebno je zastupljena u obrazovanju, industriji, zdravstvu, organizacijskom upravljanju, savjetodavnom radu i kliničkoj praksi. Psihološka saznanja koriste se za unapređenje procesa [[Učenje|učenja]] i poučavanja, procjenu radne sposobnosti, profesionalnu selekciju, povećanje radne efikasnost, pružanje psihološke pomoći i podrške [[Mentalno zdravlje|mentalnom zdravlju]]. Stručnjaci iz oblasti primijenjene psihologije zbog toga djeluju u različitim profesionalnim ulogama, uključujući nastavu, istraživanje, savjetovanje, kliničku praksu i rad u organizacijskom okruženju.<ref name="Simmons_College_Psychology">{{cite web |author=Simmons College of Kentucky |title=General Psychology Vs Applied Psychology |url=https://simmonscollegeky.edu/general-psychology-vs-applied-psychology/ |website=Simmonscollegeky.edu |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> Savremena literatura iz oblasti primijenjene psihologije opisuje veliki broj specijaliziranih poddisciplina i područja praktične primjene psiholoških saznanja u različitim aspektima društvenog i profesionalnog života. U stručnim enciklopedijama i naučnim publikacijama detaljno su predstavljeni postupci, metode i profesionalne prakse karakteristične za pojedine oblasti primijenjene psihologije.<ref name="Spielberger_2004_Encyclopedia">{{cite book |editor-last=Spielberger |editor-first=Charles D. |year=2004 |title=Encyclopedia of Applied Psychology |volume=1 |publisher=Elsevier Academic Press |location=San Diego, California |isbn=978-1-84972-341-1 |oclc=941857385 |url=https://www.nu.edu.ye/wp-content/uploads/2014/05/Encyclopedia-of-Applied-Psychology-ed-SPIELBERGER-Vol-1-of-3-A-H-Elsevier-2004.pdf |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Društvene promjene == Psihološka saznanja i metode primjenjuju se i u području društvenih promjena, posebno u nastojanjima da se utječe na ponašanja i stavove pojedinaca i društvenih grupa u vezi sa savremenim društvenim problemima. U tom kontekstu psiholozi učestvuju u razvoju strategija usmjerenih na promovisanje [[održivi razvoj|održivog razvoja]] i podsticanje ekološki odgovornog ponašanja.<ref name="Oskamp_Schultz_2006_Using">{{cite book |last1=Oskamp |first1=Stuart |last2=Schultz |first2=P. Wesley |year=2006 |chapter=Using Psychological Science to Achieve Ecological Sustainability |editor-last1=Donaldson |editor-first1=Stewart I. |editor-last2=Berger |editor-first2=Dale E. |editor-last3=Pezdek |editor-first3=Kathy |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-0-203-83760-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/281654873_Using_psychological_science_to_achieve_ecological_sustainability |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> U svrhu [[Modifikacija ponašanja|promjene ponašanja]] koriste se različiti pristupi, uključujući edukaciju, širenje informacija, organizovanje [[Društveni marketing|društvenih kampanja]] i društvenih pokreta, kao i mjere javnih politika poput zakonskih regulativa i ekonomskih podsticaja. Posebnu ulogu u tome imaju metode socijalnog marketinga, koje nastoje primijeniti psihološka saznanja radi podsticanja društveno poželjnih oblika ponašanja. Primijenjena psihologija koristi se i u međunarodnim programima usmjerenim na javno zdravlje i planiranje porodice. Jedan od poznatih primjera odnosi se na korištenje televizijskih programa i medijskih sadržaja za prenošenje edukativnih poruka o planiranju porodice, obrazovanju žena i zdravstvenoj zaštiti. Takvi programi kombinovali su elemente zabave sa informativnim sadržajima kako bi utjecali na stavove i ponašanja gledaoca.<ref name="Zimbardo_2006_Difference" /> Slični modeli komunikacije kasnije su korišteni i u drugim državama kroz međunarodne projekte koji su povezivali psihološka istraživanja, [[medij]]e i društvene kampanje radi unapređenja obrazovanja, [[Zdravstvena zaštita|zdravstvene zaštite]] i društvenog razvoja.<ref name="Bandura_2006_Going">{{cite book |last=Bandura |first=Albert |year=2006 |chapter=Going Global With Social Cognitive Theory: From Prospect to Paydirt |editor-last1=Donaldson |editor-first1=Stewart I. |editor-last2=Berger |editor-first2=Dale E. |editor-last3=Pezdek |editor-first3=Kathy |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-0-203-83760-3 |url=https://files.givewell.org/files/DWDA%202009/PMC/PMC.Claremont%20%20%20Going%20Global%20With%20Social%20Cognitive%20Theory%20-%20From%20Prospect%20to%20Paydirt.pdf |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Ekološka psihologija == {{Glavni|Ekološka psihologija}} [[Ekološka psihologija]] predstavlja oblast primijenjene psihologije koja proučava odnos između ljudi i njihovog fizičkog i socijalnog okruženja. Predmet njenog interesovanja su različiti tipovi okruženja, uključujući stambene, radne, obrazovne i prirodne sredine. Iako su ovi konteksti veoma raznoliki, istraživanja u ekološkoj psihologiji ukazuju na postojanje niza zajedničkih tema koje se javljaju u svim vrstama okruženja. Posebna pažnja posvećuje se utjecaju fizičkih faktora okoline na ljudsko ponašanje i doživljaj prostora, među kojima se najčešće proučavaju buka, [[temperatura]], gustina naseljenosti i različiti stresori iz okoline.<ref name="Anderson_1989_Temperature">{{cite journal |last=Anderson |first=Craig A. |date=juli 1989 |title=Temperature and aggression: Ubiquitous effects of heat on occurrence of human violence |journal=Psychological Bulletin |volume=106 |issue=1 |pages=74–96 |doi=10.1037/0033-2909.106.1.74 |pmid=2667010 |url=https://www.researchgate.net/publication/20489242_Temperature_and_Aggression_Ubiquitous_Effects_of_Heat_on_Occurrence_of_Human_Violence |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ravizza_2006_Awareness">{{cite book |last=Ravizza |first=Ken |year=2006 |chapter=Increasing awareness for sport performance |editor-last=Williams |editor-first=Jean M. |title=Applied Sport Psychology: Personal Growth to Peak Performance |publisher=McGraw-Hill |location=New York |pages=228–239 |url=https://www.sweetstudy.com/files/chapter10-pdf-9127039 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ovi faktori mogu značajno utjecati na psihološko stanje, ponašanje i opću dobrobit pojedinca. U okviru analize okruženja, ekološka psihologija razmatra i ciljeve i potrebe korisnika određenog prostora, nastojeći utvrditi u kojoj mjeri okruženje podržava njegove funkcionalne zahtjeve. Na primjer, mirno i kontrolisano okruženje je neophodno za izvođenje ispita u učionici, dok u drugim kontekstima, poput poljoprivrednog ili prirodnog okruženja, takvi uslovi nisu nužni. Saznanja iz ekološke psihologije primjenjuju se u planiranju, oblikovanju i prilagođavanju prostora kako bi oni što bolje odgovarali svojoj namjeni i potrebama korisnika. Ova oblast se zasniva na teorijskim i empirijskim doprinosima više psiholoških disciplina, posebno kognitivne psihologije, psihologije percepcije, učenja i socijalne psihologije. == Ergonomija == {{Glavni|Ergonomija}} '''Ergonomija''' ili '''ljudski faktori''' predstavljaju interdisciplinarnu oblast koja proučava odnos između čovjeka, tehnologije i radnog okruženja. Ova disciplina istražuje na koji način kognitivni, psihički i fizički procesi utječu na interakciju osobe s alatima, mašinama, računarima i drugim sistemima iz svakodnevnog okruženja. Njena osnovna svrha jeste prilagođavanje tehnologije ljudskim sposobnostima i ograničenjima kako bi se povećali sigurnost, efikasnost i jednostavnost korištenja.<ref name="Salvendy_2012_Handbook">{{cite book|editor1-last=Salvendy|editor1-first=Gavriel|date=2012|title=Handbook of Human Factors and Ergonomics|edition=4th|publisher=John Wiley & Sons, Inc.|isbn=978-0-470-52838-9|url=https://ftp.idu.ac.id/wp-content/uploads/ebook/ip/BUKU%20ERGONOMI/BUKU%20INGGRIS/handbook-of-human-factors-and-ergonomics-fourth-edition-2012.pdf|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> Za razliku od pojedinih grana psihologije koje prvenstveno nastoje objasniti ljudsko ponašanje, istraživanja u oblasti ljudskih faktora koriste saznanja iz psihologije za praktično oblikovanje [[Proizvod (ekonomija)|proizvod]]a i [[sistem]]a. Takav pristup polazi od pretpostavke da [[tehnologija]] treba biti usklađena s načinom na koji ljudi prirodno [[percepcija|opažaju]], razmišljaju i donose odluke, umjesto da se korisnici moraju prilagođavati složenim tehničkim rješenjima. Jedan od najznačajnijih dijelova iz oblasti ljudskih faktora jeste [[ergonomija]], koja se bavi prilagođavanjem radnog prostora i opreme fizičkim karakteristikama čovjeka. Ergonomija se primjenjuje u različitim oblastima, posebno u kancelarijskom radu, industriji i saobraćaju. Istraživanja obuhvataju dizajn radnih stolica, raspored kontrola i uređaja, oblik dugmadi i ručica, kao i organizaciju prostora u pilotskim kabinama ili upravljačkim centrima. Cilj ergonomskog dizajna jeste smanjenje umora, stresa i mogućnosti povreda, uz istovremeno povećanje udobnosti i radne efikasnosti. Pored ergonomije, važan dio ove discipline čini i [[inženjerska psihologija]], koja proučava interakciju između čovjeka i tehničkih sistema.<ref name="Roscoe_1997_Adolescence">{{cite book|last=Roscoe|first=Stanley N.|date=1997|title=The adolescence of engineering psychology|editor-last=Casey|editor-first=Steven M.|series=Human factors history monograph series|volume=1|publisher=Human Factors and Ergonomics Society|location=Santa Monica, CA|url=https://www.hfes.org/Portals/0/Documents/adolescence.pdf|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> Posebna pažnja usmjerena je na način na koji korisnici primaju informacije, donose odluke i upravljaju različitim uređajima i procesima. Zbog toga se veliki broj istraživanja odnosi na računarske sisteme, kontrolne panele, softverske interfejse i druge oblike komunikacije između čovjeka i mašine. Nejasan ili složen dizajn može povećati vjerovatnoću ljudske greške, što u određenim oblastima, poput avijacije, medicine ili industrije, može imati ozbiljne posljedice.<ref name="Casey_2007_Phasers">{{cite book|last=Casey|first=Steven M.|date=2007|title=Set Phasers on Stun: And Other True Tales of Design, Technology, and Human Error|edition=2nd|publisher=Aegean Publishing Company|location=Santa Monica, CA|isbn=978-0-9636177-3-6|url=https://www.homeworkforyou.com/static_media/uploadedfiles/TECH%20105%20complete%20book-7.pdf|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> Savremena istraživanja iz oblasti ljudskih faktora usmjerena su na razumijevanje ograničenja ljudske [[pažnja|pažnje]], [[Percepcija|percepcije]], [[Pamćenje|pamćenja]] i donošenja odluka, s ciljem razvoja sistema koji omogućavaju sigurniju, prirodniju i intuitivniju interakciju između čovjeka i tehnologije. == Forenzička, pravna, kriminalistička i policijska psihologija == {{Glavni|Forenzička psihologija|Pravna psihologija|Kriminalistička psihologija|Policijska psihologija}} [[Forenzička psihologija]] i [[pravna psihologija]] predstavljaju oblasti primijenjene psihologije koje se bave primjenom psiholoških metoda i principa u rješavanju pravnih pitanja i problema. Njihova primjena obuhvata procjenu psiholoških karakteristika pojedinaca, izradu stručnih mišljenja u sudskim postupcima te analizu psiholoških aspekata pravnih odluka i ponašanja u pravnom kontekstu. U forenzičkoj praksi naglasak je najčešće na kliničkoj procjeni pojedinca i odgovoru na specifična psihološko-pravna pitanja, koja ne moraju biti isključivo vezana za krivična djela. [[Forenzička psihologija]] bavi se neposrednom primjenom kliničkih psiholoških znanja i procjena na osobe koje učestvuju u pravnom postupku. U tom smislu, forenzički psiholozi obavljaju različite vrste vještačenja i procjena, uključujući procjenu uračunljivosti optuženog u vrijeme izvršenja krivičnog djela, procjenu procesne sposobnosti (sposobnosti za učešće u suđenju), procjenu rizika od ponavljanja krivičnih djela (recidivizma), kao i psihološke procjene u građanskim i porodičnim sporovima, poput predmeta starateljstva nad djecom.<ref name="Ackerman_Ackerman_1997_Custody">{{cite journal |last1=Ackerman |first1=M. J. |last2=Ackerman |first2=M. C. |year=1997 |title=Custody evaluation practices: A survey of experienced professionals (revisited) |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=28 |issue=2 |pages=137–145 |doi=10.1037/0735-7028.28.2.137 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-03377-007 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Jedno od značajnih područja forenzičke psihologije jeste procjena vjerodostojnosti svjedočenja i pouzdanosti pamćenja, pri čemu psiholozi mogu djelovati kao vještaci u sudskim postupcima. Njihova stručna mišljenja najčešće se odnose na tačnost svjedočenja, pouzdanost policijskih ispitivanja, kao i procjenu najboljeg interesa djeteta u predmetima starateljstva.<ref name="Weiner_Otto_2014_Handbook">{{cite book |last1=Weiner |first1=Irving B. |last2=Otto |first2=Randy K. |year=2014 |title=The Handbook of Forensic Psychology |edition=4. izd. |publisher=John Wiley & Sons |location=Hoboken |isbn=978-1-118-34841-3 |url=https://www.ajustfuture.org/wp-content/uploads/2020/12/handbook_to_forensic_psychology.pdf |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> U tom okviru forenzički psiholozi se rijetko direktno uključuju u tok kriminalističkih istraga,<ref name="Huss_2001_Forensic">{{cite journal |last1=Huss |first1=M. T. |year=2001 |title=What is forensic psychology? It's not Silence of the Lambs! |journal=Eye on Psi Chi |volume=5 |issue=3 |pages=25–27 |doi=10.24839/1092-0803.Eye5.3.25 |url=https://www.psichi.org/page/053EyeSpring01cHuss |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> dok se neposredniji rad na istražnim aktivnostima češće povezuje s [[Kriminalistička psihologija|kriminalističkom psihologijom]] kao širim primijenjenim područjem. [[Pravna psihologija]] obuhvata šire područje primjene psiholoških principa u pravnom sistemu i uključuje teorijska i empirijska istraživanja odnosa između psiholoških procesa i pravnih normi. U praksi se često javlja izazov usklađivanja različitih epistemoloških pristupa, budući da psihologija svoje nalaze izražava kroz vjerovatnoće i nivoe pouzdanosti, dok pravni sistem zahtijeva binarne odluke poput krivice ili nevinosti.<ref name="Ogloff_Finkelman_1999_Overview">{{cite book |last1=Ogloff |first1=James R. P. |last2=Finkelman |first2=D. |year=1999 |chapter=Psychology and law: An overview |editor-last1=Roesch |editor-first1=Ronald |editor-last2=Hart |editor-first2=Stephen D. |editor-last3=Ogloff |editor-first3=James R. P. |title=Psychology and Law: The State of the Discipline |publisher=Kluwer Academic / Plenum Publishers |location=New York |pages=1–20 |url=https://www.gbv.de/dms/spk/sbb/toc/249755971.pdf |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Kriminalistička psihologija]] usmjerena je na psihološko razumijevanje kriminalnog ponašanja i češće je povezana s istragama, profiliranjem počinioca i analizom faktora koji doprinose kriminalitetu, čime se razlikuje od forenzičke psihologije koja je više usmjerena na sudske i evaluacijske procese. [[Policijska psihologija]] predstavlja posebnu oblast primijenjene psihologije koja se bavi primjenom psiholoških znanja u radu policijskih organizacija. Ona obuhvata savjetovanje policijskih službi, procjenu i selekciju kadrova, unapređenje psihološke spremnosti i otpornosti policijskih službenika, kao i učešće u obukama i profesionalnom razvoju u okviru policijskih struktura. U savremenom razvoju ovih disciplina prisutan je visok stepen međusobnog preklapanja, pri čemu se različite psihološke metode i pristupi koriste u zavisnosti od specifičnog konteksta pravnog, istražnog ili policijskog djelovanja. == Industrijska i organizacijska psihologija == {{Glavni|Industrijska i organizacijska psihologija}} '''Industrijska i organizacijska psihologija''' (I-O psihologija) grana je primijenjene psihologije koja proučava ljudsko ponašanje u radnom okruženju i primjenjuje psihološka saznanja u svrhu unapređenja rada, organizacije i profesionalnog života zaposlenika. Ova disciplina obuhvata širok spektar tema povezanih s radnim mjestom, uključujući zapošljavanje, [[Selekcija kadrova|selekciju kadrova]], [[obuka i profesionalni razvoj|obuku i profesionalni razvoj]], [[Procjena radnog učinka|procjenu radnog učinka]], [[zadovoljstvo poslom]], [[radna motivacija|radnu motivaciju]], [[ponašanje na poslu]], [[stres na poslu]], prevenciju nesreća na radu, [[sigurnost i zdravlje na radu]], [[menadžment|rukovođenje]], planiranje penzionisanja i nezaposlenost.<ref name="Anastasi_1979_Fields" /> U najširem smislu, [[industrijska i organizacijska psihologija]] predstavlja primjenu psiholoških principa i metoda u radnom okruženju. Jedna od važnih oblasti unutar ove discipline jeste [[analiza radnog mjesta]], koja podrazumijeva detaljno proučavanje zadataka, odgovornosti i sposobnosti potrebnih za obavljanje određenog posla. Takve analize koriste se pri zapošljavanju, procjeni radne uspješnosti i planiranju profesionalnog razvoja zaposlenika.<ref name="Anastasi_1979_Fields" /> Iako sam naziv upućuje na dvije odvojene oblasti — industrijsku i organizacijsku psihologiju — u praksi su one međusobno snažno povezane i teško ih je potpuno razdvojiti. Industrijska psihologija tradicionalno je više usmjerena na oblasti povezane s [[Upravljanje ljudskim resursima|upravljanjem ljudskim resursima]], kao što su [[selekcija kadrova]], [[profesionalna orijentacija]] i [[procjena radnog učinka]]. S druge strane, organizacijska psihologija više se bavi međuljudskim odnosima u organizaciji, komunikacijom, organizacijskom kulturom, timskim radom i stilovima rukovođenja. Međutim, u svakodnevnom radu ove oblasti se prepliću, jer se organizacijski odnosi i psihološke karakteristike zaposlenika neposredno odražavaju na uspješnost rada i funkcionisanje organizacije. Na primjer, prilikom oblikovanja zahtjeva za novo radno mjesto stručnjaci ne procjenjuju samo tehničke kvalifikacije kandidata, već i njihove komunikacijske vještine, sposobnost saradnje i prilagođavanja radnom okruženju. Zbog toga psiholozi u ovoj oblasti obično posjeduju znanja iz obje discipline, iako se mogu specijalizirati za određena područja rada. Među značajnim oblastima istraživanja nalaze se i rukovođenje, profesionalna obuka zaposlenika, organizacijska efikasnost i procjena radne uspješnosti. Srodnu oblast predstavlja i [[vojna psihologija]], koja uključuje istraživanja usmjerena na klasifikaciju, obuku i radnu uspješnost pripadnika [[Vojska|vojske]].<ref name="Pezdek_2006_Cognitive">{{cite book |last1=Pezdek |first1=Kathy |last2=Deffenbacher |first2=Kenneth A. |last3=Lam |first3=Shirley |last4=Hoffman |first4=Robert R. |year=2006 |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |editor1-last=Donaldson |editor1-first=Stewart I. |editor2-last=Berger |editor2-first=Dale E. |editor3-last=Pezdek |editor3-first=Kathy |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, New Jersey |chapter=Cognitive Psychology: Applications and Careers |url=https://www.researchgate.net/publication/224843638_Cognitive_Psychology_Applications_and_Careers |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Medicinska i klinička psihologija == {{Glavni|Medicinska psihologija|Klinička psihologija}} === Medicinska psihologija === {{Glavni|Medicinska psihologija}} [[Medicinska psihologija]] predstavlja oblast primijenjene psihologije koja se bavi primjenom psiholoških principa, teorija i naučnih saznanja u području [[Zdravlje|zdravlja]] i [[bolest]]i. Njena svrha jeste razumijevanje psiholoških faktora povezanih s nastankom, tokom i liječenjem somatskih (tjelesnih) bolesti i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], kao i unapređenje [[Mentalno zdravlje|psihičkog]] i fizičkog zdravlja pacijenata. Ova oblast povezuje psihološke i medicinske pristupe u proučavanju odnosa između tjelesnog zdravlja, [[emocija]], [[Mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]]. Prema definiciji [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA), medicinska psihologija integriše somatske i psihoterapijske metode u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rehabilitaciji zdravlja i tretmanu emocionalnih, kognitivnih, bihevioralnih poremećaja i poremećaja povezanih s upotrebom psihoaktivnih supstanci. Medicinski psiholozi učestvuju u procjeni psiholoških aspekata bolesti, pružanju podrške pacijentima tokom liječenja i rehabilitacije i saradnji s drugim zdravstvenim stručnjacima. Prema Museu i Mooreu, jedno od obilježja medicinske psihologije jeste njena povezanost sa [[psihofarmakologija|psihofarmakologijom]], što ovu oblast razlikuje od pojedinih drugih oblika psihoterapije i savjetodavnog rada.<ref name="Muse_Moore_2012_Handbook">{{cite book |editor1-last=Muse |editor1-first=Mark |editor2-last=Moore |editor2-first=Bret A. |year=2012 |title=Handbook of Clinical Psychopharmacology for Psychologists |publisher=John Wiley & Sons |location=Hoboken, New Jersey |isbn=978-0470907573 |url=https://books.google.ba/books/about/Handbook_of_Clinical_Psychopharmacology.html?id=15mn4ej-fFQC |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Klinička psihologija === {{Glavni|Klinička psihologija}} [[Klinička psihologija]] obuhvata proučavanje i primjenu psihologije s ciljem razumijevanja, prevencije i ublažavanja psihološki uslovljenih poteškoća, poremećaja i funkcionalnih smetnji, kao i unapređenja subjektivnog [[mentalno zdravlje|mentalnog blagostanja]] i ličnog razvoja.<ref name="APA_Clinical_Specialty">{{cite web |author=American Psychological Association |year=2020 |title=Clinical Psychology |url=https://www.apa.org/ed/graduate/specialize/clinical |website=APA.org |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> U okviru kliničke prakse posebno mjesto zauzimaju psihološka procjena i psihoterapija, dok klinički psiholozi često obavljaju i istraživački rad, nastavu, savjetodavni rad, forenzička vještačenja i učestvuju u razvoju i upravljanju programima u oblasti mentalnog zdravlja.<ref name="Brain_2002_Advanced">{{cite book |last=Brain |first=Christine |year=2002 |title=Advanced Psychology: Applications, Issues and Perspectives |publisher=Nelson Thornes |location=Cheltenham |isbn=978-0-17-490058-0 |url=https://archive.org/details/advancedpsycholo0000brai |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Unutar ove oblasti razvila se i klinička [[neuropsihologija]], koja se bavi procjenom i tretmanom osoba s [[stečeno oštećenje mozga|stečenim oštećenjima mozga]]. U većini zemalja klinička psihologija predstavlja regulisanu profesiju u sistemu mentalnog zdravlja. Klinički psihološki rad odvija se kroz različite [[Psihoterapija|psihoterapijske]] pristupe, koji podrazumijevaju strukturiran odnos između stručnjaka i klijenta (pojedinca, para, porodice ili grupe). Cilj ovog odnosa jeste uspostavljanje terapijskog saveza, razumijevanje prirode psiholoških poteškoća i razvijanje novih obrazaca [[Mišljenje|mišljenja]], [[emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]]. U savremenoj kliničkoj psihologiji razvijeno je više teorijskih i terapijskih pravaca, među kojima se najčešće izdvajaju [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamski]], [[Kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralni]], [[Humanistička psihologija|humanističko-egzistencijalni]] i [[Porodična terapija|sistemski odnosno porodični pristup]]. Istovremeno, prisutan je trend integracije različitih terapijskih modela, što je povezano s rastućim razumijevanjem utjecaja kulturnih, rodnih, duhovnih i individualnih razlika na psihološki tretman. Istraživanja ukazuju da su različiti psihoterapijski pristupi u velikoj mjeri slične efikasnosti, pri čemu se kao zajednički faktor uspješnosti posebno ističe kvalitet terapijskog odnosa između klijenta i terapeuta.<ref name="Leichsenring_Leibing_2003">{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Leibing |first2=Eric |date=juli 2003 |title=The Effectiveness of Psychodynamic Therapy and Cognitive Behavior Therapy in the Treatment of Personality Disorders: A Meta-Analysis |journal=American Journal of Psychiatry |volume=160 |issue=7 |pages=1223–1232 |doi=10.1176/appi.ajp.160.7.1223 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.ajp.160.7.1223 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Reisner_2005_Common">{{cite journal |last=Reisner |first=Andrew |date=2005 |title=The common factors, empirically validated treatments, and recovery models of therapeutic change |journal=The Psychological Record |volume=55 |issue=3 |pages=377–400 |doi=10.1007/BF03395517 |url=https://opensiuc.lib.siu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1192&context=tpr |archive-url=https://web.archive.org/web/20200806165820/https://opensiuc.lib.siu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1192&context=tpr |archive-date=6. 8. 2020 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga se u obrazovanju i profesionalnoj praksi sve više razvijaju integrativni i eklektički pristupi psihoterapiji. Klinički psiholozi u pravilu ne propisuju lijekove, iako u pojedinim državama postoji ograničena praksa propisivanja u okviru proširenih kompetencija psihologa, posebno u području [[Medicinska psihologija|medicinske psihologije]].<ref name="Klusman_2001_Prescribing">{{cite journal |last=Klusman |first=Lawrence |date=oktobar 2001 |title=Prescribing Psychologists and Patients' Medical Needs: Lessons From Clinical Psychiatry |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=32 |issue=5 |pages=496–500 |doi=10.1037/0735-7028.32.5.496 |url=https://www.researchgate.net/publication/232431260_Prescribing_psychologists_and_patients'_medical_needs_Lessons_from_clinical_psychiatry |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kada je farmakološko liječenje potrebno, klinički psiholozi najčešće sarađuju s [[Psihijatrija|psihijatrima]] i drugim zdravstvenim stručnjacima, uključujući socijalne radnike i druge članove multidisciplinarnih timova u [[Zdravstvena zaštita|zdravstvenoj zaštiti]]. == Obrazovanje == {{Glavni|Pedagoška psihologija}} [[Pedagoška psihologija]] bavi se proučavanjem načina na koji ljudi uče u [[obrazovanje|obrazovnim]] okruženjima, posebno u [[škola]]ma. Psiholozi istražuju efekte različitih obrazovnih metoda i intervencija, kao što su metode podučavanja čitanja zasnovane na [[Fonetika|fonetici]] i pristupi koji se zasnivaju na razumijevanju [[Cjelovit jezik|cjelovitog jezika]] u ranom usvajanju čitanja. Također proučavaju razloge zbog kojih se proces učenja razlikuje u različitim situacijama i kod različitih [[učenik]]a.<ref name="Pezdek_2006_Cognitive" /> Jedno od značajnih područja pedagoške psihologije jeste i psihologija nastave, koja proučava procese poučavanja, odnose između nastavnika i učenika i uslove koji doprinose uspješnom učenju. U savremenoj stručnoj i akademskoj upotrebi sve češće se, umjesto naziva pedagoška psihologija, koristi termin [[edukacijska psihologija]],<ref name="Syllabus_UNTZ_Edukacijska">{{cite web |author=Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli |year=2016 |title=Syllabus: Edukacijska psihologija; motivacijsko-socijalni procesi (II ciklus studija) |url=https://www.unitz.ba/wp-content/uploads/programi2/Syllabus/II%20ciklus/Filozofski%20fakultet/Psihologija/Nastavni%20plan%20u%20primjeni%20od%202016-17/Edukacijska%20psihologija;%20motivacijsko-socijalni%20procesi.pdf |website=Unitz.ba |access-date=22. 5. 2026 |language=bs}}</ref> dok se na pojedinim univerzitetima predmet pedagoške psihologije naziva i ″psihologija učenja i poučavanja″. Pedagoška psihologija u velikoj mjeri se zasniva na teorijskim i istraživačkim saznanjima drugih psiholoških disciplina, posebno [[kognitivna nauka|kognitivne nauke]] i bihevioristički usmjerenih istraživanja učenja. == Oglašavanje == {{Glavni|Oglašavanje}} [[Datoteka:Picadilly Circus London by night 2006.jpg|mini|desno|300px|Digitalne reklame na trgu Piccadilly Circus u Londonu]] Psihologija se dugo koristi u oblasti [[Oglašavanje|oglašavanja]] i [[marketing]]a radi proučavanja načina na koje reklamne poruke utječu na ponašanje potrošača. Poslovne kompanije i marketinške agencije često sarađuju s psiholozima kako bi procijenili koje vrste poruka, vizuelnih sadržaja i emocionalnih podsticaja najefikasnije utječu na odluke o kupovini određenog proizvoda. U kreiranju reklamnih kampanja posebno učestvuju stručnjaci iz oblasti [[kognitivna psihologija|kognitivne]], [[Psihologija medija|medijske]] i [[socijalna psihologija|socijalne psihologije]]. Njihov rad usmjeren je na proučavanje [[pažnja|pažnje]], [[Percepcija|percepcije]], [[Motivacija|motivacije]], [[Stavovi|stavova]], [[emocija]] i procesa donošenja odluka kod potrošača. Psihološka istraživanja koriste se za oblikovanje reklamnih sadržaja koji će ostaviti snažniji emocionalni utisak i biti lakše zapamćeni. U istraživanjima oglašavanja posebna pažnja posvećuje se utjecaju nesvjesnih procesa, stvaranju lojalnosti prema brendu i načinima na koje reklamne poruke oblikuju potrošačke navike.<ref name="Pezdek_2006_Cognitive" /> Međutim, djelovanje nesvjesnih utjecaja u oglašavanju ostaje predmet rasprava i različitih naučnih tumačenja. Savremeno oglašavanje često koristi psihološka saznanja u kombinaciji s vizuelnim i medijskim tehnikama, uključujući [[humor]], prikaz [[Nasilje|nasilja]], [[seksualnost]] i emocionalne sadržaje, s ciljem povećanja pažnje publike i efikasnosti reklamnih kampanja.<ref name="Furnham_2019_Advertising">{{cite journal |last=Furnham |first=Adrian |date=2019 |title=Advertising: The contribution of applied cognitive psychology |journal=Applied Cognitive Psychology |volume=33 |issue=2 |pages=168–175 |doi=10.1002/acp.3458 |hdl=11250/2723854 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/acp.3458 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Saobraćajna psihologija == {{Glavni|Saobraćajna psihologija}} [[Saobraćajna psihologija]] predstavlja primijenjenu disciplinu unutar psihologije koja proučava odnos između psiholoških procesa, kognitivnih funkcija i ponašanja učesnika u [[saobraćaj]]u. Ova oblast bavi se načinima na koje percepcija, pažnja, donošenje odluka, emocije, motivacija i druge psihološke karakteristike utječu na ponašanje vozača, pješaka i drugih učesnika u saobraćaju. Osnovni cilj saobraćajne psihologije jeste primjena psiholoških teorija i istraživačkih nalaza radi unapređenja sigurnosti i efikasnosti saobraćaja. U tom kontekstu saobraćajni psiholozi proučavaju različite probleme, uključujući [[Saobraćajna nesreća|saobraćajne nesreće]], prekoračenje brzine, saobraćajne gužve i obrasce rizičnog ponašanja u saobraćaju.<ref name="Rothengatter_1997_Road">{{cite journal |last=Rothengatter |first=T. |year=1997 |title=Psychological aspects of road user behavior |journal=Applied Psychology: An International Review |volume=46 |issue=3 |pages=223–234 |doi=10.1111/j.1464-0597.1997.tb01227.x |url=https://iaap-journals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1464-0597.1997.tb01227.x |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pored istraživačkog rada, saobraćajni psiholozi učestvuju i u edukaciji učesnika u saobraćaju, razvoju preventivnih programa i oblikovanju strategija usmjerenih na promjenu stavova i ponašanja vozača. Posebna pažnja posvećuje se motivaciji za sigurno ponašanje u saobraćaju, razvoju saobraćajne kulture i smanjenju faktora rizika koji mogu dovesti do nesreća.<ref name="Goldenbeld_2000_Psychological">{{cite journal |last1=Goldenbeld |first1=C. |last2=Levelt |first2=P. B. M. |last3=Heidstra |first3=J. |year=2000 |title=Psychological perspectives on changing driver attitude and behaviour |journal=Recherche-Transports-Securite |volume=67 |pages=65–81 |doi=10.1016/s0761-8980(00)90108-0 |url=https://www.researchgate.net/publication/223583625_Psychological_perspectives_on_changing_driver_attitude_and_behaviour |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Savjetodavna psihologija == {{Glavni|Savjetodavna psihologija}} [[Savjetodavna psihologija]] predstavlja primijenjenu oblast psihologije koja obuhvata naučna istraživanja i praktični rad usmjeren na unapređenje psihološkog blagostanja i prilagođavanja pojedinca različitim životnim izazovima i društvenom okruženju. Bavi se pitanjima ličnog razvoja, međuljudskih odnosa, obrazovanja, profesionalnog usmjeravanja i svakodnevnog funkcionisanja u različitim životnim okolnostima.<ref name="Gelso_Fretz_2000">{{cite book |last1=Gelso |first1=Charles J. |last2=Fretz |first2=Bruce R. |year=2000 |title=Counseling Psychology |url=https://archive.org/details/counselingpsycho0000gels |publisher=Harcourt College Publishers |location=Fort Worth |language=en}}</ref> Posebna pažnja posvećuje se razumijevanju uobičajenih životnih poteškoća i procesima prilagođavanja tokom različitih životnih razdoblja. Savjetodavni psiholozi pomažu pojedincima u unapređenju kvaliteta života, smanjenju i [[Upravljanje stresom|upravljanju stresom]] i poboljšanju ukupnog psihološkog i socijalnog funkcionisanja. Intervencije koje koriste mogu biti kratkoročne ili dugoročne, a najčešće su usmjerene na konkretne probleme i ostvarivanje određenih ciljeva. U [[Savjetodavna psihologija|savjetodavnoj psihologiji]] posebno se naglašava značaj individualnih razlika, prevencije psiholoških poteškoća, ličnog razvoja i prilagođavanja tokom različitih životnih razdoblja.<ref name="APA_Div17_WhatIs">{{cite web |author=Society of Counseling Psychology |title=What is Counseling Psychology? |url=https://www.div17.org/what-is-counseling-psychology- |website=Div17.org |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kao oblast primijenjene psihologije, [[savjetodavna psihologija]] zasniva se na primjeni naučno potvrđenih psiholoških metoda i [[istraživanja]] u radu s pojedincima i grupama. Razvoj naučnih istraživanja omogućio je primjenu različitih pristupa i tehnika savjetovanja, kao i procjenu njihove efikasnosti u unapređenju [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i psihološkog funkcionisanja.<ref name="Nutt_2003_Treasurer">{{cite journal |last=Nutt |first=Roberta L. |date=januar 2003 |title=Treasurer's Report: Division of Counseling Psychology—2002 Budget |journal=The Counseling Psychologist |volume=31 |issue=1 |pages=116–122 |doi=10.1177/0011000003031001014 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0011000003031001014 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Sportska psihologija == {{Glavni|Sportska psihologija}} [[Sportska psihologija]] predstavlja specijaliziranu oblast psihologije koja proučava psihološke faktore povezane sa [[sport]]om, [[fizička aktivnost|fizičkom aktivnošću]] i vježbanjem, te primjenjuje psihološka saznanja s ciljem unapređenja individualnog i [[tim]]skog učinka. Ova disciplina bavi se načinima na koje emocije, motivacija, pažnja, samopouzdanje i drugi psihološki procesi utječu na sportske performanse i ponašanje sportista. Pristup sportske psihologije razlikuje se od pristupa trenera i sportista jer je prvenstveno usmjeren na psihološku pripremu i mentalne procese koji prate sportsko izvođenje.<ref name="Ravizza_2006_Awareness" /> Dok treneri najveću pažnju posvećuju fizičkoj pripremi i tehničko-taktičkim aspektima sporta, sportski psiholozi nastoje pomoći sportistima u razvoju mentalnih vještina koje doprinose stabilnijem i uspješnijem nastupu. U okviru sportske psihologije posebna pažnja posvećuje se upravljanju emocijama, povećanju motivacije, razvoju koncentracije i samopouzdanja i ublažavanju psiholoških posljedica povreda, stresa i slabijih rezultata. Među najčešće korištenim tehnikama nalaze se postavljanje ciljeva, relaksacija, vizualizacija, razvoj unutrašnjeg govora i samokontrole, trening pažnje i koncentracije, kao i različiti oblici mentalne pripreme za takmičenja. Principi sportske psihologije primjenjuju se i izvan sporta, u aktivnostima koje zahtijevaju visok nivo motoričkog, emocionalnog i psihološkog izvođenja, kao što su muzika, gluma, javni nastup i druge profesionalne aktivnosti. Zbog toga se ova oblast razvija interdisciplinarno, povezujući psihologiju sa [[kineziologija|kineziologijom]], sportskim i tjelesnim naukama, fizičkim obrazovanjem, kao i savjetodavnim i psihoterapijskim pristupima. == Školska psihologija == {{Glavni|Školska psihologija}} '''Školska psihologija''' predstavlja granu primijenjene psihologije koja povezuje saznanja [[klinička psihologija|kliničke]] i [[pedagosška psihologija|edukacijske psihologije]] s ciljem razumijevanja i rješavanja obrazovnih, razvojnih, emocionalnih i bihevioralnih problema djece i [[Adolescencija|adolescenata]] u školskom okruženju. Njena osnovna svrha jeste unapređenje procesa [[Učenje|učenja]], [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i opće dobrobiti [[učenik]]a, kao i podrška razvoju podsticajnog i sigurnog obrazovnog okruženja. Stručnjaci iz ove oblasti obrazuju se iz različitih područja [[Psihologija|psihologije]] i [[Pedagogija|pedagogije]], uključujući [[Razvoj djeteta|razvoj djece]] i adolescenata, teorije učenja, [[Psihološka procjena|psihološku procjenu]], [[Psihologija ličnosti|teorije ličnosti]], [[Savjetodavna psihologija|savjetodavni]] i [[Psihoterapija|terapijski rad]], specijalno obrazovanje i [[Psihopatologija|psihopatologiju]] djece i mladih. Njihov profesionalni rad zasniva se na naučnim istraživanjima, etičkim standardima i primjeni empirijski provjerenih metoda u obrazovnoj praksi.<ref name="Tilly_SchoolPsych_2008">{{cite book |last=Tilly |first=W. David |date=2008 |title=The evolution of school psychology to science-based practice: Problem solving and the three-tiered model |journal=Best practices in school psychology V |volume=1 |pages=17–31 |url=https://www.researchgate.net/publication/242286767_The_Evolution_of_School_Psychology_to_Science-Based_Practice_Problem_Solving_and_the_Three-Tiered_Model |access-date=23. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bujari_Psychologist_2021">{{cite journal |last=Bujari |first=Remzi |date=2021 |title=The Role of School Psychologist in Presenting Positive Development Innovations in Learning |journal=Management Studies |volume=9 |issue=6 |pages=448–461 |publisher=David Publishing |doi=10.17265/2328-2185/2021.06.003 |url=https://www.davidpublisher.com/Public/uploads/Contribute/61b0302c21061.pdf |access-date=23. 5. 2026 |language=en}}</ref> U okviru školskog sistema školski psiholozi provode psihološke procjene, identifikuju teškoće u učenju i ponašanju te učestvuju u planiranju i provođenju preventivnih i intervencijskih programa. Njihov rad obuhvata podršku učenicima koji imaju obrazovne, emocionalne ili socijalne poteškoće, ali i aktivnosti usmjerene na unapređenje školskog okruženja u cjelini. Posebna pažnja posvećuje se saradnji škole, porodice i stručnih službi kako bi se osigurala sveobuhvatna podrška razvoju učenika. Školski psiholozi sarađuju s nastavnicima, roditeljima, pedagozima i drugim stručnim saradnicima u rješavanju problema povezanih s učenjem, socijalnim odnosima, ponašanjem i emocionalnim razvojem djece i adolescenata. Njihove aktivnosti mogu uključivati savjetovanje učenika i roditelja, tumačenje rezultata psiholoških procjena, razvoj strategija učenja i socijalnih vještina, kao i provođenje individualnog i grupnog savjetodavnog rada. U mnogim školama učestvuju i u kriznim intervencijama i organizaciji edukacija za nastavnike i školsko osoblje o temama kao što su [[mentalno zdravlje]], upravljanje ponašanjem i stvaranje pozitivne školske klime. Savremena [[školska psihologija]] posebno naglašava značaj kulturne i društvene raznolikosti u [[Obrazovanje|obrazovanju]]. Zbog sve većeg broja razreda s učenicima iz različitih kultura, školski psiholozi proučavaju utjecaj kulturnih razlika na proces učenja, komunikaciju i socijalizaciju učenika..<ref name="Ruiz_Cultural_2024">{{cite journal |last=Ruiz |first=Alejandro |date=2024 |title=Cultural Competence in School Psychology: Addressing Diverse Student Needs |journal=International Journal of School and Cognitive Psychology |url=https://www.longdom.org/open-access-pdfs/cultural-competence-in-school-psychology-addressing-diverse-student-needs.pdf |access-date=23. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zahvaljujući svojoj ulozi u povezivanju psiholoških i obrazovnih aspekata razvoja djece, školski psiholozi imaju značajan utjecaj na funkcionisanje školskog sistema. Njihov rad podrazumijeva interdisciplinarnu saradnju, primjenu naučno zasnovanih metoda i donošenje stručnih odluka usmjerenih na unapređenje obrazovanja i dobrobiti učenika. == Zdravlje i medicina == {{Glavni|Zdravstvena psihologija}} [[Zdravstvena psihologija]] predstavlja oblast primijenjene psihologije koja proučava način na koji biološki, psihološki, bihevioralni i društveni faktori utječu na zdravlje i bolest.<ref name="APA_Div38_Health">{{cite web |author=American Psychological Association, Division 38 |title=What a Health Psychologist Does and How to Become One |url=http://www.health-psych.org/articles/what_is.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20070716132441/http://www.health-psych.org/articles/what_is.php |archive-date=16. 7. 2007 |url-status=dead |access-date=22. 5. 2026 |language=en |publisher=Society for Health Psychology}}</ref> Ova disciplina razvila se na osnovama [[Klinička psihologija|kliničke psihologije]], ali je vremenom oblikovala vlastite teorijske i praktične pristupe usmjerene na razumijevanje odnosa između mentalnog i fizičkog zdravlja. Zdravstveni psiholozi najčešće rade u saradnji s drugim zdravstvenim stručnjacima u kliničkim i zdravstvenim ustanovama, iako se mnogi bave i naučnoistraživačkim i nastavnim radom. U okviru zdravstvene psihologije razvilo se više pristupa, među kojima se najčešće izdvajaju klinička psihologija zdravlja, javnozdravstvena psihologija, psihologija zdravlja zajednice i kritička psihologija zdravlja.<ref name="Marks_Murray_2005_Health">{{cite book |last1=Marks |first1=David F. |last2=Murray |first2=Michael |year=2005 |title=Health Psychology: Theory, Research & Practice |edition=2. izd. |publisher=Sage Publications |location=London |isbn=1-4129-0336-X |url=https://archive.org/details/healthpsychology0000unse_d5t4/mode/2up |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Osnovni cilj zdravstvene psihologije jeste razumijevanje i unapređenje zdravstvenog ponašanja ljudi, kako bi se doprinijelo očuvanju zdravlja, prevenciji bolesti i uspješnijem provođenju medicinskih tretmana. U tom kontekstu zdravstveni psiholozi proučavaju navike i ponašanja povezana sa zdravljem, kao i spremnost pacijenata da slijede preporuke i terapijske postupke koje propisuju zdravstveni stručnjaci.<ref name="Friedman_2006_Applying">{{cite book |last=Friedman |first=Howard S. |year=2006 |chapter=Applying Psychology to Promote Health |editor-last1=Donaldson |editor-first1=Stewart I. |editor-last2=Berger |editor-first2=Dale E. |editor-last3=Pezdek |editor-first3=Kathy |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |publisher=Routledge |location=London |doi=10.4324/9780203837603-13 |url=https://www.taylorfrancis.com/chapters/edit/10.4324/9780203837603-13/applying-psychology-promote-health-howard-friedman |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> U radu zdravstvenih psihologa često se koriste tehnike [[kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralne terapije]] i modifikacije ponašanja, posebno u promjeni nezdravih životnih navika i razvoju ponašanja koja doprinose očuvanju [[Zdravlje|zdravlja]]. Posebna pažnja posvećuje se i proučavanju stresa, koji se smatra jednim od važnih psiholoških faktora povezanih s fizičkim zdravljem i razvojem različitih bolesti.<ref name="Friedman_2006_Applying" /> Psihologija polazi od stava da su mentalno i fizičko zdravlje međusobno povezani, zbog čega psihološki faktori mogu značajno utjecati na nastanak, tok i oporavak od bolesti.<ref name="Friedman_Silver_2007_Foundations">{{cite book |editor-last1=Friedman |editor-first1=Howard S. |editor-last2=Silver |editor-first2=Roxane Cohen |year=2007 |title=Foundations of Health Psychology |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0-19-515159-6 |url=https://archive.org/details/foundationsofhea0000unse_e9h8 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Psihologija zdravlja na radu === {{Glavni|Psihologija zdravlja na radu}} '''Psihologija zdravlja na radu''' relativno je nova disciplina nastala povezivanjem [[zdravstvena psihologija|zdravstvene psihologije]], [[Industrijska i organizacijska psihologija|industrijske i organizacijske psihologije]] i oblasti [[zaštita na radu|zaštite zdravlja i sigurnosti na radu]].<ref name="Keller_Ritt_Innovations">{{cite book |editor-last1=Keller |editor-first1=Peter A. |editor-last2=Ritt |editor-first2=Lawrence G. |year=2001 |title=Innovations in Clinical Practice: A Source Book |volume=19 |publisher=Professional Resource Press |location=Sarasota, FL |url=https://archive.org/details/innovationsincli0019unse |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Houdmont_Leka_2010">{{cite book |last1=Houdmont |first1=Jonathan |last2=Leka |first2=Stavroula |chapter=An introduction to occupational health psychology |editor1-last=Leka |editor1-first=Stavroula |editor2-last=Houdmont |editor2-first=Jonathan |title=Occupational Health Psychology |year=2010 |publisher=Wiley-Blackwell |location=Oxford, UK |pages=1–30 |isbn=978-1-4051-9115-9 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0000/5997/25/L-G-0000599725-0002327127.pdf |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ova disciplina razvila je vlastite naučne časopise, stručna udruženja i istraživačke oblasti usmjerene na proučavanje odnosa između rada, zdravlja i psihološke dobrobiti zaposlenih. [[Psihologija zdravlja na radu]] proučava psihosocijalne uslove radnog okruženja i njihov utjecaj na zdravlje zaposlenika. Posebna pažnja posvećuje se faktorima radnog mjesta koji mogu doprinijeti nastanku zdravstvenih poteškoća, kako u oblasti fizičkog zdravlja (poput kardiovaskularnih bolesti)<ref name="Bosma_Whitehall_1997">{{cite journal |last1=Bosma |first1=H. |last2=Marmot |first2=M.G. |last3=Hemingway |first3=H. |last4=Nicholson |first4=A.C. |last5=Brunner |first5=E. |last6=Stansfeld |first6=S.A. |year=1997 |title=Low job control and risk of coronary heart disease in Whitehall II (prospective cohort) study |journal=British Medical Journal |volume=314 |issue=7080 |pages=558–565 |doi=10.1136/bmj.314.7080.558 |pmid=9055714 |pmc=2126031 |language=en }}</ref>, tako i u oblasti [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] (poput [[Depresija (raspoloženje)|depresije]]).<ref name="Tucker_2005_Multilevel">{{cite journal |last1=Tucker |first1=Jennifer S. |last2=Sinclair |first2=Robert R. |last3=Thomas |first3=Jeffrey L. |year=2005 |title=The multilevel effects of occupational stressors on soldiers' well-being: Organizational attachment and readiness |journal=Journal of Occupational Health Psychology |volume=10 |issue=3 |pages=276–299 |doi=10.1037/1076-8998.10.3.276 |pmid=16060730 |url=https://www.researchgate.net/publication/7686298_The_Multilevel_Effects_of_Occupational_Stressors_on_Soldiers'_Well-Being_Organizational_Attachment_and_Readiness |access-date=22. 5. 2026 |language=en }}</ref> Istraživanja u ovoj oblasti obuhvataju različite psihosocijalne karakteristike radnog mjesta, kao što su stepen autonomije zaposlenika u donošenju odluka,<ref name="Karasek_1979_JobDemands">{{cite journal|last1=Karasek|first1=Robert A.|date=1979|title=Job demands, job decision latitude, and mental strain: Implications for job redesign|journal=Administrative Science Quarterly|volume=24|issue=2|pages=285–307|doi=10.2307/2392498|jstor=2392498|url=https://movingforwardnetwork.org/wp-content/uploads/2023/04/Karasek_Job-Demands-Job-Decision-Latitude-and-Mental-Strain-Implications-for-Job-Redesign_1979.pdf|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> podrška nadređenih,<ref name="Moyle_1998_Longitudinal">{{cite journal|last1=Moyle|first1=Penelope|date=1998|title=Longitudinal influences of managerial support on employee well-being|journal=Work & Stress|volume=12|issue=1|pages=29–49|doi=10.1080/02678379808256847|url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/02678379808256847|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> organizacijska klima i nivo profesionalnog stresa. Pored identifikacije rizičnih faktora, psihologija zdravlja na radu razvija i primjenjuje intervencije usmjerene na prevenciju ili ublažavanje zdravstvenih problema povezanih s radom.<ref name="Schmitt_2007_OHP">{{cite journal|last1=Schmitt|first1=L.|date=2007|title=OHP interventions: Wellness programs|journal=Newsletter of the Society for Occupational Health Psychology|volume=1|pages=4–5|url=http://sohp.psy.uconn.edu/SOHPNewsletter11.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20070701130335/http://sohp.psy.uconn.edu/SOHPNewsletter11.pdf|archive-date=1. 7. 2007|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> Rezultati ovih istraživanja imaju značaj i za ekonomsku uspješnost organizacija, jer zdravlje i dobrobit zaposlenika utječu na produktivnost, zadovoljstvo poslom i organizacijsku efikasnost.<ref name="Adkins_1999_Promoting">{{cite journal|last1=Adkins|first1=Janice A.|date=1999|title=Promoting organizational health: The evolving practice of occupational health psychology|journal=Professional Psychology: Research and Practice|volume=30|issue=2|pages=129–137|doi=10.1037/0735-7028.30.2.129|url=https://www.researchgate.net/publication/232589255_Promoting_organizational_health_The_evolving_practice_of_occupational_health_psychology|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> Dodatne oblasti istraživanja uključuju [[nekulturno ponašanje na radnom mjestu]],<ref name="Cortina_2001_Incivility">{{cite journal|last1=Cortina|first1=Lilia M.|last2=Magley|first2=Vicki J.|last3=Williams|first3=Janet H.|last4=Langhout|first4=Regina Day|date=2001|title=Incivility in the workplace: Incidence and impact|journal=Journal of Occupational Health Psychology|volume=6|issue=1|pages=64–80|doi=10.1037/1076-8998.6.1.64|pmid=11199258|url=https://sites.lsa.umich.edu/liliacortina-lab/wp-content/uploads/sites/970/2021/12/Cortina-et-al-2001-JOHP.pdf|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> [[nasilje na radnom mjestu]],<ref name="Kelloway_2006_Handbook">{{cite book|editor1-last=Kelloway|editor1-first=E. Kevin|editor2-last=Barling|editor2-first=Julian|editor3-last=Hurrell|editor3-first=Joseph J.|year=2006|title=Handbook of Workplace Violence|publisher=Sage Publications|location=Thousand Oaks, CA|isbn=978-0-7619-3051-8|url=https://www.researchgate.net/publication/321730982_Handbook_of_workplace_violence|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> prenošenje stresa između poslovnog i privatnog života,<ref name="Haines_2006_Crossover">{{cite journal|last1=Haines|first1=Victor Y. III|last2=Marchand|first2=Alain|last3=Harvey|first3=Steve|date=2006|title=Crossover of workplace aggression experiences in dual-earner couples|journal=Journal of Occupational Health Psychology|volume=11|issue=4|pages=305–314|doi=10.1037/1076-8998.11.4.305|pmid=17059295|url=https://zenodo.org/records/889764|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> [[nezaposlenost]],<ref name="Feldt_2005_Coherence">{{cite journal|last1=Feldt|first1=Taru|last2=Leskinen|first2=Esko|last3=Kinnunen|first3=Ulla|date=2005|title=Structural invariance and stability of sense of coherence: A longitudinal analysis of two groups with different employment experiences|journal=Work & Stress|volume=19|issue=1|pages=68–83|doi=10.1080/02678370500084441|url=https://doi.org/10.1080/02678370500084441|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> smanjenje broja zaposlenih,<ref name="Moore_2004_Downsizing">{{cite journal|last1=Moore|first1=Sarah|last2=Grunberg|last2=Leon|last3=Greenberg|first3=Edward|date=2004|title=Repeated downsizing contact: The effects of similar and dissimilar layoff experiences on work and well-being outcomes|journal=Journal of Occupational Health Psychology|volume=9|issue=3|pages=247–257|doi=10.1037/1076-8998.9.3.247|pmid=15279519|url=https://www.researchgate.net/publication/8429477_Repeated_Downsizing_Contact_The_Effects_of_Similar_and_Dissimilar_Layoff_Experiences_on_Work_and_Well-Being_Outcomes|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> [[sigurnost na radu]]<ref name="Kidd_1996_Farming">{{cite journal|last1=Kidd|first1=Pamela|last2=Scharf|first2=Thomas|last3=Veazie|first3=Mark|date=1996|title=Linking stress and injury in the farming environment: A secondary analysis|journal=Health Education Quarterly|volume=23|issue=2|pages=224–237|doi=10.1177/109019819602300207|pmid=8744874|url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/109019819602300207|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> i prevenciju nesreća na radnom mjestu.<ref name="Williamson_1995_Accidents">{{cite journal|last1=Williamson|first1=Ann M.|last2=Feyer|first2=Anne-Marie|date=1995|title=Causes of accidents and the time of day|journal=Work & Stress|volume=9|issue=2–3|pages=158–164|doi=10.1080/02678379508256550|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02678379508256550|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> Među najznačajnijim stručnim časopisima iz ove oblasti nalaze se ''[[Journal of Occupational Health Psychology]]'' i ''[[Work & Stress]]''. Važne međunarodne organizacije povezane s psihologijom zdravlja na radu uključuju Naučni odbor za organizaciju rada i psihosocijalne faktore pri [[Međunarodna komisija za medicinu rada|Međunarodnoj komisiji za medicinu rada]] (ICOH-WOPS),<ref name="ICOH_About">{{cite web|url=https://www.icohweb.org/site/about-icoh.asp|title=About ICOH|author=International Commission on Occupational Health|website=icohweb.org|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> [[Društvo za psihologiju zdravlja na radu Sjedinjenih Američkih Država|Društvo za psihologiju zdravlja na radu]] (SOHP)<ref name="SOHP_Official">{{cite web|url=https://sohp-online.org/|title=Society for Occupational Health Psychology|author=Society for Occupational Health Psychology|website=sohp-online.org|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> i [[Evropska akademija za psihologiju zdravlja na radu]] (EAOHP).<ref name="EAOHP_About">{{cite web|url=https://eaohp.org/about-us/the-eaohp/|title=The EAOHP|author=European Academy of Occupational Health Psychology|website=eaohp.org|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> == Dodatne oblasti == * [[Psihologija zajednice]] * [[Ekološka psihologija]] * [[Psihologija medija]] * [[Operativna psihologija]] * [[Psihologija mira]] * [[Psihologija mode]] == Također pogledajte == * [[Lingvistika]] * [[Neuronauka]] * [[Socijalni rad]] * [[Pregled psihologije]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Applied Psychology}} * [https://web.archive.org/web/20150523222040/http://www.psychologicalscience.org/teaching/hci/ Dokumenti Inicijative za ljudski kapital] Američkog psihološkog društva (danas Udruženje za psihološke nauke) {{en simbol}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Primijenjena psihologija| ]] nv8xczsds2f2sf98qzn1cft60604nam Korisnik:KWiki/Nagrade 2 535125 3917044 3892211 2026-08-08T14:57:23Z Bosancica by MK 173186 3917044 wikitext text/x-wiki == Nagrade == <gallery> Wikimedalja vijenac.jpg|Medalja za vrhunski i dugogodišnji doprinos Wikipediji na bosanskom jeziku Bijeli_biser.jpg|Wizardova medalja za humoristički doprinos Wikipediji Lilie 2 honor.png|Wizardova medalja za doprinos Wikipediji Barnstar for Chess.png|Za doprinos u oblasti šaha Edinova-nagrada_odlični-članci.png|Za pisanje odličnih članaka Edinova-nagrada_izuzetan-rad.png|Za cjelokupan izuzetan rad Edinova-nagrada_noć.png|Nagrada za neumorni noćni rad Edinova-nagrada_opšta-pomoć.png|Nagrada za pomoć i sva objašnjenja novim i postojećim korisnicima Edinova-nagrada_vandalizam.png|Za borbu protiv vandalizma C3r4 nagrada.png|Nagrada za ... [enter whatever you want here] Toni nagrada 3.png|Nagrada za primjeran rad na bs.wikipediji SMirC-Barnstar.svg|<center><small>'''''Za sveukupnu pomoć<br />korisniku [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|GBL]]</small> Edinova-nagrada_projekti.png|<center>Rad na projektu<br />[[Wikipedia:Projekti/Projekt_čišćenja_članaka|čišćenje članaka]] Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(juni 2015)<br>'''''"[[Hakeem Olajuwon]]"'''''</small> Special Gold Barnstar.png|<center><small>'''''Za doprinos [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 2015.|SP u vodenim sportovima 2015]].'''''</small></center> Sport of athletics golden barnstar.png|<center><small>'''''Za doprinos [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|SP u atletici 2015]].'''''</small></center> WikiProject Barnstar Hires.png|<center><small>'''''Za doprinos iz atletike i [[Svjetski rekordi u atletici|Svjetskih rekorda u atletici]]'''''</small></center> Language_barnstar.png|Za pravopisno i gramatičko djelovanje na bs-Wikipediji (od [[Korisnik:Munja|Munje]]) Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(decembar 2016)<br>'''''"[[Optika]]"'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(juni 2017)<br>'''''"[[Snuker]]"'''''</small> File:Edinova-nagrada_ideja.png|Za ideju da se pokrene projekat za poboljšanje pravila i smjernica Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(juni 2018)<br>'''''"[[Karling]]"'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(juli 2018)<br>'''''"[[Sherlock Holmes: Igra sjenki]]"'''''</small> Kindness_Barnstar_Hires.png|<center>'''Za vrijedne i marljive doprinose.'''<br><small>Dodijelio: [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]</small></center> Bosančica – Nagrada za konstruktivnu komunikaciju-bs.png|<center>'''Bosančica'''<br /><small>Za konstruktivnu komunikaciju</small></center> </gallery> ahuacih4d4tfumz7ywlbw5ieqe4izpj Psihoterapija 0 535455 3917198 3916564 2026-08-09T07:42:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917198 wikitext text/x-wiki {{Psihologija bočna traka}} [[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]] '''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].<ref name="APA_Psychotherapy">{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].<ref name="Hupp_SantaMaria_2023">{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.<ref name="Gelo_Pritz_Rieken_2015">{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].<ref name="Schwartz_2017">{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News & World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv "psihoterapeut" može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen. Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe. Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].<ref name="Leichsenring_2022">{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]]. == Definicije == Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači "dah", "duh" ili "duša") i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem "liječenje" ili "medicinski tretman"). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao "liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...", iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.<ref name="OED_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapija se često naziva i "terapijom razgovorom", posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti<ref name="NAMI_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].<ref name="YourDictionary_talk_therapy">{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.<ref name="Akwash_2018">{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,<ref name="APA_Resolution_2012">{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: {{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.<ref name="Campbell_2013">{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].<ref name="Frank_Frank_1993">{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}</ref> Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.<ref name="Gregory_Zangwill_1987">{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}</ref> Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili "profesionalnim" fokusom.<ref name="Mulhauser_History">{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling & Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.<ref name="Basford_Slevin_2003">{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}</ref> Psihoterapija može uključivati i pitanja [[duhovnost]]i kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.<ref name="Varma_Gupta_2008">{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |archive-date=22. 7. 2015 |url-status=dead |language=en}}</ref> == Provođenje == Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).<ref name="Wright_2008">{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).<ref name="Wright_2008" /><ref name="Carroll_Rounsaville_2010">{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[narativ]]nih priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.<ref name="Schechter_Coates_2006">{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}</ref> U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.<ref name="Seyedi_2023">{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="RTF_AI_Documentation">{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OrbDoc_Mental_Health">{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health & Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ExpertSay_AI_HIPAA">{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Regulativa == Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga. [[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.<ref>{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13. 3. 2022 |website=universityhq.org}}</ref> [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.<ref name="APsaA_Psychotherapy_Training">{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.<ref name="EAP_Core_Competencies_2013">{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.<ref name="APA_Code_Section4">{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.<ref name="Mathews_2022">{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Evropa === Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na "stručnjake za mentalno zdravlje" (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.<ref name="Woelbert_2015">{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:<ref name="EAP_1990">{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju; * obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou; * raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana; * cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima; * pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka. Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom. S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.<ref name="IQWiG_2025">{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.<ref name="PsychTh-APrV_2016">{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}</ref> [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.<ref name="IQWiG_2025" /> Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.<ref name="CNOP_1989">{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Manghi_2021">{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}</ref> U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv "psihoterapeut" zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.<ref name="Socialstyrelsen_2026">{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva "psihoterapeut" na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.<ref name="Arrêté_2010">{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}</ref> Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.<ref name="EAP_France">{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.<ref name="Eurydice_Austria_2026">{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.<ref name="DH_2007">{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="McGivern_Fischer_2012">{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science & Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="HSCA_2012">{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="PSA_FAQs_2026">{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nazivi "savjetnik" i "psihoterapeut" nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga. === Sjedinjene Američke Države === U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.<ref name="Mulhauser_2026">{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.<ref name="Wolf_et_al_2026">{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).<ref name="APA_State_Licensure_2026">{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.<ref name="APA_Ethics_2017">{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.<ref name="Clay_2010">{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Kanada === Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije. U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.<ref name="OPQ_Qui_pratique_2026">{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}</ref> U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.<ref name="CPO_Bulletin_2019">{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="CBC_Missing_Persons_2019">{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.<ref name="Mares_2019">{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.<ref name="TheStar_Missing_Persons_2019">{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Australija === U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).<ref name="BHC_Counsellors_2026">{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.<ref name="NSCP">{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}</ref> Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).<ref name="NSCP" /> Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.<ref name="PACFA_Presentation_2026">{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == {{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}} Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.<ref name="Rehwalt_2013">{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Mijares_2014">{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam "moral" označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.<ref name="Carlson_Dain_1960">{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Gielen_Raymond_2015">{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz "psycho-therapeia" (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.<ref name="Jackson_1999">{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Jackson_2011">{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o "psihoterapeutici" u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE">{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tuke_1873">{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz "Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]" ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept "psihoterapije" u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /><ref name="Tuke_1873" /> Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina "psihoterapija" i distancirati ovaj pojam od "hipnoze".<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin "psihoterapija" uključen u naslov.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno "liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom".<ref name="OED_psychotherapy" /> [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]] [[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala "[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]" - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji "[[Psihoanaliza|psihoanalize]]", kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi. [[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]<ref name="Eysenck_1952">{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.<ref name="IEP_Behaviorism">{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne "životne krize" koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju. Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].<ref name="Robertson_2010">{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref> Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani "treći val" kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma "treći val", smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.<ref name="Hofmann_2008">{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove. Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.<ref name="MindHacks_2007">{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Vrste == {{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}} Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;<ref name="Herink_1980">{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> do 1996. više od 450;<ref name="Maclennan_1996">{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.<ref name="Lebow_2008_Contemporary">{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Feltham_1997">{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu "čistu" vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.<ref name="Strupp_1984">{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Roth_2005">{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2 |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.<ref name="Norcross_2005">{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana. [[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[transfer]]a i [[kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije. Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa. Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]]. Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji "liječi" poremećaj. Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.<ref name="Crago_2006">{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta. Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.<ref name="Misch_2000">{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Humanističke psihoterapije === {{Glavni|Humanistička psihologija}} Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao "treća sila" u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.<ref name="Maslow_1962">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.<ref name="Stefaroi_2012">{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology & Psychotherapy, Sociology & Social Work, Pedagogy & Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].<ref name="Deurzen_Kenward_2011">{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Gessmann_1996">{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}</ref> Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i "bezuslovnog pozitivnog prihvatanja" klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].<ref name="Rogers_1951">{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humanistička [[psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.<ref name="Gessmann_1996" /> Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.<ref name="Gessmann_1996" /> U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.<ref name="Gessmann_1996" /> [[Geštalt terapija]], izvorno nazivana "terapija koncentracijom", predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava "ovdje i sada". Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.<ref name="Wheeler_2013">{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup "ljudske datosti" ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.<ref name="Maslow_1943">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Deci_Ryan_1985">{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Griffin_Tyrrell_2003">{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Corp_et_al_2008">{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Terapije usmjerene na uvid === {{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}} [[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti. Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:<ref name="Tartakovsky_2021">{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]<ref name="Sullivan_2011">{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[relacijska psihoanaliza]].<ref name="Mitchell_1988">{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]]. === Kognitivno-bihevioralne psihoterapije === {{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}} [[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).<ref name="Sundberg_Winebarger_Taplin_2002">{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4 |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje. [[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja. Koncept psihoterapija "trećeg vala" odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].<ref name="Lebow_2008_Contemporary" /> [[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.<ref name="Markowitz_Weissman_2012">{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology & Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama. [[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).<ref name="IOCDF_ERP">{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.<ref name="Simpson_Koran_2013">{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na "hijerarhijski način", što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.<ref name="Riemann_BeyondOCD">{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APA_OCD_Guide">{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da su prakse [[svjesna prisutnost|svjesne prisutnosti]] ({{en|mindfulnessa}}), zasnovane na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, efikasne u psihijatrijskom tretmanu te su posljednjih godina postale veoma rasprostranjene.<ref name="Alkan_etal_2025">{{cite journal |last1=Alkan |first1=Ekin |last2=Kumar |first2=Geetanjali |last3=Ravichandran |first3=Shreya |last4=Kaushal |first4=Samiksha Rakesh |last5=Salazar-de-Pablo |first5=Gonzalo |last6=Alerci |first6=Livia |last7=Michaud-Feinberg |first7=Joelle |last8=Gutiérrez-Rojas |first8=Luis |last9=Zorzi |first9=Carline |last10=Klauser |first10=Paul |last11=Golay |first11=Philippe |last12=Kramer |first12=Ueli |last13=Alameda |first13=Luis |title=Effectiveness of mindfulness based interventions in reducing depressive symptoms across mental disorders: A meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Psychiatry Research |volume=348 |pages=116473 |date=2025 |doi=10.1016/j.psychres.2025.116473 |hdl=10261/391413 |url=https://arodes.hes-so.ch/record/15876/files/AlkanEtal_2025_Effectiveness.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Goldberg_etal_2018">{{cite journal |last1=Goldberg |first1=Simon B. |last2=Tucker |first2=Raymond P. |last3=Greene |first3=Paul A. |last4=Davidson |first4=Richard J. |last5=Wampold |first5=Bruce E. |last6=Kearney |first6=David J. |last7=Simpson |first7=Tracy L. |title=Mindfulness-based interventions for psychiatric disorders: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=59 |pages=52–60 |date=2018 |pmid=29126747 |pmc=5741505 |doi=10.1016/j.cpr.2017.10.011 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5741505/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Calderone_etal_2024">{{cite journal |last1=Calderone |first1=Andrea |last2=Latella |first2=Desirée |last3=Impellizzeri |first3=Federica |last4=de Pasquale |first4=Paolo |last5=Famà |first5=Fausto |last6=Quartarone |first6=Angelo |last7=Calabrò |first7=Rocco Salvatore |title=Neurobiological changes induced by mindfulness and meditation: A systematic review |journal=Biomedicines |volume=12 |issue=11 |pages=2613 |date=2024 |doi=10.3390/biomedicines12112613 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11591838/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> U savremenim teorijama pretpostavlja se da intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje blagotvorne efekte na mentalno zdravlje kroz smanjenje ruminacije (pretjeranog i ponavljajućeg razmišljanja), jačanje decentriranja (sposobnosti distanciranog posmatranja vlastitih misli), unapređenje regulacije emocija, razvoj samosaosjećanja i povećanje psihološke fleksibilnosti.<ref name="Gkintoni_etal_2025">{{cite journal |last1=Gkintoni |first1=Evgenia |last2=Vassilopoulos |first2=Stephanos P. |last3=Nikolaou |first3=Georgios |title=Mindfulness-based cognitive therapy in clinical practice: A systematic review of neurocognitive outcomes and applications for mental health and well-being |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=14 |issue=5 |pages=1703 |date=2025 |issn=2077-0383 |doi=10.3390/jcm14051703 |publisher=MDPI AG |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11900371/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Weder_2022">{{cite journal |last1=Weder |first1=Bruno J. |title=Mindfulness in the focus of the neurosciences - The contribution of neuroimaging to the understanding of mindfulness |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=16 |pages=928522 |date=2022 |issn=1662-5153 |doi=10.3389/fnbeh.2022.928522 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9622333/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pascoe_etal_2017">{{cite journal |last1=Pascoe |first1=Michaela C. |last2=Thompson |first2=David R. |last3=Jenkins |first3=Zoe M. |last4=Ski |first4=Chantal F. |title=Mindfulness mediates the physiological markers of stress: Systematic review and meta-analysis |journal=Journal of Psychiatric Research |volume=95 |pages=156–178 |date=2017 |pmid=28863392 |doi=10.1016/j.jpsychires.2017.08.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022395617301462 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Empirijska istraživanja dodatno pokazuju da smanjenje ruminacije posreduje u ublažavanju simptoma depresije, anksioznosti i psihološkog distresa, što upućuje da ruminacija kao primarni mehanizam putem kojeg intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje terapijske efekte.<ref name="Kaplan_etal_2018">{{cite journal |last1=Kaplan |first1=Deanna M. |last2=Palitsky |first2=Roman |last3=Carey |first3=Angela L. |last4=Crane |first4=Tracy E. |last5=Havens |first5=Cody M. |last6=Medrano |first6=Michael R. |last7=Reznik |first7=Samantha J. |last8=Sbarra |first8=David A. |last9=O'Connor |first9=Mary-Frances |title=Maladaptive repetitive thought as a transdiagnostic phenomenon and treatment target: An integrative review |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=74 |issue=7 |pages=1126–1136 |date=2018 |pmid=29342312 |doi=10.1002/jclp.22585 |url=https://stoptransingkids.wordpress.com/wp-content/uploads/2019/03/kaplan_et_al-2018-journal_of_clinical_psychology.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="PeresteloPerez_etal_2017">{{cite journal |last1=Perestelo-Perez |first1=Lilisbeth |last2=Barraca |first2=Jorge |last3=Peñate |first3=Wenceslao |last4=Rivero-Santana |first4=Amado |last5=Alvarez-Perez |first5=Yolanda |title=Mindfulness-based interventions for the treatment of depressive rumination: Systematic review and meta-analysis |journal=International Journal of Clinical and Health Psychology |volume=17 |issue=3 |pages=282–295 |date=2017 |pmid=30487903 |pmc=6220915 |doi=10.1016/j.ijchp.2017.07.004 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6220915/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Li_etal_2022">{{cite journal |last1=Li |first1=Pan |last2=Mao |first2=Lingyun |last3=Hu |first3=Maorong |last4=Lu |first4=Zihang |last5=Yuan |first5=Xin |last6=Zhang |first6=Yanyan |last7=Hu |first7=Zhizhong |title=Mindfulness on rumination in patients with depressive disorder: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=19 |issue=23 |pages=16101 |date=2022 |doi=10.3390/ijerph192316101 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9737922/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među ostalim oblicima psihoterapije ubrajaju se [[realitetna terapija]] odnosno [[Glasserova teorija izbora]], [[multimodalna terapija]], kao i terapijski pristupi razvijeni za specifične poremećaje. U ovu grupu spadaju terapije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP), poput [[Terapija kognitivnog procesiranja|terapije kognitivnog procesiranja]], zatim tretmani za [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaje povezane s upotrebom psihoaktivnih supstanci]], kao što su [[prevencija relapsa]] (prevencija povrata bolesti) i [[kontingencijski menadžment]] (upravljanje nepredviđenim okolnostima), te terapije namijenjene osobama s [[Dualna dijagnoza|istovremenim prisustvom više poremećaja]] (komorbiditetom), među kojima je poznat program "Seeking Safety".<ref name="Najavits_2009">{{cite book|last1=Najavits |first1=Lisa M. |editor1-last=Springer |editor1-first=David W. |editor2-last=Rubin |editor2-first=Allen |chapter=Seeking safety: An implementation guide |title=Substance abuse treatment for youth and adults: Clinician's guide to evidence-based practice series |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley & Sons |pages=311–347 |date=2009 |isbn=978-0-470-24453-1 |oclc=303076493 |url=https://www.wiley.com/en-fr/shop/psychology-general/substance-abuse-treatment-for-youth-and-adults-clinician's-guide-to-evidence-based-practice-p-9780470543764 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Sistemske psihoterapije === {{Glavni|Sistemska terapija}} [[File:Gruppovaya-psihoterapiya.jpg|mini|right|300px|Grupna terapija, Ukrajina]] [[Sistemska terapija]] nastoji sagledati pojedinca ne samo kao zasebnu osobu, što je često u osnovi drugih psihoterapijskih pristupa, nego i kroz njegove odnose s drugim ljudima. Fokusirana je na međusobne interakcije, obrasce ponašanja i dinamiku grupa. U sistemske terapije ubrajaju se [[porodična terapija]] i [[bračno savjetovanje]]. [[Psihologija zajednice]] također se smatra jednim od oblika sistemskog pristupa u psihologiji. Termin [[grupna terapija]] prvi je upotrijebio oko 1920. [[Jacob L. Moreno]]. Njegov najznačajniji doprinos bio je razvoj [[Psihodrama|psihodrame]], metode u kojoj grupa istovremeno ima ulogu izvođača i publike, a individualni problemi istražuju se kroz njihovo scensko prikazivanje pod vodstvom terapeuta. Primjenu grupe terapije u bolničkim i vanbolničkim uslovima razvilo je nekoliko evropskih psihoanalitičara koji su emigrirali u Sjedinjene Američke Države. Među njima se isticao [[Paul Schilder]], koji je u malim terapijskim grupama u bolnici Bellevue u New Yorku liječio osobe s teškim neurotskim i blažim psihotičnim poremećajima. Značaj grupnog rada posebno je došao do izražaja u Ujedinjenom Kraljevstvu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tada je nekoliko psihoanalitičara i psihijatara pokazalo vrijednost grupnih metoda u procesu selekcije oficira za vojne potrebe. Nakon toga, nekolicina pionira ovog pristupa, među kojima su bili [[Wilfred Bion]] i [[John Rickman (psihoanalitičar)|John Rickman]], dobila je priliku organizovati vojne psihijatrijske jedinice zasnovane na grupnom radu. Njihov rad kasnije su nastavili [[S. H. Foulkes]], Main i Bridger. Važnu ulogu u razvoju grupne psihoterapije imali su eksperimenti provedeni u [[Bolnica Hollymoor|bolnici Northfield]] u Birminghamu. Ovi eksperimenti, poznati kao "Northfield eksperimenti", nakon Drugog svjetskog rata doprinijeli su razvoju socijalne terapije i pokreta [[Terapijska zajednica|terapijskih zajednica]], kao i primjeni rada u malim grupama u liječenju neurotskih poremećaja i poremećaja ličnosti. Danas se grupna psihoterapija primjenjuje u različitim kliničkim ustanovama, ali i u privatnoj psihoterapijskoj praksi.<ref name="Gessmann_2012">{{cite journal |last1=Gessmann |first1=Hans-Werner |title=Empirischer Beitrag zur Prüfung der Wirksamkeit psychodramatischer Gruppenpsychotherapie bei NeurosepatientInnen (ICD-10: F3, F4) |journal=Zeitschrift für Psychodrama und Soziometrie |volume=10 |issue=1 |date=2012 |doi=10.1007/s11620-011-0128-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/257703074_Empirischer_Beitrag_zur_Prufung_der_Wirksamkeit_psychodramatischer_Gruppenpsychotherapie_bei_NeurosepatientInnen_ICD-10_F3_F4 |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}</ref> === Ekspresivne psihoterapije === {{Glavni|Ekspresivna terapija}} [[Ekspresivna psihoterapija]] predstavlja oblik terapije koji kao osnovno sredstvo tretmana koristi umjetničko izražavanje. Terapijski proces zasniva se na improvizacijskim, stvaralačkim, rekreativnim i receptivnim iskustvima kroz različite umjetničke forme. Ekspresivni psihoterapeuti primjenjuju različite discipline kreativnih umjetnosti kao terapijske intervencije. Među njima su [[terapija plesom]], [[dramska terapija]], [[art terapija]], [[muzikoterapija]] i [[terapija pisanjem]], kao i drugi srodni pristupi.<ref name="Malchiodi_2007">{{cite book |editor1-last=Malchiodi |editor1-first=Cathy A. |title=Expressive therapies |location=New York, London |publisher=The Guilford Press |date=2007 |isbn=978-1-59385-087-6 |url=https://www.istanbulsanatlayasam.org/uploads/1/4/2/7/14276347/expressive_therapies.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en |archive-date=27. 4. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250427065857/https://www.istanbulsanatlayasam.org/uploads/1/4/2/7/14276347/expressive_therapies.pdf |url-status=dead }}</ref> Ovaj oblik terapije može uključivati i tehnike poput [[Imenovanje emocija|imenovanja emocija]], odnosno verbalnog prepoznavanja i opisivanja emocionalnih stanja. Polazište ekspresivne psihoterapije jeste uvjerenje da se mnogi psihološki problemi najuspješnije obrađuju kroz kreativno izražavanje mašte i iskustava. Tokom stvaralačkog procesa klijenti istražuju vlastite misli, emocije i konflikte, dok se sadržaji koji se pojave kroz umjetnički rad naknadno integrišu i obrađuju u terapijskom procesu. === Postmodernističke psihoterapije === Postmodernističke psihoterapije, poznate i kao [[Poststrukturalizam|poststrukturalističke]] ili [[Konstruktivizam (psihološki pravac)|konstruktivističke]] psihoterapije, polaze od stava da stvarnost nije jedinstvena i objektivno zadana, već da ljudi oblikuju vlastita značenja kroz iskustvo, jezik i društvene odnose. [[Narativna terapija]] usmjerena je na "dominantnu priču" koju osoba razvija o sebi i svom životu. Kroz terapijski razgovor istražuju se načini na koje su određena uvjerenja, interpretacije i životne priče stekle dominantan položaj. Kada klijent smatra korisnim, pažnja se može posvetiti i društvenim, kulturnim i historijskim faktorima koji su utjecali na oblikovanje tih narativa. [[Koherentna terapija]] polazi od pretpostavke da simptomi proizlaze iz više nivoa mentalnih konstrukata i implicitnih uvjerenja. Prema ovom pristupu, simptomi predstavljaju pokušaj osobe da ostvari samoočuvanje ili samopotvrđivanje, čak i kada takvi obrasci dovode do psiholoških poteškoća. [[Feministička terapija]] odbacuje ideju da postoji samo jedan ispravan ili univerzalan način tumačenja stvarnosti. Ona naglašava važnost društvenog konteksta, odnosa moći, roda i društvene nejednakosti u razumijevanju psiholoških problema te se zbog toga ubraja među postmodernističke psihoterapijske pristupe.<ref name="Evans_etal_2010">{{cite book |last1=Evans |first1=Kathy M. |last2=Kincade |first2=Elizabeth Ann |last3=Seem |first3=Susan Rachael |title=Introduction to feminist therapy: Strategies for social and individual change |publisher=SAGE |date=2010 |isbn=978-1-4129-1536-6 |url=https://books.google.ba/books?id=_rsAdzE9KfkC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Ostali psihoterapijski pristupi === [[Transpersonalna psihologija]] i s njom povezani terapijski pristupi promatraju klijenta u kontekstu duhovnog razumijevanja svijesti.<ref name="Gillette_Tartakovsky_2022">{{cite web |last1=Gillette |first1=Hope |last2=Tartakovsky |first2=Margarita |title=Basics of transpersonal psychology and applications in therapy |url=https://psychcentral.com/health/transpersonal-psychology-spiritual-therapy |website=Psych Central |date=2022 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Pozitivna psihoterapija]] (PPT) razvijena je 1968. kao metoda unutar humanističke i psihodinamske psihoterapije. Zasniva se na pozitivnoj slici o čovjeku te koristi pristup usmjeren na očuvanje i unapređenje zdravlja, razvoj ličnih potencijala i razumijevanje unutrašnjih konflikata. [[Hipnoterapija]] predstavlja oblik terapije koji se provodi dok se osoba nalazi u stanju [[Hipnoza|hipnoze]]. Najčešće se koristi s ciljem modifikacije ponašanja, emocionalnih reakcija i stavova. Hipnoterapija se primjenjuje u radu s različitim problemima, uključujući disfunkcionalne navike,<ref name="Johnson_Karkut_1994">{{cite journal |last1=Johnson |first1=David L. |last2=Karkut |first2=Richard T. |title=Performance by gender in a stop-smoking program combining hypnosis and aversion |journal=Psychological Reports |volume=75 |issue=2 |pages=851–857 |date=1994 |doi=10.2466/pr0.1994.75.2.851 |pmid=7862796 |s2cid=39850409 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/pr0.1994.75.2.851 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Barber_2001">{{cite journal |last1=Barber |first1=Joseph |title=Freedom from smoking: Integrating hypnotic methods and rapid smoking to facilitate smoking cessation |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=49 |issue=3 |pages=257–266 |date=2001 |doi=10.1080/00207140108410075 |pmid=11430159 |s2cid=29607578 |url=https://europepmc.org/article/med/11430159 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wynd_2005">{{cite journal |last1=Wynd |first1=Christine A. |title=Guided health imagery for smoking cessation and long-term abstinence |journal=Journal of Nursing Scholarship |volume=37 |issue=3 |pages=245–250 |date=2005 |doi=10.1111/j.1547-5069.2005.00042.x |pmid=16235865 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16235865/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ahijevych_etal_2000">{{cite journal |last1=Ahijevych |first1=Karen |last2=Yerardi |first2=Ruth |last3=Nedilsky |first3=Nancy |title=Descriptive outcomes of the American Lung Association of Ohio hypnotherapy smoking cessation program |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=48 |issue=4 |pages=374–387 |date=2000 |doi=10.1080/00207140008410367 |pmid=11011498 |s2cid=1116717 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11011498/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pekala_etal_2004">{{cite journal |last1=Pekala |first1=Ronald J. |last2=Maurer |first2=Ronald |last3=Kumar |first3=V.K. |last4=Elliott |first4=Nancy C. |title=Self-hypnosis relapse prevention training with chronic drug/alcohol users: Effects on self-esteem, affect, and relapse |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=46 |issue=4 |pages=281–297 |date=2004 |doi=10.1080/00029157.2004.10403613 |pmid=15190730 |s2cid=38903485 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.2004.10403613 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[anksioznost]],<ref name="ONeill_etal_1999">{{cite journal |last1=O'Neill |first1=Lucy M. |last2=Barnier |first2=Amanda J. |last3=McConkey |first3=Kevin |title=Treating anxiety with self-hypnosis and relaxation |journal=Contemporary Hypnosis |volume=16 |issue=2 |pages=68–80 |date=1999 |doi=10.1002/ch.154 |url=https://bscah.co.uk/wp-content/uploads/2024/03/TREATING-ANXIETY-WITH-SELF-HYPNOSIS-AND-RELAXATION.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> bolesti povezane sa stresom,<ref name="Bryant_etal_2005">{{cite journal |last1=Bryant |first1=Richard A. |last2=Moulds |first2=Michelle L. |last3=Guthrie |first3=Rachel M. |last4=Nixon |first4=Reginald D.V. |title=The additive benefit of hypnosis and cognitive-behavioral therapy in treating acute stress disorder |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |volume=73 |issue=2 |pages=334–340 |date=2005 |doi=10.1037/0022-006X.73.2.334 |pmid=15796641 |url=https://www.researchgate.net/publication/7938664_The_Additive_Benefit_of_Hypnosis_and_Cognitive-Behavioral_Therapy_in_Treating_Acute_Stress_Disorder |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Whitehouse_etal_1996">{{cite journal |last1=Whitehouse |first1=Wayne G. |last2=Dinges |first2=David F. |last3=Orne |first3=Emily C. |last4=Keller |first4=Steven E. |title=Psychosocial and immune effects of self-hypnosis training for stress management throughout the first semester of medical school |journal=Psychosomatic Medicine |volume=58 |issue=3 |pages=249–263 |date=1996 |doi=10.1097/00006842-199605000-00009 |pmid=8771625 |s2cid=43116854 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8771625/ |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> upravljanje bolom<ref name="Hammond_2007">{{cite journal |last1=Hammond |first1=D. Corydon |title=Review of the efficacy of clinical hypnosis with headaches and migraines |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=55 |issue=2 |pages=207–219 |date=2007 |doi=10.1080/00207140601177921 |pmid=17365074 |s2cid=19705476 |url=https://hypnosforeningen.se/wp-content/uploads/2024/02/HammondHeadaches.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> i programe ličnog razvoja.<ref name="Callen_1983">{{cite journal |last1=Callen |first1=Kenneth E. |title=Auto-hypnosis in long distance runners |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=26 |issue=1 |pages=30–36 |date=1983 |doi=10.1080/00029157.1983.10404135 |pmid=6678109 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.1983.10404135 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Psihodelična terapija]] obuhvata terapijske postupke u kojima se koriste psihodelične supstance, kao što su [[LSD]], [[psilocibinske gljive]], [[Dimetiltriptamin|DMT]] i [[MDMA]].<ref name="Pollan_2018">{{cite news |last1=Pollan |first1=Michael |title=My adventures with the trip doctors: The researchers and renegades bringing psychedelic drugs into the mental health mainstream |url=https://www.nytimes.com/interactive/2018/05/15/magazine/health-issue-my-adventures-with-hallucinogenic-drugs-medicine.html |magazine=The New York Times Magazine |date=2018 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od konvencionalnih psihijatrijskih lijekova, koji se obično uzimaju redovno ili prema potrebi, u psihodeličnoj terapiji pacijent učestvuje u produženoj psihoterapijskoj seansi tokom djelovanja psihodelične supstance. Takve seanse najčešće su praćene pripremnim susretima prije terapije i integracijskim seansama nakon nje, s ciljem razumijevanja i uključivanja stečenih iskustava u svakodnevni život.<ref name="Byock_2018">{{cite journal |last1=Byock |first1=Ira |title=Taking psychedelics seriously |journal=Journal of Palliative Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=417–421 |date=2018 |doi=10.1089/jpm.2017.0684 |pmid=29356590 |pmc=5867510 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5867510/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Carhart-Harris_2020">{{cite news |last1=Carhart-Harris |first1=Robin |title=We can no longer ignore the potential of psychedelic drugs to treat depression |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2020/jun/08/psychedelic-drugs-treat-depression |work=The Guardian |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihodelična terapija često se poredi sa [[Šamanizam|šamanskim]] iscjeliteljskim ritualima autohtonih naroda. Istraživači ističu dvije osnovne razlike između ovih pristupa. Prva se odnosi na šamansko uvjerenje da postoji više stvarnosti koje se mogu istraživati kroz izmijenjena stanja svijesti, dok se druga odnosi na vjerovanje da su duhovna bića i entiteti koji se pojavljuju u snovima i vizijama stvarni.<ref name="Carhart-Harris_2020" /><ref name="Metzner_1998">{{cite journal |last1=Metzner |first1=R. |title=Hallucinogenic drugs and plants in psychotherapy and shamanism |journal=Journal of Psychoactive Drugs |volume=30 |issue=4 |pages=333–341 |date=1998 |doi=10.1080/02791072.1998.10399709 |pmid=9924839 |url=http://psychonautdocs.com/docs/Metzner%20-%20Hallucinogenic%20Plants.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dobrotvorna inicijativa [[Founders Pledge]] sastavila je istraživački izvještaj o isplativim mogućnostima doniranja za finansiranje psihoterapijskih tretmana potpomognutih psihodelicima u svrhu zaštite mentalnog zdravlja.<ref name="Samuel_2020">{{cite news |last1=Samuel |first1=Sigal |title=The case for funding psychedelics to treat mental health |url=https://www.vox.com/future-perfect/2020/10/9/21506664/psychedelics-mental-health-depression-ptsd-psilocybin-mdma |work=Vox |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hoeijmakers_Goth_2020">{{cite web |last1=Hoeijmakers |first1=Sjir |last2=Goth |first2=Aidan |title=Psychedelic-assisted mental health treatments executive summary |url=https://www.founderspledge.com/research/psychedelic-assisted-mental-health-treatments-executive-summary |website=Founders Pledge |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Tjelesna psihoterapija]], koja pripada području [[somatska psihologija|somatske psihologije]], usmjerena je na odnos između uma i tijela. Njen cilj je pristup dubljim slojevima psihe kroz razvijanje svjesnosti o tjelesnim procesima i [[emocije|emocionalnim iskustvima]]. Ovaj pristup polazi od pretpostavke da su psihološki procesi i tjelesna iskustva međusobno povezani te da se emocionalni konflikti mogu manifestirati kroz tjelesne obrasce i napetosti. Razvijen je veći broj tjelesno orijentiranih pristupa, među kojima su karakterno-analitička [[vegetoterapija]] i orgonomija koje je razvio [[Wilhelm Reich]], zatim [[Tjelesna psihoterapija|bioenergetska analiza]], [[somatsko doživljavanje]] (somatic experiencing), integrativna tjelesna psihoterapija]], [[Hakomi|Hakomi psihoterapija]], senzomotorna psihoterapija, biosintezna psihoterapija i biodinamička psihoterapija. Tjelesnu psihoterapiju ne treba poistovjećivati s različitim oblicima [[Rad na tijelu (alternativna medicina)|rada na tijelu]] ili tjelesnim terapijama koje prvenstveno nastoje unaprijediti fizičko zdravlje direktnim djelovanjem na tijelo putem dodira, masaže ili manipulacije. Za razliku od njih, tjelesna psihoterapija koristi psihološke i psihoterapijske metode. Pored zapadnih psihoterapijskih tradicija, razvijeni su i brojni [[Autohtoni narodi|autohtoni]] terapijski pristupi. U pojedinim afričkim zemljama to uključuje terapiju obnove harmonije, mezeron terapiju te sistemske terapijske modele zasnovane na [[Ubuntu (filozofija)|Ubuntu filozofiji]]. Ovi pristupi naglašavaju međusobnu povezanost pojedinca i zajednice, društvenu odgovornost, pomirenje i obnovu narušenih odnosa kao osnovu psihološkog blagostanja.<ref name="Ofovwe">{{cite web |last1=Ofovwe |first1=Carol |title=Non Western therapies: A review of Meseron therapy, what's the way forward? |url=https://psychevisual.com/Video_by_Carol_Ofovwe_on_Non_Western_Therapies_a_review_of_Meseron_Therapy_what_rsquo_s_the_way_forward.html |website=Psyche Visual |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Somni_Sandlana_2014">{{cite journal |last1=Somni |first1=Shidz S. H. |last2=Sandlana |first2=N. S. |title=Reframing and redefining family therapy: Ubuntu perspective |journal=Mediterranean Journal of Social Sciences |volume=5 |issue=23 |pages=2158 |date=2014 |doi=10.5901/mjss.2014.v5n23p2158 |issn=2039-2117 |url=https://www.researchgate.net/publication/280823700_Reframing_and_Redefining_Family_Therapy_Ubuntu_Perspective |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Onyekwere_2013">{{cite journal |last1=Onyekwere |first1=E. P. |last2=Lekwas |first2=E. C. |last3=Eze |first3=E. J. |last4=Chukwunenyem |first4=N. F. |last5=Uchenna |first5=I. C. |title=Development of the harmony restoration measurement scale (cosmogram) part 1 |journal=IFE PsychologIA |volume=21 |issue=3 |date=2013 |url=https://www.ajol.info/index.php/ifep/article/view/91254 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Integrativna psihoterapija]] predstavlja nastojanje da se objedine ideje, teorijski koncepti i terapijske strategije iz više različitih psihoterapijskih pravaca.<ref name="Norcross_Goldfried_2005">{{cite book |editor1-last=Norcross |editor1-first=John C. |editor2-last=Goldfried |editor2-first=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |publisher=Oxford University Press |edition=2 |isbn=978-0-19-516579-1 |page=521 |url=https://www.google.ba/books/edition/Handbook_of_Psychotherapy_Integration/sIkRDAAAQBAJ?hl=en&gbpv=1&dq=Handbook+of+Psychotherapy+Integration&pg=PA521&printsec=frontcover |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj pristup podrazumijeva povezivanje osnovnih teorijskih postavki različitih škola psihoterapije, kao i kombinovanje terapijskih tehnika čija je djelotvornost potvrđena u praksi i istraživanjima. Među oblicima integrativne psihoterapije nalaze se [[multimodalna terapija]], [[transteorijski model]], ciklična psihodinamika, sistematski izbor tretmana, [[kognitivno-analitička terapija]], [[model unutrašnjih porodičnih sistema]], [[multiteorijska psihoterapija]] i konceptualna interakcija. U praksi mnogi iskusni psihoterapeuti tokom profesionalnog razvoja postepeno oblikuju vlastiti integrativni pristup, kombinujući elemente različitih teorijskih orijentacija i terapijskih metoda u skladu s potrebama pojedinog klijenta. === Dječija psihoterapija === {{Glavni|Dječija psihoterapija}} Psihoterapija kod djece mora biti prilagođena njihovim razvojnim potrebama i mogućnostima. U zavisnosti od uzrasta, [[dječija psihoterapija]] uglavnom se smatra jednim dijelom šire strategije pružanja podrške djetetu unutar porodičnog okruženja.<ref name="Skumin_1991">{{cite journal |last1=Skumin |first1=V. A. |title=Borderline mental disorders in chronic diseases of the digestive system in children and adolescents |trans-title=Granični psihički poremećaji kod hroničnih bolesti probavnog sistema kod djece i adolescenata |journal=Zhurnal nevropatologii i psikhiatrii imeni S.S. Korsakova |volume=91 |issue=8 |pages=81–84 |date=1991 |pmid=1661526 |url=https://europepmc.org/article/med/1661526 |access-date=25. 6. 2026 |language=ru}}</ref> Programi edukacije za dječije psihoterapeute redovno uključuju sadržaje iz [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], budući da razumijevanje psihološkog razvoja predstavlja važnu osnovu za rad s djecom. Kako djeca često nemaju razvijenu sposobnost da jasno verbaliziraju svoje misli i osjećaje, terapeuti koriste različita sredstva komunikacije i izražavanja. U terapijskom radu mogu se koristiti muzički instrumenti, pijesak, igračke, bojice, boje, glina, lutke, knjige ili društvene igre. Primjena [[Terapija igrom|terapije igrom]] često se zasniva na [[Psihodinamika|psihodinamskoj teoriji]], iako postoje i drugi teorijski pristupi koji koriste igru kao terapijsko sredstvo. Kroz igru dijete može izražavati emocije, konflikte i iskustva koja teško može opisati riječima. Pored direktnog rada s djetetom, a ponekad i umjesto njega, koristi može imati i rad s roditeljima ili starateljima. Roditelji mogu sarađivati s terapeutom, pohađati programe edukacije o roditeljstvu, učestvovati u [[Savjetovanje u procesu tugovanja|savjetovanju nakon gubitka bliske osobe]] ili poduzimati druge aktivnosti koje doprinose smanjenju stresnih okolnosti koje utječu na dijete. [[Trening upravljanja roditeljstvom]] predstavlja posebno djelotvoran oblik psihoterapijske intervencije kojim se roditelji podučavaju vještinama potrebnim za smanjenje problema u ponašanju kod djece. U mnogim slučajevima jedan psihoterapeut radi s roditeljem ili starateljem, dok drugi terapeut istovremeno radi s djetetom.<ref name="Schechter_Willheim_2009">{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Willheim |first2=Erica |title=When parenting becomes unthinkable: Intervening with traumatized parents and their toddlers |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=48 |issue=3 |pages=249–253 |date=2009 |doi=10.1097/CHI.0b013e3181948ff1 |pmid=19242290 |url=https://www.researchgate.net/profile/Daniel-Schechter/publication/24039616_When_Parenting_Becomes_Unthinkable_Intervening_With_Traumatized_Parents_and_Their_Toddlers/links/5a722dc7a6fdcc53fe128c1b/When-Parenting-Becomes-Unthinkable-Intervening-With-Traumatized-Parents-and-Their-Toddlers.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga savremeni pristupi radu s djecom sve više naglašavaju važnost paralelnog rada s roditeljem i djetetom, uz individualni rad sa svakim od njih kada je to potrebno.<ref name="Lieberman_2005">{{cite journal |last1=Lieberman |first1=Alicia F. |last2=Van Horn |first2=Patricia |last3=Ippen |first3=Chondra G. |title=Toward evidence-based treatment: Child-parent psychotherapy with preschoolers exposed to marital violence |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=44 |issue=12 |pages=1241–1248 |date=2005 |doi=10.1097/01.chi.0000181047.59702.58 |pmid=16292115 |url=https://childparentpsychotherapy.com/wp-content/uploads/2016/11/lieberman-vanhorn-ghosh-2005.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Donner_2008">{{cite journal |last1=Donner |first1=Michael B. |last2=VandeCreek |first2=Leon |last3=Gonsiorek |first3=John C. |last4=Fisher |first4=Celia B. |title=Balancing confidentiality: Protecting privacy and protecting the public |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=39 |issue=3 |pages=369–376 |date=2008 |doi=10.1037/0735-7028.39.3.369 |url=https://www.researchgate.net/publication/232549706_Balancing_Confidentiality_Protecting_Privacy_and_Protecting_the_Public |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Računarski podržane intervencije == {{Također pogledajte|Online savjetovanje|Tehnologija u liječenju mentalnih poremećaja}} Istraživanja o računarski podržanim i računarski zasnovanim psihoterapijskim intervencijama značajno su se intenzivirala tokom posljednje dvije decenije.<ref name="Andersson_2016">{{cite journal |last1=Andersson |first1=Gerhard |last2=Titov |first2=Nickolai |last3=Dear |first3=Blake F. |last4=Rozental |first4=Alexander |last5=Carlbring |first5=Per |title=Internet-delivered psychological treatments: From innovation to implementation |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=12 |issue=1 |pages=157–179 |date=2016 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-021815-093006 |issn=1548-5943 |pmid=26652054 |url=https://www.researchgate.net/publication/330092470_Internet-delivered_psychological_treatments_from_innovation_to_implementation |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hedman_2012">{{cite journal |last1=Hedman |first1=Erik |last2=Ljótsson |first2=Brjánn |last3=Lindefors |first3=Nils |title=Cognitive behavior therapy via the Internet: A systematic review of applications, clinical efficacy and cost-effectiveness |journal=Expert Review of Pharmacoeconomics & Outcomes Research |volume=12 |issue=6 |pages=745–764 |date=2012 |doi=10.1586/erp.12.67 |pmid=23252357 |s2cid=12867169 |url=https://www.researchgate.net/publication/233955978_Cognitive_behavior_therapy_via_the_Internet_A_systematic_review_of_applications_clinical_efficacy_and_cost-effectiveness |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj digitalnih tehnologija omogućio je stvaranje novih oblika psihološke podrške i psihoterapije, koji se koriste samostalno ili kao dopuna tradicionalnim terapijskim pristupima. Među najčešće istraživanim oblicima nalaze se: * Virtualna stvarnost (VR) – Virtualna stvarnost predstavlja računarski generisano okruženje koje simulira određena iskustva. U psihoterapiji se najčešće koristi za provođenje [[Terapija izlaganjem|terapije izlaganjem]], pri čemu se osoba postepeno suočava sa situacijama koje izazivaju strah ili nelagodu. Virtuelno okruženje može biti oblikovano tako da vjerno oponaša stvarni svijet, ali može sadržavati i zamišljene ili fantastične elemente koji omogućavaju stvaranje potpuno novih iskustava.<ref name="Miloff_2016">{{cite journal |last1=Miloff |first1=Alexander |last2=Lindner |first2=Philip |last3=Hamilton |first3=William |last4=Reuterskiöld |first4=Lena |last5=Andersson |first5=Gerhard |last6=Carlbring |first6=Per |title=Single-session gamified virtual reality exposure therapy for spider phobia vs. traditional exposure therapy: Study protocol for a randomized controlled non-inferiority trial |journal=Trials |volume=17 |issue=1 |pages=60 |date=2016 |doi=10.1186/s13063-016-1171-1 |issn=1745-6215 |pmc=4736108 |pmid=26833396 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4736108/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Miloff_2016_PMC5043228">{{cite journal |last1=Miloff |first1=Alexander |last2=Lindner |first2=Philip |last3=Hamilton |first3=William |last4=Reuterskiöld |first4=Lena |last5=Andersson |first5=Gerhard |last6=Carlbring |first6=Per |title=Single-session gamified virtual reality exposure therapy for spider phobia vs. traditional exposure therapy: Study protocol for a randomized controlled non-inferiority trial |journal=Trials |volume=17 |issue=1 |pages=60 |date=2016 |doi=10.1186/s13063-016-1171-1 |issn=1745-6215 |pmc=5043228 |pmid=26833396 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5043228/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Računarski zasnovane intervencije, poznate i kao online intervencije ili internet intervencije – Ove intervencije uglavnom su osmišljene kao interaktivni programi samopomoći. Najčešće uključuju kombinaciju pisanog sadržaja, zvučnih zapisa, video materijala i različitih interaktivnih zadataka kojima se korisnicima pruža psihološka podrška ili terapijski sadržaj putem interneta.<ref name="Richards_2012">{{cite journal |last1=Richards |first1=Derek |last2=Richardson |first2=Thomas |title=Computer-based psychological treatments for depression: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=32 |issue=4 |pages=329–342 |date=2012 |doi=10.1016/j.cpr.2012.02.004 |hdl=2262/63861 |issn=0272-7358 |pmid=22466510 |url=https://www.tara.tcd.ie/bitstreams/a5d3c787-3233-4e2f-a1f2-7b2d77803aec/download |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Berger_2017">{{cite journal |last1=Berger |first1=Thomas |title=The therapeutic alliance in internet interventions: A narrative review and suggestions for future research |journal=Psychotherapy Research |volume=27 |issue=5 |pages=511–524 |date=2017 |doi=10.1080/10503307.2015.1119908 |pmid=26732852 |s2cid=4769067 |url=https://www.researchgate.net/publication/289524767_The_therapeutic_alliance_in_internet_interventions_A_narrative_review_and_suggestions_for_future_research |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Računarski podržana psihoterapija, poznata i kao kombinovana psihoterapija – Ovaj pristup povezuje tradicionalnu psihoterapiju licem u lice s online sadržajima ili [[Aplikativni softver|aplikativnim softverima]]. Digitalni alati koriste se kao podrška terapijskom procesu između susreta s terapeutom ili kao dodatni izvor edukacije, praćenja napretka i vježbanja terapijskih tehnika. Istraživanja su pokazala da se ovakav model može primjenjivati kako u individualnoj<ref name="Erbe_2017">{{cite journal |last1=Erbe |first1=Doris |last2=Eichert |first2=Hans-Christoph |last3=Riper |first3=Heleen |last4=Ebert |first4=David Daniel |title=Blending face-to-face and internet-based interventions for the treatment of mental disorders in adults: Systematic review |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=19 |issue=9 |pages=e306 |date=2017 |doi=10.2196/jmir.6588 |issn=1438-8871 |pmc=5622288 |pmid=28916506 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5622288/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> tako i u grupnoj psihoterapiji.<ref name="Schuster_2018">{{cite journal |last1=Schuster |first1=Raphael |last2=Fichtenbauer |first2=Isabelle |last3=Sparr |first3=Verena Maria |last4=Berger |first4=Thomas |last5=Laireiter |first5=Anton-Rupert |title=Feasibility of a blended group treatment (bGT) for major depression: Uncontrolled interventional study in a university setting |journal=BMJ Open |volume=8 |issue=3 |pages=e018412 |date=2018 |doi=10.1136/bmjopen-2017-018412 |issn=2044-6055 |pmc=5857649 |pmid=29530905 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5857649/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schuster_2018_JMIR">{{cite journal |last1=Schuster |first1=Raphael |last2=Sigl |first2=Sophia |last3=Berger |first3=Thomas |last4=Laireiter |first4=Anton-Rupert |title=Patients' Experiences of Web- and Mobile-Assisted Group Therapy for Depression and Implications of the Group Setting: Qualitative Follow-Up Study |journal=JMIR Mental Health |volume=5 |issue=3 |pages=e49 |date=2018 |doi=10.2196/mental.9613 |issn=2368-7959 |pmc=6060305 |pmid=29997106 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6060305/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Telepsihoterapija === {{Glavni|Telepsihijatrija}} == Učinci == === Efikasnost === Postoje značajne rasprave u naučnoj zajednici o tome na koji način treba procjenjivati efikasnost psihoterapije. Jedno od centralnih pitanja odnosi se na to da li je psihoterapijsku efikasnost najbolje procjenjivati pomoću [[Randomizovano kontrolisano ispitivanje|randomizovanih kontrolisanih istraživanja]] ili individualizovanih, [[Nomotetski i idiografski pristup|idiografskih pristupa]] koji se usmjeravaju na jedinstvene osobine pojedinca.<ref name="Carey_2004">{{cite news |last=Carey |first=Benedict |title=For psychotherapy's claims, skeptics demand proof |url=https://www.nytimes.com/2004/08/10/science/for-psychotherapy-s-claims-skeptics-demand-proof.html |newspaper=The New York Times |date=2004 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od izazova u istraživanjima psihoterapije jeste donošenje odluke o tome šta koristiti kao [[placebo]] tretman (lažni tretman radi kontrole učinka) ili kao netretiranu [[Eksperimentalna i kontrolna grupa|kontrolnu grupu]]. Ova grupa često uključuje osobe koje se nalaze na listi čekanja za tretman ili primaju određeni oblik opće podrške bez specifične psihoterapijske intervencije. Za razliku od farmakoloških istraživanja, u kojima se placebo može relativno jednostavno primijeniti u obliku neaktivnog lijeka, u psihoterapiji je mnogo teže razviti odgovarajući ekvivalent placebo-tretmana. Zbog toga i dalje postoje različita tumačenja i metodološki pristupi u procjeni efikasnosti psihoterapije.<ref name="Jopling_2008">{{cite book |last=Jopling |first=David A. |title=Talking Cures and Placebo Effects |publisher=OUP Oxford |date=2008 |isbn=9780199239504 |series=International Perspectives in Philosophy & Psychiatry |url=https://books.google.ba/books?id=SPPr7HN7yugC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dodatni izazov predstavlja nastojanje da se psihoterapijski postupci standardiziraju i opišu kroz precizne terapijske priručnike te povežu s određenim dijagnostičkim kategorijama i simptomima. Takav pristup olakšava naučno istraživanje, ali pojedini autori smatraju da može zanemariti individualne potrebe klijenata i umanjiti fleksibilnost terapijskog procesa. S druge strane, zagovornici pristupa zasnovanog na dokazima ističu da njegove prednosti nadmašuju navedena ograničenja.<ref name="Roth_1996">{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What works for whom?: A critical review of psychotherapy research |publisher=Guilford Press |location=New York |date=1996 |isbn=9780898622768 |url=https://archive.org/details/whatworksforwhom0000unse |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvijeno je nekoliko formalnih modela za procjenu da li određeni psihoterapeut odgovara potrebama konkretnog klijenta. Jedan od primjera je Scarsdale psihoterapijska samoprocjena (SPSE).<ref name="Mohan_2017">{{cite web |last=Mohan |first=Sarah |title=Psychotherapy Self-Evaluation Form |url=https://medium.com/invisible-illness/psychotherapy-self-evaluation-form-c07fd306512b |website=Medium |date=2017 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, pojedini instrumenti ove vrste usmjereni su prvenstveno na specifične psihoterapijske škole i njihove teorijske koncepte. Mnogi psihoterapeuti smatraju da se složenost psihoterapijskog procesa ne može u potpunosti obuhvatiti standardiziranim upitnicima i mjernim instrumentima. Zbog toga se često oslanjaju na kliničko iskustvo, stručnu procjenu i teorijske argumente kako bi opravdali vrstu tretmana koju primjenjuju u praksi. S druge strane, brojni psihodinamski terapeuti sve više prihvataju pristupe zasnovane na dokazima te nastoje razvijati istraživačke metode koje su usklađene s njihovim teorijskim pretpostavkama.<ref name="Silverman_2005">{{cite journal |last=Silverman |first=Doris K. |title=What Works in Psychotherapy and How Do We Know?: What Evidence-Based Practice Has to Offer |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=22 |issue=2 |pages=306–312 |date=2005 |doi=10.1037/0736-9735.22.2.306 |url=https://www.researchgate.net/publication/232525920_WHAT_WORKS_IN_PSYCHOTHERAPY_AND_HOW_DO_WE_KNOW_What_Evidence-Based_Practice_Has_to_Offer |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od pionira istraživanja ishoda različitih psihoterapijskih metoda bio je [[Hans Eysenck]]. Eysenck je tvrdio da psihoterapija ne dovodi do značajnijeg poboljšanja stanja pacijenata te da je [[bihevioralna terapija]] jedini efikasan oblik liječenja. Međutim, naknadne analize pokazale su ozbiljne nepravilnosti u dijelu njegovih istraživanja. Međutim, kasnije je otkriveno da je Eysenck (koji je preminuo 1997. godine) falsifikovao podatke u svojim studijama o ovoj temi, konstruišući rezultate koji su trebali pokazati da bihevioralna terapija postiže gotovo nevjerovatne uspjehe. Zbog toga su naučni časopisi tokom 2020. povukli četrnaest njegovih radova, te izdali 64 zvanična upozorenja (izjave o zabrinutosti) u vezi s njegovim publikacijama. Rod Buchanan, Eysenckov biograf, iznio je mišljenje da bi trebalo povući ukupno 87 Eysenckovih naučnih publikacija.<ref name="Eysenck_1991">{{cite journal |last1=Eysenck |first1=H. J. |last2=Grossarth-Maticek |first2=R. |title=Creative novation behaviour therapy as a prophylactic treatment for cancer and coronary heart disease: II. Effects of treatment |journal=Behaviour Research and Therapy |volume=29 |issue=1 |pages=17–31 |year=1991 |doi=10.1016/S0005-7967(09)80003-X |pmid=2012585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2012585/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="KCL_Enquiry_2019">{{cite report |author=King's College London |title=King’s College London enquiry into publications authored by Professor Hans Eysenck with Professor Ronald Grossarth-Maticek |publisher=King's College London |date=2019 |url=https://retractionwatch.com/wp-content/uploads/2019/10/HE-Enquiry.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref><ref name="Marks_2019">{{cite journal |last=Marks |first=David F |title=The Hans Eysenck affair: Time to correct the scientific record |journal=Journal of Health Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=409–420 |date=2019 |doi=10.1177/1359105318820931 |url=https://www.researchgate.net/publication/331292145_The_Hans_Eysenck_affair_Time_to_correct_the_scientific_record |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Marks_Buchanan_2019">{{cite journal |last1=Marks |first1=David F |last2=Buchanan |first2=Roderick D. |title=King’s College London’s enquiry into Hans J Eysenck’s ‘Unsafe’ publications must be properly completed |journal=Journal of Health Psychology |volume=25 |issue=1 |pages=3–6 |date=2019 |doi=10.1177/1359105319887791 |url=https://www.researchgate.net/publication/337952262_King's_College_London's_enquiry_into_Hans_J_Eysenck's_'Unsafe'_publications_must_be_properly_completed |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OGrady_2020">{{cite news |last=O'Grady |first=Cathleen |title=Misconduct allegations push psychology hero off his pedestal |url=https://www.science.org/content/article/misconduct-allegations-push-psychology-hero-his-pedestal |magazine=Science |date=2020 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pelosi_2019">{{cite journal |last=Pelosi |first=Anthony |title=Personality and fatal diseases: Revisiting a scientific scandal |journal=Journal of Health Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=421–439 |date=2019 |doi=10.1177/1359105318822045 |url=https://www.researchgate.net/publication/331293382_Personality_and_fatal_diseases_Revisiting_a_scientific_scandal |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja također pokazuju da odgovor na psihoterapiju značajno varira među pojedincima. Kod određenog broja pacijenata ne dolazi do pouzdanih ili klinički značajnih promjena uprkos uključenosti u terapijski proces. Procjene ukazuju da se takav ishod može zabilježiti kod približno jedne trećine osoba koje učestvuju u psihoterapiji.<ref name="Wolpert_2016">{{cite journal |last=Wolpert |first=Miranda |title=Failure is an option |journal=The Lancet Psychiatry |volume=3 |issue=6 |pages=510–512 |date=2016 |doi=10.1016/S2215-0366(16)30075-X |url=https://www.thelancet.com/journals/lanpsy/article/PIIS2215-0366(16)30075-X/fulltext |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> ==== Poređenje s drugim oblicima liječenja ==== Veliki međunarodni pregledi naučnih istraživanja pokazali su da je psihoterapija efikasna za brojne [[Mentalni poremećaj|mentalne poremećaje]] i psihološke poteškoće.<ref name="Campbell_2013" /><ref name="Woelbert_2015" /> Međutim, jedan pregledni rad (analiza ranijih analiza) iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su veličine učinaka i psihoterapijskih i farmakoterapijskih tretmana, u poređenju s uobičajenim tretmanom ili placebom, uglavnom bile male za većinu poremećaja i terapijskih pristupa. Autori su zaključili da je za daljnji napredak u području mentalnog zdravlja i za unapređenje strategija liječenja mentalnih poremećaja potrebana "[[promjena paradigme]] u istraživanjima".<ref name="Leichsenring_2022" /> Jedna od najdugotrajnijih rasprava u psihoterapijskim istraživanjima odnosi se na pitanje da li su pojedini psihoterapijski pravci efikasniji od drugih. U izdanju priručnika ''Handbook of Counseling Psychology'' iz 2008. se navodi: "Metaanalize studija o psihoterapiji dosljedno su pokazale da među različitim terapijskim pristupima ne postoje značajne razlike u ishodima liječenja".<ref name="Brown_Lent_2008">{{cite book |last1=Brown |first1=Steven D. |last2=Lent |first2=Robert W. |editor1-last=Brown |editor1-first=Steven D. |editor2-last=Lent |editor2-first=Robert W. |title=Handbook of Counseling Psychology |edition=4 |publisher=John Wiley & Sons |location=Hoboken, NJ |year=2008 |pages=250 |isbn=978-0-470-09622-2 |url=https://archive.org/details/isbn_9780470096222/page/250 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> U priručniku se dalje navodi da "postoji malo dokaza koji sugerišu da određeni terapijski pristup dosljedno postiže bolje rezultate od drugih u liječenju pojedinih psiholoških poremećaja".<ref name="Brown_Lent_2008" /> Ova pojava u stručnoj literaturi poznata je kao "[[Presuda ptice Dodo]]", nazvana prema prizoru iz romana Alisa u zemlji čuda u kojem Dodo nakon utrke proglašava da su svi učesnici pobijedili i da svi dobijaju nagradu. Istraživači su sve veću pažnju usmjeravaju na identifikaciju faktora koji su zajednički svim psihoterapijama i koji, kako se čini, objašnjavaju ovaj fenomen. Ovaj pristup poznat je kao [[teorija zajedničkih faktora]]. Među najčešće navođenim zajedničkim faktorima nalaze se: kvalitet terapijskog odnosa, način interpretacije problema i suočavanje s bolnim emocijama.<ref name="Nolen_Hoeksema_2014">{{cite book |last=Nolen-Hoeksema |first=Susan |title=Abnormal psychology |edition=6 |publisher=McGraw-Hill Education |location=New York, NY |year=2014 |pages=53–54 |isbn=978-0-07-734916-5 |url=https://archive.org/details/isbn_9781308211503 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wampold_Imel_2015">{{cite book |last1=Wampold |first1=Bruce E. |last2=Imel |first2=Zac E. |title=The Great Psychotherapy Debate: The Evidence for What Makes Psychotherapy Work |edition=2 |publisher=Routledge |year=2015 |isbn=978-1-136-67267-5 |url=https://books.google.ba/books?id=ljZyBgAAQBAJ&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Benish_2008">{{cite journal |last1=Benish |first1=Steven G. |last2=Imel |first2=Zac E. |last3=Wampold |first3=Bruce E. |title=The relative efficacy of bona fide psychotherapies for treating posttraumatic stress disorder: A meta-analysis of direct comparisons |journal=Clinical Psychology Review |volume=28 |issue=6 |pages=746–758 |year=2008 |doi=10.1016/j.cpr.2007.10.005 |pmid=18055080 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0272735807001845 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Miller_2008">{{cite journal |last1=Miller |first1=Scott D. |last2=Wampold |first2=Bruce E. |last3=Varhely |first3=Katelyn |title=Direct comparisons of treatment modalities for youth disorders: A meta-analysis |journal=Psychotherapy Research |volume=18 |issue=1 |pages=5–14 |year=2008 |doi=10.1080/10503300701472131 |pmid=18815962 |s2cid=13004118 |url=https://clinica.ispa.pt/sites/default/files/31._psychotherapycomparison_offoryouthmillerwampolod2008.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Studije o ishodima psihoterapije često su predmet kritika zbog toga što su previše udaljene od stvarne kliničke prakse. U takvim istraživanjima obično učestvuju pažljivo odabrani terapeuti koji su prošli opsežnu obuku i stručni nadzor, dok su sami pacijenti često nereprezentativni za tipičnu populaciju zbog primjene strogih kriterijuma za uključivanje ili isključivanje iz istraživanja. Ovakve okolnosti direktno utječu na [[Kriza replikacije|replikabilnost]] (mogućnost ponavljanja naučnih rezultata u drugim istraživanjima) i ograničavaju mogućnost da se ti zaključci uopće primijene na terapeute koji rade u stvarnoj praksi.<ref name="Wampold_Imel_2015" /><ref name="Leichsenring_2017">{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=F |last2=Abbass |first2=A |last3=Hilsenroth |first3=MJ |last4=Leweke |first4=F |last5=Luyten |first5=P |last6=Keefe |first6=JR |last7=Midgley |first7=N |last8=Rabung |first8=S |last9=Salzer |first9=S |last10=Steinert |first10=C |title=Biases in research: risk factors for non-replicability in psychotherapy and pharmacotherapy research |journal=Psychological Medicine |volume=47 |issue=6 |pages=1000–1011 |date=2017 |doi=10.1017/s003329171600324x |pmid=27955715 |s2cid=1872762 |url=http://discovery.ucl.ac.uk/1532689/1/Replicability%2033%20Psychological%20Medicine.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Uprkos tim ograničenjima, specifične terapije su testirane za primjenu kod konkretnih mentalnih poremećaja.<ref name="Norcross_2011">{{cite book |editor-last=Norcross |editor-first=John C. |title=Psychotherapy Relationships That Work: Evidence-Based Responsiveness |edition=2. |publisher=Oxford University Press |year=2011 |isbn=978-0-19-987621-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_Relationships_That_Work.html?id=gtD8yUe1n5YC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu rezultata takvih istraživanja, stručne i regulatorne organizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama donijele su preporuke za liječenje različitih stanja.<ref name="NICE_2026">{{cite web |title=Mental health, behavioural and neurodevelopmental conditions |url=https://www.nice.org.uk/guidance/conditions-and-diseases/mental-health-behavioural-and-neurodevelopmental-conditions |publisher=National Institute for Health and Care Excellence (NICE) |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APA_Guidelines">{{cite web |title=Clinical Practice Guideline Development |url=https://www.apa.org/about/offices/directorates/guidelines/clinical-practice |publisher=American Psychological Association (APA) |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APA_Practice_Guidelines">{{cite web |title=American Psychiatric Association Practice Guidelines |url=https://psychiatryonline.org/books/guidelines |publisher=American Psychiatric Association |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među najznačajnijim dugoročnim istraživanjima psihoterapije ističe se Helsinška studija psihoterapije. U ovom opsežnom kliničkom istraživanju praćeni su pacijenti s [[Anksioznost|anksioznim]] i depresivnim poremećajima koji su bili uključeni u različite oblike psihoterapijskog tretmana. Rezultati su pokazali da su pacijenti uključeni u kratkotrajne terapije ([[Kratka terapija usmjerena na rješenje|terapiju usmjerenu na rješenja]] i kratku [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]]), ostvarivali brže početno poboljšanje. Međutim, tokom petogodišnjeg praćenja veće i trajnije koristi zabilježene su kod osoba koje su učestvovale u dugotrajnoj psihoterapiji ili [[Psihoanaliza|psihoanalizi]]. Istraživanje je također pokazalo da nekoliko faktora povezanih s pacijentom i terapeutom mogu predviđati podobnost za različite oblike psihoterapije.<ref name="Knekt_2013">{{cite journal |last1=Knekt |first1=Paul |last2=Heinonen |first2=Erkki |last3=Härkäpää |first3=Kristiina |last4=Järvikoski |first4=Aila |last5=Virtala |first5=Esa |last6=Rissanen |first6=Julius |last7=Lindfors |first7=Olavi |collaboration=The Helsinki Psychotherapy Study Group |title=Randomized trial on the effectiveness of long- and short-term psychotherapy on psychosocial functioning and quality of life during a 5-year follow-up |journal=Nordic Journal of Psychiatry |volume=67 |issue=1 |pages=59–68 |year=2013 |doi=10.3109/08039488.2012.680910 |pmid=22563790 |s2cid=30877764 |url=https://www.researchgate.net/publication/280030695_Randomized_trial_on_the_effectiveness_of_long-_and_short-term_psychotherapy_on_psychosocial_functioning_and_quality_of_life_during_a_5-year_follow-up |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Metaanalize su pokazale da su [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT) i [[psihodinamska psihoterapija]] približno jednako efikasne u liječenju depresije.<ref name="Moran_2017">{{cite journal |last=Moran |first=Mark |title=Psychodynamic Therapy Found ‘Equivalent’ to CBT Across Disorders |journal=Psychiatric News |volume=52 |issue=15 |year=2017 |doi=10.1176/appi.pn.2017.7a4 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.pn.2017.7a4 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Metaanaliza]] objavljena 2014, koja je obuhvatila više od 11.000 pacijenata, pokazala je da je [[interpersonalna psihoterapija]] (IPT) približno jednako efikasna kao [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT) u liječenju depresije. Međutim, kod [[Poremećaji hranjenja|poremećaja hranjenja]] interpersonalna psihoterapija pokazala se manje efikasnom od KBT-a.<ref name="Cuijpers_2016">{{cite journal |last1=Cuijpers |first1=Pim |last2=Donker |first2=Tara |last3=Weissman |first3=Myrna M. |last4=Ravitz |first4=Paula |last5=Cristea |first5=Ioana A. |title=Interpersonal Psychotherapy for Mental Health Problems: A Comprehensive Meta-Analysis |journal=American Journal of Psychiatry |volume=173 |issue=7 |pages=680–687 |year=2016 |doi=10.1176/appi.ajp.2015.15091141 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.ajp.2015.15091141 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kada je riječ o djeci i [[Adolescencija|adolescent]]ima, [[metaanaliza]] iz 2014, koja je obuhvatila gotovo 4.000 ispitanika, pokazala je da su [[interpersonalna psihoterapija]] i [[kognitivno-bihevioralna terapija]] među najuspješnijim psihoterapijskim metodama za liječenje depresivnih poremećaja u ovoj populaciji.<ref name="Zhou_2015">{{cite journal |last1=Zhou |first1=Xinyu |last2=Hetrick |first2=Sarah E |last3=Cuijpers |first3=Pim |last4=Qin |first4=Bin |last5=Barth |first5=Jürgen |last6=Whittington |first6=Craig J |last7=Cohen |first7=David |last8=Del Giovane |first8=Cinzia |last9=Liu |first9=Yiyun |last10=Michael |first10=Kurt D |last11=Zhang |first11=Yuqing |last12=Weisz |first12=John R |last13=Xie |first13=Peng |title=Comparative efficacy and acceptability of psychotherapies for depression in children and adolescents: A systematic review and network meta-analysis |journal=World Psychiatry |volume=14 |issue=2 |pages=207–222 |date=2015 |doi=10.1002/wps.20217 |pmid=26043339 |pmc=4471978 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4471978/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Neželjeni efekti === Istraživanja o [[Neželjeni efekti|neželjenim efektima]] psihoterapije relativno su ograničena u poređenju s istraživanjima o njenoj efikasnosti. Iako se psihoterapija općenito smatra sigurnim oblikom liječenja, dostupni podaci ukazuju na to da kod određenog broja pacijenata može doći do pogoršanja simptoma ili pojave novih poteškoća tokom terapijskog procesa. Procjene iz različitih istraživanja pokazuju da se pogoršanje stanja može javiti kod približno 3% do 15% pacijenata, pri čemu se rezultati razlikuju zavisno od karakteristika klijenta, terapeuta i vrste primijenjene terapije.<ref name="Hardy_2019">{{cite journal |last1=Hardy |first1=Gillian E |last2=Bishop-Edwards |first2=Lindsey |last3=Chambers |first3=Eleni |last4=Connell |first4=Janice |last5=Dent-Brown |first5=Kim |last6=Kothari |first6=Gemma |last7=O’Hara |first7=Rachel |last8=Parry |first8=Glenys D |title=Risk factors for negative experiences during psychotherapy |journal=Psychotherapy Research |volume=29 |issue=3 |pages=403–414 |year=2019 |issn=1050-3307 |doi=10.1080/10503307.2017.1393575 |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/123234/3/NegTherapyExperiences%20Accepted%20version%20.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref><ref name="Farquharson_2020">{{cite book |last=Farquharson |first=Lorna |chapter=Adverse effects of psychological therapies |editor-last1=Tribe |editor-first1=Rachel |editor-last2=Morrissey |editor-first2=Jean |title=The handbook of professional, ethical and research practice for psychologists, counsellors, psychotherapists and psychiatrists |edition=3. |publisher=Routledge |location=Abingdon; New York |year=2020 |pages=129–140 |doi=10.4324/9780429428838-11 |isbn=978-1-138-35207-0 |oclc=1130376524 |s2cid=216525848 |chapter-url=https://uel-repository.worktribe.com/output/434360/adverse-effects-of-psychological-therapies |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Jarrett_2016">{{cite web |last=Jarrett |first=Christian |title=How often does psychotherapy make people feel worse? |url=https://www.bps.org.uk/research-digest/how-often-does-psychotherapy-make-people-feel-worse |website=Research Digest |publisher=British Psychological Society |date=2016 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među mogućim neželjenim posljedicama psihoterapije navode se: pogoršanje postojećih ili razvoj potpuno novih simptoma, narušavanje odnosa s bliskim osobama, [[Društvena stigma|društvenu stigmu]] i stvaranje zavisnosti o terapiji.<ref name="Linden_2014">{{cite journal |last1=Linden |first1=Michael |last2=Schermuly-Haupt |first2=Marie-Luise |title=Definition, assessment and rate of psychotherapy side effects |journal=World Psychiatry |volume=14 |issue=3 |pages=306–309 |date=1. 10. 2014 |doi=10.1002/wps.20153 |pmid=25273304 |pmc=4219072 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4219072/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja također ukazuju da pojedine terapijske metode, kao i individualne karakteristike terapeuta, mogu nositi različite nivoe rizika. Istovremeno, određene osobine klijenata, poput težine psiholoških problema, prethodnih traumatskih iskustava ili specifičnih obrazaca ličnosti, mogu povećati vjerovatnoću pojave neželjenih ishoda.<ref name="Farquharson_2020" /> Važno je razlikovati nuspojave psihoterapije koje se mogu javiti i kada je terapija stručno i etički provedena od štete nastale zbog nestručnog rada, neetičkog ponašanja terapeuta ili profesionalnih propusta. Dok se prvi slučaj smatra mogućim, iako nepoželjnim dijelom terapijskog procesa, drugi predstavlja oblik profesionalne greške ili zloupotrebe koji ne proizlazi iz same prirode psihoterapije.<ref name="Linden_2014" /> === Pridržavanje terapije === Pridržavanje terapije ili [[komplijansa pacijenata]] odnosi se na stepen u kojem se pacijent dosljedno uključuje u psihoterapijski proces, odnosno redovno prisustvuje terapijskim seansama i izvršava postavljene zadatke. Ovo predstavlja jedan od glavnih izazova u kliničkoj praksi. Stopa odustajanja od terapije - odnosno prijevremeni prekid tretmana - kreće se u rasponu od 30% do 60%, što djelimično zavisi i od samog načina definisanja tog pojma. Ovaj raspon je nešto niži u istraživačkim okruženjima zbog različitih faktora, kao što su specifičan odabir klijenata i način njihovog uvođenja u proces. Prijevremeni prekid tretmana u prosjeku se povezuje s različitim demografskim i kliničkim karakteristikama klijenata, osobinama samih terapeuta, kao i s dinamikom njihovog međusobnog odnosa tokom liječenja.<ref name="Strauss_2010">{{cite book |last1=Strauss |first1=Jennifer L. |last2=Guerra |first2=Vito S. |last3=Marx |first3=Christine E. |last4=Eggleston |first4=A. Meade |last5=Calhoun |first5=Patrick S. |chapter=Chapter 9: Improving Patient Treatment Adherence: A Clinician's Guide |editor-last=Bosworth |editor-first=Hayden |title=Improving Patient Treatment Adherence: A Clinician's Guide |publisher=Springer New York |date=2010 |pages=215 |isbn=978-1-4419-5865-5 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=uiuXxI6wBSQC&pg=PA215 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wierzbicki_1993">{{cite journal |last1=Wierzbicki |first1=Michael |last2=Pekarik |first2=Gene |title=A meta-analysis of psychotherapy dropout |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=24 |issue=2 |pages=190–195 |year=1993 |doi=10.1037/0735-7028.24.2.190 |url=https://www.researchgate.net/publication/307557461_Meta-analysis_of_Psychotherapy_Dropout |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Visok nivo odustajanja od terapije doveo je do kritika koje se odnose na njenu praktičnu relevantnost i efikasnost psihoterapije.<ref name="Egan_2005">{{cite journal |last=Egan |first=Jonathan |title=Dropout and related factors in therapy |journal=The Irish Psychologist |volume=32 |issue=2 |pages=27–30 |year=2005 |url=https://www.researchgate.net/publication/262530470_Dropout_and_related_factors_in_therapy |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi psiholozi u svom terapijskom radu koriste zadatke između seansi (domaće zadaće) kao sastavni dio tretmana. Ovakvi zadaci naročito su zastupljeni u kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT), gdje se smatraju važnim elementom terapijskog procesa i "aktivnim sastojkom" iscjeljenja. Iako ne postoje precizni podaci o učestalosti njihovog neizvršavanja, smatra se da je to relativno česta pojava.<ref name="Strauss_2010" /> S druge strane, istražuje se i dosljednost samih terapeuta u pridržavanju terapijskih protokola i tehnika - što je poznato kao "integritet tretmana" ili "vjernost protokolu" - pri čemu su dobijeni složeni i različiti rezultati.<ref name="Dinger_2015">{{cite book |last1=Dinger |first1=Ulrike |last2=Zilcha-Mano |first2=Sigal |last3=Dillon |first3=Justina |last4=Barber |first4=Jacques P |chapter=Therapist Adherence and Competence in Psychotherapy Research |editor-last=Cautin |editor-first=Robin L. |editor-last2=Lilienfeld |editor-first2=Scott O. |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=Wiley-Blackwell |year=2015 |pages=1–5 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp340 |isbn=978-1-118-62539-2 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp340 |url=https://digitalcommons.sacredheart.edu/faculty/24/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ipak, u okviru psihoterapije zasnovane na dokazima, praćenje vjernosti protokolu smatra se važnim dijelom istraživanja ishoda liječenja i osiguravanja kvaliteta u kliničkoj praksi. === Mehanizmi promjene === Još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno na koji način psihoterapija postiže uspješne rezultate u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]].<ref name="Cuijpers_2019">{{cite journal |last1=Cuijpers |first1=Pim |last2=Reijnders |first2=Mirjam |last3=Huibers |first3=Marcus J.H. |title=The Role of Common Factors in Psychotherapy Outcomes |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=15 |issue=1 |pages=207–231 |date=2019 |issn=1548-5943 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-050718-095424 |hdl=1871.1/fc5d7d73-48fb-40f3-9c56-05a7995d9888 |pmid=30550721 |url=https://doi.org/10.1146/annurev-clinpsy-050718-095424 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Različiti psihoterapijski pristupi povezani su s različitim teorijskim objašnjenjima o tome koje promjene kod osobe dovode do uspješnog terapijskog ishoda. Općenito, smatra se da procesi emocionalne aktivacije i [[pamćenje|pamćenja]] imaju značajnu ulogu u psihoterapijskim promjenama. Jedna teorija, koja kombinuje ove aspekte, postavlja pretpostavku da do trajne promjene dolazi u onoj mjeri u kojoj se pokrene neuropsihološki mehanizam rekonsolidacije pamćenja (ponovnog učvršćivanja sjećanja), koji je potom sposoban da u ta sjećanja integriše nova emocionalna iskustva.<ref name="Centonze_2005">{{cite journal |last1=Centonze |first1=Diego |last2=Siracusano |first2=Alberto |last3=Calabresi |first3=Paolo |last4=Bernardi |first4=Giorgio |title=Removing pathogenic memories: a neurobiology of psychotherapy |journal=Molecular Neurobiology |volume=32 |issue=2 |pages=123–132 |date=2005 |doi=10.1385/MN:32:2:123 |pmid=16215277 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16215277/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ecker_2012">{{cite book |last1=Ecker |first1=Bruce |last2=Ticic |first2=Robin |last3=Hulley |first3=Laurel |title=Unlocking the Emotional Brain: Eliminating Symptoms at Their Roots Using Memory Reconsolidation |edition=Illustrated |publisher=Routledge |date=2012 |isbn=978-1-136-64017-9 |url=https://books.google.ba/books?id=fQpd13K0gHUC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Welling_2012">{{cite journal |last=Welling |first=Hans |title=Transformative emotional sequence: towards a common principle of change |journal=Journal of Psychotherapy Integration |volume=22 |issue=2 |pages=109–136 |date=2012 |doi=10.1037/a0027786 |citeseerx=10.1.1.1004.236 |url=http://www.integra.pt/textos/tes.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lane_2015">{{cite journal |last1=Lane |first1=Richard D. |last2=Ryan |first2=Lee |last3=Nadel |first3=Lynn |last4=Greenberg |first4=Leslie |title=Memory reconsolidation, emotional arousal, and the process of change in psychotherapy: New insights from brain science |journal=Behavioral and Brain Sciences |volume=38 |year=2015 |doi=10.1017/S0140525X14000041 |url=http://www.coherencetherapy.org/files/Ecker-etal_2015_Minding-the-Findings.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Opće kritike === Neki kritičari izražavaju skepticizam prema pretpostavci da sama psihoterapijski odnos posjeduje značajnu iscjeljujuću moć.<ref name="Masson_2012">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |title=Against Therapy: Emotional Tyranny and the Myth of Psychological Healing |publisher=Histria Books |date=2012 |isbn=978-1-611-87376-4 |url=https://books.google.ba/books/about/Against_Therapy.html?id=CTa5jj7Jm_cC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Epstein_1995">{{cite book |last=Epstein |first=William M. |title=The illusion of psychotherapy |publisher=Transaction Publishers |location=New Brunswick, N.J. |date=1995 |isbn=978-1-56000-215-4 |oclc=32086626 |url=https://archive.org/details/illusionofpsycho0000epst |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Feltham_1999">{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Controversies in Psychotherapy and Counselling |publisher=SAGE |date=1999 |isbn=978-0-761-95641-9 |url=https://books.google.ba/books?id=5B4qh-YyVDgC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori u potpunosti odbacuju psihoterapiju kao naučnu disciplinu koja zahtijeva profesionalne praktičare,<ref name="Dawes_1994">{{cite book |last=Dawes |first=Robyn M. |title=House of cards: psychology and psychotherapy built on myth |publisher=Free Press |location=New York |year=1994 |isbn=978-0-02-907205-9 |oclc=28675086 |url=https://archive.org/details/houseofcardspsyc00dawerich |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> dajući prednost ili neprofesionalnoj pomoći (samopomoći i podršci zajednice)<ref name="Dawes_1994" /> ili biomedicinskim tretmanima.<ref name="Watters_1999">{{cite book |last1=Watters |first1=Ethan |last2=Ofshe |first2=Richard |title=Therapy's delusions, the myth of the unconscious and the exploitation of today's walking worried |publisher=Scribner |location=New York |year=1999 |isbn=978-0-684-83584-6 |oclc=40467398 |url=https://archive.org/details/therapysdelusion00etha_0 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kritičari su također ukazivali na mogućnost da vrijednosti, uvjerenja i tehnike koje primjenjuju terapeuti mogu imati ne samo korisne nego i štetne posljedice za klijente (ili posredno za druge ljude u klijentovom životu).<ref name="Barlow_2010">{{cite journal |last=Barlow |first=David H. |title=Negative Effects From Psychological Treatments |journal=American Psychologist |volume=65 |issue=1 |pages=13–49 |date=2010 |doi=10.1037/a0015643 |pmid=20063906 |url=https://clinica.ispa.pt/sites/default/files/40._barlow_2010_neg_effects_of_ebp.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Dorpat_1996">{{cite book |last=Dorpat |first=Theodore L. |title=Gaslighting, the double whammy, interrogation, and other methods of covert control in psychotherapy and psychoanalysis |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, NJ |year=1996 |isbn=978-1-56821-828-1 |oclc=34548677 |url=https://archive.org/details/gaslightingdoubl0000dorp |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Basseches_1997">{{cite journal |last=Basseches |first=Michael |title=A developmental perspective on psychotherapy process, psychotherapists' expertise, and 'meaning-making conflict' within therapeutic relationships: part II |journal=Journal of Adult Development |volume=4 |issue=2 |pages=85–106 |date=1997 |doi=10.1007/BF02510083 |s2cid=143991100 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF02511846 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi resursi koji su dostupni osobi koja doživljava emocionalnu patnju - podrška prijatelja, vršnjaka i članova porodice, razgovori sa vjerskim službenicima, samostalno čitanje, zdrava fizička aktivnost, lično istraživanje i vlastite strategije suočavanja s problemima - mogu imati značajnu vrijednost. Kritičari ističu da su se ljudi suočavali s krizama, prolazili kroz teške društvene probleme i pronalazili rješenja na životne izazove mnogo prije nastanka psihoterapije kao profesionalne djelatnosti.<ref name="Furedi_2004">{{cite book |last=Furedi |first=Frank |title=Therapy Culture: Cultivating Vulnerability in an Uncertain Age |edition=Illustrated, reprint |publisher=Psychology Press |date=2004 |isbn=978-0-415-32159-4 |url=https://books.google.ba/books/about/Therapy_Culture.html?id=gGkHK7Y9-dwC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> S druge strane, pojedini autori smatraju da je psihoterapija u savremenoj psihijatriji nedovoljno iskorištena i nedovoljno istražena, uprkos tome što pokazuje značajan potencijal u liječenju mentalnih poremećaja u poređenju sa stagnacijom u razvoju novih lijekova. Kao argument navodi se činjenica da se istraživanja psihoterapije finansiraju u znatno manjoj mjeri u odnosu na istraživanja lijekova, iako brojni dokazi potvrđuju njenu efikasnost te ukazuju da mnogi pacijenti daju prednost psihoterapijskim tretmanima u odnosu na farmakološke intervencije.<ref name="Friedman_2015">{{cite news |last=Friedman |first=Richard A. |title=Psychiatry's identity crisis |url=https://www.stateofmind.it/wp-content/uploads/2015/09/Psychiatry%E2%80%99s-Identity-Crisis-The-New-York-Times.pdf |format=PDF |work=[[The New York Times]] |date=2015 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dodatne kritike psihoterapije razvijene su iz perspektiva [[Feminizam|feminističkih]], [[Socijalni konstruktivizam|konstrukcionističkih]] i [[Analiza diskursa|diskursno-analitičkih]] izvora.<ref name="Cushman_1995">{{cite book |last=Cushman |first=Philip |title=Constructing the self, constructing America: A cultural history of psychotherapy |publisher=Addison-Wesley |location=Boston |year=1995 |isbn=978-0-201-62643-8 |oclc=30976460 |url=https://archive.org/details/constructingself00cush |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Rose_1996">{{cite book |last=Rose |first=Nikolas S. |title=Inventing our selves: psychology, power, and personhood |series=Cambridge studies in the history of psychology |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK; New York |year=1996 |doi=10.1017/CBO9780511752179 |isbn=978-0-521-43414-0 |oclc=33440952 |url=https://www.researchgate.net/profile/Nikolas-Rose/publication/49554042_Inventing_Our_Selves/links/00b7d5217881e7f114000000/Inventing-Our-Selves.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Loewenthal_2015">{{cite book |editor-last=Loewenthal |editor-first=Del |title=Critical psychotherapy, psychoanalysis and counselling: Implications for practice |publisher=Palgrave Macmillan |location=Houndmills, Hampshire; New York |year=2015 |doi=10.1057/9781137460585 |isbn=978-1-137-46057-8 |oclc=898925104 |url=https://www.academia.edu/110033560/Critical_Psychotherapy_Psychoanalysis_and_Counselling |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> U osnovi ovih pristupa nalazi se pitanje [[Moć (društvena i politička)|moći]] i načina na koji se ona manifestuje unutar terapijskog odnosa.<ref name="Rose_1996" /><ref name="House_2012">{{cite journal |last=House |first=Richard |title=Psychotherapy, politics and the 'common factor' of power |journal=Psychotherapy and Politics International |volume=10 |issue=2 |pages=157–160 |date=2012 |doi=10.1002/ppi.1260 |url=https://www.academia.edu/105174976/Psychotherapy_Politics_and_the_Common_Factor_of_Power |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> U tom pogledu, izražava se zabrinutost da se klijenti - kako unutar tako i izvan terapijske ordinacije - uvjeravaju da sebe i svoje poteškoće razumiju na način koji je isključivo usklađen s terapijskim idejama.<ref name="Epstein_1995" /><ref name="Rose_1996" /> Posljedica toga može biti potiskivanje ili marginalizacija alternativnih načina razumijevanja ljudskih problema, uključujući feminističke,<ref name="McLellan_1999">{{cite journal |last=McLellan |first=Betty |title=The prostitution of psychotherapy: a feminist critique |journal=British Journal of Guidance & Counselling |volume=27 |issue=3 |pages=325–337 |date=1999 |doi=10.1080/03069889908256274 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03069889908256274 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> ekonomske,<ref name="Pavon-Cuellar_2014">{{cite journal |last=Pavón-Cuéllar |first=David |title=The Freudo-Marxist tradition and the critique of psychotherapeutic ideology |journal=Psychotherapy and Politics International |volume=12 |issue=3 |pages=208–219 |date=2014 |doi=10.1002/ppi.1336 |url=https://ojs.aut.ac.nz/psychotherapy-politics-international/article/download/447/367 |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> ili duhovne perspektive.<ref name="Moodley_West_2005">{{cite book |editor-last=Moodley |editor-first=Roy |editor-last2=West |editor-first2=William |title=Integrating traditional healing practices into counseling and psychotherapy |publisher=SAGE Publications |year=2005 |isbn=978-0-7619-3046-4 |oclc=57283684 |url=https://archive.org/details/integratingtradi0000unse |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kritičari sugerišu da se situacija idealizuje kada se o terapiji razmišlja isključivo kao o odnosu pomoći. Umjesto toga, oni tvrde da je to u osnovi politička praksa u kojoj se određene kulturološke ideje i postupci podržavaju, dok se drugi podrivaju ili diskvalifikuju. Iz ove perspektive, odnos između terapeuta i klijenta neizbježno je povezan s društvenim odnosima moći i političkom dinamikom.<ref name="Epstein_1995" /><ref name="Epstein_2006">{{cite book |last=Epstein |first=William M. |title=Psychotherapy as religion: the civil divine in America |publisher=University of Nevada Press |location=Reno, NV |year=2006 |isbn=978-0-87417-678-0 |oclc=62889079 |url=https://archive.org/details/psychotherapyasr0000epst |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Throop_2009">{{cite book |last=Throop |first=E. |title=Psychotherapy, American Culture, and Social Policy: Immoral Individualism |series=Culture, Mind, and Society |publisher=Palgrave Macmillan US |year=2009 |isbn=978-0-230-61835-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_American_Culture_and_Socia.html?id=dfXHAAAAQBAJ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među najutjecajnijim autorima koji su razvijali ovakvu kritiku bio je francuski filozof [[Michel Foucault]].<ref name="Marks_2017">{{cite journal |last=Marks |first=Sarah |title=Psychotherapy in historical perspective |journal=History of the Human Sciences |volume=30 |issue=2 |pages=3–16 |date=2017 |doi=10.1177/0952695117703243 |pmc=5484460 |pmid=28690369 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5484460/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Guilfoyle_2005">{{cite journal |last=Guilfoyle |first=Michael |title=From therapeutic power to resistance? Therapy and cultural hegemony |journal=Theory & Psychology |volume=15 |issue=1 |pages=101–124 |date=2005 |doi=10.1177/0959354305049748 |s2cid=145491324 |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0959354305049748 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Isack_Hook_1995">{{cite conference |last=Isack |first=Sharonne |last2=Hook |first2=Derek |title=The psychological imperialism of psychotherapy |book-title=1st Annual South African Qualitative Methods Conference: "A spanner in the works of the factory of truth" |location=Johannesburg, South Africa |publisher=Critical Methods Society |date=1995 |url=https://www.criticalmethods.org/hook.html |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Edukacija == Edukacija psihoterapeuta razlikuje se zavisno od pravnih propisa u različitim zemljama, mada uglavnom podrazumijeva kombinaciju akademskog obrazovanja i kliničke prakse.<ref name="WHO_2021">{{cite book |author=World Health Organization |title=Mental Health ATLAS 2020 |publisher=World Health Organization |date=2021 |isbn=978-92-4-003670-3 |url=https://iris.who.int/server/api/core/bitstreams/912699ec-18d0-4b78-be50-366c2f8ec616/content |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina regulatornih okvira zahtijeva da praktičari posjeduju postdiplomsku ili doktorsku kvalifikaciju, iz oblasti kao što su [[psihologija]], [[savjetodavna psihologija]], [[klinički socijalni rad]] ili [[psihijatrija]].<ref name="APA_Career_Clinical_Counseling">{{cite web |author=American Psychological Association |title=A Career in Clinical or Counseling Psychology |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/clinical/education-training |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NZPB_Want_To_Register">{{cite web |author=New Zealand Psychologists Board |title=Want to register? |url=https://psychologistsboard.org.nz/want-to-register/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored samog obrazovanja, specijalizanti obično moraju završiti značajan broj sati supervizirane kliničke prakse kako bi razvili profesionalne kompetencije, praktične vještine i sposobnost etičkog prosuđivanja.<ref name="Kim_et_al_2022">{{cite journal |last=Kim |first=Hee Sun |last2=Yoon |first2=Seowon |last3=Son |first3=Gaeun |last4=Hong |first4=Euntaek |last5=Clinton |first5=Amanda |last6=Grus |first6=Catherine L. |last7=Murphy |first7=David |last8=Siegel |first8=Alex M. |last9=Karayianni |first9=Eleni |last10=Ezenwa |first10=Michael O. |last11=Zara |first11=Georgia |last12=Gutiérrez |first12=Germán |last13=Balva |first13=Daniel |last14=Chey |first14=Jeanyung |last15=Choi |first15=Kee-Hong |title=Regulations governing psychologists: An international survey |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=53 |issue=6 |pages=541–552 |year=2022 |doi=10.1037/pro0000470 |issn=1939-1323 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fpro0000470 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ACA_Licensure_Requirements">{{cite web |author=American Counseling Association |title=Licensure Requirements |url=https://www.counseling.org/resources/licensure-requirements |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovni programi mogu biti zasnovani na različitim pedagoškim modelima, kao što je [[model "naučnik–praktičar"]], koji povezuje naučno istraživanje s kliničkom primjenom, ili [[model "praktičar–učenjak"]], koji naglasak stavlja na neposrednu kliničku obuku i praktičnu primjenu postojećih naučnih saznanja.<ref name="Stahl_et_al_2025">{{cite journal |last=Stahl |first=Linnea |last2=Carroll |first2=Bridgette |last3=Callahan |first3=Jennifer L. |title=Examination for professional practice in psychology performance across doctoral psychology programs: Associations with degree type, specialty area, and accreditation status |journal=Training and Education in Professional Psychology |volume=19 |issue=4 |pages=344–352 |year=2025 |doi=10.1037/tep0000528 |issn=1931-3926 |url=https://www.researchgate.net/publication/395028673_Examination_for_Professional_Practice_in_Psychology_Performance_Across_Doctoral_Psychology_Programs_Associations_With_Degree_Type_Specialty_Area_and_Accreditation_Status |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini savremeni programi edukacije naglašavaju koncept [[Vježbanje (metoda učenja)|namjerne prakse]], koji podrazumijeva sistematsko uvježbavanje određenih kliničkih vještina uz kontinuiranu povratnu informaciju stručnjaka s ciljem unapređenja terapijske efikasnosti.<ref name="Rousmaniere_et_al_2017">{{cite book |editor=Rousmaniere, Tony |editor2=Goodyear, Rodney K. |editor3=Miller, Scott D. |editor4=Wampold, Bruce E. |title=The Cycle of Excellence: Using Deliberate Practice to Improve Supervision and Training |publisher=Wiley |year=2017 |isbn=978-1-119-16558-3 |url=https://books.google.nl/books?id=Ka2hDgAAQBAJ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi specijalizovani psihoterapijski pravci, kao što su [[kognitivno-bihevioralna terapija]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) ili [[psihodinamska psihoterapija]], zahtijevaju dodatnu postdiplomsku certifikaciju koja se stječe u okviru specijalizovanih stručnih instituta. Akreditacijska tijela, državne institucije i profesionalna udruženja nadziru ove programe kako bi osigurali da praktičari ispunjavaju propisane standarde stručnog rada i profesionalnog ponašanja.<ref name="CACREP_2024_Standards">{{cite web |author=Council for Accreditation of Counseling and Related Educational Programs |title=2024 CACREP Standards |url=https://www.cacrep.org/for-programs/2024-cacrep-standards/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BBS_California">{{cite web |author=California Board of Behavioral Sciences |title=California Board of Behavioral Sciences |url=https://www.bbs.ca.gov/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BPS_Who_We_Are">{{cite web |author=British Psychological Society |title=Who we are |url=https://www.bps.org.uk/who-we-are |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> U mnogim zemljama kontinuirano stručno usavršavanje predstavlja zakonsku ili profesionalnu obavezu, čime se osigurava da psihoterapeuti redovno prate razvoj naučnih istraživanja, novih terapijskih metoda i profesionalnih standarda.<ref name="ASPPB_Home">{{cite web | author=Association of State and Provincial Psychology Boards |title=Navigating Interjurisdictional Practice: Understanding Ethical and Regulatory Obligations |url=https://asppb.net/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Vidi također == * [[Poboljšanje pristupa psihološkim terapijama]] (IAPT) * [[Spisak psihoterapijskih časopisa]] * [[Fizikalna terapija]] * [[Psihosomatska medicina]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |title=When You Don't Know Where to Turn: A Self-diagnosing Guide to Counseling and Therapy |date=1987 |last=Bartlett |first=Steven J. |publisher=Contemporary Books |isbn=978-0-8092-4829-2 |url=https://www.gutenberg.org/ebooks/44926}} * {{cite book |title=Introduction to the Psychotherapies |url=https://archive.org/details/introductiontops0000unse_k9t9 |edition=4 |date=2006 |last=Bloch |first=Sidney |publisher=Oxford University Press |isbn=0-19-852092-1}} * {{cite book |title=Handbook of Racial-Cultural Psychology and Counseling |date=2005 |editor-last=Carter |editor-first=Robert T. |oclc=54905669 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0000/5845/77/L-G-0000584577-0002326933.pdf}} Two volumes. * {{cite book |title=Theory and Practice of Counseling and Psychotherapy |edition=10th |date=2015 |last=Corey |first=Gerald |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-305-26372-7 |url=https://cpcglobal.org/publications/Theory%20and%20Practice%20of%20Counseling%20and%20Psychotherapy-%20Corey-%209ed.pdf}} * {{cite book |title=The Neuroscience of Psychotherapy: Healing the Social Brain |url=https://archive.org/details/neuroscienceofps0003cozo |edition=3 |date=2017 |last=Cozolino |first=Louis |publisher=National Geographic Books |isbn=978-0-393-71264-3}} * {{cite book |title=Handbook of Sexual Orientation and Gender Diversity in Counseling and Psychotherapy |url=https://archive.org/details/handbookofsexual0000unse_m4v3 |date=2017 |publisher=American Psychological Association |editor1-last=DeBord |editor1-first=Kurt A. |editor2-last=Fischer |editor2-first=Ann R. |editor3-last=Bieschke |editor3-first=Kathleen J. |editor4-last=Perez |editor4-first=Ruperto M. |isbn=978-1-4338-2306-0}} * {{cite book |title=A Critical History of Psychotherapy |date=2023 |last1=Foschi |first1=Renato |last2=Innamorati |first2=Marco |publisher=Routledge, Taylor & Francis |isbn=978-1-032-36402-5}} Two volumes. * {{cite book |title=International Perspectives on Psychotherapy |date=2017 |publisher=Springer |editor-last=Hofmann |editor-first=Stefan G. |isbn=978-3-319-56193-6}} * {{cite book |title=The Complete Adult Psychotherapy Treatment Planner |url=https://archive.org/details/completeadultpsy0000arth |edition=6 |date=2021 |last1=Jongsma |first1=Arthur E. |last2=Peterson |first2=L. Mark |last3=Bruce |first3=Timothy J. |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-1-118-06786-4}} * {{cite book |title=Culturally Alert Counseling: A Comprehensive Introduction |editor-last=McAuliffe |editor-first=Garrett J. |edition=3 |date=2021 |publisher=SAGE Publications |isbn=978-1-4833-7821-3}} * {{cite book |title=Systems of Psychotherapy: A Transtheoretical Analysis |edition=8 |date=2014 |editor1-last=Prochaska |editor1-first=James O. |editor2-last=Norcross |editor2-first=John C. |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-285-17602-4 |url=https://ravanamooz.ir/wp-content/uploads/2024/05/pdf-%D8%B2%D8%A8%D8%A7%D9%86-%D8%A7%D8%B5%D9%84%DB%8C-%D9%BE%D8%B1%D9%88%DA%86%D8%A7%D8%B3%DA%A9%D8%A7.pdf}} * {{cite book |title=Voices of Color: First-Person Accounts of Ethnic Minority Therapists |url=https://archive.org/details/voicesofcolorfir0000unse_k3c2 |date=2005 |editor1-last=Rastogi |editor1-first=Mudita |editor2-last=Wieling |editor2-first=Elizabeth |isbn=0-7619-2890-1}} * {{cite book |title=Psychotherapy: An Introduction for Psychiatry Residents and Other Mental Health Trainees |url=https://archive.org/details/psychotherapyint0000slav |date=2005 |last=Slavney |first=Phillip R. |publisher=JHU Press |isbn=0-8018-8096-3}} * {{cite book |title=The Basics of Psychotherapy: An Introduction to Theory and Practice |date=2010 |last=Wampold |first=Bruce E. |publisher=American Psychological Association |isbn=978-1-4338-0750-3 |url=https://archive.org/details/basicsofpsychoth0000wamp}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoterapija| ]] dezijfr8h01k54e4i6fqoqlko0hoo4j Datoteka:Logo-Dokkan Battle.png 6 535557 3917082 3900608 2026-08-08T17:01:49Z Semso98 54573 /* Sažetak */ 3917082 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis= Logotip videoigre Dragon Ball Z: Dokkan Battle |Izvor= [https://dbz-dokkan.bn-ent.net/en/] |Datum= 2015. |Autor= Bandai Namco Entertainment / Akatsuki Games |Objašnjenje= Ovo je logotip zaštićene robne marke (videoigre). Slika se koristi pod odredbama "poštene upotrebe" (fair use) isključivo za identifikaciju i ilustraciju članka o istoimenoj igri, jer ne postoji slobodna zamjenska verzija logotipa. }} == Licenciranje == {{Neslobodni logo}} 47bwjxmkjwh7s7fooe6g5xcvuml5lam Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci) 0 535581 3917052 3900969 2026-08-08T15:31:15Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3917052 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Borovec (Bugarska)|Borovec]], {{ZID|Bugarska}} | datum = 14. februar 1993. | takmičari = 92 | države = 23 | zlato = [[Wilfried Pallhuber]]<br />[[Johann Passler]]<br />[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Andreas Zingerle]] | zlatoNOK = ITA | srebro = [[Valerij Medvedcev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = RUS|1991 | bronza = [[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Jens Steinigen]] | bronzaNOK = GER | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1991.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993.]] za muškarce održana je 23. februara 1993. u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Borovec (Bugarska)|Borovecu]]. Pobijedila je selekcija Italije. == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]]<br />{{0|0000}}[[Johann Passler]]<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]] | '''1:32:18,3''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS|1991}}<br />{{0|0000}}[[Valerij Medvedcev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | '''1:32:55,03''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 36.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Sven Fischer]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]<br />{{0|0000}}[[Jens Steinigen]] | '''1:32:57,93''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 39.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}4. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Igor Hohrjakov]]<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Viktor Majgurov]] | '''1:34:17,03''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 01:58.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}5. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UKR}}<br />{{0|0000}}[[Vitalij Mohiljenko]]<br />{{0|0000}}[[Toras Dolnij]]<br />{{0|0000}}[[Valentin Džima]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Maksimov]] | '''1:34:20,93''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:02.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]<br />{{0|0000}}[[Tord Wiksten]]<br />{{0|0000}}[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]<br />{{0|0000}}[[Mikael Löfgren]] | '''1:34:23,53''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 | + 02:05.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}}<br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br />{{0|0000}}[[Urmas Kaldvee]]<br />{{0|0000}}[[Kalju Ojaste]]<br />{{0|0000}}[[Hillar Zahkna]] | '''1:35:01,73''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:43.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Patrice Bailly-Salins]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]]<br />{{0|0000}}[[Christian Dumont]] | '''1:35:29,23''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 03:10.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Eirik Kvalfoss]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Frode Løberg]] | '''1:36:13,2{{0}}''' | '''3+1'''<br />0+1<br />1+0<br />0+0<br />2+0 | + 03:54.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Dariusz Kozłowski]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:02.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLK}}<br />{{0|0000}}[[Lukáš Krejčí]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Sládek]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Kotraba]]<br />{{0|0000}}[[Daniel Krčmář]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 04:22.0 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ČEŠ}}<br />{{0|0000}}[[Petr Garabik]]<br />{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:33.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]]<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Aleksander Grajf]]<br />{{0|0000}}[[Uroš Velepec]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''1+0'''<br />1+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:43.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 14 | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+5'''<br />0+2<br />0+0<br />0+1<br />0+2 | + 05:17.1 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]<br />{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]<br />{{0|0000}}[[Kari Kataja]]<br />{{0|0000}}[[Ville Räikkonen]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' -->' | '''2+1'''<br />0+1<br />0+0<br />2+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SAD}}<br />{{0|0000}}[[Curt Schreiner]]<br />{{0|0000}}[[Ian Harvey]]<br />{{0|0000}}[[David Jarackie]]<br />{{0|0000}}[[Erich Wilbrecht]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br />{{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]<br />{{0|0000}}[[Jean Paquet]]<br />{{0|0000}}[[Tony Fiala]]<br />{{0|0000}}[[Steve Cyr]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''4+1'''<br />0+1<br />2+0<br />0+0<br />2+0 | + 08:07.0 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 18. | style="text-align:left"| {{flagcountry|LAT}}<br />{{0|0000}}[[Oļegs Maļuhins]]<br />{{0|0000}}[[Jekabs Nakums]]<br />{{0|0000}}[[Gundars Upenieks]]<br />{{0|0000}}[[Aivars Bogdanovs]] || <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''2+3'''<br />0+1<br />0+1<br />2+1<br />0+0 | + 08:47.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 19. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BUG}}<br />{{0|0000}}[[Bojko Popov]]<br />{{0|0000}}[[Spas Slatev]]<br />{{0|0000}}[[Krasimir Vidinov]]<br />{{0|0000}}[[Todor Mašov]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 09:33.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 20. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Misao Kodate]]<br />{{0|0000}}[[Atsushi Kazama]]<br />{{0|0000}}[[Manabu Homma]]<br />{{0|0000}}[[Kyōji Suga]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''2+3'''<br />0+2<br />0+0<br />0+1<br />2+0 | + 09:42.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 21. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UK}}<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]]<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Paul Ryan (biatlonac)|Paul Ryan]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''3+1'''<br />0+0<br />2+0<br />0+0<br />1+1 | + 09:59.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 22. | style="text-align:left"| {{flagcountry|MAĐ}}<br />{{0|0000}}[[János Panyik]]<br />{{0|0000}}[[Tamas Molnar]]<br />{{0|0000}}[[Tibor Holéczy]]<br />{{0|0000}}[[István Oláh Nelu]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''0+4'''<br />0+0<br />0+0<br />0+3<br />0+1 | + 14:15.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 23. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GRČ}}<br />{{0|0000}}[[Athanassios Tsakiris]]<br />{{0|0000}}[[Aristidis Routsis]]<br />{{0|0000}}[[Angelos Giagkou]]<br />{{0|0000}}[[Nikolaos Kalofiris]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''2+7'''<br />2+0<br />0+3<br />0+3<br />0+1 | + 26:26.8 |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.]] 1o3cvsxeu72frz1v2jpohsl7115nfob Datoteka:Alma-Ras-Logo.png 6 535602 3917081 3901147 2026-08-08T17:01:20Z Semso98 54573 /* Sažetak */ 3917081 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis=Logotip kompanije Alma Ras d.o.o. |Izvor= https://alma-ras.com/ |Datum=29. juni 2026. |Autor=Alma Ras d.o.o. |Objašnjenje=Logotip se koristi isključivo radi identifikacije i vizuelnog predstavljanja subjekta (kompanije Alma Ras) u informativnom članku o toj kompaniji. }} == Licenciranje == {{Neslobodni logo}} 02ryfmu6xsyxxptzze9yj6gp4w8f4ub Datoteka:Privredna Banka Sarajevo Logo.png 6 535617 3917079 3901237 2026-08-08T16:58:32Z Semso98 54573 /* Sažetak */ 3917079 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis= |Izvor= https://www.pbs.ba/ |Datum= Nepoznat |Autor= Nepoznat |Objašnjenje= Slika će se koristiti na vrhu članka radi identifikacije }} == Licenciranje == {{Neslobodni logo}} nlore4qydywh6kjl8cgwr9ra0k50ivn Datoteka:SylvanianFamiliesLogo.png 6 535629 3917080 3901346 2026-08-08T16:59:07Z Semso98 54573 /* Sažetak */ 3917080 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis = Logotip franšize Sylvanian Families za potrebe ilustracije članka. |Izvor = http://www.sylvanianfamilies.com/index.php |Datum = |Autor = Epoch Company |Objašnjenje = Slika se koristi u sklopu poštene upotrebe za vizuelnu identifikaciju teme članka. }} == Licenciranje == {{Neslobodni logo}} fyahqrcjai3mnfh9pduup3c6iwiswhv Prvi austrijski partizanski bataljon 0 535680 3917191 3914578 2026-08-09T07:26:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917191 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Prvi austrijski partizanski bataljon | slika = Pripadniki avstrijskega bataljona.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Borci Austrijskog bataljona 1945. | aktivan = | osnovana = 24. novembar 1944. | ukinuta = maj 1945. | država = [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg|20px]] [[Demokratska Federativna Jugoslavija]] | grana = pješadija | vrsta = | dio = [[Peta slovenska udarna brigada|5. slovenske brigade NOVJ]] | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | bitke = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komandant bataljona | komandir1 = {{plainlist| * [[Max Bair]] <small>(do početka decembra 1944.)</small><ref name="mug"/> * [[Leopold Stancel]] <small>(od početka decembra 1944.)</small><ref name="mug"/> }} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Roman Füchsel]] <ref name="VE"/> | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} '''Prvi austrijski narodnooslobodilački bataljon''' [[Peta slovenska udarna brigada|5. slovenske brigade NOVJ]] formiran je 24. novembra 1944. u naselju [[Tribuče]],<ref name="mug">{{cite web | url =https://www.kpoe.at/die-oesterreichischen-freiheitsbataillone-in-der-jugoslawischen-volksbefreiungsarmee-1944-45/?elementor-preview=62015&ver=1736667265#_ftn12 | title =Die Österreichischen Freiheitsbataillone in der Jugoslawischen Volksbefreiungsarmee 1944/45 | authorlink =Manfred Mugrauer | last =Mugrauer | first =Manfred | date = | website =kpoe.at | publisher =KPÖ | access-date =5. 7. 2026 | language =de | archive-date =1. 7. 2026 | archive-url =https://web.archive.org/web/20260701065835/https://www.kpoe.at/die-oesterreichischen-freiheitsbataillone-in-der-jugoslawischen-volksbefreiungsarmee-1944-45/?elementor-preview=62015&ver=1736667265#_ftn12 | url-status =dead }}</ref><ref name="VE">{{cite book |last= |first= |authorlink = |date=1974 |title=Vojna enciklopedija |url= |location= |publisher=Vojnoizdavački zavod Beograd |page=493 |isbn= |access-date= |language=sh }}</ref> od 84 borca [[Austrijanci|austrijske narodnosti]] (zarobljenih od [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]), koji su izrazili želju da se u sastavu NOVJ bore protiv [[Wehrmacht|njemačke vojske]]. == Osnivanje == === Prijedlog === Planovi za austrijsku vojnu bazu na jugoslavenskom partizanskom teritoriju, s namjerom uspostavljanja veze sa zemljom i organiziranja partizanskih grupa, datiraju iz kraja oktobra 1943. Odgovarajuće prijedloge [[Komunistička partija Austrije|Komunističke partije Austrije]] (KPA) u to je vrijeme odobrio [[Georgi Dimitrov]]. Dimitrov je služio kao generalni sekretar [[Kominterna|Komunističke internacionale]] do njezina raspuštanja u junu 1943; nakon toga, kao zamjenik šefa Odjela za međunarodne informacije (OMI) pri Centralnom komitetu Ujedinjene komunističke partije (boljševika), bio je središnja kontakt osoba za vodstvo KPA u egzilu sa sjedištem u Moskvi. Početni pregovori o nezavisnoj austrijskoj borbenoj jedinici održani su u aprilu 1944, kada je u Moskvu stigla jugoslavenska vojna misija kako bi s Vrhovnim zapovjedništvom [[Crvena armija|Crvene armije]] razgovarala o daljnjim vojnim akcijama. Članovi Centralnog komiteta KPA iskoristili su ovu priliku kako bi razgovarali o osnivanju austrijskog bataljona u okviru Narodnooslobodilačke vojske. Postignut je dogovor da se grupa austrijskih antifašista preveze avionom na slovenski partizanski teritorij i da se uspostavi baza što bliže austrijskoj granici. Dana 8. maja 1944, tokom rasprave između vodstva Komunističke partije Austrije i Dimitrova, odlučeno je o slanju [[Franza Honnera]], borca u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]] na strani [[Druga Španska Republika|Republike]].<ref name="mug"/> === Organizacija === Uz pomoć sovjetske vlade, u maju 1944. prebačen je avionom u Sloveniju, gdje se s [[Franz Gebhard|Franzom Gebhardom]] i [[Ferdinand Gotthardtom|Ferdinandom Gotthardtom]] padobranom spustio na područje [[Bela krajina|Bele krajine]], u blizini [[Črnomelj]]a. Črnomelj je bio sjedište civilne partizanske uprave, a ondje je naknadno osnovano i austrijsko središte. Početkom listopada 1944. iz Sovjetskog Saveza stiglo je još 20 Austrijanaca; među njima su bili istaknuti dužnosnici KPA: [[Friedl Fürnberg]] i [[Franz David (političar)|Franz David]], – te veterani Španjolskog građanskog rata i jedna žena, [[Auguste Sameck]] (kasnije Hölzl), koja je bila obučena za radiotelegrafistkinju. Ključne odluke o ustrojavanju austrijskog bataljona donesene su tokom razgovora s predstavnicima Komunističke partije Slovenije 16. i 30. oktobra 1944. Dogovoreno je da svaki Austrijanac može postati "pripadnik austrijskog bataljona" pod uvjetom da je spreman "boriti se s oružjem u ruci za oslobođenje Austrije od njemačke okupacije, te se dobrovoljno podvrgnuti stegi slovenske i jugoslavenske vojske. Uslijedilo je novačenje usmjereno na dvije grupe Austrijanaca: antifašiste koji su prebjegli slovenskim partizanima – od kojih su se neki već borili u njihovim postrojbama – te austrijske ratne zarobljenike iz njemačkog [[Wehrmacht]]a koji su se nalazili u jugoslavenskim logorima. [[Franz David]] i [[Max Bair]] predvodili su akciju novačenja među ratnim zarobljenicima. Iako je bijeg iz zarobljeništva zasigurno bio snažan motiv mnogim zarobljenicima, oni su također bili spremni ponovno uzeti oružje u ruke radi obnove austrijske nezavisnosti.<ref name="mug"/> [[Dušan Pirjeve]]c-Ahac, sekretar koruškog regionalnog vodstva Komunističke partije Slovenije, koji je sudjelovao na oktobarskim sastancima, djelovao je kao "savjetnik za austrijske poslove štaba IV. zone" i organizirao prikupljanje austrijskih dobrovoljaca, čiji je prijem u bataljon Franza Gebharda potvrđen u bazi [[Ljubno (Radovljica)|Ljubno]] blizu koruške granice. Drugo sabirno mjesto postavljeno je u Tribučama, selu blizu Črnomelja, gdje se do novembra okupilo oko 100 boraca, koji su primali vojnu obuku za partizanski rat i političku poduku.<ref name="mug"/> === Formiranje === Dana 4. novembra 1944, grupa od 63 austrijska ratna zarobljenika, nazivajući se "Austrijskim partizanskim bataljonom", poslala je pismo Vrhovnom zapovjedništvu Jugoslavenske narodnooslobodilačke vojske tražeći da se ''"uključe u Jugoslavensku narodnooslobodilačku vojsku kao borbena jedinica, kako bi pomogli u uništavanju njemačkog fašizma rame uz rame sa slobodoljubivim narodima"''. Na temelju ove deklaracije osnovan je odbor antifašističkih dobrovoljaca i predstavnika ratnih zarobljenika, koji je 23. novembra 1944. uputio apel Glavnom štabu Slovenske narodnooslobodilačke vojske, tražeći formiranje austrijske jedinice. U ovom odboru bili su [[Max Bair]] (poljoprivrednik, Tirol), [[Roman Füchsel]] (bravar, [[Linz]]), [[Anton Schober]] (poljoprivrednik, Štajerska), [[Johann Truppe]] (poljoprivrednik, Koruška), [[Leo Breininger]] (željeznički radnik, Beč) i [[Peter Tatschl]] (radnik, Koruška). Pozitivan odgovor stigao je već sljedećeg dana, a naredba je dana za formiranje bataljona.<ref name="mug"/> Slovenski oficiri za vezu ([[Jože Zaletel]]-Cene, [[Boris Butina]] i [[Leopold Lesnik]]-Friedl) bili su dodijeljeni jedinici radi koordinacije, ali vojni zapovjednici i politički komesari bili su austrijski komunisti. Zapovjedni jezik bio je njemački, a borci su nosili austrijske simbole. Prvi zapovjednik austrijskog bataljona bio je [[Max Bair]], veteran Španjolskog građanskog rata, bivši tirolski poljoprivrednik koji je 1937. prodao svoje krave kako bi financirao putovanje u Španjolsku. Teško ga je ranio automatskim oružjem provokator početkom decembra 1944, a potom ga je zamijenio [[Leopold Stancl]], član [[Schutzbund]]a (Republikanskog obrambenog saveza) iz [[Floridsdorf]]a i bivši pripadnik Međunarodnih brigada. Politički komesar bataljona isprva je bio [[Roman Füchsel]], član Schutzbunda iz [[Linz]]a i borac u Španjolskom građanskom ratu, koji je u bataljon prešao iz "[[Kampfgruppe Steiermark]]" (Borbena grupa Štajerska), a nakon ranjavanja u martu 1945, [[Franz Gebhard]], poručnik u Španjolskom građanskom ratu, koji je od maja 1944. ilegalno radio u Koruškoj za Honnera i uspostavio veze sa slovenskim partizanima.<ref name="mug"/> Istog dana, 24. novembra 1944, održana je mala svečanost osnivanja na livadi u blizini Tribuča. Sudjelovali su visoki oficiri i predstavnici Glavnog štaba Narodnooslobodilačke vojske i slovenskih partizanskih jedinica, uključujući generala [[Jaka Avsič|Jaku Avsiča]], koji je održao govor nakon Honnerovog uvodnog govora. Borci su zatim položili svečanu zakletvu vjernosti, koju je nekoliko sedmica ranije u egzilu u Moskvi sastavio [[Ernst Fischer (pisac)|Ernst Fischer]], a završio riječima ''"Smrt fašizmu! Sloboda narodu!"'' Time je osnovana prva naoružana austrijska jedinica od uništenja zemlje u martu 1938, događaj koji je "[[Sender Österreich]]" opisao kao ''"uistinu historijski događaj u procesu ponovnog rođenja slobodne, demokratske Austrije".''<ref name="mug"/> Naređenje za osnivanje bataljona izdato je 9. novembra 1944 na prijedlog [[Glavni štab NOV i PO Slovenije|Glavnog štaba NOV I PO Slovenije]] od 5. novembra, a po sugestijama [[Edvarda Kardelja|Edvard Kardelja]] i u saglasnosti CK KPA.<ref>{{cite book |author= |title=Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, DOKUMENTI CK KPJ I VRHOVNOG ŠTABA NOV, knjiga 14; Naređenje Vrhovnog komandanta NOV i POJ od 9. novembra 1944. Glavnom štabu NOV i PO Slovenije za formiranje partizanskog austrijskog bataljona |url=https://znaci.org/zb/4_2_14.pdf#page=355 |location= |publisher=Vrhovni štab NOVJ |page=355 |date=1944 |isbn= |access-date=12. 7. 2026 |language=sh }}</ref> Naređenjem Glavnog štaba NOV i PO Slovenije od 24. novembra 1944. osnovan je Austrijski bataljon, a u naredbi je navedeno, da će pripadnici bataljona nositi uniforme NOVJ, a kao znak prepoznavanja na lijevom rukavu austrijski grb, za njih važi austrijsko komandovanje, te da se disciplinski potčinjava Glavnom štabu, odnosno Komandi koji ovaj odredi: naredbu je potpisao Boris Kidrič, kao politički komesar, a general-lajtnant [[Jaka Avšič]], kao zamjenik komadanta.<ref name="GŠ SLO">{{cite book |author= |title=Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, BORBE U SLOVENIJI, knjiga 17; Naređenje Glavnog štaba NOV i PO Slovenije od 24. novembra 1944. za formiranje 1. austrijskog bataljona u sastavu NOVJ |url=https://znaci.org/zb/4_6_17.pdf#page=546 |location= |publisher=Vrhovni štab NOVJ |page=546 |date=1944 |isbn= |access-date=12. 7. 2026 |language=sh }}</ref> == Sastav == Bataljon je bio podijeljen u dvije čete, kojima su zapovijedali [[Johann Truppe]] - bivši narednik iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], koji se dobrovoljno prijavio za odlazak u Sloveniju s obzirom na predstojeću regrutaciju u [[SS]]; te [[Anton Schober]] - podoficir [[Wehrmacht]]a koji se predao u zarobljeništvo. Niti jedan od njih prije nije imao nikakve veze s Komunističkom partijom Austrije. Politički komesari četa bili su komunisti [[Leo Breininger]] i [[Peter Tatschl]]. U logorima za okupljanje već je bila formirana partijska ćelija KPA. Komunisti su tako činili političku jezgru jedinice: Međutim, članovi KPA bili su daleko malobrojni u odnosu na borce, koji su se prvenstveno regrutirali iz ratnih zarobljenika. U martu 1945. dvanaest pripadnika jedinice bilo je registriranih članova KPA, a još dvanaest imalo je status "kandidata".<ref name="mug"/> == Borbeni put == Nakon formiranja, bataljon je ostao na svojoj zbornoj bazi u Tribučama do 6. januara 1945, kada je raspoređen u operativno područje u Suhoj krajini (u sjeveroistočnom dijelu Dolenjske), gdje su fašističke jedinice počele ponovno osvajati uporište. Bataljon je potom korišten u obrambenim borbama za osiguranje već oslobođenog partizanskog teritorija. U početku je bila samostalna vojna jedinica izravno podređena [[Glavni štab NOV i PO Slovenije|Glavnom štabu NOV i PO Slovenije]], a naređenjem Štaba [[Sedmi slovenski korpus NOVJ|7. korpusa NOVJ]], 12. januara je priključen u sastav [[15. slovenska divizija NOVJ|15. slovenske divizije NOVJ]],<ref name="GŠ SLO" /> a 13. januara<ref name="GŠ SLO" /> (23. januara)<ref name="mug"/> Prvi austrijski partizanski bataljon postao je 4. bataljon [[Peta slovenska udarna brigada|5. slovenske brigade NOVJ "Ivan Cankar"]]. U to vrijeme je njegov sastav brojao 100 vojnika. U sastavu ove brigade bio je do 13. aprila 1945, a onda je uključen u sastav [[Četvrta slovenska udarna brigada|4. slovenske brigade NOVJ "Matija Gubec"]].<ref name="GŠ SLO" /> Bataljon je svoju prvu akciju imao 18. januara 1945, kada je osiguravao most preko rijeke [[Krka (Sava)|Krke]] na cesti koja spaja sela [[Dvor (Žužemberk)|Dvor]] i [[Jama pri Dvoru|Jama]]. Tri borca ​​su poginula u okršajima kod [[Podturn pri Dolenjskih Toplicah|Podturna]] (u općini [[Dolenjske Toplice]]) 21. januara. Sljedeći veći sukobi dogodili su se krajem februara i početkom marta kod [[Primož (Sevnica)|Svetog Primoža]] i [[Lašče (Žužemberk)|Lašča]]. Sredinom marta, bataljon je povučen iz borbenih djelovanja i smješte u blizini [[Zagorje ob Savi|Toplica]]. Početkom aprila prebačen je natrag u borbenu zonu, četiri pripadnika poginula su u blizini [[Kamni Vrh|Kamnog Vrha]] 6. aprila 1945. Dana 11. aprila, bataljon je sudjelovao u teškom sukobu s SS trupama u blizini [[Topla Reber|Tople Reber]].<ref name="mug"/> Ukupno je bataljon imao 13 poginulih i 19 ranjenih, koji su helikopterom prebačeni u [[Bari]]. S obzirom na to da je [[Crvena armija]] u tom razdoblju oslobađala [[Beč]], umor od borbe i demoralizacija proširili su se po cijelom bataljonu. Do 5. maja, jedinica je bila na operativnoj dužnosti u Donjoj Krajini, nakon čega su uslijedili borbeni marševi prema sjeveru, gdje je sudjelovala u opsadi [[Ljubljana|Ljubljane]]. Dana 9. maja 1945, bataljon je umarširao u slovensku prijestolnicu uz oduševljenje stanovništva.<ref name="mug"/> == Raspuštanje == Po naređenju Generalštaba JA od 22. aprila 1945, naređuje se Štabu 3. Armije, da se bataljon principijelno ne uvodi u borbu, te da se štedi i eventualno angažuje u lakšim okršajima. Takođe da se strogo vodi računa o redu i discilpini, ishrani, sbabdjevanju i smještaju, potrebno je obratiti pažnju na moralno-političko uzdizanje i vaspitanje bataljona, te da se u pogodnom trenutku prebaci u Austriji, gdje bi se trebao ujedniti s ostalim Austrijskim bataljonima. Dana 22. aprila 1945. bataljon je smješten u [[Virovitica|Virovitici]] s brojnim stanjem od 171 vojnika. U borbama [[Treća armija JA|3. Armije]], bataljon je stigao 23. maja u [[Maribor]], odakle je preko Ljubljane upućen u Austriju.<ref name="GŠ JA">{{cite book |author= |title=Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, DOKUMENTI CK KPJ I VRHOVNOG ŠTABA NOVJ, knjiga 15; Naređenje Generalštaba JA od 22. aprila 1945. Štabu 3. armije kako da se odnosi prema Austrijskom bataljonu |url=https://znaci.org/zb/4_2_15.pdf#page=379 |location= |publisher=Vrhovni štab NOVJ |page=379-380|date=1945 |isbn= |access-date=12. 7. 2026 |language=sh }}</ref> == Vidi takođe == * [[Drugi austrijski partizanski bataljon]] * [[Treći austrijski partizanski bataljon]] * [[Četvrti austrijski partizanski bataljon]] * [[Peti austrijski partizanski bataljon]] == Reference == {{Reference}} <!-- {{Bataljoni NOVJ}} --> [[Kategorija:Bataljoni NOVJ]] [[Kategorija:Jedinice NOV i PO Slovenije]] [[Kategorija:Jedinice nacionalnih manjina u NOVJ]] [[Kategorija:Peta slovenska udarna brigada]] sjnjhjlap1sxgm4lovvg9c3ppqml7f1 Datoteka:Age of Empires Omot.jpg 6 535797 3917075 3902476 2026-08-08T16:55:05Z Semso98 54573 /* Sažetak */ 3917075 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika | Opis = Omot za videoigru Age of Empires | Izvor = [http://www.mobygames.com MobyGames] ili [http://www.gamefaqs.com GameFAQs] (navedi izvor gdje si našao sliku) | Datum = 1997. | Autor = [[Ensemble Studios]] | Dozvola = {{Poštena upotreba|omota videoigre}} }} == Licenciranje == {{Okvir igre}} 9csunye3813qs7oxeaesn9s25fsl7v1 Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država 0 535899 3917064 3915481 2026-08-08T15:58:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917064 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država | izvorno_ime = National Academy of Sciences | slika = NationalAcademySciences_07110011.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Zgrada Nacionalne akademije nauka u Washingtonu, D.C. | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = NAS | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Početni datum i godine|1863|3|3}} | datum_gašenja = | vrsta = Nevladina organizacija | status = Aktivna | cilj = | glavno_sjedište = 2101 [[Constitution Avenue]], NW, [[Washington, D.C.]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|38.89598|-77.03658|display=inline,title|format=dms}} | područje_utjecaja = | članstvo = 2.687 domaćih i 531 međunarodni član (2024) | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Predsjednik | lider_ime1 = [[Neil Shubin|Neil H. Shubin]] | lider_vrsta2 = Potpredsjednica | lider_ime2 = Susan Wessler | lider_vrsta3 = Osnivači | lider_ime3 = [[Alexander Dallas Bache]]<br>[[Abraham Lincoln]] | lider_vrsta4 = | lider_ime4 = | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = [[Nacionalne akademije nauka, inženjerstva i medicine]] (krovna organizacija) | budžet = Ukupni prihodi: 361,7 miliona $ (2024)<ref name="CauseIQ_NAS_2026">{{cite web |title=National Academy of Sciences |url=https://www.causeiq.com/organizations/national-academy-of-sciences,530196932/ |website=Cause IQ |publisher=Cause IQ, LLC |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> | broj_zaposlenih = 1.381 (2024) | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|nasonline.org/}} }} '''Nacionalna akademija nauka''' ({{lang-en|National Academy of Sciences}}, '''NAS''') američka je neprofitna [[nevladina organizacija]]. NAS je dio sistema [[Nacionalne akademije nauka, inženjerstva i medicine Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnih akademija nauka, inženjerstva i medicine]], zajedno s [[Nacionalna akademija inženjerstva Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnom akademijom inženjerstva]] (NAE) i [[Nacionalna akademija medicine Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnom akademijom medicine]] (NAM). Kao [[nacionalna akademija]], svake godine bira nove članove među naučnicima koji su ostvarili izuzetna i trajna dostignuća u izvornim naučnim istraživanjima. Izbor u Nacionalnu akademiju nauka smatra se jednim od najviših priznanja u naučnoj zajednici [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. [[Članovi Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država|Članovi Nacionalne akademije nauka]] obavljaju svoju dužnost ''[[pro bono]]'' kao "savjetnici naciji" za pitanja iz oblasti nauke, inženjerstva i medicine.<ref name="NAS_Organization_2026">{{cite web |title=Organization |url=https://www.nasonline.org/about-the-nas/organization/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |date=2026 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> Akademija djeluje na osnovu povelje Kongresa u skladu s Glavom 36 Zakonika Sjedinjenih Američkih Država. Američki Kongres donio je zakon kojim je osnovana Nacionalna akademija nauka, a predsjednik [[Abraham Lincoln]] potpisao ga je 1863. Akademija je uspostavljena kao nezavisna i pouzdana nevladina institucija sa zadatkom da "pruža nezavisne i objektivne savjete naciji o pitanjima vezanim za nauku i tehnologiju" te da daje naučne savjete vladi "kad god to zatraži" bilo koji državni organ.<ref name="NAS_Mission_2023">{{cite web |title=Mission |url=https://nasonline.org/about-nas/mission/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231020022809/https://nasonline.org/about-nas/mission/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |date=2023 |archive-date=20. 10. 2023 |url-status=dead |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> Time je Akademija dobila mandat da pruža stručnu podršku svim dijelovima savezne vlasti, umjesto da bude vezana za jednu granu vlasti ili izvršnu agenciju, što je razlikuje od institucija poput [[Kongresna biblioteka|Kongresne biblioteke]] i brojnih tijela koja odgovaraju predsjedniku SAD-a. Za usluge koje pruža saveznoj vladi Akademija ne prima novčanu naknadu.<ref name="NAS_Mission_Overview_2023">{{cite web |title=Overview: NAS Mission |url=https://nasonline.org/about-nas/mission/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231020022809/https://nasonline.org/about-nas/mission/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |date=20. 10. 2023 |archive-date=2023 |url-status=dead |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Pregled == Do 2024, Nacionalna akademija nauka je imala 2.687 [[Članovi Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država|redovnih članova]] i 531 [[Članovi Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država|međunarodnog člana]].<ref name="NAS_Membership_Overview_2026">{{cite web |title=Membership Overview |url=https://www.nasonline.org/membership/membership-overview/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |date=2026 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> Među njenim članovima približno je 190 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]].<ref name="NAS_Nobel_25Years_2025">{{cite web |title=25 Years of Nobel Laureates: Celebrating NAS Members Awarded the Nobel Prize Since 2000 |url=https://www.nasonline.org/news/25-years-of-nobel-laureates-celebrating-nas-members-awarded-the-nobel-prize-since-2000/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |date=2025 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> U izvještaju Akademija iz 1989. godine navodi se da se broj žena među njenim članovima povećava veoma sporo; u to vrijeme imala je 1.516 muških i 57 ženskih članova.<ref name="SF_Examiner_Science_1989">{{cite news |title=News of the week from the science world |newspaper=The San Francisco Examiner |date=1989 |page=D-2 |url=https://www.newspapers.com/article/the-san-francisco-examiner-news-of-the-w/28046754/ |department=Journals |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nacionalna akademija nauka jedna je od 135 organizacija članica [[Međunarodno vijeće za nauku|Međunarodnog vijeća za nauku]] (ISC). Iako ne postoji formalna saradnja s državnim i lokalnim akademijama nauka, među njima često postoji neformalna komunikacija i saradnja. Akademijom upravlja Vijeće od 17 članova, koje čine pet službenika (predsjednik, potpredsjednik, glavni sekretar, međunarodni sekretar i blagajnik) te 12 članova Vijeća.Sve članove Vijeća biraju članovi Akademije iz redova članstva Akademije.<ref name="NAS_Leadership_2026">{{cite web |title=Leadership |url=https://www.nasonline.org/about-the-nas/leadership/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |date=2026 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> Oko 85% aktivnosti Akademije finansiraju agencije savezne vlade Sjedinjenih Američkih Država, dok ostatak sredstava dolazi od saveznih država, privatnih fondacija i industrijskih organizacija.<ref name="NationalAcademies_DEPS_FAQ_2009">{{cite web |title=Division on Engineering and Physical Sciences FAQ |url=http://sites.nationalacademies.org/deps/DEPS_037300 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090101125444/http://sites.nationalacademies.org/deps/DEPS_037300 |website=nationalacademies.org |publisher=The National Academies |date=2009 |archive-date=1. 1. 2009 |url-status=dead |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> Vijeće prema potrebi može pojedine zadatke povjeriti specijalizovanim odborima. Tako je, na primjer, Odbor za ishranu životinja još od prije 1944. objavljivao niz izvještaja pod naslovom ''Nutrient Requirements of Domestic Animals'', pri čemu je svako izdanje pripremala posebna podkomisija stručnjaka za određenu oblast.<ref name="NASEM_Nutrient_Reports_2026">{{cite web |title=NASEM Nutrient Requirement Reports |url=https://animalnutrition.org/nrc_reports |website=animalnutrition.org |publisher=National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine |date=2026 |access-date=12. 7. 2026 |language=en |archive-date=14. 7. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260714083246/https://animalnutrition.org/nrc_reports |url-status=dead }}</ref> Nacionalna akademija nauka održava godišnje zasjedanje u [[Washington|Washingtonu, D.C.]], a njegov tok i rezultati objavljuju se u naučnom časopisu ''[[Proceedings of the National Academy of Sciences]]'' (PNAS). Izdavačka kuća [[National Academies Press]] objavljuje publikacije Nacionalnih akademija, pri čemu je više od 4.000 izdanja besplatno dostupno na njenoj internetskoj stranici.<ref name="NASEM_NAP_Free_2011">{{cite web |title=The National Academies Press Makes All PDF Books Free to Download; More Than 4,000 Titles Now Available Free to All Readers |url=https://www.nationalacademies.org/news/the-national-academies-press-makes-all-pdf-books-free-to-download-more-than-4000-titles-now-available-free-to-all-readers |website=nationalacademies.org |publisher=National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine |date=2011 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> Od 2004. do 2017. Nacionalna akademija nauka upravljala je [[Naučni muzej "Marian Koshland"|Naučnim muzejom "Marian Koshland"]], koji je organizovao javne izložbe i obrazovne programe povezane s njenim savjetodavnim i javnopolitičkim radom. Muzejske postavke bile su posvećene temama kao što su [[klimatske promjene]] i [[zarazne bolesti]]. Muzej je zatvoren 2017, a zamijenio ga je novi program popularizacije nauke pod nazivom LabX.<ref name="NAS_LabX_Research_2018">{{cite web |title=Science Out of the Box: Exploring Pathways to Relevance for the Millennial Generation |url=https://webassets.nationalacademies.org/LabX/audience-research/ |website=nationalacademies.org |publisher=National Academy of Sciences: LabX |date=2018 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Keck Center of the National Academies.JPG|mini|desno|300px|Keckov centar Nacionalnih akademija u Washingtonu, D.C., jedna je od nekoliko lokacija na kojima Nacionalna akademija nauka ima svoje urede]] Zakonom o osnivanju, koji je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država [[Abraham Lincoln]] potpisao 3. marta 1863, osnovana je Nacionalna akademija nauka i imenovano je 50 osnivačkih članova. Mnogi od prvih [[Članovi Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država|članova NAS-a]] potjecali su iz takozvanih "Scientific Lazzaroni", neformalne mreže naučnika, uglavnom iz oblasti fizike, koja je djelovala na području [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgea]] u saveznoj državi Massachusetts ({{Circa|1850}}).<ref name="Olson_NAS150_2014">{{cite journal |last=Olson |first=Steve |title=The National Academy of Sciences at 150 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=2014 |volume=111 |issue=supplement_2 |pages=9327-9364 |doi=10.1073/pnas.1406109111 |url=https://www.pnas.org/doi/full/10.1073/pnas.1406109111 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1863. inicijatori osnivanja Akademije osigurali su podršku [[Alexander Dallas Bache|Alexandera Dallasa Bachea]] i [[Charles Henry Davis|Charlesa Henryja Davisa]], [[astronomija|astronoma]] koji je neposredno prije toga opozvan iz američke mornarice u [[Washington]] radi preuzimanja dužnosti direktora Biroa za navigaciju. Podršku su pružili i švicarsko-američki geolog [[Louis Agassiz]] te američki matematičar [[Benjamin Peirce]], koji su zajedno razradili plan za osnivanje Nacionalne akademije nauka. Senator [[Henry Wilson]] iz Massachusettsa namjeravao je imenovati Agassiza u Upravni odbor [[Institut "Smithsonian"|Instituta "Smithsonian"]].<ref name="Jansen_Bache_2023">{{cite book |last=Jansen |first=Axel |title=Alexander Dallas Bache: Building the American Nation through Science and Education in the Nineteenth Century |url=https://www.ssoar.info/ssoar/handle/document/90030 |publisher=Campus Verlag |location=Frankfurt am Main |date=2023 |doi=10.12907/978-3-593-41046-3 |isbn=978-3-593-41046-3 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> Agassiz je o trošku savezne vlade doputovao u Washington kako bi s ostalim učesnicima pripremio organizaciju Akademije. Time je zaobiđen [[Joseph Henry]], koji se protivio upućivanju prijedloga zakona o osnivanju takve akademije [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu Sjedinjenih Američkih Država]], smatrajući da bi takva inicijativa bila u suprotnosti s demokratskim institucijama. Uprkos tome, Henry je kasnije postao drugi predsjednik NAS-a. Agassiz, Davis, Peirce, [[Benjamin Gould]] i senator Wilson sastali su se u Bacheovoj kući, gdje su u kratkom roku izradili nacrt zakona o osnivanju Akademije, uključujući i spisak pedeset osnivačkih članova.<ref name="Miller_Lazzaroni_1972">{{cite book |last1=Miller |first1=Lillian |last2=Voss |first2=Frederick |last3=Hussey |first3=Jeannette |title=The Lazzaroni: science and scientists in mid-nineteenth-century America |url=http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=76824285 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070525215629/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=76824285 |publisher=Smithsonian Institution Press |date=1972 |page=121 |archive-date=25. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> Tokom završnih sati zasjedanja Kongresa, kada je Senat ubrzano razmatrao preostale prijedloge prije zaključenja sjednice, senator Wilson podnio je prijedlog zakona. Bez značajnije rasprave o njegovim odredbama i sadržaju, prijedlog su usvojili i Senat i Predstavnički dom, nakon čega ga je predsjednik Lincoln potpisao.<ref name="Miller_Lazzaroni_1972" /> Iako je osnivanje Akademije predstavljalo značajan korak u institucionalnom priznavanju uloge nauke u američkom društvu, među naučnicima je izazvalo znatno nezadovoljstvo,<ref name="Miller_Lazzaroni_1972" /> bez obzira na to jesu li bili među osnivačima ili ne. Zakon je propisivao: {{Citat|Akademija će, kad god to zatraži bilo koji državni organ, istražiti, ispitati, provesti eksperimente i podnijeti izvještaj o svakom pitanju iz oblasti nauke ili umjetnosti. Stvarni troškovi tih istraživanja, ispitivanja, eksperimenata i izvještaja finansirat će se iz sredstava odobrenih za tu svrhu, ali Akademija neće primati nikakvu naknadu za usluge koje pruža Vladi Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="NAS_Charter_Act_1863">{{cite web |title=An Act to Incorporate the National Academy of Sciences |url=http://www7.nationalacademies.org/ocga/Other/Act_to_incorporate.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20070417074050/http://www7.nationalacademies.org/ocga/Other/Act_to_incorporate.asp |website=nationalacademies.org |publisher=Office of Congressional and Government Affairs |date=2007 |archive-date=17. 4. 2007 |url-status=dead |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref>}} Nacionalna akademija nauka nije uspjela riješiti probleme s kojima su se Sjedinjene Američke Države suočavale tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]], kako su se pripadnici grupe Lazzaroni nadali, niti je ostvarila očekivanja pripadnika grupe ''Lazzaroni'' da objedini američka naučna istraživanja u jedinstven sistem.<ref name="Miller_Lazzaroni_1972" /> Ipak, izbor u članstvo Nacionalne akademije nauka smatrao se najvišim priznanjem za naučna dostignuća američkih naučnika sve do uspostavljanja Nobelove nagrade krajem 19. vijeka.<ref name="Stankus_Journals_2019">{{cite book |last=Stankus |first=Tony |title=Scientific Journals: Improving Library Collections Through Analysis of Publishing Trends |url=https://www.taylorfrancis.com/books/edit/10.4324/9781003002222/scientific-journals-tony-stankus |publisher=Routledge |location=London |date=2019 |orig-date=1990 |doi=10.4324/9781003002222 |isbn=978-1-003-00222-2 |pages=222 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> Kongresna povelja izmijenjena je 1870, kada je ukinuto ograničenje broja članova Akademije.<ref name="NRC_Chronicle_1985">{{cite book |author=National Research Council (U.S.). Office of Government and Public Affairs |title=A Chronicle of Public Laws Calling for Action by the National Academy of Sciences, National Academy of Engineering, Institute of Medicine, [and] National Research Council |url=https://books.google.ba/books?id=PiYrAAAAYAAJ |publisher=National Academy Press |location=Washington, D.C. |date=1985 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}</ref> Povodom 150. godišnjice Gettysburškog govora, astrofizičar [[Neil deGrasse Tyson]] pozvan je 2013. godine da napiše prigodni govor. Tom prilikom istakao je da je jedno od najznačajnijih naslijeđa predsjednika Lincolna upravo osnivanje Nacionalne akademije nauka iste godine, ocijenivši da je taj čin dugoročno usmjerio Sjedinjene Američke Države prema upravljanju zasnovanom na naučnim spoznajama.<ref name="ScienceMag_Gettysburg_2015">{{cite video |people=Tyson, Neil deGrasse |title=Neil's Gettysburg reply |url=https://www.youtube.com/watch?v=Dq3UlgKjbZ8 |publisher=Science Magazine (AAAS) |date=2015 |access-date=12. 7. 2026 |medium=YouTube video |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.nasonline.org/ Službena stranica] ** [http://www.cpnas.org/ Ured za kulturne programe] ** [http://www.labx.org/ LabX] ** [http://www.scienceandentertainmentexchange.org/ The Science & Entertainment Exchange] * [[Kongresna biblioteka]]: ** [http://www.nap.edu/books/0309071445/html/ LC 21: Digitalna strategija za Kongresnu biblioteku] ** [https://www.loc.gov/library/libarch-digital.html Digitalne zbirke i programi] ** [http://www.digitalpreservation.gov/ Program za infrastrukturu i očuvanje digitalnih informacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023013030/http://www.digitalpreservation.gov/ |date=23. 10. 2015 }} * Vega Science Trust: ** [http://www.vega.org.uk/video/ Video programi] ** [http://www.vega.org.uk/video/programme/119 Sherwood Rowland, dobitnik Nobelove nagrade, govori o klimatskim promjenama] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država}} [[Kategorija:Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|01]] [[Kategorija:Naučne organizacije u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Nacionalne akademije u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Nacionalne akademije nauka i umjetnosti|Sjedinjene Američke Države]] [[Kategorija:Članice Međunarodnog vijeća za nauku]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1863.]] e3wt04mvj5xpej1yxppy8qrxlwu38b0 Prenosno učenje 0 535928 3917178 3905387 2026-08-09T06:08:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917178 wikitext text/x-wiki {{Mašinsko učenje}} '''Prenosno učenje''' ({{jez-en|transfer learning}}) jest pristup u [[mašinsko učenje|mašinskom učenju]] pri kojem se znanje stečeno rješavanjem jednog zadatka koristi za poboljšanje učenja drugog, povezanog zadatka. Umjesto obučavanja modela od početka, prethodno obučeni model ili dio njegovih parametara prilagođava se ciljnom skupu podataka. Takav postupak može smanjiti potrebnu količinu označenih podataka i računarskih resursa, naročito kada su izvorni i ciljni zadatak dovoljno slični.<ref name="PanYang">{{Cite journal | last1 = Pan | first1 = Sinno Jialin | last2 = Yang | first2 = Qiang | title = A Survey on Transfer Learning | journal = IEEE Transactions on Knowledge and Data Engineering | volume = 22 | issue = 10 | pages = 1345–1359 | year = 2010 | doi = 10.1109/TKDE.2009.191 | language = en }}</ref> Prenosno učenje široko se primjenjuje u [[duboko učenje|dubokom učenju]], gdje se reprezentacije naučene na velikim skupovima podataka prenose na specijalizirane zadatke. U [[računarski vid|računarskom vidu]] model može najprije naučiti opće vizuelne obrasce, poput ivica, tekstura i oblika, a zatim se prilagoditi prepoznavanju određene vrste objekata. U [[obrada prirodnog jezika|obradi prirodnog jezika]] prethodno obučeni jezički modeli prilagođavaju se zadacima kao što su klasifikacija teksta, odgovaranje na pitanja i prepoznavanje imenovanih entiteta.<ref name="Zhuang">{{Cite journal | last1 = Zhuang | first1 = Fuzhen | last2 = Qi | first2 = Zhiyuan | last3 = Duan | first3 = Keyu | last4 = Xi | first4 = Dongbo | last5 = Zhu | first5 = Yongchun | last6 = Zhu | first6 = Hengshu | last7 = Xiong | first7 = Hui | last8 = He | first8 = Qing | title = A Comprehensive Survey on Transfer Learning | journal = Proceedings of the IEEE | volume = 109 | issue = 1 | pages = 43–76 | year = 2021 | doi = 10.1109/JPROC.2020.3004555 | language = en }}</ref> == Osnovni princip == U formalnom opisu prenosnog učenja razlikuju se izvorna domena i izvorni zadatak, na kojima je model prvobitno obučen, te ciljna domena i ciljni zadatak, za koje se stečeno znanje želi iskoristiti. Domena obuhvata prostor obilježja i raspodjelu podataka, dok zadatak određuju prostor mogućih oznaka i funkcija koju model treba naučiti. Prenosno učenje primjenjuje se kada se izvorna i ciljna domena ili njihovi zadaci razlikuju, ali među njima postoji veza koja omogućava koristan prijenos znanja.<ref name="PanYang"/> Znanje se može prenositi putem primjera za obuku, naučenih obilježja, parametara modela ili odnosa među podacima. U neuronskim mrežama najčešće se prenose težine prethodno obučenih slojeva. Raniji slojevi obično predstavljaju općenitija obilježja, dok su kasniji više prilagođeni izvornom zadatku. Istraživanja konvolucijskih neuronskih mreža pokazala su da se prenosivost obilježja uglavnom smanjuje u višim slojevima i s porastom razlike između izvornog i ciljnog zadatka.<ref name="Yosinski">{{Cite conference | last1 = Yosinski | first1 = Jason | last2 = Clune | first2 = Jeff | last3 = Bengio | first3 = Yoshua | last4 = Lipson | first4 = Hod | title = How Transferable Are Features in Deep Neural Networks? | book-title = Advances in Neural Information Processing Systems 27 | pages = 3320–3328 | year = 2014 | url = https://proceedings.neurips.cc/paper/2014/hash/375c71349b295fbe2dcdca9206f20a06-Abstract.html | access-date = 13. 7. 2026 | language = en | archive-date = 3. 8. 2024 | archive-url = https://web.archive.org/web/20240803000126/https://proceedings.neurips.cc/paper/2014/hash/375c71349b295fbe2dcdca9206f20a06-Abstract.html | url-status = dead }}</ref> == Metode == Jedan od najčešćih postupaka jest korištenje prethodno obučenog modela kao izdvojitelja obilježja. Parametri osnovnog dijela mreže tada ostaju nepromijenjeni, dok se završni sloj zamjenjuje i obučava za novi zadatak. Ovaj pristup prikladan je kada je ciljni skup podataka malen ili sličan skupu na kojem je model prvobitno obučen. Drugi postupak jest dodatno podešavanje ({{jez-en|fine-tuning}}), pri kojem se dio ili svi parametri prethodno obučenog modela nastavljaju obučavati na ciljnom skupu podataka. Obično se koristi manja stopa učenja kako se ranije stečene reprezentacije ne bi naglo izmijenile. Moguće je najprije obučiti samo novi izlazni sloj, a zatim postepeno odmrzavati dublje slojeve modela. Prema odnosu izvorne i ciljne domene razlikuju se induktivno, transduktivno i nenadzirano prenosno učenje. Kod induktivnog prenosnog učenja izvorni i ciljni zadatak nisu isti, a za ciljni zadatak dostupni su označeni podaci. Transduktivno prenosno učenje najčešće zadržava isti zadatak, ali se raspodjela podataka razlikuje, što obuhvata i [[prilagođavanje domene]]. Kod nenadziranog prenosnog učenja označeni ciljni podaci nisu dostupni, pa se preneseno znanje koristi za zadatke poput grupiranja ili učenja reprezentacija.<ref name="PanYang"/><ref name="Zhuang"/> == Primjena == U računarskom vidu često se koriste modeli prethodno obučeni na velikim zbirkama označenih slika. Njihovi slojevi zatim se prilagođavaju klasifikaciji medicinskih snimaka, satelitskih fotografija, industrijskih proizvoda ili drugih specijaliziranih podataka. Time se može postići korisna tačnost i kada ciljni skup sadrži razmjerno malo primjera. U obradi prirodnog jezika prenosno učenje zasniva se na prethodnoj obuci modela na velikim količinama neoznačenog teksta. Model [[BERT]] obučava se predviđanjem prikrivenih tokena, nakon čega se uz mali broj promjena može dodatno podesiti za različite zadatke razumijevanja jezika.<ref name="BERT">{{Cite conference | last1 = Devlin | first1 = Jacob | last2 = Chang | first2 = Ming-Wei | last3 = Lee | first3 = Kenton | last4 = Toutanova | first4 = Kristina | title = BERT: Pre-training of Deep Bidirectional Transformers for Language Understanding | book-title = Proceedings of the 2019 Conference of the North American Chapter of the Association for Computational Linguistics: Human Language Technologies | pages = 4171–4186 | year = 2019 | publisher = Association for Computational Linguistics | doi = 10.18653/v1/N19-1423 | url = https://aclanthology.org/N19-1423/ | access-date = 13. 7. 2026 | language = en }}</ref> Sličan obrazac prethodne obuke i naknadnog podešavanja primjenjuje se i u prepoznavanju govora, obradi zvuka, robotici i [[podržano učenje|podržanom učenju]].<ref name="Zhuang"/> == Ograničenja == Uspješnost prijenosa zavisi od povezanosti izvorne i ciljne domene. Kada je znanje naučeno na izvornom zadatku neprimjereno ciljnom zadatku, može doći do negativnog prijenosa, pri kojem prethodna obuka pogoršava rezultate u odnosu na obučavanje modela od početka. Rizik se povećava kada se raspodjele podataka, značenja oznaka ili obilježja važna za predviđanje znatno razlikuju.<ref name="PanYang"/> Preneseni model može naslijediti i pristranosti, greške ili sigurnosne nedostatke iz izvornog skupa podataka. Dodatno podešavanje velikih modela također može zahtijevati znatne računarske resurse, a promjena parametara ponekad dovodi do gubitka ranije naučenih sposobnosti. Zbog toga se izbor izvornog modela, slojeva koji se prenose i načina prilagođavanja određuje prema veličini ciljnog skupa, sličnosti zadataka i raspoloživim resursima. == Također pogledajte == * [[Duboko učenje]] * [[Nadzirano učenje]] * [[Samonadzirano učenje]] * [[Višezadaćno učenje]] * [[Neuronska mreža]] * [[Model temelja]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mašinsko učenje]] c97lizo5zx3zlg890bu1zw0ssory5ij Odo (Zvjezdane staze) 0 536170 3917084 3914038 2026-08-08T17:15:53Z Panasko 146730 /* */ 3917084 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Odo | serija = ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | slika = Odo.jpg | prvo = "Emissary" (1993)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | zadnje = "Kobayashi" (2022)<br />''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'' | kreator = | portretirao = [[René Auberjonois]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = [[Changeling]] | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Odo''', izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]''. On je član vrste koja mijenja oblik, zvane Changelings, i služi kao šef obezbjeđenja svemirske stanice ''Duboki svemir 9'' na kojoj se radnja serije odvija. Inteligentan, pronicljiv i šutljiv, Odo koristi svoje jedinstvene sposobnosti tokom cijele serije kako bi održavao sigurnost na stanici DS9, a kasnije pomaže Bajorancima i Federaciji tokom Dominionskog rata protiv vlastitog naroda, Osnivača. == Prijem == Godine 2009, [[IGN]] je rangirao Oda kao sedmi najbolji lik u ''Zvjezdanim stazama'' ukupno.<ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.ign.com/articles/2009/05/08/top-25-star-trek-characters?page=3|title=Top 25 Star Trek Characters|date=8. 5. 2009|website=IGN|language=en-US|access-date=20. 3. 2019}}</ref> Ističu potragu lika za identitetom, čak i dok se bori da održi red na svemirskoj stanici.<ref name="auto"/> Ističu njegove odnose sa [[Benjamin Sisko|Siskom]], [[Quark (Zvjezdane staze)|Quarkom]] i [[Kira Nerys|Kirom]] na stanici, te činjenicu da se može pretvoriti u bilo koji oblik osim normalnog ljudskog oblika.<ref name="auto"/> Godine 2016, Odo je rangiran kao 15. najvažniji lik [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]] i srodnih posada unutar naučnofantastičnog univerzuma ''Zvjezdanih staza'' od časopisa [[Wired]].<ref>{{Cite magazine|url=https://www.wired.com/2016/09/star-treks-100-crew-members-ranked/|title=Star Trek's 100 Most Important Crew Members, Ranked|last=McMillan|first=Graeme|date=5. 9. 2016|magazine=Wired|access-date=20. 3. 2019|issn=1059-1028}}</ref> Godine 2018, [[TheWrap]] je rangirao Oda kao 8. najbolji glavni lik u ''Zvjezdanim stazama'' ukupno, ističući njegove probleme s lojalnošću.<ref>{{Cite web|url=https://www.thewrap.com/all-39-star-trek-main-characters-ranked-from-spock-to-wesley-photos/|title=All 39 'Star Trek' Main Characters Ranked|date=21. 3. 2018}}</ref> == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Odo Odo] na [[Memory Alpha]] {{Zvjezdane staze: Duboki svemir 9}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Likovi iz "Zvjezdanih staza"|*]] 0fgbwpvajt04tvl48lasr9zl4fm97ap Psihologija boja 0 536300 3917197 3915685 2026-08-09T07:38:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917197 wikitext text/x-wiki {{Psihologija bočna traka}} [[Datoteka:Goethe Schiller Die Temperamentenrose.jpg|mini|desno|300px|"Ruža temperamenata" ({{de|Temperamenten-Rose}}) koju su 1798/1799. sastavili [[Johann Wolfgang von Goethe]] i [[Friedrich Schiller]]. Dijagram povezuje dvanaest boja s ljudskim zanimanjima ili karakternim crtama, grupisanim u [[četiri temperamenta]]: 1) kolerični (crvena/narandžasta/žuta): tirani, heroji, avanturisti; 2) sangvinični (žuta/zelena/cijan): hedonisti, ljubavnici, pjesnici; 3) flegmatični (cijan/plava/ljubičasta): govornici, historičari; 4) melankolični (ljubičasta/magentna/crvena): filozofi, pedanti, vladari.]] '''Psihologija boja''' naučna je oblast [[Psihologija|psihologije]] koja proučava kako boje i njihove nijanse utječu na ljudsku [[Percepcija|percepciju]], [[emocije]], kognitivne procese i [[ponašanje]]. Utjecaj boja može biti prisutan i kada ga ljudi nisu svjesni. Naprimjer, boja hrane ili ambalaže može promijeniti doživljaj njenog ukusa. Osim toga, boje mogu izazvati različite emocionalne reakcije i utjecati na raspoloženje pojedinca.<ref name="Roohi_2019">{{cite journal |last1=Roohi |first1=Samad |last2=Forouzandeh |first2=Aynaz |title=Regarding color psychology principles in adventure games to enhance the sense of immersion |journal=Entertainment Computing |volume=30 |pages=100298 |year=2019 |doi=10.1016/j.entcom.2019.100298 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1875952118300417 |url-access=subscription |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}</ref> Način na koji boje djeluju na čovjeka može se razlikovati u zavisnosti od dobi, spola i kulturološke pripadnosti.<ref name="Kurt_Osueke_2014">{{cite journal |last1=Kurt |first1=Sevinc |last2=Osueke |first2=Kelechi Kingsley |title=The Effects of Color on the Moods of College Students |journal=SAGE Open |volume=4 |issue=1 |pages=215824401452542 |date=2014 |doi=10.1177/2158244014525423 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/2158244014525423 |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}</ref> Ipak, pojedini autori smatraju da su preferencije prema određenim bojama relativno ujednačene bez obzira na [[spol]]nu i [[rasa|rasnu]] pripadnost.<ref name="Birren_1950">{{cite book |last=Birren |first=Faber |title=Color Psychology and Color Therapy: A Factual Study of the Influence of Color on Human Life |publisher=McGraw-Hill |location=New York |year=1950 |url=https://archive.org/details/colorpsychologyc0000birr/page/n5/mode/2up |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}</ref> Psihologija boja široko se primjenjuje u [[marketing]]u, [[Oglašavanje|oglašavanju]] i [[Brend|brendiranju]]. Boja je jedan od osnovnih elemenata vizuelnog identiteta jer može utjecati na emocionalne reakcije potrošača, percepciju kvaliteta proizvoda i prepoznatljivost brenda.<ref name="Tan_2010">{{cite book|last=Tan |first=Huaixiang |chapter=Character Costume Figure in Style |title=Character Costume Figure Drawing: Step-by-Step Drawing Methods for Theatre Costume Designers |edition=2. |publisher=Focal Press / Taylor & Francis |location=New York |year=2010 |isbn=9780240811840 |url=https://books.google.hr/books?id=usR4NUi06WQC |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}</ref> Izbor boja koristi se pri oblikovanju [[Logo|logotipa]], ambalaže, reklamnih materijala i digitalnih sadržaja kako bi se privukla pažnja potrošača i oblikovala željena slika o proizvodu ili usluzi.<ref name="Findlay_2018">{{cite web |last=Findlay |first=Paul |title=The ketchup and mustard theory of advertising, AKA learning to taste your brand |publisher=Mumbrella |date=2018 |url=https://mumbrella.com.au/the-ketchup-and-mustard-theory-of-advertising-aka-learning-to-taste-your-brand-540619 |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}</ref> Osim u marketingu, psihologija boja primjenjuje se u arhitekturi, zdravstvenim ustanovama, sportu, obrazovanju i dizajnu videoigara. Iako postoje brojna istraživanja o utjecaju boja na percepciju, emocije i ponašanje, mnogi aspekti psihologije boja i dalje su predmet naučnih rasprava, a pojedine tvrdnje o njihovim efektima nisu dovoljno empirijski potvrđene. == Historijski razvoj == Razvoj psihologije boja kao naučne oblasti povezuje se s radovima više istraživača i mislioca. Među njima se često ističe [[Carl Gustav Jung]], koji je proučavao simboliku boja i njihovu povezanost s ljudskom psihom te smatrao da su boje "maternji jezik podsvijesti".<ref name="Tan_2010" /> Mnogo prije nego što je psihologija boja postala predmet naučnih istraživanja, boje su se koristile u različitim terapijskim praksama. Najstariji zapisi o takvoj primjeni potječu iz drugog milenija prije nove ere. [[Stari Egipat|Drevni Egipćani]] koristili su obojene prostorije i sunčevu svjetlost filtriranu kroz kristale u svrhu liječenja, dok kineski medicinski spis ''[[Huangdi Neijing]]'' opisuje dijagnostičke i terapijske postupke povezane s bojama.<ref name="ColourTherapyHealing_ColourHistory">{{cite web |author=Colour Therapy Healing |title=Colour History |publisher=Colour Therapy Healing |url=https://www.colourtherapyhealing.com/colour/colour-history |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}</ref> Njemački pjesnik i mislilac [[Johann Wolfgang von Goethe]] objavio je 1810. djelo ''[[Teorija boja]]'' ({{de|Zur Farbenlehre}}), u kojem je izložio vlastitu teoriju o psihološkom djelovanju boja.<ref name="Popova_2012">{{cite web |last=Popova |first=Maria |title=Goethe on the Psychology of Color and Emotion |publisher=The Marginalian |date=2012 |url=https://www.themarginalian.org/2012/08/17/goethe-theory-of-colours/ |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}</ref> U svojoj knjizi Goethe opisuje [[žuta|žutu]] boju kao "vedru", dok [[plava|plavu]] definira kao spoj "uzbuđenja i smirenosti".<ref name="Goethe_1840">{{cite book |last=Goethe |first=Johann Wolfgang von |translator-last=Eastlake |translator-first=Charles Lock |title=Goethe's Theory of Colours |publisher=John Murray |location=London |year=1840 |url=https://books.google.hr/books?id=qDIHAAAAQAAJ |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}</ref> Njemački neurolog [[Kurt Goldstein]] objavio je 1942. rezultate istraživanja o mogućim fiziološkim efektima boja. Opisao je slučaj pacijentice s moždanim oboljenjem kod koje je nošenje crvene odjeće, prema njegovim zapažanjima, pogoršavalo simptome, dok su zelena i plava boja imale suprotan efekat.<ref name="Goldstein_1942">{{cite journal |last=Goldstein |first=Kurt |title=Some Experimental Observations Concerning the Influence of Colors on the Function of the Organism |journal=American Journal of Physical Medicine & Rehabilitation |volume=1 |issue=1 |pages=147–151 |year=1942 |doi=10.1097/00002060-194206000-00002 |url=https://gwern.net/doc/psychology/vision/1942-goldstein.pdf |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}</ref> Kasnija istraživanja nisu uspjela potvrditi Goldsteinove nalaze, zbog čega njegova hipoteza nije prihvaćena u savremenoj nauci. Ipak, njegov rad potakao je daljnja istraživanja mogućih fizioloških i psiholoških učinka boja.<ref name="Unikavaev">{{cite web |author=Unikavaev |title=Guide to Color Psychology |publisher=Unikavaev |url=https://unikavaev.com/blog/color-psychology/ |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos tome, Goldsteinov rad dao je podsticaj za dalja istraživanja fizioloških efekata boja na ljudski organizam.<ref name="Unikavaev" /> == Opći model == Opći model psihologije boja zasniva se na šest polaznih načela: # Boja može nositi određeno značenje. # Značenje boje može biti rezultat učenja ili urođenih bioloških predispozicija. # Percepcija boje automatski izaziva procjenu kod osobe koja je opaža. # Proces procjene potiče ponašanje motivisano doživljajem boje. # Utjecaj boje u pravilu se ispoljava automatski. # Značenje i efekat boje usko su povezani s kontekstom u kojem se ona javlja.<ref name="Whitfield_Wiltshire_1990">{{cite journal |last1=Whitfield |first1=T. W. |last2=Wiltshire |first2=T. J. |title=Color psychology: a critical review |journal=Genetic, Social, and General Psychology Monographs |volume=116 |issue=4 |pages=385–411 |year=1990 |pmid=2289687 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2289687/ |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Značenje boja prema savremenim teorijama == Prema savremenim teorijama psihologije boja,<ref name="Labrecque_2010">{{cite thesis |degree=doktorska disertacija |last=Labrecque |first=Lauren Isabelle |title=The marketer's prismatic palette: Essays on the importance of color in marketing with implications for brand personality |publisher=University of Massachusetts Amherst |year=2010 |pages=1–147 |url=https://scholarworks.umass.edu/entities/publication/41785fd4-b692-4b4e-987d-331bbfe5a769 |access-date=28. 7. 2026 |language=en |archive-date=29. 7. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260729103922/https://scholarworks.umass.edu/entities/publication/41785fd4-b692-4b4e-987d-331bbfe5a769 |url-status=dead }}</ref><ref name="Labrecque_et_al_2013">{{cite journal |last1=Labrecque |first1=Lauren I. |last2=Patrick |first2=Vanessa M. |last3=Milne |first3=George R. |title=The Marketers' Prismatic Palette: A Review of Color Research and Future Directions |journal=Psychology & Marketing |volume=30 |issue=2 |pages=187–202 |year=2013 |doi=10.1002/mar.20597 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/mar.20597 |url-access=subscription |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Labrecque_2020">{{cite journal |last=Labrecque |first=Lauren I. |title=Color research in marketing: Theoretical and technical considerations for conducting rigorous and impactful color research |journal=Psychology & Marketing |volume=37 |issue=7 |pages=855–863 |year=2020 |doi=10.1002/mar.21359 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/mar.21359 |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}</ref> boje mogu utjecati na ljude na dva različita načina. S jedne strane, njihovo značenje proizlazi iz iskustva, kulture i naučenih asocijacija, dok s druge strane određene boje mogu izazvati neposredne psihološke i fiziološke reakcije koje nisu povezane s prethodnim iskustvom. * '''Značenje zasnovano na naučenim asocijacijama''' nastaje povezivanjem određene boje s predmetima, pojavama ili iskustvima tokom života. Takve asocijacije zavise od kulture i konteksta u kojem se boja pojavljuje. Na primjer, zelena boja na ambalaži prehrambenih proizvoda često se povezuje s prirodnim, ekološkim ili zdravijim proizvodima, iako sama boja ne govori ništa o njihovom sastavu. * '''Značenje zasnovano na neposrednoj reakciji na boju''' proizlazi iz samih karakteristika boje. Sama izloženost određenoj boji može izazvati osjećaje ili fiziološke reakcije bez oslanjanja na prethodno iskustvo ili kontekst. Na primjer, crvena boja često povećava pobuđenost organizma i usmjerava pažnju, što može dovesti do povećanja srčane frekvencije ili budnosti. * '''Interakcija oba procesa''' – Teorija polazi od pretpostavke da naučene asocijacije i neposredne psihološke i fiziološke reakcije na boje djeluju istovremeno i međusobno se nadopunjuju. Naučene asocijacije mogu pojačati, oslabiti ili izmijeniti prirodne reakcije na boje, a razlikuju se među kulturama i društvima. Pri tome značenje koje proizlazi iz naučenih asocijacija zavisi od konteksta u kojem se boja pojavljuje, dok neposredne reakcije na boju uglavnom nisu uslovljene kontekstom. == Utjecaj boja na percepciju == Više istraživača smatra da je jedan od faktora u [[Evolucija percepcije boja kod primata|evoluciji trohromatske percepcije boja kod primata]] bila sposobnost preciznijeg opažanja emocija i zdravstvenog stanja drugih jedinki, što je imalo važnu ulogu u razvoju složenih društvenih odnosa.<ref name="Elliot_Maier_2014">{{cite journal |last1=Elliot |first1=Andrew J. |last2=Maier |first2=Markus A. |title=Color psychology: effects of perceiving color on psychological functioning in humans |journal=Annual Review of Psychology |volume=65 |pages=95–120 |year=2014 |doi=10.1146/annurev-psych-010213-115035 |pmid=23808916 |url=https://deweycolorsystem.com/wp-content/uploads/2020/06/Credentials-Color-Psychology.pdf |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Na primjer, crvenilo ili bljedilo kože mogu neverbalno ukazivati na uzbuđenje ili bolest. Osim što imaju važnu ulogu u društvenoj komunikaciji, boje utječu i na različite aspekte ljudske percepcije. === Okus === Boje utječu i na način na koji ljudi doživljavaju jestivost i okus hrane i pića.<ref name="Shankar_et_al_2009">{{cite journal |last1=Shankar |first1=Maya U. |last2=Levitan |first2=Carmel A. |last3=Prescott |first3=John |last4=Spence |first4=Charles |title=The Influence of Color and Label Information on Flavor Perception |journal=Chemosensory Perception |volume=2 |issue=2 |pages=53–58 |year=2009 |doi=10.1007/s12078-009-9046-4 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s12078-009-9046-4 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Na tu percepciju ne utječe samo boja samog proizvoda nego i izgled njegove ambalaže i način na koji je izložen među drugim proizvodima. Tako se, na primjer, hljeb u prodavnicama često prodaje u ambalaži ukrašenoj zlatnim ili smeđim tonovima kako bi se stvorio dojam domaće pripreme i svježe pečenog proizvoda.<ref name="Bleicher_2012">{{cite book |last=Bleicher |first=Steven |title=Contemporary Colour: Theory & Use |edition=2. |publisher=Delmar Cengage Learning |location=Clifton Park, NY |year=2012 |pages=48, 50 |isbn=978-1-1335-7997-7 |url=https://archive.org/details/contemporarycolo0000blei |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Boja također može utjecati na očekivani okus proizvoda. Na primjer, piće s okusom trešnje zelene boje može biti pogrešno prepoznato kao piće s okusom limete ili limuna. Pored toga, boja može pojačati doživljaj samog ukusa. Samo na osnovu boje, ljudi mogu procijeniti da smeđi M&M bombon ima izraženiji okus čokolade u odnosu na zeleni.<ref name="Shankar_et_al_2009" /> Ovakav utjecaj boje na percepciju okusa u velikoj mjeri zavisi od prethodnih iskustava i kulturnih očekivanja. Istraživanje provedeno u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] pokazalo je da ispitanici od smeđeg napitka očekuju okus [[Coca-Cola|kole]], dok su ispitanici s [[Tajvan]]a češće očekivali okus grožđa, jer su u njihovoj kulturi popularna smeđa pića najčešće aromatizirana grožđem.<ref name="Shankar_et_al_2010">{{cite journal |last1=Shankar |first1=Maya U. |last2=Levitan |first2=Carmel A. |last3=Spence |first3=Charles |title=Grape expectations: the role of cognitive influences in color-flavor interactions |journal=Consciousness and Cognition |volume=19 |issue=1 |pages=380–390 |year=2010 |doi=10.1016/j.concog.2009.08.008 |pmid=19828330 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1053810009001342 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Percepcija vremena === Utjecaj boja na percepciju trajanja vremena još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, jer različita istraživanja daju međusobno suprotstavljene rezultate. Neka istraživanja pokazuju da crvena boja može dovesti do precjenjivanja trajanja vremenskog intervala. Masahiro Shibasaki i Nobuo Masataka (2014) utvrdili su da su ispitanici procjenjivali prikaz crvenog ekrana dužim u odnosu na prikaz plavog ekrana, pri čemu je taj efekat bio izražen samo kod muškaraca. U istom istraživanju muškarci su brže reagirali na crveni ekran, a kraće vrijeme reakcije bilo je povezano s većim precjenjivanjem trajanja.<ref name="Shibasaki_Masataka_2014">{{cite journal |last1=Shibasaki |first1=Masahiro |last2=Masataka |first2=Nobuo |title=The color red distorts time perception for men, but not for women |journal=Scientific Reports |volume=4 |pages=5899 |year=2014 |doi=10.1038/srep05899 |url=https://www.nature.com/articles/srep05899 |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Sličan nalaz zabilježen je i u demonstracijskom eksperimentu Beau Lottoa (2011), u kojem su učesnici procijenili da je minuta provedena u plavo osvijetljenoj prostoriji trajala u prosjeku 11 sekundi kraće nego minuta provedena u crveno osvijetljenoj prostoriji. Ovakvi nalazi često se objašnjavaju pretpostavkom da crvena boja povećava fiziološku pobuđenost, što može ubrzati subjektivni doživljaj protoka vremena.<ref name="BBC_Horizon_2011">{{cite episode |title=Do You See What I See? |series=Horizon |credits=Beau Lotto (gost) |network=BBC Two |date=2011 |url=https://www.documentaryarea.com/video/Do+You+See+What+I+See/ |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> S druge strane, novija istraživanja s strožijom metodološkom kontrolom ukazuju na suprotan efekat. Stefan Thönes i saradnici (2018) utvrdili su da plavi podražaji mogu dovesti do većeg precjenjivanja trajanja nego crveni. Iako je crvena boja u njihovom istraživanju izazivala veću fiziološku pobuđenost, ispitanici su plave podražaje doživljavali kao duže. Takvi rezultati dovode u pitanje objašnjenje prema kojem je nivo fiziološke pobuđenosti jedini mehanizam odgovoran za utjecaj boje na percepciju vremena.<ref name="Thones_et_al_2018">{{cite journal |last1=Thönes |first1=S. |last2=von Castell |first2=C. |last3=Iflinger |first3=J. |last4=Oberfeld |first4=D. |title=Color and time perception: Evidence for temporal overestimation of blue stimuli |journal=Scientific Reports |volume=8 |pages=1688 |year=2018 |doi=10.1038/s41598-018-19892-z |url=https://www.nature.com/articles/s41598-018-19892-z |doi-access=free |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Svjetlost === Boja izvora svjetlosti utječe na način na koji opažamo boju predmeta koje osvjetljava. Na primjer, isti predmet može izgledati drugačije na dnevnoj svjetlosti nego pod svjetlošću klasične sijalice sa žarnom niti (volframske sijalice). Pod takvim osvjetljenjem predmeti mogu poprimiti izraženije narandžaste ili smećkaste tonove, dok tamne boje mogu djelovati još tamnije.<ref name="Shevell_2008">{{cite journal |last1=Shevell |first1=Steven K. |last2=Kingdom |first2=Frederick A. A. |title=Color in Complex Scenes |journal=Annual Review of Psychology |volume=59 |pages=143–166 |year=2008 |doi=10.1146/annurev.psych.59.103006.093619 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.psych.59.103006.093619 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Osvjetljenje i boja predmeta mogu utjecati i na percepciju njegovog položaja u prostoru. Ako svjetlost, sjena ili boja prikrivaju stvarne konture predmeta, može se steći utisak da je njegov oblik drugačiji nego u stvarnosti.<ref name="Shevell_2008" /> S druge strane, predmeti pod ravnomjernim izvorom svjetlosti pružaju bolji doživljaj trodimenzionalnog oblika.<ref name="Shevell_2008" /> Boja predmeta također može utjecati na opažanje kretanja. Posebno je teško odrediti putanju kretanja objekata pod izvorom svjetlosti čiji se intenzitet mijenja u poređenju sa identičnim objektima pod ravnomjernim osvjetljenjem. Smatra se da je to posljedica međusobnog djelovanja percepcije boje i percepcije pokreta, pri čemu su oba procesa otežana u uslovima promjenjivog osvjetljenja.<ref name="Shevell_2008" /> [[Datoteka:Woodside LIRR Blue Lights on platform .jpg|mini|desno|300px|Plava rasvjeta na željezničkoj stanici Woodside u New Yorku]] Istraživanja pokazuju da plava svjetlost kod ljudi može izazvati osjećaj smirenosti, zbog čega su pojedine države uvele plavu rasvjetu na javnim površinama s ciljem smanjenja broja [[Samoubistvo|samoubistava]].<ref name="Baraniuk_2019">{{cite web |last=Baraniuk |first=Chris |title=Can blue lights prevent suicide at train stations? |publisher=BBC Future |date=2019 |url=https://www.bbc.com/future/article/20190122-can-blue-lights-prevent-suicide-at-train-stations |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Tako je jedna japanska željeznička kompanija u 2009. postavila plavu rasvjetu na svojim stanicama u nastojanju da smanji broj pokušaja [[samoubistvo na željeznici|samoubistava na željeznici]],<ref>{{Cite web |last=Grohol |first=John M. |title=Can Blue-Colored Light Prevent Suicide?|url=http://psychcentral.com/blog/archives/2008/12/13/can-blue-colored-light-prevent-suicide/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215185059/https://psychcentral.com/blog/archives/2008/12/13/can-blue-colored-light-prevent-suicide/|archive-date=15. 12. 2017|access-date=29. 7. 2026}}</ref> iako je efikasnost ove mjere kasnije dovedena u pitanje.<ref name="Hall_2009">{{cite web |last=Hall |first=Kenji |title=Will Blue Lights Reduce Suicides in Japan? |website=BusinessWeek (Eye on Asia) |date=2009 |url=http://www.businessweek.com/globalbiz/blog/eyeonasia/archives/2009/11/will_blue_light.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20091108030547/http://www.businessweek.com/globalbiz/blog/eyeonasia/archives/2009/11/will_blue_light.html |archive-date=8. 11. 2009 |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Slično tome, u [[Glasgow]]u je 2000. u pojedinim naseljima postavljena plava ulična rasvjeta, nakon čega su zabilježena zapažanja o smanjenju stope kriminala na tim područjima.<ref name="Yomiuri_Shimbun_2008">{{cite web |author=The Yomiuri Shimbun |title=Blue streetlights believed to prevent suicides, street crime |newspaper=The Seattle Times |date=2008 |url=http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2008494010_bluelight11.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20100913151600/http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2008494010_bluelight11.html |archive-date=13. 9. 2010 |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Physorg_Yomiuri_2008">{{cite web |author=The Yomiuri Shimbun |title=Blue streetlights may prevent crime, suicide |website=Phys.org |date=2008 |url=http://www.physorg.com/news148153021.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20091009064638/http://www.physorg.com/news148153021.html |archive-date=9. 10. 2009 |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Boja osvjetljenja može utjecati i na subjektivni doživljaj boravka u prodavnicama i drugim zatvorenim prostorima. Neka istraživanja pokazuju da ljudi pod crvenim osvjetljenjem imaju osjećaj da vrijeme prolazi sporije, dok se pod plavim osvjetljenjem vrijeme doživljava kao da prolazi brže.<ref name="Singh_2006">{{cite journal |last=Singh |first=Satyendra |title=Impact of color on marketing |journal=Management Decision |volume=44 |issue=6 |pages=783–789 |year=2006 |doi=10.1108/00251740610673332 |url=https://www.emerald.com/md/article-abstract/44/6/783/283364/Impact-of-color-on-marketing |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga pojedini autori navode da kazina koriste boju rasvjete kako bi potaknule posjetioce da u njima provedu više vremena i potroše više novca.<ref name="Singh_2006" /> Međutim, pretpostavljeni utjecaj obojene svjetlosti (crvene u odnosu na plavu) na sklonost ka rizičnom ponašanju nije se mogao naučno potvrditi.<ref name="Mao_et_al_2018">{{cite journal |last1=Mao |first1=Tianxin |last2=Yang |first2=Jian |last3=Ru |first3=Taotao |last4=Chen |first4=Qingwei |last5=Shi |first5=Haoyue |last6=Zhou |first6=Juyan |last7=Zhou |first7=Guofu |title=Does red light induce people to be riskier? Exploring the colored light effect on the Balloon Analogue Risk Task (BART) |journal=Journal of Environmental Psychology |volume=57 |pages=73–82 |year=2018 |doi=10.1016/j.jenvp.2018.07.001 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0272494418303864 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Farmaceutski proizvodi === Boja [[placebo]] tableta može utjecati na njihovu opaženu efikasnost. Istraživanja pokazuju da se tablete toplih boja, poput crvene ili žute, češće doživljavaju kao stimulansi, dok se tablete hladnih boja, poput plave ili ljubičaste, češće povezuju sa sedativnim efektom.<ref name="de_Craen_et_al_1996">{{cite journal |last1=de Craen |first1=A. J. |last2=Roos |first2=P. J. |last3=de Vries |first3=A. Leonard |last4=Kleijnen |first4=J. |title=Effect of colour of drugs: systematic review of perceived effect of drugs and of their effectiveness |journal=BMJ |volume=313 |issue=7072 |pages=1624–1626 |year=1996 |doi=10.1136/bmj.313.7072.1624 |pmid=8991013 |pmc=2359128 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2359128/ |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Smatra se da ovaj efekat proizlazi iz očekivanja pacijenata, a ne iz neposrednog djelovanja same boje. Zbog toga se opaženi efekat boje može razlikovati među kulturama.<ref name="Dolinska_1999">{{cite journal |last=Dolinska |first=Barbara |title=Empirical investigation into placebo effectiveness |journal=Irish Journal of Psychological Medicine |volume=16 |issue=2 |pages=57–58 |year=1999 |doi=10.1017/S0790966700005176 |url=http://www.ijpm.org/content/pdf/139/placebo.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722003051/http://www.ijpm.org/content/pdf/139/placebo.pdf |archive-date=22. 7. 2011 |access-date=29. 7. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> == Preferencija boja i povezanost boje i emocija== {{Glavni|Preferencije boja}} Način na koji pojedinci reaguju na različite boje varira od osobe do osobe. Istraživanje provedeno u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] pokazalo je da je [[plava]] najomiljenija boja kod 35% ispitanika, zatim slijede [[zelena]] (16%), [[ljubičasta]] (10%) i [[crvena]] (9%).<ref>{{cite web |last=Lamancusa |first=Kathy |url=http://www.creativelatitude.com/articles/articles_lamacusa_color.html|title=Emotional Reactions to Color |work=Creative Latitude|access-date=29. 7. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311005142/http://www.creativelatitude.com/articles/articles_lamacusa_color.html|archive-date=11. 3. 2016 |url-status=dead}}</ref> S druge strane, [[narančasta]], [[žuta]] i [[smeđa]] ubrajaju se među najmanje omiljene boje.<ref name="Hallock_2003">{{cite web |last=Hallock |first=Joe |title=Color Assignment |website=Joe Hallock Design |year=2003 |url=https://www.joehallock.com/edu/COM498/index.html |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Teorije preferencija boja === Jedno od objašnjenja preferencija boja zasniva se na [[Evolucijska estetika|evolucijskoj estetici]]. Prema ovoj pretpostavci, sklonost plavoj i zelenoj boji mogla bi odražavati evolucijski razvijenu preferenciju prema staništima koja su u prošlosti pružala povoljne uslove za život, poput područja bogatih [[voda|vodom]] i [[Vegetacija|vegetacijom]].<ref name="Dutton_2005">{{cite book |last=Dutton |first=Denis |chapter=Aesthetics and Evolutionary Psychology |editor-last=Levinson |editor-first=Jerrold |title=The Oxford Handbook of Aesthetics |series=Oxford Handbooks in Philosophy |publisher=OUP Oxford |year=2005 |isbn=978-0-19-927945-6 |pages=693–705 |language=en}}</ref> Drugo objašnjenje predstavlja teorija ekološke valentnosti, koju su razvili Stephen Palmer i Karen Schloss.<ref name="Palmer_Schloss_2010">{{cite journal |last1=Palmer |first1=Stephen E. |last2=Schloss |first2=Karen B. |title=An ecological valence theory of human color preference |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=107 |issue=19 |pages=8877–8882 |year=2010 |doi=10.1073/pnas.0906172107 |url=https://www.pnas.org/doi/full/10.1073/pnas.0906172107 |doi-access=free |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Prema ovoj teoriji, ljudi razvijaju sklonost ili odbojnost prema određenim bojama na osnovu emocionalnih asocijacija koje imaju s predmetima, pojavama ili iskustvima povezanima s tim bojama. Na primjer, ukoliko osoba plavu boju povezuje sa čistom vodom, vjerovatnije je da će joj davati prednost. S druge strane, odbojnost prema smeđoj boji može nastati uslijed njenog povezivanja sa izmetom ili truhlom hranom. Na preferencije boja mogu utjecati i drugi faktori. Istraživanja pokazuju da osobe kojima je hladno češće biraju tople boje, poput crvene i žute, dok osobe kojima je vruće češće preferiraju hladne boje, poput plave i zelene.<ref name="Whitfield_Wiltshire_1990" /> Također je utvrđeno da introvertirane osobe češće preferiraju hladnije boje, dok su ekstravertirane osobe sklonije toplim bojama.<ref name="Lichtle_2007">{{cite journal |last=Lichtlé |first=Marie-Christine |title=The effect of an advertisement’s colour on emotions evoked by attitude towards the ad: The moderating role of the optimal stimulation level |journal=International Journal of Advertising |volume=26 |issue=1 |pages=37–62 |year=2007 |doi=10.1080/02650487.2007.11072995 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02650487.2007.11072995 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Boje i međuljudska privlačnost === Psiholog [[Andrew J. Elliot]] ispitivao je da li boja odjeće može utjecati na procjenu fizičke privlačnosti. Njegova istraživanja pokazala su da su [[Heteroseksualnost|heteroseksualni]] muškarci i žene obučeni u crveno češće ocjenjivani kao privlačniji potencijalni partneri nego kada su nosili odjeću drugih boja. Međutim, boja odjeće nije uticala na procjenu privlačnosti među osobama istog spola izvan romantičnog konteksta. Druge studije također su potvrdile da muškarci u crvenoj odjeći djeluju privlačnije heteroseksualnim ženama.<ref name="Alter_2013">{{cite web |last=Alter |first=Adam |title=I See Red: The color you need to wear on your dating profile |website=Slate |date=2013 |url=https://slate.com/human-interest/2013/03/new-book-drunk-tank-pink-argues-red-is-the-color-for-dating-profiles.html |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Temperatura boje svjetlosti === Temperatura boje svjetlosti mjeri se u [[kelvin]]ima (K) i odnosi se na to da li svjetlosni izvor emituje toplije (žućkaste) ili hladnije (plavkaste) tonove.<ref name="Unibox_2020">{{cite web |author=Unibox |title=The psychological effects of lighting: Guidance for designers on understanding how light affects mood and well-being |website=Unibox Blog |url=https://unibox.co.uk/blog/psychological-impact-of-lighting |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Odabir odgovarajuće temperature boje ima veliki utjecaj na subjektivni doživljaj prostora, [[emocije]] i funkcionalnost pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Temperatura svjetlosti obično se dijeli u tri glavne kategorije: * Topla bijela svjetlost (ispod 3000 K): Emituje blagi, žućkasti sjaj koji potiče opuštanje i stvara osjećaj ugode i intimnosti. Zbog svog smirujućeg efekta, najčešće se primjenjuje u prostorijama namijenjenim odmoru, poput spavaćih soba, dnevnih boravaka i ugostiteljskih objekata.<ref name="Unibox_2020" /> * Neutralna bijela svjetlost (3000 K – 4500 K): Pruža uravnoteženo i prirodno osvjetljenje koje ne napreže oči. Ova temperatura boje smatra se ugodnom i funkcionalnom za prostore u kojima se obavljaju svakodnevne zadatke, kao što su kuhinje, kupatila i stambeni radni kutci. * Hladna bijela svjetlost (iznad 4500 K): Emituje jasnu, plavkasto-bijelu svjetlost koja imitira dnevnu svjetlost. Ovakvo osvjetljenje podiže nivo budnosti, poboljšava fokus i smanjuje umor, zbog čega je uobičajen izbor za kancelarije, bolnice, maloprodajne objekte i druga radna okruženja u kojima je potrebna visoka koncentracija.<ref name="Unibox_2020" /> === Neurološka osnova povezanosti boja i emocija === U [[mozak|mozgu]] su za obradu boja i emocija zadužene različite regije. Percepcija boja prvenstveno je povezana s područjima [[Vidna kora|vidnog korteksa]], posebno područjima V4 i V8,<ref name="Kozlovskiy_Rogachev_2021">{{cite book |last1=Kozlovskiy |first1=Stanislav |last2=Rogachev |first2=Anton |chapter=How Areas of Ventral Visual Stream Interact When We Memorize Color and Shape Information |title=Advances in Cognitive Research, Artificial Intelligence and Neuroinformatics |series=Lecture Notes in Networks and Systems |volume=1358 |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |year=2021 |isbn=978-3-030-71636-3 |pages=95–100 |doi=10.1007/978-3-030-71637-0_10 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-71637-0_10 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> dok su emocije povezane prvenstveno s [[amigdala|amigdalom]] i drugim strukturama [[limbički sistem|limbičkog sistema]]. Međutim, istraživanja provedena [[Funkcionalna magnetna rezonanca|funkcionalnom magnetnom rezonancom]] (fMRI) pokazala su da zadaci koji zahtijevaju istovremenu obradu boja i emocija aktiviraju [[Moždana hemisfera|obje hemisfere mozga]], posebno područja koja povezuju vidni korteks s limbičkim sistemom. Ova aktivacija u velikoj se mjeri podudara s aktivnošću [[mreža zadanog načina rada|mreže zadanog načina rada]], zbog čega se smatra da upravo ona predstavlja važan neurološki mehanizam koji povezuje percepciju boja s emocionalnim doživljajem.<ref name="Kozlovskiy_Rogachev_2021" /> == Primjena u marketingu == Budući da je boja jedan od najvažnijih elemenata vizuelnog identiteta proizvoda i prepoznatljivosti [[Brend|brend]]a, psihologija boja ima značajnu primjenu u [[marketing]]u. Istraživanja pokazuju da se bojama mogu prenositi određene osobine brenda i oblikovati način na koji ga potrošači doživljavaju.<ref name="Labrecque_Milne_2012">{{cite journal |last1=Labrecque |first1=Lauren I. |last2=Milne |first2=George R. |title=Exciting red and competent blue: The importance of color in marketing |journal=Journal of the Academy of Marketing Science |volume=40 |issue=5 |pages=711–727 |year=2012 |doi=10.1007/s11747-010-0245-y |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11747-010-0245-y |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga marketinški stručnjaci pri odabiru boja uzimaju u obzir medij u kojem se poruka prenosi (npr. štampani ili [[digitalni medij]]i), kao i značenja i emocije koje ciljna publika povezuje s pojedinim bojama. Iako postoje brojni pokušaji klasifikacije reakcija potrošača na različite boje, njihova percepcija nije jednaka kod svih ljudi. Na fiziološke i emocionalne reakcije utječu brojni faktori, uključujući prethodna iskustva, kulturu, religiju, prirodno okruženje, spol, etničku pripadnost i nacionalnost. Zbog toga je pri odabiru boja u marketinškoj komunikaciji važno poznavati ciljnu publiku kako bi se prenijela željena poruka. Odabrane boje mogu utjecati ne samo na neposredno razumijevanje poruke nego i na percepciju vrijednosti, osobina i identiteta brenda. Stoga bi izbor boja trebao biti usklađen s osnovnom porukom i emocijama koje marketinška komunikacija nastoji prenijeti.<ref name="Gloth_Lyquix">{{cite web |last=Gloth |first=Anna |title=Connecting With Color |website=Lyquix Blog |url=https://www.lyquix.com/blog/connecting-with-color/ |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja o utjecaju boja na preferencije potrošača pokazuju da boja proizvoda može utjecati na njihove sklonosti, a posredno i na odluke o kupovini. Taj se efekat uglavnom objašnjava asocijativnim učenjem, odnosno povezivanjem određenih boja s prethodnim iskustvima i očekivanjima. Većina istraživanja nije utvrdila postojanje univerzalno najprivlačnije boje za sve potrošače. Umjesto toga, pokazalo se da se određene boje smatraju prikladnijima za pojedine vrste proizvoda i usluga.<ref name="Fernandez_Vazquez_et_al_2011">{{cite journal |last1=Fernández-Vázquez |first1=Rocío |last2=Stinco |first2=Carla M. |last3=Meléndez-Martínez |first3=Antonio J. |last4=Heredia |first4=Francisco J. |last5=Vicario |first5=Isabel M. |title=Visual and instrumental evaluation of orange juice color: A consumers' preference study |journal=Journal of Sensory Studies |volume=26 |issue=6 |pages=436–444 |year=2011 |doi=10.1111/j.1745-459X.2011.00360.x |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1745-459X.2011.00360.x |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Značenje boja u identitetu brenda === [[Datoteka:RGB color wheel 72.svg|mini|desno|300px|Krug boja]] Boja je jedan od najvažnijih vizuelnih elemenata koji utječu na odluke potrošača pri kupovini.<ref name="Singh_2006" /> Istraživanja pokazuju da potrošači prvi dojam o proizvodu stvaraju u roku od približno 90 sekundi nakon prvog kontakta, pri čemu se između 62% i 90% tog dojma zasniva na boji.<ref name="Singh_2006" /> [[Logo|Logotip]] je često prvi vizuelni element s kojim se potrošači susreću te predstavlja važan dio identiteta [[Kompanija|kompanije]] ili brenda. Kada nemaju prethodno iskustvo s određenim brendom, ljudi prve utiske o njemu često oblikuju na osnovu dominantne boje logotipa.<ref name="Bottomley_Doyle_2006">{{cite journal |last1=Bottomley |first1=Paul A. |last2=Doyle |first2=John R. |title=The interactive effects of colors and products on perceptions of brand logo appropriateness |journal=Marketing Theory |volume=6 |issue=1 |pages=63–83 |year=2006 |doi=10.1177/1470593106061263 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1470593106061263 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od najpoznatijih primjera je karakteristična nijansa ''[[Tiffany plava|Tiffany Blue]]'', koja je zaštitni znak kompanije Tiffany & Co. i snažno je povezana s njenim identitetom i luksuznim imidžom.<ref name="Pantone_Tiffany">{{cite web |author=Pantone |title=Crazy About Tiffany's: The story behind an iconic brand color |website=Pantone |url=https://www.pantone.com/eu/en-eu/articles/case-studies/crazy-about-tiffanys-the-story-behind-an-iconic-brand-color |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Mapiranje boja koristi se kao metoda za odabir prikladnih boja novih logotipa i njihovo razlikovanje od konkurentskih brendova na tržištu prepunom vizuelno sličnih identiteta.<ref name="OConnor_2011">{{cite journal |last=O'Connor |first=Zena |title=Logo colour and differentiation: A new application of environmental colour mapping |journal=Color Research & Application |volume=36 |issue=1 |pages=55–60 |year=2011 |doi=10.1002/col.20594 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/col.20594 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja o prikladnosti boje logotipa pokazala su da percepcija odgovarajuće boje zavisi od vrste proizvoda ili usluge koju brend nudi.<ref name="Bottomley_Doyle_2006" /> U jednom istraživanju ispitanici su ocjenjivali logotipe izmišljenih kompanija koje su nudile različite proizvode. Pokazalo se da su za funkcionalne proizvode, koji služe rješavanju praktičnih potreba ili problema, prikladnijima ocijenjene boje koje se povezuju s funkcionalnošću i pouzdanošću. Nasuprot tome, za proizvode čija je vrijednost prvenstveno povezana s emocijama, društvenim statusom ili stilom života, prikladnijima su ocijenjene boje koje izražavaju te osobine.<ref name="Bottomley_Doyle_2006" /> Istraživanja također pokazuju da sama boja logotipa može oblikovati percepciju identiteta i osobina brenda, posebno kada je riječ o novim ili slabo poznatim kompanijama.<ref name="Labrecque_Milne_2012" /> Neke kompanije, poput [[Victoria's Secret]] i [[H&R Block]]a, koristile su promjenu dominantnih boja kako bi izmijenile svoj korporativni imidž i prilagodile ga ciljnoj publici.<ref name="Labrecque_Milne_2012" /> U istraživanjima koja su ispitivala odnos između boje logotipa i osobina brenda utvrđene su povezanosti između pojedinih boja i osobina kao što su iskrenost, uzbudljivost, kompetentnost, sofisticiranost i robusnost.<ref name="Labrecque_Milne_2012" /> Daljnja istraživanja pokazala su da je vjerovatnoća kupovine veća kada se osobina koju potrošači pripisuju brendu podudara s karakteristikama proizvoda ili usluge. Budući da boja utječe na doživljaj osobina brenda, posredno može utjecati i na namjeru potrošača da kupe određeni proizvod ili uslugu.<ref name="Labrecque_Milne_2012" /> Iako boja predstavlja važan element marketinške komunikacije, njen učinak zavisi od načina primjene i karakteristika ciljne publike.<ref name="Warner_Franzen_1947">{{cite journal |last1=Warner |first1=Lucien |last2=Franzen |first2=Raymond |title=Value of color in advertising |journal=Journal of Applied Psychology |volume=31 |issue=3 |pages=260–270 |year=1947 |doi=10.1037/h0057772 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0057772 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> Budući da ljudi različito doživljavaju boje, rezultati pojedinačnih istraživanja ne mogu se smatrati univerzalno primjenjivim na sve potrošače. === Najčešće asocijacije povezane s bojama u marketinškim istraživanjima === Istraživanja iz područja psihologije boja i marketinga pokazuju da ljudi različitim bojama često pripisuju određena simbolička značenja i emocionalne asocijacije. Ta značenja nisu univerzalna, već zavise od kulturnog okruženja, prethodnih iskustava, konteksta u kojem se boja pojavljuje i vrste proizvoda ili poruke koju prati. Na primjer, nijanse crvene često se povezuju s pobuđenošću, energijom i strašću, dok se plava najčešće dovodi u vezu sa smirenošću, pouzdanošću i profesionalnošću. Budući da obje boje mogu izazvati pozitivne emocionalne reakcije u odgovarajućem kontekstu, često se koriste u marketinškoj komunikaciji i oblikovanju identiteta brenda. U literaturi o marketingu značenja boja ponekad se razvrstavaju u dvije grupe: * F – funkcionalna značenja: odnose se na osobine proizvoda koje ukazuju na njegovu kvalitetu, pouzdanost ili praktičnu vrijednost. * S – društvena i emocionalna značenja: odnose se na stavove, emocije, društveni status ili identitet koji se povezuju s proizvodom ili brendom.<ref name="Bottomley_Doyle_2006" /> {| class="wikitable" style="font-size:90%; width:100%;" |- ! style="text-align:center; background-color:red;"| <span style="color:white">Crvena</span> ! style="text-align:center; background-color:yellow;"| <span style="color:black">Žuta</span> ! style="text-align:center; background-color:green;"| <span style="color:white">Zelena</span> ! style="text-align:center; background-color:blue;"| <span style="color:white">Plava</span> ! style="text-align:center; background-color:pink;"| <span style="color:black">Ružičasta</span> ! style="text-align:center; background-color:purple;"| <span style="color:white">Ljubičasta</span> ! style="text-align:center; background-color:orange;"| <span style="color:black">Narančasta</span> ! style="text-align:center; background-color:brown;"| <span style="color:white">Smeđa</span> ! style="text-align:center; background-color:black;"| <span style="color:white">Crna</span> ! style="text-align:center; background-color:white;"| <span style="color:black">Bijela</span> |- | Strast (S)<ref name="Aslam_2006">{{cite journal |last=Aslam |first=Mubeen M. |title=Are You Selling the Right Colour? A Cross-cultural Review of Colour as a Marketing Cue |journal=Journal of Marketing Communications |volume=12 |issue=1 |pages=15–30 |year=2006 |doi=10.1080/13527260500247827 |url=https://ro.uow.edu.au/ndownloader/files/50573112 |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> | Kompetentnost (S)<ref name="Labrecque_Milne_2012" /> | Dobar ukus (F)<ref name="Aslam_2006" /> | Sofisticiranost (S)<ref name="Labrecque_Milne_2012" /> | Autoritet (S)<ref name="Aslam_2006" /> | Toplina (S)<ref name="Elliot_2015">{{cite journal |last=Elliot |first=Andrew J. |title=Color and psychological functioning: a review of theoretical and empirical work |journal=Frontiers in Psychology |volume=6 |issue=368 |pages=1–8 |year=2015 |doi=10.3389/fpsyg.2015.00368 |pmid=25883578 |pmc=4383146 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4383146/ |doi-access=free |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> | Robusnost (S)<ref name="Labrecque_Milne_2012" /> | Tuga (S)<ref name="Aslam_2006" /> | Sreća (S)<ref name="Aslam_2006" /> | Iskrenost (S)<ref name="Labrecque_Milne_2012" /> |- | Moć (S)<ref name="Piotrowski_Armstrong_2012">{{cite journal |last1=Piotrowski |first1=Chris |last2=Armstrong |first2=Terry |title=Color Red: Implications for Applied Psychology and Marketing Research |journal=Psychology and Education: An Interdisciplinary Journal |volume=49 |issue=1-2 |pages=23–25 |year=2012 |url=https://www.researchgate.net/publication/283620916_Color_Red_Implications_for_Applied_Psychology_and_Marketing_Research |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}</ref> | Sreća (S)<ref name="Aslam_2006" /> | Zavist (S)<ref name="Aslam_2006" /> | Kompetentnost (S)<ref name="Labrecque_Milne_2012" /> | | Sofisticiranost (S)<ref name="Labrecque_Milne_2012" /> | Uzbuđenje (S)<ref name="Elliot_2015" /> | | Sofisticiranost (S)<ref name="Labrecque_Milne_2012" /> | Čistoća (S)<ref name="Aslam_2006" /> |- | Uzbuđenje (S)<ref name="Labrecque_Milne_2012" /> | Pristupačnost / niska cijena (F)<ref name="Hallock_2003" /> | Ekološka prihvatljivost (F)<ref name="Lupton_2017">{{cite book |last=Lupton |first=Ellen |title=Design is Storytelling |publisher=Cooper Hewitt, Smithsonian Design Museum |location=New York |year=2017 |isbn=978-1-942303-19-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Design_is_Storytelling.html?id=1wPlAQAACAAJ |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> | Visok kvalitet (F)<ref name="Aslam_2006" /> | Ženstvenost i koketnost (S)<ref name="Aslam_2006" /> | Moć (S)<ref name="Aslam_2006" /> | | | Skupocjenost (F)<ref name="Aslam_2006" /> | |- | Ljubav (S)<ref name="Aslam_2006" /> | Nizak kvalitet (F)<ref name="Hallock_2003" /> | Zdravlje (S)<ref name="Lupton_2017" /> | Korporativnost (F)<ref name="Aslam_2006" /> | | | | | Strah (S)<ref name="Aslam_2006" /> | |- | Brzina (S)<ref name="Birren_1950" /> | | Novac (F)<ref name="Vieira_2018">{{cite book |last=Vieira |first=Edward T. |title=Public Relations Planning: A Strategic Approach |edition=1. |publisher=Routledge |location=New York |year=2018 |isbn=978-1-315-10188-0 |doi=10.4324/9781315101880 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9781315101880/public-relations-planning-edward-vieira-jr |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> | Pouzdanost (F)<ref name="Hallock_2003" /> | | | | | | |- | Gnjev (S)<ref name="Kauppinen_Raisanen_Jauffret_2018">{{cite journal |last1=Kauppinen-Räisänen |first1=Hannele |last2=Jauffret |first2=Marie-Nathalie |title=Using colour semiotics to explore colour meanings |journal=Qualitative Market Research: An International Journal |volume=21 |issue=1 |pages=101–117 |year=2018 |doi=10.1108/QMR-03-2016-0033 |url=https://www.emerald.com/qmr/article-abstract/21/1/101/360876/Using-colour-semiotics-to-explore-colour-meanings?redirectedFrom=fulltext |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> | | | | | | | | | |} Prikazane asocijacije predstavljaju rezultate pojedinih marketinških istraživanja, prvenstveno provedenih u [[zapadne zemlje|zapadnim zemljama]], te ih ne treba tumačiti kao univerzalna značenja pojedinih boja. === Značenje boja u kartografiji === [[Datoteka:Southern California Precipitations.gif|mini|desno|300px|Na karti padavina plava boja intuitivno označava vodu i vlažnost, dok žuta označava sušna područja. Istovremeno, čitalac mora zanemariti uobičajenu povezanost zelene boje s vegetacijom kako bi kartu pravilno protumačio.]] U [[Kartografija|kartografiji]] se boje koriste ne samo za razlikovanje geografskih objekata nego i za prenošenje značenja koja se zasnivaju na prirodnim asocijacijama ili ustaljenim kartografskim konvencijama.<ref name="Tyner_2010">{{cite book |last=Tyner |first=Judith A. |title=Principles of Map Design |publisher=Guilford Press |location=New York |year=2010 |isbn=978-1-60623-544-7 |url=https://books.google.ba/books?id=8mpOyGCXRRkC |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Takav način prikaza olakšava tumačenje karata jer korisnici određene boje spontano povezuju s pojedinim prirodnim pojavama ili objektima. U mnogim slučajevima koriste se standardizirane nijanse koje predstavljaju prototip određene boje, a ne nužno nijanse koje najvjernije odgovaraju stvarnom izgledu objekta. Na primjer, dubina vodenih površina na kartama najčešće se prikazuje različitim nijansama plave boje, bez obzira na stvarnu boju vode. Najčešće korištene asocijacije uključuju: * [[zelena]] – [[vegetacija]]; * [[plava]] – voda (vodene površine i [[Padavina|padavine]]), hladnoća; * [[siva]] i [[crna]] – građevine i druga infrastruktura (putevi, zgrade i sl.); * [[smeđa]] – [[tlo]] i [[Reljef (geografija)|reljef]]; * [[žuta]] – suhoća ili [[suša|sušna područja]]; * [[crvena]] – [[toplota]] i [[požar]]i; * [[ljubičasta]] – umjetni ili neprirodni elementi, kao kontrast prirodnim bojama poput zelene, plave i žute. Na percepciju karte ne utječe samo simboličko značenje boja nego i njihova međusobna vizuelna izraženost. U skladu s načelima [[geštalt psihologija|geštalt psihologije]] i kognitivne percepcije, boje koje se snažno izdvajaju od pozadine prirodno privlače više pažnje. Zbog toga se tamni simboli na svijetloj podlozi ili svijetli simboli na tamnoj podlozi obično doživljavaju kao važniji elementi karte te imaju istaknutiju ulogu u njenoj [[Vizuelna hijerarhija|vizuelnoj hijerarhiji]]. === Kombinovanje boja === [[Datoteka:Target logo.svg|mini|desno|300px|Logotip [[Target Corporation]]]] Iako pojedini brendovi koriste samo jednu prepoznatljivu boju kao dio svog vizuelnog identiteta, mnogi u svojim logotipima i drugim elementima identiteta primjenjuju kombinacije više boja. Istraživanja pokazuju da se takve kombinacije ne doživljavaju jednostavno kao zbir pojedinačnih boja, već stvaraju poseban vizuelni dojam koji može utjecati na preferencije potrošača.<ref name="Schloss_Palmer_2011">{{cite journal |last1=Schloss |first1=Karen B. |last2=Palmer |first2=Stephen E. |title=Aesthetic response to color combinations: preference, harmony, and similarity |journal=Attention, Perception, & Psychophysics |volume=73 |issue=2 |pages=551–571 |year=2011 |doi=10.3758/s13414-010-0027-0 |pmid=21264737 |pmc=3037488 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/s13414-010-0027-0 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Ispitivanja estetskih preferencija pokazala su da ljudi uglavnom daju prednost kombinacijama boja sličnih nijansi kada se obje boje nalaze u prvom planu. S druge strane, kada je riječ o odnosu između objekta i pozadine, poželjniji je izraženiji kontrast jer olakšava uočavanje i razlikovanje vizuelnih elemenata.<ref name="Schloss_Palmer_2011" /> Nasuprot izraženoj sklonosti prema kombinacijama sličnih boja, dio ispitanika u istraživanjima pokazuje sklonost prema naglašavanju elemenata pomoću izrazito kontrastne boje.<ref name="Deng_et_al_2010">{{cite journal |last1=Deng |first1=Xiaoyan |last2=Hui |first2=Sam K. |last3=Hutchinson |first3=J. Wesley |title=Consumer preferences for color combinations: An empirical analysis of similarity-based color relationships |journal=Journal of Consumer Psychology |volume=20 |issue=4 |pages=476–491 |year=2010 |doi=10.1016/j.jcps.2010.07.005 |url=https://myscp.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1016/j.jcps.2010.07.005 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Takav obrazac potvrđen je i u istraživanju preferencija boja na sportskim patikama kompanije [[Nike, Inc.|Nike]]. Većina ispitanika birala je kombinacije boja koje su međusobno bliske na krugu boja, poput plave i tamnoplave. Ipak, manji broj ispitanika preferirao je da zaštitni znak kompanije (''Swoosh'') bude naglašen drugačijom, kontrastnom bojom. Većina ispitanika koristila je relativno mali broj boja prilikom oblikovanja svoje idealne sportske obuće. Ovo saznanje ima praktičan značaj za kompanije koje proizvode višebojnu robu, sugerišući da bi radi privlačenja kupaca trebalo razmotriti smanjenje broja vidljivih boja i primjenu sličnih nijansi na pojedinačnom proizvodu.<ref name="Skorinko_et_al_2006">{{cite journal |last1=Skorinko |first1=Jeanine L. |last2=Kemmer |first2=Suzanne |last3=Hebl |first3=Michelle R. |last4=Lane |first4=David M. |title=A rose by any other name …: Color-naming influences on decision making |journal=Psychology & Marketing |volume=23 |issue=12 |pages=975–993 |year=2006 |doi=10.1002/mar.20142 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/mar.20142 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Nazivi boja === Iako se različite boje mogu doživljavati na različite načine, sam naziv boje također igra značajnu ulogu.<ref name="Skorinko_et_al_2006" /><ref name="Babin_et_al_2003">{{cite journal |last1=Babin |first1=Barry J. |last2=Hardesty |first2=David M. |last3=Suter |first3=Tracy A. |title=Color and shopping intentions: The intervening effect of price fairness and perceived affect |journal=Journal of Business Research |volume=56 |issue=7 |pages=541–551 |year=2003 |doi=10.1016/S0148-2963(01)00246-6 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0148296301002466 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> U marketingu se takvi nazivi često nazivaju opisima boja ili nazivima nijansi, a mogu utjecati na način na koji potrošači doživljavaju proizvod. Mnogi proizvođači nastoje ponuditi proizvode u velikom broju boja kako bi zadovoljili različite ukuse potrošača. To je posebno izraženo u industrijama poput kozmetike, gdje se sjenila za oči, lakovi za nokte i drugi proizvodi nude u brojnim nijansama. Slično tome, pojedine tehnološke kompanije, poput [[Apple]]a i [[Dell]]a, omogućavale su kupcima izbor između više boja određenih proizvoda kako bi povećale njihovu privlačnost. Osim toga, naziv koji marketinški stručnjaci dodijele određenoj boji može privući ili odbiti kupce. Kada su ispitanici ocjenjivali uzorke boja i proizvode označene uobičajenim nazivima (npr. ''smeđa'') ili kreativnim nazivima (npr. ''moka''), proizvodi s kreativnim nazivima dosljedno su ocjenjivani privlačnijima.<ref name="Skorinko_et_al_2006" /> Čak je i potpuno ista nijansa boje bila različito ocijenjena kada je predstavljena pod različitim nazivima. Sličan učinak uočen je i pri procjeni udobnosti peškira, gdje su proizvodi s kreativnim nazivima boja bili bolje ocijenjeni od onih s uobičajenim nazivima, iako je boja bila identična.<ref name="Skorinko_et_al_2006" /> Pored toga što se atraktivnim nazivima daje prednost zbog njihove zvučnosti, oni mogu doprinijeti tome da se proizvod koji predstavljaju više dopadne kupcima, što direktno utječe na prodaju.<ref name="Miller_2005">{{cite journal |last1=Miller |first1=Elizabeth G. |last2=Kahn |first2=Barbara E. |title=Shades of Meaning: The Effect of Color and Flavor Names on Consumer Choice |journal=Journal of Consumer Research |volume=32 |issue=1 |pages=86–92 |year=2005 |doi=10.1086/429602 |url=https://academic.oup.com/jcr/article-abstract/32/1/86/1796387 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Na primjer, u istraživanju u kojem su ispitanici birali [[Žele-bombona|žele-bombone]], bombon označen neuobičajenim nazivom boje poput ''zlatnožuta'' češće je bio odabran od istog bombona označenog uobičajenim nazivom ''limunžuta''. Autori pretpostavljaju da neuobičajeni nazivi pobuđuju znatiželju i potiču potrošače da istraže zašto je odabrana upravo takva oznaka. Slični rezultati dobiveni su i u istraživanju internetske prodaje dukserica. Ispitanici su češće birali proizvode čije su boje bile označene neuobičajenim nazivima nego one s uobičajenim nazivima. Osim toga, osobe koje su odabrale proizvode s neuobičajenim nazivima boja iskazale su veće zadovoljstvo svojom kupovinom u odnosu na ispitanike koji su odabrali iste proizvode označene standardnim nazivima boja.<ref name="Miller_2005" /> === Privlačenje pažnje === [[Datoteka:Bangkok Chinatown Yaowarat street sign.jpg|mini|desno|300px|Prodajni natpis pretežno crvene boje na ulici u [[Bangkok]]u, osmišljen da privuče pažnju prolaznika]] Boja je jedan od najvažnijih vizuelnih elemenata koji privlače pažnju potrošača i može utjecati na njihovo ponašanje pri kupovini.<ref name="Kauppinen_2010">{{cite journal |last1=Kauppinen-Räisänen |first1=Hannele |last2=Luomala |first2=Harri T. |title=Exploring consumers' product‐specific colour meanings |journal=Qualitative Market Research: An International Journal |volume=13 |issue=3 |pages=287–308 |year=2010 |doi=10.1108/13522751011053644 |url=https://www.emerald.com/qmr/article-abstract/13/3/287/361213/Exploring-consumers-product-specific-colour?redirectedFrom=fulltext |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Potrošači često koriste boju kako bi prepoznali poznate brendove ili uočili nove proizvode među konkurentskim ponudama. Osobe koje traže raznovrsnost sklonije su odabiru proizvoda u neuobičajenim bojama, dok ambalaža privlačnih boja u pravilu privlači više pažnje od manje privlačne ambalaže, što može utjecati i na odluku o kupovini. U istraživanju koje je ispitivalo utjecaj vizuelnih znakova na ambalaži ispitanicima su prikazani isti proizvodi u četiri različite kombinacije boja i brendova.<ref name="Kauppinen_2010" /> Rezultati su pokazali da su ispitanici češće birali proizvode čija je ambalaža bojom privlačila njihovu pažnju, bilo svjesno ili nesvjesno. Na izbor su utjecale i prethodno stečene asocijacije, pa je, na primjer, zelena boja često povezivana s okusom [[mentol]]a. Ovi rezultati imaju praktičnu primjenu u dizajnu ambalaže. Novi proizvodi ili novi brendovi mogu koristiti neuobičajene boje kako bi se lakše izdvojili među konkurencijom, dok proizvođači koji žele naglasiti sličnost s vodećim proizvodima na tržištu mogu primijeniti slične kombinacije boja. S druge strane, kada kompanija mijenja izgled proizvoda, ali ne i sam proizvod, zadržavanje prepoznatljive palete boja može pomoći potrošačima da ga i dalje lako prepoznaju.<ref name="Kauppinen_2010" /> Primjer takvog pristupa predstavljaju bojice kompanije [[Crayola]], čiji je logotip tokom vremena više puta mijenjan, dok su karakteristične zelena i [[Zlatna|zlatna]] boja ambalaže zadržane kao prepoznatljivi elementi vizuelnog identiteta. Istraživanja pokazuju da boja može privući pažnju i prije nego što osoba svjesno usmjeri pogled prema određenom objektu.<ref name="Kawasaki_2012">{{cite journal |last1=Kawasaki |first1=Masahiro |last2=Yamaguchi |first2=Yoko |title=Effects of subjective preference of colors on attention-related occipital theta oscillations |journal=NeuroImage |volume=59 |issue=1 |pages=808–814 |year=2012 |doi=10.1016/j.neuroimage.2011.07.042 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1053811911008196 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> U istraživanjima u kojima je moždana aktivnost praćena [[Elektroencefalografija|elektroencefalografijom]] (EEG) utvrđeno je da se odgovarajuća područja mozga aktiviraju pri prikazu omiljene ili posebno uočljive boje još prije nego što ispitanici svjesno usmjere pažnju na nju. To upućuje na zaključak da proizvod može privući pažnju kupaca na osnovu boje i prije nego što detaljno pregledaju sam proizvod.<ref name="Kawasaki_2012" /> U [[Interakcijski dizajn|interakcijskom]] i [[Bihevioralni dizajn|bihevioralnom dizajnu]] boje se koriste za oblikovanje vizuelne hijerarhije, odnosno za isticanje najvažnijih informacija na ekranu ili drugom komunikacijskom mediju. Boje većeg vizuelnog intenziteta namjerno se dodjeljuju elementima kojima se želi privući najveća pažnja korisnika, poput navigacijskih kontrola, dugmadi za izvršavanje radnji ili važnih upozorenja. Usklađivanjem hijerarhije boja s hijerarhijom informacija ili željenih ponašanja povećava se vjerovatnoća da će korisnici uočiti važne elemente i reagirati na očekivani način.<ref name="Cugelman_Color_Psychology">{{cite web |last=Cugelman |first=Brian |title=Color Psychology |website=Behavioral Design Academy |url=https://www.behavioraldesign.academy/resources/practices/color-psychology/ |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Boje u prodajnim prostorima i izlozima === [[Datoteka:Orange Armenia window display.JPG|mini|desno|300px|Izlog uređen u toplim tonovima]] Boje se u marketingu ne koriste samo na proizvodima nego i u uređenju prodajnih prostora, izloga i drugih prodajnih okruženja kako bi privukle pažnju potrošača i utjecale na njihovo ponašanje pri kupovini.<ref name="Bellizzi_1983">{{cite journal |last1=Bellizzi |first1=Joseph A. |last2=Crowley |first2=Ayn E. |last3=Hasty |first3=Ronald W. |title=The effects of color in store design |journal=Journal of Retailing |volume=59 |issue=1 |pages=21–45 |year=1983 |url=https://psycnet.apa.org/record/1984-10983-001 |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja pokazuju da različite boje zidova, izloga i unutrašnjosti prodavnica različito djeluju na potrošače. Ispitanici su pokazali veću sklonost da priđu izlozima uređenim u toplim bojama, dok su prodajne prostore u hladnim bojama ocjenjivali ugodnijima. Ovi rezultati upućuju na to da tople boje mogu biti djelotvornije u privlačenju prolaznika i poticanju spontanih kupovina, dok hladne boje mogu biti prikladnije za prodajne prostore u kojima kupci donose promišljenije odluke nakon pažljivijeg razmatranja proizvoda. Takav efekat posebno dolazi do izražaja u trgovačkim centrima, gdje kupci često ulaze u prodavnice koje su im privukle pažnju, iako to prethodno nisu planirali.<ref name="Bellizzi_1983" /> Daljnja istraživanja pokazala su da na namjeru kupovine ne utječe samo boja proizvoda nego i boje cjelokupnog prodajnog prostora.<ref name="Babin_et_al_2003" /> U jednom istraživanju ispitanici su procjenjivali vjerovatnoću kupovine na osnovu opisa prodavnica uređenih u različitim bojama. Prodajni prostori u plavim tonovima ocijenjeni su povoljnije i povezani s većom namjerom kupovine u odnosu na prostore uređene u narančastim tonovima. Međutim, kada je narandžasta boja bila kombinirana s blagim, odnosno prigušenim osvjetljenjem, ta razlika je nestala. To pokazuje da boja prostora i način osvjetljenja međusobno djeluju te zajedno oblikuju doživljaj prodajnog okruženja.<ref name="Babin_et_al_2003" /> U navedenom istraživanju ispitanici nisu boravili u stvarnim prodavnicama, već su procjene donosili na osnovu pisanih opisa različitih kombinacija boja i rasvjete. == Primjena u terapiji == [[File:Fortier DAKAR art therapy 30dec11 300.jpg|thumb|218x218px|Art terapeutkinja Felicity Kodjo posmatra pacijenta tokom radionice art terapije]] === Art terapija === {{Glavni|Art terapija}} [[Art terapija]] predstavlja zasebnu, ali s psihologijom boja povezanu oblast [[Primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]]. Razvila se pod utjecajem psihoanalitičkih teorija iz 1970-ih, prema kojima se pojedine emocije i životna iskustva ne mogu u potpunosti izraziti riječima, već se mogu iskazati kroz slike, oblike i boje.<ref name="Withrow_2004">{{cite journal |last=Withrow |first=Rebecca L. |title=The Use of Color in Art Therapy |journal=The Journal of Humanistic Counseling, Education and Development |volume=43 |issue=1 |pages=33–40 |year=2004 |doi=10.1002/j.2164-490X.2004.tb00040.x |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/j.2164-490X.2004.tb00040.x |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> U art terapiji izbor boja može pružiti dodatne informacije o emocionalnom doživljaju osobe. Terapeuti pritom ne tumače značenje pojedine boje prema unaprijed utvrđenim pravilima, nego kroz razgovor nastoje razumjeti kakvo značenje određena boja ima za konkretnog klijenta. I izostanak boja može biti značajan, jer istraživanja pokazuju da osobe s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] pri likovnom izražavanju često koriste manji broj boja ili manje zasićene nijanse.<ref name="Withrow_2004" /> Istraživanja također sugerišu da usmjeravanje pažnje na izbor i upotrebu boja, umjesto na estetsku vrijednost nastalog rada, može olakšati razgovor o osjećajima i smanjiti zabrinutost klijenata zbog kvaliteta vlastitog umjetničkog izraza.<ref name="Withrow_2004" /> === Hromoterapija === {{Glavni|Hromoterapija}} [[Hromoterapija]] ili terapija bojama predstavlja metodu liječenja koja je nastala iz tradicionalnih praksi u kojima se bojama pripisivala mogućnost utjecaja na [[zdravlje]]. U savremenom obliku zasniva se na primjeni svjetlosti različitih valnih dužina unutar vidljivog dijela elektromagnetnog spektra s ciljem ublažavanja različitih zdravstvenih stanja.<ref name="Azeemi_et_al_2019">{{cite journal |last1=Azeemi |first1=Samina T. Yousuf |last2=Rafiq |first2=Hafiz M |last3=Ismail |first3=Iram |last4=Kazmi |first4=Syeda Rabab |last5=Azeemi |first5=Ameena |title=The mechanistic basis of chromotherapy: Current knowledge and future perspectives |journal=Complementary Therapies in Medicine |volume=46 |pages=217–222 |year=2019 |doi=10.1016/j.ctim.2019.08.025 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S096522991930915X |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Hromoterapija je istraživana kao mogući dodatni pristup u liječenju različitih fizioloških i psihičkih stanja, uključujući sezonski afektivni poremećaj, depresiju, kognitivno slabljenje povezano sa starenjem i povišeni [[krvni pritisak]].<ref name="Azeemi_Raza_2005">{{cite journal |last1=Azeemi |first1=Samina T. Yousuf |last2=Raza |first2=Mohsin |title=A Critical Analysis of Chromotherapy and Its Scientific Evolution |journal=Evidence-Based Complementary and Alternative Medicine |volume=2 |issue=4 |pages=481–488 |year=2005 |doi=10.1093/ecam/neh137 |pmid=16322805 |pmc=1297510 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1093/ecam/neh137 |doi-access=free |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Paragas_et_al_2019">{{cite journal |last1=Paragas |first1=Emmanuel D. |last2=Abigail |first2=Therese Y. |last3=Reyes |first3=Denice Victoria L. |last4=Reyes |first4=Gerald Andrei B. |title=Effects of Chromotherapy on the Cognitive Ability of Older Adults: A Quasi-Experimental Study |journal=EXPLORE |volume=15 |issue=3 |pages=191–197 |year=2019 |doi=10.1016/j.explore.2019.01.002 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1550830718301721 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Glickman_et_al_2006">{{cite journal |last1=Glickman |first1=Gena |last2=Byrne |first2=Brenda |last3=Pineda |first3=Carissa |last4=Hauck |first4=Walter W. |last5=Brainard |first5=George C. |title=Light therapy for seasonal affective disorder with blue narrow-band light-emitting diodes (LEDs) |journal=Biological Psychiatry |volume=59 |issue=6 |pages=502–507 |year=2006 |doi=10.1016/j.biopsych.2005.07.006 |pmid=16165105 |s2cid=42586876 |url=https://jdc.jefferson.edu/jmbcimfp/3/ |doi-access=free |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, većina stručnjaka smatra da za hromoterapiju ne postoje dovoljno čvrsti naučni dokazi koji bi potvrdili njenu efikasnost, zbog čega se često svrstava među [[pseudonauka|pseudonaučne]] metode liječenja.<ref name="Swan_2003">{{cite book |last=Swan |first=Jonathan |title=Jonathan Swan's quack magic: the dubious history of health fads and cures |publisher=Ebury Press |location=London |year=2003 |isbn=978-0-09-188809-1 |oclc=52515553 |url=https://archive.org/details/jonathanswansqua0000swan |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Iako pojedina istraživanja ukazuju na to da određene boje ili valne dužine svjetlosti mogu imati povoljan utjecaj na dobrobit i raspoloženje, još uvijek nije dovoljno jasno koje su valne dužine korisne, u kojim okolnostima djeluju i kojim fiziološkim mehanizmima ostvaruju svoje efekte. Zbog toga se postojeći dokazi ne smatraju dovoljnim za primjenu hromoterapije u medicinskoj praksi.<ref name="Tofle_et_al_2004">{{cite report |last1=Tofle |first1=Ruth Brent |last2=Schwarz |first2=Benyamin |last3=Yoon |first3=So-Yeon |last4=Max-Royale |first4=Andrea |title=Color in Healthcare Environments - A Research Report |publisher=Coalition for Health Environments Research |location=California |year=2004 |format=PDF |url=https://www.healthdesign.org/sites/default/files/color_in_hc_environ.pdf |access-date=30. 7. 2026 |language=en |archive-date=10. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170810194730/https://www.healthdesign.org/sites/default/files/color_in_hc_environ.pdf |url-status=dead }}</ref> == Individualne razlike == === Spol === {{Dodatne informacije|Rodne asocijacije na ružičastu i plavu boju}} [[Datoteka:Pink girls section of toy store.jpeg|mini|desno|300px|Odjel s igračkama za djevojčice u kojem dominira ružičasta boja]] Način na koji ljudi doživljavaju boje može se razlikovati između pojedinaca, a među najčešće istraživanim faktorima su [[spol]]ne razlike. Jedan od najuočljivijih primjera jeste tržište dječijih igračaka, gdje se proizvodi često namjenjuju dječacima ili djevojčicama prvenstveno na osnovu boje ambalaže ili samog proizvoda. U jednom istraživanju odraslim ispitanicima prikazane su zamućene slike dječijih [[Igračka|igračaka]] na kojima je jedina jasno prepoznatljiva karakteristika bila njihova boja.<ref name="Hull_2011">{{cite journal |last1=Hull |first1=J. H. |last2=Hull |first2=D. B. |last3=Knopp |first3=C. |title=The Impact of color on ratings of 'girl' and 'boy' toys |journal=North American Journal of Psychology |year=2011| volume=13| issue=3| pages=549–562 |url=http://www.freepatentsonline.com/article/North-American-Journal-Psychology/276353296.html|id=276353296|access-date=30. 7. 2026| archive-url=https://web.archive.org/web/20161006014108/http://www.freepatentsonline.com/article/North-American-Journal-Psychology/276353296.html|archive-date=6. 10. 2016| url-status=dead}}</ref> Većina učesnika igračke je svrstavala u kategoriju "za dječake" ili "za djevojčice" upravo na osnovu boje. Takve marketinške strategije koriste i proizvođači igračaka. Na primjer, kompanija [[Lego]] pojedine linije proizvoda oglašava u ružičastim tonovima kako bi ih prvenstveno povezala s djevojčicama. Slično tome, internetska prodavnica [[Disney Store]] koristi različite palete boja za proizvode namijenjene dječacima i djevojčicama.<ref name="Auster_2012">{{cite journal |last1=Auster |first1=Carol J. |last2=Mansbach |first2=Claire S. |title=The Gender Marketing of Toys: An Analysis of Color and Type of Toy on the Disney Store Website |journal=Sex Roles |volume=67 |issue=7–8 |pages=375–388 |year=2012 |doi=10.1007/s11199-012-0177-8 |s2cid=143551702 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11199-012-0177-8 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Analiza boja korištenih u ponudi igračaka pokazala je da su intenzivne boje, poput [[crvena|crvene]] i [[crna|crne]], češće povezivane s igračkama namijenjenim dječacima, dok su pastelne nijanse, poput [[Ružičasta|ružičaste]] i [[Ljubičasta|ljubičaste]], uglavnom povezivane s igračkama za djevojčice. Igračke namijenjene za oba spola najčešće su bile predstavljene bojama koje se tradicionalno povezuju s dječacima.<ref name="Auster_2012" /> Razlike u povezivanju boja sa spolom uočene su i kod odraslih osoba.<ref name="Ou_et_al_2004">{{cite journal |last1=Ou |first1=Li-Chen |last2=Luo |first2=M. Ronnier |last3=Woodcock |first3=Andrée |last4=Wright |first4=Angela |title=A study of colour emotion and colour preference. Part I: Colour emotions for single colours |journal=Color Research & Application |volume=29 |issue=3 |pages=232–240 |year=2004 |doi=10.1002/col.20010 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/col.20010 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja pokazuju da muškarci i žene ne dijele uvijek iste preferencije kada je riječ o kombinacijama boja i da se razlikuju u procjeni koje se boje smatraju "muževnim", odnosno "ženstvenim".<ref name="Hull_2011" /><ref name="Ou_et_al_2004_Part2">{{cite journal |last1=Ou |first1=Li-Chen |last2=Luo |first2=M. Ronnier |last3=Woodcock |first3=Andrée |last4=Wright |first4=Angela |title=A study of colour emotion and colour preference. Part II: Colour emotions for two-colour combinations |journal=Color Research & Application |volume=29 |issue=4 |pages=292–298 |year=2004 |doi=10.1002/col.20024 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/col.20024 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Osim toga, muškarci i žene često pogrešno procjenjuju koje boje suprotan spol smatra prikladnima za sebe. Pojedina istraživanja također ukazuju da spol može utjecati na opće [[Preferencije boja|preferencije]] prema bojama. Tako žene češće iskazuju sklonost prema toplim bojama, dok muškarci češće preferiraju hladne boje.<ref name="Whitfield_Wiltshire_1990" /> Osim toga, neutralni tonovi poput [[crna|crne]], [[bijela|bijele]] i [[Siva|sive]] u prosjeku su pozitivnije ocijenjeni među [[Muškarac|muškarcima]] nego među [[žena]]ma.<ref name="Singh_2006" /> === Dob === Sklonost određenim bojama mijenja se tokom razvoja i pod utjecajem je bioloških, društvenih i kulturnih faktora. Kod male djece boje se često koriste kao sredstvo za označavanje proizvoda namijenjenih određenom spolu, dok s odrastanjem takve podjele postaju manje izražene.<ref name="Hull_2011" /> Mnoge igračke za stariju djecu zato se predstavljaju kao rodno neutralne i proizvode se u širem rasponu boja. U mnogim [[Zapadna kultura|zapadnim kulturama]], posebno u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], ružičasta se tradicionalno povezuje s djevojčicama, a plava s dječacima. Istraživanja pokazuju da ova povezanost nije urođena, nego se usvaja tokom ranog djetinjstva.<ref name="LoBue_DeLoache_2011">{{cite journal |last1=LoBue |first1=Vanessa |last2=DeLoache |first2=Judy S. |title=Pretty in pink: The early development of gender-stereotyped colour preferences |journal=The British Journal of Developmental Psychology |volume=29 |issue=3 |pages=656–667 |year=2011 |doi=10.1111/j.2044-835X.2011.02027.x |pmid=21848751 |s2cid=23219132 |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-835X.2011.02027.x |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje provedeno na djeci uzrasta od sedam mjeseci do pet godina pokazalo je da se između dvije i dvije i po godine života počinju razvijati rodno uslovljene preferencije prema bojama. Djevojčice tada češće biraju ružičastu, dok je dječaci češće izbjegavaju, iako se takve razlike ne uočavaju za većinu drugih boja.<ref name="LoBue_DeLoache_2011" /> Za razliku od odraslih, kod kojih je plava jedna od najomiljenijih boja, djeca najčešće preferiraju žutu, vjerovatno zbog njenog povezivanja s vedrinom i pozitivnim emocijama.<ref name="Aslam_2006" /> Djeca uglavnom biraju boje koje doživljavaju ugodnim i umirujućim, a njihove se preferencije tokom ranog djetinjstva mijenjaju relativno malo. Kod odraslih su, međutim, preferencije prema bojama podložnije utjecaju iskustava i okruženja.<ref name="Whitfield_Wiltshire_1990" /> Starija djeca, kada razviju izraženu sklonost prema određenoj boji, često biraju predmete upravo u toj boji.<ref name="Gollety_Guichard_2011">{{cite journal |last1=Gollety |first1=Mathilde |last2=Guichard |first2=Nathalie |title=The dilemma of flavor and color in the choice of packaging by children |journal=Young Consumers |volume=12 |issue=1 |pages=82–90 |year=2011 |doi=10.1108/17473611111114803 |url=https://www.emerald.com/yc/article-abstract/12/1/82/387499/The-dilemma-of-flavor-and-color-in-the-choice-of |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Boje također utječu na način na koji djeca doživljavaju [[okus]] [[Hrana|hrane]]. Istraživanja pokazuju da djeca i odrasli ne povezuju uvijek iste boje s istim okusima. Kod djece svaka osnovna boja izaziva karakteristična očekivanja o okusu, dok se sekundarne boje najčešće povezuju s okusima koji predstavljaju kombinaciju osnovnih boja od kojih su nastale.<ref name="Fateminia_et_al_2020">{{cite journal |last1=Fateminia |first1=Mehran |last2=Ghotbabadi |first2=Talayeh Dehghani |last3=Azad |first3=Kamran Mohammadi |title=Perceptions of the taste of colors in children and adults |journal=Color Research & Application |volume=45 |issue=4 |pages=743–753 |year=2020 |issn=0361-2317 |doi=10.1002/col.22503 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/col.22503 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Pojedina istraživanja navode da se za uređenje soba za dojenčad preporučuju svijetle pastelne nijanse, poput svijetloružičaste ili svijetloplave, jer se smatraju umirujućima. Nasuprot tome, izrazito intenzivne boje i složeni uzorci povezivani su s većom razdražljivošću, nemirom i poteškoćama sa spavanjem, iako su za potvrdu tih nalaza potrebna dodatna istraživanja.<ref name="Ajilian_Abbasi_et_al_2014">{{cite journal |last1=Ajilian Abbasi |first1=Maryam |last2=Talaei |first2=Ali |last3=Talaei |first3=Ardeshir |last4=Rezaei |first4=Ali |title=The use of appropriate colors in the design of children's rooms: A Short Review |journal=International Journal of Pediatrics |volume=2 |issue=4.1 |pages=305–312 |year=2014 |issn=2345-5047 |doi=10.22038/ijp.2014.3204 |url=https://jpp.mums.ac.ir/article_3204.html |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj preferencija prema bojama može se objasniti i teorijom ekološke valencije, prema kojoj se sklonost pojedinim bojama oblikuje kroz iskustva i emocionalne asocijacije povezane s predmetima i okruženjima u kojima se te boje pojavljuju.<ref name="Taylor_et_al_2013">{{cite journal |last1=Taylor |first1=Chloe |last2=Schloss |first2=Karen |last3=Palmer |first3=Stephen E. |last4=Franklin |first4=Anna |title=Color preferences in infants and adults are different |journal=Psychonomic Bulletin & Review |volume=20 |issue=5 |pages=916–922 |year=2013 |doi=10.3758/s13423-013-0411-6 |pmid=23435629 |s2cid=10261601 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/s13423-013-0411-6 |doi-access=free |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Budući da odrasli tokom života stječu mnogo više takvih iskustava nego djeca, njihove preferencije prema bojama s vremenom se mijenjaju i postaju složenije. === Kultura === {{Također pogledajte|Jezička relativnost}} Način na koji ljudi doživljavaju boje, značenja koja im pripisuju i njihove preferencije prema pojedinim bojama u velikoj mjeri zavise od kulturnog okruženja. Zbog toga se pri odabiru boja za proizvode, ambalažu i vizuelni identitet brenda mora voditi računa o kulturi ciljane grupe potrošača. U istraživanju provedenom među ispitanicima iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kina|Kine]] ispitivane su emocionalne reakcije na dvadeset različitih boja.<ref name="Ou_et_al_2004" /> Rezultati su pokazali značajne razlike u preferencijama između dvije grupe. Kineski ispitanici pozitivnije su ocjenjivali boje koje su povezivali s čistoćom, svježinom i modernošću, dok se takav obrazac nije pojavio kod britanskih ispitanika. Budući da preferencije prema bojama mogu utjecati na namjeru kupovine, proizvodi u bojama koje potrošači doživljavaju privlačnima imaju veću vjerovatnoću da će biti odabrani.<ref name="Kauppinen_2010" /> Zbog toga se u marketingu preporučuje da se izbor boja prilagodi kulturnim karakteristikama ciljne grupe. Prema Wollardu (2000), utjecaj boje na raspoloženje nije univerzalan, nego zavisi od kulturnog konteksta i ličnih iskustava pojedinca.<ref name="ArtsFiesta_Mood">{{cite web |title=How does color affects one’s mood? |website=Arts Fiesta |url=https://artsfiesta.com/how-does-color-affects-ones-mood/ |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Na primjer, dok se u Sjedinjenim Američkim Državama crvena boja često povezuje s ljutnjom, takva povezanost nije nužno prisutna u [[Japan]]u. Slično tome, osoba koja ima pozitivna iskustva povezana sa smeđom bojom može je doživljavati kao ugodnu ili veselu. Ipak, autor smatra da određene boje kod većine ljudi mogu izazvati slična emocionalna stanja. Istraživanja također pokazuju da osobe koje žive u istom kulturnom okruženju često razvijaju slične preferencije prema bojama, bez obzira na etničku pripadnost.<ref name="Whitfield_Wiltshire_1990" /> Međutim, povezanost između boja i emocija može se znatno razlikovati među kulturama. U istraživanju provedenom u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Meksiko|Meksiku]], [[Poljska|Poljskoj]], [[Rusija|Rusiji]] i Sjedinjenim Američkim Državama crvena boja u svim je zemljama bila povezana s ljutnjom i istovremeno je doživljavana kao snažna i aktivna boja.<ref name="Wiedemann_et_al_2011">{{cite book |last1=Wiedemann |first1=Diana |last2=Barton |first2=Robert A. |last3=Hill |first3=Russell A. |editor-last=Roberts |editor-first=S. Craig |chapter=Evolutionary perspectives on sport and competition |title=Applied Evolutionary Psychology |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2011 |isbn=978-0199586073 |doi=10.1093/acprof:oso/9780199586073.001.0001 |url=https://academic.oup.com/book/8882 |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> S druge strane, samo su poljski ispitanici ljubičastu povezivali i s ljutnjom i sa zavišću, dok su njemački ispitanici osjećaj zavisti prvenstveno povezivali sa žutom bojom. Ovi nalazi pokazuju da kulturni obrasci mogu značajno utjecati na način na koji ljudi tumače značenje boja i njihove emocionalne konotacije.<ref name="Shevell_2008" /> == Sportski uspjeh == [[Datoteka:Ed Banach wrestles Akira Ohta during the 1984 Summer Olympic 2.jpg|mini|desno|300px|Ed Banach i Akira Ohta u finalu hrvanja na [[Ljetne olimpijske igre 1984.|Ljetnim olimpijskim igrama 1984.]]]] Psihologija boja proučava i mogući utjecaj boja na [[Psihologija sporta|sportske]] rezultate. Jedna od najpoznatijih hipoteza jeste da crvena boja može povećati vjerovatnoću uspjeha u takmičenju, bilo tako što utječe na ponašanje [[sport]]ista ili na način na koji ih doživljavaju protivnici i sudije. Analiza rezultata [[Ljetne olimpijske igre 2004.|Ljetnih olimpijskih igara 2004.]] pokazala je da su takmičari u [[boks]]u, [[taekwondo]]u, [[slobodno hrvanje|slobodnom hrvanju]] i [[grčko-rimsko hrvanje|grčko-rimskom hrvanju]], kojima su nasumično dodijeljene crveni ili plavi dresovi, nešto češće pobjeđivali kada su nastupali u crvenoj opremi. Takmičari u crvenom ostvarili su oko 55% pobjeda, što je bilo statistički značajno više od očekivanih 50%.<ref name="Kestenbaum_2005">{{cite news |last=Kestenbaum |first=David |title=Study: Red Is the Color of Olympic Victory |work=NPR |date=2005 |url=https://www.npr.org/2005/05/18/4657033/study-red-is-the-color-of-olympic-victory |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj efekat bio je najizraženiji u mečevima između ravnopravnih protivnika, gdje su sportisti u crvenom pobijedili u približno 60% susreta, dok se kod dvoboja s izraženom razlikom u kvalitetu nije uočila značajna prednost. Slični rezultati zabilježeni su i u drugim sportovima. Istraživanja su pokazala da su [[nogomet]]ni klubovi u [[Engleska|Engleskoj]] koji nastupaju u crvenim dresovima u prosjeku ostvarivali bolje plasmane i osvajali više prvenstava od klubova čiji su dresovi bili drugih boja.<ref name="Attrill_et_al_2008">{{cite journal |last1=Attrill |first1=Martin J. |last2=Gresty |first2=Karen A. |last3=Hill |first3=Russell A. |last4=Barton |first4=Robert A. |title=Red shirt colour is associated with long-term team success in English football |journal=Journal of Sports Sciences |volume=26 |issue=6 |pages=577–582 |year=2008 |doi=10.1080/02640410701736244 |pmid=18344128 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02640410701736244 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Slični obrasci uočeni su i tokom [[UEFA Euro 2004]], dok su neka istraživanja pokazala da izvođači [[jedanaesterac]]a postižu slabije rezultate kada [[golman]] nosi crvenu opremu. Istraživanja također upućuju na mogućnost da boja utječe na procjene sudija. U jednom eksperimentu videosnimci taekwondo borbi digitalno su izmijenjeni tako da su crvena i plava zaštitna oprema zamijenile boje. Sudije su pregledale i originalne i izmijenjene snimke, ne znajući da je promijenjena samo boja opreme. Takmičari prikazani u crvenoj opremi dosljedno su dobijali više ocjene, iako je njihov nastup bio potpuno isti.<ref name="Hagemann_et_al_2008">{{cite journal |last1=Hagemann |first1=Norbert |last2=Strauss |first2=Bernd |last3=Leissing |first3=Jan |title=When the referee sees red |journal=Psychological Science |volume=19 |issue=8 |pages=769–771 |year=2008 |doi=10.1111/j.1467-9280.2008.02155.x |pmid=18816283 |url=https://www2.psychology.uiowa.edu/faculty/mordkoff/Methods/section/color_bias.pdf |access-date=30. 7. 2026 |language=en |archive-date=6. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260106060950/https://www2.psychology.uiowa.edu/faculty/mordkoff/Methods/section/color_bias.pdf |url-status=dead }}</ref> Utjecaj boje nije ograničen samo na sportiste. Istraživanje u kojem su sudije procjenjivale boksere pokazalo je da su takmičari koji su nosili crvene ili crne bokserice ocjenjivani kao snažniji, agresivniji i dominantniji u odnosu na one u opremi drugih boja.<ref name="Sorokowski_et_al_2014">{{cite journal |last1=Sorokowski |first1=Piotr |last2=Szmajke |first2=Andrzej |last3=Hamamura |first3=Takeshi |last4=Jiang |first4=Feng |last5=Sorokowska |first5=Agnieszka |title="Red wins", "black wins" and "blue loses" effects are in the eye of beholder, but they are culturally universal: A cross-cultural analysis of the influence of outfit colours on sports performance |journal=Polish Psychological Bulletin |volume=45 |issue=3 |pages=318–325 |year=2014 |doi=10.2478/ppb-2014-0039 |url=https://journals.pan.pl/dlibra/publication/114762/edition/99815/content |doi-access=free |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Primjena boja u bolničkom okruženju == Početkom 20. stoljeća bijela boja bila je dominantna u [[bolnica]]ma jer se povezivala s čistoćom i sterilnošću. Međutim, s vremenom su pojedini [[ljekar]]i i [[arhitekt]]i počeli zagovarati primjenu drugih boja u bolničkim prostorima kako bi se smanjio vizuelni zamor i stvorilo ugodnije okruženje za pacijente i medicinsko osoblje. Godine 1914. američki hirurg Harry Sherman uveo je zelenu boju u operacijske sale, smatrajući da, kao komplementarna boja crvenoj, smanjuje odsjaj i naprezanje očiju tokom operacija. Tokom narednih decenija zelena i plava postale su uobičajene boje operacijskih sala i hirurške odjeće, prvenstveno zbog boljeg vizuelnog kontrasta s bojom [[krv]]i i manjeg zamora vida. Istovremeno su se razvijale teorije prema kojima boje mogu povoljno djelovati na raspoloženje i oporavak pacijenata. Arhitekt William Ludlow zagovarao je upotrebu svijetlih plavih i zelenih tonova u bolnicama, dok su pojedini autori, poput Charlesa Irelanda, promovisali liječenje obojenom svjetlošću. Tokom 1930-ih dizajner [[Faber Birren]] dodatno je popularizovao primjenu blagih boja u zdravstvenim ustanovama, smatrajući da one stvaraju smirenije okruženje za pacijente.<ref name="Pantalony_2009">{{cite journal |last=Pantalony |first=David |title=The colour of medicine |journal=CMAJ |volume=181 |issue=6–7 |pages=402–403 |year=2009 |doi=10.1503/cmaj.091058 |pmc=2742127 |pmid=19737828 |url=https://www.cmaj.ca/content/181/6-7/402 |doi-access=free |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Savremena istraživanja pokazuju da boje mogu utjecati na subjektivni doživljaj prostora, osjećaj ugode i nivo stresa, zbog čega se pri projektovanju zdravstvenih ustanova često koriste umirujuće nijanse plave i zelene. Međutim, nema pouzdanih naučnih dokaza da sama boja može liječiti bolesti ili značajno ubrzati oporavak pacijenata, pa se takve tvrdnje ne smatraju naučno zasnovanim. == Primjena u videoigrama == [[Datoteka:Red and Blue avatar Customization colors.jpg|mini|desno|300px|Odabir boja iz istraživanja ''Utjecaj boje avatara na iskustvo igranja u edukativnim igrama'']] Psihologija boja primjenjuje se i u [[dizajn]]u [[Videoigra|videoigara]] kako bi se pojačao osjećaj "uvučenosti" igrača u virtualno okruženje. Izbor boja utječe na doživljaj prostora, prepoznatljivost objekata, usmjeravanje pažnje i emocionalni odgovor igrača, pa predstavlja važan element dizajna korisničkog iskustva. Istraživanja su pokazala da boja može utjecati i na percepciju avatara koje igrači koriste. Istraživanje iz 2016. procjenjivalo je utjecaj boje avatara na iskustvo igranja edukativnih igara. U istraživanju su poređene dvije različite boje avatara (plava i crvena), nakon čega su mjereni parametri kompetentnosti, uvučenosti i stanja zanesenosti kod igrača. Rezultati su pokazali da su igrači koji su koristili crvenog avatara ostvarili slabije rezultate u poređenju s onima koji su igrali s plavim avatarom.<ref name="Kao_Harrell_2016">{{cite conference |last1=Kao |first1=Dominic |last2=Harrell |first2=D. Fox |title=Exploring the Impact of Avatar Color on Game Experience in Educational Games |publisher=Association for Computing Machinery |location=New York, NY, USA |pages=1896–1905 |date=2016 |isbn=978-1-4503-4082-3 |doi=10.1145/2851581.2892281 |url=https://dl.acm.org/doi/epdf/10.1145/2851581.2892281 |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> Slično tome, u istraživanjima kompetitivnih videoigara utvrđeno je da su iskusni igrači kojima je dodijeljena crvena boja pobjeđivali nešto češće od igrača u plavoj boji, što je u skladu s ranijim istraživanjima o utjecaju crvene boje na takmičarsko ponašanje.<ref name="Wiedemann_et_al_2011" /> Pored toga, istraživanja pokazuju da zasićenost, svjetlina i intenzitet boja u videoigrama mogu utjecati na emocionalni doživljaj igrača. Veća zasićenost boja povezuje se s intenzivnijim osjećajima zadovoljstva i uzbuđenja, dok manje zasićene palete mogu pojačati osjećaj nelagode ili straha. Zbog toga se boje često koriste kao sredstvo za stvaranje željene atmosfere i usmjeravanje emocionalnog iskustva tokom igre.<ref name="Jia_Ebner_2015">{{cite book |last1=Jia |first1=Baozhu |last2=Ebner |first2=Marc |title=A strongly typed GP-based video game player |publisher=IEEE |pages=299–305 |year=2015 |isbn=978-1-4799-8622-4 |doi=10.1109/cig.2015.7317920 |s2cid=12316554 |url=https://ieeexplore.ieee.org/document/7317920 |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Simbolika boja]] * [[Kruithofova kriva]] * [[Lüscherov test boja]] * [[Vizuelna percepcija]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite journal |last1=Nissen |first1=Anika |last2=Riedl |first2=René |last3=Schütte |first3=Reinhard |title=Users’ reactions to website designs: A neuroimaging study based on evolutionary psychology with a focus on color and button shape |journal=Computers in Human Behavior |volume=154 |pages=108168 |year=2024 |doi=10.1016/j.chb.2024.108168 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0747563224000359|doi-access=free |language=en}} * {{cite book |last=Huang |first=Zhiyuan |title=Web Accessibility Design Using Color Psychology for Visual Impairments and Neurodivergent Conditions |publisher=Atlantis Press |date=2025 |doi=10.2991/978-94-6463-823-3_87 |url=https://www.atlantis-press.com/proceedings/iciaai-25/126015320 |doi-access=free |language=en}} * {{cite journal |last1=Kuo |first1=Lungwen |last2=Chang |first2=Tsuiyueh |last3=Lai |first3=Chih-Chun |title=Affective psychology and color display of interactive website design |journal=Displays |volume=71 |pages=102134 |year=2022 |doi=10.1016/j.displa.2021.102134 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0141938221001347 |url-access=subscription |language=en}} == Vanjski linkovi == * [https://www.verywellmind.com/color-psychology-2795824 Pregled utjecaja boja na emocije i ponašanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260328062419/https://www.verywellmind.com/color-psychology-2795824 |date=28. 3. 2026 }} – ''Verywell Mind'' {{en simbol}} * [https://www.interaction-design.org/literature/topics/color-psychology Psihologija boja u dizajniranju korisničkog interfejsa (UI/UX)] – Interaction Design Foundation {{en simbol}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Boja u kulturi|Psihologija]] [[Kategorija:Popularna psihologija]] [[Kategorija:Psihofizika]] 885lp2af4so259ptr1vaz00lb6zlqno Tragedija na Elbrusu 2026. 0 536393 3917153 3916743 2026-08-09T02:54:02Z Tulum387 155909 /* Istraga */ 3917153 wikitext text/x-wiki {{Tren}}{{Infokutija događaj | naziv = Tragedija na Elbrusu 2026. | slika = <!-- ako postoji --> | opis_slike = | datum = 25. juli 2026. | mjesto = Elbrus, Kabardino-Balkarija, Rusija | koordinate = | uzrok = Naglo pogoršanje vremena, visinska bolest, gubitak orijentacije (pod istragom) | učesnici = Sedmočlana ekspedicija iz Bosne i Hercegovine | broj_mrtvih = 5 | broj_povrijeđenih = 2 }} '''Tragedija na Elbrusu 2026.''' bila je planinarska nesreća koja se dogodila 25. jula 2026. tokom završnog uspona na [[Elbrus]], najviši vrh [[Rusija|Rusije]] i [[Evropa|Evrope]]. Nesreća je pogodila sedmočlanu ekspediciju iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja se u trenutku pogoršanja vremenskih uslova nalazila na visini većoj od 5100 metara. Pet članova ekspedicije je poginulo, dok je dvoje preživjelo.<ref>{{Cite web|url=https://www.msn.com/en-us/weather/topstories/5-climbers-killed-in-horrific-mountain-disaster/ar-AA28MMLD|title=5 climbers killed in horrific mountain disaster|last=Palmer|first=Ewan|date=28. 7. 2026|website=www.msn.com|access-date=1. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite news|title=Bodies of five climbers found on Russia’s highest mountain|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/mount-elbrus-climbers-bodies-found-russia-highest-mountain|newspaper=The Guardian|date=27. 7. 2026|access-date=1. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Agence|last=France-Presse}}</ref> Prema podacima ruskih istražnih organa, nesreći su doprinijeli naglo pogoršanje vremenskih uslova, smanjena vidljivost, otežana orijentacija i zdravstvene poteškoće povezane s velikom nadmorskom visinom. Nakon nesreće pokrenuta je istraga radi utvrđivanja okolnosti događaja.<ref>{{Cite web|url=https://rtcg.me/vijesti/bbc/867837/petoro-planinara-iz-bosne-i-hercegovine-poginulo-na-elbrusu-najvisem-vrhu-evrope.html|title=Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo na Elbrusu, najvišem vrhu Evrope|website=RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis|language=|access-date=1. 8. 2026}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/vesti/svet/6006557/planinari-bosna-hercegovina-elbrus-kavkaz-rusija-nesreca.html|title=Petoro planinara iz BiH poginulo na Elbrusu, dvojica preživela silazak|website=RTS|language=|access-date=1. 8. 2026}}</ref> Okolnosti nesreće bile su slične [[Tragedija na Elbrusu 2021.|tragediji na Elbrusu 2021]], u kojoj je također poginulo pet planinara nakon naglog pogoršanja vremenskih uslova tokom silaska s planine.<ref>{{Cite web|url=https://www.fr.de/panorama/aufstieg-um-jeden-preis-91024358.html|title=Drama in Russland: Schneesturm am Elbrus führt zur Katastrophe|last=Frankfurter|first=Rundschau|date=30. 9. 2021|website=www.fr.de|language=de|access-date=1. 8. 2026}}</ref> == Planina Elbrus == Elbrus (5642 m) je ugašeni vulkan smješten u zapadnom dijelu [[Kavkaz (planina)|Kavkaza]] i najviši vrh Rusije.<ref>{{Cite web|url=https://www.tagesanzeiger.ch/elbrus-sechs-bergsteiger-sterben-in-schneesturm-693668837187|title=Schneesturm tötet sechs Bergsteiger am höchsten Gipfel Russlands|date=27. 7. 2026|website=Tages-Anzeiger|language=de|access-date=1. 8. 2026}}</ref> Prema uobičajenoj geografskoj podjeli Evrope, smatra se i najvišim vrhom evropskog kontinenta. Planina se nalazi u ruskoj republici [[Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkariji]]. Standardna južna ruta na Elbrus tehnički se smatra manje zahtjevnom u odnosu na mnoge druge vrhove slične visine, ali uspon predstavlja ozbiljan izazov zbog velike nadmorske visine, promjenjivih vremenskih uslova i rizika od visinske bolesti. Iako se standardna južna ruta smatra tehnički manje zahtjevnom od mnogih drugih visokih planina, Elbrus je poznat po velikom broju nesreća. Procjenjuje se da na planini godišnje pogine između 15 i 30 osoba, najčešće zbog naglih promjena vremena, visinske bolesti, pothlađenosti i gubitka orijentacije.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/vise-od-400-mrtvih-u-dvadeset-godina-elbrus-ubija-zato-sto-izgleda-kao-lagan-uspon/|title=Više od 400 mrtvih u dvadeset godina: Elbrus ubija zato što izgleda kao lagan uspon|date=26. 7. 2026|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=1. 8. 2026}}</ref> Najzahtjevniji faktori uspona povezani su s visinom iznad 5000 metara, gdje smanjena količina kisika otežava fizički napor, kao i s naglim promjenama vremena koje mogu dovesti do snažnog vjetra, snježnih padavina i gubitka orijentacije. Elbrus je dio izazova poznatog kao [[Sedam vrhova]] (''Seven Summits''), zbog čega ga svake godine posjećuju planinari iz različitih dijelova svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.alpineinstitute.com/articles/seven-summits/|title=Seven Summits {{!}} Climb the 7 Summits with AAI|last=Site|first=American Alpine Institute|date=16. 9. 2025|language=en|access-date=1. 8. 2026}}</ref> == Ekspedicija == Ekspediciju je činio sedmočlani tim alpinista iz [[Zenica|Zenice]].<ref name=":3">[https://www.reuters.com/world/europe/five-bosnian-climbers-feared-dead-russias-mount-elbrus-2026-07-26/ Five Bosnian climbers confirmed dead on Russia's Mount Elbrus], Reuters.com. Objavljeno 26. 7. 2026. Pristupljeno 1. 8. 2026.</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.krone.at/4234102|title=Wettersturz wird zur Todesfalle für 5 Alpinisten|last=krone.at|date=27. 7. 2026|website=Kronen Zeitung|language=de|access-date=1. 8. 2026}}</ref> Među njima su bili članovi Gorske službe spašavanja Zenica i Planinarskog društva "Vedro".<ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.ba/clanak/767007/svih-pet-poginulih-bh-planinara-u-rusiji-su-iz-zenice|title=Svih pet poginulih bh. planinara u Rusiji su iz Zenice|website=vijesti.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}</ref> Učesnici ekspedicije imali su prethodno iskustvo u visokogorskom planinarenju, uključujući uspone na planine iznad 5000 metara nadmorske visine.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.rs/region/planinar-preziveo-elbrus-poginuli-planinari-iz-bih/|title=Preživeli planinar iz BiH otkrio šta se desilo na Elbrusu i kako je pet penjača iz Zenice izgubilo život|date=27. 7. 2026|website=N1 Info RS|language=|access-date=1. 8. 2026}}</ref> Pripreme za ekspediciju trajale su više mjeseci, a planiranje puta i logistika obavljeni su ranije. Cilj ekspedicije bio je uspon na zapadni vrh Elbrusa, visok 5642 metra. Završni uspon planiran je tokom noći, što je uobičajena praksa na visokim planinama zbog stabilnijih temperatura i uslova u ranim jutarnjim satima. == Tok događaja == Sedmočlana grupa započela je završni uspon 24. jula 2026. bez lokalnih vodiča, koristeći standardnu južnu rutu prema zapadnom vrhu Elbrusa. U početku uspona vremenski uslovi bili su povoljni. Tokom noći između 24. i 25. jula došlo je do naglog pogoršanja vremena, uz pojavu snažnog vjetra, snježnih padavina i guste magle.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/globus/1060231/ruski-istrazni-komitet-pokrenuo-krivicni-postupak-zbog-smrti-pet-alpinista-iz-bih|title=Ruski istražni komitet pokrenuo krivični postupak zbog smrti pet alpinista iz BiH|date=26. 7. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite news|title=Kaukasus: Mindestens sechs Bergsteiger am Elbrus gestorben|url=https://www.spiegel.de/ausland/kaukasus-mindestens-sechs-bergsteiger-am-elbrus-gestorben-a-5fe0d2b7-eb23-4c7b-8e42-f6a28f2b0d2a|newspaper=Der Spiegel|date=26. 7. 2026|access-date=1. 8. 2026|issn=2195-1349|language=de}}</ref> Podaci ruskih spasilačkih službi govore da je brzina vjetra tokom noći porasla s približno 45 na oko 70 km/h, uz snježne padavine i izrazito smanjenu vidljivost.<ref name=":2" /> Na visini većoj od 5100 metara vidljivost je postala izrazito ograničena, zbog čega je grupa izgubila orijentaciju. Istovremeno su se kod pojedinih članova pojavili zdravstveni problemi povezani s velikom nadmorskom visinom i izlaganjem hladnoći. Ekspedicija je prekinula pokušaj uspona i započela povratak prema nižim dijelovima planine. Tokom povratka dvojica članova više nisu bila sposobna za samostalno kretanje. Jedan od planinara, Kemal Vidimlić, krenuo je prema nižim dijelovima planine kako bi obavijestio spasilačke službe,<ref name=":1" /> dok je Haris Adilović ostao je s ostalim članovima ekspedicije do dolaska pomoći. == Spasilačka akcija == Nakon dojave o nesreći pokrenuta je akcija traganja i spašavanja na području Elbrusa. U akciji je učestvovalo između 16 i 18 spasilaca iz Ministarstva za vanredne situacije Ruske Federacije (MČS), Elbruskog visokogorskog spasilačkog odreda i drugih specijalizovanih spasilačkih službi angažovanih na području Kavkaza. Zbog nepovoljnih vremenskih uslova evakuacija tijela privremeno je bila obustavljena, te je završena u više faza. Spasilačka operacija odvijala se u otežanim vremenskim uslovima. Snažan vjetar, niske temperature, snježne padavine i smanjena vidljivost usporavali su kretanje spasilačkih ekipa i otežavali pristup području na kojem se nalazila ekspedicija. Spasioci su najprije pronašli dvojicu preživjelih članova ekspedicije i transportovali ih na nižu nadmorsku visinu, gdje im je pružena medicinska pomoć. Nakon toga nastavljena je potraga za ostalim članovima grupe. Tijela stradalih planinara pronađena su na području sedla Elbrusa, između istočnog i zapadnog vrha planine, na nadmorskoj visini od približno 5350 metara.<ref name=":3" /> Zbog visokog rizika za spasioce i nepovoljnih vremenskih uslova, izvlačenje tijela obavljeno je u nekoliko faza. Nakon završetka akcije tijela su spuštena u podnožje planine i predata nadležnim organima radi identifikacije i daljih procedura. Tokom iste spasilačke operacije evakuisano je i tijelo jednog ruskog planinara koji je stradao u odvojenom incidentu na Elbrusu i nije bio povezan sa ekspedicijom iz Bosne i Hercegovine. == Istraga == Regionalni ogranak Istražnog komiteta Ruske Federacije za Kabardino-Balkarsku Republiku pokrenuo je istragu radi utvrđivanja okolnosti nesreće. Istraga je obuhvatila pregled mjesta događaja, analizu vremenskih uslova, prikupljanje izjava preživjelih članova ekspedicije i spasilačkog osoblja, kao i pregled komunikacije između učesnika ekspedicije i službi uključenih u akciju spašavanja. Prema preliminarnim nalazima, nesreća je povezana s kombinacijom više faktora, uključujući naglu promjenu vremenskih uslova, gubitak vidljivosti, otežanu orijentaciju i fizičke posljedice boravka na velikoj nadmorskoj visini.<ref>{{Cite web|url=https://gripped.com/news/five-die-in-decent-of-mount-elbrus-in-russia/|title=Five Die In Decent Of Mount Elbrus in Russia|last=Barnes|first=Dave|date=29. 7. 2026|website=Gripped Magazine|language=en|access-date=1. 8. 2026}}</ref> Dana 6. augusta 2026. predstavnici Ministarstva za vanredne situacije Ruske Federacije i Ruske alpinističke federacije na zajedničkom brifingu u Naljčiku iznijeli su preliminarne procjene o mogućim uzrocima nesreće. Prema njihovim navodima, tragediji su najvjerovatnije doprinijeli izuzetno nepovoljni vremenski uslovi, nagli pad atmosferskog pritiska, veoma niske temperature, moguća dezorijentacija grupe i neadekvatna priprema za uslove na Elbrusu, na šta se i ranije sumnjalo. Istovremeno je naglašeno da zvanična istraga još nije završena.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/ruski-spasioci-o-uzroku-tragedije-na-elbrusu-veliku-ulogu-odigrali-su-vremenski-uslovi-ali-i-drugi-faktori/260806130|title=Ruski spasioci o uzroku tragedije na Elbrusu: Veliku ulogu odigrali su vremenski uslovi, ali i drugi faktori|date=6. 8. 2026|website=Klix.ba|language=|access-date=6. 8. 2026}}</ref> == Stradali i preživjeli == U nesreći je poginulo pet članova ekspedicije iz Bosne i Hercegovine:<ref>{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/imena-stradalih-planinara-elbrus/975109|title=Poznata imena planinara iz Zenice stradalih na Elbrusu|last=Selimović|first=Adnan|date=26. 7. 2026|website=Nezavisne novine|language=|access-date=1. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/1060119/ruski-mediji-pet-drzavljana-bih-poginulo-na-planini-elbrus|title=Ruski mediji: Pet državljana BiH poginulo na planini Elbrus|date=26. 7. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 8. 2026}}</ref> * Alma Okanović; * Denis Okanović; * dr. Meliha Čaušević; * Nermin Talam; * Almir Krivdić Među poginulima bili su članovi Gorske službe spašavanja Zenica i Planinarskog društva "Vedro". Nesreću su preživjeli Haris Adilović i Kemal Vidimlić. Nakon spašavanja zbrinuti su zbog posljedica izloženosti niskim temperaturama i uslovima velike nadmorske visine. == Ekspedicija iz Hercegovine == U vrijeme nesreće na području Kavkaza nalazila se i druga ekspedicija iz Bosne i Hercegovine, sastavljena od alpinista iz [[Gacko|Gacka]], [[Bileća|Bileće]] i [[Trebinje|Trebinja]].<ref name=":0" /> Cilj ove ekspedicije bio je uspon na [[Kazbek]] i Elbrus. Članovi dvije bosanskohercegovačke grupe susreli su se 24. jula 2026. na području Elbrusa, gdje su razgovarali o uslovima na planini i planovima za završni uspon. Hercegovačka ekspedicija započela je pokušaj uspona iste noći, ali je na visini od približno 5400 metara odlučila prekinuti uspon zbog pogoršanja vremenskih uslova, snažnog vjetra i smanjene vidljivosti. Nakon povratka u bazni kamp članovi ekspedicije nisu odmah imali informacije o stanju zeničke grupe. O nesreći su saznali nakon uspostavljanja kontakta sa drugim učesnicima i spasilačkim službama. Njihovi iskazi korišteni su u rekonstrukciji vremenskih uslova koji su vladali na planini u vrijeme nesreće. == Reakcije == Vlada i druge institucije Bosne i Hercegovine, kao i lokalne vlasti u Zenici, objavile su saopćenja povodom nesreće i izrazile saučešće porodicama poginulih. Nakon nesreće, [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]], putem Ambasade u Ruskoj Federaciji, uz podršku [[Zenica|Grada Zenice]] i federalnih vlasti, koordiniralo je aktivnosti s ruskim institucijama i zeničkim GSS-om.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/crna-hronika/ambasador-bih-u-rusiji-ivan-orlic-razgovarao-sam-s-nasim-prezivjelim-drzavljanima-u-soku-su/260727071|title=Ambasador BiH u Rusiji Ivan Orlić: Razgovarao sam s našim preživjelim državljanima, u šoku su|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kasumovic-s-gss-om-i-vladom-fbih-koordinira-povratak-prezivjelih-i-tijela-stradalih/260727140|title=Kasumović s GSS-om i Vladom FBiH koordinira povratak preživjelih i tijela stradalih|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}</ref> Aktivnosti ambasade odnosile su se na pružanje konzularne pomoći preživjelim članovima ekspedicije, identifikaciju stradalih i organizaciju transporta posmrtnih ostataka u Bosnu i Hercegovinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/konakovic-dopremanje-tijela-stradalih-bh-planinara-moguce-tek-nakon-identifikacije-i-obdukcije/260727153|title=Konaković: Dopremanje tijela stradalih bh. planinara moguće tek nakon identifikacije i obdukcije|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}</ref> Planinarske organizacije iz Bosne i Hercegovine i regiona također su objavile saopćenja u kojima su se osvrnule na nesreću i zahvalile ruskim spasilačkim službama koje su učestvovale u akciji.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/planinarski-savez-rs-a-izrazio-saucesce-porodicama-poginulih-zenickih-planinara/260726091|title=Planinarski savez RS-a izrazio saučešće porodicama poginulih zeničkih planinara|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 8. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Elbrus]] * [[Visinska bolest]] == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Tragedija na Elbrusu 2026}} [[Kategorija:2026. u Rusiji]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nesreće na planinama]] [[Kategorija:Elbrus]] [[Kategorija:Smrtni slučajevi na planinama]] qf7g5321psdklbmehka67obdkgrrgn4 Šablon:Obavještajni rad 10 536484 3917099 3916964 2026-08-08T20:20:55Z Bosancica by MK 173186 3917099 wikitext text/x-wiki {{Sidebar with collapsible lists | name = Obavještajni rad | title = [[Obavještajni rad]]<br/> {{small|{{nobold|i}} [[Obavještajni podaci]]}} | pretitle = Dio [[:Kategorija:Pravo|serije]] o | expanded = {{{expanded|{{{1|}}}}}} | image = [[Datoteka:Font Awesome 5 solid user-secret.svg|70px|class=skin-invert-image notpageimage]] | bodyclass = hlist <!-- Stilovi za pozadinu i centriranje --> | titlestyle = background: #CAEEEE; padding: 4px; | headingstyle = background: #CAEEEE; | listtitlestyle = background: #CAEEEE; text-align: center; padding: 2px; | list1name = Faze obavještajnog rada | list1title = Faze obavještajnog rada | list1 = * [[Obavještajni ciklus]] * [[Upravljanje obavještajnim ciklusom]] * [[Špijunaža]] * [[Obavještajna procjena]] * [[Obavještajna analiza]] * [[Plan prikupljanja obavještajnih podataka]] | list2name = Okvir | list2title = Okvir | list2 = * [[Rukovođenje agentima]] * [[Neželjene posljedice (obavještajni rad)|Neželjene posljedice]] * [[Operativne tehnike tajnog HUMINT-a]] * [[Kodno ime]] * [[Historija špijunaže]] * [[Obavještajni propust]] * [[Obavještajni zahtjev]] * [[Obavještajno pravo]] * [[Obavještajne studije]] * [[Razmjena obavještajnih podataka]] * [[Regrutovanje špijuna]] * [[Upravljanje i reforma sektora sigurnosti]] * [[Doktrina sveobuhvatne špijunaže]] * [[Izdaja]] | list3name = Oblasti obavještajnog rada | list3title = Oblasti obavještajnog rada | list3 = * [[Sirovi obavještajni podaci]] * [[Obavještajni podaci iz svih izvora]] * [[Kontraobavještajni rad]] * [[Obavještajni rad, nadzor, izbor ciljeva i izviđanje|I.S.R.]] * [[Vojno-obavještajni rad]] * [[Ljudski obavještajni izvori]] * [[Tajno prikupljanje obavještajnih podataka putem ljudskih izvora]] * [[Tehničko-obavještajni rad]] * [[Obavještajni podaci o kibernetičkim prijetnjama]] * [[Medicinsko-obavještajni rad]] * [[Obavještajni podaci dobiveni presretanjem signala]] * [[Obavještajni podaci iz otvorenih izvora]] * [[Obavještajni podaci dobiveni analizom snimaka]] * [[Akustički obavještajni podaci]] * [[Geoprostorni obavještajni podaci]] * [[Outsourcing obavještajni rad]] * [[Osnovni obavještajni rad]] * [[Strateški obavještajni rad]] * [[Kriminalistički obavještajni rad]] * [[Mjerenje i potpis (obavještajni rad)|Mjerenje i potpis]] * [[Komunikacijski obavještajni rad]] * [[Elektronički obavještajni rad]] * [[Obavještajni rad stranih instrumentalnih signala]] * [[Telemetrijska obavještajni rad]] * [[Zračni obavještajni rad]] * [[Pomorski obavještajni rad]] * [[Kibernetička špijunaža]] * [[Nuklearna špijunaža]] * [[Seksualna špijunaža]] * [[Obavještajne tehnike]] | list4name = Korporativni sektor | list4title = Korporativni sektor | list4 = * [[Industrijska špijunaža]] * [[Marketinški obavještajni rad]] * [[Tržišni obavještajni rad]] * [[Poslovna analitika/poslovno obavještavanje]] * [[Komercijalni obavještajni rad]] | list5name = Osobe i organizacije | list5title = Osobe i organizacije | list5 = <!-- Pojedinci --> * [[Agent (obavještajna djelatnost)]] * [[Atomski špijuni]] * [[Legenda (obavještajna djelatnost)]] * [[Posrednik (špijunaža)]] * [[Dvostruki agent]] * [[Terenski agent]] * [[Obavještajni oficir]] * [[Vojni ataše]] * [[Krtica (špijunaža)]] * [[Rezidentni špijun]] * [[Spavajući agent]] * [[Specijalni agent]] * [[Šef stanice]] * [[Dobrovoljni saradnik (obavještajna djelatnost)]] * [[Špijunske organizacije]] * [[Strana obavještajna služba]] * [[Obavještajna agencija]] * [[Obavještajna zajednica]] * [[Privatna obavještajna agencija]] * [[Špijunska mreža]] | list6name = Kultura | list6title = Kultura | list6 = * [[Obavještajna literatura]] * [[Špijunska fikcija]] * [[Špijunski film]] ** [[Špijunska muzika]] * [[Međunarodni muzej špijunaže]] * [[CIA biblioteka]] * [[Kryptos]] * [[OSS društvo]] * [[CIA muzej]] * [[Nacionalni muzej obavještajne i specijalne djelatnosti]] * [[Stasimuseum]] * [[Bletchley Park]] * [[Muzej Hladnog rata]] * [[Obavještajni samit]] * [[Spyscape]] * [[Muzej špijunaže Berlin]] * [[Muzej špijunaže (Tampere)]] * [[KGB muzej špijunaže]] | list7name = Alati i sistemi | list7title = Alati i sistemi | list7 = * [[Sentient (sistem za obavještajnu analizu)]] * [[Uređaj za sakrivanje]] * [[Stone Ghost]] * [[Pinwale]] * [[Mikrotočka]] * [[Platforma za obavještavanje o prijetnjama]] * [[The Thing (uređaj za prisluškivanje)|The Thing]] * [[Enigma (mašina)]] * [[Sintetičko okruženje za analizu i simulacije]] | list8name = Spiskovi | list8title = Spiskovi | list8 = * [[Spisak obavještajnih agencija]] * [[Spisak disciplina za prikupljanje obavještajnih podataka]] * [[Spisak priznanja i odlikovanja u oblasti obavještajnog rada|Spisak priznanja]] * [[Spisak ugašenih obavještajnih agencija]] | list9name = Povezane teme | list9title = Povezane teme | list9 = * [[Kontraobavještajna država]] * [[Nacionalna sigurnost]] * [[Nadzor]] ** [[Globalni nadzor]] * [[Prikrivanje identiteta]] * [[Izviđanje]] * [[Odabir cilja]] * [[Atentat]] * [[Kriminalistička istraga]] * [[Dekodiranje]] * [[Propaganda]] * [[Grafologija]] * [[Paravojna formacija]] * [[Kibernetička sigurnost]] }}<noinclude> {{Dokumentacija |content= Ovaj šablon koristi kod iz: {{box|[[Šablon:Sidebar with collapsible lists]]}} Postavite sljedeći kod pri vrhu članka: <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Obavještajna djelatnost}} </syntaxhighlight> }} {{Dokumentacija | content = {{Collapsible lists option | listnames = Faze obavještajnog rada, Okvir, Oblasti obavještajnog rada, Korporativni sektor, Osobe i organizacije, Kultura, Alati i sistemi, Spiskovi, Povezane teme | example = Osobe i organizacije }} [[Kategorija:Šabloni bočne trake o politici i upravi]] [[Kategorija:Šabloni bočne trake o vojsci]] }} </noinclude> bygi90g3zuon9ll3w6ulre1jfiyfv16 Razgovor:Bošnjački ljiljan 1 536490 3917047 3916993 2026-08-08T15:01:19Z Mhare 481 restauracija razgovora 3917047 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma == Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim "doprinosima" ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;) Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 18:37, 1 mart 2026 (CET) == Anžuvinski ljiljan == <nowiki>U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~ </nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST) :Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST) ::<nowiki>Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne "teorija" o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~</nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST) :Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST) ::<nowiki>Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~</nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST) :::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje :::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST) ::::<nowiki>Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~</nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST) == Bošnjački ljiljan? == Mijenjanje naziva u "bošnjački ljiljan" historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:53, 28 juli 2026 (CEST) :Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST) ::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST) ::: U heraldici ne postoji "bosanski ljiljan". Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam "bosanski". U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev "bosanski " označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:15, 30 juli 2026 (CEST) ::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije formirane 1991. U njoj su bili:<ref>{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}</ref>{{Rp|202}} ::::* Enver Imamović ::::* Zvonimir Bebek ::::* Tihomir Glavaš ::::* Boris Nilević ::::* Hasan-Mirza Ćeman ::::* Vedran Hadžović ::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno. ::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. === Reference === {{Refspisak}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST) :::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:45, 30 juli 2026 (CEST) :::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta. :::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer "''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''" – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia]. :::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :) :::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u "bošnjački ljiljan", već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku. :::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu "danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je". Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i "prišivanje" jednom narodu. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 19:13, 30 juli 2026 (CEST) ::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST) :::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim: :::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''. :::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola. :::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). :::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST) ::::::::::Pozdrav, ::::::::::pogrešno sam ulinkao, imamo [[Ljiljan (simbol)]], pa mislim da se on treba spojiti sa ovim člankom i ondaovaj brisati. Ne vidim potrebu imati 2 članka koji o istom govore. Iskoristiti ono što je dobro napisano i upotpuniti članak o simbolu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:25, 31 juli 2026 (CEST) :::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz "bosanski ljiljan" uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo. :::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je "prvi" koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku. :::::::::Također, otkud teza da je "proklamativno usvojen" 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :) :::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe. :::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka. :::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 22:39, 30 juli 2026 (CEST) ::::::::hoćeš li doraditi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:05, 31 juli 2026 (CEST) :::::::::Haris me preduhitrio :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 15:54, 31 juli 2026 (CEST) == Rezime == === Činjenice === U raspravi je potvrđeno, kao i što je u zakonima poznato: * [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli BiH]] su [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava]], [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Intermezzo (himna)|himna]]; * Na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bosne_i_Hercegovine#Republika_Bosna_i_Hercegovina_(1992%E2%80%931998) zastavi RBIH] i grbu, te na nekom vojnom znakovlju, jedne od zaraćenih strana, nalazi se šest ljiljana; * Bosanski/bošnjački ljiljan kao pojam ne postoji u heraldici; * Ljiljani se nalaze na nekim grbovima nižih teritorijalnih jedinica u BiH; * Ljiljani nisu simbol BiH. Ako jesu, onda su jedan od desetine ili stotine znakova ili simbola, koji su prisutni u BiH; * Zastava RBIH, kao i izvedenice od nje, nedugo nakon zvaničnog usvajanja, je od Hrvata i Srba nepriznata kao simbol tih naroda, tako da je vremenom ljiljan postao simbol koji koriste bošnjačke političke i druge strukture. Hrvatski narod je izabrao šahovnicu, koja se npr. između ostalog zvanično nalazi na obilježju [https://bs.wikipedia.org/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Bosne_i_Hercegovine#Pukovi 1. puka OSBIH], respektivno dvoglavi bijeli orao (srpska trobojnica) za srpski puk, te grb s ljiljanima za bošnjački puk; * Bosna i Hercegovina je zasnovana na odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a; Kao i nekoliko drugih republika Jugoslavije === Teze === Bez da me odgovor interesira, jer Wikipedija ne služi za iznošenje vlastitih ili tuđih teza, bilo bi dobro da kolega pokuša objasniti slijedeće pojmove: * "...najreprezentativniji simbol bosanstva..." - šta je ''bosanstvo''? Da li je ljiljan simbol 37.110 Bosanaca u BiH? Ako jeste, ima li neka referenca? * Autor E.I. u [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf članku] navodi ponovo Bosance (i Hercegovce) čiji je simbol ljiljan; Znaju li Bosanci i Hercegovci da je to "njihov" simbol? * Ukoliko pojedinac, grupa ili neka politička partija smatra da su ljiljani simboli BiH, vjerovatno može o tome pokrenuti raspravu u Skupštini BiH, te se tamo može donijeti odluka o promjenama simbola BiH; Naše na Wikipediji nije da mi donosimo odluke ili prijedloge, te da iznosimo želje i teze koje nemaju nikakvu podlogu u zakonima; * Poznato je da Bosanci (i Hercegovci) nemaju politička prava u BiH, te je vjerovatno nemoguće rođeno dijete u registar rođenih upisati kao Bosanac (i Hercegovac); * Povezivanje srednjovjekovnih država i teritorija a područja BiH, ima istorijski, kulturološki značaj, ali nije osnova za današnju BiH, te njeno političko uređenje; === Zaključak === Članak je predložen za brisanje, a po potrebi i interesu korisnika, o ljiljanu kao simbolu u BiH, se može napisati u članku [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:05, 31 juli 2026 (CEST) :Mislim da je važno razdvojiti nekoliko stvari u ovome svemu. :Činjenica da izraz "bosanski ljiljan" nije formalni heraldički termin sama po sebi ne znači da je naziv neispravan, niti da ga treba zamijeniti nazivom "bošnjački ljiljan". U grbovnicima, štaviše, ni nema imena ispod nekih grbova, ali valjda se zaslužuje da se zna na šta se odnosi nešto? :Nazivi članaka na Wikipediji ne određuju se samo prema terminologiji jedne struke kada su potežu pitanja poput ovih, nego prema tome koji je naziv najzastupljeniji u relevantnim i pouzdanim izvorima. Heraldika govori o heraldičkim figurama poput ovih gore što sam ih nabrojao, dok se nazivi poput bosanskog ljiljana odnose na historijski i kulturni kontekst u kojem je određeni simbol korišten. :Mislim da bi za pitanje naziva trebalo prvenstveno pogledati historiografsku i stručnu literaturu: postoji li u relevantnim izvorima naziv "bosanski ljiljan" i postoji li jednako utemeljena upotreba naziva "bošnjački ljiljan". Koliko sam do sada uspio pronaći, prvi izraz koristi se u historiografskim radovima, i to dominantno, koji obrađuju srednjovjekovnu Bosnu i kasniju upotrebu ovog simbola. Ako postoji literatura koja pokazuje suprotno, mislim da bi upravo ona trebala biti osnova za promjenu naziva? :Nadalje, smatram da pitanja o tome koliko se danas ljudi identificira s određenim simbolom ili kako ga pojedine političke ili društvene grupe doživljavaju nisu presudna za naziv članka. Savremena upotreba svakako treba biti obrađena u članku, ali naziv bi se trebao temeljiti na provjerljivim izvorima i historijskom kontekstu, a ne na trenutnom viđenju značenja simbola. Ovo, čini mi se, ponavljam više puta. :Što se tiče samog brisanja, ne vidim da postoje razlozi koji bi opravdali uklanjanje članka. Tema je enciklopedijski značajna, postoje izvori, članak nije promotivan niti se radi o besmislenom sadržaju. Ako postoje problemi s neutralnošću, stilom ili nedovoljno preciznim formulacijama, to su razlozi za doradu članka, a ne za brisanje. :Postoje brojni članci o historijskim simbolima koji danas nisu službeni, ali su i dalje enciklopedijski relevantni. :Zato bih predložio da se rasprava vrati na dva ključna pitanja, dakle da se prijedlog za brisanje privremeno poništi (dok ne odlučimo šta ćemo i kako ćemo dalje): :# Koji naziv je najviše zastupljen u relevantnoj literaturi? :# Postoji li stvaran razlog za brisanje članka ili je problem prvenstveno u njegovom uređenju i organizaciji sadržaja zbog preklapanja sa člankom [[Ljiljan (simbol)]]? :Mislim da bi se uz doradu članka i jasnije i preciznije formulacije moglo doći do nečeg konkretnog :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 12:59, 31 juli 2026 (CEST) ::Slučajno sam nabasao na ovu raspravu dok sam pregledavao stanje članka na hrwiki – samo bih izrazio potporu za Tulumov način razmišljanja. Prema nekim svima zajedničkim smjernicama, mi kao Wikipedisti ne prosuđujemo logičnost nazivlja, već preslikavamo zatečeno stanje (na tragu [[en:WP:RIGHTGREATWRONGS]]). Prema tome, ako postoji općeprihvaćeni naziv, čak i ako je tehnički pogrešan, trebalo bismo ga svejedno koristiti, a zatim (ako za to postoje izvori) u članku opisati raspravu koja se vodi oko tog naziva i njegove točnosti. Jedini izuzetak tog pravila su naslovi koji zbunjuju čitatelje i naslovi koji ''flagrantno'' krše pravila o neutralnosti. Eto, jedna autsajderska. :) Svako dobro! [[Korisnik:Runolist|Runolist]] ([[Razgovor s korisnikom:Runolist|razgovor]]) 20:17, 31 juli 2026 (CEST) :Članak ne treba brisati, nego ga preimenovati i doraditi. Naziv "Bošnjački ljiljan" previše sužava temu, pa bi bolje odgovarao naslov poput "Ljiljan u bosanskoj heraldici". U tekstu treba jasno odvojiti srednjovjekovnu upotrebu, državne simbole Republike Bosne i Hercegovine i kasniju bošnjačku simboliku. :"Bošnjački ljiljan" može ostati kao preusmjerenje i biti objašnjen u posebnom odjeljku. Najbolje je da se naslov i sadržaj zasnivaju na pouzdanim izvorima, a ne na političkim tumačenjima. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:56, 31 juli 2026 (CEST) ::Meni je ovaj prijedlog sasvim prihvatljiv, članak je detaljno preuređen i mislim da se može ukloniti šablon za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 31 juli 2026 (CEST) :::Šta smo, gdje smo, dokle smo? Haris je članak u međuvremenu ozbiljno preuredio, i stilski i sadržajno, tako da mislim da više nema razloga da šablon za brisanje ostane. Bilo bi šteta da članak bude obrisan isključivo zbog isteka roka predviđenog šablonom :) :::Po meni je možda bilo logičnije odmah razdvojiti pojmove, pa da se od početka znalo šta ide pod simbol, šta pod biljku, a šta pod odlikovanje. Sad je to malo isprepleteno, ali nije ni sada kasno. Članak će se svakako još dorađivati. :::Koliko je do sada pokazano u raspravi, za naziv '''Bošnjački ljiljan''' nisu ponuđeni relevantni historiografski ni heraldički izvori. Istovremeno, pokazano je da '''Bosanski ljiljan''' nije formalni heraldički termin, ali nije pokazano da kao historiografski naziv ne postoji. Naprotiv, navedeno je više relevantnih izvora koji ga upravo tako nazivaju, pa zbog tradicije, ali prije svega pravilne historiografske formulacije koja prati termin na koji se misli, djeluje mi najsavršenijim odabirom za naziv i dalje (pogledajte zadnji dio komentara na koji način bi se to sprovelo). :::Harisov prijedlog mi nije loš i razumijem logiku iza njega, ali mi se čini da otvara neka nova pitanja i stvara blagu konfuziju. Ako članak nazovemo '''Ljiljan u bosanskoj heraldici''', onda se tema naslovom svodi prvenstveno na heraldiku i srednjovjekovnu Bosnu, iako članak obrađuje i kasniju upotrebu simbola, uključujući Republiku Bosnu i Herceogivnu i njegov savremeni identitetski kontekst. Drugim riječima, naslov i sadržaj ne bi više bili toliko usklađeni, a da ne pričam o tome što bi se i Hercegovci mogli naljutit :D :::Šalu na stranu, ni '''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' ne djeluje idealno. Mogao bi ostaviti utisak da se govori o savremenoj heraldici Bosne i Hercegovine ili čak o aktuelnim državnim simbolima, što opet nije slučaj. A usput je i poprilično dug i nezgrapan. :::Zato i dalje mislim da naslov prvenstveno treba jasno identifikovati predmet članka, a sadržaj treba objasniti njegov historijski razvoj, različite faze upotrebe i simboliku (kako nekadašnju, tako i aktuelnu). Ne možemo sve to ugurati u sam naziv. :::Pa iz tog razloga kontam da je višeznačnica '''Bosanski ljiljan''' zapravo najjednostavnije rješenje. Na njoj se može u disambiguejšnu u zagradi ili iza crte ukratko, do dvije rečenice, objasniti šta je šta: simbol, biljka i odlikovanje ili šta već. Mislim da bi to bilo najpreglednije i za čitaoce i za nas koji ćemo kasnije održavati članke. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 02:17, 3 august 2026 (CEST) Da se samo kratko uključim. Pošto vidim da ima volje za pisanjem. Odavno mi je bio plan da napišem članak o grbu BiH, baš odavno, al na kraju nisam. S[https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D1%80%D0%B1_%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%BD%D0%B5_%D0%B8_%D0%A5%D0%B5%D1%80%D1%86%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B5#%D0%9B%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B0%D1%82%D1%83%D1%80%D0%B0 kupio sam literature na tu temu], a plan je bio i tema ovog članka da se pokrije. Pa da preporučim autoru da ne počinje sakupljanje literature od početka. Koga zanima kako je konkretno išlo usvajanje 92-e, ima u ovoj knjizi Envera Imamovića iz 95e koju sam malopre dodao u literaturu. Ako autora članka zanima šira istorijska pozadina, nek se javi mogu ga uputiti u literaturu, mislim na taj trenutak kad se jedna zajednica simbolički oblikuje i prebrođava jaz, ebvo ovde od 500 godina, ima puno citirani pasus Karla Marksa na ovu temu. Deo literature ima i [https://sr.wikipedia.org/wiki/Zna%C4%8Dka_Zlatni_ljiljan u članku o Znački Zlatni ljiljan], taj sam članak na pisao. Pa eto, nek zavrne rukave. Sretno uredjivanje. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:56, 5 august 2026 (CEST) Ovu stranicu za razgovor nije trebalo brisati--[[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 02:16, 8 august 2026 (CEST) == Brisanje? == Članak i SZR bi trebali biti vraćeni, prvenstveno zato što iz same rasprave, barem kako je tekla do njenog "završetka", ne vidim jasan konsenzus za brisanje članka. Da pojasnim hronološki kako sam ja razumio tok rasprave i zbog čega ovo zahtijevam: U početku je postavljeno pitanje naziva i sadržaja članka, odnosno da li ga treba zadržati pod nazivom "Bosanski ljiljan", promijeniti naziv, spojiti s drugim člankom ili izvršiti drugačiju organizaciju. Dakle, brisanja u raspravi --- nigdje. Bilo je različitih mišljenja o nazivu, ali je istovremeno više puta naglašeno da članak treba doraditi i sadržajno preciznije razdvojiti historijsku upotrebu simbola od njegove savremene upotrebe. To je i urađeno. Ja sam izričito zastupao stav da članak ne treba brisati, nego doraditi. U kasnijem toku rasprave @[[Korisnik:Runolist|Runolist]] također dijeli moje mišljenje i podržava moj pristup, navodeći praksu na Wikipediji, tj. pravilo ili smjernicu s kojim ni sam nisam bio upoznat, ali mi je bila logična. @[[Korisnik:Mhare|Haris]] također piše da članak ne treba brisati, nego ga preimenovati i doraditi. Nakon toga ga on i detaljno preuređuje, a @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] zaključuje da je članak detaljno preuređen i dorađen i da se šablon za brisanje može ukloniti. Nakon toga, dvatri dana prije isteka roka za brisanje predviđenim šablonom, postavljam temu "Šta smo, gdje smo, dokle smo?", upravo zato da se razjasni šta je zaključak rasprave i šta je plan sa člankom nakon njegovog preuređenja. Ne dobijam odgovor ni od koga. Znači, bez argumentacije kojom bi se objasnilo zbog čega bi, nakon završene obrade i dorade, članak trebalo obrisati. Stoga mi je teško razumjeti kako je rasprava završila brisanjem članka (ili, da se ispravim, ''dopunjavanjem članka Ljiljan (simbol) materijalom iz ovog članka''), ako se pred sam kraj rasprave govorilo o njegovom preuređenju, uklanjanju šablona za brisanje i daljem radu na sadržaju. Važno je diferencirati par stvari; naziv članka nije bio loš. Čiji je, bošnjački, bosanski, neću ni ulazit u to jer sam potrošio dosta vremena da pokušam objasniti čiji je. Druga stvar je preklapanje sa člankom [[Ljiljan (simbol)]], a opet nakon svega ovoga taj isti članak se, kako sam i gore spomenuo, nadopunjuje materijalom iz ovog. Iz šupljeg u prazno. Raspravljalo se o rješenjima spajanja ili drugog naziva, a vjerujem da je većina učesnika koji su barem malo čitali o čemu se ovdje pisalo mislila da je šablon tu ostao i dalje radi rada na nekim drugim člancima ili kojih već administratorskih obaveza, a ne iz razloga da se ispuni to pravilo "7 dana šablon, bez obzira na raspravu, pa briši". Mislio sam da će i ići u tom pravcu, pa sam postavio pitanje u okviru teme "Šta smo, gdje smo, dokle smo", poprilično samoobjašnjavajuće. Ali, za razliku od toga kada se od mene traže odgovori, koje potkrijepim činjenicama, ja ne dobijam ništa. Helem... Ova dopuna članka Ljiljan (simbol) sama po sebi nije loše rješenje ako se zajednica prethodno složi da je to najbolji način organizacije sadržaja. Međutim, članak je u trenutku rasprave imao više od 30 kB sadržaja, bio je značajno dorađen i obrađivao je historijski i kulturno relevantnu temu. Ako je procijenjeno da dva članka obrađuju istu temu, prirodno je razmotriti spajanje i reorganizaciju sadržaja, a ne jednostavno brisanje bez jasnog zaključka rasprave. Posebno mi je nejasno brisanje stranice za razgovor. Bez obzira na to kakav će konačni stav zajednice biti o samom članku, razgovor je sadržavao argumente više urednika, prijedloge za preimenovanje i spajanje, navedene izvore i konkretne prijedloge kako članak treba urediti. Rasprava je bila korisna ne samo za ovaj članak, nego generalno može poslužiti kao smjernica za slične probleme. Što nju da se briše? Zato bih zamolio da se, prije nego što se stvar smatra konačno zaključenom, razmotri vraćanje: # samog članka # stranice za razgovor Iz razloga da se omogući uvid u obrisani sadržaj i raspravu, da još jednom vidimo iz kojeg razloga je to obrisano i je li bilo šta između redova napisano što nismo mogli dokučiti. A da se članak, koji ne treba biti nanovo rađen, vrati. Ne kažem da članak nužno mora ostati pod nazivom Bosanski ljiljan, niti da se mora zadržati u sadašnjem obliku, ali po mom mišljenju zaslužuje svoj prostor. Naziv, organizacija sadržaja i odnos prema članku Ljiljan (simbol) sasvim su legitimna pitanja za dalju raspravu. Ali tematika pitanja/problema, kako ko uzme, zaslužuje odvojen prostor ilivamga članak. Ako postoji pravilo ili obrazloženje na osnovu kojeg se smatra da je ovakav zaključak rezultovan brisanjem ipak pravilno izveden iz rasprave, volio bih da se ono navede kako bismo svi mogli razumjeti postupak i nastaviti raspravu na odgovarajući način. Prijedlog, dakle, vrlo jednostavan: obnoviti članak i njegovu stranicu za razgovor, pa zatim na temelju postojeće rasprave i već urađenih izmjena odlučiti hoće li se članak zadržati, preimenovati, spojiti, drugačije organizovati ili brisati. Ne želim da dovodim u pitanje nečije dobre namjere. Smatram da je isključivo iz razloga transparentnosti korisno da se sve ovo odradi na ovaj način, da svi imamo uvid u raspravu koja je prethodila brisanju, posebno zato što iz nje, po mom čitanju, ne proizlazi nedvosmislen zaključak da je brisanje jedino ili čak nužno rješenje. Unaprijed zahvalan. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 11:31, 8 august 2026 (CEST) :Članak je obrisan bez potrebne diskusije i desilo se potpuno zaobilaženje wiki pravila i uobičajenog puta za postizanje konsenzusa. Nažalost, nemam vremena da detaljno ulazim u diskusiju i dodatnu argumentaciju, ali AnToni je blatantno zanemario druge kolege u diskusiji nakon svog "rezimea" i premjesito stranicu bez odgovora na argumente. Ovakav samovoljni način administriranja nije u redu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:52, 8 august 2026 (CEST) :: Sadržina članka je premještena (nije izbrisana) u članak [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]] po smjernicama Wikipedije ''("...ako ne postoji natuknica u nekoj visokovrijednoj enciklopediji, onda ne treba biti ni na Wikipediji...")'' te na osnovu prijedloga u diskusiji da se sadržina spoji s člankom Liljan.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:12, 8 august 2026 (CEST) :::Ne postoji ni [[Historija Visokog]], ali je zbog dužine članka izmještena iz glavnog. Vjerovatno ima i mnogo drugih sličnih primjera. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 12:19, 8 august 2026 (CEST) :::: Premještanje u novi članak je sigurno bolje, jer ako se napiše o ljiljanu u drugim područjima, onda bi bio članak prevelik.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:24, 8 august 2026 (CEST) hjysyoef0btixuc2nuoe716cw48zqxh Obavještajne studije 0 536491 3917122 3916911 2026-08-08T22:15:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917122 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} '''Obavještajne studije''' su [[interdisciplinarnost|interdisciplinarno]] akademsko područje koje proučava [[obavještajni rad|obavještajni rad]], uključujući prikupljanje, procjenu i analizu obavještajnih podataka, kao i procese donošenja odluka na osnovu obavještajnih saznanja. Povezane su s područjima kao što su [[međunarodni odnosi]], [[sigurnosne studije]], [[političke nauke]], [[Vojna nauka|vojne nauke]] i [[historija]]. Obavještajne studije dugo su imale ograničenu zastupljenost u akademskom proučavanju međunarodnih odnosa. Zbog tajnovitosti obavještajnog rada, mnoge operacije, izvori i procjene ostaju nedostupni javnosti, zbog čega je obavještajni rad opisan kao "izgubljena dimenzija" područja [[Međunarodni odnosi|međunarodnih odnosa]] i [[Historija diplomatije|historije diplomatije]].<ref name="Evans_Newnham_1998">{{cite book |last1=Evans |first1=Graham |last2=Newnham |first2=Jeffrey |title=The Penguin Dictionary of International Relations |series=Penguin Reference Books |publisher=Penguin Books |year=1998 |isbn=978-0-14-051397-4 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Penguin_Dictionary_of_International.html?id=ap2yAAAAIAAJ |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Razvoj == Obavještajne studije razvijale su se kao akademsko područje unutar šireg proučavanja [[Međunarodni odnosi|međunarodnih odnosa]], [[Političke nauke|političkih nauka]], [[historija|historije]] i sigurnosti. Njihov razvoj bio je neujednačen među državama i akademskim sredinama, što je bilo povezano s dostupnošću istraživačkih izvora, posebno službenih i arhivskih podataka, kao i s institucionalnim položajem istraživanja obavještajne i sigurnosne djelatnosti u visokom obrazovanju.<ref name="VanPuyvelde_et_al_2020">{{cite journal |last1=Van Puyvelde |first1=Damien |last2=Wirtz |first2=James J. |last3=Holeindre |first3=Jean-Vincent |last4=Oudet |first4=Benjamin |last5=Bar-Joseph |first5=Uri |last6=Kotani |first6=Ken |last7=Matei |first7=Florina Cristiana |last8=Díaz Fernández |first8=Antonio M. |title=Comparing National Approaches to the Study of Intelligence |url=https://academic.oup.com/isp/article/21/3/298/5721760 |journal=International Studies Perspectives |publisher=Oxford University Press |volume=21 |issue=3 |pages=298–337 |date=2020 |doi=10.1093/isp/ekz031 |url-access=subscription |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Obavještajne studije i međunarodni odnosi === Obavještajne studije historijski su bile slabo zastupljene u akademskom proučavanju [[međunarodni odnosi|međunarodnih odnosa]]. Čak su i istaknuti teoretičari strategije, poput [[Carl von Clausewitz|Carla von Clausewitza]] i [[Niccolò Machiavelli|Niccolòa Machiavellija]], relativno malo pažnje posvećivali obavještajnom radu.<ref name="Jackson_Scott_2005">{{cite book |last1=Jackson |first1=Peter |last2=Scott |first2=Len |year=2005 |chapter=Intelligence |editor-last=Finney |editor-first=Patrick |title=Palgrave Advances in International History |publisher=Palgrave Macmillan |location=Basingstoke |isbn=978-1-4039-0436-2 |url=https://archive.org/details/palgraveadvances0000finn/mode/2up |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od razloga za takvu marginalizaciju bila je nedostupnost podataka o obavještajnim aktivnostima. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] obavještajne studije razvijale su se prvenstveno unutar područja koja su se bavila [[Svjetska historija (naučna oblast)|međunarodnom historijom]],<ref name="Scott_2007">{{cite journal |last=Scott |first=Len |title=Sources and methods in the study of intelligence: A British view |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02684520701303808 |journal=Intelligence and National Security |publisher=Routledge |volume=22 |issue=2 |pages=185–205 |year=2007 |doi=10.1080/02684520701303808 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> dok su u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] uglavnom bile povezane s [[političke nauke|političkim naukama]]. U američkoj akademskoj tradiciji obavještajni rad dugo je proučavan prvenstveno u kontekstu [[javna politika|javnih politika]] i procesa donošenja odluka, a manje u okviru teorijskog proučavanja međunarodnih odnosa.<ref name="Jackson_Scott_2005" /> U novije vrijeme razvijaju se pristupi kojima se nastoji uspostaviti snažnija veza između obavještajnih studija i [[teorija međunarodnih odnosa|teorije međunarodnih odnosa]]. Među takvim pristupima je i rad Andrewa Rathmella, koji je primijenio [[postmodernizam|postmodernističke]] teorijske pristupe na proučavanje obavještajnog rada. Razvoj obavještajnih studija kao zasebnijeg područja proučavanja dodatno su potaknuli razvoj akademskih programa, naučnih skupova i istraživačkih mreža, kao i saradnja između akademskih istraživača i praktičara iz područja obavještajne i sigurnosne djelatnosti.<ref name="VanPuyvelde_et_al_2020" /> === Akademsko proučavanje i nastava === Obavještajne studije proučavaju se na univerzitetima kao samostalno akademsko područje ili u okviru studijskih programa iz [[međunarodni odnosi|međunarodnih odnosa]], [[sigurnosne studije|sigurnosnih studija]], [[vojna nauka|vojnih nauka]], [[Političke nauke|političkih nauka]] i drugih srodnih područja. Na nekim univerzitetima postoje i posebni studijski programi posvećeni obavještajnim studijama. Jedan od primjera je [[Univerzitet Aberystwyth]], na kojem se obavještajne studije izučavaju u okviru studija međunarodne politike i obavještajnih studija.{{cite web |title=Undergraduate Courses - International Politics and Intelligence Studies |url=http://courses.aber.ac.uk/undergraduate/international-politics-intelligence-studies-degree/ |website=Aberystwyth University |accessdate=13 December 2016 |archive-date=22. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170922061653/http://courses.aber.ac.uk/undergraduate/international-politics-intelligence-studies-degree/ |url-status=dead }} Prema istraživanju objavljenom 2020. u časopisu ''International Studies Perspectives'', razvoj obavještajnih studija u pojedinim državama zavisi od više međusobno povezanih faktora. Među njima su dostupnost relevantnih vladinih informacija, institucionalizacija istraživanja obavještajne i sigurnosne djelatnosti u visokom obrazovanju, organizovanje naučnih skupova i razvoj istraživačkih mreža, mogućnosti za nastavu i učenje te saradnja između istraživača i praktičara.<ref name="VanPuyvelde_et_al_2020" /> === Akademski časopisi === Obavještajne studije imaju razvijenu specijalizovanu akademsku literaturu, uključujući časopise posvećene proučavanju [[Obavještajni rad|obavještajnog rada]] i [[kontraobavještajni rad|kontraobavještajnog rada]]. Među najznačajnijim specijalizovanim časopisima su ''Intelligence and National Security''<ref name="INS_Aims_Scope">{{cite web |title=Intelligence and National Security – About this journal: Aims and scope |url=https://www.tandfonline.com/journals/fint20/about-this-journal#aims-and-scope |website=Taylor & Francis Online |publisher=Routledge |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> i ''International Journal of Intelligence and CounterIntelligence''.<ref name="IJICI_Journal">{{cite web |title=International Journal of Intelligence and CounterIntelligence – Journal Overview |url=https://www.tandfonline.com/journals/ujic20 |website=Taylor & Francis Online |publisher=Routledge |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radovi iz obavještajnih studija objavljuju se i u širim časopisima koji se bave [[međunarodni odnosi|međunarodnim odnosima]] i [[sigurnosne studije|sigurnosnim studijama]]. Među njima je i časopis ''International Security Journal'', koji objavljuje radove povezane s obavještajnim radom.<ref name="ISJ_Website">{{cite web |title=International Security Journal – The Global Magazine for Security Professionals |url=https://internationalsecurityjournal.com/ |website=International Security Journal |publisher=Centurion Media Limited |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20070612215643/https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/csi-studies/index.html Studies in Intelligence] na web-stranici [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e]]. {{en simbol}} [[Kategorija:Obavještajna procjena|Studije]] [[Kategorija:Špijunaža]] ratwwcj77oikb5oc7hilrdwa0olg51h Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici 0 536493 3917051 3917000 2026-08-08T15:30:29Z Mhare 481 + 3917051 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|mini|desno|250px|Savremena rekonstrukcija potpunog kraljevskog grba [[Kotromanići|Kotromanića]]. Sačuvani pečati potvrđuju raspored heraldičkih figura, ali ne prenose njihove boje.]] '''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' odnosi se na upotrebu stiliziranog [[Ljiljan (simbol)|heraldičkog ljiljana]] ({{jez-fr|fleur-de-lis}}) u grbovima, pečatima, zastavama, novcu i drugim obilježjima povezanim s Bosnom i Hercegovinom. Najprepoznatljiviji srednjovjekovni sklop čine kosa greda i šest ljiljana, koji se nakon uspostavljanja [[Kraljevina Bosna|Bosanske kraljevine]] pojavljuju na pečatima kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]]. Znak je zatim zadržan u kraljevskoj heraldici njegovih nasljednika, pa je imao vladarsku i dinastičku, ali i predstavničku funkciju za bosansku krunu i kraljevstvo.<ref name="FilipovicSeal">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Whatley |editor-first=Laura J. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden i Boston |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića |editor-last=Karamatić |editor-first=Marko |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću |publisher=Franjevačka teologija |location=Sarajevo |year=2008 |pages=33–55 |isbn=978-9958-742-08-8 |url=https://zenodo.org/records/3895587 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Srednjovjekovna kraljevska heraldika nije ostala u neprekidnoj službenoj upotrebi nakon propasti Kraljevine Bosne 1463. U ranom novom vijeku Bosni su u evropskim i ilirskim grbovnicima pripisivani različiti grbovi, dok su austrougarske i jugoslavenske vlasti koristile obilježja koja nisu bila zasnovana na kotromanićkom grbu. Kosa greda sa šest ljiljana obnovljena je u državnoj simbolici tek 1992, kada je ugrađena u grb i zastavu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Ta obilježja bila su savremena heraldička rekonstrukcija i prilagodba srednjovjekovnih uzora, a ne kopija sačuvane srednjovjekovne zastave.<ref name="FilipovicSimboli">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century |journal=Eikón / Imago |volume=14 |year=2025 |page=e97723 |doi=10.5209/eiko.97723 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Ljiljan danas ima nekoliko međusobno povezanih značenja. Može označavati srednjovjekovnu bosansku kraljevsku tradiciju, nekadašnja državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, vojnu simboliku [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] ili savremeni nacionalni i kulturni simbol [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Heraldički ljiljan također nije botanički prikaz vrste ''[[Lilium bosniacum]]'', iako su ta dva motiva u novije vrijeme često simbolički povezivana. == Heraldički oblik i evropski kontekst == Heraldički ljiljan stilizirana je biljna figura s izduženim središnjim vrhom, dvama savijenim bočnim listovima i poprečnom trakom koja ih povezuje. Njegov oblik nije nastao kao precizan prikaz određene biljne vrste. U evropskoj heraldici mogao je imati kraljevsko, dinastičko, vjersko ili ukrasno značenje, zavisno od vremena i nosioca grba.<ref name="Pastoureau">{{cite book |last=Pastoureau |first=Michel |title=Heraldry: Its Origins and Meaning |publisher=Thames & Hudson |location=London |year=1997 |isbn=978-0-500-30074-9 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Iako je posebno povezan s francuskom monarhijom, ljiljan nije bio isključivo francuski znak. Upotrebljavale su ga brojne evropske dinastije, gradovi, crkvene ustanove i plemićke porodice. Njegovo pojavljivanje u Bosni treba posmatrati u sklopu šireg kruženja heraldičkih obrazaca između jadranskih, srednjoevropskih, ugarskih i anžuvinskih dvorova. Poznati izvori ne omogućuju da se bosanska upotreba izvede iz samo jednog uzora, niti potvrđuju popularne priče prema kojima je ljiljan bosanskom vladaru neposredno "darovao" francuski kralj.<ref name="Hasimbegovic">{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |pages=88 |isbn=978-3-639-04590-1 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/ |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Važno ograničenje pri rekonstrukciji srednjovjekovnog grba predstavljaju izvori. Pečati su otisnuti u jednobojnom vosku, pa potvrđuju oblik i raspored figura, ali ne i heraldičke boje. Nije sačuvan ni domaći srednjovjekovni pisani blazon koji bi pouzdano odredio boju štita, grede i ljiljana. Zlatni vez na tekstilu iz [[Mile (Visoko)|Mila]] potvrđuje upotrebu zlatnih ljiljana na tom predmetu, ali sam po sebi ne dokazuje puni plavo-bijelo-zlatni blazon koji je kodificiran 1992.<ref name="AndjelicPecati">{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine |series=Djela, knjiga XXXVIII; Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 23 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1970 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika"/> == Srednjovjekovna Bosna == === Od banske kose grede do kraljevskog grba === [[Datoteka:Seal of Tvrtko I of Bosnia.jpg|mini|lijevo|220px|Mali pečat Tvrtka Kotromanića kao bana Bosne, 1356. Na štitu je kosa greda bez šest ljiljana.]] Najraniji pouzdano datirani heraldički prikaz Tvrtka Kotromanića kao [[Banovina Bosna|bana Bosne]] nalazi se na pečatu povelje od 14. marta 1356. Na štitu je prikazana kosa greda, ali oko nje još nema šest ljiljana. Greda je pripadala starijem porodičnom heraldičkom naslijeđu Kotromanića i činila je osnovu kasnijeg kraljevskog grba.<ref name="AndjelicPecati"/> Nakon što je Tvrtko u jesen 1377. uzeo kraljevsku titulu, njegov heraldički program znatno je proširen. Uz kosu gredu pojavljuje se šest ljiljana, po tri sa svake strane. Promjena se u historiografiji tumači kao vizualno isticanje nove kraljevske časti: raniji banski i porodični znak preoblikovan je u složeniji kraljevski grb, prikladan novom položaju njegovog nosioca.<ref name="FilipovicSeal"/> Pitanje porijekla ljiljana u Tvrtkovu grbu nije konačno razriješeno. [[Dubravko Lovrenović]] ističe dvije krajnje mogućnosti: ili je Tvrtko I ljiljane preuzeo "sporazumno", za što ne postoje potvrde u sačuvanim izvorima, ili njihovo uvođenje odražava pretenzije bosanskog kralja i krune prema dijelu teritorija pod ingerencijom Svete krune Ugarske. Zbog nedostatka neposrednih izvora nijedno od tih tumačenja nije moguće sa sigurnošću dokazati, pa se pojava ljiljana u historiografiji uglavnom promatra u širem političkom i dinastičkom kontekstu.<ref>[[Dubravko Lovrenović]]: Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377, 249. str.</ref> Ljiljani nisu bili jedina oznaka novostečene kraljevske vlasti. Tvrtkovi pečati istovremeno su povezivali bosansku dinastičku tradiciju s njegovim pretenzijama na naslijeđe [[Nemanjići|Nemanjića]]. Zbog toga srednjovjekovni heraldički sklop treba čitati zajedno s kraljevskom titulaturom, ceremonijalom i političkim programom, a ne kao izoliran ukras. Proces kojim se Bosna od "zemlje" oblikovala u kraljevstvo odvijao se u složenim odnosima s ugarsko-hrvatskim političkim prostorom i dinastičkim poretkom srednjoistočne Evrope. Mladen Ančić taj razvoj razmatra u okviru strukture ''archiregnuma'', odnosno šireg političkog sistema unutar kojeg su bosanski vladari istovremeno gradili vlastitu kraljevsku legitimaciju i održavali veze s ugarskom krunom.<ref name="Ancic2015">{{cite journal |last=Ančić |first=Mladen |year=2015 |title=Od zemlje do Kraljevstva Mjesto Bosne u strukturi archiregnuma |journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i povijesno naslijeđe |volume=26 |issue=1 |pages=9–88 |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru; Hrvatski institut za povijest |location=Mostar |url=https://hrcak.srce.hr/153751 |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> === Kraljevski pečati i nasljednici === Najpotpuniji prikaz Tvrtkove heraldike sačuvan je na velikom dvostranom kraljevskom pečatu, promjera približno 112&nbsp;mm. Na prednjoj strani prikazan je kralj na gotičkom prijestolju, uz dva štita. Na jednom je dvoglavi orao, preuzet iz nemanjićke tradicije i povezan sa srpskim dijelom Tvrtkove kraljevske titule, dok je na drugom kosa greda sa šest ljiljana, povezana s Bosnom i Kotromanićima.<ref name="FilipovicSeal"/> Na poleđini je kralj prikazan kao konjanik. Grb s kosom gredom i ljiljanima ponavlja se na njegovom štitu, zastavici i pokrivaču konja. Takvo ponavljanje nije bilo samo dekorativno: heraldički znak povezivao je vladara, njegovu vojnu moć i zemlju kojom je vladao. Na malom kraljevskom pečatu prikazan je i cjelovit heraldički ukras sa štitom, kacigom, krunom, čelenkom i plaštem.<ref name="AndjelicPecati"/><ref name="FilipovicSeal"/> Kralj [[Stjepan Dabiša]] nastavio je koristiti Tvrtkovu veliku pečatnu matricu, čime je naglasio nasljedstvo kraljevske vlasti. Za vladavine [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]], najkasnije početkom 15. stoljeća, izrađena je nova matrica. Na njoj je raniji dvostruki heraldički program sažet, a kruna oblikovana ljiljanima postala je opći znak kraljevske časti i bosanske krune. Pečatnu tradiciju potom su, uz određene izmjene u kompoziciji i titulaturi, nastavili [[Tvrtko II Kotromanić]], [[Stjepan Tomaš]] i posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]].<ref name="FilipovicDinastija">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia |journal=Südost-Forschungen |volume=78 |year=2019 |pages=1–38 |doi=10.1515/sofo-2019-780104 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Dosljedno ponavljanje ljiljana u kraljevskoj kancelariji dalo je znaku kontinuitet koji je nadilazio jednog vladara. Ipak, nije postojala moderna državna heraldička služba koja bi posebnim pravnim aktom utvrdila nepromjenjiv grb. Oblik se prenosio pečatima, novcem, dvorskim predmetima i drugim sredstvima javnog predstavljanja kraljevske vlasti. === Novac, tekstil i kamena plastika === <gallery mode="packed" heights="180"> TvrtkoIRevers.png|Revers zlatnika kralja Tvrtka I s heraldičkim štitom Brokat iz Mila.JPG|Ulomak brokata sa zlatno vezenim ljiljanima iz kraljevskog mauzoleja u [[Mile (Visoko)|Milama]] u [[Visoko|Visokom]] </gallery> Ljiljan se, osim na pečatima, pojavljuje i na bosanskom kraljevskom novcu. Pojedine emisije Tvrtka I nose štit s kosom gredom, krunu s ljiljanima ili druge sažete elemente kraljevskog heraldičkog programa. Novac je omogućavao širenje vladarskog znaka izvan dvora i kancelarije, pa je imao važnu predstavničku ulogu u privredi i međunarodnoj trgovini. U kraljevskom mauzoleju u Milama pronađeni su ulomci skupocjenog tekstila sa zlatno vezenim ljiljanima. Brokat se povezuje s kraljevskim ukopom, najčešće s Tvrtkom I, i potvrđuje da je motiv bio dio dvorskog ceremonijala i materijalne kulture. Njegovi zlatni vezovi utjecali su i na modernu rekonstrukciju državnog grba početkom 1990-ih.<ref name="Hasimbegovic"/><ref name="FilipovicSimboli"/> Stilizirani cvjetovi i ljiljanoliki oblici nalaze se i na nakitu, arhitektonskoj plastici te pojedinim [[stećak|stećcima]] i nadgrobnim spomenicima. Međutim, nije svaki trodijelni cvjetni ukras heraldički ljiljan niti se svaki takav motiv može povezati s Kotromanićima. Heraldičko značenje može se pouzdanije utvrditi tek kada je figura smještena na štitu, pečatu, zastavi ili u drugom jasno označenom vladarskom kontekstu.<ref name="Hasimbegovic"/> Različitu funkciju istog ili sličnog motiva pokazuje i [[Hvalov zbornik]]. U zaglavlju Dekaloga nalazi se mreža rombova ispunjenih zlatnim ljiljanima, iznad kojih su tri zlatna prepletena križa. Branislav Cvetković taj sklop razmatra kao dio semantike srednjovjekovne iluminacije i sakralnog programa rukopisa, povezujući ga s označavanjem svetosti i božanske prisutnosti. Takav primjer dodatno pokazuje da pojava ljiljana u srednjovjekovnom predmetu sama po sebi nije dovoljna da bi se motiv proglasio heraldičkim.<ref name="Cvetkovic2014">{{cite journal |last=Cvetković |first=Branislav |year=2014 |title=Zaglavlje Dekaloga u Hvalovom zborniku: prilog semantici srednjovjekovne iluminacije |journal=Ars Adriatica |issue=4 |pages=155–172 |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=193124 |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> === Vladarski, dinastički i zemaljski grb === Podjela na lični, porodični i državni grb u srednjem vijeku nije bila jednako stroga kao u modernim državama. Grb na Tvrtkovom pečatu pripadao je kralju i njegovoj dinastiji, ali je na poveljama, diplomatskim ispravama, novcu i ceremonijalnim predmetima istovremeno predstavljao bosansku kraljevsku vlast. Zbog toga ga je najpreciznije opisati kao vladarski i dinastički grb s predstavničkom funkcijom za Bosnu i bosansku krunu.<ref name="FilipovicHeraldika"/> Izraz "grb Kraljevine Bosne" koristan je kao savremena skraćenica, ali može stvoriti pogrešan utisak da je riječ o državnom grbu uređenom na isti način kao u 19. i 20. stoljeću. Poznati izvori potvrđuju kraljevsku i dinastičku upotrebu, a njihovo stalno pojavljivanje u službenoj komunikaciji objašnjava zašto je grb kasnije prihvaćen kao najprepoznatljivije obilježje srednjovjekovne bosanske državnosti. Srednjovjekovni znak također ne treba pripisivati isključivo jednoj savremenoj naciji. Nastao je stoljećima prije oblikovanja modernih bošnjačkih, srpskih i hrvatskih nacionalnih pokreta. Njegova naknadna nacionalna tumačenja pripadaju novijoj političkoj i kulturnoj historiji. == Od propasti kraljevstva do 20. stoljeća == === Grbovnici i pripisani grbovi === Osmansko osvajanje 1463. okončalo je rad domaće kraljevske kancelarije i službenu upotrebu pečata Kotromanića. Ljiljani nisu postali obilježje osmanske uprave u Bosni, niti je između srednjovjekovne kraljevske heraldike i državne obnove 1992. postojao neprekinut lanac službene upotrebe. Bosna se ipak nastavila pojavljivati u zapadnoevropskim i južnoslavenskim grbovnicima. Autori tih djela često nisu raspolagali domaćim srednjovjekovnim pečatima, pa su Bosni pripisivali međusobno različite grbove. U pojedinim ilirskim grbovnicima prikazane su ukrštene nazubljene grede ili štapovi s glavama, dok je u drugim evropskim heraldičkim djelima Bosnu predstavljala oklopljena ili odjevena ruka koja drži sablju.<ref name="FilipovicSlavoluk">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja |volume=39 |year=2010 |pages=173–188 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227 |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Takvi prikazi nazivaju se pripisanim ili pretencioznim grbovima: predstavljali su zamisao kasnijih autora o heraldici određene zemlje, a ne nužno grb koji je nastao i bio službeno korišten u toj zemlji. Oni su važni za historiju evropske predstave o Bosni, ali nisu dokaz neprekinutog trajanja srednjovjekovnog kotromanićkog grba. Posebno mjesto u kasnijoj recepciji bosanske heraldike zauzima [[Fojnički grbovnik]]. Prema Dubravku Lovrenoviću, riječ je o djelu ilirske heraldike koje je vjerovatno nastalo sredinom druge polovine 17. stoljeća i bilo povezano s tadašnjim političkim okolnostima i idejom ilirskog zajedništva. Grbovnik zato nije savremeni izvor za heraldiku srednjovjekovne Bosne, iako pojedine njegove kompozicije čuvaju odjeke starijih bosanskih heraldičkih obrazaca, uključujući grbove pripisane Kotromanićima i Tvrtkovićima.<ref name="Lovrenovic2004">{{cite journal |last=Lovrenović |first=Dubravko |authorlink=Dubravko Lovrenović |year=2004 |title=Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje |journal=Bosna franciscana |volume=XII |issue=21 |pages=172–202 |url=http://alfaportal.hr/phocadownload/osnovna_skola/6_razred/povijest/virtualni_kabinet/rijec_struke/DUBRAVKO%20LOVRENOVI%C4%86%20_FOJNI%C4%8CKI%20GRBOVNIK,%20ILIRSKA%20HERALDIKA%20I%20BOSANSKO%20SREDNJOVJEKOVLJE.pdf |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> Motivi koji podsjećaju na stariju bosansku heraldiku nisu potpuno nestali iz materijalne kulture osmanskog perioda. Osman Kavazović opisao je primjer grba na nišanu u Jelovče Selu koji je protumačio u vezi s bosanskom heraldičkom tradicijom.<ref name="Kavazovic2010">{{cite journal |last=Kavazović |first=Osman |year=2010 |title=Bosanski grb na nišanu u Jelovče selu |journal=Baština sjeveroistočne Bosne: časopis za baštinu, kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe |publisher=JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona |location=Tuzla |issue=3 |pages=242–245 }}</ref> Takvi pojedinačni primjeri svjedoče o kasnijoj recepciji ili preživljavanju heraldičkih motiva, ali ne mijenjaju činjenicu da nakon 1463. nije postojao kontinuitet njihove službene državne upotrebe. === Austrougarska i jugoslavenska obilježja === [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1889–1918).svg|mini|desno|220px|Grb Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom, uveden 1889.]] Austrougarska uprava uvela je 1889. teritorijalni grb Bosne i Hercegovine sa zlatnim poljem i crveno odjevenom rukom koja drži srebrnu sablju. Kompozicija se oslanjala na jedan od kasnijih pripisanih bosanskih grbova, a ne na heraldiku Kotromanića. Njome je Monarhija nastojala stvoriti prepoznatljivo zemaljsko obilježje bez vezivanja za neku od savremenih nacionalnih zajednica.<ref name="FilipovicSimboli"/> Nakon 1918. Bosna i Hercegovina nije imala poseban kotromanićki grb u službenom sistemu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno Kraljevine Jugoslavije. Ljiljan se nije pojavljivao ni na republičkom amblemu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. Taj amblem sadržavao je industrijske dimnjake, planinski obris, klasove žita i crvenu zvijezdu petokraku, u skladu sa socijalističkom heraldikom i naglaskom na obnovu, radništvo i privredu.<ref name="FilipovicSimboli"/> Oblikovanju republičkog amblema prethodila je rasprava 1946. u kojoj su razmatrana drugačija rješenja. Jedan od ranih nacrta sadržavao je klasove žita, petokraku, obris planina i buktinju koju su držale tri ruke; datum i ruke naknadno su uklonjeni iz kompozicije. Razmatrana je i mogućnost da se historijski kontinuitet Bosne izrazi elementima srednjovjekovnog grba kralja Tvrtka. Nakon konsultacija s historičarem [[Anto Babić|Antom Babićem]], koji je upozorio na vladarski karakter srednjovjekovnog grba, ta mogućnost nije prihvaćena, a u konačnom rješenju historijsku vezu predstavljala je silueta [[Jajce|Jajca]].<ref name="Filipovic2008">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |year=2008 |title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću |journal=Bosna Franciscana |volume=XVI |issue=28 |pages=103–126 |url=https://www.academia.edu/171364/Grb_i_zastava_BiH_u_20._st._The_Coat_of_Arms_and_the_Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_during_the_20th_century_ |access-date=8. 8. 2026 }}</ref><ref name="Josipovic1971">{{cite journal |last=Josipović |first=Duško |year=1971 |title=Sadašnji amblemi Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (grb i zastava) sa posebnim osvrtom kako su utvrđeni |journal=Pravna misao |issue=9–10 |pages=6–9 }}</ref> Konačni amblem povezivao je partizansku i republičku državnost s privrednim programom poslijeratne Bosne i Hercegovine. Dimnjaci su predstavljali industrijalizaciju, snopovi žita poljoprivredu, a petokraka socijalistički politički poredak. Time je svjesno izabran drugačiji simbolički jezik od srednjovjekovne heraldike.<ref name="Filipovic2008"/><ref name="PopovicJovanovic1979">{{Cite book |ref=harv |last=Popović |first=Milan |last2=Jovanović |first2=Miloš |year=1979 |title=Državni amblemi i druge javne oznake u SFRJ |publisher=Privredni pregled |location=Beograd }} {{COBISS.SR|ID=106579724}}</ref> == Republika Bosna i Hercegovina == === Izrada i usvajanje obilježja === Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine prihvatila je 27. februara 1991. inicijativu da se ustavnim promjenama odrede novi naziv, grb i zastava republike. Formirana je stručna grupa u kojoj su bili Zvonimir Bebek, Boris Nilević, [[Enver Imamović]], Mirza Ćeman, Tihomir Glavaš i Vedran Hadžović. Zadatak nije bio oblikovati nacionalni znak samo jednog naroda, nego pronaći historijski utemeljena, etnički i vjerski neutralna obilježja koja bi mogla predstavljati sve građane i konstitutivne narode Bosne i Hercegovine.<ref name="FilipovicSimboli"/> U radu grupe kao pravni savjetnik učestvovao je i [[Kasim Trnka]]. Prijedlog je predstavljen nacionalnim kulturnim društvima "Preporod", "Napredak", "Prosvjeta" i "La Benevolencija". Prema Filipoviću, predloženo rješenje prihvatili su "Preporod", "Napredak" i "La Benevolencija", dok je "Prosvjeta" tražila uključivanje srpskih nacionalnih simbola.<ref name="Filipovic2008"/> Prvi prijedlog zastave imao je svijetloplavu podlogu, djelimično inspiriranu bojom [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Parlamentarni postupak prekinut je izbijanjem rata, ali su Enver Imamović i Zvonimir Bebek nastavili rad na završnoj varijanti. Svijetloplava podloga zamijenjena je bijelom, a rub štita, prvobitno zamišljen u srebrnoj boji, postao je zlatan.<ref name="FilipovicSimboli"/> Prvobitni prijedlog predviđao je odnos stranica zastave 5 : 3, a grb postavljen u sredinu trebao je zauzimati sedam dvanaestina njene visine. Izmjene tokom proljeća 1992. nisu zato predstavljale samo promjenu boja nego i završnu heraldičku i grafičku prilagodbu znaka za službenu upotrebu.<ref name="Filipovic2008"/> Kao osnovni motiv uzeti su kosa greda i šest ljiljana s kraljevskih pečata Kotromanića, dok su zlatna boja ljiljana i dekorativni dojam povezani s brokatom iz Mila. Rješenje je bilo historijski nadahnuto, ali oblikovano prema savremenim pravilima i potrebama. Ne postoji dokaz da je srednjovjekovna Bosna imala bijelu zastavu s plavim štitom istog izgleda. [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] odobrilo je privremeni grb i zastavu 4. maja 1992. Uredba sa zakonskom snagom objavljena je 20. maja. Grb je činio plavi štit presječen bijelom kosom gredom, s po tri zlatnožuta ljiljana u svakom plavom polju. Zastava je bila bijela, s grbom u sredini, a odnos širine i dužine iznosio je 1 : 2.<ref name="Uredba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o utvrđivanju privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=4 |date=20. 5. 1992 |page=141 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Način službene upotrebe dodatno je uređen posebnom uredbom u septembru 1992.<ref name="Upotreba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o upotrebi privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=15 |date=1992-09-05 |page=361 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> === Grb i zastava u službenoj upotrebi === <gallery mode="packed" heights="190"> Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Grb Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Zastava Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. </gallery> Grb se tokom rata nalazio na pečatima državnih organa, pasošima, ličnim kartama, vozačkim dozvolama, novčanicama, registarskim oznakama i diplomatskim obilježjima. Zastava je korištena na sjedištima državnih institucija, predstavništvima u inozemstvu i međunarodnim skupovima.<ref name="FilipovicSimboli"/> Državni znak ušao je i u sportska obilježja reprezentacija Bosne i Hercegovine te u široku javnu i privatnu upotrebu. Na taj način ljiljan se, osim na dokumentima i službenim ustanovama, pojavljivao na značkama, plakatima, odjeći i različitim memorijalnim predmetima.<ref name="Filipovic2008"/> Prva zastava postavljena na zgradu Predsjedništva u [[Sarajevo|Sarajevu]] oštećena je granatiranjem nakon približno petnaest dana. Sačuvana je u zbirci [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine]]. Drugi primjerak podignut je 21. maja 1992. ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u [[New York]]u, dan prije prijema Bosne i Hercegovine u članstvo organizacije.<ref name="FilipovicSimboli"/> U prvim mjesecima rata zastave su izrađivane i u opkoljenom Sarajevu; među radionicama angažovanim u njihovoj izradi bila je "Linea" Salema Malovića. Takva proizvodnja omogućila je brzo širenje novog državnog obilježja u okolnostima u kojima redovni administrativni i proizvodni sistemi nisu funkcionirali.<ref name="Filipovic2008"/> Obilježja su zamišljena kao građanska i zajednička, bez savremenog vjerskog znaka. Njihova se percepcija, međutim, promijenila tokom rata. Vlasti bosanskih Srba i bosanskih Hrvata uspostavile su vlastite političke i vojne simbole, dok su grb s ljiljanima nastavile koristiti institucije Republike Bosne i Hercegovine i njene oružane snage. Zbog takvog razvoja događaja motiv je u javnosti sve više povezivan s Bošnjacima, iako njegovo prvobitno službeno određenje nije bilo nacionalno isključivo.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija">{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995. |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |issue=52 |year=2023 |pages=199–219 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> === Zamjena državnih obilježja 1998. === [[Daytonski mirovni sporazum]] nije neposredno odredio izgled novih državnih obilježja. Kako se politički predstavnici nisu mogli saglasiti o zajedničkoj zastavi, Parlamentarna skupština 3. februara 1998. nije usvojila nijedan od ponuđenih prijedloga. [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]] narednog je dana odredio novu zastavu, bez ljiljana i drugih znakova povezanih s pojedinim narodima ili ratnim stranama.<ref name="OHRZastava">{{cite web |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bulletin-66-23-february-1998/ |title=OHR Bulletin 66: Flag for BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=23. 2. 1998 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Novi [[Grb Bosne i Hercegovine|grb Bosne i Hercegovine]] nametnut je posebnom odlukom 18. maja 1998.<ref name="OHRGrb">{{cite web |url=https://www.ohr.int/archive/1995-2000/docs/decisions/19980518a.htm |title=Decision on the shape and design of the coat-of-arms of BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=18. 5. 1998 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Time su obilježja Republike Bosne i Hercegovine prestala biti službeni simboli države. Zastava s ljiljanima zadržala je historijsko, ratno i identitetsko značenje, ali nije sadašnja zastava Bosne i Hercegovine. Pitanje izbora zajedničkih obilježja u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini dio je šireg problema odnosa državnih simbola prema nacionalnim identitetima. Pål Kolstø ukazuje na to da simboli u novim državama mogu istovremeno djelovati kao sredstva integracije i kao oznake podjele kada različite zajednice njihov historijski sadržaj tumače na različite načine.<ref name="Kolsto2004">{{cite journal |last=Kolstø |first=Pål |year=2004 |title=Državni simboli u novim državama: znakovi jedinstva i podjele |journal=Prilozi |issue=33 |publisher=Institut za historiju |location=Sarajevo |pages=185–208 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=211475 |access-date=8. 8. 2026 }}</ref><ref name="Kolsto2006">{{cite journal |last=Kolstø |first=Pål |year=2006 |title=National symbols as signs of unity and division |journal=Ethnic and Racial Studies |volume=29 |issue=4 |pages=676–701 |language=engleski |url=https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/25213/86615_kolstoe.pdf%3Fsequence%3D4 |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> == Vojna i entitetska heraldika == === Armija Republike Bosne i Hercegovine === [[Datoteka:Emblem of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina (1992–1997).svg|mini|desno|240px|Grb Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Ljiljan je od početka rata uključen u obilježja [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane]], a zatim Armije Republike Bosne i Hercegovine. Privremeno obilježje Teritorijalne odbrane, utvrđeno 8. aprila 1992, opisano je kao stari bosanski štit plave boje s bijelom kosom gredom i po tri zlatnožuta ljiljana u svakom polju. Nakon usvajanja državnog grba 20. maja isti štit određen je kao jedinstveno obilježje oružanih snaga.<ref name="Sadinlija"/> Stalni amblem Armije uveden je 1. augusta 1992. Sadržavao je državni štit položen na ukrštene mačeve i naziv Armije u gornjem dijelu. Na kapama i šljemovima korištena je sažeta varijanta bez natpisa. Zastave jedinica bile su bijele, s amblemom i nazivom jedinice u sredini, u odnosu 3 : 5. Ljiljan je ugrađen i u činovne oznake, priznanja te druge elemente vojnog identiteta.<ref name="Sadinlija"/> Ratno priznanje Armije nosilo je naziv [[Zlatni ljiljan|"Zlatni ljiljan"]]. Dodjeljivano je za istaknute zasluge i hrabrost, a njegov izgled neposredno se oslanjao na srednjovjekovni heraldički motiv. Priznanje je dobilo 1.735 pripadnika Armije, među kojima 813 posthumno.<ref name="Sadinlija"/> Kao i državna obilježja, vojni simboli prvobitno su oblikovani pozivanjem na zajedničku bosansku državnu tradiciju. Zbog nacionalnog sastava jedinica i političke podjele zemlje tokom rata, postepeno su postali jedan od glavnih simbola bošnjačkog ratnog iskustva i kulture sjećanja. Enver Imamović je historijsku osnovu takvih obilježja povezivao sa srednjovjekovnom državnom i vladarskom tradicijom Bosne, naglašavajući njihovo oslanjanje na znak ljiljana.<ref name="Imamovic2007">{{cite journal |last=Imamović |first=Enver |year=2007 |title=Historička podloga državnih i vojnih obilježja Bosne i Hercegovine sa znakom ljiljana |journal=Naučni skup Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a, Sarajevo, 23. i 24. novembar 2003 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |series=Posebna izdanja, knj. 124; Odjeljenje društvenih nauka, knj. 37 |location=Sarajevo |pages=201–213 |url=http://www.anubih.ba/images/publikacije/posebna_izdanja/OHN/37_posebna_izdanja_CXXIV_37_full.pdf |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> Takvo pozivanje na srednji vijek predstavljalo je historijsko obrazloženje savremenog vojnog znaka; sam izgled amblema i pravila njegove upotrebe bili su proizvod institucija Republike Bosne i Hercegovine iz 1992. === Federacija Bosne i Hercegovine === <gallery mode="packed" heights="190"> CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|Grb Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|Zastava Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. </gallery> [[Federacija Bosne i Hercegovine]] dobila je grb i zastavu 1996. Gornji dio štita sadržavao je zlatnožuti ljiljan na zelenom polju i hrvatsku šahovnicu, dok se u donjem plavom polju nalazio krug od deset bijelih šestokrakih zvijezda, koje su predstavljale kantone. Zastava se sastojala od uspravnih crvenog, bijelog i zelenog polja; središnje bijelo polje bilo je tri puta šire od bočnih i nosilo je entitetski grb. Odnos zastave iznosio je 3 : 5.<ref name="FBiHZakon">{{cite journal |title=Zakon o grbu i zastavi Federacije Bosne i Hercegovine |journal=Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine |issue=21/96 i 26/96 |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Ljiljan je u toj kompoziciji predstavljao bošnjačku komponentu Federacije, dok je šahovnica predstavljala hrvatsku. [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] u predmetu U-4/04 utvrdio je 31. marta 2006. da zakonske odredbe o grbu i zastavi nisu u skladu s ustavnim načelima ravnopravnosti. Sud nije proglasio neustavnim ljiljan kao pojedinačnu figuru, nego je zaključio da cjelokupna kompozicija predstavlja prvenstveno Bošnjake i Hrvate, a ne osigurava jednaku zastupljenost Srba, ostalih građana i svih konstitutivnih naroda.<ref name="U404">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |title=Djelimična odluka o meritumu U-4/04 |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |date=31. 3. 2006 |format=PDF |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Nedim Kulenović sporove o grbovima, zastavama i drugim javnim simbolima razmatra u širem kontekstu ustavne zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Prema njegovoj analizi, pozivanje na "tradiciju" u tim sporovima mora se uskladiti s ustavnim zahtjevima ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana, zbog čega sudska kontrola može dovesti do uklanjanja ili preoblikovanja obilježja koja privilegiraju samo dio stanovništva.<ref name="Kulenovic2013">{{cite journal |last=Kulenović |first=Nedim |year=2013 |title=Krinovi, krune, šahovska polja od vitalnog nacionalnog interesa |journal=Puls demokratije – zajednica neistomišljenika, Zbornik tekstova |volume=2 |pages=10–14 |url=https://www.academia.edu/5803831/Krinovi_krune_%C5%A1ahovska_polja_od_vitalnog_nacionalnog_interesa_Lilies_Crowns_Checkerboards_of_Vital_National_Interest |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> Parlament Federacije nije u ostavljenom roku usvojio nova obilježja. Ustavni sud donio je 27. januara 2007. rješenje o neizvršenju, a sporne odredbe prestale su važiti 16. juna, dan nakon objavljivanja rješenja u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine''.<ref name="U404Neizvrsenje">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/pregled-izvrsenja-u-odluka-fbih-kantoni-gradovi-bs_1779099080.pdf |title=Pregled izvršenja "U" odluka u kojima je utvrđena neustavnost propisa Federacije BiH, kantona i gradova |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> == Kantonalna i lokalna upotreba == <gallery mode="packed" heights="180"> Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|Grb [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] Coat of arms of Posavina.svg|Grb [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] </gallery> Ljiljan se pojavljuje i u obilježjima pojedinih kantona. Grb Bosansko-podrinjskog kantona Goražde sadrži zlatnožuti ljiljan, koji službeno obrazloženje opisuje kao tradicionalni znak bosanske državnosti.<ref name="BPK">{{cite web |url=https://bpkg.gov.ba/kanton/8405/grb-i-zastava-bpk-a-gorazde/ |title=Grb i zastava BPK-a Goražde |publisher=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Ustavni amandman Posavskog kantona iz 2000. odredio je grb čije središnje bijelo polje sadrži dva zlatna ljiljana. Iznad njih nalazi se hrvatska šahovnica, a ispod plavo polje s četiri bijele valovite linije. Kantonalna zastava sastavljena je od vodoravnih crvenog, bijelog i zelenog polja, s grbom u sredini.<ref name="Posavina">{{cite web |url=https://skupstinazp.ba/new/dokumenti/amandmani/amandman-12-travanj-2000-godine/ |title=Amandman na Ustav Županije Posavske |publisher=Skupština Županije Posavske |date=12. 4. 2000 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Kantonalni primjeri pokazuju da ljiljan nema jednako pravno ni simboličko značenje u svim savremenim kompozicijama. Može predstavljati bosansku državnu tradiciju, bošnjačku komponentu stanovništva ili jedan element složenog grba kojim se povezuju različite historijske i teritorijalne oznake. Ista raznolikost postoji u pojedinim općinskim, gradskim, veteranskim i kulturnim obilježjima. == Savremena značenja == Savremena značenja ljiljana mogu se podijeliti u tri glavna, ali međusobno povezana sloja. Prvi je srednjovjekovni: znak upućuje na Kotromaniće, bosansku kraljevsku vlast i kulturno naslijeđe srednjovjekovne Bosne. U tom kontekstu nije vezan za savremenu nacionalnu pripadnost. Drugi sloj odnosi se na Republiku Bosnu i Hercegovinu i Armiju Republike Bosne i Hercegovine. Ljiljan tada označava nekadašnju međunarodno priznatu republiku, njene institucije, ratnu odbranu i državni kontinuitet. Za dio građana ostao je historijska zastava Bosne i Hercegovine i obilježje sjećanja na period 1992–1995, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Treći sloj predstavlja savremena bošnjačka nacionalna i kulturna upotreba. Tokom i nakon rata znak je postao široko prihvaćen među Bošnjacima, pa se nalazi u kulturnim, memorijalnim, veteranskim i neformalnim nacionalnim obilježjima.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija"/> Šaćir Filandra, oslanjajući se i na Kolstøova istraživanja državnih simbola, izbor srednjovjekovnog ljiljana početkom 1990-ih ocjenjuje pogodnim za zajedničko državno obilježje upravo zato što je potjecao iz preosmanske prošlosti, nije pripadao nijednoj savremenoj nacionalnoj zajednici i nije predstavljao simbol susjednih država. Prema njegovoj analizi, ratna podjela simboličkog prostora izmijenila je tu početnu funkciju: dok su političke i vojne strukture bosanskih Srba i Hrvata upotrebljavale vlastite nacionalne simbole, državna i vojna upotreba ljiljana ostala je prvenstveno vezana za institucije u kojima su Bošnjaci činili većinu. Time se njegovo značenje postepeno pomjeralo od općedržavnog prema bošnjačkom nacionalnom simbolu.<ref name="Filandra2015">{{cite journal |last=Filandra |first=Šaćir |year=2015 |title=Politika simboliziranja Bošnjaka nakon socijalizma |journal=Mediteranski politikološki dijalozi: Izgradnja stabilnosti i društvenog konsenzusa u post-socijalističkim društvima |publisher=Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore |location=Podgorica |pages=27–32 |url=http://fpn.co.me/fajlovi/fpn/attach_fajlovi/lat/knjige/2015/03/pdf/Mediteranski_politikoloski_dijalozi.pdf |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> Zbog toga ista figura u savremenom kontekstu ne mora imati jednako značenje za sve korisnike. Na državnoj zastavi iz 1992. ljiljan je bio dio službenog obilježja Republike Bosne i Hercegovine, na ratnim vojnim oznakama element identiteta Armije Republike Bosne i Hercegovine, a u kasnijoj kulturnoj upotrebi često bošnjački nacionalni znak. Razlikovanje tih konteksta važno je i pri opisivanju historijskih predmeta: savremeno značenje simbola ne može se automatski prenijeti na srednjovjekovni izvor. == Odnos prema vrsti ''Lilium bosniacum'' == [[Datoteka:Lilium bosniacum - Blüte.JPG|mini|desno|230px|Cvijet vrste ''[[Lilium bosniacum]]''. Botanička vrsta i stilizirani heraldički znak imaju različito porijeklo.]] ''Lilium bosniacum'' (bosanski ljiljan) prihvaćena je biljna vrsta iz porodice ljiljana. Rasprostranjena je na dijelu središnjih [[Dinaridi|Dinarida]] i sjeverozapadnog Balkanskog poluotoka, pa nije ograničena isključivo na današnje granice Bosne i Hercegovine.<ref name="Kew">{{cite web |url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:537489-1 |title=''Lilium bosniacum'' (Beck) Fritsch |website=Plants of the World Online |publisher=Kraljevski botanički vrtovi Kew |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> U popularnoj kulturi heraldički ljiljan ponekad se objašnjava kao stilizirani cvijet upravo te vrste. Poznati srednjovjekovni izvori, međutim, ne navode botaničku vrstu niti prikazuju realističan cvijet iz kojeg bi se mogla izvršiti takva identifikacija. ''Fleur-de-lis'' pripada konvencionalnom evropskom heraldičkom jeziku, dok je povezivanje s vrstom ''Lilium bosniacum'' savremena simbolička interpretacija.<ref name="Pastoureau"/><ref name="Hasimbegovic"/> Veza između državnog ljiljana i vrste ''Lilium bosniacum'' bila je dio argumentacije korištene prilikom izrade novih obilježja 1991–1992. Emir O. Filipović upozorava da se takvo poistovjećivanje ne može potvrditi srednjovjekovnim izvorima niti izgledom heraldičke figure, pa ga treba razlikovati od dokumentirane upotrebe ljiljana u heraldici Kotromanića.<ref name="Filipovic2008"/> == Terminologija == '''Heraldički ljiljan''' ili '''''fleur-de-lis''''' opći je stručni naziv za stiliziranu trodijelnu heraldičku figuru, bez obzira na zemlju, dinastiju ili savremeno nacionalno značenje. Izraz '''Kotromanićev ljiljan''' savremeni je opis ljiljana u grbu i drugim obilježjima dinastije Kotromanića i nije potvrđen kao srednjovjekovni vlastiti naziv. '''Bosanski ljiljan''' širi je savremeni naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom, Republikom Bosnom i Hercegovinom ili bosanskom državnom tradicijom, ali može biti dvosmislen jer označava i biljnu vrstu. '''Zlatni ljiljan''' opisuje heraldički ljiljan zlatne boje, dok kao vlastito ime, '''"Zlatni ljiljan"''', označava najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Naziv '''bošnjački ljiljan''' odnosi se na savremenu nacionalnu i kulturnu upotrebu znaka među Bošnjacima, ali ne predstavlja opći historijski naziv srednjovjekovnog grba niti sadašnje službeno državno obilježje Bosne i Hercegovine. == Literatura == * {{cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|year=1970|url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite book|last=Filipović|first=Emir O.|chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića|editor-last=Karamatić|editor-first=Marko|title=Zbornik o Pavlu Anđeliću|publisher=Franjevačka teologija|location=Sarajevo|year=2008|pages=33–55|isbn=978-9958-742-08-8|url=https://zenodo.org/records/3895587|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=39|year=2010|pages=173–188|doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite book|last=Filipović|first=Emir O.|chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić|editor-last=Whatley|editor-first=Laura J.|title=A Companion to Seals in the Middle Ages|publisher=Brill|location=Leiden i Boston|year=2019|pages=264–276|doi=10.1163/9789004391444_012|isbn=978-90-04-39144-4|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia|journal=Südost-Forschungen|volume=78|year=2019|pages=1–38|doi=10.1515/sofo-2019-780104|url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century|journal=Eikón / Imago|volume=14|year=2025|page=e97723|doi=10.5209/eiko.97723|url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite book|last=Hašimbegović|first=Elma|title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences|publisher=VDM Verlag Dr. Müller|location=Saarbrücken|year=2009|isbn=978-3-639-04590-1|url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}} * {{Cite book|ref=harv|last=Imamović|first=Enver|year=1995|url=https://www.scribd.com/doc/288230398/Enver-Imamovi%C4%87-Korijeni-Bosne-i-bosanstva|title=Korijeni Bosne i bosanstva : izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga|publisher=Međunarodni centar za mir|location=Sarajevo}} {{COBISS.BH|ID=87295490}} * {{cite book|last=Pastoureau|first=Michel|title=Heraldry: Its Origins and Meaning|publisher=Thames & Hudson|location=London|year=1997|isbn=978-0-500-30074-9|url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Šadinlija|first=Mesud|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|journal=Prilozi|publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju|location=Sarajevo|issue=52|year=2023|pages=199–219|doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|access-date=2. 8. 2026}} * {{Cite book|ref=harv|last=Ademović|first=Nedim|last2=Marko|first2=Joseph|last3=Marković|first3=Goran|year=2012|url=http://www.kas.de/wf/doc/kas_33649-1522-15-30.pdf?130227154738|title=Ustavno pravo Bosne i Hercegovine|publisher=Konrad Adenauer Stiftung|location=Sarajevo|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20170212092521/http://www.kas.de/wf/doc/kas_33649-1522-15-30.pdf?130227154738|archive-date=12. 2. 2017|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Ančić|first=Mladen|year=2015|url=https://hrcak.srce.hr/153751|title=Od zemlje do Kraljevstva Mjesto Bosne u strukturi archiregnuma|journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i povijesno naslijeđe|volume=26|issue=1|publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru; Hrvatski institut za povijest|location=Mostar|pages=9–88|access-date=8. 8. 2026}} * {{Cite book|ref=harv|last=Ацовић|first=Драгомир М.|year=2008|title=Хералдика и Срби|publisher=Завод за уџбенике|location=Београд}} {{COBISS.SR|ID=152135692}} * {{cite journal|last=Balta|first=Ivan|year=2006|url=https://www.hrvatski-dom.com/images/casopisgradovrh/Gradovrh%2003.pdf|title=Heraldičko i povijesno poimanje grbova hrvatskih zemalja te Bosne i Hercegovine|journal=Gradovrh – časopis za književno-jezična, društvena i prirodnoznanstvena pitanja|volume=III|issue=3|publisher=Matica hrvatska – Tuzla|location=Tuzla|pages=49–69|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20160623165924/http://hrvatski-dom.com/images/casopisgradovrh/Gradovrh%2003.pdf|archive-date=23. 6. 2016|url-status=dead}} * {{Cite book|ref=harv|last=Grupa autora|year=2010|url=https://www.kas.de/c/document_library/get_file?uuid=01ee3ae0-1f2e-6de9-d623-ab95c2a9051b&groupId=252038|title=Constitution of Bosnia and Herzegowina: Commentary|publisher=Konrad Adenauer Stiftung|location=Sarajevo|language=engleski|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Dodig|first=Radoslav|year=2006|url=http://status.ba/wp-content/uploads/2017/08/status10.pdf|title=Vulgarizacija stećaka|journal=Status: magazin za (političku) kulturu i društvena pitanja|issue=10|publisher=Udruga građana "Dijalog"|location=Mostar|pages=244–249|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20180904023802/http://status.ba/wp-content/uploads/2017/08/status10.pdf|archive-date=4. 9. 2018|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Filandra|first=Šaćir|year=2015|url=http://fpn.co.me/fajlovi/fpn/attach_fajlovi/lat/knjige/2015/03/pdf/Mediteranski_politikoloski_dijalozi.pdf|title=Politika simboliziranja Bošnjaka nakon socijalizma|journal=Mediteranski politikološki dijalozi: Izgradnja stabilnosti i društvenog konsenzusa u post-socijalističkim društvima|publisher=Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore|location=Podgorica|pages=19–26|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|year=2008|url=https://www.academia.edu/171364/Grb_i_zastava_BiH_u_20._st._The_Coat_of_Arms_and_the_Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_during_the_20th_century_|title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću|journal=Bosna Franciscana: Časopis franjevačke teologije|volume=XVI|issue=28|location=Sarajevo|pages=103–126|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Imamović|first=Enver|year=2006|url=http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf|title=Bošnjaci i ljiljan|journal=Duh Bosne|publisher=Wittenberg University – Sociology Department|volume=1|issue=2|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20181028112203/http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf|archive-date=28. 10. 2018|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Imamović|first=Enver|year=2007|url=http://www.anubih.ba/images/publikacije/posebna_izdanja/OHN/37_posebna_izdanja_CXXIV_37_full.pdf|title=Historička podloga državnih i vojnih obilježja Bosne i Hercegovine sa znakom ljiljana|journal=Naučni skup Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a, Sarajevo, 23. i 24. novembar 2003|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja, knj. 124, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 37|location=Sarajevo|pages=201–213|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Josipović|first=Duško|year=1971|title=Sadašnji amblemi Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (grb i zastava) sa posebnim osvrtom kako su utvrđeni|journal=Pravna misao|issue=9–10|pages=6–9}} * {{cite journal|last=Kevrić|first=Mahir|year=2011|url=http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/646/611|title=Religijski simboli; zvijezda i polumjesec|journal=Novi Muallim|publisher=Udruženje Ilmijje Islamske zajednice u BiH|location=Sarajevo|volume=12|issue=48|pages=60–63|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804134729/http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/646/611|archive-date=4. 8. 2020|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Kolstø|first=Pål|year=2004|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=211475|title=Državni simboli u novim državama: znakovi jedinstva i podjele|journal=Prilozi|issue=33|publisher=Institut za historiju|location=Sarajevo|pages=185–208|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Kolstø|first=Pål|year=2006|url=https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/25213/86615_kolstoe.pdf%3Fsequence%3D4|title=National symbols as signs of unity and division|journal=Ethnic and Racial Studies|volume=29|issue=4|language=engleski|pages=676–701|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20170922041753/https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/25213/86615_kolstoe.pdf?sequence=4|archive-date=22. 9. 2017|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Kristić|first=Alen|year=2011|url=http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/647/612|title=Religijski simboli u Bosni i Hercegovini: oruđe prisile ili putokazi slobode|journal=Novi Muallim|publisher=Udruženje Ilmijje Islamske zajednice u BiH|location=Sarajevo|volume=12|issue=48|pages=64–69|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804133302/http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/647/612|archive-date=4. 8. 2020|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Kulenović|first=Nedim|year=2013|url=https://www.academia.edu/5803831/Krinovi_krune_%C5%A1ahovska_polja_od_vitalnog_nacionalnog_interesa_Lilies_Crowns_Checkerboards_of_Vital_National_Interest|title=Krinovi, krune, šahovska polja od vitalnog nacionalnog interesa|journal=Puls demokratije – zajednica neistomišljenika, Zbornik tekstova|volume=2|pages=10–14|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Lovrenović|first=Dubravko|authorlink=Dubravko Lovrenović|year=2004|url=http://alfaportal.hr/phocadownload/osnovna_skola/6_razred/povijest/virtualni_kabinet/rijec_struke/DUBRAVKO%20LOVRENOVI%C4%86%20_FOJNI%C4%8CKI%20GRBOVNIK,%20ILIRSKA%20HERALDIKA%20I%20BOSANSKO%20SREDNJOVJEKOVLJE.pdf|title=Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje|journal=Bosna franciscana|publisher=Franjevačka teologija|location=Sarajevo|volume=XII|issue=21|pages=173–203|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Kavazović|first=Osman|year=2010|title=Bosanski grb na nišanu u Jelovče selu|journal=Baština sjeveroistočne Bosne: časopis za baštinu, kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe|publisher=JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona|location=Tuzla|issue=3|pages=242–245}} * {{cite book|ref=harv|last=Pauker|first=Iva|year=2012|chapter=War Through Other Means: Examining the Role of Symbols in Bosnia and Herzegovina|title=Peace Psychology in the Balkans: Dealing with a Violent Past while Building Peace|editor-first=Olivera|editor-last=Simić|editor2-first=Zala|editor2-last=Volčič|editor3-first=Catherine R.|editor3-last=Philpot|publisher=Springer Science & Business Media|language=engleski|pages=109–128}} * {{Cite book|ref=harv|last=Popović|first=Milan|last2=Jovanović|first2=Miloš|year=1979|title=Državni amblemi i druge javne oznake u SFRJ|publisher=Privredni pregled|location=Beograd}} {{COBISS.SR|ID=106579724}} * {{cite journal|last=Sulejmanagić|first=Amer|year=2004|url=https://www.scribd.com/document/34212133/Bosnia-Novi-Numizmaticar-3-2004|title=Bosanskohercegovačke novčanice štampane u Engleskoj|journal=Novi Numizmatičar|publisher=Numizmatičko društvo Sarajevo|location=Sarajevo|volume=II (V)|issue=3 (8)|pages=9–13|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Cvetković|first=Branislav|year=2014|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=193124|title=Zaglavlje Dekaloga u Hvalovom zborniku: prilog semantici srednjovjekovne iluminacije|journal=Ars Adriatica|publisher=Sveučilište u Zadru|issue=4|location=Zadar|pages=155–172|access-date=8. 8. 2026}} == Također pogledajte == * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Bosne i Hercegovine]] * [[Kotromanići]] * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Zlatni ljiljan]] * ''[[Lilium bosniacum]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Fleur-de-lis (Bosnia and Herzegovina)|Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Simboli Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Heraldika Bosne i Hercegovine]] 1p1y3mv9aticrqb16yk1h7nh0vyfeli 3917053 3917051 2026-08-08T15:31:29Z Mhare 481 /* Literatura */ 3917053 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|mini|desno|250px|Savremena rekonstrukcija potpunog kraljevskog grba [[Kotromanići|Kotromanića]]. Sačuvani pečati potvrđuju raspored heraldičkih figura, ali ne prenose njihove boje.]] '''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' odnosi se na upotrebu stiliziranog [[Ljiljan (simbol)|heraldičkog ljiljana]] ({{jez-fr|fleur-de-lis}}) u grbovima, pečatima, zastavama, novcu i drugim obilježjima povezanim s Bosnom i Hercegovinom. Najprepoznatljiviji srednjovjekovni sklop čine kosa greda i šest ljiljana, koji se nakon uspostavljanja [[Kraljevina Bosna|Bosanske kraljevine]] pojavljuju na pečatima kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]]. Znak je zatim zadržan u kraljevskoj heraldici njegovih nasljednika, pa je imao vladarsku i dinastičku, ali i predstavničku funkciju za bosansku krunu i kraljevstvo.<ref name="FilipovicSeal">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Whatley |editor-first=Laura J. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden i Boston |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića |editor-last=Karamatić |editor-first=Marko |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću |publisher=Franjevačka teologija |location=Sarajevo |year=2008 |pages=33–55 |isbn=978-9958-742-08-8 |url=https://zenodo.org/records/3895587 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Srednjovjekovna kraljevska heraldika nije ostala u neprekidnoj službenoj upotrebi nakon propasti Kraljevine Bosne 1463. U ranom novom vijeku Bosni su u evropskim i ilirskim grbovnicima pripisivani različiti grbovi, dok su austrougarske i jugoslavenske vlasti koristile obilježja koja nisu bila zasnovana na kotromanićkom grbu. Kosa greda sa šest ljiljana obnovljena je u državnoj simbolici tek 1992, kada je ugrađena u grb i zastavu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Ta obilježja bila su savremena heraldička rekonstrukcija i prilagodba srednjovjekovnih uzora, a ne kopija sačuvane srednjovjekovne zastave.<ref name="FilipovicSimboli">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century |journal=Eikón / Imago |volume=14 |year=2025 |page=e97723 |doi=10.5209/eiko.97723 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Ljiljan danas ima nekoliko međusobno povezanih značenja. Može označavati srednjovjekovnu bosansku kraljevsku tradiciju, nekadašnja državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, vojnu simboliku [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] ili savremeni nacionalni i kulturni simbol [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Heraldički ljiljan također nije botanički prikaz vrste ''[[Lilium bosniacum]]'', iako su ta dva motiva u novije vrijeme često simbolički povezivana. == Heraldički oblik i evropski kontekst == Heraldički ljiljan stilizirana je biljna figura s izduženim središnjim vrhom, dvama savijenim bočnim listovima i poprečnom trakom koja ih povezuje. Njegov oblik nije nastao kao precizan prikaz određene biljne vrste. U evropskoj heraldici mogao je imati kraljevsko, dinastičko, vjersko ili ukrasno značenje, zavisno od vremena i nosioca grba.<ref name="Pastoureau">{{cite book |last=Pastoureau |first=Michel |title=Heraldry: Its Origins and Meaning |publisher=Thames & Hudson |location=London |year=1997 |isbn=978-0-500-30074-9 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Iako je posebno povezan s francuskom monarhijom, ljiljan nije bio isključivo francuski znak. Upotrebljavale su ga brojne evropske dinastije, gradovi, crkvene ustanove i plemićke porodice. Njegovo pojavljivanje u Bosni treba posmatrati u sklopu šireg kruženja heraldičkih obrazaca između jadranskih, srednjoevropskih, ugarskih i anžuvinskih dvorova. Poznati izvori ne omogućuju da se bosanska upotreba izvede iz samo jednog uzora, niti potvrđuju popularne priče prema kojima je ljiljan bosanskom vladaru neposredno "darovao" francuski kralj.<ref name="Hasimbegovic">{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |pages=88 |isbn=978-3-639-04590-1 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/ |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Važno ograničenje pri rekonstrukciji srednjovjekovnog grba predstavljaju izvori. Pečati su otisnuti u jednobojnom vosku, pa potvrđuju oblik i raspored figura, ali ne i heraldičke boje. Nije sačuvan ni domaći srednjovjekovni pisani blazon koji bi pouzdano odredio boju štita, grede i ljiljana. Zlatni vez na tekstilu iz [[Mile (Visoko)|Mila]] potvrđuje upotrebu zlatnih ljiljana na tom predmetu, ali sam po sebi ne dokazuje puni plavo-bijelo-zlatni blazon koji je kodificiran 1992.<ref name="AndjelicPecati">{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine |series=Djela, knjiga XXXVIII; Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 23 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1970 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika"/> == Srednjovjekovna Bosna == === Od banske kose grede do kraljevskog grba === [[Datoteka:Seal of Tvrtko I of Bosnia.jpg|mini|lijevo|220px|Mali pečat Tvrtka Kotromanića kao bana Bosne, 1356. Na štitu je kosa greda bez šest ljiljana.]] Najraniji pouzdano datirani heraldički prikaz Tvrtka Kotromanića kao [[Banovina Bosna|bana Bosne]] nalazi se na pečatu povelje od 14. marta 1356. Na štitu je prikazana kosa greda, ali oko nje još nema šest ljiljana. Greda je pripadala starijem porodičnom heraldičkom naslijeđu Kotromanića i činila je osnovu kasnijeg kraljevskog grba.<ref name="AndjelicPecati"/> Nakon što je Tvrtko u jesen 1377. uzeo kraljevsku titulu, njegov heraldički program znatno je proširen. Uz kosu gredu pojavljuje se šest ljiljana, po tri sa svake strane. Promjena se u historiografiji tumači kao vizualno isticanje nove kraljevske časti: raniji banski i porodični znak preoblikovan je u složeniji kraljevski grb, prikladan novom položaju njegovog nosioca.<ref name="FilipovicSeal"/> Pitanje porijekla ljiljana u Tvrtkovu grbu nije konačno razriješeno. [[Dubravko Lovrenović]] ističe dvije krajnje mogućnosti: ili je Tvrtko I ljiljane preuzeo "sporazumno", za što ne postoje potvrde u sačuvanim izvorima, ili njihovo uvođenje odražava pretenzije bosanskog kralja i krune prema dijelu teritorija pod ingerencijom Svete krune Ugarske. Zbog nedostatka neposrednih izvora nijedno od tih tumačenja nije moguće sa sigurnošću dokazati, pa se pojava ljiljana u historiografiji uglavnom promatra u širem političkom i dinastičkom kontekstu.<ref>[[Dubravko Lovrenović]]: Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377, 249. str.</ref> Ljiljani nisu bili jedina oznaka novostečene kraljevske vlasti. Tvrtkovi pečati istovremeno su povezivali bosansku dinastičku tradiciju s njegovim pretenzijama na naslijeđe [[Nemanjići|Nemanjića]]. Zbog toga srednjovjekovni heraldički sklop treba čitati zajedno s kraljevskom titulaturom, ceremonijalom i političkim programom, a ne kao izoliran ukras. Proces kojim se Bosna od "zemlje" oblikovala u kraljevstvo odvijao se u složenim odnosima s ugarsko-hrvatskim političkim prostorom i dinastičkim poretkom srednjoistočne Evrope. Mladen Ančić taj razvoj razmatra u okviru strukture ''archiregnuma'', odnosno šireg političkog sistema unutar kojeg su bosanski vladari istovremeno gradili vlastitu kraljevsku legitimaciju i održavali veze s ugarskom krunom.<ref name="Ancic2015">{{cite journal |last=Ančić |first=Mladen |year=2015 |title=Od zemlje do Kraljevstva Mjesto Bosne u strukturi archiregnuma |journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i povijesno naslijeđe |volume=26 |issue=1 |pages=9–88 |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru; Hrvatski institut za povijest |location=Mostar |url=https://hrcak.srce.hr/153751 |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> === Kraljevski pečati i nasljednici === Najpotpuniji prikaz Tvrtkove heraldike sačuvan je na velikom dvostranom kraljevskom pečatu, promjera približno 112&nbsp;mm. Na prednjoj strani prikazan je kralj na gotičkom prijestolju, uz dva štita. Na jednom je dvoglavi orao, preuzet iz nemanjićke tradicije i povezan sa srpskim dijelom Tvrtkove kraljevske titule, dok je na drugom kosa greda sa šest ljiljana, povezana s Bosnom i Kotromanićima.<ref name="FilipovicSeal"/> Na poleđini je kralj prikazan kao konjanik. Grb s kosom gredom i ljiljanima ponavlja se na njegovom štitu, zastavici i pokrivaču konja. Takvo ponavljanje nije bilo samo dekorativno: heraldički znak povezivao je vladara, njegovu vojnu moć i zemlju kojom je vladao. Na malom kraljevskom pečatu prikazan je i cjelovit heraldički ukras sa štitom, kacigom, krunom, čelenkom i plaštem.<ref name="AndjelicPecati"/><ref name="FilipovicSeal"/> Kralj [[Stjepan Dabiša]] nastavio je koristiti Tvrtkovu veliku pečatnu matricu, čime je naglasio nasljedstvo kraljevske vlasti. Za vladavine [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]], najkasnije početkom 15. stoljeća, izrađena je nova matrica. Na njoj je raniji dvostruki heraldički program sažet, a kruna oblikovana ljiljanima postala je opći znak kraljevske časti i bosanske krune. Pečatnu tradiciju potom su, uz određene izmjene u kompoziciji i titulaturi, nastavili [[Tvrtko II Kotromanić]], [[Stjepan Tomaš]] i posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]].<ref name="FilipovicDinastija">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia |journal=Südost-Forschungen |volume=78 |year=2019 |pages=1–38 |doi=10.1515/sofo-2019-780104 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Dosljedno ponavljanje ljiljana u kraljevskoj kancelariji dalo je znaku kontinuitet koji je nadilazio jednog vladara. Ipak, nije postojala moderna državna heraldička služba koja bi posebnim pravnim aktom utvrdila nepromjenjiv grb. Oblik se prenosio pečatima, novcem, dvorskim predmetima i drugim sredstvima javnog predstavljanja kraljevske vlasti. === Novac, tekstil i kamena plastika === <gallery mode="packed" heights="180"> TvrtkoIRevers.png|Revers zlatnika kralja Tvrtka I s heraldičkim štitom Brokat iz Mila.JPG|Ulomak brokata sa zlatno vezenim ljiljanima iz kraljevskog mauzoleja u [[Mile (Visoko)|Milama]] u [[Visoko|Visokom]] </gallery> Ljiljan se, osim na pečatima, pojavljuje i na bosanskom kraljevskom novcu. Pojedine emisije Tvrtka I nose štit s kosom gredom, krunu s ljiljanima ili druge sažete elemente kraljevskog heraldičkog programa. Novac je omogućavao širenje vladarskog znaka izvan dvora i kancelarije, pa je imao važnu predstavničku ulogu u privredi i međunarodnoj trgovini. U kraljevskom mauzoleju u Milama pronađeni su ulomci skupocjenog tekstila sa zlatno vezenim ljiljanima. Brokat se povezuje s kraljevskim ukopom, najčešće s Tvrtkom I, i potvrđuje da je motiv bio dio dvorskog ceremonijala i materijalne kulture. Njegovi zlatni vezovi utjecali su i na modernu rekonstrukciju državnog grba početkom 1990-ih.<ref name="Hasimbegovic"/><ref name="FilipovicSimboli"/> Stilizirani cvjetovi i ljiljanoliki oblici nalaze se i na nakitu, arhitektonskoj plastici te pojedinim [[stećak|stećcima]] i nadgrobnim spomenicima. Međutim, nije svaki trodijelni cvjetni ukras heraldički ljiljan niti se svaki takav motiv može povezati s Kotromanićima. Heraldičko značenje može se pouzdanije utvrditi tek kada je figura smještena na štitu, pečatu, zastavi ili u drugom jasno označenom vladarskom kontekstu.<ref name="Hasimbegovic"/> Različitu funkciju istog ili sličnog motiva pokazuje i [[Hvalov zbornik]]. U zaglavlju Dekaloga nalazi se mreža rombova ispunjenih zlatnim ljiljanima, iznad kojih su tri zlatna prepletena križa. Branislav Cvetković taj sklop razmatra kao dio semantike srednjovjekovne iluminacije i sakralnog programa rukopisa, povezujući ga s označavanjem svetosti i božanske prisutnosti. Takav primjer dodatno pokazuje da pojava ljiljana u srednjovjekovnom predmetu sama po sebi nije dovoljna da bi se motiv proglasio heraldičkim.<ref name="Cvetkovic2014">{{cite journal |last=Cvetković |first=Branislav |year=2014 |title=Zaglavlje Dekaloga u Hvalovom zborniku: prilog semantici srednjovjekovne iluminacije |journal=Ars Adriatica |issue=4 |pages=155–172 |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=193124 |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> === Vladarski, dinastički i zemaljski grb === Podjela na lični, porodični i državni grb u srednjem vijeku nije bila jednako stroga kao u modernim državama. Grb na Tvrtkovom pečatu pripadao je kralju i njegovoj dinastiji, ali je na poveljama, diplomatskim ispravama, novcu i ceremonijalnim predmetima istovremeno predstavljao bosansku kraljevsku vlast. Zbog toga ga je najpreciznije opisati kao vladarski i dinastički grb s predstavničkom funkcijom za Bosnu i bosansku krunu.<ref name="FilipovicHeraldika"/> Izraz "grb Kraljevine Bosne" koristan je kao savremena skraćenica, ali može stvoriti pogrešan utisak da je riječ o državnom grbu uređenom na isti način kao u 19. i 20. stoljeću. Poznati izvori potvrđuju kraljevsku i dinastičku upotrebu, a njihovo stalno pojavljivanje u službenoj komunikaciji objašnjava zašto je grb kasnije prihvaćen kao najprepoznatljivije obilježje srednjovjekovne bosanske državnosti. Srednjovjekovni znak također ne treba pripisivati isključivo jednoj savremenoj naciji. Nastao je stoljećima prije oblikovanja modernih bošnjačkih, srpskih i hrvatskih nacionalnih pokreta. Njegova naknadna nacionalna tumačenja pripadaju novijoj političkoj i kulturnoj historiji. == Od propasti kraljevstva do 20. stoljeća == === Grbovnici i pripisani grbovi === Osmansko osvajanje 1463. okončalo je rad domaće kraljevske kancelarije i službenu upotrebu pečata Kotromanića. Ljiljani nisu postali obilježje osmanske uprave u Bosni, niti je između srednjovjekovne kraljevske heraldike i državne obnove 1992. postojao neprekinut lanac službene upotrebe. Bosna se ipak nastavila pojavljivati u zapadnoevropskim i južnoslavenskim grbovnicima. Autori tih djela često nisu raspolagali domaćim srednjovjekovnim pečatima, pa su Bosni pripisivali međusobno različite grbove. U pojedinim ilirskim grbovnicima prikazane su ukrštene nazubljene grede ili štapovi s glavama, dok je u drugim evropskim heraldičkim djelima Bosnu predstavljala oklopljena ili odjevena ruka koja drži sablju.<ref name="FilipovicSlavoluk">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja |volume=39 |year=2010 |pages=173–188 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227 |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Takvi prikazi nazivaju se pripisanim ili pretencioznim grbovima: predstavljali su zamisao kasnijih autora o heraldici određene zemlje, a ne nužno grb koji je nastao i bio službeno korišten u toj zemlji. Oni su važni za historiju evropske predstave o Bosni, ali nisu dokaz neprekinutog trajanja srednjovjekovnog kotromanićkog grba. Posebno mjesto u kasnijoj recepciji bosanske heraldike zauzima [[Fojnički grbovnik]]. Prema Dubravku Lovrenoviću, riječ je o djelu ilirske heraldike koje je vjerovatno nastalo sredinom druge polovine 17. stoljeća i bilo povezano s tadašnjim političkim okolnostima i idejom ilirskog zajedništva. Grbovnik zato nije savremeni izvor za heraldiku srednjovjekovne Bosne, iako pojedine njegove kompozicije čuvaju odjeke starijih bosanskih heraldičkih obrazaca, uključujući grbove pripisane Kotromanićima i Tvrtkovićima.<ref name="Lovrenovic2004">{{cite journal |last=Lovrenović |first=Dubravko |authorlink=Dubravko Lovrenović |year=2004 |title=Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje |journal=Bosna franciscana |volume=XII |issue=21 |pages=172–202 |url=http://alfaportal.hr/phocadownload/osnovna_skola/6_razred/povijest/virtualni_kabinet/rijec_struke/DUBRAVKO%20LOVRENOVI%C4%86%20_FOJNI%C4%8CKI%20GRBOVNIK,%20ILIRSKA%20HERALDIKA%20I%20BOSANSKO%20SREDNJOVJEKOVLJE.pdf |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> Motivi koji podsjećaju na stariju bosansku heraldiku nisu potpuno nestali iz materijalne kulture osmanskog perioda. Osman Kavazović opisao je primjer grba na nišanu u Jelovče Selu koji je protumačio u vezi s bosanskom heraldičkom tradicijom.<ref name="Kavazovic2010">{{cite journal |last=Kavazović |first=Osman |year=2010 |title=Bosanski grb na nišanu u Jelovče selu |journal=Baština sjeveroistočne Bosne: časopis za baštinu, kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe |publisher=JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona |location=Tuzla |issue=3 |pages=242–245 }}</ref> Takvi pojedinačni primjeri svjedoče o kasnijoj recepciji ili preživljavanju heraldičkih motiva, ali ne mijenjaju činjenicu da nakon 1463. nije postojao kontinuitet njihove službene državne upotrebe. === Austrougarska i jugoslavenska obilježja === [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1889–1918).svg|mini|desno|220px|Grb Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom, uveden 1889.]] Austrougarska uprava uvela je 1889. teritorijalni grb Bosne i Hercegovine sa zlatnim poljem i crveno odjevenom rukom koja drži srebrnu sablju. Kompozicija se oslanjala na jedan od kasnijih pripisanih bosanskih grbova, a ne na heraldiku Kotromanića. Njome je Monarhija nastojala stvoriti prepoznatljivo zemaljsko obilježje bez vezivanja za neku od savremenih nacionalnih zajednica.<ref name="FilipovicSimboli"/> Nakon 1918. Bosna i Hercegovina nije imala poseban kotromanićki grb u službenom sistemu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno Kraljevine Jugoslavije. Ljiljan se nije pojavljivao ni na republičkom amblemu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. Taj amblem sadržavao je industrijske dimnjake, planinski obris, klasove žita i crvenu zvijezdu petokraku, u skladu sa socijalističkom heraldikom i naglaskom na obnovu, radništvo i privredu.<ref name="FilipovicSimboli"/> Oblikovanju republičkog amblema prethodila je rasprava 1946. u kojoj su razmatrana drugačija rješenja. Jedan od ranih nacrta sadržavao je klasove žita, petokraku, obris planina i buktinju koju su držale tri ruke; datum i ruke naknadno su uklonjeni iz kompozicije. Razmatrana je i mogućnost da se historijski kontinuitet Bosne izrazi elementima srednjovjekovnog grba kralja Tvrtka. Nakon konsultacija s historičarem [[Anto Babić|Antom Babićem]], koji je upozorio na vladarski karakter srednjovjekovnog grba, ta mogućnost nije prihvaćena, a u konačnom rješenju historijsku vezu predstavljala je silueta [[Jajce|Jajca]].<ref name="Filipovic2008">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |year=2008 |title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću |journal=Bosna Franciscana |volume=XVI |issue=28 |pages=103–126 |url=https://www.academia.edu/171364/Grb_i_zastava_BiH_u_20._st._The_Coat_of_Arms_and_the_Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_during_the_20th_century_ |access-date=8. 8. 2026 }}</ref><ref name="Josipovic1971">{{cite journal |last=Josipović |first=Duško |year=1971 |title=Sadašnji amblemi Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (grb i zastava) sa posebnim osvrtom kako su utvrđeni |journal=Pravna misao |issue=9–10 |pages=6–9 }}</ref> Konačni amblem povezivao je partizansku i republičku državnost s privrednim programom poslijeratne Bosne i Hercegovine. Dimnjaci su predstavljali industrijalizaciju, snopovi žita poljoprivredu, a petokraka socijalistički politički poredak. Time je svjesno izabran drugačiji simbolički jezik od srednjovjekovne heraldike.<ref name="Filipovic2008"/><ref name="PopovicJovanovic1979">{{Cite book |ref=harv |last=Popović |first=Milan |last2=Jovanović |first2=Miloš |year=1979 |title=Državni amblemi i druge javne oznake u SFRJ |publisher=Privredni pregled |location=Beograd }} {{COBISS.SR|ID=106579724}}</ref> == Republika Bosna i Hercegovina == === Izrada i usvajanje obilježja === Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine prihvatila je 27. februara 1991. inicijativu da se ustavnim promjenama odrede novi naziv, grb i zastava republike. Formirana je stručna grupa u kojoj su bili Zvonimir Bebek, Boris Nilević, [[Enver Imamović]], Mirza Ćeman, Tihomir Glavaš i Vedran Hadžović. Zadatak nije bio oblikovati nacionalni znak samo jednog naroda, nego pronaći historijski utemeljena, etnički i vjerski neutralna obilježja koja bi mogla predstavljati sve građane i konstitutivne narode Bosne i Hercegovine.<ref name="FilipovicSimboli"/> U radu grupe kao pravni savjetnik učestvovao je i [[Kasim Trnka]]. Prijedlog je predstavljen nacionalnim kulturnim društvima "Preporod", "Napredak", "Prosvjeta" i "La Benevolencija". Prema Filipoviću, predloženo rješenje prihvatili su "Preporod", "Napredak" i "La Benevolencija", dok je "Prosvjeta" tražila uključivanje srpskih nacionalnih simbola.<ref name="Filipovic2008"/> Prvi prijedlog zastave imao je svijetloplavu podlogu, djelimično inspiriranu bojom [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Parlamentarni postupak prekinut je izbijanjem rata, ali su Enver Imamović i Zvonimir Bebek nastavili rad na završnoj varijanti. Svijetloplava podloga zamijenjena je bijelom, a rub štita, prvobitno zamišljen u srebrnoj boji, postao je zlatan.<ref name="FilipovicSimboli"/> Prvobitni prijedlog predviđao je odnos stranica zastave 5 : 3, a grb postavljen u sredinu trebao je zauzimati sedam dvanaestina njene visine. Izmjene tokom proljeća 1992. nisu zato predstavljale samo promjenu boja nego i završnu heraldičku i grafičku prilagodbu znaka za službenu upotrebu.<ref name="Filipovic2008"/> Kao osnovni motiv uzeti su kosa greda i šest ljiljana s kraljevskih pečata Kotromanića, dok su zlatna boja ljiljana i dekorativni dojam povezani s brokatom iz Mila. Rješenje je bilo historijski nadahnuto, ali oblikovano prema savremenim pravilima i potrebama. Ne postoji dokaz da je srednjovjekovna Bosna imala bijelu zastavu s plavim štitom istog izgleda. [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] odobrilo je privremeni grb i zastavu 4. maja 1992. Uredba sa zakonskom snagom objavljena je 20. maja. Grb je činio plavi štit presječen bijelom kosom gredom, s po tri zlatnožuta ljiljana u svakom plavom polju. Zastava je bila bijela, s grbom u sredini, a odnos širine i dužine iznosio je 1 : 2.<ref name="Uredba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o utvrđivanju privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=4 |date=20. 5. 1992 |page=141 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Način službene upotrebe dodatno je uređen posebnom uredbom u septembru 1992.<ref name="Upotreba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o upotrebi privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=15 |date=1992-09-05 |page=361 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> === Grb i zastava u službenoj upotrebi === <gallery mode="packed" heights="190"> Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Grb Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Zastava Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. </gallery> Grb se tokom rata nalazio na pečatima državnih organa, pasošima, ličnim kartama, vozačkim dozvolama, novčanicama, registarskim oznakama i diplomatskim obilježjima. Zastava je korištena na sjedištima državnih institucija, predstavništvima u inozemstvu i međunarodnim skupovima.<ref name="FilipovicSimboli"/> Državni znak ušao je i u sportska obilježja reprezentacija Bosne i Hercegovine te u široku javnu i privatnu upotrebu. Na taj način ljiljan se, osim na dokumentima i službenim ustanovama, pojavljivao na značkama, plakatima, odjeći i različitim memorijalnim predmetima.<ref name="Filipovic2008"/> Prva zastava postavljena na zgradu Predsjedništva u [[Sarajevo|Sarajevu]] oštećena je granatiranjem nakon približno petnaest dana. Sačuvana je u zbirci [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine]]. Drugi primjerak podignut je 21. maja 1992. ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u [[New York]]u, dan prije prijema Bosne i Hercegovine u članstvo organizacije.<ref name="FilipovicSimboli"/> U prvim mjesecima rata zastave su izrađivane i u opkoljenom Sarajevu; među radionicama angažovanim u njihovoj izradi bila je "Linea" Salema Malovića. Takva proizvodnja omogućila je brzo širenje novog državnog obilježja u okolnostima u kojima redovni administrativni i proizvodni sistemi nisu funkcionirali.<ref name="Filipovic2008"/> Obilježja su zamišljena kao građanska i zajednička, bez savremenog vjerskog znaka. Njihova se percepcija, međutim, promijenila tokom rata. Vlasti bosanskih Srba i bosanskih Hrvata uspostavile su vlastite političke i vojne simbole, dok su grb s ljiljanima nastavile koristiti institucije Republike Bosne i Hercegovine i njene oružane snage. Zbog takvog razvoja događaja motiv je u javnosti sve više povezivan s Bošnjacima, iako njegovo prvobitno službeno određenje nije bilo nacionalno isključivo.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija">{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995. |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |issue=52 |year=2023 |pages=199–219 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> === Zamjena državnih obilježja 1998. === [[Daytonski mirovni sporazum]] nije neposredno odredio izgled novih državnih obilježja. Kako se politički predstavnici nisu mogli saglasiti o zajedničkoj zastavi, Parlamentarna skupština 3. februara 1998. nije usvojila nijedan od ponuđenih prijedloga. [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]] narednog je dana odredio novu zastavu, bez ljiljana i drugih znakova povezanih s pojedinim narodima ili ratnim stranama.<ref name="OHRZastava">{{cite web |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bulletin-66-23-february-1998/ |title=OHR Bulletin 66: Flag for BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=23. 2. 1998 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Novi [[Grb Bosne i Hercegovine|grb Bosne i Hercegovine]] nametnut je posebnom odlukom 18. maja 1998.<ref name="OHRGrb">{{cite web |url=https://www.ohr.int/archive/1995-2000/docs/decisions/19980518a.htm |title=Decision on the shape and design of the coat-of-arms of BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=18. 5. 1998 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Time su obilježja Republike Bosne i Hercegovine prestala biti službeni simboli države. Zastava s ljiljanima zadržala je historijsko, ratno i identitetsko značenje, ali nije sadašnja zastava Bosne i Hercegovine. Pitanje izbora zajedničkih obilježja u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini dio je šireg problema odnosa državnih simbola prema nacionalnim identitetima. Pål Kolstø ukazuje na to da simboli u novim državama mogu istovremeno djelovati kao sredstva integracije i kao oznake podjele kada različite zajednice njihov historijski sadržaj tumače na različite načine.<ref name="Kolsto2004">{{cite journal |last=Kolstø |first=Pål |year=2004 |title=Državni simboli u novim državama: znakovi jedinstva i podjele |journal=Prilozi |issue=33 |publisher=Institut za historiju |location=Sarajevo |pages=185–208 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=211475 |access-date=8. 8. 2026 }}</ref><ref name="Kolsto2006">{{cite journal |last=Kolstø |first=Pål |year=2006 |title=National symbols as signs of unity and division |journal=Ethnic and Racial Studies |volume=29 |issue=4 |pages=676–701 |language=engleski |url=https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/25213/86615_kolstoe.pdf%3Fsequence%3D4 |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> == Vojna i entitetska heraldika == === Armija Republike Bosne i Hercegovine === [[Datoteka:Emblem of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina (1992–1997).svg|mini|desno|240px|Grb Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Ljiljan je od početka rata uključen u obilježja [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane]], a zatim Armije Republike Bosne i Hercegovine. Privremeno obilježje Teritorijalne odbrane, utvrđeno 8. aprila 1992, opisano je kao stari bosanski štit plave boje s bijelom kosom gredom i po tri zlatnožuta ljiljana u svakom polju. Nakon usvajanja državnog grba 20. maja isti štit određen je kao jedinstveno obilježje oružanih snaga.<ref name="Sadinlija"/> Stalni amblem Armije uveden je 1. augusta 1992. Sadržavao je državni štit položen na ukrštene mačeve i naziv Armije u gornjem dijelu. Na kapama i šljemovima korištena je sažeta varijanta bez natpisa. Zastave jedinica bile su bijele, s amblemom i nazivom jedinice u sredini, u odnosu 3 : 5. Ljiljan je ugrađen i u činovne oznake, priznanja te druge elemente vojnog identiteta.<ref name="Sadinlija"/> Ratno priznanje Armije nosilo je naziv [[Zlatni ljiljan|"Zlatni ljiljan"]]. Dodjeljivano je za istaknute zasluge i hrabrost, a njegov izgled neposredno se oslanjao na srednjovjekovni heraldički motiv. Priznanje je dobilo 1.735 pripadnika Armije, među kojima 813 posthumno.<ref name="Sadinlija"/> Kao i državna obilježja, vojni simboli prvobitno su oblikovani pozivanjem na zajedničku bosansku državnu tradiciju. Zbog nacionalnog sastava jedinica i političke podjele zemlje tokom rata, postepeno su postali jedan od glavnih simbola bošnjačkog ratnog iskustva i kulture sjećanja. Enver Imamović je historijsku osnovu takvih obilježja povezivao sa srednjovjekovnom državnom i vladarskom tradicijom Bosne, naglašavajući njihovo oslanjanje na znak ljiljana.<ref name="Imamovic2007">{{cite journal |last=Imamović |first=Enver |year=2007 |title=Historička podloga državnih i vojnih obilježja Bosne i Hercegovine sa znakom ljiljana |journal=Naučni skup Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a, Sarajevo, 23. i 24. novembar 2003 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |series=Posebna izdanja, knj. 124; Odjeljenje društvenih nauka, knj. 37 |location=Sarajevo |pages=201–213 |url=http://www.anubih.ba/images/publikacije/posebna_izdanja/OHN/37_posebna_izdanja_CXXIV_37_full.pdf |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> Takvo pozivanje na srednji vijek predstavljalo je historijsko obrazloženje savremenog vojnog znaka; sam izgled amblema i pravila njegove upotrebe bili su proizvod institucija Republike Bosne i Hercegovine iz 1992. === Federacija Bosne i Hercegovine === <gallery mode="packed" heights="190"> CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|Grb Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|Zastava Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. </gallery> [[Federacija Bosne i Hercegovine]] dobila je grb i zastavu 1996. Gornji dio štita sadržavao je zlatnožuti ljiljan na zelenom polju i hrvatsku šahovnicu, dok se u donjem plavom polju nalazio krug od deset bijelih šestokrakih zvijezda, koje su predstavljale kantone. Zastava se sastojala od uspravnih crvenog, bijelog i zelenog polja; središnje bijelo polje bilo je tri puta šire od bočnih i nosilo je entitetski grb. Odnos zastave iznosio je 3 : 5.<ref name="FBiHZakon">{{cite journal |title=Zakon o grbu i zastavi Federacije Bosne i Hercegovine |journal=Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine |issue=21/96 i 26/96 |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Ljiljan je u toj kompoziciji predstavljao bošnjačku komponentu Federacije, dok je šahovnica predstavljala hrvatsku. [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] u predmetu U-4/04 utvrdio je 31. marta 2006. da zakonske odredbe o grbu i zastavi nisu u skladu s ustavnim načelima ravnopravnosti. Sud nije proglasio neustavnim ljiljan kao pojedinačnu figuru, nego je zaključio da cjelokupna kompozicija predstavlja prvenstveno Bošnjake i Hrvate, a ne osigurava jednaku zastupljenost Srba, ostalih građana i svih konstitutivnih naroda.<ref name="U404">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |title=Djelimična odluka o meritumu U-4/04 |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |date=31. 3. 2006 |format=PDF |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Nedim Kulenović sporove o grbovima, zastavama i drugim javnim simbolima razmatra u širem kontekstu ustavne zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Prema njegovoj analizi, pozivanje na "tradiciju" u tim sporovima mora se uskladiti s ustavnim zahtjevima ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana, zbog čega sudska kontrola može dovesti do uklanjanja ili preoblikovanja obilježja koja privilegiraju samo dio stanovništva.<ref name="Kulenovic2013">{{cite journal |last=Kulenović |first=Nedim |year=2013 |title=Krinovi, krune, šahovska polja od vitalnog nacionalnog interesa |journal=Puls demokratije – zajednica neistomišljenika, Zbornik tekstova |volume=2 |pages=10–14 |url=https://www.academia.edu/5803831/Krinovi_krune_%C5%A1ahovska_polja_od_vitalnog_nacionalnog_interesa_Lilies_Crowns_Checkerboards_of_Vital_National_Interest |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> Parlament Federacije nije u ostavljenom roku usvojio nova obilježja. Ustavni sud donio je 27. januara 2007. rješenje o neizvršenju, a sporne odredbe prestale su važiti 16. juna, dan nakon objavljivanja rješenja u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine''.<ref name="U404Neizvrsenje">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/pregled-izvrsenja-u-odluka-fbih-kantoni-gradovi-bs_1779099080.pdf |title=Pregled izvršenja "U" odluka u kojima je utvrđena neustavnost propisa Federacije BiH, kantona i gradova |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> == Kantonalna i lokalna upotreba == <gallery mode="packed" heights="180"> Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|Grb [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] Coat of arms of Posavina.svg|Grb [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] </gallery> Ljiljan se pojavljuje i u obilježjima pojedinih kantona. Grb Bosansko-podrinjskog kantona Goražde sadrži zlatnožuti ljiljan, koji službeno obrazloženje opisuje kao tradicionalni znak bosanske državnosti.<ref name="BPK">{{cite web |url=https://bpkg.gov.ba/kanton/8405/grb-i-zastava-bpk-a-gorazde/ |title=Grb i zastava BPK-a Goražde |publisher=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Ustavni amandman Posavskog kantona iz 2000. odredio je grb čije središnje bijelo polje sadrži dva zlatna ljiljana. Iznad njih nalazi se hrvatska šahovnica, a ispod plavo polje s četiri bijele valovite linije. Kantonalna zastava sastavljena je od vodoravnih crvenog, bijelog i zelenog polja, s grbom u sredini.<ref name="Posavina">{{cite web |url=https://skupstinazp.ba/new/dokumenti/amandmani/amandman-12-travanj-2000-godine/ |title=Amandman na Ustav Županije Posavske |publisher=Skupština Županije Posavske |date=12. 4. 2000 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Kantonalni primjeri pokazuju da ljiljan nema jednako pravno ni simboličko značenje u svim savremenim kompozicijama. Može predstavljati bosansku državnu tradiciju, bošnjačku komponentu stanovništva ili jedan element složenog grba kojim se povezuju različite historijske i teritorijalne oznake. Ista raznolikost postoji u pojedinim općinskim, gradskim, veteranskim i kulturnim obilježjima. == Savremena značenja == Savremena značenja ljiljana mogu se podijeliti u tri glavna, ali međusobno povezana sloja. Prvi je srednjovjekovni: znak upućuje na Kotromaniće, bosansku kraljevsku vlast i kulturno naslijeđe srednjovjekovne Bosne. U tom kontekstu nije vezan za savremenu nacionalnu pripadnost. Drugi sloj odnosi se na Republiku Bosnu i Hercegovinu i Armiju Republike Bosne i Hercegovine. Ljiljan tada označava nekadašnju međunarodno priznatu republiku, njene institucije, ratnu odbranu i državni kontinuitet. Za dio građana ostao je historijska zastava Bosne i Hercegovine i obilježje sjećanja na period 1992–1995, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Treći sloj predstavlja savremena bošnjačka nacionalna i kulturna upotreba. Tokom i nakon rata znak je postao široko prihvaćen među Bošnjacima, pa se nalazi u kulturnim, memorijalnim, veteranskim i neformalnim nacionalnim obilježjima.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija"/> Šaćir Filandra, oslanjajući se i na Kolstøova istraživanja državnih simbola, izbor srednjovjekovnog ljiljana početkom 1990-ih ocjenjuje pogodnim za zajedničko državno obilježje upravo zato što je potjecao iz preosmanske prošlosti, nije pripadao nijednoj savremenoj nacionalnoj zajednici i nije predstavljao simbol susjednih država. Prema njegovoj analizi, ratna podjela simboličkog prostora izmijenila je tu početnu funkciju: dok su političke i vojne strukture bosanskih Srba i Hrvata upotrebljavale vlastite nacionalne simbole, državna i vojna upotreba ljiljana ostala je prvenstveno vezana za institucije u kojima su Bošnjaci činili većinu. Time se njegovo značenje postepeno pomjeralo od općedržavnog prema bošnjačkom nacionalnom simbolu.<ref name="Filandra2015">{{cite journal |last=Filandra |first=Šaćir |year=2015 |title=Politika simboliziranja Bošnjaka nakon socijalizma |journal=Mediteranski politikološki dijalozi: Izgradnja stabilnosti i društvenog konsenzusa u post-socijalističkim društvima |publisher=Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore |location=Podgorica |pages=27–32 |url=http://fpn.co.me/fajlovi/fpn/attach_fajlovi/lat/knjige/2015/03/pdf/Mediteranski_politikoloski_dijalozi.pdf |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> Zbog toga ista figura u savremenom kontekstu ne mora imati jednako značenje za sve korisnike. Na državnoj zastavi iz 1992. ljiljan je bio dio službenog obilježja Republike Bosne i Hercegovine, na ratnim vojnim oznakama element identiteta Armije Republike Bosne i Hercegovine, a u kasnijoj kulturnoj upotrebi često bošnjački nacionalni znak. Razlikovanje tih konteksta važno je i pri opisivanju historijskih predmeta: savremeno značenje simbola ne može se automatski prenijeti na srednjovjekovni izvor. == Odnos prema vrsti ''Lilium bosniacum'' == [[Datoteka:Lilium bosniacum - Blüte.JPG|mini|desno|230px|Cvijet vrste ''[[Lilium bosniacum]]''. Botanička vrsta i stilizirani heraldički znak imaju različito porijeklo.]] ''Lilium bosniacum'' (bosanski ljiljan) prihvaćena je biljna vrsta iz porodice ljiljana. Rasprostranjena je na dijelu središnjih [[Dinaridi|Dinarida]] i sjeverozapadnog Balkanskog poluotoka, pa nije ograničena isključivo na današnje granice Bosne i Hercegovine.<ref name="Kew">{{cite web |url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:537489-1 |title=''Lilium bosniacum'' (Beck) Fritsch |website=Plants of the World Online |publisher=Kraljevski botanički vrtovi Kew |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> U popularnoj kulturi heraldički ljiljan ponekad se objašnjava kao stilizirani cvijet upravo te vrste. Poznati srednjovjekovni izvori, međutim, ne navode botaničku vrstu niti prikazuju realističan cvijet iz kojeg bi se mogla izvršiti takva identifikacija. ''Fleur-de-lis'' pripada konvencionalnom evropskom heraldičkom jeziku, dok je povezivanje s vrstom ''Lilium bosniacum'' savremena simbolička interpretacija.<ref name="Pastoureau"/><ref name="Hasimbegovic"/> Veza između državnog ljiljana i vrste ''Lilium bosniacum'' bila je dio argumentacije korištene prilikom izrade novih obilježja 1991–1992. Emir O. Filipović upozorava da se takvo poistovjećivanje ne može potvrditi srednjovjekovnim izvorima niti izgledom heraldičke figure, pa ga treba razlikovati od dokumentirane upotrebe ljiljana u heraldici Kotromanića.<ref name="Filipovic2008"/> == Terminologija == '''Heraldički ljiljan''' ili '''''fleur-de-lis''''' opći je stručni naziv za stiliziranu trodijelnu heraldičku figuru, bez obzira na zemlju, dinastiju ili savremeno nacionalno značenje. Izraz '''Kotromanićev ljiljan''' savremeni je opis ljiljana u grbu i drugim obilježjima dinastije Kotromanića i nije potvrđen kao srednjovjekovni vlastiti naziv. '''Bosanski ljiljan''' širi je savremeni naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom, Republikom Bosnom i Hercegovinom ili bosanskom državnom tradicijom, ali može biti dvosmislen jer označava i biljnu vrstu. '''Zlatni ljiljan''' opisuje heraldički ljiljan zlatne boje, dok kao vlastito ime, '''"Zlatni ljiljan"''', označava najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Naziv '''bošnjački ljiljan''' odnosi se na savremenu nacionalnu i kulturnu upotrebu znaka među Bošnjacima, ali ne predstavlja opći historijski naziv srednjovjekovnog grba niti sadašnje službeno državno obilježje Bosne i Hercegovine. == Literatura == {{Refbegin|30em}} * {{cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|year=1970|url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite book|last=Filipović|first=Emir O.|chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića|editor-last=Karamatić|editor-first=Marko|title=Zbornik o Pavlu Anđeliću|publisher=Franjevačka teologija|location=Sarajevo|year=2008|pages=33–55|isbn=978-9958-742-08-8|url=https://zenodo.org/records/3895587|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=39|year=2010|pages=173–188|doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite book|last=Filipović|first=Emir O.|chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić|editor-last=Whatley|editor-first=Laura J.|title=A Companion to Seals in the Middle Ages|publisher=Brill|location=Leiden i Boston|year=2019|pages=264–276|doi=10.1163/9789004391444_012|isbn=978-90-04-39144-4|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia|journal=Südost-Forschungen|volume=78|year=2019|pages=1–38|doi=10.1515/sofo-2019-780104|url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century|journal=Eikón / Imago|volume=14|year=2025|page=e97723|doi=10.5209/eiko.97723|url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite book|last=Hašimbegović|first=Elma|title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences|publisher=VDM Verlag Dr. Müller|location=Saarbrücken|year=2009|isbn=978-3-639-04590-1|url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}} * {{Cite book|ref=harv|last=Imamović|first=Enver|year=1995|url=https://www.scribd.com/doc/288230398/Enver-Imamovi%C4%87-Korijeni-Bosne-i-bosanstva|title=Korijeni Bosne i bosanstva : izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga|publisher=Međunarodni centar za mir|location=Sarajevo}} {{COBISS.BH|ID=87295490}} * {{cite book|last=Pastoureau|first=Michel|title=Heraldry: Its Origins and Meaning|publisher=Thames & Hudson|location=London|year=1997|isbn=978-0-500-30074-9|url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Šadinlija|first=Mesud|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|journal=Prilozi|publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju|location=Sarajevo|issue=52|year=2023|pages=199–219|doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|access-date=2. 8. 2026}} * {{Cite book|ref=harv|last=Ademović|first=Nedim|last2=Marko|first2=Joseph|last3=Marković|first3=Goran|year=2012|url=http://www.kas.de/wf/doc/kas_33649-1522-15-30.pdf?130227154738|title=Ustavno pravo Bosne i Hercegovine|publisher=Konrad Adenauer Stiftung|location=Sarajevo|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20170212092521/http://www.kas.de/wf/doc/kas_33649-1522-15-30.pdf?130227154738|archive-date=12. 2. 2017|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Ančić|first=Mladen|year=2015|url=https://hrcak.srce.hr/153751|title=Od zemlje do Kraljevstva Mjesto Bosne u strukturi archiregnuma|journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i povijesno naslijeđe|volume=26|issue=1|publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru; Hrvatski institut za povijest|location=Mostar|pages=9–88|access-date=8. 8. 2026}} * {{Cite book|ref=harv|last=Ацовић|first=Драгомир М.|year=2008|title=Хералдика и Срби|publisher=Завод за уџбенике|location=Београд}} {{COBISS.SR|ID=152135692}} * {{cite journal|last=Balta|first=Ivan|year=2006|url=https://www.hrvatski-dom.com/images/casopisgradovrh/Gradovrh%2003.pdf|title=Heraldičko i povijesno poimanje grbova hrvatskih zemalja te Bosne i Hercegovine|journal=Gradovrh – časopis za književno-jezična, društvena i prirodnoznanstvena pitanja|volume=III|issue=3|publisher=Matica hrvatska – Tuzla|location=Tuzla|pages=49–69|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20160623165924/http://hrvatski-dom.com/images/casopisgradovrh/Gradovrh%2003.pdf|archive-date=23. 6. 2016|url-status=dead}} * {{Cite book|ref=harv|last=Grupa autora|year=2010|url=https://www.kas.de/c/document_library/get_file?uuid=01ee3ae0-1f2e-6de9-d623-ab95c2a9051b&groupId=252038|title=Constitution of Bosnia and Herzegowina: Commentary|publisher=Konrad Adenauer Stiftung|location=Sarajevo|language=engleski|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Dodig|first=Radoslav|year=2006|url=http://status.ba/wp-content/uploads/2017/08/status10.pdf|title=Vulgarizacija stećaka|journal=Status: magazin za (političku) kulturu i društvena pitanja|issue=10|publisher=Udruga građana "Dijalog"|location=Mostar|pages=244–249|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20180904023802/http://status.ba/wp-content/uploads/2017/08/status10.pdf|archive-date=4. 9. 2018|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Filandra|first=Šaćir|year=2015|url=http://fpn.co.me/fajlovi/fpn/attach_fajlovi/lat/knjige/2015/03/pdf/Mediteranski_politikoloski_dijalozi.pdf|title=Politika simboliziranja Bošnjaka nakon socijalizma|journal=Mediteranski politikološki dijalozi: Izgradnja stabilnosti i društvenog konsenzusa u post-socijalističkim društvima|publisher=Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore|location=Podgorica|pages=19–26|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|year=2008|url=https://www.academia.edu/171364/Grb_i_zastava_BiH_u_20._st._The_Coat_of_Arms_and_the_Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_during_the_20th_century_|title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću|journal=Bosna Franciscana: Časopis franjevačke teologije|volume=XVI|issue=28|location=Sarajevo|pages=103–126|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Imamović|first=Enver|year=2006|url=http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf|title=Bošnjaci i ljiljan|journal=Duh Bosne|publisher=Wittenberg University – Sociology Department|volume=1|issue=2|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20181028112203/http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf|archive-date=28. 10. 2018|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Imamović|first=Enver|year=2007|url=http://www.anubih.ba/images/publikacije/posebna_izdanja/OHN/37_posebna_izdanja_CXXIV_37_full.pdf|title=Historička podloga državnih i vojnih obilježja Bosne i Hercegovine sa znakom ljiljana|journal=Naučni skup Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a, Sarajevo, 23. i 24. novembar 2003|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja, knj. 124, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 37|location=Sarajevo|pages=201–213|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Josipović|first=Duško|year=1971|title=Sadašnji amblemi Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (grb i zastava) sa posebnim osvrtom kako su utvrđeni|journal=Pravna misao|issue=9–10|pages=6–9}} * {{cite journal|last=Kevrić|first=Mahir|year=2011|url=http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/646/611|title=Religijski simboli; zvijezda i polumjesec|journal=Novi Muallim|publisher=Udruženje Ilmijje Islamske zajednice u BiH|location=Sarajevo|volume=12|issue=48|pages=60–63|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804134729/http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/646/611|archive-date=4. 8. 2020|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Kolstø|first=Pål|year=2004|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=211475|title=Državni simboli u novim državama: znakovi jedinstva i podjele|journal=Prilozi|issue=33|publisher=Institut za historiju|location=Sarajevo|pages=185–208|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Kolstø|first=Pål|year=2006|url=https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/25213/86615_kolstoe.pdf%3Fsequence%3D4|title=National symbols as signs of unity and division|journal=Ethnic and Racial Studies|volume=29|issue=4|language=engleski|pages=676–701|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20170922041753/https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/25213/86615_kolstoe.pdf?sequence=4|archive-date=22. 9. 2017|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Kristić|first=Alen|year=2011|url=http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/647/612|title=Religijski simboli u Bosni i Hercegovini: oruđe prisile ili putokazi slobode|journal=Novi Muallim|publisher=Udruženje Ilmijje Islamske zajednice u BiH|location=Sarajevo|volume=12|issue=48|pages=64–69|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804133302/http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/647/612|archive-date=4. 8. 2020|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Kulenović|first=Nedim|year=2013|url=https://www.academia.edu/5803831/Krinovi_krune_%C5%A1ahovska_polja_od_vitalnog_nacionalnog_interesa_Lilies_Crowns_Checkerboards_of_Vital_National_Interest|title=Krinovi, krune, šahovska polja od vitalnog nacionalnog interesa|journal=Puls demokratije – zajednica neistomišljenika, Zbornik tekstova|volume=2|pages=10–14|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Lovrenović|first=Dubravko|authorlink=Dubravko Lovrenović|year=2004|url=http://alfaportal.hr/phocadownload/osnovna_skola/6_razred/povijest/virtualni_kabinet/rijec_struke/DUBRAVKO%20LOVRENOVI%C4%86%20_FOJNI%C4%8CKI%20GRBOVNIK,%20ILIRSKA%20HERALDIKA%20I%20BOSANSKO%20SREDNJOVJEKOVLJE.pdf|title=Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje|journal=Bosna franciscana|publisher=Franjevačka teologija|location=Sarajevo|volume=XII|issue=21|pages=173–203|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Kavazović|first=Osman|year=2010|title=Bosanski grb na nišanu u Jelovče selu|journal=Baština sjeveroistočne Bosne: časopis za baštinu, kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe|publisher=JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona|location=Tuzla|issue=3|pages=242–245}} * {{cite book|ref=harv|last=Pauker|first=Iva|year=2012|chapter=War Through Other Means: Examining the Role of Symbols in Bosnia and Herzegovina|title=Peace Psychology in the Balkans: Dealing with a Violent Past while Building Peace|editor-first=Olivera|editor-last=Simić|editor2-first=Zala|editor2-last=Volčič|editor3-first=Catherine R.|editor3-last=Philpot|publisher=Springer Science & Business Media|language=engleski|pages=109–128}} * {{Cite book|ref=harv|last=Popović|first=Milan|last2=Jovanović|first2=Miloš|year=1979|title=Državni amblemi i druge javne oznake u SFRJ|publisher=Privredni pregled|location=Beograd}} {{COBISS.SR|ID=106579724}} * {{cite journal|last=Sulejmanagić|first=Amer|year=2004|url=https://www.scribd.com/document/34212133/Bosnia-Novi-Numizmaticar-3-2004|title=Bosanskohercegovačke novčanice štampane u Engleskoj|journal=Novi Numizmatičar|publisher=Numizmatičko društvo Sarajevo|location=Sarajevo|volume=II (V)|issue=3 (8)|pages=9–13|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Cvetković|first=Branislav|year=2014|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=193124|title=Zaglavlje Dekaloga u Hvalovom zborniku: prilog semantici srednjovjekovne iluminacije|journal=Ars Adriatica|publisher=Sveučilište u Zadru|issue=4|location=Zadar|pages=155–172|access-date=8. 8. 2026}} {{refend}} == Također pogledajte == * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Bosne i Hercegovine]] * [[Kotromanići]] * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Zlatni ljiljan]] * ''[[Lilium bosniacum]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Fleur-de-lis (Bosnia and Herzegovina)|Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Simboli Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Heraldika Bosne i Hercegovine]] nn5eqple0crvt04tmojhudvwtddfhaq 3917054 3917053 2026-08-08T15:32:09Z Mhare 481 /* Također pogledajte */ 3917054 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|mini|desno|250px|Savremena rekonstrukcija potpunog kraljevskog grba [[Kotromanići|Kotromanića]]. Sačuvani pečati potvrđuju raspored heraldičkih figura, ali ne prenose njihove boje.]] '''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' odnosi se na upotrebu stiliziranog [[Ljiljan (simbol)|heraldičkog ljiljana]] ({{jez-fr|fleur-de-lis}}) u grbovima, pečatima, zastavama, novcu i drugim obilježjima povezanim s Bosnom i Hercegovinom. Najprepoznatljiviji srednjovjekovni sklop čine kosa greda i šest ljiljana, koji se nakon uspostavljanja [[Kraljevina Bosna|Bosanske kraljevine]] pojavljuju na pečatima kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]]. Znak je zatim zadržan u kraljevskoj heraldici njegovih nasljednika, pa je imao vladarsku i dinastičku, ali i predstavničku funkciju za bosansku krunu i kraljevstvo.<ref name="FilipovicSeal">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Whatley |editor-first=Laura J. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden i Boston |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića |editor-last=Karamatić |editor-first=Marko |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću |publisher=Franjevačka teologija |location=Sarajevo |year=2008 |pages=33–55 |isbn=978-9958-742-08-8 |url=https://zenodo.org/records/3895587 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Srednjovjekovna kraljevska heraldika nije ostala u neprekidnoj službenoj upotrebi nakon propasti Kraljevine Bosne 1463. U ranom novom vijeku Bosni su u evropskim i ilirskim grbovnicima pripisivani različiti grbovi, dok su austrougarske i jugoslavenske vlasti koristile obilježja koja nisu bila zasnovana na kotromanićkom grbu. Kosa greda sa šest ljiljana obnovljena je u državnoj simbolici tek 1992, kada je ugrađena u grb i zastavu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Ta obilježja bila su savremena heraldička rekonstrukcija i prilagodba srednjovjekovnih uzora, a ne kopija sačuvane srednjovjekovne zastave.<ref name="FilipovicSimboli">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century |journal=Eikón / Imago |volume=14 |year=2025 |page=e97723 |doi=10.5209/eiko.97723 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Ljiljan danas ima nekoliko međusobno povezanih značenja. Može označavati srednjovjekovnu bosansku kraljevsku tradiciju, nekadašnja državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, vojnu simboliku [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] ili savremeni nacionalni i kulturni simbol [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Heraldički ljiljan također nije botanički prikaz vrste ''[[Lilium bosniacum]]'', iako su ta dva motiva u novije vrijeme često simbolički povezivana. == Heraldički oblik i evropski kontekst == Heraldički ljiljan stilizirana je biljna figura s izduženim središnjim vrhom, dvama savijenim bočnim listovima i poprečnom trakom koja ih povezuje. Njegov oblik nije nastao kao precizan prikaz određene biljne vrste. U evropskoj heraldici mogao je imati kraljevsko, dinastičko, vjersko ili ukrasno značenje, zavisno od vremena i nosioca grba.<ref name="Pastoureau">{{cite book |last=Pastoureau |first=Michel |title=Heraldry: Its Origins and Meaning |publisher=Thames & Hudson |location=London |year=1997 |isbn=978-0-500-30074-9 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Iako je posebno povezan s francuskom monarhijom, ljiljan nije bio isključivo francuski znak. Upotrebljavale su ga brojne evropske dinastije, gradovi, crkvene ustanove i plemićke porodice. Njegovo pojavljivanje u Bosni treba posmatrati u sklopu šireg kruženja heraldičkih obrazaca između jadranskih, srednjoevropskih, ugarskih i anžuvinskih dvorova. Poznati izvori ne omogućuju da se bosanska upotreba izvede iz samo jednog uzora, niti potvrđuju popularne priče prema kojima je ljiljan bosanskom vladaru neposredno "darovao" francuski kralj.<ref name="Hasimbegovic">{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |pages=88 |isbn=978-3-639-04590-1 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/ |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Važno ograničenje pri rekonstrukciji srednjovjekovnog grba predstavljaju izvori. Pečati su otisnuti u jednobojnom vosku, pa potvrđuju oblik i raspored figura, ali ne i heraldičke boje. Nije sačuvan ni domaći srednjovjekovni pisani blazon koji bi pouzdano odredio boju štita, grede i ljiljana. Zlatni vez na tekstilu iz [[Mile (Visoko)|Mila]] potvrđuje upotrebu zlatnih ljiljana na tom predmetu, ali sam po sebi ne dokazuje puni plavo-bijelo-zlatni blazon koji je kodificiran 1992.<ref name="AndjelicPecati">{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine |series=Djela, knjiga XXXVIII; Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 23 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1970 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika"/> == Srednjovjekovna Bosna == === Od banske kose grede do kraljevskog grba === [[Datoteka:Seal of Tvrtko I of Bosnia.jpg|mini|lijevo|220px|Mali pečat Tvrtka Kotromanića kao bana Bosne, 1356. Na štitu je kosa greda bez šest ljiljana.]] Najraniji pouzdano datirani heraldički prikaz Tvrtka Kotromanića kao [[Banovina Bosna|bana Bosne]] nalazi se na pečatu povelje od 14. marta 1356. Na štitu je prikazana kosa greda, ali oko nje još nema šest ljiljana. Greda je pripadala starijem porodičnom heraldičkom naslijeđu Kotromanića i činila je osnovu kasnijeg kraljevskog grba.<ref name="AndjelicPecati"/> Nakon što je Tvrtko u jesen 1377. uzeo kraljevsku titulu, njegov heraldički program znatno je proširen. Uz kosu gredu pojavljuje se šest ljiljana, po tri sa svake strane. Promjena se u historiografiji tumači kao vizualno isticanje nove kraljevske časti: raniji banski i porodični znak preoblikovan je u složeniji kraljevski grb, prikladan novom položaju njegovog nosioca.<ref name="FilipovicSeal"/> Pitanje porijekla ljiljana u Tvrtkovu grbu nije konačno razriješeno. [[Dubravko Lovrenović]] ističe dvije krajnje mogućnosti: ili je Tvrtko I ljiljane preuzeo "sporazumno", za što ne postoje potvrde u sačuvanim izvorima, ili njihovo uvođenje odražava pretenzije bosanskog kralja i krune prema dijelu teritorija pod ingerencijom Svete krune Ugarske. Zbog nedostatka neposrednih izvora nijedno od tih tumačenja nije moguće sa sigurnošću dokazati, pa se pojava ljiljana u historiografiji uglavnom promatra u širem političkom i dinastičkom kontekstu.<ref>[[Dubravko Lovrenović]]: Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377, 249. str.</ref> Ljiljani nisu bili jedina oznaka novostečene kraljevske vlasti. Tvrtkovi pečati istovremeno su povezivali bosansku dinastičku tradiciju s njegovim pretenzijama na naslijeđe [[Nemanjići|Nemanjića]]. Zbog toga srednjovjekovni heraldički sklop treba čitati zajedno s kraljevskom titulaturom, ceremonijalom i političkim programom, a ne kao izoliran ukras. Proces kojim se Bosna od "zemlje" oblikovala u kraljevstvo odvijao se u složenim odnosima s ugarsko-hrvatskim političkim prostorom i dinastičkim poretkom srednjoistočne Evrope. Mladen Ančić taj razvoj razmatra u okviru strukture ''archiregnuma'', odnosno šireg političkog sistema unutar kojeg su bosanski vladari istovremeno gradili vlastitu kraljevsku legitimaciju i održavali veze s ugarskom krunom.<ref name="Ancic2015">{{cite journal |last=Ančić |first=Mladen |year=2015 |title=Od zemlje do Kraljevstva Mjesto Bosne u strukturi archiregnuma |journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i povijesno naslijeđe |volume=26 |issue=1 |pages=9–88 |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru; Hrvatski institut za povijest |location=Mostar |url=https://hrcak.srce.hr/153751 |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> === Kraljevski pečati i nasljednici === Najpotpuniji prikaz Tvrtkove heraldike sačuvan je na velikom dvostranom kraljevskom pečatu, promjera približno 112&nbsp;mm. Na prednjoj strani prikazan je kralj na gotičkom prijestolju, uz dva štita. Na jednom je dvoglavi orao, preuzet iz nemanjićke tradicije i povezan sa srpskim dijelom Tvrtkove kraljevske titule, dok je na drugom kosa greda sa šest ljiljana, povezana s Bosnom i Kotromanićima.<ref name="FilipovicSeal"/> Na poleđini je kralj prikazan kao konjanik. Grb s kosom gredom i ljiljanima ponavlja se na njegovom štitu, zastavici i pokrivaču konja. Takvo ponavljanje nije bilo samo dekorativno: heraldički znak povezivao je vladara, njegovu vojnu moć i zemlju kojom je vladao. Na malom kraljevskom pečatu prikazan je i cjelovit heraldički ukras sa štitom, kacigom, krunom, čelenkom i plaštem.<ref name="AndjelicPecati"/><ref name="FilipovicSeal"/> Kralj [[Stjepan Dabiša]] nastavio je koristiti Tvrtkovu veliku pečatnu matricu, čime je naglasio nasljedstvo kraljevske vlasti. Za vladavine [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]], najkasnije početkom 15. stoljeća, izrađena je nova matrica. Na njoj je raniji dvostruki heraldički program sažet, a kruna oblikovana ljiljanima postala je opći znak kraljevske časti i bosanske krune. Pečatnu tradiciju potom su, uz određene izmjene u kompoziciji i titulaturi, nastavili [[Tvrtko II Kotromanić]], [[Stjepan Tomaš]] i posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]].<ref name="FilipovicDinastija">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia |journal=Südost-Forschungen |volume=78 |year=2019 |pages=1–38 |doi=10.1515/sofo-2019-780104 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Dosljedno ponavljanje ljiljana u kraljevskoj kancelariji dalo je znaku kontinuitet koji je nadilazio jednog vladara. Ipak, nije postojala moderna državna heraldička služba koja bi posebnim pravnim aktom utvrdila nepromjenjiv grb. Oblik se prenosio pečatima, novcem, dvorskim predmetima i drugim sredstvima javnog predstavljanja kraljevske vlasti. === Novac, tekstil i kamena plastika === <gallery mode="packed" heights="180"> TvrtkoIRevers.png|Revers zlatnika kralja Tvrtka I s heraldičkim štitom Brokat iz Mila.JPG|Ulomak brokata sa zlatno vezenim ljiljanima iz kraljevskog mauzoleja u [[Mile (Visoko)|Milama]] u [[Visoko|Visokom]] </gallery> Ljiljan se, osim na pečatima, pojavljuje i na bosanskom kraljevskom novcu. Pojedine emisije Tvrtka I nose štit s kosom gredom, krunu s ljiljanima ili druge sažete elemente kraljevskog heraldičkog programa. Novac je omogućavao širenje vladarskog znaka izvan dvora i kancelarije, pa je imao važnu predstavničku ulogu u privredi i međunarodnoj trgovini. U kraljevskom mauzoleju u Milama pronađeni su ulomci skupocjenog tekstila sa zlatno vezenim ljiljanima. Brokat se povezuje s kraljevskim ukopom, najčešće s Tvrtkom I, i potvrđuje da je motiv bio dio dvorskog ceremonijala i materijalne kulture. Njegovi zlatni vezovi utjecali su i na modernu rekonstrukciju državnog grba početkom 1990-ih.<ref name="Hasimbegovic"/><ref name="FilipovicSimboli"/> Stilizirani cvjetovi i ljiljanoliki oblici nalaze se i na nakitu, arhitektonskoj plastici te pojedinim [[stećak|stećcima]] i nadgrobnim spomenicima. Međutim, nije svaki trodijelni cvjetni ukras heraldički ljiljan niti se svaki takav motiv može povezati s Kotromanićima. Heraldičko značenje može se pouzdanije utvrditi tek kada je figura smještena na štitu, pečatu, zastavi ili u drugom jasno označenom vladarskom kontekstu.<ref name="Hasimbegovic"/> Različitu funkciju istog ili sličnog motiva pokazuje i [[Hvalov zbornik]]. U zaglavlju Dekaloga nalazi se mreža rombova ispunjenih zlatnim ljiljanima, iznad kojih su tri zlatna prepletena križa. Branislav Cvetković taj sklop razmatra kao dio semantike srednjovjekovne iluminacije i sakralnog programa rukopisa, povezujući ga s označavanjem svetosti i božanske prisutnosti. Takav primjer dodatno pokazuje da pojava ljiljana u srednjovjekovnom predmetu sama po sebi nije dovoljna da bi se motiv proglasio heraldičkim.<ref name="Cvetkovic2014">{{cite journal |last=Cvetković |first=Branislav |year=2014 |title=Zaglavlje Dekaloga u Hvalovom zborniku: prilog semantici srednjovjekovne iluminacije |journal=Ars Adriatica |issue=4 |pages=155–172 |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=193124 |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> === Vladarski, dinastički i zemaljski grb === Podjela na lični, porodični i državni grb u srednjem vijeku nije bila jednako stroga kao u modernim državama. Grb na Tvrtkovom pečatu pripadao je kralju i njegovoj dinastiji, ali je na poveljama, diplomatskim ispravama, novcu i ceremonijalnim predmetima istovremeno predstavljao bosansku kraljevsku vlast. Zbog toga ga je najpreciznije opisati kao vladarski i dinastički grb s predstavničkom funkcijom za Bosnu i bosansku krunu.<ref name="FilipovicHeraldika"/> Izraz "grb Kraljevine Bosne" koristan je kao savremena skraćenica, ali može stvoriti pogrešan utisak da je riječ o državnom grbu uređenom na isti način kao u 19. i 20. stoljeću. Poznati izvori potvrđuju kraljevsku i dinastičku upotrebu, a njihovo stalno pojavljivanje u službenoj komunikaciji objašnjava zašto je grb kasnije prihvaćen kao najprepoznatljivije obilježje srednjovjekovne bosanske državnosti. Srednjovjekovni znak također ne treba pripisivati isključivo jednoj savremenoj naciji. Nastao je stoljećima prije oblikovanja modernih bošnjačkih, srpskih i hrvatskih nacionalnih pokreta. Njegova naknadna nacionalna tumačenja pripadaju novijoj političkoj i kulturnoj historiji. == Od propasti kraljevstva do 20. stoljeća == === Grbovnici i pripisani grbovi === Osmansko osvajanje 1463. okončalo je rad domaće kraljevske kancelarije i službenu upotrebu pečata Kotromanića. Ljiljani nisu postali obilježje osmanske uprave u Bosni, niti je između srednjovjekovne kraljevske heraldike i državne obnove 1992. postojao neprekinut lanac službene upotrebe. Bosna se ipak nastavila pojavljivati u zapadnoevropskim i južnoslavenskim grbovnicima. Autori tih djela često nisu raspolagali domaćim srednjovjekovnim pečatima, pa su Bosni pripisivali međusobno različite grbove. U pojedinim ilirskim grbovnicima prikazane su ukrštene nazubljene grede ili štapovi s glavama, dok je u drugim evropskim heraldičkim djelima Bosnu predstavljala oklopljena ili odjevena ruka koja drži sablju.<ref name="FilipovicSlavoluk">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja |volume=39 |year=2010 |pages=173–188 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227 |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Takvi prikazi nazivaju se pripisanim ili pretencioznim grbovima: predstavljali su zamisao kasnijih autora o heraldici određene zemlje, a ne nužno grb koji je nastao i bio službeno korišten u toj zemlji. Oni su važni za historiju evropske predstave o Bosni, ali nisu dokaz neprekinutog trajanja srednjovjekovnog kotromanićkog grba. Posebno mjesto u kasnijoj recepciji bosanske heraldike zauzima [[Fojnički grbovnik]]. Prema Dubravku Lovrenoviću, riječ je o djelu ilirske heraldike koje je vjerovatno nastalo sredinom druge polovine 17. stoljeća i bilo povezano s tadašnjim političkim okolnostima i idejom ilirskog zajedništva. Grbovnik zato nije savremeni izvor za heraldiku srednjovjekovne Bosne, iako pojedine njegove kompozicije čuvaju odjeke starijih bosanskih heraldičkih obrazaca, uključujući grbove pripisane Kotromanićima i Tvrtkovićima.<ref name="Lovrenovic2004">{{cite journal |last=Lovrenović |first=Dubravko |authorlink=Dubravko Lovrenović |year=2004 |title=Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje |journal=Bosna franciscana |volume=XII |issue=21 |pages=172–202 |url=http://alfaportal.hr/phocadownload/osnovna_skola/6_razred/povijest/virtualni_kabinet/rijec_struke/DUBRAVKO%20LOVRENOVI%C4%86%20_FOJNI%C4%8CKI%20GRBOVNIK,%20ILIRSKA%20HERALDIKA%20I%20BOSANSKO%20SREDNJOVJEKOVLJE.pdf |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> Motivi koji podsjećaju na stariju bosansku heraldiku nisu potpuno nestali iz materijalne kulture osmanskog perioda. Osman Kavazović opisao je primjer grba na nišanu u Jelovče Selu koji je protumačio u vezi s bosanskom heraldičkom tradicijom.<ref name="Kavazovic2010">{{cite journal |last=Kavazović |first=Osman |year=2010 |title=Bosanski grb na nišanu u Jelovče selu |journal=Baština sjeveroistočne Bosne: časopis za baštinu, kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe |publisher=JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona |location=Tuzla |issue=3 |pages=242–245 }}</ref> Takvi pojedinačni primjeri svjedoče o kasnijoj recepciji ili preživljavanju heraldičkih motiva, ali ne mijenjaju činjenicu da nakon 1463. nije postojao kontinuitet njihove službene državne upotrebe. === Austrougarska i jugoslavenska obilježja === [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1889–1918).svg|mini|desno|220px|Grb Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom, uveden 1889.]] Austrougarska uprava uvela je 1889. teritorijalni grb Bosne i Hercegovine sa zlatnim poljem i crveno odjevenom rukom koja drži srebrnu sablju. Kompozicija se oslanjala na jedan od kasnijih pripisanih bosanskih grbova, a ne na heraldiku Kotromanića. Njome je Monarhija nastojala stvoriti prepoznatljivo zemaljsko obilježje bez vezivanja za neku od savremenih nacionalnih zajednica.<ref name="FilipovicSimboli"/> Nakon 1918. Bosna i Hercegovina nije imala poseban kotromanićki grb u službenom sistemu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno Kraljevine Jugoslavije. Ljiljan se nije pojavljivao ni na republičkom amblemu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. Taj amblem sadržavao je industrijske dimnjake, planinski obris, klasove žita i crvenu zvijezdu petokraku, u skladu sa socijalističkom heraldikom i naglaskom na obnovu, radništvo i privredu.<ref name="FilipovicSimboli"/> Oblikovanju republičkog amblema prethodila je rasprava 1946. u kojoj su razmatrana drugačija rješenja. Jedan od ranih nacrta sadržavao je klasove žita, petokraku, obris planina i buktinju koju su držale tri ruke; datum i ruke naknadno su uklonjeni iz kompozicije. Razmatrana je i mogućnost da se historijski kontinuitet Bosne izrazi elementima srednjovjekovnog grba kralja Tvrtka. Nakon konsultacija s historičarem [[Anto Babić|Antom Babićem]], koji je upozorio na vladarski karakter srednjovjekovnog grba, ta mogućnost nije prihvaćena, a u konačnom rješenju historijsku vezu predstavljala je silueta [[Jajce|Jajca]].<ref name="Filipovic2008">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |year=2008 |title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću |journal=Bosna Franciscana |volume=XVI |issue=28 |pages=103–126 |url=https://www.academia.edu/171364/Grb_i_zastava_BiH_u_20._st._The_Coat_of_Arms_and_the_Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_during_the_20th_century_ |access-date=8. 8. 2026 }}</ref><ref name="Josipovic1971">{{cite journal |last=Josipović |first=Duško |year=1971 |title=Sadašnji amblemi Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (grb i zastava) sa posebnim osvrtom kako su utvrđeni |journal=Pravna misao |issue=9–10 |pages=6–9 }}</ref> Konačni amblem povezivao je partizansku i republičku državnost s privrednim programom poslijeratne Bosne i Hercegovine. Dimnjaci su predstavljali industrijalizaciju, snopovi žita poljoprivredu, a petokraka socijalistički politički poredak. Time je svjesno izabran drugačiji simbolički jezik od srednjovjekovne heraldike.<ref name="Filipovic2008"/><ref name="PopovicJovanovic1979">{{Cite book |ref=harv |last=Popović |first=Milan |last2=Jovanović |first2=Miloš |year=1979 |title=Državni amblemi i druge javne oznake u SFRJ |publisher=Privredni pregled |location=Beograd }} {{COBISS.SR|ID=106579724}}</ref> == Republika Bosna i Hercegovina == === Izrada i usvajanje obilježja === Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine prihvatila je 27. februara 1991. inicijativu da se ustavnim promjenama odrede novi naziv, grb i zastava republike. Formirana je stručna grupa u kojoj su bili Zvonimir Bebek, Boris Nilević, [[Enver Imamović]], Mirza Ćeman, Tihomir Glavaš i Vedran Hadžović. Zadatak nije bio oblikovati nacionalni znak samo jednog naroda, nego pronaći historijski utemeljena, etnički i vjerski neutralna obilježja koja bi mogla predstavljati sve građane i konstitutivne narode Bosne i Hercegovine.<ref name="FilipovicSimboli"/> U radu grupe kao pravni savjetnik učestvovao je i [[Kasim Trnka]]. Prijedlog je predstavljen nacionalnim kulturnim društvima "Preporod", "Napredak", "Prosvjeta" i "La Benevolencija". Prema Filipoviću, predloženo rješenje prihvatili su "Preporod", "Napredak" i "La Benevolencija", dok je "Prosvjeta" tražila uključivanje srpskih nacionalnih simbola.<ref name="Filipovic2008"/> Prvi prijedlog zastave imao je svijetloplavu podlogu, djelimično inspiriranu bojom [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Parlamentarni postupak prekinut je izbijanjem rata, ali su Enver Imamović i Zvonimir Bebek nastavili rad na završnoj varijanti. Svijetloplava podloga zamijenjena je bijelom, a rub štita, prvobitno zamišljen u srebrnoj boji, postao je zlatan.<ref name="FilipovicSimboli"/> Prvobitni prijedlog predviđao je odnos stranica zastave 5 : 3, a grb postavljen u sredinu trebao je zauzimati sedam dvanaestina njene visine. Izmjene tokom proljeća 1992. nisu zato predstavljale samo promjenu boja nego i završnu heraldičku i grafičku prilagodbu znaka za službenu upotrebu.<ref name="Filipovic2008"/> Kao osnovni motiv uzeti su kosa greda i šest ljiljana s kraljevskih pečata Kotromanića, dok su zlatna boja ljiljana i dekorativni dojam povezani s brokatom iz Mila. Rješenje je bilo historijski nadahnuto, ali oblikovano prema savremenim pravilima i potrebama. Ne postoji dokaz da je srednjovjekovna Bosna imala bijelu zastavu s plavim štitom istog izgleda. [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] odobrilo je privremeni grb i zastavu 4. maja 1992. Uredba sa zakonskom snagom objavljena je 20. maja. Grb je činio plavi štit presječen bijelom kosom gredom, s po tri zlatnožuta ljiljana u svakom plavom polju. Zastava je bila bijela, s grbom u sredini, a odnos širine i dužine iznosio je 1 : 2.<ref name="Uredba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o utvrđivanju privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=4 |date=20. 5. 1992 |page=141 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Način službene upotrebe dodatno je uređen posebnom uredbom u septembru 1992.<ref name="Upotreba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o upotrebi privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=15 |date=1992-09-05 |page=361 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> === Grb i zastava u službenoj upotrebi === <gallery mode="packed" heights="190"> Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Grb Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Zastava Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. </gallery> Grb se tokom rata nalazio na pečatima državnih organa, pasošima, ličnim kartama, vozačkim dozvolama, novčanicama, registarskim oznakama i diplomatskim obilježjima. Zastava je korištena na sjedištima državnih institucija, predstavništvima u inozemstvu i međunarodnim skupovima.<ref name="FilipovicSimboli"/> Državni znak ušao je i u sportska obilježja reprezentacija Bosne i Hercegovine te u široku javnu i privatnu upotrebu. Na taj način ljiljan se, osim na dokumentima i službenim ustanovama, pojavljivao na značkama, plakatima, odjeći i različitim memorijalnim predmetima.<ref name="Filipovic2008"/> Prva zastava postavljena na zgradu Predsjedništva u [[Sarajevo|Sarajevu]] oštećena je granatiranjem nakon približno petnaest dana. Sačuvana je u zbirci [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine]]. Drugi primjerak podignut je 21. maja 1992. ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u [[New York]]u, dan prije prijema Bosne i Hercegovine u članstvo organizacije.<ref name="FilipovicSimboli"/> U prvim mjesecima rata zastave su izrađivane i u opkoljenom Sarajevu; među radionicama angažovanim u njihovoj izradi bila je "Linea" Salema Malovića. Takva proizvodnja omogućila je brzo širenje novog državnog obilježja u okolnostima u kojima redovni administrativni i proizvodni sistemi nisu funkcionirali.<ref name="Filipovic2008"/> Obilježja su zamišljena kao građanska i zajednička, bez savremenog vjerskog znaka. Njihova se percepcija, međutim, promijenila tokom rata. Vlasti bosanskih Srba i bosanskih Hrvata uspostavile su vlastite političke i vojne simbole, dok su grb s ljiljanima nastavile koristiti institucije Republike Bosne i Hercegovine i njene oružane snage. Zbog takvog razvoja događaja motiv je u javnosti sve više povezivan s Bošnjacima, iako njegovo prvobitno službeno određenje nije bilo nacionalno isključivo.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija">{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995. |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |issue=52 |year=2023 |pages=199–219 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> === Zamjena državnih obilježja 1998. === [[Daytonski mirovni sporazum]] nije neposredno odredio izgled novih državnih obilježja. Kako se politički predstavnici nisu mogli saglasiti o zajedničkoj zastavi, Parlamentarna skupština 3. februara 1998. nije usvojila nijedan od ponuđenih prijedloga. [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]] narednog je dana odredio novu zastavu, bez ljiljana i drugih znakova povezanih s pojedinim narodima ili ratnim stranama.<ref name="OHRZastava">{{cite web |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bulletin-66-23-february-1998/ |title=OHR Bulletin 66: Flag for BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=23. 2. 1998 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Novi [[Grb Bosne i Hercegovine|grb Bosne i Hercegovine]] nametnut je posebnom odlukom 18. maja 1998.<ref name="OHRGrb">{{cite web |url=https://www.ohr.int/archive/1995-2000/docs/decisions/19980518a.htm |title=Decision on the shape and design of the coat-of-arms of BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=18. 5. 1998 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Time su obilježja Republike Bosne i Hercegovine prestala biti službeni simboli države. Zastava s ljiljanima zadržala je historijsko, ratno i identitetsko značenje, ali nije sadašnja zastava Bosne i Hercegovine. Pitanje izbora zajedničkih obilježja u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini dio je šireg problema odnosa državnih simbola prema nacionalnim identitetima. Pål Kolstø ukazuje na to da simboli u novim državama mogu istovremeno djelovati kao sredstva integracije i kao oznake podjele kada različite zajednice njihov historijski sadržaj tumače na različite načine.<ref name="Kolsto2004">{{cite journal |last=Kolstø |first=Pål |year=2004 |title=Državni simboli u novim državama: znakovi jedinstva i podjele |journal=Prilozi |issue=33 |publisher=Institut za historiju |location=Sarajevo |pages=185–208 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=211475 |access-date=8. 8. 2026 }}</ref><ref name="Kolsto2006">{{cite journal |last=Kolstø |first=Pål |year=2006 |title=National symbols as signs of unity and division |journal=Ethnic and Racial Studies |volume=29 |issue=4 |pages=676–701 |language=engleski |url=https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/25213/86615_kolstoe.pdf%3Fsequence%3D4 |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> == Vojna i entitetska heraldika == === Armija Republike Bosne i Hercegovine === [[Datoteka:Emblem of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina (1992–1997).svg|mini|desno|240px|Grb Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Ljiljan je od početka rata uključen u obilježja [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane]], a zatim Armije Republike Bosne i Hercegovine. Privremeno obilježje Teritorijalne odbrane, utvrđeno 8. aprila 1992, opisano je kao stari bosanski štit plave boje s bijelom kosom gredom i po tri zlatnožuta ljiljana u svakom polju. Nakon usvajanja državnog grba 20. maja isti štit određen je kao jedinstveno obilježje oružanih snaga.<ref name="Sadinlija"/> Stalni amblem Armije uveden je 1. augusta 1992. Sadržavao je državni štit položen na ukrštene mačeve i naziv Armije u gornjem dijelu. Na kapama i šljemovima korištena je sažeta varijanta bez natpisa. Zastave jedinica bile su bijele, s amblemom i nazivom jedinice u sredini, u odnosu 3 : 5. Ljiljan je ugrađen i u činovne oznake, priznanja te druge elemente vojnog identiteta.<ref name="Sadinlija"/> Ratno priznanje Armije nosilo je naziv [[Zlatni ljiljan|"Zlatni ljiljan"]]. Dodjeljivano je za istaknute zasluge i hrabrost, a njegov izgled neposredno se oslanjao na srednjovjekovni heraldički motiv. Priznanje je dobilo 1.735 pripadnika Armije, među kojima 813 posthumno.<ref name="Sadinlija"/> Kao i državna obilježja, vojni simboli prvobitno su oblikovani pozivanjem na zajedničku bosansku državnu tradiciju. Zbog nacionalnog sastava jedinica i političke podjele zemlje tokom rata, postepeno su postali jedan od glavnih simbola bošnjačkog ratnog iskustva i kulture sjećanja. Enver Imamović je historijsku osnovu takvih obilježja povezivao sa srednjovjekovnom državnom i vladarskom tradicijom Bosne, naglašavajući njihovo oslanjanje na znak ljiljana.<ref name="Imamovic2007">{{cite journal |last=Imamović |first=Enver |year=2007 |title=Historička podloga državnih i vojnih obilježja Bosne i Hercegovine sa znakom ljiljana |journal=Naučni skup Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a, Sarajevo, 23. i 24. novembar 2003 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |series=Posebna izdanja, knj. 124; Odjeljenje društvenih nauka, knj. 37 |location=Sarajevo |pages=201–213 |url=http://www.anubih.ba/images/publikacije/posebna_izdanja/OHN/37_posebna_izdanja_CXXIV_37_full.pdf |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> Takvo pozivanje na srednji vijek predstavljalo je historijsko obrazloženje savremenog vojnog znaka; sam izgled amblema i pravila njegove upotrebe bili su proizvod institucija Republike Bosne i Hercegovine iz 1992. === Federacija Bosne i Hercegovine === <gallery mode="packed" heights="190"> CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|Grb Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|Zastava Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. </gallery> [[Federacija Bosne i Hercegovine]] dobila je grb i zastavu 1996. Gornji dio štita sadržavao je zlatnožuti ljiljan na zelenom polju i hrvatsku šahovnicu, dok se u donjem plavom polju nalazio krug od deset bijelih šestokrakih zvijezda, koje su predstavljale kantone. Zastava se sastojala od uspravnih crvenog, bijelog i zelenog polja; središnje bijelo polje bilo je tri puta šire od bočnih i nosilo je entitetski grb. Odnos zastave iznosio je 3 : 5.<ref name="FBiHZakon">{{cite journal |title=Zakon o grbu i zastavi Federacije Bosne i Hercegovine |journal=Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine |issue=21/96 i 26/96 |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Ljiljan je u toj kompoziciji predstavljao bošnjačku komponentu Federacije, dok je šahovnica predstavljala hrvatsku. [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] u predmetu U-4/04 utvrdio je 31. marta 2006. da zakonske odredbe o grbu i zastavi nisu u skladu s ustavnim načelima ravnopravnosti. Sud nije proglasio neustavnim ljiljan kao pojedinačnu figuru, nego je zaključio da cjelokupna kompozicija predstavlja prvenstveno Bošnjake i Hrvate, a ne osigurava jednaku zastupljenost Srba, ostalih građana i svih konstitutivnih naroda.<ref name="U404">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |title=Djelimična odluka o meritumu U-4/04 |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |date=31. 3. 2006 |format=PDF |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Nedim Kulenović sporove o grbovima, zastavama i drugim javnim simbolima razmatra u širem kontekstu ustavne zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Prema njegovoj analizi, pozivanje na "tradiciju" u tim sporovima mora se uskladiti s ustavnim zahtjevima ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana, zbog čega sudska kontrola može dovesti do uklanjanja ili preoblikovanja obilježja koja privilegiraju samo dio stanovništva.<ref name="Kulenovic2013">{{cite journal |last=Kulenović |first=Nedim |year=2013 |title=Krinovi, krune, šahovska polja od vitalnog nacionalnog interesa |journal=Puls demokratije – zajednica neistomišljenika, Zbornik tekstova |volume=2 |pages=10–14 |url=https://www.academia.edu/5803831/Krinovi_krune_%C5%A1ahovska_polja_od_vitalnog_nacionalnog_interesa_Lilies_Crowns_Checkerboards_of_Vital_National_Interest |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> Parlament Federacije nije u ostavljenom roku usvojio nova obilježja. Ustavni sud donio je 27. januara 2007. rješenje o neizvršenju, a sporne odredbe prestale su važiti 16. juna, dan nakon objavljivanja rješenja u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine''.<ref name="U404Neizvrsenje">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/pregled-izvrsenja-u-odluka-fbih-kantoni-gradovi-bs_1779099080.pdf |title=Pregled izvršenja "U" odluka u kojima je utvrđena neustavnost propisa Federacije BiH, kantona i gradova |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> == Kantonalna i lokalna upotreba == <gallery mode="packed" heights="180"> Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|Grb [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] Coat of arms of Posavina.svg|Grb [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] </gallery> Ljiljan se pojavljuje i u obilježjima pojedinih kantona. Grb Bosansko-podrinjskog kantona Goražde sadrži zlatnožuti ljiljan, koji službeno obrazloženje opisuje kao tradicionalni znak bosanske državnosti.<ref name="BPK">{{cite web |url=https://bpkg.gov.ba/kanton/8405/grb-i-zastava-bpk-a-gorazde/ |title=Grb i zastava BPK-a Goražde |publisher=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Ustavni amandman Posavskog kantona iz 2000. odredio je grb čije središnje bijelo polje sadrži dva zlatna ljiljana. Iznad njih nalazi se hrvatska šahovnica, a ispod plavo polje s četiri bijele valovite linije. Kantonalna zastava sastavljena je od vodoravnih crvenog, bijelog i zelenog polja, s grbom u sredini.<ref name="Posavina">{{cite web |url=https://skupstinazp.ba/new/dokumenti/amandmani/amandman-12-travanj-2000-godine/ |title=Amandman na Ustav Županije Posavske |publisher=Skupština Županije Posavske |date=12. 4. 2000 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Kantonalni primjeri pokazuju da ljiljan nema jednako pravno ni simboličko značenje u svim savremenim kompozicijama. Može predstavljati bosansku državnu tradiciju, bošnjačku komponentu stanovništva ili jedan element složenog grba kojim se povezuju različite historijske i teritorijalne oznake. Ista raznolikost postoji u pojedinim općinskim, gradskim, veteranskim i kulturnim obilježjima. == Savremena značenja == Savremena značenja ljiljana mogu se podijeliti u tri glavna, ali međusobno povezana sloja. Prvi je srednjovjekovni: znak upućuje na Kotromaniće, bosansku kraljevsku vlast i kulturno naslijeđe srednjovjekovne Bosne. U tom kontekstu nije vezan za savremenu nacionalnu pripadnost. Drugi sloj odnosi se na Republiku Bosnu i Hercegovinu i Armiju Republike Bosne i Hercegovine. Ljiljan tada označava nekadašnju međunarodno priznatu republiku, njene institucije, ratnu odbranu i državni kontinuitet. Za dio građana ostao je historijska zastava Bosne i Hercegovine i obilježje sjećanja na period 1992–1995, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Treći sloj predstavlja savremena bošnjačka nacionalna i kulturna upotreba. Tokom i nakon rata znak je postao široko prihvaćen među Bošnjacima, pa se nalazi u kulturnim, memorijalnim, veteranskim i neformalnim nacionalnim obilježjima.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija"/> Šaćir Filandra, oslanjajući se i na Kolstøova istraživanja državnih simbola, izbor srednjovjekovnog ljiljana početkom 1990-ih ocjenjuje pogodnim za zajedničko državno obilježje upravo zato što je potjecao iz preosmanske prošlosti, nije pripadao nijednoj savremenoj nacionalnoj zajednici i nije predstavljao simbol susjednih država. Prema njegovoj analizi, ratna podjela simboličkog prostora izmijenila je tu početnu funkciju: dok su političke i vojne strukture bosanskih Srba i Hrvata upotrebljavale vlastite nacionalne simbole, državna i vojna upotreba ljiljana ostala je prvenstveno vezana za institucije u kojima su Bošnjaci činili većinu. Time se njegovo značenje postepeno pomjeralo od općedržavnog prema bošnjačkom nacionalnom simbolu.<ref name="Filandra2015">{{cite journal |last=Filandra |first=Šaćir |year=2015 |title=Politika simboliziranja Bošnjaka nakon socijalizma |journal=Mediteranski politikološki dijalozi: Izgradnja stabilnosti i društvenog konsenzusa u post-socijalističkim društvima |publisher=Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore |location=Podgorica |pages=27–32 |url=http://fpn.co.me/fajlovi/fpn/attach_fajlovi/lat/knjige/2015/03/pdf/Mediteranski_politikoloski_dijalozi.pdf |access-date=8. 8. 2026 }}</ref> Zbog toga ista figura u savremenom kontekstu ne mora imati jednako značenje za sve korisnike. Na državnoj zastavi iz 1992. ljiljan je bio dio službenog obilježja Republike Bosne i Hercegovine, na ratnim vojnim oznakama element identiteta Armije Republike Bosne i Hercegovine, a u kasnijoj kulturnoj upotrebi često bošnjački nacionalni znak. Razlikovanje tih konteksta važno je i pri opisivanju historijskih predmeta: savremeno značenje simbola ne može se automatski prenijeti na srednjovjekovni izvor. == Odnos prema vrsti ''Lilium bosniacum'' == [[Datoteka:Lilium bosniacum - Blüte.JPG|mini|desno|230px|Cvijet vrste ''[[Lilium bosniacum]]''. Botanička vrsta i stilizirani heraldički znak imaju različito porijeklo.]] ''Lilium bosniacum'' (bosanski ljiljan) prihvaćena je biljna vrsta iz porodice ljiljana. Rasprostranjena je na dijelu središnjih [[Dinaridi|Dinarida]] i sjeverozapadnog Balkanskog poluotoka, pa nije ograničena isključivo na današnje granice Bosne i Hercegovine.<ref name="Kew">{{cite web |url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:537489-1 |title=''Lilium bosniacum'' (Beck) Fritsch |website=Plants of the World Online |publisher=Kraljevski botanički vrtovi Kew |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> U popularnoj kulturi heraldički ljiljan ponekad se objašnjava kao stilizirani cvijet upravo te vrste. Poznati srednjovjekovni izvori, međutim, ne navode botaničku vrstu niti prikazuju realističan cvijet iz kojeg bi se mogla izvršiti takva identifikacija. ''Fleur-de-lis'' pripada konvencionalnom evropskom heraldičkom jeziku, dok je povezivanje s vrstom ''Lilium bosniacum'' savremena simbolička interpretacija.<ref name="Pastoureau"/><ref name="Hasimbegovic"/> Veza između državnog ljiljana i vrste ''Lilium bosniacum'' bila je dio argumentacije korištene prilikom izrade novih obilježja 1991–1992. Emir O. Filipović upozorava da se takvo poistovjećivanje ne može potvrditi srednjovjekovnim izvorima niti izgledom heraldičke figure, pa ga treba razlikovati od dokumentirane upotrebe ljiljana u heraldici Kotromanića.<ref name="Filipovic2008"/> == Terminologija == '''Heraldički ljiljan''' ili '''''fleur-de-lis''''' opći je stručni naziv za stiliziranu trodijelnu heraldičku figuru, bez obzira na zemlju, dinastiju ili savremeno nacionalno značenje. Izraz '''Kotromanićev ljiljan''' savremeni je opis ljiljana u grbu i drugim obilježjima dinastije Kotromanića i nije potvrđen kao srednjovjekovni vlastiti naziv. '''Bosanski ljiljan''' širi je savremeni naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom, Republikom Bosnom i Hercegovinom ili bosanskom državnom tradicijom, ali može biti dvosmislen jer označava i biljnu vrstu. '''Zlatni ljiljan''' opisuje heraldički ljiljan zlatne boje, dok kao vlastito ime, '''"Zlatni ljiljan"''', označava najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Naziv '''bošnjački ljiljan''' odnosi se na savremenu nacionalnu i kulturnu upotrebu znaka među Bošnjacima, ali ne predstavlja opći historijski naziv srednjovjekovnog grba niti sadašnje službeno državno obilježje Bosne i Hercegovine. == Također pogledajte == * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Bosne i Hercegovine]] * [[Kotromanići]] * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Zlatni ljiljan]] * ''[[Lilium bosniacum]]'' == Literatura == {{Refbegin|30em}} * {{cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|year=1970|url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite book|last=Filipović|first=Emir O.|chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića|editor-last=Karamatić|editor-first=Marko|title=Zbornik o Pavlu Anđeliću|publisher=Franjevačka teologija|location=Sarajevo|year=2008|pages=33–55|isbn=978-9958-742-08-8|url=https://zenodo.org/records/3895587|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=39|year=2010|pages=173–188|doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite book|last=Filipović|first=Emir O.|chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić|editor-last=Whatley|editor-first=Laura J.|title=A Companion to Seals in the Middle Ages|publisher=Brill|location=Leiden i Boston|year=2019|pages=264–276|doi=10.1163/9789004391444_012|isbn=978-90-04-39144-4|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia|journal=Südost-Forschungen|volume=78|year=2019|pages=1–38|doi=10.1515/sofo-2019-780104|url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century|journal=Eikón / Imago|volume=14|year=2025|page=e97723|doi=10.5209/eiko.97723|url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite book|last=Hašimbegović|first=Elma|title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences|publisher=VDM Verlag Dr. Müller|location=Saarbrücken|year=2009|isbn=978-3-639-04590-1|url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}} * {{Cite book|ref=harv|last=Imamović|first=Enver|year=1995|url=https://www.scribd.com/doc/288230398/Enver-Imamovi%C4%87-Korijeni-Bosne-i-bosanstva|title=Korijeni Bosne i bosanstva : izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga|publisher=Međunarodni centar za mir|location=Sarajevo}} {{COBISS.BH|ID=87295490}} * {{cite book|last=Pastoureau|first=Michel|title=Heraldry: Its Origins and Meaning|publisher=Thames & Hudson|location=London|year=1997|isbn=978-0-500-30074-9|url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ|language=engleski|access-date=2. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Šadinlija|first=Mesud|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|journal=Prilozi|publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju|location=Sarajevo|issue=52|year=2023|pages=199–219|doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|access-date=2. 8. 2026}} * {{Cite book|ref=harv|last=Ademović|first=Nedim|last2=Marko|first2=Joseph|last3=Marković|first3=Goran|year=2012|url=http://www.kas.de/wf/doc/kas_33649-1522-15-30.pdf?130227154738|title=Ustavno pravo Bosne i Hercegovine|publisher=Konrad Adenauer Stiftung|location=Sarajevo|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20170212092521/http://www.kas.de/wf/doc/kas_33649-1522-15-30.pdf?130227154738|archive-date=12. 2. 2017|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Ančić|first=Mladen|year=2015|url=https://hrcak.srce.hr/153751|title=Od zemlje do Kraljevstva Mjesto Bosne u strukturi archiregnuma|journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i povijesno naslijeđe|volume=26|issue=1|publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru; Hrvatski institut za povijest|location=Mostar|pages=9–88|access-date=8. 8. 2026}} * {{Cite book|ref=harv|last=Ацовић|first=Драгомир М.|year=2008|title=Хералдика и Срби|publisher=Завод за уџбенике|location=Београд}} {{COBISS.SR|ID=152135692}} * {{cite journal|last=Balta|first=Ivan|year=2006|url=https://www.hrvatski-dom.com/images/casopisgradovrh/Gradovrh%2003.pdf|title=Heraldičko i povijesno poimanje grbova hrvatskih zemalja te Bosne i Hercegovine|journal=Gradovrh – časopis za književno-jezična, društvena i prirodnoznanstvena pitanja|volume=III|issue=3|publisher=Matica hrvatska – Tuzla|location=Tuzla|pages=49–69|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20160623165924/http://hrvatski-dom.com/images/casopisgradovrh/Gradovrh%2003.pdf|archive-date=23. 6. 2016|url-status=dead}} * {{Cite book|ref=harv|last=Grupa autora|year=2010|url=https://www.kas.de/c/document_library/get_file?uuid=01ee3ae0-1f2e-6de9-d623-ab95c2a9051b&groupId=252038|title=Constitution of Bosnia and Herzegowina: Commentary|publisher=Konrad Adenauer Stiftung|location=Sarajevo|language=engleski|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Dodig|first=Radoslav|year=2006|url=http://status.ba/wp-content/uploads/2017/08/status10.pdf|title=Vulgarizacija stećaka|journal=Status: magazin za (političku) kulturu i društvena pitanja|issue=10|publisher=Udruga građana "Dijalog"|location=Mostar|pages=244–249|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20180904023802/http://status.ba/wp-content/uploads/2017/08/status10.pdf|archive-date=4. 9. 2018|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Filandra|first=Šaćir|year=2015|url=http://fpn.co.me/fajlovi/fpn/attach_fajlovi/lat/knjige/2015/03/pdf/Mediteranski_politikoloski_dijalozi.pdf|title=Politika simboliziranja Bošnjaka nakon socijalizma|journal=Mediteranski politikološki dijalozi: Izgradnja stabilnosti i društvenog konsenzusa u post-socijalističkim društvima|publisher=Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore|location=Podgorica|pages=19–26|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Filipović|first=Emir O.|year=2008|url=https://www.academia.edu/171364/Grb_i_zastava_BiH_u_20._st._The_Coat_of_Arms_and_the_Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_during_the_20th_century_|title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću|journal=Bosna Franciscana: Časopis franjevačke teologije|volume=XVI|issue=28|location=Sarajevo|pages=103–126|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Imamović|first=Enver|year=2006|url=http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf|title=Bošnjaci i ljiljan|journal=Duh Bosne|publisher=Wittenberg University – Sociology Department|volume=1|issue=2|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20181028112203/http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf|archive-date=28. 10. 2018|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Imamović|first=Enver|year=2007|url=http://www.anubih.ba/images/publikacije/posebna_izdanja/OHN/37_posebna_izdanja_CXXIV_37_full.pdf|title=Historička podloga državnih i vojnih obilježja Bosne i Hercegovine sa znakom ljiljana|journal=Naučni skup Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a, Sarajevo, 23. i 24. novembar 2003|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja, knj. 124, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 37|location=Sarajevo|pages=201–213|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Josipović|first=Duško|year=1971|title=Sadašnji amblemi Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (grb i zastava) sa posebnim osvrtom kako su utvrđeni|journal=Pravna misao|issue=9–10|pages=6–9}} * {{cite journal|last=Kevrić|first=Mahir|year=2011|url=http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/646/611|title=Religijski simboli; zvijezda i polumjesec|journal=Novi Muallim|publisher=Udruženje Ilmijje Islamske zajednice u BiH|location=Sarajevo|volume=12|issue=48|pages=60–63|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804134729/http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/646/611|archive-date=4. 8. 2020|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Kolstø|first=Pål|year=2004|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=211475|title=Državni simboli u novim državama: znakovi jedinstva i podjele|journal=Prilozi|issue=33|publisher=Institut za historiju|location=Sarajevo|pages=185–208|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Kolstø|first=Pål|year=2006|url=https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/25213/86615_kolstoe.pdf%3Fsequence%3D4|title=National symbols as signs of unity and division|journal=Ethnic and Racial Studies|volume=29|issue=4|language=engleski|pages=676–701|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20170922041753/https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/25213/86615_kolstoe.pdf?sequence=4|archive-date=22. 9. 2017|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Kristić|first=Alen|year=2011|url=http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/647/612|title=Religijski simboli u Bosni i Hercegovini: oruđe prisile ili putokazi slobode|journal=Novi Muallim|publisher=Udruženje Ilmijje Islamske zajednice u BiH|location=Sarajevo|volume=12|issue=48|pages=64–69|access-date=8. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804133302/http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/647/612|archive-date=4. 8. 2020|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Kulenović|first=Nedim|year=2013|url=https://www.academia.edu/5803831/Krinovi_krune_%C5%A1ahovska_polja_od_vitalnog_nacionalnog_interesa_Lilies_Crowns_Checkerboards_of_Vital_National_Interest|title=Krinovi, krune, šahovska polja od vitalnog nacionalnog interesa|journal=Puls demokratije – zajednica neistomišljenika, Zbornik tekstova|volume=2|pages=10–14|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Lovrenović|first=Dubravko|authorlink=Dubravko Lovrenović|year=2004|url=http://alfaportal.hr/phocadownload/osnovna_skola/6_razred/povijest/virtualni_kabinet/rijec_struke/DUBRAVKO%20LOVRENOVI%C4%86%20_FOJNI%C4%8CKI%20GRBOVNIK,%20ILIRSKA%20HERALDIKA%20I%20BOSANSKO%20SREDNJOVJEKOVLJE.pdf|title=Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje|journal=Bosna franciscana|publisher=Franjevačka teologija|location=Sarajevo|volume=XII|issue=21|pages=173–203|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Kavazović|first=Osman|year=2010|title=Bosanski grb na nišanu u Jelovče selu|journal=Baština sjeveroistočne Bosne: časopis za baštinu, kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe|publisher=JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona|location=Tuzla|issue=3|pages=242–245}} * {{cite book|ref=harv|last=Pauker|first=Iva|year=2012|chapter=War Through Other Means: Examining the Role of Symbols in Bosnia and Herzegovina|title=Peace Psychology in the Balkans: Dealing with a Violent Past while Building Peace|editor-first=Olivera|editor-last=Simić|editor2-first=Zala|editor2-last=Volčič|editor3-first=Catherine R.|editor3-last=Philpot|publisher=Springer Science & Business Media|language=engleski|pages=109–128}} * {{Cite book|ref=harv|last=Popović|first=Milan|last2=Jovanović|first2=Miloš|year=1979|title=Državni amblemi i druge javne oznake u SFRJ|publisher=Privredni pregled|location=Beograd}} {{COBISS.SR|ID=106579724}} * {{cite journal|last=Sulejmanagić|first=Amer|year=2004|url=https://www.scribd.com/document/34212133/Bosnia-Novi-Numizmaticar-3-2004|title=Bosanskohercegovačke novčanice štampane u Engleskoj|journal=Novi Numizmatičar|publisher=Numizmatičko društvo Sarajevo|location=Sarajevo|volume=II (V)|issue=3 (8)|pages=9–13|access-date=8. 8. 2026}} * {{cite journal|last=Cvetković|first=Branislav|year=2014|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=193124|title=Zaglavlje Dekaloga u Hvalovom zborniku: prilog semantici srednjovjekovne iluminacije|journal=Ars Adriatica|publisher=Sveučilište u Zadru|issue=4|location=Zadar|pages=155–172|access-date=8. 8. 2026}} {{refend}} * == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Fleur-de-lis (Bosnia and Herzegovina)|Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Simboli Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Heraldika Bosne i Hercegovine]] 0u9bawb1k7b9p5zzw37as9lzb9gbzak Per Brandt 0 536494 3917062 3917024 2026-08-08T15:48:56Z AnToni 2325 3917062 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Per Brandt | slika = | opis_slike = | puno_ime = Erik Lennart Brandt | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|10|30}} | mjesto_rođenja = [[Vansbro]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 185 | težina = 84 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Molkoms SK | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1995. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 8. 8. 2026. }} ''' Per Brandt''' rođen 30. oktobra 1972. u [[Vansbro]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/br/per-brandt-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/br/per-brandt-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Per Brandt Olympic Results |accessdate=8 . 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|38]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|11]] |} Brandt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat mjesto 27-o na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:44.1&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] i [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]] kada su s 4:16.7&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke]]{{Njemačka I/Z}} štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !!{{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|7]] | |} Per Brandt je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]], ali nije osvojio ni jednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji nije nastupao, ajedini rezulta mu je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (ekipno)|štafeti]] s [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Brandta u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] <!-- u [[Holmenkollen]]u 11. marta 1988. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s tri promašaja i zaostatkom od 8:35.3&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Gisle Fenne|Gislea Fennea]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je pobjeda u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] 21. januara 1993. u [[Antholz]]u, te dvije pobjede u štafeti u istoj sezoni -->. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995. . == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|329}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Brandt, Per}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Biografije, Vansbro]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] nptbz6megn5e94fcs2f36fawrnc10g1 3917063 3917062 2026-08-08T15:58:13Z AnToni 2325 3917063 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Per Brandt | slika = | opis_slike = | puno_ime = Per Brandt | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|10|30}} | mjesto_rođenja = [[Vansbro]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 185 | težina = 84 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Molkoms SK | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1995. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 8. 8. 2026. }} ''' Per Brandt''' rođen 30. oktobra 1972. u [[Vansbro]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/br/per-brandt-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/br/per-brandt-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Per Brandt Olympic Results |accessdate=8 . 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|38]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|11]] |} Brandt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat mjesto 27-o na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:44.1&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] i [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]] kada su s 4:16.7&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke]]{{Njemačka I/Z}} štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !!{{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|7]] | |} Per Brandt je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]], ali nije osvojio ni jednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji nije nastupao, a jedini rezulta mu je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (ekipno)|štafeti]] s [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Brandta u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Antholz]]u 21. januara 1993. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:59.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfa Johanssona]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 32-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] 13. marta 1993. u [[Östersund]]u, a u ekipnim utrkama dva treća mjesta: u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Antholz]]u 23. januara 1994. u štafeti s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]; te u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Jonas Eriksson (biatlonac)|Jonasom Erikssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995. . == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|326}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Brandt, Per}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Biografije, Vansbro]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] sjeu5z689x9u6wg5cngpk7gb62qpybc 3917204 3917063 2026-08-09T08:21:00Z AnToni 2325 3917204 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Per Brandt | slika = | opis_slike = | puno_ime = Per Brandt | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|10|30}} | mjesto_rođenja = [[Vansbro]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 185 | težina = 84 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Molkoms SK | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1995. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 8. 8. 2026. }} ''' Per Brandt''' rođen 30. oktobra 1972. u [[Vansbro]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/br/per-brandt-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/br/per-brandt-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Per Brandt Olympic Results |accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|38]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|11]] |} Brandt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat mjesto 27-o na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:44.1&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] i [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]] kada su s 4:16.7&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke]]{{Njemačka I/Z}} štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !!{{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|7]] | |} Per Brandt je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]], ali nije osvojio ni jednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji nije nastupao, a jedini rezulta mu je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (ekipno)|štafeti]] s [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Brandta u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Antholz]]u 21. januara 1993. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:59.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfa Johanssona]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 32-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] 13. marta 1993. u [[Östersund]]u, a u ekipnim utrkama dva treća mjesta: u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Antholz]]u 23. januara 1994. u štafeti s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]; te u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Jonas Eriksson (biatlonac)|Jonasom Erikssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995. . == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|326}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Brandt, Per}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Biografije, Vansbro]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2zzz6m7c2tdyyg8teo1lgmuz3t9x0ou 3917208 3917204 2026-08-09T08:28:53Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3917208 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Per Brandt | slika = | opis_slike = | puno_ime = Per Brandt | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|10|30}} | mjesto_rođenja = [[Vansbro]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 185 | težina = 84 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Molkoms SK | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1995. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 8. 8. 2026. }} ''' Per Brandt''' rođen 30. oktobra 1972. u [[Vansbro]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/br/per-brandt-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/br/per-brandt-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Per Brandt Olympic Results |accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|38]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|11]] |} Brandt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat mjesto 27-o na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:44.1&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] i [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]] kada su s 4:16.7&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke]]{{Njemačka I/Z}} štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !!{{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|7]] | |} Per Brandt je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]], ali nije osvojio ni jednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji nije nastupao, a jedini rezultat mu je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (ekipno)|štafeti]] s [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Brandta u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Antholz]]u 21. januara 1993. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:59.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfa Johanssona]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 32-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] 13. marta 1993. u [[Östersund]]u, a u ekipnim utrkama dva treća mjesta: u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Antholz]]u 23. januara 1994. u štafeti s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]; te u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Jonas Eriksson (biatlonac)|Jonasom Erikssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|326}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Brandt, Per}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Biografije, Vansbro]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] dyfivpc4uq2uk4lxjaowqtia5nyqjzx 3917213 3917208 2026-08-09T08:38:20Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3917213 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Per Brandt | slika = | opis_slike = | puno_ime = Per Brandt | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|10|30}} | mjesto_rođenja = [[Vansbro]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 185 | težina = 84 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Molkoms SK | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1995. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 8. 8. 2026. }} ''' Per Brandt''' rođen 30. oktobra 1972. u [[Vansbro]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/br/per-brandt-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/br/per-brandt-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Per Brandt Olympic Results |accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|38]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|11]] |} Brandt je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat mjesto 27-o na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:44.1&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] i [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]] kada su s 4:16.7&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke]]{{Njemačka I/Z}} štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !!{{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|7]] | |} Per Brandt je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]], ali nije osvojio ni jednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji nije nastupao, a jedini rezultat mu je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Brandta u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Antholz]]u 21. januara 1993. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:59.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfa Johanssona]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 32-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] 13. marta 1993. u [[Östersund]]u, a u ekipnim utrkama dva treća mjesta: u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Antholz]]u 23. januara 1994. u štafeti s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]; te u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Jonas Eriksson (biatlonac)|Jonasom Erikssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|326}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Brandt, Per}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Biografije, Vansbro]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] a9vr3d39y3usk5oleoub0tah6phbyt1 Obavještajni ciklus 0 536496 3917100 3917019 2026-08-08T20:23:31Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3917100 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} '''Obavještajni ciklus''' predstavlja model obrade [[obavještajni podaci|obavještajnih podataka]] koji se primjenjuje u civilnim i vojnim [[obavještajna agencija|obavještajnim agencijama]], kao i u organizacijama za provođenje zakona. Riječ je o kontinuiranom procesu u kojem se, kroz međusobno povezane faze, obavještajni zahtjevi pretvaraju u [[gotovi obavještajni proizvod|gotov obavještajni proizvod]] namijenjen korisnicima obavještajnih podataka, prvenstveno donosiocima odluka. Osnovne faze obavještajnog ciklusa obuhvataju [[obavještajni zahtjev|utvrđivanje obavještajnih zahtjeva]], prikupljanje podataka, njihovu obradu i analizu te izradu i distribuciju obavještajnih proizvoda korisnicima. Nakon njihove distribucije korisnicima, na osnovu povratnih informacija i novih ili izmijenjenih zahtjeva, proces se ponavlja i započinje novi ciklus.<ref name="CIA_Intelligence_Cycle">{{cite web |title=The Intelligence Cycle |url=https://www.cia.gov/kids-page/6-12th-grade/who-we-are-what-we-do/the-intelligence-cycle.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200508151219/https://www.cia.gov/kids-page/6-12th-grade/who-we-are-what-we-do/the-intelligence-cycle.html |archive-date=8. 5. 2020 |website=Central Intelligence Agency |publisher=CIA |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> Koncept obavještajnog ciklusa razvijen je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] 1948. Razvili su ga [[Phillip Davidson]] i Robert Glass, tada saradnici na [[Komandno-štabni koledž Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država|Komandno-štabnom koledžu Kopnene vojske SAD]]. Iz američke vojske ovaj model proširio se na cjelokupnu obavještajnu zajednicu te je danas najšire prihvaćena teorija [[upravljanje obavještajnim podacima|upravljanja obavještajnim podacima]].<ref name="Muhic_2025">{{cite journal |last=Muhić |first=Emir |title=Transforming the Intelligence Cycle through Adapting to Complex Environments and the Operational Dynamics of Special Warfare |url=https://www.acigjournal.com/pdf-211788-132027?filename=Transforming-the-Intellig.pdf |format=PDF |journal=Applied Cybersecurity & Internet Governance |volume=4 |issue=1 |date=2025 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država]] (DoD) i rodovi [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država|Oružanih snaga SAD-a]] za ovaj model koriste i naziv "obavještajni proces" ({{en|intelligence process}}).<ref name="JP2_0_2013_Archive">{{cite report |author=Joint Chiefs of Staff |title=Joint Intelligence (Joint Publication 2-0) |url=http://www.dtic.mil/doctrine/new_pubs/jp2_0.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160613010839/http://www.dtic.mil/doctrine/new_pubs/jp2_0.pdf |archive-date=13. 6. 2016 |url-status=dead |format=PDF |publisher=U.S. Department of Defense |date=2013 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Konceptualni model == [[Datoteka:Obavještajni ciklus-bs.png|mini|desno|300px|Dijagram obavještajnog ciklusa prema doktrini Združenog štaba Oružanih snaga SAD-a (JP 2-0)<ref name="JP2_0_2013_Archive" />]] === Usmjeravanje === [[Obavještajni zahtjev|Obavještajne zahtjeve]] utvrđuju donosioci odluka radi ostvarivanja svojih ciljeva. U [[Savezna vlada Sjedinjenih Američkih Država|Saveznoj vladi Sjedinjenih Američkih Država]] zahtjeve ili prioritete mogu postavljati [[Bijela kuća]] ili [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]]. U okviru [[NATO]]-a [[komandant]] određuje obavještajne zahtjeve, iz kojih proizlaze [[osnovni elementi informacija]] (EEI) kao najprioritetnija pitanja, čime započinje obavještajni ciklus.<ref name="JP2_0_2013_Archive" /> === Prikupljanje === Na osnovu postavljenih zahtjeva obavještajno osoblje izrađuje [[plan prikupljanja obavještajnih podataka]], pri čemu koristi raspoložive izvore i metode te, po potrebi, zahtijeva podatke od drugih obavještajnih službi ili institucija. Prikupljanje obuhvata informacije iz različitih [[Spisak metoda prikupljanja obavještajnih podataka|obavještajnih izvora]], uključujući [[Ljudski obavještajni izvori|HUMINT]] (obavještajne podatke prikupljene od ljudskih izvora), [[IMINT]] (obavještajne podatke dobivene analizom snimaka), [[Obavještajni podaci dobiveni analizom snimaka|ELINT]] (elektronske obavještajne podatke), [[Obavještajni podaci dobiveni presretanjem signala|SIGINT]] (obavještajne podatke dobivene presretanjem signala) i [[Obavještajni podaci iz otvorenih izvora|OSINT]] (obavještajne podatke iz otvorenih izvora), kao i druge raspoložive izvore. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Obavještajni ciklus}} [[Kategorija:Obavještajna analiza]] [[Kategorija:Vojnoobavještajni rad]] s5iqdjpgj0rhzuj4djzsr39xn62nhs5 3917116 3917100 2026-08-08T21:28:18Z Bosancica by MK 173186 Završen članak (još dvije slike dodati) 3917116 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} '''Obavještajni ciklus''' predstavlja model obrade [[obavještajni podaci|obavještajnih podataka]] koji se primjenjuje u civilnim i vojnim [[obavještajna agencija|obavještajnim agencijama]], kao i u organizacijama za provođenje zakona. Riječ je o kontinuiranom procesu u kojem se, kroz međusobno povezane faze, obavještajni zahtjevi pretvaraju u [[gotovi obavještajni proizvod|gotov obavještajni proizvod]] namijenjen korisnicima obavještajnih podataka, prvenstveno donosiocima odluka. Osnovne faze obavještajnog ciklusa obuhvataju [[obavještajni zahtjev|utvrđivanje obavještajnih zahtjeva]], prikupljanje podataka, njihovu obradu i analizu te izradu i distribuciju obavještajnih proizvoda korisnicima. Nakon njihove distribucije korisnicima, na osnovu povratnih informacija i novih ili izmijenjenih zahtjeva, proces se ponavlja i započinje novi ciklus.<ref name="CIA_Intelligence_Cycle">{{cite web |title=The Intelligence Cycle |url=https://www.cia.gov/kids-page/6-12th-grade/who-we-are-what-we-do/the-intelligence-cycle.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200508151219/https://www.cia.gov/kids-page/6-12th-grade/who-we-are-what-we-do/the-intelligence-cycle.html |archive-date=8. 5. 2020 |website=Central Intelligence Agency |publisher=CIA |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> Koncept obavještajnog ciklusa razvijen je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] 1948. Razvili su ga [[Phillip Davidson]] i Robert Glass, tada saradnici na [[Komandno-štabni koledž Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država|Komandno-štabnom koledžu Kopnene vojske SAD]]. Iz američke vojske ovaj model proširio se na cjelokupnu obavještajnu zajednicu te je danas najšire prihvaćena teorija [[upravljanje obavještajnim podacima|upravljanja obavještajnim podacima]].<ref name="Muhic_2025">{{cite journal |last=Muhić |first=Emir |title=Transforming the Intelligence Cycle through Adapting to Complex Environments and the Operational Dynamics of Special Warfare |url=https://www.acigjournal.com/pdf-211788-132027?filename=Transforming-the-Intellig.pdf |format=PDF |journal=Applied Cybersecurity & Internet Governance |volume=4 |issue=1 |date=2025 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država]] (DoD) i rodovi [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država|Oružanih snaga SAD-a]] za ovaj model koriste i naziv "obavještajni proces" ({{en|intelligence process}}).<ref name="JP2_0_2013_Archive">{{cite report |author=Joint Chiefs of Staff |title=Joint Intelligence (Joint Publication 2-0) |url=http://www.dtic.mil/doctrine/new_pubs/jp2_0.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160613010839/http://www.dtic.mil/doctrine/new_pubs/jp2_0.pdf |archive-date=13. 6. 2016 |url-status=dead |format=PDF |publisher=U.S. Department of Defense |date=2013 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Konceptualni model == [[Datoteka:Obavještajni ciklus-bs.png|mini|desno|300px|Dijagram obavještajnog ciklusa prema doktrini Združenog štaba Oružanih snaga SAD-a (JP 2-0)<ref name="JP2_0_2013_Archive" />]] === Usmjeravanje === [[Obavještajni zahtjev|Obavještajne zahtjeve]] utvrđuju donosioci odluka radi ostvarivanja svojih ciljeva. U [[Savezna vlada Sjedinjenih Američkih Država|Saveznoj vladi Sjedinjenih Američkih Država]] zahtjeve ili prioritete mogu postavljati [[Bijela kuća]] ili [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]]. U okviru [[NATO]]-a [[komandant]] određuje obavještajne zahtjeve, iz kojih proizlaze [[osnovni elementi informacija]] (EEI) kao najprioritetnija pitanja, čime započinje obavještajni ciklus.<ref name="JP2_0_2013_Archive" /> === Prikupljanje === Na osnovu postavljenih zahtjeva obavještajno osoblje izrađuje [[plan prikupljanja obavještajnih podataka]], pri čemu koristi raspoložive izvore i metode te, po potrebi, zahtijeva podatke od drugih obavještajnih službi ili institucija. Prikupljanje obuhvata informacije iz različitih [[Spisak metoda prikupljanja obavještajnih podataka|obavještajnih izvora]], uključujući [[Ljudski obavještajni izvori|HUMINT]] (obavještajne podatke prikupljene od ljudskih izvora), [[IMINT]] (obavještajne podatke dobivene analizom snimaka), [[Obavještajni podaci dobiveni analizom snimaka|ELINT]] (elektronske obavještajne podatke), [[Obavještajni podaci dobiveni presretanjem signala|SIGINT]] (obavještajne podatke dobivene presretanjem signala) i [[Obavještajni podaci iz otvorenih izvora|OSINT]] (obavještajne podatke iz otvorenih izvora), kao i druge raspoložive izvore. === Obrada i iskorištavanje === Nakon što se plan prikupljanja provede i podaci budu prikupljeni, slijedi njihova obrada radi daljnjeg iskorištavanja. Ova faza obuhvata [[prevođenje]] materijala prikupljenih na stranim jezicima, [[evaluacija|procjenu]] njihove relevantnosti i pouzdanosti te [[grupisanje i razvrstavanje podataka]] i objedinjavanje sirovih podataka kako bi bili spremni za analitičku obradu. === Analiza === U fazi analize utvrđuju se značenje i implikacije obrađenih [[Obavještajni podaci|obavještajnih podataka]]. Analitičari povezuju informacije iz različitih izvora radi otkrivanja međusobnih veza, obrazaca i dodatnih saznanja koja pojedinačni podaci sami po sebi ne otkrivaju. Na osnovu tako objedinjene slike tumači se značaj novostečenih saznanja i izrađuju obavještajni zaključci. === Distribucija === [[Gotovi obavještajni proizvod]]i mogu imati različite oblike, zavisno od potreba korisnika i zahtjeva za izvještavanje. Stepen hitnosti njihove distribucije određuje obavještajna organizacija ili obavještajna zajednica. Na primjer, bilten upozorenja i indikatora prijetnji imaju viši prioritet od godišnjeg obavještajnog izvještaja. === Povratne informacije === Obavještajni ciklus predstavlja zatvoren proces u kojem donosioci odluka, nakon korištenja obavještajnih proizvoda, dostavljaju povratne informacije i definišu nove ili izmijenjene obavještajne zahtjeve. Time započinje novi ciklus prikupljanja i obrade podataka. == Teorija ciklusa obavještajnih informacija == Teorija ciklusa obavještajnih informacija zasniva se na teoriji tajnosti i sistemu zaštite klasifikovanih podataka te predstavlja alternativni koncept tradicionalnog obavještajnog ciklusa. Polazi od četiri osnovne pretpostavke: * obavještajni podaci predstavljaju tajne informacije; * obavještajni podaci imaju karakteristike javnog dobra; * obavještajne informacije kreću se ciklično (proces nema stalni kraj, nego se neprekidno ponavlja); * obavještajni podaci nastoje se zadržati pod kontrolom. Prema ovom modelu informacije prolaze kroz tri osnovna stanja: od privatnih informacija, preko tajnih obavještajnih informacija, do javno dostupnih informacija, pri čemu se njihov status mijenja zavisno od toga ko kontroliše njihovu distribuciju. Na primjer, privatna saznanja izvora postaju obavještajni podaci kada njihovu distribuciju preuzme obavještajni službenik, a kasnije mogu postati javne informacije ukoliko budu objavljene putem službenih izvještaja, upozorenja o prijetnjama ili na druge načine. Četvrta pretpostavka, prema kojoj se obavještajni podaci nastoje zadržati pod kontrolom, stvara dvije ključne tačke mogućeg sukoba. Prva nastaje tokom "prikupljanja", kada privatne informacije prelaze u kategoriju tajnih obavještajnih podataka. Druga se javlja tokom "distribucije", kada tajni podaci postaju javno dostupni. Posmatranje obavještajnog rada kroz ovaj model omogućava bolje razumijevanje razloga primjene pojedinih metoda prikupljanja podataka, izazova u njihovoj distribuciji te etičkih pitanja koja se pojavljuju u svim fazama obavještajnog procesa.<ref name="Stottlemyre_2022">{{cite journal |last=Stottlemyre |first=Steven |title=Reconceptualizing Intelligence after Benghazi |url=https://www.researchgate.net/publication/359471850_Reconceptualizing_Intelligence_after_Benghazi |publisher=Department of Political Science, Wayne State University |date=2022 |doi=10.13140/RG.2.2.19732.99204 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Stottlemyre_2021">{{cite journal |last=Stottlemyre |first=Steven |title=The United States Intelligence Community, Secrecy and the 'Steele Dossier': Reconceptualizing the Intelligence Process |url=https://www.researchgate.net/publication/357660611_The_United_States_Intelligence_Community_Secrecy_and_the_'Steele_Dossier'_Reconceptualizing_the_Intelligence_Process |journal=Journal of European and American Intelligence Studies |volume=4 |issue=2 |pages=11–28 |date=2021 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Ciklus donošenja odluka]] * [[DIKW piramida]] * [[Obavještajna analiza]] * [[Obavještajna procjena]] * [[Obavještajni ciklus (pristup usmjeren na cilj)]] * [[OODA petlja]] * [[Spisak metoda prikupljanja obavještajnih podataka]] * [[Upravljanje distribucijom obavještajnih podataka]] * [[Upravljanje obavještajnom analizom]] * [[Upravljanje obavještajnim ciklusom]] * [[Upravljanje prikupljanjem obavještajnih podataka]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Obavještajni ciklus}} [[Kategorija:Obavještajna analiza]] [[Kategorija:Vojnoobavještajni rad]] ll94qu1e19u8e42vcel377co50kdjk8 3917125 3917116 2026-08-08T22:34:36Z Bosancica by MK 173186 Dodana slika 3917125 wikitext text/x-wiki {{Obavještajni rad}} '''Obavještajni ciklus''' predstavlja model obrade [[obavještajni podaci|obavještajnih podataka]] koji se primjenjuje u civilnim i vojnim [[obavještajna agencija|obavještajnim agencijama]], kao i u organizacijama za provođenje zakona. Riječ je o kontinuiranom procesu u kojem se, kroz međusobno povezane faze, obavještajni zahtjevi pretvaraju u [[gotovi obavještajni proizvod|gotov obavještajni proizvod]] namijenjen korisnicima obavještajnih podataka, prvenstveno donosiocima odluka. Osnovne faze obavještajnog ciklusa obuhvataju [[obavještajni zahtjev|utvrđivanje obavještajnih zahtjeva]], prikupljanje podataka, njihovu obradu i analizu te izradu i distribuciju obavještajnih proizvoda korisnicima. Nakon njihove distribucije korisnicima, na osnovu povratnih informacija i novih ili izmijenjenih zahtjeva, proces se ponavlja i započinje novi ciklus.<ref name="CIA_Intelligence_Cycle">{{cite web |title=The Intelligence Cycle |url=https://www.cia.gov/kids-page/6-12th-grade/who-we-are-what-we-do/the-intelligence-cycle.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200508151219/https://www.cia.gov/kids-page/6-12th-grade/who-we-are-what-we-do/the-intelligence-cycle.html |archive-date=8. 5. 2020 |website=Central Intelligence Agency |publisher=CIA |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> Koncept obavještajnog ciklusa razvijen je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] 1948. Razvili su ga [[Phillip Davidson]] i Robert Glass, tada saradnici na [[Komandno-štabni koledž Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država|Komandno-štabnom koledžu Kopnene vojske SAD]]. Iz američke vojske ovaj model proširio se na cjelokupnu obavještajnu zajednicu te je danas najšire prihvaćena teorija [[upravljanje obavještajnim podacima|upravljanja obavještajnim podacima]].<ref name="Muhic_2025">{{cite journal |last=Muhić |first=Emir |title=Transforming the Intelligence Cycle through Adapting to Complex Environments and the Operational Dynamics of Special Warfare |url=https://www.acigjournal.com/pdf-211788-132027?filename=Transforming-the-Intellig.pdf |format=PDF |journal=Applied Cybersecurity & Internet Governance |volume=4 |issue=1 |date=2025 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država]] (DoD) i rodovi [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država|Oružanih snaga SAD-a]] za ovaj model koriste i naziv "obavještajni proces" ({{en|intelligence process}}).<ref name="JP2_0_2013_Archive">{{cite report |author=Joint Chiefs of Staff |title=Joint Intelligence (Joint Publication 2-0) |url=http://www.dtic.mil/doctrine/new_pubs/jp2_0.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160613010839/http://www.dtic.mil/doctrine/new_pubs/jp2_0.pdf |archive-date=13. 6. 2016 |url-status=dead |format=PDF |publisher=U.S. Department of Defense |date=2013 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Konceptualni model == [[Datoteka:Obavještajni ciklus-bs.png|mini|desno|300px|Dijagram obavještajnog ciklusa prema doktrini Združenog štaba Oružanih snaga SAD-a (JP 2-0)<ref name="JP2_0_2013_Archive" />]] [[Datoteka:Odnos između sirovih podataka, informacija i obavještajnih proizvoda.png|mini|desno|300px|Dijagram prikazuje postepeno sužavanje i transformaciju sirovih elemenata iz operativnog okruženja kroz tri ključne faze: prikupljanje, obradu i analizu, čime se sirovi podaci pretvaraju u gotove obavještajne proizvode<ref name="JP2_0_2013_Archive" />]] === Usmjeravanje === [[Obavještajni zahtjev|Obavještajne zahtjeve]] utvrđuju donosioci odluka radi ostvarivanja svojih ciljeva. U [[Savezna vlada Sjedinjenih Američkih Država|Saveznoj vladi Sjedinjenih Američkih Država]] zahtjeve ili prioritete mogu postavljati [[Bijela kuća]] ili [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]]. U okviru [[NATO]]-a [[komandant]] određuje obavještajne zahtjeve, iz kojih proizlaze [[osnovni elementi informacija]] (EEI) kao najprioritetnija pitanja, čime započinje obavještajni ciklus.<ref name="JP2_0_2013_Archive" /> === Prikupljanje === Na osnovu postavljenih zahtjeva obavještajno osoblje izrađuje [[plan prikupljanja obavještajnih podataka]], pri čemu koristi raspoložive izvore i metode te, po potrebi, zahtijeva podatke od drugih obavještajnih službi ili institucija. Prikupljanje obuhvata informacije iz različitih [[Spisak metoda prikupljanja obavještajnih podataka|obavještajnih izvora]], uključujući [[Ljudski obavještajni izvori|HUMINT]] (obavještajne podatke prikupljene od ljudskih izvora), [[IMINT]] (obavještajne podatke dobivene analizom snimaka), [[Obavještajni podaci dobiveni analizom snimaka|ELINT]] (elektronske obavještajne podatke), [[Obavještajni podaci dobiveni presretanjem signala|SIGINT]] (obavještajne podatke dobivene presretanjem signala) i [[Obavještajni podaci iz otvorenih izvora|OSINT]] (obavještajne podatke iz otvorenih izvora), kao i druge raspoložive izvore. === Obrada i iskorištavanje === Nakon što se plan prikupljanja provede i podaci budu prikupljeni, slijedi njihova obrada radi daljnjeg iskorištavanja. Ova faza obuhvata [[prevođenje]] materijala prikupljenih na stranim jezicima, [[evaluacija|procjenu]] njihove relevantnosti i pouzdanosti te [[grupisanje i razvrstavanje podataka]] i objedinjavanje sirovih podataka kako bi bili spremni za analitičku obradu. === Analiza === U fazi analize utvrđuju se značenje i implikacije obrađenih [[Obavještajni podaci|obavještajnih podataka]]. Analitičari povezuju informacije iz različitih izvora radi otkrivanja međusobnih veza, obrazaca i dodatnih saznanja koja pojedinačni podaci sami po sebi ne otkrivaju. Na osnovu tako objedinjene slike tumači se značaj novostečenih saznanja i izrađuju obavještajni zaključci. === Distribucija === [[Gotovi obavještajni proizvod]]i mogu imati različite oblike, zavisno od potreba korisnika i zahtjeva za izvještavanje. Stepen hitnosti njihove distribucije određuje obavještajna organizacija ili obavještajna zajednica. Na primjer, bilten upozorenja i indikatora prijetnji imaju viši prioritet od godišnjeg obavještajnog izvještaja. === Povratne informacije === Obavještajni ciklus predstavlja zatvoren proces u kojem donosioci odluka, nakon korištenja obavještajnih proizvoda, dostavljaju povratne informacije i definišu nove ili izmijenjene obavještajne zahtjeve. Time započinje novi ciklus prikupljanja i obrade podataka. == Teorija ciklusa obavještajnih informacija == Teorija ciklusa obavještajnih informacija zasniva se na teoriji tajnosti i sistemu zaštite klasifikovanih podataka te predstavlja alternativni koncept tradicionalnog obavještajnog ciklusa. Polazi od četiri osnovne pretpostavke: * obavještajni podaci predstavljaju tajne informacije; * obavještajni podaci imaju karakteristike javnog dobra; * obavještajne informacije kreću se ciklično (proces nema stalni kraj, nego se neprekidno ponavlja); * obavještajni podaci nastoje se zadržati pod kontrolom. Prema ovom modelu informacije prolaze kroz tri osnovna stanja: od privatnih informacija, preko tajnih obavještajnih informacija, do javno dostupnih informacija, pri čemu se njihov status mijenja zavisno od toga ko kontroliše njihovu distribuciju. Na primjer, privatna saznanja izvora postaju obavještajni podaci kada njihovu distribuciju preuzme obavještajni službenik, a kasnije mogu postati javne informacije ukoliko budu objavljene putem službenih izvještaja, upozorenja o prijetnjama ili na druge načine. Četvrta pretpostavka, prema kojoj se obavještajni podaci nastoje zadržati pod kontrolom, stvara dvije ključne tačke mogućeg sukoba. Prva nastaje tokom "prikupljanja", kada privatne informacije prelaze u kategoriju tajnih obavještajnih podataka. Druga se javlja tokom "distribucije", kada tajni podaci postaju javno dostupni. Posmatranje obavještajnog rada kroz ovaj model omogućava bolje razumijevanje razloga primjene pojedinih metoda prikupljanja podataka, izazova u njihovoj distribuciji te etičkih pitanja koja se pojavljuju u svim fazama obavještajnog procesa.<ref name="Stottlemyre_2022">{{cite journal |last=Stottlemyre |first=Steven |title=Reconceptualizing Intelligence after Benghazi |url=https://www.researchgate.net/publication/359471850_Reconceptualizing_Intelligence_after_Benghazi |publisher=Department of Political Science, Wayne State University |date=2022 |doi=10.13140/RG.2.2.19732.99204 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Stottlemyre_2021">{{cite journal |last=Stottlemyre |first=Steven |title=The United States Intelligence Community, Secrecy and the 'Steele Dossier': Reconceptualizing the Intelligence Process |url=https://www.researchgate.net/publication/357660611_The_United_States_Intelligence_Community_Secrecy_and_the_'Steele_Dossier'_Reconceptualizing_the_Intelligence_Process |journal=Journal of European and American Intelligence Studies |volume=4 |issue=2 |pages=11–28 |date=2021 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Ciklus donošenja odluka]] * [[DIKW piramida]] * [[Obavještajna analiza]] * [[Obavještajna procjena]] * [[Obavještajni ciklus (pristup usmjeren na cilj)]] * [[OODA petlja]] * [[Spisak metoda prikupljanja obavještajnih podataka]] * [[Upravljanje distribucijom obavještajnih podataka]] * [[Upravljanje obavještajnom analizom]] * [[Upravljanje obavještajnim ciklusom]] * [[Upravljanje prikupljanjem obavještajnih podataka]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Obavještajni ciklus}} [[Kategorija:Obavještajna analiza]] [[Kategorija:Vojnoobavještajni rad]] bsj8u25hs2dtxga5kzd9je9jqj8n6ia Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci) 0 536497 3917056 3917026 2026-08-08T15:36:23Z AnToni 2325 3917056 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Ekipno (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Borovec (Bugarska)|Borovec]], {{ZID|Bugarska}} | datum = 9. februar 1993. | takmičari = 44 | države = 14 | zlato = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Steffen Hoos]]<br />[[Sven Fischer]]] | zlatoNOK = GER | srebro = [[Aleksej Kobeljev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Loškin]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = RUS | bronza = [[Gilles Marguet]]<br />[[Thierry Dusserre]]<br />[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />[[Lionel Laurent]] | bronzaNOK = FRA | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|1992.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.}} '''[[Biatlon#Discipline|Ekipna]] utrka''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993.]] za muškarce održana je 23. februara 1993. u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Borovec (Bugarska)|Borovec]]u. Pobijedila je selekcija Njemačke.<ref>{{cite web|url=https://firstskisport.com/biathlon/results.php?id=1057|title=20 km Team - Borovetz |publisher= |author= |access-date=8. 8. 2026 |date= 22. 12. 2020 |language=en}}</ref> == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaj |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|GER}}<br />{{0|0000}}[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Steffen Hoos]]<br />{{0|0000}}[[Sven Fischer]] | style="text-align:center"| '''54:42,3''' | style="text-align:center"| '''3'''<br />1<br />2<br />0<br />0 |- | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS|1991}}<br />{{0|0000}}[[Aleksej Kobeljev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Loškin]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | style="text-align:center"| '''55:16,3''' | style="text-align:center"| '''4'''<br />0<br />1<br />1<br />2 |- | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Gilles Marguet]]<br />{{0|0000}}[[Thierry Dusserre]]<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]] | style="text-align:center"| '''55:44,8''' | style="text-align:center"| '''3'''<br />0<br />0<br />0<br />3 |- | {{0}}4. | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Martin Pfurtscheller]]<br />{{0|0000}}[[Hannes Obererlacher]]<br />{{0|0000}}[[Alfred Eder]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac) |Franz Schuler]] | style="text-align:center"| '''57:12,8''' | style="text-align:center"| '''4'''<br />0<br />2<br />0<br />2 |- | {{0}}5. | style="text-align:left"| {{flagcountry|CAN}}<br />{{0|0000}}[[Steve Cyr]]<br />{{0|0000}}[[Jean Paquet]]<br />{{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]<br />{{0|0000}}[[Tony Fiala]] | style="text-align:center"| '''57:21,1''' | style="text-align:center"| '''4'''<br />1<br />1<br />0<br />2 |- | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Aleh Rišankou]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Viktor Majgurov]] | style="text-align:center"| '''57:25,533''' | style="text-align:center"| '''5'''<br />0<br />4<br />1<br />0 |- | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Per Brandt]]<br />{{0|0000}}[[Fredrik Kuoppa]]<br />{{0|0000}}[[Tord Wiksten]]<br />{{0|0000}}[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]] | style="text-align:center"| '''57:27,0''' | style="text-align:center"| '''2'''<br />1<br />0<br />1<br />0 |- | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />{{0|0000}}[[Elmar Mutschlechner]]<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]] | style="text-align:center"| '''57:35,9''' | style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />4<br />1<br />0 |- | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|CZE}}<br />{{0|0000}}[[Petr Garabík]]<br />{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]] | style="text-align:center"| '''57:56,0''' | style="text-align:center"| '''5'''<br />0<br />2<br />2<br />1 |- | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Jan Wojtas]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | style="text-align:center"| '''58:02,6''' | style="text-align:center"| '''4'''<br />0<br />2<br />0<br />2 |- | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Jaakko Niemi (biatlonac)|Jaakko Niemi]]<br />{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]<br />{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]<br />{{0|0000}}[[Ville Räikkönen]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''5'''<br />1<br />1<br />1<br />2 |- | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Ivar Ulekleiv]]<br />{{0|0000}}[[Frode Løberg]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''6'''<br />2<br />1<br />2<br />1 |- | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UKR}}<br />{{0|0000}}[[Vitalij Mohiljenko]]<br />{{0|0000}}[[Valentin Džima]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Maksimov]]<br />{{0|0000}}[[Toras Dolnij]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''4'''<br />2<br />1<br />1<br />0 |- | 14. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}}<br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br />{{0|0000}}[[Hillar Zahkna]]<br />{{0|0000}}[[Aivo Udras]]<br />{{0|0000}}[[Kalju Ojaste]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''4'''<br />0<br />2<br />1<br />1 |- | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Kyōji Suga]]<br />{{0|0000}}[[Manabu Homma]]<br />{{0|0000}}[[Atsushi Kazama]]<br />{{0|0000}}[[Misao Kodate]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />2<br />0<br />3 |- | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BUG}}<br />{{0|0000}}[[Todor Mašov]]<br />{{0|0000}}[[Bojko Popov]]<br />{{0|0000}}[[Jevgenij Permjakov]]<br />{{0|0000}}[[Georgi Ignatov]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''2'''<br />0<br />1<br />0<br />1 |- | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLK}}<br />{{0|0000}}[[Pavel Sládek]]<br />{{0|0000}}[[Lubomir Machyniak]]<br />{{0|0000}}[[Lukáš Krejčí]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Kotraba]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''6'''<br />0<br />2<br />2<br />2 |- | 18. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ROM}}<br />{{0|0000}}[[Marius Ene]]<br />{{0|0000}}[[Vasile Sneaga]]<br />{{0|0000}}[[Costel Frentiu]]<br />{{0|0000}}[[Nicolae Șerban]] | style="text-align:center"| ' | style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />3<br />1<br />1 |- | 19. | style="text-align:left"| {{flagcountry|LAT}}<br />{{0|0000}}[[Oļegs Maļuhins]]<br />{{0|0000}}[[Gundars Upenieks]]<br />{{0|0000}}[[Ilmārs Bricis]]<br />{{0|0000}}[[Aivars Bogdanovs]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''4'''<br />2<br />4<br />2<br />1 |- | 20. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GBR}}<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Jason Sklenar]]<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''8'''<br />2<br />2<br />3<br />1 |- | 21. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Boštjan Lekan]]<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Uroš Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''6'''<br />2<br />2<br />1<br />1 |- | 22. | style="text-align:left"| {{flagcountry|MAĐ}}<br />{{0|0000}}[[Peter Horvath]]<br />{{0|0000}}[[Tamas Molnar]]<br />{{0|0000}}[[Tibor Holéczy]]<br />{{0|0000}}[[János Panyik]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''6'''<br />2<br />1<br />1<br />2 |- | 23. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JKO}}<br />{{0|0000}}[[Park Chul-sung ]]<br />{{0|0000}}[[Hong Byung-sik ]]<br />{{0|0000}}[[Park Nam-ho]]<br />{{0|0000}}[[Dong Jang-lin]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''3'''<br />0<br />2<br />1<br />0 |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.]] 2x1xeciw3ja6m4kdcli2qzvi0wzbtsv 3917058 3917056 2026-08-08T15:40:33Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3917058 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Ekipno (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Borovec (Bugarska)|Borovec]], {{ZID|Bugarska}} | datum = 9. februar 1993. | takmičari = 44 | države = 14 | zlato = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Steffen Hoos]]<br />[[Sven Fischer]]] | zlatoNOK = GER | srebro = [[Aleksej Kobeljev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Loškin]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = RUS | bronza = [[Gilles Marguet]]<br />[[Thierry Dusserre]]<br />[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />[[Lionel Laurent]] | bronzaNOK = FRA | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|1992.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.}} '''[[Biatlon#Discipline|Ekipna]] utrka''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993.]] za muškarce održana je 23. februara 1993. u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Borovec (Bugarska)|Borovec]]u. Pobijedila je selekcija Njemačke.<ref>{{cite web|url=https://firstskisport.com/biathlon/results.php?id=1057|title=20 km Team - Borovetz |publisher= |author= |access-date=8. 8. 2026 |date= 22. 12. 2020 |language=en}}</ref> == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaj |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|GER}}<br />{{0|0000}}[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Steffen Hoos]]<br />{{0|0000}}[[Sven Fischer]] | style="text-align:center"| '''54:42,3''' | style="text-align:center"| '''3'''<br />1<br />2<br />0<br />0 |- | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS|1991}}<br />{{0|0000}}[[Aleksej Kobeljev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Loškin]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | style="text-align:center"| '''55:16,3''' | style="text-align:center"| '''4'''<br />0<br />1<br />1<br />2 |- | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Gilles Marguet]]<br />{{0|0000}}[[Thierry Dusserre]]<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]] | style="text-align:center"| '''55:44,8''' | style="text-align:center"| '''3'''<br />0<br />0<br />0<br />3 |- | {{0}}4. | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Martin Pfurtscheller]]<br />{{0|0000}}[[Hannes Obererlacher]]<br />{{0|0000}}[[Alfred Eder]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac) |Franz Schuler]] | style="text-align:center"| '''57:12,8''' | style="text-align:center"| '''4'''<br />0<br />2<br />0<br />2 |- | {{0}}5. | style="text-align:left"| {{flagcountry|CAN}}<br />{{0|0000}}[[Steve Cyr]]<br />{{0|0000}}[[Jean Paquet]]<br />{{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]<br />{{0|0000}}[[Tony Fiala]] | style="text-align:center"| '''57:21,1''' | style="text-align:center"| '''4'''<br />1<br />1<br />0<br />2 |- | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Aleh Rišankou]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Viktor Majgurov]] | style="text-align:center"| '''57:25,533''' | style="text-align:center"| '''5'''<br />0<br />4<br />1<br />0 |- | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Per Brandt]]<br />{{0|0000}}[[Fredrik Kuoppa]]<br />{{0|0000}}[[Tord Wiksten]]<br />{{0|0000}}[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]] | style="text-align:center"| '''57:27,0''' | style="text-align:center"| '''2'''<br />1<br />0<br />1<br />0 |- | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />{{0|0000}}[[Elmar Mutschlechner]]<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]] | style="text-align:center"| '''57:35,9''' | style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />4<br />1<br />0 |- | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|CZE}}<br />{{0|0000}}[[Petr Garabík]]<br />{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]] | style="text-align:center"| '''57:56,0''' | style="text-align:center"| '''5'''<br />0<br />2<br />2<br />1 |- | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Jan Wojtas]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | style="text-align:center"| '''58:02,6''' | style="text-align:center"| '''4'''<br />0<br />2<br />0<br />2 |- | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Jaakko Niemi (biatlonac)|Jaakko Niemi]]<br />{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]<br />{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]<br />{{0|0000}}[[Ville Räikkönen]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''5'''<br />1<br />1<br />1<br />2 |- | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Ivar Ulekleiv]]<br />{{0|0000}}[[Frode Løberg]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''6'''<br />2<br />1<br />2<br />1 |- | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UKR}}<br />{{0|0000}}[[Vitalij Mohiljenko]]<br />{{0|0000}}[[Valentin Džima]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Maksimov]]<br />{{0|0000}}[[Toras Dolnij]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''4'''<br />2<br />1<br />1<br />0 |- | 14. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}}<br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br />{{0|0000}}[[Hillar Zahkna]]<br />{{0|0000}}[[Aivo Udras]]<br />{{0|0000}}[[Kalju Ojaste]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''4'''<br />0<br />2<br />1<br />1 |- | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Kyōji Suga]]<br />{{0|0000}}[[Manabu Homma]]<br />{{0|0000}}[[Atsushi Kazama]]<br />{{0|0000}}[[Misao Kodate]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />2<br />0<br />3 |- | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BUG}}<br />{{0|0000}}[[Todor Mašov]]<br />{{0|0000}}[[Bojčo Popov]]<br />{{0|0000}}[[Jevgenij Permjakov]]<br />{{0|0000}}[[Georgi Ignatov]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''2'''<br />0<br />1<br />0<br />1 |- | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLK}}<br />{{0|0000}}[[Pavel Sládek]]<br />{{0|0000}}[[Lubomir Machyniak]]<br />{{0|0000}}[[Lukáš Krejčí]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Kotraba]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''6'''<br />0<br />2<br />2<br />2 |- | 18. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ROM}}<br />{{0|0000}}[[Marius Ene]]<br />{{0|0000}}[[Vasile Sneaga]]<br />{{0|0000}}[[Costel Frentiu]]<br />{{0|0000}}[[Nicolae Șerban]] | style="text-align:center"| ' | style="text-align:center"| '''6'''<br />1<br />3<br />1<br />1 |- | 19. | style="text-align:left"| {{flagcountry|LAT}}<br />{{0|0000}}[[Oļegs Maļuhins]]<br />{{0|0000}}[[Gundars Upenieks]]<br />{{0|0000}}[[Ilmārs Bricis]]<br />{{0|0000}}[[Aivars Bogdanovs]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''4'''<br />2<br />4<br />2<br />1 |- | 20. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GBR}}<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Jason Sklenar]]<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''8'''<br />2<br />2<br />3<br />1 |- | 21. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Boštjan Lekan]]<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Uroš Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''6'''<br />2<br />2<br />1<br />1 |- | 22. | style="text-align:left"| {{flagcountry|MAĐ}}<br />{{0|0000}}[[Peter Horvath]]<br />{{0|0000}}[[Tamas Molnar]]<br />{{0|0000}}[[Tibor Holéczy]]<br />{{0|0000}}[[János Panyik]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''6'''<br />2<br />1<br />1<br />2 |- | 23. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JKO}}<br />{{0|0000}}[[Park Chul-sung ]]<br />{{0|0000}}[[Hong Byung-sik ]]<br />{{0|0000}}[[Park Nam-ho]]<br />{{0|0000}}[[Dong Jang-lin]] | style="text-align:center"| | style="text-align:center"| '''3'''<br />0<br />2<br />1<br />0 |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.]] 17bejnoghrozqnzevi03paojfix9e50 Ministarstvo rada, socijalne politike i povratka Tuzlanskog kantona 0 536498 3917035 2026-08-08T13:59:31Z Z1KA 87045 Preusmjereno na [[Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Tuzlanski kanton]] 3917035 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Tuzlanski kanton]] 0ku7vkrisyh4ybtp7u2ok64nn66t1oh Ministarstvo rada, socijalne politike i izbjeglica Zeničko-dobojskog kantona 0 536499 3917036 2026-08-08T14:00:34Z Z1KA 87045 Preusmjereno na [[Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Zeničko-dobojski kanton]] 3917036 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Zeničko-dobojski kanton]] pcnjhunjv1g86olgc9snt0veaxj1x3q Ministarstvo rada, socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica Kantona Sarajevo 0 536500 3917038 2026-08-08T14:04:08Z Z1KA 87045 Preusmjereno na [[Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Kanton Sarajevo]] 3917038 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Kanton Sarajevo]] b5xjwzwnqxghmeanr5180eqjk0uzrs4 Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne zaštite i izbjeglica Kantona 10 0 536501 3917039 2026-08-08T14:05:26Z Z1KA 87045 Preusmjereno na [[Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Kanton 10]] 3917039 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Kanton 10]] ck0lynbedopbqdw3n87ao4wt05udrim Razgovor:Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici 1 536502 3917043 2026-08-08T14:57:12Z Mhare 481 restauracija razgovora 3917043 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma == Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim "doprinosima" ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;) Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 18:37, 1 mart 2026 (CET) == Anžuvinski ljiljan == <nowiki>U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~ </nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST) :Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST) ::<nowiki>Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne "teorija" o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~</nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST) :Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST) ::<nowiki>Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~</nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST) :::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje :::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST) ::::<nowiki>Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~</nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST) == Bošnjački ljiljan? == Mijenjanje naziva u "bošnjački ljiljan" historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:53, 28 juli 2026 (CEST) :Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST) ::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST) ::: U heraldici ne postoji "bosanski ljiljan". Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam "bosanski". U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev "bosanski " označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:15, 30 juli 2026 (CEST) ::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije formirane 1991. U njoj su bili:<ref>{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}</ref>{{Rp|202}} ::::* Enver Imamović ::::* Zvonimir Bebek ::::* Tihomir Glavaš ::::* Boris Nilević ::::* Hasan-Mirza Ćeman ::::* Vedran Hadžović ::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno. ::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. === Reference === {{Refspisak}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST) :::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:45, 30 juli 2026 (CEST) :::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta. :::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer "''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''" – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia]. :::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :) :::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u "bošnjački ljiljan", već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku. :::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu "danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je". Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i "prišivanje" jednom narodu. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 19:13, 30 juli 2026 (CEST) ::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST) :::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim: :::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''. :::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola. :::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). :::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST) ::::::::::Pozdrav, ::::::::::pogrešno sam ulinkao, imamo [[Ljiljan (simbol)]], pa mislim da se on treba spojiti sa ovim člankom i ondaovaj brisati. Ne vidim potrebu imati 2 članka koji o istom govore. Iskoristiti ono što je dobro napisano i upotpuniti članak o simbolu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:25, 31 juli 2026 (CEST) :::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz "bosanski ljiljan" uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo. :::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je "prvi" koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku. :::::::::Također, otkud teza da je "proklamativno usvojen" 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :) :::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe. :::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka. :::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 22:39, 30 juli 2026 (CEST) ::::::::hoćeš li doraditi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:05, 31 juli 2026 (CEST) :::::::::Haris me preduhitrio :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 15:54, 31 juli 2026 (CEST) == Rezime == === Činjenice === U raspravi je potvrđeno, kao i što je u zakonima poznato: * [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli BiH]] su [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava]], [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Intermezzo (himna)|himna]]; * Na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bosne_i_Hercegovine#Republika_Bosna_i_Hercegovina_(1992%E2%80%931998) zastavi RBIH] i grbu, te na nekom vojnom znakovlju, jedne od zaraćenih strana, nalazi se šest ljiljana; * Bosanski/bošnjački ljiljan kao pojam ne postoji u heraldici; * Ljiljani se nalaze na nekim grbovima nižih teritorijalnih jedinica u BiH; * Ljiljani nisu simbol BiH. Ako jesu, onda su jedan od desetine ili stotine znakova ili simbola, koji su prisutni u BiH; * Zastava RBIH, kao i izvedenice od nje, nedugo nakon zvaničnog usvajanja, je od Hrvata i Srba nepriznata kao simbol tih naroda, tako da je vremenom ljiljan postao simbol koji koriste bošnjačke političke i druge strukture. Hrvatski narod je izabrao šahovnicu, koja se npr. između ostalog zvanično nalazi na obilježju [https://bs.wikipedia.org/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Bosne_i_Hercegovine#Pukovi 1. puka OSBIH], respektivno dvoglavi bijeli orao (srpska trobojnica) za srpski puk, te grb s ljiljanima za bošnjački puk; * Bosna i Hercegovina je zasnovana na odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a; Kao i nekoliko drugih republika Jugoslavije === Teze === Bez da me odgovor interesira, jer Wikipedija ne služi za iznošenje vlastitih ili tuđih teza, bilo bi dobro da kolega pokuša objasniti slijedeće pojmove: * "...najreprezentativniji simbol bosanstva..." - šta je ''bosanstvo''? Da li je ljiljan simbol 37.110 Bosanaca u BiH? Ako jeste, ima li neka referenca? * Autor E.I. u [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf članku] navodi ponovo Bosance (i Hercegovce) čiji je simbol ljiljan; Znaju li Bosanci i Hercegovci da je to "njihov" simbol? * Ukoliko pojedinac, grupa ili neka politička partija smatra da su ljiljani simboli BiH, vjerovatno može o tome pokrenuti raspravu u Skupštini BiH, te se tamo može donijeti odluka o promjenama simbola BiH; Naše na Wikipediji nije da mi donosimo odluke ili prijedloge, te da iznosimo želje i teze koje nemaju nikakvu podlogu u zakonima; * Poznato je da Bosanci (i Hercegovci) nemaju politička prava u BiH, te je vjerovatno nemoguće rođeno dijete u registar rođenih upisati kao Bosanac (i Hercegovac); * Povezivanje srednjovjekovnih država i teritorija a područja BiH, ima istorijski, kulturološki značaj, ali nije osnova za današnju BiH, te njeno političko uređenje; === Zaključak === Članak je predložen za brisanje, a po potrebi i interesu korisnika, o ljiljanu kao simbolu u BiH, se može napisati u članku [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:05, 31 juli 2026 (CEST) :Mislim da je važno razdvojiti nekoliko stvari u ovome svemu. :Činjenica da izraz "bosanski ljiljan" nije formalni heraldički termin sama po sebi ne znači da je naziv neispravan, niti da ga treba zamijeniti nazivom "bošnjački ljiljan". U grbovnicima, štaviše, ni nema imena ispod nekih grbova, ali valjda se zaslužuje da se zna na šta se odnosi nešto? :Nazivi članaka na Wikipediji ne određuju se samo prema terminologiji jedne struke kada su potežu pitanja poput ovih, nego prema tome koji je naziv najzastupljeniji u relevantnim i pouzdanim izvorima. Heraldika govori o heraldičkim figurama poput ovih gore što sam ih nabrojao, dok se nazivi poput bosanskog ljiljana odnose na historijski i kulturni kontekst u kojem je određeni simbol korišten. :Mislim da bi za pitanje naziva trebalo prvenstveno pogledati historiografsku i stručnu literaturu: postoji li u relevantnim izvorima naziv "bosanski ljiljan" i postoji li jednako utemeljena upotreba naziva "bošnjački ljiljan". Koliko sam do sada uspio pronaći, prvi izraz koristi se u historiografskim radovima, i to dominantno, koji obrađuju srednjovjekovnu Bosnu i kasniju upotrebu ovog simbola. Ako postoji literatura koja pokazuje suprotno, mislim da bi upravo ona trebala biti osnova za promjenu naziva? :Nadalje, smatram da pitanja o tome koliko se danas ljudi identificira s određenim simbolom ili kako ga pojedine političke ili društvene grupe doživljavaju nisu presudna za naziv članka. Savremena upotreba svakako treba biti obrađena u članku, ali naziv bi se trebao temeljiti na provjerljivim izvorima i historijskom kontekstu, a ne na trenutnom viđenju značenja simbola. Ovo, čini mi se, ponavljam više puta. :Što se tiče samog brisanja, ne vidim da postoje razlozi koji bi opravdali uklanjanje članka. Tema je enciklopedijski značajna, postoje izvori, članak nije promotivan niti se radi o besmislenom sadržaju. Ako postoje problemi s neutralnošću, stilom ili nedovoljno preciznim formulacijama, to su razlozi za doradu članka, a ne za brisanje. :Postoje brojni članci o historijskim simbolima koji danas nisu službeni, ali su i dalje enciklopedijski relevantni. :Zato bih predložio da se rasprava vrati na dva ključna pitanja, dakle da se prijedlog za brisanje privremeno poništi (dok ne odlučimo šta ćemo i kako ćemo dalje): :# Koji naziv je najviše zastupljen u relevantnoj literaturi? :# Postoji li stvaran razlog za brisanje članka ili je problem prvenstveno u njegovom uređenju i organizaciji sadržaja zbog preklapanja sa člankom [[Ljiljan (simbol)]]? :Mislim da bi se uz doradu članka i jasnije i preciznije formulacije moglo doći do nečeg konkretnog :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 12:59, 31 juli 2026 (CEST) ::Slučajno sam nabasao na ovu raspravu dok sam pregledavao stanje članka na hrwiki – samo bih izrazio potporu za Tulumov način razmišljanja. Prema nekim svima zajedničkim smjernicama, mi kao Wikipedisti ne prosuđujemo logičnost nazivlja, već preslikavamo zatečeno stanje (na tragu [[en:WP:RIGHTGREATWRONGS]]). Prema tome, ako postoji općeprihvaćeni naziv, čak i ako je tehnički pogrešan, trebalo bismo ga svejedno koristiti, a zatim (ako za to postoje izvori) u članku opisati raspravu koja se vodi oko tog naziva i njegove točnosti. Jedini izuzetak tog pravila su naslovi koji zbunjuju čitatelje i naslovi koji ''flagrantno'' krše pravila o neutralnosti. Eto, jedna autsajderska. :) Svako dobro! [[Korisnik:Runolist|Runolist]] ([[Razgovor s korisnikom:Runolist|razgovor]]) 20:17, 31 juli 2026 (CEST) :Članak ne treba brisati, nego ga preimenovati i doraditi. Naziv "Bošnjački ljiljan" previše sužava temu, pa bi bolje odgovarao naslov poput "Ljiljan u bosanskoj heraldici". U tekstu treba jasno odvojiti srednjovjekovnu upotrebu, državne simbole Republike Bosne i Hercegovine i kasniju bošnjačku simboliku. :"Bošnjački ljiljan" može ostati kao preusmjerenje i biti objašnjen u posebnom odjeljku. Najbolje je da se naslov i sadržaj zasnivaju na pouzdanim izvorima, a ne na političkim tumačenjima. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:56, 31 juli 2026 (CEST) ::Meni je ovaj prijedlog sasvim prihvatljiv, članak je detaljno preuređen i mislim da se može ukloniti šablon za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 31 juli 2026 (CEST) :::Šta smo, gdje smo, dokle smo? Haris je članak u međuvremenu ozbiljno preuredio, i stilski i sadržajno, tako da mislim da više nema razloga da šablon za brisanje ostane. Bilo bi šteta da članak bude obrisan isključivo zbog isteka roka predviđenog šablonom :) :::Po meni je možda bilo logičnije odmah razdvojiti pojmove, pa da se od početka znalo šta ide pod simbol, šta pod biljku, a šta pod odlikovanje. Sad je to malo isprepleteno, ali nije ni sada kasno. Članak će se svakako još dorađivati. :::Koliko je do sada pokazano u raspravi, za naziv '''Bošnjački ljiljan''' nisu ponuđeni relevantni historiografski ni heraldički izvori. Istovremeno, pokazano je da '''Bosanski ljiljan''' nije formalni heraldički termin, ali nije pokazano da kao historiografski naziv ne postoji. Naprotiv, navedeno je više relevantnih izvora koji ga upravo tako nazivaju, pa zbog tradicije, ali prije svega pravilne historiografske formulacije koja prati termin na koji se misli, djeluje mi najsavršenijim odabirom za naziv i dalje (pogledajte zadnji dio komentara na koji način bi se to sprovelo). :::Harisov prijedlog mi nije loš i razumijem logiku iza njega, ali mi se čini da otvara neka nova pitanja i stvara blagu konfuziju. Ako članak nazovemo '''Ljiljan u bosanskoj heraldici''', onda se tema naslovom svodi prvenstveno na heraldiku i srednjovjekovnu Bosnu, iako članak obrađuje i kasniju upotrebu simbola, uključujući Republiku Bosnu i Herceogivnu i njegov savremeni identitetski kontekst. Drugim riječima, naslov i sadržaj ne bi više bili toliko usklađeni, a da ne pričam o tome što bi se i Hercegovci mogli naljutit :D :::Šalu na stranu, ni '''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' ne djeluje idealno. Mogao bi ostaviti utisak da se govori o savremenoj heraldici Bosne i Hercegovine ili čak o aktuelnim državnim simbolima, što opet nije slučaj. A usput je i poprilično dug i nezgrapan. :::Zato i dalje mislim da naslov prvenstveno treba jasno identifikovati predmet članka, a sadržaj treba objasniti njegov historijski razvoj, različite faze upotrebe i simboliku (kako nekadašnju, tako i aktuelnu). Ne možemo sve to ugurati u sam naziv. :::Pa iz tog razloga kontam da je višeznačnica '''Bosanski ljiljan''' zapravo najjednostavnije rješenje. Na njoj se može u disambiguejšnu u zagradi ili iza crte ukratko, do dvije rečenice, objasniti šta je šta: simbol, biljka i odlikovanje ili šta već. Mislim da bi to bilo najpreglednije i za čitaoce i za nas koji ćemo kasnije održavati članke. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 02:17, 3 august 2026 (CEST) Da se samo kratko uključim. Pošto vidim da ima volje za pisanjem. Odavno mi je bio plan da napišem članak o grbu BiH, baš odavno, al na kraju nisam. S[https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D1%80%D0%B1_%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%BD%D0%B5_%D0%B8_%D0%A5%D0%B5%D1%80%D1%86%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B5#%D0%9B%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B0%D1%82%D1%83%D1%80%D0%B0 kupio sam literature na tu temu], a plan je bio i tema ovog članka da se pokrije. Pa da preporučim autoru da ne počinje sakupljanje literature od početka. Koga zanima kako je konkretno išlo usvajanje 92-e, ima u ovoj knjizi Envera Imamovića iz 95e koju sam malopre dodao u literaturu. Ako autora članka zanima šira istorijska pozadina, nek se javi mogu ga uputiti u literaturu, mislim na taj trenutak kad se jedna zajednica simbolički oblikuje i prebrođava jaz, ebvo ovde od 500 godina, ima puno citirani pasus Karla Marksa na ovu temu. Deo literature ima i [https://sr.wikipedia.org/wiki/Zna%C4%8Dka_Zlatni_ljiljan u članku o Znački Zlatni ljiljan], taj sam članak na pisao. Pa eto, nek zavrne rukave. Sretno uredjivanje. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:56, 5 august 2026 (CEST) qorqwuyeyj6xlg0lojv5k1r9suuzu24 3917046 3917043 2026-08-08T15:01:03Z Mhare 481 pogrešan članak 3917046 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8 Bošnjački ljiljan 0 536503 3917049 2026-08-08T15:16:52Z Tulum387 155909 Preusmjereno na [[Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici]] 3917049 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici]] 043hdl7k2a8sm1nfrfxlt3r1qeexjwf Kategorija:Biografije, Vansbro 14 536504 3917060 2026-08-08T15:43:47Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Commonscat|People of Vansbro}} [[Kategorija:Vansbro]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Švedska|Vansbro]] 3917060 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|People of Vansbro}} [[Kategorija:Vansbro]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Švedska|Vansbro]] 9m8v0ycjm2fleufftn5jraca3j2d9na Šablon:Infokutija religija 10 536505 3917068 2026-08-08T16:22:28Z Vratiosevalter 174471 Nova stranica: <includeonly>{{Infokutija | iznad = {{#if: {{{ikona|}}} |[[Datoteka:{{{ikona}}}|{{if empty|{{{širina_ikone|}}}|25px}}|alt={{{alt_ikone|}}}]]<br/>{{{ime|}}}|{{if empty|{{{ime|}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}}} | iznadstil = font-size:125%; | podzaglavlje = {{#if:{{{izvorno_ime|}}}|<span class="nickname">'''{{#if:{{{izvorno_ime_jezik|}}}|{{lang|{{{izvorno_ime_jezik}}}|{{{izvorno_ime}}}}}|{{{izvorno_ime}}}}}'''</span>}} | stilkutije = width: 24em; | slika = {... 3917068 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Infokutija | iznad = {{#if: {{{ikona|}}} |[[Datoteka:{{{ikona}}}|{{if empty|{{{širina_ikone|}}}|25px}}|alt={{{alt_ikone|}}}]]<br/>{{{ime|}}}|{{if empty|{{{ime|}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}}} | iznadstil = font-size:125%; | podzaglavlje = {{#if:{{{izvorno_ime|}}}|<span class="nickname">'''{{#if:{{{izvorno_ime_jezik|}}}|{{lang|{{{izvorno_ime_jezik}}}|{{{izvorno_ime}}}}}|{{{izvorno_ime}}}}}'''</span>}} | stilkutije = width: 24em; | slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{širina_slike|}}}|sizedefault=frameless|alt={{{alt_slike|}}}|upright={{if empty|{{{slika_upright|}}}|0.9}}}} | opis = {{{opis_slike|}}} | stiloznake = white-space: nowrap; | oznaka1 = Skraćenica | podaci1 = {{{skraćenica|}}} | oznaka2 = Tip | podaci2 = {{{tip|}}} | oznaka3 = Klasifikacija | podaci3 = {{{klasifikacija|}}} | oznaka4 = Orijentacija | podaci4 = {{{orijentacija|}}} | oznaka5 = [[Sveti tekst|Sveti tekst]] | podaci5 = {{{sveti_tekst|}}} | oznaka6 = [[Teologija]] | podaci6 = {{{teologija|}}} | oznaka7 = Uređenje | podaci7 = {{{uređenje|}}} | oznaka8 = Upravljanje | podaci8 = {{{upravljanje|}}} | oznaka9 = Struktura | podaci9 = {{{struktura|}}} | oznaka10 = {{#if: {{{titula_poglavara|}}} | {{{titula_poglavara}}} | Poglavar }} | podaci10 = {{{ime_poglavara|}}} | oznaka11 = {{#if: {{{titula_poglavara1|}}} | {{{titula_poglavara1}}} | Vođa }} | podaci11 = {{{ime_poglavara1|}}} | oznaka12 = {{#if: {{{titula_poglavara2|}}} | {{{titula_poglavara2}}} | Zamjenik }} | podaci12 = {{{ime_poglavara2|}}} | oznaka13 = {{#if: {{{titula_poglavara3|}}} | {{{titula_poglavara3}}} }} | podaci13 = {{{ime_poglavara3|}}} | oznaka14 = {{#if: {{{podjela_tip|}}} | {{{podjela_tip}}} | Podjele }} | podaci14 = {{{podjela|}}} | oznaka15 = {{#if: {{{podjela_tip1|}}} | {{{podjela_tip1}}} | Podjele }} | podaci15 = {{{podjela1|}}} | oznaka16 = {{#if: {{{podjela_tip2|}}} | {{{podjela_tip2}}} | Podjele }} | podaci16 = {{{podjela2|}}} | oznaka17 = Udruženja | podaci17 = {{{udruženja|}}} | oznaka18 = Zajedništvo | podaci18 = {{{zajedništvo|}}} | oznaka19 = Područje | podaci19 = {{{područje|}}} | oznaka20 = Jezik | podaci20 = {{{jezik|}}} | oznaka21 = Liturgija | podaci21 = {{{liturgija|}}} | oznaka22 = Sjedište | podaci22 = {{{sjedište|}}} | oznaka23 = Teritorija | podaci23 = {{{teritorija|}}} | oznaka24 = Osnivač | podaci24 = {{{osnivač|}}} | oznaka25 = Porijeklo | podaci25 = {{#if: {{{datum_osnivanja|}}} | {{{datum_osnivanja}}} }} {{#if:{{{datum_osnivanja|}}}{{{mjesto_osnivanja|}}} |}}{{#if:{{{mjesto_osnivanja|}}}| <br />{{{mjesto_osnivanja}}} }} | oznaka26 = Samostalnost | podaci26 = {{{samostalnost|}}} | oznaka27 = Priznanje | podaci27 = {{{priznanje|}}} | oznaka28 = [[Šizma|Odvojeno od]] | podaci28 = {{{odvojeno_od|}}} | oznaka29 = Razgranato iz | podaci29 = {{{razgranato_iz|}}} | oznaka30 = Nastalo spajanjem | podaci30 = {{{spajanje|}}} | oznaka31 = Apsorbovano | podaci31 = {{{apsorbirano|}}} | oznaka32 = Odvajanja | podaci32 = {{{odvajanja|}}} | oznaka33 = Spojeno u | podaci33 = {{{spojeno_u|}}} | oznaka34 = Ukinuto | podaci34 = {{{ukinuto|}}} | oznaka35 = {{if empty|{{{zajednice_tip|}}}|Zajednice}} | podaci35 = {{{zajednice|}}} | oznaka36 = Broj sljedbenika | podaci36 = {{{broj_sljedbenika|}}} | oznaka37 = {{#if:{{{službenici_tip|}}} | {{{službenici_tip}}} | Vjerski službenici}} | podaci37 = {{{vjerski_službenici|}}} | oznaka38 = [[Bogomolja|Bogomolje]] | podaci38 = {{{bogomolje|}}} | oznaka39 = Bolnice | podaci39 = {{{bolnice|}}} | oznaka40 = Osnovne škole | podaci40 = {{{osnovne_škole|}}} | oznaka41 = Srednje škole | podaci41 = {{{srednje_škole|}}} | oznaka42 = Visokoškolske ustanove | podaci42 = {{{visokoškolske_ustanove|}}} | oznaka43 = Teološke škole | podaci43 = {{{teološke_škole|}}} | oznaka44 = Drugi nazivi | podaci44 = {{{drugi_nazivi|}}} | oznaka45 = Publikacije | podaci45 = {{{publikacije|}}} | oznaka46 = Službena web stranica | podaci46 = {{{veb-sajt|}}} | oznaka47 = Logo | podaci47 = {{{logo|}}} | podaci48 = {{{modul|}}} | stilispod = | ispod = {{{napomene|}}} }}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> okrdhlgc5ox2g99ev7ptx1f6cd1zkvp Šablon:Infokutija religija/dok 10 536506 3917071 2026-08-08T16:28:51Z Vratiosevalter 174471 Nova stranica: {{Šablon:Dokumentacija}} Ovaj šablon infokutije je za religije, vjeroispovijesti i vjerske denominacije. Neki parametri su dizajnirani primarno za kršćanske denominacije, ali šablon je primjenjiv na sve religije kada se neprimjenjivi parametri ostave prazni. == Korištenje == Za korištenje ovog šablona, kopirajte tekst ispod u članak i popunite željena polja. Samo "ime" je obavezno. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto;"> {{Infokutija religija | i... 3917071 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Dokumentacija}} Ovaj šablon infokutije je za religije, vjeroispovijesti i vjerske denominacije. Neki parametri su dizajnirani primarno za kršćanske denominacije, ali šablon je primjenjiv na sve religije kada se neprimjenjivi parametri ostave prazni. == Korištenje == Za korištenje ovog šablona, kopirajte tekst ispod u članak i popunite željena polja. Samo "ime" je obavezno. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto;"> {{Infokutija religija | ikona = | širina_ikone = | alt_ikone = | ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | slika = | širina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | skraćenica = | tip = | klasifikacija = | orijentacija = | sveti_tekst = | teologija = | uređenje = | upravljanje = | struktura = | titula_poglavara = | ime_poglavara = | titula_poglavara1 = | ime_poglavara1 = | titula_poglavara2 = | ime_poglavara2 = | titula_poglavara3 = | ime_poglavara3 = | podjela_tip = | podjela = | podjela_tip1 = | podjela1 = | podjela_tip2 = | podjela2 = | udruženja = | zajedništvo = | područje = | jezik = | liturgija = | sjedište = | teritorija = | osnivač = | datum_osnivanja = | mjesto_osnivanja = | samostalnost = | priznanje = | odvojeno_od = | razgranato_iz = | spajanje = | apsorbirano = | odvajanja = | spojeno_u = | ukinuto = | zajednice_tip = | zajednice = | broj_sljedbenika = | službenici_tip = | vjerski_službenici = | bogomolje = | bolnice = | osnovne_škole = | srednje_škole = | visokoškolske_ustanove = | teološke_škole = | drugi_nazivi = | publikacije = | veb-sajt = | logo = | modul = | napomene = }} </syntaxhighlight> {{clear}} == Parametri == Objašnjenje svakog parametra. Za više informacija, pitajte na [[Šablon razgovor:Infokutija religija|stranici za razgovor]]. === Identitet === * '''ikona''' — opcionalna ikona iznad naziva organizacije (navesti datoteku i veličinu) * '''širina_ikone''' — širina ikone (npr. "25px") * '''alt_ikone''' — alternativni tekst za ikonu (pristupačnost) * '''ime''' — naziv religije ili denominacije; podrazumijeva naslov članka * '''izvorno_ime''' — naziv na izvornom jeziku organizacije (ako nije bosanski) * '''izvorno_ime_jezik''' — [[ISO 639-1]] kod za jezik korišten u prethodnom polju * '''slika''' — slika povezana s religijom/denominacijom (logo, simbol) * '''širina_slike''' — širina slike; podrazumijevano "frameless". Preporučuje se manje od 200px * '''alt_slike''' — alternativni tekst za sliku (pristupačnost) * '''opis_slike''' — opis slike * '''skraćenica''' — skraćenica ili akronim (npr. SPC, IZ, RKC) * '''tip''' — tip organizacije * '''klasifikacija''' — pripadnost široj religiji (islam, kršćanstvo, judaizam, budizam, hinduizam...) === Doktrina i upravljanje === * '''orijentacija''' — teološka/konfesionalna orijentacija (sunnitski, katolički, pravoslavni, reformski...) * '''sveti_tekst''' — kanon svetog teksta (Kur'an, Biblija, Tora, Tipitaka...) * '''teologija''' — glavna teološka tradicija * '''uređenje''' — tip unutrašnjeg uređenja (episkopalno, kongregacijsko, hijerarhijsko...) * '''upravljanje''' — tip upravljanja i/ili upravljačko tijelo * '''struktura''' — organizacijska struktura za grupe koje ne koriste standardno crkveno uređenje === Vodstvo === Šablon podržava do četiri nivoa vodstva. Svaki nivo ima prilagodljiv naslov. * '''titula_poglavara''' — titula vjerskog poglavara; podrazumijevano "Poglavar" (npr. Reisu-l-ulema, Patrijarh, Papa) * '''ime_poglavara''' — ime vjerskog poglavara * '''titula_poglavara1''' — drugi nivo vodstva; podrazumijevano "Vođa" * '''ime_poglavara1''' — ime * '''titula_poglavara2''' — treći nivo; podrazumijevano "Zamjenik" * '''ime_poglavara2''' — ime * '''titula_poglavara3''' — četvrti nivo (prilagodljiv naslov, bez podrazumijevanog) * '''ime_poglavara3''' — ime === Unutrašnje podjele === * '''podjela_tip''' — tip podjele (npr. "Muftilucima", "Biskupije", "Eparhije"); podrazumijevano "Podjele" * '''podjela''' — nazivi ili broj podjela * '''podjela_tip1''' — drugi tip podjele * '''podjela1''' — nazivi ili broj * '''podjela_tip2''' — treći tip podjele * '''podjela2''' — nazivi ili broj === Vanjski odnosi === * '''udruženja''' — nazivi udruženja, saveza, ekumenskih tijela kojih je član * '''zajedništvo''' — puno zajedništvo s drugim vjerskim zajednicama (npr. puno zajedništvo između anglikanske i luteranske crkve) === Geografija i jezik === * '''područje''' — geografsko područje rasprostranjenosti * '''jezik''' — jezik korišten u bogoslužju, ceremonijama, službenim dokumentima * '''liturgija''' — liturgijski obred koji se koristi (npr. [[Rimski obred]], [[Vizantijski obred]]) * '''sjedište''' — sjedište ili glavni ured * '''teritorija''' — teritorija jurisdikcije === Porijeklo i historija === * '''osnivač''' — osnivač religije ili denominacije * '''datum_osnivanja''' — datum osnivanja (prikazuje se pod "Porijeklo") * '''mjesto_osnivanja''' — mjesto osnivanja (prikazuje se pod "Porijeklo") * '''samostalnost''' — datum ili okolnosti sticanja samostalnosti (autokefalije i sl.) * '''priznanje''' — datum ili okolnosti formalnog priznanja * '''odvojeno_od''' — od koje denominacije se odvojila ([[Šizma|šizma]]) * '''razgranato_iz''' — ako se denominacija razgranala iz roditeljske * '''spajanje''' — ako je denominacija nastala spajanjem drugih * '''apsorbirano''' — nazivi denominacija koje su apsorbirane u ovu * '''odvajanja''' — nazivi denominacija koje su se odvojile * '''spojeno_u''' — naziv denominacije u koju je ova spojena * '''ukinuto''' — godina u kojoj je tijelo prestalo postojati (ako nije spojeno) === Statistika === * '''zajednice_tip''' — tip zajednica (npr. "Džemati", "Parohije", "Župe"); podrazumijevano "Zajednice" * '''zajednice''' — broj zajednica * '''broj_sljedbenika''' — broj sljedbenika ili pripadnika * '''službenici_tip''' — tip vjerskih službenika (npr. "Imami", "Svećenici", "Sveštenici", "Rabini") * '''vjerski_službenici''' — broj vjerskih službenika * '''bogomolje''' — broj [[bogomolja]] (džamija, crkava, sinagoga, hramova...) * '''bolnice''' — broj bolnica koje vodi vjerska zajednica * '''osnovne_škole''' — broj osnovnih škola * '''srednje_škole''' — broj srednjih škola * '''visokoškolske_ustanove''' — broj fakulteta i univerziteta * '''teološke_škole''' — broj teoloških obrazovnih ustanova ([[Seminar (teologija)|seminara]], [[Medresa|medresa]], bogoslovija, [[Ješiva|ješiva]]...) === Ostalo === * '''drugi_nazivi''' — alternativni nazivi pod kojima je religija/denominacija poznata * '''publikacije''' — nazivi publikacija koje izdaje * '''veb-sajt''' — službena web stranica (koristiti <nowiki>{{URL|https://...}}</nowiki>) * '''logo''' — logo organizacije * '''modul''' — za ugradnju drugih infokutija u ovu * '''napomene''' — fusnote; prikazuju se na dnu infokutije == Primjer == === Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini === {{Infokutija religija | ime = Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini | skraćenica = IZ u BiH | klasifikacija = [[Islam]] | orijentacija = [[Suniti|Sunnitski islam]] ([[Hanefijski mezheb|hanefijski]]) | sveti_tekst = [[Kur'an]] | uređenje = Hijerarhijsko | titula_poglavara = [[Reisu-l-ulema]] | ime_poglavara = [[Husein Kavazović]] | podjela_tip = [[Muftiluk]]i | podjela = 9 muftiluka u BiH | podjela_tip1 = Mešihati | podjela1 = 3 mešihata u dijaspori | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | osnivač = | datum_osnivanja = 1882. | mjesto_osnivanja = [[Sarajevo]] | zajednice_tip = [[Džemat]]i | službenici_tip = [[Imam]]i | bogomolje = 1.916 | teološke_škole = 8 ([[Medresa|medresa]]) | veb-sajt = {{URL|https://www.islamskazajednica.ba}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto;"> {{Infokutija religija | ime = Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini | skraćenica = IZ u BiH | klasifikacija = [[Islam]] | orijentacija = [[Suniti|Sunnitski islam]] ([[Hanefijski mezheb|hanefijski]]) | sveti_tekst = [[Kur'an]] | uređenje = Hijerarhijsko | titula_poglavara = [[Reisu-l-ulema]] | ime_poglavara = [[Husein Kavazović]] | podjela_tip = [[Muftiluk]]i | podjela = 9 muftiluka u BiH | podjela_tip1 = Mešihati | podjela1 = 3 mešihata u dijaspori | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_osnivanja = 1882. | zajednice_tip = [[Džemat]]i | službenici_tip = [[Imam]]i | bogomolje = 1.916 | teološke_škole = 8 ([[Medresa|medresa]]) | veb-sajt = {{URL|https://www.islamskazajednica.ba}} }} </syntaxhighlight> {{clear}} == Također pogledajte == {{Šablon:Organizacione_infokutije}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Kategorije ispod ove linije --> [[Kategorija:Infokutije|Religija]] }}</includeonly> 00mgxw6589lq9miwcbq7euj1uclki2a 3917072 3917071 2026-08-08T16:36:46Z Vratiosevalter 174471 3917072 wikitext text/x-wiki Ovaj šablon infokutije je za religije, vjeroispovijesti i vjerske denominacije. Neki parametri su dizajnirani primarno za kršćanske denominacije, ali šablon je primjenjiv na sve religije kada se neprimjenjivi parametri ostave prazni. == Korištenje == Za korištenje ovog šablona, kopirajte tekst ispod u članak i popunite željena polja. Samo "ime" je obavezno. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto;"> {{Infokutija religija | ikona = | širina_ikone = | alt_ikone = | ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | slika = | širina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | skraćenica = | tip = | klasifikacija = | orijentacija = | sveti_tekst = | teologija = | uređenje = | upravljanje = | struktura = | titula_poglavara = | ime_poglavara = | titula_poglavara1 = | ime_poglavara1 = | titula_poglavara2 = | ime_poglavara2 = | titula_poglavara3 = | ime_poglavara3 = | podjela_tip = | podjela = | podjela_tip1 = | podjela1 = | podjela_tip2 = | podjela2 = | udruženja = | zajedništvo = | područje = | jezik = | liturgija = | sjedište = | teritorija = | osnivač = | datum_osnivanja = | mjesto_osnivanja = | samostalnost = | priznanje = | odvojeno_od = | razgranato_iz = | spajanje = | apsorbirano = | odvajanja = | spojeno_u = | ukinuto = | zajednice_tip = | zajednice = | broj_sljedbenika = | službenici_tip = | vjerski_službenici = | bogomolje = | bolnice = | osnovne_škole = | srednje_škole = | visokoškolske_ustanove = | teološke_škole = | drugi_nazivi = | publikacije = | veb-sajt = | logo = | modul = | napomene = }} </syntaxhighlight> {{clear}} == Parametri == Objašnjenje svakog parametra. Za više informacija, pitajte na [[Šablon razgovor:Infokutija religija|stranici za razgovor]]. === Identitet === * '''ikona''' — opcionalna ikona iznad naziva organizacije (navesti datoteku i veličinu) * '''širina_ikone''' — širina ikone (npr. "25px") * '''alt_ikone''' — alternativni tekst za ikonu (pristupačnost) * '''ime''' — naziv religije ili denominacije; podrazumijeva naslov članka * '''izvorno_ime''' — naziv na izvornom jeziku organizacije (ako nije bosanski) * '''izvorno_ime_jezik''' — [[ISO 639-1]] kod za jezik korišten u prethodnom polju * '''slika''' — slika povezana s religijom/denominacijom (logo, simbol) * '''širina_slike''' — širina slike; podrazumijevano "frameless". Preporučuje se manje od 200px * '''alt_slike''' — alternativni tekst za sliku (pristupačnost) * '''opis_slike''' — opis slike * '''skraćenica''' — skraćenica ili akronim (npr. SPC, IZ, RKC) * '''tip''' — tip organizacije * '''klasifikacija''' — pripadnost široj religiji (islam, kršćanstvo, judaizam, budizam, hinduizam...) === Doktrina i upravljanje === * '''orijentacija''' — teološka/konfesionalna orijentacija (sunnitski, katolički, pravoslavni, reformski...) * '''sveti_tekst''' — kanon svetog teksta (Kur'an, Biblija, Tora, Tipitaka...) * '''teologija''' — glavna teološka tradicija * '''uređenje''' — tip unutrašnjeg uređenja (episkopalno, kongregacijsko, hijerarhijsko...) * '''upravljanje''' — tip upravljanja i/ili upravljačko tijelo * '''struktura''' — organizacijska struktura za grupe koje ne koriste standardno crkveno uređenje === Vodstvo === Šablon podržava do četiri nivoa vodstva. Svaki nivo ima prilagodljiv naslov. * '''titula_poglavara''' — titula vjerskog poglavara; podrazumijevano "Poglavar" (npr. Reisu-l-ulema, Patrijarh, Papa) * '''ime_poglavara''' — ime vjerskog poglavara * '''titula_poglavara1''' — drugi nivo vodstva; podrazumijevano "Vođa" * '''ime_poglavara1''' — ime * '''titula_poglavara2''' — treći nivo; podrazumijevano "Zamjenik" * '''ime_poglavara2''' — ime * '''titula_poglavara3''' — četvrti nivo (prilagodljiv naslov, bez podrazumijevanog) * '''ime_poglavara3''' — ime === Unutrašnje podjele === * '''podjela_tip''' — tip podjele (npr. "Muftilucima", "Biskupije", "Eparhije"); podrazumijevano "Podjele" * '''podjela''' — nazivi ili broj podjela * '''podjela_tip1''' — drugi tip podjele * '''podjela1''' — nazivi ili broj * '''podjela_tip2''' — treći tip podjele * '''podjela2''' — nazivi ili broj === Vanjski odnosi === * '''udruženja''' — nazivi udruženja, saveza, ekumenskih tijela kojih je član * '''zajedništvo''' — puno zajedništvo s drugim vjerskim zajednicama (npr. puno zajedništvo između anglikanske i luteranske crkve) === Geografija i jezik === * '''područje''' — geografsko područje rasprostranjenosti * '''jezik''' — jezik korišten u bogoslužju, ceremonijama, službenim dokumentima * '''liturgija''' — liturgijski obred koji se koristi (npr. [[Rimski obred]], [[Vizantijski obred]]) * '''sjedište''' — sjedište ili glavni ured * '''teritorija''' — teritorija jurisdikcije === Porijeklo i historija === * '''osnivač''' — osnivač religije ili denominacije * '''datum_osnivanja''' — datum osnivanja (prikazuje se pod "Porijeklo") * '''mjesto_osnivanja''' — mjesto osnivanja (prikazuje se pod "Porijeklo") * '''samostalnost''' — datum ili okolnosti sticanja samostalnosti (autokefalije i sl.) * '''priznanje''' — datum ili okolnosti formalnog priznanja * '''odvojeno_od''' — od koje denominacije se odvojila ([[Šizma|šizma]]) * '''razgranato_iz''' — ako se denominacija razgranala iz roditeljske * '''spajanje''' — ako je denominacija nastala spajanjem drugih * '''apsorbirano''' — nazivi denominacija koje su apsorbirane u ovu * '''odvajanja''' — nazivi denominacija koje su se odvojile * '''spojeno_u''' — naziv denominacije u koju je ova spojena * '''ukinuto''' — godina u kojoj je tijelo prestalo postojati (ako nije spojeno) === Statistika === * '''zajednice_tip''' — tip zajednica (npr. "Džemati", "Parohije", "Župe"); podrazumijevano "Zajednice" * '''zajednice''' — broj zajednica * '''broj_sljedbenika''' — broj sljedbenika ili pripadnika * '''službenici_tip''' — tip vjerskih službenika (npr. "Imami", "Svećenici", "Sveštenici", "Rabini") * '''vjerski_službenici''' — broj vjerskih službenika * '''bogomolje''' — broj [[bogomolja]] (džamija, crkava, sinagoga, hramova...) * '''bolnice''' — broj bolnica koje vodi vjerska zajednica * '''osnovne_škole''' — broj osnovnih škola * '''srednje_škole''' — broj srednjih škola * '''visokoškolske_ustanove''' — broj fakulteta i univerziteta * '''teološke_škole''' — broj teoloških obrazovnih ustanova ([[Seminar (teologija)|seminara]], [[Medresa|medresa]], bogoslovija, [[Ješiva|ješiva]]...) === Ostalo === * '''drugi_nazivi''' — alternativni nazivi pod kojima je religija/denominacija poznata * '''publikacije''' — nazivi publikacija koje izdaje * '''veb-sajt''' — službena web stranica (koristiti <nowiki>{{URL|https://...}}</nowiki>) * '''logo''' — logo organizacije * '''modul''' — za ugradnju drugih infokutija u ovu * '''napomene''' — fusnote; prikazuju se na dnu infokutije == Primjer == === Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini === {{Infokutija religija | ime = Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini | skraćenica = IZ u BiH | klasifikacija = [[Islam]] | orijentacija = [[Suniti|Sunnitski islam]] ([[Hanefijski mezheb|hanefijski]]) | sveti_tekst = [[Kur'an]] | uređenje = Hijerarhijsko | titula_poglavara = [[Reisu-l-ulema]] | ime_poglavara = [[Husein Kavazović]] | podjela_tip = [[Muftiluk]]i | podjela = 9 muftiluka u BiH | podjela_tip1 = Mešihati | podjela1 = 3 mešihata u dijaspori | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | osnivač = | datum_osnivanja = 1882. | mjesto_osnivanja = [[Sarajevo]] | zajednice_tip = [[Džemat]]i | službenici_tip = [[Imam]]i | bogomolje = 1.916 | teološke_škole = 8 ([[Medresa|medresa]]) | veb-sajt = {{URL|https://www.islamskazajednica.ba}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto;"> {{Infokutija religija | ime = Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini | skraćenica = IZ u BiH | klasifikacija = [[Islam]] | orijentacija = [[Suniti|Sunnitski islam]] ([[Hanefijski mezheb|hanefijski]]) | sveti_tekst = [[Kur'an]] | uređenje = Hijerarhijsko | titula_poglavara = [[Reisu-l-ulema]] | ime_poglavara = [[Husein Kavazović]] | podjela_tip = [[Muftiluk]]i | podjela = 9 muftiluka u BiH | podjela_tip1 = Mešihati | podjela1 = 3 mešihata u dijaspori | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_osnivanja = 1882. | zajednice_tip = [[Džemat]]i | službenici_tip = [[Imam]]i | bogomolje = 1.916 | teološke_škole = 8 ([[Medresa|medresa]]) | veb-sajt = {{URL|https://www.islamskazajednica.ba}} }} </syntaxhighlight> {{clear}} == Također pogledajte == {{Šablon:Organizacione_infokutije}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Kategorije ispod ove linije --> [[Kategorija:Infokutije|Religija]] }}</includeonly> mb49qpuzmbggjewnzqdgmbyi0qv9vme 3917123 3917072 2026-08-08T22:15:51Z Vratiosevalter 174471 3917123 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} Ovaj šablon infokutije namijenjen je člancima o '''religijama, religijskim tradicijama, denominacijama i konfesijama, religijskim pravcima i školama, religijskim pokretima te religijskim organizacijama i zajednicama''' koje predstavljaju jasno definisan predmet članka. Šablon je prilagođen različitim religijskim, institucionalnim, historijskim i geografskim kontekstima. '''Ne pretpostavlja''' postojanje osnivača, svetih tekstova, centralnog poglavara, formalne hijerarhije, jedinstvene liturgije ili centralizovane organizacije. Parametre treba popuniti samo kada su primjenjivi na predmet članka i kada za njih postoje pouzdani podaci. {{Napomena|'''Neutralnost i izvori:''' Podaci prikazani u infokutiji trebaju biti provjerljivi i, gdje je potrebno, potkrijepljeni izvorima u tijelu članka. Službeni izvori religijskih zajednica mogu se koristiti za službene nazive, organizacijsku strukturu i samorazumijevanje zajednice, ali tvrdnje o historiji, doktrini, klasifikaciji, brojnosti i odnosima s drugim zajednicama treba, gdje je relevantno, provjeravati i prema pouzdanim nezavisnim, sekundarnim ili akademskim izvorima. Infokutija ne treba predstavljati sporne klasifikacije kao nesporne činjenice.}} == Opis == Šablon pruža sažet i ujednačen prikaz ključnih podataka o religijskom entitetu. Predviđen je za različite religijske tradicije, institucionalne modele i historijske kontekste, uključujući entitete koji nemaju centralnu organizaciju ili jedinstvenu hijerarhiju. Parametri nisu obavezni. Nepopunjena polja ne prikazuju se u infokutiji. == Namjena == Šablon se može koristiti za: * religije i religijske tradicije; * pravce, škole, denominacije i konfesije; * religijske organizacije i zajednice; * religijske pokrete; * historijske, ugašene ili bivše religijske organizacije i zajednice. === Religije i religijske tradicije === Primjeri uključuju: [[Islam]], [[Kršćanstvo]], [[Judaizam]], [[Budizam]], [[Hinduizam]], [[Sikhizam]], [[Sufizam]] i [[Theravāda]]. === Pravci, škole, denominacije i konfesije === Primjeri uključuju: [[Hanefijski mezheb]], [[Maturidizam]], [[Tomizam]], [[Katolicizam]], [[Pravoslavlje]], [[Protestantizam]], [[Sunizam]] i [[Šiizam]]. {{Napomena|Kategorije poput ''denominacija'', ''konfesija'', ''tradicija'', ''škola'' i ''pokret'' ne koriste se univerzalno u akademskoj literaturi. Parametar <code>type</code> treba odražavati najprikladniji opis predmeta članka prema pouzdanim izvorima.}} === Religijske organizacije i zajednice === Primjeri uključuju: [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]], [[Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine]], [[Katolička crkva u Bosni i Hercegovini]] i [[Srpska pravoslavna crkva]]. === Religijski pokreti === Šablon se može koristiti za historijske i savremene religijske pokrete, uključujući [[Reformacija|Reformaciju]] i različite oblike religijskog modernizma, revivalizma ili reformskih pokreta. === Historijski i ugašeni entiteti === Šablon se može koristiti i za historijske, ugašene ili kasnije integrisane religijske entitete. U takvim slučajevima treba koristiti historijske parametre, a podatke predstavljati u odgovarajućem vremenskom kontekstu. == Kada koristiti drugi šablon == ; Za pojedinačne sakralne građevine : Za džamije, crkve, sinagoge, hramove i druge pojedinačne vjerske objekte koristiti odgovarajuću infokutiju za sakralnu građevinu, ako postoji. ; Za pravoslavne eparhije : Ako je predmet članka konkretna eparhija, koristiti [[Šablon:Infokutija eparhija]] ako postoji. ; Za vjerske vođe kao pojedince : Za pape, patrijarhe, reisu-l-uleme, rabine, svećenike, imame i druge pojedince koristiti [[Šablon:Infokutija osoba]] ili odgovarajuću biografsku infokutiju. ; Za pojedinačne vjerske objekte, škole, univerzitete, časopise i druge ustanove : Ako postoji specijalizovana infokutija za konkretnu vrstu ustanove, prednost treba dati toj infokutiji. == Neutralnost i klasifikacija == === Tip entiteta === Parametar <code>type</code> opisuje '''šta je predmet članka''', a ne kojoj religiji pripada. Preporučene vrijednosti su: * <code>religija</code> * <code>religijska tradicija</code> * <code>pravac / škola</code> * <code>denominacija / konfesija</code> * <code>organizacija / zajednica</code> * <code>religijski pokret</code> Ove vrijednosti nisu formalna taksonomija Wikipedije. One služe za sažet opis predmeta članka. U slučajevima u kojima se pouzdani izvori razlikuju, ne treba nametati jednu klasifikaciju samo radi infokutije. Značajne razlike u klasifikaciji treba objasniti u tekstu članka. === Klasifikacija i orijentacija === <code>main_classification</code> označava širu religijsku porodicu ili tradiciju, dok <code>orientation</code> može označavati užu granu, pravac, školu ili doktrinarno usmjerenje. Primjer: <syntaxhighlight lang="text"> | main_classification = Islam | orientation = Sunizam </syntaxhighlight> Ovi parametri koriste se samo kada takva klasifikacija ima uporište u pouzdanim izvorima. Ne treba stvarati umjetne hijerarhije samo radi popunjavanja infokutije. === Religija naspram organizacije === Važno je razlikovati religiju ili religijsku tradiciju od konkretne organizacije koja djeluje unutar nje. Na primjer: * [[Islam]] kao religija nema jedno administrativno sjedište, centralnog poglavara niti jednu jedinstvenu organizaciju. * [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] jeste konkretna organizacija i zato može imati sjedište, rukovodstvo, administrativnu strukturu, teritorijalnu nadležnost i broj članova. Parametre treba popunjavati u skladu s predmetom konkretnog članka. == Korištenje == Kopirajte odgovarajući primjer u članak i popunite samo parametre za koje postoje relevantni i provjerljivi podaci. === Prazni primjer === <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Infokutija religija | name = | native_name = | native_name_lang = | abbreviation = | other_names = | icon = | icon_width = | icon_alt = | image = | imagewidth = | imageupright = | alt = | caption = | logo = | type = | main_classification = | orientation = | scripture = | theology = | polity = | governance = | structure = | leader_title = | leader_name = | leader/moderator = | leader_title1 = | leader_name1 = | leader = | leader_title2 = | leader_name2 = | director = | leader_title3 = | leader_name3 = | fellowships_type = | fellowships = | fellowships_type1 = | fellowships1 = | division_type = | division = | division_type1 = | division1 = | division_type2 = | division2 = | division_type3 = | division3 = | associations = | full_communion = | area = | region = | language = | liturgy = | headquarters = | territory = | possessions = | founder = | founded_date = | founded_place = | independence = | reunion = | recognition = | separated_from = | branched_from = | merger = | absorbed = | separations = | merged_into = | defunct = | congregations_type = | congregations = | number_of_followers = | members = | ministers_type = | ministers = | missionaries = | missionary organization = | aid = | churches = | hospitals = | nursing_homes = | primary_schools = | secondary_schools = | tertiary = | seminaries = | tax_status = | publications = | website = | website_title1 = | website1 = | slogan = | misc = | module = | footnotes = }} </syntaxhighlight> == Parametri == === Identitet i prikaz === ; <code>name</code> : Naziv predmeta članka. Ako nije naveden, šablon može koristiti naziv stranice. ; <code>native_name</code> : Naziv predmeta na izvornom jeziku. ; <code>native_name_lang</code> : Jezički kod za <code>native_name</code>, prema odgovarajućem ISO standardu. ; <code>abbreviation</code> : Uobičajena skraćenica ili akronim. ; <code>other_names</code> : Drugi značajni, alternativni, historijski ili lokalno korišteni nazivi. ; <code>icon</code> : Mala ikona prikazana u zaglavlju infokutije. ; <code>icon_width</code> : Širina ikone. U pravilu nije potrebno navoditi ovaj parametar. ; <code>icon_alt</code> : Alternativni tekst za ikonu. Treba opisivati njen vizuelni sadržaj. ; <code>image</code> : Glavna reprezentativna slika predmeta članka. ; <code>imagewidth</code> : Ručno određena širina slike. U pravilu prednost treba dati <code>imageupright</code>. ; <code>imageupright</code> : Relativna veličina slike u odnosu na standardnu veličinu. ; <code>alt</code> : Alternativni tekst glavne slike. Treba opisivati ono što je vizuelno prikazano. ; <code>caption</code> : Opis ili objašnjenje glavne slike. ; <code>logo</code> : Službeni logotip organizacije, ako postoji i ako je relevantan. Ne treba ga koristiti kao zamjenu za glavnu ilustraciju. === Klasifikacija i doktrina === ; <code>type</code> : Vrsta ili priroda predmeta članka. Preporučene vrijednosti su <code>religija</code>, <code>religijska tradicija</code>, <code>pravac / škola</code>, <code>denominacija / konfesija</code>, <code>organizacija / zajednica</code> i <code>religijski pokret</code>. Po potrebi se može koristiti precizniji opis podržan izvorima. ; <code>main_classification</code> : Šira religijska porodica ili tradicija. ; <code>orientation</code> : Uža grana, pravac, škola ili doktrinarno usmjerenje. ; <code>scripture</code> : Kanonski, sveti ili drugi temeljni religijski tekstovi. Kod tradicija koje nemaju pisani kanon može se navesti odgovarajući opis usmene ili druge tradicije. ; <code>theology</code> : Teološki, filozofski, doktrinarni ili drugi relevantni intelektualni okvir. Za neteističke tradicije treba koristiti terminologiju primjerenu toj tradiciji. === Organizacija i upravljanje === ; <code>polity</code> : Formalni model institucionalnog uređenja, kada postoji. ; <code>governance</code> : Konkretno tijelo, institucija ili mehanizam upravljanja. ; <code>structure</code> : Sažet prikaz organizacijske strukture kada <code>polity</code> i <code>governance</code> nisu dovoljni. === Vodstvo === ; <code>leader_title</code> : Naziv glavne vodeće funkcije. ; <code>leader_name</code> : Ime nosioca glavne vodeće funkcije. ; <code>leader/moderator</code> : Alias za <code>leader_name</code>, ako ga implementacija šablona podržava. ; <code>leader_title1</code>, <code>leader_name1</code>, <code>leader</code> : Dodatna vodeća funkcija i ime njenog nosioca. ; <code>leader_title2</code>, <code>leader_name2</code>, <code>director</code> : Dodatna vodeća ili direktorska funkcija. ; <code>leader_title3</code>, <code>leader_name3</code> : Četvrta vodeća funkcija, ako je potrebna. {{Napomena|Ovi parametri ne podrazumijevaju da predmet mora imati jednog vođu. Mogu se koristiti za različite ili paralelne funkcije. Za religije i tradicije bez centralnog vodstva treba ih ostaviti praznim.}} === Unutrašnje zajednice i podjele === ; <code>fellowships_type</code>, <code>fellowships</code> : Vrsta i popis autonomnih zajednica, bratstava, redova, udruženja ili drugih srodnih cjelina. ; <code>fellowships_type1</code>, <code>fellowships1</code> : Dodatni par za vrstu i popis takvih zajednica. ; <code>division_type</code>, <code>division</code> : Vrsta i popis unutrašnjih podjela. One mogu biti administrativne, teritorijalne, doktrinarne ili druge prirode. ; <code>division_type1</code>, <code>division1</code> : Dodatna vrsta i podjela. ; <code>division_type2</code>, <code>division2</code> : Dodatna vrsta i podjela. ; <code>division_type3</code>, <code>division3</code> : Dodatna vrsta i podjela. === Međusobni odnosi === ; <code>associations</code> : Međunarodna, regionalna ili druga formalna tijela čiji je predmet članka član ili s kojima ima institucionalni odnos. ; <code>full_communion</code> : Formalno dokumentovano puno zajedništvo s drugom religijskom zajednicom ili organizacijom. Koristiti samo kada taj termin ima formalno značenje u odgovarajućoj tradiciji. === Geografija, jezik i bogoslužje === ; <code>area</code> : Šire geografsko područje djelovanja ili rasprostranjenosti. ; <code>region</code> : Uže geografsko područje djelovanja ili rasprostranjenosti. ; <code>language</code> : Jezici koji se koriste u bogoslužju, administraciji, vjerskom obrazovanju ili kanonskoj tradiciji. ; <code>liturgy</code> : Standardizovani obredni ili bogoslužni oblik, kada postoji. ; <code>headquarters</code> : Administrativno sjedište konkretne organizacije. Ne koristiti za religiju ili tradiciju koja kao takva nema centralno sjedište. ; <code>territory</code> : Formalno područje jurisdikcije organizacije ili institucije. ; <code>possessions</code> : Značajni posjedi ili imovina koju relevantni izvori izričito povezuju s predmetom. Koristiti samo kada je enciklopedijski relevantno. === Historija === ; <code>founder</code> : Historijska osoba ili osobe koje pouzdani izvori navode kao osnivača ili utemeljitelja. Za tradicije koje su se razvijale postepeno ovo polje treba ostaviti praznim. ; <code>founded_date</code> : Datum ili period nastanka, osnivanja ili formalnog uspostavljanja. ; <code>founded_place</code> : Mjesto nastanka ili formalnog osnivanja. ; <code>independence</code> : Datum ili događaj sticanja institucionalne samostalnosti. ; <code>reunion</code> : Formalno ponovno ujedinjenje prethodno odvojenih zajednica, organizacija ili grana. ; <code>recognition</code> : Formalno priznanje od strane države, druge institucije ili druge religijske zajednice. ; <code>separated_from</code> : Organizacija ili zajednica od koje se predmet historijski odvojio. ; <code>branched_from</code> : Tradicija, organizacija ili pokret iz kojeg se razvila nova grana. ; <code>merger</code> : Organizacije ili zajednice čijim je formalnim spajanjem nastao predmet članka. ; <code>absorbed</code> : Organizacije ili zajednice koje je predmet članka kasnije apsorbovao. ; <code>separations</code> : Organizacije, zajednice ili pokreti koji su se kasnije odvojili. ; <code>merged_into</code> : Kasniji entitet u koji je predmet članka formalno uključen ili spojen. ; <code>defunct</code> : Datum ili okolnosti prestanka postojanja, djelovanja ili formalnog statusa. === Demografija i lokalne zajednice === ; <code>congregations_type</code> : Naziv vrste lokalne zajednice, prema terminologiji konkretne tradicije, npr. džemati, parohije ili župe. ; <code>congregations</code> : Broj ili popis lokalnih zajednica. ; <code>number_of_followers</code> : Procijenjeni broj sljedbenika određene religije ili tradicije. ; <code>members</code> : Broj formalnih članova konkretne organizacije ili zajednice. ; <code>ministers_type</code> : Naziv vrste vjerskih službenika, npr. imami, svećenici ili rabini. ; <code>ministers</code> : Broj vjerskih službenika navedene kategorije. ; <code>missionaries</code> : Broj misionara, kada je ta kategorija relevantna i kada postoje pouzdani podaci. === Institucije i djelatnosti === ; <code>missionary organization</code> : Naziv misionarske organizacije povezane s predmetom. ; <code>aid</code> : Humanitarna ili dobrotvorna organizacija povezana s predmetom. ; <code>churches</code> : Broj ili popis mjesta bogoslužja. Parametar se može koristiti bez obzira na naziv koji konkretna tradicija koristi za takva mjesta, uključujući džamije, crkve, sinagoge, hramove i druge objekte. ; <code>hospitals</code> : Broj ili popis bolnica kojima predmet upravlja ili koje su institucionalno povezane s njim. ; <code>nursing_homes</code> : Broj ili popis domova za starije osobe ili drugih ustanova ove vrste. ; <code>primary_schools</code> : Broj ili popis osnovnih škola pod upravom ili u institucionalnoj vezi s predmetom. ; <code>secondary_schools</code> : Broj ili popis srednjih škola pod upravom ili u institucionalnoj vezi s predmetom. ; <code>tertiary</code> : Broj ili popis ustanova visokog obrazovanja pod upravom ili u institucionalnoj vezi s predmetom. ; <code>seminaries</code> : Vjerske obrazovne ustanove, uključujući medrese, bogoslovije, seminare, ješive i druge ekvivalentne ustanove. ; <code>tax_status</code> : Porezni ili pravni status organizacije, kada je relevantan za predmet članka i jasno potkrijepljen odgovarajućim izvorima. === Publikacije, mrežne stranice i dodatni podaci === ; <code>publications</code> : Značajne periodične publikacije koje predmet izdaje. ; <code>website</code> : Službena mrežna stranica predmeta članka. ; <code>website_title1</code> : Naslov dodatne službene mrežne stranice. ; <code>website1</code> : Dodatna službena mrežna stranica. ; <code>slogan</code> : Službeni slogan organizacije, ako postoji i ako je relevantan za identitet predmeta. ; <code>misc</code> : Dodatni sadržaj koji nije obuhvaćen drugim parametrima. Treba ga koristiti štedljivo i samo kada je sadržaj relevantan za infokutiju. ; <code>module</code> : Omogućava umetanje drugog modula ili infokutije. ; <code>footnotes</code> : Dodatne fusnote ili bilješke povezane s podacima u infokutiji. == Smjernice za izvore == Infokutija nije zamjena za izvore u tijelu članka. Podaci prikazani u infokutiji trebaju biti provjerljivi, a značajne tvrdnje trebaju biti podržane odgovarajućim izvorima. * '''Klasifikacija i tip:''' akademske enciklopedije, historiografija, komparativne studije religija i druga pouzdana sekundarna literatura. * '''Statistički podaci:''' službeni popisi stanovništva, statistički zavodi, akademska istraživanja i druga metodološki pouzdana istraživanja. * '''Organizacijski podaci:''' statuti, službeni dokumenti i službene mrežne stranice organizacija, uz oprez kada organizacija sama iznosi tvrdnje o vlastitom statusu. * '''Vodstvo:''' službeni institucionalni izvori i pouzdani nezavisni mediji. * '''Historija:''' historiografska literatura, akademske studije i, gdje je primjereno, primarni historijski dokumenti. * '''Doktrina:''' relevantni primarni tekstovi uz odgovarajuću atribuciju i pouzdana akademska literatura. Za sporne klasifikacije treba, gdje je relevantno, prikazati različite pristupe u tijelu članka umjesto da se spor riješi samo izborom vrijednosti u infokutiji. == Statistički podaci == Statistički podaci trebaju imati jasno naznačenu godinu. Kada je relevantno, treba navesti i metodologiju ili vrstu izvora. Primjer: <syntaxhighlight lang="wikitext"> | number_of_followers = 1.500.000 (popis 2013.) | members = 45.000 (2020.) </syntaxhighlight> Ne treba kombinovati podatke iz različitih godina tako da izgledaju kao da predstavljaju jednu istu statističku procjenu. == Pristupačnost == Za slike treba koristiti odgovarajući alternativni tekst. <code>alt</code> treba opisivati sadržaj slike, a ne samo ponavljati naziv datoteke. Dobro: <syntaxhighlight lang="wikitext"> | alt = Unutrašnjost džamije s vjernicima tokom molitve </syntaxhighlight> Loše: <syntaxhighlight lang="wikitext"> | alt = Interior.jpg </syntaxhighlight> Isto pravilo vrijedi za <code>icon_alt</code>. == Primjeri == === Islam === Kod religije poput islama ne treba navoditi <code>headquarters</code>, <code>leader</code> ili centralno <code>governance</code>, jer islam kao religija nema jednu centralnu organizaciju. <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Infokutija religija | name = Islam | native_name = الإسلام | native_name_lang = ar | type = religija | main_classification = Abrahamske religije | scripture = [[Kuran]] | founder = [[Muhammed]] | founded_date = 7. vijek | area = Globalno | language = arapski }} </syntaxhighlight> === Hinduizam === Ne treba izmišljati jedinstvenog osnivača, poglavara ili sjedište za tradiciju koja nema takvu strukturu. <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Infokutija religija | name = Hinduizam | type = religija | main_classification = Indijske religije | scripture = [[Vede]] | area = Južna Azija }} </syntaxhighlight> === Budizam === <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Infokutija religija | name = Budizam | type = religija | main_classification = Indijske religije | founder = [[Gautama Buddha]] | scripture = Budistički kanoni | area = Azija i globalno }} </syntaxhighlight> === Judaizam === <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Infokutija religija | name = Judaizam | type = religija | main_classification = Abrahamske religije | scripture = [[Tanah]] | area = Globalno }} </syntaxhighlight> === Reformacija === <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Infokutija religija | name = Reformacija | type = religijski pokret | founded_date = 16. vijek | area = Evropa }} </syntaxhighlight> === Hanefijski mezheb === <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Infokutija religija | name = Hanefijski mezheb | type = pravac / škola | main_classification = Islam | founder = [[Ebu Hanifa]] | founded_date = 8. vijek }} </syntaxhighlight> === Sufizam === Ne treba pripisivati centralnog poglavara, jedinstveno sjedište ili jedinstvenu institucionalnu strukturu ako za to nema pouzdane osnove. <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Infokutija religija | name = Sufizam | type = religijska tradicija | main_classification = Islam | area = Globalno }} </syntaxhighlight> === Katolicizam === <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Infokutija religija | name = Katolicizam | type = denominacija / konfesija | main_classification = Kršćanstvo | leader_title = Papa | headquarters = Vatikan }} </syntaxhighlight> === Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini === Za organizaciju poput Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini primjenjivi su organizacijski, teritorijalni i upravljački parametri koji ne bi bili primjereni članku o islamu kao religiji. <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Infokutija religija | name = Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini | abbreviation = IZ | type = organizacija / zajednica | main_classification = Islam | governance = Rijaset | headquarters = Sarajevo | territory = Bosna i Hercegovina | leader_title = Reisu-l-ulema | members = | website = }} </syntaxhighlight> === Srpska pravoslavna crkva === <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Infokutija religija | name = Srpska pravoslavna crkva | type = organizacija / zajednica | main_classification = Pravoslavlje | governance = Sveti arhijerejski sabor | leader_title = Patrijarh | headquarters = Beograd }} </syntaxhighlight> === Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine === <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Infokutija religija | name = Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine | type = organizacija / zajednica | main_classification = Judaizam | territory = Bosna i Hercegovina | headquarters = Sarajevo }} </syntaxhighlight> === Maturidizam === <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Infokutija religija | name = Maturidizam | type = pravac / škola | main_classification = Islam | founder = [[Ebu Mensur el-Maturidi]] | theology = Islamska teologija }} </syntaxhighlight> == Povezani šabloni == * [[Šablon:Infokutija crkva]] – za pojedinačne sakralne građevine. * [[Šablon:Infokutija eparhija]] – za pravoslavne eparhije. * [[Šablon:Infokutija papa]] – za pape kao pojedince. * [[Šablon:Infokutija osoba]] – za vjerske vođe kao pojedince. * [[Šablon:Infokutija organizacija]] – za opće organizacije koje nisu nužno religijske. == TemplateData == TemplateData za ovaj šablon treba sadržavati sve parametre koje stvarna implementacija šablona podržava. Preporučene vrijednosti parametra <code>type</code> su: * <code>religija</code> * <code>religijska tradicija</code> * <code>pravac / škola</code> * <code>denominacija / konfesija</code> * <code>organizacija / zajednica</code> * <code>religijski pokret</code> Detaljan opis svakog parametra nalazi se u odjeljku [[#Parametri|Parametri]]. {{Documentation/end}} bpfdyblvs0yz5jmpz16rai4fan7mn2y Osnovni elementi informacija 0 536507 3917095 2026-08-08T20:04:27Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[File:US Department of Defense Dictionary of Military and Associated Terms.pdf|mini|desno|JP 1-02]] '''Osnovni elementi informacija''' (Essential elements of information '''EEI''') predstavljaju konkretne obavještajne informacije koje su potrebne korisnicima obavještajnih podataka za izvršavanje njihovih zadataka. EEI se određuju u odnosu na određeni događaj, objekt, pojavu ili drugi predmet obavještajnog interesa i najčešće se oblikuju kao pitanja na koja treba do... 3917095 wikitext text/x-wiki [[File:US Department of Defense Dictionary of Military and Associated Terms.pdf|mini|desno|JP 1-02]] '''Osnovni elementi informacija''' (Essential elements of information '''EEI''') predstavljaju konkretne obavještajne informacije koje su potrebne korisnicima obavještajnih podataka za izvršavanje njihovih zadataka. EEI se određuju u odnosu na određeni događaj, objekt, pojavu ili drugi predmet obavještajnog interesa i najčešće se oblikuju kao pitanja na koja treba dobiti odgovor. Ta pitanja zatim koriste [[Upravljanje prikupljanjem obavještajnih podataka|prikupljači]] obavještajnih podataka, koji u trenutku prikupljanja informacija ne moraju biti u neposrednom kontaktu s korisnikom. Na osnovu određenog skupa EEI, prikupljači izrađuju plan prikupljanja informacija kojim se utvrđuju aktivnosti potrebne za pronalaženje odgovora na postavljena pitanja. EEI se koriste i izvan obavještajnog rada, naročito u područjima kao što su [[upravljanje u vanrednim situacijama]] i odgovor na [[Hitna medicinska pomoć|hitna medicinska stanja]]. == Definicije == [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država]] definiše EEI na sljedeći način: definiralo je EEI kao najvažnije zahtjeve za informacijama o protivniku i okruženju koji su potrebni komandantu u određenom trenutku kako bi ih povezao s drugim raspoloživim informacijama i obavještajnim podacima radi donošenja odluke. {{Citat|Najvažniji zahtjevi za informacijama o protivniku i okruženju koje su potrebni komandantu u određenom trenutku kako bi ih povezao s drugim raspoloživim informacijama i obavještajnim podacima radi donošenja odluke.<ref name="DOD_Dictionary_2018">{{cite report |author=Joint Chiefs of Staff |title=DOD Dictionary of Military and Associated Terms |url=https://geopolitica.iiec.unam.mx/sites/default/files/2018-08/dictionary.pdf |format=PDF |publisher=U.S. Department of Defense |date=mart 2018 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref>}} [[Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva]] definiše EEI na sljedeći način: {{Citat|EEI predstavljaju specifične zahtjeve korisnika obavještajnih podataka. Razlaganje složenih obavještajnih zahtjeva na skup osnovnih elemenata informacija pruža dodatne smjernice koje su potrebne prikupljačima i analitičarima obavještajnih podataka kako bi ostvarili željeni efekat.<ref name="JDP_2_00_2023">{{cite report |author=Development, Concepts and Doctrine Centre |title=Intelligence, Counter-intelligence and Security Support to Joint Operations (JDP 2-00) |edition=4 |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/media/653a4b0780884d0013f71bb0/JDP_2_00_Ed_4_web.pdf |format=PDF |publisher=UK Ministry of Defence |date=2023 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref>}} [[Kopnena vojska Sjedinjenih Američkih Država]] izbacila je termin EEI iz svoje doktrine u augustu 2014, iako se termin i dalje koristi u zajedničkoj doktrini američkih oružanih snaga.<ref name="BITS_AMD_US_Army">{{cite web |title=AMD - Archive of Military Doctrine / US-Army: Army Doctrine - Old and New, Draft and Final |url=https://www.bits.de/NRANEU/others/amd-us-army.htm |website=Berlin Information Center for Transatlantic Security (BITS) |publisher=BITS |date=2021 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Primjeri == Jedinica [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Zračnih snaga Sjedinjenih Američkih Država]] može, na primjer, utvrditi EEI koji se odnose na protivničke raketne sisteme SA-20. Jedan od njih može glasiti: * Gdje se trenutno nalazi protivnička baterija SA-20?“<ref name="AF_Annex_2_0_2015_Archive">{{cite report |author=U.S. Air Force |title=Annex 2-0 Global Integrated Intelligence, Surveillance & Reconnaissance Operations: Intelligence Requirements |url=http://www.doctrine.af.mil/Portals/61/documents/Annex_2-0/2-0-D17-ISR-Intel-Requirements.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20180713105811/http://www.doctrine.af.mil/Portals/61/documents/Annex_2-0/2-0-D17-ISR-Intel-Requirements.pdf |archive-date=13. 7. 2018 |format=PDF |publisher=U.S. Air Force LeMay Center for Doctrine Development and Education |date=2015 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rukovodilac za upravljanje medicinskom krizom može definisati sljedeće EEI: * Koji su obim incidenta i obim odgovora? * Kako će incident utjecati na pružanje zdravstvenih usluga? * Gdje se nalaze pogođene zajednice? * Koje je stanovništvo pogođeno? * Koliki je očekivani porast potreba za medicinskim uslugama? * Utvrditi načine komunikacije * Procijeniti stanje zdravstvenih ustanova, osoblja i zaliha ** Utvrditi stanje zdravstvenih ustanova ** Razmotriti stanje komandovanja i upravljanja incidentom u zdravstvenoj ustanovi * Utvrditi stanje zdravstvenog odjela * Utvrditi ko treba biti obaviješten * Utvrditi resurse koje je potrebno angažovati * Razmotriti mjere za rasterećenje zdravstvenih ustanova == Također pogledajte == * [[Kontraobavještajni rad]] * [[Obavještajni ciklus]] * [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Obavještajna procjena]] [[Kategorija:Prikupljanje vojnoobavještajnih podataka]] 2qg5m1r1i0y35v1c7mlkr1tp1efp8jq 3917096 3917095 2026-08-08T20:06:01Z Bosancica by MK 173186 3917096 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:US Department of Defense Dictionary of Military and Associated Terms.pdf|mini|desno|JP 1-02]] '''Osnovni elementi informacija''' ({{en|Essential elements of information}}, '''EEI''') predstavljaju konkretne obavještajne informacije koje su potrebne korisnicima obavještajnih podataka za izvršavanje njihovih zadataka. EEI se određuju u odnosu na određeni događaj, objekt, pojavu ili drugi predmet obavještajnog interesa i najčešće se oblikuju kao pitanja na koja treba dobiti odgovor. Ta pitanja zatim koriste [[Upravljanje prikupljanjem obavještajnih podataka|prikupljači]] obavještajnih podataka, koji u trenutku prikupljanja informacija ne moraju biti u neposrednom kontaktu s korisnikom. Na osnovu određenog skupa EEI, prikupljači izrađuju plan prikupljanja informacija kojim se utvrđuju aktivnosti potrebne za pronalaženje odgovora na postavljena pitanja. EEI se koriste i izvan obavještajnog rada, naročito u područjima kao što su [[upravljanje u vanrednim situacijama]] i odgovor na [[Hitna medicinska pomoć|hitna medicinska stanja]]. == Definicije == [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država]] definiše EEI na sljedeći način: definiralo je EEI kao najvažnije zahtjeve za informacijama o protivniku i okruženju koji su potrebni komandantu u određenom trenutku kako bi ih povezao s drugim raspoloživim informacijama i obavještajnim podacima radi donošenja odluke. {{Citat|Najvažniji zahtjevi za informacijama o protivniku i okruženju koje su potrebni komandantu u određenom trenutku kako bi ih povezao s drugim raspoloživim informacijama i obavještajnim podacima radi donošenja odluke.<ref name="DOD_Dictionary_2018">{{cite report |author=Joint Chiefs of Staff |title=DOD Dictionary of Military and Associated Terms |url=https://geopolitica.iiec.unam.mx/sites/default/files/2018-08/dictionary.pdf |format=PDF |publisher=U.S. Department of Defense |date=mart 2018 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref>}} [[Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva]] definiše EEI na sljedeći način: {{Citat|EEI predstavljaju specifične zahtjeve korisnika obavještajnih podataka. Razlaganje složenih obavještajnih zahtjeva na skup osnovnih elemenata informacija pruža dodatne smjernice koje su potrebne prikupljačima i analitičarima obavještajnih podataka kako bi ostvarili željeni efekat.<ref name="JDP_2_00_2023">{{cite report |author=Development, Concepts and Doctrine Centre |title=Intelligence, Counter-intelligence and Security Support to Joint Operations (JDP 2-00) |edition=4 |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/media/653a4b0780884d0013f71bb0/JDP_2_00_Ed_4_web.pdf |format=PDF |publisher=UK Ministry of Defence |date=2023 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref>}} [[Kopnena vojska Sjedinjenih Američkih Država]] izbacila je termin EEI iz svoje doktrine u augustu 2014, iako se termin i dalje koristi u zajedničkoj doktrini američkih oružanih snaga.<ref name="BITS_AMD_US_Army">{{cite web |title=AMD - Archive of Military Doctrine / US-Army: Army Doctrine - Old and New, Draft and Final |url=https://www.bits.de/NRANEU/others/amd-us-army.htm |website=Berlin Information Center for Transatlantic Security (BITS) |publisher=BITS |date=2021 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Primjeri == Jedinica [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Zračnih snaga Sjedinjenih Američkih Država]] može, na primjer, utvrditi EEI koji se odnose na protivničke raketne sisteme SA-20. Jedan od njih može glasiti: * Gdje se trenutno nalazi protivnička baterija SA-20?“<ref name="AF_Annex_2_0_2015_Archive">{{cite report |author=U.S. Air Force |title=Annex 2-0 Global Integrated Intelligence, Surveillance & Reconnaissance Operations: Intelligence Requirements |url=http://www.doctrine.af.mil/Portals/61/documents/Annex_2-0/2-0-D17-ISR-Intel-Requirements.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20180713105811/http://www.doctrine.af.mil/Portals/61/documents/Annex_2-0/2-0-D17-ISR-Intel-Requirements.pdf |archive-date=13. 7. 2018 |format=PDF |publisher=U.S. Air Force LeMay Center for Doctrine Development and Education |date=2015 |access-date=8. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rukovodilac za upravljanje medicinskom krizom može definisati sljedeće EEI: * Koji su obim incidenta i obim odgovora? * Kako će incident utjecati na pružanje zdravstvenih usluga? * Gdje se nalaze pogođene zajednice? * Koje je stanovništvo pogođeno? * Koliki je očekivani porast potreba za medicinskim uslugama? * Utvrditi načine komunikacije * Procijeniti stanje zdravstvenih ustanova, osoblja i zaliha ** Utvrditi stanje zdravstvenih ustanova ** Razmotriti stanje komandovanja i upravljanja incidentom u zdravstvenoj ustanovi * Utvrditi stanje zdravstvenog odjela * Utvrditi ko treba biti obaviješten * Utvrditi resurse koje je potrebno angažovati * Razmotriti mjere za rasterećenje zdravstvenih ustanova == Također pogledajte == * [[Kontraobavještajni rad]] * [[Obavještajni ciklus]] * [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Obavještajna procjena]] [[Kategorija:Prikupljanje vojnoobavještajnih podataka]] ikrk6fkfww2v2ma1fpst5p28uq0eves Šablon:Raščistiti 10 536508 3917130 2026-08-08T23:08:23Z PK2 19261 PK2 premjestio je stranicu [[Šablon:Raščistiti]] na [[Šablon:Clear]] preko preusmjerenja 3917130 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Clear]] e7y0hcpmsi6l90hib50zy6p1333tn0f Razgovor o šablonu:Raščistiti 11 536509 3917132 2026-08-08T23:08:23Z PK2 19261 PK2 premjestio je stranicu [[Razgovor o šablonu:Raščistiti]] na [[Razgovor o šablonu:Clear]] preko preusmjerenja 3917132 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor o šablonu:Clear]] nkossna09uutw0cqnbqcwywby3nawhv Šablon:Raščistiti/dok 10 536510 3917134 2026-08-08T23:08:42Z PK2 19261 PK2 premjestio je stranicu [[Šablon:Raščistiti/dok]] na [[Šablon:Clear/dok]] 3917134 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Clear/dok]] oua4tqzk9ub6jcno4iidao5uch7r692 Kategorija:Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini 1910. 14 536511 3917138 2026-08-08T23:57:49Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Kategorija|Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini 1910.}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|1910]] 3917138 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini 1910.}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|1910]] ek2v6nkraeyb2g2d3oyaq3pk2orxnqw Schufa 0 536512 3917168 2026-08-09T05:30:21Z Tulum387 155909 Prevod sa en.wiki, prethodno započeto na igralištu. Eventualno proširiti sa de.wiki. 3917168 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Schufa Holding AG | slika = Schufa logo.svg | veličina_slike = 220px | alt_slike = | tekst = | slika2 = | veličina_slike2 = | alt_slike2 = | tekst2 = | poslovno_ime = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | vrsta = akcionarsko društvo | berzni_naziv = | ISIN = | industrija = kreditni biro | žanr = | sudbina = | prethodnik = | nasljednik = | osnovano = 1927. | ukinuto = | osnivač = | sjedište = [[Wiesbaden]], [[Njemačka]] | broj_lokacija = | poslužuje = | ključne_osobe = Tanja Birkholz <small>([[Predsjednik upravnog odbora|Predsjednica upravnog odbora]])</small>, Christian Polenz <small>([[Predsjednik nadzornog odbora]])</small> | proizvodi = | zaštitni_znak = | produkcija = | servisi = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | APM = | ukupne_aktive = | kapital = | vlasnik = | članovi = | zaposleni = | matična = | divizije = | podružnice = | slogan = | omjer_kapitala = | rejting = | veb-sajt = [https://www.schufa.de/ schufa.de] | dodatak = }} '''Schufa Holding AG''' ([[Njemački jezik|njemački]]: ''Schutzgemeinschaft für allgemeine Kreditsicherung''; bosanski: Udruženje za zaštitu opće kreditne sigurnosti<ref>{{Cite web|url=https://www.schufa.de/en/easy-language/|title=Easy language|website=SCHUFA Holding AG|language=en|access-date=9. 8. 2026}}</ref>), pravilno pisanje '''SCHUFA''', njemački je privatni [[kreditni biro]] koji podržavaju kreditori. Ima sjedište u [[Wiesbaden|Wiesbadenu]]. Osnovna svrha SCHUFA-e jeste zaštita njenih biznis partnera od kreditnih rizika pružanjem podataka o kreditnoj sposobnosti. Pored toga, cilj joj joj je da spriječi prekomjerno zaduživanje potrošača tako što osigurava da se krediti i kupovina na rate odobravaju na osnovu pouzdane procjene sposobnosti dužnika da plati.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.schufa.de/ueber-uns/schufa/so-funktioniert-schufa/|title=So funktioniert die SCHUFA|website=SCHUFA Holding AG|language=de|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Prema podacima iz 2026, SCHUFA vodi više od 1,2 milijarde zapisa o 69 miliona [[Fizičko lice|fizičkih lica]] i 6,6 miliona kompanija. Firma godišnje obradi približno 232 miliona kreditnih upita i ažuriranja podataka. Zapošljava više od 1000 radnika, a ostvaruje godišnji prihod od oko 293 miliona eura. Prema podacima same kompanije, više od 90% osoba u njenoj bazi ima isključivo pozitivnu evidenciju, što doprinosi stabilnom kreditnom tržištu sa stopom uspješne otplate potrošačkih kredita od 98,1%.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.schufa.de/en/about-us/company/schufa-facts-figures/inhaltsseite_7.jsp|title=SCHUFA facts & figures|website=www.schufa.de|access-date=9. 8. 2026}}</ref> == Historija == Početkom 20. vijeka, preduzeće berlinske gradske elektroprivrede, BEWAG, nudilo je mogućnost kupovanja kućanskih aparata na otplatu. Finansiranje se tada upoređivalo s urednošću plaćanja računa za električnu energiju, pa su aparate mogli kupovati samo kupci koji su redovno izmirivali svoje obaveze.<ref>{{Cite web|url=http://www.schufa.de/de/private/unternehmen/geschichtederschufa/geschichtederschufa.jsp|title=Geschichte der SCHUFA Holding AG|website=www.schufa.de|language=de|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Tako je nastao sistem procjene platnog ponašanja. Sa iskustvom stečenim u BEWAG-u, Walter i Kurt Meyer, zajedno s Robertom Kauffmannom, osnovali su 1927. ''Schutzgemeinschaft für Absatzfinanzierung,'' zaštitno udruženje za finansiranje plasmana. Nedugo zatim se u Njemačkoj formiralo još 13 regionalnih kreditnih biroa. Godine 1952. se 13 [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkih]] kreditnih biroa spojilo u ''Bundes-Schufa e.&#x20;V''. Bundes-Schufa je 2000. promijenila svoje ime u Schufa Holding AG, a 2002. kupili su udjele u 8 regionalnih kreditnih biroa. Upravni odbor Schufa Holdinga čine 3 člana, dok nadzorni odbor broji 9 članova, od kojih su 3 zaposlenici Schufe. U martu 2026, SCHUFA je ažurirala svoj sistem bodovanja kako bi povećala transparentnost i prilagodila se promjenjivim navikama potrošača, kao što je povećano uzimanje mikrokredita i digitalnih platformi za poređenje. Novi model zamijenio je prethodni sistem zasnovan na procentualnoj skali od 100 do 999 bodova. Cilj je bio da rezultat bude jasniji, tako da potrošači i kompanije mogu vidjeti isti rezultat, koji se računa na osnovu 12 posebno određenih i ponderisanih kriterija.<ref>{{Cite web|url=https://www.schufa.de/scoring-daten/schufa-score-kostenlos/|title=Neuer SCHUFA-Score: Digital, transparent und kostenlos im Account|website=SCHUFA Holding AG|language=de|access-date=9. 8. 2026}}</ref> == Zaštita podataka == Tokom 1970-ih, Schufa je prešla na elektronsko vođenje podataka. Ti podaci su 1979. bili obuhvaćeni njemačkim [[Bundesdatenschutzgesetz|Zakonom o zaštiti podataka]]. Na osnovu slučaja koji je pokrenulo berlinsko udruženje za [[Zaštita potrošača|zaštitu potrošača]], Savezni sud Njemačke donio je tzv. "Schufa odluku" gdje je odlučio da se lični podaci ne mogu dostavljati Schufi bez saglasnosti korisnika.<ref>Federalni Sud pravde, 19. september 1985. [https://www.prinz.law/static/urteile/pdf/bgh/III_ZR_213-83.pdf Tekst].</ref> Ovo pravilo je kasnije prestalo važiti uvođenjem [[Opća uredba o zaštiti podataka|Opće uredbe o zaštiti podataka]] (GDPR), prema kojoj je za prenos podataka Schufi dovoljan opravdani interes kompanije.<ref>"[https://www.bafin.de/SharedDocs/FAQs/DE/Verbraucher/Bank/Produkte/Girokonto/03_schufa_klausel.html BaFin – Girokonto – Was bedeutet die SCHUFA-Klausel?]" (''njemački''). Federal Financial Supervisory Authority. Objavljeno 18. decembra 2023. [https://web.archive.org/web/20241121084653/https://www.bafin.de/SharedDocs/FAQs/DE/Verbraucher/Bank/Produkte/Girokonto/03_schufa_klausel.html Original arhiviran] 21. novembra 2024. Pristupljeno 9. 8. 2026.</ref> == Kritike == Zbog širenja Schufe u nove biznis sektore, poput stanovanja, osiguranja i naplatu dugova, njemački ured za zaštitu podataka i nekoliko [[:de:Landesbeauftragter für den Datenschutz|regionalnih službenika za zaštitu podataka]] objavili su 15. maja 2003. zajedničko saopćenje, u kojem su upozorili da postoji rizik da Schufa postane privatna centralna baza podataka. Prema njihovom mišljenju, dodavanje sve većeg broja izvora podataka može dovesti do stvaranja detaljnog profila o pojedincima, čime bi se desio fenomen "providnog građanina".<ref>"''… einem detaillierteren Persönlichkeitsprofil des betroffenen Menschen."''</ref><ref>Kolokvijalizam ''gläserner Mensch'' označava osobu o kojoj država ili kompanija prikupljaju toliko podataka da praktično mogu detaljno poznavati njen život i navike, u kontekstu SCHUFA-e se odnosi na gubitak privatnosti zbog prevelikog prikupljanja ličnih podataka.</ref> U decembru 2023, [[Evropski sud pravde]] dodatno je pojasnio pravila GDPR-a koja se odnose na automatsko izračunavanje kreditnog rejtinga. Sud je odlučio da se izračunavanje kreditnog rejtinga, koje radi biro poput SCHUFA-e smatra "automatizovanom pojedinačnom odlukom" ako se banke i druge kompanije uglavnom oslanjaju na taj rezultat prilikom donošenja odluka. Zbog toga SCHUFA, prema članu 15 GDPR-a, mora potrošačima dati jasne informacije o tome kako se rezultat izračunava, uključujući kriterije koji se koriste i njihovu važnost. Organizacije za zaštitu potrošača, poput [[Savez njemačkih organizacija za zaštitu potrošača|Saveza njemačkih organizacija za zaštitu potrošača]] (vzbv), ovu odluku su pozdravile kao važan korak prema većoj transparentnosti i boljoj kontroli ličnih podataka građanstva.<ref>{{Cite web|url=https://www.vzbv.de/meldungen/eugh-urteil-sorgt-fuer-nachvollziehbare-scoring-ergebnisse|title=EuGH-Urteil sorgt für nachvollziehbare Scoring-Ergebnisse {{!}} Verbraucherzentrale Bundesverband|website=www.vzbv.de|language=de|access-date=9. 8. 2026}}</ref> === Pogrešni podaci === Njemačko Ministarstvo za zaštitu potrošača je 2009. godine provelo istraživanje o greškama u podacima različitih kreditnih biroa i utvrdilo da SCHUFA ima veoma visok broj grešaka.<ref>"[http://www.bmelv.de/cae/servlet/contentblob/638114/publicationFile/36111/Scoring.pdf Studija o agencijama za kreditne informacije]" (PDF) (''njemački''). Savezno ministarstvo za hranu, poljoprivredu i zaštitu potrošača. [https://web.archive.org/web/20140630115456/http://www.bmelv.de/cae/servlet/contentblob/638114/publicationFile/36111/Scoring.pdf Original arhiviran] (PDF) 30. 7. 2014. Pristupljeno 9. 8. 2026.</ref> Organizacija za zaštitu potrošača [[Stiftung Warentest]] je još 2003. godine utvrdila da je veliki dio podataka SCHUFA-e (69%) bio nepotpun, zastario ili pogrešan.<ref>"[http://www.test.de/Schufa-Blackbox-Schufa-1089418-1089541/ SCHUFA: Oskudan rezultat]". ''Finanztest'' (njemački). April 2003. [https://web.archive.org/web/20131203024130/http://www.test.de/Schufa-Blackbox-Schufa-1089418-1089541/ Original arhiviran] 3. 12. 2013. Pristupljeno 9. 8. 2026.</ref> U novom istraživanju 2010. utvrđeno je da je 1% podataka bilo pogrešno, 8% zastarjelo, a 28% nepotpuno.<ref>{{Cite web|url=https://www.kreditvergleich-24.de/voraussetzungen/|title=Voraussetzungen um einen Kredit zu beantragen - Kreditvergleich-24.de|website=www.kreditvergleich-24.de|access-date=9. 8. 2026}}</ref> Poslovni model SCHUFA-e zasniva se na principu uzajamnosti, što znači da su njeni poslovni partneri ugovorom obavezani da prijavljuju promjene i ažuriraju podatke.<ref>{{Cite web|url=https://www.schufa.de/newsroom/schufa/schufa-datenspeicherung/|title=SCHUFA-Datenspeicherung {{!}} SCHUFA|website=SCHUFA Holding AG|language=de|access-date=9. 8. 2026}}</ref> == Reference == {{Reflist}} == Dalje čitanje == * Logemann, Jan (2012). ''The Development of Consumer Credit in Global Perspective: Business, Regulation, and Culture''. Palgrave Macmillan. ISBN 9781137062079. * Rule, James .B.; Greenleaf, G.W. (2010). ''Global Privacy Protection: The First Generation''. Edward Elgar. str. 82, 90–91. ISBN 9781848445123. Jentzsch, Nicola (2006). ''The Economics and Regulation of Financial Privacy: An International Comparison of Credit Reporting Systems''. Physica. ISBN 9783790817386. * Hoene, Eberhard James .B.; Greenleaf, G.W. (1971). ''Präventiver Kreditschutz und Zwangsvollstreckung durch Private'' (njemački). Duncker & Humblot. ISBN 9783428424986. [[Kategorija:Kompanije u Njemačkoj]] [[Kategorija:Kompanije osnovane 1927.]] 5lzn03f03227ezslcwh2l6vtbtj9921 Jonas Eriksson (biatlonac) 0 536513 3917206 2026-08-09T08:27:06Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Jonas Eriksson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Jonas Eriksson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|21}} | mjesto_rođenja = [[Karlstad]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanim... 3917206 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jonas Eriksson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Jonas Eriksson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|21}} | mjesto_rođenja = [[Karlstad]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 191 | težina = 79 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SK Bore | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1998. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 8. 2026. }} ''' Jonas Eriksson''' rođen 21. decembra 1970. u [[Karlstad]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef"> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|10]] |} Eriksson je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] <!-- U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat mjesto 27-o na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:44.1&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] i [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]] kada su s 4:16.7&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke]]{{Njemačka I/Z}} štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|65]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|66]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|34]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|32]] | | |- |} Jonas Eriksson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. <!-- U pojedinačnoj konkurenciji nije nastupao, a jedini rezulta mu je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (ekipno)|štafeti]] s [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup Erikssona u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] u <!-- [[Antholz]]u 21. januara 1993. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:59.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfa Johanssona]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 32-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] 13. marta 1993. u [[Östersund]]u, a u ekipnim utrkama dva treća mjesta: u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Antholz]]u 23. januara 1994. u štafeti s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]; te u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Jonas Eriksson (biatlonac)|Jonasom Erikssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3288}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Eriksson, Jonas}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Karlstad]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 712fk08lygvapw0ge2kp0baqgnfn3ua 3917207 3917206 2026-08-09T08:27:23Z AnToni 2325 3917207 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jonas Eriksson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Jonas Eriksson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|21}} | mjesto_rođenja = [[Karlstad]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 191 | težina = 79 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SK Bore | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1998. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 8. 2026. }} ''' Jonas Eriksson''' rođen 21. decembra 1970. u [[Karlstad]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|10]] |} Eriksson je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] <!-- U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat mjesto 27-o na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:44.1&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] i [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]] kada su s 4:16.7&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke]]{{Njemačka I/Z}} štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|65]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|66]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|34]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|32]] | | |- |} Jonas Eriksson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. <!-- U pojedinačnoj konkurenciji nije nastupao, a jedini rezulta mu je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (ekipno)|štafeti]] s [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup Erikssona u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] u <!-- [[Antholz]]u 21. januara 1993. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:59.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfa Johanssona]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 32-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] 13. marta 1993. u [[Östersund]]u, a u ekipnim utrkama dva treća mjesta: u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Antholz]]u 23. januara 1994. u štafeti s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]; te u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Jonas Eriksson (biatlonac)|Jonasom Erikssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3288}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Eriksson, Jonas}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Karlstad]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] p104b0ojn2zxu3576muhlk0jthxaznz 3917210 3917207 2026-08-09T08:31:39Z AnToni 2325 3917210 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jonas Eriksson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Jonas Eriksson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|21}} | mjesto_rođenja = [[Karlstad]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 191 | težina = 79 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SK Bore | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1998. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 8. 2026. }} ''' Jonas Eriksson''' rođen 21. decembra 1970. u [[Karlstad]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|10]] |} Eriksson je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupao. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat deseto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] kada su s 3:49.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke]] štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|65]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|66]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|34]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|32]] | | |- |} Jonas Eriksson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. <!-- U pojedinačnoj konkurenciji nije nastupao, a jedini rezulta mu je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (ekipno)|štafeti]] s [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup Erikssona u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] u <!-- [[Antholz]]u 21. januara 1993. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:59.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfa Johanssona]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 32-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] 13. marta 1993. u [[Östersund]]u, a u ekipnim utrkama dva treća mjesta: u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Antholz]]u 23. januara 1994. u štafeti s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]; te u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Jonas Eriksson (biatlonac)|Jonasom Erikssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3288}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Eriksson, Jonas}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Karlstad]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jyyl3hod6h9u3xjygqy99tp8k5b2u99 3917215 3917210 2026-08-09T08:40:36Z AnToni 2325 3917215 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jonas Eriksson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Jonas Eriksson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|21}} | mjesto_rođenja = [[Karlstad]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 191 | težina = 79 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SK Bore | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1998. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 8. 2026. }} ''' Jonas Eriksson''' rođen 21. decembra 1970. u [[Karlstad]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|10]] |} Eriksson je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupao. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat deseto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] kada su s 3:49.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke]] štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|65]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|66]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|34]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|32]] | | |- |} Jonas Eriksson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji mu je najbolji rezultat 26-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 4:31.1&nbsp;min zaostatka bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]]; a u ekipnim utrkama mu je šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Erikssona u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] u <!-- [[Antholz]]u 21. januara 1993. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:59.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfa Johanssona]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 32-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] 13. marta 1993. u [[Östersund]]u, a u ekipnim utrkama dva treća mjesta: u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Antholz]]u 23. januara 1994. u štafeti s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]; te u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Jonas Eriksson (biatlonac)|Jonasom Erikssonom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3288}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Eriksson, Jonas}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Karlstad]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1lac3m1ygn47fiofxv6ynd8y98p9hb2 3917216 3917215 2026-08-09T08:45:01Z AnToni 2325 3917216 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jonas Eriksson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Jonas Eriksson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|21}} | mjesto_rođenja = [[Karlstad]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 191 | težina = 79 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SK Bore | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1998. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 8. 2026. }} ''' Jonas Eriksson''' rođen 21. decembra 1970. u [[Karlstad]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|10]] |} Eriksson je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupao. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat deseto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] kada su s 3:49.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke]] štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|65]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|66]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|34]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|32]] | | |- |} Jonas Eriksson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji mu je najbolji rezultat 26-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 4:31.1&nbsp;min zaostatka bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]]; a u ekipnim utrkama mu je šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Erikssona u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 15:29.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 18-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|sezoni 1995/96.]] 18. januara 1996. u [[Brezno (Slovačka)|Brezno]]m, a u ekipnim utrkama treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Per Brandt |Perom Brandtom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3288}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Eriksson, Jonas}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Karlstad]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] tjvj5cjamgj0j7fpjwytcttgms2xz43 3917220 3917216 2026-08-09T08:51:49Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3917220 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jonas Eriksson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Jonas Eriksson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|21}} | mjesto_rođenja = [[Karlstad]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 191 | težina = 79 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SK Bore | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1998. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 8. 2026. }} ''' Jonas Eriksson''' rođen 21. decembra 1970. u [[Karlstad]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|10]] |} Eriksson je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupao. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat deseto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] kada su s 3:49.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke]] štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|65]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|66]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|34]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|32]] | | |- |} Jonas Eriksson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji mu je najbolji rezultat 26-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 4:31.1&nbsp;min zaostatka bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]]; a u ekipnim utrkama mu je šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Erikssona u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 15:29.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 18-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|sezoni 1995/96.]] 18. januara 1996. u [[Brezno (Slovačka)|Brezno]]m, a u ekipnim utrkama treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Per Brandt |Perom Brandtom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3288}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Eriksson, Jonas}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Karlstad]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] obts5h9fbcu6ce4a2v3pq7ul6yob5kt 3917226 3917220 2026-08-09T09:32:31Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3917226 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jonas Eriksson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Jonas Eriksson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|21}} | mjesto_rođenja = [[Karlstad]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 191 | težina = 79 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SK Bore | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1998. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 8. 2026. }} ''' Jonas Eriksson''' rođen 21. decembra 1970. u [[Karlstad]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|10]] |} Eriksson je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupao. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat deseto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] kada su s 3:49.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke]] štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|65]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|66]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|34]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|32]] | | |- |} Jonas Eriksson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji mu je najbolji rezultat 26-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 4:31.1&nbsp;min zaostatka bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]]; a u ekipnim utrkama mu je šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Erikssona u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 15:29.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 18-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|sezoni 1995/96.]] 18. januara 1996. u [[Brezno (Slovačka)|Brezno]]m, a u ekipnim utrkama treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Per Brandt |Perom Brandtom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3288}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Eriksson, Jonas}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Karlstad]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bx0b7krzrocegp54oiu3d6x8pl10tdt 3917231 3917226 2026-08-09T09:38:29Z AnToni 2325 3917231 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jonas Eriksson | slika = | opis_slike = | puno_ime = Jonas Eriksson | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|21}} | mjesto_rođenja = [[Karlstad]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 191 | težina = 79 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SK Bore | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1998. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''46.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''66.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 8. 2026. }} ''' Jonas Eriksson''' rođen 21. decembra 1970. u [[Karlstad]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|10]] |} Eriksson je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] U pojedinačnim utrkama nije nastupao. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat deseto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] kada su s 3:49.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke]] štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|65]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|66]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|34]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|32]] | | |- |} Jonas Eriksson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji mu je najbolji rezultat 26-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 4:31.1&nbsp;min zaostatka bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]]; a u ekipnim utrkama mu je šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="16" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- | || || || || ||63||83||72 |} Prvi nastup Erikssona u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 15:29.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 18-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|sezoni 1995/96.]] 18. januara 1996. u [[Brezno (Slovačka)|Brezno]]m, a u ekipnim utrkama treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Per Brandt |Perom Brandtom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|288}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Eriksson, Jonas}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Karlstad]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hxc9f8vewdm557h589sjp3hm8eu3ist Fredrik Kuoppa 0 536514 3917228 2026-08-09T09:34:58Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Fredrik Kuoppa | slika = | opis_slike = | puno_ime = Fredrik Kuoppa | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1971|08|16}} | mjesto_rođenja = [[Sundsvall]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zani... 3917228 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Fredrik Kuoppa | slika = | opis_slike = | puno_ime = Fredrik Kuoppa | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1971|08|16}} | mjesto_rođenja = [[Sundsvall]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 180 | težina = 75 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Sundsvall | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1999. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]], [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 8. 2026. }} ''' Fredrik Kuoppa''' rođen 16. augusta 1971. u [[Sundsvall]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ku/fredrik-kuoppa-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192046/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ku/fredrik-kuoppa-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Fredrik Kuoppa Olympic Results |accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|39]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|10]] |} Kuoppa je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] <!-- U pojedinačnim utrkama nije nastupao. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat deseto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] kada su s 3:49.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke]] štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|49]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|69]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|20]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|57]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|13]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|dns]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|10]] |} Fredrik Kuoppa je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji mu je najbolji rezultat 26-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 4:31.1&nbsp;min zaostatka bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]]; a u ekipnim utrkama mu je šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Kuoppaa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 15:29.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 18-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|sezoni 1995/96.]] 18. januara 1996. u [[Brezno (Slovačka)|Brezno]]m, a u ekipnim utrkama treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Per Brandt |Perom Brandtom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1999. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|250}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Kuoppa, Fredrik}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Biografije, Sundsvall]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gx2iaulp6uv0gn8cpdf8lef096a3m7t 3917229 3917228 2026-08-09T09:35:26Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3917229 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Fredrik Kuoppa | slika = | opis_slike = | puno_ime = Fredrik Kuoppa | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1971|08|16}} | mjesto_rođenja = [[Sundsvall]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 180 | težina = 75 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Sundsvall | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1999. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]], [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 8. 2026. }} ''' Fredrik Kuoppa''' rođen 16. augusta 1971. u [[Sundsvall]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ku/fredrik-kuoppa-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192046/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ku/fredrik-kuoppa-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Fredrik Kuoppa Olympic Results |accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|39]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|10]] |} Kuoppa je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] <!-- U pojedinačnim utrkama nije nastupao. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat deseto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] kada su s 3:49.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke]] štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|49]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|69]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|20]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|57]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|13]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|dns]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|10]] |} Fredrik Kuoppa je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. <!-- U pojedinačnoj konkurenciji mu je najbolji rezultat 26-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 4:31.1&nbsp;min zaostatka bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]]; a u ekipnim utrkama mu je šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup Kuoppaa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 15:29.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 18-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|sezoni 1995/96.]] 18. januara 1996. u [[Brezno (Slovačka)|Brezno]]m, a u ekipnim utrkama treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Per Brandt |Perom Brandtom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1999. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|250}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Kuoppa, Fredrik}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Biografije, Sundsvall]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] mu489260n3pvob1iavn7c37l7s7xrvz 3917232 3917229 2026-08-09T09:41:05Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3917232 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Fredrik Kuoppa | slika = | opis_slike = | puno_ime = Fredrik Kuoppa | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1971|08|16}} | mjesto_rođenja = [[Sundsvall]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 180 | težina = 75 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Sundsvall | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1999. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]], [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 8. 2026. }} ''' Fredrik Kuoppa''' rođen 16. augusta 1971. u [[Sundsvall]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ku/fredrik-kuoppa-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192046/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ku/fredrik-kuoppa-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Fredrik Kuoppa Olympic Results |accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|39]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|10]] |} Kuoppa je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] <!-- U pojedinačnim utrkama nije nastupao. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat deseto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] kada su s 3:49.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke]] štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|49]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|69]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|20]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|57]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|13]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|dns]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|10]] |} Fredrik Kuoppa je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. <!-- U pojedinačnoj konkurenciji mu je najbolji rezultat 26-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 4:31.1&nbsp;min zaostatka bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]]; a u ekipnim utrkama mu je šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="16" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] |- | || ||30||69|| ||73|| ||30||43 |} Prvi nastup Kuoppaa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 15:29.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 18-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|sezoni 1995/96.]] 18. januara 1996. u [[Brezno (Slovačka)|Brezno]]m, a u ekipnim utrkama treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Per Brandt |Perom Brandtom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1999. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|250}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Kuoppa, Fredrik}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Biografije, Sundsvall]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jpb5wfgb4nr9wqalqypgp6ow0x1rueb 3917233 3917232 2026-08-09T09:44:36Z AnToni 2325 3917233 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Fredrik Kuoppa | slika = | opis_slike = | puno_ime = Fredrik Kuoppa | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1971|08|16}} | mjesto_rođenja = [[Sundsvall]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 180 | težina = 75 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Sundsvall | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1999. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]], [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''20.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 8. 2026. }} ''' Fredrik Kuoppa''' rođen 16. augusta 1971. u [[Sundsvall]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ku/fredrik-kuoppa-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192046/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ku/fredrik-kuoppa-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Fredrik Kuoppa Olympic Results |accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|39]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|10]] |} Kuoppa je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 21-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s 2:05.8&nbsp;s i dva promašaja bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat deseto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Tord Wiksten|Tordom Wikstenom]] i [[Jonas Eriksson (biatlonac)|Jonasom Erikssonom]] kada su s 3:49.5&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke]] štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|49]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|69]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|20]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|57]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|13]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|dns]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|10]] |} Fredrik Kuoppa je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. <!-- U pojedinačnoj konkurenciji mu je najbolji rezultat 26-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 4:31.1&nbsp;min zaostatka bio sporiji od pobjednika [[Tomasz Sikora|Tomasza Sikore]]; a u ekipnim utrkama mu je šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="16" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] |- | || ||30||69|| ||73|| ||30||43 |} Prvi nastup Kuoppaa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 15:29.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 18-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|sezoni 1995/96.]] 18. januara 1996. u [[Brezno (Slovačka)|Brezno]]m, a u ekipnim utrkama treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] u [[Oberhof]]u 22. januara 1995. u ekipnoj utrci s [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]], [[Per Brandt |Perom Brandtom]] i [[Fredrik Kuoppa|Fredrikom Kuoppaom]] --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1999. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|250}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Kuoppa, Fredrik}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Biografije, Sundsvall]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] nvl5ptqcmzfx04vmib3ae1ycug8r76v Korisnik:Tulum387/Korisno štivo i literatura 2 536515 3917250 2026-08-09T10:14:50Z Tulum387 155909 Nova stranica: {| class="wikitable" |+Korisno štivo i literatura !Ime !Vrsta !Autor(i) !Godina !Izdavač !Časopis !Jezik !Mjesto !Tema !DOI/ISBN/ISSN !Link !Napomena |- |'''Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme)''' |Knjiga / naučna monografija |Sanjin Kodrić |2018. |Slavistički komitet |Biblioteka Bosnistika – Monografije |Bosanski |Sarajevo, Bosna i Hercegovina |Književnost (historija, kritika, kult. studije) |ISBN: 978-9958-648-22-9 (C... 3917250 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" |+Korisno štivo i literatura !Ime !Vrsta !Autor(i) !Godina !Izdavač !Časopis !Jezik !Mjesto !Tema !DOI/ISBN/ISSN !Link !Napomena |- |'''Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme)''' |Knjiga / naučna monografija |Sanjin Kodrić |2018. |Slavistički komitet |Biblioteka Bosnistika – Monografije |Bosanski |Sarajevo, Bosna i Hercegovina |Književnost (historija, kritika, kult. studije) |ISBN: 978-9958-648-22-9 (COBISS: 26073350) |https://slavistickikomitet.ba/bosnistika-knjige/20.%20Studije%20iz%20kulturalne%20bosnistike.pdf |✅ Siguran link |} <hr> <small>'''Napomena o autorskim pravima i materijalima:''' Materijali na ovoj podstranici prikupljaju se i organiz</small><small>uju isključivo u informativne, obrazovne, istraživačke i nekomercijalne svrhe. Cilj ove podstranice je objediniti i sistematizirati korisnu literaturu, knjige, stručne i naučne radove, istraživanja, disertacije, časopise, izvore i druge materijale koji mogu biti od koristi</small> <small>svim</small> <small>stranama</small> <small>u radu na Wikipediji</small> <small>ili van nje.</small> <small>Uz materijale se, gdje je moguće, navode bibliografski podaci, podaci o autoru odnosno izdavaču</small><small>, te poveznica na izvorno mjesto na kojem je materijal javno dostupan. Ova podstranica prvenstveno služi kao svojevrsni "hangar/biblioteka knjiga" i zbirka korisnih izvora, odnosno kao mjesto za lakše pronalaženje i snalaženje u materijalima koji su već dostupni na Internetu.</small> <small>Svi autori, izdavači i drugi nositelji autorskih, vlasničkih i drugih prava zadržavaju sva prava na svojim djelima i materijalima. Postavljanjem, navođenjem, katalogiziranjem ili povezivanjem pojedinog materijala na ovoj podstranici ne polaže se nikakvo pravo vlasništva, autorstva ili drugo pravo nad njegovim sadržajem. Ova podstranica također ne predstavlja tvrdnju da je bilo koji materijal slobodan za dalje umnožavanje, distribuciju ili javn</small><small>a saopćenja.</small> <small>Ni Wikipedia niti ova podstranica nisu izvorni odnosno primarni izvor svih ovdje prikupljenih materijala. Materijali mogu pot</small><small>icati iz različitih javno dostupnih izvora na Internetu</small><small>,</small> <small>te se pojedini materijali mogu istovremeno nalaziti i na drugim mrežnim stranicama, repozitorijima, digitalnim bibliotekama, arhivima ili drugim mjestima</small> <small>iz</small><small>van Wikipedije. Navođenje poveznice ili izvora služi prvenstveno radi identifikacije i lakšeg pronalaženja izvornog materijala.</small> <small>Ako ste autor, izdavač, nositelj autorskih prava ili druga ovlaštena osoba i smatrate da je određeni materijal na ovoj podstranici objavljen bez odgovarajućeg dopuštenja ili na drugi način zadire u Vaša prava, možete zatražiti njegovo uklanjanje. Zahtjev je poželjno uputiti uz jasno označavanje konkretnog materijala i, kada je moguće, navođenje osnove po kojoj se polažu prava. Nakon zaprimanja osnovanog zahtjeva, predmetni materijal bit će uklonjen s ove podstranice</small><small>, odnosno njegova dostupnost bit će ograničena.</small> <small>Ova podstranica ne predstavlja komercijalnu ponudu, prodaju, licenciranje ili ustupanje autorskih prava nad navedenim djelima. Materijali se ne predstavljaju kao vlastita djela autora podstranice</small><small>, niti se njihovim prikupljanjem namjerava prisvojiti autorstvo ili vlasništvo nad njima.</small> <small>Korisnici koji pristupaju materijalima odgovorni su za način na koji ih koriste</small><small>, te su dužni poštovati primjenjive propise o autorskim i srodnim pravima, kao i eventualne uvjete korištenja koje je odredio autor, izdavač ili drugi nosilac prava. Kada je moguće, preporučuje se korištenje izvornog izdanja, službenog izvora ili materijala koji je autor odnosno nosi</small><small>lac</small> <small>prava izričito učinio dostupnim za takvu upotrebu.</small> <small>Ova napomena ne predstavlja odricanje od bilo kojeg prava, niti se njome pokušava isključiti odgovornost u slučajevima u kojima se takva odgovornost prema važećim propisima ne može isključiti. Svrha napomene je jasno opisati prirodu, svrhu i način organiziranja ove zbirke, te omogućiti nosiocima prava jednostavan postupak za prijavu i uklanjanje materijala za koji smatraju da ne bi trebao biti dostupan na ovoj podstranici.</small> 393d0zif0qbaykkqzog1almtl27ykgg 3917252 3917250 2026-08-09T10:17:29Z Tulum387 155909 3917252 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" |+Korisno štivo i literatura !Naziv !Vrsta !Autor(i) !Godina !Izdavač !Časopis !Jezik !Mjesto !Tema !DOI/ISBN/ISSN !Link !Napomena |- |'''Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme)''' |Knjiga / naučna monografija |Sanjin Kodrić |2018. |Slavistički komitet |Biblioteka Bosnistika – Monografije |Bosanski |Sarajevo, Bosna i Hercegovina |Književnost (historija, kritika, kult. studije) |ISBN: 978-9958-648-22-9 (COBISS: 26073350) |https://slavistickikomitet.ba/bosnistika-knjige/20.%20Studije%20iz%20kulturalne%20bosnistike.pdf |✅ Siguran link |} <hr> <small>'''Napomena o autorskim pravima i materijalima:''' Materijali na ovoj podstranici prikupljaju se i organiz</small><small>uju isključivo u informativne, obrazovne, istraživačke i nekomercijalne svrhe. Cilj ove podstranice je objediniti i sistematizirati korisnu literaturu, knjige, stručne i naučne radove, istraživanja, disertacije, časopise, izvore i druge materijale koji mogu biti od koristi</small> <small>svim</small> <small>stranama</small> <small>u radu na Wikipediji</small> <small>ili van nje.</small> <small>Uz materijale se, gdje je moguće, navode bibliografski podaci, podaci o autoru odnosno izdavaču</small><small>, te poveznica na izvorno mjesto na kojem je materijal javno dostupan. Ova podstranica prvenstveno služi kao svojevrsni "hangar/biblioteka knjiga" i zbirka korisnih izvora, odnosno kao mjesto za lakše pronalaženje i snalaženje u materijalima koji su već dostupni na Internetu.</small> <small>Svi autori, izdavači i drugi nositelji autorskih, vlasničkih i drugih prava zadržavaju sva prava na svojim djelima i materijalima. Postavljanjem, navođenjem, katalogiziranjem ili povezivanjem pojedinog materijala na ovoj podstranici ne polaže se nikakvo pravo vlasništva, autorstva ili drugo pravo nad njegovim sadržajem. Ova podstranica također ne predstavlja tvrdnju da je bilo koji materijal slobodan za dalje umnožavanje, distribuciju ili javn</small><small>a saopćenja.</small> <small>Ni Wikipedia niti ova podstranica nisu izvorni odnosno primarni izvor svih ovdje prikupljenih materijala. Materijali mogu pot</small><small>icati iz različitih javno dostupnih izvora na Internetu</small><small>,</small> <small>te se pojedini materijali mogu istovremeno nalaziti i na drugim mrežnim stranicama, repozitorijima, digitalnim bibliotekama, arhivima ili drugim mjestima</small> <small>iz</small><small>van Wikipedije. Navođenje poveznice ili izvora služi prvenstveno radi identifikacije i lakšeg pronalaženja izvornog materijala.</small> <small>Ako ste autor, izdavač, nositelj autorskih prava ili druga ovlaštena osoba i smatrate da je određeni materijal na ovoj podstranici objavljen bez odgovarajućeg dopuštenja ili na drugi način zadire u Vaša prava, možete zatražiti njegovo uklanjanje. Zahtjev je poželjno uputiti uz jasno označavanje konkretnog materijala i, kada je moguće, navođenje osnove po kojoj se polažu prava. Nakon zaprimanja osnovanog zahtjeva, predmetni materijal bit će uklonjen s ove podstranice</small><small>, odnosno njegova dostupnost bit će ograničena.</small> <small>Ova podstranica ne predstavlja komercijalnu ponudu, prodaju, licenciranje ili ustupanje autorskih prava nad navedenim djelima. Materijali se ne predstavljaju kao vlastita djela autora podstranice</small><small>, niti se njihovim prikupljanjem namjerava prisvojiti autorstvo ili vlasništvo nad njima.</small> <small>Korisnici koji pristupaju materijalima odgovorni su za način na koji ih koriste</small><small>, te su dužni poštovati primjenjive propise o autorskim i srodnim pravima, kao i eventualne uvjete korištenja koje je odredio autor, izdavač ili drugi nosilac prava. Kada je moguće, preporučuje se korištenje izvornog izdanja, službenog izvora ili materijala koji je autor odnosno nosi</small><small>lac</small> <small>prava izričito učinio dostupnim za takvu upotrebu.</small> <small>Ova napomena ne predstavlja odricanje od bilo kojeg prava, niti se njome pokušava isključiti odgovornost u slučajevima u kojima se takva odgovornost prema važećim propisima ne može isključiti. Svrha napomene je jasno opisati prirodu, svrhu i način organiziranja ove zbirke, te omogućiti nosiocima prava jednostavan postupak za prijavu i uklanjanje materijala za koji smatraju da ne bi trebao biti dostupan na ovoj podstranici.</small> 1zwzs6bz51dd9bpsayujpkfeot9ffhm Razgovor s korisnikom:Igor222r 3 536516 3917263 2026-08-09T11:40:30Z Igor222r 184531 /* */ 3917263 wikitext text/x-wiki IGOR IGOR je bosanskohercegovački muzički izvođač, reper i tekstopisac. Muzičkim radom počeo je da se bavi 2021. godine, dok je svoju muziku počeo javno predstavljati 2025. godine kroz projekat IGGYRECORDS. Njegov muzički izraz obuhvata elemente drilla, trapa, melodic trapa, reggaetona, reggaea, dancehalla i afrobeata. Karijera 2021–2024: Počeci IGOR je svoj muzički put započeo 2021. godine. U ovom periodu radio je na pisanju, snimanju i razvijanju vlastitog muzičkog stila. Prije prvih službenih izdanja, muziku je razvijao uglavnom nezavisno, pripremajući se za javno predstavljanje. 2025: IGGYRECORDS i prvi freestyle Godine 2025. IGOR pokreće projekat IGGYRECORDS, kroz koji započinje javnije predstavljanje svog muzičkog rada. U okviru ovog perioda objavljuje svoj prvi freestyle, koji predstavlja jedan od prvih javnih koraka njegove muzičke karijere. IGGYRECORDS predstavlja važnu početnu fazu njegovog rada i period u kojem IGOR počinje ozbiljnije graditi vlastiti umjetnički identitet. 2025: DRILL SESSION Iste godine IGOR objavljuje svoj prvi službeni EP, DRILL SESSION. EP predstavlja početak njegove službene diskografije i nastavlja zvuk razvijan tokom ranijeg perioda. Projekat je prvenstveno povezan sa drill i trap muzikom. DRILL SESSION predstavlja važnu prekretnicu jer IGOR prelazi iz početne faze nezavisnog rada u ozbiljniju fazu javne diskografije. 2025: ANTITEZA Nakon DRILL SESSION, IGOR objavljuje projekat ANTITEZA. ANTITEZA predstavlja narednu fazu njegovog muzičkog razvoja i nastavak rada nakon prvog EP-a. Projekat je kasnije uklonjen iz njegove aktuelne diskografije. 2026: MOMENTUM Godine 2026. IGOR objavljuje album MOMENTUM. MOMENTUM predstavlja novu fazu njegove karijere i širenje njegovog muzičkog izraza. U odnosu na raniji drill i trap zvuk, album obuhvata širi spektar savremenih urbanih uticaja. Muzički stil IGOR u svom radu kombinuje različite savremene urbane žanrove: - Drill - Trap - Melodic trap - Reggaeton - Reggae - Dancehall - Afrobeat Njegov zvuk razvijao se kroz različite faze karijere, od ranijih drill i trap uticaja do šireg urbanog izraza. Poznata izdanja i saradnje Među poznatim izdanjima i saradnjama nalaze se: - IGOR x NEO – ITALIANO GANG - IGOR – MONTE CARLO - IGOR x ZYON – TIK TAK Diskografija EP DRILL SESSION — 2025. Projekti ANTITEZA — 2025. Kasnije uklonjen iz aktuelne diskografije. Albumi MOMENTUM — 2026. IGGYRECORDS IGGYRECORDS predstavlja ranu fazu IGOR-ovog javnog muzičkog rada. Projekat je pokrenut 2025. godine, a kroz njega je IGOR počeo javnije objavljivati i predstavljati svoju muziku. Jedan od prvih radova objavljenih u tom periodu bio je freestyle. Hronologija Godina| Događaj 2021.| IGOR počinje raditi na muzici 2022–2024.| Razvija vlastiti zvuk i radi na muzici 2025.| Pokreće IGGYRECORDS 2025.| Objavljuje prvi freestyle 2025.| Objavljuje prvi službeni EP DRILL SESSION 2025.| Objavljuje projekat ANTITEZA 2026.| Objavljuje album MOMENTUM Umjetnički identitet IGOR je svoj umjetnički identitet gradio postepeno. Iako je muzički rad započeo 2021. godine, 2025. godina predstavlja početak njegovog javnog muzičkog djelovanja, kroz pokretanje IGGYRECORDS-a, objavljivanje prvog freestylea i prvog službenog EP-a. Njegova diskografija prolazi kroz nekoliko faza — od ranijeg drill i trap izraza na DRILL SESSION, preko projekta ANTITEZA, do raznovrsnijeg zvuka albuma MOMENTUM. Kroz različite projekte IGOR nastavlja razvijati vlastiti urbani stil i eksperimentisati sa različitim muzičkim pravcima. 7ch1rqx5xprf2el2rjh7grsttdybt7c Korisnik:Igor222r 2 536517 3917264 2026-08-09T11:47:31Z Igor222r 184531 /* */ IGOR IGOR je bosanskohercegovački muzički izvođač, reper i tekstopisac. Muzičkim radom počeo je da se bavi 2021. godine, dok je svoju muziku počeo javno predstavljati 2025. godine kroz projekat IGGYRECORDS. Njegov muzički izraz obuhvata elemente drilla, trapa, melodic trapa, reggaetona, reggaea, dancehalla i afrobeata. Karijera 2021–2024: Počeci IGOR je svoj muzički put započeo 2021. godine. U ovom periodu radio je na pisanju, snimanju i razvijanju vlastitog muzičkog stila. Prije... 3917264 wikitext text/x-wiki Za muziku od0v5gfib8wm9bxixu6mofw5nihjz9u